Uredile

Tihana Rubi
Valentina Gulin Zrni

Vrtovi naega grada

studije i zapisi o praksama urbanog vrtlarenja
Vrtovi naega grada:
studije i zapisi o praksama urbanog vrtlarenja Uredile
Tihana Rubi i Valentina Gulin Zrni
Urednice
Tihana Rubi, Valentina Gulin Zrni

Nakladnici
Institut za etnologiju i folkloristiku
Hrvatsko etnoloko drutvo
Parkticipacija Vrtovi naega grada:
studije i zapisi o praksama
Za nakladnike
Ines Prica
Tihana Petrovi Le
Gordana Dragievi urbanog vrtlarenja
Biblioteke
Nova etnografija: Maja Pasari,
Tea koki, Antonija Zaradija Ki
hed-biblioteka: Tihana Petrovi Le,
Sanja Potkonjak, Tihana Rubi,
Luka eo

Recenzenti
Melanija Belaj
Draen imlea

Lektura i korektura
Vesna Beader

Grafiki dizajn
Lana Cavar

Prijelom
Luka Predragovi

Fotografija na naslovnici
Berislava Picek / CROPIX

ISBN
978-953-58391-2-5

Pripremanje ovog izdanja financijski je potpo-

mognuto sredstvima Hrvatske zaklade za
znanost (Projekt br. 2350, City-making: space,
culture and identity / Stvaranje grada: prostor,
kultura i identitet).

Zagreb, rujan 2015.

 III Prakse vrtlarenja u drugim gradovima
Sadraj Goran Hanek 169
Varadinski udesni vrtovi
Marina Butorac 175
Tihana Rubi, Valentina Gulin Zrni 6 Ekoloko-edukativni vrt Uenikog doma "Podmurvice" Rijeka
O hrani i vrtovima, o gradu i ljudima Marta Gregori 183
Mariborske Urbane brazde
I Urbano vrtlarenje Sonja Lebo 203
strategija, paradigma i/ili eksperiment Vrtovi Havane
Igor To 20
Urbano vrtlarstvo i participacija kao strategija
Josip Dujmovi 27 IV Hrana i grad
(Drutveni) vrt kao paradigma terapijske situacije: krici i aputanja Sven Janovski 217
Sandra Dobri 35 Hrana je sloboda
Odozdoodozgo: (drutveni) vrt je eksperiment Antonija Komazli 225
Uzgoj hrane u gradu: krovovi zgrada
Olga Orli 235
II Prakse vrtlarenja u Zagrebu Grupe solidarne razmjene kao pokret za postizanje
Valentina Gulin Zrni 52 prehrambenog suvereniteta
"Gradski mali vrtovi" urbane heterotopije
Lana Slavuj Bori, Marin Cvitanovi, Aleksandar Luki 60
Zeleni prostori, voljeni prostori V Umjetnike prakse i eseji
stari i novi zagrebaki urbani vrtovi u oima vrtlara Suzana Marjani 249
Ozren Biti, Marina Blagai Bergman 79 Izvedba vrta u lokalnoj suvremenoj umjetnikoj praksi ili o tome
Urbani vrtovi u Zagrebu kako umjetnost moe biti korisna
ulaganja i izloenost, inicijative i perspektive Tonka Malekovi / Valentina Gulin Zrni 281
Renata Jambrei Kirin 103 Krugovi u vrtu / Nepripitomljenost
Tuga sredianskih vrtova Vanja Radovanovi 295
Vanja Radovanovi 117 Nepoznati vrtovi Nepoznatog Zagreba: blogerska vrtna etnja
EkoEkipa Preko: dnevnik jednog vrta Renata Jambrei Kirin 48, 115, 137, 164, 172, 181, 245, 278
Zrnka Trajkov 133 Eseji o vrtovima
Trnoslav kolski i drutveni vrt u sreditu Zagreba
Miranda Novak 139
Zelena uionica: vrt Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta O autorima 330
uloga vrtova u razvoju kvalitete ivota
Draena Pavlovi Lui 153
Zagrebaki drutveni vonjaci pria u nastajanju
Tihana Rubi
Valentina Gulin Zrni
O hrani i vrtovima, o gradu i ljudima
Knjiga Vrtovi naega grada bavi se aktualnim trenutkom urbanog
vrtlarenja u Zagrebu te okuplja radove pisane iz pera znanstvenika
i drutveno-ekoloki angairanih praktiara. Urbano vrtlarenje
nije samo lokalna zagrebaka tema, nego tema mnogih gradova
u Hrvatskoj, ali i ire. U ovoj knjizi donosimo konkretne primjere
urbanog vrtlarenja i distribucije hrane iz Zagreba, Varadina, Rijeke,
Maribora, Havane i drugdje. Urbano vrtlarenje dio je globalnog
pokreta kojim se afirmira uzgoj hrane u gradovima, izgradnja lokal-
nih zajednica, osnaivanje uloge civilne scene i graanske partici-
pacije u procesima donoenja odluka, odrivo upravljanje javnim
prostorima, ekonomija temeljena na razmjeni i solidarnosti meu
akterima te brizi prema okoliu i prirodnim resursima. Ova knjiga
raena je s idejom biljeenja, analize i interpretacije fenomena
i procesa koji se odvijaju u urbanom kontekstu u recentnom i sa-
danjem trenutku.
Naslov zbornika, Vrtovi naega grada, referenca je na opus etnolo-
ginje Dunje Rihtman-Augutin i na naslov njezine znamenite knjige
Ulice moga grada (2000). Podudarnost naslova je sadrajno
i konceptualno relevantna. Ve u knjizi Etnologija nae svakodne-
vice (1988), Rihtman-Augutin je pisala o tzv. divljim vrtovima
u Zagrebu, nastalima na zaputenim, neureenim ili rubnim dijelo-
vima grada, i o praksi koja se smatrala marginalnom i trivijalnom,
no autorica je urbano vrtlarenje komentirala kao procese prisvaja-
nja grada, alternativne urbanizacije te kreativnosti svakodnevi-
ce i time urbanom vrtlarenju, kao urbanom fenomenu, upisala
mnogoznanost. U knjizi Ulice moga grada Rihtman-Augutin na-
stavlja raditi na temi grada i pritom je angairana znanstvenica
koja, u trenutku samoga odvijanja i nastajanja raznih transformaci-
ja, kritiki oprizoruje i komentira fenomene i zbivanja koji su poli-
6
tiko-simboliki, prijeporni i irokog odjeka u javnosti, a koji se,
poetkom devedesetih godina dvadesetog stoljea, s traumatinim
ishodom u vidu ratnih zbivanja, prelamaju na podruju bive
Jugoslavije na pitanjima sukobljenih i vieznanih identifikacija,
simbolikih znaenja, mentaliteta, kulture i vrijednosti. Rihtman
-Augutin uoava, primjerice, promjene u prostoru koje se zbivaju
na zagrebakim ulicama i trgovima kao i promjene ulinog nazivlja,
ritualnih dogaanja i javnih spomenika. Vizualno-identitetska obi-
ljeja grada, koja se javnosti nameu kao kontinuirane povijesne
injenice, autorica dekonstruira tako to ih tumai kao promjenjive,
instrumentalizirane i populistike te time otvara polje istraivanja
prijepornih odnosa politike i drutvene moi u urbanom kontekstu.
Na tim se teorijskim doprinosima gradi i ova knjiga.
Iako urbano vrtlarenje u hrvatskim gradovima postoji ve desetlje-
ima, tek je posljednjih godina u Hrvatskoj stvorena kritina masa
tranzicijskih, zelenih i vrtlarskih inicijativa i praksi odozdo. One
su mjestimino potaknule i formalne sustave gradske uprave
na pronalaenje naina da se gradska zemljita formalno osiguraju
za graane i za vrtlarenje, kroz razne modele koritenja. U Hrvatskoj
je, unazad tri godine, dvadesetak gradova uspostavilo formalni
sustav (mree) vrtova: Varadin, Osijek, Rijeka, Pula, Zagreb,
Karlovac, Belie, Ivani Grad, Virovitica, Koprivnica, Ozalj,
Velika Gorica, Sisak i drugi.
Kao polemika tema na javnoj zagrebakoj i hrvatskoj sceni urba-
no vrtlarenje pojavilo se naglo, 2012. godine, dokidanjem tzv. div-
ljih vrtova u novozagrebakom naselju Travno s nakanom revitali-
zacije neureene gradske povrine. Mnogo je bilo razliitih
reakcija i djelovanja. Bilo da je rije o pozicijama pojedinanog,
intuitivnog, svjetonazorskog graanskog entuzijazma, osobne e-
lje da se neime pomogne, da se uini promjena; ili pak o akti-
vizmu kao jasnoj politikoj orijentaciji koja ne priznaje pisanje
o vrtovima ili za vrtove, nego akciju vrtlarenje smo kao put ka
drutvenoj promjeni; ili da je tema prepoznata kao istraivako
polje koje se poinje artikulirati u znanstveno-teorijsko-istraiva-
kom smislu; urbano vrtlarenje je i u medijima postalo temom. Vr-
tlarenje se pojavljivalo u medijima (nezavisni web portali i drutve-
ne mree, dnevne novine, televizijski i radijski program) u rasponu
od lake, ljetne novinarske teme; kao dio odreenog ivotnog
stila, ali i nadalje izrazito konzumeristiki orijentiranog; kao pria
o prijeporima graana i formalnoga gradskog administrativnog su-
stava; do kritiko-polemiko-programskih tekstova koji zagovaraju
jasnu promjenu odnosa prema hrani, okoliu, gradu i procesima
odluivanja. U kontekstu svih tih razliitih vrtlarskih uloga, narati-
va i pozicija, nastala je i ova knjiga, ali s idejom da se promovira
graanska participacija i odrivi nain urbanog ivljenja i prehrane,
te da se mijenjaju i naputaju one prakse ivljenja u gradu koje su
voene konzumeristikim i neparticipativnim svjetonazorom.
Impuls za knjigu proizaao je meu pojedincima raznih profesio-
nalnih usmjerenja, privatnih pozicija i (pred)znanja o vrtlarenju
i zelenom aktivizmu. Mnogi, niti ne poznajui se od ranije, okupili
su se 2012. u graansku inicijativu pod nazivom Parkticipacija.
Kroz tu se ad hoc uspostavljenu grupu eljelo realizirati prvi zajed-
niki vrt u Zagrebu. Ideja je bila da se potakne irenje vrtlarenja
u gradu i u drugim gradovima, te da se stanovnicima ponudi nov
i javni sadraj kojim se promie odrivo ivljenje i participacija gra-
ana. Inicijativa je imala iroko polje djelovanja u smjeru postavlje-
nog cilja: zagovaranje, afirmiranje i kritiko promiljanje uzgoja
hrane u gradovima; poticanje drugih inicijativa u gradu koje promi-
u odrivo ivljenje; praktian rad na uzgoju hrane u vlastitim ge-
rilskim ili kulturno-umjetnikim projektima; radioniki programi
organskog i permakulturnoga vrtlarenja i sl. Ideja uspostave prvog
zajednikog vrta u Zagrebu zahtijevala je trenutno oblikovanje ra-
znih strategija zagovaranja prema gradskim strukturama upravlja-
nja, koje su nadlena instanca za potencijalno ustupanje nekorite-
noga gradskoga zemljita.1 Niz operativnih tjednih sastanaka ini-
cijative ukljuivao je: oblikovanje dopisa za gradsku upravu i priop-
enja za medije, prisutnost u medijima u svrhu informiranja i edu-
kacije graana, planiranje edukativnih radionica i programa kojima
se direktno poticalo graansku participaciju i vrtlarske prakse
u gradu, povezivanje sa srodnim udrugama i inicijativama u svrhu
jaanja civilne scene kojom se promie odrivost, te planiranje
i provedbu i/ili podravanje alternativnih i osmiljenih akcija i ak-
tivnosti koje su trenutna reakcija na ekoloko-socijalnu krizu (npr.
gerilsko vrtlarenje, kantarenje (trashing), razmjena vjetina (skill-
hare), razmjena hrane ili sjemena).
8 Rubi, Gulin Zrni
Istodobno s praktinim djelovanjem i prisutnou u medijima pu-
tem kojih se informiralo, educiralo te gradilo legitimitet djelovanju
i porukama koje je inicijativa promicala, javila se potreba i za kri-
tiko-teorijskim afirmiranjem i artikuliranjem vrtlarskoga pokreta,
kako lokalnog, tako i globalnog. Tihana Rubi i Saa impraga, kao
tadanji aktivni lanovi inicijative, pripremili su i uredili znanstve-
nostruni temat o urbanom vrtlarenju u Zarezu dvotjedniku za
kulturna i drutvena zbivanja (studeni 2012).2 I knjige su vrsta vrta,
napisao je Saa jednom prilikom Tihani, odredivi time simboliku
sr zbornika u nastajanju. Tekstovi iz Zareza kroz naredne su godi-
ne doraivani, proirivani i aurirani te kao takvi objavljeni u ovo-
me zborniku koji je okupio i niz drugih, novonastalih tekstova.
Zbornik dokumentira aktualni vrtlarski pokret, nastojei stvoriti
podlogu za mnoge komparativne analize (funkcioniranja vrtova,
organiziranja zajednice, upravljanja i odnosa moi, vrtlarskog pri-
stupa i sl. u razliitim hrvatskim gadovima), omoguiti uvid u pro-
cesnost i kompleksnost fenomena urbanog vrtlarenja, ali i pota-
knuti na vrtlarenje i sadnju hrane. Pojedini radovi imaju povijesnu
dimenziju, usporeuju stare i nove prakse vrtlarenja, dok drugi
opisuju suvremene prakse urbanog vrtlarenja u raznim tipovima
vrtova u smislu njihove organizacije, upravljanja, funkcije te gene-
racijske, socijalne i druge strukture (gradski vrtovi, gerilski vrtovi,
kolski vrtovi, sveuilini vrtovi, terapijski vrtovi i dr.) te potencijala
za oblikovanje odrive i jake lokalne zajednice kao i razvoja partici-
pacije kao strategije urbane odrivosti (Biti i Blagai Bergman,
Dobri, Dujmovi, Gulin Zrni, Jambrei Kirin, Novak, Radovano-
vi, Slavuj Bori, Cvitanovi i Luki, To, Trajkov). Nekoliko rado-
va opisuje prakse u drugim gradovima Hrvatske (Hanek, Butorac),
u Sloveniji (Gregori) i u svijetu (Lebo). Radovi se kreu od mi-
krorazine opisa pojedinih odrivih vrtlarskih praksi do makroanali-
tikog politiko-ekonomskog oslikavanja pojedinih nacionalnih
i lokalnih prilika urbanog vrtlarenja. Socio-kulturno se propituju
potencijalni i ostvareni alternativni oblici uzgoja i odnosa prema
hrani: vrtovi na krovovima (Komazli), javni vonjaci (Pavlovi
Lui) i grupe solidarne razmjene hrane (Orli). Pitanje prehram-
benog suvereniteta, kao velike globalne politiko-etiko-ekonom-
ske teme i izazova, otvara se takoer unutar zbornika jednim od
tekstova (Janovski), a posebnu sekciju ine radovi koji opisuju ili
9 O hrani i vrtovima, o gradu i ljudima
prikazuju umjetniko (narativno, vizualno, izlobeno) odnoenje
prema urbanim vrtovima (Jambrei Kirin, Malekovi i Gulin Zrni,
Marjani, Radovanovi).
Knjiga je, u sadrajno-anrovskom smislu, hibridne naravi, tj. uklju-
uje znanstvene analitike studije, dokumentaristike i dnevnike
materijale, programsko-zagovarake tekstove te umjetniko-ese-
jistike radove. Intencija urednica kod pripreme zbornika bila je
sadrajno-koncepcijski i anrovski pokazati mnogostrukost feno-
mena recentnog i suvremenog vrtlarskog pokreta. Autorski teksto-
ve potpisuju znanstvenici, praktiari, aktivisti i entuzijasti. Njihove
pozicije nisu iskljuive, jer su neki nositelji vie nabrojanih pozicija,
a bez obzira na profesionalnu provenijenciju i prvobitni impuls bav-
ljenja vrtlarenjem i vrtovima, i oni koji nisu formalno dio znanstve-
no-istraivake nie kontekstualiziraju svoje uvide i iskustva u re-
centnoj kritikoj znanstvenoj literaturi. Jedna od odrednica zborni-
ka je, dakle, njegova prakademinost, pojam koji u nas jo nije
u opsenom koritenju, a podrazumijeva spoj praktinog i akadem-
skog angamana, odnosno raznih perspektiva u promiljanju i rje-
avanju tekuih, svjetskih i lokalnih, problema. Odatle i razliit
ton tekstova u zborniku: od strogog analitikog do otvorenog sa prema izgradnji i osnaivanju lokalnih zajednica (kvart, susjed-
zagovarakog, kao i itavih nijansi tih odnosa izmeu navedena
dva pola. Hibridnost je oita, a i uredniki zadrana, s obzirom i na
koritenu terminologiju. Tako upuujemo da se pojmovi drutveni
vrtovi, zajedniki vrtovi, zajedniarski vrtovi, komunalni vrtovi,
gradski vrtovi, urbani vrtovi, vrtovi zajednice, javni vrtovi i dr. tre-
baju razumijevati unutar konteksta pojedinanog rada. itatelj e
lako razumijeti, ve nakon itanja prvih redaka pojedinog priloga,
koristi li autor priloga, primjerice, pojam gradski vrt naelno za
vrtove koji se realiziraju u gradskom tkivu bez obzira na nain nji-
hove uspostave i organizacije, ili se pak misli na formalno ustrojen
projekt koji se organizira od strane gradske uprave pojedinih gra-
dova. Ujednaavanje termina inilo nam se uredniki neprihvatljivo
jer bi dijelom zadiralo u autorsku autonomiju, a i nepotrebno bi
uvelo tipoloko suavanje pojmovnog aparata te realiteta.3
Neka od pitanja koja se otvaraju ovim zbornikom jesu pitanja grada
i urbanosti, odnosno promjenjive vizije urbanoga ivota, kvalitete
i odrivosti ivota, kontinuiteta i mijene urbanih praksi, gradskih poli-
10 Rubi, Gulin Zrni
tika prema javnom prostoru, prema zelenim prostorima u gradu
i prema graanskoj participaciji. U Zagrebu, primjerice, neke su se
vrtlarske prakse odvijale na neformalnoj razini (do nedavnoga uspo-
stavljanja formaliziranih mrea vrtova u gradovima). To su divlji
vrtovi, koji u nekim dijelovima grada postoje i danas, okupljajui
u njima mahom stariju populaciju graana od kojih mnogi svoje vrt-
ne parcele obrauju desetljeima. Mnogim su zagrebakim naselji-
ma upravo ti vrtovi pridali identitet doma, ali i spontanog, kreativ-
nog oblikovanja javnih gradskih zelenih povrina koje slue graa-
nima. Istraivanja kvalitete (urbanog) ivota prije nekoliko desetlje-
a nisu gotovo uope ukljuivala pitanja o ekologiji i odrivosti,4
a vizija razvijenog grada nije pretendirala ukljuiti oblike poljopri-
vredne djelatnosti. Neformalne vrtlarske prakse, divlji vrtovi, per-
cipirani su, esto i meu samim stanovnicima grada, kao anomalija
u urbanom okviru.5 Tek se danas osvjeuju kao praksa koja je
u skladu sa suvremenim tenjama, odnosno odrivim razvojem,
ekolokom poljoprivredom, aktivnim graanstvom, samoodrivom
lokalnom zajednicom; praktian i simboliki doprinos spomenutih
tradicijskih vrtlarskih praksi u hrvatskom urbanom kontekstu arti-
kuliran je ponajvie tek posljednjeg desetljea s promjenom diskur-
stvo). Ta viedesetljetna tradicija urbanih vrtova ne samo da na
simboliko-kulturnoj razini daje legitimitet recentnoj i aktivistikoj,
suvremenoj civilnosektorskoj sceni koja promie urbano vrtlarenje,
ve pokazuje kako su se neke urbane tradicije, razvijajui se spon-
tano i odozdo, prepoznale danas kao temelj odrivog ivljenja u
gradovima. Mnogi europski gradovi, oni vodei u promicanju i obli-
kovanju urbane odrivosti (npr. Helsinki), u svojim dugoronim stra-
tegijama razvoja, urbano vrtlarenje spominju kao neizostavan dio
strategije odrivosti gradskoga ivota u budunosti.6 Kao to bi,
dakle, koncept tradicionalnih divljih vrtova trebalo ouvati, treba-
lo bi poticati i ostvarivati, nadograivati i razvijati raznolike ostale
odrive naine uzgoja hrane u gradu, primjerice kroz zajednike
vrtove vrtove zajednice ili drutvene vonjake. Ova knjiga, u tom
smislu, nije samoj sebi cilj, ve poruka da ljudi i gradovi odlunije
krenu u tom smjeru.
Krovni koncept koji se viekratno provlai i u radovima u ovom
zborniku odrivi razvoj tek je odnedavna postao dijelom zelenih
11 O hrani i vrtovima, o gradu i ljudima
politika i strategija hrvatskih javnih ustanova, znanosti, obrazova-
nja i tehnologija, premda se, kao dio globalnih politika i ciljeva,
u svijetu formalno javlja ve poetkom devedesetih godina prolo-
ga stoljea. Koncept odrivog razvoja su prije vie od dvadeset
godina, konferencijom Ujedinjenih naroda odranom 1992. godine
u Rio de Janeiru,7 te proizalom deklaracijom Agenda 21, prihvatile
sve lanice, odnosno, veina zemalja svijeta. U Hrvatskoj je afirmi-
ran u javnosti (ne)posredno najprije u okviru civilne scene i udruga
(npr. Zelena akcija), a odnedavna postaje sve dominantnijim pred-
metom zanimanja i okviru znanosti, politike i javnosti. Osim afirma-
cije uzgoja hrane u gradovima, koncept ukljuuje ouvanje biora-
znolikosti, izgradnju lokalne zajednice, osnaivanje individualnih
i lokalnih identiteta, stvaranje drutvene kohezije i dr. Premda je
odrivi razvoj dio vrijednosti koje i u Hrvatskoj potpisuju razni
lokalni i iri programi, projekti, dokumenti i protokoli,8 jo uvijek
se, na sadrajno-perceptivnom planu, ne moe govoriti o sveobu-
hvatnoj i eksplicitnoj orijentiranosti politika i donositelja odluka,
napose u gradovima, prema konceptima odrivosti. Jo uvijek ne
razaznajemo gradove, ili njihove prominentne institucije,9 koji od-
luno mijenjaju svoja nalija u smjeru, primjerice, odrive mobilno-
sti (pjeaenje, bicikli, javni prijevoz), promjena potroakih navika vrtlarske zajednice) i opih administrativnih okvira uspostave za-
stanovnika i promjena u gradskoj potroakoj infrastrukturi, te
pune afirmacije javnih zelenih prostora. U javnosti je ipak sve pri-
sutniji diskurs o vanosti vrtova u izgradnji i osnaivanju lokalnih
zajednica, o permakulturnom, lokalnom i organskom uzgoju hrane
i grupama solidarne razmjene, o smanjenju potronje fosilnih gori-
va te ekonomiji koja je usredotoena na gospodarenje utemeljeno
na solidarnosti, odgovornosti i pravednosti.10 Civilne udruge, inici-
jative i pojedinci postupno se pozicioniraju kao sve vaniji imbe-
nici u odluivanju i pregovaranju o javnim prostorima u gradu. Sve
te promjene znae (veu i direktniju) participaciju graana u politi-
kama razvoja grada, a ujedno su kljune pretpostavke za stvaranje
odrivoga grada.11
U Zagrebu je u proljee 2013. godine gradska uprava formalno us-
postavila mreu vrtova u okviru projekta Gradski vrtovi. Projekt je
u nadlenosti zagrebakog Gradskog ureda za poljoprivredu i u-
marstvo, a odnosi se na ureenje i opremanje obradivog zemljita
u vlasnitvu Grada Zagreba radi davanja dijela obradivog zemljita
12 Rubi, Gulin Zrni
na koritenje graanima Grada Zagreba u svrhu proizvodnje hrane
(povre i jagodasto voe), zainskog bilja i cvijea za vlastite po-
trebe.12 Projekt trenutno ukljuuje deset gradskih lokacija s 2 000
vrtnih parcela na povrini od 20,00 hektara, a nadleni ured bavi
se, izmeu ostaloga, pripremanjem vrtnih lokacija, dodjelama vrt-
nih parcela graanima, unapreenjem vrtne infrastrukture u po-
stojeim vrtovima te daljnjim razvijanjem mree vrtova. U okviru
toga u Zagrebu je razvijen jo jedan program, pod imenom Urbani
vrtovi, koji je orijentiran na opremanje i ureenje zajednikih dije-
lova na pojedinim lokacijama gradskih vrtova i to u suradnji grad-
skih ureda te medijskih i poduzetnikih sponzora.13 U protekle dvije
godine zamjetno je ne samo poveanje broja vrtnih lokacija i par-
cela (to govori o zainteresiranosti graana), nego i kontinuirani
rad djelatnika nadlenog gradskog ureda na rjeavanju pitanja koja
se otvaraju u praksi ili prijedloga koji dolaze od strane samih vrtla-
ra. Razgovori s djelatnicima Gradskog ureda upuuju na njihov
veliki terenski angaman kroz koji surauju s vrtlarima te na svoje-
vrsne adaptabilne prakse (u voenju, opremanju i dr.) koje nastaju
na razmeu specifinosti svakog pojedinanog gradskog vrta (koji
se, izmeu ostaloga, razlikuje i po broju vrtlara, odnosno veliini
grebakih gradskih vrtova. Tako je, ini se, vrt doista eksperiment,
ne samo za vrtlare (kako su to opisali u kazivanjima autorici S. Do-
bri), nego i za djelatnike gradskih ureda. Urbano vrtlarenje je pro-
ces koji ima svoju dinamiku, uzlaznu i formalizirajuu putanju,
sporna i kritina mjesta, zagovornike i opovrgavatelje, a takoer,
nuno, i svoje mijene pa i u tako kratkom razdoblju od samo dvi-
je-tri zagrebake vrtlarske sezone.
Istodobno, pak, svjedoimo i raznim drugim konstruktivnim primje-
rima vrtlarskih praksi izvan mree zagrebakih Gradskih vrtova
o emu svjedoe i tekstovi u knjizi. Razni oblici vrtova i vrtlarenja,
pristupi u (samo)organiziranju vrtlarskih zajednica te uvjeti korite-
nja zemljita, postoje i u drugim hrvatskim (npr. Varadin) i europ-
skim gradovima (npr. Berlin i Helsinki)14 i ne treba uditi ako se
u budunosti koordinacija vrtova u pojedinim naseljima prenese
s gradskih struktura upravljanja na neku od lokalnih udruga graa-
na koja bi velik dio poslova preuzela, rasteretivi gradske urede i
istodobno pridonjevi veoj participaciji graana u procesima
13 O hrani i vrtovima, o gradu i ljudima
odluivanja i organiziranja. To je i bio dio inicijalnih prijedloga gra- Biljeke
anske inicijative Parkticipacija u procesu zagovaranja zajednikih
drutvenih vrtova tijekom 2012. godine. 1 Inicijativa Parkticipacija potronja hrane, distribucija
predloila je konkretnu lokaciju hrane koji se, iako dio kapitalisti-
(povrinu/zemljinu esticu kog, ekonomskog trinog diskursa,
Pri itanju svih radova u ovoj knjizi treba uzeti u obzir injenicu da u vlasnitvu Grada, neplaniranu provlae u tekstovima koji zastupaju
su tekstovi nastajali u odreenom razdoblju i da odraavaju opis za gradnju i namjenom predvienu alternativne ekoloke i drutvene
za javno-rekreativne sadraje) za ideje, kao to je urbano vrtlarenje.
stanja zagrebakih i drugih vrtova u odreenom vremenu.15 Vrtovi uspostavu prvog zajednikog vrta
su trajno promjenjiva tema, rastu i mijenjaju se, poevi od razine park Lakun, zemljite izmeu pet 4 Usp. npr., Seferagi 1988;
stambenih novozagebakih naselja za novije pristupe v. Zlatar, 2015.
tla, preko razine zajednice do politiko-ekonomskog konteksta.
(Sopot, Siget, Slobotina, Travno,
Dugave). Na toj je lokaciji odrana 5 Usp. Gulin Zrni 2009.
Ovom uvodnom rijeju eljele smo naznaiti kompleksnost urba- i prva akcija sa sloganom Prvi
zagrebaki drutveni vrt? 6 Usp. npr. Helsinki City Plan.
nog vrtlarenja u Zagrebu u diskurzivnom, socio-kulturnom, politi- (studeni 2012). Vision 2050. http://bit.ly/1PfpjZ0
ko-organizacijskom i ekonomsko-ekolokom smislu. Uvod, a niti
2 Taj je temat naknadno, ubrzo 7 United Nations Conference
sam zbornik, ne iscrpljuju sva pitanja vezana uz fenomen urbanog
po objavi, bio zamiljen kao jezgra on Environment and Development
vrtlarenja koji se, u znanstvenom smislu, najire smjeta na razme- buduega zbornika. Iako se Saa (UNCED), Rio de Janeiro, 3.14.
u urbanih studija, studija zajednica i studija prehrane. U prakti- impraga, zagrebaki publicist lipnja 1992. godine.
i aktivist, nije do kraja zadrao
no-simbolikom smislu, ovaj fenomen se smjeta na razmeu u urednitvu knjige, ona nosi dah 8 Usp. Strategija odrivog
obrazaca odnosa prema hrani, prirodi i gradu koje poznajemo da- Saine kreativne i organizacijske razvitka Republike Hrvatske,
energije. Tihana Rubi svojim je http://bit.ly/1ju3I2x
nas, i onih kakve ih zamiljamo u budunosti.
prvenstveno graanskim impulsom
i angamanom bila prisutna 9 Na primjer, usporedo s nas-
Zbornikom elimo iz znanstvene, civilne i aktivistike perspektive u projektima vezanim uz zajednike tajanjem ove knjige, tijekom 2012.
vrtove od prvih okupljanja i 2013. godine, odvijala se i priprema
akcentuirati teme antropologije grada, lokalne zajednice, odnosa Parkticipacije u prostorijama prijedloga za osnivanje zajedni-
drutva i odrivoga razvoja, odnosa globalizacije i lokalnih kultur- zagrebake Zelene akcije, a svoj koga vrta na Filozofskom fakultetu
nih praksi, konstrukcije urbanih identiteta, aktivnog graanstva te je angaman, urednikim poslovima Sveuilita u Zagrebu, koju je
u Zarezu i ovoj knjizi, zaogrnula inicirala i u njoj kontinuirano aktivno
upravljanja javnim prostorima u gradu. U okviru navedenih tema i znanstveno-teorijskim etnolokim sudjelovala Tihana Rubi. Vrt nije
razvija se i jedan segment znanstvenoga projekta Stvaranje grada: i kulturnoantropolokim promilja- zaivio na Filozofskom fakultetu jer
njem i afirmiranjem teme u aka- nije dobio dovoljnu potporu Uprave
prostor, kultura i identitet voditeljice dr. sc. Jasne apo mega demskoj i iroj javnosti. Valentina i Fakultetskog vijea polovicom
(Hrvatska zaklada za znanost, br. 2350),16 a jedan od rezultata toga Gulin Zrni s velikim je zanimanjem, 2013. godine, premda je inicijativu
podrkom i znanstvenom strunou podralo nekoliko odsjeka Fakulteta,
znanstvenog interesa je i ova knjiga, kojom temu urbanih vrtova
kontinuirano pratila zbivanja oko Klub studenata Filozofskog fakulteta
i urbanog vrtlarenja uvodimo u okvir znanstveno-strune rasprave Parkticipacijina rada, oko uspostav- i nekoliko studentskih fakultetskih
i akademskog okvira, ali i potiemo, komuniciranjem i prema iroj ljanja vrtova i openito fenomena udruga, velik broj znanstvenih
koji su se odvijali na javnim urbanimnovaka Fakulteta i znanstvenika iz
javnosti, na svakodnevno razmiljanje o graanskoj participaciji, povrinama od sredine dvadesetog drugih znanstvenih institucija, kao
kao i na djelovanje urbano vrtlarenje. stoljea, te ih u vie radova anali- i nekoliko zagrebakih ekolokih
zirala i interpretirala kroz prizmu udruga. Od ljeta 2012. godine
urbane antropologije i istraivanja zapoelo je idejno koncipiranje
svakodnevice i grada. fakultetskog vrta, kao i izrada prijed-
loga Pravilnika (kunoga reda)
3 Jedan od terminolokih proble- Vrta, temeljem niza operativnih
ma koji ovdje samo naznaujemo za sastanaka, projekcije dokumentar-
daljnje promiljanje je i koritenje nog filma na temu urbanog vrtlare-
pojmova proizvodnja hrane, nja te dvaju znanstvenostrunih

14 Rubi, Gulin Zrni 15 O hrani i vrtovima, o gradu i ljudima


dogaanja odranih na Filozofskom
fakultetu: okruglog stola Afirmacija
zajednice, identiteta i odrivosti:
tradicije i tendencije uzgoja hrane
u gradu (lipanj, 2012. godine),
iz kojega proizlazi dio radova
objavljenih u ovoj knjizi; te ciklusa
javnih predavanja pod naslovom
Hrana, a ne beton! Permakultura,
tranzicijski pokret i urbani vrtovi, s
posebnom cjelinom posveenom
sveuilinim vrtovima, pod nazivom
Tranzicijski pokret, permakultura i
akademski vrtovi (prosinac, 2012.
godine). Na tribinama se raspravljalo
o, u svijetu ve afirmiranoj, praksi
urbanih i sveuilinih vrtova, te se
ideju promiljalo u hrvatskom,
gradskom i sveuilinom, kontekstu.
Prvoj tribini je bio cilj temu urbanih
vrtova i urbanog vrtlarenja uvesti u
okvir znanstvenostrune rasprave
i akademskoga okvira te potaknuti
razmiljanja o temi, a drugoj
komunicirati ideju sveuilinih vrto-
va prema studentima Filozofskoga
fakulteta i iroj javnosti, osvrtanjem
na primjere raznih sveuilinih
vrtova u Europi i svijetu, u sklopu
raznih obrazovnih institucija,
sveuilita i fakulteta, te predstaviti
idejni projekt Vrt na Filozofskom.
Inicijativa Parkticipacija i inicijativa
Vrt na Filozofskom pripomogle su
savjetima realizaciji vrta u okviru
sveuilinoga kampusa na Boron-
gaju, koji je bio otvoren prema tom
tipu uenja i djelovanja u akadem-
skoj i iroj zajednici.
10 Informativno usp.:
o tranzicijskom pokretu:
http://bit.ly/1CBaA3y;
aktivistika Grupa 22: P
rema drutvu 22. stoljea:
http://bit.ly/1M7TXme.
11 Usp. Portney 2003: 125.
12 Projekt Gradski vrtovi:
http://bit.ly/1OgmQNj.
16 Rubi, Gulin Zrni
13 Projekt Urbani vrtovi:
http://bit.ly/1OikTkX.
14 Razni primjeri urbanog vrt-
larenja u svijetu sadrani su
u zborniku Elke Krasny (2012) koji
se bavi povijeu i suvremenou
prisvajanja urbanog zemljita,
odnosno neformalnom urbanizaci-
jom, urbanizmom odozdo ili,
kako ga naziva autorica, aktivnim
i primijenjenim urbanizmom
(hands-on urbanism). Takav su
pristup i razumijevanje bliski ono-
me to je Dunja Rihtman-Augutin
nazvala alternativnom urbaniza-
cijom (1988).
15 Uz svaki tekst navedeno je
vrijeme nastanka to je nuno za
razumijevanje opisa i komentara
sadranih u tekstovima. Mnogo-
brojne promjene odvijaju se i nakon
zavretka pisanja teksta, no uredni-
ka je strategija bila da objavimo
tekstove u varijantama u kojima su
nastajali unazad dvije godine, jer
upravo to oslikava dinaminost
urbane vrtlarske situacije i okolnosti.
16 Vie o projektu:
www.citymaking.eu.
17 O hrani i vrtovima, o gradu i ljudima
Literatura
Grupa autora. 2013. Prijedlog
sveuilinog zajednikog vrta na
Filozofskom fakultetu Sveuilita
u Zagrebu. Arhiv Odsjeka za etno-
logiju i kulturnu antropologiju
Filozofskog fakulteta Sveuilita
u Zagrebu, rukopis.
Gulin Zrni, Valentina. 2009.
Kvartovska spika. Znaenja grada
i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu.
Zagreb: Institut za etnologiju
i folkloristiku, Jesenski i Turk.
Krasny, Elke, ur. 2014. Hands on
Urbanism 1850-2012. The Right to
Green. Architecturzentrum Wien,
MCCM creations.
Portney, Kent E. 2003. Taking
Sustainable Cities Seriously.
Economic Development,
the Environment, and Quality
of Life in American Cities.
Massachusetts: MIT Press.
Rihtman-Augutin, Dunja. 1988.
Etnologija nae svakodnevice.
Zagreb: kolska knjiga.
Rihtman-Augutin, Dunja. 2000.
Ulice moga grada. Antropologija
domaeg terena. Beograd: XX vek.
Seferagi, Duica. 1988. Kvaliteta
ivota i nova stambena naselja.
Zagreb: Socioloko drutvo
Hrvatske.
Zlatar, Jelena. 2015.
The Quality of Housing at the
Subjective Level: Aesthetic and
Ecological Aspects oft he
Neighbourhood and Citizen
Participation. U Kvaliteta ivota
u novostambenim naseljima
i lokacijama u zagrebakoj mrei
naselja. A. Sviri Gotovac
i J. Zlatar, ur. Zagreb: Institut
za drutvena istraivanja u
Zagrebu, 75-114.
 Urbano vrtlarenje
18Author strategija, paradigma i/ili eksperiment
19Title
Igor To Tekst je izloen na tribini Afirmacija zajednice,
identiteta i odrivosti: tradicije i tendencije
uzgoja hrane u gradovima (Zagreb, Filozofski
fakultet 18.6.2012.) te objavljen u Dvotjedniku
za drutvena i kulturna zbivanja Zarez, god.
XIV/2012., br. 345, temat Urbano vrtlarenje.
Urbano vrtlarstvo i participacija
kao strategija
Od postanka gradova uspostavljen je tradicionalni sustav polar-
nih suprotnosti grad ruralno okruenje, u kojem je upravo ru-
ralnom okruenju, kojim je gospodario grad kao centar moi, po
definiciji pripala funkcija proizvodnje hrane. Iako se i u mnogim
gradovima kroz povijest proizvodila hrana, ipak je dominirala
navedena podjela funkcija.
Civilizacijskim razvojem postepeno se u nizu aspekata briu grani-
ce izmeu sela i grada, o emu je u nas arhitekt Zdenko Strii 1
pisao ve pedesetih godina prolog stoljea. Time se transformira,
zapravo dolazi u krizu, tradicionalna uloga ruralnog okruenja,
koje sve vie potpada pod proces industrijalizacije proizvodnje
hrane i posljedino dominacije trgovaca, sa svim ekolokim,
zdravstvenim, kulturolokim, ekonomskim, pa i politikim konse-
kvencama ovisnosti o velikim proizvodno-trgovakim sustavima,
kojima je imanentni cilj to vei prinos i profit. Posljedice takvog
razvoja su npr. zagaenje hrane (umjetna gnojiva, pesticidi, GMO
itd.), pohranjivanje uz smrzavanje na dugi rok, dozrijevanje u skla-
ditenju i transportu itd., a time i sve vea upitnost njezine zdrav-
stvene vrijednosti te jedan novi oblik otuenja (o kojem Marx
nije ni sanjao).
Idejni i drutveni pokreti posljednjh desetljea u svijetu, a naroi-
to zadnjih godina, razvijaju razliite koncepte, koje moemo pod-
vesti pod pojam urbanog vrtlarstva. Ti koncepti dovode u pitanje
kako tradicionalnu podjelu funkcija podsustava u sustavu grad
- ruralno okruenje, tako i sve veu suvremenu dominaciju indu-
strijsko-trgovakih sustava.
20
Idejne izvore pokreta urbanog vrtlarstva ne moemo (barem ne
dostatno) izvui iz klasinih ekonomskih, ekolokih, kulturolokih
i drugih teorija i koncepata, ve moemo mogue izvore, bez obzi-
ra na do sada deklarirane motivacije, traiti u suvremenim teorija-
ma (i ideologijama) razliitih disciplinarnih provenijencija, prije sve-
ga ekolokim i antropolokim, da spomenemo tek neke primjere:
Sistemske teorije katastrofa (ekoloki aspekt) koje predviaju slom
planetarnog ekolokog sustava, pa dakle i prehrambenog, te od
njih polazee idejne reakcije koje istiu nunost tenje preventiv-
nom osiguranju nunih koliina (zdrave) hrane za preivljavanje.
Socioloko-politoloke teorije odnosa moi (ekoloki aspekt) koje
nastaju iz otpora prema ovisnosti o industrijskoj proizvodnji hrane,
odnosno o velikim proizvodno-trgovakim sustavima, koji diktiraju
kriterije kvalitete hrane i njezine zdravosti (ili barem prihvatljivosti).
Antropoloke teorije (ekoloki aspekt) koje nastoje formulirati na-
ela razvoja okoline koja omoguuju i stimuliraju ostvarenje ima-
nentnih potencijala cjelovitih ljudskih bia (bioloko-simbolikih,
bia prirode i kulture), koje ukljuuje uenje i odravanje aktivnog
(i partnerskog) odnosa s elementima prirode i proizvodnju hrane
na prirodan nain kao temelj samoodranja (odrivosti).
Antropoloke teorije (kulturoloki aspekt) koje nastoje formulirati
naela razvoja okoline kao doma, s kojim se ljudska bia mogu
identificirati ne samo u prehrambenom, nego i u emocionalno-sim-
bolikom smislu i tako nadvladati nove oblike otuenja.
Ti i drugi teorijski koncepti imaju u izvjesnoj mjeri i utopijski karak-
ter, barem kao real-utopije. No, u svakom sluaju, pokreti urba-
nog vrtlarstva su izuzetno aktualna ekoloka, ekonomska i kultu-
roloka, a na kraju i politoloka tema. Tema koja duboko dotie
i pitanje niza ljudskih prava, npr. pravo na zdravlje (koje jo nije
odgovarajue kodificirano), koje ukljuuje i pravo na zdravu hranu
(koje jo uope nije kodificirano), a moda u budunosti i pravo
na vlastitu proizvodnju hrane za svoje potrebe (pogotovo u kriti-
nim uvjetima).
21
U postojeem stanju odnosa u svijetu i u Hrvatskoj, u kojem je
neizvjesno pouzdati se u dravne i gospodarske strukture (esto
korumpirane i bezobzirne) i njihovu otpornost na pritiske svjetskih
lobija distribucije hrane (koji nameu i naine njezine proizvod-
nje), osvijetena je populacija (u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj)
izloena dilemi: boriti se legalno demokratskim putovima za oza-
konjenje i za usustavljenje (na razini drave) proizvodnje hrane
koja je zdrava, ekonomski prihvatljiva i koja je iz domaih izvora
dovoljna za populaciju Hrvatske (makar i samo u klasinom obras-
cu bez proizvodnje hrane u gradovima) ili se okrenuti i vlastitoj
individualnoj proizvodnji za individualne potrebe i to i u gradovi-
ma i tako postii neovisnost o proizvodnji i distribuciji hrane koja
ovisi o odnosima moi u svijetu i u dravi Hrvatskoj. Pogotovo
u moguim kriznim (ekonomskim ili ratnim) okolnostima iji stu-
panj vjerojatnosti nije zanemariv. Da ne spominjemo i ostale eko-
loko-kulturoloke aspekte, koji su takoer znaajne komponente
pokreta urbanog vrtlarenja.
Za drugu soluciju (proizvodnja hrane u gradovima) preduvjet su
pogodni tereni. To su slobodna i nezagaena prizemna zemljita,
ali i krovovi i zajednike terase zgrada kolektivnog stanovanja te
balkoni i loggie. Ako se izuzmu balkoni i loggie kao tereni pod indi-
vidualnom (obiteljskom) ingerencijom, te zajednike terase i kro-
vovi zgrada kolektivnog stanovanja kao mogui predmet dogovora
njihovih suvlasnika i stanara, velika veina preostalih pogodnih
terena su prizemna zemljita ije koritenje ovisi o drutveno uvje-
tovanim odreenjima (odgovarajuim zakonima, propisima, proce-
durama, odlukama izvrnih vlasti, urbanistikim aktima, raznim
zatitnim mjerama te raznim grupnim ugovornim odnosima itd.).
Zainteresirani za urbano vrtlarenje se, dakle, ne mogu bez odgova-
rajuih suglasnosti njima zakonito i sporazumno koristiti, tj. preo-
braziti ih u povrine pogodne za proizvodnju hrane.
Osim definiranja i objavljivanja osnovnih teorijsko-ideolokih po-
stavki koje uope opravdavaju tenju proizvodnji hrane u gradu,
subjektima motiviranim za takvu proizvodnju (u postojeim okol-
nostima) predstoji izbor strategije za postizanje tog cilja. Ako po-
kuamo skicirati dijapazon moguih strategija, moemo ih razapeti
izmeu dva ekstrema: neobaziranja na postojea zakonska odre-
22To
enja, vlasnike odnose i sl. na jednom polu i podlijeganja svim do
sada ustrojenim i postojeim zakonskim okvirima, upravnim prak-
sama i ideolokim pozadinama, na drugom polu. To znai, na pr-
vom polu, strategiju skvotiranja, samovoljnog zauzimanja pogod-
nih povrina, bez obaziranja na njihov pravni status i eventualno
drutveno-planski ve odreenu namjenu, te time uspostavljanja
jednog, unutar aktualnog sustava ilegalnog (gerilskog), stanja, od-
nosno inaice prakse direktne demokracije. Na drugom polu, to
znai ukljuivanje u mukotrpni, u trenutnim okolnostima esto be-
zizgledni put postizanja cilja unutar postojee zakonske, planske
i upravne prakse te postojeih odnosa moi. Izmeu ta dva pola
treba spomenuti barem jednu srednju mogunost, a to je na neki
od moguih naina legalizirana privremenost koritenja.
Prije odluke za jednu od strategija, ili za njihovu kombinaciju, zain-
teresirani bi subjekti trebali provesti barem naelne inicijalne ana-
lize svih konsekvenci pojedinih strategija i stupnja vjerojatnosti
njihove uspjenosti na kratki i dugi rok, prije svega zbog izbjegava-
nja uzaludnog troenja energije na borbu sa slabijim izgledima na
uspjeh, odnosno zbog promiljenog izbora strategije koja najvjero-
jatnije i najlake vodi realizaciji osnovnih ciljeva. Preduvjet za do-
bru i promiljenu odluku je definiranje ideoloke osnove kao isho-
dita za bilo koju djelotvornu strategiju. To e utemeljiti argumen-
taciju za bilo koju varijantu borbe s bilo kojom vrstom i razinom
dravnih ili drutvenih instanci.
to se navedenih osnovnih stratekih pravaca tie, korisno je pro-
analizirati ne samo razlike, nego i ono to im je zajedniko. Ako
krenemo od skvotiranja, moemo konstatirati da, usprkos poet-
noj samovolji i prkoenju postojeim zakonima i statusima zemlji-
ta, i samo skvotiranje u krajnjoj konsekvenci tei legalizaciji skvo-
tiranjem uspostavljenog stanja. Niz primjera, u Hrvatskoj, susjed-
noj Sloveniji i u svijetu uope, govori u prilog tome. Prvotna ilegal-
na gerila je u nizu primjera postigla legalizirani status, esto s vrlo
znaajnim, prije svega kulturalnim, dostignuima. U tim procesi-
ma legalizacije ostvarilo se, na specifian, skvotistiki nain, na-
elo participacije. Najprije inicijativom manjine, da bi se na kraju
postigao dogovor svih relevantnih mjerodavnih subjekata i svih
zainteresiranih.
23 Urbano vrtlarstvo i participacija kao strategija
Strategija legalizirane privremenosti, spomenuta kao jedna sred- lokalnu samoupravu, gradske, upanijske i dravne skuptine itd.
nja mogunost, se i ne moe ostvariti bez dogovora i participacije Mogue metode obuhvaaju iroki dijapazon: od teorijskog promi-
svih relevantnih i zainteresiranih subjekata, njoj je naelo ostvariva- ljanja, ukljuivanja i djelovanja kroz postojee oblike i institucije
nja participacije imanentno. putem prijedloga i predstavki, pa do pritiska putem javnih demon-
stracija, djelovanja na nain direktne demokracije te skvotiranja
Strategija trenutno propisanog puta postizanja cilja kroz sudjelova- odgovarajuih povrina.
nje u prostorno-urbanistiko-planskim procesima moe se oslanjati
na elemente sadanje ozakonjenosti participacije, koja je dodue Na kraju ove skice moe se zakljuiti da su problemi stvaranja grad-
formalno ozakonjena, ali u odgovarajuim zakonima nedostatno skih vrtova i proizvodnje (zdrave) hrane u gradu usko povezani
razraena, te se u praksi ne provodi, barem ne dovoljno i istinski. s problemima participacije, pa ih je u cilju uspostave i uspjeha jed-
Zato esto dovodi zainteresirane protagoniste novih, do sada neu- nog i drugog nuno zajedno promatrati i prakticirati. Praksa urba-
obiajenih ideja i praksi do glibljenja u ivom pijesku birokracije nog vrtlarenja bi se, osim toga, trebala razvijati i promiljenim ukla-
i podlijeganja odnosima moi koji utjeu na odluke ingerentnih su- panjem u ire (sveobuhvatnije) koncepte cjelovitog razvoja grad-
bjekata vlasti. Toj strategiji je kao okvir nuna borba za realizaciju skog krajobraza i kulture ivljenja.
istinskih mogunosti participacije, za odgovarajua zakonska rjee-
nja i propisane procedure koje to omoguuju. Za to je pak potreb- Biljeke
na i spomenuta odgovarajua ideoloka osnova argumentacije.
1 Strii, Zdenko. 1952. Arhitek-
Bez obzira na prednosti i nedostatke pojedinih opisanih (i drugih tonsko projektiranje. Zagreb:
kolska knjiga.
moguih) strategija i njihovih moguih kombinacija, zajedniko im
je naelo i metoda participacije, bez koje nijedna strategija u kraj- 2 Convention on Access to
Information, Public Participation in
njoj konsekvenci nema izgleda uspjeh. Tu treba spomenuti osnovno Decision-making and Access to
naelo participacije u procesima razvoja (izgraene) okoline (koje Justice in Environmental Matters
je autor ovih redaka u vie navrata definirao i isticao), a to je da (Konvencija o pristupu informacija-
ma, sudjelovanju javnosti u
participacija znai aktivno sudjelovanje i suodluivanje svih rele- odluivanju i pristupu pravosuu u
vantnih i zainteresiranih subjekata koji sudjeluju u procesima razvo- pitanjima okolia) Aarhuka
konvencija, potpisana 1998. u
ja (izgraene) okoline, od samog poetka pa do kraja svakog pro- Aarhusu, stupila na snagu 2001.
cesa intervencije u zateenu okolinu, i njihov ravnopravni poloaj godine. Republika Hrvatska ju je
u informiranju, praenju, dogovaranju i suodluivanju. Republika ratificirala 2006. godine.

Hrvatska je ratificirala Aarhuku konvenciju , 2 pa bi ve dosljedna

primjena naela te konvencije znaajno unaprijedila praksu partici-
pacije. To bi pak znailo i promjenu mentaliteta vladanja i upravlja-
nja, to je oito dugoroniji proces. Zato bilo koja od navedenih
strategija znai i borbu za ostvarivanje istinske prakse participacije,
koju nijedna strategija, ako eli uspjeti, ne moe i ne smije zanema-
riti, tj. treba je neizostavno inkorporirati.

to se tie oblika participacije, ve su iz dosadanje prakse nael-

no dovoljno poznati: djelovanje kroz graanske inicijative, udruge,

24To 25 Urbano vrtlarstvo i participacija kao strategija

 Foto: J. Dujmovi
Josip Dujmovi Tekst je objavljen u Dvotjedniku za drutvena
i kulturna zbivanja Zarez, god. XIV/2012.,
br. 345, temat Urbano vrtlarenje.

(Drutveni) vrt kao paradigma

terapijske situacije: krici i aputanja
Zamislite sljedei scenarij: zapsihozite u Travnom, banka vam sjedne
na stan, a drava vas zbrine po Zakonu o zatiti osoba s duevnim
smetnjama udomljenjem u "hrvatski udomiteljski El Dorado",
Vrboveku Dubravu. Ostatak ivota, lieni poslovne sposobnosti,
bavite se ruralnim stoarstvom.

Terapijska hortikultura je zamiljaj jednog nemesarskog posredovanja

Terapijski (po)vrt(njak), posjetiteljica bolnice KBC Zagreb, Rebro, 2012.
u zamrsivu prirodu ljudske psihe. Naa se tefica ve mjesecima
ne osjea dobro. Njenoj sve travnijoj parceli u zajednikom urbanom
vrtu (koja psiholokim rjenikom reprezentira njen self) susjed se
obraa ovako: Suseda, dajte da vam pomognem. Podvezujui para-
dajze, on pridie jednu utljivu osamljenicu iz nevidljivog prizemlja
zajednike zgrade. Postojanje zajednikog cilja i nepostojanje zidova
izmeu tog cilja omoguit e moda jedan takav susret.

Ovaj se lanak bavi pitanjem terapijskog u vrtu. Problematizirat e

znaenje pojmova terapija i terapijska situacija te njihovu poziciju
prema ivotu, ideju vrta kao intrinzino drutvenu i intrinzino terapij-
sku situaciju te, kroz prizmu terapijskog, potencijal urbanih vrtova za
drutvenu promjenu.

Porijeklo rijei terapija je starogrko, a oznauje brigu i njegu o potre-

bitom drugom. Terapijska bi situacija, u tom smislu, bila svaka ona
konstelacija u kojoj sadrani subjekt da(ru)je brigu i njegu drugom
sadranom subjektu. Ne radi se meutim o jednostranom procesu,
nego o nunoj razmjeni, jer i potrebiti drugi zauzvrat da(ru)je svoju
emociju, zahvalnost ili drugu vrijednost (ukljuujui i oporavak i i-
vot). Tu interakciju nazvat emo terapijski proces. U medicini i alter-
nativnoj medicini terapija je sinonim za lijeenje, a u psihologiji i al-
ternativnoj psihologiji sinonim za psihoterapiju. U svim domenama
uporabe termina, a poglavito alternativnim, znakovit je trend imeno-

27
 Foto: J. Dujmovi
vanja terapijskih uinaka holistikim; misli se na biopsihosocijalnos-
piritualni uinak, s veim ili manjim naglaskom na pojedini dio
spektra. Znakovit je, meutim, i historijski pomak prema ne-ljud-
skom (neposrednom) da(ri)vatelju brige i njege koji je zacijelo po-
sljedica posvemanje tehnologizacije ivota, no krajnji korak tog
pomaka bila bi, paradoksalno, ba terapija prirodom kao takvom.
Koga bi to i kako dakle njegovala Leopardijeva maeha? U pitanju
je moda jo jedan semantiki pomak. Terapijom se, naime, vie ne
oznaava nuno briga ili njega jednog subjekta za drugog, nego
naprosto svaka ona situacija koja ima za posljedicu boljitak tera-
peutiziranog subjekta. A beneficirati se moe i od nebrige. S pozi-
cije ekonominosti takvo to bi bilo i poeljno. Tako e nekima ba
surova priroda initi dobro. Na koncu e se, sada nebitno indife-
rentna ili benevolentna priroda, pokazati prepuna terapijskih agen-
s; u svijesti suvremenih ljubitelja prirode nee ih biti moda jo
samo u njenim farmaceutskim ekstraktima. A najzaudnije, benefi-
cirati se moe i iz malevolentnosti; netko vas siluje, vi se, na pri-
mjer, seksualno oslobodite eto vam terapije! emu onda toj ek-
sploziji terapijskih situacija pridonositi lankom o drutvenom vrtu
kao njihovom jo jednom neminovnom popritu?

Ideja vrta, meutim, pokazat e se upravo paradigmatska ideji tera-

Terapijski (po)vrt(njak) bolnice KBC Zagreb, Rebro, 2012.
pijske situacije prije nego ju je ekstenzija rijei terapija zapravo doki-
nula ignoriranjem njezina terapijskog procesa i njezine intersubjek-
tivnosti. Koja je, dakle, ideja vrta? Za poetak, to vrt nije? Vrt nije
priroda. Vrt je nerazdruivo vezan uz ovjeka. Vrt ne moe bez ovje-
ka kao to priroda moe. Bez ovjeka, vrt postaje priroda. Gdje je
onda nego u vrtu mogao otpoeti ovjekov hod po zemlji? Umjesto
da potrebiti lunja prirodom tragajui za svojom terapijskom situaci-
jom lienom drugog i lienom brige i njege, Bog ovjeka stavlja u
vrt, imitaciju prirode, preciznije, atenuaciju prirode, da ga obrauje
i uva te mu dodjeljuje drugog. Vrt dakle ne pripada pojedincu, on
je nuno meuljudski, drutven. Ni Voltaireov Candide ne obrauje
svoj vrt, nego zajedniki spaenicima epohe. Pa ima koga uutkati
u vrtu poto otpone kakvu filozofsku raspravu. Poljudstvena priroda
vrta kao takva formalno ve zadovoljava konstituent meuljudskosti
koji u nekom osamljenikom vrtu moe i izostati. Moglo bi se rei
i ovako: vrt je upravo uutkana priroda. Rajski je vrt, dakle, simboli-
ki prva terapijska situacija. Ili i ovako: terapijsko je imanentno situa-
ciji vrta, a u kranskoj mitologiji transcendira iz situacije vrta.

29 (Drutveni) vrt kao terapijska situacija


Vrtlarenje je terapijski proces u terapijskoj situaciji vrta. Strogo
gledano, ne lijei dakle vrt, nego vrtlarenje. Otud, primjerice, po-
red sve raskoi, osjeaj uskraenosti u botanikom vrtu. I upravo
je u tom procesu zaudnost vrta kao terapijske situacije. Naime,
brigu i njegu, umjesto da prima, ovdje potrebiti drugi da(ru)je
drugom vrtu, ne bi li ga spasio od prirode! Vrtlarenje je stoga
i alegorija ovjekove borbe protiv vlastite bioloke datosti. A to je
borba koja se ne moe boriti bez poniznosti i nade. Vrtlarenju je od
svih ljudskih djelatnosti moda ponajvie intrinzina nada. Sadi se
i njeguje i zalijeva u nadi da e nepredvidiva zemlja roditi, kao to
se u nadi raaju nepredvidiva djeca. Nada u oporavak od bolesti,
posve intrinzina oporavku, danas je uglavnom izmjetena od su-
bjekta, u rukama tehnologizirane medicine i njezina biodeterminiz-
ma. Posrijedi je, u konanici, izostanak interakcije kao nunosti
terapijskog procesa pa onda i interakcije nade, koju statistika vje-
rojatnost znanosti dananje medicine uostalom niti ne moe poj-
miti. U vrtu je pak ta uzajamost terapijskog procesa vrlo plastina:
ovjek je i njegovatelj (dok vrtlari) i njegovani (dok uiva u njego-
vim mirisima, bojama, plodovima).
Terapijski uinak vrtlarenja nazvat e se terapijska hortikultura ili
hortikulturna terapija. Hortikultura doslovno znai uzgoj vrta (lat.
hortus vrt, cultura uzgoj, razvoj). Terapijska hortikultura bi da-
kle bila uzgoj vrta u terapijske svrhe (no ne moe li i vrt koji je
stvoren i odravan iz drugih razloga biti terapijski?), a hortikultur-
na terapija terapija uzgojem vrta (moe li bilo koji uzgoj i bilo koji
vrt biti terapijski?). Oba su termina podjednako zbunjujua i poku-
aj su formaliziranja vrtlarenja kao terapije. No iz pitanja koja se
otvaraju pokuajem ralambe termina moe se naslutiti da ne bi
svako vrtlarenje bilo podjednako terapijsko. U tom smislu pitanja:
(I) treba li terapijskom vrtlarenju hortikulturni terapeut?, i (II) tre-
baju li terapijskom uinku vrtlarenja znanstveni dokazi?, imaju svo-
je opravdanje. injenica jest da bi u postojeoj organizaciji dru-
tvene stvarnosti formaliziranje terapijskog uinka vrtlarenja bilo
dobrodolo s aspekta organizacije aktivnosti. Znanstveni dokazi
o terapijskom uinku vrtlarenja podvode ga principima fizikalne
terapije te socioterapije i nisu predmet interesa ovog lanka, osim
to svojim redukcionizmom golicaju pretenciozno spekulirati
30Dujmovi
o svojim moguim (kozmolokim) izvodima element zemlje imao
bi potencijal ublaiti neke od temeljnih ovjekovih nespokoja: tje-
skobu kao posljedicu filogenetske uzbibanosti, opsesiju kao poku-
aj bijega od prljavosti, strah od smrti kao zaborav proljea
Izgon iz rajskog vrta zaetak je ekstenzije, odnosno dokidanja tera-
pijske situacije. Dananji umski vrt ili divlji vrt u svom punom izvo-
du ilustracija su te ekstenzije. Terapijska situacija koja se eli izjed-
naiti sa ivotom upravo je negacija terapije. Terapijska situacija
je nuno imitacija ivota, preciznije, atenuacija ivota, bez obzira
predstavlja li pokuaj povratka u ivot ili bijega od ivota. Nije li
i intrauterini ivot terapijska situacija prije ivota samog? Stoga su
upravo muke raanja podsjetnik na izgubljeni raj.
Propitivanje potencijala urbanih vrtova za drutvenu promjenu kroz
prizmu terapijskog moe se initi nezahvalnim. Polazei, naime, od
sistema koji dovodi pojedinca u potrebu za brigom i njegom, razno-
razne terapije (s naglaskom na psihoterapije kao atenuatore ovje-
kova naboja za pobunu), poimat e se kao od tog istog sistema ge-
nerirani, individualistiki, partikularni supstituti za revoluciju, koji
su, manipulirajui eksploatiranim pa njegovanim pojedincem,
upravo antiteza revoluciji. No nije li svaka borba za pravednije dru-
tvo pokuaj uspostave nove terapijske situacije u kojoj e ljudi biti
bolje zbrinuti i njegovani? Pa ipak, kljuna je razlika u brizi i njezi za
drutvo i pojedinca kao imanentnom sastojku drutvenog sistema,
a ne kao njegovoj (skupo plaenoj) incidentalnosti. Drutveni vrtovi
kao oblik terapijske situacije moda e najbolje izdrati navedenu
kritiku brojnou svog ciljanog subjekta, mogunou socioeko-
nomskog boljitka te, to je najvanije, podrivanjem globalno-korpo-
rativnog sistema proizvodnje i distribucije hrane. Omasovljeni po-
kret urbanih vrtova imao bi tada karakter drutvene promjene.
No kako bi tono pojedinani (psiho)terapijski proces u vrtu posre-
dovao tu drutvenu promjenu? Odgovor bi mogao zapoeti ovim
pitanjem: ako je jedan od elemenata drutvenog djelovanja pojedi-
nani ljudski doprinos, to je to to proces vlastitog darivanja ini
naoko lakim u situaciji vrta, naspram vlastitog darivanja u bilo kojoj
drugoj drutvenoj situaciji? Psihoanaliza bi odgovorila simbolikom
narcistikog njegovanja eksterioriranog vlastitog selfa. U tom je
31 (Drutveni) vrt kao terapijska situacija
smislu drutveni vrt (trebalo bi ovdje rei javni vrt jer je svaki vrt predlagao nainiti u prostoru naputene klaonice apostrofira tu
drutven, no u vrtu se neto opire tom pridjevu javni), puno vredniji dvojnost. Moglo bi se pitanje postaviti i ovako: kakav bi bio terapij-
od privatnog vrta. Pa ipak, i u tom e vrtu svaki pojedinac (obitelj, ski uinak jedne klaonice u irem centru grada? I koja to (urbano)
druga manja zajednica) uzgojiti samog sebe: radinog, svadljivog, terapijska gibanja odmiu klaonice i krikove psihotinih susjeda
dobroudnog, netrpeljivog, utljivog (), i na brisanom prostoru iz gradova? I nije li ba stoga to imitiraju ivot terapij sve vie
svoje parcele biti tek naprosto vidljiviji nego na par kvadratnih me- i vie, i sve su vie onkraj ivota, kao to se i ovjekova potreba da
tara ispred svog televizora. Susjedovom e altruizmu s poetka bude njegovan izmjeta onkraj ivota, u takozvano slobodno vrije-
lanka pomoi upravo ta vidljivost potrebite druge, a ne naravomi- me, u rezorte i u vrtove? Ili bi pak upravo vrt u susjedstvu i luda
jenjajua terapijska situacija vrta. Da je u narcizmu opasnost, upo- baba iz prizemlja u vrtu predstavljali ivot sm?
zorava i primjer Boga, koji rajski vrt nije stvorio samo da u nj (veli-
koduno) smjesti ovjeka, nego da bi i sam etao vrtom za dnev-
nog povjetarca, uvjetovavi ovjeku koga je napravio kako se po-
naati u toj eksteriorizaciji vlastita reda i sklada. Moda je odgovor
(i ponovno iz narcistikog) u podatnosti vrta kao supstrata u koji se
ulae. A ako i podivlja, vrt e divljati nijemo. Osim ako, u drutve-
nom vrtu, neka glasna vrtlarica ne stane u obranu svoje podivljale
parcele Ili je urbani vrt upravo primjer da je da(ri)vanje pojedinca
drutvu nuno posredovano osobnom dobrobiti koja je ovdje na-
zvana terapijskom i da s tom injenicom naprosto treba raunati?

U Hrvatskoj, osobe s psihikim smetnjama, koje (vie) nemaju gdje

stanovati ili (vie) ne mogu stanovati same, drava zbrinjava smje-
tanjem u ustanove ili takozvanim udomljavanjem. Alternativna je
(i u razvijenim zemljama prevladavajua) praksa stambenih zajedni-
ca, kojih u Hrvatskoj, na razini civilno-drutvenog entuzijazma, ima
tri i zbrinjavaju dvanaest ljudi. Za prvu svrhu drava izdvaja redovita
novana sredstva koja su stambenim zajednicama, na razini siste-
ma, uskraena. Ideja stambenih zajednica je (re)integracija korisni-
ka u drutvo; realnost ustanova za psihiki bolesne odrasle osobe
jest skladitenje tijela, a preteita realnost udomiteljskih obitelji
je besplatna (ili preciznije: od drave plaena) radna snaga na seo-
skim stoarskim gospodarstvima bez ulaganja u ikoju drugu per-
spektivu. Moe li terapijski medij urbanog vrta, koji je jo zajedniki
i drutveni i susjedski, biti pandan i ohrabrenje drutveno-inkluziv-
nim praksama? I koji bi tono pojedinani (psiho) terapijski procesi
u vrtu posredovali tu drutvenu promjenu?

Na koncu, ostaje vidjeti hoe li drutveni vrt biti vie ivot sam ili
atenuacija ivota. Okolnost da se prvi zagrebaki zajedniki vrt

32Dujmovi 33 (Drutveni) vrt kao terapijska situacija

 Foto: A. oh
Sandra Dobri Tekst je napisan u studenom 2013. godine.

