igor kiur

ZMIJE U HRVATSKOJ

Graditeljska, prirodoslovna
i rudarska kola u Varadinu

SEMINARSKI RAD
ZMIJE U HRVATSKOJ

Mentor:

Uenik:

Ana Mato

Igor Kiur, 1 f

U Varadinu, 12.02.2013.
2

SADRAJ
1. UVOD.................................................................................................................. 4
2. SISTEMATIKA ZMIJA............................................................................................. 5
3. KARAKTERISTIKE ZMIJA....................................................................................... 7
3.1. Graa zmija.................................................................................................. 7
3.2. Prehrana..................................................................................................... 12
3.3. Osjetila....................................................................................................... 14
3.4. Nain ivota............................................................................................... 16
3.5. Stanite...................................................................................................... 16
3.6. Razmnoavanje.......................................................................................... 17
3.7. Graa otrovnog sustava............................................................................. 18
4. ZMIJE OTROVNICE............................................................................................. 19
4.1. Raspoznavanje zmija otrovnica..................................................................20
4.2. Zmijski otrov.............................................................................................. 21
4.3. Otrov poskoka............................................................................................ 21
4.4. Ugriz zmije................................................................................................. 22
5.1. Zmajur (Malpolon monspessulanus)...........................................................24
5.2. Crnokrpica ili Prac (Telescopus fallax).......................................................25
5.3. Bjelica (Zamenis longissimus)....................................................................26
5.4. Crvenkrpica (Zamenis situla).....................................................................27
5.5. etveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata).........................................28
5.6. Velika ili uta poljarica (Dolichophis caspius).............................................29
5.7.ara poljarica (Hierophis gemonensis)........................................................30
5.8.Crna poljarica (Hierophis viridiflavus carbonarius)......................................31
5.9.ilac (Platyceps najadum)...........................................................................32
5.10. Smukulja (Coronella austriaca)................................................................33
5.11. Bjelouka (Natrix natrix)...........................................................................34
Slika 26. Bjelouka............................................................................................ 34
5.12. Ribarica (Natrix tessellata).......................................................................35
5.13. Poskok (Vipera ammodytes).....................................................................36
5.14. Planinski utokrug (Vipera ursinii macrops).............................................37
5.15. Riovka (Vipera berus)............................................................................. 38
6. ZAKLJUAK....................................................................................................... 39

LITERATURA.......................................................................................................... 40
OSTALI IZVORI...................................................................................................... 40

1. UVOD

Vjerojatno ni jedna ivotinjska vrsta ne pobuuje u ljudima toliko razliitih osjeaja

kao zmije. Zmije kod veine ljudi zapadnih drutava izazivaju strah i nelagodu. Meutim,
mnoga plemena u Africi i Aziji smatraju zmiju simbolom plodnosti i raanja, a negdje i
boanstvom.

O zmijama ima bezbroj predrasuda i legendi. U svakom sluaju zmije su pobuivale,

ali i dalje pobuuju panju naunika i laika. Svakog dana saznajemo neto novo o njima, ali
usprkos tome one jo uvijek ostaju misterija.
Nastanjuju gotovo sva podruja na Zemlji, izuzev ekstremno hladnih stanita. Od
poskoka i bjelouke, kobre i crne mambe do boe i anakonde, zmije su savreno prilagoene
svom stanitu. Obojenou tijela i osjetilima, oblikom tijela i nainom hvatanja plijena
uklopile su se i zauzele svoj dio ekosustava u kojemu ive i kojega nee tako lako napustiti.
Zmije su se na Zemlji pojavile puno prije ljudi, no hoe li moi opstati u suivotu s
nama i hoe li nas moda preivjeti, ostaje pitanje. One znaju kako uhvatiti velik plijen, kako
ga namirisati i pratiti. Znaju kako preivjeti bez hrane vie mjeseci te kako se kamuflirati i
sakriti ili obznaniti svijetu da su vrlo opasne.
No jedna stvar koju zmije nisu imale vremena nauiti jest kako komunicirati s
ljudskim biima, kako nam dati do znanja da ih ne diramo i ne uznemiravamo, jer i kada su
opasne, otrovne ili skrivene, mi emo ih nai i na neki nain ugroziti, bilo iz straha ili iste
ljudske znatielje. Ono to zmije ne mogu rei nama, moramo rei mi umjesto njih.
Mnogi naunici u svijetu prouavaju biologiju zmija, posebno njihovo ponaanje i
fiziologiju. Posebnu granu istraivanja ine prouavanja zmijskih otrova.
Trovanje uzrokovano zmijskim otrovom (ugrizom) je jo uvijek uzrok velikog broja
smrtnih sluajeva u nekim dijelovima svijeta. Zmije ugrizu godinje oko 5 milijuna ljudi, od
ega umre oko 125.000 ljudi.
Stoga moramo bolje upoznati zmije i otkloniti strah koje u nama izazivaju. Na taj
nain emo shvatiti kako one nisu nai neprijatelji i pruiti im mogunost za opstanak jer
izgubiti ovakav oblik ivota znai izgubiti veliko prirodno bogatstvo.
Cilj ovog seminarskog rada je upoznati Vas sa zmijama koje ive na prostoru
Republike Hrvatske, te nauiti poneto openito o zmijama.

2. SISTEMATIKA ZMIJA

U sistematici biologije zmije su podred unutar reda ljuskaa (Squamata) koji su dio
razreda gmazova. Sistematika zmija jo uvijek nije zavrena. Od svih gmizavaca, zmije su
najslabije obraene.
Zmije su ivotinje koje su se razvile iz guterolikih dinosaura prije oko 130 milijuna
godina. U to vrijeme koje nazivamo Kreda stanite su dijelile s najveim gmazovima svih
5

vremena. Jedan od dokaza za razvoj zmija iz dinosaura je taj da i danas neke zmije, kao npr.
boe i pitoni, imaju ostatke udova (rudimentarni udovi).

