Filozofski fakultet u Splitu Predkolski odgoj Kulturna batina na tlu Hrvatske

Dvorac Trakoan

Student: Ana Roi

Mentor: Marija Braji

U Split, 21.11.2012.

Od svih dvoraca u Hrvatskom zagorju Trakoan je najpoznatiji i najposjeeniji. Pamtimo ga po njegovim vlasnicima Drakoviima, osim Zrinskih, najpopularnijoj hrvatskoj plemikoj obitelji iz feudalnoga doba. Pamtimo ga kao inkarnaciju romantike 19. stoljea, kao savrenu sintezu prirode i arhitekture Lijepo smjeten na visokom breuljku s perivojem usred parkume, Trakoan ubrajamo u spomenike kulture i prirode najvie kategorije. Podaleko od veih mjesta, pomalo izoliran u breuljkastom kraju izmeu Ravne gore, Macelja i Strahinice, Trakoan je jedna od najljepe formiranih i odravanih parkovnih cjelina bogate vegetacije, pune zanirnljivih vizura, panorama i ugoaja. Trakoan je istodobno kulturno-povijesni spomenik i prirodni pejzani ambijent, to ini nedjeljivu cjelinu. Ne zna se tko je sagradio Trakoan i kada. Nastao je vjerojatno u 14. stoljeu kao manja utvrda u tadanjem obrambenom sustavu zagorskog prostora. Trakoan je od svih zagorskih dvoraca uspio najvie ouvati duh vlastelinskog sredita i plemikog posjeda kao i izgled otmjenoga zagorskoga dvorca visokoga hrvatskog plemstva. Doekao je kraj Drugoga svjetskog rata zaputen, ali bitno neoteen s veinom ouvanog inventara. Godine 1953. dvorac s perivojem i park-umom proglaen je spomenikom kulture i prirode, a sam dvorac s inventarom postao je muzej (1953). Danas je dvorac u vlasnitvu Republike Hrvatske. Trakoan je nastao u 13. stoljeu u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatraka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Prema legendi Trakoan je svoje ime dobio po trakoj utvrdi koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sauvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima. Toponim Trakoan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine. Gospodari utvrde u prvim stoljeima nisu poznati, tek znamo da su od kraja 14. st. vlasnici grofovi Celjski, koji istovremeno gospodare itavom Zagorskom grofovijom. Uskoro ta obitelj izumire i Trakoan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare. U toj podjeli Trakoan, kao jedinstveno imanje, pripada najprije vojskovoi Janu Vitovcu, zatim Ivaniu Korvinu, koji ga poklanja svome podbanu Ivanu Gyulayu. Ova obitelj zadrava dvorac kroz tri generacije, te izumire 1566., a vlastelinstvo preuzima drava. Za uinjene usluge kralj Maximilijan dodjeljuje vlastelinstvo Jurju Drakoviu (1525-1587), najprije osobno, a potom na nasljedno uivanje. Tako je konano 1584. Trakoan stekla obitelj Drakovi. U razdoblju procvata izgradnje dvoraca u Hrvatskom zagorju, u drugoj polovici 18. st., dolazi do naputanja Trakoana. Zaputen, poinje naglo propadati, pa se tek polovinom 19. st., obitelj ponovno zanima za svoj titularni grad, u duhu novog vremena, romantinog povratka prirodi i obiteljskim tradicijama. U tom duhu podmaral Juraj V. Drakovi grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoli pretvara u romantiarski perivoj. Idue generacije povremeno borave u Trakoanu sve do 1944. kad se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran

GRAEVINSKI RAZVOJ DVORCA U slojevima samog dvorca nazone su razne graevinske faze. Njegova viestoljetna uloga bila je fortifikacijskog karaktera i u tom duhu provoene su dosljedne, funkcionalne obnove koje nisu teile estetskim vrijednostima.Jezgru objekta ini romanika utvrda koja se sastojala od stambene zgrade, malog utvrenog dvorita i jae visoke kule. Zgodno odabran poloaj, te osmatraka kula, inili su utvrdu sigurnom i dobro branjenom. Ubrzan razvoj vatrenog oruja i sve opasniji turski prodori, razlozi su to se trakoanska utvrda dograuje i obrambeno jaa. Druga generacija Drakovia, Ivan II i Petar, znaajnije dograuju objekat i to izvodei zapadnu kulu, o emu svjedoi grb i natpis. Na Velikoj geneologiji, najstarijem likovnom prikazu iz 1668., objekat je troetaan i ve ima osnovni gabarit. U iduem razdoblju tvrava se dograuje pojasom obrambenih objekata, a ujedno je i najnaseljenija, o tome nam svjedoi Mala geneologija nastala 1755. U istom stoljeu grade se gospodarske zgrade u podnoju Trakoana kao i kameni most preko Bednje. U 19. st. Trakoan dobiva oblik u kojem ga danas poznajemo. Od 1840-1862 u jednom od prvih restauratorskih zahvata u Hrvatskoj, dvorac je obnovljen u neogotikom stilu. Time nije samo izmijenio vanjski lik, nego i definitivno prekinuo s petstoljetnom obrambenom funkcijom. Obnovom nastaje i romantiarski perivoj po uzoru na engleske parkove. Izgradnjom brane dolina se pretvara u veliko jezero. Stilsko jedinstvo temeljito provedeno na itavom objektu, jednako se protee na interijere i pejzanu cjelinu. Nakon obnove u dvorcu boravi jo nekoliko generacija koje ga dograuju i preureuju. U tom razdoblju nastaje sjeverna kula nad ulazom, dograuje se visoka kapa od indre na vrhu tornja (uklonjena 1961.), a takoer i nadsvoena jugozapadna terasa. Kraj drugog svjetskog rata Trakoan je doekao u zaputenom i oteenom stanju, te se prilo zatitnim radovima na arhitekturi i ureenju unutranjosti. Stalni postav izloen je ambijentalno, u izvornoj funkciji. Predmeti datiraju iz vremena od 15. do 19. st. i razmjeteni su u pojedinim prostorijama koje ine interijerne cjeline. Dvorac ine etri razine: nisko i visoko prizemlje, te prvi i drugi kat. VISOKO PRIZEMLJE 5 Trijem 6 Lovaka dvorana 7 Predsoblje 8 Knjinica 9 Viteka dvorana 10 Obiteljska dvorana 32 Unutarnje dvorite 33 Zbirka oruja D Salon za goste E Depo

U ovoj razini dvorca, koja obuhvaa dio glavne zgrade s malim dvoritem, zapadnu i istonu kulu, ureene su velike dvorane drutvenog i sveanog karaktera.

LOVAKA DVORANA Na prijelazu stoljea lov je bio meu plemstvom omiljena zabava. U istonoj kuli dvorca smjetena je dvorana koja simboliki predstavlja lovaku tradiciju Drakovia. To je i bila nekadanja velika blagovaonica. Ovdje je obiavalo boraviti i muko drutvo na povratku iz lova. Unutranjost je bogato ureena i ukraena lovakim trofejima: rogovi srndaa iz okolnih uma, glava jelena lopatara, bjeloglavi sup i dr. Na zidu se nalazi grafika sa lovakim prizorom a posebno treba istaknuti veliku bijelu pe reljefno ukraenu lovakim motivima.

KNJINICA Radni prostor namjeten je mobilijarom i policama za knjige neorenesansnog stila. Cjelokupna dvorska knjinica danas broji oko 1500 knjiga, a sadrajno je ine preteito enciklopedijska i beletristika izdanja druge polovine 18. i cijelog 19. st. Knjige su pisane veinom njemakim i francuskim jezikom. Dekorativna slika, tempera na platnu iz 18. st. , prikazuje prizor odlaska u lov. U manjoj vitrini nalazi se arheoloka zbirka iz ostavtine

Drakovia. Tu je nekoliko komada oruja i orua iz mlaeg kamenog doba, te glinene posudice iz bronanog razdoblja.

VITEKA DVORANA U zapadnoj kuli dvorca smjeten je najreprezentativniji dio dvorca - viteka dvorana. Taj sveani prostor preureen u 19. st., nastoji nas vratiti u srednjovjekovnu romantiarsku prolost i evocirati viteke vrline. Danas simbolizira vojniku i obrambenu prolost Trakoana i obitelji Drakovi, iji su se mnogi lanovi istakli u ratovima protiv turskog carstva, a kasnije i u borbama na ostalim europskim bojitima. Prostor je gotizirano svoen, ureen orujem koje potjee od 15. do 17. st., portretima vojskovoa i dekorom od drva (19 st.). Sredinje mjesto zauzimaju dva potpuna viteka konjanika oklopa (kraj 16. st.), jednom je povrina kvalitetno obraena plitkim reljefom.