Inicijativa Parkticipacija, transparent s akcije za prvi drutveni vrt, 2012.
Odozdo odozgo:
(drutveni) vrt je eksperiment
Parkticipacija se prvi put okupila u proljee 2012. kao inicijativa graa-
na sa zajednikim interesom za urbane vrtove u Zagrebu. Inicijativa je
ubrzo poela zagovarati uspostavljanje vrtova u Zagrebu te, nakon pa-
ljivog promiljanja, izmeu naziva drutveni, urbani, gradski ili zajed-
niki vrt, odabrala drutveni vrt kao najprikladniji. Naime, pridjev dru-
tveni najblie je ocrtavao ulogu i karakter kvartovskih vrtova u Zagrebu
kakve smo eljeli postii. inilo se prilino izvjesno da e vrtlari, na
parcelama male pojedinane povrine u zajednikom vrtu u gradu, uz-
gajati hranu kako bi se opskrbili svjeim i kvalitetnim voem i povrem,
popravili kuni budet ili se opustili u vrtu nakon napetog radnog dana.
S druge strane, razvoj zajednice, koja bi upravljala vrtom i organizirala
drutvene aktivnosti za vrtlare i ostale stanovnike etvrti, inio se pri-
lino neizglednim bez jasnog definiranja drutvenog karaktera vrta kao
temeljne vrijednosti i organizacijskog naela pri njegovom uspostavlja-
nju. Parkticipacija je inicijalno zagovarala uspostavljanje drutvenih
vrtova na javnim povrinama uz besplatno ustupanje gradskog zemlji-
ta udrugama koje bi upravljale vrtom ili pojedinanim graanima.
Tijekom jednogodinjeg aktivnog zagovaranja putem dopisa gradskim
strukturama i organiziranjem javnih dogaanja, inicijativa je isticala da
je besplatno ustupanje gradskog zemljita, kao javnog prostora, oprav-
dano upravo ravnopravnim pristupom svim stanovnicima pojedinog
kvarta te drutvenim karakterom vrta, koji kroz razvoj solidarne i eman-
cipirane zajednice proizvodi jedinstvene sadraje za kvart u kojem se
nalazi. Parkticipacija je tako predvidjela kriterij ravnopravnosti pri do-
djeli vrtnih parcela u drutvenom vrtu, zajedniki dio koji je otvoren
svim graanima, udrugu graana ili vijee vrtlara koje bi upravljalo
vrtom i organiziralo aktivnosti za itav kvart, poput vrtnih radionica ili
razmjene sjemena i hrane. Inicijativa je ujedno naglaavala da gradski
vrt bez tih obiljeja drutvenosti nee ostvariti puni smisao koritenja
javnog prostora koji se otvara prema kvartovskoj zajednici, ve jedno-
stavno ustupiti gradsko zemljite za individualne potrebe graana.
U kontekstu promicanja urbanog vrtlarenja, Parkticipacija nastavlja

35
podravati vrtlare u pojedinanim, gradskim i samoinicijativnim
zajednikim vrtovima graana, iako je prilikom osnivanja Gradskih
vrtova Grada Zagreba u proljee 2013. javno izrazila zabrinutost
vezanu uz kriterije dodjeljivanja parcela, nain upravljanja vrtom
i druga praktina pitanja organizacije prostora i aktivnosti u Grad-
skim vrtovima, koji tada nisu stvarali preduvjete za ostvarenje
drutvenog karaktera vrta kao jedinstvene prilike za povezivanje
i osnaivanje lokalne zajednice kroz aktivnosti koje angairaju sve
stanovnike etvrti.
Foto: S. Mati, D. Vukovi
Parkticipacija, Sopot 2013.; Radna akcija u vrtovima na Savici, 2013.
Kako bih istraila pitanje kako ostvariti drutveni karakter zajed-
nikog vrta u danim drutvenim prilikama, razgovarala sam s vr-
tlarima iz etiri zajednika vrta u dva grada: Varadinu i Zagrebu.
Razmiljanja u nastavku teksta proizlaze iz mog osobnog interesa
za osmiljenu drutvenost i ne odraavaju stavove Parkticipacije
kao grupe. U razgovoru me osobito zanimala motivacija vrtlara za
uspostavljanje ili sudjelovanje u vrtu, model upravljanja vrtom,
organizacijske intervencije za harmonizaciju i emancipaciju vrtlar-
ske zajednice i otvorenost vrta prema etvrti. Kroz promiljanje
i usporeivanje iskustva vrtlara nametnula su se ira konceptualna
pitanja poput uloge i geneze autoriteta, cirkulacije moi u grupi,
politike emancipacije pojedinca te graanske participacije u ak-
tualnim drutvenim prilikama. Razgovore s predstavnicima razlii-
tih vrtova vodila sam odvojeno, a pored slinih promiljanja
o smjeru i mogunostima za razvoj samoorganizirane, emancipi-
rane i ravnopravne (vrtlarske) zajednice, nezavisno jedni od dru-
gih, vrtlari su isticali isto vienje: vrt je eksperiment.
36Dobri
Od pokretaa vrtova, moji sugovornici bili su predstavnici ude-
snih vrtova iz Varadina i vrta EkoEkipe Preko iz Zagreba. Razgo-
varala sam i s korisnicama i vrtlaricama Gradskog vrta u kvartu
Sopot i samoinicijativno nastalog zajednikog vrta u kvartu Savica
u Zagrebu. U Varadinu i zagrebakom kvartu Preko rije je o no-
vim vrtovima koje su pokrenule i kojima upravljaju udruge graana.
Gradski vrt u Sopotu pokrenuo je Grad Zagreb 2013. godine, a vrt
na Savici rezultat je spontanog graanskog zauzimanja zaputenih
gradskih povrina za potrebe urbanog vrtlarenja, koje u Zagrebu
ima viedesetljetnu tradiciju. Graanski vrt na Savici integriran je
u mreu Gradskih vrtova Grada Zagreba krajem 2013. godine, na-
kon zavretka pisanja ovog teksta.
Vrtlari u tim vrtovima ine presjek razliitih dobi, nacionalnosti, ra-
zina obrazovanja, svjetonazora i dnevno-politikih opredjeljenja.
Moji sugovornici istiu da te razliitosti nisu oite niti presudne za
harmonizaciju zajednice, uz izuzetak nacionalnih i dnevno-politi-
kih predznaka koji u manjem broju sluajeva mogu stvoriti poluizre-
ene polarizacije. Svi istiu odreenu razinu otvorenosti prema raz-
mjeni vrtlarskih savjeta, kao i spontanu vrtlarsku solidarnost i meu-
sobno pomaganje kod fizikih aktivnosti u vrtu. Moji sugovornici
takoer ocjenjuju da je zajedniki interes vrtlarenja najistaknutiji
ujedinjujui faktor, dok komunikacijsko neumijee i usmjerenost
na vlastite interese ili poloaj u vrtu djeluju destruktivno u grupnoj
dinamici. Za razliku od osobnih karakteristika vrtlara, ini se da
motivacija i vizija s kojom vrtlari dolaze u vrt, kao i stupanj njihove
pojedinane graansko-politike emancipacije, najznaajnije utje-
u na povezivanje zajednice i model upravljanja vrtom.
Iako navode motivaciju za lokalni uzgoj organske hrane i razvoj vr-
tlarskih vjetina, predstavnici i pokretai vrta u Varadinu i zagre-
bakom Prekom istiu da je povezivanje zajednice bio osnovni cilj
pokretanja vrta. Glavni poticaji u tom smislu bili su percipirana od-
sutnost suuti i solidarnosti u drutvu, izostanak mjesta za kvalitet-
no provoenje slobodnog vremena i nedostupnost povrina za uz-
goj hrane stanovnicima urbanih sredina. U razgovoru s korisnicima
drugih vrtova, vrtlarima u zagrebakim kvartovima Sopot i Savica,
stjee se drugaiji dojam: vanost uzgoja vlastite hrane i rekreacije
tamo je izraenija, a mjestimice je vrlo naglaena elja za individu-
37 (Drutveni) vrt je eksperiment
alnou i iskljuivanjem iz drutva (Odlazim u vrt da se maknem nije ureen niti se koristi za aktivnosti vrtlara i drugih stanovnika
od svega). Zajednitvo ovdje ne predstavlja apriornu vrijednost, etvrti; vrtu kronino nedostaju voke i drvee za hlad i odmor vr-
ve se pojavljuje uglavnom kao taktiki pristup pred vanjskom pri- tlara te zatitu biljaka u ljetnim mjesecima. Dok gradske strukture
jetnjom opstanku vrtova. Tada se i kod onih koji se u vrt dolaze te probleme ne ureuju, tek poneki vrtlari pokazuju inicijativu, no
iskljuiti razvija svijest, prema rijeima jedne od mojih sugovorni- nailaze na izazove u postizanju grupnog dogovora te aktivne podr-
ca, da jedino kroz prihvaanje zajednitva pojedinani vrtovi ke u provedbi konkretnih aktivnosti. Slaba razina samoorganizira-
mogu opstati i osobni interesi biti zadovoljeni. Premda se moe nog zajednikog djelovanja takoer je odraz izostanka mehanizama
povui odreeni zakljuak o razliitosti motivacije iz pozicije po- za zajedniko odluivanje, te neusmjerenosti zajednice na samu
kretaa i korisnika vrta, naelno se mogu izdvojiti dvije glavne sebe, odnosno izmjetanje moi i odgovornosti iz vrtlarske zajedni-
oprene socioloke motivacije za odlazak u vrt: elja za ukljuiva- ce prema vanjskom autoritetu gradskih struktura. Kao rezultat
njem, odnosno za iskljuivanjem iz drutva. Iako moe postojati toga, Gradski vrtovi u Zagrebu esto ostaju u nerazjanjenoj pozi-
u viziji pokretaa vrta ili pojedinih vrtlara, paradoksalno, elja za ciji nemoi i frustracije pri ureenju osnovnih praktinih pitanja za
zajednitvom ipak nije sveproimajua motivacija za sudjelovanje svoje funkcioniranje.
u zajednikom vrtu. Vanost povezivanja zajednice nije oigledna
za vrtlare, a bez jasnog poticaja i predodbe o dobrobitima zajed- Iako nosi izuzetan potencijal za samoorganizaciju i aktiviranje gra-
nitva moe naii na znaajne otpore i neprihvaanje ukljuivanja ana, u postojeem upravljakom modelu zajedniki vrt zapravo
kao izraz nepovjerenja prema zajednitvu i nepoznavanja uspje- perpetuira aktualne drutvene odnose u vidu raspodjele moi i od-
nih oblika zajednica, prema rijeima moje sugovornice sa Savice. govornosti. Prema tom modelu, upravljanje i odreivanje pravila,
odgovornost i organizacija preputeni su pozicijama nominalne
Nadalje, iskustva u samoorganizaciji, stupanj samoinicijativnosti moi, dok graani preuzimaju korisniku ulogu u vrtu-drutvu. Do-
i angamana u ureenju zajednikih dijelova vrta znaajno utjeu sljedna preslika takvih odnosa jest diskurs sigurnosti kao mehaniz-
na model upravljanja vrtom. Te su odlike najizraenije meu vrtla- ma kontrole (kontrolni posjeti gradskih struktura, mogunost odu-
rima na Savici iji su vrtovi nastali postepenim samoinicijativnim zimanja parcela graanima, glasine o zatitarima i nadzornim
zauzimanjem slobodnih kvartovskih povrina. Vrt na Savici je kamerama), koji kod ponekih vrtlara nailazi na odobravanje, a kod
u velikoj mjeri ostvario model graanskog samoupravljanja: vrtnu drugih na negodovanje. U konanici, dragocjena prilika za osnai-
infrastrukturu i parcelizaciju vrtlari su uredili sami tijekom zajed- vanje i samoorganizaciju lokalne zajednice gubi se paralizom samo-
nikih akcija postavljanja pumpi, ureenja staza i prostora za dru- organizacijskog instinkta vrtlara-graanina, a u naliju te postavke,
enje u vrtu, te su u ljeto 2013. zajednikim djelovanjem odoljeli mogunou delegiranja odgovornosti za oblikovanje prostora
pritiscima gradskih struktura da se vrtovi izmjeste sa Savice i uklo- i zajednice u kojoj ivimo.
pe u model Gradskih vrtova u susjednom kvartu Borovje. S druge
strane, samoorganiziranje vrtlara i preuzimanje odgovornosti za Na primjerima tih vrtova moemo primijetiti da odnosi moi, auto-
rjeavanje zajednikih izazova u vrtu ini se tek u povojima u Grad- ritet i preuzimanje aktivne uloge u vrtu proizlaze u prvom redu iz
skom vrtu u Sopotu. To djelomino proizlazi iz veliine vrta i me- ina osnivanja vrta, pri emu osnivaima pripada pozicija inicijal-
usobnog nepoznavanja vrtlara u nedavno osnovanom vrtu. Ipak, nog autoriteta. Gradski vrtovi, poput vrta u zagrebakom kvartu
izvjesno je da nerazjanjene uloge i odgovornosti izmeu vrtlara Sopot, predstavljaju najoitiji primjer tog procesa, tim vie to se
i Grada Zagreba, kao osnivaa vrta, predstavljaju oitu prepreku nastavljaju na uobiajeni drutveni uzorak koji podrazumijeva da
samoorganizaciji vrtlara u Gradskim vrtovima. U sopotskom vrtu, gradske strukture autonomno ureuju javni prostor i sadraje za
primjerice, u prvih pola godine nije zaivjelo uinkovito komposti- graane. Zanimljivo je, meutim, da vrtovi nastali odozdo, odnosno
ranje, navodnjavanje i upravljanje otpadom; zajedniki dio i dalje vrtovi kojima upravljaju udruge graana u svojim poecima uglav-

38Dobri 39 (Drutveni) vrt je eksperiment

 Foto: A. oh
Inicijativa Parkticipacija, akcija kojom predlae prvi drutveni vrt na zaputenoj gradskoj parceli u Novom Zagrebu, studeni 2012.
nom slijede slian uzorak. Iako su zajednica i samoupravljanje u sre- frastrukture ili zagovaranja za ostanak vrtova na trenutnoj lokaciji
ditu vizije pokretaa vrtova u Varadinu i Prekom, i tu vrtlari e- pri gradskim strukturama. Iako starosjedioci imaju poetni autori-
sto inicijalno podrazumijevaju da pokretaima vrta pripada autori- tet osnivaa, u tom vrtu autoritet stjeu prije svega djelatni, podu-
tet i odgovornost za upravljanje vrtom od ureenja vrtne infra- zetni i emancipirani vrtlari. U tom smislu, zanimljiv je i razvoj gru-
strukture i sadraja, donoenja odluka ili davanja doputenja za pne dinamike u Gradskom vrtu u zagrebakoj etvrti Sopot gdje
intervencije u vrtu pa sve do pruanja strunih savjeta o uzgoju se rjeavanje praktinih izazova u vrtu ili komunikacija s gradskim
biljaka. U vrtu na zagrebakoj Savici, pioniri i starosjedioci u vrtu strukturama odvija preko angairanih pojedinaca. Ipak, zbog nedo-
takoer uivaju odreeni ugled i poneki novi lanovi im preputaju voljne prohodnosti informacija i mehanizama za ravnopravno su-
vodeu ulogu u raspravi i donoenju odluka ili trae doputenje za djelovanje svih vrtlara u procesu odluivanja, ta dva vrta, koja su
zauzimanje praznih vrtnih parcela. Taj je primjer osobito zanimljiv nastala na oprean nain (vrt u Sopotu odozgo, a vrt na Savici
pokazatelj autoriteta starosjedioca: s obzirom na to da se vrt nalazi odozdo), u odreenom smislu dijele slinu situaciju po pitanju rav-
na gradskom zemljitu, jasno je da formalno pravo dodjeljivanja nopravne participacije vrtlara. Dok je prednost vrtova na Savici
parcela ne mogu imati pojedini graani. No, kako su se vrtlarski emancipiranost vrtlara i samoupravljanje, s obzirom na neskladnu
pioniri na Savici odvaili samoinicijativno oblikovati javni prostor raspodjelu utjecaja, izazov je u ve posloene odnose glasnijih i ti-
mimo formalnih pravila upravljanja gradskom imovinom, u stvarnoj ih glasova unijeti promjenu u nainu donoenja odluka kroz uvo-
dinamici zajednice, njima novi lanovi vrta ponekad uistinu atribui- enje zajednikih vrijednosti i modela komunikacije i dogovaranja.
raju pravo raspolaganja javnim prostorom. Naposljetku, taj primjer
navodi na promiljanje prava na oblikovanje javnog prostora kao Kako potaknuti vrtlare da se ravnomjerno angairaju u drutvenom
gradskog, graanskog ili zajednikog. vrtu? Kako stvoriti uvjete za ravnopravno sudjelovanje u donoenju
odluka u zajednici?
U vrtovima u kojima su osnivai spremni podijeliti kontrolu, odgo-
vornost i upravljaku mo s drugim lanovima zajednice, uz male Spomenuta iskustva graanskih inicijativa i udruga koje su pokre-
poticaje, brzo se profiliraju pojedinci koji stjeu ugled i autoritet nule zajednike vrtove pokazuju da e vrtlari esto inicijalno zauze-
svojom doprinosom vrtu kroz konkretne inicijative i rjeenja. ti korisniki stav i odgovornost za upravljanje vrtom automatski
Varadinski primjer pokazuje da autoritet iz zasluge stjeu poje- povjeriti percipiranom autoritetu. Za uspostavljanje vrta, s obzirom
dinci koje odlikuju praktine sposobnosti i vrtlarska umijea, otvo- na koliinu logistikih aktivnosti i potrebu da se donesu znaajne
renost, nesebinost i iskreni angaman za dobrobit vrta. Prema odluke, izdvajaju se pionirske linosti koje zatim u iroj zajednici
rijeima jedne od osnivaica vrta u Prekom, normalno je da esto postaju autoriteti od kojih se oekuje daljnje vodstvo. Iz tog
osobe koje se zalau za rjeavanje kljunih pitanja za vrt stjeu razloga, nakon uspostave vrta, potrebno je organizacijski i vrijed-
ugled i relevantnost u grupi. Takav angaman potie druge vrtlare nosno usmjeriti zajednicu prema samoupravljanju konkretnim na-
da se aktiviraju na zajednikim aktivnostima u vrtu. Na taj nain pucima i smjernicama. Osim to e to doprinijeti uravnoteenju
podjela odgovornosti dovodi do ravnomjernije raspodjele moi odnosa moi u zajednici, takoer e u praktinom smislu ravno-
i pojedinanog angamana, to ujedno umanjuje pritisak na poet- mjernije raspodijeliti odgovornosti i zaduenja, te u konanici ra-
nu upravljaku jezgru osnivaa vrta te njihove frustracije koje steretiti osnivae vrta i omoguiti slobodniji razvoj zajednice i vrta.
mogu proizai iz preoptereenosti organizacijskim aktivnostima Predstavnici udruga u Varadinu i Prekom, primjerice, poduzimaju
i osjeaja nedovoljne podrke ostatka grupe. svjesne intervencije za emancipaciju zajednice. Zahvaljujui tome,
korisnici njihovih vrtova postepeno se poinju aktivirati, preuzimati
U vrtu na Savici takoer ugled stjeu oni koji vie rade, odnosno zaduenja i inicirati rjeenja za logistike probleme u vrtu ili organi-
doprinose rjeavanju zajednikih pitanja poput ureenja vrtne in- zirati aktivnosti za jaanje zajednitva. U urbanim vrtovima jasna je

42Dobri 43 (Drutveni) vrt je eksperiment

poveznica izmeu uzgoja vlastite hrane i ekonomske neovisnosti
pojedinca, no graansko-politika emancipacija postie se samo
uz promjenu svijesti iz korisniko-potroake u djelatnu drutvenu
poziciju, ime se upravo ostvaruje sav proizvodni potencijal dru-
tvenog vrta.
Bez organizacijskih intervencija za harmonizaciju i emancipaciju
drutvenog vrta, istinska zajednica nee se sama stvoriti. To ne
znai da se vrtlari nee druiti: meusobno pomaganje u vrtu, raz-
Foto: V. Radovanovi
mjena savjeta o vrtlarenju ili druenje uz hranu uglavnom se spon-
tano odvijaju u svakom vrtu. Ipak, prevladavanje zajednikih izazo-
va poput ureenja vrtne infrastrukture, organizacije zajednikih
aktivnosti ili borbe za opstanak vrtova angaira i povezuje zajed-
nicu na puno znaajniji nain. Kako bi bile odrive, takve aktivnosti
takoer zahtijevaju ureene mehanizme odluivanja u zajednici,
raspodjelu odgovornosti te dogovaranje zajednikih vrijednosti.
Budui da ti procesi zahtijevaju svjesnu organizaciju funkcioniranja
grupe, vrtlarskoj zajednici u tome moe pomoi moderator s ja-
snom vizijom razvoja i emancipacije zajednice. tovie, za odra-
vanje kohezije zajednice vana je aktivna prisutnost moderatora
u vrtu kroz obraivanje svoje ili zajednikih parcela. Moderator
svakako treba biti jedan od vrtlara, te imati dovoljno slobodnog
vremena, izvrsne komunikacijske i facilitatorske vjetine te vrsto
uvjerenje u dobrobit zajednitva.
U prvom redu, moderator vrta, osobito ako je ujedno osniva vrta,
treba otpustiti kontrolu nad ureivanjem i aktivnostima u vrtu jer
e nepotrebno jak nadzor najmanjih aktivnosti u vrtu inhibirati sa-
moinicijativnost i samoorganizaciju vrtlara. Osniva, odnosno mo-
derator vrta takoer mora nedvosmisleno sruiti percepciju autori-
teta i odgovornosti za jednostrano donoenje odluka te pozvati
lanove zajednice da se ravnomjerno ukljue, preuzmu odgovor-
nost za konkretne aktivnosti te sudjeluju u donoenju odluka. Kao
to to pokazuju poetna iskustva u svim spomenutim vrtovima,
iznimno je vano pri otvaranju vrta i dodjeli parcela odrati sasta-
nak svih vrtlara na kojem se dogovaraju zajednike vrijednosti,
participativni nain donoenja odluka, pravila komunikacije na sa-
stancima, vanost sudjelovanja u zajednikim aktivnostima, kao
i vanost raspodjele organizacijskih zaduenja i njegovanja solidar-
44Dobri
nosti. Daljnji primjer dobre prakse je podjela grupe prema odree-
nom kljuu: u Varadinu je to, primjerice, prostorno naelo (skupi-
na od osam vrtlara koji dijele istu alatnicu), a u Prekom tematsko
(skupine s istim interesom, npr. skupine za izradu sustava navod-
njavanja ili kompostiranja, uvanje sjemena, zimnicu, vrt ljekovitog
bilja, kutak za djecu i sl.). Na taj nain, u manjim jedinicama, svi
vrtlari imaju priliku ukljuiti se odnosno, nemaju priliku iskljuiti
se u sjeni angairanijih lanova zajednice.
Uspostava vrta u Prekom, 2013.
Nadalje, iznimno je bitno da moderator vrta inicira redovne sastan-
ke itave grupe (Preko) ili u veim vrtovima sastanke manjih jedini-
ca vrta (Varadin) kako bi odnosi u vrtu ouvali svoju karakteristinu
neposrednost koja potie pojedince na osobni angaman. U sluaju
oblikovanja manjih jedinica u vrtu, idealni broj lanova jedinice je
1015 vrtlara koji osigurava ravnomjeran angaman u grupi. Izbor
predstavnika grupe moe biti problematian jer potencijalno vodi
prema koncentraciji moi. Iako to moe imati vie psiholoki, nego
stvarni znaaj, izbor predstavnika moe dovesti do obeshrabrenja
ostalih lanova grupe za ukljuivanje. Tome se moe doskoiti su-
stavom rotiranja predstavnitva, no ini se da se time ne izbjegava-
ju, ve preslikavaju nedostaci predstavnikog politikog ureenja.
U konanici, kroz takav oblik zastupnitva gubi se jedinstvena prili-
ka da se u drutvenom vrtu ostvari izravno demokratsko odluivanje
na temelju prirodne neposrednosti vrtlarske komunikacije. Vrijed-
nost donoenja odluka konsenzusom, osobito u vrtlarskim zajedni-
cama, najbolje e ocrtati uvjerenje jedne od osnivaica vrta u Pre-
kom koja principu nadglasavanja pretpostavlja zadovoljstvo svih
lanova zajednice donesenom odlukom ili dogovorenim planom
aktivnosti u vrtu. Zadatak moderatora je da usmjerava proces dono-
45 (Drutveni) vrt je eksperiment
enja odluka koji nee nalikovati pravu glasnijeg, ve e se temeljiti
na participativnom donoenju odluka u kojem ravnomjerno rezoni-
raju svi glasovi. U usporedbi s redovitim susretima, zajednikim
donoenjem odluka, vrijednostima i vizijom za razvoj vrta, bilo ka-
kvi regulirani odnosi u vrtu kroz pisane ugovore i pravilnike djeluju
kao neuinkoviti formalizam. Uz sastanke, kljuno je osigurati neki
oblik informacijskog servisa, poput e-mail grupa, drutvenih mrea
i oglasnih ploa, koji e omoguiti transparentnu razmjenu infor-
macija i platformu za raspravu o pitanjima za koje je bitno donijeti
brze zajednike odluke. S vremena na vrijeme, dobra je ideja odra-
ti zajedniku akciju ureenja vrta, vrtnu zabavu ili edukativne aktiv-
nosti za stanovnike kvarta i lokalne ustanove kako bi se zajednica
povezala kroz konstruktivno druenje i zadovoljstvo zajednikim
rezultatima. U praktinom smislu, iskustva svih spomenutih vrtova
pokazuju da je za povezivanje zajednice vaan zajedniki natkriveni
prostor za sastanke i drutvena dogaanja u kojem se mogu sastati
vrtlari i stanovnici etvrti bez obzira na vremenske uvjete. Dobra
komunikacija predstavlja oiti preduvjet povezivanja uspjene za-
jednice to djelomino ovisi o osobnim komunikacijskim vjetinama
vrtlara, ali kojoj moe znaajno doprinijeti svjestan dogovor o prila-
godljivosti, uvaavanju i solidarnosti kao temeljnim komunikacij-
skim naelima. Predstavnica vrta na Savici primjeuje da je za po-
vezivanje zajednice vana duhovitost, ali i poputanje u raspravi,
koje, ukoliko nije motivirano eljom za iskljuivanjem, ve eljom za
dugoronim povezivanjem zajednice, ponekad moe predstavljati
koristan komunikacijski pristup.
Usprkos svim naporima, moderator vrta susrest e se s otporima,
iskljuivanjem i meuljudskim sukobima to je, prema savjetima
predstavnika vrtova u Varadinu i Prekom, ponekad najbolje pre-
pustiti vremenu i zajednici koja poput prirode sama dovodi odnose
u ravnoteu, i to esto puno uspjenije od nekih znaajnih i prije-
vremenih intervencija. Postepenost je bitna i u oekivanju kvalitete
angamana zajednice: iz razgovora s predstavnicima vrtova u
Varadinu i Prekom, s jedne strane navode se primjeri neoekiva-
ne samoinicijativnosti i visoke sposobnosti samoorganizacije vrtla-
ra, a s druge trend da financijske i upravljake funkcije zadravaju
osnivai vrtova. Oba smjera ukazuju na to da je za aktiviranje zajed-
nice kljuna postepena emancipacija kroz ukljuivanje pojedinaca
46Dobri
u aktivnosti razliite razine odgovornosti kroz koje e oni s vreme-
nom razviti afinitet i samopouzdanje za preuzimanje sloenijih zadu-
enja. Za predstavnike vrtova u Prekom i Varadinu ideal predstav-
lja dokidanje centraliziranog vodstva, odnosno samoupravljanje
zajednice kojoj vie nije potrebno usmjeravanje osnivaa.
Naposljetku, kako otvoriti vrt prema etvrti? Iako se radi o javnom
prostoru, zajednike urbane vrtove ostali stanovnici kvarta redovi-
to doivljavaju kao prostor vrtlara u koji rijetko i stidljivo zalaze.
Postavljene klupe, mjesta za pripremu hrane i djeje ljuljake u za-
jednikim vrtovima koristit e sami vrtlari u trenucima odmora, dok
e ostali stanovnici kvarta mjesto za oputanje, rekreaciju i drue-
nje uglavnom potraiti drugdje.
Nasuprot tomu, drutveni vrtovi zamiljeni su kao svima dostupna
mjesta za stvaralako i poticajno kvartovsko druenje, odnosno kao
javna zelena povrina koja za razliku od parka za razdvojeno sjede-
nje, istravanje djece ili pasa prua priliku za upoznavanje, nepo-
srednost, pozitivnu komunikaciju, meusobno pomaganje, uenje,
razmjenu, eksperimentiranje, stvaranje i promiljanje o osobnim,
prirodnim i drutvenim vrijednostima. U praktinom smislu, kako bi
se svi stanovnici etvrti uistinu ukljuili u aktivnosti u vrtu, potrebno
je kvartovske ne-vrtlare pozivati na akcije ureenja vrta, vrtne zaba-
ve, druenja uz razmjenu hrane i iskustava, te edukativne aktivnosti
o vrtlarenju na zajednikom dijelu vrta. Na taj nain, stanovnici kvar-
ta moi e prepoznati drutveni vrt kao prostor koji im pripada i koji
im prua poticajne sadraje u kojima mogu sudjelovati. U konanici,
drutveni vrtovi time postaju jedinstveni urbani javni prostor koji
nudi dosenu i konkretnu mogunost za razvoj tolerantnog, kreativ-
nog i osnaenog zajednitva na vrijednostima ukljuivanja, suradnje
i uvjerenja da zajednica donosi dobrobit. U politikom smislu, dru-
tveni vrtovi omoguuju nam da konstruktivno oblikujemo prostor
i drutvo u kojem ivimo, ime vraaju lopticu odgovornosti i moi
na zajednicu aktivnih i emancipiranih graana. Ako se oblikuje na
pravi nain, vrt postaje zajednica u koju (se) ukljuujemo, nasuprot
drutvu iz kojeg (se) iskljuujemo. Drutveni vrt postaje model dru-
tva u kojemu elimo sudjelovati.
47 (Drutveni) vrt je eksperiment
Renata Jambrei Kirin Eseji o biljkama
Eseji su objavljeni u autoriinoj knjizi Korice od kamfora
(Zagreb: Meandarmedia, 2015).
Home, garden and tools
Nekoliko prekrajnih kazni amerikim domaicama, koje
su na travnjacima ispred svojih kua zasadile povre, po-
krenulo je burnu javnu raspravu o potrebi promjene
gradskih statuta i komunalnih pravilnika kako bi se ne
samo dopustio, nego i potaknuo uzgoj povra u mjestu
stanovanja. U kratko vrijeme velik broj amerikih, kanad-
skih i europskih gradova postao je vege-friendly, a obi-
teljski uzgoj kelja, zelja i krumpira potie i amerika prva
dama. Nakon stoljetne dominacije parkovne arhitekture
kojoj su estetske uzore diktirali britanski aristokrati,
a formu kapitalistika kultura ujednaavanja, posljednje
utoite propalog radnitva ponovno je mitski vrt obilja
i patriotski vrt pobjednika. 1 Ekolozi su mu uzeli mjeru,
takozvani zeleni otisak, kojom dokazuju da kuni uzgoj
hrane na krovu, balkonu ili travnjaku bitno smanjuje
utroak energije za njezin prijevoz do odredita, kao i po-
trebu za masovnom poljoprivrednom proizvodnjom.
I dok u parkovima oronulih amerikih gradova odnedav-
no skvotiraju vonjaci i povrtnjaci, stariji Zagrepani jo
pamte okunice iz djetinjstva u kojima je bilo mjesta i za
vrt i za cvjetnjak, kokoinjac i kuninjak, a stabla jabuka
i treanja bila vanija od pomodnih kamenjara. No nekim
udom, ili prirodnim zakonom pauperizacije, najsiro-
maniji sugraani nisu dograbili motike i okupirali ne-
iskoritene gradske povrine, bacili se na gerilsko povr-
tlarenje ili zapoeli s masovnim uzgojem rajice i luka na
balkonima. Ono to i dalje raste na usijanom ljetnom
asfaltu jest broj beraa pvc plodova iz smradnih kontej-
nera. Kao u engleskoj izreci from hand to mouth, ljudi
1/8 u nudi poseu za onim to mogu unoviti na prvoj bla-
gajni i trenutno utaiti glad i e. Dok s pregrijanog bal-
kona sklanjam zainsko bilje i sastavljam narudbu za
Amazon, ipak odustajem od kupnje vertikalnih posuda
/ 2010. / s kapaljkama za hranjive tvari, namijenjenih uzgoju povr-
a u stanu. U vrelim ljetnim noima na asfaltu, s biljkama
moramo dijeliti ono malo preostalog kisika. U darvinov-
skim vremenima za suparnike vie nema mjesta.
1 O brojnim sluajevima sudskih
sporova graana s administracijom
vlastitih gradova koji je pokrenula
93-dnevna zatvorska kazna domai-
ci iz Oak Parka, Michigen, zato to
je uzgojila povre na travnjaku is-
pred kue vidi vie u lanku
M. Zielenziger Victory gardens
are growing anew, 24/6/2009,
na mrenoj stranici
http://bit.ly/1KWndvD, potom u
lanku Can I legally grow food in
my front yard? Kristena Ploetza
http://bit.ly/1EKma16, te u arhivi
blog rasprava na tu temu koji su
prikupili urednici mrene stranice
Mother Eart News
http://bit.ly/1M5N9q6.
Michel Zielenziger zakljuuje u svom
lanku: Ovakvi 'victory gardens'
podsjeaju na one koji su nastajali
tijekom Prvog i Drugog svjetskog
rata kao nain da se osigura hrana
u vrijeme oskudice. Brojke su impre-
sivne. Ove [2009] godine otprilike
43 milijuna amerikih kuanstava
e uzgajati povre, voe ili zainsko
bilje to predstavlja poveanje
od 7 milijuna ili 19% u usporedbi s
2008., prema istraivanju National
Gardening Association. Otprilike
21% vrtlara po prvi e put uzgajati
povre. () Briga o zdravlju, demo-
grafija, uteda, zdrava hrana i okoli
sve su to pomodna objanjenja.
Ja smatram da je okus domae
uzgojenog povra ono najvanije.
S tim okusom nita se ne moe
mjeriti.
50Author Prakse
51 Title vrtlarenja u Zagrebu
Valentina Gulin Zrni Tekst je prvobitno izloen na tribini Afirmacija
zajednice, identiteta i odrivosti: tradicije
i tendencije uzgoja hrane u gradovima (Zagreb,
Filozofski fakultet 18.6.2012.) objavljen
u Dvotjedniku za drutvena i kulturna zbivanja
Zarez, god. XIV/2012., br. 345, temat
Urbano vrtlarenje.
Gradski mali vrtovi
urbane heterotopije
Fernand Braudel svojedobno je istaknuo kako svaki grad, kako bi
preivio, mora imati svoje ruralno zalee iz kojega stanovnici nose
svoj trak u grad i prehranjuju ga. Uzgoj hrane pripada ruralnome
i nije, barem ako govorimo o gradovima devetnaestog i dvadesetog
stoljea, dio urbane vizije, rasta modernog grada. Mjesto spoja tih
dvaju svijetova ruralnog i urbanog je trnica, trbuh grada, pa su
tako i Zagreb prehranjivale obitelji i kumice iz ruralne okolice Za-
greba Bukovca, estina, Graana, uerja, Markuevca
Kumice s koarom na glavi na zagrebakim sajmovima spominju se
jo u petnaestom stoljeu (Karbi 2006), a danas je njihov lik reak-
tualiziran ne samo kipom kumice Barice na Dolcu (postavljen
2006.), nego i turistikim insceniranjem kumica u nonjama koje
sezonski, od lipnja do listopada, petkom i subotom, prodaju svoje
proizvode. Ovo potonje je projekt Turistike zajednice grada
Zagreba i Gradskog ureda za poljoprivredu i umarstvo koji je po-
krenut 2011. godine i kojim nastoje ouvati i oivjeti stari zagreba-
ki duh. Jedan od zadataka spomenutog Gradskog ureda je i pro-
micanje poljoprivrede, te poticanje i potpora programima udruga
i drugim subjektima u djelatnostima poljoprivrede: u prvobitnoj
pripremi ovoga teksta, u ljeto 2012. godine, o urbanom vrtlarenju
nije bilo ni rijei; godinu dana kasnije na web stranici Ureda, uz po-
veznice na umarstvo i lovstvo, zatitu ivotinja i sl. osvanula je
i nova poveznica: Projekt Gradski vrtovi.1 No, o tome u epilogu.
Vrtlarenjem za prodaju u Zagrebu se nisu bavile samo prigorske ku-
mice, nego i dio doseljenog stanovnitva nakon Prvog svjetskog rata
Bugari koji su na tadanjoj gradskoj periferiji uzgajali povrtlarske
kulture za prodaju.2 Ta je periferija bila i junosavska plodna ravnica
52
na kojoj nakon Drugog svjetskog rata niu nova stambena naselja,
ali i neke nove povrtlarske prakse koje e postati sastavni dio slike
suvremenog novozagrebakog ivota. Rije je o fenomenu grad-
skih malih vrtova ili divljih vrtova, kako se nazivaju u rijetkim tek-
stovima, i o praksi za koju su neki kazivai rekli da ne pamte sce-
nu kada toga nije bilo. Moda ne pamtimo kada je to poelo, no
zadnjih smo godina svjedoci nestanka te prakse, uglavnom uslijed
izgradnje na povrinama koje su dotad bile drukije - arhitektonski i
hortikulturno neoblikovane, pa odatle vrtlarski prisvojene.
Rije je o transformaciji povrina u Novome Zagrebu koje su u ur-
banistikim planovima i projektima naselja3 bile planirane kao gra-
evinske (za sportske ili poslovne objekte, kao servisne ili rezer-
vne zone) no nisu bile odmah i izgraene, najee zbog manjka
novca. Povrine namijenjene gradnji ostavljene su na ekanju, pri
tome nisu bile hortikulturno oblikovane (kao to su to bili parkovi
stambenih zajednica) ili ispunjene nekim gradskim sadrajem. Ti
gradski, javni prostori namijenjeni gradnji, zbog slubene nedefini-
ranosti namjene i neiskoritenosti odozgo, postaju osloboeni,
meki, labavi prostori (loose spaces) (Franck i Stevens 2007) pri-
svojeni odozdo aktivnou ljudi koji u tom prostoru prepoznaju
trenutne inherentne vrijednosti (primjerice, u konkretnom sluaju,
vrijednost obradivosti zemlje, rekreacije i sl.), koriste ih za vlastite
ciljeve (pr. proizvodnja hrane) i to uz potencijalni rizik (pr. privre-
menost koritenja) (usp. ibid.). Etnologija je zabiljeila takve grad-
ske prakse ve u 1970-ima kada je Dunja Rihtman-Augutin opisala
razne, urbanistiki neplanirane, oblike koritenja prostora koji je
inae urbanistiki bio vrlo detaljno razraen i planiran po funkcija-
ma. Odatle je i ovaj oblik koritenja prostora nazvala alternativ-
nom urbanizacijom kao vie-manje spontan otklon planiranoj
urbanizaciji: te otklone mnogi karakteriziraju kao nekulturu
no upravo je to kultura koja nas etnoloki i kulturnoantropoloki
zanima kao oblik svakodnevnog ivljenja i kao oblik aktivnog od-
nosa prema prostoru i gradu openito (Rihtman-Augutin 1988).
Kao alternativa zaputenosti neizgraenog prostora javlja se vrtla-
renje. S vremenom se povrine parceliraju upotrebom ograuju
se vokama, grmovima, cvijeem i pravim ogradama od odbae-
nih predmeta (jedna kazivaica je to nazvala specifinom esteti-
53
kom otpada), te uvaju lokotima koji zazivaju karakter privatnoga,
a imanja se dopunjuju drvenim barakama, stolovima, klupama
opremom koja korisnicima vrta omoguava dugotrajni boravak
u prirodi. Ti su vrtovi oblik transformacije prostora koja stvara ur-
banu heterotopiju, urbani drugi prostor kako ga naziva Michel
Foucault (1967/1984), koji istovremeno i sadri, ali i izokree i pro-
pituje postojee (odnose, vrijeme, vlasnitvo i dr.): nekad privatno,
zemljite je postalo drutveno pa individualno prisvojeno; u odno-
su na urbano ta gotovo ruralna aktivnost djeluje neprimjerenom;
u odnosu na vibrantnost i dramatinost gradskog ivota takva la-
danjska atmosfera usred grada je neobino idilina. Foucault je
dvadeseto stoljee nazvao epohom prostora, epohom simulta- graani); neki tu praksu povezuju s podrijetlom ljudi koji su doli
nosti i jukstaponiranja bliskog i udaljenog koji u ovoj epohi stoje
jedno-uz-drugo (ibid.). Jedno uz drugo stoje tako, u ovom pri-
mjeru, povrtnjaci koji nalikuju na seljake vrtove i individualne par-
cele, te stambeni mastodont Mamutica, primjer kolektivnog urba-
nog ivota i modernistike arhitekture. Foucaultova slika jedno
-uz-drugo u stvari opisuje kontradikciju ali ona proizlazi samo
iz odreene pozicije, iz pozicije uobiajenog i naturaliziranog kao
to je doivljavanje prostora kroz opozicije i to uglavnom kroz hije-
rarhijske opozicije koje nastaju barem od srednjega vijeka i traju
kroz stoljea. Opozicija ruralnog i urbanog jedna je od njih.
O vrtovima se rijetko pisalo u novinama. Jedan rani napis osvanuo
je u listu Novi Zagreb iz 1983. godine (IV/61): o vrtovima u Travnom,
Sigetu, Sopotu, Srediu govori se kao o zauzeu zemljita u dru- 226, 2002) pisao o gradskim malim vrtovima, konstatirajui sta-
tvenom vlasnitvu od strane pojedinaca () u svrhu poljoprivredne
obrade, to zvui paradoksalno jer je prethodno za izgradnju no-
vozagrebakih naselja bilo potrebno uiniti zemljite drutvenim
vlasnitvom, odnosno preuzeti ga od nekih drugih pojedinaca
poljoprivrednika. U lanku se spominje medijski pozitivan stav pre-
ma toj pojavi, a predlae se ak da se zemlja dade u zakup do
trenutka privoenja svrsi, ime bi se onemoguilo zarastanje slo-
bodnih povrina u korov, to su prihvatile sve novozagrebake
mjesne zajednice, osim Travnog, koja energino zahtijeva da se
uzurpatori uklone. Nekoliko godina kasnije, 1987. (Novi Zagreb
VIII/100) stavovi su blai, a preporuka je samo da se, zbog odra-
vanja Univerzijade, vrtovi urede da se ne sade visoke kulture, da
se uklone arene ograde i sklepani objekti-alatnice unutar njih (jer,
54 Gulin Zrni
konano, rije je prostoru koji bi trebao biti reprezentativan jer se
nalazi na liniji puta od aerodroma do centra).
Pojedinci tvrde da im je obrada vrta gospodarska pomo (namirni-
ce), drugi da im je zabava i ugoda, rekreacija.4 Motivaciju za obra-
du vrtova mnogi izraavaju u kontrapunktiranju boravka u prirodi
i obitavanja u zgradi, druenja i otuenja, ureenosti prostora i za-
putenosti. Stanovnici koji vrtove ne obrauju razliito reagiraju na
praksu vrtlarenja. Nekima je upitna ekoloka kvaliteta proizvoda
(jer se vrtovi nalaze unutar prometnih mrea), drugi nalaze razumi-
jevanje za mogue ekonomske razloge takve prakse (siromani
sa sela, koji su navikli sa zemljom raditi, to im je nekako u geni-
ma, te vrtlarenjem zadovoljavaju zov vlastite ruralne provenijenci-
je; drugi pak smatraju da se radi o pokuaju da se uspostavi ele-
mentarna veza s prirodom. Ono to se u nizu godina praenja
toga urbanog fragmenta ipak primjeuje jest pomak od percepcije
korisnika vrtova kao seljaka u gradu prema trendovskoj urbanoj
praksi u kojoj grad nalazi svoju ekoloku ravnoteu.
Urbanistiki neplanirani, ali potencijalno valorizirani u praksi grad-
skih vrtova devetnaestog i dvadesetog stoljea, vrtovi taj ze-
maljski odsjaj izgubljenog raja alternativa su zaputenosti urba-
nog prostora. Fedor Kritovac, arhitekt i sociolog iznimnog senzi-
biliteta za grad, prije deset je godina u Komunalnom vjesniku (br.
nje i postavljajui pitanja koja aktualno rezoniraju i danas:
Urbanistiki, komunalni i ekoloki interes za ove
zagrebake vrtove do sada se nije iskazao.
Da li bi se neke od ovakvih vrtnih lokacija moglo
zadrati i ubudue?
Da li bi se neki vrtovi mogli zgodno nadovezati ili
prikljuiti novim predvienim i oekivanim parkovnim
povrinama u Zagrebu?
Otvoreno je pitanje treba li i kako valorizirati postojee prakse vr-
tlarenja kao urbane, kao socijalne, kao ekoloke prakse. Iako se
izgradnjom, kao to je, primjerice, gradnja Muzeja suvremene
55 Gradski mali vrtovi
umjetnosti vrtovi briu iz vizualnoga u gradu, ostaju u domeni
urbane memorije. Ako, naime, polazimo od pretpostavke da je
grad socijalno i temporalno slojevit, onda bi svaka nova gradnja,
objekt ili koncept, trebala voditi rauna o postojeem i ranijem:
drugim rijeima, nije nuno da sve novo izbrie staro, nego da ue
sa starim u dijalog koji e i na vizualnom i na memorijskom planu
podrati tezu o slojevitosti i kompleksnosti grada. Stoga kao jedna
od zanimljivih ideja, koja uostalom i govori o drukijem senzibilite-
tu o gradu, o gradu kao kontinuitetu i ivom organizmu koji se gra-
di, jest ideja da se ti nestajui oblici urbane prakse, a kako bi se
ipak sauvali kao sjeanje na povijest grada, izmjeste na krovove
zgrada u konkretnom sluaju na krov novoizgraenog Muzeja
suvremene umjetnosti.5 To i ne bi bilo toliko neobino za Novi Za-
greb koji ionako poiva na premisama CIAM urbanizma i arhitek-
ture Le Corbusiera koji je u promiljanju zgrade kao stroja za sta-
novanje i sam krov poimao ne kao puko pokrivalo za zgradu, nego
kao potencijalno viefunkcionalan prostor.
Oblici urbanog vrtlarenja dio su povijesti i sadanjosti mnogih gra-
dova, od vrtova koji su u europsko ratno vrijeme egzistencijalno
pomagali opskrbu stanovnitva do aktualnih projekata vrtlarenja
koji potiu organski uzgoj i brigu za okoli s jedne strane te povezi-
vanje stanovnika i zajednitvo u susjedstvima i kvartovima s druge
strane. Rije je o praksi koja ima svoju ekoloku, rekreacijsku, soci-
jalnu i ekonomsku funkciju, ak i turistiku: u Lisabonu, primjerice,
turistika broura o biolokom varijetetu grada uz reprezentativne
kraljevske parkove navodi i druge oblike ekoloke raznolikosti,
tako i oblike urbanog vrtlarenja.6
U Zagrebu, meutim, tome nije tako. Svojevrsni podsjetnik na te
vrijednosti transformacije prostora i zajednice istaknuo je projekt
Urbani povrtnjak, koji se 2011. odravao u sklopu UrbanFestivala
gdje je sadnja i uzgoj biljaka na terasi kluba Studentskog centra
trebala imati za cilj afirmaciju javnog prostora kao mjesta produ-
kcije a ne iskljuivo konzumacije, poticanje javne participacije i
mjesta okupljanja, edukacije o vrtlarenju i razmjenu znanja i vjeti-
na te (doslovnog) ubiranja plodova zajednikog truda i rada.7 No,
u kojem irem opsegu bi se moglo govoriti o primjeni takvih konce-
pata? Priliku za propitivanje dala je situacija u Novom Zagrebu,
56 Gulin Zrni
u trenutku kada se krenulo s ureivanjem ranije gradskog zapute-
nog podruja, na kojemu se samoinicijativno razvilo vrtlarenje. To
e podruje sadanjeg ureenja prostora kod zgrade Mamutice biti
segment budueg parka Junog Zagreba, velike novozagrebake
zelene potkove ije se konture zasad jo uvijek uvaju u urbanisti-
kom planu grada.8 S obzirom na postojeu zagrebaku tradiciju
vrtlarenja te s obzirom na druge sline svjetske prakse moemo po-
staviti isto pitanje kao i Fedor Kritovac prije desetak godina:
Da li bi se neki vrtovi mogli zgodno nadovezati ili prikljuiti novim
predvienim i oekivanim parkovnim povrinama u Zagrebu?
Dodatno pitanje, meutim, jest tko o tome odluuje?
Epilog ili o plodovima
Godinu dana od postavljanja pitanja u prethodnom odlomku mogu-
e je dati i jasniji odgovor koji osim o sudbini vrtlarenja uvelike go-
vori i o funkcioniranju grada, politikim konstelacijama te o graan-
skoj participaciji. Primjer spomenute povrine kod Mamutice je
ilustrativan. Na inicijativu Vijea etvrti Novi Zagreb Istok uree-
nje te povrine zapoelo je u proljee 2012. godine: prekopani su
vrtovi i poravnan je teren, no istovremeno se javlja i glas graanske
inicijative Parkticipacija s prijedlogom oblikovanja toga zelenog
prostora. Potujui ve viedesetljetnu tradiciju (divljeg) vrtlare-
nja na postojeoj povrini, a slijedei aktualne svjetske trendove
organiziranja urbanih drutvenih vrtova (communal gardens) kao
ekoloki i socijalno inspirirane prakse, navedena je graanska inici-
jativa predloila da se na konkretnom prostoru, ali i drugdje u gra-
du, organiziraju upravo takvi vrtovi. Rije je o novini u Zagrebu, ali
i o ve ustaljenoj praksi u mnogim europskim i svjetskim gradovima,
pa i u nekim hrvatskim gradovima, pri emu se odreeno gradsko
zemljite dodjeljuje na upotrebu za urbano vrtlarenje. Pregovori s
gradskom upravom u Zagrebu nisu bili neuspjeni: iako je konkre-
tna zelena povrina uz zgradu Mamuticu nedostupna za realizaciju
te ideje, mogunost za organiziranje prvog zagrebakog drutve-
nog vrta pojavila se na prostoru neto zapadnije, preko ceste
(Ulica SR Njemake), na tlu zaputene gradske povrine parka
Lakun, sredinjeg dijela planirane novozagrebake potkove.9 Vijee
etvrti podralo je prijedlog, a politika kontingentnost izborne
57 Gradski mali vrtovi
godine za lokalnu samoupravu (tijela gradske vlasti i gradonaelni- 2 Napomena: o vrtlarima
ke) povoljno je utjecala na urnu realizaciju. U svibnju i travnju 2013. Bugarima pogledati knjigu
objavljenu nakon pisanja ovoga
gotovo svim su kandidatima za gradonaelnika u Zagrebu urbani teksta, autorice Diane Glasnove,
vrtovi postali iznimno zanimljivi, a aktualni je gradonaelnik preu- Bugarski vrtlari u Hrvatskoj
(Zagreb: Zajednica Bugara
zeo ideju udruge Parkticipacija i ponudio est javnih gradskih pro- u Republici Hrvatskoj, 2014.).
stora u razliitim dijelovima grada da se urede u tu svrhu: na kon-
kretnom prostoru u Novom Zagrebu vrtovi su ureeni u prostoru 3 Rije je o naseljima graenima
tijekom socijalistikog razdoblja,
budueg parka Lakun (dijela velikog planiranog novozagrebakog od kraja 1950-ih do kraja 1980-ih
parka) pa je tako dan i afirmativan odgovor na pitanje/prijedlog godina.
Fedora Kritovca iz 2002. godine o tome mogu li se vrtovi pridruiti 4 U lanku se u ovome i prethod-
nekim novim predvienim parkovnim povrinama. Drugo pitanje nom odlomku referiram na ve obja-
tko odluuje? isto tako je dobilo odgovor: gradonaelnik je prihva- vljene dijelove vlastitog istraivanja
u Novom Zagrebu (Gulin Zrni 2009).
tio graansku inicijativu. No, modificirani su neki elementi predlo- Usp. i Stojan i aldarovi (2006).
enog koncepta, mahom upravo u sferi odluivanja, a kljuno se
5 Taj je prijedlog iznio Project
odnosi na injenicu da u vezi upravljanja i oblikovanja vrtova (uvjeti marginal 2009. godine
dodjele, veliina parcele, definiranje infrastrukture i dr.) umjesto (usp. impraga 2011: 434).
graana o veini pitanja odluuje gradska vlast. Nekadanja praksa
6 Zanimljiv turistiki primjer je
divljih vrtova dobila je svoj pandan u ureenoj praksi gradskih i krovni vrt Nacionalne biblioteke
vrtova i projektu koji sada nadzire Gradski ured za poljoprivredu. u Varavi ozelenjeni krov, park s
puteljcima, mostiima i skulpturama
U nomenklaturu gradskih tijela i legislative uveden je pojam gra- otvoren je 2002. godine, prua zani-
dskih vrtova, urbanih vrtova i vrtnih parcela; no ne bez prijepora, mljiv doivljaj grada i panoramsku
vizuru te je uvrten u mnoge
jer u tom imenu, kako upozorava udruga Parkticipacija, izostaje
turistike vodie.
podsjetnik na vanu odrednicu koncepcije vrtova onu drutvenu
koja se oznaava imenom zajedniki vrtovi ili drutveni vrto- 7 http://bit.ly/1FSZD2e Gulin Zrni, Valentina. 2009.
vi.10 Uvoenje urbanog vrtlarenja u oblikovanje zelenih povrina 8 Kao pandan Zelenoj potkovi
potencijalno e zahtijevati i uvoenje imenovanja nove kategorije slijedu trgova i javnih reprezenta-
u katastru zelenila u Generalnom urbanistikom planu, gdje e se tivnih prostora u dijelu grada sjever-
no od Save i u junom (Novom)
uz postojee kategorije cvjetnjake, grmlje, stabla, travnjake, staze Zagrebu tijekom socijalistikog raz-
i igralita trebati nai i povrtnjaci. Jer ako je suditi po posljednjih doblja urbanistiki je zamiljena i
planirana sukladna zelena potkova,
pola godine, u Zagrebu neke nove (stare) urbane prakse niu na no veih prostornih dimenzija kakve
gradskom tlu, a graansko nastojanje za organiziranom proizvod- omoguava prostornost i veliina
novozagrebakih naselja. To bi uje-
njom hrane u gradu urodilo je prvim plodovima.
dno bila jasna i vizualna i urbanisti-
ka spona staroga i novog dijela
grada (Gulin Zrni 2009). Detaljnije
Biljeke
o planiranim parkovima u teksto-
vima Sae imprage, koji je
1 Grad Zagreb: gradski ured za i inicirao novo ime spleta
poljoprivredu i umarstvo junozagrebakih parkova Plava
http://www.zagreb-psv.org/ potkova (impraga 2011: 313-325).
(posjeeno u studenom 2013.).
58 Gulin Zrni 59 Gradski mali vrtovi
9 O navedenim pregovaranjima
izmeu gradskih vlasti i inicijative
Parkticipacija usp. medijske napise:
http://bit.ly/1O83lql (M.K. 24.8.2012.);
http://bit.ly/1i7n39J (Saa impraga
1.10.2012.); http://bit.ly/1O83n1E
(M.K. 14.11.2012.); http://bit.ly/1NkTG0s
(bm/VLM 14.11.2012.)
(posjeeno u studenom 2013.).
10 Od jeseni 2013. godine kada
je dovren tekst do trenutka kada
nakon godinu i pol dana ide u obja-
vljivanje, projekt Gradski vrtovi doi-
vljava mijene u mnogim segmentima i
odnosima s vrtlarima, a neke od tih
mijena evidentirane su i komentirane
u zbornikim tekstovima.
Literatura
Foucault, Michel. 1967/1984.
Of Other Spaces. http://bit.ly/1KA3Fid.
Franck, Karen i Quentin Stevens.
2007. Loose Space. Possibility and
Diversity in Urban Life. London:
Routledge.
Kvartovska spika. Znaenja grada
i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu.
Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Karbi, Marija. 2006.
Prvi spomen kumica na
zagrebakom podruju.
Etnoloka tribina 36/29: 197199.
Rihtman-Augutin, Dunja. 1988.
Etnologija nae svakodnevice.
Zagreb: kolska knjiga.
Stojan, Mara i Ognjen aldarovi. 2006.
Planiranje, spontanost i okolica.
Primjer pothodnika u naseljima
Trnsko-Trokut u Zagrebu. Drutvena
istraivanja 15/45: 819844.
impraga, Saa. 2011.
Zagreb, javni prostor. Zagreb:
Porfirogenet.
Lana Slavuj Bori lanak su autori dijelom prethodno izloili na
Meunarodnoj znanstvenoj konferenciji International
Marin Cvitanovi Geographic Union (IGU) 2014 Regional Conference,
Aleksandar Luki Krakw, Poljska, 18.22.08.2014. pod nazivom
Community Gardens in Zagreb, Croatia: Old/New
Practices for the Local Sustainability. Tekst je
pripremljen za ovo izdanje u proljee 2015. godine.
Zeleni prostori, voljeni prostori
stari i novi zagrebaki urbani vrtovi
u oima vrtlara
Uvod
Brojna istraivanja u svijetu bavila su se fenomenom urbanih vrtova,
a karakterizira ih heterogenost kako tematskog pristupa, tako i pro-
storne lokacije samog istraivanja. Najvie radova vezano je uz pro-
stor SAD-a i oni naglaavaju ulogu urbanih vrtova u smanjenju siro-
matva, revitalizaciji marginalnih dijelova grada, odrivom razvoju,
poboljanju kvalitete hrane, jaanju i izgradnji zajednice, civilnom
aktivizmu, brojnim zdravstvenim dobrobitima, uivanju u prirodi
i dr. (Armstrong 2000; Crossney i Shellenberger 2012; Glover 2004;
Glover i sur. 2005; Schmelzkopf 1995, 2002; Saldivar-Tanaka
i Krasny 2003; Schukoske 2000; Ferris i sur. 2001). Slina tematika
kvalitete hrane, zdravlja i drutvene aktivnosti u susjedstvu moe
se pronai u istraivanjima vezanima uz Australiju i zapadnu Europu
(Howe 2002; Turner 2011; Firth i sur. 2011; Wakefield i sur. 2007),
ali vrlo je malo radova koji se bave urbanim vrtovima u srednjoj
i istonoj Europi.
Ovim istraivanjem eljeli smo dobiti dvije perspektive na urbane
vrtove u Zagrebu; s jedne strane eljeli smo uti iskustva onih koji
su do vrta doli samoinicijativnim zauzimanjem neiskoritenog grad-
skog zemljita (veinom tijekom 1980-ih godina), a s druge strane
iskustva novih vrtlara koji su se tim aktivnostima poeli baviti tek
u sklopu projekta Gradski vrtovi (od 2013.). U radu analiziramo te
perspektive kroz nekoliko kljunih aspekta koje ti prostori zbog svo-
jih dobrobiti i znaenja imaju za vrtlare. U razgovoru s vrtlarima
60
neke su se teme, razmiljanja i ideje o vrtovima posebno isticale,
a ovdje su prikazane kroz sljedee iroke kategorije: vanost vrta za
proizvodnju sigurne vlastite hrane, utjecaj vrtova na pojedinca i lo-
kalnu zajednicu te percepcija vrtlara iz starih i novih (gradskih) vrtova
u drutvu. Sve informacije prikupljene su polustrukturiranim intervju-
ima s urbanim vrtlarima, predstavnicima i aktivistima iz udruga
Parkticipacija i 3L te s predstavnicima gradskih vlasti iz Gradskog
ureda za poljoprivredu i umarstvo. Ukupno je prikupljeno 30 inter-
vjua koji su trajali izmeu 45 min i 1.30 h, a istraivanje je napravljeno
2014. godine. U radu koristimo termine stari i novi vrtlari (vrtovi), pa
ih je potrebno detaljnije objasniti. Stari vrtlari odnose se na osobe
koje imaju vrt ve dugi niz godina i koji su taj prostor za vrtlarenje
samoinicijativno priskrbili na neiskoritenom zemljitu. Mnogi od njih
vrtlariti su zapoeli jo prije tridesetak godina, pa su to mahom ljudi
starije generacije (veinom preko 60 godina). Novi vrtlari su pojedin-
ci koji su vrtnu parcelu dobili natjeajem u sklopu projekta Gradski
vrtovi, koji je zapoeo 2013. U gradskim vrtovima zastupljene su sve
dobne skupine. Intervjui su provedeni na lokacijama sedam vrtova
u gradu: u gradskim vrtovima Sopot, Klara i Savica te u divljim, sta-
rim vrtovima u naseljima Dubrava, Jarun i Preko. Jedan od vrtova
u Prekom, vrt EkoEkipe Preko, nastao je 2013. inicijativom nekoli-
cine aktivnih pojedinaca koji su htjeli imati vrt u svom susjedstvu,
a grad im u tom trenutku nije mogao osigurati zemljite na lokaciji
koju su eljeli. Prema tome, taj vrt ne ulazi u slubene gradske vrto-
ve, ali je po svemu sliniji njima nego starim vrtovima.
Moja domaa hrana!
Najee spominjani razlog nastanka urbanih vrtova svakako je kva-
liteta hrane. Veina vrtlara posebno je naglasila koliko im je vano
svjee povre i voe za koje znaju da je proizvedeno bez upotrebe
kemijskih sredstava. Taj iskaz ne iznenauje jer mnoge sline studije
u svijetu ukazuju upravo na vanost koju vrtlarima predstavlja do-
stupnost sigurne hrane, odnosno znanje o tome to zaista jedu
(Turner 2011; Armstrong 2000; Evers i Hodgson 2011). Osnovna ra-
zlika izmeu starih i novih vrtlara zapravo je u terminologiji, pa iako
misle na isto, stari vrtlari radije e priati o domaoj, a novi vrtlari
o organskoj hrani.
61
Stari vrtlari svoja su prva iskustva rada na zemlji stekli davno te
tada, kako sami kau, za kemijska sredstva nisu ni znali, ili su bila
teko dostupna. Porijeklom iz ruralnih krajeva, u Zagreb su donijeli
i kulturu obraivanja zemlje, posjedovanja vrta. Za njih je vrtlarenje
pokraj zgrade bio nastavak tradicije i nauenog naina ivota. Svo-
je su stavove po pitanju domae netretirane hrane zadrali do da-
nas. Jedan od sugovornika istaknuo je:
Ali nije bilo tih avola tada! Ma kakvi, sad je to
dolo. I rak i tumori, to je od kemikalija sve.
Ljudi mladi i stari umiru. Ljudi pricaju, a ne znaju
pricati, nee da itaju.
esto se u razgovoru pojavljivala tema nestrunog rukovanja kemij-
skim sredstvima. Gotovo svaki vrtlar ima osobno iskustvo toga
kako ljudi koji proizvode hranu za prodaju na trnici ne vode raune
o koliinama kemikalija koje stavljaju na proizvode. Stoga se doma-
a hrana percipira kao neto iznimno vrijedno. Nametnike s kojima
se bore uglavnom nastoje suzbiti prirodnim putem, primjerice pre-
paratima od koprive, preslice, gaveza ili kozjeg mlijeka. Ponekad
nametnike jednostavno ignoriraju:
Vidi na primjer onaj luk, u njemu je sad onaj crv,
ali on poslije izie i oporavi se zna kako. Ja neu
pricat.
Okus hrane je sljedea karakteristika koju su vrtlari isticali. Prema
njihovim rijeima, okus kupovne hrane neusporediv je s okusom
hrane iz vlastitog vrta. Veina vrtlara naglasila je kako uope ne
eli jesti kupljenu rajicu ili papriku jer su potpuno bezukusne
u odnosu na njihove. Kako je naveo jedan vrtlar:
Kad dou, meni je to plastika. Ja to uope ne kupujem
i ne jedem. Dok ne doe u vrt, nita. Ja se ne mogu
naviknuti na to. Evo ba danas s veseljem velim, imam
jednu ovoliku jagodu crvenu!
62 Slavuj Bori, Cvitanovi, Luki 63 Zeleni prostori, voljeni prostori
Jedna vrtlarica je to rekla ovako:
Evo, moja salata je puna pueva. Salata iz duana nema
pueva, ali nema ni okusa.
Nitko od njih ne prodaje svoje proizvode (najee ni nemaju vika),
nego se proizvodi iskljuivo za obitelj ili se, kako kau, viak radije
podijeli susjedima i prijateljima kao vrijedan poklon. Prodaja te kva-
litetne hrane bila bi gotovo svetogre:
Ne prodajemo, bi me dragi Bog kaznio.
Meu novim vrtlarima znatan je broj mladih parova s djecom koji-
ma je sigurnost hrane na prvom mjestu. Kako je ogoreno ispriao
jedan mladi otac koji je poeo vrtlariti, izmeu ostalog, radi sina:
Ma kaj se sve u tim duanima nudi, evo itam neki dan
i u djejim pahuljicama su nali svata, svake tree
navodno su otrovne. Pa i za meso se tako pria, tako
gdje god se okrene, vie stvarno ne zna ta stavlja
u sebe.
Nepovjerenje u proizvode s trita je veliko, pogotovo postoji aver-
zija prema proizvodima iz Kine (npr. kineski enjak koji se moe
kupiti na trnici ili supermarketima). Vrtlari tako propitkuju porije-
klo hrane, otkuda je hrana stigla na stol i kako se uope proizvodi,
to jasno pokazuje otuenje od procesa proizvodnje hrane (poseb-
no kod mlaih generacija), ali i zabrinutost oko naina na koji danas
funkcionira tzv. agrobiznis. Takvo razmiljanje ini ih tzv. food citi-
zens, pojedincima koji nisu samo konzumenti, nego imaju blizak
odnos s hranom koju jedu, koji se brinu o odrivom razvoju i pitanji-
ma pravednog odnosa prema poljoprivrednicima, radnicima na far-
mama i potroaima (Welsh i MacRae 1998; Wilkins 2005; Baker
2004; DeLind 2002; Lockie 2009). Kako je rekla jedna vrtlarica:
Razmiljate odakle stvari dolaze. Evo, primjerice,
brokula. Od porijekla te biljke pa do cijelog sustava
hrane koji je u samom startu osmiljen po nekim krivim
principima, on je izrabljujui i nepravedan prema
 okoliu, prema ljudima i ivotinjama i u tom trenutku
mislite si, dobro meni se to ne svia, postoji li ikakva
alternativa!? Zapravo u traenju toga moete nai hrpu
super ljudi koji pokuavaju stvoriti nekakvu legitimnu
alternativu.
Za razliku od starih vrtlara koji su alternativu pronali u ilegalnom
okupiranju neiskoritenih gradskih parcela, novi vrtlari vidjeli su tu
alternativu upravo u mogunosti da se prijave na natjeaj za dodje-
lu parcela i da pokuaju napraviti vlastiti vrt, jer ih (kako sami navo-
de) neposjedovanje tih znanja ini nesposobnima i ranjivima za
ivot, nepripremljenima za razliite situacije koje se mogu dogoditi
u svijetu. Jedna od vrtlarica i aktivistkinja rekla je:
Svia mi se ta ideja samoodrivosti, imati vlastitu
hranu, znati je proizvoditi, znai da ti sebi moe
osigurati hranu u najteim uvjetima, kad nema novaca
i ako se nekakva katastrofa dogodi, zatvore se duani,
da ima tu neku sigurnost.
To znanje pridonosi osobnoj otpornosti, ali i otpornosti zajednice,
s obzirom na to da se tako razvijaju vjetine uzgoja vlastite hrane te
se to znanje moe dijeliti. Veina novih vrtlara nije imala nikakvog
prethodnog iskustva sa zemljom, dijelom su to ljudi koji su ve dru-
ga ili trea generacija odraslih u gradu i koji sa selom nisu imali
puno bliskih doticaja. U vrt su krenuli uglavnom bez ikakvog pred-
znanja, dok su neki od njih zavrili kratke teajeve vrtlarstva i per-
makulture. Ne poznaju tehnike obrade tla, prekopavanja vrta, vrije-
me sjetve, niti prepoznaju biljke. Vrt imaju tek jednu ili dvije godine i
to smatraju eksperimentalnim razdobljem uenja. Kako navode,
redovito pretrauju internet u potrazi za informacijama, itaju knji-
ge o organskom vrtlarenju ili listaju vrtlarski prirunik koji je prire-
dio Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo upravo kao pomo
neiskusnim vrtlarima. No, znanje se u vrtovima razmjenjuje, ljudi
ue jedni od drugih.
Lokalna odrivost za njih je vaan dio prie o vlastitom vrtu, vrtlari
smatraju da proizvodnjom organske hrane, kompostiranjem, kupo-
vinom sezonskih proizvoda pridonose odrivosti. Novi vrtlari otvo-
64 Slavuj Bori, Cvitanovi, Luki 65 Zeleni prostori, voljeni prostori
reni su i za nove koncepte poput permakulture, koja je u Hrvatskoj
prisutna posljednjih desetak godina. Dio, veinom teorijskog, zna-
nja koje su dobili na teajevima vrtlari nastoje primijeniti u svom
vrtu, isprobavaju metode koje su neuobiajene i tek ih ele testirati
da vide hoe li e funkcionirati u ovom podneblju. Svoje oduevlje-
nje permakulturom ne skriva mlada vrtlarica kada kae:
Meni se jako svia to to u permakulturi postoji niz tih
rjeenja koja su jako zgodna za koja ljudi ne znaju.
Postoje sustavi u kojima se biljke meusobno potpomau
i trebaju jako malo brige. Nema razloga zato ne bi
vjerovali u takve stvari. Moemo jesti hranu iz prirode,
moemo uzgojiti hranu u vlastitom vrtu. Naprosto
potrebna nam je ta nekakva promjena u glavi.
Novi vrtlari tek stjeu samopouzdanje da oni to zaista mogu, da e,
ako neto posiju i uloe truda u zemlju, biljka narasti:
Evo vidi salata, tko bi rekao da e meni salata rasti!
Ja ti jo uvijek to ne vjerujem.
Ili rijeima jedne vrtlarice:
Ja sam rekla, idemo probat pa kako bude da bude, ili
smo odmah na internet, malo prouili pa kaj uspije.
Ako to izae super, veseli se, ako ne, ne i to je
to, bez pritiska.
Neke razlike u pristupu vrtlarenju izmeu starih i novih vrtlara ipak
postoje. Stari vrtlari znanje su stekli jo u djetinjstvu kad su bili pri-
morani pomagati obitelji u tekom radu na zemlji. To nije bio njihov
vlastiti izbor niti se to radilo rekreacijski, kao to neki od njih danas
rade u vrtu, ve je bila rije o preivljavanju. Iz tog razdoblja, kojeg
se esto s nostalgijom sjeaju, ponijeli su odreeni respekt prema
zemlji, stav da se zemlja mora obraivati i da ne smije stajati zapu-
tena. Kako je naveo jedan stari vrtlar:
Ja sam iz Bosanske Posavine, imam tamo zemlje i da sam
se ja vratio natrag, ili da sam tamo ivio, ja bih se
 raskinuo radei, u mene ne bi bilo pedlja zemlje
neobraene. Kau ljudi ne isplati se. Ne isplati se?
Nee dobiti nita, ako ne radi nita, ako ne uradi
tu zemlju. Ako nisi posijao, nee imati povrat. Ali
ako si ti posijao, znai ima neto, ako nita drugo,
gladan ne moe biti.
Takav tradicionalni pogled na zemlju dobro se odraava i u rijeima
jedne starije vrtlarice: Samo zemlja i ena raaju. Te starije gene-
racije odgajane na selu imaju spoznaju o vanosti zemlje za ivot
i tu su tradiciju nastavili ivjeti bez obzira na to to su prije etrde-
setak godina stigli u grad. S novim vrtlarima je drugaije, oni tu
vezu tek moraju otkriti, spominju da je to njihov povratak prirodi
od koje su se otuili i koju sada ele bolje upoznati.
Zanimljivo je spomenuti da nitko od sugovornika nije naveo finan-
cijski aspekt kao prvi motiv posjedovanja vrta. Neki od sugovornika
spominjali su malene mirovine i kako im urod iz vrta zaista pomae,
ali uglavnom su to spomenuli tek nakon nabrajanja drugih razloga,
poput sigurne hrane, okusa hrane, rekreacije, druenja, terapije
i edukacije. Neki su ak izjavili da ne samo da nemaju nikakve fi-
nancijske koristi, nego im je vrt u tom smislu i gubitak (potrebno je
kupiti organsko gnojivo, sjeme, alat). Kako je navela jedna vrtlarica:
Nitko od nas to ne radi da bi preivio. To je najslae
raditi kad neto ne mora.
Vanost vrta za pojedinca i lokalnu zajednicu
Kao to je ve spomenuto, i stari i novi vrtlari, osim kvalitete hrane,
esto su spominjali i aspekt fizike rekreacije i psihike relaksacije
u svojim vrtovima. Ipak, novi (mlai) vrtlari ee su naglaavali
fiziki aspekt rekreacije, dok je kod starih vrtlara vrlo zastupljena
bila i psihika rekreacija ili borba protiv usamljenosti.
Tako su vrtlari iz starih vrtova najee umirovljeni te su mlai la-
novi njihovih obitelji zasnovali vlastite obitelji, a rad u vrtu jedan je
od naina noenja sa samoom:
66 Slavuj Bori, Cvitanovi, Luki
Kod kue bih se osjeala jako sama. Ker vie ne ivi sa
mnom, mu mi je preminuo i vrt me spasio od sve te tuge.
I mene ne veseli nikud oti, meni je tu raj! Jer novaca
nemam da nekud idem, da kupujem, u neke opinge da idem,
to ne. A bezveze hodat okolo nema smisla.
Odlazak u mirovinu takoer se spominje kao velika prekretnica u
ivotu te stariji vrtlari osjeaju potrebu da radom ispune novostee-
no slobodno vrijeme. esto navode da osjeaju kako je umirovljenje
dolo prerano te da se i dalje ele osjeati korisnima i potrebnima.
Upravo zbog toga vrtlarenje za njih predstavlja vanu fiziku i
psihiku rekreaciju:
Osjeam se puno bolje kad radim u vrtu. Mu mi zna rei,
pa doi e vrijeme kad e ii tihati, odmah e
ozdraviti. Istina je. Svatko kome je dosadno, tko ne
zna to e sa sobom trebao bi si uzeti vrt.
Dodatni aspekt psihike relaksacije rastereenje je od urbanog
stresa. Vrt je mjesto gdje se ljudi dolaze odmoriti nakon napornog
dana na poslu:
Ponekad kad idem s posla, uope ne odem u stan, nego
idem ravno u vrt. Meni je to jedno psihiko raste-
reenje. Nikad u ivotu nisam bila s prstima u zemlji,
tek s 62 godine. To su bili nalakirani nokti,
neshvatljivo Nikad mi nije padalo na pamet glistu
taknuti, sad je primim, preselim lijepo da je ne
povrijedim. Nala sam dio sebe koji me ispunio
maksimalno. Jedan mir, zadovoljstvo.
Rezultati ovog dijela istraivanja tako se ne razlikuju mnogo od sli-
nih istraivanja u SAD-u, Australiji i zapadnoj Europi, iako valja
naglasiti da se mentalna i psihika relaksacija vrlo rijetko navode
kao razlog za zapoinjanje vrtlarenja. Svakako je najvei motiv po-
vezan s ve spomenutom kvalitetom hrane i kontrolom proizvod-
nog postupka. Rekreacija tu dolazi kao svojevrsni nusproizvod
rada, ali njezina vanost nije ostala nezamijeena.
67 Zeleni prostori, voljeni prostori
Osim vanosti za pojedinca, urbani vrtovi imaju veliku vanost i za
lokalnu zajednicu. Pozitivan utjecaj vrtova na razvoj socijalne kohezi-
je u zajednici, odnosno na razvoj drutvenih veza i povjerenja meu
vrtlarima dosad je ve dobro evidentiran u relevantnoj literaturi (Sch-
melzkopf 1995; Glover 2004; Glover, Shinew i Parry 2005; Armstrong
2000; Kingsley i Townsend 2006; Saldivar-Tanaka i Krasny 2004; Tan
i Neo 2009; Alaimo, Reischi i Ober Allen 2010; Firth, Maye i Pearson
2011). Naime, svi sugovornici kao veliku prednost vrta istiu mogu-
nost druenja s ljudima, upoznavanje novih susjeda, priliku da popri-
aju s nekim. Mnogi od njih, pogotovo starija generacija, provode
puno vremena svakodnevno u vrtu, od ega dobrim dijelom druei
se. U vrtovima postoje zajedniki prostori s klupama i stolovima (za
koje se u novim vrtovima pobrinuo Grad) ili se jednostavno posjeuje
susjed koji ima najbolji prostor za to (u starim vrtovima takvi su pro-
stori nastali spontano). U starim vrtovima gdje se ljudi poznaju ve
dugi niz godina, jo iz dana kada su zauzeli svaki svoj komad zemlje,
stolovi su smjeteni ispod kroanja velikih voaka koje im osiguravaju
potreban hlad. U novim gradskim vrtovima zabranjena je sadnja traj-
nica, ali ljudi se snalaze na razne druge naine (suncobrani, improvi-
zirane brajde i sl.). Vrtlari spominju problem otuenosti koji proizlazi
iz sadanjeg ubrzanog naina ivota i stanovanja u velikim stambe-
nim zgradama. Kao problem navode da se ni najblii susjedi ne po-
znaju, osim na povrnoj razini i da se, openito, vrlo rijetko sreu na
hodnicima ili ispred ulaza zgrada. Prema mnogima, vrt je u tu nehu-
manu situaciju unio pozitivne promjene. Vrt im je otvorio jedan novi
prostor za druenje i upoznavanje ljudi. Kako navodi jedan vrtlar:
Ja sam pobjegao da se maknem iz stana. Da se ne
zatvorimo sami. Netko dobije zatvorsku kaznu, bude
zatvoren, a mi se sami zatvaramo. Ovdje smo upoznali
predivne osobe, ljude s kojima se moemo druiti.
Moda smo se i sretali po kvartu, ali nismo se
poznavali, pa proete jedan kraj drugoga. Pa ak
i kraj spomenika se stane, a ne ovako. A sad se
druimo fino, peemo rotilj i jedemo skupa.
Jedna od aktivistkinja zaslunih za pokretanje prvih inicijativa za
osnivanje gradskih vrtova ispriala je kako je na teaju permakultu-
re dola do spoznaje o mnotvu neiskoritenih povrina u gradu: time se ponose i smatraju to vrijednim doprinosom za okolni pro-
68 Slavuj Bori, Cvitanovi, Luki 69 Zeleni prostori, voljeni prostori
Uvidjela sam da emo se mi kao graani osjeati kao dio
grada ako moemo koristiti gradske povrine. Ako ivi
u zgradi, zapravo nema nikakvo pravo na povrinu izvan
zgrade, nikakav doticaj s tom zemljom, a tu se
intuitivno stvara ta povezanost, pa definitivno ima
odgovornost prema nekom komadu zemlje koji je dio grada
Zagreba I ba mi se zato ini da s vrtovima postajemo
graani grada Zagreba, da nismo samo figure koje se
prevoze javnim prijevozom, spavaju i idu dalje.
Jasno artikulirano pravo na grad dolo je i od drugih, mahom mla-
ih ljudi. Osnivanjem vrtova stekli su pravo koritenja gradskog ze-
mljita, a sada vraaju dio toga gradu kroz odrive prakse (organ-
sko vrtlarenje, kompostiranje) i uljepavanje susjedstva. Taj proces
davanja i primanja potie osjeaj odgovornosti i svijesti da su dio
neega veeg od njih to, nadalje, doprinosi stvaranju osjeaja za-
jednitva, pripadnosti grupi koja zajednikim snagama ini neto
dobro za njih same kao i za zajednicu. Pozitivan efekt vrta iri se
i izvan njegovih granica i nosi dobrobiti za cijelo susjedstvo. Na
mjestu vrtova nekada je stajala zaputena zemlja koja je u mnogim
sluajevima bila neprohodna ikara drae, divljih rua i kupina te
odlagalite smea. Stari su vrtlari esto zajednikim snagama
i o vlastitom troku krili ikaru te angairali bagere da iskopaju
zaostalo smee:
Kad sam ja doao, to je vie od pola smetlite bilo, to
je bilo smee, to je svak iv okolo su tu bacali, ta
ja znam, tu je bilo metar smea. Ja sam to oistio,
spalio to se spaliti da i tako.
Ili prema rijeima jednog branog para:
Koliko smo se mi tamo nakopali bavi. Doli bi doma
mrtvi umorni, ljuti jedno na drugo, to sad nama treba
da zagrebako smee istimo! Tu je bilo boca, tegla,
bojlera, cigli Ja vam to ne mogu opisati.
U tom smislu, vrtlari su mnogo napravili na uljepavanju susjedstva,
stor. Puno vremena, truda i ljubavi uloili su u vrtove, uz njih ih ve-
u brojne uspomene i sjeanja te stoga ne udi velika povezanost
koju izraavaju prema tim, za njih posebnim, mjestima. Iako su
svjesni da to zemljite nije njihovo, jako bi im nedostajalo da im ga
netko (grad, investitor) oduzme zbog gradnje. Kako je spomenuo
jedan stari vrtlar:
Mi znamo da to nije nae, ali smatram da je to moja
zemlja dok mi je netko ne uzme, dok mi je netko ne
odnese! A doi e vrijeme kad e nam oduzeti. Sreom,
drava nema novaca, pa valjda jo nee.
Stari i novi vrtovi uglavnom su kultiviran i pokoen prostor, koji
mogu posjetiti i njime proetati i oni koji nemaju vrtove. Iz toga
razloga vrtlari smatraju da su vrtovi utjecali i na kvalitetu prostora
u susjedstvu, a ne samo na stvaranje socijalne kohezije i mree
ljudi koji se meusobno poznaju, koriste isti prostor, razmjenjuju
hranu, znanja i iskustva. Osim toga, neki od vrtova postali su mje-
sta koja posjeuju kvartovske kole i vrtii. Kako navodi vrtlarica
iz EkoEkipe Preko:
Ne mogu podnijeti da ljudi prolaze jedni kraj drugih
i da se ne pogledaju, ne pozdrave, a sada je to neto
totalno drugaije, i to ne samo ovih sedamdeset ljudi
ovdje u vrtu nego i okolni ljudi, susjedi, evo doli su
razredi kole i sva ta djeca nas sada poznaju. Openito,
sva ta povezanost mi je genijalna. Mi sad imamo nekih
tridesetak ljudi iz razliitih institucija kojima se
moemo javiti, s kojima moemo suraivati i to je sve
ilo samo od sebe, bez ikakvih potekoa.
Osjeaj povezanosti sa susjedstvom takoer je jedna od pozitivnih
posljedica vrtlarenja:
Da, kvart mi je sada drai, kako da ne! Zato to poznam
vie ljudi. Prije kad sam se tu proetala, jedva da sam
nekog pozdravila. A sad je to ve neto drugo.
70 Slavuj Bori, Cvitanovi, Luki
Vrtovi su mjesta na kojima i najmlai mogu puno nauiti pa mnogi
vrtlari (djedovi i bake, roditelji) s ponosom priaju kako su unuke
i djecu ukljuili u radove u vrtu. Edukacija djece kroz procese u vrtu
iznimno je vana za njihovo zbliavanje s prirodom i ciklusima od
kojih ih je gradski nain ivota odvojio. Vrt je, prema rijeima mno-
gih, prilika da naue djecu o biljkama i ivotinjama koje ive u vrtu
jer ih kroz upoznavanje oslobaaju straha od njih (glista, buba), po-
diu zanimanje za zdravu hranu (iz ega je neto izraslo, kada i ka-
kvog je okusa) i svojim ih primjerom ue o odrivosti. Kako je nave-
la jedna baka vrtlarica:
Pa nek vidi dijete od ega je nastao luk! Mene je unuk
pitao kad je vidio luicu, to e tebi bako luica,
kad je tako mala?!
A to e tebi vrt? Percepcija vrtlara u drutvu
Jedna od zanimljivih tema, koja se takoer pojavila u razgovoru
s vrtlarima, jest kako vrtlare doivljavaju oni koji se ne bave vrtovi-
ma. Razdvojila su se dva razliita diskursa: jedan je ukljuivao per-
cepciju starih vrtlara, a drugi percepciju novih. Tako su mlae vrtla-
re u novim gradskim vrtovima ljudi sline dobi i socioekonomskog
statusa doivjeli kao neto novo, zanimljivo i potrebno:
Evo ja tu u kvartu drim kafi, pa onda i radim tamo i na
poetku kad sam rekao da u si uzet vrt jedan to je bila
itava zafrkancija, a sad je to sve drukije, sad me svi
pitaju jel ima jo mjesta, i ja bi, di, ta, kak si
doao do toga i tako. Znai ljude to zanima!
S druge strane, starije vrtlare njihovi vrnjaci smatraju gotovo na-
zadnima. Mnogi od tih starih vrtova nicali su tijekom 1970-ih
i 1980-ih godina, u jeku industrijalizacije za razdoblja socijalizma
u kojem se industrija vrijednosno stavljala ispred poljoprivrede,
koja se smatrala ostatkom zaostalih vremena. Tako su stari vrtlari
smatrani pomalo zaostalima, ljudima koji odbijaju prihvatiti napre-
dak i modernizirati se:
71 Zeleni prostori, voljeni prostori
 Ima tih ljudi koji kau, pa ja sam radi toga otiao od
kue, da ne bih radio zemlju i kopao motikom! Ali mene
nikad nije sram bilo.
Ili kako navodi jedna vrtlarica:
Pa pitali bi me zar nemam pametnijeg posla? Meni je
susjeda znala tako rei, a ja nju pitam a to to? Pa ona
veli da ima tako dobrih emisija na TV-u, pa proetati,
pa otii Ja joj velim da sam sve to ve obila. U
poetku im je bilo bez veze, ali naviknuli su se na to
da ja imam vrt. I moja obitelj, oni znaju da mene nema
doma svaki dan prije podne.
Dio negativne percepcije proizlazio je i iz injenice da vrtovi
nisu bili legalni:
A ujte, malo su podcjenjivali, da nam to nije sila, da
kaj se muimo bez veze, pa to nije vae, mi budemo svi
doli brat, a vi samo radite, tako. Rekoh, pa ja znam da
to nije nae, da to nije moje. Ali je sad ipak lepe,
jer da je to ostala ona ikara to bi bilo grozno tu, ne
znam tko bi to vie mogao poistiti. A mi smo si uzeli
svaki jedan kutak i to obraujemo.
Ipak, veinu takvo razmiljanje susjeda i prijatelja nije pokolebalo,
a neke je i potaknulo da zainteresiraju skeptike oko sebe:
Pa ja vam ne obraam pozornost na to. Evo i sad mi
susjeda zna rei, ajmo mi radije na kavu. Ja kaem,
susjeda, doite, ne morate ni raditi, samo gledajte
kako ja radim i vidjet ete kako e vam biti drugaije
i ljepe nego na kavi.
Vrt nam je ivot postao. Zakljuna razmatranja
Bez obzira na to koji je razlog posjedovanja vrta, bilo da je rije
o osvijetenosti, nastavku ili reafirmaciji tradicije i romantinom
72 Slavuj Bori, Cvitanovi, Luki
povratku prirodi, potrebi za zdravom hranom ili ekonomskim razlo-
zima, rezultat angamana u vrtu uvijek je isti veliki izvor zadovolj-
stva za sve korisnike. Svi su vrtlari tijekom razgovora opetovano
naglaavali koliko im znai taj njihov komadi zemlje. Izjave poput:
vrt je moj raj, raj za sve nas koji smo iz betonskih zgrada, naa
zelena oaza, to je moje mjesto, mjesto za mene, vrt mi je kao
drugi stan, ovaj vrt je moj doktor, za duu odmor, vrt mi je te-
rapija, lijek za duu, samo su neke od esto ponavljanih rijei vr-
tlara. Iz svega navedenog moe se s pravom zakljuiti da su urbani
vrtovi vrijedan element urbanog prostora koji ivot u gradu ini bo-
ljim i humanijim. Njihov se znaaj ogleda i u doprinosu odrivom
urbanom razvoju te pitanjima socijalne prostorne pravde, kao to
su pravo graana na zelene javne povrine, pravo na rekreaciju,
pravo na zdravu hranu i zdrav okoli.
Zato onda urbani vrtovi (prvenstveno stari, ali ak ni novi) jo uvi-
jek nemaju svoje definirano mjesto u planskoj dokumentaciji; zato
su mnogi od njih tretirani kao zemljite na ekanju, odnosno dok
im se ne nae druga, bolja namjena; zato vrtlari moraju strepiti
nad sudbinom svojih vrtova; zato urbani vrtovi nisu jednako vani
kao i neki drugi segmenti grada kad toliko pridonose kvaliteti ivo-
ta u njemu?
Grad Zagreb projektom Gradski vrtovi, koji se od 4. travnja 2013.
operativno provodi putem Gradskog ureda za poljoprivredu i u-
marstvo u suradnji s jo nekoliko gradskih ureda, nastojao je done-
kle odgovoriti na potrebe graana.1 Dodue, u poetku, primarni
motiv Gradskog ureda za poljoprivredu i umarstvo bio je registrira-
ti nekoritene i zaputene zemljine parcele u vlasnitvu Grada te
ih urediti i privesti svrsi. No vrlo su esto reagirali upravo na pozive
graana koji su na takve povrine upozoravali, pri emu su mnogi
od njih, osobito oni loijega socijalnog statusa, traili da se omogu-
i ureenje povrina za vrtlarenje kao pomo njihovom kunom
budetu. Istovremeno su bile aktivne i ranije spomenute graanske
inicijative, koje su uredu gradonaelnika uputile svoj prijedlog za
ureenje gradskih vrtova. Na pitanje o tome kada je Grad Zagreb
poeo poduzimati aktivnosti za pripremu projekta Gradski vrtovi,
djelatnica Gradskog ureda za poljoprivredu i umarstvo odgovara:
73 Zeleni prostori, voljeni prostori
 Sigurno godinu dana prije (prije Zakljuka od 4. 4.
2013., op. a.), zapravo ta ideja se raala paralelno.
Graani i graanske inicijative uputili su prema uredu
gradonaelnika ideju, mi smo ovdje u naem uredu isto
tako prikupljali i imali svoju ideju, a Strategija
(Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada,
op. a.) je isto tako na osnovu graana poela jedan dio.
I onda smo mi to sve objedinili zapravo. Aha oni imaju
neke povrine, pa mi imamo ova saznanja o tome i onda
smo objedinili sve u jedan proces.
Na temelju spomenutog Zakljuka o provoenju projekta Gradski
vrtovi u protekle se dvije godine povremeno raspisuju javni pozivi
za graane Zagreba koji ne posjeduju obradivo zemljite, pri emu
su kriteriji za dodjelu parcela duljina boravka u Zagrebu, podudar-
nost gradske etvrti stanovanja s gradskom etvrti u kojoj se nalazi
gradski vrt, socijalni status odreen prema prosjenom mjesenom
prihodu lana obitelji, primanje socijalne pomoi, nezaposlenost,
status branitelja Domovinskog rata, mirovina te broj lanova kuan-
stva. U prvoj godini provoenja projekta, u devet javnih poziva,
dodijeljene su 633 parcele na ukupno 9,3 ha. U drugoj je godini
(2014.) broj vrtova porastao na osam, s 1223 parcele na 14.5 ha. No
jo uvijek samo est od sedamnaest gradskih etvrti ima Gradski
vrt i potranja za njima stalno je prisutna. Iako je dosad Grad uloio
oko 800.000 eura, u budunosti e, s obzirom na ogranienja pro-
rauna, biti vjerojatno manje dostupnih sredstava, a problem za
nove gradske vrtove predstavlja i injenica da je nove lokacije te-
ko pronai.
Time se zapravo vraamo na, prema naem miljenju, kljuno pitanje
zagrebakih urbanih vrtova, bilo onih starih ili novih, nastalih u okvi-
ru projekta Gradski vrtovi: oni jednostavno ne postoje u zakonskom
okviru koritenja zemljita u Hrvatskoj. Graanske inicijative, udru-
ge, jedinice lokalne samouprave i graani na razliite se naine sna-
laze u tom manjku prostorno-planske regulative, neophodne za du-
gorono i trajno rjeenje pitanja urbanih vrtova. Nije li i pomalo
apsurdno da ak i novi vrtovi, ureeni u slubenom gradskom pro-
jektu, nemaju osiguranu budunost, uz sva financijska izdvajanja iz
gradskog prorauna, suradnju vie gradskih ureda i vrlo pozitivna
74 Slavuj Bori, Cvitanovi, Luki
iskustva graana kao korisnika? U uvjetima posvemanjeg urbani-
stikog lutanja optereenog privatizacijom i instrumentalizacijom
javnog prostora, posebno u sreditu Zagreba, stari urbani vrtovi
ponovo se otkrivaju kao svojevrsne oaze pseudoruralnog prostora,
u njegovom simbolikom smislu kao socijalnog prostora tjenjih
veza, bliskosti s prirodom, drugima i samim sobom. Novi se vrtovi
u tom kontekstu moda mogu iitavati kao protutea negativnosti-
ma investitorske dominacije prostornim planiranjem, sustavan pri-
stup (mrea vrtova!) namjesto tokastog, projektnog planiranja
(aldarovi 2012), vizija humanijeg postsocijalistikog grada koji se,
uz nezaobilazne neoliberalne odraze, zrcali i u tim novim drutve-
nim zelenim oazama. Ebenezer Howard, vizionar koji je oznaio
zaetke urbanog planiranja u industrijskom drutvu na prijelazu iz
devetnaestog u dvadeseto stoljee, zagovarao je model vrtnog
grada budunosti. U njemu ujedinjuje ono to smatra najboljim iz
urbanih i ruralnih podruja, primjerice ljepotu i bliskost s prirodom
(ruralno) i mnotvo socijalnih prilika (urbano). itanje odgovora za-
grebakih urbanih vrtlara priziva u svijest Howardove vizionarske
tekstove. Godine 1933. u Skici generalne regulatorne osnove, ko-
jom je u dobroj mjeri zacrtan prostorni razvoj Zagreba u meurat-
nom razdoblju, istie se da gradsko podruje treba oblikovati kao
sustav vrtnih naselja obiteljskih kuca koji okruuje blokovsko pod-
ruje Donjega grada, a prilagoen je reljefu, biotopu i vodotocima.
Ne misli se pritom, naravno, na suvremene urbane vrtove, ali se
pokazuje osvijetenost o znaenju vrtnih povrina u planiranju gra-
da. Osamdesetak godina nakon Skice na djelu je proces legalizacije
bespravne gradnje u Hrvatskoj, koji se u politikom i javnom diskur-
su prikazuje kao veliki uspjeh pospremanja nereda i koji bi moda
mogao posluiti i kao model za legalizaciju dijela starih vrtova, gdje
se to ne kosi s drugim javnim interesima (pitanje je, naravno, tko
odreuje to je javni interes). Novi, pak, vrtovi zasluuju svoje zati-
eno mjesto u institucionalno-pravnom okviru Republike Hrvatske.
Jer moda su glasovi vrtlara dosad bili tihi, ali vie nisu i stoga eli-
mo prenijeti poruku koju su nas zamolili da prenesemo:
Samo im recite da bi nam jako nedostajalo kad bi nam ovo
oduzeli!
75 Zeleni prostori, voljeni prostori
 Biljeke
1 Projekt je slubeno zapoeo
donoenjem Zakljuka o provo-
enju projekta Gradski vrtovi
(Sl. glasnik Grada Zagreba br.:
9/13 i 25/13). Time se pokrenulo
ureenje i opremanje obradivog
zemljita u vlasnitvu Grada
Zagreba radi davanja dijela obra-
divog zemljita na koritenje
graanima Grada Zagreba u svr-
hu proizvodnje hrane (povre
i jagodasto voe), zainskog bilja
i cvijea za vlastite potrebe
(izvor: http://bit.ly/1Z4LxBh).
Osim Gradskog ureda za poljo-
privredu i umarstvo, vanu ulogu
u projektu imaju i Gradski ured
za strategijsko planiranje i razvoj
Grada, Gradski ured za imovinsko-
pravne poslove i imovinu Grada
te Gradski ured za katastar i geo-
detske poslove.
Literatura
Alaimo, Katherine, Thomas M.
Reischl i Julie Ober Allen. 2010.
Community Gardening,
Neighborhood Meetings, and
Social Capital. Journal of
Community Psychology
38/4: 497514.
Armstrong, Donna. 2000.
A Survey of Community Gardens
in upstate New York. Implications
for Health Promotion and
Community Development.
Health and Place 6/4: 319327.
Baker, Lauren E. 2004.
Tending Cultural Landscapes
and Food Citizenship in Torontos
Community Gardens.
Geographical Review 94/3:
305325.
76 Slavuj Bori, Cvitanovi, Luki
Crossney, Kristen B. i Emily
Shellenberger. 2012.
Urban Food Access and the Potential
of Community Gardens. Middle States
Geographer 44: 7481.
DeLind, Laura B. 2002. Place, Work,
and Civic Agriculture. Common
Fields for Cultivation. Agriculture
and Human Values
19/3: 217224.
Evers Anna i Nicole Hodgson. 2011.
Food Choices and Local Food
Access among Perths Community
Gardeners. Local Environment 16/6:
585602.
Ferris, John, Carol Norman i Joe
Sempik. 2001.
People, Land and Sustainability.
Community Gardens and the Social
Dimension of Sustainable
Development. Social Policy and
Administration 35/5: 559568.
Firth, Chris, Damian Maye
i David Pearson. 2011.
Developing Community in
Community Gardens. Local
Environment 16/6: 555568.
Glover, Troy D. 2004.
Social Capital in the Lived
Experiences of Community Gardeners.
Leisure Sciences 26/2: 120.
Glover, Troy D., Diana C. Parry
i Kimberly J. Shinew. 2005.
Building Relationships, Accessing
Resources. Mobilizing Social Capital in
Community Garden Contexts. Journal
of Leisure Research 37/4: 450-474.
Howe, Joe. 2002.
Planning for Urban Food.
The Experience of Two UK Cities.
Planning Practice and Research 17/2:
125144.
77 Zeleni prostori, voljeni prostori
Kingsley Jonathan Yotti i Mardie Wakefield Sarah, Fiona Yeudall,
Townsend. 2006. Carolin Taron, Jennifer Reynolds
Dig in to Social Capital. i Ana Skinner. 2007.
Community Gardens as Growing Urban Health.
Mechanisms for Growing Urban Community Gardening in South-
Social Connectedness. Urban East Toronto. Health Promotion
Policy and Research. An Australian International 22/2: 92101.
and New Zealand Guide to Urban
Affairs 24/4: 525537. Welsh, Jennifer i Rod MacRae. 1998.
Food Citizenship and Community
Lockie, Stewart. 2009. Food Security. Lessons from
Responsibility and Agency Toronto, Canada. Canadian
within Alternative Food Networks. Journal of Development Studies/
Assembling the Citizen Revue canadienne dtudes du
Consumer. Agriculture and dveloppement 19/4: 237255.
Human Values 26/3: 193201.
Wilkins, Jennifer L. 2005.
Saldivar-Tanaka, Laura i Marianne Eating Right Here. Moving
E. Krasny. 2004. Culturing from Consumer to Food Citizen.
Community Development, Agriculture and Human Values
Neighborhood Open Space, 22/3: 269273.
and Civic Agriculture. The Case
of Latino Community Gardens in
New York City. Agriculture and
Human Values 21/4: 399412.
Schmelzkopf , Karen. 1995.
Urban Community Gardens as
Contested Space. Geographical
Review 85/3: 364382.
Schukoske, Jane E. 2000.
Community Development
through Gardening. State and
Local Policies Transforming
Urban Open Spaces. New York
University Journal of Legislation
and Public Policy 3/2: 351392.
Tan, Leon H. i Harvey Neo. 2009.
Community in Bloom. Local
Participation of Community
Gardens in Urban Singapore.
Local Environment 14/6: 529539.
Turner, Bethaney. 2011.
Embodied Connections.
Sustainability, Food Systems and
Community Gardens.
Local Environment 16/6: 509522.
 Foto: M. Blagai Bergman
Ozren Biti lanak je objavljen u asopisu Sociologija i prostor
53/3 (200), 2014., str. 261-271.
Marina Blagai Bergman