Slika 1. Riovka
Znanost koja se bavi prouavanjem zmija naziva se herpatologija.
Na Zemlji je do danas opisano 2924 vrsta zmija. Razlikuju se po veliini, boji, po
nainu kretanja, nainu prehrane ili po jaini otrova. Sistematika zmija dijeli zmije
(Serpentes) u tri natporodice, 18 porodica:

1. Natporodica Typhlopoidea ili Scolecophida

o 1.1. Porodica Anomalepidae
o 1.2. Porodica Typhlopidae
o 1.3. Porodica Leptotyphlopidae

2. Natporodica Boidea ili Henophidia

o 2.1. Porodica Aniliidae /Ilysiidae
o 2.2. Porodica Anomochilidae
o 2.3. Porodica krljonoke (Boidae)

2.3.1. potporodica udavke (Boinae)

2.3.2. Potporodica Pjeane boe (Erycinae)

2.3.3. Potporodica pitoni (Pythoninae)

o 2.4. Porodica Bolyeridae

o 2.5. Porodica Cylindrophiidae
o 2.6. Porodica Loxocemidae
o 2.7. Porodica Tropidophiidae

2.7.1. potporodica Tropidophiinae

2.7.2. potporodica Ungaliophiinae

2.7.3. potporodica Xenophidioninae

o 2.8. Porodica Uropeltidae

o 2.9. Porodica Xenopeltidae

3. Natporodica Colubroidea, Caenophidia (Xenophidia)

o 3.1. Porodica Acrochordidae
o 3.2. Porodica Erdvipern (Atractaspididae)

3.2.1. potporodica Atractaspidinae

3.2.2. potporodica Aparallactinae

o 3.3. Porodica guevi (Colubridae)

3.3.1. potporodica Xenodermatinae

3.3.2. potporodica Pareatinae

3.3.3. potporodica Calamariinae

3.3.4. potporodica Homalopsinae

3.3.5. potporodica Boodontinae

3.3.6. potporodica Pseudoxyrhophiinae

3.3.7. potporodica Colubrinae

3.3.8. podporodica Psammophiinae

3.3.9. podporodica Natricinae

3.3.10.podporodica Pseudoxenodontinae

3.3.11.podporodica Dipsadinae

3.3.12.podporodica Xenodontinae

o 3.4.Porodica Guje ili otrovni guevi (Elapidae)

o 3.5.Porodica pomorice ili morske zmije (Hydrophiidae)
o 3.6.Porodica ljutice (Viperidae)

3.6.1. podporodica Crotalinae

3.6.2.podporodica prave ljutice (Viperinae)

3.6.3. podporodica Azemiopinae

Sve zmije otrovnice su iz samo dvije porodice: Guje ili otrovni guevi (Elapidae) i
ljutice (Viperidae). U porodicu Elapidae spadaju: kobre, mambe, koraljne zmije, australijske
otrovnice, morske zmije i jo neke zmije Azije i Afrike. U porodicu Viperidae spadaju
europske, azijske i afrike ljutice, zvearke, junoamerike i azijske jamiarke.
Zmije iz drugih porodica nisu otrovnice.

3. KARAKTERISTIKE ZMIJA

3.1. Graa zmija

Zmije imaju jako izdueno, oblo tijelo pokriveno ronatim ljuskama, koje se zavrava
tankim repom. Glava im je jajolikog ili trokutastog oblika, kod nekih vrsta sasvim nejasno
odvojena od trupa. Nemaju vanjske udove ni mokrani mjehur.

Slika 2. Anatomija zvearke

Gledajui zmije kako se bez napora kreu po tlu mnogi ljudi se pitaju imaju li zmije
uope kosti. Naravno da imaju, a razlog zato imaju tako duguljasto tijelo je evolucijska
prilagodba na kretanje kroz uske otvore. Kostur zmija se sastoji od lubanje, kraljenice i
rebara. Samo neke zmije imaju ostatke kukovlja u kosturu (krljonoke- Boidae). Zmije imaju
dulju kraljenicu od ostalih skupina kraljenjaka. Kako se kroz povijest duljina tijela zmija
sve vie poveavala, rastao je i broj njihovih kraljeaka. Broj kraljeaka varira i kree se od
130 do ak 600 kod australskog pitona (Morelia oenpelliensis). Za usporedbu ljudi imaju
samo 33 kraljenjaka.
Prva su dva kraljeka spojena u atlas (nosa) koji vee lubanju na kraljenicu. Zatim
slijedi dugi prekaudalni dio s 100 do 450 kraljeaka, od kojih samo prva tri nemaju par rebara
na sebi. Nakon prekaudalnih kraljeaka slijedi 2- 10 lumbarnih i 10 do 200 kaudalnih
kraljeaka od kojih niti jedni nemaju rebra na sebi.

Slika 3. Kostur zmije

Rebra
su im kao
i

kraljenica dobro
pokretna, to im
omoguava lake
kretanje uslijed
nedostatka nogu. Imaju i
veoma razvijenu miinu
muskulaturu, pa se lako kreu.
Oni kapci
zmija su srasli u prozirnu izboinu tako da zmije uvijek imaju otvorene oi. Mozak im je
slabo razvijen u odnosu na veoma razvijenu kimenu modinu. Lijevo pluno krilo je veoma
zakrljalo, dok kod nekih vrsta u potpunosti izostaje. Jednjak i eludac su veoma rastegljivi.
Jezik je dug i ravast, a slui kao organ ula, dodira i mirisa. Zmije nemaju vanjski otvor
uha, zvune valove primaju putem podloge. Rep im je u odnosu na tijelo, puno krai nego
kod gutera.
Kosti eljusti i nepca su povezane samo tetivama koje omoguuju veliko irenje, tako
da i vei plijen mogu progutati u jednom komadu.
Svi gmazovi, pa tako i zmije, hladno i suho tijelo imaju prekriveno vrstim ljuskama
koje ih tite od ozljeda, ali i od gubitka tekuine kroz kou. Koa je suha i ima dvije lijezde,
parne analne lijezde, iji sekret slui za privlaenje suprotnog spola, zatitu od predatora, te
za obiljeavanje teritorija Njihove ljuske su graene od istog spoja od kojega su graeni i nai
nokti, kemijskog spoja keratina. Upravo zbog vrstoe njihovih ljuski, koje ne mogu rasti
zajedno s tijelom zmije, moraju ih odbaciti u obliku svlaka odnosno kouljice. Zmije po
nekoliko puta godinje odbacuju staru kou kada im ona postane pretijesna. Staru kou ili
svlak skidaju u jednom komadu, trljajui se o travu i granje. Broj ljusaka i njihov raspored
na tijelu vano su svojstvo po kojemu moemo odrediti vrstu zmije.

10

Slika 4. Svlak zmijske koe

Na svijetu postoji velik broj razliito obojenih zmija. U najveem broju sluajeva ova
obojenost slui za obranu i sakrivanje u prirodi.

