VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE

ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE

Zagreb, sijeanj 2017.

KRATICE
U ovom dokumentu su se koristile sljedee kratice:

BDP Bruto domai proizvod

CGO Centri za gospodarenje otpadom
CS Civilni sektor
EE Elektrini i elektroniki ureaji i oprema
FZOEU Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
GIO Gorivi otpad (gorivo dobiveno iz otpada)
HAOP Hrvatska agencija za okoli i prirodu
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnika komora
HV Hrvatske vode
ISZO Informacijski sustav zatite okolia
JLS Jedinice lokalne samouprave
JP(R)S Jedinice podrune (regionalne) samouprave
KO Komunalni otpad
MBO Mehaniko-bioloka obrada
MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
MGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetnitva i obrta
MINFIN Ministarstvo financija
MP Ministarstvo poljoprivrede
MINZDR Ministarstvo zdravstva
MKO Mijeani komunalni otpad
MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova
MZOE Ministarstvo zatite okolia i energetike
NN Narodne novine
NRT Najbolje raspoloive tehnike
OPKK Operativni program konkurentnost i kohezija
PCB Poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
PKO Posebne kategorije otpada
PU Privatna ulaganja
RH Republika Hrvatska
ROO Registar oneiavanja okolia
ZOGO Zakon o odrivom gospodarenju otpadom
 2

SADRAJ
KRATICE........................................................................................................................................ 1
SADRAJ ....................................................................................................................................... 2
1. STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ .......................... 4
1.1. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA ................................. 4
1.2. POSTOJEE GRAEVINE, UREAJI I SUSTAVI ZA GOSPODARENJE
OTPADOM .............................................................................................................. 23
1.3. STATUSI PROJEKATA SANACIJA CRNIH TOAKA .................................. 36
2. OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM ....................................................... 39
3. PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAIN USPOSTAVE NOVIH
SUSTAVA I MREE GRAEVINA I UREAJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM . 42
3.1. KOMUNALNI OTPAD........................................................................................... 42
3.2. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA ..................................................................... 49
3.3. PROIZVODNI OTPAD ........................................................................................... 54
3.4. OPASNI OTPAD ..................................................................................................... 54
4. KRITERIJI ZA ODREIVANJE NAELNIH LOKACIJA I POTREBNIH
KAPACITETA NOVIH GRAEVINA I POSTROJENJA ................................................ 55
4.1. KRITERIJI ZA ODREIVANJE NAELNIH LOKACIJA NOVIH GRAEVINA
I POSTROJENJA..................................................................................................... 55
4.2. KRITERIJI ZA ODREIVANJE POTREBNIH KAPACITETA NOVIH
GRAEVINA I POSTROJENJA ............................................................................ 56
5. OPI TEHNIKI ZAHTJEVI ZA GRAEVINE I POSTROJENJA ................................ 57
6. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM I RASPODJELA
ODGOVORNOSTI IZMEU PRIVATNIH I JAVNIH SUBJEKATA KOJI SE BAVE
GOSPODARENJEM OTPADOM ...................................................................................... 58
7. MJERE ZA PROVEDBU PLANA...................................................................................... 60
7.1. MJERE ZA UNAPRJEENJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM
OTPADOM .............................................................................................................. 60
7.2. MJERE ZA UNAPRJEENJE SUSTAVA GOSPODARENJA POSEBNIM
KATEGORIJAMA OTPADA ................................................................................. 64
7.3. MJERE ZA UNAPRJEENJE SUSTAVA GOSPODARENJA OPASNIM
OTPADOM .............................................................................................................. 68
7.4. MJERE SANACIJA LOKACIJA ONEIENIH OTPADOM............................ 68
7.5. MJERE ZA PROVOENJE IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH AKTIVNOSTI . 69
7.6. MJERE ZA UNAPRJEENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA
GOSPODARENJA OTPADOM ............................................................................. 70
7.7. MJERE UNAPRJEENJA NADZORA NAD GOSPODARENJA OTPADOM .. 71
7.8. MJERE UNAPRJEENJA UPRAVNIH POSTUPAKA U GOSPODARENJU
OTPADOM .............................................................................................................. 71
8. PROJEKTI VANI ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ............. 72
9. PLAN SPRJEAVANJA NASTANKA OTPADA ............................................................ 73
9.1. SPRJEAVANJE NASTANKA OTPADA ............................................................ 73
9.2. POSTOJEE STANJE NA PODRUJU SPRJEAVANJA NASTANKA
OTPADA ................................................................................................................. 74
9.3. CILJEVI I PRIORITETI .......................................................................................... 75
9.4. MJERE SPRJEAVANJA NASTANKA OTPADA .............................................. 78
 3

10. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA ..................................... 85

11. PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH
INSTRUMENATA U GOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO
FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRITA .............................................................. 89
11.1. NAKNADA ZA ODLAGANJE OTPADA ............................................................. 89
11.2. NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIINE MIJEANOG KOMUNALNOG
OTPADA ................................................................................................................. 89
11.3. NAKNADA GOSPODARENJA POSEBNOM KATEGORIJOM OTPADA........ 90
11.4. POVRATNA NAKNADA....................................................................................... 90
11.5. NAKNADA ZA JAVNU USLUGU PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG
OTPADA ................................................................................................................. 91
12. DODACI .............................................................................................................................. 92
12.1. KARTA ODLAGALITA PREMA STATUSU OPERATIVNOSTI .................... 92
12.2. KARTA GRAEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM ................................ 93
12.3. TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM RH 94
12.4. PRIKAZ MJERA PLANA SPRJEAVANJA NASTANKA OTPADA ................ 97
 4

1 STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

1.1 PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA
1.1.1 Ukupne koliine otpada1
U 2014. godini ukupno evidentirane koliine proizvedenog otpada (komunalnog i
proizvodnog) iznosile su oko 3,7 milijuna tona to je za 10,5% vie u odnosu na 2012.
godinu. U ukupnoj koliini otpada 97% ini neopasni otpad, dok preostalih 3% ini opasni
otpad.
Obzirom na porijeklo otpada, najvei udio nastaje u kuanstvima (31%), ime su
obuhvaene razliite vrste otpada koje proizvode graani, od komunalnog otpada do drugih
vrsta otpada kao to su npr. otpadna vozila. Ako se promatraju gospodarske djelatnosti,
najvei proizvoai otpada su sektor uslunih djelatnosti i sektor graevinarstva, svaki s
udjelom od 17%. Zatim slijede sektor preraivake industrije s udjelom od 12% i
djelatnost sakupljanja, obrade, zbrinjavanja otpada i oporabe materijala s udjelom od 11%.
Preostale gospodarske djelatnosti u ukupno proizvedenim koliinama otpada sudjeluju s
udjelom od 12%, ali treba napomenuti da su podatci o evidentiranim koliinama za otpad
iz pojedinih sektora jo uvijek nezadovoljavajue kvalitete (graevinarstvo, poljoprivreda i
sl.) Takoer, dio ostataka, npr. iz poljoprivrede, umarstva ili od vaenja mineralnih
sirovina, ne smatra se otpadom i stoga ne prijavljuje.
Uz odreene vrste komunalnog otpada (npr. mijeani komunalni otpad), u ukupno
proizvedenim koliinama otpada najzastupljenije vrste ine otpadni metali (13%), zemlja
(9%), mineralni graevinski otpad (9%), ivotinjske fekalije, urin i gnojivo (7%) te otpadni
papir (6%).
Prema prijavljenim podacima osoba koje obavljaju oporabu odnosno zbrinjavanje otpada,
u 2014. godini je obraeno ukupno oko 3,4 milijuna tona otpada (proizvodnog i
komunalnog), od ega se 3,1 milijuna odnosi na otpad preuzet s podruja Hrvatske, dok se
315.000 tona odnosi na uvezeni otpad. Podaci se odnose na zavrne postupke obrade iza
kojih ne slijedi daljnje postupanje s otpadom. Preostale koliine proizvedenog otpada
podvrgnute su postupcima predobrade odnosno pripreme za zavrni postupak obrade ili su
izvezene na obradu izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH).
Prikaz udjela zavrnih postupaka obrade otpada preuzetog s podruja RH i obraenog u
2014. godini prikazan je na Slici 1.

1
U trenutku izrade Plana, podatci o proizvodnom otpadu za 2015. godinu jo nisu bili obraeni, pa su za
prikaz ukupnih koliina otpada i koliina proizvodnog otpada dani slubeni podatci HAOP-a za 2014.
godinu.
 5

Slika 1. Udio postupaka oporabe/zbrinjavanja ukupnog otpada (proizvodnog i

komunalnog) sa podruja RH u 2014. godini prema prijavama obraivaa otpada (HAOP,
2016.)
Odlaganjem na odlagalite zbrinuto je 56% ukupne koliine obraenog otpada
(proizvodnog i komunalnog) preuzetog s podruja RH, dok je postupcima oporabe
obraeno 44%. U odnosu na 2012. godinu uoeno je smanjenje u primjeni postupka
odlaganja otpada za 10% te porast oporabe za 8%.
U oporabi (44%) najvei udio ini materijalna oporaba (40%), dok se vrlo mali udio odnosi
na energetsku oporabu (2%) i postupke nasipavanja kao to je koritenje graevnog otpada
na odlagalitima otpada u tehnike svrhe pri krajobraznom ureenju ili kao pokrovni
materijal (2%). Udio otpada zbrinutog spaljivanjem bez oporabe energije je zanemariv, te
ini svega 0,002%.

1.1.2 Komunalni otpad

Zakonom o odrivom gospodarenju otpadom (u daljnjem tekstu: ZOGO) (NN 94/13)
komunalni otpad se definira kao otpad nastao u kuanstvu i otpad koji je po prirodi i
sastavu slian otpadu iz kuanstava, a ne ukljuuje proizvodni otpad i otpad iz
poljoprivrede i umarstva.
Mijeani komunalni otpad je otpad iz kuanstva i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova
koji je po svojstvima i sastavu slian otpadu iz kuanstva, a iz kojeg posebnim postupkom
nisu izdvojeni pojedini materijali (npr.papir, staklo i dr.), te je u Katalogu otpada (Pravilnik
o katalogu otpada, NN 90/15) oznaen kao 20 03 01.
Javna usluga prikupljanja komunalnog otpada u 2015. godini obuhvaala je 99%
stanovnitva RH, a nije bila dostupna u jednoj opini.
Dugogodinji rast koliina proizvedenog komunalnog otpada u RH zaustavljen je 2008.
godine, nakon ega do 2010. godine slijedi smanjenje prijavljenih koliina, to se moe
pripisati gospodarskoj krizi. Od 2010. godine nadalje koliine uglavnom stagniraju, s
izuzetkom 2013. godine, kada se uslijed sanacije divljih odlagalita biljee ipak neto vee
koliine proizvedenog komunalnog otpada. Od 2011. godine nadalje u ukupne koliine
komunalnog otpada ubrajaju se i koliine koje potjeu iz uslunog sektora, a koji se
smatraju komunalnim otpadom (otpadni papir i karton, ambalani otpad itd).
 6

Uinkovitost koritenja resursa odnosno odrivog razvoja gospodarstva i drutva mjera je

politike zatite okolia koja predstavlja izazov kako na europskoj tako i na razini RH.
Prema podacima Hrvatske agencije za okoli i prirodu (u daljnjem tekstu: HAOP) unato
aktivnostima provedenim u ovom podruju (naknade vezane uz koritenje prirodnih
resursa i oneienje okolia, potrebe praenja stanja i trendova u raznim gospodarskim
sektorima, razvoj zelenog gospodarstva i dr.) razdvajanje veze izmeu koritenja resursa i
gospodarskog rasta jo uvijek nije u potpunosti postignuto kao to nije postignuto niti
razdvajanje poveznice izmeu proizvodnje otpada i gospodarskog rasta odreen
Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09). Razdvajanje veze izmeu
proizvodnje otpada i gospodarskog rasta, koje se prikazuje kao odnos koliine
proizvedenog, u ovom sluaju komunalnog, otpada po stanovniku i bruto domaeg
proizvoda (BDP), u godini (kg/EUR) prikazano je na Slici 2.

Slika 2. Intenzitet stvaranja otpada u RH u razdoblju od 1995. do 2015. godine (HAOP,

2016.)
Ukupna koliina proizvedenog komunalnog otpada u 2015. godini iznosila je 1.653.918
tona, odnosno 386 kilograma po stanovniku. Godinje koliine proizvedenog komunalnog
otpada u RH u razdoblju od 1995. do 2015. godine prikazane su na Slici 3.

Slika 3. Godinje koliine proizvedenog komunalnog otpada u RH u razdoblju od 1995.

do 2015. godine (HAOP, 2016.)
 7

Ako se promatraju koliine proizvedenog komunalnog otpada obzirom na porijeklo

(upaniju), moe se uoiti nerazmjer izmeu kontinentalnih i priobalnih upanija,
najvie uslijed utjecaja turizma (Slika 4).

Slika 4. Specifina koliina proizvedenog komunalnog otpada u 2015., po upanijama

(HAOP, 2016.)
Koliina komunalnog otpada iz turizma u 2015. godini je iznosila 98.960 tona to ini oko
6% ukupne koliine komunalnog otpada. Najvee koliine komunalnog otpada iz turizma
nastaju u Istarskoj upaniji, Primorskogoranskoj upaniji i Splitskodalmatinskoj
upaniji, dok su najmanje koliine evidentirane u Koprivnikokrievakoj upaniji i
Virovitiko - podravskoj upaniji.
Osim utjecaja turizma, na odstupanje specifine koliine otpada od prosjene vrijednosti
koje se moe zamijetiti kod pojedinih upanija, opina i gradova, dodatno moe utjecati i
neprovoenje vaganja, koje esto rezultira nedovoljno dobrim procjenama koliina
preuzetog otpada.
Procjena sastava mijeanog komunalnog otpada u RH za 2015. godinu prikazana je u
Tablici 1.

Tablica 1. Procijenjeni sastav mijeanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini

Sastavnica Udio (%)
Metal 2,1
Drvo 1,0
Tekstil/odjea 3,7
Papir i karton 23,2
Staklo 3,7
Plastika 22,9
Guma 0,2
Koa/kosti 0,5
Kuhinjski otpad 30,9
Vrtni otpad 5,7
Ostali otpad (zemlja, praina, pijesak, nedefinirano) 6,3
Ukupno 100
Izvor: HAOP, projekt: Izrada jedinstvene metodologije za analize sastava komunalnog otpada, odreivanje prosjenog
sastava komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj i projekcija koliina komunalnog otpada
 8

U 2010. godini udio mijeanog komunalnog otpada iznosio je ak 86% ukupnoga

komunalnog otpada, a od 2012. godine nadalje odnos mijeanog i ostalih odvojeno
sakupljenih vrsta komunalnog otpada uglavnom je bez promjena (Slika 5).

U 2015. godini koliina mijeanog komunalnog otpada je iznosila 1.262.844 tona (76%
proizvedenog otpada). Odvojeno je sakupljeno 24% ili 391.074 tona ostalih vrsta
proizvedenog komunalnog otpada.

Slika 5. Udjeli mijeanog i odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u RH u razdoblju od

2010. do 2015. (HAOP, 2016.)
Nakon izmjene metodologije izrauna koliina komunalnog otpada, odnosno pribrajanja
koliina komunalnog otpada koje potjeu iz uslunog sektora, u 2012. godini je evidentiran
nagli porast udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u iznosu od 9%. Najvei
porast odvojenog sakupljanja evidentiran je za papir, staklo i plastiku (Slika 6).

Slika 6. Koliine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (ukupno, pojedine vrste) u

RH u razdoblju od 2010. do 2015. (HAOP, 2016.)
Odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo,
plastika, metal) provodi se sakupljanjem s kunog praga, putem spremnika na javnim
povrinama, zelenih otoka, reciklanih dvorita te putem uspostavljenih nacionalnih shema
za posebne kategorije otpada. Odvojeno sakupljanje korisnih vrsta otpada iz komunalnog
otpada organizirano od strane jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS)
provodilo se tijekom 2015. godine u oko 400 opina i gradova. Iako se broj izgraenih
 9

reciklanih dvorita poveao sa 17 u 2010. godini na 84 u 2016. godini te je do 2016.

godine nabavljeno i 46 mobilnih jedinica, ukupne koliine sakupljene putem reciklanih
dvorita se ne poveavaju znaajnije, te u 2015. godine iznose 15.901 tona.
U razdoblju od 2010. do 2015. godine biljei se porast udjela komunalnog otpada izravno
upuenog na oporabu (Slika 7). Za 2010. godinu taj udio iznosio je tek 4% (68.947 tona),
dok za 2015. godinu iznosi 18% (298.026 tona, u to je ukljueno i 8.768 tona mijeanog
komunalnog otpada upuenog na mehaniko bioloku obradu).

Slika 7. Gospodarenje komunalnim otpadom u RH u razdoblju od 2010. do 2015. (HAOP,

2016.)
Pored 18% oporabljenog (pri emu se tek 2% odnosi na kompostiranje i anaerobnu
digestiju) i 80% odloenog otpada u 2015. godini, preostalih 2% ine koliine privremeno
uskladitenog komunalnog otpada i procijenjene koliine za neobuhvaeni dio
stanovnitva, za koje nije bilo mogue odrediti nain postupanja.
Kompostiranjem je u 2015. godini obraeno svega 27.432 tona, a u bioplinskim
postrojenjima jo 132 tona komunalnog otpada. Energetski je oporabljeno 288 tona
komunalnog otpada, a bez oporabe energije svega 56 tona. Koliina odloenog
komunalnog otpada iznosila je 1.318.740 tona.
Na Slici 8 prikazan je udio postupaka oporabe/zbrinjavanja komunalnog otpada u 2015.
godini.
 10

Slika 8. Udio postupaka oporabe/zbrinjavanja komunalnog otpada u 2015. godini (HAOP,

2016.)
Procjena ukupnih koliina oporabljenog komunalnog otpada u 2015. godini po upanijama
prikazana je u Tablici 2.

Tablica 2. Procjena proizvedenih koliina komunalnog otpada i gospodarenja istim u

2015. godini, po upanijama (HAOP, 2016.)
Ukupno
proizvedena Komunalni otpad Stopa oporabe
upanija koliina upuen na komunalnog
komunalnog oporabu (t) otpada (%)
otpada (t)
Zagrebaka 83.601 18.467 22,1
Krapinsko-zagorska 18.687 4.282 22,9
Sisako - moslavaka 51.303 6.628 12,9
Karlovaka 46.163 5.304 11,5
Varadinska 34.192 8.389 24,5
Koprivniko-krievaka 25.725 6.311 24,5
Bjelovarsko - bilogorska 30.596 4.359 14,2
Primorsko-goranska 169.447 38.717 22,8
Liko-senjska 24.986 4.314 17,3
Virovitiko-podravska 25.060 5.369 21,4
Poeko-slavonska 15.961 2.497 15,6
Brodsko-posavska 41.139 8.735 21,2
Zadarska 108.784 13.190 12,1
Osjeko-baranjska 79.882 13.605 17,0
 11

ibensko-kninska 55.152 8.452 15,3

Vukovarsko-srijemska 53.474 8.146 15,2
Splitsko-dalmatinska 246.396 27.798 11,3
Istarska 138.690 22.814 16,4
Dubrovako-neretvanska 71.900 12.525 17,4
Meimurska 27.065 10.349 38,2
Grad Zagreb 305.714 67.774 22,2
Ukupno: 1.653.918 298.026 18,0
*Odloeno je 80% ukupnog komunalnog otpada, ostalim manje zastupljenim postupcima (privremeno skladitenje,
postupci koje nije bilo mogue utvrditi) podvrgnuto je 2% ukupnog komunalnog otpada

Stopa recikliranja etiri frakcije iz komunalnog otpada - papira, plastike, metala i stakla u
2015. godini iznosila je 25% (Izraun prema metodi 2, Odluka Komisije 2011/753/EU o
uspostavi pravila i metoda izrauna za provjeru potivanja ciljeva iz lanka 11. (2)
Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i vijea odnosno okvirne direktive o otpadu.).
Koliine odloenog komunalnog otpada koje su prijavila odlagalita otpada smanjile su se
u razdoblju od 2010. do 2015. godine za 18%. Koliine odloenog otpada prikazane su na
Slici 9.

Slika 9. Koliine ukupno odloenog komunalnog otpada, odloenog mijeanog

komunalnog otpada i odloenog biorazgradivog komunalnog otpada u RH u razdoblju od
2010. do 2015. (HAOP, 2016.)
 12

U 2015. godini ukupno je odloeno 1.318.740 tona komunalnog otpada, od ega 828.564
tona biorazgradivog komunalnog otpada (63%). U istoj godini mijeanog komunalnog
otpada je odloeno 1.224.081 tona. Iako tek 47 odlagalita prijavljuje vaganje komunalnog
otpada prije odlaganja, radi se ipak o odlagalitima koja primaju najvee koliine otpada.
Udio neizvaganih koliina u ukupno odloenom komunalnom otpadu u 2014. iznosi 39%,
a u 2015. neto boljih 33% (Tablica 3).

Tablica 3. Odlaganje komunalnog otpada u 2015. godini, po upanijama (HAOP,

2016.)

Udio
Odloeno Odloeno neizvaganog
Odloeno
mijeanog biorazgradivog otpada u
upanija komunalnog
komunalnog komunalnog odloenom
otpada (t)
otpada (t) otpada (t) komunalnom
otpadu (%)
Zagrebaka 38.480 35.801 24.907 28
Krapinsko-zagorska 14.078 12.784 9.144 100
Sisako-moslavaka 56.738 55.353 38.814 30
Karlovaka 35.487 33.829 23.259 36
Varadinska 4.160 3.743 2.860 100
Koprivniko-krievaka 35.099 33.988 22.354 21
Bjelovarsko-bilogorska 47.125 44.469 30.818 37
Primorsko-goranska 125.839 105.476 65.759 70
Liko-senjska 19.051 18.812 12.375 100
Virovitiko-podravska 17.989 17.710 11.478 27
Poeko-slavonska 12.431 11.991 8.252 18
Brodsko-posavska 28.958 25.576 20.258 50
Zadarska 86.803 75.713 56.584 19
Osjeko-baranjska 71.834 68.754 50.904 87
ibensko-kninska 45.208 42.177 29.337 17
Vukovarsko-srijemska 50.679 49.114 33.345 28
Splitsko-dalmatinska 214.331 190.869 133.707 30
Istarska 117.251 105.178 80.680 7
Dubrovako-neretvanska 49.637 48.035 32.493 100
Meimurska 16.304 13.449 11.266 0
Grad Zagreb 231.259 231.259 129.969 0

Ukupno: 1.318.740 1.224.081 828.564 33

 13

Bioloki razgradivi otpad je otpad koji se moe razgraditi biolokim aerobnim ili
anaerobnim postupkom.
Biorazgradivi komunalni otpad obuhvaa bioloki razgradive vrste otpada podrijetlom iz
kuanstva i otpad koji je po prirodi i sastavu slian otpadu iz kuanstva, primjerice otpadni
papir, biorazgradivi tekstil, zeleni otpad od odravanja javnih povrina i sl., osim
proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i umarstva.
Proizvodnja biorazgradivog komunalnog otpada po stanovniku poveana je sa 158 kg u
1997. godini na 250 kg u 2015. godini. Uzimajui u obzir podatak da biorazgradivi udio u
mijeanom komunalnom otpadu iznosi 65% (Metodologija za odreivanje sastava i
koliina komunalnog odnosno mijeanog komunalnog otpada, HAOP), proizvedena
koliina biorazgradivog komunalnog otpada u 2015. godini iznosi 1.070.783 tona.
Koliine proizvedenog i odloenog biorazgradivog komunalnog otpada za razdoblje od
1997. do 2015. godine prikazane su na Slici 10.

Slika 10. Proizvedeni i odloeni biorazgradivi komunalni otpad u razdoblju od 1997.

do 2015. u odnosu na propisane ciljeve (HAOP, 2016.)

1.1.3 Proizvodni otpad

Proizvodnim otpadom smatra se otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji,
obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnih procesa koji se koriste u
proizvodnom procesu istog proizvoaa.
U 2014. godini u Registar oneiivaa okolia (u daljnjem tekstu: ROO) prijavljen je
nastanak 1.607.450 tona proizvodnog otpada, od ega 1.523.538 tona neopasnog, to je za
otprilike 3% vie od prosjeka prijavljenih koliina u razdoblju od 2005. do 2014. godine.
Prikaz koliina prijavljenog proizvodnog otpada u RH u razdoblju od 2005. do 2014.
godine dan je na Slici 11.
 14

Slika 11. Koliine prijavljenog proizvodnog otpada u RH u razdoblju od 2005.- 2014.

godine (HAOP, 2015.)
Razlike u koliinama nastalog proizvodnog otpada posljedica su gospodarskih kretanja u
posljednjim godinama, ali i izmjene metodologije prijave podataka kao to je primjerice
iskljuivanje iz prijave ostataka od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina koji
ostaju na lokaciji i nusproizvoda ivotinjskog podrijetla od 2008. godine.
Prema podacima HAOP-a u 2014. godini najvei udio u ukupno prijavljenim koliinama
proizvodnog otpada inio je otpad nastao obradom otpada i otpad iz ureaja za
proiavanje gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode i vode za industrijsku uporabu
(26%), graevni otpad i otpad od ruenja objekata, ukljuujui iskopanu zemlju s
oneienih lokacija (26%) te otpad iz termikih procesa (9%). Najveim dijelom je rije o
otpadnim metalima, otpadnim muljevima nastalim obradom komunalnih otpadnih voda,
mijeanom graevnom otpadu, lebdeem pepelu od izgaranja ugljena, talonom pepelu,
ljaci i praini iz kotla, nepreraenoj ljaci i dr. Najvei udio u proizvedenom proizvodnom
otpadu ima Grad Zagreb (25%), Osjeko-baranjska (11%) i Istarska upanija (11%).
Proizvodni otpad se odlae na odlagalita neopasnog otpada ili se izvozi.

1.1.4 Opasni otpad

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili vie opasnih svojstava odreenih u ZOGO-u.
U 2014. godini evidentirano je 130.316 tona opasnog otpada, to je 25% vie nego 2011.
godine kada je koliina opasnog otpada iznosila 103.890 tona (Slika 12).
U zadnjih nekoliko godina unaprjeena je kvaliteta podataka, ali jo uvijek se ne
evidentiraju sve nastale koliine opasnog otpada, koje su na godinjoj razini procijenjene
na 200.000 - 220.000 tona2.

2
Projekt Phare 2006: Development of Hazardous Waste Management System, including the identification
and managemen of hot spot sites,
 15

Slika 12. Koliine proizvedenog opasnog otpada u RH u razdoblju od 2011. do 2014.