Urbani vrtovi u Zagrebu ulaganja

i izloenost, inicijative i perspektive
Kao osoba koja se potkraj sedamdesetih godina dvadesetog stolje-
a iz starog dijela Zagreba preselila u Travno, gdje je, kako sama
pie, stanovala u kuici s vrtiem u podnoju Mamutice,1 Dunja
Rihtman-Augutin, promiljajui identitet novih naselja i prepozna-
jui s tim identitetom povezane fenomene kao alternativnu urba-
nizaciju, spominje postojanje divljih vrtova, odnosno povrtnjaka
u tom novozagrebakom naselju. Ujedno i nudi dijagnozu zato
i kako ti vrtovi ondje nastaju.

To to su planeri zaboravili da je dio Novog Zagreba

izgraen na najplodnijem dijelu savske ravnice otkrili
su stanovnici novih naselja. Spustivi se s vrtoglavih
visina nebodera, graani su se vratili zemlji, tj.
zaputenom zemljitu, koje je urbanistiki plan
namijenio tko zna emu. Poeli su prekapati male
parcele, tek dvije, tri lijehe i zasadili ih povrem.
(Rihtman-Augutin 1988: 99)

Alternativno oblikovanje prostora u novim naseljima, u vidu prisva-

janja i koritenja zemljita, neto to je svojedobno konotiralo nered,
primitivizam i nekulturu, danas je, zahvaljujui pionirskom teorijsko
-istraivakom angamanu Rihtman-Augutin, za etnologiju prepo-
znatljiv vid kulture kao naina ivota odreene grupe ljudi. Takvo
poimanje kulture podcrtava da je upravo presjecite grada i sva-
kodnevice plauzibilno polazite za domau etnologiju i antropolo-
giju kako bi se profilirala teorijsko-istraivaka platforma s razli-
kovnim obiljejima u odnosu na u nas afirmiraniju urbanu sociolo-
giju2 (usp. Gulin Zrni 2006).

U slinom smislu urbane vrtove tretira i poljski antropolog Roh

Jarunski vrtovi, detalj, Zagreb, rujan 2012. Sulima, posveujui im uvodnu raspravu svoje knjige Antropologi-

79
ja svakodnevice, inae sainjene od njegovih tekstova-izvjetaja iz
stvarnosti jedne varavske gradske etvrti nakon 1989. godine.
Gradski povrtnjaci, tzv. placevi, predstavljaju izrazitu
subkulturu koja danas ne moe izmai panji antropologa
koji se bavi pitanjima svakodnevice, oiglednosti;
moglo bi se rei: antropologijom banalnosti.
(Sulima 2000: 13)
Sparivanje pojma grada s pojmom svakodnevice tvori zahvalan kon-
ceptualni okvir pomou kojega i etnologija i antropologija mogu
uspjeno pridonijeti suvremenim istraivakim nastojanjima urba-
nih studija, koji su nastali u 1990-ima integrirajui drutveno-huma-
nistike, tehnike i ine struke, a oito je primjenjivo i za prouavan-
je teme vrtova.
Tako Valentina Gulin Zrni u svojoj studiji o znaenjima grada i ur-
banim lokalizmima u Novom Zagrebu skupine vrtova (i tamonja
boalita i klupe) naziva vinjetama Novog Zagreba, nalazei da
koritenje javnih otvorenih prostora naselja, odnosno prisvajanje
dijelova tih prostora te razvijanje drutvenih praksi na njima obra-
de vrtova (boanja, kartanja) tvori drutvenu ivost novozagre-
bakoga urbanog krajolika (Gulin Zrni 2009: 126132). Istodobno,
urbano vrtlarenje predstavlja za kulturnoantropoloka istraivanja
zanimljiv oblik svakodnevna ivljenja te oblik aktivnog odnosa pre-
ma prostoru i gradu openito (Gulin Zrni 2012: 20).
Iz pozicije moralne geografkinje, Renatu Jambrei Kirin, koja po-
gled upuuje prema betonom, elikom i staklom ugroenim vrtovi-
ma bliskoga Sredia, zanima sudbina tih vitalnih zelenih otisaka
u zakucima kvarta, kultiviranih tragova pripitomljenih urbanih
depova. Iza autoriina empatinog odnosa prema po mnogoemu
specifinom vrtnom prostoru i njegovim vrijednostima te njezina
uvianja tuge sredianskih vrtova, krije se i povjerenje u potenci-
jal lanova kvartovske zajednice da budu aktivnim sudionicima
vlastite urbanistike budunosti (Jambrei Kirin 2012: 25).
Sudei po spomenutom doprinosu domae akademske zajednice,3
ali i pomodnom medijskom i politikom interesu za tu temu, po-
80 Biti, Blagai Bergman
vijest urbanog vrtlarenja u (Novom) Zagrebu uglavnom se pozitiv-
no valorizira, i to kako bi se istaknula vanost njegove opstojnosti
i budueg razvitka za ire i ue kvartovske prostore, njihove obi-
tavaoce i korisnike. Sadanjost, ali i budunost vrtlarenja i vrtova
u Zagrebu intenzivno zaokuplja i panju novoformiranih udruga
ekolokog usmjerenja koje se slijedom proklamirane politike javne
participacije i zagovaranja odrivog razvoja zalau za projekt zajed-
niarskih vrtova.4
Gledano i ire od hrvatskih razmjera, vrtlarenje karakteristino za
gradski prostor, a i urbana poljoprivreda openito, ve se tridese-
tak godina nameu kao izazovan predmet prouavanja u drutve-
nim i humanistikim znanostima. Pritom je urbano vrtlarenje defini-
rano na najrazliitije naine, to esto osim o epistemolokim
polazitima ovisi i o tipu prostora na kojem se ono odvija te o dje-
latnostima koje obuhvaa. Pod urbanom poljoprivredom oznaava
se pak najee gospodarsku djelatnost proizvodnje hrane na po-
druju grada te proizvodnju hrane za potrebe domainstva u vlas-
titim vrtovima, na vlastitim balkonima ili na javnim povrinama
(Castillo 2003: 339). To se dvoje, dakle, moe, ali i ne mora zna-
enjski poklopiti, jer se u urbanim vrtovima katkad sadi cvijee
i razliito nejestivo bilje, a ne iskljuivo povre.
U ovom se radu bavimo urbanim vrtlarenjem, i to ponajprije onim
koje se odvija na javnim (gradskim) povrinama koje su ilegalno
zaposjednute (skvotirane), ali se takoer dotiemo i vrtlarenja na
onim gradskim povrinama koje je gradska uprava namijenila poljo-
privrednim aktivnostima pod egidom zajedniarskih vrtova. Pritom
polazimo od ideje da je danas analitiki intrigantno fenomen urba-
nog vrtlarenja promotriti i onkraj zavodljivih bipolarnih pojmovnih
parova kao to su urbano-ruralno, slobodno vrijeme-rad ili priro-
da-kultura. To ne znai pri teorijskom profiliranju teme usredotoiti
se samo na vrtove te time zapostaviti cjelinu grada, nego znai
uvaiti da su dvadesetak godina nakon [z]apisa iz Travna Dunje
Rihtman-Augutin (1988: 96106), vrtovi u Travnom, a i ostali toga
tipa, uronjeni u urbano-prostorno-politiko, ali istovremeno i u sva-
kodnevno-oigledno-banalno.
81 Urbani vrtovi u Zagrebu
 Urbani vrtovi na Jarunu kao etnografski teren
U proljee 2012. godine posjetili smo urbane vrtove na Jarunu, na
koje nam je igrom sluaja skrenuta pozornost, da bismo ih zatim
u razdoblju od nekoliko mjeseci obili u vie navrata.5 Dolazei
u vrtove predvidjeli smo da nae opetovano kretanje na istom pros-
toru, po stazama meu parcelama, ali i zainteresirano promatranje
zem-lje, stvari i ljudi, nee proi neopaeno od strane onih posjed-
nika vrtova koji e u to vrijeme boraviti ondje te da emo doi
u priliku i razgovarati s pojedincima koji se ve dulje vrijeme, pre-
dano i ozbiljno bave urbanim vrtlarenjem.
Foto: M. Blagai Bergman
Foto: M. Blagai Bergman
Jarunski vrtovi, Zagreb, rujan 2012.
Pokazalo se, meutim, da nije nimalo jednostavno savladati komu-
nikacijsku barijeru uzrokovanu injenicom da su strane osobe kro-
ile u za njih tu i nepoznat prostor, naruavajui u njemu samodo-
statnost zajednice ljudi koji se meusobno poznaju. Potekoe
u zadobivanju povjerenja za razgovor i izvjesna tajnovitost na koju
smo tijekom istraivanja nailazili objanjivi su takoer i spornim
vlasnitvom nad zemljom6 koja je pojedincima posluila za obliko-
vanje njima vanih ivotnih prostora.
82 Biti, Blagai Bergman
Istraujui urbane vrtove na Jarunu trima razliitim metodama:
biljeei stvari, dakle savladavajui ih prvenstveno korakom i po-
gledom poput antropologa etaa; zatim, biljeei misli, dakle
razgovarajui s posjednicima tih vrtova te prikupljajui njihova ka-
zivanja; i na koncu, pretraivanjem arhivskog materijala u potrazi
za urbanistikim planovima koji se odnose na tu lokaciju od 1970-ih
naovamo, na neki smo nain svjesno dopustili interferenciju poda-
taka i dojmova. Rije je o vrtovima nastalima neformalnom inicija-
tivom stanara iz oblinjih zgrada, konkretnije njihovim zauzimanjem
i prisvajanjem, a potom i parceliranjem neiskoritenoga i zapu-
tenoga gradskog zemljita, radnjama i praksama zapoetima ne-
Jarunski vrtovi, Zagreb, rujan 2012.
posredno prije Univerzijade 1987. godine, a nastavljenima u 1990-
ima. Skvotiranje za vrt prikladnih povrina moe se tumaiti kao
primjer samovolje.7 Naime, za skvotiranje je karakteristino neoba-
ziranje na pravni status i drutveno-planski odreenu namjenu pros-
tora koji se zauzima. Skvotiranjem se, dakle, unutar aktualnog sus-
tava uspostavlja ilegalno, gerilsko stanje, premda je ono istodobno
i svojevrsno prakticiranje direktne demokracije (To 2012: 21).
83 Urbani vrtovi u Zagrebu
Ti su skvotirani vrtovi smjeteni u naselju Jarun koje je dananji iz-
gled gotovo u cijelosti poprimilo uslijed urbanistikih intervencija u
zapadni dio grada, poduzetih povodom ugoivanja spomenutoga
sportskog, ali i vanoga turistikog dogaaja. Tim su intervencijama
jo 1970-ih i poetkom 1980-ih prethodile provedbe dubinskih inter-
vjua sa stanovnicima na tom podruju, izrade sociolokih studija te
urbanistikih planova. Sve je to bilo dio, u ono vrijeme aktualne, sa-
moupravne strategije i politike osmiljavanja, odnosno izgradnje na-
selja. Nezaustavljivo irenje grada suoavalo je itelje na njegovim
rubovima s neizvjesnou kvalitete njihova daljnjega ivota. Jedna
od standardnijih artikulacija te neizvjesnosti bila je rairena bojazan
da e beton i asfalt ugroziti zelene povrine.
Tako se u sociolokoj studiji iz 1976. godine iji je naruitelj Urbanis-
tiki zavod Grada Zagreba, u sklopu izvjetaja o sastanku u Mjesnoj
zajednici uro imuni, na kojem se imao raspraviti urbanistiki opskrbljuje strujom zapadni dio grada. ak su neke od parcela
plan glede naselja Gredice-Staglie, Jarun i Vrbani, moe zatei
zabiljeena i ovakva izjava jednoga od diskutanata:
Ja ivim u susjednom, novom naselju, Kneiji no stalno
dolazim ovamo gdje ive roditelji moje supruge. Dolazim
jer ono je novo naselje ungla betona, bez meuljudskih
dobrih komunikacija. Ovdje se odvija ivot u humanim
prostorima, malim vrtovima, brajdama. Nemojte da se desi
kao na Kalinovici-Kneiji, koja je takoer bila naselje
individualnih kua. Ljudi su vezani za takav, prirodan
nain ivota, naroito stari ljudi. Kad njih odvojite od
njihovih vrtova, zemlje, onog to su stvorili oni umiru
() (Urbanistiki zavod Grada Zagreba 1976: 40-41)
S druge strane, Analiza prostornog razvoja Zagreba do 1980. godine.
Srednjoroni plan ureenja prostora grada Zagreba za razdoblje
198185., barata ocjenom kako bespravnim individualnim naseljima
na rubovima grada nedostaje osnovni komunalno-higijenski stan-
dard, odnosno sociolokom prosudbom kako [s]upstandardna be-
spravna izgradnja vri pritisak u elji da se legalizira i dobije osno-
vne elemente urbane opremljenosti (Urbanistiki zavod Grada Za-
greba 1979: 315). Tekstovi koji tumae, odnosno planiraju sanaciju,
stanje, probleme i mogunosti rubnih i perifernih gradskih naselja
84 Biti, Blagai Bergman
uglavnom ne proputaju spomenuti i vanost ouvanja postojee
poljoprivredne djelatnosti na tim podrujima u vidu voenja rauna
o kvalitetnoj zemlji i obradivim parcelama. Na osnovi usporedbe
arhivskoga materijala i prikupljene etnografske grae oito je da se
vrtlarenje, ne samo pukim stjecajem okolnosti, nego i uslijed peri-
odikih sueljavanja politike odozgo i politika odozdo, ipak odralo.
Vrtovi kojima se u ovom radu bavimo nalaze se u blizini jezera Jarun,
uz poprilino frekventnu, jezeru najbliu prometnicu, no ipak su
drveem i bunjem zaklonjeni te smjeteni na neto nioj razini od
same ceste. Vrtovi su s jedne strane potokom odvojeni od stam-
benih zgrada, a prostiru se do neko gradilitu pripadajuih bara-
ka, danas ilegalno nastanjenih ljudima koje sami vrtlari etniki ra-
zliito kategoriziraju kao Rome, Rumunje ili Bosance. S druge se
strane jarunski vrtovi nalaze neposredno uz pogon elektrane koji
poloene uz ianu ogradu pogona, a nad jednim dijelom vrtova
prolazi dalekovodna ica.
to se tie same obradive zemlje, a i cjelokupnoga prostora vrtova,
rije je o parceliranom zemljitu, a izmeu parcela su staze kojima
vrtlari prolaze do svojih posjeda, zatienih najee improviziranim,
od otpadnog materijala sklepanim ogradama i vratima na kojima sto-
ji lokot. Pumpe za vodu nalaze se na raskrijima staza, a kupljene su
zajednikim sredstvima te ih svi podjednako upotrebljavaju.8
Kod naih su kazivaa motivi za bavljenje vrtlarstvom razliiti od
ekonomske isplativosti (izrazita prevlast prostora zasaenog povr-
em), preko skrbi za zdravlje (kojemu bi boravak na otvorenom i u
pokretu imao goditi) do ispunjavanja potreba za druenjem (poten-
cijal formiranja manjih grupa ili ak zajednice vrtlara), pa sve do
kvalitetnog provoenja slobodnog vremena.
Nije mi niko reko da se tu moe. Meni je palo na pamet,
pa vidim, ako nas neko stjera, stjera. Ako se ostane,
ostane. Eto, ostali smo, koliko, 26 godina. Cilj nije
bio da korist neku imamo, nego, eto, da izaemo, onda
susjedi, druimo se tu, pa i rotilj nekad speemo.
(Biti i Blagai 2012: 2)
85 Urbani vrtovi u Zagrebu
 Odnosi ulaganja i izloenosti na primjeru jarunskih vrtova Od svega nabrojanog, u praksi je za vrtlarsku zajednicu najtee
rjeiv problem specifina izloenost nepredvidivim, a po vrtlare
Uzimajui u obzir postojee radove o urbanim vrtovima od studija -skvotere potencijalno tetnim urbanistikim planovima.
sluajeva do teorijskih pristupa fenomenu, s naglaskom na ovo po-
tonje, ali prije svega uvaavajui distinktivna obiljeja izdvojenog mi- Uvijek se govori, uvijek prijetnja neka postoji. Joj,
kro-lokaliteta kojeg smo istraivanjem obuhvatili, kao i specifinost kae, nemojte saditi, sad e ovi do, sravnit e. Netko
kulturno-povijesnog konteksta nastanka jarunskih vrtova, odluili baci bubu, tu meusobno, nemojte tu ulagat, meutim, evo,
smo se fokusirati na odnose ulaganja i izloenosti kod tih vrtova. do dan danas nisu. A mogu oni, oni mogu do, nee oni
Pod ulaganjima mislimo na ulaganja samih vrtlara u rasponu od nas pitat. Oni ako dou oni bi bar trebali, recimo, bit
njihova ulaganja vremena, fizikoga rada i kreativnih kapaciteta toliko da nam barem kau, evo, za mjesec dana emo to
u obraivanje zemlje i ureivanje posjeda pa sve do neizbjenih, radit, nemojte sadit nita, poberite to imate i dobro.
premda na najmanju moguu mjeru svedenih financijskih ulaganja. (Biti i Blagai 2012: 4)

Foto: M. Blagai Bergman

Jarunski vrtovi, Zagreb, rujan 2012. Foto: M. Blagai Bergman Jarunski vrtovi, Zagreb, rujan 2012.

Pojam izloenosti vrtova u naoj se analizi dotle odnosi na njihovu Intervjuirani vrtlari su, dakle, svjesni mogunosti ruenja vrtova u bi-
izloenost pogledima, provalama, ozraivanju od strane pogona lo kojem trenutku kad to Uprava Grada odlui. Svojevrstan je strah
gradske elektrane u neposrednom susjedstvu te potencijalnim ur- od takve sudbine verbaliziran i u dokumentarnom televizijskom pri-
banistikim zahvatima na iroj i uoj lokaciji, a na koncu i na izloe- logu u kojem se uspostavljanje vrta u Mariboru na drugim osnova-
nost vremenskim nepogodama, karakteristinu za svaku poljopri- ma9 navodi kao dobar primjer zatienosti, jer se tamo za razliku od
vrednu djelatnost na otvorenom. hrvatskih vrtova koji su niknuli spontano, nitko ne treba bojati da e
ih netko sruiti (Vrtlarica 2012).

86 Biti, Blagai Bergman 87 Urbani vrtovi u Zagrebu

Medijski napisi o ruenju skvoterskih vrtova radi ureenja parka
Travno izravno su apostrofirali ekonomski aspekt posjedovanja,
odnosno neposjedovanja takvih vrtova.
Trebali su nam javiti u jesen, prije nego to sam
posadila krumpir. Na sjeme sam potroila 120 kuna
i prehranjivali bismo se njime cijelu godinu pria
Mara Kovaevi (77), jedna od vlasnica vrtova, te
dodaje kako su za krenje saznali prije etrnaest dana,
kada je kvart oblijepljen obavijestima grada. Gospoa
Mara imala je cijelu godinu punu krinju voa i povra
te je tako prehranjivala supruga i sebe. (Balija 2012)
Dok su nai kazivai bili neskloni ita rei o tome sadi li tko iz susje-
dnih vrtova povre kako bi ga prodavao na trnicama i tako ostvario
neke dodatne prihode, a kamoli moda priznati da to i sami ine,
nisu skrivali da uslijed znaajnog povienja cijena povra u posljed-
njih nekoliko godina i sadnja povra za vlastite, odnosno (ire) obi-
teljske potrebe uvelike potpomae budet.
Ja cijelu zimu, ja sebi uzmem kelja, pinata, mahune,
graka, ja si to blaniram u kipuu slanu vodu i zaledim
u vreice. Ak imate mesa, imate, ak nema, isto dobro.
Skuhamo paradajza, meni je paradajzova juha super. Ja
velim, pa ne mora biti mesa. (Biti i Blagai 2012: 7)
Dakle, ostati bez vrta za neke od njih sasvim sigurno predstavlja
znaajan financijski udarac, a opasnosti od gradnje kakve ceste ili
parkiralita koji bi ugrozili njihove posjede, posve su svjesni. Na tu
se izloenost irih i ozbiljnijih razmjera onda na svakodnevnoj razini
nadovezuje problem slabe zatienosti vrtova od provala i neelje-
nih upada, najee povezanih s otuenjem uroda i unitavanjem
gredica. Kretanje etaa i prolaznika po prostoru vrtova, na neki
nain posve legitimno s obzirom da nije rije o privatnom vlasni-
tvu, za vrtlarsku je zajednicu itekako nepoeljno, ak i onda kad je
rije samo o virkanju ili zurenju, a osobito kad vodi k teim prekora-
enjima praga privatnosti prostora vrta. Vrtlari ne negiraju da kraa
ima, ak i vie no ranije, to objanjavaju recesijom i socijalno-eko-
nomskim problemima hrvatskog drutva.
88 Biti, Blagai Bergman
Je li bilo sluajeva krae povra i provala?
Kad vidim nepoznatog ovjeka, ja ga pitam: ta radi
tu? Evo juer je gospoa primijetila da je odnio neko
paradajz. A dou tu po vodu, dosta cigana se doselilo.
Toga nije bilo prije dvadeset godina, recimo?
Nije bilo, ma kakvi. Jo nije bilo ni ograeno,
u poetku ograda nije bilo. Evo ova moja zelena
ograda je sad narasla.
Kako vi to objanjavate?
Pa ne znam. Potenje je mogue bilo vee neg sada.
Je li kriza nosi svoje, 16 kn kila paradajza?! Nije
prije bilo, neprimjetno. Ja se uvijek naalim pa kaem,
ja posadim malo paradajza za sebe i za njih. Tako je
i bilo, tak da mi nismo to ni gledali, ja nisam ni
primjeivo. (Biti i Blagai 2012: 3)
Kazivanja koja smo prikupili te iskustvo naega viekratnog obila-
ska i razgledavanja vrtova sugeriraju nam postojanje posebnoga
tipa ulaganja koji je rairen meu vrtlarima-skvoterima, a moe se
povezati s identinou njihove situacije bivanja u posjedu, ali ne
i bivanja u vlasnitvu vrta, situacije koja im uzrokuje mnoge brige
i probleme. Pod specifinim tipom ulaganja mislimo na praksu reci-
kliranja otpadnog materijala i koritenja istoga za ograivanje vrto-
va ili za izgradnju manjih ostava. Uvrijeeno percipiranje izgleda
ograda i ostava u kontekstu estetike otpada s obzirom na uoeno
u jarunskim vrtovima bili bismo skloni proiriti trima dodatnim prin-
cipima vrtlarskog funkcioniranja skladitenjem, odnosno nae-
lom sve dobro doe, kultom runog rada, odnosno uradi sam
naelom i popunjavanjem praznih mjesta stvarima, odnosno nae-
lom stvari trae mjesta (usp. Sulima 2005: 3437).
Premda postoje i druga tumaenja spomenutih principa i praksi,
primjerice to da je vrt gradnja malih razmjera pomou materijala
i sredstava stvorenih u okvirima velikih razmjera (ibid. 2005: 31),
kad se takva racionalizacija trokova povee i s ostalim aspektima
minimaliziranja financijskih ulaganja vrtlara, razlonim se ini
u interpretaciji naglasiti posvemanju neizvjesnost kratkorone
sudbine i dugoronijeg opstanka vrtova.
89 Urbani vrtovi u Zagrebu
to se, pak, estih navraanja vrtlara u vrtove i njihovih nerijetkih
duljih boravaka u njima tie, ulaganje vremena u vrtove nije uvje-
tovano iskljuivo potrebom da se u njima radi prekopava, sadi,
zalijeva, ubire plodove nego i potrebom da se prisvojeni prostor
koliko je to god mogue dri pod vlastitom prismotrom. Redovita,
po mogunosti svakodnevna prisutnost vrtlara u vrtu ne otklanja
u potpunosti opasnost od neeljenih kontaminacija i devastacija,
ali sigurno barem donekle olakava osjeaj nespokoja kakvim tak-
vo, ne u potpunosti realizirano posjedovanje i vlasnitvo neminov-
no optereuje.
Foto: M. Blagai Bergman
Foto: M. Blagai Bergman
Jarunski vrtovi, Zagreb, rujan 2012.
Tome da su plodovi zemlje u gradskom prostoru openito ugroe-
niji zato to su u pravilu usred prometnog pojasa, kod jarunskih
vrtova valja pridodati i izloenost plodova moguem zagaenju
zbog blizine gradske elektrane. Iako kazivai s time po-vezan rizik
razliito procjenjuju, sloni su oko toga da je tretiranje povra pes-
ticidima, koje sami nastoje izbjei, a to se moe pripisati njihovom
ulaganju u edukaciju, kudikamo tetnije za zdravlje konzumenata
tog povra negoli je to njihova eventualna ozraenost uslijed utje-
caja elektrane.
90 Biti, Blagai Bergman
A neko veli utjee. A di je nema. Kad neko veli, pa ono
to na plac doe, pa jel ti zna di je. Kud god krene,
izloeni smo. Kad neko veli ja to ne bi ni za nita,
ja velim, ja sad ne osjeam nita, meni je ovo ukusno.
(Biti i Blagai 2012: 8)
Ulaganja vrtlara i izloenost vrtova, iako pripadaju razliitim registri-
ma, jedni druge odreuju i predodreuju, a istodobno se meu so-
bom i konfrontiraju. U svom vrtu, izmjeteni iz tvrde stvarnosti eg-
zistencije u stambenom bloku, makar vrt doivljavali kao utoite,
Jarunski vrtovi, Zagreb, rujan 2012.
tj. mjesto odbacivanja briga i nevolja, vrtlari zapravo ne mogu utei
nespokoju izgnanstva i prelaznosti. Stvarnost svijeta vrtova sai-
njena je, naime, od najrazliitijih ambivalentnosti pa se naposljetku
vrtovi za vrtlare ispostavljaju kao scenariji sree, ali i muka (usp.
Sulima 2005: 20). No, ti su vrtovi neosporno vani prostori njihova
bivanja. Utoliko je ulaganja i izloenost kod urbanih vrtova na Jarunu
najbolje razumjeti kao meuovisne, a njihov odnos shvatiti kao svo-
jevrsnu pokretaku snagu vrtlarske djelatnosti.
91 Urbani vrtovi u Zagrebu
 Institucionalizacija urbanih vrtova na podruju Zagreba
Uz otprije postojee divlje vrtove, u Zagrebu su se odnedavno po-
javili i urbani vrtovi drugog tipa. Vrtovi legalno zasnovani na grad-
skim parcelama, bilo inicijativama odozdo ili odozgo, nazivani su
dosad drutvenim, zajednikim ili javnim vrtovima. S obzirom na to
da se u najveem broju sluajeva radi o preuzetom pojmu commu-
nity gardens, no i s obzirom na znaajke toga tipa vrtova, ima smis-
la da ih se imenuje terminom zajedniarski vrtovi. Time se istie
vanost koncepta zajednice koji, kako god tu zajednicu shvatili,10
stoji u sri projektiranja i osmiljavanja tih vrtova, ali se neprista-
janjem da to budu primjerice vrtovi zajednice izbjegava ambicije
za lokalnim snaenjem ljudskih veza i solidarnosti idealistiki proji-
cirati na stvarno funkcioniranje tih vrtova i (su)ivota u njima.
Uostalom, premda pojam community gardens, ma kako ga preveli,
u odreenoj mjeri konotira harmoniju i kooperaciju te oslikava vrto-
ve kao javne prostore, o tim se prostorima/mjestima utemeljeno
moe raspravljati i kao o prostorima sukobljavanja, analizirati tko
ima kontrolu nad njima, kako se oni koriste i kako se shvaaju
(Basom 2006: 2728).
Na to da nomenklatura u sluaju vrtova nipoto nije nevina i beza-
zlena, nego je, kao uostalom i sam jezik, sidrite politikih strategi-
ja,11 upuuje diskrepancija izmeu namjere gradonaelnika Zagreba
Milana Bandia da osnuje gradske vrtove i reakcija na istu od
strane predstavnika graanskih udruga, koji zagovaraju druge, po
njima primjerenije nazive za (dodue ne posve) isti projekt.
Jedna od karakteristika zajednikih vrtova jest da bi
oni trebali biti zajedniki projekt graana i Grada,
projekt nastao odozdo, a podran od tijela gradskih
vlasti. () Gradski vrtovi, kako ih gradonaelnik
naziva, trebali bi ve u nazivu biti oznaeni primjere-
nijim terminom zajedniki vrtovi, vrtovi zajednice.
Vrlo je nejasna gradonaelnikova izjava po kojoj je Grad
zamiljen kao subjekt koji e regulirati pravila igre:
od uvjeta koritenja, kriterija dodjele parcela za
obraivanje, potpisivanja ugovora, upuivanja javnoga
92 Biti, Blagai Bergman
poziva, definiranja potrebne infrastrukture i izvoaa
radova na pripremi tla do veliine dodijeljenih parcela.
(P.N. 2012)
Evidentno je da je neslaganje glede naziva samo dio cjelokupne bo-
rbe oko razliitih koncepcija vrtova.12 U Zagrebu su u prvoj polovici
2013. godine otvoreni pozivi za tri zajedniarska vrta.13 Vrtovi se do-
djeljuju besplatno na dvije godine koritenja, opremljeni su popra-
tnim sadrajima poput sanduka za spremanje alata, kompostera,
kanti za otpad i spremnika za vodu te su ograeni. Premda je u pre-
dstavljenom konceptu zajedniarskih vrtova naglaeno kako svi gra-
ani imaju jednako pravo na koritenje vrta bez obzira na njihov imo-
vinski status, iz teksta poziva ispostavlja se ipak da je nezaobilazan
kriterij kod dodjeljivanja zajedniarskih vrtova imovinsko stanje po-
tencijalnih korisnika. Na taj je nain socijalna komponenta dome-
tnuta ekologinosti itave inicijative, zasnovanoj na ideji da se pri
dodjeljivanju vrtova uzima u obzir adresa stanovanja, ne bi li vrtovi
buduim korisnicima bili dohvatljivi biciklom ili pjeke.
Uostalom, zajedniki nazivnik veine nastojanja oko urbanoga vrtlare-
nja u Zagrebu, koji smo prepoznali terenski istraujui na Jarunu, ana-
lizirajui medijsku grau te pratei graanske i gradske inicijative,
onaj je ekoloke odrivosti. To dakako podrazumijeva potrebu za proi-
zvodnjom hrane na to lokalnijoj razini. Ne treba, meutim, podcijeniti
niti druge pozitivne aspekte urbanog vrtlarenja poput neupitnih eko-
nomskih, ali i socijalnih i psiholokih koristi koje ono donosi. U tom
smislu ekoloka odrivost zapravo prerasta u odrivost openito.
Sve istaknute beneficije urbanog vrtlarenja pretpostavljivo navode
graane okupljene u inicijativi Parkticipacija da se putem lokalnog
djelovanja bore za proklamirane ciljeve, a njihove predstavnike da to
isto rade koristei medijski i javni prostor te odailjui zainteresira-
noj populaciji odgovarajue poruke. Osnovni je cilj te inicijative te-
matizacija urbanog vrtlarstva i openito uzgoja hrane u gradu te us-
postava zajednikih gradskih vrtova (impraga 2012). No, premda
se nastojanja graanskih inicijativa i udruga po pitanju vrtova samo-
afirmiraju kao borba odozdo, svojom retorikom oni pruaju ruke
prema onima odozgo, naglaavajui integriranu korisnost projekta
za sve subjekte u mrei gradske i civilne moi:
93 Urbani vrtovi u Zagrebu
 Drutveni vrtovi (na gradskom zemljitu) predstavljaju
oblik socijalne politike grada za drutvenu koheziju,
potporu ekonomski ugroenim i iskljuenim skupinama
drutva i drugima, te su vrijedan doprinos sadraju
i kvaliteti ivota u gradu. Drutveni vrtovi specifian
su oblik javnog prostora. (Parkticipacija 2013)
Koliko god se u poetku bile razilazile, dojam je da se naposljetku
u domaem kontekstu gradske i civilne inicijative po pitanju vrtova
u nemalom broju toaka susreu. Osim to trebaju gradu, svakako
i da bi pridonijeli njegovoj ljepoj i bogatijoj slici, a prema naveden-
om citatu ak i u svojstvu stanovitog azila, vrtovi su iz bliskih razlo-
ga nesporno vani i za lokalnu zajednicu, pa i civilne udruge.
Zaputene gradske parcele percipiraju se naime kao rizik za ivot
zajednice, ali i grada u cjelini, te kao mjesta kriminalnih radnji i na-
kupljanja smea, a time se prepoznaju i kao opasne za zdravlje.
Njihovo zauzimanje i pretvaranje u zajedniarske vrtove interpreti-
ra se stoga kao pohvalna akcija u vidu doprinosa zdravijem (grads-
kom) okoliu. Intencija je takoer svih zainteresiranih strana da se
u projekt organiziranih zajedniarskih vrtova ukljui marginali-
zirane i ranjive skupine graana, iako se ranjivost razliito tumai.
Na koncu, unato s jedne strane strukturalnom nadziranju, a s dru-
ge zbrinjavanju problematinih drutvenih skupina, vrtovi su prije
svega oznaeni kao mjesta osnaivanja lokalne zajednice koja se u
njima okuplja.14
Zakljuna razmatranja
Urbani vrtovi u svojim raznim inaicama potkraj dvadesetog i po-
etkom dvadeset i prvog stoljea postaju iznova, poput isplivalog
blaga, vrlo aktualni diljem svijeta te privlae panju brojnih prota-
gonista i interesnih skupina, nameui se svojom integriranou nifestirali kao prostori previranja kulture i identiteta. Subjektivno
u prirodno, poljoprivredno, gradsko i prostorno, a samim time
i u privatno, javno, kulturno i politiko. U akademskom se svijetu
fenomen urbanih vrtova pokazao istraivaki poticajnim za razliite
discipline, a moda najsmislenijima ispostavile su se intencije da se
njegovu prouavanju pristupi transdisciplinarno. Pritom se iskrista-
liziralo nekoliko popularnih tumaenja urbanoga vrtlarenja, a meu
94 Biti, Blagai Bergman
njima prednjae ona koja ga povezujus gradskim odmorom, s kul-
turom slobodnog vremena i mitom rajske sree (Sulima 2005: 12),
s drutvenom kohezijom (Foroughi i Durant 2012) te ona koja ga
poimaju kao saveznika gradskoga stanovnitva u borbi sa siro-
matvom i/ili kriminalom na zaputenim javnim povrinama
(Schukoske 2000). Najpopularnija je paradigma o vrtlarenju
u gradu kao povratku prirodi.
Kako su u nas znanstvene studije usredotoene na taj fenomen tek
u povojima, a to je objanjivo injenicom da se on u Hrvatskoj, pa
onda i u Zagrebu, javno i politiki ukazao nedavno, to je istodobno
i olakalo i otealo naa nastojanja da ponudimo makar parcijalnu
sliku onoga to se ovdje i sada s vrtovima i u vrtovima dogaa.
Oslanjanje na razliite metode pri izradi ovog lanka u rasponu
od etnografskoga terenskog istraivanja koje je ukljuivalo polu-
strukturirane intervjue, preko arhivskog istraivanja te konzultira-
nja medijskih izvora podataka, pa do konzultiranja raznorodne
literature o ovom fenomenu ipak nam je omoguilo da ustanovi-
mo kljune prijepore, odnosno neusuglaenosti izmeu prakse
i teorije, izmeu javnih politika, inicijativa civilnog drutva i osob-
nih planova, izmeu proklamiranih potreba zajednice i konkretnih
briga pojedinaca.
Bez namjere da ponudimo holistiki prikaz stanja stvari, postavili
smo na temelju terenskog istraivanja tezu o meuovisnosti ulaga-
nja i izloenosti kod urbanog vrtlarenja, odnosno urbanih vrtova,
upozoravajui pritom na odreene prakse i pojave kao specifikum
divljih jarunskih povrtnjaka naspram organiziranih zajedniarskih
vrtova koji se u 2013. formiraju i u Zagrebu, kao plod kombiniranih
inicijativa odozdo i odozgo. Specifina se dimenzija urbanog vrtla-
renja u naem istraivanju razotkrila prvenstveno kroz osobne
iskaze intervjuiranih vrtlara unutar kojih su se skvotirani vrtovi ma-
iskustvo prostora vrta koje su nam kazivai u razgovorima podas-
trli putem svojih individualnih sjeanja i dojmova upozorilo je na
vrt kao mjesto kao kulturno znaenjski prostor koji sadrava
iskustvenu, emocionalnu, vrijednosnu, interakcijsku i relacijsku,
kognitivnu i senzornu, povijesnu i memorijsku dimenziju (apo
i Gulin Zrni 2011: 35).
95 Urbani vrtovi u Zagrebu

Za teorijsku elaboraciju lokalno istraivanog fenomena iskoristiva
je, dakle, i kategorija osjeaj mjesta,15 pod kojom se u osnovi mi-
sli na to da se vrt, kad se motri izvana, s odreene distance i uz
popratno razmiljanje, doima kao instrument sadanjosti, meu-
tim za vlasnika vrt je mjesto koje posjeduje osjetilnu prolost te je
povezano s doivljajem ukorijenjenosti (Sulima 2005: 1920). No,
u naem primjeru ta kategorija moe biti shvaena i na dodatan na-
in, utoliko to se vrtlarenje na Jarunu legitimno dade prepoznati
i kao intenzivirani oblik stvaranja mjesta kroz pronalaenje, pa ak
i oblikovanje sebe u njemu (Crozier 2003: 8183).
Veina je naih sugovornika, prema njihovim vlastitim iskazima,
u posjedu parcela zemlje praktiki od nastanka jarunskih vrtova,
dakle priblino etvrt stoljea. Neki su u meuvremenu ostali bez
suprunika s kojima su provodili zajedniko vrijeme u vrtu, nekima
su se rodili unuci koji im pomau raditi u vrtu, neki su proirili svoje
posjede te ih prilagodili duljim boravcima i druenjima. Njihove
prie u vrtu i o vrtu imaju osobnu notu jer su u njih utkane reminis-
cencije na razliite osobe, periode i dogaaje. I sami njihovi vrtovi
meusobno se razlikuju. Neki su prepuni povra, dok drugi privlae
pozornost lijepim cvijeem, a trei zacijelo hotimino nisu u cijelo-
sti zasaeni. Izvjesno je da su meu vrtlarima porivi posjedovanja
vrtova raznoliki i nejednaki, te da se, premda egzistencija oekiva-
no nadjaava esenciju, potonju nikako ne smije podcijeniti.
Ma koliko spomenuta tumaenja urbanog vrtlarenja kroz prizmu
gradskog odmora, slobodnog vremena, rajske sree i povratka
prirodi djelovala ograniavajue, ona imaju neto zajedniko, a to je
da ideji vrta pristupaju prvenstveno mislei na ovjeka-pojedinca.
Kritiko preispitivanje tih tumaenja, bez da se zanemari njihova
istaknuta zajednika kvaliteta, potpomoglo bi, da se nakon et-
nolokoga otkrivanja grada (Rihtman-Augutin 1989), a s obzirom
na to da je ono u meuvremenu i oplemenjeno oprostornjavanjem
antropolokog diskursa (apo i Gulin Zrni 2011), ne propusti
u divljim gradskim vrtovima uvidjeti mjesta ostvarivanja osobitog
naina ivota ljudi naina koji objedinjuje njihova sjeanja i pla-
nove, rad i odmor, samovanje i druenje, strahove i vjerovanja. Taj
bi nain ivota grupe ljudi, koja ima elemente zajednice vrtlara,
96 Biti, Blagai Bergman
ali ne nuno i aspiracije za prisnou, bio naruen artificijelnou,
planiranjem, integriranjem, tienjem, institucionalizacijom koje
oformljivanje zajedniarskih vrtova podrazumijeva.
Naposljetku, optimistiki shvaeni, vrt i vrtlarenje u stanovitom su
smislu podruje mogunosti bez propisivanja pravila, zahvalno za
podsjetiti nas da i u svijetu prevladavajuih ne-mjesta, kompresije
vremena i prostora, postoje prostorni potencijali za svakodnevne
aktivnosti i iskustva i izvan zadatosti informatikog doba (Crozier
2003: 7780). No, kad je o vrtovima i vrtlarenju rije, i pesimisti-
ka je perspektiva, ije je ishodite takoer misao o degradiranosti
ovjeka, vrijedna panje:
moda danas treba govoriti o ritualima povlaenja,
obrambenim ritualima, usmjerenim, izmeu ostalog,
na samoobnavljanje u malim razmjerima; o ritualima
rezignacije, koja prati svako autentino ljudsko
iskustvo. (Sulima 2005: 33)
Uviajui svojevrsnu bliskost rezignacije i potencije, povlaenja
i stvaranja, ali i naglaavajui da zajedniarski vrtovi, ve i politika-
ma njihova nastanka i opstanka, potencijalno potkopavaju auten-
tina ljudska iskustva u divljim gradskim vrtovima, za kraj bismo
izdvojili retoriko pitanje jednog od jarunskih vrtlara, koji sebe
smatra netipinim poljoprivrednikom te stoga nezahvalnim sugo-
vornikom:
Zar to nije udo, eprka po zemlji i neto se pojavi?
(Biti i Blagai 2012: 11)
Biljeke
1 Rijeima Rihtman-Augutin: svakodnevnoga ivota za suvreme-
Golemu, zapravo udovinu zgradu no drutvo i urbanizaciju
u Travnom, u kojoj stanuje nekoliko (1987: 236238), no koncept
tisua ljudi, kao za osvetu njeni su svakodnevice u sociolokim prou-
stanari nazvali Mamuticom avanjima grada nema toliko
(1988: 99). znaajnu ulogu kao to ga ima
u etnologiji i antropologiji.
2 Ognjen aldarovi je iz
sociolokog rakursa naznaio 3 I domaa se sociologija,
vanost nekih aspekata konkretno urbana sociologija, dosad
97 Urbani vrtovi u Zagrebu
 tek sporadino doticala urbanih
vrtova. Mara Stojan i Ognjen
aldarovi, primjerice, u radu koji
se bavi planiranjem i upotrebom
prostora u naseljima Trnsko-Trokut,
dio svojih zapaanja posvetili su
urbanim vrtovima kao specifinim
zelenim javnim povrinama koje
su stanari prisvojili te od njih imaju
brojne koristi. Intervjuiranjem
lokalnog stanovnitva autori su
utvrdili kako vrtlari smatraju da
ureujui vrtove ne ine uslugu
samo sebi, nego i gradu, iji nemar
dovodi do zaputenosti tih prostora
koji poinju nalikovati na smetlita
(2006: 835837). U drugom kon-
kretnijem sociolokom tematiziranju
tog fenomena, Marina Butorac
i Draen imlea urbane vrtove
izdvajaju meu drugim gradskim
zelenim zonama - zelenim srcima
gradova kao prostore koji imaju
znaajnu ekonomsku i socijalno-
terapeutsku ulogu, ali i kao one iza
kojih stoji ideja o boravku u prirodi
u urbanom okruenju, nalazei
ih onda vanima i zbog ekoloke
odrivosti grada. Autori takoer
naglaavaju da razvitak urbanih
vrtova iziskuje uzajaman angaman
i suradnju graana i gradske uprave
(2007: 10901091). Ognjen
aldarovi i Jana arini (2010)
u svom lanku, iako se ne referiraju
izravno na vrtove, na openitoj ra-
zini polemiziraju o socijalnoj vano-
sti prirode u urbanom kontekstu,
a to je nesumnjivo iskoristiva
platforma i za eventualna budua,
profiliranija socioloka promiljanja
urbanih vrtova. Urbane vrtove moe
se na podlozi aldarovieva soci-
olokog doprinosa takoer anali-
zirati i kao javne prostore ija je
osnovna dimenzija javnost (koja
podrazumijeva i otvorenost, do-
stupnost te vidljivost) ozbiljno
nagriena (usp. aldarovi 2011:
124, 132133).
Mogue je dakako zamisliti i socio-
logiju vrtova i vrtlarenja kao samo-
svojnu disciplinu, izvan okvira
98 Biti, Blagai Bergman
urbane sociologije, premda postoje
stanoviti problemi s njezinim legi-
timiranjem, koncipiranjem i meto-
dolokim osmiljavanjem
(usp. Hondagneu-Sotelo 2010).
4 Engleski termin je community
gardens. O terminolokoj proble-
matici bit e rijei u nastavku teksta.
5 Upoznavanje prostora vrtova
ne ukljuuje samo doivljaj njegove
vizualne komponente, nego i drugih
poput akustike, mirisne, taktilne
i djelatno-pokretne. Vie o tim
komponentama vidjeti u Sulima
(2000: 1819).
6 Zanimljivo je da spram prolaz-
nika i eventualnih novih korisnika tih
javnih povrina, vrtlari koji su u po-
sjedu parcela izraavaju vlasniki
nain razmiljanja pa e, primjerice,
jedan od njih rei kako zna da je
prostor u gradskom vlasnitvu i da
kao takav mora biti dostupan svima
te da mu to ne smeta, ali e ipak
naglasiti da to vrijedi do njegove
ograde, jer misli da dalje nemaju to
traiti budui da to nije park (Biti
i Blagai 2012: 10). Novi korisnici pak
u posjed vrtnih parcela dolaze jedi-
no ako im netko usmenim putem
prepusti pravo na njihovo koritenje,
to takoer implicira svojevrsno
vlasnitvo.
7 Promiljeno i organizirano zauzi-
manje gradskoga zemljita (bilo sa-
movoljom ili uz suradnju s upravom
grada) odvija se u okviru pokreta
urbanoga vrtlarstva. Isti bi valjalo
podvesti pod kategoriju urbanih
socijalnih pokreta, osobito ako se
oni shvate kao da su rukovoeni
idejom osnivanja tzv. alternativnog
grada, a to bi podrazumijevalo te-
nju za uspostavljanjem grada kao
upotrebne vrijednosti, kao komuni-
kacijske mree te kao politikog
entiteta mree decentraliziranih,
lokaliziranih politikih cjelina kultur-
alno i etiki samodovoljnih zajednica
(aldarovi 1987: 149).
99 Urbani vrtovi u Zagrebu
8 Ponuen opis jarunskih vrtova
dobrim dijelom doarava kako
izgledaju i neki drugi urbani vrtovi
na razliitim lokacijama zapadnog
dijela Zagreba (Vrbani, pansko,
Preko), ali i ire.
9 U Sloveniji se organizirani
podvig oformljivanja zajedniarskog
vrta zbio 2012. godine, za trajanja
projekta Maribor europska
prijestolnica kulture, i to ponajvie
zahvaljujui djelovanju udruge
Urbane brazde.
10 Zajednica je sama po sebi socijalnog kapitala naelno nalazi
prijeporna kategorija. U sluaju
vrtova pod njom se moe misliti
na postojei entitet koji se putem
vrtlarenja moe promijeniti i po-
praviti ili pak na iskustvo koje se
moe generirati, odnosno stvoriti
kroz vrtlarske prakse. Otuda i po-
jam osjeaj zajednice koji je opet
nezahvalno empirijski ustanovljavati
(Basom 2006: 3334).
11 O tome kako se prostori
i mjesta diskurzivno izgrauju te
kako se, posljedino, jedan dio
kulturne geografije pri ralambi
pojmovnog para prostor/mjesto
intenzivno zaokuplja moi i jezikom
vidjeti Hubbard (2008: 7678). tog istraivanja, Kit Basom (2006:
12 Sudei po navedenom citatu,
zapravo po kontroli koju razliiti
subjekti moi nastoje nad vrtovima
uspostaviti, za potpuno razumije-
vanje fenomena vrtova nije na-
odmet uz dosad apostrofirane
pojmove prostora i mjesta uzeti
u obzir i pojam teritorija: Teritorij
je kontrolirano podruje. To je zapra-
vo vrsta mjesta koja, za razliku od
drugih mjesta, zahtijeva stalan na-
por uspostavljanja i odravanja.
Teritorij ima normativne implikacije,
podrazumijeva pravila i regulaciju u
okviru svojih granica, implicira oe-
kivano ponaanje (akaja 2011: 123).
13 Javni pozivi za podnoenje
zahtjeva za davanje javnih parcela
na koritenje. (http://bit.ly/1j10jIk.
pristup 4. srpnja 2013.).
14 Neki tekstovi barataju tezom
o vrtu kao mjestu razvijanja soci-
jalnog kapitala, krajnje pojednostavlj-
eno jaanja veza unutar zajednice,
a to i ne mora nuno biti na lokalnoj
razini. Dmitry Chitov (2006), pozi-
vajui se na poznatu distinkciju
amerikog politologa Roberta
D. Putnama izmeu povezivanja
(bonding) i premoivanja (bridging)
povezivanje karakteristinim za dio-
nike radnog prostora i radnih uvjeta
u susjedskim, homogenim vrtnim
zajednicama. No, istraujui urbano
vrtlarenje u New Yorku, uvia
potrebu za razlikovanjem razliitih
tipova zajedniarskih vrtova s obzi-
rom na socioekonomske aspekte
susjedstva u kojima se ti vrtovi nala-
ze, a to ujedno podrazumijeva
uslonjavanje odnosa izmeu pove-
zivanja i premoivanja socijalnog
kapitala.
Oslanjajui se pak na Bourdieuovu
teoriju socijalnog, kulturnog i simbo-
likog kapitala, a na temelju vlasti-
4953) tumai kako se kod vrtova
socijalni kapital razvija preko
mrea drutvenih odnosa i grupnog
lanstva.
15 Pojam je proiziao iz fenome-
nolokih filozofskih pogleda, ali je
u meuvremenu podvrgnut raznim
kritikama te do danas iznova
osmiljen (usp. akaja 2011: 115119).
 Literatura
Basom, Kit. 2006.
Cultivated Community and Place
in Contested Space. Surveying
the Moral Landscape of Urban
Gardens. Thesis submitted to
the Department of Anthropology,
Haverford College, 159.
Butorac, Marina i Draen imlea.
2007. Zelena srca gradova.
Vanost vrtova i perivoja u urbanim
podrujima. Drutvena istraivanja
16/6(92): 10811101.
Castillo, Gina E. 2003.
Livelihoods and the City.
An Overview of the Emergence
of Agriculture in Urban Spaces.
Progress in Development Studies 3:
339344.
Chitov, Dmitri. 2006.
Cultivating Social Capital on
Urban Plots. Community Gardens
in New York City. Humanity and
Society 30: 437462.
Crozier, Michael. 2003.
Simultanagnosia, Sense of
Place and the Garden Idea.
Thesis Eleven 74: 7688.
aldarovi, Ognjen. 1987.
Suvremeno drutvo i urbanizacija.
Zagreb: kolska knjiga.
aldarovi, Ognjen. 2011.
Urbano drutvo na poetku
21. stoljea. Zagreb: Naklada
Jesenski i Turk, Hrvatsko
socioloko drutvo.
aldarovi, Ognjen. i Jana arini.
2010. Socijalna vanost prirode
u urbanom kontekstu. Drutvena
istraivanja 19/4-5(108109):
733747.
100 Biti, Blagai Bergman
apo, Jasna i Valentina Gulin Zrni.
2011. Oprostornjavanje
antropolokog diskursa.
Od metodolokog problema
do epistemolokog zaokreta.
U Mjesto, nemjesto. Interdisciplinar-
na promiljanja prostora i kulture.
Jasna apo i Valentina Gulin Zrni,
ur. Zagreb: Institut za etnologiju
i folkloristiku, 965.
Foroughi, Behrang i Christine
Durant. 2012.
Urban Spaces of Creation,
Convergence and Collaboration.
U Proceedings of the 31st Annual
Conference of the Canadian
Association for Studies
in Adult Education. Waterloo:
Wilfred Laurier University, 124130.
Gulin Zrni, Valentina. 2006.
Antropoloka istraivanja grada.
U Promiljanje grada. Studije iz
nove urbane antropologije. Setha
M. Low, ur. Zagreb: Naklada
Jesenski i Turk, 715.
Gulin Zrni, Valentina. 2009.
Kvartovska spika. Znaenja grada
i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu.
Zagreb: Institut za etnologiju
i folkloristiku, Naklada Jesenski
i Turk.
Gulin Zrni, Valentina. 2011.
Prostor i mjesto u hrvatskoj etno-
logiji/kulturnoj antropologiji.
U Mjesto, nemjesto. Interdiscipli-
narna promiljanja prostora
i kulture. Jasna apo i Valentina
Gulin Zrni, ur. Zagreb: Institut za
etnologiju i folkloristiku, 69110.
Gulin Zrni, Valentina. 2012.
Gradski mali vrtovi urbane
heterotopije. Zarez 14/345: 20.
101 Urbani vrtovi u Zagrebu
Hondagneu-Sotelo, Pierrete. 2010.
Cultivating Questions for
a Sociology of Gardens. Journal
of Contemporary Etnography
39: 498516.
Hubbard, Phil. 2008.
Prostor/mjesto. U Kulturna
geografija. Kritiki rjenik kljunih
pojmova. David Atkinson i sur.,
ur. Zagreb: Disput, 7179.
Jambrei Kirin, Renata. 2012.
Tuga sredianskih vrtova.
Zarez 14/345: 25.
Rihtman-Augutin, Dunja. 1988.
Etnologija nae svakodnevice.
Zagreb: kolska knjiga.
Schukoske, Jane E. 2000.
Community Development through
Gardening. State and Local Policies
Transforming Urban Open Space.
University Journal of Legislation
and Public Policy 3/2: 351392.
Stojan, Mara i Ognjen aldarovi.
2006. Planiranje, spontanost
i okolica. Primjer pothodnika
u naseljima Trnsko-Trokut
u Zagrebu. Drutvena istraivanja
15/45(8485): 819844.
Sulima, Roh. 2005.
Antropologija svakodnevice.
Beograd: XX. vek.
akaja, Laura. 2011.
Mjesto u diskursu humane
geografije. U Mjesto, nemjesto.
Interdisciplinarna promiljanja
prostora i kulture. Jasna apo
i Valentina Gulin Zrni,
ur. Zagreb: Institut za etnologiju
i folkloristiku, 111127.
To, Igor. 2012.
Urbano vrtlarstvo i participacija
kao strategija. Zarez 14/345: 21.
Izvori i graa
Balija, Petra. 2012.
Rue se vrtovi u Travnom, grad daje
500 tisua kuna za park.
http://bit.ly/1MUGI6Q
(pristup 4. 7. 2013.).
Biti, Ozren i Marina Blagai. 2012.
Urbani vrtovi u zagrebakom
naselju Jarun. IEF rkp. 2017.
P. N. 2012.
A gdje su vrtovi?
http://bit.ly/1j9SMrv
(pristup 3. 7. 2013).
Parkticipacija. 2013.
Drutveni vrtovi.
http://vrtovi.tumblr.com/
(pristup 2. 7. 2013.).
impraga, Saa. 2012.
Drutveni vrt na ekanju.
http://bit.ly/1Q27L0R
(pristup 2. 7. 2013.).
Gajevo Staglie, Jarun, Vrbani.
Socioloka studija. 1976. Zagreb:
Urbanistiki zavod Grada Zagreba.
Analiza prostornog razvoja Zagreba
do 1980. godine. Srednjoroni plan
ureenja prostora grada Zagreba za
razdoblje 1981-85. 1979. Zagreb:
Urbanistiki zavod Grada Zagreba.
Vrtlarica, dokumentarna emisija.
(Prikazana na Prvom program
Hrvatske radio televizije 9. prosinca
2012. godine).
 Foto: M. Kirin
Zelena depresija izmeu Centra Bundek i Motela Zagreb, Sredie, 2012.
Renata Jambrei Kirin Tekst je napisan 2012. godine, prva inaica teksta
objavljen u Dvotjedniku za drutvena i kulturna
zbivanja Zarez, god. XIV/2012., br. 345,
temat Urbano vrtlarenje.
Tuga sredianskih vrtova
Usred bujne junoamerike vegetacije, u jeku svjetske ekonomske
krize, nicali su novi gradovi kao posljedica bogaenja snalaljivih
useljenika, mahom bankara, pravnika i biljenika koji su niiju ze-
mlju preprodavali nesretnicima i beskunicima sa starog konti-
nenta. Lvi-Strauss se tamo zatekao na poziv brazilskog sveuilita
Sao Paulo sredinom 1930-ih kao mladi profesor sociologije i filozo-
fije sa suprugom Dinom, etnologinjom koju su zapravo zanimali
autohtoni stanovnici Amazonije. Doim je ivotu, obiajima i vjero-
vanjima razliitih indijanskih zajednica pristupio s iskrenim entuzi-
jazmom, empatijom i otroumnim uvidima o sumjerljivosti svih
ljudskih zajednica, s konsternacijom je i melankolinom tugom
opisivao fizionomiju neskladnih gradova nastalih odlukom jedne
ekipe inenjera i financijera diljem June i Srednje Amerike. Na
plodnim (sub)tropskim krevinama, nerijetko iscrpljenima forsira-
nim uzgojem monokultura poput kave, ti su inenjeri betonom,
armiranim eljezom i elektrinim banderama iscrtavali svoje snove
o novom gradu, simbolu napretka na latinoameriki nain. Te su
instantne urbanistike tvorevine promovirale arhitekturu aerodro-
ma i robnih kua, no bez tenje za modernistikom funkcionalno-
u, pristupanou i egalitarizmom to su ih promicali kola Bau-
haus i Le Corbusier. Njihova je fizionomija kontrastnog prostornog
razmjetaja naglaavala socijalnu stratifikaciju; bogatima pruala
maksimum udobnosti i estetskog uitka u obiteljskim kuama,
a rtvama lihvara najnuniji krov nad glavom. Ipak, multikulturalnu
ivost tih gradova osiguravalo je lokalno stanovnitvo, prodavai
povra, voa i drugih potreptina te trgovake ulice arapskih pre-
prodavaa i obrtnika, pokretna stanita ljudi iji ivot moe da
se umota u depnu maramicu, a koji i danas preplavljuju kolnike
svjetskih metropola prodajui nakit, lane dizajnerske torbice,
mobitele ili satove ne bi li osigurali goli ivot.
103
No ono to je najvie rastuilo empatinog i knjievno nadarenog
antropologa-u-nastajanju, dok je povlaio paralele izmeu novih
junoazijskih i junoamerikih gradova, bio je ekoloki i drutveno
neodriv rast gradova koji su funkcionirali kao zdravstveni kartoni
cijelih kontinenata. Vidljive asimetrije i kontrasti koji su ih pratili:
isti, ozelenjeli i ugodni kvartovi za povlatene nasuprot krajnje
bijede lumpenproletarijata na periferiji ija sudbina ovisi o fluktua-
ciji svjetskog trita, bili su mahom odraz izrabljivake kolonijalne
politike i divljeg kapitalizma na novoosvojenim tritima. Nekon-
trolirani priljev mnotva kojeg je pokretala neimatina, patnja
i glad, od gradova je inio izbjeglika utoita prije nego funkcio-
nalno urbano tkivo. Lvi-Strauss je vizionarski osvijestio meupo-
vezanost socijalnih, ekonomskih i ekolokih procesa ne samo na
primjeru jednog grada, regije ili kontinenta, nego na planetu u cje-
lini, te ako moemo tako rei, kognitivno alovao nad nekontroli-
ranim razvojem gradova i galopirajuim nestajanjem razliitih obli-
ka tradicijske organizacije ivota s jedinstvenim kozmolokim,
mitolokim, botanikim i praktinim znanjima. No melankolian
kritiar nije bio antimodernist ni zagovornik povratka u amazonska
sela, on je poput drugih velikih pisaca modernizma uoio vanost
gradova za mijenu civilizacijskih paradigmi i znaaj bliskih susreta
s drugim i drukijim na njegovim ulicama, politiku bremenitost
antagonizama bogatih i bijednih sugraana te injenicu da gradski
ivot uvijek i svugdje podrazumijeva izazov, otpor, subverziju, ne-
predvidljivost ideolokih, tehnolokih i kulturnih agendi koje mije-
njaju hod povijesti i razvoj pojedinih regija.
Hortikulturno pamenje zaprudskih povrtnjaka
Tune trope Lvi-Straussa itam u sjeni bagera dva velika gradilita
u novozagrebakom naselju Sredie onog na uglu Avenije
Veeslava Holjevca i Ulice Damira Tomljanovia Gavrana te onog
na uglu iste ulice s Buievom i razmiljam o moralnoj geografiji
vidovitog antropologa koji je sudbinu suvremenih megalopolisa
proricao iz dlana brazilskih urbanih mapa. Ispred gladnih rovoko-
paa ne nestaju samo nasadi drvea, bunja i korova, zatravljene
depresije i nastanjene lokve, nego i stanita ptica koje su ovdje
pronale utoite nakon preureenja jezera Bundek. Iz dana u dan
104 Jambrei Kirin
pratim kako hrpe prekopane zemlje, ute i ostaci graevinskog ma-
terijala zatrpavaju pitome vrtove i cvjetnjake, briu vinovu lozu i sun-
cokret, rajice i krumpir, luk i salatu, goruice i sesvetice, tragove
nekadanjih okunica uz (dodue rijetke) obiteljske kue, a potom
urbane vrtove stanara iz oblinjih zgrada graenih kontinuirano od
poetka 1980-ih godina do danas. Skriveni zelenim zidom topola,
jasena, bazgi i drugog drvea, uz veliku i vanu prometnicu koja
Novi Zagreb Mostom slobode povezuje sa sreditem grada, ti su
hortikulturni depovi dubili i irili egzistencijalni prostor jednog na-
selja koji nastoji premostiti dvije gradske fizionomije, dva ekonom-
ska i politika sustava, povijest prije i nakon Domovinskog rata,
s razliitim vienjem uloge graana i stanara u oblikovanju svog obi-
tavalita. Treba napomenuti da je bitna promjena u sastavu stanov-
nitva uslijedila 1991. godine kad se stanari vojnih zgrada u Sredi-
u bilo samovoljno bilo prisilno iseljavaju, a useljuju obitelji pripad-
nika hrvatskih oruanih snaga. Na simbolikoj mapi kvarta uslijedilo
je preimenovanje svih ulica osim dviju avenija koje ga omeuju.
Tijekom 1990-ih zapoinje i nova faza intenzivne izgradnje i urbani-
zacije naselja koju potie novi val ratnih migracija kao i naseljavanje
povratnika iz inozemstva i hrvatske dijaspore iz Bosne i Hercegovine.
Ove makropovijesne potrese pratila su mikropovijesna gibanja koja
su se poput vodenih krugova s urbanih i suburbanih irila na divlje
povrine na rubovima naselja izvan hortikulturnog reima Zagre-
bakog holdinga i Zrinjevca. (Tako su se, na primjer, djeca doseljenih
obitelji iz 1990-ih slobodnije igrala na neureenim zelenim povrina-
ma iza novoizgraenih zgrada u Ulici Brune Buia i Stonskoj ulici te
poela graditi kuice za igru na drveu).
Kao to su u socijalistikom razdoblju pripitomljeni urbani depovi
nastojali ispuniti prazninu, nedoreenost i nedosljednost velike prie
o urbanom egalitarizmu (novozagrebakih) naselja, tako od sredine
2000-ih, s pojavom ekonomske krize i sve veim socijalnim rasloja-
vanjem gradskog stanovnitva, irenje divljih vrtova (te ubiranje
plodova s naputenih parcela) postaje ne samo oblik otpora siroma-
tvu i neoliberalnoj inaici konzumnog otuenja, nego i prikljuak na
globalne ekoloke trendove i zahtjeve za povratkom komunalnih
vrtova u gradove. Premda, dominantno penzionerska populacija
dugogodinjih uzgajivaa povra i voa u sredianskim ilegalnim
vrtovima svjedoi o dugotrajnijem i sloenijem procesu konflik-
105 Tuga sredianskih vrtova
 Foto M. Kirin
Vrt pokraj Centra Bundek, lipanj 2012.
tnog pregovaranja graana razliitih ivotnih iskustava, navika
i znanja sa sve surovijim uvjetima opstanka na gradskom asfaltu.
Postojeim antropolokim istraivanjima o brojnim suprotnostima,
nedosljednostima i pritajenim konfliktima koji su pratili jugoslaven-
ski socijalizam s ljudskim licem svakako bi trebalo pribrojiti i ono
koje bi se pozabavilo odnosom prema privatnom i drutvenom vla-
snitvu, privatnom i drutvenom stambenom prostoru, praksama
nasljeivanja i posjedovanja nekretnina ukljuujui kue i zemljita,
a kako bi se pratio rasap mita o egalitarizmu tijekom 1970-ih i 1980-ih
godina. Rijeima povjesniara Igora Dude, to je doba pronaenog
Foto: M. Kirin
Jedna od posljednjih obiteljskih kua u Srediu, lipanj 2012.
blagostanja, vrijeme kad jaa ekonomska mo (zaposlenih) graa-
na, individualna inicijativa, ideologija slobodnog vremena te glo-
balni pokret povratka prirodi. To je i vrijeme intenzivne izgradnje
vikendica, kupovanja zemljita i obnove obiteljskih kua, procesa
kojem su poseban peat dali ekonomski migranti (gastarbajteri) sa
svojim natjecateljskim mentalitetom i urbanim eklekticizmom, ob-
navljajui tradicijske prakse dokazivanja (klasne) moi i statusa
u zajednici. Za razliku od poljskih gradova, posebice Varave, ije
socijalistike kolektivne vrtove lijepo opisuje antropolog Roch
108 Jambrei Kirin
Sulima u studiji Tuga povrtnjaka (2000), zagrebake vlasti nisu gra-
anima ustupile neiskoriteno gradsko zemljite, tovie osuivale
su piljarsku uzurpaciju drutvenog zemljita i protivile se zelenim
anarhistikim gestama. To je posebice simptomatino za socijali-
stiko drutvo koje se proklamiralo kao egalitarno i socijalno osjetlji-
vo, ali koje nije bilo spremno olabaviti upravljake strukture ustro-
jene na jasnoj (partijskoj) hijerarhiji moi i ovlasti.
Topole, vrbe, glog i abdovina, to rastu uz posljednje obiteljske kue
u Brodskoj ulici s prostranim kineskim restoranom, gdje je neko bila
skela za prijevoz putnika preko nabujale Save, jedini su trag (polu)
movarne vegetacije Zaprudskog otoka koji danas, kao slubeni na-
ziv zemljita, postoji jo samo u katastarskim knjigama. Preostatak
neureenih zelenih povrina u Srediu s nekoliko zelenih depova
u koje su udjenuti povrtnjaci (iza Centra Bundek i Motela Zagreb te
pored Muzeja suvremene umjetnosti) svojevrsni je rezervat za
ugroene biljne vrste (bazga, glog, trnina, bagrem, izabela) koje ne-
staju iz gradskog pejzaa pred najezdom globalnog raslinja iz flo-
ralnih tvornica poput bambusa, japanskog javora, ginka, pampas
trava i drugih proizvoda nizozemskih staklenika. U umovitoj depre-
siji iza gradilita neprimjereno velikog stambeno-poslovnog kom-
pleksa Centar Bundek, Babilona u lokalnom argonu, i dalje rastu,
zriju, navodnjavaju se i prekapaju urbani povrtnjaci. (Dok se u Babi-
lon usele posljednji stanari i uredi posljednja okolna staza, zelene e
gredice prehraniti jo jednu generaciju.) Raznolikost nasada u pravil-
nom plodoredu, arenilo posuda za vodu i reciklirani DVD-ovi kao
kreativni nain zatite od ptica, podsjeaju na okoli jezera Bundek
kakav je nekad bio, s njegovim grmolikim ne-redom, brojnim staza-
ma i skrivenim zakucima, ikarama i vokama, stanitima ptica i ma-
lih ivotinja, neravninama i udubinama, jezerom i divljim raslinjem te
invazivnim biljkama, poput junoamerike svilenice (Asclepias syria-
ca L.) koja nas vraa na poetak ove prie.
Svilenica predstavlja neeljeni vegetativni epilog kolonijalnog poku-
aja da se Europu obogati ne samo novim jestivim i ukrasnim, nego
i novim industrijskim kulturama. U svom pohlepom voenom nasto-
janju da proire krug biljaka koje se koriste u industriji prediva (uz
konoplju, lan, pamuk, a povremeno i koprivu), prvi europski uvoznici
svilenice koja se, dosljedno balkanskom sarkazmu naziva cigansko
109 Tuga sredianskih vrtova
perje vjerovali su u iskoristivost tobolastog ploda te biljke punog
svilenkastih niti. Dodue, Nijemcima je tijekom Drugog svjetskog
rata djelomice uspjelo iskoristiti svilenicu u proizvodnji podstava za
avijatiarska odijela, no ubrzo se pokazalo da je ta invazivna trop-
ska biljka, donijela korist samo pelama i pelarima, a svojim ne-
kontroliranim irenjem ugrozila mnoge autohtone biljne vrste. Da su
prekomorski poduzetnici, poput Lvi-Straussa, potovali integritet
znanja i iskustva autohtonih junoamerikih stanovnika saznali bi
da svilene niti svilenice uope nisu pogodne za preradu, ali da se
zato cvjetni nektar koristi kao prirodni zaslaiva, a otrovni sok
Foto: M. Kirin
Foto: M. Kirin
Vrtovi izmeu Stonske ulice i Ulice Damira T. Gavrana, lipanj 2012.
iz stabljike za podmazivanje ubojitih strelica. To to su polja inva-
zivne svilenice napokon potisnuta s rubova jezera na obale Save
gdje svake jeseni oblikuju prostrane crvene liajeve na travnatoj
podlozi potvruje da je hortikulturno ureenje gradskog parka
Bundek ipak u neemu pripomoglo ve uvelike naruenoj bioraz-
nolikosti tog izvorno (polu)movarnog terena.
110 Jambrei Kirin
Stakleni ili zeleni grad na Savi
Za razliku od drugih novozagrebakih etvrti, iju je urbanu povijest
i sadanjost te raznorodne prakse (re)semantizacije i familijarizacije
urbanog krajolika u svojoj knjizi Kvartovska spika (2009) sjajno opi-
sala Valentina Gulin Zrni, Sredie nije samo rezidencijalni kvart
nego i novo sredite, odredite i susretite ljudi iz razliitih dijelova
grada. Kvart koji se polako ustrojava kao centar Novog Zagreba
i ispunjava profetski kapital imena koji mu je nadjenuo Gustav Krklec,
svoju revitalizaciju zahvaljuje otvorenju gradskog parka Bundek 2006.
Nove hortikulture u naselju Sredie, lipanj 2012.
godine prije nego otvorenju Muzeja suvremene umjetnosti 2009.
godine, znaajnom objektu na kulturnoj mapi grada. Ovaj primjer
pokazuje da i zelene povrine a park Bundek ini sklop jezera, et-
nica, rekreativnih i ugostiteljskih sadraja, te (ureena) uma i livade
izmeu Mosta slobode i Mosta mladosti mogu biti pogonsko gori-
vo urbanog razvoja i ekonomskog oivljavanja cijelog naselja. S dru-
ge strane, brojke o dobroj posjeenosti redovitih manifestacija po-
put Meunarodne vrtne izlobe Floraart u svibnju, Festivala vatro-
meta u srpnju, manifestacije Bundekfest u rujnu (koji se promovira
111 Tuga sredianskih vrtova
kao glazbeno-scenska i gastronomska manifestacija), uz mnotvo
drugih zabavnih programa i sadraja, sajmova, koncerata, rekrea-
tivnih i humanitarnih dogaanja, piknika i proslava na otvorenom,
ne mogu se mjeriti s godinjim brojem posjeta najpopularnijem
trgovakom centru Avenue Mall u Sigetu, u neposrednoj blizini
Sredia, uz tramvajsku stanicu koja se slubeno naziva Muzej su-
vremene umjetnosti, a neslubeno kod Avenue Malla. Dakle, una-
to opeprihvaenoj ideji da naini pristupa i koritenja muzeja
trebaju biti to pravedniji i demokratiniji, odaziv posjetitelja,
s iznimkom Noi muzeja koja ima karakter spektakla, nije na razini
oekivanog ili barem broja posjetitelja u prvoj godini otvorenja mu-
posebno dira jest sudbina kapitalnih objekata poput planiranog mu-
zeja fotografije, zgrade opere, ili vladinih zgrada uz Savu, projekti
koji bi trebali zaokruiti izgled Sredia i odrediti budunost horti-
kulturne batine nekadanjeg Zaprudskog otoka stotinama godina
oblikovanog hirovitim vodostajem i rukavcima Save. Premda me ra-
duje pomisao da bi moj svakodnevni itinerer mogle obogatiti znaaj-
ne kulturne institucije, jo vie strepim od daljnje izgradnje promet-
nica, parkiralita, stambenih i drugih objekata, to jest samovolje
privatnih investitora koje privlai sve bolji rejting tog kvarta. Hoe
li se u bliskoj budunosti doista produbiti i regulirati tk Save i time