Slika
5. Prikrivanje - Zeleni piton

11

No u nekim sluajevima postoje zmije koje su obojene arkim, uoljivim bojama kao
npr. neke vrste otrovnih koraljnih zmija. Ove zmije svojim bojama upozoravaju druge
ivotinje na opasnost te se ovakva obojenost naziva aposemantika ili upozoravajua
obojenost.

Slika 6. Upozoravajua obojenost - koraljna zmija

Srce u zmija se razlikuje od sisavaca po tome to je podijeljeno na dvije predklijetke i

jednu klijetku. Vrlo je zanimljiva injenica da je srce u zmija pokretno, te na taj nain poto
ne posjeduju oit tite se od oteenja u trenutku kada plijen prolazi jednjakom. U blizini je
smjeten i timus (prsna lijezda) koja producira stanice imunolokog sustava u krv.
Jetra, uni mjehur i guteraa su povezani s probavnim sustavom. Jetra je najvei
organ u zmija, smjeten izmeu srca i eluca. Jedna od najvanijih funkcija jetre je
proizvodnja ui i probavnih enzima. uni mjehur i slezena smjeteni su na stranjem dijelu
jetre. uni mjehur proizvodi u koja otjee u tanko crijevo. Guteraa takoer proizvodi
probavne enzime koje lui u tanko crijevo, te lui i hormone koji reguliraju glukozu u krvi.
Zmije imaju iste endokrine lijezde kao i sisavci, titnu (odgovorna za normalan rast i
razvoj, te presvlaenje koe), nad titnu (pomae metabolizmu kalcij) i nadbubrenu lijezdu.
Nadbubrene lijezde su smjetene u repnoj regiji.
Bubrezi u zmija su asimetrino smjeteni. Desni bubreg se nalazi blie glavi od
lijevoga. Za razliku od sisavaca zmije nemaju mokrani mjehur, ve se urin izluuje ureterima
direktno u kloaku.

12

Respiratorni sustav ukljuuje dunik, bronhije, plua i zrani tobolac. Zrani tobolac
se nastavlja sve do repne regije, a kao hidrostatski organ ima funkciju regulacije tlaka u
tjelesnim upljinama. Poto zmije nemaju dijafragmu (oit), udisaj i izdisaj se odvija pomou
miia na tijelu. Nemaju glas, a skitanje nastaje uslijed naglog istiskivanja zraka kroz grkljan.
Mujaci imaju parne spolne organe.

3.2. Prehrana
Sve vrste zmija su mesoderi. Hrane se plijenom razliite veliine, od malih kukaca pa
sve do velikih sisavaca i ptica. Najee u njihovu prehranu spadaju abe, ribe, guteri, druge
zmije, ptice, ali i razni sisavci, najee glodavci. Plijen love iz zasjede ili aktivnim traenjem.
Ovisno o tome imaju li zmije otrov ili ne i u kakvom stanitu se nalaze, one svoj plijen ubijaju
otrovom ili guenjem.
Takoer, postoje i zmije koje su se specijalizirale za drugaiji plijen. To su zmije koje
se hrane iskljuivo jajima te se kod njih broj zubi smanjio ili su oni posve nestali.
Otrovne zmije imaju odreenu koliinu otrova na raspolaganju i ne ele ga troiti na
ivotinje koji nisu plijen. Otrov im slui kako bi savladale plijen, no osim toga on ima i
probavnu funkciju.

Slika 7. Zmija otrovnica

Naime, poto zmije ne vau plijen nego ga cijeloga gutaju, otrov nekih zmija poinje
razgraivati plijen odmah nakon ugriza kako bi ga zmija lake probavila. Izuzetak je
bjelouka koja svoj plijen guta iv. Jo jedna funkcija otrova je i ona obrambena.
Zmije otrovnice, prilikom ugriza, mogu kontrolirati koliinu otrova koju isputaju.
Ukoliko je ugriz zmije obramben esto se dogodi da uope ne ispusti otrov. U tom sluaju
govorimo o suhom ugrizu.

13

One zmije koje plijen ubijaju guenjem nisu zapravo toliko snane da mogu miiima
stisnuti ivotinju i na taj nain je ubiti. One se svakim izdahom ivotinje vrsto omotaju oko
nje i omotaju se kao lanac. Na taj nain plijen ne moe vie rairiti rebra pa ne moe ni
udahnuti te e se nakon nekog vremena uguiti.

Slika 8. Zmija gui vjevericu

Zmije mogu progutati itav plijen koji je nerijetko viestruko vei od njihove glave, a
to im omoguuje posebna graa donje eljusti. Ona je s gornjim dijelom lubanje pomino
spojena samo ligamentima i moe se nesmetano otvoriti kako bi progutala velik plijen. U
velikom elucu relativno visoko koncentrirana solna kiselina zatim razgrauje plijen.
Probavni sustav ukljuuje jednjak, eludac, tanko crijevo, colon (dio debelog crijeva) i
lijezde. Jednjak za razliku od sisavaca koji je jako miiav, te na taj nain odlazi hrana u
eludac, u zmija su jednjaki miii slabo razvijeni, te se hrane pokree u eludac miiima
tijela. Spoj izmeu eludca i jednjaka nije naglaen. Taj prostor je u stvari nabor, koji e
pospjeiti probavu i apsorpciju hranjivih tvari. U tankom crijevu se odvija apsorpcija hranjivih
tvari i transport hrane u colon. U kolonu se formira feces koji se kloakom izbacuje vani.
Kloaka je ustvari ono to je sisavcima anus, no u zmija preko klaoke ne izlazi samo feces, ve
i produkti urinarnog i reproduktivnog sustava.
Mogu veoma dugo izdrati bez hrane. Krljonoke mogu gladovati i due od godine
dana.
Zmije su i same sastavni dio prehrane mnogih divljih ivotinja. Tako se zna da se
zmijama barem povremeno hrane neke vrste ptica, medvjedi, divlje svinje, lisice i druge
zmije.