(HAOP, 2015.)
Prema podacima za 2014. godinu, opasni otpad od posebnih kategorija ini najvei dio
ukupnih koliina opasnog otpada. Otpadna vozila i otpadni EE ureaji i oprema ine ak
38% ukupnih koliina opasnog otpada, a zajedno s graevnim otpadom koji sadri azbest
ak 52% opasnog otpada. Uz posebne kategorije otpada veliki udio u opasnom otpadu ima
kemijski otpad (17%).
Kada se promatra porijeklo nastalog opasnog otpada, uz kuanstva (25%) najvei
proizvoai opasnog otpada su sektor uslunih djelatnosti (29%) i sektor preraivake
industrije (27%). Iz sektora preraivake industrije proizvodnji opasnog otpada znaajno
doprinose djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te proizvodnje
metala i metalnih proizvoda. Koliine opasnog otpada koje potjeu iz sektora
graevinarstva i djelatnosti sakupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada te oporabe otpada
takoer nisu zanemarive.
Vezano za gospodarenje opasnim otpadom, na obradu u izvoz se godinje uputi oko 18%
proizvedene koliine opasnog otpada. U RH se oko 34% proizvedene koliine opasnog
otpada materijalno oporabi, a oko 9% se spali uz koritenje energije. Na posebno
pripremljena odlagalita odnosno kazete godinje se odloi oko 8% proizvedenog opasnog
otpada. Rije je o graevinskim materijalima koji sadre azbest. Ostatak od 31% ine
postupci predobrade odnosno pripreme za zavrni postupak obrade. Uglavnom su to
postupci obrade iza kojih slijedi zbrinjavanje otpada.

1.1.5 Posebne kategorije otpada

ZOGO-om su propisane sljedee posebne kategorije otpada: biootpad, otpadni tekstil i
obua, otpadna ambalaa, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori,
otpadna vozila, otpad koji sadri azbest, medicinski otpad, otpadni elektrini i elektroniki
(u daljnjem tekstu: EE) ureaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, graevni otpad,
otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan
dioksida, otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili (u daljnjem tekstu: PCB).
Za est posebnih kategorija otpada uvedena je proirena odgovornost proizvoaa u vidu
naplate naknade za stavljanje na trite proizvoda od kojih nastaju te posebne kategorije
otpada za koje su uspostavljeni sustavi odvojenoga sakupljanja i obrade. To su ambalani
otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume i EE
otpad.
 16

Prikaz sakupljenih koliina posebnih kategorija otpada u razdoblju od 2006. do 2015.

godine dan je u Tablici 4.

Tablica 4. Koliine posebnih kategorija otpada sakupljene od poetka provedbe pravilnika koji
ureuju gospodarenje posebnim kategorijama otpada (FZOEU i HAOP, 2016.)

Posebna kategorija
otpada
Sakupljeno

2006 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ambalani otpad (t) 198.189 247861 272.135 231.239 178.112 125.258 118.493 116.794 110.217 140.441

Otpadna vozila (t) - 6.737 7.887 16.617 22.756 35.104 32.109 28.816 17.894 16.945

Otpadne baterije i
- 6.484 10.737 7.180 8.290 8.480 7.165 7.296 6.965 5.596
akumulatori (t)
Otpadne prijenosne
- 37 111 68 116 89 112 76 72 98
baterije (t)

EE otpad (t) - - 5.719 13.522 17.748 17.518 16.187 15.025 15.482 23.758

Otpadna ulja-maziva (t) - 6115 7.068 6.784 6.640 6.391 5.835 5.678 5.753 5.390

Otpadna ulja-jestiva (t) - 1132 1.606 2.145 1.260 1.196 911 718 721 759

Otpadne gume (t) 13.130 22.265 21.224 20.234 19.917 18.509 18.305 19.346 17.514 18.674

Graevni otpad koji sadri

- - 0,004 1.660 3.283 3.637 8.985 11.673 9.284 9.476,67
azbest (t)

Graevni otpad (t)* 275.323 266.457 194.406 131.863 362.567 579.240 717.382 872.782 761.312 882.256

Otpadni PCB (t)* - - - - - 227 59 133 64 38

Medicinski otpad (t) - - - - 3.663 3.507 3.317 3.118 3.842 4.232

Otpadni mulj iz ureaja za

proiavanje otpadnih - 6.551 17.674 20.983 21.315 18.570 18.457 18.626 18.766 20.452
voda (tona suhe tvari)
Za podatke o graevnom, medicinskom otpadu, otpadnom PCB-u i otpadnom mulju iz ureaja za proiavanje otpadnih voda izvor podataka je HAOP dok
se podaci za sve ostale kategorije odnose na sustav kojima upravlja FZOEU.
*Prikazani su podaci o obraenom otpadu, koji se do izrade novih procjena (HAOP projekt 2016) ujedno iskazuju i kao proizvedeni graevni otpad.
Podaci o otpadnom PCB-u odnose se na zbrinutu opremu koja sadri PCB (kondenzatori i transformatori) te na bilo koji otpadni materijal ili tekuinu koja
sadri ili je oneiena PCB-om. Podatak naveden u 2011. godini odnosi se na koliine otpadnog PCB-a koje su zbrinute u razdoblju 2008. (od stupanja
Pravilnika na snagu) - 2011.

Do 2008. godine razvoj sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada je intenzivan,

te se koliine sakupljenog i oporabljenog otpada sustavno poveavaju. Od 2009. godine
uglavnom se u svim kategorijama biljei stagnacija ili pad u sakupljenim koliinama, to je
najvjerojatnije uvjetovano smanjenom koliinom proizvoda koji se stavljaju na trite
uslijed gospodarske krize. U 2015. godini sakupljene koliine veine posebnih kategorija
otpadom rastu.

1.1.5.1 Biootpad
Biootpad je bioloki razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz
kuanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slini otpad iz proizvodnje
prehrambenih proizvoda.
 17

Procijenjene koliine proizvedenog biootpada iz komunalnog otpada se od 2012. godine ne

mijenjaju te u prosjeku iznose oko 530.000 tona. Udio biootpada u mijeanom
komunalnom otpadu iznosi 37%, a utvren je temeljem sastava mijeanog komunalnog
otpada iskazanog u Tablici 1 ovoga Plana. Uzimajui u obzir navedeni udio i koliine
odloenog mijeanog komunalnog otpada dolazi se do zakljuka da se na odlagalitima
otpada u RH godinje odloi gotovo 500.000 tona biootpada, od ega se procjenjuje da je
oko 380.000 tona otpada od hrane. Prosjeno se odvojeno sakupi oko 11% ukupno
proizvedenog biootpada odnosno 60.000 tona, od ega se tek polovica proslijedi na
oporabu (kompostiranje, anaerobna digestija). Odvojeno sakupljanje biootpada u 2015.
godini provodilo se u 96 JLS.
Na Slici 13 daje se prikaz koliina proizvedenog, odvojeno sakupljenog i oporabljenog
biootpada iz komunalnog otpada u RH u razdoblju od 2012. do 2015.

Slika 13. Koliine proizvedenog, odvojeno sakupljenog i oporabljenog biootpada iz

komunalnog otpada u RH za razdoblje od 2012. do 2015.

1.1.5.2 Otpadni tekstil i obua

Prema podacima o procijenjenom sastavu i koliinama komunalnog otpada u RH (Projekt:
Izrada jedinstvene metodologije za analize sastava komunalnog otpada, odreivanje
prosjenog sastava komunalnog otpada u RH i projekcija koliina komunalnog otpada,
HAOP) dobivenim na osnovu procijenjenog sastava mijeanog komunalnog otpada udio
otpadnog tekstila u mijeanom komunalnom otpadu iznosi 3,7%. Uzimajui u obzir ovaj
podatak, procijenjena koliina otpadnog tekstila koja je u 2014. godini bila dio mijeanog
komunalnog otpada iznosi 46.033 tona, odnosno 10,9 kg po stanovniku godinje.
Odvojeno sakupljene vrste tekstilnog otpada (proizvodnog i komunalnog), ukljuujui i
ambalau od tekstila, iznosile su 8.503 tona. Oko 20% odvojeno sakupljenog tekstilnog
otpada se oporabi u RH, oko 12% se odloi na odlagalita, dok se ostatak izveze u druge
zemlje.
 18

1.1.5.3 Otpadna ambalaa

Sakupljene i oporabljene koliine otpadne ambalae prikazane su u Tablici 5.

Tablica 5. Koliina ambalae stavljene na trite i koliina sakupljenog otpadne

ambalae u razdoblju od 2006. do 2015. godine (FZOEU i HAOP, 2016.)
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ukupno
stavljeno na 207.739 220.387 231.849 217.401 204.958 205.727 198.606 198.571 204.707 215.534
trite (t)
Ukupno 199.195 247.861 271.810 226.600 180.864 131.643 118.493 116.796 110.217 140.441
sakupljeno (t)
Ukupno
oporabljeno 198.189 247.978 272.135 231.239 178.112 125.258 118.493 116.796 100.969 129.554
(t)

Od 2009. do 2014. padaju koliine ambalae stavljene na trite, nakon ega opet dolazi do
porasta. Tijekom 2015. godine na trite RH ukupno je stavljeno 215.534 tona ambalae,
od ega najvie ambalae od papira, kartona i vieslojne ambalae s preteno papirnom
komponentom (76.663 tona), zatim staklene ambalae (53.335 tona), ambalae od plastike
(51.959 tona), ambalae od drva (22.563 tona), metalne ambalae (10.866 tona) te ostalih
materijala (148 tona).
Koliine sakupljene otpadne ambalae od 2009. do 2014. godine znaajno su smanjene (za
oko 50%, najvei pad biljei se u koliinama papira i kartona), djelomino radi smanjenih
koliina ambalae na tritu, a dijelom radi uinkovitije kontrole samog sustava
gospodarenja ovom vrstom otpada. U 2015. godini ponovo se biljei rast sakupljenih
koliina (27% u odnosu na 2014.).
Preko 55% sakupljene otpadne ambalae u 2015. godini inila je otpadna ambalaa od
papira, kartona i vieslojna otpadna ambalaa s preteno papirnom komponentom, zatim
25% staklena ambalaa, 18% ambalaa od plastike, a ostatak sakupljenog otpada inila je
otpadna ambalaa od metala i drveta.
U 2015. godini ukupno je oporabljeno 60% otpadne ambalae. Sve su koliine unutar
sustava Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU)
prema prijavama oporabljene recikliranjem stoga je postotak recikliranih koliina u 2015.
godini takoer 60% to je unutar zadanog cilja za recikliranje otpadne ambalae.
U odnosu na postavljene pojedinane ciljeve recikliranja dostignuti su ciljevi za staklo
(65%), plastiku (46%), i papir (89%), dok je stopa recikliranja za metale iznosila 14% od
zadanih 50%, a za drvo samo 3% od zadanih 15%.

1.1.5.4 Otpadne gume

Koliine guma stavljenih na trite su se smanjile s 27.824 tona u 2007. godini na 19.774
tona u 2015. godini, odnosno po stopi od 4% godinje. Nakon poetnih godina uhodavanja
sustava, koliine skupljenih otpadnih guma su nakon 2009. godine bez veih varijacija s
prosjenom godinjom koliinom od cca 18.700 tona skupljenih otpadnih guma. Sve
koliine skupljenih otpadnih guma se oporabe, od ega 76% materijalnom oporabom.
 19

1.1.5.5 Otpadna ulja

Sakupljene koliine otpadnih mazivih ulja od 2007. godine se ne mijenjaju znaajno, a
sakupljene koliine termiki se oporabe. Prema podacima u 2015. godini na trite u RH
stavljeno je 32.786 tona mazivog ulja. Procijenjena koliina proizvedenog otpadnog
mazivog ulja iznosi 16.393 tona. Sakupljeno je 5.390 tona, odnosno oko 33% procijenjenih
proizvedenih koliina, a oporabljeno je 6.830 tona, to se objanjava oporabljenim
koliinama sa skladita.
Prema podacima FZOEU-a u 2015. godini ukupno je sakupljeno 759 t otpadnih jestivih
ulja unutar sustava FZOEU-a i oporabljeno je 761 t.
Meutim podaci HAOP-a generirani iz podataka prijavljenih u bazu ROO koji obuhvaaju
dionike izvan sustava FZOEU-a pokazuju da je u 2015. godini sakupljeno 4.163 t otpadnih
jestivih ulja od ega je 1.400 t oporabljeno u RH, a 2.500 t izvezeno na oporabu u druge
zemlje.

1.1.5.6 Otpadne baterije i akumulatori

Na trite RH u 2015. godini stavljeno je 9.570 t baterija i akumulatora. Prijavljena
koliina sakupljenih otpadnih baterija i akumulatora iznosila je 5.596 t, dok je oporabljena
koliina bila 6.198 (pretpostavlja se da je dio oporabljenih koliina sakupljen u prethodnoj
kalendarskoj godini). U posljednje tri godine na trite RH stavljeno je u prosjeku 336 t
prijenosnih baterija i akumulatora, dok je koliina sakupljenih prijenosnih otpadnih baterija
i akumulatora u 2015. godini iznosila 98 t.
Cilj propisan pravilnikom kojim je regulirano gospodarenje otpadnim baterijama i
akumulatorima, a prema kojem je potrebno postii najmanje 25% stope sakupljanja
prijenosnih otpadnih baterija do rujna 2016. godine, ostvaren je u 2012. godini sa stopom
sakupljanja koja je iznosila 29%. U 2013. i 2014. godini cilj nije ispunjen da bi u 2015.
godini postignutom stopom sakupljanja od 29% cilj ponovo bio ispunjen. Ciljevi
efikasnosti recikliranja za otpadne baterije i akumulatore su ispunjeni u godinama u kojima
su praeni (2014., 2015.).

1.1.5.7 Otpadna vozila

U prvoj godini primjene sustava gospodarenja otpadnim vozilima (2007. godina) bilo je
prijavljeno sakupljanje 7.915 tona i obrada 2.901 tone otpadnih vozila. Do 2011. godine
zabiljeen je stalni porast te je za tu godinu prijavljeno skupljanje 35.104 tone i obrada
35.111 tona otpadnih vozila. Meutim, naredne etiri godine biljei se kontinuirani pad
koliina u prosjeku od 13% godinje, te je tako 2015. godine prijavljeno skupljanje 16.690
tona i obrada 16.945 tona otpadnih vozila. Prema prijavama obraivaa otpadnih vozila za
2015. godinu, ciljevi za ponovnu uporabu i recikliranje (85% prosjene mase na obradu
predanog otpadnog vozila) i ponovnu uporabu i oporabu (95% prosjene mase na obradu
predanog otpadnog vozila) su postignuti.

1.1.5.8 Otpad koji sadri azbest

U razdoblju od 2008. do kraja 2015. godine ovlateni sakupljai sakupili su 48.002 tona
graevnog otpada koji sadri azbest. Ova vrsta otpada se od 2011. godine odlagala na
posebno izgraene odlagaline plohe na kojima je prema podacima HAOP-a odloeno
ukupno 42.101 tona, a dio otpada se izvozio.
 20

1.1.5.9 Medicinski otpad

U razdoblju od 2010. do 2013. godine zabiljeeno je smanjenje ukupno prijavljenih
koliina medicinskog otpada za 15%, nakon ega se u 2015. u odnosu na 2013. biljei
porast za ukupno 36%.
U 2015. godini ukupno je proizvedeno 4.232 tona medicinskog otpada, od ega 77%
opasnog otpada ije je sakupljanje i odlaganje podvrgnuto specijalnim zahtjevima radi
prevencije infekcije, a koji se obrauje sterilizacijom/autoklaviranjem. Neopasni
medicinski otpad inio je 23% u ukupnoj koliini medicinskog otpada, pri emu je najvei
udio (59%) inio otpad ije sakupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima
radi prevencije infekcije, npr. rublje, zavoji od gipsa, posteljina, odjea za jednokratnu
primjenu, platno, pelene i sl. Najvee koliine medicinskog otpada proizvedene su
obavljanjem djelatnosti zdravstvene zatite (85%), a od toga najvie u bolnicama (77%).

1.1.5.10 Otpadni elektrini i elektroniki ureaji i oprema

Sustav sakupljanja i oporabe otpadnih elektrinih i elektronikih ureaja i opreme pokazao
je od uspostave brz napredak, te je u 2010. godini dosegnut cilj propisan Pravilnikom o
gospodarenju otpadnom elektrinom i elektronikom opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14,
139/14) od 4 kg sakupljenih otpadnih EE ureaja i opreme po stanovniku.
Nakon smanjivanja sakupljenih koliina narednih godina u 2015. godini ponovno je
dosegnut cilj te je prikupljeno 4,73 kg/stanovnik otpadnih EE ureaja i opreme iz
kuanstva. Od 2016. godine cilj odvojenog sakupljanja bit e izraen kao udio koliina
stavljenih na trite u prethodne tri godine, ime e se za RH znatno olakati dostizanje
cilja (sukladno toj metodologiji u 2015. godini dosegnuta je ve razina sakupljanja od
60%). Daljnje poveanje zakonskih ciljeva zahtijeva poboljanje organizacije sakupljanja.
U 2015. godini ostvareni su i propisani minimalni ciljevi za oporabu i recikliranje koji se
primjenjuju po kategorijama EE ureaja i opreme, a koji iznose od 70 do 80% za oporabu i
50 do 80% za recikliranje, ovisno o kategoriji EE opreme prema prilogu I. Pravilnika.

1.1.5.11 Otpadni brodovi i morski otpad

Trenutno ne postoje slubeni podaci niti zadovoljavajue procjene vezano za koliine
otpadnih brodova i morskog otpada u RH. Potrebno je razviti metodologiju praenja
podataka o morskom otpadu, to je predvieno Planom provedbe monitoringa Jadrana, a
koji je u pripremi temeljem obveze iz Odluke o donoenju Akcijskog programa Strategije
upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem: Sustav praenja i promatranja za
stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (NN 153/14).

1.1.5.12 Graevni otpad

Procijenjena prosjena koliina graevnog otpada u RH u razdoblju od 2001. do 2005.
godine iznosila je 1,3 milijuna t/godinje, a oekivani porast koliina otpada u razdoblju od
2006. do 2015. godine iznosio je 2,3 milijuna t/godinje (Projekt LIFE05
TCY/CRO/000114-CONWAS88 - LIFE projekt CONWAS).
Podaci o graevnom otpadu odreeni temeljem prijava obraivaa otpada u bazu ROO,
prikazani su u Tablici 4. U 2014. godini prijavljena je koliina od 761.312 tona graevnog
otpada, od ega je gotovo 40% navedene koliine zbrinuto postupkom odlaganja na
odlagalita, najveim dijelom zemlje i kamenja te mijeanog graevnog otpada. Za ostali
dio prijavljenih koliina prijavljena je oporaba, a manji dio se privremeno skladiti. U
2016. godini zapoeo je projekt "Poboljanje toka i kvalitete podataka o graevnom otpadu
 21

i otpadu od istraivanja i eksploatacije mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj" kojim

e se kvalitetnije odrediti proizvedene koliine graevnog otpada.

1.1.5.13 Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda

Dokumentom Obrada i zbrinjavanje otpada i mulja generiranog proiavanjem otpadnih
voda na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda gradova i opina u hrvatskim
upanijama, WYG International LTd, Hrvatske vode, 2013. procijenjeno je da postojei
ureaji za proiavanje komunalnih otpadnih voda godinje proizvode oko 35.000-40.000
tona godinje suhe tvari otpadnog mulja. Od toga oko 50% mulja proizvodi Centralni
ureaj za proiavanje otpadnih voda Grada Zagreba, a isti se nalazi na lokaciji ureaja.
Dodatno je procijenjeno da se na nacionalnoj razini priblino 2.000 tona mulja godinje
koristi u poljoprivredne svrhe, a 1.000 tona mulja godinje se kompostira. Preostali mulj
uglavnom se odlae na odlagalita.
Koliine otpadnog mulja s ureaja za proiavanje industrijskih otpadnih voda i ureaja
za proiavanje komunalnih otpadnih voda koje su za 2015. godinu prijavili proizvoai
otpada u informacijski sustav gospodarenja otpadom, iznosile su 65.976 tona, to odgovara
oko 20.452 tona suhe tvari mulja. Sukladno Pravilniku o gospodarenju muljem iz ureaja
za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08), za 2015.
godinu je prijavljeno koritenje 1.174 tona suhe tvari mulja na poljoprivrednim
povrinama. Preko 70% te koliine se nakon mijeanja s otpadom s javnih povrina (lie,
trava, granje itd.) koristi u obliku komposta. Od ukupno 7 korisnika mulja u poljoprivredi,
2 su koristila mulj nakon prethodno provedenog kompostiranja.

1.1.5.14 Otpad iz proizvodnje titan dioksida

Nastanak otpada iz proizvodnje titan-dioksida u RH nije evidentiran.

1.1.5.15 Otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili

U razdoblju od 2008. do 2015. godine evidentirana su 132 posjednika koja su posjedovala
ukupno 639 t opreme koja sadri PCB (kondenzatori i transformatori) od ega je zbrinuto
449 tona (70%), te je preostalo za zbrinuti 190 tona (30%). U navedenom razdoblju
zbrinute su ukupno i 72 t otpadnih predmeta, materijala ili tekuina koje sadre ili su
oneiene PCB-om. Sva koliina sakupljenog otpada obrauje se i zbrinjava izvan RH.
U razdoblju od 2008. do 2015. godine u RH biljei se konstantno poveanje koliine
zbrinute opreme koja sadri PCB.
Kanjenje sa zbrinjavanjem preostalih koliina uzrokovano je najveim dijelom
gospodarskom situacijom i nedostatkom financijskih sredstava za zamjenu i zbrinjavanje
opreme koja sadri PCB.
 22

1.1.6 Prekogranini promet otpada

Prikaz podataka o prekograninom prometu otpadom u razdoblju od 2004. do 2015. godine
dan je na Slici 14.

1.200.000

1.000.000

800.000
koliina(t)

600.000

400.000

200.000

0
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Uvozotpadakojipodlijeenotifikacijskompostupku(t) 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 334 2.505
Uvozotpadakojinepodlijeenotifikacijskompostupku(t) 265.265 472.054 416.664 543.269 482.917 215.820 225.224 304.328 457.494 356.490 316.358
Izvozotpadakojipodlijeenotifikacijskompostupku(t) 12.805 13.265 16.711 13.742 19.161 17.878 18.937 21.049 20.228 19.301 23.540 44.071
Izvozotpadakojinepodlijeenotifikacijskompostupku(t) 363.889 389.077 572.437 501.798 637.317 472.831 603.955 787.654 509.950 460.656 429.268

* Podaci o izvezenom/uvezenom neopasnom otpadu u 2012. godini nisu obraeni

Slika 14. Prekogranini promet otpada u RH u razdoblju od 2004.-2015. (HAOP, 2016.)

Prema podacima HAOP-a u razdoblju od 2004. do 2007. godine u RH zabiljeen je porast

uvezenih koliina otpada koji ne podlijee notifikacijskom postupku, nakon ega slijedi
pad, dok od 2010. godine koliine uvezenog otpada koji ne podlijee notifikacijskom
postupku ponovno rastu do 2013. godine.
Tijekom 2014. godine zabiljeen je pad od 22% u odnosu na prethodnu godinu, dok u
2015. dodatno pada za 11% (uvezeno je 316.358 tona). Prosjena koliina uvezenog
otpada koji ne podlijee notifikacijskom postupku u razdoblju od 2004. do 2015. godine
iznosila je 368.717 tona godinje. Najveu koliinu uvezenog neopasnog otpada u 2015.
godini ini otpad od metala, otpad iz termikih procesa (troska), te otpadni papir i karton u
svrhu recikliranja.
Prosjena koliina otpada koji ne podlijee notifikacijskom postupku izvezenog iz RH u
razdoblju od 2004. do 2015. godine iznosila je 520.803 tona godinje. Nakon razdoblja
porasta do 2008. godine, u 2009. godini se biljei znaajan pad. Kroz naredne dvije godine
ponovno se biljei rast od oko 30%. U 2014. godini, izvezena je otprilike 10% manja
koliina otpada nego u 2013. godini, dok se u 2015. biljei daljnje smanjenje od 6,8%
(429.268 tona).
Od ukupne koliine izvezenog otpada u 2015. godini najvei dio inio je otpad od metala
(oko 65%), a znaajni udio inio je i otpad od papira i kartona (oko 23%).
U razdoblju od 2004. do 2011. godine prekogranini promet (izvoz i provoz) otpada koji
podlijee notifikacijskom postupku je u porastu, nakon ega slijedi blagi pad u 2013.
godini, te se od 2014. godine ponovno biljei rast. Prosjena godinja koliina izvezenog
otpada koji podlijee notifikacijskom postupku u razdoblju od 2004.-2015. godine iznosila
je oko 20.057 tona. U 2015. godini izvezene su 44.071 tone otpada koji podlijee
notifikacijskom postupku od kojih se 18.425 t odnosi na opasni otpad, a 25.646 t na
neopasni otpad koji podlijee notifikaciji. Podaci ukazuju na znaajan porast u odnosu na
2014. godinu (preko 85%). Glavni razlog ovakvom poveanju je poveanje izvoza otpada
koji podlijee notifikacijskom postupku, a prvenstveno se odnosi na otpad sa utog popisa
otpada (gorivi otpad).
 23

Najvei udio u izvezenom otpadu ini sekundarni otpad, tj. mjeavina materijala od
mehanike obrade otpada, koji sadri opasne tvari i tekui gorivi otpad koji sadri opasne
tvari, te izmijeani otpad sastavljen od najmanje jedne vrste opasnog otpada. Osim tih vrsta
otpada, izvozile su se i otpadne olovne akumulatorske ploe, te otpad iz termikih procesa.
Uvoz otpada koji podlijee notifikacijskom postupku realiziran je po prvi puta tijekom
2014. godine u koliini od 334 tone (uvezene su baterije za potrebe oporabe), a u 2015.
godini je takoer zabiljeena realizacija uvoza opasnog i neopasnog otpada (uvezeno je
2.505 t otpada koji podlijee notifikacijskom postupku, od kojih se 167,61 t odnosi
iskljuivo na opasni otpad baterije za potrebe oporabe).