Foto: B. Itvani
zeja. Dok su kroz dugu povijest oblikovanja graanske svijesti, sa-
jamske priredbe, zabavljai na trgovima i ulina dogaanja, zado-
voljavali potrebu za socijalizacijom, pokazivanjem i zabavom
u urbanom prostoru kod niih slojeva drutva, prvi muzeji i galerije
aktivno su oblikovali graansku svijest pripadnika srednje i vie
klase nudei im nove prostore socijalizacije, ali i izravan, povlaten
odnos prema kulturnom naslijeu, nacionalnoj povijesti i znaaj-
nim precima. Danas su, kako se ini, i u bogatim drutvima muzeji
suoeni s vanjskim pritiscima, ogranienim resursima, novim dru-
tvenim oekivanjima i propitivanjem vlastite relevantnosti, te su
prisiljeni podilaziti ukusu svojih (neredovitih) posjetitelja. Tako
MSU organizira djeje roendane, privatnim kompanijama iznaj-
mljuje prostor za domjenke, televizijskim kuama iznajmljuje dvo-
ranu za snimanje programa uivo i ugouje sportske trofeje FIFE.
Istovremeno, demokratinost i otvorenost razliitih manifestacija
u parku Bundek ponudili su nove mogunosti za prezentaciju (edu-
kativnih) izlobi na otvorenom, kao i za nastupe suvremenih umjet-
nika, klasinih glazbenika, lanova umjetnikih kolektiva i ad hoc Zimski vrt iza Motela Zagreb, Sredie, sijeanj 2009.
inicijativa, da o grafiterima i drugim praktiarima uline umjetnosti
ne govorimo. Na taj se nain hijerarhijski i ideoloki obiljeen od- omoguiti izgradnja planiranog kompleksa vladinih zgrada, kao no-
nos elitne i puke, zahtjevne i zabavne, samodostatne i angairane vih hramova politike moi u eliku i staklu, na njenim obalama?
umjetnosti uslonjava i dinamizira, a kao redovitu etaicu i posje- Hoe li gradski planeri slijediti futuristiku ili zelenu filozofiju
titeljicu parka nerijetko me iznenade programi razliitih civilnih i shodno tome moje prebivalite izloiti neizvjesnosti regulirane
udruga koji su intelektualno, etiki i emotivno jednako zahtjevni i urbanizirane rijeke ili pak slijediti geoloku i botaniku logiku
kao klasini muzejski ili kazalini sadraji i poruke. rijeke kojoj je potreban nadzeman i podzeman prostor irenja
i oplakivanja? Hoe li nesmiljena ugradnja elika, betona i asfalta
Ono to me kao moralno ganutu itateljicu Tunih tropa i svjedoki- zaravnati posljednje komadie autohtone konfiguracije tla i popuniti,
nju neizvjesne sudbine slobodnih zelenih povrina u mojemu kvartu zapuniti botaniki jedinstvene zelene rukavce tog netipinog nase-

112 Jambrei Kirin 113 Tuga sredianskih vrtova

lja kojeg s jedne (istone) strane obgrljuje raskoan Park Vjekosla-
va Majera, a s druge (sjeverne) gradski park Bundek? Hoe li zau-
vijek nestati ne samo bioraznolikost tog zatravljenog mikrosvijeta,
nego i kulturna memorija poznavanja svojstava i vjerovanja vezanih
uz drijen i glog, divlje kruke i trnjine? Hoe li ekoloki osvijeteni
urbanisti imati vie sluha za vitalne zelene otiske u zakucima
kvarta i ouvati umoliku depresiju s autohtonim raslinjem, broj-
nim preacima, pseim etnicama i djejima kuicama na stabli-
ma? Hoe li prepoznati posebnost jednog kvarta iji su se prostori
hortikulturnog nesvjesnog uspjeno opirali svim vie ili manje
domiljenim, vie ili manje radikalnim urbanistikim projekcijama?
(Vidljiv trag tog hortikulturnog nesvjesnog predstavljaju prijetee
podzemne vode to svakog proljea i jeseni okruuju topolu pored
novoizgraenog Centra Bundek). Premda skeptina prema odluka-
ma onih koji odluuju o sudbini kapitalnih investicija, pouzdajem
se u mo su-dionika kvartovske zajednice da aktivno i korektivno
oblikuju svoju urbanu svakodnevicu u kojoj, kako primjeuje Hei-
degger, ljudi ne podiu samo svoja zdanja i ne uzgajaju samo ra-
slinje, nego grade u smislu poetskog uzimanja mjere u skladu
s vlastitim potrebama, sjeanjima na prostore djetinjstva i vizijama
humanijih, odrivih gradova budunosti.
114 Jambrei Kirin
Renata Jambrei Kirin Eseji o biljkama 2/8
Eseji su objavljeni u autoriinoj knjizi Korice od kamfora
(Zagreb: Meandarmedia, 2015).
Rotirajue povre / 2010. /
Pokusni uzgoj biljaka bez supstrata, u takozvanom hi-
droponijskom sustavu, premjeta se iz plastenika
u mrane podrume, garae i nusprostorije odrivih zgra-
da budunosti. Jedan od tih sustava sastoji se od niza
cilindrinih posuda kojima krue otopljene hranjive tvari
to napajaju korijenje i forsiraju rast bilja koje rotira oko
izvora svjetlosti. Opit je uspio iznad oekivanja, tvrde
znanstvenici, jer je povre uzgojeno na taj nain izdani-
je i ilavije od obinog zemnog raslinja te sadri povea-
nu dozu fitohormona auksina. Rotirajue povrtnice se,
recimo to tako, odravaju u tinejderskom stanju eufori-
je straha, as okrenute naglavake, as polegnute
a as ukoene. One bujaju iz osjeaja zahvalnosti to
hranjive tvari ravnomjerno pritjeu u svaki dio biljke, ali
i iz bojazni da bi svakog trena sila tea mogla oslabjeti
a brojna LED sunca ugasiti. Od daljnjeg istraivanja orbi-
tropizma, kako se naziva taj fenomen, puno se oekuje.
ovjek koji jede hormonsku salatu iz hidroponije trebao
bi postati vitalniji i energiniji od ovjeka zatravljenog
heliotropizmom i uzgojem biljaka na otvorenom. Snaan
i poduzetan, spremno e napustiti stakleniki svijet, od-
baciti svoje rizome i otisnuti se u avatarska prostranstva.
Dok naglavce bude stremio u svemir, zaboravljajui na
biblijske pouke i blut-und-boden ideologije, moda e
razmiljati o stihu Michela Deguy o ljudskim ivotinjama
koje stjeu svoju okomicu tek u kontra-padu.
 Foto: V. Radovanovi
Vanja Radovanovi Prvi dio teksta koji opisuje nastanak vrta
EkoEkipe Preko sastoji se od izjava
sudionika, sakupljenih elektronikom
komunikacijom krajem 2013. godine
(sakupio V.R.). Poetkom 2015. napisani su
tekstovi koji komentiraju kasnija dogaanja
i vrtlarsku sezonu 2014.

EkoEkipa Preko: dnevnik jednog vrta

Iako je Trenjevka danas vrlo urbaniziran, a vjerojatno i jedan od

najgue naseljenih zagrebakih kvartova, u njoj je jo uvijek mo-
gue nai oaze zelenila i mira. Na samome jugozapadu Trenjevke,
na rubu kvarta Preko, lako je nai velike zelene povrine uz rijeku
Savu, povrine na kojima su se nekad uzgajale poljoprivredne kul-
ture, a danas su ih zauzeli korov i tzv. divlji vrtovi. Upravo u tome
podruju, gdje ve niz godina buja neorganizirano vrtlarstvo na
preteno otkupljenom zemljitu koje je sada u vlasnitvu Grada
i eka nove planove za njegovo koritenje (veina je kategorizirana
kao zelena povrina), rodila se u oujku 2013. godine inicijativa
za osnivanje zajednikog vrta Preko. Inicijatorice su bile Nikolina
Turinovi Dupor i Romana Krstekani, a kroz prie lanova te vrt-
ne grupe u nastavku teksta saznajemo kako je vrt nastao te zato
je izazvao i pozornost medija. Naime, to je bio prvi zagrebaki vrt
koji je nastao potpuno spontano, okupljanjem zainteresiranih gra-
ana, koji su formirali EkoEkipu Preko, zajednikim radom oistili
odabranu neupotrijebljenu gradsku parcelu od smea i kreirali na-
dasve neobian vrt, koji njeguju slijedei pravila organskog vrtlar-
stva, a dijelom i permakulture.

EkoEkipa Preko: nacrt parcele, 2013.

117
 Foto: V. Radovanovi
Godina prva (2013.): Godina poleta

Nikolina Turinovi Dupor (43), suosnivaica udruge

Ve sam puno puta medijima priala ovu istu priu,

ali u je vrlo rado ispriati jo jednom. Pomno sam
i sustavno svaki put sve objasnila. O vrtu, o tome kako
smo Romana i ja, nekakvim kriancem nevinog i buntovnog,
krenule u organizaciju EkoEkipe, o tome kako smo iz
dana u dan bile iznova i sve vie oduevljene - ne! -
zaprepatene je bolja rije: ljudima koji su se eljeli
prikljuiti vrtlarenju i druenju i s kakvom lakoom
i poletom su se bacili na ienje terena (itaj:
skupljanje wc koljaka, neidentificiranih podzemnih
objekata i stvari o kojima vie ne elimo ni
razmiljati, a prole su kroz nae ruk rukavice),
kako je ikara postala bujan i plodan vrt, o druenju,
zajednitvu, uenju, igranju
Ploa novog vrta, 2013.
Pisala sam ve o desecima pisama upuenih gradskim
i lokalnim vlastima, o dvadeset-trideset posjeta uredu
ovom, uredu onom, o telefonskim razgovorima,
elektronikim porukama, kucanju na vrata, objanjavanju:
Dobar dan, mi smo vam poslale dopis vezan uz gradske
vrtove u Prekom EkoEkipa Aaa, kod kolege? Soba 149.
Dobar dan, mi smo vam poslale dopis vezan uz gradske
vrtove u Prekom EkoEkipa A niste primili? Poslat
emo opet Dobar dan, mi smo vam poslale dopis vezan
uz gradske vrtove u Prekom EkoEkipa efica je na
godinjem? Da idemo u Ured za imovinsko-pravne poslove?
Okeeej Dobar dan, mi smo vam poslale dopis vezan uz
gradske vrtove u Prekom EkoEkipa Preko A-ha u drugi
ured trebamo ii? U Novom Zagrebu? Dobar dan, mi smo
vam Mi smo EkoEkipa dopis gradski vrtovi u Prekom
EkoEkipa Ne znate nita o gradskim vrtovima?! Kako
mislite NE ZNATE!!?

No, to je samo jedna strana prie a ovdje je druga.

Poetak vrta, podjela parcela nakon oranja, 2013. Mogu pisati bilo to, ali vrt je za mene zapravo samo
toka na slovu i.

119 EkoEkipa Preko

 Ideja, istina, igra, izazov i sve to s tokom. Tokom
koja slui da mi jasno kae: Daj, ega se boji?
Idealizam moda ipak postoji!
Jedna mala toka postala je zelena mrljica na karti
grada, postala je super prizor s balkona susjedima
u onim ogromnim zgradama u Jarnovievoj, mjesto gdje
djeca skau po slami i slau krumpire u slamnate
tornjie, gdje odrasli ljudi mjesec dana pletu ogradu
od granja, vesele se svakoj rajici i bumbaru i grade
im hotele, kue Kao neki paralelni mini-svemir,
smijeno malo stakleno zvonce za nas koliko nas je
ve? pa, gotovo sedamdeset.
I to sad? Radionice, uionice, predavanja, filmovi,
eksperimentiranje, uenje, itanje tona literature,
dijeljenje otkria, nova poznanstva, prianje,
razgovori, sanjarenje i planiranje Uimo toleranciju,
razliitost, prihvaanje. Vjebamo, isprobavamo,
dogovaramo se, grijeimo, pogaamo sve je to dio
budunosti EkoEkipe Preko. Pronalazimo putove da se
ukorijenimo, da postanemo dobar zeleni virus. Sa zapada
grada nezaustavljivo se iri poast formiranja vrtnih
povrina na svim zaputenim gradskim povrinama, graani
se organiziraju i razmjenjuju vjetine i usluge te
dobavljaju hranu s oblinjih poljoprivrednih
gospodarstava. Djeca odlaze na jednodnevne edukativne
izlete gdje ue kako se uzgaja hrana koju jedu te
vanost ouvanja sjemena. Ue kako je mnogo lake
zajedniki graditi i djelovati. Diljem grada niu
trnice organske hrane koja je svakome dostupna jer
se moe platiti radom ili uslugama. kole i vrtii
uzgajaju voe u svojim dvoritima to su nove vijesti.
Vjerujem da svatko od nas vrt nosi sa sobom, gdje god
da odemo. Svi smo promijenjeni. Radimo samo dobre stvari
jer se ponaamo prirodno. I ba volimo da nas je sve
vie i da u svakom kvartu bude neka-ekipa, da se ljudi
poznaju, da se drue i rade, da se hrane zdravije, da
120Radovanovi
mogu kupiti hranu koja nije izobliena gramzivou, ve
oblikovana skladom s naravi, da mogu darovati ono to
znaju, uiti bez straha i srama, pokazati svoje dobre
strane, pokazati i svoje slabosti, dijeliti iskustva,
proiriti vidike, prijateljstva, ugasiti televizore
i igrati se i veseliti tom udu sjeme, klica, list,
cvijet, plod. I sunce, zemlja, voda, vjetar. Ljudi.
Vanja Radovanovi (51), dipl. ing. elektrotehnike
Iako sam odrastao na rubu grada, u kuici u predgrau
s velikim vrtom, umom gotovo pred dvorinim vratima
i gradom tamo negdje daleko, izvan vidokruga, udaljenom
petnaest minuta hoda od najblie stanice na kojoj tek
treba doekati rijetki autobus, o vrtu samom nikad nisam
razmiljao kao o neemu bez ega ne bih mogao ivjeti.
Trideset sam godina ivio uivajui u vrtu udaljenom tek
nekoliko koraka od kreveta i kuhinje, svjeem vou
i povru i jo svjeijem prigradskom zraku s mirisom
ume takvu sam povlasticu prihvaao kao neto to se
samo po sebi razumije. Vrtni radovi bili su sastavni
dio moje djeje i omladinske svakodnevice isto kao
i uivanje u njegovim plodovima.
Nakon tog vrtnog perioda mog ivota nastupio je
bezvrtni, sljedeih 19 godina vrtove sam viao samo
u prolazu i to mi se inilo kao neto posve normalno.
Tu i tamo sam imao priliku proeprkati malo po
roditeljskom, prijateljskom ili nekom drugom vrtu i to
mi je bilo dovoljno. Ali, ipak me neto kopkalo Stan je
bio pun biljaka, balkon jo puniji, a povremeno sam
razmiljao o tome kako bi bilo zgodno negdje imati neki
komadi vrta. Nisam imao jasnu ideju to bih inio s tim
vrtom i to me zapravo njemu privlai, da li uitak sje-
denja u vrtnoj stolici ispod sjenovitog drveta za vrueg
ljetnog dana, da li dodir zemlje pod prstima, veselje
promatranja biljaka koje rastu i plodova koji dozrije-
vaju jer sam im JA to omoguio No, ideja je bila tu.
121 EkoEkipa Preko
 Godine 2012., kada jo nisam znao ni za jednu zagrebaku
vrtnu inicijativu, palo mi je na pamet kako bi bilo
zanimljivo posve samostalno obraditi neki mali kutak
neiskoritene zarasle ledine iza moje zgrade u Prekom,
ak sam djeci najavio poetak radova. No, iz raznoraznih
je razloga ideja ostala samo ideja, bez ijedne zakopane
lopate i posijanog sjemena.
I, onda se pojavila EkoEkipa. Nikolina je sluajno
pronala moj blog Nepoznati Zagreb i njoj zanimljive
fotografije pa me zamolila dozvolu za koritenje jedne od
njih. Pitao sam je za svrhu koritenja, a ona mi je
ispriala o njenom i Romaninom projektu u nastajanju.
I ta me ideja povukla. Vrt (itaj: svjei zrak,
zelenilo, plodovi) pa jo u drutvu entuzijastinih
ljudi koji misle pozitivno i aktivno (itaj: dobro
drutvo) ima li bolje kombinacije?;o)
Pomalo kaotian i nadasve demokratski poetak tog
projekta iskreno me zainteresirao, i to ne samo kao jo
jednoga iz grupe urbanih vrtlara, koji e oplijeviti
svoju gredicu i vratiti se kui, ve mi je odkrinuo
vrata prema dotad ne posve poznatom svijetu uivanja
u vrtu (jer je to u roditeljskoj kui uvijek pomalo bilo
povezano sa mora se-pristupom pa onda i nekom vrstom
pritiska), ali i grupne vrtne dinamike. Prije toga sam
ve mnogo puta sudjelovao u grupnim akcijama, bilo kao
lan, bilo kao voditelj, no to su u pravilu bile
kratkorone i neobavezujue ad hoc prie, dok je vrt
neto posve drugo. Njegov ivotni ciklus obuhvaa cijelu
godinu i puno razliitih faza vegetacije, ali i,
u sluaju zajednikog vrta, mnoga pitanja koja su
zajednika svim lanovima vrtne zajednice, a na koja
postoje razliiti odgovori i svaki lan zajednice ima
neku svoju viziju kako treba raspodijeliti parcele,
organizirati zajednike radove, navodnjavanje, skupljanje
komposta, gradnju ograde, borbu protiv nametnika itd.
Sve u svemu, zajedniki vrt je svijet u malom.
122Radovanovi
Ali, usprkos svim tim razliitostima on funkcionira. I to
ne samo u Zagrebu, gdje mi probijamo led takvim pristupom,
ve i u mnogim drugim gradovima i zemljama, gdje svaki ima
neke svoje posebnosti i nevjerojatno je zanimljivo virnu
ti neto dublje u taj urbanovrtlarski fenomen gdje se mo-
e vidjeti fantastina kreativnost i upornost ljudi koji
se time bave.
Drago mi je to sam svojim udjelom u EkoEkipi Preko i ja
jedan od tih urbanih vrtlara, i zbog svjeeg povra koje
u sezoni vie ne moram kupovati na trnici, i zbog aktiv-
nog otpora potroakom drutvu (zbog kojeg s velikim
veseljem zaobilazim tezge s povrem u velikim trgovakim
centrima), ali ponajvie radi osjeaja zajednitva i ugo-
dnih trenutaka provedenih u radu i odmoru u NAEM vrtu,
vrtu u kojem suraujemo ne samo moja ena (a ponekad i
djeca) i ja, ve i cijeli niz ivopisnih ljudi s kojima
se susreemo na tih tisuu ili koliko ve kvadratnih me-
tara i koji nam uljepavaju dan (a nadamo se i mi njima).
I prije ovog vrtnog proboja volio sam etati po samoni-
klim prigradskim i gradskim vrtovima, zapaati njihove
detalje, prouavati zasijano povre, vrste voaka i, mo-
da ak najvie, elemente uvene trash-arhitekture,
koja uz pomo svih moguih (najee otpadnih) materija-
la izgrauje najnevjerojatnije vrtne kuice, nadstre-
nice, vrtne garniture ograde, vrtne ulaze Svaka etnja
kroz vrt tog tipa je kao posjet malom etnografskom muze-
ju, zagrebakom Skansenu, u kojem je svaki put izloena
druga vrtna kolekcija. Na sreu, Zagreb obiluje takvim
vrtovima i oni su svojom ivopisnou ve oduevili ne
jednoga naega inozemnoga gosta i uvijek su zahvalno
odredite za etnju.
Stoga, poelimo naem gradu im vie urbanih vrtova svih
vrsta, i onih slubenih, gradskih, i onih alternativnih
(grupnih) i onih klasinih, pojedinanih zdravo je
jesti voe i povre izraslo u vlastitom vrtu, zdravo je
ivjeti aktivno i na svjeem zraku, a jo je najzdravije
sve to initi u dobrome drutvu!
123 EkoEkipa Preko
 Ljiljana Petrika (28), grafika dizajnerica
Prije nego to sam se prikljuila EkoEkipi Preko dugi
niz godina uzgajala sam povre na balkonu. Hrana i bilj-
ke nisu me zanimale samo kao vrtlarstvo, ve sam ba
htjela propitivati to je to to jedemo. Zanimalo me
odakle je dolo sjeme hrane koje jedem, u kakvoj je
zemlji raslo, kako je bilo tretirano, i to sam vie
saznavala, to sam intimnije doivljavala cijelu priu,
i sve sam manje bila spremna vratiti se konformizmu.
Zato je tako teko dobiti hranu kakvu su jeli moji
preci, koja je rasla u zdravoj zemlji i nije niim
tretirana? Ako postoji 4000 vrsti krumpira, zato jedemo
samo 3 vrste, i zato prihvaamo da je tako? To je moje
tijelo zato bih doputala da mi itko diktira to
u jesti? Ako je ivotinja ivjela u groznim uvjetima,
hranjena smeem, napumpana antibioticima, brutalno
ubijena, ako je pola zemaljske kugle zagaeno dok je
meso dolo do mene, to naprosto nikako ne moe biti
dobro za mene. Ja ne elim sudjelovati u takvom svijetu,
niti ga elim ostaviti svojoj djeci. Konvencionalna
poljoprivreda ne razumije uzrok i posljedicu, ve se
ponaa kao da stvari nisu povezane jedna s drugom.
Takav uzorak vidim svugdje, i u meuljudskim odnosima,
i u znanosti, i u nainu kako smo odgajani i kolovani,
kao da smo atomizirane, zasebne individue, odvojene od
prirode i jedni od drugih.
to se tie ljudi, zajedniki vrt mi se svia upravo
zato to je zajedniki i to funkcionira egalitarno.
Zanima me u kojem e smjeru ljudi spontano krenuti, hoe
li htjeti da neto radimo skupa, hoe li se razviti neki
oblik alternativne ekonomije? Zadruge, kooperative? Ili
e se ljudi posvaati, ili e netko zaustaviti cijelu
priu. Zanimljivo mi je istovremeno uiti i o biljkama
i o ljudima, isprobati neke stvari u praksi i podijeliti
ono to znam. Istovremeno smatram da je dobro to to
radimo, za cijelu zajednicu, i naprosto elim biti
u prii koja mi je dobra.
124Radovanovi
Maja Krapec Jovanovi (36), nezaposlena ekonomistica
U vrt me dovela elja da uim o vrtlarenju i prakticiram
dio onoga to sam nauila godinu dana ranije na teaju
permakulture.
Iako sam se EkoEkipi Preko prikljuila malo kasnije,
odmah sam postala punovrijedan lan. Oekivala sam puno
uenja, razmjenu iskustava i praktinog rada. Ali,
iznenadila sam se. Dobila sam mnogo vie (i tu ne mislim
na bolna lea). Postala sam lan zajednice, zajednice
gdje se dobrodolica podrazumijeva, gdje stvaramo
i druimo se uz rad, slavimo nae uspjehe i jedni druge
podravamo. Nai fini i prekrasni plodovi koje smo
ubirali ove godine oiti su dio truda i rada, no postoji
i onaj dio ispod povrine, koji je opipljiviji.Zadovolj-
niji smo, uimo se suradnji, boljoj komunikaciji, uvaa-
vanju razliitosti, paljivi smo prema prirodi, vri-
jednost svakoga od nas u vlastitim oima je porasla.
U vrtu nije bitno koje si vjere, nacionalnosti, spola,
roda, mlad ili star, to si po zanimanju, radi li
uope. Potuje li prirodu? Spreman si vrtlariti
i suraivati? To su pitanja koja se postavljaju. Tamo
njegujemo nae kvalitete, istraujemo vlastite potenci-
jale i nudimo jedni drugima znanja koliko i kada smo
u mogunosti. A ini mi se da jo (kao zajednica) nismo
otkrili na puni potencijal. Bezbroj je mogunosti,
a prostora za rast neogranieno. Mi smo dokaz da kad
se male ruke sloe, sve se moe!
Suzana Jurievi (36), nezaposlena profesorica geografije
Moj prijatelj Saa iz kvarta javio mi je da bi uskoro
mogli niknuti vrtovi u Prekom gdje emo moi saditi
svoje voe i povre. To me odmah zainteresiralo te smo
otili na prvi sastanak kojeg je vodila Romana. Ekipa
koja je dola inila mi se simpatina i mislila sam
kako bi bilo zanimljivo upoznati nove ljude od kojih ti
125 EkoEkipa Preko

svatko moe donijeti u ivot poneto novo i jo se
k tome moe i malo vrtlariti. Naalost, moj je prija-
telj Saa odustao od ideje da se pridrui grupi, ali,
eto, doveo je mene.
to vrt znai za mene: prvenstveno oazu u kojoj mogu sve
svoje misli, bilo da se radi o pozitivnim stvarima ili
problemima, jednostavno predati zemlji dok kopam, sadim
ili upam travu. Vrt je mjesto gdje se oputam i uivam
u svemu to on nosi.
Naa vrtna pria je isto sastavni dio svega, ali jo se
tu nisam posve nala. Jo sam pomalo orijentirana na
svoju parcelu, sve dok ne krene neto vee, npr. sad je
aktualna sadnja voaka, pa se moda tu neto zahukta,
pa se malo vie ukljuim u vrtnu priu.
Vrt je i mjesto naeg okupljanja pa mi je uvijek
zanimljivo popriati s ljudima koji se zateknu na vrtu,
iako je s pribliavanjem zime sve manje ljudi. U zadnje
vrijeme rijetko koga sretnem. Zanimljivi su mi i
prolaznici koji svakodnevno eu uz na vrt, bilo sa
psima ili bez njih. Uvijek se netko zaustavi i popria
malo, divi se naem vrtu ili jednostavno komentira.
Ne smijem nikako izostaviti macu koja se uvijek nae
negdje u blizini vrta i trai tko e je pomaziti. To
da se u vrtu druim i sa ivotinjama takoer mi donosi
veselje.
Najvee veselje je, naravno, povre koje sam svojim
radom zasadila i sad me nagradilo plodovima i listovima.
To je svakako vrijedno divljenja.
126Radovanovi
Natalija Zorica (42), uiteljica razredne nastave
Zato sam dola u vrt? Zdrava hrana, blizina zgrade
Nikad prije nisam pokuala nita slino i bila sam
prilino skeptina kako u se snai, ali sam odluila
pokuati pa to bude. Mislila sam - uvijek mogu
odustati. Meutim, svidjelo mi se. Svidjelo mi se
gledati kako biljice rastu, to sam mogla jesti salatu,
blitvu, rajice, ciklu za koje sam bila sigurna da nisu
niim tretirane, i najvie to sam nauila puno novih
korisnih stvari. Tako se vrtlarenje ispostavilo kao
zanimljiv i koristan hobi.
Komentar uz Godinu prvu:
Nakon ovih pria zakljuak se sm namee lanovima EkoEkipe
Preko zajedniki vrt ne znai samo vrtlarstvo, uzgoj povra i cvije-
a, ve i priliku za druenje mimo uobiajenih uurbanih susreta
svakodnevice, priliku za posve slobodan kontakt s prirodom, ali
i ljudima dobre volje, otvorenog srca i jo ivog entuzijazma (koji je,
naalost, danas sve tee sresti), koji svoj ivot ele obogatiti neim
novim. Naravno, nije uvijek sve ruiasto, postoje razmimoilaenja,
rasprave, pokuaji i promaaji, aktivni i neaktivni lanovi Ali ono
to ohrabruje je sjeme entuzijazma i zajednitva koje je usprkos
svemu proklijalo u toj grupi!
127 EkoEkipa Preko
 Godina druga (2014.): Godina kia i pueva
Nakon prve godine vrta u Prekom dola je, naravno, druga godina.
Svaki poetak prati velika koliina entuzijazma, veselja, poleta pa
se njima odlikovala i prva godina naeg vrta. A druga?
Druga je godina bila dijametralno suprotna. U nju smo ponovo uli
s entuzijazmom, moda i zrncem oholosti mnogi od nas smatrali
su da smo tokom prve godine nauili sve to smo trebali znati i da
smo spremni za velike uspjehe i rekordne prinose bez puno muke.
O kako smo se prevarili!
Foto: V. Radovanovi
Foto: V. Radovanovi
Vrtne lijehe i stazice vrta EkoEkipe Preko, 2014.
Godina 2014. bila je neobina godina od samog poetka udljiva
i nadasve vlana: zima je bila topla (i nije ubila nametnike), proljee
je poelo vrlo toplo, a nastavilo se iznimno svjeim i vlanim vreme-
nom (kada su carevali puevi), ljeto je takoer bilo iznimno kino
(kada su puevi nastavili svoj unitavalaki pohod), dok je jesen bila
ipak neto bolja Ukratko, vrtom su carevali puevi i razvoj svih
moguih nametnika i biljnih bolesti.
128Radovanovi
Uz meteoroloke nedae stigle su i one grupne. Prije svega u vidu
otvaranja velikog gradskog vrta u Stenjevcu, a potom i manjega na
Savskoj Opatovini. Ti su vrtovi nudili vee parcele, gotovo dvostru-
ko vee od naih, koje su bile pogodno smjetene u blizini panskog
i Malenice otkuda nam je stizalo puno lanova nae vrtne zajedni-
ce. Neki su se odmah prebacili u gradski vrt i ostavili nam svoje
parcele krajem proljea. Drugi su pokuali voziti paralel-slalom na
dvije strane i nakon nekoliko mjeseci borbe s vlagom i puevima
odustali su od parcela u naem vrtu, koje su zarasle u korov i po-
stale pravi puorasadnici. Treima je vie odgovarao sistem grad-
skih vrtova bez naih pravila, a etvrti su odustajali radi svojih
Vrt za sunana nedjeljna popodneva, 2014.
osobnih razloga. Tako je, s vremenom, gotovo treina vrtnih parce-
la promijenila svoje vlasnike i novi su, naalost, dobili svoje parcele
tek potkraj sezone, kada se vie nita nije moglo uiniti. Sve to re-
zultiralo je neiskoritenou parcela, bujanjem trave i, naravno,
pueva, a vrt je u cjelini djelovao neuredno.
Neki od najaktivnijih lanova nainili su korak dalje u svojem vrt-
nom angamanu pa su krenuli na permakulturne teajeve i pokre-
129 EkoEkipa Preko
nuli udrugu Zeleni klik!, koja je zapoela rad na pripremi projekata
vezanih uz gradsko vrtlarstvo. No, to takoer znai da su imali
puno manje vremena i energije za pokretanje akcija u matinom
vrtu. A kad nema puno dogaanja i kad je vrt zaputen i njime ca-
ruju korov i puevi, tada i elan itave grupe pada, slab je odaziv na
rijetke zajednike akcije, a ona manjina koja je na akcije dolazila
vodila je sizifovu borbu s koliinom posla i svojom demotivirano-
u zbog nedostatka podrke ostatka grupe. Pojavile su se i prve
krae (sumnjali smo na stanare susjednih zgrada), a psi su te sezo-
ne ee posjeivali na vrt i obavljali nudu gdje god su stigli.
Godina trea (2015.): Godina novih saznanja
Svaka je godina godina novih saznanja pa e posve sigurno i ova
biti takva. Ove retke piem poetkom godine, tek tjedan dana
nakon to se otopio snijeg i nekoliko tjedana prije poetka prvih
radova na vrtu, tako da su prava vrtna dogaanja tek pred nama.
Godinu zapoinjemo novim idejama i novim entuzijazmom, a vri-
jeme (meteoroloko i ono drugo), vrt i grupa sama po sebi e
odrediti kojim emo putem krenuti.

Ako moemo traiti neko dobro u tome to je snalo vrt u 2104.

Foto: V. Radovanovi
godini, onda je to, prije svega, osjeaj da nakon takve godine na-
prosto ne moe biti loije, da smo dotakli dno to se nepovoljnih
meteorolokih uvjeta tie (naravno, to nije tono, ali takav je opi
dojam). S druge strane, odigralo se i izvjesno ienje od ljudi
kojima takav tip vrta nije odgovarao, a doli su neki novi kojima
treba ba takav, zajedniki vrt i koji su, ini se, skloniji zajedni-
kim aktivnostima.

Na kraju ovog pregleda vrtnih zbivanja 2014. godine treba rei

i nekoliko rijei o donoenju odluka vezanih uz vrt. Naime, za razli-
ku od uvrijeenih naina funkcioniranja grupa i upravljanja, odno-
sno profiliranja pojedinaca ili grupe ljudi koji donose odluke
i predvode grupu, u vrtu EkoEkipe Preko prisutan je svjestan od-
mak od tog modela. Nitko se od najaktivnijih lanova zajednice ne
eli isticati kao voditelj grupe, ve se tei punoj demokraciji
i donoenju odluka konsenzusom umjesto prevlau veine, odno- Vrt u novoj sezoni, 2015.
sno voditelja. Takva praksa ima za posljedicu sporije odluivanje
unutar grupe, ali isto tako i tenju za grupnom odgovornou za
ivot vrta i podjelu zadataka izmeu lanova zajednice. Naravno,
u tako velikoj grupi (oko 75 lanova na kraju 2014.) to nije lak zada-
tak, no injenica je da ovaj projekt ve gotovo dvije godine ivi ta-
kvim ivotom i nadamo se da e se i dalje razvijati na nain na koji
je zamiljen i koji potie aktivnost i odgovornost itave grupe.

130Radovanovi 131 EkoEkipa Preko

 D. Cindri
Zrnka Trajkov Tekst je napisan u listopadu 2013. godine.

Trnoslav kolski i drutveni vrt

Foto:
u sreditu Zagreba
Osnovna kola Davorina Trstenjaka smjestila se, ili bolje reeno
sakrila, u poslovnoj i stambenoj zoni grada izmeu Vukovarske,
Miramarske i Luieve ulice, u naselju Vrbik u zagrebakoj etvrti
Trnje. Velikim kolskim dvoritem dominiraju prekrasan park s ra-
znovrsnim stablima, cvjetnjak i igralite. ini se posve uobiajeno
za jednu kolu. No, zaklonjena od pogleda je parcela od gotovo
900 etvornih metara na kojoj, zahvaljujui vrijednim rukama naih
uenika, nastavnika, roditelja i volontera, uspijeva na kolski vrt.

Ideja o vrtu kao mjestu gdje emo se druiti na otvorenom, a pri

tome raditi, zajedno uiti i osjeati se korisno dugo je bila tema
razgovora u zbornici. Izmeu ostalog, elja nam je bila da djeca
uz nau asistenciju proizvedu barem dio povra za potrebe kolske
kuhinje i steknu nove vjetine. Dosta je bitno i to to je na ravna-
telj Darko Cindri otvoren za nove ideje i podrao je nas uitelje
u naim matanjima o vrtu. Prostor za vrt smo imali. Stari vonjak
se zbog sanacije toplovoda osuio i osunano zemljite s mogu-
nou navodnjavanja stajalo je neiskoriteno, obraslo u korov, ali
i korisne samonikle biljke. Kao i obino, teko je bilo iz prie kre-
nuti u realizaciju.

Poetkom 2013. godine saznali smo da Program Ujedinjenih naro-

da za razvoj (UNDP) priprema pilot projekt uspostave kolskog/
drutvenog vrta u Zagrebu. Ubrzo nakon prvih kontakata zapoela
je ugodna i nadasve korisna suradnja. Osim logistike podrke,
nabave i donacije alata, UNDP nas je povezao s udrugom O.A.Z.A.
i njihovim volonterima. Podrku i pomo smo dobili i od Gradskog
ureda za poljoprivredu i umarstvo.

Tokom ranog proljea, zajedniki smo osmislili vrt prema principi-

ma ekoloke poljoprivrede i permakulturnog dizajna. Vremenske
Na Satu razrednika u vrtu Trnoslav, travanj 2013. su prilike prilino usporile poetak radova i nita se nije odvijalo

133
prema planu. Snijeg, kia, blato i hladnoa nisu nam dozvolili da
s uenicima ponemo s radovima. Svi smo bili nestrpljivi i strahovali
da e cijeli projekt propasti. U meuvremenu je proveden kolski
natjeaj i izabrano ime vrta: Trnoslav u slavu Trnju, kako je izjavio
pobjednik natjeaja.
Polovicom travnja napokon smo zapoeli s radovima. Volonteri iz
udruge O.A.Z.A. (Odriva alternativa zajednici) kojima je vrtlarenje
dio struke zabijaju prvu lopatu u zemlju i otkrivaju dobru vijest gli-
Foto: Udruga O.A.Z.A.
Foto: Z. Trajkov
Polukruna i tzv. klju gredica, vrt Trnoslav, travanj 2013.
ste su tu, dakle zemlja je iva. U sljedeim danima pridruuju im se
uenici s uiteljicama. Male i velike ruke zaradile su uljeve, ali zato
su formirane vrlo matovite gredice. Stvorene su klju gredice,
spirale, polukrune gredice Na skrovitom mjestu postavljeno je
kompostite za zeleni otpad iz vrta. Drugo kompostite je u blizini
kolske kuhinje i u njega se svakodnevno odlae organski otpad.
Prilikom sijanja i sadnje, vodili smo dnevnik radova i obiljeavali na
gredicama to je posaeno. Gredice s povrem kombinirane su sa
zainskim biljem ili cvijeem. Uz rubove vrta posaene su kupine,
134Trajkov
maline, aronija i borovnica. U zainskim spiralama uspijevaju lavan-
da, rumarin i kadulja. Lista povra, cvijea, voa i zainskog bilja
zaista je dugaka: blitva, pinat, ratika, kelj, cikla, perin, kolera-
ba, cvjetaa, brokula, pastrnjak, mrkva, salata, mahune, grah, bun-
deve, tikvice, krastavci, rajice, paprika, feferoni, kukuruz, bamija,
patlidani, metvica, bosiljak, kopar, kamilica, neven, melisa, kadifi-
ce, dragoljub, cinije,no i dan, suncokreti Za zatitu bilja od
nametnika napravili smo mjeavinu od neema, duhana i vode, koja
se pokazala prilino djelotvornom. Veina uenika rado je dolazila
Vrt Trnoslav, lipanj 2013.
u vrt. Zajedniki smo prouavali vrtlarsku literaturu i stjecali isku-
stvo. Koji put smo zamijenili i uloge. Neki su uenici ve bili vjeti
vrtlari i poduavali nas npr. kako se skidaju zaperci s rajica. Ne
jednom sam upozorena Dosta prie profesorice, ajmo raditi!
Toplo vrijeme brzo je probudilo na vrt, no pribliavao se i kraj
kolske godine. Postavilo se pitanje kako emo odravati vrt tokom
ljeta i kolskih praznika. Na slubenom otvaranju vrta u lipnju pri-
sutni roditelji i sugraani pozvani su da nam pomognu u ljetnim
radovima, prije svega u zalijevanju tokom vikenda. Pozivu se oda-
135 Trnoslav kolski i drutveni vrt
zvalo nekoliko roditelja i time zapoinje nova faza naeg projekta
ukljuivanje roditelja, tj. lokalne zajednice.
Bitno je spomenuti da tokom ljeta nismo imali poimence utvren
raspored dolazaka i radova u vrtu, nismo imali niti velikih oeki-
vanja u pogledu uspijevanja i dozrijevanja posaenih kultura.
Sve se odvijalo spontano i oigledno uz veliku dozu elje da
sve uspije. Nekolicina nas (kolegica) je dobar dio svog godinjeg
odmora provela u vrtu, tehniko osoblje kole bilo je zadueno
svako jutro postaviti prskalice za vodu i eventualno plijeviti.
A nakon vruih dana, u veernjim satima vrt su spaavali pojedini
roditelji i uenici. Navratili bi i susjedi nae kole, nai brani
partneri, prijatelji i pomagali.
Veina plodova poela je dozrijevati u srpnju. U lipnju, na samom
kraju kolske godine, uenici su uspjeli samo salatu iz vrta jesti za
ruak u kolskoj kuhinji. Veliki i lijepi ili pjegavi i zgureni, takvi
su nai plodovi. Definitivno daleko od reklamnog povra. Jako
smo se veselili svakom ubranom plodu i s ponosom ga nosili ku-
ama. Naime, kako ne radi preko ljetnih praznika, kolska kuhinja
nije mogla primiti namijenjeno joj povre. Od gomile posijanog
povra najuspjenijima su se pokazali: blitva, salata, kelj, kolera-
ba, patlidan, tikvice, bamija i sve zainsko i ljekovito bilje.
Kelj, blitvu, mrkvu, perin i pastrnjak koristimo u kolskoj kuhinji
ove jeseni. Ostali plodovi i njihovo sjeme posluili su nam u radi-
onici banka sjemena koja je odrana za uenike ove jeseni.
Na taj nain, na poetku jeseni dobili su uvid u sve cikluse rasta
jednog vrta.
Poetkom nove kolske godine dogovorili smo se na nivou kole
da e svi uenici i uitelji u svoj mjeseni raspored dodati bora-
vak i radove u vrtu i parku kole. Time e, naravno, doprinijeti
kolskom okoliu, ali prije svega svojem osobnom razvoju.
136Trajkov
Renata Jambrei Kirin Eseji o biljkama 3/8
Eseji su objavljeni u autoriinoj knjizi Korice od kamfora
(Zagreb: Meandarmedia, 2015).
Nekulturne biljke / 2011. /
Za biljke koje su iz vrtova i kontroliranog uzgoja prele,
zapravo, rasijale se prirodom obino se kae da su po-
bjegle iz kulture. Kao da ureena i ograena gredica
predstavlja vratnice civilizacije, a demijurg koji je obra-
uje i nadzire tuje djelo svojih ruku mnogo vie no plo-
dove iz bojeg vrta. Kao to je poznato, uloga vrtlara,
poljara ili pudara u bojoj branjevini nije mu odgovarala.
Zato mu je bogolika mo odabira, krianja, usavravanja
i preobrazbe divljih u biljne kulture odmah omilila. U vla-
stitom vrtu imao je uvijek spreman odgovor na eninu
iskonsku potrebu da pronikne u vii red stvari i spozna
matricu ivota i smrti. Rekao bi joj mudro: bolje je znati
obraivati vlastiti vrt no uiti poneto, manjkavo i povr-
no o tajnama svijeta. U poetinijem raspoloenju, pjevao
bi o eninoj ljepoti, a svaki znamen njene putenosti, dra-
esti i vrline prispodobio nekom drugom cvjetku. Meu
njima je bilo najvie mediteranskih i egzotinih biljaka
iz dalekih krajeva, s mirisom turskih bati i perzijskih vr-
tova. Ljubavna opijenost nije dugo trajala, kao ni dra
zavoenja, pa je svu brigu oko uzgoja djece te tjelesne
i moralne dobrobiti gojenaca vrtlar prepustio enskoj
svojti. Ako bi se netko od sinova istakao izvanrednim po-
stignuem i znaajnim otkriem prozvali bi ga samoni-
klim talentom, rijetkom biljkom koju rodna gruda raa
samo jednom. Tako bi se ponajbolji izdanak humanisti-
ke i majinske kulture vratio hirovitoj prirodi.
 Foto: M. avrljuga
Vrtlarske radionice s Andrejom oh,urbanom vrtlarkom: poduka o pripremi
zemlje i sijanju, proljee 2014.
Miranda Novak Tekst je napisan u proljee 2015. godine.
Zelena uionica:
vrt Edukacijskorehabilitacijskog
fakulteta uloga vrtova u razvoju
kvalitete ivota
Pokretanje projekta Zelena uionica na Edukacijsko
-rehabilitacijskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
Prvotna ideja za projekt Zelena uionica, vrt Edukacijsko-rehabili-
tacijskog fakulteta (ERF), bila je pokrenuti sveuilini vrt po uzoru
na vrtove na svjetskim sveuilinim kampusima poput Sveuilita
Harvard, Yale, Oxford, Sveuilita i kampusa u Milanu, Nacionalne
knjinice u Bruxellesu te Sveuiline knjinice u Varavi. Ideja se
rodila s pokretanjem raznih inicijativa drutvenih urbanih vrtova
diljem Hrvatske, a Znanstveno-uilini kampus Borongaj inio se
kao sjajna lokacija koja trai ba svaki oblik revitalizacije i osvjee-
nja. Drutveni vrtovi predstavljaju oblik socijalne politike grada za
drutvenu koheziju, povezivanje zajednice, njegovanje povezanosti
s prirodom, poticanje graana na samostalnu proizvodnju hrane te
razvoj svijesti o zdravoj prehrani. Mogu znaiti potporu ekonomski
ugroenim i iskljuenim skupinama drutva te su vrijedan doprinos
sadraju i kvaliteti ivota u gradu (Okvat i Zautra 2011). Studentima
i zaposlenicima svih fakulteta na Kampusu ne nudi se mnogo vie
od matinih zgrada, nedostaje adekvatne infrastrukture te priklad-
nih sadraja za kvalitetan studentski ivot i rad, a neiskoritenog
je prostora vrlo mnogo.
Zelena uionica, vrt ERF-a, kombinacija je vieosjetilnog parka
i povrtnjaka te se nalazi na parceli u neposrednoj blizini Edukacij-
sko-rehabilitacijskog fakulteta na Znanstveno-uilinom kampusu
Borongaj. Ideja vrta komplementarna je viziji i misiji Edukacij-
sko-rehabilitacijskog fakulteta, koji obrazuje socijalne pedagoge,
edukacijske rehabilitatore i logopede koji su jo tijekom studija
prepoznati kao vrlo angairani i aktivni u zajednici. Kada se poelo
139
razgovarati o tome to bi se sve u sklopu vrta moglo raditi i kako
aktivnosti u Zelenoj uionici povezati s nastavom triju profila stru-
njaka koje ERF obrazuje, profesorica dr. sc.Rea Fulgosi-Masnjak,
specijalizirana u podruju senzorne integracije,predloila je da se
uz vrt uklopi i vieosjetilni park. Senzorna integracija je neurobio-
loka aktivnost koja omoguuje primanje i obradu informacija koje
u mozak pristiu iz razliitih osjetila (Masnjak-Fulgosi, Runji i Mli-
nari 2003). Kako svijet doivljavamo putem sedam osjetila, vieo-
sjetilni park i povrtnjak direktno potiu obradu podataka i podra-
vaju sposobnost integracije podraaja iz okoline i iz vlastitog tijela.
inilo se posve logino da se u prirodnom okruenju, u neposred-
noj zajednici u okolici fakulteta, pokrene poligon za istraivanje po-
druja koje je i znanstveni i praktini predmet interesa zaposlenih
strunjaka te buduih studenata ERF-a. Takav integrativni pristup
govori o drutvenoj odgovornosti akademske zajednice i moguno-
sti da upravo ona bude nositelj utjecaja na kvalitetu ivota u zajed-
nici. To je vrijednost koju ERF nastoji prenijeti studentima koji e
u svom profesionalnom radu prvenstveno utjecati na ivote ljudi.
Uz profesionalnu odgovornost i etinost te visoke razine standarda,
terapijski rad u vrtu te povezivanje vieosjetilnog parka i povrtnjaka
s rehabilitacijskim aktivnostima, odgovornost prema okoliu, briga
za biljke, suradnja, strpljivost mogu pomoi tome da studenti
budu jo kvalitetniji strunjaci. Pokretanje projekta zapoelo je
2013. godine, kada je tadanji prorektor za prostorno ureenje Sve-
uilita u Zagrebu, prof. dr. sc. Bojan Baleti, prepoznao i podrao
ideju te od Sveuilita i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
osigurao odobravanje koritenja 1.000,00 kvadratnih metara zemlje
u neposrednoj blizini zgrade fakulteta. Koordinatorici projekta sa-
vjetima su jo 2013. godine pomogleCvijeta Bievite Tihana Ru- ganje u razvoj zatitnih imbenika za koje se pokazalo da odgaaju
bi iz inicijative Parkticipacija, dok je u kreiranju Zelene uionice
sudjelovala i dekanica ERF-a, prof. dr. sc.Antonija iak, brojnim
sugestijama oko povezivanja projekta s nastavom te svesrdnom
podrkom, a ukljuivali su se i nastavnici ERF-a, koji e dio nastave
izvoditi u Zelenoj uionici, posebice ve spomenuta prof. dr. sc. Rea
Fulgosi Masnjak. Idejno rjeenje vrta i vieosjetilnog parka, poet-
kom 2014. godine, posve je volonterski izradio krajobrazni arhitekt
Ivan Juratek pa Zelena uionica iz ptije perspektive izgleda kao
drvo. Tamo gdje su grane i debla planirane su staze kako bi i vrt
i park bili dostupni osobama s invaliditetom i potekoama.
140Novak
Oko grana/staza je u proljee 2014. godine izorana zemlja i u kro-
njama improviziranog stabla se ustvari nalazi povrtnjak.Vrtlarenje
je zapoeto u proljee 2014. godine te je odrano pet vrtlarskih
radionica na kojima je kao voditeljica volontirala Andreja oh, po-
znatija kao Zelena Andreja i Urbana vrtlarka. Ona je sve okupljene,
velikim dijelom studente te razne lanove organizacija civilnog
drutva, poduila kako pripremiti zemlju, gredice i kako zasijati te
zasaditi biljke.Bilo je zasaeno mnogo razliitih kultura te su prvi
plodovi ubrani tijekom te 2014. godine.
U radionice u vrtu do kraja 2014. godine bili su ukljueni volonteri
Centra za mirovne studije te azilanti smjeteni u Hotelu Porin u Za-
grebu, korisnici Centra za rehabilitaciju i Centra za autizam te dje-
ca iz osnovnih kola i vrtia. Pokazalo se da ona djeca koja dou
s roditeljima na taj nain konstruktivno provode svoje slobodno vrije-
me i povezuju se s odraslima i vrnjacima. Djeca i mladi prije svega
uivaju u vrtlarskim aktivnostima i nita od toga ne doivljavaju kao
naporno, ve kao rekreaciju i igru. Tijekom radne akcije svi rade
koliko mogu i ele, zajedno, u oputenoj atmosferi u kojoj se sve
odvija spontano.Upravo se promicanjem socijalne kohezije zajed-
nice, volonterstva, prosocijalnog angamana i privrenosti Zelena
uionica i sve aktivnosti u vrtu dotiu podruja promocije mental-
nog zdravlja, to je ustvari ulaganje u kvalitetu ivota te razvoj soci-
jalno-emocionalnih kompetencija svih ukljuenih. Isto tako, u sklo-
pu Zelene uionice ostvarena je suradnja sa Centrima za socijalnu
skrb te su od proljea 2014. godine u aktivnosti ukljueni mladi ko-
jima je zbog krenja zakona odreena posebna obveza humanitar-
nog rada. Strunim jezikom reeno, takvi projekti predstavljaju ula-
javljanje problema u ponaanju ili pak djeluju kao otpornici. Pove-
zanost obitelji i zajednice, njegovanje prosocijalnih vrijednosti
i prosocijalnog angamana djece i mladih u zajednici doprinosi
kvaliteti mentalnog zdravlja u odraslosti.Sva svjetska istraivanja
s podruja prevencije pokazuju da su upravo ulaganje u angaman
u zajednici, obitelji i koli najsnaniji zatitni imbenici.
Tijekom 2015. namjerava se ukljuiti i graane iz etvrti Vukome-
rec u kojoj je smjeten Kampus Borongaj te ponuditi ukljuivanje
u vrtlarenje nezaposlenima i ostalim skupinama koje su u riziku
141 Zelena uionica
Prijedlog Zelene uionice: vrta Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, autorstvo krajobraznog arhitekta Ivana Jurateka, izvedbeni projekt
da budu socijalno iskljuene.Uz sve aktivnosti navedene na letku,
Zelena uionica se koristi i planira se u budunosti koristiti za
izvoenje raznih kolegija na svim smjerovima studija ERF-a.
Neki od kolegija su Doivljajna pedagogija, Senzorna integracija,
Program unapreivanja socijalne kompetencije, Profesionalna
rehabilitacija, Programi podrke za odrasle osobe s intelektual-
nim potekoama, Zapoljavanje osoba s invaliditetom, Volonter-
ski rad, Metode i tehnike pouavanja osoba s autizmom te Joga
za djecu s ADHD-om.
osigurala sredstva koja bi omoguila radno osposobljavanje te zapo-
ljavanje osoba s intelektualnim potekoama. Planirano je da Zele-
na uionica bude prirodni terapijski poligon u radu s djecom koja
imaju intelektualnih potekoa kao i potekoa poput ADHD-a i au-
tizma. Hortikulturalna terapija i rehabilitacija tek se razvija u Hrvat-
skoj te je jedan od rijetkih poznatih primjera vrt koji je pokrenut u
sklopu KBC-a Rebro, za rehabilitaciju pacijenata koji imaju dijagno-
sticirane psihike poremeaje.Kako se velik dio nastavnika ERF-a
bavi i strunim, tj. terapijskim i rehabilitacijskim radom u sklopu
Centra za rehabilitaciju ERF-a, Zelena uionica se uklapa u tretman-

Foto: M. avrljuga
ske i rehabilitacijske aktivnosti te moe sluiti kao podrka strunoj
ekspertizi koja esto treba biti individualna no iziskuje i podrku kroz
grupne aktivnosti. U okviru dvanaest kabineta Centra za rehabilitaci-
ju odvija se visokospecijalizirani rad s raznim grupama korisnika, od
novoroenadi s neurorizikom, do osoba s razvojnim potekoama,
djece i mladih s poremeajima u ponaanju, obiteljima kojima treba
podrka pa do osoba tree ivotne dobi koje su imale modani
udar.S potpunom realizacijom projekta Zelena uionica Centar za
Vrtlarske radionice sa studentima i lanovima organizacija civilnog rehabilitaciju ERF-a dobit e dodatan i posve novi poligon, komple-
drutva, proljee 2014. mentaran ve postojeoj djelatnosti.

U trenutku pisanja ovoga teksta (poetak 2015. godine), velik dio neke od provedenih aktivnosti neke od planiranih strunih
idejnog projekta nije realiziran, posebno onaj koji se odnosi na vi- u vrtu: / terapijskih aktivnosti u vrtu:
eosjetilni park. Iako je tijekom 2014. godine napravljeno mnogo, Organiziranje radionica o osnovama Razvoj socijalno-emocionalnih
s obzirom na to da ne postoje gotovo nikakva sredstva za realizaci- vrtlarenja i uzgoja zdrave hrane za kompetencija djece s intelektua-
ju osim redovnih sredstava ERF-a, ono to je postignuto rezultat je zainteresirane zaposlenike ERF-a, lnim potekoama u razvoju
donacija i dobre volje pojedinaca. Projekt su tijekom 2014. godine studente i lokalnu zajednicu Radno osposobljivanje odraslih
donacijama u vidu zemlje i bilja podrali tvrtka Zrinjevac, Botaniki Ukljuivanje nevladinih s intelektualnim potekoama
vrt, Rasadnik Iva, obiteljska tvrtka Klice Solina te Vrtni centar organizacija i lokalne zajednice Senzorna integracija
Flora, alate i potreptine darovali su tvrtka Pevec i Bauhaus, dok je u obradu zemlje Rad u vrtu s djecom
Erste banka donirala novana sredstva. Najvea ulaganja koja Pokretanje projekata koji s poremeajima iz autistinog
predstoje odnose se na opremu oploenja, koja moraju biti dovolj- obuhvaaju urbano vrtlarenje, spektra i ADHD-om
no kvalitetna kako bi vieosjetilni park i senzomotorni dio aktivno- svijest o prirodi, socijalnu Rad s beskunicima, traiteljima
sti mogao biti dostupan korisnicima u invalidskim kolicima, slijepi- osjetljivost i razvijanje graanske azila i ostalim socijalno
ma te onima s tjelesnim oteenjima. Djelomino se kroz 2015. taj solidarnosti iskljuenim skupinama
dio projekta takoer planira realizirati putem donacija. Ukljuivanje umjetnikih
instalacija u prostor
Naelna ideja je da se kroz rast samog projekta Zelena uionica po-
kua pronai i europske izvore financiranja kako bi se u budunosti Provedene i planirane aktivnosti u vrtu Zelena uionica (letak)