14

3.3. Osjetila
3.3.1. Njuh
Zmije su, kao vrhunski predatori, opremljene brojnim osjetilima koja ih nepogreivo
vode ka plijenu. Moemo rei da je njuh najvanije osjetilo kod zmija, no one svoj plijen
nanjue na malo drugaiji nain. Zmije imaju dvije nosnice, ali za razliku od sisavaca ih ne
koriste kao osjetilo mirisa. Zmije svojim ravastim jezikom iz zraka hvataju sitne estice
raznih mirisa nakon ega jezik uvlae u udubinu na nepcu. Ova se udubina zove Jakobsonov
organ i moe prepoznati mirisne estice raznih kemijskih spojeva.

Slika 9. Jakobsonov organ

15

3.3.2. Tremo receptori

Zmije imaju za razliku od sisavaca tzv. esto ulo, odnosno receptori topline.
Receptori ovog osjetila nalaze se u malim udubinama na glavi izmeu nosnih otvora i oiju, a
mogu detektirati minimalne promijene u temperaturi. Pomou tih senzora zmije vide
toplokrvne ivotinje, odnosno plijen, kao infracrveno zraenje.

Slika 10. Infracrveno zraenje mia

Ti toplinski receptori imaju dvije komore, vanjsku i unutranju. Unutranja detektira

toplinu tijela same zmije (hladnokrvna ivotinja - temperatura tijela ovisi o temperaturi
okolia), a vanjska slui za detektiranje plijena, odnosno detektira toplinu razliitu od one
koju je detektirala unutarnja komora.
Nalazimo ga kod nekih zmija iz porodice ljutica (Viperidae) i kod nekih boa i pitona.
Ovi senzori su najosjetljiviji u zmija iz porodice Viperidae, te detektiraju toplinsku razliku od
0,002C. Jo uvijek se ne zna kako mozak zmije obrauju termosliku koju stvaraju ovi organi.
Ove zmije se hrane gotovo iskljuivo sisavcima i pticama, ivotinjama koje imaju
stalnu tjelesnu temperaturu. Toplina koju ovakva ivotinja isputa govori zmiji u kojemu
smjeru i kada tono treba napasti.

16

3.3.3. Osjet dodira

Kako su zmije ivotinje bez udova i cijeli ivot provode gibajui se po tlu ili drveu
jako su ovisne o dodiru koji je takoer jedan od najbolje razvijenih osjetila. Osjet dodira im
slui kako bi mogle detektirati i najmanje promjene u okoliu, pomae im prilikom kretanja,
ali i prilikom zavoenja.

3.3.4. Osjet sluha

Zmije nemaju osjetilo sluha, niti vanjski otvor uha, no ipak imaju ostatke unutarnjeg
uha koji su spojeni s donjom eljusti zmije pa one uju odnosno osjeaju vibracije tla.
Sluna kost je dobro razvijena, ali bez bubnjia i slunog kanala.

3.4. Nain ivota

Zmije uglavnom ive samotnim ivotom i okupljaju se u vee skupine samo tijekom
hibernacije (zimski san) i u razdoblju parenja. Neke zmije zbog visokih temperatura i sue
miruju i u najtoplijem dijelu godine, a to se naziva estivacija (ljetni san).
Velika veina vrsta aktivna je danju, zbog ovisnosti o sunevoj energiji, dok je samo
manji dio vrsta u toplijim krajevima aktivan i nou. Danju se zmije uglavnom griju na
otvorenim osunanim povrinama, a kao idealno mjesto za skrivanje slue im hrpe kamenja i
suhi komadi drveta. U Hrvatskoj je samo crnokrpica aktivna jedino nou kada se hrani
macaklinima i guterima.

3.5. Stanite
Zmije su se rasprostranile na velikom broju stanita. ive u tropskim kinim umama,
u umjerenim listopadnim umama pa ak i na hladnim podrujima. ive na svim kontinentima
osim na Antarktiku. Moemo ih pronai pod zemljom u rupama, u kronjama stabala pa ak i
oceanima.

17

U tako raznim ivotnim uvjetima regulacija tjelesne temperature postala je izrazito

vana. Zmije iz toplijih krajeva se tijekom najtoplijeg dijela dana skrivaju pod odgovarajuim
zaklonom ili svoje aktivnosti provode nou, dok one u hladnijim krajevima hvataju svaku
zraku sunca kako bi se ugrijale. Ovakvo je ponaanje karakteristino za sve vrste
hladnokrvnih ivotinja odnosno onih ivotinja koje ne mogu same regulirati tjelesnu
temperaturu.
Osim u prirodnim stanitima zmije se sve ee pojavljuju i u blizini ovjeka. Ulaze u
vrtove i nerijetko se zadravaju u blizini kua. Razlog tome je to ovjek mijenja stanite
zmija i prilagoava ga sebi u korist pa su zmije prisiljene ne promijene u ponaanju. Kako su
uz ljude esto prisutni glodavci zmije se pribliavaju kuanstvima iz nude odnosno potrebe
za hranom.

3.6. Razmnoavanje

Parenje zapoinje u rano proljee ritualnim borbama mujaka, kojima je cilj utvrditi
dominaciju na odreenom podruju Mujaci se udvaraju enkama tako to slijede njihov
miris, a nakon toga ih i stimuliraju njenim dodirima tijela. Dolazi do unutarnje oplodnje
jajaaca iz kojih se razvija potomstvo.

Slika 11. Izlazak zmije iz jaja

18

Zmije se po pravilu razmnoavaju jajima, osim nekih vrsta koje raaju ive mladunce.
enke mnogih vrsta polau jaja na pogodna mjesta i zatim ih naputaju, a neke ih uvaju od
predatora dok se mladunci ne izlegu. Neke vrste, poput riovke, raaju i ive mlade
(ovoviviparija) koji izlaze iz jajne ljuske jo u tijelu majke, neposredno prije okota.
Mladunci su odmah spremni za samostalan ivot i naputaju majku im se izlegu.

3.7. Graa otrovnog sustava

Neke su zmije svoje lijezde slinavke preoblikovale u lijezde koje umjesto sline lue
otrov. Zubi su im veoma otri i malo zaobljeni a slue za hvatanje i pridravanje plijena. Kod
otrovnica, zubi su uplji i kroz njih se otrov ih lijezda ubrizgava u tijelo rtve. Otrovnice kao
otrovni aparat imaju otrovne lijezde, koje lue otrov, miie pomou kojih se otrov istiskuje i
kanale unutar zuba, kroz koje se otrov ubrizgava u tijelo rtve.