1.2 POSTOJEE GRAEVINE, UREAJI I SUSTAVI ZA

GOSPODARENJE OTPADOM
1.2.1 Graevine i ureaji za gospodarenja otpadom
Graevine za gospodarenje otpadom su graevine za sakupljanje otpada, graevina za
obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se graevinom za
gospodarenje otpadom graevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe
otpada.
1.2.1.1 Reciklana dvorita
Prema podacima HAOP-a, u 2016. godini na podruju RH je ukupno 84 izgraenih
reciklanih dvorita i 46 mobilnih reciklanih dvorita. Prikaz broja izgraenih reciklanih
dvorita po upanijama dan je na Slici 15.
ZOGO-om je JLS-ima propisana obveza osiguranja uspostave minimalnog broja
reciklanih dvorita ili mobilnih jedinica ovisno o broju stanovnika JLS-a. Provedbenim
propisom odreene su vrste otpada koje reciklana dvorita moraju zaprimati
(problematini otpad, otpadni papir, metal, staklo, plastiku, tekstil, glomazni otpad, jestiva
ulja i masti, deterdenti, boje, lijekovi, EE otpad, baterije i akumulatori i graevni otpad od
manjih popravaka iz kuanstva).
 24

Slika 15. Broj reciklanih dvorita u pojedinim upanijama u 2016. godini (HAOP,
listopad 2016.)
Ukupni broj uspostavljenih reciklanih dvorita, ukljuujui i mobilne jedinice, nije
zadovoljavajui te ga je u narednom razdoblju potrebno poveati. U tu svrhu potrebno je
nastaviti s izgradnjom reciklanih dvorita, odnosno nabavom mobilnih reciklanih
dvorita.

1.2.1.2 Graevine za bioloku obradu otpada

Aerobna bioloka obrada biootpada kompostiranjem obavlja se u 11 kompostita ukupnog
kapaciteta oko 103.397 t/god od kojih je u 2016. godini 7 imalo vaeu dozvolu za
gospodarenje otpadom.
U 2016. godini dozvolu za anaerobnu bioloku obradu biootpada, od ukupno 11
bioplinskih postrojenja, posjedovalo je 6 bioplinskih postrojenja kapaciteta 234.800 t/god.
Pregled lokacija kompostita i bioplinskih postrojenja u RH u 2015. godini dan je na Slici
16., a pregled postojeih kapaciteta kompostita dan je u Tablici 6.
 25

Tablica 6. Pregled kompostita u RH i pripadajuih raspoloivih kapaciteta u 2016. godini

(HAOP, 2016.)
Kapacitet
Lokacija objekta
(t/god)
Buzet 7*
akovec 10.000*
Imbriovec 6.990
Klotar Ivani 27.300
Koprivnica 1.900
Krk 6.000*
Perui 1.200*
Prelog 3.000
Jakuevec 27.000
Zagreb Markuevac 10.000
Jankomir* 10.000
Ukupno 103.397
* kompostite nije aktivno ili nema valjanu dozvolu

Iako ZOGO propisuje obvezu JLS da u dokumentima koje donose temeljem ZOGO-a
(planovi gospodarenja otpadom JLS, odluke o nainu pruanja javnih usluga prikupljanja
komunalnog otpada te odluke o dodjeli obavljanja javne usluge prikupljanja komunalnog
otpada) osigura odvojeno prikupljanje otpada uinci ove mjere u pogledu biootpada na
nacionalnoj razini su vrlo mali.
Uzevi u obzir nacionalni cilj u vezi s odlaganjem biorazgradivog otpada, kapaciteti za
obradu biootpada, na svim razinama (kuanstva, lokalno i nacionalno) nisu
zadovoljavajui. Sustav odvojenog sakupljanja biootpada u veini JLS-a je nedostatno
razvijen.
 26

Slika 16. Pregled kompostita i bioplinskih postrojenja u RH (2016. godina)

1.2.1.3 Ostale graevne za materijalnu oporabu otpada
Prema podacima HAOP-a ukupni kapacitet za materijalnu oporabu posebnih kategorija
otpada u 2012. godini iznosio je 900.000 t/god. Raspoloivi kapaciteti za obradu nekih
posebnih kategorija otpada su dostatni (npr. otpadna ambalaa), a kod nekih ak znatno
premauju trenutne potrebe (otpadna vozila 250.000 tona, EE otpad 66.000 tona).

1.2.1.4 Graevine za energetsku oporabu i spaljivanje otpada

U 2016. godini registrirana su 23 postrojenja za energetsku oporabu otpada - 17
tvrtki/obrta ishodilo je potvrdu o upisu u Oevidnik energetskih oporabitelja za energetsku
oporabu vlastitog otpada, a 5 tvrtki na 7 lokacija ima ishoene dozvole za gospodarenje
otpadom za postupak R1, te jedna bolnica koja ima dozvolu za postupak D10 za
zbrinjavanje iskljuivo vlastitog otpada.
Pregled lokacija postrojenja za energetsku oporabu i spaljivanje otpada u 2016. godini dan
je na Slici 17.
 27

Slika 17. Pregled postrojenja za energetsku oporabu i spaljivanje otpada u 2016. godini
(HAOP, 2016.)
Veina energetske oporabe otpada obavlja se u postrojenjima koja se ne nalaze na teritoriju
RH. Za obavljanje energetske oporabe odreenih vrsta i koliina otpada ZOGO-om i
Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15) propisana je
iznimka od obveze ishoenja dozvole za gospodarenje otpadom.

1.2.1.5 Centri za gospodarenje otpadom

Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine
(NN 85/07, 126/10 i 31/11) za obradu mijeanog komunalnog otpada te ostalog otpada
kojeg nije mogue prethodno reciklirati bila je predviena izgradnja 13 centara za
gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: CGO) (Slika 18).
 28

Slika 18. Poloaj i obuhvat planiranih CGO-a sukladno Planu gospodarenja otpadom RH
za razdoblje od 2007. do 2015. prema trenutnom statusu realizacije

Do sada planirani koncept sustava CGO-a s tehnologijom mehaniko-bioloke obrade (u

daljnjem tekstu: MBO) pridonosi postizanju ciljeva u vezi smanjenja udjela odlaganja
biorazgradivog otpada i ukupne koliine odloenog otpada, no nije dovoljan u pogledu
postizanja ciljeva recikliranja komunalnog otpada.
Javnim sredstvima su izgraena dva CGO-a i to: CGO Katijun, kapaciteta 90.000 t/god
(Istarska upanija) i CGO Mariina, kapaciteta 100.000 t/god (Primorsko-goranska
upanija), a u tijeku je provedba projekata CGO Bikarac kapaciteta oko 38 tisua t/god
(ibensko-kninska upanija) i CGO Biljane Donje kapaciteta 80 tisua t/god (Zadarska
upanija) za koje je donesena Odluka o financiranju sredstvima iz Kohezijskog fonda EU.
Osim navedenog privatnim sredstvima izgraeno je postrojenje za MBO u Gradu
Varadinu (95.000 t/god). Prikaz izgraenih postrojenja je dan na Slici 19.
 29

Slika 19. Poloaj izgraenih CGO-a, CGO-a u provedbi i postrojenje za MBO u Varadinu
 30

1.2.1.6 Odlagalita otpada

Prema podacima HAOP-a, tijekom 2015. godine otpad se odlagao na 148 odlagalita
otpada. Na 135 odlagalita odlagao se komunalni otpad, dok se na 13 lokacija odlagao
iskljuivo proizvodni otpad. Tijekom 2015. godine ukupno je odloeno 1.889.201 tona
(svih vrsta otpada), to je smanjenje od 5,35% u odnosu na 2010. godinu kada je ukupno
odloeno 1.995.954 tona otpada. Do kraja 2015. godine zatvoreno je 174 odlagalita, a sa
83 lokacije na kojoj su se neko nalazila odlagalita otpad je izmjeten. Od 2008. do kraja
2015. godine poveao se broj saniranih odlagalita otpada sa 63 na 171, a u pripremi ili u
tijeku je sanacija na 134 lokacije.
Ukupan preostali kapacitet na odlagalitima krajem 2015. godine, prema procjeni operatera
odlagalita dostavljeno HAOP-u, iznosio je 17.301.717 tona. Rije je o kapacitetima
obraenima u postojeoj dokumentaciji i ishoenim dozvolama, uz mogunost njihovog
poveanja ovisno o prostornim mogunostima, potrebama i odabranom pristupu postupanja
sa spomenutim kategorijama otpada. Pregled statusa i kapaciteta aktivnih odlagalita po
upanijama dan je u Tablica 7. Neke od lokacija postojeih odlagalita kapacitete
osiguravaju faznom izgradnjom. Navedeni kapaciteti u Tablica 7. prikazuju kapacitete za
izvedene dijelove odlagalita.
Uzimajui u obzir znatan broj neusklaenih odlagalita neopasnog otpada, te ciljeve
postupnog smanjenja koliina otpada koji se odlae na neusklaena odlagalita, s
prestankom odlaganja otpada 31.prosinca 2018. godine, neophodno je predvidjeti postupno
preusmjeravanje otpada na odlagalita koja su usklaena ili u kratko vrijeme mogu postati
usklaena. Postojea odlagalita otpada, odnosno plohe/kazete na odlagalitima, koja e
nakon 31. prosinca 2018. godine ispunjavati uvjete za rad (usklaena) moi e nastaviti s
radom, a odlagalita koja ne ispunjavaju uvjete za nastavak rada, sukladno propisu kojim je
reguliran nain i uvjeti odlaganja otpada i rada za odlagalita otpada (neusklaena
odlagalita), morat e se zatvoriti. Odluka o prestanku, odnosno nastavku rada odlagalita
koje se smatra usklaenim nakon 31. prosinca 2018. godine, kao i odluka o usklaenju
odlagalita ili dijela odlagalita (aktivne plohe/kazete) uz sanaciju zatvorenih ploha/kazeta,
odgovornost je vlasnika odnosno operatera koji upravlja tim odlagalitem.
U RH ne postoji odlagalite opasnog otpada.
Prikaz lokacija odlagalita otpada u RH dan je na Karti 1 u prilogu ovoga Plana.

Tablica 7. Pregled statusa i kapaciteta aktivnih odlagalita po upanijama (HAOP, 2016.)

Aktivna odlagalita Procijenjeni preostali
Aktivna
na koja se odlagao kapacitet aktivnih
odlagalita
komunalni otpad odlagalita na koja se
upanija (stanje:
(stanje: kraj 2015. odlagao komunalni
kraj 2015.
godine) otpada (stanje: kraj
godine)
2015. godine) (t)
Zagrebaka 6 6 2.094.073
Krapinsko-zagorska 7 6 119.386
Sisako-moslavaka 10 9 501.239
Karlovaka 6 6 114.615
Varadinska 1 1 3.671
Koprivniko-krievaka 11 10 192.249
Bjelovarsko-bilogorska 5 5 237.625
Primorsko-goranska 11 10 268.110
Liko-senjska 10 10 97.498
 31

Virovitiko-podravska 4 4 94.402
Poeko-slavonska 2 2 44.408
Brodsko-posavska 3 3 86.384
Zadarska 8 7 3.186.082
Osjeko-baranjska 7 7 405.718
ibensko-kninska 7 6 208.019
Vukovarsko-srijemska 6 6 274.319
Splitsko-dalmatinska 15 15 682.847
Istarska 11 8 247.504
Dubrovako-neretvanska 8 8 159.879
Meimurska 1 1 112.598
Grad Zagreb 2 1 968.740
Ukupno 141 131 10.099.367

Dinamika sanacije odlagalita predviena Planom gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske za razdoblje 2007.2015. nije postignuta, zbog toga jer se kasni s izgradnjom
centara za gospodarenje otpadom, dugotrajnim postupcima u pogledu rjeavanja imovinsko
pravnih odnosa, donoenju izmjena prostorno planskih dokumenata i svih drugih
preduvjeta za poetak graevinskih radova.

1.2.2 Postojei sustavi gospodarenja otpadom

1.2.2.1 Biootpad
U svega 17% JLS se provodi odvojeno sakupljanja biootpada. Uglavnom je rije o
biorazgradivom otpadu iz vrtova i parkova sa javnih povrina. Koliine odvojeno
sakupljenog biootpada iz kuanstava su zanemarive. Najzastupljeniji nain gospodarenja
ovom vrstom otpada jo uvijek je odlaganje.

1.2.2.2 Otpadni tekstil i obua

Koliine otpadnog tekstila koji se odvojeno sakupi ili je izdvojen iz komunalnog otpada su
relativno male. Neki od uzroka tome su to je tek nedavno donesen posebni propis koji
ureuje gospodarenje ovom vrstom otpada (Pravilnik o gospodarenju otpadnim tekstilom i
otpadnom obuom (NN 99/15)) tako da nije mogue sa sigurnou utvrditi uinke
ureenja sustava. Procjenjuje se da se i dalje visoki postotak otpadnog tekstila zbrinjava
postupkom odlaganja u RH, posebice onaj koji je sadran u mijeanom komunalnom
otpada. Odvojeno sakupljeni otpadni tekstil se izvozi ili reciklira u tvornici u Zaboku,
kapaciteta oko 8.000 t godinje. Sustav gospodarenja otpadnim tekstilom nije dostatno
razvijen.

1.2.2.3 Otpadna ambalaa

Uspostavom i razvojem sustava gospodarenja otpadnom ambalaom mnoge tvrtke
modernizirale su postojee ili izgradile nove pogone za oporabu otpada koristei
subvencije FZOEU-a. Iako su izgraena nova postrojenja i unaprijeena neka postojea tj.
poveali su se kapaciteti za oporabu ambalanog otpada, osobito ambalae od plastike,
obzirom da se trite ambalanog materijala ubrzano mijenja bit e potrebno unaprjeenje
postojee tehnologije u smislu primjenjivosti tehnologije za obradu nekih vrsta
ambalanog otpada primjerice za neke vrste vieslojne (kompozitne) ambalae. Kapaciteti
 32

za obradu ambalae koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena opasnim tvarima na
nacionalnoj razini nisu dostatni pa se ista uglavnom izvozi iz RH.
Unato pozitivnim pomacima u gospodarenju otpadnom ambalaom uoena je potreba za
unaprjeenjem mehanizma praenja podataka o koliini proizvedene otpadne ambalae
kao i podataka o uinkovitosti oporabe (recikliranja) i unaprjeenje sustava za odreene
materijale (npr. za ambalau osim ambalae od pia), te potreba za uspostavom sustava
gospodarenja otpadnom ambalaom koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena
opasnim tvarima.
Postojei sustav gospodarenja otpadnom ambalaom ne obuhvaa u zadovoljavajuoj mjeri
sve vrste otpadne ambalae. Sadanji sustav bazira se najvie na PET ambalai za pia, dok
gospodarenje ostalim vrstama otpadne ambalae nije ureeno na zadovoljavajui nain.

1.2.2.4 Otpadne gume

Prema raspoloivim podacima kapaciteti za oporabu otpadnih guma su dostatni, a odnos
kapaciteta za materijalnu i energetsku oporabu je zadovoljavajui zbog toga jer se daje
prednost recikliranju u odnosu na koritenje u energetske svrhe.
Meutim potrebno je dodatno urediti sustav radi boljeg iskoritenja postojeih kapaciteta.

1.2.2.5 Otpadna ulja

U Republici Hrvatskoj u 2015. godini sakupljeno je oko 33% od ukupno procijenjenih
proizvedenih koliina otpadnih mazivih ulja. Postojei kapaciteti za sakupljanje i oporabu
otpadnih mazivih ulja u RH smatraju se dostatnim, meutim sustav odvojenog sakupljanja
otpadnih mazivih ulja ne postie oekivane uinke. Postojei sustav gospodarenja
otpadnim mazivim uljima u dijelu koji se odnosi na odvojeno sakupljanje otpadnih mazivih
ulja nije dostatno uinkovit te ga je potrebno restrukturirati na nain da mu se povea
uinkovitost.

1.2.2.6 Otpadne baterije i akumulatori

Razmatrajui koliine sakupljenih i oporabljenih otpadnih baterija i akumulatora
uspostavljeni sustav moe se ocijeniti kvalitetnim i zadovoljavajuim.

1.2.2.7 Otpadna vozila

Prema raspoloivim podacima kapaciteti za oporabu otpadnih vozila u RH su dostatni,
meutim sustav gospodarenja otpadnim vozilima nije dostatno ureen u dijelu koji se
odnosi na ukidanje statusa otpada i sprjeavanje nastanka otpada (upotrebljivi dijelovi
vozila). Kapaciteti za sakupljanje i obradu otpadnih vozila na nacionalnoj razini su
zadovoljavajui, meutim potrebno je dodatno urediti sustav radi boljeg iskoritenja
postojeih kapaciteta.

1.2.2.8 Otpad koji sadri azbest

Za zbrinjavanje graevnog otpada koji sadri azbest uspostavljen je sustav sakupljanja i
zbrinjavanja na posebnim plohama odlagalinim plohama u okviru 17 odlagalita
komunalnog otpada na podruju RH prikazanih na Slici 20. Navedeni sustav za fizike
osobe bio je do kraja srpnja 2016. godine besplatan, odnosno financiran od strane FZOEU,
dok su pravne osobe same snosile trokove. Stupanjem na snagu Pravilnika o graevnom
otpadu i otpadu koji sadri azbest (NN 69/16) poblie se uredio sustav gospodarenja
 33

graevnim otpadom koji sadri azbest, te su se smanjile obveze FZOEU u financiranju

sustava. Ukupni kapacitet izgraenih odlagalinih ploha iznosi oko 79.100 m3 odnosno
126.560 tona, a popunjenost do kraja prosinca 2015. godine iznosila je oko 40% ukupno
izgraenih kapaciteta.

Slika 20. Prikaz lokacija posebnih odlagalinih ploha za zbrinjavanje graevnog otpada koji
sadri azbest
Sustav gospodarenja graevnim otpadom koji sadri azbest je uspostavljen, meutim
potrebno je dodatno regulirati tehnike pojedinosti i ostale uvjete. Takoer je potrebno
izraditi studiju procjene koliine graevnog otpada koji sadri azbest koji e nastati u
narednom razdoblju.

1.2.2.9 Medicinski otpad

Postojei sustav gospodarenja medicinskim otpadom potrebno je unaprijediti te na
prikladniji nain rijeiti gospodarenje pojedinim vrstama medicinskog otpada koje se
trenutno izvoze.

1.2.2.10 Otpadni elektrini i elektroniki ureaji i oprema

Sustavom gospodarenja otpadnim elektrinim i elektronikim ureajima i opremom je u
2010. godini dosegnut cilj od 4 kg sakupljenog EE otpada po stanovniku, a u 2012. godini
ostvareni su i propisani ciljevi oporabe i recikliranja. Kapaciteti za obradu EE otpada u RH
su vei od nacionalnih potreba. Sustav gospodarenja EE otpadom dostatno je razvijen, te je
potrebno razmotriti mogunosti poboljanja sustava u smislu kontrole i ukljuivanja svih
obveznika plaanje naknade.
 34

1.2.2.11 Otpadni brodovi i morski otpad

ZOGO-om je propisano da se otpadni brodovi i morski otpad smatraju posebnom
kategorijom otpada, ali sustav gospodarenja otpadnim brodovima i morskim otpadom nije
uspostavljen i ne postoje slubeni podaci niti procjene vezano za koliine ovih vrsta
otpada.
U RH postoje lokacije na kojima se nalaze podrtine (potopljeni brodovi) i potopljene stvari
(npr. potopljeni teret na morskom dnu koji sadri mazivo ulje, gorivo, zaostalo oruje,
eksplozivne naprave ili druge opasne tvari). Podrtine i potopljene stvari ne spadaju u
kategoriju otpadnih brodova niti morskog otpada ve su regulirani posebnim propisom.

1.2.2.12 Graevni otpad

Pogon za reciklau graevnog otpada kapaciteta 80.000 t/god nalazi se na lokaciji
odlagalita Prudinec-Jakuevec u Zagrebu.
U 2015. godini evidentirano je sedam tvrtki koje posjeduju dozvolu za mehaniku obradu
graevnog otpada u mobilnim ureajima pri emu je na podruju Koprivnice rije o
mehanikoj obradi graevnog otpada mobilnim ureajem unutar reciklanog dvorita.
Graevni otpad se obrauje u mobilnim postrojenjima, asfaltnim bazama i na pojedinim
odlagalitima gdje se koristi za nasipavanje odloenog otpada.
U 2015. godini u RH je bilo je 160 razliitih pravnih subjekata s 250 valjanih dozvola za
oporabu graevnog otpada. Evidentirano je da se je najvei udio dozvola odnosi na metale
ukljuujui njihove legure (31%), zatim na beton, cigle, crijep/ploice i keramiku (23%) te
na zemlju (ukljuujui iskopanu zemlju s oneienih lokacija), kamenje i otpad od
jaruanja (15%). Sustav gospodarenja graevnim otpadom i kapaciteti za obradu
graevnog otpada (reciklana dvorita za graevni otpad i mobilni ureaji za obradu
graevnog otpada) nisu u zadovoljavajuoj mjeri razvijeni. Sortiranje graevnog otpada na
mjestu nastanka znaajno bi povealo mogunost njegove oporabe.

1.2.2.13 Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda

Trenutno u RH nije uspostavljen odgovarajui sustav gospodarenja otpadnim muljem iz
ureaja za proiavanje otpadnih voda, a to se prvenstveno odnosi na potrebnu
infrastrukturu za obradu.

1.2.2.14 Otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili

Temeljem Direktive 96/59/EZ i Pravilnika o gospodarenju polikloriranim bifenilima i
polikloriranim terfenilima (NN 105/08) koji je bio na snazi do 2014. godine posjednik je
bio duan najkasnije do 31. prosinca 2010. godine poduzeti sve potrebne mjere kako bi
osigurao oporabu i/ili zbrinjavanje otpadnih PCB-a te oporabu i/ili zbrinjavanje i
dekontaminaciju PCB-a i opreme s volumenom PCB-a veim od 5 dm3. Navedeni cilj do
navedenog datuma nije realiziran. U skladu s odredbama novog Pravilnika o gospodarenju
polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 113/14) opremu je potrebno
zasebno sakupiti i predati ovlatenoj osobi na dekontaminaciju i/ili zbrinjavanje u
najkraem moguem roku, a najkasnije u roku odreenom Zakonom o potvrivanju
Stockholmske konvencije o postojanim organskim oneiujuim tvarima (NN-MU 11/06)
odnosno do 2025. godine.
 35

1.2.3 Javna usluga prikupljanja komunalnog otpada

Tijekom 2015. godine 207 tvrtki prualo je javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada.
Prema podacima3 iz 2016. godine za potrebe obrauna usluge sakupljanja mijeanog
komunalnog otpada 60% gradova i opina koristi volumen posude kao jedini ili jedan od
vie kriterija (37% kao jedini kriterij), 33% ih u obraun kao kriterij ukljuuje broj lanova
kuanstava (25% kao jedini kriterij), 24% kao jedan ili jedini kriterij koristi broj pranjenja
posuda, a manje od 1% ih u obraun uzima stambenu povrinu (m2) kao jedini kriterij.
Obuhvaenost stanovnitva dostupnou javne usluge prikupljanja komunalnog otpada na
nacionalnoj razini je zadovoljavajua. Potrebno je dodatno urediti nain pruanja usluge
prikupljanja komunalnog otpada, posebice u vezi s odvojenim prikupljanjem biootpada i
otpadne ambalae, ukljuujui i nain obrauna te usluge kako bi se postigli zadani ciljevi
u vezi s gospodarenjem komunalnim otpadom.

1.2.4 Pregled tvrtki koje obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom

U razdoblju izmeu 2007. i 2016. godine porastao je ukupni broj tvrtki koje posjeduju
dozvolu za gospodarenje otpadom (broj tvrtki koje posjeduju dozvolu za gospodarenje
neopasnim otpadom za oko 42%, a broj tvrtki koje posjeduju dozvolu za gospodarenje
opasnim otpadom za oko 55%). U svibnju 2016. godine 441 razliitih tvrtki imalo je neku
vrstu dozvole za gospodarenje otpadom.
Tablica 8. Broj tvrtki koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom ili su upisane
u oevidnike (HAOP, svibanj 2016.)
Vrsta dozvole ili potvrde Broj
tvrtki
Dozvola za gospodarenje neopasnim i komunalnim otpadom 417
Dozvola za gospodarenje opasnim otpadom 68
Potvrda o upisu u Oevidnik prijevoznika otpada 1528
Potvrda o upisu u Oevidnik posrednika u gospodarenju otpadom 409
Potvrda o upisu u Oevidnik trgovca 295
Potvrda o upisu u Oevidnik reciklanih dvorita 844
Potvrda o upisu u Oevidnik odreenih osoba koje skladite vlastiti proizvodni 713
otpad
Potvrda o upisu u Oevidnik energetskih oporabitelja 14
Potvrda o upisu u Oevidnik uvoznika otpada koji ne podlijee notifikacijskom 126
postupku
Potvrda o upisu u Oevidnik izvoznika otpada koji ne podlijee notifikacijskom 296
postupku
Potvrda o upisu u Oevidnik nusproizvoda 73
Potvrda o upisu u Oevidnik za ukidanje statusa otpada 11

Kada se razmatra broj vaeih dozvola, u 2016. godini je za gospodarenje neopasnim

proizvodnim i komunalnim otpadom vei za 72%, a za gospodarenje opasnim otpadom za
98% u odnosu na 2007. godinu.

3
Podaci su dobiveni putem upitnika od 218 JLS (48 gradova i 170 opina) (HAOP, 2016.)
4
U 2016. godini je ukupno izgraenih 84 reciklanih dvorita i nabavljeno 46 mobilnih reciklanih dvorita
 36

Ukupan broj vaeih dozvola (napomena: jedna tvrtka moe imati vie dozvola) za
gospodarenje neopasnim proizvodnim i komunalnim otpadom u svibnju 2016. godine
iznosio je 572, od ega je 462 dozvola pokrivalo djelatnost sakupljanja otpada, 398
skladitenje, 396 oporabu/obradu i 63 dozvola postupak odlaganja otpada. Od 396 vaeih
dozvola za oporabu/obradu neopasnog proizvodnog i komunalnog otpada, 303 dozvole
odnosile su se na postupke oporabe neopasnog otpada, a 245 dozvola na postupke obrade
otpada. Za bioloku obradu bilo je 19 vaeih dozvola. Ukupno 427 vaeih dozvola
pokriva gospodarenje komunalnim otpadom, ukljuujui odvojeno sakupljanje pojedinih
vrsta komunalnog otpada.
Broj tvrtki evidentiranih upisom u oevidnike prijevoznika, posrednika i izvoznika otpada
od 2006. do 2016. godine je u neprekinutom porastu, meutim, dio upisanih tvrtki bavio se
ovim djelatnostima tek povremeno.
U razdoblju od 2004. do 2016. godine nije bilo veih promjena u broju tvrtki koje su se
bavile izvozom otpada koji podlijee notifikacijskom postupku. Rije je o petnaestak tvrtki
koje su ishodile rjeenje/odobrenje za izvoz opasnog otpada od Ministarstva zatite okolia
i energetike (u daljnjem tekstu: MZOE).
Broj tvrtki koje obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom moe se smatrati
zadovoljavajuim. Nadzor prometa otpada (prekograninog i tuzemnog) je potrebno
unaprijediti.