144Novak 145 Zelena uionica

 Terapijski i rehabilitacijski potencijali povrtnjaka
i vieosjetilnog parka to kau istraivanja
Vrtlarenje mijenja stav prema hrani i sam status koji
hrana ima za sve ukljuene. Kada netko vrijeme provodi
u vrtu na hranu vie ne gleda samo kao robu za konzu-
maciju vrtlarenje ga dovodi do rituala zajednike
dobrote koji se nalazi negdje na sjecitu biljaka
i ljudi. Hrana koju uzgajamo naim vlastitim rukama
postaje portal za nau osobnu transformaciju.
(Thorp i Townsend 2001)
Baker (2009) navodi da se kontinuum dobrobiti vrtlarenja i boravka
u vrtovima kree od dobrih efekata nakon posjeta vrtovima/parkovi-
ma, preko dobrobiti samog vrtlarenja koje djeluje terapeutski pa do
krajnje toke kontinuuma, hortikulturalne terapije. Posljednjih nekoli-
Foto: A. oh
ko desetljea implementacija hortikulture u psihijatriji i neurologiji
dobiva sve vee znaenje, najvie u SAD-u i Kanadi, ali i u zemljama
EU. Dostupne definicije kau da je hortikulturna/hortikulturalna tera-
pija koritenje biljaka i vrtlarskih poslova kako bi se promovirala du-
hovna, kognitivna i tjelesna dobrobit. Prema Kuhari, Grgi i Ranoja-
gec (2010), u domaem se prijevodu naziv hortikulturalne i horti-
kulturne terapije koristi kao istoznanica koja predstavlja ciljano kori-
tenje biljaka u programu lijeenja, kako bi se unaprijedilo mentalno
zdravlje pacijenata. Rije je o profesionalno voenom postupku lije-
enja, u kojem se koriste hortikulturalne aktivnosti u svrhu postizanja
specifinih terapeutskih ili rehabilitacijskih ciljeva kod korisnika. Ra-
zni autori kau da takav pristup doprinosi iscjeljenju, osobnom razvo-
ju i oporavku (Baker 2009; Blair 2009). Kuhari, Grgi i Ranojagec
(2010) navode da prekretnicu u razvoju hortikulturne terapije u SAD-u
predstavlja pojava Alice Burlingame, koja je svojim obrazovanjem
objedinila podruja psihijatrije, okupacijske terapije, ureenja krajoli-
ka i proizvodnje u staklenicima. Krajem 50-ih godina dvadesetog sto-
ljea zapoela je s provoenjem programa hortikultur(al)ne terapije,
dok je zajedno s dr. Donaldom Watsonom 1960. godine objavila prvu
knjigu o hortikultur(al)noj terapiji Therapy through Horticulture.
Hortikulturna terapija njeguje slian odnos prema biljkama kao pre-
ma djeci prua im podrku da napreduju, budu zdrave i dobro se
146Novak
razvijaju te time nudi nove mogunosti za samoizraavanje, stimulira
misaoni proces i kreativnost te odravanje usmjerenosti na cilj i stje-
canje novih vjetina. Istraivanja pokazuju da je koritenje hortikul-
turne terapije posebno znaajno za one koji nisu radno sposobni
(trenutno ili dugorono). Osobe s fizikim ili mentalnim potekoa-
ma ukljuene u programe hortikulturne terapije stjeu iskustvo rade-
i u terapijskim vrtovima, dok im vjetine, odreene vrste prilagodbe
i metode rada u vrtlarstvu omoguuju generaliziranje tih vjetina kod
kue ili na poslu (Relf i Dorn 1995). Baker (2009) tako istie mental-
ne, emocionalne i socijalne uinke hortikulturalne terapije. Mentalni
dobici vidljivi su kroz nove mogunosti izraavanja, stimuliranja kre-
ativnosti i misaonih procesa, ali i odravanje osjeaja fokusa i smisla.
Primjerice, Relf (2005) naglaava da povezivanje sa ivotnim ciklu-
som biljaka donosi olakano prihvaanje vlastitog ivotnog ciklusa ili
pak olakava noenje s procesom starenja. Emocionalni dobici horti-
Vrtlarske radionice s djecom na znanstveno-uilinom kampusu Borongaj,
uenje, rekreacija i igra, proljee 2014.
kulturne terapije su posebice znaajni te se odnose na izgradnju
dobre slike o sebi, njegovanje osjeaja samoefikasnosti, osjeaja
kontrole, tj. vide se benefiti vezani za razvoj kvalitetnijih strategija
noenja s ljutnjom, agresijom te stresom. Isto tako, utvreno je da
hortikulturna terapija utjee na vei stupanj unutarnjeg mira, relak-
sacije, prisutnosti i svjesnosti (Van der Berg i Custers 2011).
McCaffrey (2007, prema Baker 2009) je radio istraivanje o utjecaju
na depresiju te se pokazalo da je hortikulturna terapija utjecala na
smanjenje broja negativnih misli te lake odvraanje panje. Socijalni
dobici hortikulturne terapije podravaju nalaze o uinkovitosti rada
u malim grupama za socijalnu integraciju. Socijalne interakcije u vrtu
mogu se odvijati kroz mnogo razina: dijadu klijent-terapeut, surad-
147 Zelena uionica
nju s raznim drugim sudionicima u manjim te, postupno, u veim
grupama kako bi se s vremenom dobra iskustva integrirala u povjere-
nje da je slian princip mogu i u drugim okruenjima, a ne samo
u vrtu. Van der Berg i Custers (2011) testirali su hipotezu da vrtlarenje
pozitivno utjee na smanjenje razine stresa tako da su najprije ispita-
nike izlagali stresnim aktivnostima, a onda po sluaju ispitanike
usmjeravali u grupu za vrtlarenje ili grupu za itanje. Mjerili su razine
kortizola te su potvrdili da je vrtlarenje doprinijelo stabilnijem fizio-
lokom i psiholokom stanju. Ve nakon trideset minuta vrtlarenja
statistiki se znaajno smanjila razina kortizola u slini, dok je samoi-
skaz pokazao rast u razini raspoloenja. Rezultati Van der Berga
i Custersa prva su eksperimentalna provjera uinkovitosti vrtlarenja
na akutan stres, a slau se s nalazima uinkovitosti o dobrobiti fizike
aktivnosti koja dovodi do redukcije stresa i smanjuje vjerojatnost po-
jave simptoma depresivnosti (Teychenne i sur. 2008; Weyerer
i Kupfer 1994, prema Van der Berg i Custers 2011).
U Sjedinjenim Amerikim Dravama vie od 50% kola ima vrt ili nim efektima na akademsko postignue.
neki oblik uzgoja bilja i taj je pristup esto koriten kao most komu-
nikacije sa zajednicom. kolski vrtovi uklopljeni su u redovne pro-
grame: Blair navodi (2009) poznate primjere kurikuluma poput LIFE
LAB-a,1 GROW LAB-a,2 JUNIOR MASTER GARDENER-a,3 GROW
ON te KIDS GROWING FOOD.4 Dostupne web stranice nude mno-
ge resurse za pokretanje kolskih projekata, esto su uz njih vezana
sveuilita i akademska zajednica koja istrauje ishode, neki od pro-
jekata hranu koju proizvedu dijele ili pak prodaju te svojim djelova-
njem utjeu na kvalitetu ivota u zajednici.
Phibbs i Relf (2005) su u svojoj studiji prikazali razna istraivanja
upravo kolskih vrtova te su otkrili da su istraivai kod ishoda i utje-
caja vrtova uglavnom mjerili efekte na kvalitetu prehrane, znanje
o okoliu i ekologiji, dok je oko 30% studija mjerilo utjecaj na samo-
pouzdanje i sliku o sebi kod ukljuene djece i adolescenata. Blair
(2009) prenosi rezultate akcijskog projekta koji je uenike ukljuivao
u ivot zajednice na nain da upoznaju ekosustav u okolini, prirodne
resurse, geologiju, lokalne parkove te djeluju partnerski s institucija-
ma u zajednici koje se bave prirodom, vrtlarenjem ili pak umar-
stvom. To istraivanje iz Louisianne, potvrdilo je da je trogodinja
provedba opisanih projektnih aktivnosti kod uenika etvrtih razreda
148Novak
u vrlo siromanoj etvrti utjecala na poboljanje standardiziranih
rezultata na testovima znanja iz jezika, matematike te prirode (Blair
2009). Uz to, istraivanje je potvrdilo da je, u usporedbi s kontrolnom
skupinom, kod te djece vea privrenost koli, entuzijazam te bolja
kolska klima, koji su direktno vezani uz zatitne mehanizme za pre-
venciju problema u ponaanju. Blair (2009) prenosi i istraivanje u
kojem je prouavan utjecaj kolskih vrtova u etrdeset kola diljem
dvanaest amerikih drava kroz usporedbu kola koje su koristile
odnos s prirodom kao integrativni kontekst za uenje sa kolama
koje nisu imale sline programe. To istraivanje Liebermana
i Hoodya (1998, prema Blair 2009) navodi da su entuzijazam prema
uenju, ispitni rezultati i kolski uspjeh u jeziku, matematici i prirodi
bili vii za 92% u razredima koji su imali doticaj s vrtovima. National
Environmental Education and Training Foundation (2000, prema
Blair 2009) u svojim preporukama istie da okoli, od razreda do
kolskog dvorita, kolskih vrtova i parkova, omoguuje uenje koje
je interdisciplinarno i utemeljeno na rjeavanju problema, s pozitiv-
Blair (2009) u svom preglednom radu naglaava da je djetinjstvo da-
nanjice postalo prestrukturirano, ivot je previe programiran i ve-
zan uz gradove pa djeca i mladi ne osjete kompleksnost ekosustava
(Gaster 1991, prema Blair 2009). Primjerice, 83% amerikog stanov-
nitva ivi u gradovima pa vrtovi i panjaci nisu normativni izvor isku-
stva. ak i vrtovi su preisti, nema dovoljno divljine, esto su i pre-
vie isplanirani te na taj nain ograniavaju imaginaciju djeteta. Kada
su gledane specifinosti onih odraslih koji su velik dio svog vremena
provodili u doticaju s prirodom, uoeno je da su oni ee bili eko-
loki osvijeteni, aktivni, pozitivnijih stavova i ponaanja. Promjene
u strukturi obitelji takoer diktiraju i veu usmjerenost djece na or-
ganizirano provoenje vremena, mnoge teajeve i radionice te pro-
voenje vremena pred televizorom ili video igrama (Moore 1995,
prema Blair 2009). Potrebe djece potvruje istraivanje u kojem su
pitali odrasle to su najvie voljeli u vrtovima: pokazalo se da su svi-
ma omiljena skrivena, intimna, sjenovita mjesta gdje su mogli biti
sami i sanjariti te se osjeati sigurno. Ako se svim tim promjenama
doda i injenica da na police supermarketa dolazi velik dio anoni-
mne, procesirane i kalorine hrane, zanemaruje se i vanost zdrave
prehrane djece i mladih te promie kultura pretilosti.
149 Zelena uionica
Sukladno navedenoj strunoj i znanstvenoj literaturi, Zelena uioni-
ca, vieosjetilni park i povrtnjak, ima potencijal biti dostupna i kori-
sna irokom krugu ljudi s jednako irokom paletom potreba. Od dje-
ce do starijih graana, bez obzira na nivo sposobnosti ili pak spretno-
sti, aktivnosti u Zelenoj uionici mogu se paljivo strukturirati kako bi
bile individualizirane prema potrebama svakog korisnika. Aktivnosti
tako mogu biti prikladne i za one koji zbog svojih potreba trae reha-
bilitaciju: u okruenju vrta, sve se aktivnosti mogu razlomiti na manje
jedinice i segmente usmjerene jasnom cilju kojeg korisnik moe do-
sei, uz osjeaj postignua i pozitivne ishode. U sklopu Zelene uio-
nice planirane su modifikacije i za osobe s tjelesnim oteenjima kroz
sadnju na povienim gredicama. Svoj je djeci kroz vrtlarske aktivnosti
omogueno uenje kroz iskustvo u kojem vrt imitira prirodu u minija-
turi gdje se savladavaju teme o kompleksnosti eko-sustava, biora-
znolikosti, neformalno ui materija iz biologije te razvija povjerenje
u prirodu (neki autori upravo to povjerenje smatraju kljunim za ra-
zvoj spiritualnosti i zdravi razvoj linosti). Od sjemenke do tanjura
ue i vrlo praktine stvari o zdravoj prehrani, ime se direktno preve-
nira pretilost, a kroz boravak u vrtu i ravnopravnu participativnost,
zajednica postaje njihova to je jedan od preduvjeta za zdrave izbore
i ponaanja. U terapijskom smislu, Zelena uionica ima potencijal za
uvjebavanje i imenovanje objekata, stimulaciju panje, koncentraci-
je i pamenja, uvjebavanje empirijskog opaanja, demonstracije,
uenja po modelu te uvjebavanje vjetina analize i sinteze. Primjeri-
ce, facilitiranje kapaciteta djece da zadravaju nove informacije i ide-
je prvi je korak ka adekvatnom kognitivnom razvoju. Sva ta iskustva
korisnike potiu na davanje smisla tom istom iskustvu, procesiranje
i zakljuivanje pa se to kroz integraciju znanja moe odraziti i na
kolski uspjeh.
Autori Okvat i Zautra (2011) naglaavaju da zajedniko vrtlarenje te
inicijative vrtlarenja u zajednici utjeu na promicanje otpornosti
cijele zajednice na mnogostrukim razinama: individualnoj, grupnoj
te na razini okolia.
Van der Berh i Custers (2011) navode i utjecaj vrtova u zajednici
na smanjenje stope kriminaliteta, manju pojavu grafita te drugih
nereda u zajednici, ukljuujui ak i nasilje u obitelji. ini se da je
vei broj vrtova i zelene vegetacije povezan s manjom stopom
150Novak
vrste zajednica
jaanje:
regenerativne
Otpornosti
Kulturalne i bio raznolikosti
napredne Kolektivne inteligencije
Integracija ekoloke, socijalne,
politike i ekonomske dobrobiti
odrive
produktivne
Faze u evoluciji neke zajednice (prilagoeno prema web stranici
www.villagelab.info te radu Okvat i Zautra 2011.)
prijavljenog kriminaliteta te manjom stopom nasilja openito.
Tidball i Krasy (2007, prema Van der Berg i Custers 2011) zalau se
za povratak na stari socijalno-ekoloki pristup te interdisciplinarni
pristup koji integrira socijalne i prirodne znanosti. Isti autori napo-
minju da drutveni vrtovi mogu doprinijeti kreiranju otpornijih zajed-
nica te da pospjeuju oporavak gradskih etvrti. Okvat i Zautra
(2011) napominju potencijalni utjecaj i doprinos urbanog vrtlarenja
na smanjivanje globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, pose-
bice ako su urbani vrtovi nastajali kroz bottom-up pristup, tj. pristup
koji kree od potencijala i interesa same zajednice. Prema miljenju
istih autora, urbani vrtovi i zajednike inicijative vrtlarenja trebale bi
biti istraivane od strane socijalnih psihologa i slinih pomagakih
strunjaka usmjerenih na zajednicu (poput naih socijalnih pedago-
ga) zato jer je ve kroz povijest poznato da se zajedniki vrtovi jav-
ljaju kao odgovor na krizu i prethode postupnoj i sustavnoj evoluciji
svijesti. Okvat i Zautra (2011) takve promjene u svjesnosti opisuju ve
postojeim terminom Greening of America (autor Reich 1970, prema
Okvat i Zautra 2011) no zelenjenje sada vie ne oznaava samo
osloboenje od utjecaja vlasti i korporacija, nego i balansiranje
raznih utjecaja u naim ivotima: socijalnih, ekonomskih i ekolokih.
Poznati psiholog usmjeren na razvoj zajednice, Rappaport (1981,
prema Van der Berg i Custers 2011), istie da je osnaivanje proces
i mehanizam putem kojeg ljudi, organizacije i zajednice postaju
gospodari svojih ivota.
151 Zelena uionica
 Biljeke
1 http://www.lifelab.org/.
2 http://1.usa.gov/1j16gVD.
3 http://jmgkids.us/.
4 http://bit.ly/1j16j3L.
Literatura
Baker, Lynne Maree. 2009.
Natures Pervading Influence.
A Therapy of Growth. International
Journal of Disability, Development
and Education
56/1: 9396.
Blair, Dorothy. 2009.
The Child in the Garden. An
Evaluative Review of the Benefits of
School Gardening. The Journal
of Environmental Education
40/2: 1538.
Kuhari, Darija, Mirela Grgi
i Ljubica Ranogajec. 2010.
Hortikulturalna terapija. Teorijske
postavke i uloga u praksi.
Ekonomski vjesnik 23/2: 515522.
Masnjak-Fulgosi, Rea, Tina Runji
i Ivanka Mlinari. 2003.
Multisenzoriki vrt. Agronomski
glasnik 3/5: 99116.
Relf, P. Diane. 2005.
The Therapeutic Values of Plants.
Pediatric Rehabilitation
8/3: 235237.
Relf, P. Diane i Sheri T. Dorn. 1995.
Horticulture. Meeting the Needs
of Special Populations.
HortTechnology 5/2: 94103.
152Novak
Okvat, Heather A. i Alex J. Zautra.
2011. Community Gardening.
A Parsimonious Path to Individual,
Community, and Environmental
Resilience. American Journal
of Community Psychology
47: 374387.
Thorp, Laurie i Christine Townsend.
2001. Agricultural Education in
Elementary School. An Etnography
Study of School Garden.
28th Annual National Agricultural
Education Research Conference,
347360.
Van den Berg, Agnes E. i Mariette
H. G. Custers. 2011.
Gardening Promotes
Neuroendocrine and Affective
Restoration from Stress.
Journal of Health Psychology
16/1: 311.
Draena Pavlovi Lui Tekst je napisan u studenom 2013., a oslanja se na
autoriin diplomski rad naslovljen Analiza zelenih
povrina pomou GIS-a za potrebe urbanistikog
planiranja i ureenja donjogradskih blokova Grada
Zagreba (umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
2013). Datoteke iz diplomskoga rada koritene su
u izradi karte s vokaricama u ovome tekstu.
Zagrebaki drutveni vonjaci
pria u nastajanju
Grad Zagreb i voke. Ova jednostavna reenica u svom kontekstu
nosi historijsku pozadinu, dananje stanje, te razliite verzije budu-
nosti o kompleksnoj naravi meusobne povezanosti, suivota kao i
konflikata izmeu grada i voaka. Zanimljivo je spomenuti znanstve-
ne zapise s kraja devetnaestog stoljea u kojima se voke navode
kao logino preferirani tip drvea za sadnju na gradskim zelenim
povrinama, gdje se u komparaciji s ostalim vrstama drvea, koja
pruaju samo hlad i sjenu, istie njihova dodatna vrijednost u vidu
davanja ploda kojeg zajednica moe kao resurs dalje (is)koristiti.
U istom se tekstu spominje praksa tadanjih slubenih upravnih tije-
la u poticanju uzgoja vonjaka u pukokolskim dvoritima, to je
ukljuivalo i edukaciju uenika o uzgoju i njezi voaka, a uzgojeno
se voe iz kolskih vonjaka u konanici besplatno dijelilo narodu
(Radi 1898, prema Janji 2013). Kroz prolo stoljee, uvoenjem
zakonskih pravila i normi ureenja i odravanja javnih zelenih povr-
ina, voke kao prisutni tip vegetacije nisu bile u potpunosti isklju-
ene, no njihov je udio u odnosu na druge, najee ukrasne, vrste
znatno manji. Za razliku od javnih povrina, u mnogim privatnim
okunicama voke su u veoj mjeri nale svoje mjesto, te su ovisno
o eljama i potrebama ljudi bile koritene kao izvori hrane, ogrjev,
graevinski materijal i dr. Pritom je potrebno napomenuti kako
u gradovima Hrvatske danas hortikulturno ureenje javnih/privatnih
zelenih povrina u dominantnom obliku sadrajno karakteriziraju
ukrasne drvenaste vrste (alohtone vrste, razliiti kultivari kao sve
prisutniji) te jednogodinje cvjetnice, a njihovo se odravanje temelji
na estetiziranoj slici urbanog zelenila kao intaktne zelene povrine
prekrivene uredno podianom travom i hortikulturno ureenim
cvjetnjacima s pojedinim, prostorno disperziranim, stablima. Neka-
153
danje, a danas uglavnom izuzete, prakse sadnje na javnim povri-
nama kao i u privatnim dvoritima ostavile su nasljee nasumino
rasporeenih voaka u javnim parkovima kao i nasljee brojnijih
privatnih vonjaka primarno u dijelovima grada koji su urbanistiki
definirani strukturom privatnih kua s vlastitim dvoritima. Stoga,
promatranjem zagrebakog javnog i privatnog prostora moemo
ustvrditi da ono ima iskustvo uzgoja i odra(va)nja vlastitih autohto-
nih i davno udomaenih voarskih vrsta.
Zelena povrina kao divlja priroda u urbanom prostoru
Problematika percepcije koja posljedino utjee na generalni pri-
stup pojedinca/drutva na prisustvo postojeih stabala voaka
u urbanom prostoru odreuje njihovo dananje stanje u Zagrebu
plodovi u dominantnom broju sluajeva propadaju, postajui
iz perspektive utilitarnosti izgubljeni, odnosno neiskoriteni izvor
nutrijenata ili, pak, pozivajui se na svojevrsno puritansko poima-
nje javnog (komunalnog) reda i istoe, oneiivai neke javne
povrine (ulice, parka) te time i nepoeljni su-dionici urbanog zele-
nila. Privatni se vonjaci u ovim razmatranjima niti ne navode jer se
openito ne doivljavaju kao potencijalno javno dobro (kako bi se
ono kao takvo moglo ostvariti razloit e se u daljnjem tekstu).
Stoga je nuno analizirati taj problem i definirati potencijalna rje-
enja koja bi kroz bolje integriranje pojedinanih voki/vonjaka
kao elemenata zelenila u urbano tkivo trebala dovesti do njihovog
trajnijeg ouvanja, a primarno i unapreenja iz vie perspektiva
koritenja. Navedenu polaznicu, s osvrtom na cjelokupno urbano
zelenilo, aldarovi i arini (2010) u svom radu dodatno proiruju
iznosei koncept poimanja zelenih povrina u analogiji s pojmov-
nim i simbolikim znaenjem prirode kao sastavnice urbanog oko-
lia. Takoer, istiu i zahtjev za redefiniranjem vrednovanja zelenih
povrina u urbanom kontekstu, u kojem se u mnogim situacijama
primarno poimaju kao ukras, a ne kao zaseban samoodravajui
konstitutivni element upravo ono to stablo voke kao trajnica
i jestiva vrsta predstavlja sa svojim znaajkama. Nasuprot estetizi-
ranim varijacijama elemenata zelenila objedinjenih sintagmom
ukrasno zelenilo te pojedinanih stabala ogranienih mogunosti
rasta u urbanom okruenju, trebalo bi osmisliti vie zelenih povri-
154 Pavlovi Lui
na koje bi karakterizirala njihova prirodnost, nesputanost, parkov-
no oblikovanje, pa i divlje formacije ono to voke/vonjaci
jesu. Kako navode Butorac i imlea (2007), u suprotnosti s dana-
njom vrlo estom primjenom povrnog i neodrivog dizajna grad-
skih zelenih prostora, koji se oituje u tome da zelene povrine
zahtijevaju esti nadzor, primjenu biljnih sintetikih kemijskih sred-
stava te velike koliine vode za njihovo odravanje, cilj bi trebao
biti ouvanje i obnova otvorenih zelenih povrina na odriv nain
(Roseland 2004, prema Butorac i imlea 2007).
Sve su to sadrajne toke koje su poznate i u recima kojima se isti-
e zahtjev za osnivanjem i postojanjem drutvenih jestivih vrtova.
Prema tomu, urbana voka i/ili vonjak mogu se oznaiti kao ele-
menti sukreiranja prie o jestivim gradovima, dok tematizacija
urbanih vonjaka i njihovog koritenja predstavlja sadrajno upot-
punjavanje idejnih i zagovarakih postulata urbanog vrtlarenja.
Voka na karti grada
Definiranjem pojedinanih stabala voaka i vonjaka kao sastav-
nica zelenih povrina prostorno i socijalno vrlo vrijednih eleme-
nata urbane strukture indicira se postavljanje pitanja o mogu-
nostima razvoja modela i pristupa razvoja, obnove i koritenja tih
ne(dovoljno) vidljivih / nep(rep)oznatih elemenata urbanog zele-
nila. Govorei o potencijalima postojeih (i buduih) zagrebakih
vonjaka slika budunosti se moe stvarati i realizirati na vie
razina. Postojee voke, uglavnom rasprene po gradskim zele-
nim povrinama, a s ciljem poveanja njihove vidljivosti kao
i ostvarivanja komunikacije s prolaznicima, mogue je putem
neformalnih akcija dodatno obiljeiti postavljanjem jednostavno
dizajniranih, informativno-edukativnih tabli na samo stablo voke
pritom ga, razumljivo, ne oteujui. Tekst bi sadravao, primjeri-
ce, podatke o samoj vrsti voke, a dodatnim sadrajem bi pozi-
vao na branje i konzumaciju plodova potiui transformaciju poi-
manja njihovog poloaja i uloge u urbanom javnom prostoru.
Istodobno s oznaavanjem voaka i promoviranjem teme jestivih
urbanih vonjaka mogu se kartirati svi postojei (i budui) zagre-
baki vonjaci i pojedinana stabla voaka.
155 Zagrebaki drutveni vonjaci
 legenda Vrsta voke:
ljiva (Prunus domestica) Breskva (Prunus persica) Obina dunja (Cydonia oblonga)
Pitomi orah (Juglans regia) Mirobalana (Prunus cerasifera) Marelica (Prunus armeniaca) Crna bazga (Sambucus nigra)
Dud (Morus spp.) Divlja trenja (Prunus avium) Jabuke (Malus spp.) Japanska mumula
ljive (Prunus spp.) Vinja (Prunus cerasus) Kruke (Pyrus spp.) (Eriobotrya japonica)
Sremza (Prunus padus) Vieplodini glog Jednoplodini glog Obina lijeska
Zastupljenost i prostorni raspored vokarica unutar donjogradskih blokova grada Zagreba (izvor: autorica, 2013.) (Crataegus laevigata) (Crataegus monogyna) (Corylus avellana)
Kao primjer kartiranja prikazan je kartografski prikaz stanja iz pro-
ljea 2013. godine, koji prikazuje prostornu i koliinsku zastuplje-
nost veine postojeih voaka u donjogradskim unutarblokovskim
dvoritima, s tim da su kao najprepoznatljivije jestive vrste i tipine
vokarice prikazane iskljuivo vrste iz roda ljiva (Prunus sp.), orah
(Juglans regia), lijeska (Corylus avellana), bijeli dud (Morus alba),
glogovi (Crataegus sp.) i jo pojedine, dok brojne ostale, takoer
jestive, vrste u taj pregled nisu uvrtene.
Poveanje interaktivnosti takvih kartografskih prikaza podrazumi-
jeva ne samo vizualizaciju uoenog stanja u prostoru, ve uspo-
stavljanjem baze podataka s razliitim kategorijama stvaranje pod-
loga za daljnje dopune, auriranje ve upisanih podataka, razliite
analize i dr., pri emu bi prikupljeni podaci kao i proizali rezultati
trebali biti dostupni svima koji bi ih htjeli koristiti, nadopunjavati
i slino. Princip se koritenjem open source tehnologije primjenju-
je u brojnim sluajevima (npr. projekti London Orchard Project,
Edible Cities), gdje je jedna od premisa da sakupljeni i kartirani
podaci u prostoru nemaju osobitu utilitarnu vrijednost ako su sta-
tini te time u opreci s dinaminim karakterom metabolizma gra-
da. Kartiranjem putem otvorene web platforme ostvaruje se nepo-
sredno sudjelovanje i kreiranje sadraja kroz ukljuenje, meu-
sobno povezivanje te, posljedino, i aktivno drutveno osnaivanje
pojedinaca, odnosno zajednice.
Formiranje zajednice, meusobno povezivanje i suradnja meu
ljudima pomou i izvan web platforme mogu se dodatno poticati
i razvijati kroz rjeavanje problema zaputenih privatnih vonjaka.
Naime, u mnogim se zagrebakim kvartovima moe primijetiti
uestala pojava propadanja voaka i plodova uslijed nezainteresi-
ranosti/nemogunosti stanara, tj. vlasnika vonjaka da se skrbe
za njih, beru i koriste plodove. Uspostavljanjem neformalnih, ovom
prilikom ilustrativno nazvanih, kvartovskih odreda beraa voa
(poput kolskih grupa, grupa iz susjedstva), na direktni poziv pri-
vatnih vlasnika vonjaka ili obrnuto, moe se uvesti praksa organi-
ziranja sakupljanja plodova, odravanje stabala i to pod uvjetima
utvrenim od strane ukljuenih (volonterski ili plaeni posao, nai-
ni daljnjeg koritenja, prerade ubranih plodova i tome slino). Da-
kle, putem web platforme kartira se odreeni vonjak, ista osoba
160 Pavlovi Lui
koja ga unosi na kartu ostavlja komentar da je vonjak zaputen
i u vlasnitvu osoba koje vie nisu u mogunosti kvalitetno se o nje-
mu brinuti, no u elji da ne propada otvoreno pozivaju zainteresira-
ne na redovnu sezonsku berbu, koji se prema vlastitim mogunosti-
ma/lokaciji vonjaka javljaju, formiraju grupu beraa za taj vonjak
i stupaju u kontakt s vlasnicima vonjaka. Naravno, komunikacija
izmeu zainteresiranih strana moe se razviti i bez postojanja inter-
neta kao posrednog povezujueg medija. Hipotetski govorei, op-
cionalna razmjena usluga moe se, primjerice, ostvariti i podjelom
prinosa plodova, gdje jedan dio vlasnici vonjaka uzimaju za vlasti-
te potrebe, dok drugi dio voa (svjeeg ili preraenog) grupa bera-
a prodaje kao organsku zagrebaku hranu na nekoj od gradskih
trnica ili, pak, putem povremeno organiziranih tematskih trnica
na kojima se prodaje/razmjenjuje iskljuivo lokalno uzgojena hrana
iz gradskih urbanih povrtnjaka i vonjaka.
Urbani vonjak kao mjesto lokalne samoodrivosti
S ciljem daljnjeg razvoja koncepta jestivog grada osim ouvanja
postojeih voaka, treba poticati i sadnju novih jestivih voarskih
kultura. Pojedinane jestive vrste mogue je posaditi i u meupro-
storu ve postojeih parkovnih kultura, ukoliko se pokazuje da ti
parkovi nisu posjeeni, odnosno da ih zajednica smatra nezanimlji-
vima i/ili nekorisnima (Poje i sur. 2013). Dok se drutveni urbani
vonjaci, po mogunosti ureeni prema permakulturnim principi-
ma, mogu uspostaviti na nekoritenim gradskim prostorima, pro-
storno-planski uklopiti u strukturu postojeih javnih parkova, ime
bi se podigla kvaliteta zelene infrastrukture grada, stvorila ili ou-
vala znaajna stanita ivog svijeta i poveala bioraznolikost grada
kao i socio-ekonomski uvjeti zajednice koji bi poticali lokalnu samo-
odrivost. Znaajno je naglasiti da bi, posljedino, dolo do sma-
njenja kupovine uglavnom uvozne hrane u supermarketima, te
utroka koliine energije kroz redukciju koritenja transporta i izo-
stanka upotrebe pesticida i tome slino, s ime bi ekoloki otisak
pojedinca i drutva postao odriviji. Budui da se pritom smanjuje
i ovisnost o fosilnim gorivima, urbani vonjaci postaju i dio kontek-
sta tranzicijskog pokreta te ine jedan od modela prijelaza u post-
karbonsko drutvo.
161 Zagrebaki drutveni vonjaci
Uspostavljanje, organiziranje i voenje drutvenih urbanih vonjaka Prema tomu, kao i u sluaju osnivanja drutvenih vrtova, vonjaci
mogu se odrediti pravilnikom izraenim na inicijativu zainteresira- preoblikuju nain percepcije i koritenja javnih prostora u mjesta
nih osoba ili udruga kao pokretaa projekata, dakle odozdo, di- gdje moe rasti i lokalno uzgojena i koritena hrana, pri emu se
rektno od samih sudionika. Nadalje, kroz edukativne programe ostvaruje i ideal meusobnog povezivanja i suradnje zajednice.
sami korisnici vonjaka preuzimaju odgovornost njege poput potre-
bite rezidbe, skupljanja svjeih plodova, kompostiranja onih trulih, Zagreb danas ima potencijal da sutra bude jestivi grad s drutve-
rastereujui pritom istodobno gradske komunalne slube preuzi- nim javnim vonjacima i vrtovima. Referirajui se na uestalo spomi-
manjem dijela brige za javne zelene povrine. Prema tomu, Grad, njanu i prozivanu zajednicu, a da ista u znaenju ne (p)ostane samo
voen obrascima socijalne politike, trebao bi sluiti iskljuivo kao izreena floskula, ona se upravo na takvim tokama djelovanja
potpora lokalnim inicijativama, dajui odreenu povrinu (na grad- u stvaranju zajednikog drutvenog prostora, komunala1 odreenog
skom zemljitu) na javno koritenje te, u sluaju potrebe, raditi na lokalizacijskim i decentralizacijskim praksama, moe uistinu ostvariti
razrjeenju potencijalnih administrativno-birokratskih prepreka. i definirati kao bitan aktivni imbenik u formiranju sadraja i izgleda
Primjer formalno-pravne prepreke javnog zalaganja za jestive urba- gradske sredine. S obzirom na realnu situaciju, za sam poetak mo-
ne vonjake mogu biti i odrednice Odluke o komunalnom redu, iji emo kao dio te (jo uvijek imaginarne) zajednice ubrati jabuku, dvi-
se sadraj znaajan za temu urbanih vonjaka u Zagrebu promijenio je prolazei parkom i podijeliti s nekim (po vlastitom izboru). Time
kroz izmjene i dopune. Prema tomu, dokument iz 1990-ih izriito e mali, ali znaajan redak prie koju tek treba napisati o zagreba-
navodi da je zabranjeno ubiranje plodova radi prevencije unitava- kim jestivim urbanim vonjacima biti zapisan te bi mogao biti uvod-
nja javnih zelenih povrina, dok onaj iz 2000-ih postaje benevolen- nim poticajem na ispisivanje novih dijelova sada vie ne tako sadraj-
tniji prema toj radnji ne zabranjujui je direktnim navodom, ve no jednostavne reenice izreene na poetku ovog teksta.
omoguava razliito interpretiranje ostavljanjem mogunosti da se
berba gradskog voa na javnim povrinama moe i ne mora uvrstiti
u kategoriju ostalih tetnih radnji i posljedino (ne) biti u zoni ka- Biljeke Literatura
njivosti (Grad Zagreb 1997; 2008). Dugogodinja gradska politika i
praksa upravljanja zelenim povrinama, kao i pravilnici poput spo- 1 Termin komunal je stari istarski Butorac, Marina i Draen imlea.
menutog, odredili su u znatnoj mjeri naine upotrebe i funkcija jav- naziv koji oznaava zajedniku 2007. Zelena srca gradova.
zemlju, zemlju koju svatko moe Vanost vrtova i perivoja u urbanim
nih prostora. I u drugim se gradovima u svijetu, primjerice Seattleu, koristiti neovisno o vlasnitvu. U podrujima. Drutvena istraivanja
unatrag nekoliko godina osniva sve vie drutvenih urbanih vonja- suvremenoj teoriji komunal podrazu- 6/16: 10811101.
mijeva samoorganizirani drutveni
ka te simultano dolazi i do postupnog redefiniranja gradskih politi- kolektiv nastao oko zajednikog aldarovi, Ognjen i Jana arini.
ka koje su spremne na ustupke poput ustupanja gradskih zemljita interesa (npr. proizvodnje), ije se 2010. Socijalna vanost prirode
za formiranje vonjaka ili njihovog izuzea od restriktivnih zakon- funkcioniranje temelji na autonomno u urbanom kontekstu. Drutvena
uspostavljenim vlastitim pravilima istraivanja 45/108109: 733747.
skih odrednica, ime se ide u smjeru promoviranja i podravanja koritenja zajednikih dobara.
urbane poljoprivrede i urbanih vonjaka (Rambo 2013). Isto se argu- Drutvo arhitekata Istre. 2012.
mentira razumijevanjem da urbani vonjaci kao javno dobro osigu- http://bit.ly/1VzMu5y
(pristup 12. 11. 2013).
ravaju mnoge okoline i drutvene dobrobiti za gradsku sredinu,
doprinose vrijednostima urbanih uma i proizvode znaajne koliine Edible Cities. The city
hranjivih plodova koji, ovisno o nainu daljnjeg koritenja, mogu is an orchard! 2013.
http://www.ediblecities.org/
doprinijeti jaanju lokalne ekonomije potiui lokalnu proizvodnju, (pristup 19. 11. 2013).
kao i ostvarivanje prehrambenog suvereniteta kroz zajednici do-
stupnu, lokalno uzgojenu i konzumiranu organsku i svjeu hranu.

162 Pavlovi Lui 163 Zagrebaki drutveni vonjaci

 Grad Zagreb. 1997. Renata Jambrei Kirin Eseji o biljkama 4/8
Odluka o komunalnom redu.
Slubeni glasnik Grada Zagreba, 7.
Eseji su objavljeni u autoriinoj knjizi Korice od kamfora
(Zagreb: Meandarmedia, 2015).
Grad Zagreb. 2008.
Odluka o komunalnom redu.
Slubeni glasnik Grada Zagreba, 4.
Uredski planktoni / 2011. /
Janji, Vesna. 2013.
Utilitarna i ukrasna uloga vonih
vrsta u drutvenim vrtovima.
Zavrni rad. Zagreb: Mitske fikuse, u kojima se stopila slika ivih i neivih sta-
Agronomski fakultet.
novnika socijalistikih ureda, zamijenili su uredski plan-
London Orchard Project. 2010.
http://thelondonorchardproject.org/
ktoni. Barem u engleskom jeziku, rasadniku civilizacij-
(pristup 12. 11. 2013). skih dijagnoza. Promjenu paradigme nije odredila zam-
Pavlovi Lui, Draena 2013. jena fikusa i filadendrona suvremenom ukusu prihvatlji-
Analiza zelenih povrina pomou vijim pachirama i euphorbijama, nego degradacija biro-
GIS-a za potrebe urbanistikog
planiranja i ureenja donjogradskih kratske forme ivota na samu granicu iva i neiva svije-
blokova Grada Zagreba diplomski
rad, umarski fakultet Sveuilita
ta. Otpornost, krutost, postojani rast i vertikalnost kao
u Zagrebu. oznake nadmonosti jedne klase, umjetnika dugovje-
Poje, Miroslav, Gordana Dragievi nog uredskog prebivanja, nestali su zajedno s biosferom
i Draena Pavlovi Lui. 2013. socijalne drave i njezinim jasnim hijerarhijama. Zati-
Primjena trajnica u odrivom
ureenju zelenih povrina grada en, povlaten i gotovo nedodirljiv ljudski soj nestaje
Zagreba s osvrtom na drutvene
vrtove. Zbornik radova meuna-
u hudom vremenu koje od zaposlenika trai da postanu
rodnog znanstvenog skupa Zelenilo nepokretniji od ukrasnog bilja, tii od stroja i prilagodlji-
grada Zagreba. Zagreb: Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti. viji od ivotinje. Uredski planktoni koje hirovite struje
oceanskih burzi umnaaju i grupiraju u vrste blokove,
Radi, Ivan. 1898.
Voarstvo. Po najboljim vrelima a potom razbijaju i povlae na dno, samo su jedna od
i po vlastitom izkustvu. Krievci:
Tisak Gustava Neuberga.
brojnih metafora tekue modernosti. Fluidno i jedno-
obrazno mnotvo koje ne gubi na mnoini bez obzira
Rambo, Charles A. 2013.
Urban Orchard Stewardship. na rezanje vlastitih prava, primanja i ivotnog prostora.
Volunteer Motivations and
Manager Perspectives.
Master of Environmental Studies,
The Evergreen State College.

Roseland, Mark. 2004.

Toward Sustainable Communities.
Resources for Citizens and Their
Governments. Gabriola Islands:
New Society Publishers.

164 Pavlovi Lui

166Author Prakse vrtlarenja u drugim gradovima
167Title
 Foto: G. timec
Goran Hanek Tekst je napisan 2013. godine.

Varadinski udesni vrtovi

Varadinski udesni vrtovi prostiru se na 13.000 etvornih metara

Vrtlari prve sezone udesnih vrtova, 2012.
gradskog zemljita. ini ih 108 vrtova povrine 10x5 metara i neko-
liko stotina graana koji ih obrauju. Osnovani su 1. svibnja 2012. na
inicijativu petoro Varadinaca koji se nisu od prije poznavali i koje
nije spojila ideja o samim vrtovima, koliko ideja o stvaranju zajed-
nice. Tako je nekome motivacija bila izgradnja velike krune pei
oko koje bi se vrtlari okupljali i pekli kruh i pizzu, nekome je to bio
interesantan drutveni eksperiment, a netko je stvarno imao veliku
potrebu za vrtlarenjem u gradu, nedaleko od mjesta stanovanja.
Svoju grubo razraenu ideju predstavili su gradskoj upravi s ciljem
dobivanja njihove podrke. Unato tome to gradska uprava sama
nije bila sigurna da e interes graana za vrtlarenjem u gradu biti
toliko znaajan, spremno su im omoguili da pokuaju realizirati
svoju ideju. Podrka je dana u obliku gradske zemlje koja se povje-
rava na upravljanje udruzi graana u svrhu uspostavljanja gradskih
drutvenih vrtova s naglaskom na ekoloki uzgoj. Uz to grad je
omoguio pripremu zemljita oranjem i frezanjem te postavljanjem
prve pumpe za vodu.Zanimljiv detalj je da u trenutku odlaska
u gradsku upravu nije postojala udruga, ve samo entuzijazam tih
nekoliko graana za pokretanje vrtova. Potreba za udrugom javila
se tek nakon to je gradska uprava dala zeleno svjetlo za taj eksper-
imentalni projekt, jer je upravo udruga, a ne neformalna skupina
graana, mogla preuzeti prava i obaveze za njegovo provoenje.
Novoosnovana udruga Gredica u prvoj se godini sastojala od etve-
ro ljudi koji su volonterski odradili sav posao oko pripreme parcela,
organizacije vrtlara, komunikacije s medijima, nabavke alata, po-
stavljanja pumpe i alatnice te edukacije vrtlara. Kako osnivai Gre-
dice nisu imali dovoljno strunog znanja o biolokom uzgoju povra
koje je bilo preduvjet za dobivanje parcele, kontaktirali su udrugu
Biovrt u skladu s prirodom iz susjedne upanije, koja je spremno
i bez naknade pristala odrati radionicu o osnovama biolokog vrt-
larenja. U konanici je time postignut cilj bez velikih inicijalnih
sredstava realiziran je projekt drutvenih vrtova kojim upravljaju

169
graani sami, to moe posluiti kao primjer da se u bilo kojoj sredi-
ni gdje postoji interes graana moe pokrenuti slian projekt. Ve
nakon nekoliko mjeseci vrtovi su prepoznati kao drutveno vrijedan
Proirenje sa 56 na 108 vrtnih parcela u drugoj sezoni varadinskih vrtova, 2013.
projekt i poeli su privlaiti donacije za poboljanje i izgradnju vrt-
ne infrastrukture, pa je tako u sljedeih godinu dana postavljeno
devet alatnica,drvena ograda, izbueno sedam dodatnih pumpi za
vodu i bunar, zapoeti su dogovori s lokalnom elektrostrojarskom
kolom o postavljanju solarnog navodnjavanja, a u tijeku je izgrad-
nja djejeg igralita. Uz to je dio doniranog novca utroen na kupo-
vinu strojeva i alata za odravanje zemljita (kosilice, sjeckalice,
motorna pila), a jedan dio opreme su izravno donirala poduzea
koja se bave njihovom proizvodnjom ili prodajom. Vano je napo-
menuti da se ne radi o sponzorstvima koja u pravilu oekuju protu-
uslugu, ve donacijama kojima je cilj doprinijeti razvoju drutveno
korisnih inicijativa.
Istodobno udruga jo organizira i graanske razmjene sjemenja te
edukacije na temu vrtlarenja i odrivog razvoja. Aktivnost u lokalnoj
zajednici kao i aktivan rad na stvaranju zajednice u samim vrtovima
prepoznati su i od strane privatnog austrijskog fonda koji nagrauje
170Hanek
drutveno inovativne projekte u regiji, pa su tako varadinski ude-
sni vrtovi nagraeni treom nagradom strunog irija u konkurenci-
ji od tristotinjak projekata.
Foto: G. timec
I bez donacija vrtovi su u potpunosti financijski samoodrivi jer
su voeni volonterski od strane graana, a budet za odravanje
postojee infrastrukture, alata i godinje proslave formira se od
simbolinih godinjih kotizacija koje svaki vrtlar uplauje krajem
sezone kad odluuje eli li nastaviti vrtlariti i sljedeu godinu.
U sluaju odustajanja odmah ga zamjenjuje prva osoba s liste e-
kanja tako da nijedna parcela ne stoji zaputena. ak je i broj
odustajanja neznatan, od pedeset est vrtlara u prvoj godini odu-
stala su samo dvojica.
Za vrtove se obino kae da su Varadin u malom s obzirom na
zastupljenost svih dobnih skupina i veliku raznolikost profesija vr-
tlara. Tehnika vrtlarenja takoer ima svakojakih, pa tako jedni pre-
feriraju maliranje i rahljenje zemlje, drugi tihanje i okopavanje,
jedni svakodnevno zalijevaju, dok su drugi osmislili razna niskoteh-
noloka rjeenja navodnjavanja svojih vrtova. Jo jedna prednost
tolikog broja vrtova na jednom mjestu je i bre irenje znanja
171 udesni vrtovi
u svakom trenutku moete vidjeti na stotinu primjera toga koje
sorte uzgajane kojim tehnikama najbolje napreduju.
U drugoj godini broj vrtlara povean je na sto osam, pa su radi
lake organizacije podijeljeni u osam grupa koje dijele osam drve-
nih alatnica razmjetenih po cijeloj povrini vrta. Kako bi lake
zadovoljili individualne potrebe svake grupe jedan dio novca od
kotizacija vraa se grupama koje onda mogu same odluiti za to
e ga upotrijebiti. Tako, primjerice, neka grupa odlui kupiti ro-
tilj, neka druga dodatne kante za zalijevanje i slino. Grupe tako-
er imaju obavezu odravanja zajednikih dijelova zemljita, u to
spada konja trave i upanje ambrozije nekoliko puta godinje.
Cijeli projekt je dobitna kombinacija nekoliko vanih elemenata
iznimnog entuzijazma aice graana koji su sami iznijeli vei
dio realizacije na svojim leima, podrke gradske uprave i neoe-
kivano velikog interesa graana za vrtlarenje u gradu. Gdje god
da se poklope ta tri elementa nema razloga da projekti slinih
graanskih inicijativa ne uspiju.
172Hanek
Renata Jambrei Kirin Eseji o biljkama 5/8
Eseji su objavljeni u autoriinoj knjizi Korice od kamfora
(Zagreb: Meandarmedia, 2015).
Spuri / 2012. /
Kunica Virginije Woolf i Krlein spuri kao da nisu ista
biljka. Nije rije samo o estetskom sporu knjievnih bio-
sfera, nego i o namjeri knjievnice da jednu travku pre-
tvori u simbol povijesnog i kulturnog kontinuiteta, to
jest Krleina obrauna s tradicijom pukog vjerovanja i
praznovjerja. Bez poznavanja hranjivosti i ljekovitosti
hajduke trave, kunice ili sporia, preivljavanje u suro-
vim socijalnim i geografskim uvjetima ne bi bilo mogu-
e. Bez dobrog poznavanja biljnog i ivotinjskog svijeta,
leksikona i enciklopedija, morskih i umskih ekspedicija
te izrade kunih herbarija, ivot dobro odgojene engle-
ske djevojice ne bi bio zamisliv. Dok Krlea ismijava
puku heroizaciju neugledne travke, taj smardljivi spu-
ri od kojega nigdo nigdar ne je imel ni, za Woolfovu
je miris rukom smrvljena listia kunice vrhunac tihog
slavlja dugog kolovokog dana posveenog opsesivnom
itanju. Za nju je taj njeno-opori miris okida snatrenja
i zamiljaja koji je kroz dugaak hodnik sunanih jutara,
prolazei kroz stotine kolovoza dovodi nita manje
nego do same kraljice Elizabete. Na jednoj strani medi-
tativna pripovijest skladno ulanava osobnu i kolektivnu
sudbinu s prirodnim tijekom stvari, a na drugoj ustra
rugalica, bajalica i poslovica daje ritmiki oduak onima
odbaenima ili pregaenima kotaima velike povijesti.
 foto M. Butorac
Marina Butorac Tekst je napisan 2013. te dopunjen za ovo izdanje
u proljee 2015. godine.

Ekoloko-edukativni vrt Uenikog

doma "Podmurvice" Rijeka

Vrt namijenjen mladim korisnicima uenicima i studentima Ueni-

kog doma "Podmurvice" Rijeka, smjetenog u urbanoj jezgri grada
Rijeke, viegodinjeg nositelja priznanja Zelena zastava, u proljee
2012., drugu godinu nakon izgradnje vrta u duhu vrtova zajednice
u svijetu, tj. gradnje vrta sa zajednicom,1 pokrenuo je sve svoje po-
tencijale. U vrtu nastalom inicijativom za ureenje okolia Doma
i za ureenje jednog vrta s terapijskim uinkom, a prema suvreme-
nim metodama krajobraznog ureenja, uz aktivnosti proljetnih ra-
dova u vrtu, 2012. organizirane su ekoloko-edukativne radionice
s ciljem prenoenja znanja o vrtu i odravanju vrta uenicima, nji-
hovim odgojiteljima te ostalom osoblju Doma.2 Aktivnostima pro-
ljetnih radova urbani vrt nastavio je biti mjestom uenja vrtne kul-
ture, vrtlarskih i vrtnih tehnika, te prilika za vrtlarenje u zajednici,
kako za mlade korisnike/ice doma, tako i za volontere, vrtlare svih
generacija iz cijele Rijeke.

Zahvaljujui programu potpora graanskim inicijativama Na

doprinos zajednici Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva,
nastavljeno je ureenje vrta zapoeto 2010. godine, kao i eduka-
cija o primjeni eko-tehnologija i tradicionalnih primorskih gradi-
teljskih i vrtnih tehnika i materijala. Vrt je izgraen uz potporu
obrazovnog programa Design and build (Dizajniraj i izgradi)
Sveuilita Washington iz Seattlea, iji je cilj educirati polaznike
na praktinim zadacima uspostave vrtova uz socijalno-osjetljivo
i ekoloki osvijeteno djelovanje, te u suradnji s nizom strunjaka
i umjetnika iz Hrvatske te graana Rijeke, koji su se spontano
ukljuili doniranjem materijala i sadnica. Aktivnostima ureenja
vrta pridruili su se i uenici/uenice, studenti volonterskih eko-
lokih i umjetnikih grupa, uz pratnju pedagokog i strunog
osoblja Doma.3
Ugravirane Eko-poruke Eko-umjetnike grupe Doma, 2010.

175
 foto M. Butorac
Dom oslikan prema slici i sa slikarom V. Radoiiem, 2010.; Vrtni paviljoni, 2011.
Aktivacijom okolia Doma kroz njegovo oblikovanje i unoenje no-
vih sadraja omoguilo se odvijanje radionica nenasilne komunika-
cije i rekoncilijacije, usmjerena fizika aktivnost i oputanje u oko-
liu uz vrtno-oblikovne elemente, poput refleksoloke staze. Jedan
od osnovnih ciljeva ureenja bio je sigurniji okoli, tj. oblikovanje
preglednijih, osvjetljenijih te urednijih prostora, manje privlanih
razliitim vidovima drutveno neprihvatljivog ponaanja, poput
huliganstva, konzumiranja narkotika te vrnjakog i drugog nasilja
u neposrednoj blizini Doma. Projektom su zeleni travnati prostori
manjih dimenzija, izmjenjujuih irih do vrlo uskih ploha, zasae-
nih stablima murvica, palmi te magnolijom, zimzelenim vrstama,
kao i grmolikim biljem, pretvoreni u aktivne prostore koji ine est
podcjelina i podvrtova, koji prate povijesno-arhitekturnu osnovu
zgrade Doma.
Cilj novog eko-edukativnog programa bio je nastavak participator-
nog pristupa, koji se njegovao od prvih priprema za vrtno uree-
nje, i to kroz sudjelovanje korisnika vrta u anketnom upitniku te
sudjelovanje u edukativno-praktinim radionicama tijekom izved-
be, ime se eljela potaknuti i odgovornost mladih korisnika prema
okoliu svojeg privremenog doma. Pri dizajnu vrta koristila se pod-
loga nastala analizom potreba i prijedloga vezanih uz koritenje
okolia, prikupljenih kroz anketno istraivanje provedeno u surad-
nji s pedagokim i ostalim osobljem Doma te mladim korisnicima
Doma kao osnovnom ciljanom skupinom. Pokazalo se kako mladi
i osoblje Doma prepoznaju oputajuu kvalitetu zelenila okolia.
Prijedlozi mladih korisnika ukazali su na potrebu za ureenijim
okoliem te na to da bi dio ispitanika bio voljan sudjelovati u nje-
govu ureenju i odravanju. Svojim su sudjelovanjem dali smjerni-
176Butorac
ce za izradu dizajna vrta, a rodno-osjetljiva analiza dala je smjernice
za ureenje prostora prema eljama djevojaka, jednako kao
i mladia. Participatorni je pristup nastavljen i nakon ureenja
u svrhu poboljanja.
Njegovanje meuljudskih odnosa prepoznato je kao vaan imbe-
nik odrivog razvoja nekog prostora. Po uzoru na vrtove zajednice
u svijetu, tijekom izgradnje vrta na inicijativu Uenikog doma
Podmurvice Rijeka, uz blagoslov za ureenje Rijeke nadbiskupije
kao vlasnika posjeda, primijenjen je pristup suradnje s dizajnerima
vrta i svim korisnicima prostora te graanima Rijeke iz neposred-
nog susjedstva, koji koriste taj prostor za pjeaku komunikaciju
izmeu dijelova naselja i etnju pasa.
Praksa suradnje sa irom zajednicom Rijeke nastavljena je u prolje-
e 2012. godine, te je u proljetnim radovima koji su pratili ekolo-
ko-umjetnike edukativne programe, osim zajednice Doma, imala
priliku sudjelovati i ira graanska zajednica. Radovima u vrtu, kao
urbani vrtlari prikljuili su se volonteri udruge Smart te lanovi so-
cijalne zadruge Put. lanovi mjesne zajednice, osim sudjelovanjem
u ienju vrta, podrali su vrt i novanom nagradom dodijeljenom
lanicama eko-grupe Doma za zalaganje za vrt.
Ureenjem sportskih vrtnih sadraja kao i ambijentalno-doivljaj-
nih cjelina, koje oblikovanjem podravaju oputajue efekte prije
svega prirodnih elemenata kroz njihove kvalitete mirisa, teksture
i boje, oblikovani su prostori za smislenije, kreativnije i aktivnije
boravljenje mladih u okoliu. Karakteristike prirodnih elemenata
okolia upotrijebljene su u dizajnu prostora te je, primjerice, pri
oblikovanju etnice refleksoloke staze uklopljena jedna pri-
rodna stijena. Novoureenim vrtom nastojalo se stvoriti nove prili-
ke i mogunosti kroz koje se mladi mogu brinuti o svojem nepo-
srednom okoliu i time preuzeti odgovornosti u svojoj zajednici,
osvjetavati svoje unutarnje vrijednosti kroz kreativan, umjetniki
rad te time graditi samopotovanje i samopouzdanje.
Ekoloko-edukativni ciklus kojim se nastavio oplemenjivati vrt,
odran u oujku 2012. godine, zapoet je temama dizajna cvjetnjaka
i cvjetnica, gdje su studenti i uenici Uenikog doma Podmurvice
177 Ekoloko-edukativni vrt Podmurvice
 foto M. Butorac
Jestivi vrt nakon sadnje, 2012.; Stijena u dizajnu: refleksoloka staza, 2012.
Rijeka imali priliku uiti o botanici cvjetnica te upotrebi cvjetnih
vrsta i cvjetnica u vrtnoj kulturi Kvarnera i Hrvatske openito, te
kreirati dizajn za cvjetnjake temeljem nauenog. Glavni ulaz u
Dom potom je ureen prema nastalim kreacijama te spajanjem
njihovih razliitih vrtnih stilova.
U vizuri pod vrtnim paviljonom, iji je cilj bio osigurati sadrajan
i ureen predio za boravak i druenje mladih u okoliu Doma i tije-
kom kinih dana te koji je tijekom otvorenja vrta bio pozornica pr-
vog koncerta, ureena je i jedna dekorativna cvjetna gredica pre-
ma uzoru na vrtni stil historicizma.
Potom je uslijedio ciklus predavanja i radionica na temu ekolokog
uzgoja hrane te prikupljanja biootpada. U sklopu pripreme za prak-
tini rad u vrtu, odrano je predavanje o jestivom vrtu te povrtnim
vrstama i voaricama, koje je ukljuivalo osnove njihove botanike,
pregled pristupa uzgoju jestivog vrta u povijesti vrtne kulture svi-
jeta sa specifinostima povijesti vrtne kulture Hrvatske. Bilo je rijei
i o osnovama sjetve, sadnje i uzgoja vrtnog bilja na ekoloki nain,
a uenici su imali priliku vidjeti i ivopisne povrtnjake nekih od naj-
ljepih ouvanih renesansnih vrtova u Francuskoj, poput vrta uz
dvorac Villandry. Predavanjem su obuhvaeni i povijesni perivoji
Hrvatske uz koje su, uz velike dekorativne cvjetnjake, postojali po-
vrtnjaci i vonjaci, poput perivoja uz dvorac Gornja Rijeka kraj
Kalnika, s primjerom povrtnjaka s vremenom preureenog u uresne
vrtove romantiarsko-historicistikih obiljeja. Teme Ekoloko-edu-
kativnog ciklusa bile su i specifinosti vrtnih elemenata tradicio-
nalnih primorskih vrtova te druge vrijednosti tradicionalnog poljo-
178Butorac
privrednog krajobraza, koje proizlaze iz, izmeu ostalog, pojedinih
tradicionalno primjenjivanih graditeljskih tehnika, poput suhozida
koritenih za oznaavanje granica uzgojnih parcela, njihovo terasi-
ranje, te zatitu od domaih ivotinja. Ti su suhozidi danas dio je-
dinstvenih vizura okolice Rijeke, otoka Cresa, Dugog otoka i vizura
agrikulturnog krajobraza drugih dijelova hrvatskog priobalja. Suho-
zidi i kameni zidii kao tradicionalni element primorskog vrta tako-
er su inspiracija i motiv krajobraznog ureenja vrta.
S ciljem uspostave vrtnog prostora ekolokog uzgoja jestivog bilja,
povra i voarica, ali i poligona za vjebanje biovrtlarenja, vrta pre-
ma naelima odrivosti, te primjene permakulturnih principa u vrtu
odran je drugi Ekoloko-edukativni ciklus, zapoet krajem travnja
2012. godine uenjem o kompostiranju. Uz zeleni krov, kini vrt
(zasebno ekoloko-krajobrazno-tehniko oblikovna cjelina namije-
njena prikupljanju vika oborina, dio sustava gospodarenja kini-
com), te odabir bilja prilagoen prirodnim uvjetima regije, usposta-
va sustava kompostiranja je slijedei element koji slui odrivijem
i energetski uinkovitijem odravanju vrta. U praktinom dijelu ra-
dionice izraeno je vrtno kompostite koje omoguuje recikliranje
dijela otpada iz kuanstva biootpada, s ciljem upotrebe, kada
poprimi oblik hranjivog humusa. U atrijskom dijelu vrta, predvie-
nom za jestivi vrt, zasaene su manje voarice, zainsko bilje te
povrtnjak prema principu dobrih i loih biljnih susjeda i repelent-
skog svojstva bilja. Nazivi vrsta bilja ugravirani su na keramikim
ploicama koje je izradila umjetnika keramika grupa Doma.
Na predavanjima i radionicama Ekolokog ciklusa na temu jestivog
vrta, mladi iz Uenikog doma imali su priliku saznati i kako uspo-
staviti jestivi vrt po uzoru na umske habitate umski vrt. Vrtovi
koji rastu po uzoru na prirodne habitate sadre u sebi principe us-
pijevanja biljnih zajednica u prirodi gdje nije potrebna ovjekova
ruka, ime dobivamo uzgojne metode koje iziskuju minimum utro-
enog rada. Prostor za kulturu i stvaralaki rad mladih, oblikovan
u predjelu okolia sa etnicom i njenim ureenim proirenjima
izlobenim plohama s prvom odranom izlobom radova keramike
umjetnike grupe prilikom otvorenja vrta, oplemenjen je kroz
eko-edukativnu radionicu edukativnim i ekoloko-estetskim nasadi-
ma prema principu umskog vrta. Taj jestivi dio vrta posaen je uz
179 Ekoloko-edukativni vrt Podmurvice
etnicu koju graani oblinjih kvartova svakodnevno koriste. Time Renata Jambrei Kirin Eseji o biljkama 6/8
je uspjenost rasta toga dijela urbanog vrta preputena njihovoj
obazrivosti, tj. brizi za ouvanje nasada kupine, aronije i umskih Eseji su objavljeni u autoriinoj knjizi Korice od kamfora
(Zagreb: Meandarmedia, 2015).
jagoda isprepletenih s vrtnim kukurijekom i ljiljanima.

Osvjetljavanje ureenih zelenih ploha Doma solarnim i tednim Gorica/slaica / 2012. /

svjetiljkama te izgradnja i postavljanje novog vrtnog mobilijara,
zidanih kamenih klupa za sjedenje te koeva za otpatke, takoer
je bilo dio projekta edukativno-ekolokog ureenja tog vrta zajed- Goruica je amblemska biljka Balkana; njeno zdrobljeno
nice podranog u sklopu programa potpora pod nazivom Na do- sjeme ima otar miris koji grize i otar okus koji pee,
prinos zajednici, koje se odvilo u proljetnim mjesecima 2012. godi- njena razliita imena od gorice do slaice svjedoe
ne. Kako je pokazalo anketno istraivanje iji je cilj bio ispitati
o pripadnosti tlu koje raa krv i med u redovitom plodo-
koritenje i uinak novoureenog vrta, upravo su raznolikost upo-
trijebljenih materijala u ureenju vrta rijekog Doma te vrtnih ele-
redu. Okus njezinih sjemenki ne izaziva nesigurnost, ne-
menata, uz krajobrazno oblikovanje, osnovni imbenici koji su po- doumicu ni gurmanske rasprave. Ona je ili olienje sla-
boljali ekoloke i estetske uvjete te oplemenili prostor u cjelini. sti, drevne slastice iz slatkog vina (slaica, senf) ili po-
jam gorine i ljute estine gorica i ognjica, kako je
ponegdje zovu. Mogui uzrok kontradiktorna itanja
Biljeke
(kuanja) te ljekovite i uitne biljke je u biblijskoj referen-
1 O vrtovima zajednice usp. ureenja, organizaciji eko-edukati- ci. Naime, jedan od evanelista usporeuje kraljevstvo
Hynes 1996. vnih radionica i suradnica u dizajnu
vrta za Ueniki dom Podmurvice boje sa zrnom gorice/slaice koje pravi vjernik moe
2 Voditeljica projekta Edukativ- Rijeka (2010.2012.) te voditeljica i zasaditi u svom vrtu/srcu: Ono isklija, postane drvo,
no-rekreacijsko-radnog vrta predavaica Ekoloko-edukativnog
s terapijskim uinkom za mlade iz ciklusa (proljee 2012.). i ptice nebeske svijaju gnijezda u njegovim granama.
Uenikog doma Podmurvice
Rijeka je Ljiljana Kencel, ravnatelji- 3 Prostor vrta, koji koriste Dom
Nije neobino da je gorko sjeme osladilo kolebljivim
ca Uenikog doma Podmurvice i Crkva sv. Josipa, otvoren je i za vjernicima otvorivi im kraljevski apetit. Uz malo groa-
Rijeka. Struni suradnik u naveden- graane. Dom je bio odgovoran za
om projektu je krajobrazni arhitekt organizaciju financiranja, koje se nog soka, mota, octa ili jabukovae, gorica se, naime,
i profesor Daniel Winterbottom sa temeljilo preteno na donacijama pretvara u slaicu, priljubno vino, aromatini senf ili mu-
Sveuilita Washington iz Seattlea, u materijalu, bilju, volonterskom
voditelj obrazovnog programa radu. Daljnje aktivnosti financiraju stardu, te i siromahovo nepce privikava na istanane
Dizajniraj i izgradi i grupe stude-
nata polaznika Sveuilita
sami i iz donacija i poklona mjesne
zajednice te donacija za eko-proje-
okuse aneoske gozbe u beskrajnom nebeskom slijedu.
Washington iz Seattlea (suradnja kte, doprinos u volonterskom radu
realizirana u listopadu i studenome udruga Grada Rijeke.
2010. godine). Autorica teksta je
takoer struna suradnica u pro-
jektu, u izradi anketnih istraivanja,
pripremi strune podloge za pro- Literatura
jekt (2010.) i strunih elaborata
o koritenju i uinku novoureenog Hynes, Patricia. 1996.
vrta Uenikog doma Podmurvice A Patch of Eden: Americas Inner
(2011.), koordinatorica u projektnim City Gardeners. Burlington:
aktivnostima krajobraznog Chelsea Green Publishing Company.

180Butorac
 Foto V. Buan
Marta Gregori Prvi dio teksta objavljen je u posebnoj brouri pod
naslovom Urbane brazde (Maribor: Javni zavod, 2012).
Brourom se promovirao program Urbane brazde, to
Prevela sa slovenskoga: je bio jedan od etiri temeljna programa Europske
Janja Kova prijestolnice kulture Maribor 2012. Program Urbane
brazde sastojao se od sedam projekata predstavljenih
u prvome dijelu teksta. Jedan od projekata
Zajedniki urbani eko vrt opisan je u drugom dijelu
teksta koji je izvorno napisan i objavljen na letku
koji je popratio otvorenje urbanih vrtova u
mariborskoj etvrti Borova vas, 23. lipnja 2012.
godine. Program Urbane brazde zavren je u ljeto
2013. godine, no zapoete su projekte uspjeno
i samostalno nastavile voditi udruge i zadruge koje
su utemeljene 2011. godine u okviru provoenja
programa. Tekstovi su za ovo izdanje u proljee 2015.
godine dopunjeni i doraeni, neki su koncepti
detaljnije izloeni, a itatelji i itateljice
upueni su i na dodatnu literaturu.

Mariborske Urbane brazde

Zaotrena socijalna, ekoloka, gospodarska i kulturna razilaenja,

pozitivistike perspektive uinkovitijeg, fleksibilnijeg, natjecatelj-
skog i konkurentnog drutva, nekonzistentne i kratkorono usmje-
rene politike te manjak dugorone vizije razvoja drutva prouzro-
ili su da se danas i u Sloveniji suoavamo s gospodarskom, fi-
nancijskom, energetskom, prirodnom i prehrambenom krizom.
Budui da smo u usporedbi s drugim europskim dravama u neza-
vidnom poloaju, projekt Urbane brazde postavili smo tako da uz
osvjetavanje javnosti razvijamo i sasvim konkretne primjere do-
brih praksa alternativne i autonomne produkcije, posebno u onim
segmentima ivota koji su preduvjet za tolerantno, uzajamno i kre-
ativno drutvo.1 S jedne strane usredotoili smo se na jaanje kultu-
re zajednikog ivljenja (subivanja), a s druge na ouvanje kulturne
batine u koju upisujemo i bioraznolikost.

Bez pompoznih najava u sijenju 2011. godine zapoeli smo dvo-

Zadruga Dobrina, lipanj 2012.
godinji program u Mariboru, kroz koji u suradnji s lokalnim
i kvartovskim zajednicama, obrazovnim i specijalnim ustanovama,
a prije svega s angairanim stvarateljima uspostavljamo primjere
dobrih praksa snaenja zajednice.2 Intenzivnim radom sa sedam
istraivakih skupina u manje od pola godine aktivnosti ostvarili
smo suradnju s vie od tisuu djece i roditelja, s razliitim etnikim

183
 Foto V. Buan
zajednicama, strunjacima, mladima, seljacima, radnicima, bes-
kunicima, Romima, hendikepiranima, kao i s ljudima koji su izgu-
bili budunost. Afirmacija onih koji su bili potlaivani ili oneovje-
eni ili onih koji od svojega rada, usprkos sposobnostima i kompe-
tencijama, jednostavno ne mogu preivjeti, odvija se kroz pokuaj
izgradnje novih subjektiviteta, koje uspostavljamo emancipacijskim
procesima izgradnje zajednice, sudjelovanja, uzajamnosti, solidar-
nosti i dostojanstva.
Programski koncept Urbane brazde stvorila je angairana znan-
stvenoistraivaka skupina visoko osposobljenih strunjaka
s podruja sociologije, antropologije, socijalnog rada, ekologije,
agronomije, prava, prometa i vizualnih umjetnosti. Istraivaki se
oslanjamo na teoriju socijalne ekologije koja objanjava zato pi-
tanja okolia ne moemo analizirati ili rjeavati bez suoavanja s
temeljnim nesuglasicama u mehanizmima djelovanja suvremenih
drutava koja prekrajaju drutveno tkivo, a time i prirodni okoli.3
U svom radu sluimo se metodom militantnog istraivanja, koje
karakterizira preuzimanje kreativne, afirmativne i dinamine uloge,
znaajne za potencio (stvaranje) smo, zato kao istraivai djeluje-
mo s ljudima, a ne za njih (u njihovo ime), te djelujemo prema
principima koji streme veoj heterogenosti, cjelovitosti, horizo-
ntalnosti, autonomnosti, spontanosti i intuitivnosti.4
Na najniu samodostatnost proizvodnje povra i voa koju ima
Slovenija u usporedbi s drugim europskim zemljama, na dvadese-
togodinje izumiranje malih tradicionalnih farmi, na gubljenje bio-
raznolikosti, na dnevno propadanje sedam hektara obradivih povr-
ina te sve vee zdravstvene rizike, u Urbanim brazdama odgova-
ramo tako da u suradnji s obrazovnim i socijalnim institucijama
u kvartovskoj zajednici Tezno te sa zajednicama malih tradicional-
nih seljaka iz zalea Maribora uspostavljamo trajnu lokalnu opskr-
bu.5 Konkretnim vezama izmeu lokalne zajednice i grada elimo
skratiti put od vila do vilica, smanjiti zdravstvene trokove jeftine
hrane koja sad dolazi s padskih trnica te osnaiti zajednice koje
su dosad bile bez ikakve interakcije. Usporedno gradimo Sjemen-
sku knjinicu, u kojoj elimo skupiti, razmnoiti i poveati bogat-
stvo starih autohtonih sorta, a prije svega uspostaviti sisteme dis-
tribucije, tako da sezonska hrana s visokom bioraznolikom
184Gregori
Sjemenska knjinica
vrijednou opet doe na tanjure.6 Po uzoru na mnoge europske
primjere zajednikog urbanog vrtlarstva, u mariborskoj etvrti
Borova vas, u neposrednoj blizini velikih stambenih naselja, uspo-
stavljamo alternativne zajednike vrtove, a u vrtiima i kolama
uspostavljamo permakulturne vrtove, vrtove leptira i vone vrtove,
ime obogaujemo pedagoki proces i ponovno uspostavljamo
doticaj s prirodnim okoliem.7
Na najviu nezaposlenost u povijesti Slovenije, na steajeve veine
graevinskih tvrtki u Mariboru te zakidanje migrantskih radnika
pokuava odgovoriti aktiv Rizom, istraivaka skupina strunjaka
i graevinskih radnika koja otkrivanjem sistemske diskriminacije
trai alternativu. Ujedno se razliitim projektima (primjerice Zero
dollar laptop) uspostavlja i novi subjektivitet afrikih migranta,
tako da mogu promovirati svoje kulture te postati stvaralaki dio
grada.8 U istraivanju s Romima odredili smo tri smjernice: knjiev-
nim radom Dekle z bonboni (Djevojka s bombonima) osvjetljavamo
ugovorene brakove te ulogu djevojaka i ena u romskim obiteljima
od doseljavanja Roma u Maribor do danas;9 pripremom rjenika
romskog jezika i serijom teajeva romskog jezika potiemo mlade
i djecu da upotrebljavaju materinji jezik;10 terenskim projektom
Etnomobil djelujemo u stambenom naselju Poljane, gdje su kon-
centrirane romske obitelji sa socijalnim problemima, uvodimo po-
sebne programe za snaenje djevojaka i ena, obrazovne radionice
za djecu te radionice glazbene terapije.11 Projekt Teleport naklon-
jen je zajednici biciklista i pjeacima, ima redovite tjedne radionice
popravljanja bicikala, organizira biciklistike parade i izrauje pla-
nove socijalnog poduzetnitva te neposredno djeluje protiv nasilja
lima u gradu i upozorava na sigurnost pjeaka i biciklista.12
185Mariborske Urbane brazde
 Foto V. Buan
Svih est nabrojenih projekata Urbanih brazda (trajna lokalna op-
skrba, Sjemenska knjinica, alternativni zajedniki vrtovi, aktiv
Rizom, projekti Etnomobil i Teleport) sjedinjuju se pod zajednikim
krovom Centra alternativne i autonomne produkcije CAAP.13
U ivahnom sreditu kolektivnoga stvaranja ekolokih, socijalnih,
kulturnih i umjetnikih programa Udruenje umjetnica i umjetnika
alternativne i autonomne produkcije brine za dostojno, kvalitetno
i alternativno zadovoljenje potreba ljudi, a posebno za oplemenji-
vanje djelatnosti onih skupina koje su unutar kapitalistike produk-
cije uvijek gurnute na posljednje mjesto. CAAP preplee koopera-
tive, zadruge, socijalne i zajednike tvrtke, udruge, zavode i niz
drugih institucija koje pripadaju neprofitnim djelatnostima i trae
uvijek nove mogunosti povezivanja i razmjena.14 Sve su organiza-
cije koje danas djeluju u okviru CAAP-a nakon 2012. godine primile
razliita priznanja, nagrade i pohvale za svoj rad te postale znaa-
jan imbenik razvoja u gradu, dravi te na meunarodnom planu.

Zadruga Dobrina, lipanj 2012.

186Gregori
 Foto V. Buan
Praznik etve, tradicionalna sveanost, Jurovski dol, Zadruga Dobrina, srpanj 2011.
 Foto V. Buan
Zajedniki urbani eko-vrt, Borova vas, Maribor, lipanj 2012.
 Foto V. Buan
Zajedniki urbani eko-vrt, lipanj 2012.
 Foto V. Buan
Kulturni potencijal zajednikih urbanih vrtova: primjer
zajednikog urbanog eko vrta u Borovoj vasi u Mariboru

Od individualnog
U vremenu ope nesigurnosti i recesije sastavni dio svake dugo-
rone razvojne alternative morala bi biti i kvalitetna proizvodnja
i upotreba hrane. Samodostatnost proizvodnje povra i voa loka-
lne zajednice, koju moe omoguiti urbano vrtlarenje, svakim da-
nom postaje sve razvijenija djelatnost u urbanim sreditima. Urbani
vrtovi, balkonska korita, voni parkovi i drvoredi, vrtovi na krovovi-
ma, vodeni motivi i ozelenjene ograde umjesto eljeza ili betona
naini su na koje samoorganizirane urbane skupine u brojnim dra-
vama svijeta oivljavaju i transformiraju prostor prema novim mo-
gunostima javnog, otvorenog, ivog prostora za stvaranje i samo-
organiziranje zajednica.

Zajedniki urbani vrtovi predstavljaju ekonomske, ekoloke, kul-

turne i socijalne izazove lokalnom stanovnitvu, jer uz prostor za
druenje, razmjenu, interakciju, uenje i proizvodnju za svoje po-
trebe nude i socijalni i kulturni korektiv, a ujedno ponovno povezu-
ju ivot s neposrednim iskustvom zadovoljavanja ovjekovih potre-
ba. Pored stvaralake upotrebe i njegovanja zelenih povrina,
urbano vrtlarstvo sniava transportne i skladine trokove te emisi-
je tetnih plinova, ovisnost stanovnitva o cijenama nafte, farma-
ceutskim korporacijama i trgovakim lobijima, obnavlja organski
materijal u gradu, omoguava proizvodnju lokalne, sezonske, ive
hrane za domainstva, pojedince ili ljubitelje kulinarstva. Vrtovi
omoguavaju agronomsko opismenjavanje, uspostavljaju odnos
prema zemlji i okoliu, novu percepciju javnih povrina, nude pros-
tor za djeju igru, rekreaciju i odmor te poboljavaju zdravlje i duh
ljudi. Kulturni potencijal urbanih vrtova poveava primjetne kvali-
tete prostora: su-stvaranjem zelenih povrina u gradu, onemo-
guava nastanak divljih odlagalita i predstavlja izuzetnu obrazov-
nu vrijednost, prije svega za djecu i mlade.

