PEJSAŽNO OBLIKOVANJE I PLANIRANJE

1. RAZLIKA KRAJOLIKA I OKOLIŠA?

Krajolik označava područje, viđeno ljudskim okom, čija su obilježja rezultat djelovanja i
međudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika. Okoliš je prirodno okruženje organizma i
njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i daljnji razvoj.

2. EKOLOŠKA MREŽA?

Sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja koja
uravnoteženom bio-geografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne
ravnoteže i biološke raznolikosti. Njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim
ekološkim koridorima.

3. LAND ART.

Pejsaž nije više samoopisan ili slikan već se koristi kao umjetnički materijal. Umjetnici djela
stvaraju direktno na lokacijama. Njihovi su radovi ujedno skulpture, arhitektura i pejsažno
oblikovanje. Protest mladih avangardnih umjetnika protiv konzumerizma, ekološke krize..
potraga za novim putem ka pravoj prirodi vizualnih umjetnosti. Početak – 1968, vrhunac
80/90-ih godina. Mnoge od intervencija land arta na prvi pogled su grube i bezobzirne prema
prirodi, cilj – provocirati i pojačati našu senzibilnost za percepciju pejsaža. Uspostavljanje
novog oblikovanja, estetske i doživljajne vrijednosti uz ekološke.

Primjeri – Robert Smithson, Spiral Jetty, Great Salt Lake, 1970.

Walter de Maria, Lightning field, New Mexico, 1974-77.

Christo i Jean Claude, Wrapped coast, Little bay, Sydney

4. NABROJI NACIONALNE PARKOVE HRVATSKE.

Brijuni, Kornati, Sjeverni Velebit, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak

5. GRADBENI ELEMENTI PEJSAŽA.

Točka – udaljena crkva na horizontu (nema dimenziju), crta – vodotoci (produljenje točke u
jednom smjeru), ploha – jezero, livada (ima duljinu i širinu), volumen – zgrade
(trodimenzionalno proširenje dvodimenzionalne plohe)

6. RAZLIKA IZMEĐU EKOLOŠKIH I FORMALNO ESTETSKIH MODELA.

Ekološki model polazi od teze da su za kvalitetu krajolika mjerodavni primarno biološki i

ekološki elementi te zagovara nedjelovanje čovjeka u pejsažu.

Formalni estetski model polazi od teze da estetske vrijednosti pejsaža proizlaze iz obilježja
forme krajolika – oblici, linije, boje, teksture.
7. CILJEVI KONVENCIJE O EUROPSKIM KRAJOBRAZIMA?

Promicanje zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje te organizacija europske suradnje o

pitanjima krajobraza. Hrvatski sabor potvrdio je konvenciju 2002.godine.

8. NA KOJEM PODRUČJU ZAGREBA TREBA NAPRAVITI VELIKI EKO-

PARK

Na području rijeke Save. Savski park jedan je od temeljnih gradskih projekata reafirmacija
prirodnog pejsaža područja samog grada. Krajolik rijeke Save – park za 21.stoljeće.
„Zagrebački ekološki park“ – održavanje balansa grada i prirodnog razvitka. Savski park
oblikovat će se kao sustav tematskih parkova.

9. BROWNFIELDS (NABROJI 3)

Brownfields je pojam koji označava područja napuštenih i neiskorištenih industrija, vojnih

baza, odlagališta smeća i slična područja s mnogim zajedničkim negativnim obilježjima –
slom gospodarstva, visoka nezaposlenost, nepovoljni utjecaji na okoliš i urbani život,
nedovoljna količina zelenih područja. Predstavljaju potencijal u smislu dobrog položaja i
prostornog resursa za budući razvoj novog korištenja, ali često i prepreke u smislu različitih
oblika onečišćenja okoliša.
Primjeri – Ruhr, Njemačka – Park Duisburg Nord, Nordstern park u Gelsenkirchenu, Zeche
Zoll- XII u Essenu.

10. IBA

Godine 1988. Pokret je sveobuhvatan državni program preobrazbe i razvoja cijele regije u
okviru programa IBA – međunarodna izložba graditeljstva. Program je bio posebno usmjeren
na napuštene industrijske lokacije i preostale neizgrađene prostore, a osnovni su mu ciljevi
ekološki, gospodarski i socijalni oporavak i rekonstruiranje regije. Kroz razdoblje od 10
godina obuhvaćeno je 17 gradova s više od 120 projekata.