Slika 12. Graa otrovnog sustava

19

Graa otrovnih zuba i otrovnog sustava razliita je kod udava i otrovnica. Kod udava
su otrovni zubi smjeteni na prednjem dijelu gornje vilice. Nepokretni su i, kada su usta
zatvorena, smjeteni su u konom naboru u donjem dijelu usne upljine. Osim toga, zubi
mnogih udava nemaju uplji kanal unutar otrovnih zuba ve su njihovi zubi duboko
ulijebljeni.
Otrovni zubi su povezani sa otrovnim lijezdama koje proizvode otrov. Kada ovakva
zmija ugrize, iz lijezde potee otrov kroz zub u ranu. Specijalnu prilagoenost posjeduju
neke afrike i azijske kobre. One zbog posebne grae otrovnih zuba mogu prskati otrov na
udaljenost i do 3 metara i tako se braniti od napadaa. Otrov ima jako nadraujue svojstva na
oi I ako se odmah ne ispere, moe dovesti do trajnog sljepila.
Ljutice i jamiarke imaju najrazvijeniji otrovni sustav i zube. Kod njih su zubi takoer
smjeteni u prednjem djelu gornje eljusti i izgledaju kao igle, ali su pokretni. Kada nisu u
upotrebi, zubi su u ustima savijeni unazad i prekriveni su zatitnim konim naborom. Prilikom
ugriza, zubi se ispravljaju i otrov iz otrovne lijezde potee kroz zubni kanal u ranu.

4. ZMIJE OTROVNICE

Na poetku treba se izjasniti da pojam otrovne zmije ne podrazumijeva trovanje

njezinim mesom. Dapae u nekim zemljama meso zmije se smatra specijalitetom . Zmije
otrovnice imaju otrovne lijezde, ustvari evolucijom modificirane lijezde slinovnice. Podjela
zmija na otrovne i neotrovne nije znanstvena nego praktine naravi. To znai da nakon ugriza
ivotinja pokazuje odreene simptome.
Sastav i djelovanje otrova nije jednaki kod svih vrsta, nego su karakteristini za svaku
pojedinu vrstu. U otrovanom organizmu izazivaju toksine i letalne simptome, te napadaju
istovremeno krv, dini, krvoilni, i ivani sustav. Zmijski otrovi imaju primjenu u medicini.
Preparati od zmijskog otrova se koriste kao sredstva protiv zgruavanja krvi.
Tri tipa otrovnih zmija:
1.Cijevozubice
2.Prednjoljebozubice
3.Stranjolijebozubice
Cjevozubice: Najnaprednije zbog mogunosti preklapanja zubi natrag u male upljine
u svodu usta. Onjaci djeluju nezavisno jedan o drugom i koriste se da guraju plijen u usta.
Prednjoljebozubice: Tu spadaju najotrovnije zmije tipa mambe i kobre. Zubi nisu
izbrazdani.
20

Stranjoljebozubice: Tu su zubi smjeteni u samom stranjem dijelu gornje eljusti.

Kada ugrize ovjeka ne ostavlja teke posljedice.

4.1. Raspoznavanje zmija otrovnica

U Hrvatskoj ive tri zmije otrovnice koje ugrizom kod ovjeka mogu uzrokovati
zdravstvene probleme: poskok, riovka i planinski utokrug. Sve tri pripadaju rodu ljutica
(Vipera) a mogu se prepoznati po karakteristinoj cik-cak ari na leima, glavi koja je irinom
jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i onim zjenicama u obliku
vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica). Po obojenosti
odstupa riovka, koja moe biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprenih pruga.

Slika 13. a)b)c) cik-cak ara d) popreno razlomljena pruga e) pruga se ne vidi

Zmije otrovnice imaju onu zjenicu u obliku vertikalnog proreza.

Slika 14. Izgled oka otrovnica

21

4.2. Zmijski otrov

Zmijski otrov je vjerojatno najkompleksniji od svih otrova. Zmijski otrovi su

sastavljeni od razliitih proteina i gusta su tekuina mlijeno bijele do ukaste boje. Ovisno o
vrsti, otrov djeluje na ivani sustav (oduzetost, poremeaji osjetila, guenje) ili na krvne
stanice i tkivo (razaranje tkiva, zatajenje bubrega, slom krvotoka). No postoje i vrste
otrovnica iji je otrov mjeavina ove dvije osnovne vrste. Proteini iz zmijskog otrova koriste
se u medicini za lijeenje nekih patolokih stanja kod ovjeka.
Zmijski otrov sadri enzimske, neezimske, proteinske supstance. Danas se smatra da je
veina toksinosti sadrana u enzimima. Otrovi Elapida se smatraju neurotoksinim, a smrt
uzrokuju paralizom dinog sustava. Otrovi viperida su poznati kao uzroci oka, sistemnog i
lokalnog krvarenja i nekroze koja vodi ka destrukciji tkiva. Toksini polipeptidi izolirani su iz
niza zmijskih otrova. Neurotoksini svojim djelovanjem spreavaju prijenos podraaja sa
ivaca na miie.

4.3. Otrov poskoka

Je jedan od najslabije izraenih zmijskih otrova. Poznati su neki enzimski sastojci

otrova poskoka: fosfolipaze, proteinaze, ribonukleaze, fosfataze i oksidaza. Od toksinih
uinaka poznata je kapilarna hemoragija, djelovanje na ivani sustav, hemoliza in vitro te
antikoagulirajue i koagulirajue djelovanje. U nekim ranijim radovima ispitivana su antigena
svojstva poskoka. Primjenom imunogeldifuzije opaeno je postojanje dijela otrova koji
prolazi kroz membranu za dijalizu i ima antigena svojstva. Takoer je naeno da dio otrova ne
prolazi kroz membranu za dijalizu sadri antigene sastojke, koji precipitiraju u otopinama
malih ionskih jakosti i ustanovljeno je njihovo hemoragino djelovanje. Antigena svojstva
pripisana su fosfolipazi, a radi inhibitornog djelovanja specifinog antiseruma na indirektnu
hemolizu izazvanu otrovom. Prvim pokuajem frakcioniranja otrova poskoka naeno je da
sadri neke slobodne aminokiseline, oligopeptide sastavljene od 3 do 6 aminokiselina i
spermin. Kasnije je izoliran djelomino isti hemoragin, koji je pokazivao proteolitiku i
hemoraginu aktivnost, te oksidaza L- aminokiselina.