Prvi cjeloviti primjer planiranog individualnog vrtlarstva u Maribo-

ru nesumnjivo je austro-ugarsko ureenje vrtova u eljezniarskoj
koloniji na Taboru. Kolonija je izrasla 1863. godine i bila je prva na-
Zadruga Dobrina, lipanj 2012. seobina na desnoj obali Drave, gdje se danas iri preteni dio gra-

195 Mariborske Urbane brazde

da Maribora. U njoj su ivjeli radnici iz remontnih radionica June
eljeznice Be-Trst. Svaka kua s etiri ili osam stanova imala je za
pojedinu radniku obitelj predvienu vlastitu livadu sa smisleno
rasporeenom zelenom zavjesom vonog i ukrasnog drvea, s mo-
tivom etiri drva na platou i povrtnjakom, koji je bio ograen plo-
tovima propisanih veliina i oblika. Obitelji su dijelile ureena vrt-
na spremita, zajedniki drvored, gradske bunare i planski
projektiranu okolicu naselja. Ureenje kolonije u Mariboru sredi-
nom devetnaestog stoljea, u zamecima industrijalizacije, ouvalo
se do danas i predstavlja povijesnu, socioloku i urbanistiku
batinu ire regije.
Rastom industrije i doseljavanjem isprva iz austro-ugarskih ze-
malja, a potom iz bratskih republika Jugoslavije cvjetali su i broj-
ni vrtovi koji su postali neophodan i prepoznatljiv dio gradske
urbane kulture. Ve osamdesetih godina dvadesetog stoljea
u Mariboru je oblikovan i prihvaen urbanistiki plan koji je u Stra-
unskoj umi predviao cjelovito ureenje vee povrine, namije- vai su pripremili vie moguih primjera zajednikog urbanog
njene vrtlarstvu. Iako plan nikad nije u potpunosti proveden, jo
i danas slovi za daleko najbolji okolino, krajobrazno, arhitekturno
i socioloko izraen primjer urbanog vrtlarstva. U Mariboru i na
njegovim rubovima, grad je u prolosti namijenio nekoliko lokacija
za vrtove, kao to je, na primjer, na Pobreju te, prije nekoliko go-
dina, u Morskom jarku kod Kungote. No, ti primjeri djelominog
ureenja ne zadovoljavaju velike potrebe za vrtovima, osobito ako
uzmemo u obzir da se istodobno zbog izvora pitke vode polako
zatvara najvea vrtlarska kolonija pri Vrbanskom platou, jedna od
rijetkih koje su organizirane kao udruenje. Velik broj graana zato
ostaje bez svojeg komadia zemlje i preputeni su vlastitoj snala-
ljivosti. Veina postojeih vrtova u gradu spada u kategoriju spon-
tanog osnivanja kako po izboru lokacije, tako i po vrtnoj opremi,
koja esto podsjea na instalacije trash arta. U vrtlarskoj mati
i snalaljivosti recikliranje dobiva novo znaenje i sliku koja se ne
svia ukusu gradskih estetiara. A zapravo se ne svia ni ukusu
mnogih vrtlara, koji su limene plastine kuice od iverice sa za-
hralom ogradom postavili prije svega zbog nemogunosti da ob-
likuju svoju okolicu u skladu sa svojim eljama i za trajnu upotrebu.
Ako grad i ovdje mislimo na bilo koji grad nije sposoban pred-
vidjeti dovoljno povrina za vrtove na za to primjerenim lokacijama
196Gregori
u skladu s potrebama stanovnika, ti isti e svoje potrebe zadovolja-
vati u onim predjelima grada gdje e to biti mogue. Ako grad za-
jedno sa stanovnitvom ne oblikuje osnovne smjernice ureenja
tih podruja koja bi trebale reflektirati realne potrebe ljudi i za to
ne predvidi dovoljno sredstava, ljudi e oblikovanje podrediti svoj-
im trenutnim individualnim potrebama.
Zato neureeni vrtovi nisu nuno posljedica manjka estetskog
osjeaja, nego prije svega dvojne pozicije: ekonomske iskljueno-
sti onih koji ih ureuju i permanentne prijetnje da mogu bilo kad
biti maknuti s lokacije koju zaposjedaju protiv volje vlasnika.
do zajednikog organiziranja
Zajedniki urbani vrt osmislila je skupina strunjaka i istraivaa
u programu Urbane brazde. Doradili su i realizirali nikad dovrenu
i ostvarenu ideju o urbanistikom pothvatu kojeg je Grad Maribor
prihvatio odlukom ve 1986. godine. Na temelju te odluke istrai-
vrtlarstva i za uspostavljanje primjera dobre prakse od Grada dobi-
li hektar povrine u gradskoj etvrti Radvanje na lokaciji kod Boro-
ve vasi, u neposrednoj blizini najgue naseljenog dijela grada.
Zajedniki urbani vrt smjeten je uz etnicu pored vode koja pove-
zuje rekreacijsko podruje ispod Pekrske gorice, podruje visoke
gustoe naseljenosti (Nova vas, Borova vas) i rekreacijske ume
Betnava. Sa stanovnicima susjednih kvartova od jeseni 2011. godi-
ne osmiljavan je ogledni primjer ekolokog urbanog vrtlarstva koji
moe prerasti u primjer dobre prakse.
Pri oblikovanju dugoronog modela vrtlarenja istraivai Urbanih
brazda slijedili su potrebe stanovnitva i njihove potencijale za du-
gorono zadovoljavanje tih potreba. Stanovnici iz oblinjih kvarto-
va dobili su priliku da uz pomo predavanja, edukacije, radionica
formiraju organiziranu skupinu vrtlara, udrugu Urbani eko vrt, koja
je preuzela ureivanje i odravanje cijelog podruja. Zainteresirani
su postepeno uili kako su-bivati i sudjelovati; kako osobne intere-
se ukljuiti u interes zajednice; kako bez veih trokova proizvesti
kvalitetnu, ekoloku hranu, kako brinuti za okoli i ureenost zele-
nih povrina u gradu, kako sauvati zajedniki urbani vrt kao prim-
jer drugim domaim i stranim pokuajima. Kako ideje, elje i potre-
197 Mariborske Urbane brazde
be prenijeti u svakidanju praksu koja e ih osnaivati i povezivati.
U jednoj se godini polako, ali ustrajno poeo oblikovati zajedniki
urbani vrt s principima djelovanja koje su vrtlari zajedniki prihvatili
na svojim susretima.
Upravo je to temeljna razlika izmeu individualnog vrtlarstva i za-
jednikog urbanog vrta. Potonji je zajedniki pothvat veeg broja
stanovnika ili skupine ljudi koji nadilazi, koliko je to mogue, razlike
i razilaenja te umjesto drutvene atomizacije ili fragmentacije
kree na put kolektivnog stvaranja zajednice i zajednikog.
Udruga Urbani eko vrt svojim djelovanjem nadilazi proizvodnju
svjeeg voa i povra, iako je i to od izuzetnog znaaja. U zajedni-
kom urbanom vrtu pored treanja cvjeta i druenje razliitih gene-
racija i kultura, biodiverzitet se stapa s multikulturalnou post-
industrijske prijestolnice kulture, djeca razliitih uzrasta sklapaju
nova prijateljstva igrajui se igrakama koje su postavili njihovi
roditelji, djedovi i bake.
Zajedniki urbani vrt prostor je proizvodnje povra, ali ujedno
i prostor njegovanja odnosa koje potroako drutvo, konkurentno-
u te iskoritavanjem prirodnog i drutvenog bogatstva, brie
i onemoguava. Vrt tako postaje prije svega prostor susretanja,
prostor druenja, gdje se kroz radne akcije, sastanke i slavljenje
ponovno povezuje drutveno tkivo. Od ekoloke proizvodnje u ko-
rist prirode i nas samih do oblikovanja zajednice koja se temelji na
uzajamnoj pomoi, solidarnosti, suodluivanju o zajednikim stva-
rima, suoblikovanju prostora stvaranja i pravila djelovanja.
za cjelokupno ureenje Zajednikog urbanog eko vrta
Zajedniki urbani eko vrt u gradskoj etvrti Borova vas prvi je pri-
mjer cjelovitog ureenja organiziranog vrtlarstva u Sloveniji te je,
openito, prvi primjer vrta s certificiranom ekolokom proizvod-
njom. Podruje vrtova omeeno je drvenom ogradom na ijoj je
unutranjoj strani posaeno razliito bobiasto voe (maline,
ogrozd, ribiz), lijeska, ipak, drijenak i planinski jasen.
198Gregori
Na vanjskoj strani ograde, pored etnice uz vodu, raste drvored
starih sorta voki. U plodovima mogu uivati sluajni prolaznici ili
ljudi koji se svakodnevno rekreiraju pored Pekrskog potoka. eljeli
smo stvoriti kontakt izmeu onih koji upotrebljavaju vrt i onih koji
eu uz njega, zato je voe namijenjeno etaima i sluajnim pro-
laznicima, dok vrtlari brinu za drvee. Takvim pristupom htjeli smo
se prisjetiti prakse koju je u Sloveniju uvela ve Marija Terezija
u osamnaestom stoljeu. U unutranjosti su vrta, pored poljuna-
nih putova za vrtlare, ureena zajednika spremita s pergolama
starih sorta loze (jurke, izabele) i kivija. Svako zajedniko spremite
nudi prostor za odmor ispod pergole, a ujedno je i sabirnik za kini-
cu. Najmlai mogu uivati na djejim igraim spravama ili na zele-
nim povrinama vrta, namijenim zajednikoj upotrebi. Podignuta
drvena korita slue pak onima koji se tee kreu.
U brizi za bioraznolikost i ouvanje starih, autohtonih vrsta u Za-
jednikom urbanom eko vrtu smjeten je i manji vrt gdje djeluje
Sjemenska knjinica, odnosno Drutvo uvari sjemena. Za pobolj-
anje opraivanja sadnica i promociju urbane apikulture u vrtu se
nalazi i pelinjak. Od svih infrastrukturnih objekata zasigurno je
najvaniji zajedniki drveni objekt, prostor susretanja i druenja
vrtlara u vidu obavljanja zajednikih poslova, koji tvore i povezuju
vrtlarsku zajednicu.
Zajedniki urbani eko vrt prefiks eko ne zasluuje samo zato to je
prvi urbani vrt sa zajednikom potvrdom o ekolokom vrtlarstvu,
nego i zato jer u cijelosti slijedi zasnovane ciljeve dobrobiti lokalne
zajednice. Fotonaponom i suhim kompostnim sanitarijama, vrt je
samoodriv u opskrbi potrebnom elektrinom energijom i ne za-
gauje okoli otpacima. Takoer su svi objekti, koje je izgradilo
lokalno poduzee, izgraeni od drva iz uma u neposrednoj blizini
Maribora. Zato sve segmente Zajednikog urbanog eko vrta, koji
je nastao te i dalje nastaje radom vrtlara udruenih u Drutvo urba-
ni eko vrt, moramo sagledavati kao neodvojivu cjelinu.
199 Mariborske Urbane brazde
 Biljeke
1 Kao voditeljica programa
Urbane brazde, cjeloviti koncept
(koji se kratko predstavlja u tekstu)
utemeljila sam na osnovi svoje
znanstvene monografije Potencia.
Samoivost revolucionarnih bojev
(2011), terenskih istraivanja u
dravama Latinske Amerike i Indije
te mnogih razvojnih studija koje
sam s razliitim znanstvenicima i
istraivaima pripremila u Sloveniji
(2001, 2011).
2 U slovenskom se jeziku za
engleski pojam empowerment
osnaivanje - koristi rije koja
istovremeno znai i ovlaivanje
(u slovenskom se za oba pojma
koristi rije opolnomoenje). Kako
bi se izbjegla dvostruka konotacija,
u knjizi Potencia (2011) uvela sam
pojam snaenja (polnomoenje)
kako bi se razlikovao od pojma
ovlaivanja (opolnomoenje),
posebice stoga to naa upotreba
pojma (u okviru programa Urbane
brazde) nema nikakvih asocijacija
na vlast koja je sadrana u sloenoj
rijei o-vlast-iti. Takoer, pojmom
snaenja elimo se odvojiti od
danas prevladavajue upotrebe
pojma osnaivanja, kojeg civil-
no-drutvene inicijative i nevladin
sektor razumijevaju pokroviteljski,
kao priznavanje ili odobrenje,
kao pomo slabima da osnae,
a ne kao samo sredstvo za pokre-
tanje i voenje otpora, borbi,
oslobaanja i procesa samoosna-
ivanja (Gregori 2011: 10).
U svim projektima Urbanih brazdi,
koji su se u praksi neposredno
odnosili na ojaavanje slabih,
odnosno ranjivih drutvenih
skupina, upotreba toga pojma
i openito koncepta kao takvoga
inila se posebice vanom.
3 Iz perspektive teorije socijalne
ekologije, tenje za drugaijom
drutvenou i ljudskim djelovanjem
u prirodnom okoliu moraju
200Gregori
ukljuivati est principa: heteroge-
nost ili raznolikost, jedinstvenost
i cjelovitost, nehijerarhinost i neu-
tralnost, uzajamnost ili koevoluciju,
dinaminu uravnoteenost i spon-
tanost. Ti su principi znaajni kako
za prirodni svijet (to su principi
prirode bez ovjekova mijeanja),
tako i za brojne egalitarne zajednice
iz povijesti ovjeanstva. Razvoj
i napredak mogu se mjeriti samo
kroz redefiniranje moi zajednice,
snaenjem zajednica, tako da odlu-
uju o svojoj budunosti neovisno
o Meunarodnom monetarnom
fondu, Svjetskoj banci i drugim
meunarodnim hegemonskim
institucijama. Filozofija socijalne
ekologije vodi k zakljuku da je
moderno globalno kapitalistiko
drutvo najjednostavnije i najmanje
kompleksno drutvo, pojedno-
stavljeno do apsurda, jer je uteme-
ljeno na potpunoj suprotnosti
prirodnim principima i ekolokim
principima na temelju kojih su
djelovale povijesne zajednice
(vie o navedenome Bookchin
1990a, 1990b, 1991, 2003, 2005;
Chodorkoff 1983, 1998).
4 Militantno istraivanje
(militancia de investigacin)
angairani je oblik istraivanja,
koji je tijekom 1990-ih razvio
argentinski kolektiv Colectivo
situaciones u suradnji s nizom
angairanih drutvenih skupina
i pokreta u Argentini i u drugim
dravama Latinske Amerike:
posebice s pokretom nezapos-
lenih radnika MTD Solano, pozna-
tih po zaposjedanju tvornica;
s kolektivom H.I.J.O.S. Sinovi
i keri za identitet i pravednost,
protiv zaborava i tiine, otvarajui
pitanja nekanjenosti vojnih
reima i pojedinaca koji su odgo-
vorni za politiku nestalih
(desaparecidos); sa seljakim
udruenjem MoCaSE u sjevernoj
pokrajini Santiago de Estero;
201 Mariborske Urbane brazde
s ulinim umjetnicima Grupo de
Arte Callejero; s alternativnim
obrazovnim zajednicama kao to
je Creciendo Juntos, koju vode
radikalni pedagozi; s alternativnim
sveuilitem Universidad Transhu-
mante; kasnije takoer s politikim
zatvorenicima iz vremena vlade
Nstorja Kirchnerja; s argentinskim
intelektualcima (kao to su Horacio
Gonzlez, Len Rozitchner, urednici
revije La Escena Contempornea)
i stranim teoretiarima (Antonio
Negri, Paolo Virno, Maurizio
Lazzarato, John Holloway);
s lanovima urugvajskog oslobo-
dilakog pokreta MLN Tupamaros
i nizom drugih pokreta i kolektiva
iz Bolivije, Meksika i Europe (talijan-
skim pokretom Deriveapprodi,
panjolskim Precarias a la Deriva
i dr.). Vie o militantnom istraiva-
nju vidjeti Colectivo situaciones
(2002, 2003, 2005, 2007)
i Gregori (2011: 2757).
5 Od 2012. djeluje Zadruga
Dobrina (Zadruga za razvoj trajne
lokalne opskrbe, d.o.o.,
http://bit.ly/1WItDSN). Za svoj je
rad 2012. godine Zadruga primila
nagradu UniCredit Fundation,
kao najbolji primjer drutvenog
poduzetnitva u Sloveniji.
6 Od 2012. godine o Sjemenskoj
knjinici brine Drutvo varuhi
semen (Udruga uvara sjemena)
(http://bit.ly/1FIftHv).
7 Projekt zajedniki urbani vrt
razvili smo kroz udrugu Urbani eko
vrt (http://ekovrt.si/kontakt/), koja
je nastala 2011. godine s ciljem
realizacije projekta te, takoer,
da dugorono uspostavlja urbane
ekoloke vrtove u Mariboru. Dosad
je zaivio jo jedan urbani ekoloki
vrt u gradu, a istraivai Urbanih
brazdi izradili su planove za nove
lokacije u gradu jo 2013. godine.
8 Udruga Rizom
(http://bit.ly/1Pf84aq) djeluje
od 2012. godine te izvodi i nastav-
lja s opisanim dijelom programa
Urbane brazde.
9 Jasmina Ahmetaj i Marta
Gregori. 2013. Dekle z bonboni.
Maribor: Frekvenca, socialno
kulturno zdruenje nemirnih
in akvitvnih, Zaloba *Cf.
10 Bajram Haliti, Petra Juri,
Gjoko Nikolovski i Hazemina
onli. 2012. Slovensko-romski
slovar. Maribor: Frekvenca, socialno
-kulturno zdruenje nemirnih
in aktivnih.
11 Udruga Frekvenca, koja je
izvodila romski dio programa
Urbane brazde, godine 2013. primi-
la je Europsko jezino priznanje
za objavljivanje Slovensko-romskog
rjenika.
12 Mariborska biciklistika mrea
je s projektom Teleport rairila svoje
djelovanje te danas ima takoer
i novi Centar mobilnosti Maribor.
13 Vie o CAAP-u pogledati na
www.caap.si. CAAP je u listopadu
2013. primio priznanje Gradske
opine Maribor za poticanje
poduzetnikih ideja i zalaganja
za razvoj grada.
14 Godine 2014. CAAP je imao
osam lanskih organizacija (od toga
3 zadruge) koje s vie od 50 surad-
nika razvijaju takoer i drutveno-
poduzetnike djelatnosti. Tijekom
2014. godine realizirali su vie
od 120 javnih dogaanja i pri tome
dosegli vie od 5500 korisnika
programa i usluga.
 Literatura
Bookchin, Murray. 1990a.
Remaking Society. Pathways to
a Green Future. Boston:
South End Press
Bookchin, Murray. 1990b.
Ecologizing the Dialectic.
U Renewing the Earth. The Promise
of Social Ecology. A Celebration
of the Work of Murray Bookchin.
John Clark, ur. London: Green
Print, 202219.
Bookchin, Murray. 1991.
The Ecology of Freedom.
The Emergence and Dissolution
of Hierarchy. Montral: Black
Rose Books. id. The Communalist
Project. 2003. Harbinger.
A Journal of Social Ecology 3/1.
Bookchin, Murray. 2005.
Libertarni municipalizem.
Pregled. asopis za kritiko
znanosti 219: 1730.
Chodorkoff, Daniel. 1983.
The Utopian Impulse. Reflections
on a Tradition. Harbinger.
A Journal of Social Ecology 1/11. id.
Social Ecology and Community
Development, 6980.
Chodorkoff, Daniel. 1998.
Education for Social Change.
http://bit.ly/1MzIDiU.
(pristup 12. 12. 2007.).
Colectivo situaciones. 2002.
Apuntes para el Nuevo
Protagonismo Social. Buenos
Aires: De Mano en Mano.
Colectivo situaciones. 2003.
Sobre el Militante Investigador.
http://bit.ly/1KWg6Sv
(pristup 1. 2. 2006.).
Colectivo situaciones. 2005.
Something More on Research
Militancy. Footnotes on Procedures
and (In)Decisions. Ephemera 5/4.
202Gregori
Colectivo situaciones. 2007.
Politicising Sadness. What Would
it Mean to Win? Oakland:
Turbulence, PM Press.
Colectivo situaciones i MTD
de Solano. 2001.
Contrapoder: una introduccion.
Buenos Aires: De Mano en Mano.
Gregori, Marta. 2011.
Potencia. Samoivost
revolucionarnih bojev.
Ljubljana: Zaloba *Cf.
Gregori, Marta et al. 2011.
Kam po krizi? Ljubljana: Kabinet
predsednika Vlade RS, Intitut
za civilizacijo in kulturo.
Gregori, Marta i Matja Hanek,
ur. 2001. Poroilo o lovekovem
razvoju 20002001. Ljubljana:
Urad za makroekonomske analize
in razvoj, Razvojni program
Zdruenih narodov.
mino zahvatiti, nazovimo to tako, makro politiku sliku Kube
zaraene auto-kolonizirajuom kakistokracijom. Dobro je pogledati
203
Sonja Lebo Tekst je objavljen u asopisu Zarez god. XIV, br.
345/2012., str. 19-28 (temat Urbano vrtlarenje)
te proiren 2013. godine.
Vrtovi Havane
Svaki hegemon koji upravlja drutvom svjestan je inje-
nice da je progon vrtova iz urbane sfere neizbjean,
ne toliko zbog vrtova samih, ve zbog ljudi, njihovih
meusobnih odnosa, zajednike radosti, druenja
i ugode. Suvremeni hegemon e biti zadovoljan tek kada
osnovni drutveni preduvjeti da se ljudi ostvare kao
ljudi budu onemogueni.
()
Da li smo pripremljeni da se bavimo krizom u aktivnom
smislu njenog punog znaenja te da odbacimo stare
smjernice da bismo krenuli novima? (Gregori 2010)
Pogled na vrtove Havane, organopnicos,1 povran je i jednodi-
menzionalan, a i gubi na snazi globalnog znaenja, ako ga svede-
mo na sadanji trenutak, na trend. Postoji opasnost da tako itavoj
prii oduzmemo kompleksnu dimenziju dugog trajanja (longue
dure), dimenziju koju zasluuje, dok u suprotnom havanski vrtovi
zauzimaju vrste pozicije u vlastitoj povijesnosti koja e im donijeti
dugo trajanje i u epohama koje dolaze. Cilj ovog teksta je djelo-
u zadnjih sto pedeset godina, od vremena kada nastaju moderni
gradovi irom svijeta do danas, kada se urbano vrtlarstvo iri gra-
dovima irom svijeta.
Pogled na vrtove Havane, organopnicos, moe donijeti i neke vje-
trove zdravog prosuivanja u lokalne hrvatske ustajale atmosfere
unatrag da bi se sudilo o onome to e doi, da bi se donosile poli-
tike odluke, da bi se odluivalo o dobrobiti veine. Iako naizgled
od Kube vrlo udaljeni Balkan nadaje iluziju kao da je nemogue us-
porediti tako geografski udaljene situacije, zahvate globalnog kapi-
tala u produkciju hrane zasigurno bi bilo mogue uitavati i u lokal-
ne hrvatske sustave opskrbe urbanih centara hranom. Npr. govorei
o tridesetim godinama dvadesetog stoljea Polanyi navodi:
Gotovo neprekinuti slijed valutnih kriza povezivao
je siromani Balkan s bogatim Sjedinjenim Dravama
elastinom trakom meunarodnog kreditnog sustava, to
je prenosio napregnutost nepotpuno obnovljenih valuta,
najprije od Istone Evrope Zapadnoj Evropi, zatim od
Zapadne Evrope Sjedinjenim Dravama. (Polanyi 1999: 45)
Nije li i situacija drugog desetljea dvadeset prvog stoljea s euro-
atlantskim meuovisnostima vrlo slina, a utjecaj kreditnih obave-
za balkanskih zemalja spram tzv. velikih sila uoljiv na gotovo su-
manutom uvozu hrane nautrb lokalne proizvodnje?
I danas, kao i u vrijeme ranog kapitalizma, a i socijalizma, poljopri-
vreda je u svijesti balkanskog ovjeka povezana s nazadnjatvom.
Kao to kae Marta Gregori za Sloveniju:
Slobodno trite, neoliberalizam, tehnoloka revolucija
sve je to dalo priliku stanovnitvu () da napusti
ruralni identitet i postane novom buroazijom
(Gregori 2010: 51)
Treba prevazii brojne predrasude: trenutno nije jasno prua li sa-
modostatna poljoprivreda vei otpor neoliberalnim pravilima ili
okotalom imaginariju grada kakvog smo navikli iitavati u podi-
lazeim simulacijama veine arhitekata i dizajnera. Urbani vrtovi
omoguavaju regeneraciju tla, revitalizaciju gradova i drutva.
U vremenu globalne financijske krize i ekonomske
recesije rastueg intenziteta, organsko vrtlarstvo,
koje ukljuuje novi pristup javnom prostoru u urbanim
okruenjima i novo razumijevanje ljepote, postaje
vaan aspekt gradskog ivota. (Gregori 2010: 53)
U sluaju Kube, ba kao to bi to bio sluaj i s kolonijalnim Balka-
nom, vratiti se unazad nekih sto dvadeset godina, do stvaranja
Martjeve Revolucionarne partije, nee biti dovoljno. Jos Mart
204Lebo
kojeg svijet poznaje jer se ljuljuka u njegovim stihovima tran-
sformiranim u topli tropikalizam zvani Guantanamera, kojima ne
samo da nas opominje na vrijednosti jednostavnog, nego i na fo-
urierovsku konotaciju, koju je i Lefebvre paljivo iitavao (Luka-
sz 2010), dimenzije strastvenog u svakodnevnom bio je voa
jednog radikalnog pokreta koji je teio temeljitoj drutvenoj re-
formi, te tako zaokruio tendenciju koja se 1878. godine poela
nazirati kao promjena paradigme otpora na Kubi: prvi rat koji je
pokrenula criollo2 plantokracija desetljee ranije tek je okida
povjerenja u sintagmu Cuba libre, simbol klasnog i rasnog otpo-
ra. Criollo plantokracija teila je iskljuivo za vlastitom klasnom
nezavisnou od panjolske, koju su i konzervativci i rojalisti tog
vremena proglaavali mrtvom, sin pulso, a ne za istinskom pro-
mjenom ljudskih odnosa. Sjedinjene Amerike Drave paljivo su
promatrale dogaanja na Kubi, a Hearstova i Pulitzerova tampa
podjarivala je anti-panjolsko raspoloenje demokratinih Ameri-
kanaca (Serrano 1998).
Godine 1895. tom je umiruem sistemu starog kontinenta bilo
jasno da je gubitak kolonija pitanje vremena, ali je svejedno ula-
gao velike napore da ugui pobune, pa je tako general Weyler,
tipinog nadimka za svoju sortu Mesar, praznio kubanski krajo-
lik od ljudi tako to je za lokalno kubansko stanovnitvo organizi-
rao koncentracijske logore. Takva tanatopolitika (Agamben
2008), politika ispranjenog teritorija, gladi i uasa, koju su kolo-
nije ve dobro poznavale, Europi je u punoj snazi svoje brutalnosti
predoena tek gotovo pola stoljea kasnije. Godine 1898. u takvoj
panjolskoj rije dana bila je regeneracija rije koja je tempira-
la bombu ideologije buenja nacije to je (s pravom) temeljito
uznemirilo jedan od najjaih panjolskih knjievnih pokreta,
Generaciju 1898. Toj regeneracijskoj panjolskoj nije bio problem
slati brojne mlade vojnike u smrt, iako je bilo jasno da je otpor
novoj kolonijalnoj snazi Sjedinjenim Amerikim Dravama
uzaludan (Harrison 2000).
panjolski kolonijalni debakl koji kulminira upravo te godine kraj je
starog kolonijalnog poretka (Harrison 2000: 3), ali i raanje novog,
globalnog okvira u kojem sada ivimo: to je vrijeme kada je SAD
sebi izborio ulogu svjetske policije koju igra i danas. etiri godine
205 Vrtovi Havane
vojne okupacije Kube koje su uslijedile po pobjedi Sjedinjenih
Drava uglavnom su bile usmjerene ka dekubanizaciji (politike)
kulture amerikanizacijom ekonomije i drave.
Nakon vojne okupacije uslijedila je neokolonijalna epoha legitimi-
rana kubanskim Ustavom iz 1902. godine i omraenim Plattovim
amandmanom3 koji je uvelike ocrtao domene prisustva Sjedinjenih
Drava na Kubi (uvala Guantnamo) te na Karibima uope. Pseu-
do-repblica, koja je trajala pune trideset i dvije godine, nekoliko
je puta restaurirana i osnaivana vojnim intervencijama. Godine
1934. aboliran je Plattov amandman, ali je iste godine uvedena
nova godinja kvota uvoza eera, ostavljajui Kubu u jednako
zavisnom poloaju kao i prije.
Gerardo Machado y Morales, jedan od najmlaih generala kuban-
skog rata za nezavisnost s kraja devetnaestog stoljea, svrgnut je
s vlasti 1933. godine od strane Fulgencia Batiste y Zaldvara, koji je
po drugi put vojnim udarom doao na vlast 1952. godine. Njegovo
urovanje s najbogatijim plantaerima eerne trske (itaj: hege-
monima monokulturne proizvodnje), te bliska prijateljstva s ame-
rikom mafijom, kojoj je omoguavao lukrativne poslove na otoku
koji je postao rasadite kriminala, kocke i prostitucije, krajnje su
osiromaila i ponizila Kubance. Batistin teror na kraju je dojadio
ak i amerikoj vladi, to je olakalo put poetku revolucije, po-
znatijem kao Pokret 26. srpnja.4 Ve 17. srpnja 1959. komunistika
je Kuba nacionalizirala veinu privatnih posjeda, a 1961. i posjede
katolike crkve,5 to je koincidiralo s uspjeno odbijenom invazi-
jom u Zaljevu svinja, za koju je jo Eisenhower bio odobrio trinaest
milijuna dolara. SAD je u to vrijeme, ogoren konfiskacijom svoje
imovine, proglasio embargo koji traje jo i danas. To je i vrijeme
poetka dugotrajnog partnerstva Kube s SSSR-om, uvrenog
nuklearnim bazama na otoku, niana uperenih, naravno, u pravcu
sjever-sjeverozapad.
Godine 1988. Kuba je bila jednako ovisna o svom statusu izvoznice
eera kao i stotinu godina ranije. Izvoz eera bio je jedan od
glavnih razloga i za spomenutu intervenciju Sovjeta 1961. godine
(kada su Sovjeti, na kubanski zahtjev, pristali instalirati nuklearne
bojne glave na kubanski teritorij), a integracija Kube u ekonomsku
206Lebo
organizaciju pod nazivom Sovet ekonomicheskoy vsaymopomosh-
chi 1972. godine, jedan od glavnih razloga kolapsa otoka 1989. go-
dine (Gregori 2010: 51-53; Kapcia 2000: 239242) .
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, okonala se standardna razmje-
na koja je trajala desetljeima: jeftina eerna trska za poljoprivred-
ne strojeve i petrokemijska gnojiva, uz obveznu porciju obrambe-
nih tehnologija. Prekooceanski dotok preko 1.3 milijuna tona
kemijskog gnojiva presuio je, zajedno sa 35000 tona godinje
anorganskih pesticida i herbicida zamislimo samo tu koliinu otro-
va koja se redovno transportirala prekooceanskim tankerima, a na
Kubi je ta nestaica uzrokovala ozbiljnu pothranjenost (Jason http).
Izazvana krizom, 1991. godine krenula je prva prava postkolonijalna
transformacija Kube u posljednjih sto pedeset godina: umjesto ma-
sivnog izvoza eera koji se bazirao na mehaniziranoj poljoprivredi
i kemijskom gnojenju barbarskih razmjera, ljudi su se iz grada po-
novo poeli vraati kolonijalnom tanatopolitikom davno opustoe-
nom krajoliku, traktore su zamijenili ivotinjama, a kemijska gnojiva
organskim u kombinaciji s biopesticidima.
Ve 1995. godine kriza gladnih godina koju je Castro zvao specijal-
nim periodom je prevaziena: krajem dvadesetog stoljea urbani
vrtovi ine 3,4% urbanizirane povrine, a vrtovi uope ukupno 8%
itave povrine otoka. 1995. je godina u kojoj se u samoj Havani
izbrojalo ve preko 25000 malih vrtova, huertos, koje obrauju obi-
telji ili manje grupe, te nekoliko tuceta veih vrtova, organopni-
cos, koje obrauju ljudi kojima je to osnovna djelatnost pri emu
svoje proizvode odnose na lokalne trnice ili prodaju u vlastitim
duanima. Guava i noni drvee esto ini sjenu oko perimetara vrto-
va, a u sjeni se paljivo kompostira (Taboulchanas 2000).
Znanost Sjedinjenih Amerikih Drava gleda blagonaklono na taj
trend urbanih vrtova, kalkulirajui injenicom da se radi o odluci
koja je posljedice teke krize (Jason http), a ne ideologije takozva-
nog slobodnog izbora koji nas vodi ravno do polica prenatrpanih
arenom (amba)laom, u kojima tek uz puno naivnog truda moe-
mo locirati hranu. Tako se tvrdi da je trgovinski embargo izgubio
na simbolikom znaenju, te da e Kuba, prije ili kasnije, evoluira-
207 Vrtovi Havane
ti, prigrliti trite i poeti proizvoditi i prodavati normalno (Jason
http; Taboulchanas 2000).
Upravo u toj kategoriji normalnosti koju namee SAD, a kojom se
zastire izvorno znaenje rijei kriza,6 vrtovi Havane nisu samo or-
ganski potencijal koji omoguava Kubancima da prvi put nakon
dugih desetljea uivaju u izvornim ulnim prauicima organske
hrane, umjesto industrijskih proizvoda kojima ih je opskrbljivao
Sovjetski Savez (oko 50% konzumirane hrane na Kubi uvozilo se
iz SSSR-a), ve i simboliki potencijal otoke neovisnosti.
Kuba je napravila pravi izbor: rotacija usjeva omoguava visoke
prinose te je mogue jednom kalorijom energije proizvesti dvade-
set kalorija hrane, dok visoko-mehaniziranoj (to itamo kao viso-
ko-razvijenoj, iako su brojni suvremeni strojevi zapravo esto po-
put Tinguelyjevih, postaju sami sebi svrhom) Kanadi uspijeva tek
obratno (Gregori 2010). Polikulturni pristup uzgoju hrane (ibid.)
daje nadu da e Kuba dosei stanje velike bioloke raznolikosti,
kakva je vladala u predkolumbovsko doba s kojim je monokulturni
pristup postao dominantan.
Kljuni faktor su i vladini poticaji koji su brojni i obilati, kao i anga-
man Ministarstva za poljoprivredu, koje je na prvi val samostalnih
parceleros, malih uzgajivaa koji su poeli obraivati neiskoritene
urbane meuprostore, reagiralo slanjem fakultetski obrazovanih
agronoma na teren koji su ih pouavali o tome kako proizvesti i ko-
ristiti biopesticide, te koji su insekti dobrodoli, a koji ne. Poetkom
dvadesetog stoljea preko 7000 visoko profesionaliziranih centara
brine o proizvodnji biognojiva, visokovrijednog humusa, biopestici-
da i slino, ali i o pospjeivanju odrivog koritenja vode putem sa-
kupljanja kinice i sistema navodnjavanja (Taboulchanas 2000).
Osim toga, tu su materijalno-moralni poticaji poput omoguavanja
daljnjeg kolovanja uzgajivaa u individualno eljenom smjeru, te
drutveno priznanje poljoprivrednicima i uzgajivaima kao progre-
sivnom faktoru drutvenog razvoja. Razvoj i istraivanje sljedee su
bitne komponente dravne institucionalizirane podrke: brojni in-
stituti i fakulteti ukljueni su u nacionalni program istraivanja pod
nazivom Proizvodnja hrane za stanovnitvo Kube odrivim metoda-
ma i tehnologijama (Koont http; Jason http; Taboulchanas 2000).
208Lebo
Istina, takva neovisnost otoka zahtijeva fiziku dimenziju koju su
mnogi skloni podcjenjivati, a to je dimenzija ljudskog rada. Ne go-
vorim ovdje o radu u pregrijanim ili pak sumanuto klimatiziranim
uredima u koje hrana stie u plastinim kutijicama i/ili eventualno
papirnatim vreicama, dok se pritom izmjenjuju informacije o po-
srednicima koji tu hranu dostavljaju, eventualno pripremaju, ali ne
i proizvode. Govorim o onoj zaboravljenoj dimenziji ljudskog rada
u interakciji sa zemljom, vjetrom, kiom i suncem. Govorim o radu
koji zahtijeva priklanjanje vlastitim stopalima, ali ne zato da bi se
izveo neki joga poloaj, ve da bi se u zemlju usadile mladice, uci-
jepilo biognojivo ili otklonio korov. Govorim o dimenziji rada za
kakav veina zapadnjaka dri da bi ga trebao obaviti netko drugi,
a s obzirom na njihov ivot optereen brojnim kreditima, naganja-
njem profita, alimentacijama i tko zna kakvim sve ne otklonima od
zasluene sree, pa oni su onda barem zasluili da hranu kupuju
jeftino u supermarketima, bez obzira na to kako se ta hrana pro-
izvodi, u kakvim uvjetima, kakvim kemijskim gnojivima ije su po-
sljedice na ljudsko zdravlje i tlo zastraujue, te u kakvu toksinu
ambalau biva pakirana
Odrivost. To nije rije kojom samo govorimo NE nuklearnim elek-
tranama, nasilnoj urbanizaciji i nezajaljivoj diktaturi neoliberalnih
ekonomija, ve i DA drugaijim formama poimanja teritorija, pa
time i uzgoja hrane. Taj simboliki zaokret moe biti pokretaem
glokalnih solidarnosti i novih oblika proizvodnje drutvenih vrijed-
nosti (Appadurai 1996) te moda dovesti i do reintegracije drutve-
nog konsenzusa, a i zdravog razuma restitucije sintagme com-
mon sense. Lagani civilizacijski korak (samo naizgled) unatrag,
moe biti veliki skok za ovjeanstvo. Naravno, ako drimo da je
ovjenost, ljudskost jo bitna.
Meutim, ne govorim ovdje o demografskoj i kulturolokoj dina-
mici zamjene urbanog elementa ruralnim (Seferovi http), kao to
je to sluaj s devastacijom Beograda, Mostara, Splita, Zagreba i dr.
Ovdje je rije o osjeaju za ivot u gradu u skladu s prirodom ka-
kav su u europskim civilizacijama etablirali Etruani (Bogdanovi
1976), svojim tovanjem teritorija u kojem se gradi, ali i ivi. Dok
govorim o organskim vrtovima Kube, ne zaboravljam na nunost
nuklearnih bojnih glava koje im osiguravaju opstojnost.
209 Vrtovi Havane
to je danas uistinu organsko? Moemo li govoriti o organskoj, ovjekovo je gospodarstvo, da parafraziram Polanyija, podreeno
istoj hrani u svijetu koji je izloen gustoj mrei satelitskih zraenja drutvenim odnosima, a oni su uvelike uvjetovani i prirodnim okru-
u stratosferi, u kojem nuklearna postrojenja bivaju otkrivena tek u enjima. Meutim, osnovna je znaajka Polanyijevog diskursa otva-
dijalozima koji se vode s barikada nekih novih hladnih ratova itd.? ranje ekonomije kao primarno drutvenog procesa, u kojem veliku
Moemo i moramo, jer to je jo jedan utopijski bastion kojeg ne- ulogu igraju i sistemi koje je moderno drutvo imalo tendenciju za-
prestano treba sanjati, o njemu govoriti i pisati te pronalaziti nai- nemarivati, a na koje su antropolozi poetkom dvadesetog stoljea,
ne za znanstveno argumentiranje njegove mogunosti. prouavajui tzv. primitivna drutva, uporno upozoravali npr. si-
stemi srodstva, razmjene i sl. U tom smislu, Polanyi ocrtava i bit
S druge strane, a opet iz (g)lokalne perspektive, kada pogledamo velikog pitanja o tome kako se zapravo osigurava red u proizvodnji
godine opisanih dogaaja na Kubi poput 1960-ih, 1987., 1991., 1997., i razdiobi (konkretno u pitanju javnih vrtova radi se o nainima na
te usporedimo li ih sa zbivanjima na Balkanu, moemo moda uoiti koje funkcionira koritenje javnih povrina, odnosno zajednikih
i razlike u nainu na koji se uspostavljao (g)lokalni suverenitet, odno- dobara u vidu zajednikih vrtova u praksi, te kako se ui iz iskusta-
sno kako se isti gubio. Ono to se na Kubi u 1990-ima oitovalo kao va direktnih korisnika: reimi pristupa, odravanja i slino) te uka-
revolucija urbanog vrtlarenja, poelo je jo 1987. kada je tadanji zuje na dva naela koja nisu primarno povezana s ekonomijom:
ministar obrane Ral Castro posjetom hortikulturnim posjedima uzajamnost i razdioba (Polanyi 1999: 68). Bitan segment buduih
u vlasnitvu kubanskih oruanih snaga uoio neke prednosti tehno- deskripcija praksi urbanih vrtova koje vode k odrivoj prehrani
logija navodnjavanja koje su i omoguile transformaciju od sistema u globalnom mjerilu moe biti upravo razlaganje naina na koji se
hidropona (poljoprivreda rairena u Nizozemskoj i panjolskoj pri u praksi odvijaju uzajamnost i razdioba u raznim drutvima. Raz-
emu podloga za uzgoj nije zemlja, ve mineralna gnojiva, a kakva je gradnja kolonijalnih i autokolonizirajuih sustava kojima se veini
na Kubi postala neodrivom jednom kad se presjekao dotok umjet- namee hrana loe kvalitete, pri emu se prodaje i mit o tome kako
nih gnojiva), do sistema organopona, odnosno organske poljopri- je smrznuti osli uvezen iz Argentine u Hrvatsku jeftiniji od onog
vrede na pravoj zemlji (Gregori 2010; Kellner 1989; Jason http). ulovljenog u Jadranskom moru, samo je dodatni nusprodukt jaa-
nja takvih lokalnih praksi.
Ono to se u Hrvatskoj tijekom prvog i prve polovice drugog de-
setljea dvadeset prvog stoljea ita kao izostanak nasuno po-
trebnog navodnjavanja jednog tako plodnog teritorija kao to je
Slavonija, takoer ima svoje razloge u politikim odlukama done-
senim u ne tako davnoj prolosti. Drugim rijeima, odnosno aneg-
dotalno: prilikom jednog razgovora s kolegicom iz Njemake, alila
sam se kako Hrvatskom niu lanci samoposluivanja Lidla, ali kako
nemamo Demeter proizvode koji su u Njemakoj garancija organ-
ske kvalitete. Njen je odgovor bio kratak i razloan: To je zato jer
vaim politiarima oito odgovaraju samo takvi lanci. Pitanje tko
i kako u Hrvatskoj profitira takvim poslovanjem, nadilazi obim ovog
lanka, ali kratkim pregledom zbivanja na Kubi htjela sam ukazati
na injenicu da su odluke o proizvodnji hrane u jednoj dravi vrlo
politike odluke, i da esto nisu ak ni predmet suverenog odlui-
vanja, ve se radi o odlukama koje su plod kompleksnih meuna-
rodnih odnosa moi i profita.

210Lebo 211 Vrtovi Havane

 Biljeke
1 panjolski termin za kubanske
urbane vrtove, najee one veeg
mjerila koje obrauju ljudi kojima
je to osnovna djelatnost. Za razliku
od nekih drugih tipova vrtova
(poput npr. takozvanih intenzivnih
vrtova koji su na zemlji koja je
visoke kvalitete i gdje je voda
dostupna i ima je u velikim kolii-
nama, organopnicos su vrtovi
u urbanim ili periurbanim pod-
rujima, gdje je zemlja kontam-
inirana, pa se uzgoj odvija u povi-
enim gredicama ili u betonskim
kontejnerima napunjenim zem-
ljom. Postoje jo i tzv. popularni
vrtovi, koje obrauju lanovi
zajednica vrtlara, vrtovi koje ljudi
sade na vlastitim balkonima ili
u dvoritima, ali i vrtovi koji su
u vlasnitvu velikih dravnih tvrtki
koje na taj nain omoguavaju
svojim radnicima svakodnevni
obrok visokokvalitetnog voa
i povra, ujedno treba naglasiti
da je ime idioma koji se u hrvats-
kom, kao i veini evropskih jezika,
zove panjolski, u veini latinsko-
amerikih zemalja castellano.
2 Criollo je termin kojim se
oznaava drutvena klasa poto-
maka panjolskih osvajaa koji su
se razlikovali od svojih predaka
time to nisu roeni na teritoriju
kraljevine panjolske.
3 Plattov amandman usvojen je
u amerikom kongresu 1901. godine
s ciljem da odredi ulogu SAD-a na
Kubi i Karibima uope. Predstavljao
je restrikciju kubanske vanjske
politike kao i ogranienje ekonom-
skih odnosa s drugim dravama.
Amandman je takoer nalagao
obavezu Kube da SAD-u proda ili
iznajmi zemlju potrebnu za ugljeno-
kope ili pomorske utvrde. Iako je
Kuba inicijalno odbila taj amand-
man, 1902. godine, ponovnim
glasanjem, bio je prihvaen.
212Lebo
Kubansko-amerikim sporazumom
iz 1902. godine uvala Guantnamo
dana je na trajno koritenje SAD-u,
koje je bezuspjeno osporavao tek
Fidel Castro pozivajui se na
Beku konvenciju iz 1969. godine.
Izvor: http://1.usa.gov/1Mbk2fU
(21. 2. 2015.), interpretacija
autorice.
4 Poput brojnih nacistikih,
faistikih i ustakih zloinaca,
Batista je ivot dokonao spokojno
piui knjige u Portugalu, gdje
se od njega trailo samo da se
uzdrava od politikog anga-
mana, a konano je skonao kraj
Marbelle u panjolskoj. Dio kapi-
tala od ni manje ni vie nego 300
milijuna dolara koje je ponio
s Kube, uloio je u trgovinu nekret-
ninama na andaluzijskoj Costa
del Sol u Francovoj panjolskoj
(Kapcia 2000: 237).
5 Te su pozitivne strane revolu-
cije imale i svoju mranu stranu:
uz egzekuciju svih neistomiljenika,
progone homoseksualnih mukara-
ca, vidjeti npr. Young 1982.
6 k mo razlikovanja,
odluka, izbor.
Literatura
Agamben, Giorgio. 2008.
Ono to ostaje od Auschwitza. Ernesto Che Guevara
Zagreb: Antibarbarus.
Appadurai, Arjun. 1996.
Modernity at Large. Minneapolis:
University of Minnesota.
Bogdanovi, Bogdan. 1976.
Urbs&Logos. Ni: Gradina.
Gregori, Marta. 2010.
When Community Ventures to
the Future, the New Bourgeois
Scream They are Leaving for the
Backward Past. U Urbanity 20
Years Later. Koper: Univerzitetna
zaloba Annales, 5161.
Harrison, Joseph i Alan Hoyle,
ur. 2000. Spain's 1898 Crisis.
Regeneration, Modernism,
Post-colonialism. Manchester:
Manchester University Press.
Harrison, Joseph. 2000.
Introduction. The Historical
Background to the Crisis of 1898. Mostar? http://bit.ly/1VBrRjU.
U Spain's 1898 Crisis- Regeneration,
Modernism, Post-colonialism.
Joseph Harrison i Alan Hoyle, ur.
Manchester: Manchester Conciencia de la crisis,
University Press, 19.
Jason, Mark. Growing it
Alone. Earth Island Institute.
http://bit.ly/1KWkaCf
(pristup 4. 9. 2012.).
Kapcia, Antoni. 2000.
One Hundred Years of Solitude.
1898 and 1998 in the Cuban Search
for National Identity. U Spain's
1898 Crisis. Regeneration,
Modernism, Post-colonialism.
Joseph Harrison i Alan Hoyle, ur.
Manchester: Manchester
University Press, 229242.
213 Vrtovi Havane
Kellner, Douglas. 1989.
(World Leaders Past & Present).
Chelsea House Publishers.
Koont, Sinan. The Urban
Agriculture of Havana.
Monthly Review (Monthly Review
Foundation) 60: 4463.
http://bit.ly/1QUAeWs (pristup
6. 9. 2012.).
Lukasz, Stanek. 2010.
Collective Luxury. Architecture
and Populism in Charles Fourier.
U Hunch. The Berlage Institute
Report on Architecture, Urbanism,
and Landscape 14. Amsterdam:
Nai Publishers, Berlage Institute,
128137.
Polanyi, Karl. 1999.
Velika preobrazba. Politiki
i ekonomski izvori naeg vremena.
Zagreb: Jesenski i Turk.
Seferovi , Osvit. Kako je propao
(pristup 5. 9. 2012.).
Serrano, Carlos. 1998.
conciencias en crisis.
U Ms se perdi en Cuba. Espaa,
1898 y la crisis de fin de siglo.
J. Pan-Montojo, ur. Madrid:
Allianza, 335445.
Taboulchanas, Kristina. 2000.
Case Study in Urban Agriculture,
Organiponicos in Cienfuegos,
Cuba. http://bit.ly/1Q1BCq1
(pristup 4. 9. 2012.).
Young, Allen. 1982.
Gays under the Cuban
Revolution. Grey Fox Press.
Hrana i grad
 Foto: V. Radovanovi
Sven Janovski Tekst je napisan 2012. godine, prva inaica
teksta objavljena je u tematu Urbano vrtlarenje
dvotjednika Zarez, god. 14, br. 345, od
8. studenog 2012. te doraena za ovo izdanje.

Hrana je sloboda

Postoje stvari bez kojih ovjek ne moe ivjeti osim zraka, to su

hrana i voda. To nisu struja, plin, automobili, internet, knjige, alko-
hol. esto se kae kako ovjek ne moe ivjeti bez ljubavi, no, nedo-
statak ljubavi rijetko kada rezultira toliko brzim i konanim ovjeko-
vim krajem kao to to ini nedostatak vode i hrane. Prema ljestvici
ovjekovih potreba koju je pedesetih godina dvadesetog stoljea
formirao ameriki psiholog Abraham Maslow (usp. McGuire 2012:
5), hrana i voda su najosnovnije ovjekove potrebe. Tek ukoliko su
one podmirene, ovjek moe poeti razmiljati o tome to mu jo
nedostaje u ivotu, da bi ivot bio ugodniji, laki, izdrljiviji. Jedna
od najvanijih stvari, slijedei taksonomiju navedenoga autora, jest
da ovjek ima mogunost doi do hrane koja mu je potrebna za
preivljavanje, u koliinama u kojima mu je potrebna.

No, to moemo zakljuiti o situaciji u kojoj se ovjeku iz ruku oduz-

me bilo kakva mogunost da se sam pobrine za osnove koje mu zna-
e preivljavanje? Ako kontrola proizvodnje hrane i vode prijee
u ruke drugoga (to moe biti i drava ili privatna tvrtka) moemo li
onda rei da doista imamo kontrolu nad tim najosnovnijim resursima
i da su nam oni osigurani? Je li ikakav oblik slobode mogu ako nam
te esencijalne stvari nisu sigurne, te ako je ono bez ega ne moemo
u rukama nekog drugog, ime se kre nae slobode i prava?

Hrana i voda osnove su za slobodu. Ne moemo rei da imamo slo-

Razlistalo povre u vrtu EkoEkipe Preko, Zagreb, 2013. godine
bodu ako netko drugi kontrolira hranu. Tada smo u milosti vlasnika
prehrambenih resursa, potpuno ovisni i neslobodni. Niti jedan demo-
kratski proces nije uistinu mogu ako sudionici moraju strahovati
o svojoj egzistenciji, ako je slobodan izbor uvijek u sjeni prijetnje ne-
staice hrane, a sloboda govora pod terorom ivotnih prijetnji. Radi-
mo da bismo zaradili. Za hranu. Prema tome uvijek smo ovisni o oni-
ma koji nas plaaju i o onima koji nam osiguravaju dostupnost hrane.

217
Danas se sve vie nalazimo u takvoj situaciji. Ovisni smo o velikim
proizvoaima i distributerima hrane da nas opskrbljuju onime
to trebamo za preivljavanje jer uglavnom nemamo mogunost
to sami nabaviti.
Hrana i sigurnost
Ako je hrana sloboda, onda je ona i sigurnost. Danas se sve ee
spominje pitanje prehrambene sigurnosti (engl. food security).
etiri su karakteristike prehrambene sigurnosti: dostupnost (kvan-
titeta), pristupnost (do hrane je mogue doi), korisnost (hrana
mora imati dobru prehrambenu vrijednost) te vrijednost prijanje
tri karakteristike kroz odreeni period vremena.
Sadanji sustav opskrbe prehrambenim namirnicama u Hrvatskoj,
ali i ire, dominantno je organiziran na nain da kupujemo u trgovi-
nama koje u velikom postotku uvoze (lou) hranu s drugoga kraja
svijeta, a ija cijena raste obrnuto proporcionalno plaama kupa-
ca.1 Takav sustav smatram neodrivim. To shvaanje se od poetka ve od 2009. donosi zakone i provodi legislativu vezanu uz uzgoj
globalne ekonomske krize iri svijetom kako se ljudi polako bude,
trljaju oi i ude se kako se to moglo dogoditi.
Zbog krize petrokemijske industrije, sve je oitije, ne samo aktivi-
stima nego i graanima, da se hranu ne bi trebalo proizvoditi na
jednom kraju svijeta i konzumirati na drugom. Odnosno, razvidnije
su krize i problemi tako postavljenih sustava prehrane i opskrbe,
npr. sadanji poljoprivredni sustav masovne monokulture vie ne
moe funkcionirati jer je ovisan o fosilnim gorivima. Jedino rjee-
nje je lokalna proizvodnja. No, u sadanjim uvjetima i okolnostima
to bi prouzroilo da stanovnici gradova gladuju.
Ipak, pozitivna iskustva diljem svijeta nam pokazuju da grad moe
biti samostalan ili gotovo samostalan proizvoa hrane, no to zna-
i da moramo redefinirati nae shvaanje grada, urbane zajednice,
prostora (zajednikog, javnog i privatnog) te shvaanje razvoja.
218Janovski
Je li grad ujedno i vrt?
Urbana agrikultura i urbano vrtlarstvo u aspektu ekonomije, ekolo-
gije pa ak i jaanja zajednice u dananjim autistinim vremenima
imaju smisla. No, mnogi gradovi imaju zakone protiv urbane agri-
kulture i urbanog vrtlarstva, te vode politiku protivljenja tom po-
kretu. A urbana poljoprivreda jest pokret i u mnogim gradovima,
naroito u SAD-u i Europi, ve je poprimio iroke razmjere.
Gradovi Detroit i Pittsburgh, kojima je teka industrija gotovo
potpuno unitila okoli, suoili su se s naglim padom te industrije
zbog krize i deindustrijalizacije, a danas doivljavaju renesansu
odrivosti potpunim zaokretom u gradskim politikama. Grad
Detroit je u suradnji s lokalnim sveuilitem 2012. godine razvio
plan kojim e pretvoriti grad u svjetski centar inovacija hranidbe-
nih sustava. Ideja je da se ta inicijativa temeljito isplanira i da se
vee uz sam strateki plan razvoja grada, to je presedan u kojem
se razvoj jednog modernog grada podreuje organizaciji uzgoja
hrane. Sve se to dogaa u suradnji s lokalnim inicijativama. Detroit
hrane unutar grada. Pittsburgh je od grada teke industrije elika
u kratkom vremenu prerastao u grad odrivosti i zelenila, te se
takoer fokusira na lokalnu proizvodnju hrane. Slino je i na Kubi.
Nakon to je najotrije osjetila uinke pada Istonog bloka, glo-
balne ekonomske krize i poraste cijena nafte, zbog kojih je efektiv-
no ostala potpuno bez goriva, Kuba se potpuno okrenula proi-
zvodnji hrane in situ. Havana, grad od dva milijuna stanovnika,
proizvodi 50% hrane koja se tamo i konzumira.
Urbani vrtovi mogui su i u Zagrebu. Mnoge zagrebake etvrti
imaju predispozicije da se na njihovim zelenim povrinama uzgaja
hrana, da se ukrasni parkovi i ume pretvore u jestive parkove
i ume, a injenica da ima mnogo zgrada srednje visine te balkona
i terasa ini takvu arhitekturu pogodnom za krovne i balkonske
vrtove. Novi Zagreb je vrlo pogodan zbog toga to ima zelene po-
vrine u sreditu svakog bloka zgrada.2 Tako svako susjedstvo
moe imati vrt u neposrednoj blizini to ne samo da olakava tran-
sport hrane do doma, ve i igra ulogu fokusa koji konvergira sta-
novnike u jednu organsku zajednicu koja blisko koegzistira i meu-
219 Hrana je sloboda
sobno si pomae. U stvari, vrtovi su nastali u tom dijelu grada prije
vie od tri desetljea, iako su ti divlji vrtovi sasvim drugaijeg
tipa i svrhe nego dananji moderni urbani vrtovi. U daljnjoj pro-
losti su, pak, vrtovi u gradu bili esto i klju za preivljavanje.
Grad kakav je nekad bio
Svaka je osoba sposobna uzgojiti osnovne prehrambene namirnice
koje joj trebaju. Dapae, do prije stotinjak godina podrazumijevalo
se da e se ovjek sam pobrinuti za ono to mu treba za preivlja-
vanje. Tek krajem devetnaestog stoljea, pojaanom urbanizaci-
jom, ljudi u gradu gube mogunost prehrambene nezavisnosti.
S obzirom na to da pedeset posto svjetske populacije ivi u gra-
dovima, to znai da polovica svjetskog stanovnitva nema mogu-
nost brinuti se sama za sebe i to u gradovima koji su centri moi,
gdje je mogunost politikog utjecaja najvea, a broj biraa naj-
vei. Pedeset posto svjetske populacije nema mogunost slobode
i slobodnog izbora.
Urbana agrikultura postoji otkad postoje i prvi gradovi. Prije ere
parnih i elektrinih strojeva transport velike koliine hrane nije bio
jednostavan te je proizvodnja morala biti lokalizirana kako bi pre-
hranila stanovnitvo metropola. ak su i sami gradovi ranije bili
dizajnirani tako da ukljuuju uzgoj hrane. Primjerice, grad Machu
Pichu napravljen je u stepenastom obliku kako bi se viak vode
koji otjee na jednoj razini mogao ponovno koristiti na nioj razini.
Donedavno, organizirani urbani vrtovi su bili rijetki u gradovima.
Smatralo se da ne dolikuje pravoj metropoli da sadri ruralne
elemente. No, u vrijeme najveih valova gladi, npr. za vrijeme Veli-
ke depresije ili za svjetskih ratova, drave su podravale graane
u uzgoju hrane u gradovima, kako bi olakali pritisak na masovnu
proizvodnju koja se onda mogla vie posvetiti potrebama vojske
te proizvodnji i odravanju zaliha. Godine 1893. gradonaelnik
Detroita, Haze S. Pingree, poticao je graane da olakaju velike
nestaice i visoke cijene proizvodnje hrane uspostavljanjem vrtova
u kojima sami proizvode hranu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata,
ameriki predsjednik Woodrow Wilson takoer je poticao graane
220Janovski
da smanje pritisak na proizvodnju tako da se sami brinu za svoje
potrebe. Tako je do 1919. u SAD-u postojalo pet milijuna vrtova koji
su zajedno proizvodili dvjesto i pedeset milijuna kilograma hrane.
Danas, kada imamo skoro sedam milijardi stanovnika na Zemlji, od
kojih polovica ivi u gradovima, a barem jedna milijarda gladuje,
moramo se zapitati zato je tome tako, ako se vrlo lako moe proi-
zvesti hrana, barem u odreenim koliinama, na mjestu gdje je ona
i potrebna za konzumaciju. Moda je problem u tome to ovjek
koji nema kritinih prijetnji svojoj egzistenciji, kao to je glad, vie
nije motiviran sluiti nekoj osobi ili nekom cilju koji mu tu egzisten-
ciju koliko-toliko osiguravaju, a zauzvrat se neto i trai od toga
ovjeka poslunost, borba itd. ovjekom koji vie ne ivi u strahu
od gladi i umiranja tee je manipulirati ili natjerati ga da radi neto
to ne eli i to mu nije u prirodi.
Drave i korporacije koje ih vole
Dananji trendovi pokazuju da se pokuava monopolizirati hranu.
Drave ele zaposjesti svu obradivu povrinu i time sprijeiti malu,
lokalnu proizvodnju u korist velike monokulturalne industrijske
proizvodnje koja je pod njezinom kontrolom. Dobar primjer takvog
postupanja moemo nai na Novom Zelandu, gdje je drava, u ime
sigurnosti i nadzora, gotovo zabranila mogunost distribucije hra-
ne i razmjene sjemenki od strane malih proizvoaa. Rezultat je to
zakona koji je hranu uzgojenu na malim, privatnim obradivim povr-
inama stavio u istu kategoriju kao to su prirodni lijekovi, minerali,
pie i voda, te stoga podlijeu istim, stroim, zakonima o higijeni
i sigurnosti. Zbog toga uzgoj hrane postaje privilegija koju dodjelju-
je drava, a ne pravo iskazano u Deklaraciji o ljudskim pravima pod
lankom 25., koje upuuje da se svakoj osobi treba dozvoliti da se
prehrani s dostojanstvom.
Na primjeru amerike drave Oregon moemo uoiti jo jednu stra-
nu represije. Naime, drava je u srpnju 2012. godine odluila zabra-
niti sakupljanje kinice, a koja je poljoprivrednicima najznaajniji
vodni resurs. Na selu uglavnom nema vodovoda, ve se voda crpi iz
bunara i cisterni ili se koristi kinica. Drava svoju zabranu opravda-
221 Hrana je sloboda
va time to je sva voda (kinica) koja padne dravno vlasnitvo.
Unato tome to bi ta kia ionako pala na tlo i ne bi bila skupljena,
zakon se provodi. Jedan je poljoprivrednik zbog sakupljanja kini-
ce kanjen s trideset dana zatvora te novanom kaznom od tisuu
i petsto dolara.3 No, kada drava radi u korist velikim korporacija-
ma, spomenuto liavanje slobode poprima najgore oblike. Od 1997.
godine meunarodna korporacija Monsanto najvei proizvoa
GMO hrane na svijetu4 poela je monopolizirati proizvodnju hra-
ne. Tako su sudski tuili mnoge seljake iji su se usjevi sluajno
kontaminirali materijalom iz korporacijskih patentiranih GMO proi-
zvoda te su se kasnije i prodavali, a time navodno i krili vlasnika
prava Monsanta. Naalost, trend je pokazao da su im sudovi uglav-
nom skloni i Monsanto je veinom dobio sve sporove.
Na sreu, poljoprivrednici su se poeli buniti. Kada je sud u
Manhattanu presudio da poljoprivrednici duguju odtetu Monsantu
i brutalno ismijao njihova prava, proizvoai organske i ne-GMO
hrane udruili su se u udrugu. OrganicSeedGrowersandTrade-
Association (OSGTA) se bori protiv pokuaja da se ukinu slobode
uzgoja, ali i protiv Monsantovih pokuaja da patentira odreene
sorte sjemenki kao industrijski patent, ime bi uzgoj i razmjena
tih sjemenki postali nezakoniti. Monsanto je u posljednjih petnaest
godina unitio tisue i tisue poljoprivrednika te, je svojom pro-
izvodnjom hrane, ironino, proizveo jo veu glad na svijetu. To
je suprotno poveljama o ljudskim pravima, koje demoniziraju dravu
koja bi onemoguila ljudima pristup hrani.5
Emancipacija
Ako elimo postii viu razinu prava, slobode, izbora, moramo se
odvojiti od onih imbenika koji nam stvaraju ovisnost. Danas se go-
vori i o tiraniji hranom kao oblikom tiranije pri emu se kontrolom
izvora hrane, sredstva ili sustava distribucije hrane, diktiranjem ci-
jena i sl. vri pritisak i ucjenjivanje konzumenata hrane koji nemaju
drugog izbora. Spreavanje tiranije hranom moe se jedino tako
da proizvodnju hrane preuzmemo u vlastite ruke, da je shvatimo
kao vlastitu odgovornost. To je mogue u svakome gradu. Svaki
grad ima dovoljno javnog prostora koji se moe koristiti kao zajed-
niki prostor ili parcelirati u vrtove koji se daju u koncesiju. Ima
mnogo primjera iz raznih gradova na svijetu koji su u tome uspjeli.
Moramo se odmaknuti od naina razmiljanja koji je bio mogu
u sadanjem sustavu izobilja, kada se inilo da nema kraja rastu, da
nema ogranienja resursima te da nema posljedica naeg neodgo-
vornog, rastronog i rasipnikog ponaanja. Kapitalistika premisa
da je rast jednak razvoju, nije odriva. Trebamo mijenjati ponaanje
i nain ivota. Nee se stvoriti nova tehnologija koja e nam omo-
guiti da ivimo istim stilom ivota kojim ivimo sad, ali bez ikakvih
tetnih utjecaja na okoli. I to je neto to svi mi, obini graani
ili obini konzumenti, moramo razjasniti vlastima. Moramo traiti
svoje pravo na hranu, pravo da iskoristimo prostor koji je na za-
jedniki za vlastiti boljitak. Sadnja vrta osigurava nam odreenu slo-
bodu kakvu u ovom sustavu ovisni o proizvoaima i distributeri-
ma nemamo. Sadnjom vrta suprotstavljamo se ekonomskom su-
stavu koji nas eli zadrati vjenim konzumentima, na korist neke
politike sile ili gospodarskog monopolista. Nemojte se zavaravati:
posaditi vrt usred grada jest in bunta, in borbe. To je politika
izjava. I to je najbolji oblik revolucije nenasilan i, iako traje due,
kada pusti korijenje stvara dugoronu promjenu. Zato posadite vrt.
Sadanje i budue generacije bit e vam zahvalne.
Biljeke
1 O ekolokom otisku proizvodnje 5 Vidi npr. lanak 25. Ope dekla-
i distribucije hrane usp. Deumling racije o ljudskim pravima, Ujedinjenih
et al. 2003; usp. i stajalite naroda, http://bit.ly/1bu1W9t.
Europske komisije o odrivoj hrani
http://bit.ly/1iS9dZ8.
Literatura
2 Takvo ozelenjavanje grada
(Novog Zagreba i ostalih etvrti) Deumling, Diana et al. 2003,
rezultat je primjene moderne Eating Up The Earth: How
funkcionalistike arhitekture. Sustainable Food Systems Shrink
Our Ecological Footprint,
3 Usp. http://bit.ly/1ne9O6F. Agriculture Footprint Brief,
http://bit.ly/1OhwwbI.
4 U okviru korporacije nalaze se
i poznata imena poput Coca-Cole, McGuire, Kevin John. 2012.
Heinza, Hellmansa, Knorra, Krafta, Maslows Hierarchy of Needs. An
Pepsi i UncleBensa. introduction. Mnchen: Grin Verlag.

222Janovski 223 Hrana je sloboda

 Foto: A. oh
Antonija Komazli Tekst je objavljen u asopisu Zarez god. XIV,
br. 345, str. 19-28 (temat Urbano vrtlarenje)
te doraen poetkom 2015. godine.

Uzgoj hrane u gradu: krovovi zgrada

Konstantan porast urbanog stanovnitva ini problem urbane odr-

ivosti kljunim suvremenim pitanjem. Naime, u sustavu konvenci-
onalne proizvodnje hrane, koji podrazumijeva nepregledne mono-
kulturne farme esto tisuama kilometara udaljene od mjesta po-
tronje, gradovi u pravilu koriste vie prostora nego to fiziki obu-
hvaaju, odnosno vie resursa nego to proizvode. ivot u gradu
obiljeen je otuenjem od neposrednog okolia, to je vidljivo ne
samo u manjku zelenih povrina, povienoj temperaturi zraka i gu-
bitku bioloke raznovrsnosti, nego i u otuenju od proizvodnje
hrane. Kako ona nosi sloena duhovna, kulturalna i drutvena zna-
enja, udaljavanje potroaa od proizvoaa izaziva ekoloke, ali
i drutvene te ekonomske posljedice. Ayres i Bosia (2011) smatraju
da se lokalnom proizvodnjom moe suprotstaviti praksama neoli-
beralne globalizacije, to u posljednje vrijeme izaziva sve vei teo-
rijski i politiki interes. Naime, pojedinci, mali farmeri i lokalne za-
jednice prihvaaju koncept prehrambenog suvereniteta i bioraz-
nolike organske poljoprivrede kao odgovor na globalizaciju pre-
hrambenih sustava, industrijsku, korporativnu poljoprivredu te
agrarnu krizu, krizu hrane i krizu prehrane kao njihovu posljedicu.

Lokalizacija proizvodnje i potronje hrane u kontekstu grada moe

Vrt Andreje oh, intenzivni zeleni krov u Zagrebu, 2015.
se shvatiti i kao manifestacija nekoliko srodnih koncepata djelovanja
u urbanoj sredini. Harvey (2008) izjednauje pitanje kakav grad eli-
mo s onim kakvi ljudi elimo biti, kakve drutvene odnose traimo,
kakvu svakodnevicu elimo, kakvu tehnologiju smatramo priklad-
nom, kakve estetske vrijednosti zastupamo. Prema njemu, pravo na
grad mnogo je vie od pojedinanog pristupa resursima koje nam
grad prua ono je pravo da se mijenjamo mijenjajui grad prema
svojim eljama. Prema Lefebvreu (1991), pak, prostor se stvara kroz
prostornu praksu, reprezentaciju prostora i prostor reprezentacije.
Graani su ti koji bi kroz prostorne prakse trebali stvarati prostor, no

225
oni su u velikoj mjeri pod utjecajem dravno ili korporacijsko-kapita-
listike logike, odnosno logike racionalnog kapitalizma openito,
specifinog za moderni Zapad, kojeg u dananjem neoliberalnom
obliku ponajvie obiljeava spekulacija, deregulacija, akumulacija
i, naposljetku, financijalizacija. U takvoj je drutvenoj konstrukciji
graanin pretvoren u potroaa, a njegova interakcija s prostorom
se u najmanju ruku ne stimulira. Time se bavi i Lefebvre (1991) kad
raspravlja o kulturalno zatomljenom znanju o prirodnim prostorima,
Foto: A. oh
Foto: A. oh
Vrt Andreje oh, intenzivni zeleni krov u Zagrebu, 2015.
to vidi kao posljedicu razlike u proizvodnji prostora, specifinu za
svako pojedino drutvo. On razlikuje socijalni i prirodni prostor
i naglaava da potonji uvijek iznova nestaje, ljudi ga vie ne nalaze
u svom svakodnevnom ivotu. Naime, proizvodnja prostora je
u predkapitalizmu podrazumijevala prisvajanje prostora vezano uz
mjesto, primjereno ovjeku, dok se u kapitalizmu radi o apstraktnoj,
homogenizirajuoj i intelektualiziranoj produkciji prostora koja do-
nosi otuenje. Primjerice, Bourdieu (2000) usporeuje tradicionali-
stiki habitus alirskih seljaka s racionalnim habitusom ljudi koji ive
u kapitalistikom drutvu: seljak u Aliru ima snaan i gotovo misti-
an odnos prema zemlji, kakav nije mogu u zapadnom drutvu.
226Komazli
U razumijevanju tog otuenja, ali i mogunosti za ponovno uspo-
stavljanje veze s prirodnim prostorom, odnosno izvornim procesom
proizvodnje hrane, moemo razmotriti kako Hardt i Negri (2003)
u svojoj teoriji o proizvodnji politikih subjektivnosti koriste Foucal-
tove termine biomoi1, moi nad ivotom koja se manifestira kroz
svakodnevni ivot graana, i biopolitike. Biomo proizvodi politike
subjekte, a osnova biopolitike proizvodnje nije robna proizvodnja,
proizvodnja objekata za subjekte, ve proizvodnja same subjektiv-
Vrt Andreje oh, intenzivni zeleni krov u Zagrebu, 2015.
nosti. Vodei se Foucaultovom teorijom govermentaliteta, autori
zakljuuju da vladajue klase proizvode vladajue ideje. U raspravi
o Commonwealthu Hardta i Negrija, David Harvey (2012) to zani-
mljivo ilustrira: Primjerice, ako smo danas svi neoliberali to je zato
to se tako proizvodi naa subjektivnost. Meutim, Hardt i Negri
biopolitiku prepoznaju i kao teren za borbu i otpor te potencijal za
proizvodnju alternativnih subjektivnosti, tj. strateku proizvodnju
znanja, imajui na umu kljune imbenike u tom procesu materi-
jalne, drutvene i kognitivne mehanizme djelovanja u proizvodnji
subjektivnosti. Proizvodnju alternativnih subjektivnosti identificiraju
u gradu, nazivajui ga tvornicom za proizvodnju alternativnog, to
227 Uzgoj hrane u gradu: krovovi zgrada
prepoznaju u konceptu zajednikog (commons). To zajedniko od-
nosi se na zemlju koju dijelimo, ali i na jezike koje stvaramo, dru-
tvene prakse koje uspostavljamo, vrste drutvenosti koje odreuju
nae odnose itd. (Hardt i Negri 2011). Smatraju da ljudi svojim dnev-
nim aktivnostima stvaraju drutveni svijet grada i na taj nain obli-
kuju neto zajedniko u emu svi mogu uivati, to je preduvjet za
stvaranje novih politikih subjektivnosti.
Foto ECF Farmsystems, Berlin
Foto: A. oh
Staklenik za uzgoj povra, Malzfabrik, Berlin, 2014.
228Komazli
Prednosti uzgoja hrane na krovovima
Uzgoj hrane na gradskim krovovima jedna je od uspjenih drutve-
nih praksi koja oblikuje alternativu konvencionalnoj proizvodnji
hrane i posljedinom znanju i odnosu prema hrani te prirodnom
prostoru u suvremenom zapadnom drutvu. U situaciji u kojoj je
grad pretvoren u fiziki prostor akumulacije kapitala i materijaliza-
Krovni vrt u Zagrebu, primjer staklenika iz vrta Andreje oh, 2014.
cije trinog vika kroz trgovinu nekretninama, prostori tradicional-
no koriteni za proizvodnju hrane iznimno su ugroeni, a u nekim
sluajevima ak i nedostupni. Jedna od mogunosti proizvodnje
prostora je koritenje tzv. pete fasade u tu svrhu, odnosno pretva-
ranje krovova zgrada u obradive povrine.
Organska poljoprivreda na krovovima jedan je od naina na koji
urbane sredine mogu pokuati ostvariti uravnoteenu i odrivu pro-
izvodnju resursa. Na krovovima je mogue proizvesti razliite vrste
voa, itarica i povra, bilo u kaetama ili u zemljanom pokrovu.
Time to se hrana proizvodi u neposrednoj blizini potroaa elimini-
229 Uzgoj hrane u gradu: krovovi zgrada
ra se potreba transporta iz udaljenih podruja, smanjuje se ekolo- Tipovi zelenih krovova i krovni vrtovi te njihova povijest
ki otisak, a proizvodi vrlo svjei dolaze do potroaa. i moderna pojava

Uzgoj hrane na krovu isplativ je i zato to koristi lokalne resurse: Zeleni krovovi su lagani, slojevito projektirani krovni sustavi kojima
oborinske vode i filtrirane otpadne vode iz domainstava, solarnu se klasina povrina krova prekriva supstratom za rast biljaka
energiju i toplinu koju generira zgrada. Osim toga, zelene povrine i istovremeno titi integritet objekta na kojem se nalaze. Specifini
na krovovima ovlauju i osvjeavaju zrak, povoljno utjeu na mi- materijali ovise o vrsti sadnje, ali svaki zeleni krov ima iste osnovne
kroklimu grada i kvalitetu ivota u okolnim zgradama. komponente vodonepropusnu membranu, protukorijensku zati-
tu, drenani i vodonosni sloj, supstrat i biljke. Takvi se zeleni kro-
Zagaenje je bitan problem urbane poljoprivrede, no budui da su vovi mogu podijeliti na ekstenzivne i intenzivne. Ekstenzivni su
najvei zagaivai, teki metali poput olova i ispuni plinovi auto- lagani, ne zahtijevaju puno njege i obino nisu namijenjeni aktiv-

Foto ECF Farmsystems, Berlin

Foto ECF Farmsystems, Berlin

Akvaponik, akvakulturni uzgoj ribe, Malzfabrik, Berlin, 2014. Akvaponik, hidroponski uzgoj povra, Malzfabrik, Berlin, 2014.

mobila, gui od zraka te se koncentriraju na povrinama blie tlu, nom koritenju, dok su intenzivni slini klasinim vrtovima pa
povre uzgojeno na krovu, visoko iznad prometnica, u odreenoj zahtijevaju i odreene arhitektonske, odnosno graevinske prila-
je mjeri ipak zatieno. godbe na samoj graevini. Na intenzivnom se zelenom krovu moe
saditi povre, grmlje i drvee, ili urediti travnjak. Sadi se direktno
u tlo, to uvjetuje redovito navodnjavanje, odravanje i eventualnu
zatitu od sunca. Krovni vrt oznaava slobodnu krovnu povrinu
na koju se postavljaju kaete razliitih veliina koje slue za sadnju,
ali ne zahtijevaju posebne konstrukcijske zahvate.