1.3 STATUSI PROJEKATA SANACIJA CRNIH TOAKA

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) definira crne toke
kao lokacije u okoliu visoko optereene otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenog
gospodarenja proizvodnim (tehnolokim) otpadom (npr. otpad iz koarske i tekstilne
industrije, otpad iz proizvodnje i prerade, zatim isplake, zauljena zemlja i muljevi koji
ostaju oko lokacija dubokih buotina, talozi u spremnicima, otpad iz anorganskih
tehnolokih procesa kiseline, luine, soli tekih metala, otpad iz proizvodnje umjetnih
gnojiva, otpad iz organskih kemijskih procesa, otpad od ostataka boja, lakova, pesticida,
otpad od fotoindustrije, otpad iz anorganskih termikih procesa, otpadna ulja mineralnog
podrijetla i otpadna organska otapala, gume, vozila i otpad iz proizvodnje azbesta, te
baterije i olovni akumulatori).
Do kraja 2016. godine sanirano je slijedee: Koksara Bakar (2010.), azbestno cementni
otpad iz kruga tvornice Salonit d.d. u steaju na lokaciju Mravinake kave (2007.), kava na
kojoj se nalazi nogometno igralite Omladinac u Vranjicu (2009), Mravinaka kava
(2012.), odlagalite opasnog otpada Lemi brdo kraj Karlovca (2016.) i odlagalite ljake
TE Plomin I.
Sanacija odlagalita fosfogipsa Petrokemije Kutina planirana je u sklopu cjelovitog
projekta sanacije i zatvaranja odlagalita sredstvima vlasnika.
Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2014. godine
osim crnih toaka odreene su i lokacije oneiene opasnim otpadom. Do kraja rujna
2016. godine sanirane su slijedee lokacije: oneieno zemljite bive Tvornice elektroda
i ferolegura u ibeniku (2015.), biva tvornica Borovo u Vukovaru I. faza (2009.) i
Grad Komia otok Bievo sanacija katrana s plae Salbunara (2008.).
Primjenom naela oneiiva plaa sanaciju lokacije praonice i dezinsekcijske stanice
Botovo i sanaciju mazuta u sklopu bive tvornice vijaka Tvik u Kninu treba provesti
pravna osoba-sljedbenik. Za sanaciju lokacije na kojoj se nalazi vee koliine ljake u
Katelanskom zaljevu potrebno je izraditi Detaljan plan ureenja ire lokacije i razraditi
udjele financiranja sanacije.
37
 38

Pregled trenutnog statusa sanacija crnih toaka dan je u Tablici 9.

Tablica 9. Pregled statusa projekata sanacija crnih toaka

Lokacija
oneiena Mogui izvori
Br Status projekta
otpadom (crna financiranja
toka)
U prosincu 2015. godine MZOE je izdalo
Suglasnost na Sanacijski program podnositelja
Bazeni crvenog
zahtjeva FZOEU. U narednom razdoblju FZOEU
mulja i otpadne
planira provesti javnu nabavu za odabir Nacionalna
1. luine bive
izraivaa Glavnog projekta za zavretak sanacije sredstva/FZOEU
tvornice glinice u
u kome e se odrediti svi detalji oko postupka
Obrovcu
sanacije te dovoenja lokacije u stanje
prihvatljivo za okoli.
Sanacija obalnog
dijela nasuprot U planu je izrada projektne dokumentacije za Nacionalna
2. tvornice Salonit sanaciju dijela obale oneiene azbestnim sredstva/
d.d. u steaju otpadom. FZOEU/EU
Kosica
Sanacija lokacije na Sredstvima FZOEU su provedeni su istrani
kojoj se nalazi vee radovi i izraena je Dopuna programa sanacije na
Vlasnik/JLS/
koliine ljake i koju je u lipnju 2014. godine MZOE izdalo
Nacionalna
3. pepela: odlagalite Suglasnost. Grad Katela mora donijeti Detaljan
sredstva/
ljake u plan ureenja ire lokacije kako bi se, imajui u
FZOEU/EU
Katelanskom vidu buduu namjenu lokacije, moglo nastaviti s
zaljevu projektiranjem.
Sanacija lokacije
Izraen je Program sanacije koji je potrebno
praonice i
4. dopuniti. Potrebno odrediti pravnog sljedbenika Oneiiva
dezinsekcijske
oneiivaa.
stanice u Botovu
Izraena je projektna dokumentacija. U svibnju
2014. godine provedeni su istrani radova nakon
ega je izraena Studija o utjecaju na okoli, te je
Sanacija jame IPA/FZOEU
5. u sijenju 2016. godine ishoeno rjeenje o
Sovjak kod Rijeke /EU
prihvatljivosti zahvata za okoli. Nakon
izraenog idejnog projekta, u rujnu 2016. godine
ishoena je Lokacijska dozvola.
DIV d.o.o. iz
Samobora U sklopu projekta PHARE 2006 izraen je
sanacija mazuta u prijedlog Plana sanacije. Tvrtka DIV d.o.o. je
6. Oneiiva
sklopu bive duna izraditi Plan sanacije oneienja za
tvornice vijaka podruje te tvrtke.
TVIK u Kninu
 39

2 OSNOVNI CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

Osnovni ciljevi gospodarenja otpadom RH proizlaze iz ocjene stanja gospodarenja
otpadom i obvezama koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa (Tablica 10).

Tablica 10. Obveze RH koje proizlaze iz EU zakonodavstva i propisa

Minimalna Minimalno Stopa
Vrsta otpada Godina Status
oporaba recikliranje prikupljanja
55-80% Osim u dijelu recikliranja
Ambalani otpad 2008. 60% Ovisno o metala i drva, ciljevi su
materijalu5 postignuti.

Otpadna vozila 2015. 95% 85% Ispunjen cilj za 2015.

70-80% 50-80% EE otpad iz

EE otpad 2006. Ovisno o Ovisno o kuanstva min Cilj ispunjen.
kategoriji kategoriji 4 kg po st/god
45% ukupne
2016. mase stavljene -
na trite
65% ukupne
mase stavljene
2019. na trite ili -
85%
sakupljeno

2011. 50% do 75% Cilj ispunjen.

Baterije 2012. 25% Cilj ispunjen.

2016. 45% -

Cilj ispunjen, gotovo sve

Zabrana odlaganja, reciklaom se mora
Otpadne gume 2006. koliine prikupljene, 76%
obuhvatiti najmanje 70% otpadnih guma
materijalno oporabljeno
Zbrinjavanje otpadnih PCB-a te oporaba i/ili Cilj je djelomino ispunjen,
2010. zbrinjavanje i dekontaminacija PCB-a i opreme s preostalo je za zbrinuti 30%
volumenom PCB-a veim od 5 dm36 opreme koja sadri PCB
PCB Zbrinjavanje opreme koja sadri PCB7
Cilj je djelomino ispunjen,
2025. preostalo je za zbrinuti 30%
opreme koja sadri PCB
Smanjenje koliine U 2015. god odloeno
odlaganja 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 828.564 t biorazgradivog
2016.
biorazgradivog 2016. otpada, obzirom na
otpada nedostatnu obradu i nisku

5
Potrebno je postii minimalne stope recikliranja ambalanih materijala sadranih u otpadnoj ambalai, i to: 60%
mase za staklo, 60% mase za papir i karton, 50% mase za metale, 22,5% mase za plastiku, raunajui iskljuivo
materijal koji je recikliran natrag u plastiku,15% mase za drvo.
6
Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 105/08)
7
Zakon o potvrivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim oneiujuim tvarima (NN-MU 11/06).
 40

Minimalna Minimalno Stopa

Vrsta otpada Godina Status
oporaba recikliranje prikupljanja
stopu odvojenog sakupljanja
nije izgledno da e se cilj
postii.
35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca
2020. -
2020.
Odlaganje otpada 2018. Zabrana odlaganja na neusklaena odlagalita -
JLS osigurati odvojeno prikupljanje
problematinog otpada, otpadnog papira, Odvojeno prikupljanje
2015.
metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog uspostavljeno u 400 JLS.
Komunalni otpad (glomaznog) komunalnog otpada.
50% priprema za ponovnu uporabu i recikliranje Za 2015. godinu stopa
2020.
komunalnog otpada iznosi 18%.
Cilj nije ispunjen, zapoeta
je analiza Poboljanje toka
i kvalitete podataka o
70% recikliranja/materijalne oporabe graevnog
Graevni otpad 2020. graevnom otpadu i otpadu
otpada
od istraivanja i
eksploatacije mineralnih
sirovina u RH.

Temeljem ocjene postojeeg stanja u gospodarenju otpadom i obveza koje RH mora postii
sukladno EU i nacionalnom zakonodavstvu, ovim Planom definiraju se sljedei ciljevi koji se
moraju dostii do 2022. godine (Tablica 11).

Tablica 11. Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postii do 2022. godine
u odnosu na 2015. godinu
Br. Cilj
Smanjiti ukupnu koliinu proizvedenog komunalnog
Cilj 1.1
otpada za 5%
Unaprijediti Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog
sustav Cilj 1.2 komunalnog otpada (prvenstveno papir, staklo, plastika,
1. gospodarenja metal, biootpad i dr.)
komunalnim Odvojeno prikupiti 40% mase proizvedenog biootpada
Cilj 1.3
otpadom koji je sastavni dio komunalnog otpada
Odloiti na odlagalita manje od 25% mase
Cilj 1.4
proizvedenog komunalnog otpada
Odvojeno prikupiti 75% mase proizvedenog graevnog
Cilj 2.1
otpada
Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz
Unaprijediti Cilj 2.2
ureaja za proiavanje otpadnih voda
sustav
gospodarenja Cilj 2.3 Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom ambalaom
2.
posebnim Cilj 2.4 Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom
kategorijama
otpada Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima,
Cilj 2.5
podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu
Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim
Cilj 2.6
kategorijama otpada
3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom
 41

4. Sanirati lokacije oneiene otpadom

5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti
6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom
7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom
8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom
 42

3 PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAIN

USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA I MREE GRAEVINA I
UREAJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

3.1 KOMUNALNI OTPAD

Procjena koliina proizvedenog komunalnog i biorazgradivog komunalnog otpada za
razdoblje od 2015. do 2030. (Slika 21) je izraena u okviru Projekta8: Izrada jedinstvene
metodologije za analize sastava komunalnog otpada, odreivanje prosjenog sastava
komunalnog otpada u RH i projekcija koliina komunalnog otpada HAOP (2015. godina).

Slika 21. Procjena ukupnih koliina nastajanja komunalnog i biorazgradivog komunalnog

otpada za razdoblje od 2015. do 2030. godine (HAOP, 2015. godina)
Prema navedenom Projektu oekuje se blagi rast koliina komunalnog otpada do 2030.
godine. S trenutnih 1.650.000 t/god, u 2030. godini predvia se proizvodnja oko 2.000.000
tona komunalnog otpada.
No kako bi zaustavili trend rasta proizvedenog komunalnog otpada, poveali stupanj
odvojenog prikupljanja i recikliranja te smanjili udio odloenog biorazgradivog otpada
potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom koji potie sprjeavanje
nastanka otpada, odvajanje otpada na mjestu nastanka i sadri infrastrukturu koja
omoguuje ispunjavanje ciljeva i gospodarenje otpadom sukladno redu prvenstva
gospodarenja otpadom (Slika 22)9:
1. sprjeavanje nastanka otpada,
2. priprema za ponovnu uporabu,
3. recikliranje,
4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i
5. zbrinjavanje otpada.

8
http://www.azo.hr/Metodologija za odreivanje sastava komunalnog otpada
9
Za eventualna odstupanja od reda prvenstva gospodarenja otpadom potrebno je postupiti sukladno
odredbama ZOGO-a.
 43

Slika 22. Red prvenstva gospodarenja otpadom

Takav sustav daje naglasak na ponovno koritenje, popravak, obnavljanje i recikliranje

postojeih materijala i proizvoda. Ono to se smatralo otpadom moe se pretvoriti u
resurs te se u tom smislu predlae cjelokupni sustav gospodarenja komunalnim otpadom
(Slika 23).
 Sustavsprjeavanjanastankaotpada

Stvari i predmeti koje Web aplikacija Predmetiiproizvodiza

Komunalni otpad nudim traim ponovnuuporabu
posjednik vie ne eli

Kuhinjski otpad, vrtni

otpad

Slika 23.
Centar za ponovnu
Sustav odvojenog sakupljanja otpada uporabu Kuno Kompost
kompostiranje
Sakupljanje Sakupljanje Sakupljanje
Reciklana
putem na javnim na kunom
dvorita
sustava PKO povrinama pragu

Predmetiiproizvodiza
Korisnesirovine
ponovnuuporabu
44

Obrada otpada Reciklani centar

putem ovlatenih Korisnesirovine
Bioloka obrada Centarza
oporabitelja (kompostite ili
anaerobna
Sortirnica gospodarenje
digestija) otpadom
Goriviotpad

Kompostili Inertiziraniostatak
Korisnesirovine Korisnesirovine zaodlaganje
energija

Shema sustava gospodarenja komunalnim otpadom

Graevineiureajizagospodarenjeotpadom
Opremazagospodarenjeotpadom
Sustavizagospodarenjeotpadom
Izlaznimaterijali
 45

Prvi korak u cjelokupnom sustavu je osigurati provoenje mjera za sprjeavanje nastanka

otpada definirane Planom sprjeavanja nastanaka otpada (Poglavlje 9. ovoga Plana).
Najvanije mjere u poglavlju sprjeavanja nastanka otpada su uspostava Centara za
ponovnu uporabu i osiguranje potrebne opreme za kuno kompostiranje.
Nadalje, teite u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom e biti na sustavu odvojenog
sakupljanja komunalnog otpada i to kroz osiguranje potrebne infrastrukture za odvajanje
komunalnog otpada: na mjestu nastanka otpada, putem reciklanih dvorita, na javnim
povrinama te kroz provedbu propisa za posebne kategorije otpada (otpadna ambalaa,
otpadne gume, otpadna EE oprema itd).
Odvojeno prikupljeni biootpad e se odvoziti na materijalnu oporabu u postrojenja za
bioloku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada (kompostite ili
anaerobna digestija) u cilju proizvodnje komposta ili digestata i bioplina..
Odvojeno prikupljeni papir, karton, metal, staklo i plastika e se odvoziti na postrojenja za
sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnice) radi poveanja vrijednosti odnosno
kvalitete odvojeno prikupljenog otpada i pripreme otpada za recikliranje. Odvojeno
prikupljeni otpad e se nakon sortiranja odvoziti ovlatenim tvrtkama za recikliranje,
odnosno obradu.
Mijeani komunalni otpad (ostatni otpad) e se prikupljati u okviru javne usluge
prikupljanja mijeanog komunalnog otpada koju pruaju davatelji te usluge, a prikupljeni
otpad e se dopremati do CGO-a izravno ili putem pretovarnih stanica.
Uspostavom prethodno opisanog sustava osigurat e se ispunjenje ciljeva ovoga Plana u
2022. godini, a isto tako i promijeniti dananji tokovi otpada (Slika 24.). Primjenom mjera
sprjeavanja nastanka otpada ispunit e se cilj smanjenja ukupne koliine komunalnog
otpada u 2022. godini na maksimalno 1.571.222 t. Primjenom mjera uspostave sustava
odvojenog prikupljanja otpada u 2022. godini e se izdvojiti najmanje 942.733 t sastavnica
komunalnog otpada kao to su: papir, karton, staklo, plastika, biootpad, glomazni otpad. U
ukupnoj koliini odvojeno prikupljenog otpada najmanje 201.116 t otpada e biti odvojeno
prikupljeni biootpad, to predstavlja 40% od ukupno proizvedenog biootpada, dok e
najmanje 741.617 t biti odvojeno prikupljeno korisnih sirovina kao to su papir, karton,
staklo, plastika i dr. Primjenom svih mjera na kraju ovog planskog razdoblja preostati e
maksimalno 628.489 t mijeanog komunalnog otpada.

Ukupno proizvedeni komunalni otpad

1.571.222 t

Odvojeno prikupljeni komunalni otpad Mijeani komunalni otpad

942.733t 628.489 t
Odvojeno prikupljeni
komunalni otpad Odvojeno prikupljeni
(papir, staklo, plastika i biootpad
dr..)
741.617 t 201.116 t

Slika 24. Pregled ciljanih vrijednosti u 2022. godini

 46

3.1.1 Sprjeavanja nastanka otpada

Za postizanje Cilja 1.1. Smanjiti ukupnu koliinu proizvedenog komunalnog otpada za 5%
u odnosu na ukupno proizvedenu koliinu komunalnog otpada u 2015. godini, potrebno je
osigurati funkcioniranje sustava sprjeavanja nastanka otpada odnosno provoenje mjera
definiranih u Planu sprjeavanja nastanka otpada (Poglavlje 9. ovoga Plana) te uspostaviti
centre za ponovnu uporabu i osigurati potrebnu opremu za provoenje mjere kunog
kompostiranja na podruju RH.
3.1.1.1 Centri za ponovnu uporabu i mree za ponovnu uporabu
Centri za ponovnu uporabu i mree za ponovnu uporabu (za promociju ponovne uporabe i
pripremu za ponovnu uporabu) jesu subjekti ija je aktivnost sakupljanje, obnova ili
popravak i ponovna distribucija proizvoda koji bi u suprotnom postali otpad.
Centri za ponovnu uporabu mogu pod odreenim uvjetima, proizvode ili dijelove
proizvoda koji su postali otpad postupkom oporabe odnosno pripremom za ponovnu
uporabu (provjera, ienje ili popravak) pripremiti za ponovnu uporabu i uz ukidanje
statusa otpada vratiti na trite kao proizvod.
U skladu s opisom aktivnosti koji se u centrima dogaaju, prema redu prvenstva u
gospodarenju otpadom, djelatnosti centra predstavljaju aktivnosti sprjeavanja nastanka
otpada kad se radi o proizvodima i aktivnosti pripreme za ponovnu uporabu kad se radi o
otpadu.
Uspostavom centara za ponovnu uporabu potie se razmjena i ponovna uporaba isluenih
proizvoda ili stvari i predmeta koje posjednik ne treba i ne eli, a jo uvijek se mogu
koristiti. Kroz centre za ponovnu uporabu ponovno e se moi uporabiti tekstil (odjea i
obua), namjetaj, elektrini i elektroniki ureaji, te predmeti iroke potronje poput
posua, knjiga, igraaka, sportske opreme, bicikala, djeje opreme i sl.
U centrima za ponovnu uporabu potrebno je uspostaviti web aplikaciju nudim-traim
koja e olakati razmjenu stvari i predmeta koje posjednik ne treba i ne eli te aplikaciju
mreno povezati unutar svih centara za ponovnu uporabu.
3.1.1.2 Kuno kompostiranje
Kako bi se sprijeilo odlaganje biootpada na odlagalita otpada i doprinijelo ostvarenju
ostalih ciljeva gospodarenja otpadom potrebno je potaknuti graane na kompostiranje. Cilj
je postii da kuanstva odvajaju biootpad od ostalog kunog (komunalnog) otpada
odlaganjem u spremnike za biootpad, te da kompostiranjem u vlastitim komposterima ili u
vlastitom vrtu smanje ukupnu koliinu proizvedenog otpada. Ovom mjerom e se
obuhvatiti ruralna podruja, odnosno predgraa urbanih sredina s veim brojem
samostalnih stambenih jedinica s okunicom.
Na podruju Republike Hrvatske provedbom ove mjere mogue je smanjiti do 90.000 t
biootpada godinje.

3.1.2 Sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada

Za postizanje cilja 1.2 Odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada
(prvenstveno papir, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.) potrebno je osigurati
infrastrukturu koja potie i olakava odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta komunalnog
otpada: otpadni papir, karton, staklo, plastika, metal, biootpad, krupni (glomazni) otpad i
slino.
U 2015. godini ukupno je odvojeno prikupljeno 24% komunalnog otpada dok je stopa
recikliranja papira, metala, plastike i stakla iz komunalnog otpada u 2015. godini iznosila
25%, odnosno polovicu ciljanog udjela za 2020. godinu. Kako bi dosegli propisani cilj
 47

stope recikliranja u 2020. godini od 50% potrebno je u to kraim rokovima osigurati veu
stopu odvajanja komunalnog otpada i to bolju kvalitetu odvojeno prikupljenog otpada za
recikliranje.
Planirano poveanje koliine odvojeno prikupljenih vrsta komunalnog otpada
(papir/karton, staklo, plastika, metal, biootpad, krupni (glomazni) otpad) je prikazano na
Slici 25. i na Slici 26.

Slika 25. Dinamika postizanja cilja 1.2 Odvojeno prikupiti 60% pojedinih vrsta
komunalnog otpada (prvenstveno papir/karton, staklo, plastika, metal, biootpad, glomazni
otpad)

Slika 26. Prikaz dinamike poveanja koliina odvojeno prikupljenog komunalnog

otpada do 2022. godine
Za ispunjenje cilja kroz ostvarenje planirane dinamike potrebno je nabaviti komunalnu
opremu, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje otpada, izgraditi reciklana dvorita,
reciklane centre i postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada.

Reciklano dvorite
Reciklano dvorite je nadzirani ograeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i
privremenom skladitenju manjih koliina posebnih vrsta otpada.
Reciklano dvorite moe biti i mobilno, izvedeno kao pokretna tehnika jedinica koja nije
graevina ili dio graevine, a slui odvojenom prikupljanju i skladitenju manjih koliina
posebnih vrsta otpada (npr. otpadni papir, metal, staklo, plastika, tekstil, krupni (glomazni)
 48

otpad, jestiva ulja i masti, deterdenti, boje, lijekovi, EE otpad, baterije i akumulatori,
graevni otpad od manjih popravaka iz kuanstva i dr.).

ZOGO-om je JLS-ovima uvedena obveza da se osigura funkcioniranje jednog ili vie

reciklanih dvorita ovisno o broju stanovnika JLS-a. Iako je u ZOGO-u propisano da je za
JLS s vie od 1.500 stanovnika potrebno izgraditi jedno reciklano dvorite, primjenom
ZOGO-a je zamijeeno da se taj kriterij moe poveati na 3.000 stanovnika zbog
smanjenja operativnih trokova JLS-u, a bez da se ugrozi ispunjenje cilja. Radi ispunjenja
ove obveze predlae se uvesti mogunost da se susjedne JLS mogu udruiti u koritenju
jednog reciklanog dvorita.

U okviru reciklanog dvorita moe se osigurati i odvojeni dio za ponovnu uporabu

proizvoda (npr. kutak ponovne uporabe proizvoda).

Reciklano dvorite za graevni otpad

Reciklano dvorite za graevni otpad je graevina namijenjena razvrstavanju, mehanikoj
obradi i privremenom skladitenju graevnog otpada.

Postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica)

Postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) je graevina za
gospodarenje otpadom namijenjena razvrstavanju, mehanikoj obradi i skladitenju
odvojeno prikupljenog komunalnog otpada.

Reciklani centar
Reciklani centar je sklop graevina i ureaja za sakupljanje i obradu komunalnog otpada.
Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili
zbrinjavanja.
Reciklani centar se moe sastojati od:
centra za ponovnu uporabu
reciklanog dvorita
reciklanog dvorita za graevinski otpad
postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) i
postrojenja za bioloku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog
biootpada.

3.1.3 Centar za gospodarenje otpadom (CGO)

CGO je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina i ureaja
za obradu komunalnog otpada. Tako se u CGO-u mogu odvijati razliite aktivnosti vezane
uz sakupljanje i obradu komunalnog otpada, a moe se sastojati od:
centra za ponovnu uporabu
reciklanog dvorita
reciklanog dvorita za graevinski otpad
postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica)
postrojenja za bioloku (aerobnu ili anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog
biootpada
postrojenja/opreme za mehaniku obradu neiskoristivog krupnog (glomaznog)
otpada
 49

postrojenja za mehaniko bioloku obradu mijeanog komunalnog otpada

odlagaline plohe za odlaganje graevnog otpada koji sadri azbest i
odlagaline plohe za odlaganje prethodno obraenog neopasnog otpada.

U CGO se mogu zaprimati sljedee vrste otpada:

krupni (glomazni) otpad
odvojeno prikupljeni otpadni papir/karton, plastika, metal, staklo
odvojeno prikupljeni biootpad
graevni otpad
graevni otpad koji sadri azbest
inertni proizvodni otpad
mijeani komunalni otpad.

Navedene vrste otpada se u CGO dopremaju neposredno putem ovlatenog sakupljaa ili
prijevoznika ili iz pretovarnih stanica.
Osim ve izgraenih CGO-a (Katijun i Mariina) i CGO-a koji su u provedbi (Biljane
donje i Bikarac) nastaviti e se s pripremom CGO-a definiranim Planom gospodarenja
otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. godine (Slika 18.) kao i s
pripremom CGO-a na novo utvrenim lokacijama. Prilikom planiranja kapaciteta tih CGO-
a potrebno je za svaki izraditi studiju izvedivosti koja e uvaavati ciljeve u gospodarenju
otpadom koji se trebaju postii ovim Planom. U studiji trebaju biti prikazane sve mjere
koje je potrebno provesti na irem podruju obuhvata CGO-a da bi se dosegli ciljevi i
opravdao planirani kapacitet.

3.1.4 Odlagalita otpada

Odlagalite otpada je graevina namijenjena odlaganju otpada na povrinu ili pod zemlju
(podzemno odlagalite).
Obzirom na obvezu prestanka odlaganja na neusklaenim odlagalitima nakon 2018.
godine ovim Planom je predviena mjera 4.1. Izrada Plana zatvaranja odlagalita
neopasnog otpada koja e ukljuivati i analizu za daljnje kapacitete i mogunosti za
odlaganje otpada na usklaenim odlagalitima otpada .

3.2 POSEBNE KATEGORIJE OTPADA

3.2.1 Biootpad
Ispunjenje obveze vezane za smanjenje udjela odlaganja biorazgradivog otpada na
odlagalita osigurat e se postizanjem Cilja 1.3 Odvojeno prikupiti 40% mase
proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunlnog otpada i Cilja 1.4 Odloiti na
odlagalita manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada.
 50

Slika 27. Projekcija rasta koliina odvojeno sakupljenog biootpada

Za ispunjenje ovoga cilja potrebno je osigurati opremu i vozila za odvojeno prikupljanje
biootpada i graevine za bioloku obradu odvojeno prikupljenog biootpada.

Graevine za bioloku obradu odvojeno prikupljenog biootpada

Graevine za bioloku obradu odvojeno prikupljenog biootpada koriste se za aerobnu
(kompostite) ili anaerobnu (digestor) obradu s ciljem proizvodnje komposta, digestata i
bioplina.

3.2.2 Otpadni tekstil i obua

Analiza postojeeg stanja ukazuje na potrebe unaprjeenja sustava gospodarenja ovom
posebnom kategorijom otpada te nedostatak pouzdanih i cjelovitih podataka o koliinama
proizvedenog tekstilnog otpada i otpadne obue kao i podataka o raspoloivim
kapacitetima i tehnologijama za obradu ove vrste otpada.