22

4.4. Ugriz zmije

Zmije mogu vrlo tono odrediti koliku dozu otrova e ispustiti u pojedinom ugrizu, pa
se esto dogaa da s obrambenim ugrizom uope ne ispuste otrov. Tada govorimo o suhom
ugrizu.
U sluaju otrovnoga zmijskog ugriza: Ne pokuavajte zmiju ubiti ili uhvatiti (kako bi
se ponijela u bolnicu s ozljeenikom) jer bi pri tome jo koga mogla ugristi; lijenici dobro
znaju prepoznati ugriz otrovnice, a tona determinacija vrste nije potrebna jer se za lijeenje
ugriza svih triju naih otrovnica koristi jedinstven protuotrov.
Ugrizena osoba mora se smiriti i ne treba paniariti. Treba ukloniti odjeu i nakit s
mjesta ugriza zbog naticanja tkiva. Ranu treba pustiti da slobodno krvari i ne treba je ni u
kojem sluaju pokuavati rezati ili iz nje isisavati otrov. Preporuuje se oistiti ranu i
imobilizirati ujedeni ekstremitet pomou nekog vrstog predmeta i zavoja, ali vezivanje NE
smije biti previe snano.
Ugrizenu osobu treba to prije prevesti do najblie medicinske ustanove ili nazvati
Hitnu pomo na brojeve 94 ili 112.

23

5. ZMIJE U HRVATSKOJ

Poznato je da u Hrvatskoj ivi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice (poskok,
riovka i planinski utokrug), dok je preostalih 12 neotrovno i neopasno. Zbog blage klime u
Hrvatskoj su zmije vrlo iroko rasprostranjene.
Katkad se jo spominju crnokrpica i zmajur kao zmije poluotrovnice, ali one, iako
imaju lijezde koje proizvode otrov i stranje zube kojima ga ubrizgavaju, ne mogu dovoljno
ugristi ovjeka da bi mu ubrizgale otrov, a i samo unoenje otrova presporo je da bi ugrozilo
ovjeka.

Zmije u Hrvatskoj
2
slabootrovne
3

otrovne
neotrovne

10

24

Slika 15. Grafikon podjele zmija u Hrvatskoj

5.1. Zmajur (Malpolon monspessulanus)

Slika
16. Zmajur

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:
Prehrana:

Montpellier Snake
Europische Eidechsennatter
guevi (Colubridae)
Od Istre pa sve do J. Dalmacije ukljuujui brojne otoke.
SLABO OTROVAN
Otvorena podruja s niskim raslinjem, esto i
poljoprivredne povrine, livade i obale rijeka.
Guteri, zmije, ali i mali sisavci te ptice koje ubija
25

Duljina tijela:
Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

otrovom.
125-140 cm
4 12
do 500 m.
Prilikom parenja mujaci enkama esto na poklon
donose mieve, a parovi nerijetko ostaju u snanoj vezi i
nekoliko godina

5.2. Crnokrpica ili Prac (Telescopus fallax)

Slika 17. Crnokrpica

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:
Prehrana:
Duljina tijela:

Cat Snake
Europische Katzennatter
guevi (Colubridae)
itava obala Jadrana ukljuujui i mnoge hrvatske otoke.
SLABO OTROVANA
Najee meu kamenjem na podruju s grmolikom
vegetacijom, u ruevinama te u blizini mora.
Hrani se drugim zmijama, guterima, sisavcima i pticama
koje ubija otrovom, dok mladi jedu i kukce.
100-120 cm
26

Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

58
do 500 m.
Spada u slabo otrovne zmije jer zube pomou kojih
ubrizgava otrov ima smjetene na stranjoj strani usta pa
joj je prijenos otrova jako otean. Poznata je i po tome
to moe tijelo jako stisnuti i provui se kroz jako sitne
pukotine i upljine.

5.3. Bjelica (Zamenis longissimus)

Slika 18. Bjelica

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:

Common Aesculapian Snake

skulapnatter

guevi (Colubridae)
Cijela Hrvatska ukljuujui i neke otoke.

NEOTROVNA
Suha stanita, otvorene listopadne ili crnogorine ume,
podruja s niskim raslinjem, vlane livade,
poljoprivredne povrine, kameni zidovi, parkovi i stare
27

Prehrana:
Duljina tijela:
Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

graevine. Aktivna je i nou i danju te zna biti agresivna

ukoliko je ugroena.
Hrani se sisavcima i pticama koje ubija guenjem, dok se
mladi najee hrane guterima.
140-160 cm
oko 15

Od razine mora do najviih nadmorskih visina.

Bjelica je svima dobro poznata zmija sa simbola ljekarni.
Omotana je oko tapa boga Asklepija i simbol je
ozdravljenja.

5.4. Crvenkrpica (Zamenis situla)

Slika 19. Crvenkrpica

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:

Leopard Snake
Leopardnatter
guevi (Colubridae)
Na obalnom podruju te na mnogim hrvatskim otocima.
NEOTROVNA
esto na sunanim podrujima s niskim raslinjem, uz
stare zidove, ceste i na rubovima polja. No, ponekad i uz
obale rijeka i uz movare te u vinogradima i maslinicima.
Aktivna i nou i danju, agresivna ukoliko se lovi, dobro
se penje po grmlju i zidovima.
28

Prehrana:

Uglavnom lovi male sisavce koje ubija davljenjem.

Duljina tijela:
Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

70-80 cm
27
Od razine mora do 1000 m.
Ponekad u obrani moe vrlo brzo vibrirati repom i na taj
nain proizvodi zvuk kojim zastrauje neprijatelja. Zbog
svoje obojenosti tijela smatra se najljepom hrvatskom
zmijom.

5.5. etveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata)

Slika 20. etveroprugi karavosas

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:

Prehrana:
Duljina tijela:

Four lined Rat Snake

Vierstreifennatter
guevi (Colubridae)
itavo obalno podruje ukljuujui i neke otoke.
NEOTROVNA
Stjenovita stanita s niskom vegetacijom te rubovi uma.
Voli zasjenjena i topla mjesta, katkada i blizu vodenih
povrina. Nije agresivna i rijetko grize.
Sisavci, ptice, ptija jaja i guteri. Vei plijen ubija
davljenjem.
130-160 cm, a ponekad mogu biti dulje od 200 cm.
29

Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

3 18
Nie nadmorske visine do 600 m.
Ime je dobio zbog legendi da tijekom noi sie mlijeko s
kravljeg vimena. Kravosas ne sie mlijeko, ali ga se esto
moe pronai na panjacima u potrazi za hranom.
Takoer je poznat i kao najvea hrvatska zmija.