230Komazli 231 Uzgoj hrane u gradu: krovovi zgrada

Meutim, vrtovi na krovovima nisu novost. Velazquez (2005) navodi
da postoje otkad je ovjek poeo graditi nastambe. Kosi zidovi zigu-
rata u Nanni (oko 2100. pr. Kr.) bili su prekriveni drveem i grmljem.
Babilonski visei vrtovi (izmeu 8. i 10. st. pr. Kr.) najraniji su primjer
ozelenjavanja krova. Postojali su i na srednjovjekovnom Bliskom
Istoku i u renesansnoj Europi. U dvadesetom stoljeu Le Corbusier
ih je ukljuivao u svoje projekte (toit-jardin), s idejom da se zelena
povrina oduzeta zemlji pri gradnji naknadno vraa izgradnjom zele-
nog krova. Isto su inili i Frank Lloyd Wright i Roberto Burle Max.
Moderni zeleni krovovi pojavili su se u Njemakoj ranih sedamdese-
tih godina dvadesetog stoljea. Inicirale su ih grupe proizvoaa,
krajobraznih arhitekata i sveuilinih znanstvenika. U knjizi Roof
Areas Inhabited, Viable and Covered by Vegetation iz 1971. godine
Gerda Gollwitzer i Werner Wirsing navode osnovne principe obliko-
vanja modernih krovova, a 1972. H. J. Liesecke postavlja temelje za
intenzivne zelene krovove u izvjeu Dach und Terrassengrten.
Zeleni krovovi u Europi u iru su primjenu uli osamdesetih godina,
kada su krovni sustavi poboljani pouzdanijom korijenskom zatitom
i sofisticiranijim, sigurnijim i trajnijim oblicima konstrukcija.
Zeleni krovovi u razliitim sredinama
Brooklyn Grange Farm (izgraena 2010. na vrhu stare industrijske
zgrade u Queensu) i Eagle Street Rooftop Farm (smjetena na kro-
vu skladita u Brooklynu) dva su primjera njujorkih krovova pretvo-
renih ne samo u obradive povrine, ve i u referentne toke za za-
jednice gradskih uzgajivaa hrane i potroaa prema principima
organske proizvodnje zerofoodmile.2 Ben Flanner i Annie Novak,
koji su pokrenuli obje farme, imaju sline motive upotrijebiti ne-
iskoritene prostore krovova u osmiljavanju ekonomski i ekoloki
odrivog modela urbane poljoprivrede te proizvoditi zdravo, kvali-
tetno povre za lokalnu zajednicu, djelujui pritom u korist ekosu-
stava. Brooklyn Grange trenutano, s oko hektar obradivih povrina
na krovovima dviju farmi u Brooklynu i Queensu, svoje povre pro-
daje oblinjim restoranima, lanovima CSA, lokalnim maloprodaja-
ma i izravno potroaima na tjednom sajmu. Prosjena cijena tjed-
ne koarice je 24 dolara. U dvije su godine poveali opseg djelatno-
232Komazli
sti pa sada dre i kokoi nesilice te proizvode med u krovnim peli-
njacima, gdje uzgajaju vlastite matice i odravaju besplatne sezon-
ske programe osposobljavanja u pelarstvu. Jedina obveza polazni-
ka je preuzimanje novog naunika u programu idue sezone, kako
bi se vjetina prenosila dalje. Uz to, njihov neprofitni, edukativni
program City Growers, organizira radionice za lokalne kole, in-
stitucije lokalne zajednice i neprofitne organizacije na temu urba-
nog uzgoja hrane, ouvanja sjemena, koritenja lokalnih namirnica
u kuhinji, kompostiranja, pelarstva
U Njemakoj takoer postoji mnogo razliitih primjera urbane po-
ljoprivrede na krovovima privatni vrtovi u Karlsruheu i Wendlinge-
nu, vee povrine na krovu Tehnikog muzeja u Mannheimu ili bive
tvornice slada u Berlinu (Malzfabrik), gdje je predvien staklenik za
uzgoj povra te akvaponik, sustav koji u bivim spremnicima za
proizvodnju jemenog slada spaja hidroponski uzgoj povra i akva-
kulturni uzgoj ribe.
U St. Petersburgu je u sklopu programa The Roof Top Gardening
Program 1993. godine provedeno istraivanje tehnika urbanog vrtla-
renja u organizaciji ECHO-a (Educational Concerns for Hunger
Organization). Uslijed perioda nestaice osnovnih prehrambenih
namirnica u 1980-ima, urbani vrtovi na krovovima masivnih stambe-
nih blokova (u vlasnitvu drave) pojavili su se kao nuno rjeenje za
zadovoljavanje osnovnih prehrambenih potreba ljudi koji nisu imali
pristup obradivim povrinama izvan grada. Procijenjeno je da je
u samo jednoj gradskoj etvrti tijekom jedne sezone (4 mjeseca)
mogue proizvesti 2000 tona povra.
Uzgoj hrane na krovovima znaajan je potencijal u stvaranju odri-
vih gradova, no jo uvijek postoji dosta prostora za istraivanje,
stvaranje praktinog iskustva, edukaciju javnosti i razvoj svijesti
o prednostima uzgoja hrane u urbanim sredinama openito. Indivi-
dualna ulaganja u potrebnu infrastrukturu, u sluaju intenzivnih
zelenih krovova, vjerojatno su slabo isplativa, no postoji mogu-
nost okupljanja zajednice oko ulaganja i koritenja zajednikog
prostora, kao i senzibilizacije gradskih institucija za subvencionira-
nje takvih rjeenja, ali i komercijalnih projekata koji e zadovoljava-
ti dio lokalnih potreba za hranom i time biti vaan dio zajednice.
233 Uzgoj hrane u gradu: krovovi zgrada
 Biljeke
1 Biomo je oblik moi koji Ayres, Jeffrey i Michael J. Bosia.
ureuje drutveni ivot iz njegove
nutrine, slijedei ga, tumaei
ga, upijajui ga i preureujui ga.
Mo moe postii djelotvorno
zapovijedanje cijelim ivotom
stanovnitva jedino kada ona
postane integralna, ivotna funkcija
koju svaki pojedinac prihvaa
i reaktivira vlastitim pristankom.
Najvia funkcija te moi je da
potpuno opsjedne ivot, a njezina
prvenstvena zadaa je da upravlja
ivotom (Hardt i Negri 2003).
2 Food mile je koncept oblikovan
devedesetih godina dvadesetog
stoljea u okviru Sustainable
Agriculture Food and Environment
(SAFE) Alliance, a odnosi se
na udaljenost koju prehrambene
namirnice prelaze u distribuciji,
tijekom transporta od trenutka
proizvodnje do konanog potroaa.
3 Community-supported
agriculture alternativni, lokalno
utemeljen socio-ekonomski model
poljoprivrede i distribucije hrane.
234Komazli
Literatura
2011. Beyond Global Summitry.
Food Sovereignty as Localized
Resistance to Globalization.
Globalizations, 4. oujak.
(pristup 17. 9. 2012.).
Bourdieu, Pierre. 2000.
Making the Economic Habitus.
Algerian Workers Revisited.
Etnography 1/1: 1741.
Hardt, Michael i Antonio Negri.
2003. Imperij. Zagreb: Arkzin
d.o.o., Multimedijalni institut.
Hardt, Michael i Antonio Negri.
2011. Commonwealth. Cambridge:
Harvard University Press.
Harvey, David. 2008.
Pravo na grad. U Operacija grad.
Prirunik za ivot u neoliberalnoj
stvarnosti. Leonardo Kovaevi et
al., ur. Zagreb: Savez za nezavisnu
kulturu i mlade; Multimedijalni
institut; Platforma 9,81 institut
za istraivanja u arhitekturi;
BLOK Lokalna baza za
osvjeavanje kulture;
SU Klubtura/Clubture, 4059.
Harvey, David, Michael Hardt
i Antonio Negri. 2012.
Commonwealth. prepiska.
Up&Underground 21/22: 142156.
Lefebvre, Henri. 1991 [1974].
The Production of Space.
Oxford: Blackwell.
Velazquez, Linda. 2005.
Organic Greenroof Architecture.
Sustainable Design for the New
Millennium. Environmental
Quality Management, 17 lipanj.
http://bit.ly/1g1vP7e
(pristup 17. 9. 2012.).
Olga Orli Tekst je skraena i preraena verzija lanka Grupe
solidarne razmjene: poeci ekonomije solidarnosti
u Hrvatskoj, koji je objavljen u asopisu
Etnoloka tribina 44/37: 7288.
Grupe solidarne razmjene kao
pokret za postizanje prehrambenog
suvereniteta
Grupa solidarne razmjene hrvatski je naziv za jedan od oblika tzv.
alternativnih lanaca (nabave) hrane (Grasseni 2013), koji funkcioni-
raju tako da pojedinci koji ele jesti organsku i lokalno proizvedenu
hranu oforme grupu koja pronalazi odgovarajue proizvoae te
zatim od njih sustavno nabavlja namirnice. Taj nain nabave hrane
pokrenut je 1971. godine u Japanu pod nazivom teikei (japanski:
suradnja, kooperacija), ime je u prvi plan istaknuta vrsta odnosa
koja se ostvaruje izmeu poljoprivrednika i kupaca. Iz Japana ideja
se proirila u vicarsku i Francusku, a odatle i u Sjedinjene Ameri-
ke Drave, Kanadu, Italiju i drugdje. U svakoj od zemalja taj alter-
nativni lanac nabave ima drugaiji naziv te neke specifinosti.
U vicarskoj je prva takva zadruga dobila ime Les Jardins de Co-
cagne Vrtovi obilja, u Francuskoj su takva udruenja nazvana
Association pour le Maintien dune Agriculture Paysanne (AMAP)
Udruga za ouvanje seljake poljoprivrede, a u SAD-u Commu-
nity-Supported Agriculture (CSA), odnosno poljoprivreda koju
potpomae zajednica. U Italiji se takve grupe nazivaju Gruppi di
acquisto solidale (G.A.S.), odnosno grupe solidarne potronje.
S obzirom na to da takvi lanci nabave hrane iskljuuju posrednike,
naziva ih se i kratkim lancima distribucije ili oblikom direktnog
marketinga. Iako prema nekim podacima oni zauzimaju relativno
malu trinu niu (Roque et al. 2008), ini se da u mnogim zemlja-
ma vie i nisu toliko alternativni. Sklapaju se ugovori izmeu lano-
va grupe i poljoprivrednika, poljoprivredniku se plaa unaprijed ili
lanovi grupe sudjeluju u obradi njive te na taj nain umanjuju ko-
nanu cijenu proizvoda koji kupuju te poljoprivredniku olakavaju
rad (Medi et al. 2013). Nije neuobiajeno da pojedinci zainteresi-
235
rani za organske proizvode pomau poljoprivrednicima na razliite
naine koji izlaze iz okvira uobiajenog odnosa proizvoaa i kup-
ca. Pa tako u SAD-u grupe koje podupiru organsku poljoprivredu
(CSA) mogu aktivno pomagati poljoprivrednicima da dou u po-
sjed zemlje pogodne za obraivanje (Flecher 2009: 232). Postoje
i sluajevi gdje su glavni akteri u pokretanju takve grupe lanovi
samo jedne zainteresirane obitelji (Roque et al. 2008: 20), a upravo
takvi primjeri najjasnije ukazuju na mogunosti osobne angaira-
nosti i ukljuenosti.
Takav alternativan ili kratak lanac nabave hrane pojavio se u Hrvat-
skoj prije otprilike pet godina pod nazivom grupa solidarne raz-
mjene (GSR). Najsliniji je talijanskom modelu, stoga to je iz Itali-
je i preuzet te se djelovanjem pojedinaca proirio u Istru i Zagreb.
Inicijativa je dobila vei zamah tek nakon spajanja sa Zelenom
mreom aktivistikih grupa (ZMAG), iji lanovi i aktivisti i danas
intenzivno rade na promociji i poboljanju statusa takvih lanaca
nabave hrane. Ideju su prihvatili zainteresirani pojedinci i ubrzo
su osnovani tzv. kvartovski GSR-ovi u Zagrebu, kako bi se olakala
distribucija, ali i potaknulo udruivanje (netko odlazi po hranu za
sebe i svoje susjede) i druenje, odnosno solidarnost s poljopri-
vrednikom i meu lanovima grupe. Kvartovski GSR-ovi u Zagrebu
imali su razliitu povijest i uspjeh. Neki su se, poput prvog osnova-
nog GSRijeda, raspali, dok drugi funkcioniraju manje ili vie
uspjeno.
Proces nabave putem grupa solidarne razmjene funkcionira tako
da su pojedini lanovi grupe zadueni za preuzimanje narudbi i
dogovor s poljoprivrednicima oko isporuke. Isporuka se vri na
dogovoreni dan, na tono odreenom mjestu i u tono odreeno
vrijeme. S obzirom na to da je zahtjev za organski proizvedenom
hranom kljuan, poljoprivrednici moraju garantirati lanovima gru-
pe da se radi o organskim proizvodima (eko-certifikat, posjet la-
nova grupe imanju ili slino), a kupci se obvezuju kupovati od po-
ljoprivrednika sezonske proizvode. I to sustavno, to, primjerice,
u sluaju povra znai svaki tjedan (povre se najee pakira u Taj elitni oblik potronje povezane s majinstvom nastoji se prika-
tzv. koarice, a koliina je odreena prethodnim dogovorom, pa
tako moemo govoriti o velikoj, maloj ili srednjoj koarici). Drugi
proizvodi naruuju se prema potrebi, a u nekim sluajevima grupa
236Orli
je tako organizirana da se s poljoprivrednicima moe dogovoriti
i o poeljnoj vrsti namirnica za usjev. Osim takvog, tipinog naina
preuzimanja hrane, postoji i mogunost da GSR zakupi prostor
u koji onda poljoprivrednici dostavljaju proizvode, a kupci dolaze
kad im je to zgodno, ili da, kao npr. u Puli, GSR jednom tjedno ima
svoj termin na lokalnoj trnici u ijani.
GSR donosi brojne dobrobiti zdraviju prehranu, poticanje lokalne
i organske poljoprivrede i stvaranje odnosa povjerenja (a kasnije
i solidarnosti) izmeu proizvoaa i kupca. Povjerenje, odnosno
nedostatak povjerenja u proces licenciranja i certificiranja uzrok
je tome to su se u Hrvatskoj razdvojile grupe solidarne razmjene
koje od proizvoaa ne zahtijevaju certifikat (na podruju Zagre-
ba) od onih koje surauju iskljuivo s certificiranim eko-proizvoa-
ima (Istra). I dok zagrebake grupe i dalje nastavljaju funkcionirati
prema principu povjerenja u proizvoaa i razvijanja osobnih od-
nosa, istarske su grupe slinije lancima nabave koji su se uobiajili
i drugdje u Europi i svijetu, a u kojima se surauje s certificiranim
ekolokim proizvoaima.
lanovi grupa solidarne razmjene s kojima sam razgovarala istiu
upravo solidarnost, transparentnost te pomaganje lokalnim poljo-
privrednicima koji bi (ili ve jesu) propali u uvjetima nelojalne kon-
kurencije velikih proizvoaa. Isto je vidljivo i iz broura, ali i iz
drugih istraivanja. Jedan dio lanova grupa vidi u takvom organi-
ziranju izvrsnu priliku za zdravu prehranu po znatno povoljnijim
cijenama od onih u lancima specijaliziranim za organske i ekoloke
proizvode. Meutim, pojedina su istraivanja ukazala na to da ta-
kav oblik kupovine ima odreena klasna obiljeja. Tako su npr.
istraivanja u SAD-u pokazala da najvei postotak lanica CSA
ine visokoobrazovane bjelkinje, iznadprosjenih primanja (Abel,
Thomson i Maretzki 1999). Istraivanje ekoloke kupovine u Kanadi
pokazalo je kako je takav oblik potronje povezan s brigom o neko-
me (tzv. caring consumption, u ovom sluaju preteno majinska
briga o djeci), kojim se ostvaruje rodno oblikovana klasna razlika.
zati kao prirodan, ne-problematian i osnaujui (Cairns, de Laat,
Hohnston i Bauman 2014: 100101), iako je istraivanje pokazalo da
vanost posjedovanja informacija, vremena i novaca, odnosno kul-
237 Grupe solidarne razmjene
turnog, socijalnog i ekonomskog kapitala uzrokuje napetosti te
osjeaj razoaranja i neuspjeha u sluaju neispunjenja ideala tzv.
eko-majke (ibid. 113). Mnogi su GSR kupci u Hrvatskoj i sami
svjesni da se radi o donekle klasno obiljeenoj prii, neovisno o
tome to GSR hrana nije toliko skupa kao ona u specijaliziranim
lancima ekoloke hrane (detaljnije vidi u Orli 2014: 83). Meutim,
kako Grasseni istie, iako se GSR kupci u Italiji s jedne strane
mogu smatrati elitom (jer su zaposleni) (Grasseni 2013: 72), s druge
strane radi se o ljudima koji spadaju u tzv. nii srednji sloj. Stoga je
teko u sluaju GSR-a jednoznano ustvrditi da se radi o klasno
obojanoj aktivnosti. Istraivanje Ivana Sarjanovia pokazalo je,
meutim, da je veina kupaca GSR-a u Hrvatskoj takoer visoko
obrazovana (Sarjanovi 2014: 16) te da im je od nie cijene i zdravih
namirnica vanija usmjerenost na lokalno trite i poboljanje me-
uljudskih odnosa, tj. solidarnosti (ibid. 19). Za nabavu hrane preko
GSR-a potrebno je imati informaciju, vrijeme, novac u gotovini (ko-
jeg danas prilikom kupovine sve vie zamjenjuju razliite bankovne
kartice) te vrijeme, volju i znanje za redovito pripremanje jela upra-
vo od takvih proizvoda, to moe predstavljati problem. Prema
spomenutom hrvatskom istraivanju, upravo su nedostatak vreme-
na te problemi organizacije i legislative prepoznati kao najvei
problemi u hrvatskim GSR lancima nabave (ibid.).
Iako se elja za organskom i lokalno proizvedenom hranom moe
objasniti rastuim brojem zagovaratelja zdravog ivotnog stila,
esto osnivai GSR-ova smatraju takav oblik idealnim za postiza-
nje prehrambenog suvereniteta. Via Campensina, vodee svjetsko
udruenje seljaka, definirala je prehrambeni suverenitet kao: pra-
vo naroda na vlastitu hranu i poljoprivredu, kako bi se regulirala
domaa poljoprivredna proizvodnja i trgovina s ciljem postizanja
odrivog razvoja; kako bi se odredilo do koje granice poljoprivred-
nici ele ovisiti o sebi samima, kako bi se smanjilo odbacivanje
proizvoda na njihovim tritima i kako bi se prioritet u upravljanju
i koritenju vodenih resursa dao lokalnim zajednicama. Pritom
treba imati na umu da postizanje potpune neovisnosti o uvozu nije
glavni cilj zagovaratelja prehrambenog suvereniteta te da su oni
sami svjesni da je apsolutni prehrambeni suverenitet ne samo ne-
mogu, ve i nepotreban.
238Orli
Prehrambeni suverenitet hranu (ali i vodu!) tretira kao osnovno
ljudsko pravo te nastoji postii isti cilj osigurati dovoljno zdrave
hrane za sve. Naglasak je, meutim, na lokalnom hrana bi se tre-
bala i proizvoditi i konzumirati lokalno. To je dobro i za poljopri-
vrednika i za potroaa, a dugorono profitira cijela zajednica. Ak-
tivisti koji se zalau za prehrambeni suverenitet takoer smatraju
da kljunu ulogu u tome moraju imati mali poljoprivrednici, ali ne
bilo kakvi, ve oni koji hranu proizvode organski i moralno te bez
tete za okoli.
Takoer, brojne ekoloke udruge ukljuene su u platformu NYELE-
NI koja je objavila Europsku deklaraciju o prehrani,1 u kojoj se hra-
na i voda definiraju kao univerzalna ljudska prava, a ne kao roba.
Upravo injenica da prehrambeni suverenitet polazi od pretpostav-
ke da je pravo na zdravu hranu jedno od ljudskih prava (Schanbac-
her 2010: IX) razlikuje koncept prehrambenog suvereniteta (engl.
Food sovereignty) od naizgled slinog, ali prilino razliitog kon-
cepta osiguranja (dovoljnih koliina) hrane (engl. Food security),
koji propagiraju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih
naroda (FAO), Meunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Svjet-
ska trgovinska organizacija i sline organizacije. Osiguranje (dovolj-
nih koliina) hrane (Food security) usmjereno je, u irem smislu, na
rjeavanje problema osiguravanja dovoljne koliine hrane za rastu-
e stanovnitvo, a u uem, na rjeavanje problema gladi u svijetu.
Sama ideja zvui, dakako, hvalevrijedno, meutim, nastojanja nisu
poluila spektakularne rezultate. Problem gladi u svijetu ostaje ne-
rijeen, a brojne humanitarne pomoi usmjerene na njegovo rjea-
vanje mogu za posljedicu imati unitavanje lokalne proizvodnje
(kao to se npr. u Somaliji 1985/86. dogodilo kada je program Food
for Peace dostavio humanitarnu pomo u hrani tijekom razdoblja
etve te tako smanjio cijene i demotivirao lokalne poljoprivrednike
(Schanbacher 2010: 33). Upravo humanitarna pomo ili uvoz jeftini-
jih (a u matinoj dravi subvencioniranih) namirnica uzrokuje pro-
padanje domae proizvodnje.
Tako alternativni lanac nabave hrane postaje jedan od alterglobali-
zacijskih pokreta, koji spada u tzv. grupaciju koja zagovara odvaja-
nje, tj. relokalizaciju (imlea 2006: 20). U kontekstu brojnih vari-
janti alterglobalizacijskih pokreta suverenitet podrazumijeva otpor
239 Grupe solidarne razmjene
prema multinacionalnim korporacijama i njihovom utjecaju na gos-
podarstvo i ivot, a jedan od oblika takve suverenosti je i prehram-
beni suverenitet. Grupe solidarne razmjene svakodnevnom prak-
som, osim poticanja organske proizvodnje i zdrave prehrane,
izravno potiu samodostatnost i neovisnost o uvozu hrane te time
predstavljaju kljunu kariku u borbi za postizanje prehrambenog
suvereniteta (Berkfield i Berkfield 2009: 250). Ideja je (naizgled)
toliko jednostavna, logina i razumljiva da ju je vrlo lako, kako isti-
e Grasseni, shvatiti kao uspjean model za sve brojnije i raznoliki-
je urbane poljoprivredne pokrete koji ele demarginalizirati male
obiteljske farme (Grasseni 2014: 49). Uostalom, zar nije upravo s
tim ciljem Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agricul-
ture Organization) Ujedinjenih naroda 2014. godinu proglasila me-
unarodnom godinom obiteljske poljoprivrede (IYFF-International
Year of Family Farming)? Meutim, problemi nastaju ve u trenut-
ku kad se pokua definirati to je to tono malo obiteljsko poljopri-
vredno imanje ili farma i koji e to parametri odreivati (veliina
zemljita, plaena radna snaga, godinji prihod i sl.) (Woods 2014:
32). Drugi je problem taj to vrlo esto ideja poboljanja pozicije
tzv. malih poljoprivrednika zapravo podrazumijeva njihovo preu-
smjeravanje, tj. orijentaciju na konvencionalnu poljoprivredu, koja
se oslanja na umjetna gnojiva i zanemaruje nutritivnu vrijednost
hrane, te ih na taj nain potie da postanu konkurentniji na tritu,
to, pak, znai nie cijene i nemogunost dostojnog ivota od svog Ideja promjene odozdo, kakvu zagovaraju pokreti poput GSR-a
rada. U konanici, hrana se opet tretira kao obina roba na tritu.
Meutim, sustav GSR-a, kako je istaknula Cristina Grasseni, hranu
sagledava ne kao robu, ve kao totalnu drutvenu injenicu u smi-
slu u kojem je taj pojam definirao Marcel Mauss (1966 [1925]: 76
78). Takav pristup hrani, upravo stoga to kroz hranu povezuje
brojne naizgled nepovezane elemente drutva, ima potencijal za
transformaciju ivotnih stilova (ibid. 171) te za preoblikovanje loka-
lnih ekonomija u suvremenom razdoblju krize (ibid. 173).
Ekonomija solidarnosti u nastajanju, koja se stvara kao alternativa
postojeoj ekonomiji, na ekonomsku krizu i njezine razarajue po-
sljedice gleda kao na priliku koju treba iskoristiti. Doticanje dna pru-
a priliku za nova rjeenja, bilo da se radi o recikliranju starih ili o
potpuno novim idejama (Kawano, Masterson i Teller-Elsberg 2009:
1). Autori knjige Ekonomije solidarnosti sami priznaju da je teko
240Orli
tono definirati ekonomiju solidarnosti (takav je sluaj s veinom
kompleksnih pojmova poput kulture, identiteta i sl.), ali su sloni u
tome da ona prua neto suprotno onome to nudi klasian, neoli-
beralni pristup ekonomiji i iji je konani rezultat tzv. homo econo-
micus (Kawano, Masterson i Teller-Elsberg 2009). Homo economi-
cus rezultat je ideologija prema kojima se trita samoreguliraju:
regulacija trita dovela je do kolapsa ekonomije, a upravo samore-
guliranje omoguava prosperitet. Homo economicus predstavlja
racionalnog ovjeka koji je proraunat, samoiv i trai najveu na-
gradu za najmanje uloenog truda, brinui se pritom prvenstveno za
sebe, a ne za iru zajednicu, okoli i svijet. Moda je ta tvrdnja i isti-
nita, smatraju autori, ali se svakako ne odnosi na veinu ovjean-
stva, koja se, prema miljenju autora, ipak ponaa solidarno, odno-
sno ponaa se kao homo solidaricus. Ekoloki proizvedena hrana,
koja se proizvodi i distribuira na nain na koji to predlae pokret
GSR, zauzima vano mjesto u takvoj ekonomiji (Fletcher 2009: 227).
U Italiji je etnografiranje GAS-ova ukazalo na injenicu da solidarna
potronja putem GAS-ova ne donosi samo neposrednu korist lano-
vima (u smislu nabave kvalitetne hrane po prihvatljivim cijenama),
ve na viem nivou rezultira stvaranjem partnerskih odnosa punih
povjerenja, to je svakako vano u vrijeme ope nesigurnosti i dru-
tvene fragmentacije (Grasseni 2013: 170).
(i slinih), u kontekstu nerazvijenosti ruralnih podruja Hrvatske
prua odreene mogunosti za ruralna podruja s poljoprivrednim
potencijalom za ekoloku/organsku proizvodnju. Hrvatsko selo
i promjene koje su ga zahvatile predmet su interesa brojnih znan-
stvenika (Cifri 2003; Seferagi 2002). Uoeno je da je poljoprivre-
da prestala biti vodea gospodarska djelatnost stanovnitva seo-
skih naselja u Republici Hrvatskoj (ivi 2002: 125, prema Luki
2012: 10). S time je povezan i znaaj ljudskog potencijala, odnosno
trend naputanja sela (Sviri 2002: 125). Takoer, zanimanje po-
ljoprivrednika je stigmatizirano, prvenstveno zbog tekog rada
koji ono podrazumijeva (o percepciji tzv. pravog seljaka vidi Obad
2012: 151). Ideja da ekoloka poljoprivreda kao vrsta drutvene ino-
vacije moe poboljati ne samo poljoprivredu, ve i gospodarski
razvoj u Hrvatskoj prisutna je ve neko vrijeme meu hrvatskim
znanstvenicima (Cifri 2003: 346; Puak i Bokan 2011; Pejnovi,
241 Grupe solidarne razmjene
Ciganovi i Valjak 2012; Sarjanovi 2014). Recentni istraivaki Biljeke
projekti posveeni su analizi potencijala organske poljoprivrede za
Hrvatsku i iru regiju (Znaor et al. 2014). Znaor i suradnici ne pri- 1 http://bit.ly/1JOWNX7.
stupaju problemu idealistiki, ve ukazuju na stvarne prepreke koje
treba uzeti u obzir. Brojni znanstvenici danas propagiraju aktivisti-
ki pristup u okviru antropologije (npr. Beck i Maida 2013) te mi se Literatura
stoga ini da bi, osim znanstveno-istraivakog pristupa pojavi,
bilo izuzetno vano aktivno pomoi irenju inicijativa poput GSR-a, Abel, Jennifer, Joan Thomson
odnosno irenju ideja prehrambenog suvereniteta i ekonomije soli- I Audrey Maretzki. 1999.
Extensions Role With Farmers
darnosti. Iako je takvu inicijativu uobiajeno doekati s oduevlje- Markets. Working with Farmers,
njem, vrlo je teko prekinuti s dosadanjim ivotnim navikama. Ko- Consumers, and Communities.
Journal of Extension 37/5.
mocija koju nam nude trgovine na svakom uglu te dugo radno http://bit.ly/1Gsvyle
vrijeme duana esto su oteavajui imbenici. GSR nain nabave (pristup 10. 5. 2014.).
zahtijeva planiranje, i to ne samo planiranje toga kako stii na mje-
Beck, Sam i Carl Maida, ur. 2013.
sto nabave u odreeno vrijeme (autom, biciklom ili pjeke), ve Toward Engaged Anthropology.
i kako upotrijebiti namirnice koje su stigle u koarici. Pa tako hiper- London, New York: Berghahn
Books.
produkcija odreene namirnice u sezoni moe predstavljati izazov
za kuhare koji su znaajno promijenili svoje kulinarske navike od Berkfield, Richard i Angela
vremena kad su se namirnice uistinu pripremale sezonski. Pre- Berkfield. 2009.
From Food Security to Food
hrambene navike suvremenih obitelji znatno se razlikuju od navika Sovereignty. Why Vermonters Need
iz vremena kad se hrana nije nabavljala u supermarketima. Sve su Food Sovereignty. U Solidarity
Economy 1. Building Alternatives
to problemi s kojima se kuanstva susreu, a koji su prepoznati for People and Planets. E. Kawano,
i u drugim zemljama (Hatano 2008; Grasseni 2013). Danas je teko T. N. Masterson i J. Teller-Elsberg,
smisliti inovativan nain za pripremanje velikih koliina pojedinih ur. Amherst: Centers for Popular
Economics, 249257.
sezonskih namirnica, a i prostori za pohranu zimnice kod mnogih
su gradskih obitelji ogranieni (u stanovima nema prostora za kri- Cairns, Kate, Kim de Laat, Jose
Hohnston i Shyon Bauman. 2014.
nju i spremanje npr. velikih koliina mesa a neke vrste mesa do- The Caring, Committed Eco-mom.
stupne su samo u odreeno doba godine te se stoga prodaju u veli- Consumption Ideals and Lived
kim pakiranjima). Neka kuanstva nemaju spremite za skladitenje Realities of Toronto Mothers.
U Green Consumption. The Global
npr. zimnice i slino. Meutim, upravo u rjeavanju i nadilaenju Rise of Eco-Chic. B. Barendregt
takvih problema i lei jedan dio transformativne moi GSR-a. i J. Rifke, ur. London et al.:
Bloomsbury, 100116.
Mijenjanjem vlastitih prehrambenih i kupovnih navika aktivno se
pomae ne samo vlastitom zdravlju, ve i iroj lokalnoj zajednici. Cifri, Ivan. 2003.
Iako djeluje jednostavno i lako, upravo je stalan osobni angaman Ruralni razvoj i modernizacija.
Prilozi istraivanju ruralnog
ono to cijelu aktivnost ini sve samo ne takvom. identiteta. Zagreb: Institut za
drutvena istraivanja u Zagrebu.
Fletcher, Rebecca. 2009.
Protecting Local Food and Farms
through Models of Shared Equity.
242Orli 243 Grupe solidarne razmjene
U Solidarity Economy 1. Building
Alternatives for People and Planets.
E. Kawano, T. N. Masterson
i J. Teller-Elsberg, ur. Amherst:
Centers for Popular Economics,
227239.
Grasseni, Cristina. 2013.
Beyond Alternative Food Networks.
Italys Solidarity Purchase Groups.
London et al.: Bloomsbury.
Grasseni, Cristina. 2014.
Family Farmers between
Relocalisation and Co-production.
Anthropological Notebooks
20/3: 4966.
Hatano, Takeshi. 2008.
The Organic Agriculture Movement
(Teikei) and Factors Leading to its
Decline in Japan. Journal of Rural
and Food Economics 54 /2: 2134.
Kawano, Emily, Thomas Neal
Masterson i Jonathan Teller-Elsberg.
2009. Introduction. U Solidarity
Economy 1. Building Alternatives for
People and Planets. E. Kawano,
T. N. Masterson i J. Teller-Elsberg,
ur. Amherst: Centers for Popular
Economics, 17.
Luki, Aleksandar. 2012.
Mozaik izvan grada tipologija
ruralnih i urbaniziranih naselja
Hrvatske. Samobor: Meridijani.
Mauss, Marcel. 1966 [1925].
The Gift. London: Cohen and West Ltd.
Medi, A., S. Peak, I. Mari Deli,
H. Traub, A. Golja, K. Koprivnjak,
S. Kolar Fodor et al. 2013.
Broura GSR-a. Zagreb: Zelena
mrea aktivistikih grupa.
http://bit.ly/1NgXn7M
(pristup 13. 5. 2013.).
 Obad, Orlanda. 2012.
Prednosti podreenosti, slabosti
emancipacije? Kako hrvatski
poljoprivredni poduzetnici
doivljavaju EU. Studia ethnologica
Croatica 24: 147166.
Orli, Olga. 2014.
Grupe solidarne razmjene.
Poeci ekonomije solidarnosti
u Hrvatskoj.
Etnoloka tribina 37/44: 7288.
Pejnovi, Dane, Anita Ciganovi
i Valentina Valjak. 2012.
Ekoloka poljoprivreda Hrvatske.
Problemi i mogunosti razvoja.
Hrvatski geografski glasnik
74/1: 141159.
Puak, Jelena i Nataa Bokan. 2011.
Ekoloka poljoprivreda. Indikator
drutvenih vrednota. Sociologija
i prostor 49/190 (2): 137163.
Roque, Olivier, Erik Thvenod-
Mottet, David Bourdin i Dominique
Barjolle. 2008.
Innovations in Direct Marketing
in Agriculture in Switzerland 1.
General review 2. Case study:
Community-supported Agriculture.
http://bit.ly/1Leeipl
(pristup 20. 6. 2013.).
Sarjanovi, Ivan. 2014.
Uloga grupa solidarne razmjene
u razvoju ekoloke poljoprivrede
u Hrvatskoj. Geoadria 19/2: 125.
Schanbacher, William D. 2010.
The Politics of Food. The Global
Conflict between Food Security
and Food Sovereignty. Santa
Barbara et al.: Praeger Security
International.
Seferagi, Duica, ur. 2002.
Selo. Izbor ili usud. Zagreb:
Institut za drutvena istraivanja
u Zagrebu.
244Orli
Sviri, Anelina. 2002.
Grebatica u razdoblju tradicije.
Usporedba sa Primotenom
i ibenikom. U Selo. Izbor ili usud.
D. Seferagi, ur. Zagreb: Institut
za drutvena istraivanja
u Zagrebu, 99130.
imlea, Draen. 2006.
etvrti svjetski rat. Globalni napad
na ivot / Drugaiji svijet je mogu:
Prie iz naeg dvorita. Zagreb:
to ita.
Znaor, Darko, Seth Landau, Sonja
Karoglan, Nataa Mirecki, Srdjan
Mandi i Radivoj Nadlaki. 2014.
Unlocking the Future. Seeds of
Change. Sustainable Agriculture
as a Path to Prosperity for the
Western Balkans. Heinrich Bll
Stiftung.
Woods, Michael. 2014.
Family Farming in the Global
Countryside. Anthropological
Notebooks 20/3: 3148.
Renata Jambrei Kirin Eseji o biljkama 7/8
Eseji su objavljeni u autoriinoj knjizi Korice od kamfora
(Zagreb: Meandarmedia, 2015).
Desniino smilje / 2011. /
Svaki put kad poelim smilje a prodavaica mi nudi nizo-
zemsku lonanicu na kojoj uredno stoji naziv Helychri-
sum italicum, Currykraut, Perpetuini d'Italia, sjetim se
epizode iz Desniina Zimskog ljetovanja u kojoj faisti-
ke vlasti nisu kadre korektno prevesti ime sela Smiljevci
na uas lokalnih latinista. Sjetim se i gustog mirisa smilja
oko Desniine obiteljske grobnice u Islamu Grkom, na
njegov roendan u rujnu, kad to eterino bilje, umjesto
zrelih ravnokotarskih plodina, mono potiskuje zaparu
ruevina, ugar i bijedu jo jednog ruilakog rata. Koliko
god poznat i blizak, taj miris nije isti kao onaj istarskog,
dalmatinskog ili otokog smilja. Ne znam je li ta dodana
vrijednost smilja nad smiljem posljedica knjievnog pri-
sjeanja, mikroklimatskih razlika, nadmorske visine ili
blizine mora, ali vie ne moemo kriviti rat to na naim
trnicama i rasadnicima nema sadnica boanskog Desni-
inog smilja koji od pustog krajobrisa iznova stvara hu-
mani krajolik.
Umjetnike prakse i eseji
 Foto: T. Rubi
Suzana Marjani Tekst je napisan poetkom 2015. godine.

Izvedba vrta u lokalnoj suvremenoj

umjetnikoj praksi ili o tome kako
umjetnost moe biti korisna
Vrt metaforino upuuje na kolektivnu predodbu svijeta.
Gilles Clment.1

Da, kad bih bio knez,

to bi me bilo briga za stabla u mojoj zemlji!
Goetheov Werther, dnevniki zapis 15. rujna 1772.

U lanku otvaram kratak pregled suvremenih lokalnih umjetnikih

praksi koje mogu biti objedinjene terminom art naturopolis, odno-
sno u konceptu promiljanja na koji nain umjetnost zaista moe
biti korisna, kako to pitanje postavlja web-portal Environment,
Art & Social Change.

Izvedba vrta,2 kao to i naslov sugerira, zaustavit e se na lokalnoj

Parkticipacija: povre zasaeno u vrtu ispred Doma hrvatskih likovnih
umjetnika u Zagrebu, 2013.
suvremenoj umjetnikoj praksi, i to fragmentarno, s obzirom na
to da sam art hortifigure ovom prigodom ilustrirala sa svega neko-
liko primjera. Vrt je oduvijek dio umjetnosti kao to to pokazuje
mona knjiga Lucije Impelluso Vrtovi u umjetnosti, a koja je otvo-
rena poglavljem o sakralnim i profanim vrtovima (drevni Egipat,
Grka, Rim, islamski vrtovi, samostanski i sekularni vrtovi),3 oito
u duhu dihotomije koju uspostavljaju mile Durkheim (Elementarni
oblici religijskog ivota. Totemistiki sustav u Australiji, 1912.) i
Rudolf Otto (Sveto, 1917.) da bi je etrdeset godina kasnije u svojoj
knjizi Sveto i profano (1957.) ustoliio fenomenolog religije Mircea
Eliade. to se pak tie suodnosa istonoga i zapadnoga koncepta
vrta, primjerice Patrick Lafcadio Hearn (poznat i pod japanskim
imenom Koizumi Yakumo) (1850.1904.) navodi da ono to miza-
padnjaci zovemo buketom ini se da nije nita drugo doli okrutno
ubojstvo cvijea uvredasmisla za boje, brutalnost, strahota. Za
razliku od zapadnjakoga buketa, simbolizam zen ikebane nagla-

249
ava prolaznost, nepostojanost; raanje i umiranje potpuno u
skladu s budistikim uenjem (Lafcadio Hearn 2008, IV. cjelina).4
Svakako bih se ovdje referirala na dokumentarnu seriju Naturopolis
(red. Bernard Guerrini, scenarij: Mathias Schmitt, 2013.), koja doku-
mentira kako od 2009. godine veina stanovnitva ivi u gradovima,
i navedeno pokazuje na primjeru etiri megapolisa (New York, Rio
de Janerio, Tokio i Pariz) te na koji nain danas ti mega-gradovi u
borbi za opstanak nastoje inkorporirati prirodu u betonsku dunglu.
Kao primjer navodim Tokio, megapolis s 13 milijuna stanovnika, koji
danas ui kako se navedeno moe uiniti na primjeru svoga pret-
hodnika ribarskoga grada Eda koji je u integraciji s prirodom ivio
sve do 1868. godine (Edo razdoblje, 1603.1868.) kada je na svome
vrhuncu imao dva milijuna stanovnika te su npr. njegovi stanovnici,
u toj svojevrsnoj ravnotei s prirodom (koliko je za to ovjeanstvo
uope sposobno i otvoreno), za kune ljubimce (namjerno koristim
specistiku odrednicu jer je oito, usprkos toj prirodnoj ravnotei,
rije o specizmu-petiizmu) imali i slonove i orangutane.
Nadalje, za razliku od gerilskog vrtlarenja zapadne prakse, gdje se
radi uglavnom o aktivistikoj praksi ozelenjivanja sivih gradskih
povrina, ini mi se da danas u Zagrebu, i openito u zemlji, takva
aktivistika praksa nije dominantna paradigma u irim aktivistikim
dimenzijama. Ono to je zamjetno jest da niu gerilski vrtovi (uzi-
mam odrednicu gerilski u odnosu na legislativu) na rubu egzistenci-
jalizma kapitalistikoga Behemota, vrlo stvarnoga, ali ne ba vidlji-
voga s obzirom na to da je ustolien u korporativnim vrhukama.5
Sjeam se Novoga Zagreba, tonije Zaprua sredinom sedamdese-
tih i toga kako su pojedinci na podruju Sredia, dananjega
Muzeja suvremene umjetnosti i novoga stambeno-poslovnoga
kompleksa Bundek Centar (svojevrsne granitne kocke sputene kao
s Mirogoja s veliajnim Konzumom u prizemlju), imali vrtove-gredi-
ce, koje se danas nazivaju, odreuju kao urbani odnosno gradski
vrtovi, a tada smo ih doivljavali nostalginom praksom za seoskim
domom veine tih ruralnih nostalgiara. No, u to doba na tom
je prostoru bilo svega nekoliko prizemnica, a sve ostalo je bio mo-
varni, rekli bismo struno, biotop, gotovo u suglasju sa susjednim
Bundekom, te smo i praktine satove biologije znali provoditi u tom
biotopu, dakako voeni profesoricom, i razgledavali ivotna stani-
250Marjani
ta, ekosustav i tome slino. Tada sam se prvi put kao kolarka pe-
toga razreda osnovne kole poela suoavati s tim vrlo ozbiljnim
terminima, a istovremeno smo u ime znanosti, u ime biologije ta-
manili abe, kukce gnjeili, probadali iglicama, i sve se to inilo
prilino normalnim s obzirom na to da je bilo normatizirano ocjena-
ma; ve sam tada osjetila da neto ipak, rekli bismo argonom, ne
tima s tim znanstvenjakim odnosom prema prirodi. Istina, iz da-
nanje perspektive, kao to pokazuje pogotovo varadinski projekt
drutvenih urbanih vrtova Gredica udruga za promicanje odri-
vog naina ivljenja, urbani vrtovi nastaju i kao odrednica odmora
kao i iz ekoloke nie za povratkom prirodi.6 Tako je npr. u doku-
mentarnom filmu Diem, kopam, eprkam (redateljica: Milka
Barii, dokumentarni film o udesnim vrtovima, prikazan 6. sije-
nja 2015. godine na HRT-u 1) zanimljivo istaknuo jedan gospodin
kako mu navedeni varadinski udesni vrtovi omoguuju povratak
prirodi s obzirom na to da nije normalno, zdravo ivjeti u zgradi i na
taj nain biti odmaknut od Zemljina magnetizma.
Svakako bih ovdje uvodno spomenula i multimedijalnu umjetnicu
Bonnie Ora Sherk, njezin projekt Portable Parks (Prijenosni parko-
vi, I, II, III, 1970.1971.), koji je izvodila pored autocesta San Fran-
cisca, kao jedan od prvih ekolokih radova koji je transformirao
mrtve prostore u efemerne bukolike zelene oaze mira, kreirajui
na taj nain privremene vrtove sa slobodnim ivotinjama (usp. Ora
Sherk 2013, http). Kao slian projekt umjetnica je osmislila projekt
Farma (1974., ivotinje i biljke, 2,2 hektara, San Francisco). Jeffrey
Kastner i Brian Wallis (1998: 156) istiu da je navedeni ekoloki
i umjetniki rad jedan od prvih ekolokih radova koji objedinjuje
zemlju i ivotinje. Navedeni je projekt uspostavio odrivi eko-su-
stav nad prijanjim unitenim podrujem uz autocestu i omoguio
je isto tako edukacijsku platformu za podizanje svijesti o vrijedno-
sti i ljepoti prirode. U okviru navedenoga projekta umjetnica je
osmislila i rad The Raw Egg Animal Theatre (TREAT) (Sirova jaja
Kazalite ivotinja/TREAT; 1976., instalacija, San Francisco) koji je
bio posebno posveen edukaciji o ivotinjama. Djeca iz 75 kola
u okviru kolskoga dana/programa posjetila su navedeno mjesto
i istovremeno su tako mogla doivjeti umjetnost i prirodu.
251 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
 Hortifigura 1: umjetnik-vrtlar i art-ekoloki vrt
Prvu cjelinu posveujem dubrovakom multimedijalnom umjetniku
koji je ujedno i vrtlar. Kao hrvatski selektor 51. Venecijanskog bije-
nala (2005.) Slaven Tolj javnosti je prezentirao autore od kojih su
neki tada iroj domaoj javnosti bili nepoznati. Jedan od njih je
i Pasko Burelez (pritom i jedini dubrovaki umjetnik odabran za
Bijenale te godine) koji se u splitskoj galeriji Ghetto 2005. godine,
a povodom odlaska na Bijenale predstavio performansom Kruh.8
Naime, u kustoskim se krugovima kao posebna biografska zani-
Foto: T. Rubi
Foto: T. Rubi
Parkticipacija: Urbani vrt ispred Doma hrvatskih likovnih umjetnika u
Zagrebu, 2013.
mljivost umjetnika istie injenica da je Pasko Burelez po zanima-
nju vrtlar u dubrovakom hotelu Excelsior (preko puta Umjetnike
galerije Dubrovnik), zbog ega je, kako esto apostrofira, viestru-
ko periferan. S druge strane, kao to je jednom istaknuo a povo-
dom intervjua koji su uslijedili nakon to je Slaven Tolj objavio ime-
na venecijanskih odabranika kad ljudima kae da je vrtlar, odmah
nekako neposrednije komuniciraju, nadovezujui kako je na teme-
lju toga shvatio koliko je umjetnost kod nas institucionalizirana
252Marjani
i optereena akademtinom i drugim hladnim formalnostima. Pored
ritualne povezanosti sa zemljom, koja dolazi preko egzistencije, to
se tie rada sa zemljom, istiu se i njegovi funeralni performansi.
Ovom prigodom pokuajmo scenski predoiti Burelezov perfor-
mans Bez naziva iz 2004. godine: na podu se nalazi hrpa gole ze-
mlje, umjetnik klei, zaranja u zemlju lice, i pritom ostaje u tom
poloaju koliko god moe izdrati. Umjetnikovo i vrtlarevo kleanje
pred gomilom zemlje priziva in vjernika u molitvenoj poniznosti,
no, za razliku od vjernike upravljenosti nadnaravnim i apstraktnim
visinama, umjetnikov je in usmjeren na naizgled ono neto najpri-
Parkticipacija: povre zasaeno u vrtu ispred Doma hrvatskih likovnih
umjetnika u Zagrebu, 2013.
zemnije, koje vjernici esto zaboravljaju u svojim uvijek s tono e-
ljenim objektom upravljenim molitvama. Istina, ponizna molitva
kleanja pred Majkom Zemljom kao pratvari modificira se u patnju
odnosno odreenjem Eveline Turkovi iz kataloga hrvatske izlo-
be na 51. Venecijanskom bijenalu:
Kako umjetniku ponestaje zraka, kako mu zemlja ulazi
u oi i gui ga, poinje mu ugroavati vitalne funkcije.
253 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
 U tom asu stapanje postaje nadvladavanje, agresija
jednog nad drugim, a uitak se pretvara u patnju.
Prizor poinje nalikovati na pokapanje. Umjetnik pri
tome ostaje posve miran, ne ini ni jedan dodatni
pokret, izlae se tek neizbjenom tijeku stvari,
upriliivi tako alegoriju prave ivotne drame.9
Inae, rije je o desetom Burelezovu performansu koji je prvotno
nazvao Pregovori, da bi ga ipak ostavio bez naziva za Venecijanski
bijenale 2005. godine. Naime, u koncept performansa, ije su in-
terpretacije bile razliite, Burelez je krenuo isprovociran priama
o prodaji otoka i zemlje ulaskom u EU te je stoga odluio sve uzeti
doslovno, otii u EU i pregovarati (otud prvotni naziv Pregovori)
(usp. Marjani 2014: 10681070).
Svakako kao umjetnika globalnoga ekolokog vrta odredila bih
Ivana Ladislava Galetu (1947.2014.), a ovom prigodom moemo
spomenuti njegov projekt, eksperimentalni film End Art No 1
(2000., 35mm, boja, 31), koji se sastoji od est prizora snimljenih
u umjetnikovu vrtu, uglavnom bez gledanja kroz kameru. I nadalje,
kako umjetnik pojanjava: Svaki prizor naslovljen je jednim slo-
vom iz reenice Introibo ad altare Dei (Galeta, http).10 Naime,
umjetnikova, kako je to isticao, situacijsko-ambijentalna osjetlji-
vost izraena je bila u mnogim njegovim radovima 1970-ih i 1980-
ih, no tek od sredine 1990-ih dobiva izrazitu i prepoznatljivu eko-
loko-umjetniku orijentaciju: npr. u obradi vrta (projekt ENDart
kraja umjetnosti koji ostvaruje na svojem seoskom imanju
kamo se seli iz Zagreba), intervencije u zaputene ambijente
(Bloomsday na Tukancu, 2004., 2005., krenje zaputena ljetnog
kina i projekcija dokumentarca o tome), te u dokumentaristi-
ko-eulokim videoradovima o prirodi i radu u njoj (Endart I, II, III,
IV, 2000.2005.), uz to vezuje reference na Davida Thoreaua,
Karela apeka, Masanobua Fukuokua, Billa Mollisona, Jamesa
Joycea, Blu Hamvasa, Claudea Moneta i druge autore biofilne
i biocentrike orijentacije. Pored ekoloke dimenzije, navedenim
radovima umjetnik upozorava na sve veu proizvodnju i nagomila-
vanje djela suvremene umjetnosti, gdje njihovo skladitenje po-
staje akutni ekoloki problem.11
254Marjani
Ivan Ladislav Galeta, ENDART No 1. (2000), eksperimentalni film, 35mm,
boja, 31 (preuzeto s web stranice Hrvatskog filmskog saveza).
Hortifigura 2: zen garden i ajna ceremonija
Podsjetimo na sada ve davnu 2005. godinu, kada Vlasta Delimar
u suradnji s Milanom Boiem, Vlatkom Vincekom, Marijanom
poljarom i Galerijom S iz Koprivnice osniva umjetniku i neprofit-
nu organizaciju Moja zemlja, taglinec (danas Meunarodni susret
umjetnika Antonio G. Lauer, taglinec). Tako je prvo ambijentalno
dogaanje u taglincu, odrano 2. srpnja 2005. godine, umjetnica
posvetila svome pokojnom ocu, napisavi u pozivnici da je padre
padrone nestao a s njim glavna snaga postojanja svih aktivnosti
koje su davale smisao i korist jedne zemlje (kao to je poznato,
umjetnica je oevu istinu prihvatila tek nakon 25 godina, i to nakon
njegove smrti, za razliku do Antonija G. Lauera koji nikada nije mo-
gao prihvatiti oevu istinu), i pritom je uputila poziv umjetnicima
kao i udrugama koje su posveene ekologiji, geomantiji, energet-
skim sustavima te raznim oblicima duhovnosti da se pridrue vla-
stitim idejama vezanima uz koncept zemlja.12
Vlasta Delimar u performansu iz ciklusa Zen garden (Moja zemlja
taglinec, 2006.) iznjedrila je iz stranjega ulaza oeve uarske
radionice/kue odjevena poput prelijepe podravske zrele ene
spremne za seosku zabavu (u bijeloj koulji, utoj podugoj suknji
i bijelim potpeticama), i uz zvunu pozadinu miksture ibanja vje-
tra i umjetniina glasa opomene, brinosti i performativne nazna-
ene snage upozorbe, a koje se sastojalo samo u izgovaranju imena
Marika. Zatim sa smirenim smijekom na licu Vlasta je ugazila u
255 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
 Foto: S. Marjani
blato zen vrta kao kondenziran prostor pejzaa (Devid 1992: 233),
koje je bilo pravokutno omeeno uredno posloenim rasjeenim
granama. Doista je bilo dirljivo gledati njezino tijelo koje se u jed-
nom trenutku i razodjenulo u tom pustopanom valjanju u blatu,
raspojasanoj prirodi. U kontekstu onog brinog, ali istovremeno i
prijeteega glasa Marika Vlastino blato moe se iitati u dijad-
nom etikom simbolizmu: kao pozitivno naelo zemlje koju je oi-
vjela voda (pozitivno blato stvaranja, massa confusa i povratak
poelu), ali i kao blato, kal, talog vode koju je etiki okaljala zemlja
(Marika koja je okaljana u blatu nagosti). I kao to je, meu osta-
lim, napisala u najavi svoje skoranje izlobe Marika koja nosi ime
njezine tete, oeve sestre:

Bila je posebna ena, gotovo svestrana. Znala je ivati,

krojiti, pekla je odline kolae, sama je farbala
zidove i prekrasno je pjevala. No, bila je jako
nesretna sa svojim muem a najvie s primitivnom
okolinom. () Tako je jedna talentirana ena
u okruenju ruralne scene, koja ne prua ba nita,
umrla nesretna i sama ().

Navedeni ambijentalni performans odran u dvoritu i vrtu neka-

danje uarske radionice Vlastina oca moemo odrediti atributom
manipulacije prostorom u umjetnosti performansa, kako, moda
pomalo deterministiki, odreuje prostor u umjetnosti performan-
sa kanadska teoretiarka izvedbenih studija Josette Fral.13

Na rijekoj akcionistikoj i performerskoj sceni multimedijalni

umjetnik Kreo Kovaiek vrlo esto istie strukturnu povezanost
umjetnosti performansa i zen ceremonije aja, u kojoj dominantnu
ulogu ima i zen-vrt, odnosno njegovim rijeima:

Smatram, a to je u teoriji performansa ne znam iz

kojih razloga zaboravljeno, da je mogue izvorite
performansa ceremonija aja. Istina, rije je o zadanoj
formi, ali tu su gosti cijenili izvedbu, kontekst
i koncept jer svaka je ceremonija aja morala biti
drukija, ali budui da ljudi shvaaju strukture na
razliite naine, nitko i ne moe izvesti neto to Vlasta Delimar, Zen garden, Moja zemlja taglinec, 2006.

256Marjani

Glorija Oreb, Rosarium, 2007.
bi sliilo nekoj drugoj izvedbi. Uvijek se radilo
o jednom irem kontekstu: o socijalnom tu su, naravno,
gosti u pitanju, kulturnom gdje se misli na suptilno
izraavanje jedne sofisticirane kulturne prakse koja
je ope dobro i pristupana svima, ekolokom koji
ukljuuje vrt, malu kolibu, jednu prostirku, ognjite
i ar, metalne ili keramike posude, brigu o tome da
ima rose u vrtu, da se svjetlo postavi strateki, da
voda tee na jednom mjestu Istina, performans se ipak
usredotoio na samo tijelo, ali opet mislim da bi se
ceremonija aja mogla teoretski razmotriti. Sigurno
je da performans ima puno duu tradiciju nego to se
zapravo misli. U Japanu je via klasa svoje estetske
i materijalne zahtjeve spustila na nivo nie klase.
Njihova je vlastela prihvatila ideju da je ribarska
kuica model naina ivota koji se pribliava jednom
idealu. Svi su imali svoje male kolibice; ako su
i imali dvorac, imali su kolibicu negdje na selu
i tu su lijepo mirovali i uzgajali svoj vrt. Japanska
mi je tradicija i logika bliska mentalno; njihova
suptilnost i brutalnost, vitalitet, neke su od kvaliteta
koje mi predstavljaju uzor. (Kreo Kovaiek, prema
Marjani 2014: 1390)
258Marjani
Foto: G. Oreb
U duhovno iskustvo vrta ubrajam i rad Rosarium (2007.) splitske
multimedijalne umjetnice Glorije Oreb, odnosno njezinim rijeima:
Rosarium je ruin vrt, tajno meditacijsko mjesto,
prostor mistikog vjenanja. Rua je nadljubav koja sve
otapa u ljepoti i potpunom predanju. Rua je i sredite
osobe, nadsrce i predstavlja trajno preoblikovanje
bia. Ponirui u visine nebeskog plavetnila zalazim
u prostore iskriave realnosti unutranjih svjetova.
Plamteim ruama multipliciram jedinstvo u sferinoj
formi vjenosti. (Oreb 2007, http)
Odnosno kao to je zabiljeio Dalibor Pranevi o toj slikarskoj,
fotografskoj rui koja proizlazi iz umjetniina vrta:
Odabrana rua zabiljeena je fotoaparatom te kao takva
posluila kao predloak sljedeih preobraaja, onih
slikarskih. Ponavljanjem istog motiva dvanaest puta
umjetnica ruu preobraenih svojstava vraa u vrt
kao mjesto meditativne koncentracije. Meditacija i jest
temeljena na disciplini kojom se postiu drugi
i drugaiji oblici svijesti. Promatra se svakako
nalazi na polju religijske meditacije. U podlozi vrta
intuira se nemjerljiva dimenzija neba koja upuuje
na nadstvarnost. (Pranevi, prema ibid.)
259 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
 Hortifigura 3: Botaniki vrt i zagrebaka
Situacionistika internacionala
Treu sliku pod nazivom Stenjevaka republika svoga projekta
Cefas Damir Bartol Indo i Tanja Vrvilo (zajedno s ostalim akterima)
izveli su u Botanikom vrtu 22. lipnja 2011. u 18 sati, i to u formi ita-
nja dnevnika Zore Rukli, sastanka rodoljuba, revolucionara to po-
tvruju zasunjeni graani Stenjevake republike. Naime manipula-
cija prostorom odluena je upravo dnevikim zapisom Zore Rukli:
Juer je bila nedjelja. Milica i ja smo pole
u Botaniki vrt. Bilo je svjee i vedro prijepodne.
Nije bilo mnogo ljudi. Svi vie vole u to vrijeme
etati Tukancem. Tu je na klupi sjedio Jaro i neki
nepoznati mladi. Jaro se digao i srdano nas pozdravio.
Nepoznati se dizao lagano, svaku kretnju sam uoila
i zagledala se u njegovo lice. Jaro ree: Ovo je,
a ja nastavim, Ulderiko Donadini. Zar me
poznajete? Ne poznajem, nego prepoznajem. Poli
14
smo zajedno u etnju
Naime, u prvotnoj namjeri u izvedbi projekta Cefas za UrbanFestival
Tanja Vrvilo i Damir Bartol Indo namjeravali su ukljuiti Dotrinu
zbog Augusta Cesarca koji je tamo pogubljen, Pongracove
vrtove zbog blizine atentata i mjesta bijega, dvorite
biveg zatvora na uglu Zvonimirove i Rakoga,
koarkako igralite na Tukancu zbog blizine
Streljane, mjesta primopredaje oruja iz atentata.
(Vrvilo, u Indo i Vrvilo 2011: 3233)
U email-razgovoru Tanja Vrvilo i Damir Bartol Indo pojanjavaju
razloge odabira Botanikoga vrta kao toposa izvedbe navedene
tree slike:
Botaniki vrt bio je mjesto konspirativnih mladenakih,
pubertetskih susreta mladih aktivista srednjokolaca
okupljenih oko literarno-revolucionarnoga kruoka
Stenjevaka republika, kao aluzija na tadanju
260Marjani
psihijatrijsku bolnicu u blizini. Kruok se paralelno
odvijao na jednom imanju jedne od sudionica te grupe
mladih pobunjenih aka koji su inili i mladii
i djevojke. Bili su to Zora Rukli, Milica Semeli,
August Cesarec, uka Cviji, Anda Hrubi, sestre Cviji,
Luka Juki stariji student prava iz Sarajeva, Hrvoje
arini, Dragan Bubli. U tom kruoku meusobno su
si dodjeljivali titule doktora, primariusa, ministra.
Botaniki vrt kao bitno mjesto susreta spominje Zora
Rukli u svom dnevniku kada opisuje svoj susret
s mladim knjievnikom Ulderikom Donadinijem, koji je
sabotirao sudjelovanje u ratu, i potom poinio
samoubojstvo u Vrapu 1922. godine. Krlea je takoer
u svojim dnevnikim zapisima spominjao Botaniki vrt
kao mjesto za itanje i razmiljanje. Jednako tako
i ameriki atentator Stjepan Doji spominje Botaniki
vrt gdje je odveo u razgledavanje Rozu Kranjec, i to
dan uoi atentata u Katedrali 1913. godine. Nama je
u toj treoj slici Botaniki vrt posluio kao vrt na
Stenjevakom imanju. Inae sam pokuao pronai na
staroj karti Zagreba to imanje u Stenjevcu. Kopiranu
kartu koristili smo u promo-materijalu za predstavu
Cefas. Na karti na mjestu bolnice pie ludnica. Imanje
naalost nismo uspjeli locirati, ali nam je elja
organizirati izlet vlakom u Stenjevac, i to ako ikada
uspijemo locirati to mjesto.
Ukratko, predstava Cefas iz 2010. godine D. B. Indoa i Tanje Vrvilo
posveena je zagrebakim predsituacionistima. Naime, predstava
se zadrava na valaima, omladincima koji su bili okupljeni oko
omladinskoga lista Val, ija etiri broja izlaze 1911. godine. Ti su
valai kako je pisao Vladimir erina bili etai; kako su bili siro-
mani, nisu mogli boraviti u kavanama, a djevojice su ionako bile
premlade; etali su i razgovarali Tukancem, Maksimirom, Botani-
kim, Savskim mostom Odnosno, kao to je navela Tanja Vrvilo:
Njihovu smo psihogeografiju proglasili najavom situacionizma jer
dovode u pitanje homogenizirani krajolik grada. Predstava pritom
polazi od podataka iz knjige Josipa Horvata Pobuna omladine
u kojoj je taj istaknuti novinar i politiar obradio etiri atentata od
261 Vrt u lokalnoj umjetnikoj praksi

Kua ekstremnog muzikog kazalita, Tanja Vrvilo i Damir Bartol Indo,
Cefas, UrbanFestival, Botaniki vrt, 2012. (preuzeto s http://bit.ly/1NHZEsD)
1911. do 1914. godine, a od kojih su samo dva poinjena, uspjeno
izvedena u kontekstu Austinove teorije govornih inova, odnosno
uspjenosti ili neuspjenosti performativa. U daljnjoj razradi pred-
stave Tanja Vrvilo spojila je atentat u ivotnoj izvedbi Luke Jukia,
prvoga hrvatskoga atentatora, inicijatora Stenjevake republike,
kao i aktivnosti revolucionarno-anarhistike skupine Cefas koju je
1900. godine, u svojoj etrnaestoj godini organizirao Janko Poli
Kamov, kao ak Suake gimnazije u Rijeci.15
Hortifigura 4: vrt kao artivistika plaforma
Multimedijalna umjetnica Tonka Malekovi izdvojila se svojim vrt-
nim radovima, od participativnoga projekta Krugova u vrtu iz
2013. godine pa sve do rada 8 fragmenata urbane divljine (2015.)
koji je nastao u okviru Zidnih novina Bacaa sjenki, a koji je obliko-
vala zajedno s urbanom antropologinjom Valentinom Gulin Zrni.
Naime, Tonka Malekovi oblikovala je projekt Krugovi u vrtu kao
projekt odreenoga trajanja koji nije vie aktivan, a cijeli je taj par-
ticipativan rad iniciran ruenjem divljih urbanih vrtova u Travnom
(ispred Mamutice, Zagreb) zbog navodne izgradnje javnoga parka
to jo do danas nije uinjeno, odnosno umjetniinim rijeima:
Travnja 2012. dola sam u Travno, u uobiajen foto-
session na kojem sam eljela biljeiti prizore
u divljim vrtovima podno Mamutice. Slika koju sam
zatekla vrtni tuneli od forzicija i voke u punom
cvatu, zelenile gredice pune mladih povrtnica, sve
262Marjani
u oblacima praine. Bager je ruio mala stabla i krio
ostatke vrtnih ograda, dijelovi samljevenih predmeta
bili su vidljivi na tlu, ljudi su mahom upali to se
dalo poupati, a neki su napravili male buvljak-
tandove i dijelili stvari prolaznicima. Svi su bili
tuni zbog onoga to se dogaa, ali nitko se nije
bunio, znajui da su vrtovi zasaeni na prisvojenom
gradskom zemljitu. Saznala sam da je Grad samo 10-ak
dana ranije polijepio obavijesti o ruenju vrtova radi
realizacije javnog parka koji se, usput reeno, ni
danas, nakon skoro tri godine, jo ne nazire. Bilo
mi je ao ljudi i biljaka, osjeala sam da je sve to
nekako nepravedno i izvedeno na krivi nain.
Tako je Prvi krug na livadi ispred Mamutice (prostor bivih vrtova)
navedenoga participativnoga i performativnoga projekta umjetnica
oblikovala kao privremeni aktivni socijalni spomenik u koji su po-
zvani stanovnici Travnog da se prisjete divljih vrtova i podijele sje-
anja, ali i protagonisti nekih drugih inicijativa graana u samom
naselju i Gradu Zagrebu. Mislim da se navedeni projekt moe
odrediti sintagmom izvedba participacije koja izvodi prirodu
(Healy 2004: 97). Proitajmo dva svjedoenja u okviru navedenoga
prvog susreta:
Gospoa Lucija, stanovnica Mamutice i biva vrtlarica,
opisuje kako je naselje izgledalo 1976., kada su se
prvi stanovnici doseljavali u Travno i kako su odluili
napraviti vrtove. Opisuje izgled vrtova i kako su se
mijenjali kroz period od 35 godina. Govori o vrtovima
i kao o izolaciji od prometa, te o radu u vrtu kao
izvoru uitka i rekreaciji, koja doprinosi kvaliteti
ivota u gradu.
Antonija Komazli iz udruge ParkTicipacija govori
o tome kako je ta inicijativa bila potaknuta upravo
ruenjem vrtova kod Mamutice. Udruga je poela
zagovarati vanost pokretanja mree drutvenih vrtova
u Gradu Zagrebu u komunikaciji s Gradom, istiui
vanost predvianja vrtova u urbanom planiranju te
263 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
 ekoloku, drutvenu i ekonomsku korisnost urbanih
vrtova. To je ubrzo rezultiralo pokretanjem prvih
Gradskih vrtova (jedna je povrina s tom namjenom
vidljiva u pozadini na fotografiji Drugog kruga).
Sudionica meutim tumai i razliku izmeu predloenog
koncepta drutvenih vrtova i koncepta Gradskih vrtova
koji su krenuli u realizaciju, a iz kojeg je izbrisan
aspekt drutvenosti. Govori i o inicijativi graana
u zapadnom dijelu grada Prekom, koji su nedavno
Prvi zajedniki urbani vrt u Rijeci, u suradnji s Gradom
Rijeka, udruga uspostavlja kao tzv. kvartovski vrt, i to
na podruju izmeu MO kurinjska draga i MO Braine
Pulac. Na Spajalicu Udruga donosi jestivi komadi
ideje s porukom da je mogue i na najmanjoj povrini
u urbaniziranoj sredini uzgojiti vlastitu hranu,
pobrinuti se za vlastito zdravlje, a pritom osjetiti
magiju ivota! 18

Foto: K. Barii
pokrenuli uspjean model drutvenog vrta.16

Projekt je izlobeno predstavljen u Goethe-Institutu u Zagrebu

(2013.) u okviru projekta Jestivi grad 17 zajedno s permakultural-
nom instalacijom Vertikalni vrtovi Ivana Gregova, u kojoj su posa-
ene povrtne kulture organizirane prema naelu samoodrivosti.
Naime, umjetnik je dizajnirao vertikalnu permakulturnu vrtnu
instalaciju ispred Goethe-Instituta.

Svakako bih u navedeni model vrta, dakle artivistiki vrt (usp.

Milohni 2013), odnosno umjetniki vrt s pozicijom graanske ini-
cijative, ubrojila rad Urbani vrt 1m2 Nine Sindii i Zone 00
(Spajalica, 2014; mini-urbani vrt postavljen je ispred rijekog Malog
salona sve dok nije uniten u maturantskom pohodu). Povodom
navedenoga rada Sabina Salamon izjavila je kako nije rije o land
artu jer land art-a je uvijek likovnost, dok Urbani vrt nije nastao
u kontekstu umjetnosti, ve kao graanska inicijativa. To je vano
razlikovati. Pritom Ksenija Orelj, kao jo jedna kustosica Spajalice,
istie kako se moe rei da je u odreenim intervencijama prisu-
tan zeleni val, tj. obnovljeno zanimanje za ekoloke teme, za pove-
zivanje s prirodom i irenje zelenih povrina, ove godine u vie-
dnevnim intervencijama, Platformi za transdisciplinarne prakse
i Park(i)gralitu (usp. Orelj i Salamon 2104: 34).
Moda bi se suodnos umjetnosti i aktivizma mogao odrediti Miloh-
nievim terminom artivizam koji je oblikovao prema ar/ctivism ter-
minu Marion Hamm (usp. Milohni 2013). Naime, Zona 00 je zapo-
ela s razvojem ideje urbanih vrtova u Rijeci 2013. godine.
Nina Sindii i Zona 00, Urbani vrt 1m2, Spajalica, Rijeka, 2014.
Inae, kako saznajem od Nine Sindii, ideju formiranja zajedniko-
ga urbanog vrta u Rijeci poeli su osmiljavati 2012., aiz inicijative
je proizala udruga Zona 00 koja upravlja oformljenim vrtom. Nai-
me, Udruga za promicanje urbane agrikulture i odrivog razvoja
Zona 00 Rijeka radi i na komunalnim vrtovima, u okviru prijave za
koritenje gredice unutar zajednikog urbanoga vrta Zeleni vrt.19
U tom kontekstu navela bih i projekt Urbani povrtnjak (UrbanFesti-
val, 2011) gdje inspirirani eljom da u urbanom okoliu sami proizvo-
de hranu, a istovremeno ciljajui na afirmaciju javnoga prostora kao
mjesta kreativne produkcije, a ne iskljuivo konzumacije, u sklopu
UrbanFestivala 11 na terasi kluba Studentskoga centra (Zagreb)

264Marjani 265 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi


Urbani povrtnjak, UrbanFestival, Studentski centar, Zagreb, 2011.
(preuzeto s http://bit.ly/1OBAZ7U)
grupa aktivista i umjetnika zasadila je povrtnjak kako bi ispitali mo-
gunosti ire primjene takve prakse.20 Kao to sam saznala od ku-
stosice UrbanFestivala Ane Kutlee, u projektu je sudjelovalo dosta
aktera koji su temi pristupali iz razliitih aspekata, neki vie aktivi-
stiki, neki znanstveno kao agronomi i pejzani arhitekti, neki kao
lanovi drugih kolektiva, neki iz individualnih pozicija, i upravo je
kustoskom timu UrbanFestivala takav privremeni kolektiv, koji se
neprestano iri i skuplja, bio poticajan. Osim toga, ba se u to doba
i kod nas poelo vie govoriti o urbanim vrtovima, ali uglavnom
u kontekstu privatnih zajednica stanara. Za razliku od navedene
prie, UrbanFestivalu bilo je vano da vrt bude unutar javne infra-
strukture, tj. Studentskog centra. I nadalje, rijeima Ane Kutlee:
Silvija Stipanov iz Kulture promjene je bila aktivni dio
kolektiva i velik dio rasprava se odnosio upravo
na to da se konsenzusom donesu odluke vezane za kontrolu
prostora, za odnos s korisnicima i radnicima SC-a,
a ideja nam je bila i da se povee menza s vrtom. Narav-
no to bi bio viegodinji pregovaraki projekt u koji bi
netko trebao bespovratno uloiti golemu energiju. Nakon
266Marjani
jedne sezone i bez festivalskoga okvira, vrt se raspao
iz razloga to nitko od nas nije zapravo ivio
u blizini i teko nam je bilo organizirati se za brigu o
bilju. Uostalom od samoga poetka naa je ideja bila da
vrt na neki nain zaivi s SC-om, ali za tako neto tre-
balo bi daleko mnogo vie rada (i pitanje je koliko to
ima smisla u kontekstu u kojem se SC raspada i ivotari
pod stalnom prijetnjom totalne komercijalizacije). No,
jedan boks je ostao u SC-u u Galeriji 1m2 kod istonog
izlaza (ne znam je li jo tamo), a malo nakon toga neka
je druga ekipa, mislim grupa umjetnica, zasadila jedan
koncentrini vrt. Drugi boksovi su uglavnom razdijelje-
ni; bilo je tu i nekih unutarnjih konflikata oko toga
kako i kome ih dalje dati. Na kraju ih je veina zavrila
u dvoritu Zelene akcije u Frankopanskoj. Sve u svemu
mogu rei da je projekt otvorio dosta pitanja, a velik
interes publike koja je dolazila na radionice i na razne
naine koristila vrt, te medija, poluio je da se o toj
temi vie govori, nadamo se iz neke malo politinije per-
spektive. Na programu UF11 na jesen ugostili smo i KUD
Obrat koji je u Ljubljani pokrenuo kvartovski vrt, pa se
i tu razvila diskusija o koritenju i metodama kolektiv-
nog odluivanja. (iz e-maila Ane Kutlee) 21
Hortifigura 5:
laboratorijski vrt kao nevidljivi entitet, odustvo razlike
Rad Vrt (site-specific instalacija, kombinirana tehnika, 2013/2014.)
Silvija Vujiia, u kojemu umjetnik koristi bioloke materijale, na-
stao je prema narudbi, i to posebno osmiljen za prostor cafa u
prizemlju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu u povodu e-
tvrte godinjice MSU-a u novoj zgradi. Odnosno, kako su umjetnik
i kustosica Nada Bero pojasnili:
Izjednaujui prostor konzumacije pia i hrane
s izlobenom dvoranom, Vrt Silvija Vujiia je
work-in-progress, koji e svoj izgled mijenjati
kroz sljedeih godinu dana, sve do prosinca 2014.
267 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
Pritom je Vrt nastao koritenjem brojnih laboratorijskih procesa:
od ekstrakcije pigmenta iz bilja roto evaporacijom
do kristalizacije i kromatografije biljaka. Sredinji
zid u prostoru kafia postat e dokumentacijski poligon
procesa rada, a posjetitelji e moi promatrati pro-
mjene ne samo na biolokom materijalu ve i na zidu
koji se iz dokumentacije postupno transformira
u umjetniki rad. (Vujii 2013/2014, http)
Zakljuno o nezakljuenim hortifigurama
Ovim sam lankom nastojala otvoriti kratak pregled suvremenih
lokalnih umjetnikih praksi koje mogu biti objedinjene terminom
art naturopolis, odnosno u konceptu promiljanja na koji nain
umjetnost zaista moe biti korisna, kako to pitanje postavlja
web-portal Environment, Art & Social Change, odnosno kako je
o ne/korisnosti umjetnosti (problem gomilanja umjetnikih djela
i njihova skladitenja, ukratko umjetnost, umjetniki radovi
kao ekoloki problem) za ivota govorio medijski umjetnik Ivan
Ladislav Galeta (Galeta 2011, http).
Dakako brojne su aplikacije vrta u suvremenoj umjetnikoj praksi,
kao uostalom i u ranijim razdobljima, stilskim formacijama. Naime,
kao i svaki fenomen realnosti tako i vrt, hortikultura nalazi svete-
matsku prisutnost u medijskoj umjetnosti. Kao primjer tematizira-
nja politikoga vrta navodim performans Ivana Meseka History
Will Teach Us Nothing (Varadin, Pula, 2014.), iju strukturu, na-
rativni obrazac moemo opisati sljedeim hodogramom: umjet-
nik, odjeven u uniformu, sadi cvijee uz glazbu u kojoj se fragmen-
tarno mijeaju Internacionala i Ustaj, bane. Zbunjen habitus
vojnika/umjetnika, koji vie ne razumije kojoj se ideologiji, simbo-
likom polju valja prikloniti/pokloniti, nakon to posadi cvijet,
odmah ga pogazi i kree saditi novi (Vincek 2014, http). Mogua
nadstruktura kao u Voltaireovu Candideu: zaista je ponajbolje
saditi, obraivati vlastiti vrt i ne mijeati se s politikim kreatura-
ma kojima je mjesto na stranicama ponerologije, odnosno dikta-
ture psihopatoloke volje za moi.
268Marjani
Nadalje, pored tematizacije politikih vrtova (u irem smislu soci-
jalnoga vrta) tu su i vrtovi koji nastaju u okvirima umjetnikih
osobnih mitologija. Tako moemo spomenuti estetsku fascinira-
nost maniristikim vrtovima koju kod nas gaji eljko Kipke, odno-
sno kao to je demonstrirao u svojoj knjizi eseja Iluminatori novo-
ga ciklusa (1989.) vlastitu opinjenost posebice Svetom umom u
Bomarzu za koju je Gustav Ren Hocke zabiljeio da u njoj prona-
lazimo magine krajolike maniristike grafike koliko i vizije Maxa
Ernsta (Hocke 1991: 110).
Svakako se u segmentu povratka prirodi, ili kako je navedeno
imenovano u dokumentarnoj seriji Naturopolis (2013.), ovdje
uvodno spomenutoj reruralizaciji urbanoga, uoava i proima-
nje hortikulture i dizajna,22 pa tako ovom prigodom enumeriram
nekoliko primjera. Arhitektonski dvojac Tim bolje, koji je konstrui-
rao visei vrt od ljebova kako bi zainsko bilje moglo biti nado-
hvat ruke prilikom kuhanja. Pritom su primijenili japansku vrtlar-
sku tehniku, kokedama (kugla mahovine, poznat/a kao i bonsai
za siromane). Naime, kako pojanjavaju, ideja je nastala u drev-
nom Japanu, gdje bi se bonsai stablo pokazivalo s vidljivim kori-
jenjem koje je zadravalo zemlju s vremenom bi kugla obrasla
mahovinom (Visei vrtovi, http).
Nadalje, tu je i dvojac Lisnati odred Marina Andrijaevi i Maja
Suboti, dizajnerice i urbane poljoprivrednice, koje su dizajnirale
drvene boksove s nazivima It takes two to ala, Freshness un-
derground te Some eat it hot, kojima nude rjeenja za urbanu
poljoprivredu u vlastitom domu.23
Navodim i rijeku akademsku kiparicu i ulinu umjetnicu Pekmez-
med koja je osmislila bajkovite terarije (dakle, ne za praktinu upo-
rabu) gdje su staklenke posluile kao pozornica za zelenu predsta-
vu. Sma umjetnica istie kako su terariji zaboravljene zelene kue
instalacije, danas rezervirane samo za domove biologa i ljubitelje
egzotinih i ponekad opasnih ivotinja (prema Vukorepa 2014: 16).
Zakljuno moemo rei kako se umjetnost vrta i suvremena umjet-
nika praksa jednako tako dodiruju u pojmu ive slike i ive skul-
pture. Pritom uoljivo je da se u hortikulturi termin iva skulptura
koristi za umjetnost oblikovanja skulpture od/iz zelenila, a Wikipe-
269 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
dija24 navedeni termin rabi samo u navedenom znaenju bez ijedne
reference na polje umjetnosti. Paradoksalno je da se termin iva
skulptura koristi u navedenom znaenju s obzirom na to da je rije
veinom o artificijelnim biljnim postavima, npr. ne koristi se stablo
samo po sebi, ve drvo kao graevni materijal (obino potporanj)
za izradu tih skulptura koje su izraene od ivoga cvijea.
No, to je fasada, persona (u prvotnom znaenju maska te latinske
rijei) dananjega globalnoga konzumerizma neto zeleno a pri-
tom jo i estetsko s obzirom na to da je esteticizam (u smislu uni-
formiranosti, ali dakako bez egalitarizma) osvojio sve sfere ivota.
Foto: Pekmezmed
Foto: A. oh
Pekmezmed, terariji (preuzeto s http://bit.ly/1G5pbJR)
Nalije pokazuje, kako je to deklarativno zapisala Claire Nettle,
da e komunalno vrtlarstvo sve vie biti prihvaeno kao politika
izvedba brojnih radikalnih drutvenih pokreta, te da e se sve vie
koristiti kao strategija u globalnim mirovnim i antikapitalistikim
pokretima, i upravo se preko navedenoga koncepta sadnje poelo
zamjeivati kako se globalni protest premjeta od masovnih prote-
sta, kao to je bila Bitka za Seattle ili Globalni karneval protiv kapi-
tala 1999. godine, prema alternativama kapitalistikom poretku i
dravi, razvijajui odrive kulturne prakse (Nettle 2014: 9).25 Tako
Jennifer Atkinson zamjeuje kako danas anarhistika literatura kao
270Marjani
i literatura globalnog protesta protiv kapitalizma jednako tako uklju-
uje i poglavlje o gerilskom vrtlarenju (Atkinson 2007: 237, 248).
Odnosno, kao to navodi Nicolas Bourriaud u svojoj Relacijskoj
estetici (1998.), umjetnost (od) devedesetih je umjetnost koja pri-
hvaa postojei drutveni poredak umjesto da ga promijeni. Umje-
tnost tako vie ne eli, kao ezdesetih godina u razdoblju neoavan-
garde, postavljati utopije, ve eli izgraivati konkretni prostor.
Danas utopija ivi u subjektivnoj svakodnevici; vanije je usposta-
viti potencijalne odnose sa svojim aktualnim susjedima, nego raa-
ti hvalospjev sutranjici.26 Odnosno, kako je to Slavoj iek sloio:
Parkticipacija: povre zasaeno u vrtu ispred Doma hrvatskih likovnih
umjetnika u Zagrebu, 2013.
() jednostavnije je misliti o kraju svijeta nego o kraju kapitaliz-
ma. I oito smo u tome pronali i arhetipski povratak edenskoj
slici svijeta27 u mikro-vrtnom raju koji je, dakako, i nuno nametnut
opasnim rubnim slikama megapolisa, kao to je to pokazala doku-
mentarna serija Naturopolis. Ukratko, povratka NEMA Jer kao
to, meu ostalim, upozorava graanska inicijativa Grow food, not
lawns prije stotinu godina sva je naa hrana bila organska.28
271 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
 Biljeke
1 Ekolog Gilles Clment stvorio
je prvi vrt u kretanju gdje e se bilje,
samo podraavano umijeem vrtlara,
spontano razvijati u svom biolokom
ciklusu od zemlje na ugaru, preko
divljih trava, cvijea i grmlja, do svog
prirodnog stadija umskog drvea
(Viskovi 2001: 571).
Ovaj rad posveujem Nikoli
Viskoviu kao naem prvom
kulturnom botaniaru i kulturnom
zoologu, s iskrenim divljenjem
i istraivakom zatravljenou.
U kontekstu ovdje naslovljene
teme navodim jedan aforizam
Nikole Viskovia, a kojima obiluje,
strastveno prti njegova knjiga
Stablo i ovjek: prilog kulturnoj
botanici (2001), kojom je ustoliio
kulturnu botaniku u nau svesredno
antropocentrinu humanistiku:
Grad koji obiluje drvoredima na
svim ulicama i trgovima ve ima
jednu vanu osobinu grada-vrta
(Viskovi 2001: 572).
2 to se tie suodnosa prirode
i izvedbe urednici zbornika Nature
Performed: Environment, Culture
and Performance (rije je, kako
urednici istiu, o prvom zborniku
radova koji se usredotoio na
izvedbu i prirodu) navode da je
ideja prirode kao izvedbe uvedena
kroz teoriju evolucije Charlesa
Darwina, koji je istaknuo da je
priroda koju vidimo (priroda kao
materijalnost) proces izvedbe
(priroda kao proces)
(usp. Szerszynski, Heim i Waterton
2004: 3). Jednako tako Gabriella
Giannachi i Nigel Stewart navode
da je priroda uvijek izvedena i moe
biti jedino odreena izvedbom.
Bilo da vidimo prirodu jedino kao
u ili kroz kulturu, osjeati je kao
realnu ili sluati je izmeu ljudskoga
i neto to je drugo od ljudskoga,
priroda trai da bude fiziki
okruena kako bi bila spoznata.
272Marjani
Ontologija prirode stoga poiva
u izvedbi prirode u sposobnosti
prirode da se pojavi kao akcija
kao i u naoj sposobnosti da
djelujemo unutar nje ()
ogranienja nae sposobnosti
da izvedemo prirodu jednako tako
oznaava granice naega ivota
(Giannachi i Stewart 2005: 20).
3 Nakon tog prvog poglavlja
knjige Lucije Impelluso Vrtovi
u umjetnosti slijede poglavlja:
Vrtovi papa i vladara, Kraljevski
vrtovi, Osloboeni vrt, Vrtovi
postaju javni, Elementi vrtova,
ivot u vrtu, Simboliki vrtovi
i posljednje poglavlje pod nazivom
Knjievni vrtovi.
4 Osim toga i upotreba vode
u japanskim vrtovima ilustrira
razliku izmeu Zapada i Dalekog
istoka: i dok je na Zapadu vrt
ukraen vodoskokom, u Japanu
(mislim na prolost s obzirom na
stanje stvari koje nam je predoeno
u dokumentarnom filmu Naturopolis)
ureen je vodopadom (Devid 1992:
235). Ili kao to pak Goetheov
Werther osjea razliku izmeu
francuskoga i engleskoga vrta
(usp. dnevniki zapis 4. svibnja
1771.), gdje prirodan vrt odreuje
kao vrt srca koje eli uivati.
5 Kao primjer aktivistike prakse
navodim aktiviste udruge Parktici-
pacija koji su pokrenuli akciju koja
skree pozornost na gradske pro-
store koji bi se mogli bolje iskoristiti.
Mali zeleni vrtovi pojavili su se na
raznim lokacijama po Zagrebu,
ukljuujui i prostranu livadu ispred
popularne Damije i Metrovieva
paviljona te terasu na trnici Dolac
(oh 2014, http). Inae, Andreja oh
vodi blog Urbana vrtlarka i osmislila
je ekovrt na krovu zgrade u enoinoj
ulici u Zagrebu.
273 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
6 Varadinska praksa iri se i na 10 U kontekstu principa odrivosti
neke druge urbotopose. Grad Osijek
4. travnja 2014. objavio je javni poziv
za podnoenje zahtjeva za davanje na
koritenje vrtnih parcela na lokaciji
urbanog vrta Jug II (Rastanci) gra-
anima Grada u svrhu proizvodnje
hrane (povre i jagodiasto voe), dostupan na http://bit.ly/1WIFSig.
zainskog i ljekovitog bilja i cvijea
za vlastite potrebe. Nadalje, Akcijom
ureenja Gradskog vrta u Borovju
(Zagreb) nastavljaju se zelene akcije
iz 2014. godine u sklopu nacionalnog
projekta Urbani vrtovi. Tako je, kako
je istaknuto, zahvaljujui Gradu
Zagrebu, 24sata i Radiju Kaj,kao
i velikom zanimanju graana, Grad
Zagreb bogatiji () za jo jednu
zelenu oazu (Nove vrtne parcele
na Borovju, 2014, http).
7 Vrt ispred Doma hrvatskih
likovnih umjetnika na Trgu rtava
faizma koji je 2013. godine osmislila
Parkticipacija nastao je u sklopu
projekta i programa HDLU-a Art
-Energy namijenjenoga osvjeivanju
vanosti ouvanja okolia, iskoristi- su se dogodile kao simbol mnogih
vosti otpadnoga materijala i odgo-
vornosti prema Zemlji (otvorenje
29. lipnja 2013.). Za vrt su organi-
zatori traili dozvolu od Grada te
produenje vremenskoga roka,
to je u konanici odobreno.
8 Rije je o minimalistikom
umjetnikom inu u kojemu autor
pojede licu brana i popije malo
vode u emu je mogue iitati
specifian Burelezov rad vie-
slojnoga, a naizgled siromanog
rada karakteristinoga po nezahtje-
vnosti u tehnikim pomagalima
i materijalima. Scenografija: stol,
stolica, stolna svjetiljka, lica, aa umjetnika i gledatelja, izmeu
vode i hrpica brana.
9 Iz teksta Eveline Turkovi i umjetnika Josette Fral upuu-
Licem u zemlju, katalog hrvatske
izlobe na 51. Venecijanskom
bijenalu (http://bit.ly/1Q1LZdC).
u suvremenoj umjetnosti Maja
i Reuben Fowkes navode dva naa
umjetnika: Ivana Ladislava Galetu
i Kristinu Leko (projekt Sir i vrhnje).
11 Usp. umjetnikov ivotopis
12 Tako nas svake godine
umjetnica iznenadi nekim art-
arhitektonskim detaljem na svome
imanju. Godine 2014. (na desetu
obljetnicu) dolaskom na Vlastinu
zemlju isticala se maniristika
zrcalna instalacija na kui-bivoj
uarskoj radionici. Naime u toj
instalaciji nazvanoj Ljubav u
taglincu (kao i cijelo umjetniko
dogaanje 2014.) umjetnica je
komadima i krhotinama ogledala
mozaino obloila frontalni dio
kue/uarske radionice. I kao to
istie povodom te zidno-zrcalne
instalacije: Ta velika Zrcalna
povrina zamiljena je da bude
pokazatelj svih preobrazbi koje
znanja i mudrosti umjetnika koji
su dolazili iz svojih dalekih
destinacija. Svaki umjetnik ostavio
je iza sebe neizbrisiv trag na tlu
imanja u taglincu. U tome smislu
sva navedena dogaanja u taglincu
mogu se promatrati kao radovi
odreeni manipulacijom prostorom
(usp. Fral 1996: 211, 214), dakle,
dvoritem, kao i svojevrsnim vrtom,
povrtnjakom.
13 Ispisujui osobine perfor-
mansa, koje oznaava trijadom
manipulacija tijelom, manipulacija
prostorom te odnosom izmeu
gledatelja i umjetnikoga djela
te izmeu umjetnikoga djela
je kako je teko odrediti vezu
izmeu kazalita i performansa te
da se izgleda oni meusobno
 iskljuuju, zakljuujui kako je
odsustvo narativnosti (kontinuirane
narativnosti) jedno od prevladava-
juih svojstava performansa
(Fral 1996: 211, 214).
14 Naime, projekt Cefas, kako
to istiu autori, proizlazi iz rada
s arhivskim materijalima povezanima
s posljednjom knjigom povjesniara
i publicista Josipa Horvata Pobuna
omladine 1911-1914., a pritom su se
zaustavili na neuspjenom atentatu
na bana Cuvaja u vrijeme Austro-
Ugarske Monarhije, u kojem je,
potaknuta uspjehom akih traj-
kova, sudjelovala skupina ondanje
napredne omladine, srednjokolaca
i mladih knjievnika. Slijedei
misaoLouisa Augustea Blanquia
o dvojnitvu ljudi i vjenom vraanju
dogaaja, iz njegovog posljednjeg
zatvorskog teksta Vjenost kroz
zvijezde, autori su tako umreili
neke okovane sudbine u zvunoj
karti Cefasa. Detaljnije usp.
http://bit.ly/1L2oa1T.
15 Osim toga, tih gimnazijskih
dana veliki psova Kamov
s prijateljima Josipom Barieviem
i Mijom Radoeviem osniva
revolucionarno-anarhistiku
organizaciju Cefas, koja je djelo-
vala i literarno i politiki, kako bi,
metaforiki reeno, vizionarski
zamiljeno, dinamitom dignuli
u zrak itavu Hrvatsku, sve njezine
graanske i politike utvore.
Odnosno, ta tajna prevratnika
organizacija imala je u svom
programu ruenje Austro-Ugarske
uz pomo amerikih Hrvata
te stvaranje slobodne Hrvatske
(Urem i Zagorac 2010: 69).
16 Navedene izjave dostavila
mi je sama umjetnica povodom
razgovora za Zarez, a o emu je
detaljnije pisala Valentina Gulin
Zrni u lanku Nepripitomljenost
koji prati projekt u cijelosti.
274Marjani
17 Projekt Jestivi grad nastavlja
se na temu klimatskih promjena
kojom se Goethe-Institut bavi od
2010. godine. Vie o navedenom
projektu usp. http://bit.ly/1VzuRCQ.
18 Usp. http://bit.ly/1j0AsAf.
19 Kao to Udruga navodi,
Zajedniki urbani vrt prvi je takav
projekt u Gradu Rijeci, a njime se
nastoji omoguiti organizirano
koritenje gradskog poljoprivrednog
zemljita od strane veeg broja
graana radi organskog uzgoja
hrane kroz zajednike i pojedinane
gredice. Usp. http://bit.ly/1Q1MSTv.
20 Vie o navedenom projektu na
http://bit.ly/1j9xoTb.
21 Vie o KUD-u Obrat na
http://bit.ly/1OTm5LC.
22 Navedeno primjeuje John
Beardsley; naime, zakljuuje da
ba kao to kipari prekorauju na
podruje hortikulture (arhitekture
krajolika), jednako tako i dizajn
sve vie koristi kiparski vokabular
(2006: 191).
23 Usp. http://bit.ly/1OTmbTC.
24 Usp. Atlanta Botanical
Garden, http, Wikipedija
(pristup 14. 12. 2014.).
25 to se tie domae prakse
istiem Reciklirano imanje
Vukomeri (usp. imlea 2011.).
26 U tome smislu zanimljiva je
ekoloka umjetnica Nicole Dextras
koja radi s prirodnim materijalima
na svojim efemernim instalacijama
koje prirodno nestaju sme po sebi
(umjetnica pridodaje prema toko-
vima prirode), a ovom prigodom
istaknula bih njezine haljine kao
pokrene vrtove odnosno kako ih
je sama umjetnica matovito naz-
vala Weedrobes: The Mobile
Garden Dress (Dextras, http).
275 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
27 Da ironija o naoj civilizaciji
bude potpuna, David Tracey navodi
Adama i Evu kao prve mogue
aktere gerilskoga vrtlarenja sa
svojim edenskim Stablom spoznaje
dobra i zla, stablom jabuke u sredini
edenskoga vrta (Tracey 2007: 20).
28 Usp. http://on.fb.me/1Lw0rg6.
Literatura
Atkinson, Jennifer. 2007.
Seeds of Change. The New Place
of Gardens in Contemporary
Utopia. Utopian Studies
18/2: 237260.
Atlanta Botanical Garden.
http://bit.ly/1OTmtd8
(pristup 1. 12. 2014.).
Art & Social Change.
http://bit.ly/1j9xGJV
(pristup 15. 10. 2013.).
Bartol Indo, Damir i Tanja Vrvilo.
2011. O bespovratnim situacijama.
(Razgovarala Suzana Marjani).
Zarez 303, 17. veljae 2011., 3233.
Beardsley, John. 2006.
Earthworks and Beyond.
Contemporary Art in the
Landscape. 4. izd. New York,
London: Abbeville Press.
Blaevi, Vladimira. Vrtovi
na zagrebakim krovovima
http://bit.ly/1RrcxG5
(pristup 1. 12. 2014.).
oh, Andreja. 2014.
Gerilsko vrtlarenje u Zagrebu.
http://bit.ly/1j0B2hu
(pristup 4. 1. 2015.).
Devid, Vladimir. 1992.
Zen. Ideje, umjetnost, tekstovi.
Zagreb: Znanje.
Dextras, Nicole. Weedrobes:
The Mobile Garden Dress.
Dostupno na: http://bit.ly/1Lei0iy
(pristup 28. 1. 2015.).
Environment, Art & Social
Change. http://bit.ly/1RrcFFC
(pristup 4. 1. 2015.).
Fral, Josette. 1996. Performance
i teatralnost. Demistificirani
subjekt. Zor 1: 207216.
 Fowkes, Maja i Reuben Fowkes.
The Principles of Sustainability
in Contemporary Art.
http://bit.ly/1Z4rtPz
(pristup 12. 12. 2014.).
Giannachi, Gabriella i Nigel
Stewart, ur. 2005.
Introduction. Ecology, Nature
and the Arts Spectacle, Work,
Environment, Void.
U Performing Nature. Explorations
in Ecology and the Arts. Bern:
Peter Lang, 1964.
Galeta, Ivan Ladislav.
ENDART No 1 (2000).
http://bit.ly/1j0BpZn
(pristup 1. 12. 2014.).
Galeta, Ivan Ladislav. 2011.
Umjetnik voen Joyceom.
(Razgovarao Ivan Jurilj).
http://bit.ly/1Pfgkav
(pristup 1. 12. 2014.).
Grad objavio javni natjeaj za
projekt Osjeki urbani vrtovi.
http://bit.ly/1MbqZxs
(pristup 1. 12. 2014.).
Healy, Stephen. 2004.
Public Participation as the
Performance of Nature.
U Nature Performed. Environment,
Culture and Performance.
Bronislaw Szerszynski, Wallace
Heim i Claire Waterton, ur. Oxford:
Wiley-Blackwell, 94108.
Hocke, Gustav Ren. 1991.
Svijet kao labirint. Manira i manija
u evropskoj umjetnosti od 1520.
do 1650. u suvremenosti. Zagreb:
Biblioteka August Cesarec.
Impelluso, Lucia. 2007.
Gardens in Art. A Guide to Imagery.
J. Paul Getty Museum.
Izloba Krugovi u vrtu Tonke
Malekovi. http://bit.ly/1KWvjmy
(pristup 22. 12. 2014.).
276Marjani
Johnson, P. 2012.
The Eden Project Gardens,
Utopia and Heterotopia.
Heterotopian Studies
http://bit.ly/1OTn91X
(pristup 1. 12. 2014.).
Kastner, Jeffrey i Brian Wallis.
1998. Land and Environmental
Art. London: Phaidon.
Lafcadio Hearn, Patrick. 2008.
In Ghostly Japan.
http://bit.ly/1M7ES4g
(pristup 1. 12. 2014.).
Marjani, Suzana. 2014.
Kronotop hrvatskog performansa
od Travelera do danas. Zagreb:
Udruga Bijeli val, Institut za
etnologiju i folkloristiku,
kolska knjiga.
Milohni, Aldo. 2013.
Teorije savremenog teatra i
performansa. Beograd: Orion art.
Nettle, Claire. 2014.
Community Gardening as Social
Action. Transforming Environmetal
Politics and Policy. Surrey,
Burlington: Ashgate.
Nove vrtne parcele na Borovju.
2014. http://bit.ly/1Z4rPFR
(pristup 1. 12. 2014.).
Ora Sherk, Bonnie. Portable
Parks. http://bit.ly/1VBz0ku
(pristup 1. 12. 2014.).
Ora Sherk, Bonnie. 2013.
Cultivating the Human &
Ecological Garden.
A Conversation with Bonnie
Ora Sherk. http://bit.ly/1L2pp0Y
(pristup 1. 12. 2014.).
Oreb, Gloria. 2007.
Rosarium. http://bit.ly/1hm1OQn
(pristup 3. 12. 2014.).
277 Izvedba vrta u lokalnoj umjetnikoj praksi
Orelj, Ksenija i Sabina Salamon.
2014. Osvajanje urbanog prostora,
rijeka scena.
(Razgovarala Suzana Marjani).
Zarez 385, 5. lipnja 2014., 3435.
Szerszynski, Bronislaw, Wallace
Heim i Claire Waterton. 2004.
Introduction. U Nature Performed.
Environment, Culture and
Performance. Bronislaw Szerszynski,
Wallace Heim i Claire Waterton, ur.
Oxford: Wiley-Blackwell, 114.
imlea, Draen. 2011.
Ovaj je sustav neodriv - treba ga
sruiti. (Razgovarala eljka
Mandi). http://bit.ly/1PfgP4c
(pristup 1. 2012.).
Tracey, David. 2007.
Guerrilla Gardening.
A Manualfesto. Canada:
New Society Publishers.
Urem, Mladen i Milan Zagorac.
2010. Janko Poli Kamov & njegovo
i nae doba. Prirunik za itanje
Kamova 100 godina poslije. Rijeka:
Izdavaki centar Rijeka.
Vincek, Boris. 2014.
Dani performansa u Varadinu
gostovali u Puli.
http://bit.ly/1GszHWb
(pristup 16. 1. 2015.).
Visei vrtovi.
http://www.timbolje.com/
(pristup 4. 12. 2014.).
Viskovi, Nikola. 2001.
Stablo i ovjek. Prilog kulturnoj
botanici. Zagreb: Antibarbarus.
Vujii, Silvio. 2013/2014.
Vrt. http://bit.ly/1KWw0w7
(pristup 1. 12. 2014.).
Vukorepa, Antonela. 2014.
Bajkoviti terariji za ba svaiji
dom. Veernji list , Dom & vrt,
24. prosinca 2014., 16.
Renata Jambrei Kirin Eseji o biljkama 8/8 (mirisni vimenjak), diplomatski ishod sukoba dvije seksu-
alne politike i dva moralno-floralna univerzuma. Moda
Eseji su objavljeni u autoriinoj knjizi Korice od kamfora
(Zagreb: Meandarmedia, 2015).
je rije o tome kako smo oduvijek uspijevali doskoiti bi-
narnom apsolutizmu jezika i njegovoj prisili dvospolnog
Stidak, maternjak i vimenjak / 2010. / orodnjavanja. Moda su vimenjak, stidak i maternjak vri-
jedni primjerci jezine, spolne i spoznajne transgresije
kojom svako bie imenuje za sebe novu zonu postojanja.
Seksualni ivot biljaka ne iscrpljuje tek spolno i nespolno
razmnoavanje ni vegetativne devijacije mukih i enskih
primjeraka pojedinih biljnih vrsta. Ljudska udnja i strep-
nja od nadilaenja binarnih ogranienja u korist viespol-
nih, bespolnih, transrodnih i queer bia esto se uprizo-
ruje biljnim i ivotinjskim svijetom. Veselu filozofiju po-
igravanja s rodnim granicama, koja se svaki put iznova
odvija u oku i dlanu promatraa, a posebice travara ili
bilinara, utjelovljuju ili pak ukorjenjuju, stidak i mater-
njak. Rije je o dvjema inaicama narodnih naziva za dvi-
je vrlo rairene vrste divlju mrkvu i melisu kojima je
anonimni imenovatelj opisao muku stidnicu i muku
majku. Tako su se sitni paperjasti cvjetovi divlje mrkve,
ponegdje nazivane stidna trava ili sramuica, uvrnuli
u strogog samopromatraa, to jest (muki) subjekt stida
koji raste u zemlju, sklanja pogled i crveni se najsitnijim
dijelovima cvjetnih glavica. A melisa ili pelinja ljubica,
od nevine poslastice za pele, narasla je do falusoidne
majke svih majki, maternjak i kokotnjak koji/koja udi
da bude progutan(a), oploen(a) vlastitim sokovima
i raspren(a) u matinu mlije, inkubator novog ivota.