OBITELJSKA DVORANA Dvorana s izloenim portretima prvih lanova obitelji Drakovi. Svakako ovdje treba istaknuti portrete trojice brae : Ivana, Gapara i Juraja Drakovia. Pored portreta lanova obitelji Drakovi ovdje se nalazi i ' Mala genealogija ' obitelji. To je Prikaz obiteljskog stabla koji nam donosi i zanimljive podatke o izgledu Trakoana te o njegovoj posadi sredinom 18. st.

MALO DVORITE U sredinjem dijelu zgrade nalazi se dvorite etverokutnog oblika sa cisternom, iji donji kameni dio pripada 17. st., dok je gornji od ljevanog eljeza postavljen u 19. st. Dva kata sjevernog zida dvorita u baroknom razdoblju, bila su otvorena dvostrukim polukrunim arkadama iji su ostaci danas vidljivi u unutranjosti. Kroz istoni i juni zid u dvije razine proteu se balkoni, loita za pei i trofeji rogovlja jelena. U zidu dvorita nalazi se sat s dvostrukim brojanikom, rad varadinskog urara J. Bechela (19. st.).

NISKO PRIZEMLJE Ulazno predvorje 2 Blagajna 3 Muzejsko voenje 4 Dvorska tamnica - u obnovi 34 Dvorska kuhinja - u obnovi A Caffe B Polivalentna dvorana C Toillette

Nisko prizemlje zauzimaju kuhinja, skladite i radionica. U podrumu zapadne kule bila je smjetena tamnica koja se planira obnovit. U planu sadanje obnove je prezentiranje i pomonih funkcija dvorca kako bi posjetiteljima bio dostupan ne samo reprezentativni dio u kojem je boravilo plemstvo, ve i prostorije u kojima je bila smjetena posluga.

PRVI KAT 11 Blagavaonica 12 Mali salon 13 Povijest Trakoana - u obnovi 14 Drakovii i fotografija - u obnovi 15 Vidikovac 16 Spavaonica 17 Predsoblje spavaonice 18 Soba za molitvu u obnovi

20 Glazbeni salon 21 Julijina soba

Prvi kat je najudobnije ureen jer je sluio stanovanju vlasnika. Namjeten je najveim dijelom inventarom druge polovine 19. st., te vrijednim peima. Iznad svih vratiju nalaze se raskono rezbareni grbovi porodica s kojima su Drakovii dolazili u enidbene veze.

BLAGOVAONICA Kao i za cijeli prvi kat u ovoj prostoriji namjetaj je raen po narudbi vlasnika. Namjetaj ini: veliki ugraeni ormar, kutne vitrine, stolice presvuene koom, te stoli-umivaonik. Kroz manja vrata u zidu unosila se hrana koja se dopremala dizalom iz kuhinje. Veina posua i sitnog pribora stradalo je u drugom svjetskom ratu. Prezentiran je samo dio sauvanog porculanskog posua (18.-19. st.)

MALI SALON Na junom izboenom dijelu glavne zgrade nalazi se mali salon u kojem se plemstvo oputalo uz zabavne igre njihovog doba. Slikane zidne dekoracije prikazuju idilu ladanjskog ivota 18. stoljea, nastale su po uzoru tadanjih francuskih goblena. To je ujedno bila jedina prostorija u cijelome dvorcu gdje se smjelo puiti. Namjetaj sa kockarskim stoliem je iz 19. st., a mangal (posuda za grijanje) orijentalnog je porijekla.

SPAVAONICA Spavaa je soba vlasnika dvorca. Spavaonica je opremljena bogatim dekorom unutranje arhitekture, sa posebno istaknutim kasetiranim stropom.

MALA KNJINICA Radni prostor s neogotikim namjetajem i kaminom iz vremena obnove dvorca. U salonu za itanje nalaze se vrata u zidu koja vode u molitvenu sobu dvorca.

GLAZBENI SALON U prolim vjekovima jedan od vida zabave bilo je i muziciranje na plemikim dvorovima. U ovoj prostoriji najee se boravilo, stoga je raskonije ureena, bogato je ukraena obojenom rezbarijom i pozlatom te namjetena neobaroknim mobilijarom. Klavir je iz poznate beke radionice Conrada Graffa, a pe je iz 18. st u stilu rokokoa.

JULIJANINA SOBA Julijana Erddy Drakovi (1847 - 1901) prva je akademski obrazovana ena slikarica u Hrvatskoj. Iako nije ostvarila veliki opus, oznaila je poetak naeg mnchenskog akademskog realizma. Sve to ju je okruivalo u radu i svakidanjem ivotu nalazi se jo uvijek u ateljeu, sa slikarskim stalkom, klavirom i njenim portretom od J. Tilla. Najznaajnije Julijanine slike su portreti seljanki u nonjama iz okolice Trakoana.