5.6. Velika ili uta poljarica (Dolichophis caspius)

Slika 21. Velika ili uta poljarica

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:

Prehrana:

Caspian Wip Snake

Balkan-Springnatter
guevi (Colubridae)
Nastanjuje istoni dio Hrvatske i otok Lastovo.
NEOTROVNA
Suha stanita s rijetkom vegetacijom te na stjenoviti
obronci, vrtovi, parkovi, vinogradi itd. Jako je brza zmija
i ako se lovi postaje agresivna te nerijetko grize.
Guteri, ptice i sisavci, a plijen jede dok je jo iv.

30

Duljina tijela:
Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Obino oko 200 cm, ali mogu narasti i dulje od toga.

5 12
Nie nadmorske visine.
Mujaci su vei od enki. Jedna od veih europskih zmija
(druga po veliini).

5.7.ara poljarica (Hierophis gemonensis)

Slika 22. ara poljica

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:

Prehrana:
Duljina tijela:
Broj jaja:

Balcan Racer
Balkan-Zornnatter

guevi (Colubridae)
Cijela jadranska obala ukljuujui i mnoge otoke.

NEOTROVNA
Suha, stjenovita podruja s bogatom, obraslom vegetacijom.
Takoer, na podruju makije, otvorenih uma, padina, ali i
vrtovi i maslinici. Katkada se moe pronai i u vlanim
podrujima.
Uglavnom guteri, ali i manji primjerci zmija, ptica i sisavaca
koje jede ive.
Do 130 cm

4 - 10
31

Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Do 1300 m
Stranji zubi gornje eljusti su vei od zubi ostalih hrvatskih
zmija.

5.8.Crna poljarica (Hierophis viridiflavus carbonarius)

Slika 23. Crna poljica

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:
Prehrana:
Duljina tijela:
Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Western European Wip Snake

Gelbgrne Zornnatter

guevi (Colubridae)
Istra i Kvarner, primorje i na neki otoci.

NEOTROVNA
Suha stanita s bogatom vegetacijom, obrasle padine, otvorene
ume, ruevine i vrtovi te ponekad i vlana podruja.
Gueri, mali sisavci i ptice te abe i ostale zmije.
Oko 160 cm

Do 20
do 1000 m

Zbog obojenosti tijela esto ju se moe zamijeniti s

32

crnom riovkom. U Istri ga zovu crni gad jer je poznat

kao vrlo brza i velika zmija, a kada se osjeti ugroen
isputa itav i prijetei zvuk.

5.9.ilac (Platyceps najadum)

Slika 24. ilac

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:
Prehrana:
Duljina tijela:
Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Red Wip Snake

Schlanknatter

guevi (Colubridae)
itava obala Jadrana do Istre te na neki otoci.

NEOTROVNA
Suha stanita, stjenovita podruja s gustom vegetacijom,
granice uma, ali i obradive povrine.
Mali guteri i skakavci koje jede ive.
Oko 100-130 cm
3 16
do 1500 m

Ima prilagoenu boju tijela da vreba sa kamenja.

33

5.10. Smukulja (Coronella austriaca)

Slika 25. Smuklja

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:
Prehrana:

Common Smooth Snake

Schlingnatter

Duljina tijela:
Broj mladunaca:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Do 80 cm
2 - 16
Od razine mora do najviih nadmorskih visina.

guevi (Colubridae)
Moemo je nai u cijeloj Hrvatskoj te na nekim otocima.

NEOTROVNA
Suha i sunana stanita, kameni obronci, ali i vlanija stanita
Uglavnom guteri, manji sisavci i ptice. Vei plijen ubija
guenjem.

Ovisno o klimi gdje ivi moe lei jaja ili raati ive
mladunce

34

5.11. Bjelouka (Natrix natrix)

Slika 26. Bjelouka

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:

Prehrana:
Duljina tijela:
Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Grass Snake
Ringelnatter

guevi (Colubridae)
Cijela Hrvatska te neki otoci.

NEOTROVNA
Vlanija stanita u blizini stajaih ili sporih tekuih voda.
Uglavnom ivi blizu jezera, ribnjaka te mirnijih rijeka. Ovo je
naa najea zmija koja je aktivna i nou i danu. Nalazimo je
na kopnu, no dobro pliva te moe loviti plijen i u vodi.
Uglavnom vodozemci, ali i ribe te manji sisavci i ptice.
Do 200 cm
8 30
Od razine mora do najviih nadmorskih visina.

Kada je ugroena glumi da je mrtva. Iz analnih lijezda

isputa tekuinu neugodna mirisa na koju se prikupljaju
muhe to jo vie pojaava dojam uginule ivotinje. U
35

samoobrani na protivnika ispustiti sadraj crijeva.

5.12. Ribarica (Natrix tessellata)

Slika
27. Ribarica

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:
Prehrana:
Duljina tijela:
Broj jaja:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Tesselated Water Snake

Wrfelnatter

guevi (Colubridae)
Cijela Hrvatska te neki otoci.

NEOTROVNA
Blizina tekuica, ribnjaci, jezera itd. Ako ju se pokua uhvatiti
esto sike te se, kao i bjelouka, pravi mrtva. Vrlo dobro pliva
i moe roniti due vrijeme.
Hrani se gotovo samo ribom koju jede ivu.
65-90 cm
5 25
Uglavnom nie nadmorske visine do 800m.

Vrlo dobro pliva i moe roniti due vrijeme.

36

5.13. Poskok (Vipera ammodytes)

Slika 28. Poskok

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:

Nose horned Viper

Europische Hornotter
ljutice (Viperidae)
Dalmacija, Istra, Kvarner i podruje sredinje Hrvatske te
mnogi otoci.

Otrovnost:
Stanite:

OTROVAN

Prehrana:
Duljina tijela:
Broj mladunaca:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Suha, stjenovita stanita, otvorene ume, padine, kameni

zidovi, vinogradi i poljoprivredne povrine.
Mali sisavci, ptice i guteri koje ubija otrovom.
70-90 cm
4 15
Od razine mora do 1900 m

Najvea zmija otrovnica u sredinjoj Europi, a ujedno i

najotrovnija europska zmija. Lako je prepoznatljiva po
roiu na vrhu nosa. Poskok ne moe skakati, ali ga se
37

ponekad moe nai u kronjama stabala.