Divlja mrkva i matinjak daleko su od erotske izazovno-

sti egzotinih cvjetova Georgie O'Keefe ili Roberta
Mapplethorpea, kao to je i puka erotika daleko od
striptiz kulture. No ipak, i puki i umjetniki zamiljaji
u stalnoj su potrazi za samodostatnim, hermafroditskim
biem-biljkom. Jedna od njih je srodnica orhideja, biljka
opojna mirisa to nou zavodi leptire: lijepa gospica
i lisija muda dva su pogleda na jednu queer biljku
 Foto: S. Kovaevi
Tonka Malekovi

Krugovi u vrtu
Valentina Gulin Zrni

Nepripitomljenost
Drutveno-umjetniki projekt Krugovi u vrtu sastoji se od fotografi-
ja, audio i video zapisa umjetnikih akcija koje su se odrale na
mjestu bivih divljih vrtova podno Mamutice u zagrebakoj etvrti
Travno i popratnog teksta kulturne antropologinje Valentine Gulin
Zrni Nepripitomljenost.

Tri subote u svibnju 2013. godine, na prostoru vrtova koji su uklonje-

ni u proljee 2012. radi budue realizacije parka u zagrebakom
kvartu Travno, odrale su se aktivnosti (privremeni socijalni spome-
nik) kroz razgovore, radionicu plesa i uivljavanja, piknik i foto safari.
U prvom, razgovornom krugu pojedinci su podijelili sjeanja vezana
uz vrtove, ali i prie o razliitim inicijativama graana, usmjerenim
na poboljanje ivotne okoline i svakodnevice. U drugom krugu,
plesni performans/radionica pod nazivom Ukorjenjivanje,pod vod-
stvom plesaice Zrinke imii, pokuao je uvesti sudionike u nov
oblik iskustva kroz koje postaju svjesniji sebe i vlastitog tijela u in-
terakciji s okolinom i drugim pojedincima. Trei krug odvio se kao
neformalni piknik na livadi, uz fotografiranje biljaka i tragova na tlu.

Zavrna izloba odrana je u lipnju 2013. u Goethe-Institutu Kroatien,

kao galerijska prezentacija prethodnih aktivnosti, svojevrsne arheo-
logije vrta, zabiljeenih sjeanja na vrtove, ali i poticaja za novu
inicijativu i interakciju.

Krugovi u vrtu bili su izloeni na sljedeim izlobama:

2013. samostalna izloba u sklopu projekta Jestivi grad,
Goethe-Institut Kroatien, Zagreb
2013. 48. zagrebaki salon, Zagreb
2014. Nagrada T-HT@MSU, Zagreb
2014. grupna izloba Dissolving Frontiers,
Krugovi u vrtu 2. krug, performans-radionica Ukorjenjivanje Galerija Augusta, HIAP, Helsinki

281
 Foto: D. ii
Krugovi u vrtu, 1. krug, razgovor
 Foto: P. Vidovi
Foto: T. Malekovi

Vrtovi, Travno 2012.

Krugovi u vrtu, 1.krug, razgovor

dvije su serije fotografija koje upotpunjuju privremeni drutveni
spomenik Krugovi u vrtu:
Arheologija vrta rurbane instalacije:
fotografska cjelina koja je prethodila samom spomeniku, radi se o
biljeenju prizora iz ilegalnih urbanih vrtova, estetike i prakse
utjelovljene u spontanom prisvajanju neiskoritenih gradskih parcela
odnosno dosjetljivom i matovitom recikliranju predmeta u kojem oni
ostvaruju dugake i neoekivane biografije.
Arheologija vrta flora:
spontana je participativna serija fotografija biljaka zateenih na mjestu
odvijanja Krugova odnosno na mjestu bivih vrtova; fotografije prikazu ju
biljke iznikle iz ostataka sjemena na mjestu bivih vrtova, pomijeane
s divljim travama. Autori/ce participativnog foto-safarija: Ana Horvat,
Stanislav Bravar, Tonka Malekovi i Valentina Gulin Zrni
 Valentina Gulin Zrni: N e p r i p i t o m lj e n o s t

Uz projekt Tonke Malekovi, Krugovi u vrtu, svibanj 2013.

Mise-en-scne vrtnog projekta

S aluzijom na krugove u itu Tonka Malekovi prizvat e
zaudnost i u svoj drutveno-umjetniki projekt imenujui
ga krugovi u vrtu. Vrt je, slino kao i ito, mjesto
u kojemu e se nai otisak, a krug je forma komunikacije.

Foto: S. Kovaevi
Najrazliitiji uzorci krugova utkanih u ito te njihova
estetika i energija potka su za promiljanje krugova
i ispletenih uzoraka drutvenosti utkanih u ivot jednoga
urbanog naselja, za promiljanje stvaranja energije ili
osjeaja mjesta te za uoavanje zaudne estetike pros-
tora. Rije je o novozagrebakom naselju Travno i o
divljim vrtovima, kako ljudi najee nazivaju povrtn-
jake i cvjetnjake koji su niknuli i desetljeima bivali
na javnim, ali od gradskih vlasti neureenim i drugaije
nekoritenim, povrinama grada. Paradoksalno, to su redom
povrine koje su u naseljima i u cjelini Novog Zagreba
trebale biti najreprezentativnije javni parkovi, sport-
sko-rekreativni kompleksi no, manjak novca rezultirao
je time da se te povrine nisu uredile i izgradile para-
lelno s izgradnjom stambenih dijelova naselja, te su,
zaputene od strane gradskih vlasti, preputene nekom
boljem vremenu. Za razliku od zamiljene reprezentativno-
sti pitomog parkovnog zelenila taj rezidualni prostor
postat e reprezentativan za divlje vrtove: divlji su
stoga to nisu legalni i nastaju uzurpiranjem zemljita
koje je bilo u drutvenom vlasnitvu. Jedna kulturnoan-
tropoloka asocijacija (na prijevod knjige Claudea Lvi
-Straussa, Divlja misao) podsjetila me da bi umjesto
pojma divljega moda vie odgovarao pojam nepripitom-
Krugovi u vrtu, 2. krug, performans/radinica Ukorjenjivanje ljenoga jer vrtovi se svojom ruralnom karakteristikom
opiru strogom vienju urbanosti, pogotovo socijalistikog
vremena; jer drutvenost koju su vrtovi izazivali nije
pripitomljena raznim oblicima organizirane drutvenosti
koju je nudilo socijalistiko, ali i postsocijalistiko
vrijeme; jer se doivljaj vrtova ne moe pripitomiti pu-
kom opisnom konstatacijom rijeima. Upravo taj njihov
drutveni potencijal (kako ga opisuje autorica u konceptu
projekta samoorganiziranje, samoinicijativa, socijalni
kontakti, rekreacija) i njihov estetski potencijal
(posebno je iskustvo bilo sa ulice ui u zelene oaze
vrtnih heterotopija) ine jednu od okosnica autoriina
interesa za taj rurbani fenomen.

289Title
289 Krugovi u vrtu / Nepripitomljenost
 Zemlja
Tu nije bilo drvea, tu i tamo, jedna lijepa livada,
nije nitko kosio, i mi smo stanovnici odluili da si
napravimo vrtove, oistili smo, s obzirom da je zemlja
bila 5-6 godina od kad su napravili ovu zgradu, zemlja
je bila odmorena, nije se nita radilo na njoj par go-
dina i tak smo mi prve godine zasadili povrtnjake
krumpir, paradajz i sve ostalo. (Lucija; istaknula VGZ)
Naracija gospoe Lucije koja se odnosi na sredinu 1970-
ih godina, a koju je autorica projekta zabiljeila na
audio snimci prilikom realizacije jednog od planiranih
krugova/druenja, spaja nespojivo: misliti o gradu kroz
dimenziju odmorenog zemljita, kategorije poljopri-
vrednog zemljita koje je spremno za novu sjetvu. Dois-
ta, i taj je sloj povijesti upisan u prostor naselja
Travno, jer novozagrebaki prostori bili su poljopri-
vredne povrine prije izgradnje gradskih naselja, no
o tome nema spomena u identitetu toga dijela grada jer
je urbano, pogotovo u varijanti urbanizma druge polov-
ice dvadesetog stoljea (obiljeene modernistikim
i socijalistikim bojama) potpuno anuliralo tu razinu
ruralnog. Jedna nova dimenzija poljoprivrednoga i ru-
ralnoga stvara se divljim vrtovima: rekreacija, tera-
pija, uitak ili pak sve to povezano s privreivanjem
hrane za vlastite potrebe, ponekad i s pozivom vlas-
titog ruralnog podrijetla isplelo se u konglomerat
jedne nove prakse i jedne drukije estetike. Vrtovi
ograeni grmovima, utikama, ivicama ija visina
i gustoa svjedoe o trajnosti ograde, ponegdje ispre-
pleteni u ulaznu pergolu ispod koje su vrataca s loko-
tom; ograde od dopremljenih predmeta vrata, suila,
okviri od kreveta predmeti koji izazivaju neka naa
ustaljena vienja njihovih funkcija i njihova smjeta-
ja, i u toj disjunkciji dogaa se i zaudnost. Upravo
je taj ogradbeni bricolage, pragmatina rjeenja
s onime to je dostupno, uvelike zaokupio panju Tonke
Malekovi: podastirui nam fragmente tih vizura, snim-
ljene scene, i na ovoj izlobi pobuuju asocijacije
i imaginaciju, moda zamiljanjem biografija stvari koje
su se u vrtu nale u neobinim ulogama ili potiui
neka osobna sjeanja. Neki stanovnici zgrade Mamutice
rei e da odozgo, zimi, ta estetika otpada izgleda
jako runo taj sezonski zimski pogled, meutim, ubrzo
bi se oslikao bojama zelenila, cvijea i sezonskog
povra te bi suivot zgrade i divljih vrtova uinio
ugodnijim, mekim, blaim.
290Author
290 Malekovi / Gulin Zrni
U rano proljee 2012. godine divlji vrtovi su pregae-
ni bagerima: gradska vlast odluila je da e pripito-
miti divljinu i urediti tu konkretnu javnu povrinu
u javni park, dio ionako planirane parkovne potkove
Novog Zagreba. Kao i sa svakom zemljom, zavrio je
jedan ciklus i krenut e novi, a u meuvremenu zemlja
se odmara. Jer eto godinu dana nema ni divljih vrtova
niti ureenog parka.
Negdanji su pogledi odozgo, s vrha Mamutice, bili ra-
zigrani i razveseljeni kolaom zemlje male parcele,
vrtovi, boje; danas, kako otkrivaju fotografije projek-
ta, pogled obasie ravnu zelenu povrinu, u kojoj rij-
etka stabla bivaju poput zapiknutih iglica u akupunk-
turne toke prostora, trenutno i opet zaputenoga, kao
i prije niza desetljea. Ploha. No iza toga prvoga
plana, na istoj fotografiji perspektivom okrenutoj pre-
ma zapadu nazire se jo jedna ploha: izorana, smea,
u oekivanju. Prostor je to u koji e se umjestiti re-
alizacija jednog slinog, ali opet razliitog koncepta
vrtova. Graanskim aktivizmom iniciran je projekt
drutvenih vrtova, jer povrtlarenjem se danas ne bave
vie samo seljaci u gradu, nego to postaje novim, os-
vijetenim, ekolokim, urbanim, drutvenim trendom.
Ideju je od graanskih aktivista preuzela aktualna
gradska vlast i izgledno je da e je realizirati, no
izljuteni su svi slojevi drutvenosti koja bi se, ne-
to poput ranijih divljih vrtova, temeljila na samoorga-
niziranju, samoodluivanju te socijalnoj i generaci-
jskoj ispremreenosti. Sav taj graanski i ljudski
potencijal umetnut je u kontrolirajue i regulirajue
mehanizme vlasti.
Pogled odozgo s Mamutice nudi panoramski plan, nudi
prednji i stranji plan; to ostaje u krupnom planu?
Odgovor na to u projektu se pokazao i neobinim
i neoekivanim i zaudnim. Sputanje kamere prema tlu
razotkriva neto novo tu nema dramatine napetosti
kao u poveanjima kadrova Antonionijevog filmskog klasi-
ka (Blowup) kojima se razotkriva ubojstvo (ili moda,
ipak, ubojstvo jedne gradske prakse, one divljih vrto-
va?). Poveavanjem fokusiranosti na tlo razotkriva se
ustrajnost zemlje i njezinih slojeva: iako je ve godi-
nu dana na prisilnom ugaru, iz zemlje izbija salata,
ponegdje ve prerasla u stabljiku, raste blitva, e-
njak, podivljale rue, neveni i druge ukrasne biljke
ispreplele su se s travom na zelenoj plohi predvienoj
za park. Teren je to koji e istraivaima daleke
budunosti zadavati muke jer e nuditi neobinu urbanu
291Title
291 Krugovi u vrtu / Nepripitomljenost
arheologiju jestivih biljaka usred grada, u nekom zamil- plesni pokret) u trenutku kada se spaja s kretnjom onoga
jenom projektu to su jeli nai stari u podnoju Mamu- do nas postaje nova kretnja, pa kada se tome pridrue
tice, zgrade koja udomljuje 1363 domainstava i za koju drugi pojedinci poinje se iznutra, niim voeno, ko-
se tvrdi, a i stanari esto s ponosom kau, da je najvea reografirati novi ritam, kretnja cjeline, neka nova snana
u ovom dijelu Europe. energija. U tome to se dogaa iznutra je i metafora
grada i njegova snanog bila.

Spomenik Ti su krugovi spomenici, a takvima ih ponajvie ini ne-

U scenografiji grada Mamutica ima karakter spomenika: mo- to to u stvari nije oekivano (i odatle tim zanimljivije
dernistika arhitektura ukidala je uline nizove u kojima kao nepredvieno), ali je sasvim logino: nema spomenika
se zgrade utapaju jedan u drugu i gradila je samostojee, bez gledatelja. Loe na Mamutici u as su postale brojne
vizualno dominantne objekte u prostoru, na velikim slo- kazaline loe, na parteru na ulici brojni etai,
bodnim povrinama. No i takva ogromna zgrada postat e boari, djeca svi su pratili to se to dogaa na livadi
dijelom oblikovanja osjeaja mjesta, dio ukupne multi- koja je privremeno postala scenom. A svako scensko djelo,
senzornosti iskustva, percepcije, poznavanja i prakse a ovdje je i rije o umjetnikom projektu, poiva na
(prema antropologinji Sarah Pink) koja ini sr bivanja suodnosu stvarnoga i imaginacije. Upravo se na nestalnoj
u odreenom mjestu, u konkretnom naselju, u Travnom. liniji toga dvoga, esto iskazanoj kroz ambivalentnost
I upravo u propitivanje tog bivanja umjeta se i projekt govorenja o istome prostoru kao bivim vrtovima i
Tonke Malekovi kao privremeni spomenik, biljeenjem buduem parku, smjeta imaginacija jer ona podrazumije-
sjeanja na bive vrtove, ali i kao aktivni spomenik, va ne samo zamiljanje budunosti, nego se moe odnositi
koji pokuava propitati i na jednom mjestu okupiti prie i na imaginiranje prolosti, primjerice neke osobe,
i informacije koje stvaraju motivacijsko polje za neku prostora ili naselja, ili ak imaginiranje sadanjosti
inicijativu i za daljnje osvijeteno promiljanje na koji koje se stapa s neposrednom prolou (prema S. Pink).
nain i kroz koje strukture, prakse, oblike drutvenog U tim kompleksnim odnosima imaginacije i stvarnosti grada
organiziranja moemo graditi tu nau svakodnevicu i oko- odvija se naa svakodnevica: da bismo funkcionirali, sva-
linu u kojoj ivimo (iz razgovora s autoricom). Autori- kodnevica mora oblikovati izvjesnu kompaktnost, kao gru-
in prvi krug okupio je ljude koji su svojim naracijama men zemlje. No izlasci iz te svakodnevice, kao to su oni
svjedoili upravo o toj inventivnosti svakodnevice i voeni projektom Tonke Malekovi, ine da tu svakodnevicu
drutvenosti: ureivanje vrtova, dogovori oko uvoenja rahlimo, ouujemo i na novi nain promiljamo i senzibi-
pumpi za vodu, ureenje boalita, organiziranje proslave liziramo.
tridesetogodinjice ivota u jednome stambenom stubitu,
dogovorena sadnja drvea u naselju, sadnja eko-vrta i Jedno kulturnoantropoloko vienje oslikava kulturu meta-
vonjaka koji su zakriljeni kolskom zgradom, projekt forom koraljnog grebena u kojem svaki dio (pojedinani
razvrstavanja otpada, prikupljanje prve kvartovske bib- koralj) raste posebno, a cjelina (koraljni greben) nije
liografije (od krimia do strunih knjiga) iji su au- tek puki zbroj dijelova nego novi oblik. Slino tomu,
tori stanovnici Travnog to su samo neki primjeri te i autoriino vienje grada nije tek puki zbroj ljudi, do-
snage koja lei u zaudnoj inventivnosti i entuzijazmu gaaja, kretanja, naracija, nego na svjesnoj i nesvjesnoj
to u konanici i pokree svijet. Drugi krug u svojem razini meudjelujui organizam, mijenjajua cjelina koja
fokusu ima tijelo i osvjetavanje otjelovljenog iskustva oduevljava novom estetikom i etikom gradskog, ivotnog
u mnoini nae percepcije, najee dominantno vizualne. i ljudskog.
No, i uti grad (ritam prometa, razni zvuci ptica, zaglu-
enost prolaskom helikoptera, aputanje majke s djetetom,
vrisak, udaljeni glasovi, tiina), omirisati grad (trava,
benzin, cvijet, miris drugog ovjeka), dodirnuti grad
(dodir ljudi, povjetarca, trave) sva ta iskustva su
bivanje. Radionica uivljavanja, plesa i pokreta u
sklopu drugoga kruga snano je osvijestila promiljanje
odnosa individualnoga (pojedinac u gradu) i zajednice
(grad kao kolektiv): individualna kretnja (pojedinani

292Author
292 Malekovi / Gulin Zrni 293Title
293 Krugovi u vrtu / Nepripitomljenost
Vanja Radovanovi Postovi i fotografije o zagrebakim vrtovima
objavljeni su na blogu Nepoznati Zagreb (2013. 14.)
te na blogu Pogledaj.to (2015.).
Tekst je dopunjen i serijom fotografija Vrata
(Vukomerec, sijecanj 2012.). Autor svih fotografija
kroz prilog je Vanja Radovanovi.

Nepoznati vrtovi Nepoznatog

Zagreba: blogerska vrtna etnja
Iako sam po struci i svakodnevnom poslu inenjer elektrotehnike,
oduvijek me zanimao svijet oko mene: ljudi, priroda, gradovi i to
najee njihova manje vidljiva i manje poznata strana. Moja priro-
ena radoznalost i elja za otkrivanjem vukle su me detaljima koji
esto promiu oku i nisu vidljivi na prvi pogled, rijetko posjeenim
mjestima i ulicama, priama koje nisu u fokusu svakodnevice. Druga
moja ljubav, elja za prezentacijom vienog, za irenjem prikupljenih
pria ljudima slinih interesa, potakla me je na pisanje bloga Nepo-
znati Zagreb, koji ve estu godinu gotovo svakodnevno pria priu
o licu grada koje obino izmie pogledima.

A vrtovi? Odrastao sam na rubu grada, u kuici s velikim dvoritem

i vrtom, koji mi je zapravo predstavljao dodatnu prostoriju skue-
nog boravita moje obitelji. Nakon preseljenja u stan i osnivanja
vlastite obitelji uoio sam da mi nedostaje taj produetak stana.
No, primijetio sam i da je grad upravo na toj nepoznatoj strani
koja me zanima pun vrtova i drugih zelenih povrina, koje na svoj
specifian nain osvjeavaju grad i spajaju ga s prirodom.

295
Z a g r e b a c k i v r t o v i (1):
U dungli Klake Nedjelja 5.8.2013. http://bit.ly/1PRLmTv

Lijepo je vidjeti ljude kako se posveuju svojim vr-
tovima neki zbog elje za zdravom hranom, neki zbog
utede, neki zbog ljubavi prema prirodi, neki (prven-
stveno penzioneri) zbog mnogo slobodnog vremena kojeg
ne ele protraiti ispred televizora, neki zbog elje
za druenjem (jer, vrtlari vrlo brzo nau zajednike
teme). to god bio razlog za predanost vrtu (a svi na-
vedeni su vrlo pozitivni i korisni) uvijek mi je za-
nimljivo vidjeti rezultate njihova rada, a posebno me
fascinira kako ljudi za podizanje vrtova koriste neis-
koritene i zaputene gradske lokacije.
Serijal postova koji u posvetiti zagrebakim gradskim
vrtovima zapoinjem posjetom vrtu koji se nalazi na
istonom rubu dubravskog kvarta Klake, izmeu Aleje
Blaa Juriia i Dankoveke ceste. Do tog sam vrta
doao posve sluajno, biciklom istraujui put kojim
bi se ugodno i sigurno dolo iz Donje u Gornju Dubravu.
I, gledajui naizgled neprobojnu ikaru istono od
Aleje Blaa Juriia, uoio sam stazicu koja je ulazi-
la u to negostoljubivo prostranstvo. Ispoetka mi se
uinila kao uobiajena WC staza, kakve se esto zna-
ju nai na takvim zaraslim parcelama, no drugi pogled
mi je kazao da stazica ne zavrava iza prvog veeg
grma ve vijuga i dalje, nestajui u ikari. Odluio
sam okuati sreu i krenuo stazicom kroz ikaru koja
je, na moje veliko uenje, postala neto rjea i uo-
io sam prve tragove ljudske djelatnosti, ograde od
gustog grmlja, a zatim i nekoliko vrata u bodljikavim
ogradama iza kojih se skrivaju vrtovi. Neupueni pro-
laznik ni na koji nain ne moe uoiti te vrtove bez
ulaska u ikaru!
(ograda, vrata, dijelovi baraka za alat). Mnogi sma-
traju takve vrtove pozivnicom za lopove i otvorenom
samoposlugom za sve one eljne vrtnih proizvoda bez
rada pa ograuju svoje vrtove visokim ogradama, opre-
maju bravama, stavljaju bodljikavu icu i, to je ta-
koer logino, u opremanju vrta upotrebljavaju im
neatraktivnije materijale, koji ne privlae niiju po-
zornost (ograde od starih ianih madraca ili zahra-
lih suilica, kuice od dijelova otpada, stolovi od
limova sa tednjaka prekriveni najjeftinijom plasti-
kom). Takvo je ponaanje posebno tipino za vrtove
koji se nalaze na prometnim mjestima ili unutar nase-
ljenog podruja koja se, izgleda, smatraju manje sig-
urnima, odnosno podlonijima kraama. Jedan od najbo-
ljih primjera takvog vrta je upravo ovaj, s gotovo
neprobojnim ogradama od bodljikavog iblja i vratima
s dodanim granama koje onemoguavaju preskakanje.
S druge strane, vrtovi koji su udaljeniji od civili-
zacije, na rubovima Prekog ili Trnovice, puno su
leernije opremljeni, ograeni tek ponekim uetom ili
ak potpuno neograeni.

Na ovome bih mjestu progovorio o sigurnosti tih vrto-

va, odnosno kraama iz njih, bilo to voe i povre,
alat spremljen u vrtu ili pak dijelovi opreme vrta
Foto: V. Radovanovi
Z a g r e b a c k i v r t o v i (2):
Vrt usred stambene dungle panskog Nedjelja 1.9.2013. http://bit.ly/1EGRwWm

Nakon Dubrave selim se na krajnji zapad, u vrt koji se

prua na samome rubu panskog, pored okretita autobu-
sa za Remizu. Juno od okretita, tik uz bezlino gra-
dilite koje se prua izmeu oljanove ulice i trgo-
vakog centra City Center West, nalazi se zanimljiv
vrt koji je suta suprotnost dubravskom vrtu. Dok se
onaj dubravski brani teko prohodnom dunglom, ovaj
se ne brani niim osim neuglednom lokacijom unutar
kompleksa niskog grmlja i trave pored ve spomenutog
gradilita. Istina, vrt se ne vidi izvana i meni se
ve nekoliko puta dogodilo da sam uz njega proao bez
da sam ga uoio, no kad ga se jednom primijeti lako
je proetati se uz i kroz njega.

Za razliku od dubravskog vrta i mnogih drugih vrtova

u gradu, ovdje nema privida izolacije i prirodnoga
okruenja, ve je betonska dungla okolnih stambenih
zgrada vidljiva iz svakog kuta vrta. No, to mu i dono-
si svojevrsnu dra vjerujem da je zanimljiv pogled
iz vrta na okolne zgrade za toplih ljetnih veeri.
Z a g r e b a c k i v r t o v i (3):
Vrtovi pod policijskom paskom Utorak 3.9.2013. http://bit.ly/1IPPo9v

Nastavljam etnju vrtovima i ponovo skaem s jednog

kraja Zagreba na drugi, ovaj put do Policijske akade-
mije koja se nalazi na niijoj zemlji, izmeu Maksi-
mira i Dubrave.Akademija se nalazi izmeu dvije ve-
like ume, Maksimirske i Dotrinske, na plodnoj zara-
vni izmeu potoka Blizneca i tefanovca, koja ve de-
setljeima odolijeva urbanizaciji. No, to je veliko
polje tokom osamdesetih s istoka ipak gricnula izgrad-
nja tadanje Vojne bolnice (danas KBC Dubrava)
i susjedne joj Avenije Gojka uka koja dotie i Poli-
cijsku akademiju. A u jednom kutku izmeu Akademije
i Avenije nalazi se i vrt o kojem vam elim rei neko-
liko rijei.

Na poetku ulice tefanovec, neto prije dotrinskog

spomenika palim borcima, nalazi se nekoliko zgrada koje
su sedamdesetih godina graene za zaposlenike kole,
a iza njih je smjeten lijep vrt zaogrnut u zelenilo,
gotovo nevidljiv s Avenije Gojka uka. Zanimljivost
vrta je njegov mir (okruen je grmljem i vokama), ali
i injenica da je to jo jedan vrt koji nije ograen
ogradama, ve je zapravo bolje od svih drugih vrtova
uklopljen u okolinu, naprosto se stapa s njom.
Z a g r e b a c k i v r t o v i (4):
Lijep vrt u predsoblju elitnog zagrebakog skvota etvrtak 5.9.2013. http://bit.ly/1JJ3flY

Jedna od zanimljivosti junog dijela grada, okolice

Jarunskog jezera, je elitni zagrebaki skvot smje-
ten u nekadanjim barakama graevinskih radnika uz
potok rnomerec. No, taj zaputeni, a potencijalno
vrlo vrijedni kvart moe ponuditi jo jednu zanimlji-
vost jedan od najljepih zagrebakih kompleksa
gradskih vrtova!

Izmeu rasklopnog postrojenja na Jarunu i ve spomenu-

tog skvota stisnulo se u niskom udubljenju u tlu dva-
desetak vrtova okruenih ime drugim nego grmljem.
S juga se vrtovi mogu vrlo lako primijetiti ako zna-
tieljni posjetilac skrene pogled s Jarunske ceste,
no s ostalih strana privatnost vrta uva gusto grmlje
koje ga odvaja od ostataka baraka.

Ljepota tog vrta oituje se u vrlo vidljivoj brizi nje-

govih korisnika ograde su odravane, staze oi-ene
od prekomjernog korova, smea se moe nai u minimal-
nim koliinama A dodatnu dra moe se nai u kontras-
tima koji se pruaju kud god oko pogleda: prema trafo
-stanici, neboderima u Ulici Brae Domany, zaputenoj
i smeem ispunjenoj gutari oko baraka. Taj je vrt na-
jbolji primjer kako se na bilo kojem zem-ljitu trudom
i eljom moe urediti lijep kutak!
Z a g r e b a c k i v r t o v i (5):
U vrtnome carstvu Dubrave
Nakon niza manjih vrtova svih oblika i veliina dolo
je vrijeme i za posjet vjerojatno najveem i najrazno-
likijem kompleksu urbanih vrtova grada vrtovima uz
potoke Trnavu i Rijeku u sjeveroistonoj Dubravi.
U tom podruju grada urbanizacija se vie ili manje
zaustavila ba pred tim potocima s njihove june
strane nalaze se velika naselja stambenih zgrada iz-
graena od ezdesetih godina (Studentski grad) preko
sedamdesetih (Trnovica, Dubec) sve do devedesetih
(Poljanice), a sa sjeverne su strane polja i ledine
koji seu do prvih obronaka Medvednice i nekadanjih
zaseoka, a sada prigradskih naselja kao to su
Branovec i Novoselec. Odnosno, kako to izgleda iz
moje perspektive stanovnika Prekog: sve to postoji
na jugozapadu (ledine i polja oko Prekog) postoji
i na sjeveroistoku (ledine i polja iza Studentskog
grada i Trnovice), s tom razlikom to se na jugoza-
padu iza tog pojasa nalazi rijeka Sava, a ovdje bre-
uljci predgorja.
Naravno, takav spoj velike koncentracije stanovnika
bez vrtova s june strane potoka s velikim slobodnim
povrinama na sjeveru nije mogao rezultirati ni sa
im drugim nego velikim kompleksom vrtova.
Da stvar bude bolja, tokom osamdesetih ili devedesetih
prilikom regulacije potoka Trnave dobivena je velika
slobodna povrina izmeu potoka i stambenih zgrada
Studentskog grada. Potok je nekad tekao tik iza nase-
lja, a nakon regulacije napravljen je veliki luk. Ta
povrina izmeu zgrada i potoka sada je veliki vrtni
Utorak 1.10.2013. http://bit.ly/1inCp9W
grad. Dosta je tu vrtova koji su, vidi se, ve dugo
godina na tome mjestu puno je stabala, voaka, bara-
ka i vidljivo je da su vrtovi ve due vremena u po-
gonu. S druge pak strane, sjeverne, nalazi se niz vr-
tova koji su oito neto novijeg porijekla dapae,
vidi se da su neki zauzeti tek ove godine. Ne pozna-
vajui lokalnu situaciju teko mi je rei obrauju li
to ljudi svoju zemlju, gradsku ili pak neiju uzetu na
koritenje, sa ili bez dozvole, no vjerojatno su sve
varijante u igri.
Neto istonije, uz potok Rijeku koji dolazi iz uer-
ja, a i dalje, prema Brestju, je slino. Teko mi je
procijeniti koliko je to cijelo vrtno podruje veliko,
no ne bi me udilo kad bih uo da se tu radi o vie
od itavog kvadratnog kilometra vrtova rastegnutih uz
tokove tih dvaju potoka!
Ti se vrtovi uklapaju u uobiajenu gradsku sliku, s tom
razlikom to se u pravilu ne skrivaju od posjetilaca.
Kompleks je vrlo velik i, rekao bih, podosta samopou-
zdan te ne zahtijeva visoke ograde i neprobojno grm-
lje oko sebe ve i zato to se nalazi na rubu grada
(fenomen primijeen i u Prekom to je vrt dalje od
naselja, to je manje zatien). Jedno od glavnih pi-
tanja vrtlarstva, zalijevanje, neki su od vrtlara rije-
ili postavljanjem pumpi, dok drugi bilje zalijevaju
vodom iz potoka: ne znam koliko je to higijenski, no
nizak ljetni vodostaj potoka ne garantira miran san
vrtlarima. Za mog posjeta vrtu tokom srpnja (kada su
i snimljene sve fotografije) vode je u potoku mjesti-
mino bilo tek centimetar ili dva.
Z a g r e b a c k i v r t o v i (6):
Lakun - s njim je sve poelo!
Eto me prvi put u nekom zagrebakom drutvenom vrtu, koji
je na mene ostavio bitno bolji dojam od oekivanoga!
Kao prvo, vrt je vrlo prostran. Siguran sam da za vrelog
i sparnog ljetnog dana ili pak zimske vjetruine to nije
osobito povoljno svojstvo, meutim za ugodnog kasnoljet-
nog popodneva, kao to je bilo to nedjeljno, kada smo
bili u vrtu, bilo je lijepo boraviti na tako velikoj
povrini prekrivenoj najrazliitijim malim vrtovima.
Za razliku od naih vrtova u Prekom, gdje su parcele
nepravilnih oblika (najee esterokutne ili pak ovalne)
i relativno male, manje od 20 m2, ove su zaista pozama-
ne, 50 m2, i dosadno pravokutne, kao da eem po ahov-
skoj ploi.No, od ovakve gradske vlasti nisam ni oeki-
vao da e ii u bilo kakve eksperimente po pitanju diza-
jna vrta i s te strane nemam zamjerki. Neto manje od
200 parcela uspjeno je ugurano u veliki pravokutnik
oranice izmeu grmlja juno od Sopota.
A kako izgledaju parcele? Posve zanimljivo! Ima ih vrlo
lijepih nekoliko njih je ureeno prema svim pravilima
permakulturnog vrtlarenja, svaka im ast! Neke su, pak,
na drugoj strani spektra, posve monokulturne (na jednoj
raste samo grah!) ili monotono predvidljive. No, veina
ih je posve OK, kombinira po nekoliko vrsta povra i/ili
cvijea, a dosta ih je i s ne sasvim uobiajenim sorta-
ma. Veini njih zajedniko je da su prilino rodne, to
ba i nije bilo oekivano s obzirom na kasni start vrta
prvi su vrtlari stigli tek u svibnju, a posljednji
sredinom srpnja. Dakle, rad im se obilato isplatio!
Ponedjeljak 7.10.2013. http://bit.ly/1NgZyrE
Oprema vrta je u redu: niz drvenih sanduka za alat pos-
tavljenih uzduno uz ogradu, a uz njih ne osobito prak-
tini plastini komposteri od kojih veina ba i ne vri
svoju svrhu.
Kod ulaza je i mala sjenica, nekoliko klupa, petnaestak
areno obojanih auto guma s cvijeem, mali tobogan i
ovea livada za druenje i djeju igru. Kao to rekoh,
posve zadovoljavajue.
Popriali smo s nekima od vrtlara, razliite dobi i i-
votnih pria, od mlade alternativke s dreadlocksima pa
do bake s korijenima negdje na istoku. Svima je zajed-
niko da su zadovoljni svojim vrtovima i da o njima
priaju s tipinim vrtlarskim arom, a to je zapravo i
najvanije! Jer, vano je veselje rada u vrtu, vese-
lje druenja sa zemljom, biljem, ali i drugim vrtlarima.
U vrtu smo proveli gotovo dva sata, popriali ak i s
voditeljem, te otili kui veseli i zadovoljni. Zado-
voljni jer je lijepo vidjeti tako veliki vrt i zado-
voljne ljude koji su dobili svoj komadi zemlje, ali
zadovoljni i zbog toga to je na vrt ipak drugaiji
i nije pod paskom grada, odailje malo drugaiju, top-
liju vibru, vibru suradnje i zajednitva. No, kako bi
kolege Kinezi rekli: Neka cvate i raste tisuu bilja-
ka!, neka nas sve veseli povre i cvijee u svim vr-
stama vrtova.
Z a g r e b a c k i v r t o v i (7):
Nestajanje jednog vrta Subota 7.12.2014. http://bit.ly/1EGSimc

Proces nastajanja divljih gradskih vrtova obino je

dugotrajan. Najhrabriji se odlue zauzeti komad neis-
koritenoga zemljita, a zatim, malo pomalo, slijede
drugi. I tako, nakon dueg razdoblja, koje se esto
mjeri godinama, nekad ak i desetljeima, nastaje
divlji gradski vrt, najee na gradskom rubu ili,
pak, na nekoj neiskoritenoj parceli.

No, za razliku od raanja, nestajanje takvih vrtova

najee je kratko i bolno. Bolno za njihove vlasnike
koji moraju gledati kako im vrtovi nestaju pod bageri-
ma, jer vrtovi nestaju kada se na njihovom terenu
krene u gradnju neke nove ceste ili drugog objekta.

Upravo je takva sudba snala i jedan od divljih vrtova

u Prekom, onaj koji se nalazi juno od biveg plino-
spremita, odnosno zapadno od crkve. Ne znam ije je
to zemljite niti to e na njemu nastati, no u kasnu
jesen 2014. iznenada su na cijelom terenu (koji sa-
drava tridesetak vrtova u razliitim fazama ureenos-
ti) posjeena sva stabla, a zatim je zapoeta sjea
grmlja. U tim jesenskim danima vei je dio vrta bio
pun razbacanog granja i ostataka od sjee, izgledao
je kao da je njime prohujao uragan, dok je tri mjeseca
kasnije, u veljai 2015., cijeli vrtni kompleks bio
doslovce sravnjen sa zemljom, bez ikakvih vidljivih
naznaka da su tu nekad bili vrtovi.

Nedavno je do naeg vrta EkoEkipe Preko doao jedan

od vlasnika vrtova nosei u rukama dvije mlade trenje
koje je iskopao iz svog poruenog vrta. Poklonio nam
ih je uz rijei da je nakon toliko godina prestar da
ponovo poinje s nekim novim vrtom tune rijei.
p o g l e d a j. t o
GRAD VRTOVI 1:1 Petak 20.02.2015. http://bit.ly/1XtelTt

Usprkos tome to traje razdoblje vrtnog mirovanja, hi-

bernacije bilja i tla, zanimljivo je posjetiti vrtove
i sada, u zimsko doba. Naime, u doba vegetacije vrtovi
su prekriveni zelenim platem koji ih tako dobro
pokriva da mnogi detalji ostaju potpuno nezamijeeni.

Sjetimo se, primjerice, divljih gradskih vrtova iji

se vlasnici tako esto slue najrazliitijim materi-
jalima (koje neki otvoreno nazivaju otpadom) pri grad-
nji ograda, baraka, oznaavanju gredica Tokom zelenog
perioda godine, sva ta krama biva prekrivena svjeim
bojama lia, cvjetova i plodova tako da se ponekad
gotovo niti ne primjeuje, odnosno poprima tek drugo-
razrednu ulogu. A sada?Sada je sav taj graevni ma-
terijal najrazliitijeg podrijetla posve izloen oku
promatraa. Neki se na spomen toga zgraaju i zami-
ljaju njihove graditelje kako kopaju po smeu, dok se
drugi dive njihovoj domiljatosti i misle na vrijed-
nost recikliranja, ali se obje struje moraju sloiti
oko toga da je sada pravo vrijeme za promatranje i fo-
tografiranje divota/divota arhitekture divljih grad-
skih vrtova.

U zimsko se doba puno lake uoavaju i neki trendovi

primjerice, da li se vrtovi ire ili saimaju,
odnosno u kojoj su razvojnoj fazi.Na prvi se pogled
ini da je lako razlikovati odravani, aktivni vrt od
onog zaputenog, neaktivnog. No, u doba vegetacije
izmeu ta dva pola postoji cijeli niz meustanja
koja je teko svrstati u jednu ili u drugu kategoriju
(sjetimo se samo vrtova maliranih oplijevljenim koro-
vom!). Zimi je, bez zelene plahte lia, lake uoi-
ti koji vrt redovno via svoga gazdu, a koji je pre-
puten samome sebi.
Upravo sam o tome razmiljao za mojeg nedavnog posje- Datum 20.02.2015.
Petak http://bit.ly/1XtelTt
link
takompleksu divljih gradskih vrtova u blizini tramva-
jskog okretita Jarun, na potezu izmeu Ulice Hrvatsk-
og sokola i Vrbana III. Uzevi u obzir da je gustoa
i koliina takvih vrtova najvea na samome gradskom
rubu, a prema centru grada sve se vie smanjuje iz
posve oitog razloga nepostojanja prikladnih neisko-
ritenih parcela, posve je logino da sena tom neis-
koritenom podruju u blizini velikih stambenih nasel-
ja poput Jaruna, Staglia i Vrbana I, II i III (trei
dio bio je tada jo u gradnji) razvila povea vrtna
oaza.Ti su vrtovi ivjeli svojim idilinim vrtnim
ivotom sve dok nije ozbiljnije zapoela izgradnja
Vrbana III, koji su se vrtovima pribliili na plju-
comet, to se ponajvie uoilo po pred nekoliko godi-
na iznenada iznikloj ogradi skladita graevinskog
materijala i strojeva koje se nalazi tik uz same vrto-
ve.U to doba ekspanzije gradilita neki su od vrtlara
samovoljno, uplaeni razvojem stvari, napustili svoje
vrtove,dok su neki od njih pregaeni irenjem skladi-
ta. U tom je poluvremenugrad poveo protiv vrtova 1:0.

Koliko god se inilo da je u tom dvoboju pobjeda grada

neminovna,dolo je do neoekivana obrata s krizom,
ali i smanjenjem obima radova uzrokovanim dovravanjem
naselja smanjila se i prijetnja koja je dolazila od
spomenutog skladita. Malo pomalo,vrtovi su krenuli
u protuofenzivu- ve je tokom proteklog ljeta bilo
vidljivo da se broj vrtova poveao,no tek se sada,
u zimskom periodu, moe rei da se vrt posve oporavio,
dapae, ini mi se da sutokom posljednjih mjeseci nas-
tali vrtovi ak i na nekim dijelovima na kojima ih pri-
je uope nije bilo!Reklo bi se da su ljudi primjetili
da je grad popustio zahvat i polako su krenuli u osva-
janje prostora koji su doivjeli kao niiji, odnosno
kao pogodan za vrtove. Stoga, mislim da s punim pravom
mogu rei da suvrtovi izjednaili rezultat na 1:1.

to e biti dalje?

Za razliku od sporta, kada se jedva ekaju novi golovi

i kada je rezultat 5:5 uvijek bolji od 1:1, mislim da
bi ovdje najpravedniji ishod bio upravo 1:1. A na kra-
ju ove fiktivne utakmice jako bih rado vidio stisak
ruke izmeu obje strane kojim biGrad priznao posto-
janje vrtne zajednice i uredio okoli vrtova, prostor
kojeg oni jo nisu zauzeli,dok bi se Vrtovi pobrinuli
da njihovo podruje bude im urednijei da se njegovi
zakuci ne pretvore u odlagalite smea, kao to to
ponekad biva.
329Title
 O autorima
Ozren Biti diplomirao je komparativnu knjiev-
nost i sociologiju na Filozofskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu 2004. godine, a 2011.
doktorirao je na istom fakultetu s temom iz
podruja kulturalnih studija. Radi kao vii
asistent u Institutu za etnologiju i folkloristiku,
gdje je zaposlen od 2007. godine. Otada je
suraivao na projektima Postsocijalizam
i kulturni subjekt: hibridne prakse kulturnog
posredovanja i Transformativnost i perspekti-
ve rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj: koncepti
i uinci. Objavio je knjigu Nadzor nad tijelom:
vrhunski sport iz kulturoloke perspektive
(2012), povodom koje je nagraen godinjom
nagradom Milan Gavazzi Hrvatskog etno-
lokog drutva. Njegovi se znanstveni interesi
kreu unutar podruja kulturalnih studija,
sportskih studija, etnologije svakodnevice,
antropologije potronje i antropologije rada.
Marina Blagai Bergman via je asistentica
u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu
u kojemu je zaposlena od 2007. godine.
Doktorski rad posvetila je istraivanju etnolokog
i kulturnoantropolokog doprinosa razvoju
otonih studija na primjeru otoka olte (Filozofski
fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2014.). Sudjelo-
vala je na projektima Tradicijska kultura, globali-
zacija i lokalne prakse, Hrvatska nematerijalna
kulturna batina, drutveni identiteti i vrijednosti
te Razvoj programa usavravanja kuhara tra-
dicijske (lokalne i regionalne) kuhinje Okusi
tradicije. Aktivna je u djelovanju udruge
Anatomija otoka centar za istraivanje i razvoj.
Podruja istraivanja: otoni studiji, nematerijal-
na kulturna batina, kulturni turizam, antropolo-
gija migracija, antropologija prehrane.
Marina Butorac je magistra inenjerka krajobra-
zne arhitekture, suradnica, konzultantica i auto-
rica niza razliitih projekata i inicijativa odrivog
i ekolokog krajobraznog oblikovanja i planira-
nja s integriranim rodno-osjetljivim pristupom
(parkovi, park-ume, edukativni vrtovi, djeja
igralita, restauracije povijesnih vrtova, vrtovi
zajednice, uilini vrtovi permakulture), prove-
denih u hrvatskim i internacionalnim timovima.
Predavaica je na teme vrtne kulture, vrtne
pedagogije, ekolokog oblikovanja i planiranja
krajobraza, eko-klimatskog dizajna, te vrtno-tera-
peutskog dizajna.
330
Marin Cvitanovi zavrio je studij geografije na
Prirodoslovno-matematikom fakultetu Sveui-
lita u Zagrebu, na kojem je stekao i titulu
doktora znanosti 2014. godine. Njegovi istrai-
vaki interesi su sociokulturni i ekoloki aspekti
promjena okolia u Hrvatskoj. Iako je odrastao
na selu, ne posjeduje urbani vrt u Zagrebu.
Sandra Dobri je urbana vrtlarica i lanica
Parkticipacije, udruge za promicanje urbane
agrikulture. Podrava djelovanje grupe soli-
darne razmjene Pozitiva iz Novog Zagreba
i ukljuuje se u akcije kolektiva Hrana, a ne
oruje. Zagova-rake akcije Parkticipacije do-
sada su obuhvatile inicijative za pokretanje
drutvenih vrtova u Zagrebu, uinkovito
komunalno zbrinjavanje biootpada i kuno
kompostiranje, te sustavno rjeavanje proble-
ma bacanja jestive hrane. Parkticipacija podu-
pire samoorganizaciju lokalnih zajednica te
promie odrive prakse u kontekstu tranzicije
i pozitivne ekonomije.
Josip Dujmovi je psihijatar, psihoterapeut,
u treningu za psihoanalitiara, zaposlen na
KBC-u Zagreb gdje je 2012. godine koordini-
rao nastajanje i nestajanje terapijskog vrta za
pacijente Klinike za psihijatriju i sve druge
pacijente, susjede i posjetitelje bolnice,
u emu su mu pomogli isti, a osobito lanovi
udruga Archisquad, Ludruga, Parkticipacija
i Prostor za vrt.
Marta Gregori doktorirala je sociologiju i za- Folklore i Trea: asopis Centra za enske studije.
poslena je kao docentica kulturologije na Filo-
zofskom fakultetu Sveuilita u Ljubljani. Tijekom
sedamnaest godina angairanog rada sa sloven-
skim i inozemnim znanstvenim institucijama, na
razvojnim programima, emancipacijskim pokre-
tima i pokretima otpora u perifernim kapitalisti-
kim zemljama, objavila je sedam knjiga, vie od
pedeset znanstvenih i strunih lanaka, uredila
brojne publikacije te sudjelovala na raznim
meunarodnim konferencijama. Njezino zadnje
objavljeno djelo je teorijska knjiga Potencia.
Samoivost revolucionarnih bojev (Potencia.
Autogenous revolutionary struggles, Zaloba
*/cf, Ljubljana, 2011). Od 2011. do 2013. godine
vodila je program Urbane brazde, koji je bio
jedna od etiri programske cjeline Europske
prijestolnice kulture Maribor 2012.
Valentina Gulin Zrni djelatnica je Instituta za ga zanimaju teme odrivih ekonomskih modela
etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Istraivaki i urbane odrivosti te pitanja prehrambenog
interes oblikuje unutar podruja urbane suvereniteta i prehrambene sigurnosti.
antropologije, antropologije prostora, istraivanja
urbanih zajednica i identiteta, svakodnevice Antonija Komazli apsolventica je diplomskog
i mijena u suvremenom gradu, mijena u gradu, studija sociologije i panjolskog jezika na Filo-
napose u Zagrebu. Autorica je knjige Kvartovska zofskom fakultetu u Zagrebu. Surauje u pro-
spika: znaenja grada i urbani lokalizmi u Novom jektima i inicijativama usredotoenima na pro-
Zagrebu (2009). Od 2014. godine ukljuena je blem javnosti u urbanom kontekstu, sudjelovanje
u etverogodinji znanstveni projekt Hrvatske graana u planiranju neposredne okoline te
zaklade za znanost, Stvaranje grada: prostor, djelovanje civilnog drutva u procesima oblikova-
kultura, identitet, voditeljice dr. sc. Jasne apo. nja javnog prostora. Suradnica je programa aRs
Odnedavno se suradniki ukljuuje i u umjetni- PUBLICae Udruge za interdisciplinarna i interkul-
ke projekte: u 2014. godini zajedno s Tonkom turalna istraivanja. Pie za portal Pogledaj.to,
Malekovi pripremila je projekt 8 fragmenata a objavljivala je i u asopisima Oris i Zarez.
urbane divljine (Zidne novine, Bacai sjenki).
Sonja Lebo doktorandica je na Sveuilitu
Goran Hanek je dio inicijalne petorke koja u Zadru (radni naslov disertacije Grad na filmu,
je sudjelovala u osnivanju varadinskih film u gradu), etnologinja i kulturna antropologi-
udesnih vrtova. ivi i radi u Zagrebu gdje nja te hispanistica (Filozofski fakultet u Zagrebu),
u slobodno vrijeme pee kiseli kruh u velikoj ekspert za kulturni turizam (Sveuilite u Bolonji)
krunoj pei za svoju GSR grupu, a svojim i likovni pedagog (Freie Hochschule Stuttgart).
radom na prehrambenom suverenitetu kroz Od 1992. godine oblikuje brojne edukativne, kus-
male stvari u svakodnevnom ivotu eli toske, umjetnike i urbano-istraivake progra-
doprinijeti stvaranju lokalne zajednice otporne me, radionice i projekte. Urednica i kourednica
na krize i okove koje donosi globalizacija. je nekoliko izdanja na temu kulturolokih i urba-
Rado se odaziva na pozive entuzijasta iz regije nolokih istraivanja.
koji ele pokrenuti sline projekte.
Aleksandar Luki diplomirao je i doktorirao na
Renata Jambrei Kirin djelatnica je Instituta za Geografskom odsjeku Prirodoslovno-mate-
etnologiju i folkloristiku i suradnica Centra za ma-tikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, na
enske studije u Zagrebu. lanica je urednitava kojem je danas nositelj ili suradnik na kolegijima
asopisa Ethnologia Europaea, Macedonian Osnove regionalnog i prostornog planiranja,
Batina i turizam u ruralnim podrujima,
Autorica je knjige Dom i svijet: o enskoj kulturi Ruralna geografija. Na Agronomskom fakultetu
pamenja (2008) i kourednica sedam zbornika predaje Osnove prostornog planiranja. Znan-
radova. Osim znanstvenih radova na temu rodne stveni interesi: istraivanje procesa u ruralnim
povijesti i socijalistike kulture pamenja, objav- i suburbanim podrujima (turizam i rekreacija,
ljuje kritike, eseje i kratke proze. kvaliteta ivljenja, prostorno planiranje i regio-
nalni razvoj, teorijski pristupi i tipologije, lokacija
Sven Janovski apsolvent je novinarstva, viego- i socijalne funkcije trgovakih centara). Objavio
dinje aktivan u udruzi Zelena akcija gdje tre- je jednu znanstvenu knjigu te samostalno i u
nutno i radi. Bio je aktivan u velikim javnim koautorstvu dvadeset jedan znanstveni rad.
kampanjama i inicijativama (Inicijativa protiv
uvoenja definicije braka u Ustav, Ne damo Tonka Malekovi je samostalna vizualna umjet-
Varavsku, Ne damo nae autoceste). S neko- nica, lanica HDLU-a, HZSU-a, Udruge za
liko entuzijastinih kolega i kolegica pokrenuo je suvremene umjetnike prakse Slobodne veze
2012. inicijativu Parkticipacija s ciljem bavljenja i Platforme za unapreenje kulture PUNKT.
pitanjima urbanog uzgoja hrane i javnih povrina, Aktivno sudjeluje na suvremenoj umjetnikoj
a koja je kasnije prerasla i u udrugu. Posebno sceni od 2003., izlaui na relevantnim skupnim
331
i samostalnim izlobama u zemlji i inozemstvu
te realizirajui projekte u javnom prostoru.
Dobitnica je vie nagrada, priznanja i umjetni-
kih stipendija. Inicijatorica je i voditeljica
Haustor-galerije LiberSPACE i edukacijsko
-izlobenog projekta Grad na drugi pogled
(s T. Vujasinovi/PUNKT).
Suzana Marjani radiu Institutu za etnologiju
i folkloristiku u Zagrebu, gdje ostvaruje interese
za teorije mita i rituala, kulturnu animalistiku
i antropologiju izvedbe. Godine 2005. objavila
je knjigu o Krleinim Davnim danima, jedinom
naem literarnom dnevniku iz Prvoga svjetskog
rata, a 2014. knjigu Kronotop hrvatskoga perfor-
mansa: od Travelera do danas. S A. Zaradijom
Ki uredila je zbornike radova Kulturni bestijarij
(2007) i Knjievna ivotinja (2012), s M. Hamerak
Folkloristiku itanku (2010) te s I. Pricom Mitski
zbornik (2010).lanica je urednitva asopisa
Trea, dvotjednika Zarez i asopisa ivot umjet-
nosti. Parafraza eljka Jermana: Volim ivotinje
(gotovo) sve.
Miranda Novak diplomirala je psihologiju na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Edukacijsko
-rehabilitacijskom fakultetu radi od veljae 2008.
godine, na Odsjeku za poremeaje u ponaanju
te se bavi prevencijom mentalnih i ponaajnih
poremeaja te promocijom mentalnog zdravlja.
Doktorirala je u podruju prevencijske znanosti
2013. godine, a osim znanosti je jako intrigira rad
sa studentima te prakticiranje savjetovanja i psi-
hoterapije. Inicijatorica je i koordinatorica pro-
jekta Zelena uionica pri Edukacijsko-rehabili-
tacijskom fakultetu na znanstveno-uilinom
kampusu Borongaj. Vrtove voli odmalena, zbog
mame i tate i obiteljskog nasljea, a prkanje po
zemlji je fokusira i smiruje.
Olga Orli studirala je etnologiju i arheologiju,
doktorirala je antropologiju 2011. godine i zapo-
slena je u Institutu za antropologiju kao znanstve-
na suradnica. Tijekom profesionalnog ivota nje-
zin je interes bio usmjeren na probleme identi-
teta i identifikacijskih procesa, stereotipa, jezine
i kulturne raznolikosti. Nakon susreta s grupama
solidarne razmjene (prvo samo s informacijama
o njima, a kasnije i kroz osobno iskustvo) poinje
sustavnije prouavati poljoprivredu potpomognu-
tu iz zajednice te koncepte prehrambenog suve-
reniteta i ekonomije solidarnosti.
332
Draena Pavlovi Lui zavrila je diplomski Dr. Igor To, dipl. ing. arh. Poslijediplomski studij
studij Urbanog umarstva, zatite prirode i istraivaki rad na Sveuilitu u Hannoveru
i okolia u Zagrebu na umarskom fakultetu (arhitektonska teorija i metodologija, primjena
Sveuilita u Zagrebu. Diplomirala je na temu teorije sustava u arhitekturi, antropoloki vidici
kartiranja elemenata zelenih povrina u donjo- arhitekture / ovjekove okoline). Doktorski
gradskim blokovima. Povremeno sudjeluje studij na Sveuilitu u Ljubljani (tema: Arhitektu-
u aktivnostima vezanima za zatitu okolia, ra i sistemologija). Na Sveuilitima u Zagrebu
permakulturu, gradske vrtove i dr. i Ljubljani osnovao kolegije Antropologija
arhitekture, Urbana antropologija i Antropologija
Vanja Radovanovi, po struci i svakodnevnom ovjekove okoline. Bavi se istraivanjima parti-
poslu inenjer elektrotehnike, radoznali je ljubi- cipacije u procesima razvoja izgraene okoline.
telj prirode, gradova te svih njihovih moguih
mjeavina, autor je bloga Nepoznati Zagreb Zrnka Trajkov diplomirala je na Odsjeku za geo-
(www.nepoznatizagreb.blog.hr), jedan od grafiju Prirodoslovno-matematikog fakulteta
pokretaa projekta Mapiranje Trenjevke u Zagrebu. U Osnovnoj koli Davorina Trstenjaka
(www.mapiranjetresnjevke.com) te ponosni lan zaposlena je od 1995. godine. U kontakt s perma-
EkoEkipe Preko, prvog alternativnog zajed- kulturom dolazi u djetinjstvu na obiteljskom ima-
nikog vrta Zagreba, a obino ga moete prona- nju u Parku prirode umberak-Samoborsko gor-
i na manje uhodanim stazama svih oblika pri- je, gdje su se roditelji trudili odravati vrt. Veinu
rode i drutva. ivota aktivna je planinarka i slobodno vrijeme
nastoji provesti u prirodi s obitelji. Od student-
Tihana Rubi je via asistentica znanstvena skih dana razvija interes prema geologiji te je
suradnica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu lanica udruge Hrvatska ljetna geoloka kola.
antropologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita Takoer je dugogodinja lanica sustava Joga
u Zagrebu. Od 2014. godine ukljuena je u etve- u svakodnevnom ivotu.
rogodinji znanstveni projekt Hrvatske zaklade
za znanost, Stvaranje grada: prostor, kultura,
identitet, voditeljice dr. sc. Jasne apo. Dokto-
rirala je 2012. godine na temu obitelji, nezaposle-
nosti i strategija preivljavanja u Hrvatskoj. Iste
godine aktivno se ukljuila u rad graanske inici-
jative Parkticipacija, promiui urbano vrtlarenje
i uzgoj hrane u gradu Zagrebu. Suurednica je (sa
Saom impragom) temata o urbanom vrtlarenju
u asopisu Zarez, (2012) i koordinatorica inicijati-
ve za uspostavu zajednikog vrta na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu (2012/13).
Lana Slavuj Bori zaposlena je na Geografskom
odsjeku Prirodoslovno-matematikog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu u statusu znanstvene
novakinje asistentice. Doktorirala je 2011.
godine na temu kvalitete ivota u gradu. Njezini
istraivaki interesi veinom su usmjereni na
urbani prostor te se u svojim radovima, osim
kvalitetom ivota, bavila problemskim podruji-
ma grada, temama preobrazbe postsocijalisti-
kog grada kao i pitanjima simbolikog ispisivanja
prostora. Tijekom istraivanja urbanih vrtova
otkrila je da su to posebna mjesta prepuna
pozitivne energije i entuzijazma, koja posjeduju
brojne prednosti za vrtlare i zajednicu. Urbani su
vrtovi zeleno blago grada, koji zbog svojeg
utjecaja na kvalitetu ivota graana zasluuju
punu pozornost korisnika i gradskih vlasti.
333
 Iz recenzija
Zbornik je vaan doprinos hrvatskoj etnolokoj i kulturnantropo-
lokoj zajednici jer po prvi puta okuplja radove s temom urbanog
vrtlarenja i pritom suvereno korespondira sa srodnim znanstveno-
istraivakim temama i drugdje u svijetu. Kritiko promiljanje su-
vremenog fenomena poput urbanog vrtlarstva omoguuje propi-
tivanje i problematiziranje odnosa izmeu proizvodnje, distribu-
cije i konzumacije hrane u dananje vrijeme te omoguuje istra-
ivanje jedne nove dimenzije drutvenosti stanovnika gradova
kao posljedicu nastanka urbanih vrtova.
Ovaj zbornik, otvarajui temu promiljanja urbanog vrtlarenja, na
neki nain nastavlja pisati povijest prehrane, povijest prehrambe-
nih sustava, povijest koja biljei djelovanje ire zajednice koja
u svakom trenu povijesti korespondira s aktualnim potrebama
i problemima drutva u cjelini. Stoga znanstveni doprinos ovog
zbornika moemo sagledati ne samo u okviru etnologije svako-
dnevnice i urbane antropologije, nego i mnogih srodnih humani-
stikih i drutvenih disciplina.
dr. sc. Melanija Belaj
Tema djela je iznimno relevantna ne samo zbog neupitnosti teme
ire gledano, a to je hrana i odnos prema proizvodnji hrane, nego
i preko specifine analize gradskih ili urbanih vrtova kao zaseb-
nog socijalno-ekolokog oblika djelovanja u ovom podruju. Una-
to viegodinjoj tradiciji urbanog vrtlarenje u Hrvatskoj, a pose-
bno u sjeni zagrebakih nebodera, osim par zapaenih i vrijednih
iznimaka (Rihtman-Augutin, D., 1988), tema nije dovoljno znan-
stveno obraena i moe se rei da ovaj zbornik radova popunja-
va tu zaputenost.
S obzirom na irinu znanstvenih disciplina koju djelo zahvaa i raz-
liiti znanstveni stil koji se njeguje u svakoj od njih, drugaija
struktura i jezik radova ne smetaju, ve se prirodno uklapaju u taj
znanstveno-drutveni kaleidoskop. Nisu toliko esti sluajevi
u znanosti finog preklapanja i suglasja te razliitosti koliko god
se pozivali na potrebu interdisciplinarnosti, a ovdje imamo pri-
mjer upravo takvog djela.
dr. sc. Draen imlea