11. EMSCHER PARK

Najteže pogođen prostor uz rijeku Emscher dug 75km u površini od 800km2 u okviru
programa IBA. Park postaje simbol ekološke, gospodarske i urbane obnove regije. Očuvanje,
umjetničko interpretiranje i naglašavanje nekadašnjih industrijskih oblika postavili su
osnovni oblikovni princip planiranja pejsažnog parka Emscher. Posebna pozornost posvećena
je neizgrađenim prostorima. Projekti ostvareni u sklopu IBA EMSCHER PARK:

- pejsažni park emscher i ekološka obnova regije

- rad u parku

- stanovanje u parku

- gospodarski i socijalni programi obnove

- umjetnost, kultura i turizam

12. MODELI SANACIJE

a) Rekultivacija pejsaža

b) Perivojno preoblikovanje

c) Interpolacija arhitekturom

d) Land art - umjetnička interpretacija

13. Razlika između rekultivacije pejsaža i perivojnog preoblikovanja.

Rekultivacija ima za cilj uspostavljanje ponovne prirodne ravnoteže, vraćanje u prvotno

stanje ili bar ono najsličnije njemu („vratiti prirodi oduzeto“), što veće uklapanje u okolni
prirodni pejsaž. Perivojno preoblikovanje polazi od ideje preoblikovanje, stvaranje potpuno
novih prostorno pejsažnih obilježja i sadržaja. Npr – prenamjena nekadašnjih kamenoloma u
perivoje i/ili rekreacijska područja daje novu namjenu koja obogaćuje buduće korištenje i
osigurava ekonomsku opravdanost.

14. FRESHKILLS PARK

Lokacija – Staten Island, NY, područje nekadašnjeg najvećeg odlagališta otpada, na površini
od 900ha, 2000.g. natječaj za prenamjenu u najveći gradski park New Yorka, autorski tim:
Field Operations James Corner

Ciljevi projekta – ekološko obnavljanje područja, prijedlog snažne strategije, uvođenje novih
programa i procesa

ELEMENTI STRUKTURE PARKA – linearni putovi (tokovi voda, energije, korisnika),

površine i polja (obnovljene močvare, livade), grupirani „otoci“ (zaštićena staništa)

PROCES NASTANKA PARKA – promjene uvedenih sustava tijekom vremena, stvaranje

različitih ekosustava s obzirom na prirodne uvjete okoliša, zadržavanje inicijalnog okvira
osnovnih elemenata

ETAPE RAZVOJA 30 GOD –sijanje, infrastruktura, programiranje, adaptacija

15. SASTAVNICE PEJSAŽA

Međudjelovanje dviju sastavnica:

PRIRODNA – prepoznatljiva po nepravilnim oblicima djelovanja prirode

KULTURNA – man made, je racionalna, prepoznatljiva po zastupljenosti jednostavnih

geometrijskih oblika – lako prepoznatljiva kao neprirodna (artificijelna)
16. KRAJOBRAZNA OSNOVA HRVATSKE

Izrada započela prije više od 10 godina, a treba bi biti detaljnija prostorno plansa osnova na
razini cijele države. Njen je zadatak – prepoznavanje i vrednovanje krajolika, određivanje
preporuka zaštite, uređenja i korištenja krajolika, očuvanje prirodnih i stvorenih vrijednosti,
raznolikosti i identiteta prostora. Dovršenje neophodno zbog ujednačavanja metoda i kriterija
prepoznavanja važnih i vrijednih prostora koji treba zaštititi, sanaciju degradiranih krajolika i
oblikovanje novih.

17. OBJASNI TIPOLOŠKU KLASIFIKACIJU KRAJOLIKA.

Tipovi (područja) na izraženim zajedničkim karakteristikama prema: geomorfološkim

karakteristikama, površinskom pokrovu te izgrađenim elementima

Tip krajolika – više različitih pejsažnih uzoraka – utječu na vizualni doživljaj prostora –
prirodnu i kulturnu

18. ŠTO JE LANMAP 2?