5.14. Planinski utokrug (Vipera ursinii macrops)

Slika 29. Planinski utokrug

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:

Karst Meadow Viper

Wiesenotter
ljutice (Viperidae)
Vie nadmorske visine Kamenice, Troglava, Dinare i junog
Velebita.

Otrovnost:
Stanite:
Prehrana:

OTROVNA

Duljina tijela:
Broj mladunaca:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

50-60 cm
48
1100 1900 m

Suhi planinski travnjaci s rijetkom vegetacijom.

Uglavnom kukci tj. skakavci, ali ponekad i guteri i mali
sisavci.

Najmanja i najmanje opasna zmija otrovnica. Ime je

dobio po tome to im je tijelo lagano ukasto obojeno i
esto ih se moe vidjeti kako se sunaju sklupane u
krug.
38

5.15. Riovka (Vipera berus)

Slika
30. Riovka

Engleski naziv:
Njemaki naziv:
Porodica:
Rasprostranjenost u Hrvatskoj:
Otrovnost:
Stanite:
Prehrana:
Duljina tijela:
Broj mladunaca:
Nadmorska visina:
Zanimljivosti:

Adder
Kreuzotter
ljutice (Viperidae)
Kontinentalni dio Hrvatske.

OTROVNA
Otvorene ume, ivice, planinske livade, rubovi putova,
movare itd. Openito zahtjeva vlanija stanita. Iako vei dio
vremena provodi na kopnu vrlo dobro pliva.
Mali sisavci, a ponekad abe i guteri koje ubija otrovom.
60-70 cm
10
Od razine mora do 1900 m.

Riovka je najrasprostranjenija zmija na svijetu. Moe je

se pronai sjeverno od Arktike polarnice.

39

6. ZAKLJUAK

Od davnina pa sve do danas zmije se u usmenim i pisanim predajama opisuju jedino

kao zle, agresivne i nadasve podle. Takvo vienje nalazimo od biblijskih motiva zmije, koja
je Evi ponudila jabuku i time ljudski rod izbacila iz raja, pa do modernih hollywoodskih
filmskih ostvarenja. Nijedna druga skupina ivotinja nije kroz povijest pretrpjela i preivjela
vie muenja i nepotrebnog ubijanja. A sve zbog neutemeljenih vjerovanja, mitova i straha
ljudi od nepoznatoga!
Unato tomu, ovjek se oduvijek zmijama i divio o emu nam svjedoi Eskulapov
tap, simbol ljekarnitva. Na tom starogrkom simbolu zmija na tapu simbolizira izljeenje i
brz oporavak bolesnih, kao to zmija odbacuje staru kou i ponovo se raa.
Iako se danas trovanje zmijskim otrovom uspjeno lijei, i smrtnost uslijed posljedica
trovanja je znatno smanjena, ljudi se i dalje panino plae zmija. Nije vano da li su otrovne
ili ne, svakodnevno izazivaju strah ljudi koji dolaze u kontakt sa njima. Unato velikom
napretku u znanju i osvijetenosti o ouvanju prirode, mnogo ljudi i dalje gleda na zmije kao
na neto ega se treba bojati i to bi bilo najbolje istrijebiti.
Zmije u Hrvatskoj su ugroene. Razlozi ugroenosti zmija u Hrvatskoj su: cijepanje
stanita uslijed urbanizacije, stradavanje na prometnicama, zarastanje travnjaka kao
posljedica prestanka ekstenzivnog stoarenja, ubijanje kao posljedica straha, ilegalno
komercijalno, skupljanje za terariste, oneienje... U Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova
Republike Hrvatske uvrteno je pet vrsta zmija od kojih je planinski utokrug naveden kao
ugroen (EN), a uta poljarica, ribarica, zmija sljeparica (postojanje te vrste na podruju RH
ostaje upitnim) i crvenkrpica kao vrste s nedovoljno podataka (DD). Svih 15 vrsta zmija u
Republici Hrvatskoj zatieno je Zakonom o zatiti prirode, te se ne smiju namjerno
ozljeivati ni ubijati. Takoer je zabranjeno i njihovo uznemirivanje, hvatanje i dranje u
zatoenitvu. Republika Hrvatska potpisnica je i Konvencije o zatiti europskih divljih vrsta i
prirodnih stanita (Bernska konvencija) koja titi 13 naih vrsta zmija. Hrvatska je jedno od
sredita bioloke raznolikosti u Europi, pa zato snosi i veliku odgovornost za ouvanje takva
prirodnog bogatstva. Obveza je to svih nas da prirodu u kojoj uivamo sauvamo i za budue
narataje.
Zmije u ekosustavu imaju vrlo bitnu ulogu u kontroli veliine populacije sitnih
sisavaca (mievi, voluharice, rovke itd.) i kukaca. Pretjerano velike populacije sitnih sisavaca
ne samo to uzrokuju destrukciju prirodnih dobara (usjevi) nego djeluju i kao podloga za
irenje mnogih bolesti, od kojih su neke za ljude ak i smrtonosne.
Poznato je da se za epidemija kuge bolest najbre irila gradovima gdje nije bilo zmija
da odravaju prirodnu ravnoteu i smanjuju broj glodavaca. Naprotiv, na seoskim se
podrujima bolest irila vrlo sporo ili se uope nije pojavila jer su zmije i drugi predatori
kontrolirali brojnost glodavaca.
Bilo kako bilo zmije su uvijek bile velika misterija koju je ovjek teio i tei da
otkrije. I svakim danom o njima saznajemo neto novo, ali uvijek ostaju pitanja na koja
naunici jo uvijek nisu nali odgovor.
LITERATURA
40

1. Vlado Prpi ; Poskoci i ostale zmije Hrvatske, Matica hrvatska, Gospi, 2011.
2. Biljana Janev Hutinec; Zmije Hrvatske, DZZPVGH, Zagreb, 2005.
3. Morris Pat; Svijet ivotinja, Znanje, Zagreb, 2010.

OSTALI IZVORI

4. http://www.dzzp.hr/(veljaa 2013.)
5. http://hr.wikipedia.org/wiki/Sistematika_zmija(veljaa 2013.)
6. http://www.zh.zadweb.biz.hr/(veljaa 2013.)
7. http://zooportal.hr/2011/09/15/hrvatske-zmije-otrovnice/(veljaa 2013.)

41