3.2.3 Otpadna ambalaa

Rezultati analize raspoloivih podataka o ambalai i otpadnoj ambalai za razdoblje 2006.
- 2013. godine pokazuju smanjenje koliina otpadne ambalae koje nastaju to je
uglavnom posljedica utjecaja financijske krize na gospodarstvo i smanjenja kupovne moi.
Manji porast zabiljeen je u 2014. i 2015. godini. Pri razmatranju ovih podataka potrebno
je uzeti u obzir njihovu nedostatnu obuhvatnost. Takoer, odreene vrste otpadne
ambalae poput one koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena opasnim tvarima,
nisu obuhvaene postojeim sustavom gospodarenja odnosno u tijeku je ukljuivanje ove
vrste otpada u sustav gospodarenja.
Temeljem podataka o koliini ambalae stavljene na trite u razdoblju od uspostave
sustava gospodarenja otpadnom ambalaom izraena je procjena ukupnih koliina
proizvedene otpadne ambalae za razdoblje provedbe ovog Plana. Procjena pokazuje
daljnji trend smanjenja koliina proizvedene otpadne ambalae (Slika 28.) s negativnom
godinjom stopom rasta od 0,4%.
 51

Slika 28. Procjena ukupnih koliina proizvedene otpadne ambalae za razdoblje

2016.-2022.
Procjenjuje se da e tijekom planskog razdoblja ukupne koliine otpadne ambalae iznositi
izmeu 193.000 i 200.000 tona.
Navedeni negativni trend ukupne koliine proizvedene otpadne ambalae za planirano
plansko razdoblje razlikuje se ovisno o vrsti ambalanog materijala (Slika 29.).

Slika 29. Procjena koliina proizvedene otpadne ambalae po vrstama ambalanog

materijala za razdoblje 2016.-2022.
Potrebno je uzeti u obzir da predviene koliine ne obuhvaaju otpadnu ambalau koja
sadri ostatke opasnih tvari ili je oneiena opasnim tvarima, a za koji ne postoje
pouzdani podaci, kao i injenicu da je procjena izraena temeljem podataka o koliini
otpadne ambalae evidentirane u sustavu kojim upravlja FZOEU, a koji ne obuhvaa
ukupnu koliinu nastale otpadne ambalae u RH. Uzevi u obzir dodatne izvore podataka
prema kojima je koliina prazne ambalae stavljene na trite RH gotovo dvostruko vea
od registriranih koliina stavljenih na trite kroz sustav FZOEU za oekivati je da e
koliine otpadne ambalae koje e nastajati u planskom razdoblju biti vee od
procijenjenih.
 52

Analiza postojeeg stanja pokazuje kako postoje dostatni kapaciteti za obradu otpadne
ambalae, meutim potrebne su izmjene u organizaciji i kontroli sustava gospodarenja te
izmjene postojeih tehnologija za obradu otpadne ambalae u skladu s novim tehnolokim
trendovima u proizvodnji ambalae te zahtjevima trinog pristupa u gospodarenju
otpadom u okviru krunog gospodarstva.
3.2.4 Medicinski otpad
Uzevi u obzir rezultate analize raspoloivih podataka o medicinskom otpadu, a koji
obuhvaaju trogodinje razdoblje, procjenjuje se da nee biti znaajnijih promjena u
dinamici nastajanja ove vrste otpada. Ipak, za razvoj uinkovitijeg sustava gospodarenja
medicinskim otpadom potrebno je unaprjeenje praenja toka ove vrste otpada i osiguranje
cjelovitih podataka. Takoer je potrebno unaprjeenje postojeeg organizacijskog rjeenja
vezano za sakupljanje i obradu medicinskog otpada, a koje se osobito odnosi na razvoj
kvalitetnijeg rjeenja za obradu potencijalno infektivnog otpada.
3.2.5. Otpadna ulja
Otpadna ulja imaju visoki potencijal za oporabu. Sukladno tome u sustavu gospodarenja
otpadnim mazivim i jestivim uljima potrebno je intenzivirati skupljanje ove vrste otpada, i
unaprijediti kontrolu sakupljanja i predaje ovlatenim oporabiteljima. Dodatni kapaciteti za
oporabu otpadnog jestivog ulja biti e osigurani kroz razvoj sustava za bioloku obradu
otpada (postrojenja za kompostiranje i bioplinska postrojenja).
3.2.6. Otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili
Oprema koja sadri PCB (transformatori, kondenzatori) obrauje se izvan RH to je
trenutno odgovarajui nain gospodarenja ovom vrstom otpada i nastavit e se u ovom
planskom razdoblju.

3.2.7. Graevni otpad

Graevni otpad ima visoki potencijal za recikliranje i prepoznat je na europskoj razini kao
jedan od prioritetnih tokova otpada. Iz ocjene stanja temeljenoj na analizi postojeeg stanja
gospodarenja otpadom u RH razvidno je kako slubeno raspoloivi podaci o proizvedenom
graevnom otpadu kao i podaci o raspoloivim kapacitetima za obradu graevnog otpada
nisu u potpunosti pouzdani i sveobuhvatni. Prema slubenim podacima HAOP-a za
razdoblje 2011. 2013. godine prijavljene koliine proizvedenog otpada iznose manje od
200 kg postanovniku i evidentiran je trend porasta prijavljenih koliina u odnosu na
prijavljene koliine prijanjih godina kada su se proizvedene koliine kretale ispod
navedenih 200 kg po stanovniku. S obzirom na realni rast graevinskog sektora u RH do
2008. godine i pad nakon te godine uvjetovan recesijskim kretanjima, ovaj rast prijavljenih
koliina prvenstveno se moe pripisati poboljanom sustavu prikupljanja i obrade podataka
te eventualnim metodolokim razlikama u klasifikaciji.
Problemi u odreivanju koliina proizvedenog graevnog otpada nisu prisutni samo u RH
ve se javljaju i u drugim zemljama lanicama EU.
Studija iz 2011. godine o gospodarenju graevnim otpadom10 koju je naruila EK
zakljuila je da metodologija za utvrivanje koliina i sastav graevnog otpada jo uvijek
nije u potpunosti ujednaena na razini EU, a trenutno raspoloivi podaci o koliinama nisu
u potpunosti pouzdani.

10
Bio Intelligence Service Management of construction and demolition waste
 53

Za sve zemlje koje su za 2004. prijavile koliine otpada po stanovniku koje su znaajno
manje od prosjeka lanica EU (940 kg po stanovniku) utvreno je da su podcijenile
koliine nastalog graevnog otpada. Realnija procjena koliina proizvedenog graevnog
otpada u ovim zemljama dobila se primjenom prosjeka od 940 kg po stanovniku.
Za projekciju koliina graevnog otpada uzeto je predvianje iz Industrijske strategije
Republike Hrvatske 2014. 2020. da e fiziki obujam graevinskih radova za ovo
razdoblje biti konstantno na razini od 88,9% obujma iz 2008. godine. Ako ovu
pretpostavku primijenimo na razdoblje izrade ovoga Plana, dolazimo do ukupne koliine
proizvedenog graevnog otpada u razdoblju 2016. 2022. od 32,2 milijuna tona.
Ove brojke ukazuju na vanost da se proizvedeni graevni otpad prepozna kao jedna od
prioritetnih kategorija otpada te da se u narednom razdoblju stvore pretpostavke za
uinkovito gospodarenje tom vrstom otpada.
Obzirom da se najvee koliine graevnog otpada i dalje slubeno ne registriraju te se
najvjerojatnije odlau na odlagalita otpada, pri emu se ne iskoritavaju njegova vrijedna
svojstva, potrebna su znaajna unaprijeena u praenju ovoga toka otpada.
U tijeku je izrada analize kojom e se osigurati odgovarajui podaci o koliinama, sastavu i
raspoloivim kapacitetima za obradu proizvedenog graevnog otpada, temeljem ega e se
izraditi prijedlog rjeenja za uspostavu uinkovitog sustava i potrebnim kapacitetima.
S obzirom da slini problemi postoje i u ostalim zemljama lanicama EU, problem
odreivanja koliina i sastava graevnog otpada treba sagledavati u irem kontekstu.

3.2.8. Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda

Prema postojeim analizama11 vezanim za obradu otpadnog mulja iz ureaja za
proiavanje otpadnih voda, ukupna proizvodnja mulja do 2024. godine procjenjuje se na
107.000 tona ST/godini. Blagi rast na 125.000 tona/godinje procjenjuje se za 2051.
godinu, meutim smatra se nevanim zbog grubih greaka u procjenama (Slika 30.)

Slika 30. Procjena koliina proizvedenog otpadnog mulja za razdoblje od 2013. do

2051. godine
Izvor: Obrada i zbrinjavanje otpada i mulja generiranog proiavanjem otpadnih voda
na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda gradova i opina u hrvatskim upanijama",
WYG International LTd, Hrvatske vode, 2013

11"Obrada i zbrinjavanje otpada i mulja generiranog proiavanjem otpadnih voda na javnim sustavima odvodnje
otpadnih voda gradova i opina u hrvatskim upanijama", WYG International LTd, Hrvatske vode, 2013.
 54

Centri gravitacije za proizvodnju mulja su Sjeverozapadna Hrvatska sa Gradom Zagrebom

kao glavnim proizvoaem, istona Slavonija, Istra-Kvarner i Splitsko-dalmatinska
upanija. Na turistikim podrujima sezonske varijacije u proizvodnji mulja znaajan su
problem obzirom da se vie od 70% turistikih noenja ostvaruje u razdoblju od dva do tri
mjeseca. Spomenute varijacije najvee su u obalnom podruju i to u Istarskoj upaniji sa
zimskom proizvodnjom od 73% u prosjeku i ljetnom proizvodnjom od 178% prosjene
godinje proizvodnje. Trenutno u RH ne postoji odgovarajui nain gospodarenja
otpadnim muljem. Otpadni mulj se uglavnom privremeno skladiti ili odlae na
odlagalita, a manje koliine koriste se u poljoprivredne svrhe ili se podvrgavaju postupku
kompostiranja.
Prilikom uspostave sustava gospodarenja otpadnim muljem treba voditi rauna o redu
prvenstva gospodarenja otpadom (Slika 22.), slijedom ega se mora razmotriti u prvom
redu materijalna oporaba i primjena na povrinama pogodnima za primjenu mulja. Kako bi
se odredile vrste pogodnih povrina, njihove lokacije i kapaciteti potrebno je izraditi
Akcijski plan za koritenje mulja iz ureaja za proiavanje otpadnih voda na pogodnim
povrinama. Prilikom definiranja pogodnih povrina potrebno je voditi rauna o
ogranienjima mogunosti koritenja na poljoprivrednom zemljitu u poljoprivrednoj
proizvodnji odnosno potrebno je regulirati kriterije mogueg koritenja za povrine
odnosno kulture koje nisu u sustavu proizvodnje hrane, uz zabranu koritenja u ekolokoj i
integriranoj proizvodnji sukladno posebnim propisima.
Otpadni mulj nastao proiavanjem otpadnih voda moe se koristiti u poljoprivredi samo
ukoliko je prethodno kompostiran, digestiran, odnosno stabiliziran i ukoliko je sadraj
tekih metala i ostalih tetnih tvari u skladu sa zahtjevima Pravilnika o zatiti
poljoprivrednog tla od oneienja (NN 9/14) i Pravilnika o gospodarenju muljem iz
ureaja za proiavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08).

3.3. PROIZVODNI OTPAD

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim
procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu
istog proizvoaa.
Proizvoa otpada ili posjednik otpada duan je predati svoj proizvodni otpad osobi
ovlatenoj za gospodarenje otpadom ili moe sam obraditi svoj otpad ako je za to ovlaten.
Proizvodni otpad od proizvoaa preuzimaju ovlatene tvrtke za sakupljanje ili obradu
odreene vrste otpada. Ovisno o vrsti proizvodnog otpada obrauje se u RH ili izvan RH.

3.4. OPASNI OTPAD

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili vie opasnih svojstava odreenih ZOGO-
om.
Sakupljanje i obrada opasnog otpada se obavlja putem ovlatenih osoba za sakupljanje ili
obradu odreene vrste opasnog opada. Ovisno o vrsti opasnog otpada obrauje se u RH ili
izvan RH.
Problematini otpad je opasni otpad iz kuanstva, a graani ga mogu odloiti u reciklanim
dvoritima ili na prodajnim mjestima proizvoda od kojih je nastao taj opasni otpad.
Radi unaprjeenja sustava ovim Planom je odreena mjera 3. koja ukljuuje izradu studije
izvedivosti, u kojoj e se analizirati postojei kapaciteti za obradu opasnog otpada u RH i
utvrditi potrebni kapaciteti.
 55

4. KRITERIJI ZA ODREIVANJE NAELNIH LOKACIJA I

POTREBNIH KAPACITETA NOVIH GRAEVINA I
POSTROJENJA

4.1. KRITERIJI ZA ODREIVANJE NAELNIH LOKACIJA NOVIH

GRAEVINA I POSTROJENJA
Kategorije graevina koje ukljuuju i postrojenja za gospodarenje otpadom u smislu
planiranja u dokumentima prostornog ureenja (lokacije) su:

1. graevine od dravnog znaaja:

- centar za gospodarenje otpadom
- spalionica otpada
- odlagalite opasnog otpada
2. graevine od regionalnog znaaja:
- reciklani centri
- sortirnice
- postrojenja za bioloku (aerobnu i anaerobnu) obradu otpada
- graevine za obradu opasnog i neopasnog otpada, osim onih od dravnog
znaaja
- odlagalite neopasnog otpada ukljuujui i odlagalite s kazetom za
zbrinjavanje graevnog otpada koji sadri azbest
- odlagalite inertnog otpada
3. graevine od lokalnog znaaja:
- centri za ponovnu uporabu
- reciklana dvorita
- ostale graevine za sakupljanje i obradu otpada koje nisu od dravnog i
regionalnog znaaja
Osnovni kriteriji koji se odnose na odabir i definiranje lokacija graevina za gospodarenje
otpadom moraju uzimati u obzir osnovne injenice koje su znaajne za planiranje
navedenih graevina u okviru vie-kriterijske analize: kategorija graevina, pedologija,
geomorfologija, hidroloke i hidrogeoloke znaajke lokacije, zatita voda, zatita uma,
udaljenost od naseljenih podruja, odnos prema graevinskim podrujima naselja,
prometna povezanost (cestovna, eljeznika), razvijenost infrastrukture uzimajui u obzir
mogunosti plasiranja proizvoda koji nastaju kao rezultat gospodarenja otpadom (GIO,
toplinska i elektrina energija, kompost i sl.).
Odreivanje lokacija graevina za gospodarenje otpadom zasniva se na uvaavanju naela
zatite okolia i gospodarenja otpadom definiranih pozitivnim propisima iz navedenog
podruja, znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke te financijsko-
ekonomskog aspekta.
Gospodarenje otpadom u graevinama druge namjene, u kojima se obavlja ili je mogue
obavljati djelatnost oporabe otpada, a koje se ne smatraju graevinom za gospodarenje
otpadom, potrebno je takoer koristiti u sustavu gospodarenja otpadom.
 56

4.2. KRITERIJI ZA ODREIVANJE POTREBNIH KAPACITETA

NOVIH GRAEVINA I POSTROJENJA
Projekti u gospodarenju otpadom (graevine, postrojenja i sl.) koji se planiraju financirati
iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020. moraju imati
izraenu Studiju izvedivosti.
Studija izvedivosti je dokument u kojem se analizira postojei i odreuje (modelira) budui
sustav gospodarenja otpadom na odreenom podruju uzimajui u obzir tehniku
izvedivost, te financijsku, ekonomsku i ekoloku odrivost sustava u cjelini, kao i njegovih
pojedinih sastavnica.
Studijom izvedivosti se takoer odreuje omjer sufinanciranja sredstvima iz OPKK.
Studija izvedivosti mora biti izraena kao cjeloviti dokument, zajedno sa svim potrebnim
podlogama i prilozima, uz istovremeno uvaavanje relevantnih dokumenata, a naroito
Uredbe (EU) 1303/2013., Vodia Europske unije za analizu trokova i koristi investicijskih
projekata (http://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2014/12/guide-to-cost-
benefit-analysis-of-investment-projects-for-cohesion-policy-2014-2020) i Pravilnika o
prihvatljivosti izdataka (Narodne novine 149/14).
Ostali projekti u gospodarenju otpadom (graevine, postrojenja i ostalo) koji nisu planirani
za financiranje sredstvima iz OPKK takoer moraju imati izraenu Studiju izvedivosti.
Studija izvedivosti je dokument u kojem se analizira postojei i odreuje (modelira) budui
sustav gospodarenja otpadom na odreenom podruju uzimajui u obzir tehniku
izvedivost, te financijsku, ekonomsku i ekoloku odrivost sustava u cjelini, kao i njegovih
pojedinih sastavnica.
Toan broj i lokacija pojedinih graevina, postrojenja kao i odabir kapaciteta, tehniko-
tehnolokih rjeenja i ostalih parametara koji su vani za pojedini projekt ovise o
rezultatima studija, elaborata i drugih odgovarajuih dokumenata koji se izrauju u sklopu
ili za potrebe tih projekata, pri emu se mora potivati red prvenstva gospodarenja
otpadom, kao i drugi zahtjevi ovisno o uvjetima financiranja (propisi o dodjelama dravnih
potpora i dr.).
Potrebno je takoer kontinuirano analizirati i revidirati kapacitete i broj graevina i
postrojenja potrebnih u sustavu gospodarenja otpadom u odnosu na njihov znaaj i potrebe.
 57

5. OPI TEHNIKI ZAHTJEVI ZA GRAEVINE I POSTROJENJA

Opi tehniki zahtjevi za graevine i postrojenja za gospodarenje otpadom definirani su u

propisima koji ureuju gradnju sukladno propisanim temeljnim zahtjevima za graevinu12 i
posebnim propisima o gospodarenju otpadom koji ureuju osnovne tehnike i tehnoloke
uvjete za gospodarenje otpadom koji se odnose na graevine i postrojenja (Pravilnik o
gospodarenju otpadom te pravilnici koji ureuju gospodarenje posebnim kategorijama
otpada, termiku obradu otpada i odlaganje otpada).
Graevine i postrojenja za gospodarenje otpadom iji rad podlijee uvjetima i izdavanju
okoline dozvole trebaju biti u skladu sa zahtjevima najbolje raspoloivih tehnika (NRT) -
obvezujue tehnike i tehnologije koje se primjenjuju pri projektiranju, gradnji, odravanju,
uporabi i stavljanju izvan uporabe takve graevine, ukljuujui i granine vrijednosti
emisija u okoli.
Kod projektiranja bilo koje graevine za gospodarenje otpadom isto tako valja uzeti u
obzir i primjere najbolje prakse te stanje tehnike spoznaje u trenutku izrade projekta.
Opi tehniki zahtjevi za graevine, postrojenja i opremu (vozila, spremnici i sl.) moraju
biti usmjereni i usklaeni s uvjetima za postizanje ciljeva u gospodarenju otpadom
definiranih ovim Planom.

12
Graevina sukladno propisima o gradnji je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito
povezanih graevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje
povezano s tlom ili sklop nastao graenjem
 58

6. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM I

RASPODJELA ODGOVORNOSTI IZMEU PRIVATNIH I JAVNIH
SUBJEKATA KOJI SE BAVE GOSPODARENJEM OTPADOM

Gospodarenje otpadom je od interesa za RH. Gospodarenje otpadom osiguravaju Vlada

RH i Ministarstvo zatite okolia i energetike propisivanjem mjera gospodarenja otpadom.
Provedbena tijela na dravnoj razini su Hrvatska agencija za okoli i prirodu i Fond za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost. JLS i JP(R)S duna je na svom podruju osigurati
uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Vie JLS i JP(R)S mogu
sporazumno osigurati zajedniku provedbu mjera gospodarenja otpadom.

Ministarstvo zatite okolia i energetike je nadleno za rjeavanje o zahtjevima za dozvolu

za gospodarenje otpadom koji se odnose na opasni otpad te za termiku obradu otpada,
rjeava o zahtjevu za izdavanje suglasnosti za sklapanje ugovora s FZOEU-om za pruanje
usluge obrade odreene posebne kategorije otpada, voenje oevidnika obavljanja
djelatnosti iz gospodarenja otpadom te oevidnika uvoznika i izvoznika otpada te
oevidnika laboratorija, nusproizvoda i ukidanja statusa otpada, rjeava o zahtjevu za izvoz
odnosno uvoz otpada, izdaje odobrenje za rad organizacije, provodi nadzor (inspekcijski i
upravni).

Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost je nadlean za obraun i naplatu

propisanih naknada, voenje Registra gospodarenja posebnim kategorijama otpada,
financiranje i sufinanciranje projekata u podruju gospodarenja otpadom, upravljanje
sustavom sakupljanja i obrade odreenih posebnih kategorija otpada te rjeavanjem o
zahtjevu za samostalno ispunjavanje pojedinanog cilja za odreenu posebnu kategoriju
otpada.

Hrvatska agencija za okoli i prirodu je nadlena za razvoj i voenje informacijskog

sustava gospodarenja otpadom, izradu propisanih izvjea o gospodarenju otpadom, razvoj
i voenje Registra djelatnosti gospodarenja otpadom i Elektronikog oevidnika o
nastanku i tijeku otpada (e-ONTO).

Jedinice podrune (regionalne) samouprave

Nadlene su za planiranje lokacija odlagalinih ploha za zbrinjavanje azbestnog otpada i
lokacija odlagalita otpada, a zajedno s jedinicama lokalne samouprave, putem pravnih
osoba koje uspostavljaju i upravljaju centrima za gospodarenje otpadom (temeljem
vlasnikih obveza) osiguravaju kapacitete za obradu mijeanog komunalnog otpada i
otpada koji preostaje nakon obrade mijeanog komunalnog otpada, izdavanje dozvola za
gospodarenje otpadom za koje nije nadleno MZOE, provjeru usklaenosti plana
gospodarenja otpadom proizvoaa otpada, te provjeru usklaenosti (i izdavanje prethodne
suglasnosti) planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave s Planom
gospodarenja Republike Hrvatske.
 59

Jedinice lokalne samouprave

Nadlene su za osiguravanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, uspostavu
reciklanih dvorita te provedbu mjera sprjeavanja odbacivanja otpada u okoli kao i
uklanjanje u okoli odbaenog otpada, davanje suglasnosti za akciju prikupljanja otpada,
planiranje lokacija graevina od lokalnog znaaja, provedbu izobrazbo-informativnih
aktivnosti te provedbu obveza propisanih ovim Planom, te ostalo sukladno ZOGO-u.
Takoer, jedinice lokalne samouprave dune su, sukladno ZOGO-u provoditi ovaj Plan, to
posebice ukljuuje projekte odreene Popisom projekata vanih za provedbu ovoga Plana
(Poglavlje 8).

Trgovaka drutva u javnom vlasnitvu JP(R)S i JLS

Obavljaju usluge sakupljanja, odnosno obrade odreene posebne kategorije otpada,
pruanje javne usluge prikupljanja mijeanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada.
Upravljaju radom CGO, sortirnice, reciklanog centra.

Trgovaka drutva u privatnom vlasnitvu (pravne osobe i fizike osobe obrtnici koje
obavljaju neku od djelatnosti gospodarenja otpadom)
Trgovaka drutva u privatnom vlasnitvu mogu biti ukljuena u gospodarenje otpadom
obavljanjem djelatnosti prijevoza otpada, posredovanja u gospodarenju otpadom, trgovanja
otpadom, sakupljanja otpadom, oporabe otpada, zbrinjavanja otpada, druge obrade otpada,
te izvoz i uvoz otpada, provedbu akcija prikupljanja otpada, pruanje javne usluge
prikupljanja komunalnog otpada i obavljanje poslova laboratorija.

Sluba za komunalni red jedinice lokalne samouprave je nadlena za provedbu mjera

sprjeavanja nepropisnog odbacivanja otpada u okoli (evidencija lokacija odbaenog
otpada, provedba redovitog godinjeg nadzora podruja JLS i ostale utvrene mjere), i za
uklanjanje tako odbaenog otpada, pri emu je za utvrivanje injeninog stanja u vezi s
odbaenim otpadom ovlatena zatraiti nalog suda i asistenciju djelatnika ministarstva
nadlenog za unutarnje poslove.
 60

7. MJERE ZA PROVEDBU PLANA

Postizanje ciljeva definiranih ovim Planom (Poglavlje 2.) u gospodarenju otpadom
planirano je provedbom mjera navedenih u ovome poglavlju, a posebice provedbom
projekata vanih za provedbu ovoga Plana koji su dani u Poglavlju 8. ovoga Plana.
Ispunjenje ciljeva ovoga Plana postii e se provedbom mjera, provedbom odredbi ZOGO-
a i pripadajuih podzakonskih akata, te potrebnim izmjenama i dopunama ZOGO-a i
provedbenih propisa u cilju unaprjeenja sustava gospodarenja otpadom.
7.1. MJERE ZA UNAPRJEENJE SUSTAVA GOSPODARENJA
KOMUNALNIM OTPADOM
Za ostvarenje Cilja 1.1. Smanjenje ukupne koliina proizvedenog komunalnog otpada
za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu koliinu komunalnog u 2015. godini potrebno
je provesti mjere navedene u Planu sprjeavanja nastanka otpada koji sastavni dio ovoga
Plana, kao i mjere navedene u Tablici 12. i Tablici 26. (Mjere za provoenje izobrazno
informativnih aktivnosti)
Tablica 12. Mjere za ostvarenje Cilja 1.1. Smanjenje ukupne koliina proizvedenog
komunalnog otpada za 5% u odnosu na ukupno proizvedenu koliinu komunalnog otpada u
2015. godini
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financi
ranja
Mjere definirane
Opis mjera sprjeavanja nastanaka otpada je
1.1.1 Planom sprjeavanja - - -
dan u Prilogu 12.5. ovoga Plana.
nastanka otpada
Ova mjera ukljuuje:
izgradnju centara za ponovnu uporabu
odnosno graevinske zahvate na EU/
postojeim graevinama radi prilagodbe MZOE/ FZOEU
Uspostava centara za
1.1.2 njihovoj novoj namjeni MGPO/C / 2022.
ponovnu uporabu13
nabavu opreme S/PU JLS/CS
izradu i distribuciju promidbenog /PU
materijala
organizaciju radionica i dr.
Ova mjera ukljuuje:
nabavu i distribuciju kunih kompostera
izradu edukacijsko informativnih
materijala
organizaciju promidbenih aktivnosti i
radionica JLS/FZ
JLS/FZO
1.1.3 Kuno kompostiranje14 Obzirom da primjena kunog kompostiranja OEU/E 2020.
EU
ovisi o dostupnim povrinama za koritenje U
proizvedenog komposta, prioritet za
provoenje ove mjere su ruralna podruja,
odnosno predgraa urbanih sredina s veim
brojem samostalnih stambenih jedinica s
okunicom.