Europska pejsažna klasifikacija (European Landscape Classification) pokušaj je stvaranje

nove metodologije za područje cijele Europe. Treba poslužiti kao praktičan i jednostavan alat
u komunikaciji različitih znanstvenih disciplina i stručnjaka zainteresiranih za europske
pejsaže. Podjela na 4 osnovna sloja informacija o pejsažu:

- KLIMA, NADMORSKA VISINA, SASTAV TLA, NAČIN KORIŠTENJA PROSTORA,

temeljem toga nastala je hijerarhijska klasifikacija eur. Pejsaža na 4 stupnja:

1. Klima (8 kategorija)

2. Klima i visina (31 kat.)

3. Klima, visina i tlo (76 kat.)

4. Klima, visina, tlo i korištenje (350 tipova pejsaža)

19. KOLIKO IMA PEJSAŽNIH REGIJA U RH? NA OSNOVI KOJIH

OBILJEŽJA SE DIJELE?

U RH je provedena krajobrazna regionalizacija teritorija države s obzirom na 3 prirodna

obilježja (reljef,voda i vegetacija) na 16 regija.
20. VODOPRIVREDNA OSNOVA ZA ZG (VOZG)

Usvojena je u 90-ima. Ciljevi VOZG-a su obrana od poplava, vodoopskrba, zaštita voda i

hidroenergetsko korištenje Save te djelomično plovnost. Previđa izgradnju sustava
energetskih stuba, hidroelektrana s branama... Usporavanje toka rijeke kroz grad, 300m
široka površina rijeke između današnjih nasipa, fizičko približavanje rijeke gradu.

Negativne posljedice – problem povišenja razina podzemnih voda, problem velikih estetskih
promjena pejsaža.

Rješenje prihvaćeno u GUP-u grada Zagreba, ali i dalje nije izvedeno.

21. THAMES GATEWAY

Jedan od najvećih suvremenih projekata transformacije riječnih pejsaža. Područje od 95000

km2 na 50 km estuarije rijeke Temze. Krajolik opustošen dugogodišnjom industrijalizacijom
i zanemarivanjem. Mogao bi postati prva održiva eko-regija na svijetu. Osmislili su Terry
Farell i partneri. Ta vizija trebala bi stvoriti stotine tisuća novih domova u ruralnom
okruženju gdje je osnovni cilj korištenje krajolika kao velikog javno aktivnog pojasa.

22. FURST-PUCKLER-LAND

Postrudarski pejsaž unutar programa IBA. Locirano u istočnoj Njemačkoj pokrajini Lausitz
(smeđi ugljen) – najveći krajolik umjetnih jezera (30 jezera, 14000 ha vodenih površina).
Obnova strukture kao krajolika otoka. Najveće gradilište u Europi s 30 projekata u 9 regija
(pejsažnih otoka) Svaki otok ima posebnu temu temeljenu na njegovoj specifičnoj lokaciji.
Devastiran okoliš nakon industrijskog iskorištavanja.

23. OBILJEŽJA SUVREMENIH PARKOVA.

- površina veća od 200 ha

- Nastaju na područjima rekonstrukcije grada (odlagališta, industrija)

- odražavaju lokalnu povijest

- detaljnije istraživanje obilježja lokacije

- dugo vrijeme projektiranja i izvođenja

- uključivanje dinamičnih uvjeta pejsaža

- vitalna uloga za grad – socijalne, ekološke i estetske vrijednosti

- kreiranje programa promjenjivih kroz vrijeme

24. ELEMENTI DOWNSVIEW

Toronto, Kanada, 260 ha, 1999., OMA i Bruce Man, zrakoplovna baza

Osnovni elementi strukture parka:

Vegetacija (drveće) kao novi katalizator urbanizacije

Skupine (klasteri) i točke – omogućavaju organizaciju, čitljivost i prepoznatljivost

Otvoreni i zatvoreni pejsaži, forma apstraktni kružni uzorak

25. POJAM TEMELJNOG FENOMENA.

Temeljni fenomen (prirodni fenomen) je najznačajnije obilježje npr. U nacionalnom parku.

26. RAZLIKA IZMEĐU SPOMENIKA PRIRODE I SPOMENIKA PARKOVNE

ARHITEKTURE?

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode – geološki, geomorfološki,

hidrološki, botanički. Ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno obrazovnu vrijednost.

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt,

arboretum, gradski park, drvored..) odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala. Ima
estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost.

27. ŠTO JE NATURA 2000?

Temeljni program kojim EU pokušava zaustaviti negativne trendove na svojem teritoriju i

najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu. Hrvatska je ulaskom u EU
postala dio Nature 2000.

28. ŠTO OZNAČAVA ESTETIKA MOBILNOSTI?

Označava odnos autoceste i krajolika. Uz prometno povezivanje autoceste sve više

preuzimaju ulogu „informatora“ o pejsažu kojim prolaze.