DRUGI KAT 22 Barokna soba 23 Rokoko soba 24 Soba oslikanih zidnih tapeta 25 asnika soba 26 Klasicistiki ambijent 27 Bidermajerski ambijent 28 Neorenesansni ambijent 29 Galerija 30 Toranj (silazak)

Prostorije drugog kata jednostavnije su ureene, sluile su kao spavaonice gostima koji su dolazili u posjetu. Ovdje su zasebno izloene zbirke namjetaja rasporeenog prema stilskim periodima od baroka do neorenesanse. BAROKNA SOBA Dnevni je prostor i spavaonica namjetena u stilu njemakog baroka. Kabinetski ormari, krevet i ormari su iz 17. st., a stolce su izraene po francuskom uzoru (Luj 13. i Luj 14.). Zanimljivi su stolovi: jedan na rasklapanje, a drugi je kartaki.

ROKOKO SOBA Danas je ureena u radnu prostoriju i spavaonicu, a cjelokupan mobilijar je iz druge polovine 18. st u stilu rokokoa. Inventar sainjavaju: pisai stol-tabernakul, enski pisai stol, krevet, noni ormari, toaletni stoli, stolci u stilu Luja 15.

SOBA SA ZIDNIM DEKORACIJAMA Prostorija je obloena platnenim tapetama koje na shematiziran nain daju potpunu sliku Drakovieve pukovnije koje su sudjelovale u sedmogodinjem ratu (1756-1763). Zanimljiv je vojni orkestar, prvi likovni prikaz vojne glazbe u Hrvatskoj.

ASNIKA SOBA Josip Kazimir Drakovi imao je bogatu vojniku karijeru i jedan je od najpopularnijih lanova te slavne obitelji. Tu je izloen velik broj sauvanih portreta njegovih asnika, primjer popularnog slikarstava 18. stoljea.

KLASICISTIKI AMBIJENT Soba je namjetena inventarom sa stilskim karakteristikama klasicizma (prijelaz iz 18. u 19. st.). Sadri namjetaj za dnevni prostor (stol stolice, lealjka, komoda ) te je upotpunjen dvjema svijenjacima iz napoleonskog razdoblja. Slike su takoer klasicistikih obiljeja sa originalnim okvirima.

BIDERMAJERSKI AMBIJENT Nadovezujui se na klasicizam bidermajer je stilska pojava izmeu 1815 i polovine 19. stoljea. Namjetaj tog razdoblja udoban je i funkcionalan, te ulaten to se vidi na trakoanskom primjeru. Izloeni portreti dokument su o modi tog vremena.

NEORENESANSNI AMBIJENT Neorenasansa je oblik historicizma koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljea. Veina ambijenata dvorca Trakoan u prizemlju i prvom katu namjetena je neostilskim inventarom nakon velike obnove u 19. st. Posebno treba istaknutu originalnu komodu iz renesansnog razdoblja, najstariji komad namjetaja u muzeju.

GALERIJA Unutar galerije slika posebno valja istaknuti alegorijski ciklus 'etiri kontinenta' unutar kojeg nam, najpoznatiji bidermajerski slikar ovih prostora, Mihael Stroy donosi personifikacije kontinenata i to : Azije, Europe, Afrike i Amerike.

GALERIJA DJEJIH PORTRETA Djeji portreti lanova obitelji Drakovi nastali u rasponu od poetka 17. pa do sredine 18. stoljea, ine cjelinu koja je jedinstvena za podruje cijele sjeverozapadne Hrvatske.