13
Ova mjera je navedena i u Planu sprjeavanja nastanka otpada (Poglavlje 9.), no zbog utjecaja na ukupno
smanjenje koliine komunalnog otpada, mjera je prikazana zasebno u ovom dijelu Plana.
14
Ova mjera je navedena i u Planu sprjeavanja nastanka otpada (Poglavlje 9.), no zbog utjecaja na ukupno
smanjenje koliine komunalnog i udjela biorazgradivog otpada u mijeanom komunalnom otpadu kao mjera
je prikazana zasebno u ovom dijelu Plana.
 61

Za ostvarenje Cilja 1.2. Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada (prvenstveno

papir, karton, staklo, plastika, metal, biootpad i dr.) u predstojeem planskom
razdoblju treba nastaviti s aktivnostima na unaprjeenju ve postojeeg sustava odvojenog
prikupljanja otpadnog papira, stakla, plastike, metala, biootpada i krupnog (glomaznog)
otpada iz komunalnog otpada, prvenstveno kroz razvoj infrastrukture i nabavu opreme,
edukaciju i informiranje svih dionika sustava te revizijom sustava naplate javne usluge
prikupljanja mijeanog i biorazgradivog komunalnog otpada na nain da se usluga
prikupljanja i obrade naplauje po koliini predanog otpada, kako je definirano mjerama u
Tablici 13.

Tablica 13. Mjere za ostvarenje Cilja 1.2. Odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada
(prvenstveno papir, kartona, staklo, plastika, metal, biootpad15 i dr.)
Br. Mjera
Nabava opreme, vozila i
plovila za odvojeno
1.2.1 prikupljanje papira,
kartona, metala, plastike,
stakla i tekstila
Izgradnja postrojenja za
sortiranje odvojeno
1.2.2 prikupljenog papira,
kartona, metala, stakla,
plastike i dr. (sortirnica)
Izgradnja reciklanih
1.2.3
dvorita
Uvoenje naplate
prikupljanja i obrade
mijeanog i
1.2.4
biorazgradivog
komunalnog otpada po
koliini
Jaanje trita otpada
1.2.5 namijenjenog
recikliranju
Mogui
izvori
Opis Nosioci Rok
financira
nja
Ova mjera ukljuuje nabavu opreme, vozila i
plovila za odvojeno prikupljanje papira,
JLS/
metala, plastike, stakla i tekstila
JLS FZOEU/ 2020.
Preporua se ovu mjeru provoditi zajedno s
EU
mjerom 1.2.2. gdje god je to mogue kao
cjeloviti projekt.
Ova mjera ukljuuje izgradnju i opremanja
novih, te po potrebi poveanje kapaciteta i
JLS/
unaprjeenje tehnologije postojeih
JLS FZOEU/ 2020.
postrojenja za sortiranje odvojeno
EU/PU
prikupljenog otpadnog papira, kartona,
metala, stakla, plastike i dr.
Ova mjera ukljuuje:
izgradnju i opremanje reciklanih
dvorita
JLS JLS/EU 2019.
provedbu izobrazno informativnih
aktivnosti za lokalno stanovnitvo
nabava mobilnih reciklanih dvorita
Ova mjera ukljuuje:
obraun naplate javne usluge
prikupljanja mijeanog i biorazgradivog
MZOE/
komunalnog otpada na nain da se - 2017.
JLS
korisnika javne usluge potie na
odvajanje otpada, odnosno na smanjenje
koliine proizvedenog otpada.
Ova mjera ukljuuje:
izradu tehnolokih zahtjeva (sastav, udio
primjesa, najmanje koliine, itd.) kojima
mora udovoljavati odreena vrsta otpada MZOE/
da bi bila prihvatljiva za recikliranje HGK/H - 2018.
uspostavu mrenih stranica s podacima o OK/PU
tehnolokim zahtjevima
uspostava sustava ponude i potranje
otpada (burza otpada)

15
Mjere za odvojeno prikupljanje biootpada su sadrane u Tablici 14.
 62

Ova mjera ukljuuje, po potrebi izgradnju i

Izgradnja postrojenja za opremanje novih, i/ili poveanje kapaciteta i
1.2.6 PU PU/EU16 2022.
recikliranje unaprjeenje tehnologije postojeih
postrojenja za recikliranje.

Za ostvarenje Cilja 1.3. Odvojeno prikupiti 40% biootpada iz komunalnog otpada

potrebno je provesti mjere dane u Tablici 14.
Tablica 14. Mjere za ostvarenje Cilja 1.3. Odvojeno prikupiti 40% biootpada iz
komunalnog otpada
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja
Izrada kriterija kvalitete i Ova mjera ukljuuje izradu kriterija kvalitete,
MP/
1.3.1 oznaavanja komposta i naina oznaavanja i kontrolu kvalitete - 2018.
MZOE
digestata komposta i digestata.
Ova mjera ukljuuje nabavu opreme i vozila
Nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje biootpada. EU/
1.3.2 za odvojeno prikupljanje Preporua se provoditi ovu mjeru zajedno s JLS JLS/FZO 2020.
biootpada mjerom 1.3.3. gdje je to mogue kao cjeloviti EU
projekt.
Ova mjera ukljuuje izgradnju i opremanje
Izgradnja postrojenja za
novih, te poveanje kapaciteta i unaprjeenje
bioloku obradu
1.3.3 tehnologije postojeih postrojenja za bioloku JLS EU/JLS 2020.
odvojeno prikupljenog
obradu odvojeno prikupljenog biootpada
biootpada
aerobnim ili anaerobnim postupcima.

Za ostvarenje Cilja 1.4. Odloiti manje od 25% komunalnog otpada potrebno je

provesti mjere dane u Tablici 15. uz pretpostavku da su postignuti ciljevi 1.2. i 1.3.

Tablica 15. Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odloiti manje od 25% komunalnog otpada
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja
Ova mjera ukljuuje uvoenje naknade za
MZOE/
Uvoenje naknade za odlaganje otpada kojom se potie smanjenje
1.4.1 FZOE - 2017.
odlaganje otpada koliina otpada koji se odlae i poveanje
U
koliine odvojeno sakupljenog otpada.
Praenje udjela Mjera ukljuuje redovite analize sastava
biorazgradivog otpada u mijeanog komunalnom otpadu za potrebe kontin
1.4.2 JLS17 JLS
mijeanom komunalnom praenja ciljeva i odreivanja udjela uirano
otpadu biorazgradive komponente u otpadu.
Interventna mjera za Ova mjera ukljuuje:
Grad
smanjenje odlaganja izgradnju postrojenja i/ili nabavu Grad Zagreb/F
1.4.3 komunalnog otpada opreme potrebne za sortiranje odvojeno 2020.
Zagreb ZOEU/E
nastalog u Gradu prikupljenog otpada U
Zagrebu izgradnju postrojenja i/ili nabavu

16
Prema odredbama OPKK Financiranje postrojenja za reciklau bilo bi primjenjivo samo ako postoji trini
neuspjeh ili ako postoji znaajan nedostatak reciklanih kapaciteta na nacionalnoj razini.
17
Ili komunalne tvrtke/osoba koja upravlja odlagalitem
 63

opreme potrebne za bioloku obradu

odvojeno prikupljenog biootpada
izgradnju postrojenja i/ili nabavu
opreme potrebne za obradu mijeanog
komunalnog otpada nastalog na
podruju Grada Zagreba

Postrojenja treba planirati na nain da se

kasnije mogu koristiti u okviru funkcije CGO-
a. Kapacitet postrojenja potrebno je odrediti
sukladno prostornim uvjetima, koliini otpada
i studiji izvedivosti.
Ova mjera ukljuuje:
izgradnju postrojenja i/ili nabavu
opreme potrebne za sortiranje odvojeno
prikupljenog otpada
izgradnju postrojenja i/ili nabavu
opreme potrebne za bioloku obradu
odvojeno prikupljenog biootpada
izgradnju postrojenja i/ili nabavu
Interventna mjera za opreme potrebne za obradu mijeanog Grad
smanjenje odlaganja komunalnog otpada nastalog na Grad
1.4.4 Split/FZ 2020.
komunalnog otpada podruju Grada Splita. Split
OEU/EU
nastalog u Gradu Splitu
Postrojenja treba planirati na nain da se
kasnije mogu koristiti u okviru funkcije CGO-
a ili da se moe premjestiti na neko drugo
odlagalite. Kapacitet postrojenja potrebno je
odrediti sukladno prostornim uvjetima,
koliini otpada i studiji izvedivosti.
Ova mjera obuhvaa I. fazu sanacije
odlagalita otpada Karepovac u Gradu Splitu.
Ova mjera ukljuuje izgradnju graevina za
obradu mijeanog komunalnog otpada,
neopasnog otpada koji preostaje nakon
materijalne oporabe i drugog neopasnog
otpada.
Prilikom planiranja kapaciteta ovih graevina
potrebno je izraditi studiju izvedivosti koja e
uvaavati ciljeve propisanim HR i EU
zakonodavstvom kao i ovim Planom. U studiji JP(R)S
Izgradnja centara za trebaju biti prikazane sve mjere koje je /FZOEU/
1.4.5 JP(R)S 2022.
gospodarenje otpadom potrebno provesti na podruju obuhvata EU/PU/J
projekta da bi se dosegli ciljevi i opravdao PP
kapacitet.
Prilikom planiranja ovih graevina potrebno
je sagledati mogunost da se u sklopu iste
graevine nalaze postrojenja za obradu
graevnog otpada, otpada koji sadri azbest,
glomaznog otpada i biootpada i postrojenje za
razvrstavanje odvojeno prikupljenog
papira/kartona, stakla, metala i plastike.
Ova mjera ukljuuje analizu i ocjenu potrebe
Planiranje energetske za energetskom oporabom otpada u sljedeem MZOE/E
1.4.6 MZOE 2020.
oporabe otpada planskom razdoblju. Ova analiza treba uzeti u U
obzir rezultate mjere 3.1. ovoga Plana.
 64

7.2. MJERE ZA UNAPRJEENJE SUSTAVA GOSPODARENJA

POSEBNIM KATEGORIJAMA OTPADA
Za ostvarenje Cilja 2.1. Odvojeno prikupiti 75% graevnog otpada potrebno je provesti
mjere dane u Tablici 16.
Tablica 16. Mjere za ostvarenje Cilja 2.1. Odvojeno prikupiti 75% graevnog otpada
Mogui
izvori
Br Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja
Ova mjera ukljuuje izradu akcijskog plana
koji treba sadravati najmanje sljedee:
koliine proizvedenog graevnog
otpada
Izrada akcijskog plana za
raspoloivost trenutnih kapaciteta i HAOP/ HAOP/M
odvojeno prikupljanje i
2.1.1 dostupnih tehnologija za recikliranje MZOE/F ZOE/FZ 2017.
recikliranje graevnog
graevnog otpada ZOEU OEU/EU
otpada
procjenu potrebe za novim
kapacitetima i eventualnim
prilagodbama odnosno modernizaciji
postojeih postrojenja
Ova mjere ukljuuje:
izgradnju i opremanja novih te
Izgradnja i opremanje poveanje kapaciteta postojeih (moe
JP(R)S/J JP(R)S/J
2.1.2 reciklanih dvorita za ukljuivati i mobilno postrojenje za 2020.
LS/P LS/PU
graevni otpad recikliranje graevnog otpada)
unaprjeenje tehnologije postojeih
reciklanih dvorita za graevni otpada

Za ostvarenje Cilja 2.2. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim muljem iz ureaja

za proiavanje otpadnih voda potrebno je provesti mjere dane u Tablici 17.
Tablica 17. Mjere za ostvarenje Cilja 2.2. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim
muljem iz ureaja za proiavanje otpadnih voda
Br Mjera Opis Nosioci Mogui Rok
izvori
financira
nja
Ova mjera ukljuuje izradu Akcijskog plana
koji ukljuuje:

definiranje vrsta povrina pogodnih za

Akcijski plan za
koritenje mulja iz
2.2.1 ureaja za proiavanje sukladno zahtjevima za pojedine
otpadnih voda na
pogodnim povrinama
primjenu mulja
definiranje lokacija i kapaciteta
povrina odnosno lokacija na kojima je
mogue koristiti mulj
definiranje kvalitete obraenog mulja MZOE/
MPOLJ/ HV/EU 2017.
primjene HV
aplikaciju za evidenciju lokacija
poljoprivrednog i ostalog zemljita na
kojima se odlae ili moe odlagati
otpadni mulj odnosno kompost iz
UPOV-a kao i digitalnu povezanost
ovog sustava sa geoinfomacijskim
sustavom poljoprivrede
 65

Mjera ukljuuje izgradnju graevina i

ureaja za obradu mulja sa svrhom pripreme MZOE/
mulja za primjenu sukladno traenim MPOLJ// JLS
kriterijima koje mulj mora zadovoljiti za HV/JLS/ (isporuit
Uspostaviti sustav
2.2.2 koritenje na planiranim povrnima. Isporuit elj javne 2022.
gospodarenja muljem
Graevine ukljuuju kompostita, digestore elj usluge)/E
te ureaje za mijeanje s drugim vodnih U/HV
materijalima radi proizvodnje specifinih usluga
proizvoda (npr. pepeo iz loita biomase).

Za ostvarivanje Cilja 2.3. Unaprijediti sustav gospodarenja ambalanim otpadom

potrebno je provesti mjere dane u Tablici 18.
Tablica 18. Mjere za ostvarenje Cilja 2.3. Unaprijediti sustav gospodarenja otpadnom
ambalaom
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja
Ova mjera ukljuuje identifikaciju
obveznika plaanja naknade i analizu
postojeeg sustava gospodarenja otpadnom
Unaprjeenje i analiza
ambalaom kojoj je cilj ocijeniti sustav,
postojeeg sustava MZOE/F
2.3.1 utvrditi nedostatke i rizike, te dati preporuke FZOEU 2017.
gospodarenja otpadnom ZOEU
za unaprjeenje sustava. Analiza treba
ambalaom
ukljuiti praenje podataka o ambalai
stavljenoj na trite kao i podatke o
uinkovitosti oporabe (recikliranja).

Za ostvarivanje Cilja 2.4. Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom potrebno

je provesti mjere dane u Tablici 19.
Tablica 19. Mjere za ostvarenje Cilja 2.4. Uspostaviti sustav gospodarenja morskim
otpadom
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja
Mjera ukljuuje izradu studije s podacima o
Identifikacija lokacija i lokacijama koje su stalni ili povremeni izvor
izvora nastanka morskog nastanka morskog otpada (s kopna, plovila i
otpada i identifikacija odobalnih instalacija), procjena koliine i
2.4.1 MZOE MZOE 2018.
lokacija nakupljenog vrste otpada na tim lokacijama, mjesta
morskog otpada na nakupljenog morskog otpada na morskom
morskom dnu dnu, prijedlog sanacije, procjenu trokova i
odreivanje prioriteta.
Mjera ukljuuje pripremu i provedbu
projekata sprjeavanja nastanka, sanacije
Uspostava sustava
ilegalnih odlagalita na morskoj obali i
sprjeavanja,
otocima te prikupljanje i zbrinjavanje
prikupljanja i
morskog otpada ukljuujui otpadne MZOE MZOE/J
zbrinjavanja morskog
2.4.2 ribolovne alate i morski otpad s brodova i MMPI, P(R)S/JL 2019.
otpada, kao integralnog
odobalnih instalacija. Mjera ukljuuje MP S/EU
djela sustava
provedbu okolino prihvatljivih praksi kao
gospodarenja otpadom u
to su: sakupljanje otpada redovitim
RH
ribarskim aktivnostima, provoenje akcija
ienja, unaprjeenje sustava za prihvat
 66

otpada s brodova u lukama. Mjera

podrazumijeva i usklaivanje Plana
upravljanja morskim otpadom s relevantnim
Planovima vodnog, poljoprivrednog,
gospodarskog, ribarskog i pomorskog
sektora te uspostavu materijalnih kapaciteta
za prikupljanje i zbrinjavanje morskog
otpada.
Mjera ukljuuje izradu protokola za sluaj MZOE /
Interventno prikupljanje i
iznenadnog oneienja morskim otpadom s JLS /
2.4.3 zbrinjavanje morskog MZOE 2018.
pregledom nadlenosti i postupovnih JP(R)S
otpada
procedura. MMPI
Uspostava suradnje sa
Mjera ukljuuje komunikaciju i suradnju s
susjednim ili drugim MZOE /
nadlenim tijelima susjednih i drugih drava kontin
2.4.4 dravama vezano za MVEP MZOE
u sluaju oneienja morskim otpadom koji uirano
oneienje morskim MMPI
je porijeklom iz susjedne ili druge drave.
otpadom

Za ostvarivanje Cilja 2.5. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima,

podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu potrebno je provesti mjere dane u
Tablici 20.
Tablica 20. Mjere za ostvarenje Cilja 2.5. Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim
brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja

Uspostava sustava
Mjera ukljuuje donoenje odgovarajuih MZOE/M MZOE/M
2.5.1. gospodarenja otpadnim 2018.
propisa. MPI MPI
brodovima

Mjera ukljuuje izradu karte koja sadri

Identifikacija lokacija
lokacije podrtina i potonulih stvari na
podrtina i potonulih
2.5.2 morskom dnu koje su u vlasnitvu RH, kao MMPI MMPI 2018.
stvari na morskom dnu
preduvjet njihove sustavne sanacije i
sa izradom katastra
zbrinjavanja.
Identifikacija sadraja i
koliine opasnih tvari i
eksplozivnih sredstava u Mjera ukljuuje procjenu stanja, izradu
podrtinama i potonulim podloge s podacima o koliinama i
stvarima na morskom vrstama opasnih tvari i zaostalog oruja i
dnu koje prijete eksplozivnih naprava koje se nalaze na
2.5.3 oneienjem morskog podrtinama i potonulim stvarima na MMPI MMPI 2018.
okolia ili sigurnosti pri morskom dnu, njihovim karakteristikama,
koritenju mora kao pozicijama i sl, a sve kao sastavni dio
resursa (ulja, goriva, mapiranja podrtina i potonulih stvari iz
maziva, zaostalo oruje i mjere 2.7.1 za svaku pojedinu lokaciju.
eksplozivne naprave i
dr.)
Mjera ukljuuje izradu programa sanacije
Sanacija podrtina i podrtina i potopljenih stvari i njihovog
potopljenih stvari na sadraja , procjenu rizika na svakoj MMPI /
2.5.4 MMPI 2019.
morskom dnu koje su u lokaciji, prijedlog tehnikih rjeenja, MZOE
vlasnitvu RH procjenu trokova i odreivanje prioriteta
sanacije.
 67

Mjera ukljuuje izradu protokola za sluaj

Interventna sanacija
iznenadnog istjecanja opasnih tvari s
podrtina i potopljenih MMPI /
2.5.5 podrtina i potopljenih stvari i drugih rizika MMPI 2017.
stvari na morskom dnu i MZOE
koji mogu uzrokovati oneienje mora ili
njihovog sadraja
ugroziti zdravlje i sigurnost.
Unaprijediti normativne Mjera ukljuuje aktivnosti koje je potrebno
standarde i postupke za poduzeti u najkraem moguem roku od
hitne intervencije na utvrenja iznenadnog istjecanja opasnih
2.5.6 MMPI MMPI 2017.
podrtinama i potopljenim tvari s podrtina i potopljenih stvari na
stvarima na morskom morskom dnu ili drugih rizika sukladno
dnu protokolu iz mjere 2.5.4.

Za ostvarivanje Cilja 2.6. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim posebnim

kategorijama otpada potrebno je provesti mjere dane u Tablici 21.
Tablica 21. Mjere za ostvarivanja Cilja 2.6. Unaprijediti sustav gospodarenja ostalim
posebnim kategorijama otpada
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja
Ova mjera ukljuuje: Zdravstve
Unaprjeenje sustava unaprjeenje praenja toka MZOE/ ne
2.6.1 gospodarenja medicinskog otpada MINZDR ustanove/ 2020.
medicinskim otpadom unaprjeenje postojeeg sustava /HAOP MINZDR
obrade medicinskog otpada /PU
2.6.2 Izrada Studije procjene Ova mjera ukljuuje izradu Studije
HAOP/F
koliine otpada koji procjene koliine otpada koji sadri azbest
JLS/HAOP ZOEU/E 2019.
sadri azbest po po upanijama, a za koji se procjenjuje da
U
upanijama e nastati u ovom planskom razdoblju.
2.6.3 Izgradnja odlagalinih
Ova mjera ukljuuje izgradnju ploha za JLS/JP(R
ploha za odlaganje JLS
odlaganje graevnog otpada koji sadri )S/FZOE 2022.
graevnog otpada koji /JP(R)S
azbest. U
sadri azbest
Unaprjeenje sustava
Ovom mjerom je predviena identifikacija
gospodarenja posebnim
obveznika plaanja naknade i unaprjeenje
kategorijama otpada
sustava praenja podataka o posebnim MZOE/
(otpadnim vozilima,
2.6.4 kategorijama otpada putem Informacijskog HAOP/FZ - 2020.
otpadnim baterijama i
sustava gospodarenja otpadom i izradom OEU
akumulatorima,
Registra gospodarenja za posebne
otpadnim gumama, EE
kategorije otpada.
otpadom, uljima)
 68

7.3. MJERE ZA UNAPRJEENJE SUSTAVA GOSPODARENJA

OPASNIM OTPADOM
U svrhu ostvarivanje cilja 3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom
potrebno je provesti mjere dane u Tablici 22.
Tablica 22. Mjere za ostvarivanje Cilja 3. Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim
otpadom
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja
Ova mjera ukljuuje izradu studije
Analiza postojeih i izvedivosti koja e analizirati postojee EU/FZO
3.1. potrebnih kapaciteta za kapacitete za obradu opasnog otpada i MZOE EU/MZO 2019.
obradu opasnog otpada utvrditi potrebne dodatne kapacitete te dati E
preporuke za unaprjeenje sustava.

7.4. MJERE SANACIJA LOKACIJA ONEIENIH OTPADOM

U svrhu ostvarivanje cilja 4. Sanirati lokacije oneiene otpadom potrebno je provesti
mjere dane u Tablici 23.
Tablica 23. Mjere za ostvarivanje Cilja 4. Sanirati lokacije oneiene otpadom
Mogui
izvori
Br. Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja
U sklopu ove mjere izraditi e se Plan
zatvaranja odlagalita neopasnog otpada za
podruje svake upanije na temelju
Izrada Plana zatvaranja MZOE/HA FZOEU/
postojeih raspoloivih kapaciteta i drugih
4.1. odlagalita neopasnog OP/JP(R)S MZOE/E 2017.
relevantnih kriterija, a koji e ukljuiti i
otpada /JLS U
daljnje odlaganje otpada nakon
31.12.2018. godine na usklaena
odlagalita.

Sanacija odlagalita Ova mjera ukljuuje sanacije odlagalita EU/JLS/

4.2. JLS 2022.
neopasnog otpada neopasnog otpada. FZOEU

Identifikacija novih
Ova mjera ukljuuje izradu studije za
lokacija oneienih FZOEU/
4.3. identifikaciju novih lokacija oneienih MZOE 2018.
opasnim otpadom (crne EU
opasnim otpadom (crne toke).
toke)
Ova mjera ukljuuje nastavak aktivnosti
sanacija lokacija oneienih opasnim
Sanacija lokacija
otpadom tzv. crnih toaka definiranih EU/FZO
4.4. oneienih opasnim P/MZOE 2022.
ovim Planom (Poglavlje 1.3.) i novo EU/PU
otpadom (crne toke)
identificirane lokacije crnih toaka kroz
mjeru 4.3
Ova mjera ukljuuje uklanjanje otpada
Sanacija lokacija odbaenog u okoli, ukljuujui
4.5. oneienih otpadom speleoloke objekte te sprjeavanje JLS JLS 2020.
odbaenim u okoli ponovnog odbacivanja otpada na tim
lokacijama.
 69

7.5. MJERE ZA PROVOENJE IZOBRAZNO-INFORMATIVNIH

AKTIVNOSTI
U svrhu ostvarivanje cilja 5. Kontinuirano provoditi izobrazno-informativne aktivnosti
potrebno je provesti mjere dane u Tablici 24.
Tablica 24. Mjere za ostvarivanje cilja 5. Kontinuirano provoditi izobrazno-
informativne aktivnosti
Mogui
izvori
Br Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja

Ova mjera ukljuuje izradu programa

izobrazno-informativnih aktivnosti o
odrivom gospodarenju otpadom za
Izrada Programa razdoblje od 2017.-2022. godine, koji e
izobrazno-informativnih predloiti smjernice, ciljane skupine i EU/MZO
5.1 MZOE 2017.
aktivnosti o odrivom aktivnosti koje je nuno provoditi na E
gospodarenju otpadom nacionalnom i lokalnom nivou, s
naglaskom na sprjeavanje nastanka
otpada, poveanja odvojenog prikupljanja
otpada i ponovne uporabe.

Provedba aktivnosti MZOE/FZ EU/MZO

Ova mjera ukljuuje provoenje svih
predvienih Programom OEU/HAO E/FZOE
aktivnosti definiranih Programom
5.2 izobrazno-informativnih P/JP(R)S/J U/HAOP 2022.
izobrazno-informativnih aktivnosti o
aktivnosti o odrivom LS/civilno /JP(R)S/J
odrivom gospodarenju otpadom.
gospodarenju otpadom drutvo LS
Provedba nacionalne Ova mjera obuhvaa izradu informativno
EU/MZO 2017.
kampanje na temu edukativnih te promotivnih spotova i MZOE/FZ
5.3. E/FZOE
odrivog gospodarenja ostalih materijala i programa na temu OEU
U
otpadom odrivog gospodarenja otpadom.
 70

7.6. MJERE ZA UNAPRJEENJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

GOSPODARENJA OTPADOM
Za ostvarivanje cilja 6. Unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom
potrebno je provesti mjere dane u Tablici 25.
Tablica 25. Mjere za ostvarivanje Cilja 6. Unaprijediti informacijski sustav
gospodarenja otpadom
Mogui
izvori
Br Mjera Opis Nosioci Rok
financi
ranja
Mjera ukljuuje uspostavu sredinje
digitalne aplikacija za:
voenje Oevidnika o nastanku i
tijeku otpada (u daljnjem tekstu: e-
ONTO)
uspostavu i nadogradnju registra
djelatnosti gospodarenja otpadom
putem koje se podnose i rjeavaju
zahtjevi za dozvole za gospodarenje
otpadom, zahtjevi za upise u
odgovarajue evidencije
(oevidnici), vode evidencije
(oevidnike) i ostala dokumentacija
u vezi s obavljanjem djelatnosti
Izrada i/ili unaprjeenje
gospodarenja otpadom HAOP/MZ EU/HA
aplikacija koje su dio 2017/
6.1 uspostavu i nadogradnju sredinje OE/FZOE OP/FZ
informacijskog sustava 2018.
digitalne aplikacije za provoenje U OEU
gospodarenja otpadom
postupaka u vezi s prekograninim
prometom otpadom
uspostava aplikacije za evidenciju
lokacija odbaenog otpada
uspostavu sredinje digitalne
aplikacije Registar gospodarenja
posebnih kategorija otpada za prijavu
odreenih koliina tvari i materijala
koje se stavljaju na trite, podataka
potrebnih za koordinaciju nadzora
koliina stavljenih na trite i drugih
propisanih podataka radi provoenja
sustava gospodarenja posebnim
kategorijama otpada
Ova mjera ukljuuje izradu informacijskog
sustava za pripremu i provedbu projekata
FZOEU. Informacijski sustav treba biti
Izrada informacijskog
povezan s informacijskim sustavom
sustava FZOEU za EU/FZ
6.2 HAOP-a, kao i s drugim institucijama koje FZOEU 2018.
pripremu i provedbu OEU
su povezane s FZOEU radi kontrole,
projekata
razmjene i usklaivanja podataka vezanih
uz posebne kategorije otpada i ostale
projekte FZOEU.
 71

7.7. MJERE UNAPRJEENJA NADZORA NAD GOSPODARENJA

OTPADOM
Za ostvarivanje cilja 7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom potrebno je
provesti mjere dane u Tablici 26.
Tablica 26. Mjere za ostvarivanje Cilja 7. Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem
otpadom
Mogui
izvori
Br Mjera Opis Nosioci Rok
financir
anja
Izobrazba svih sudionika Ova mjera ukljuuje izobrazbu djelatnika
MZOE/JP( kontin
7.1 ukljuenih u nadzor slubi za komunalno redarstvo JLS i MZOE
R)S/JLS uirano
gospodarenja otpadom inspektore zatite okolia.
Ova mjera ukljuuje analizu i redefiniranje
Analiza i redefiniranje
nadlenosti za provedbu nadzora prometa MZOE/M
7.2 nadlenosti nadzora u - 2018.
otpadom unutar RH i nadzora UP/MFIN
gospodarenju otpadom
prekograninog prometa otpadom.

7.8. MJERE UNAPRJEENJA UPRAVNIH POSTUPAKA U

GOSPODARENJU OTPADOM
Za ostvarivanje Cilja 8. Unaprijediti upravne postupke u gospodarenju otpadom
potrebno je provesti mjere dane u Tablici 27.
Tablica 27. Mjere za ostvarivanje Cilja 8. Unaprijediti upravne postupke u
gospodarenju otpadom
Mogui
izvori
Br Mjera Opis Nosioci Rok
financira
nja

Unaprjeenje sustava i Mjera ukljuuje analizu postojeeg sustava

postupaka izdavanja i postupaka izdavanja dozvola, te prijedlog
8.1 MZOE - 2018.
dozvola za gospodarenje aktivnosti za unaprjeenje sustava
otpadom izdavanja dozvola.
 72

8. PROJEKTI VANI ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA

OTPADOM

Popis vanih projekata za provedbu ovog Plana i dostizanje ciljeva dan je u Tablici 28.

Tablica 28. Popis projekata vanih za provedbu Plana

Br. Vrsta projekta

1. Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti

2. Unaprjeenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom

3. Nabava i distribucija kunih kompostera

Nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje biootpada,
4.
papira/kartona, stakla, metala i plastike
Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog papira/kartona,
5.
metala, stakla, plastike i drva (sortirnica)
6. Izgradnja postrojenja za bioloku obradu odvojeno prikupljenog biootpada

7. Izgradnja reciklanih dvorita

8. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom

9. Izgradnja odlagalinih ploha za odlaganje otpada koji sadri azbest

10. Izgradnja reciklanih dvorita za graevni otpad

11. Sanacija odlagalita neopasnog otpada

12. Sanacija crnih toaka

 73

9. PLAN SPRJEAVANJA NASTANKA OTPADA

9.1. SPRJEAVANJE NASTANKA OTPADA

Ogranienost prirodnih resursa i negativni utjecaji na okoli uzrokovani njihovom
potronjom zahtijevaju unaprjeenje postojeih i iznalaenje novih modela za njihovo
odrivo koritenje. Stoga je jedan od osnovnih ciljeva EU, kroz itav niz financijskih
instrumenata i strategija, potaknuti unaprjeenje gospodarskog sustava u smislu
uinkovitijeg koritenja resursa i energije.
Desetogodinja razvojna strategija Europa 2020.18 kao jedan od osnovna tri prioriteta
razvoja EU predlae odrivi rast, tj. promicanje ekonomije koja uinkovitije iskoritava
resurse, koja je zelenija i konkurentnija. Sredinji aspekt ove strategije je prelazak s
postojeeg, linearnog, na kruno gospodarstvo (Slika 30), ekonomski model koji osigurava
odrivo gospodarenje resursima i produavanje ivotnog vijeka materijala i proizvoda.
Cilj ovog modela je svesti nastajanje otpada na najmanju moguu mjeru, i to ne samo
otpada koji nastaje u proizvodnim procesima, ve sustavno, tijekom itavog ivotnog
ciklusa proizvoda i njegovih komponenti.


Slika 31. Model krunog gospodarstva Izvor: COM(2014)/398
Za prelazak na kruno gospodarstvo potrebne su promjene u cijelom lancu vrijednosti, od
uinkovitog upravljanja resursima, dizajna proizvoda, novih poslovnih i trinih modela,
novih naina pretvaranja otpada u resurse do novih modela ponaanja potroaa. To
podrazumijeva potpunu promjenu postojeeg gospodarskog sustava i inovacije, ne samo u
tehnologiji, ve i u organizaciji, drutvu, metodama financiranja i politikama.
Nekim politikama i instrumentima na EU i nacionalnoj razini ve su osigurani alati i
poticaji u skladu s modelom krunoga gospodarstva. Naime, 21. prosinca 2005. godine
Europska komisija predloila jeTematsku strategiju odrivog koritenja prirodnih resursa19
koja ima za cilj smanjiti utjecaj na okoli pri koritenju resursa u rastuoj ekonomiji, pri
emu fokus na okoline utjecaje koritenja resursa predstavlja odluujui faktor u
postizanju odrivog razvoja u EU. Inicijativa sirovina EU iz 2008. godine ukazuje na

18
Europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast (COM(2010)2020)
19
COM(2005)/670
 74

vanost poveanja uinkovitog upravljanja resursima za odriv razvoj europskih

gospodarskih sustava. Planom za Europu koja uinkovitije raspolae resursima20 podrava
se prelazak na odrivi rast putem gospodarstva koje uinkovito koristi resurse s niskim
emisijama ugljinog dioksida, te se predlae okvir djelovanja i naglaava potreba za
integriranim pristupom u podrujima okolinih i ekonomskih politika.
U svrhu primjene politike gospodarenja otpadom koja podrava smanjenje nastanka otpada
kroz razvoj funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom, koji ima za cilj otpad koristiti
kao vrijedan resurs, Okvirna direktiva o otpadu21 sukladno okolinim koristima/trokovima
jasno definira red prvenstva gospodarenja otpadom rangirajui opcije gospodarenja
otpadom u smislu njihovih utjecaja na okoli. Na vrhu te hijerarhije nalazi se sprjeavanje
nastanka otpada i predstavlja najuinkovitiji i najodriviji nain koritenja resursa. Kako je
RH svoje zakonodavstvo uskladila s pravnom steevinom EU, tako je i prihvatila navedeni
red prvenstva gospodarenja otpadom kroz odredbe Zakona o odrivom gospodarenju
otpadom.
U svrhu poticanja provedbe aktivnosti sprjeavanja nastanka otpada, sve zemlje lanice
EU, pa tako i RH dune su izraditi Plan sprjeavanja nastanka otpada, a sukladno Direktivi
2008/98/EZ njegov okvirni sadraj definiran je Prilogom IV. navedene Direktive, a koji je
prenesen ZOGO-om.
Prema ZOGO-u sprjeavanje nastanka otpada podrazumijeva mjere poduzete prije nego
neka tvar, materijal ili proizvod postane otpad, u svrhu smanjenja koliina otpada,
ukljuujui ponovnu uporabu proizvoda i produljenje njihova ivotnog vijeka, smanjenje
negativnih utjecaja nastalog otpada na okoli i ljudsko zdravlje, te smanjenje sadraja
opasnih tvari u materijalima i proizvodima.
Sprjeavanjem nastanka otpada postie se smanjenje koliina i toksinosti otpada prije
nego bilo koji drugi postupak oporabe ili zbrinjavanja uope postanu opcija.

9.2. POSTOJEE STANJE NA PODRUJU SPRJEAVANJA

NASTANKA OTPADA
Republika Hrvatska do sada nije imala obvezu pripreme Plana sprjeavanja nastanka
otpada, pa iako se neke mjere sprjeavanja nastanka otpada ve provode, nedostaje
odgovarajua organizacija sustava sprjeavanja nastanka otpada, kao i konkretni
pokazatelji za praenje uinkovitosti mjera.
Tako na primjer, iako postoji zakonski definiran okvir za uvoenje eko oznake proizvoda i
usluga kojim se utjee na njihovu potronju i koritenje, ova mjera jo uvijek nije
prepoznata kao znaajna od strane proizvoaa i ire javnosti (potroaa). Aktivnosti
vezane uz korporativnu i javnu nabavu jo uvijek su na razini senzibilizacije i edukacije
strune i ire javnosti o vanosti i prednostima ovakve drutveno odgovorne kategorije
poslovanja. Izobrazba i jaanje svijesti o potrebi pravilnog gospodarenja otpadom
obuhvaena je putem obrazovnih programa, ali je naglasak postavljen na vanost
odvojenog sakupljanja otpada, a ne na sprjeavanje nastanka otpada.
Kod mjera kojima se utjee na dizajn, proizvodnju i distribuciju proizvoda uoen je
pozitivan pomak vezano uz sustav za gospodarenja otpadom ISO 14001 koji je prepoznat
kao vaan za uinkovito poslovanje sve veeg broja tvrtki, ali ova mjera jo uvijek nije u
dovoljnoj mjeri primijenjena da bi mogla rezultirati smanjenjem nastanka otpada.

20
COM(2011)/571
21Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijea o otpadu i ukidanju odreenih direktiva (SL L 312, 22. 11.
2008.)
 75

Ekonomske mjere vezane uz naelo oneiiva plaa kao i mjere odgovornosti

proizvoaa prilikom projektiranja i proizvodnje proizvoda, obveze obavjetavanja
prodavatelja i potroaa o svojstvimaproizvoda i nainu manipulacije nakon isteka vijeka
trajanja, ve su definirane kroz pravilnike za posebne kategorije otpada.
Dodatni napredak u smjeru sprjeavanja nastanka otpada postignut je donoenjem propisa
koji reguliraju uvjete i postupak ishoenja okoline dozvole s ciljem sprjeavanja i
kontrole oneienja koje potjee od industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti. Ova
dozvola usmjerava tzv. velike oneiivae na koritenje najboljih raspoloivih tehnika
(NRT), pri ijem odreivanju se uzimaju u obzir, izmeu ostalog, koritenje tehnologija
kod kojih nastaju male koliine otpada, te promicanje oporabe i recikliranja tvari koje
nastaju i koje se koriste u procesu, i tamo gdje je to primjereno, otpada.
Usvojen je nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017.
sa pogledom na 2020. u kojem je fokus stavljen na uvoenje osnovnih zelenih mjerila u
javnu nabavu za prioritetne skupine proizvoda i usluga i za svaku skupinu proizvoda
definirana su mjerila koja sadre kljune pritiske na okoli, a koji ukljuuju potronju
resursa i energije, uinak na bioraznolikost, toksinost, emisije oneiujuih tvari,
staklenikih plinova i CO2 te nastajanje otpada.

9.3. CILJEVI I PRIORITETI

Zakonodavno-regulatornim okvirom vezanim za gospodarenje otpadom u RH nastoji se
uspostaviti kvalitetniji sustav gospodarenja otpadom temeljen na sprjeavanju nastanka
otpada i uspostavi uinkovitog sustava odvojenog sakupljanja otpada koji se odgovarajue
oporabljuje.
Sprjeavanje nastanka otpada pridonosi ostvarenju sljedeih opih ciljeva gospodarenja
otpadom:
odvajanje gospodarskog rasta od porasta koliina nastalog otpada
ouvanje prirodnih resursa
smanjenje ukupne mase otpada koja se odlae na odlagalita
smanjenje emisija oneiujuih tvari u okoli
smanjenje opasnosti za zdravlje ljudi i okoli.
Postizanje ovih ciljeva bit e omogueno ostvarenjem u nastavku navedenih specifinih
ciljeva Plana sprjeavanja nastanka otpada za razdoblje 2017.2022. godine, a uspjenost
provedbe Plana izravno se moe pratiti kroz skupinu pokazatelja koji su navedeni u
Dodatku 12.4.

Sprjeavanje nastanka komunalnog otpada

Komunalni otpad sastoji se od razliitih vrsta iskoristivih materijala razliitog porijekla
nastanka, ali isto tako odreene komponente komunalnog otpada sadre opasne tvari tetne
za okoli i ljudsko zdravlje. Sustav gospodarenja komunalnim otpadom izuzetno je
kompleksan, obuhvaa veliki broj dionika, zahtjeva znaajne investicije i uspostavu
odgovarajue infrastrukture, kao i visoko razvijenu svijesti o vanosti uspostave
funkcionalnog sustava gospodarenja komunalnim otpadom te vanosti sprjeavanja
njegova nastanka.
Unato znaajnim naporima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini da se smanji
koliina komunalnog otpada koji nastaje i koji se odlae na odlagalita, prema slubenim
podacima HAOP-a, postotak odvojeno skupljenog i oporabljenog otpada jo uvijek je
relativno nizak i najvei dio proizvedenog komunalnog otpada zavri na odlagalitima
otpada i to bez prethodne obrade.
 76

Obzirom na ve spomenuti red prvenstva u gospodarenju otpadom, propisane ciljeve koje

RH mora ostvariti, a koji su ujedno i ciljevi Plana gospodarenja otpadom RH, potencijalni
tetan utjecaj na okoli i zdravlje ljudi nastao neodgovarajuim gospodarenjem
komunalnim otpadom, te ostvarenje racionalnog koritenja i ouvanja prirodnih resursa,
ovaj Plan sprjeavanja nastanka otpada definira mjere kojima e se postii sprjeavanje
nastanka komunalnog otpada.

Sprjeavanje nastanka biootpada

Prema analizi postojeeg stanja u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-
2022. procjenjuje se da u RH od ukupne koliine otpada u kuanstvima oko 37% ini
biootpad od ega oko 380.000 tona ini otpad od hrane.
Biootpad zauzima znaajno mjesto u programima europskih institucija pa je tako potrebno
osigurati odvojeno prikupljanje biootpada s namjerom kompostiranja i digestije biootpada,
obradu biootpada na nain da se postie visok stupanj zatite okolia, koritenje za okoli
sigurnih materijala proizvedenih iz biootpada i dr.
Takoer, dokumentom Europske komisije The Roadmap to a Resource Efficient Europe
(COM(2011)571) propisan je cilj prema kojem se do 2020. godine odlaganje otpada od
hrane na razini EU treba smanjiti za 50%.
Proizvodnja otpada od hrane osim negativnog uinka na okoli u smislu neodgovarajueg
iskoritenja prirodnih resursa za proizvodnju hrane, utjecaja na tlo, bioraznolikosti, tetnih
emisija u okoli, obuhvaa i socijalno-ekonomske i moralne komponente.
Uzevi u obzir ove podatke i informacije ukljuujui i tetne emisije u okoli koje uzrokuje
neodgovarajue gospodarenje biootpadom, u Planu se izmeu ostalog obrauju i mjere za
sprjeavanje nastanka biootpada, uz naglasak na sprjeavanje nastanka otpada od hrane.
Postojei zakonski okvir za gospodarenje komunalnim otpadom koji propisuje
kvantitativne ciljeve vezane za biorazgradivi komunalni otpad, ekonomske mjere u vidu
naknada, ukljuujui i propis koji regulira gospodarenje nusproizvodima i ukidanje statusa
otpada, a kojim su propisani posebni kriteriji za ukidanja statusa otpada za kompost i
anaerobni digestat, izvrsna su osnova za kreiranje sustava u kojem e se uinkovito
primjenjivati definirani red prvenstva u gospodarenju biootpadom.

Sprjeavanje nastanka elektrinog i elektronikog otpada

U posljednjih nekoliko desetljea, tehnoloki napredak u upravljanju elektronikim
podacima i komunikacijama potaknuo je ekonomski rast i unaprijedio ivot ljudi na
nebrojeno naina. Ipak, rastua ovisnost o elektronikim proizvodima kako u kuanstvima
tako i na radnim mjestima postavila je novi ekoloki izazov, a to je nastanak elektrinog i
elektronikog otpada.
Obzirom na sustavne promjene u raunalnoj tehnologiji i pojavljivanje novih elektronikih
kuanskih pomagala ovaj tok otpada predstavlja jednu od najbre rastuih kategorija
otpada. Sve je vei broj ureaja i opreme koji nakon svoga vijeka trajanja postaju EE
otpad, uzrokujui time dva problema: oneienje okolia i nepovratni gubitak vrijednih
sirovina.
Naime, EE otpad moe sadravati opasne materijale, kao to su npr. olovo, krom, kadmij,
iva, fosfor, razni bromidi, berilij, barij, silicij, arsen, itd. iva iz elektronike opreme
predstavlja vodei izvor ive u komunalnom otpadu. Dodatno, plastici koja se koristi u
elektronikoj opremi esto se dodaju i inhibitori poara na bazi broma, koji uslijed
neodgovarajueg gospodarenja ovom vrstom otpada mogu uzrokovati znaajne negativne
uinke na okoli.
 77

S druge strane, EE otpad sadri brojne vrijedne materijale (staklo, plastiku, plemenite
metale), koji se mogu ponovno iskoristiti. Ponovna uporaba i recikliranje sirovina iz
isluene elektronike opreme pomae u ouvanju prirodnih resursa i sprjeavanju
oneienja zraka i vode i sprjeavanju nastanka staklenikih plinova uzrokovanih
proizvodnjom novih proizvoda.
Zbog svega navedenog od izuzetne je vanosti sprijeiti nastanak EE otpada i ponovno
iskoristiti ili reciklirati staru EE opremu i ureaje, te je stoga predloen niz mjera i
provedbenih mehanizama za smanjenje koliina ukupno nastalog EE otpada i smanjenje
njegova tetnog utjecaja na okoli.

Sprjeavanje nastanka otpadnog papira i kartona

Papir je jedan od najvanijih i najrairenijih potroakih materijala s gotovo
neogranienom mogunou namjene.
Za proizvodnju papira potrebno je utroiti veliku koliinu prirodnih sirovina, vode i
energije, a kontinuirana sjea uma koja je usko vezana u proizvodnju papira pridonosi
eroziji tla i smanjenju kvalitete tla.
U komunalnom otpadu nalazi se oko 30% otpada od papira i kartona. Ukoliko se odlae,
organski otpad kao to je papir razgrauje se u bioplin, koji sadri metan stakleniki plin
povezan sa globalnim zatopljenjem. Otpadni papir i karton u tijelu odlagalita sporo se
razgrauju te znaajno produljuju vijek aktivnosti odlagalita.
Obzirom na visok udio ove vrste otpada u komunalnom otpadu uspjeno provoenje mjera
i aktivnosti sprjeavanja nastanka otpadnog papira i kartona vano je i za postizanje strogih
europskih ciljeva.

Sprjeavanje nastanka graevnog otpada

Prema Zakonu o odrivom gospodarenju otpadom, graevni otpad je otpad nastao prilikom
gradnje graevina, rekonstrukcije, uklanjanja i odravanja postojeih graevina, te otpad
nastao od iskopanog materijala, koji se ne moe bez prethodne oporabe koristiti za
graenje graevine zbog kojeg graenja je nastao.
S obzirom na nain nastanka, obuhvaa otpad na gradilitu; otpad od ruenja objekata;
otpad nastao kod izgradnje i odravanja prometnica, te tlo, kamenje i vegetaciju.
Neodgovarajue gospodarenje graevnim otpadom ne samo da oneiuje okoli, ve ova
kategorija otpada zauzima veliki volumen na odlagalitima otpada. Prema rezultatima
analize stanja i projekcijama o koliinama proizvedenog graevnog otpada u RH i
koliinama koje se predviaju za plansko razdoblje ovog dokumenta ova vrsta otpada
obzirom na koliine koje nastaju, visoki potencijal za recikliranje, te zakonski postavljene
ciljeve predstavlja prioritet u gospodarenju otpadom i aktivnostima sprjeavanja nastanka
otpada.
Kao i u sluaju biootpada, postojei zakonski okvir kroz naknade za odlaganje graevnog
otpada, poticanje otvaranja reciklanih dvorita za graevni otpad i specificiranje posebnih
kriterija za ukidanje statusa otpada za graevne proizvode, stvorio je dobru osnovu za
kreiranje sustava u kojem e se uinkovito primjenjivati definirani red prvenstva u
gospodarenju otpadom.
Za to bolju uinkovitost cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom u Planu se predlau
mjere sprjeavanja nastanka graevnog otpada koje se primarno temelje na preporukama
drugih europskih zemalja uz uvaavanje specifinosti pojedinih podruja u RH.
 78

9.4. MJERE SPRJEAVANJA NASTANKA OTPADA

U nastavku su prikazane mjere sprjeavanja nastanka otpada u svrhu postizanja definiranih
specifinih ciljeva Plana sprjeavanja nastanka otpada za razdoblje 2015.-2021. godine.
Prema prijedlogu iz Dodatka IV. Direktive 2008/98/EZ, mjere su grupirane u tri osnovne
skupine mjera, a za svaku mjeru zasebno je prikazan pripadajui specifini cilj(evi) i
prijedlog moguih mehanizama provedbe mjere (aktivnosti). Dodatno, za svaku mjeru je
dana poveznica s mjerom iz Dodatka IV. Direktive 2008/98/EZ i Zakona o odrivom
gospodarenju otpadom i pokazatelji za praenje uinkovitosti provedbe pojedinog
mehanizma/mjere.
9.4.1. Mjere koje mogu utjecati na okvirne uvjete koji se odnose na stvaranje otpada
Mjera 1: Poticanje ponovnog koritenja materijala od ruenja
Potrebno je uspostaviti poticajne naknade za ponovno koritenje materijala od ruenja.
Pritom, nuno je definirati uvjete koje materijal od ruenja mora zadovoljiti. Dodatno je
mogua uspostava sredinjeg registra zgradarstva radi dobivanja podataka o postojeem
stanju zgrada i koritenih materijala, za to e se kao izvor podataka velikim dijelom
koristiti energetski pregledi i certifikati. Na ovaj nain e se mogunosti iskoritavanja
materijala od ruenja/demontaa osmisliti kvalitetnije i na vrijeme.
Poveznica s mjerom Uvoenje planiranja ili drugih ekonomskih instrumenata kojima se
iz Dodatka IV. promie uinkovita uporaba sirovina i resursa (1.)
Direktive
2008/98/EZ
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka graevnog otpada

Mjera 2: Organizacija informativno-edukativnih kampanja na temu

sprjeavanja nastanka otpada od hrane
Potrebno je osmisliti informacijsku kampanju sa zvunom kljunom porukom koja bi se
promovirala putem radio, TV i ostalih elektronikih medija. Kampanja moe obuhvatiti
izradu postera, broura, letaka i video-informativnog edukativnog sadraja namijenjen
strunoj i iroj javnosti. Ovakvi materijali sadravaju podatke o primjerice pametnoj
kupnji, nainu planiranja obroka, nainu iskoritenja ostatka od hrane i sl.
Potrebno je kreirati promotivne materijale na temu sprjeavanja nastanka otpada od hrane
usmjerene i na odgojno-obrazovne ustanove (vrtii, osnovne i srednje kole), te u njima
organizirati edukativno-informacijske kampanje.
Promotivni materijali usmjereni na graanstvo u suradnji sa tvrtkama koje gospodare
komunalnim otpadom, mogu se tiskati te dostavljati graanima na kune adrese zajedno sa
raunima.
U svojim planovima gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb
trebaju dati naglasak, uz ope mjere sprjeavanja nastanka komunalnog otpada, na
sprjeavanje nastanka biootpada tj. otpada od hrane.
U svrhu podrke JLS u izradi Planova gospodarenja otpadom, izradit e se smjernice za
njihovu pripremu. Smjernice za izradu Planova e pomoi u planiranju sustava
gospodarenja otpadom i promicati razvoj koherentnih odgovarajuih praksi u planiranju na
podruju RH, a u skladu sa zahtjevima relevantnog zakonodavstva.
Dodatno, po izradi smjernica, a radi to kvalitetnijeg ukljuivanja mjera i aktivnosti
sprjeavanja nastanka otpada od hrane u planove gospodarenja otpadom i njihovu
provedbu, provest e se edukacijska kampanja za djelatnike JLS u vidu radionica uz
odgovarajue edukacijske materijale. Radionice e biti osmiljene kao svojevrstan uvod u
 79

proces planiranja, te kao forum na kojem e se raspraviti trenutni problemi, a obuhvatit e

teme kao to su postavljanje ciljeva Plana i njihova prioritizacija, definiranje mjera
gospodarenja otpadom i mjera sprjeavanja nastanka otpada s posebnim naglaskom na
sprjeavanje otpada od hrane, provedba plana i proces revizije, i sl.
Ova mjera i ukljuuje i aktivnosti koje su usmjerene na sve subjekte na poslovanje s
hranom, budui da se sprjeavanja nastanka otpada od hrane treba provoditi u cijelom
lancu proizvodnje hrane od polja do stola.
Na ovaj nain e se pojaati uinak nacionalne kampanje, a time i ostvariti bolji uinak pri
provoenju mjera sprjeavanja nastanka otpada.
Poveznica s mjerom iz Uvoenje planiranja ili drugih ekonomskih instrumenata kojima se
Dodatka IV. Direktive promie uinkovita uporaba sirovina i resursa (1.)
2008/98/EZ Organizacija kampanja podizanja svijesti i pruanje informacija
usmjereno na iru javnost ili odreenu kategoriju potroaa (12.)
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka biootpada