ZBIRKA ORUJA Trakoan je od svog nastanka u 13. stoljeu pa sve do polovine 19. stoljea bio utvrda. Njegovi vlasnici, osobito Drakovii (u njihovu je vlasnitvu Trakoan bio tri i pol stoljea), brinuli su se o utvrdi i novim zdanjima i, u strahu od Turaka, pojaavali njezinu obranu. Veina vlasnika posvetila se vojnom zvanju i ostvarila je znaajnu vojnu karijeru. Kao vojni zapovjednici, vlasnici su u utvrdi odravali veu ili manju naoruanu vojnu posadu, a neko je vrijeme u Trakoanu bio smjeten i dio banderija Josipa Kazimira Drakovia (1716.-1765.). Od sredine 19. stoljea Trakoan se zapoinje, u duhu historicizma, obnavljati i pretvarati u dvorac. Romantiarska oduevljenost povijeu iskazivana je i prikupljanjem starog oruja. K tome, nabavljane su i vrlo umjeno napravljene imitacije oruja iz prethodnih razdoblja. Orujem su ukraavani prostori i zidovi u dvorcu, tako da se tom dekoracijom istakne vojnika prolost obitelji Drakovi. Zbirka oruja broji oko 300 primjeraka oruja te zatitne opreme ili njihovih dijelova, nastalih u razdoblju od 15. do poetka 20. stoljea. Danas teko moemo prosuditi koji primjerci potjeu iz vremena kada je Trakoan bio utvrda, a koji su bili naknadno nabavljeni za dvorsku dekoraciju. Unato tome, vrijednost zbirke je neupitna, a po svojoj tipologiji i sadraju ona prati vojniku prolost obitelji Drakovi. Hladno oruje i zatitna oprema obuhvaa oko 230 primjeraka, a vatreno oruje oko 70 primjeraka. Meu tim primjercima svakako treba istaknuti tri maa dvorunjaka njemake proizvodnje iz 16. stoljea te posebnu skupinu od dvadesetak maeva schiavona, jednu od veih na podruju Hrvatske. Puke kukae ili bradatice, te pojedini muari i raniji topovi mogli bi pripadati izvornom obrambenom sustavu utvrde Trakoan iz 15. i 16. stoljea, jednako kao to bi i kacige te dijelovi oklopa mogli biti ostaci izvorne momadske opreme trakoanske posade iz 17. stoljea. Topove s grbom obitelji Drakovi povezujemo sa sudjelovanjem Drakovia u borbama protiv Napoleona pa bi iz toga vremena mogli potjecati, kao ratni plijen, i francuski maevi paloi. Iznimno je brojna i raznovrsna skupina oruja na motki (63 primjerka) - neki njezini primjerci bili su koriteni kao oruje u ratu, a drugi su pak bili statusna oznaka nositelja. Jednako tako pretpostavljamo da je skupina lovakih puaka mogla biti dio izvornog inventara lovake opreme obitelji Drakovi. Kopije dvaju oklopnika u stilu 16. stoljea nabavljene su kao dekoracija radi oivljavanja i doaravanja viteke prolosti obitelji Drakovi i dvorca Trakoan. Na izlobi je predstavljeno 196 primjeraka oruja i opreme. Izloeni predmeti i popratne legende daju nam povijesni prikaz razvoja hladnog i vatrenog oruja i opreme od 15. do kraja 19. stoljea. U tematskim cjelinama posebno su istaknuti maevi dvorunjaci, maevi schiavone, top na stalku, razni tipovi puaka i njihovi mehanizmza okidanje te postupci punjenja i baratanja orujem.

Neposredna okolica dvorca oblikovana je kao pejzani park u kojem jezero, livade, grupacije drvea i grmlja ine skladnu hortikulturnu cjelinu. Perivoj se dijelom razvio iz autohtone ume hrasta kitnjaka i obinog graba.

U njemu su posaene razliite egzotine vrste drvea koje mu, osobito ujesen, daju arenilo i dinamiku. Prisutnost crnogorinih vrsta (osobito jele), na ovim visinama (250 m), dokazuje vegetacijski obrat, odnosno, prisutnost vrsta znaajnih za vee nadmorske visine i obratno, na viim obroncima susreemo bjeligorine vrste karakteristine za nie nadmorske visine.

Osobito i prepoznatljivo obiljeje Trakoanu daje veliko umjetno jezero, dugo oko kilometar i pol, ija povrina iznosi oko 17 hektara, a dubina oko 2,5 metra. Voda se ljeti ugrije i do 22 C. U zimi se povrina jezera zaleuje i led na njoj ostaje oko tri mjeseca. Od samog nastanka jezero je imalo dvojaku funkciju - gospodarsku, kao ribnjak i estetsku, kao dekorativni element uobiajen u romantiarskoj parkovnoj arhitekturi. Uz samo jezero ureene su pjeake staze, koje taj prostor pretvaraju u jedinstveno etalite.

Postoje indicije da je grof Juraj Drakovi pristupajui rekonstrukciji dvorca imao razraen projekt za njegovo turistiko koritenje. Preureenje kompleksa podvrgnuo je estetskim zakonitostima i stvorio privlano okruenje kojem nema premca ni u iroj udaljenosti.

U Trakoanu moete nai utoite u kojem ete ugodno provesti vrijeme upoznavajui kulturnu batinu i istodobno uivati u ambijentu neponovljive ljepote.