Mjera 3: Rad na unaprjeenju sustava prikupljanja i obrade podataka o

otpadu od hrane
Prvi korak u procesu sprjeavanja nastanka otpada zahtjeva identifikaciju vrsta i koliina
otpada koje nastaju. S obzirom da jo uvijek najvee koliine otpada od hrane zavravaju u
mijeanom komunalnom otpadu, podatke o proizvedenim koliinama teko je odrediti
analizom prodaje robe i odvoza komunalnog otpada.
Ne postoji slubeni cjelovit i pouzdan podatak o ukupnoj koliini otpada od hrane koja
nastaje na podruju RH.
Kako bi dobila ove podatke, HAOP je u razdoblju od 27. srpnja 2013. do 27. kolovoza
2014. godine provela projekt pod nazivom Prikupljanje podataka o statistici otpada od
hrane (engl. Data collection on food waste statistics) u sklopu kojeg je izraen i prirunik
Sprjeavanje nastanka otpada od hrane prilikom obavljanja turistiko-ugostiteljske
djelatnosti.
Rezultati dobiveni projektom predstavljaju kvalitetno polazite za uspostavu normativnog
sustava praenja uinka mjera sprjeavanja nastanka otpada od hrane. U svrhu
uspostavljanja takvog sustava, potrebno je u sljedeem programskom razdoblju ponoviti
ovakav (ili slian) projekt, kako bi se dobili relevantni podaci koji bi sluili za utvrivanje
napretka u smanjenju koliina ukupno nastalog otpada od hrane.
Poveznica s mjerom iz Razvoj uinkovitih i sadrajnih pokazatelja pritisaka na okoli
Dodatka IV. Direktive povezanih s nastankom otpada u cilju doprinosa sprjeavanju
2008/98/EZ nastanka otpada na razini jedince lokalne samouprave i regionalne
(podrune) samouprave i na razini Republike Hrvatske (3.)
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka biootpada

9.4.2. Mjere koje mogu utjecati na dizajn i fazu proizvodnje i distribucije

Mjera 4: Promicanje odrive gradnje
U svrhu provedbe ove mjere potrebno je izraditi tzv. Vodi za zelenu i odrivu gradnju.
Vodii ovakve vrste predstavljaju uinkovit nain za naglaavanje metoda smanjenja
nastanka otpada jer nadilaze pitanje podizanja svijesti i pruaju poslovnim subjektima
praktine alate i tehnike za postizanje sprjeavanja nastanka graevnog otpada, kao to su
npr.: ponovno koritenje i obnova, projektiranje za trajnost, prilagodljivost i mogunost
rastavljanja, razmjena materijala, koritenje manje toksinih materijala, izdvajanje
toksinih materijala.
 80

Pitanje sprjeavanja nastanka graevnog otpada, a posebice razmjena otpadnih materijala

biti e obuhvaeno kroz unaprjeenje Hrvatske burze otpada ili uspostavljanja novog
internetskog portala.
Takoer potrebno je ukljuiti tematiku zelene gradnje u strune ispite za obavljanje
poslova prostornog ureenja i graditeljstva i ukljuivanje tematike sprjeavanja nastanka
otpada u Rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli, koje bi uz ve predloene mjere
zatite okolia za sprjeavanje, ograniavanje ili ublaavanje negativnih utjecaja zahvata
na okoli, propisalo i mjere za sprjeavanja nastanka otpada prilikom gradnje i kasnije,
tijekom koritenja graevine za koju se proveo postupak procjene utjecaja na okoli.
Zajedno sa mjerama predloenim za sprjeavanje komunalnog otpada, a osobito mjerama
koje se odnose na poticanje zelene i odrive javne nabave, ova mjera usmjerena
specifino na graevni otpad pridonijeti e unaprjeenju cjelokupnog sustava gospodarenja
graevnim otpadom.
Poveznica s mjerom iz Pruanje informacija o tehnikama sprjeavanja nastanka otpada s ciljem
Dodatka IV. Direktive jednostavnije primjene najboljih dostupnih tehnika u industriji (5.)
2008/98/EZ
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka graevnog otpada

Mjera 5: Uspostava sustava doniranja hrane

Zakonom o poljoprivredi (NN 30/15) po prvi put je u RH dana osnova za uspostavu
sustava doniranja hrane i hrane za ivotinje s ciljem sprjeavanja unitavanja velikih
koliina hrane, zatite okolia i pomoi socijalno ugroenima i osobama pogoenim
elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama. Ujedno su propisani uvjeti koje hrana
mora zadovoljiti da bi se mogla donirati, a to je njena zdravstvena sigurnost i zdravstvena
ispravnost, kao i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom koji sudjeluju u lancu
doniranja hrane.
Ministar nadlean za poljoprivredu donio je Pravilnik o uvjetima, kriterijima i nainima
doniranja hrane i hrane za ivotinje (NN 119/2015).
Kroz suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, potrebno je organizirati intenzivnu medijsku
kampanju kroz koju e se jasno i saeto predstaviti novosti koje proizlaze iz zakonodavnog
okvira vezanog za donaciju hrane, te istaknuti socijalno-ekonomske prednosti uspostave
sustava doniranja. Kampanja takoer treba biti popraena odgovarajuim tiskanim
informativnim materijalima (letci, broure, posteri i sl.).
Dodatno, treba pokrenuti inicijative doniranja hrane, inicijative za prikupljanje i podjelu
namirnica stanovnicima slabije kupovne moi, kroz prikupljanje poljoprivrednih,
agroindustrijskih i trgovako prehrambenih proizvoda od strane donatora, koji se dalje
distribuiraju socijalno ugroenim kategorijama stanovnitva, posredstvom humanitarnih i
socijalnih institucija koje na slian nain pomau potrebitima.
Poveznica s mjerom iz Organiziranje kampanja za podizanje svijesti i pruanje
Dodatka IV. Direktive pomoi osobama u pogledu financijske potpore i savjeta kod
2008/98/EZ donoenja odluka (8.)
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka biootpada


9.4.3. Mjere koje mogu utjecati na fazu potronje i koritenja

Mjera 6: Organizacija komunikacijske kampanje za graane
 81

Najuinkovitija mjera provoenja koncepta sprjeavanja nastanka otpada je osvjeivanje

javnosti o dugoronoj neodrivosti neodgovornih obrazaca ponaanja, odnosno provedba
komunikacijske kampanje.
S obzirom na navedeno organizirat e se kampanja u svrhu informiranja kuanstva o
koliinama otpada koji nastaje, a koji se odlae na odlagalita, te nunosti sprjeavanja
njegova nastanka.
Za uspjenu provedbu ovakve kampanje, potrebno je prethodno izraditi detaljni
komunikacijski plan sa jasno definiranim ciljevima, porukama i ciljanim skupinama. Treba
precizno definirati kome se pojedina kampanja obraa i s kojim ciljem, kontrolirati poruku
koja se odailje, birati najuinkovitije kanale za njezino prenoenje, te provjeravati njezin
uinak.
Kampanja se moe odrati kroz sljedee neposredne kanale i alate za komunikaciju ciljeva:
unaprjeenje internetske stranice MZOE na temu sprjeavanja otpada informiranje
i edukacija o mogunostima i koristima sprjeavanja nastanka otpada
otvaranje i odravanje profila na drutvenim mreama (npr. Facebook, Twitter i sl.)
oglaavanje u medijima (TV, radio)
izrada edukativnih kurikuluma posebno prilagoenih djeci svih uzrasta (kole, vrtii)
angairanje strunjaka pri JLS/komunalnim tvrtkama koje e ii na teren, utvrivati
potrebe za djelovanjem, suraivati s mjesnim odborima i sl.
uplatnice (za plaanje usluga odvoza otpada) na poleini navesti neke upute za
smanjenje nastanka otpada
istraivanja javnosti i ankete ciljano istraivanje javnosti i provoenje anketa
vezano uz tematiku sprjeavanja nastanka otpada je koristan materijal za
komunikaciju, ali i za ocjenjivanje i mjerenje uspjenosti realiziranih aktivnosti i
njihovo eventualno korigiranje.
Kampanja moe biti podrana kroz internetski portal spomenut u prethodnom poglavlju, a
koji bi bio dio postojee Hrvatske burze otpada ili potpuno novog sustava. Na taj nain
postigla bi se uspostava sveobuhvatnog informacijskog sustava za sprjeavanje nastanka
otpada i razmjenu dobre prakse, putem kojeg bi se zainteresirana javnost mogla informirati
i educirati o mogunostima i koristima sprjeavanja nastanka otpada, ukljuujui i
dostupnosti proizvoda koji se mogu ponovno uporabiti.

Mjera 7. Poticanje sprjeavanja nastanka otpadnih plastinih vreica

Potrebno je uvesti obveznu naplatu za lagane plastine vreice za noenje i obvezu
prodavateljima da na mjestu prodaje plastinih vreica informiraju potroae o negativnom
utjecaju prekomjerne potronje plastinih vreica za noenje na okoli, ukljuujui i mjesta
gdje potroai sami uzimaju plastine vreice (vreice u rolama za voe i povre i sl.).
Poveznica s mjerom iz Ekonomski instrumenti kao to su inicijative za odgovornije ponaanje
Dodatka IV. Direktive potroaa prema okoliu u smislu kupnje proizvoda sa to manje
2008/98/EZ ambalae ili uvoenje obveze plaanja ambalae za potroae za inae
besplatni ambalani artikl ili element. (11)
Organizacija kampanja podizanja svijesti i pruanje informacija
usmjereno na iru javnost ili odreenu kategoriju potroaa (12.)
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka komunalnog otpada


Mjera 8. Promicanje kunog kompostiranja

 82

Kako bi se sprijeilo odlaganje biootpada na odlagalita otpada i doprinijelo ostvarenju

zadanih ciljeva gospodarenja otpadom potrebno je potaknuti graane na kompostiranje
unutar vlastitih domova. Cilj ove mjere je postii da kuanstva odvajaju biootpad od
ostalog kunog (komunalnog) otpada odlaganjem u posebne spremnike za odlaganje
biootpada, te da kroz kompostiranje u vlastitim komposterima, dobiju potpuno besplatno
organsko gnojivo ime e ostvariti utedu na kupovini umjetnog gnojiva ili zemlje za
cvijee.
Kako bi se jedinice lokalne samouprave ukljuile u aktivno poticanje lokalne javnosti na
kompostiranje u vlastitim kuanstvima, potrebno je organizirati edukativne radionice za
jedinice lokalne samouprave, iji se program moe temeljiti na edukaciji o nainu
organiziranja i provoenja kvalitetnih kampanja na temu sprjeavanja nastanka biootpada
ukljuujui i edukaciju na temu vanosti kompostiranja i primjene kompostera.
Dodatno, mogue je potaknuti kuno kompostiranje kroz sufinanciranje nabavke kunih
kompostera.
Poveznica s mjerom iz Organizacija kampanja podizanja svijesti i pruanje informacija
Dodatka IV. Direktive usmjereno na iru javnost ili odreenu kategoriju potroaa (12.)
2008/98/EZ
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka biootpada

Mjera 9: Poticanje zelene i odrive javne nabave

Ukljuivanjem okolinih kriterija i uspostavljanjem vlastitih politika javne nabave, te
odreivanjem novih specifikacija za robu i proizvode koji favoriziraju trajnost, mogunost
viekratne uporabe, manje ambalae ili snienu razinu toksinosti, javni sektor moe
usmjeriti svoju potroaku mo na smanjenje nastanka, a samim time i odlaganja otpada.
Uz zamjenu konvencionalnih roba, usluga i radova onima alternativnima koji imaju manje
negativan utjecaj na okoli, u postupcima javnih i korporativnih nabava dodatno treba
definirati kriterije nadmetanja na nain da isti pozitivno vrednuju i nagrauju zelene
alternative.
Potrebno je dodatno izgraditi kapacitete unutar tijela javne vlasti za provedbu zelene javne
nabave za nabavu energetski uinkovitih i ekoloko prihvatljivih proizvoda, radova i
usluga, te ojaati kapacitete kod pruatelja edukacijskih programa kako bi se omoguila
integracija kriterija zelene javne nabave u redovite programe osposobljavanja.
To se e se postii izradom smjernica za uspostavu okolinih kriterija u dokumentaciji za
nadmetanje, te drugih praktinih savjeta o zelenoj ili odrivoj nabavi, a na temelju
odgovarajuih pokazatelja. Dodatno, mogue je uspostaviti bazu podataka zelenih
proizvoda koji zadovoljavaju okoline kriterije i poveznica na njihove dobavljae, kako bi
se nabavljaima olakalo definiranje okolinih kriterija, te posljedino nabavu roba, usluga
i radova koji dugorono uzrokuju smanjenje nastanka otpada.
Poveznica s mjerom Integracija kriterija zatite okolia i sprjeavanja nastanka otpada u
iz Dodatka IV. postupcima javnih i korporativnih nabava (15.)
Direktive 2008/98/EZ
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka komunalnog otpada, EE otpada i otpadnog papira i
kartona, sprjeavanje nastanka graevnog otpada

Mjera 10: Poticanje razmjene i ponovne uporabe isluenih proizvoda

 83

Ponovna uporaba proizvoda podrazumijeva bilo koji postupak kojim se proizvod, koji je
bio zamiljen i konstruiran da tijekom ivotnog ciklusa ispuni minimalni broj radnih
ciklusa, ponovno upotrebljava za istu svrhu za koju je predvien ili za neku drugu funkciju,
s pomou pomonih proizvoda na tritu ili bez njih.
Postupci ponovne uporabe mogu ukljuivati:
obnovu: povrat proizvoda u zadovoljavajue radno stanje
popravak: ispravak odreene greke u proizvodu
preprodaju: ponovna prodaja isluenog proizvoda ili njegovih dijelova
ponovnu proizvodnju: povrat proizvoda na poetne specifikacije
nadogradnju: nadogradnja proizvoda do postizanja boljih performansi u odnosu
na poetne.
U okviru reciklanih dvorita moe se osigurati se tzv. Kutak ponovne uporabe gdje
graani mogu donijeti stvari koje njima vie ne trebaju, a drugi graani (slabijeg
imovinskog statusa) mogu te stvari uzeti za daljnju upotrebu.
MZOE i FZOEU e na svojim web stranicama objaviti dokument Smjernice za ponovnu
uporabu. Za postizanje znaajne promjene u percepciji, svijesti i navikama ope javnosti,
potrebno je osmisliti kampanju sa zvunom kljunom porukom kao to je npr. Koriteno,
ali ne iskoriteno, koja bi se ponavljala putem radio, TV i drugih elektronikih medija.
Dodatno, kampanja bi obuhvatila izradu postera, broura, letaka i video-informativnog
edukativnog sadraja, a koji e sadravati korisne informacije o vrijednosti navodno
isluenih materijala i mogunostima njihova popravka i/ili ponovne uporabe. Ovakvi
materijali sadravat e i podatke o tome gdje i kako graani mogu donirati svoje
iskoritene proizvode, odnosno zamijeniti ih za neke druge koji su im potrebni.
U tu potrebno je uspostaviti internetski portal za ponovnu uporabu, prikupljanje i
preraspodjelu proizvoda (odjee, knjiga, elektronike i elektrine opreme, raunala, alata,
namjetaja, hrane itd.) koji se u najirem smislu rijei jo mogu koristiti i koji su nekome
korisni i potrebni, a dale su ih osobe koje ih vie ne trebaju. Portal je mogue organizirati
unutar ve postojee Hrvatske burze otpada, osnovane pri HGK, a organizirane s ciljem
povezivanja poslovnih partnera koji nude ili trae sve vrste korisnog otpada/sekundarnih
sirovina koje se mogu iskoristiti kao ulazna sirovina za daljnju proizvodnju.
U Centrima za ponovnu uporabu treba uspostaviti web portal nudim-traim koji mora
biti meusobno povezan unutar svih Centra, kako bi se stvorila mrea ponude i potranje.
Da li je isplativije napraviti nadogradnju i unaprjeenje postojeeg informatikog i
dizajnerskog rjeenja portala Hrvatske burze otpada ili je potrebno uspostaviti novi sustav,
pokazat e prethodno provedeno kratko istraivanje (analiza).
Dodatno, gradovi i opine e organizirati posebne akcije skupljanja isluenih proizvoda,
gdje bi se graane pozvalo da takve proizvode donesu na odreeno mjesto. Odvojeni
predmeti se onda mogu distribuirati pojedincima slabije kupovne moi, a neupotrebljivi
materijali se mogu preraditi za druge potrebe.
Svemu navedenom uslijedile bi aktivnosti uspostave zajednikih prostora (centri ponovne
uporabe i popravaka) koji slue za prikupljanje, razvrstavanje i/ili popravak rabljenih
proizvoda, te povezivanje s dobrotvornim ustanovama koje bi te proizvode mogle ponovno
upotrijebiti. Uspostavit e se aktivna suradnja s obrtnicima (servisi za popravke),
socijalnim ustanovama koje bi mogle neke od tih proizvoda pokloniti svojim tienicima i
dr., te e se pokuati ukljuiti dugotrajno nezaposleni i beskunici u aktivnosti ponovne
uporabe, uz mogunost trajnog zaposlenja.
Dodatno, nuno je prilagoditi zakonodavni okvir na nain da iskoritavanje nekih vrsta
otpada, produljenje vijeka trajanja pojedinih proizvoda i njihov plasman na tritu moe
neometano funkcionirati.
 84

Poveznica s mjerom Promicanje ponovne uporabe i/ili popravka odgovarajuih isluenih

iz Dodatka IV. proizvoda ili njihovih komponenata, posebice kroz obrazovne,
Direktive gospodarske, logistike i druge mjere (16.)
2008/98/EZ
Specifini cilj(evi): Sprjeavanje nastanka komunalnog i EE otpada

Tablini prikaz svih mjera Plana sprjeavanja nastanka otpada se nalazi u Dodatku 12.5.
Plana.
 85

10. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA

Tablica 29. Financijska sredstva za provedbu mjera Plana

Procjena22 potrebnih
Br. mjere Mjera fina. sredstava (kn)

M 1.1.1 Mjere definirane Planom sprjeavanja nastanka otpada 10.000.000

M 1.1.2 Uspostava centara za ponovnu uporabu 75.000.000

M 1.1.3 Kuno kompostiranje 80.000.000

Nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno sakupljanje

M 1.2.1 300.000.000
papira, kartona, metala, plastike, stakla i tekstila

Izgradnja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog

M 1.2.2 350.000.000
papira/kartona, metala, stakla, plastike i drva (sortirnica)

M 1.2.3 Izgradnja reciklanih dvorita 450.000.000

M 1.2.5 Jaanje trita otpada namijenjenog recikliranju 1.000.000

M 1.2.6 Izgradnja postrojenja za recikliranje 75.000.000

M 1.3.2 Nabava opreme i vozila za odvojeno sakupljanje biootpada 75.000.000

Izgradnja postrojenja za bioloku obradu odvojeno

M 1.3.3 150.000.000
prikupljenog biootpada

Interventna mjera za smanjenje odlaganja komunalnog

M 1.4.3 100.000.000
otpada nastalog u Gradu Zagrebu

Interventna mjera za smanjenje odlaganja komunalnog

M 1.4.4 100.000.000
otpada nastalog u Gradu Splitu

22
Ovi iznosi su podloni promjeni sukladno studijama izvedivosti pojedinih projekata ili drugim
dokumentima potrebnim za realizaciju pojedine mjere,
 86

Procjena22 potrebnih
Br. mjere Mjera fina. sredstava (kn)

M 1.4.5 Izgradnja centara za gospodarenje otpadom 1.600.000.000

M 1.4.6 Planiranje energetske oporabe 1.000.000

Izrada akcijskog plana za odvojeno prikupljanje i

M 2.1.1 1.000.000
recikliranje graevnog otpada

Izgradnja i opremanje reciklanih dvorita za graevni

M 2.1.2 80.000.000
otpad

Akcijski plan za koritenje mulja poljoprivrednim i

M 2.2.1 5.000.000
umskim povrinama te na degradiranim tlima

M 2.2.2 Uspostava sustava gospodarenja muljem 100.000.000

Unaprjeenje i analiza postojeeg sustava gospodarenja

M 2.3.1 2.000.000
otpadnom ambalaom

M 2.4 Uspostava sustava gospodarenja morskim otpadom 2.500.000

Uspostava sustava gospodarenja otpadnim brodovima,

M 2.5 40.000.000
podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu

M 2.6.1 Unaprjeenje sustava gospodarenja medicinskim otpadom 2.000.000

Izrada Studije procjene koliinaeotpada koji sadri azbest

M 2.6.2 2.000.000
po upanijama

Izgradnja odlagalinih ploha za odlaganje graevnog

M 2.6.3 5.000.000
otpada koji sadri azbest

Analiza postojeih i potrebnih kapaciteta za obradu

M 3.1 1.000.000
opasnog otpada

M 4.1 Izrada Plana zatvaranja odlagalita neopasnog otpada 2.000.000

M 4.2 Sanacija odlagalita neopasnog otpada 975.000.000

Identifikacija novih lokacija oneienih opasnim otpadom

M 4.3 2.000.000
(crne toke)
 87

Procjena22 potrebnih
Br. mjere Mjera fina. sredstava (kn)

Sanacija lokacija lokacija oneienih opasnim otpadom

M 4.4 450.000.000
(crne toke)

M 4.5 Sanacija lokacija oneienih otpadom odbaenim u okoli 10.000.000

Izrada Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o

M 5.1 800.000
odrivom gospodarenju otpadom

Provedba aktivnosti predvienih Programom izobrazno-

M 5.2 informativnih aktivnosti o odrivom gospodarenju 10.000.000
otpadom

Provedba nacionalne kampanje na temu odrivog

M 5.3 5.000.000
gospodarenja otpadom

Izrada i/ili unaprjeenje aplikacija koje su dio

M 6.1 10.000.000
informacijskog sustava gospodarenja otpadom

Izrada informacijskog sustava FZOEU za pripremu i

M 6.2 5.000.000
provedbu projekata

Ukupno (kn) 5.077.300.000

Sredstva za provedbu projekata osigurat e se iz:

Dravni proraun
Prorauni JLS-a i JP(R)S-a i sredstava davatelja javnih
usluga i isporuitelja vodnih usluga (u vlasnitvu jedinica
lokalne samouprave)
Javnih izvora:

EU fondovi (Operativni program konkurentnost i kohezija

2014-2020)
FZOEU/ HV
Svjetska banka, Europska banka za razvoj, Europska
Krediti banaka
investicijska banka, itd.
Privatna ulaganja u sve vrste obrade otpada
Privatna ulaganja u CGO-e (javno-privatno partnerstvo,
koncesije i dr.)
Privatnih izvora:
Privatna ulaganja u primarno izdvajanje i prikupljanje
otpada postrojenja za reciklau i skupljanje (javno-
privatno partnerstvo, koncesije i dr.)
 88

Indikativni omjeri financiranja po izvorima i godinama:

2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. ukupno:

Dravni proraun 245.000 3.775.000 15.325.000 1.970.000 1.075.000 1.025.000 23.415.000
EU sredstva 107.655.000 232.000.000 1.192.026.250 926.302.885 543.425.000 418.850.000 3.420.259.135
JLS 26.800.000 54.000.000 257.350.000 182.984.500 24.880.000 29.300.000 575.314.500
JRS 8.200.000 21.600.000 91.875.000 108.300.000 135.390.000 91.800.000 457.165.000
FZOEU 135.256.900 132.400.000 83.937.500 60.560.715 48.080.000 30.525.000 490.760.115
HAOP 750.000 825.000 311.250 0 0 0 1.886.250
HV 0 500.000 4.500.000 3.750.000 3.750.000 3.000.000 15.500.000
Privatna ulaganja 0 15.000.000 27.000.000 30.000.000 12.000.000 9.000.000 93.000.000

5.077.300.000
 89

11. PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE

EKONOMSKIH INSTRUMENATA U GOSPODARENJU
OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG
TRITA

Ekonomski instrumenti trebaju pridonijeti odrivosti sustava gospodarenja otpadom i

prijelazu na kruno gospodarstvo. Ekonomski instrumenti se koriste radi postizanja ciljeva
i sprjeavanja tetnih uinaka. Ekonomski instrumenti u RH su naknade za odlaganje
otpada, naknade za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, povratna naknada i
naknada za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada. Ove naknade se koriste radi
postizanja ciljeva za smanjenje nastanka otpada, poveanje recikliranja otpada i smanjenje
odlaganja otpada.
11.1. NAKNADA ZA ODLAGANJE OTPADA
Naknada za odlaganje otpada koristi se za smanjenje koliine otpada koji se odlae na
odlagalitima i ujedno potie oporabu otpada odnosno slui za ostvarenja cilja smanjenja
odlaganja otpada te odvojenog prikupljanja otpada.
Propisi koji ureuju gospodarenje otpadom u RH propisuju sljedee vrste naknada za
odlaganje otpada, a koje se uplauju se u FZOEU:
naknada za odlaganje komunalnog otpada, propisana Zakonom o odrivom
gospodarenju otpadom, koja se odnosi na otpad odloen na neusklaenom
odlagalitu i biorazgradivi komunalni otpad odloen na odlagalitu i to za koliine
koje su vee od doputenih, nije u primjeni
naknada za odlaganje graevnog otpada, propisana Zakonom o odrivom
gospodarenju otpadom, koja se odnosi na pojedine vrste graevnog otpada koji se
odlae, nije u primjeni
naknada na optereenje okolia otpadom, propisana Zakonom o Fondu za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost (NN 107/03 i 144/12), koja se odnosi na odloeni
neopasni/tehnoloki otpad
naknada za opasni otpad, propisana Zakonom o Fondu za zatitu okolia i
energetsku uinkovitost, koja se odnosi na proizvodnju opasnog otpada koji nije
obraen ili izvezen.
S obzirom da se 80% otpada jo uvijek odlae na odlagalita, a sve navedene naknade jo
uvijek nisu u primjeni, potrebno je revidirati sustav naknada.

11.2. NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIINE MIJEANOG

KOMUNALNOG OTPADA
Poticajna naknada za smanjenje koliine mijeanog komunalnog otpada propisana je
Zakonom o odrivom gospodarenju otpadom. Tom naknadom se potie jedinica lokalne
samouprave (JLS) da provede mjere radi smanjenja koliine mijeanog komunalnog
otpada koji nastaje na podruju te JLS. JLS naknadu plaa u FZOEU temeljem mase
prikupljenog mijeanog komunalnog otpada koja je iznad propisane granine koliine.
Ova naknada se koristi radi sufinanciranja odvojenog sakupljanja otpada. Do sada nije u
primjeni.
 90

11.3. NAKNADA GOSPODARENJA POSEBNOM KATEGORIJOM

OTPADA
Naknada za gospodarenje posebnom kategorijom otpada propisana je Zakonom o
odrivom gospodarenju otpadom. Naknada je instrument za provedbu proirene
odgovornosti proizvoaa proizvoda odnosno proizvoa proizvoda od kojeg nastaje
posebna kategorija otpada plaa ovu naknadu za gospodarenje tom posebnom kategorijom
otpada. Naknada se koristi za financiranje trokova sustava sakupljanja i obrade otpada, a
uplauje se u FZOEU koji upravlja sustavom sakupljanja i obrade posebnim kategorijama
otpada i odgovoran je za ispunjenje ciljeva sakupljanja i obrade tog otpada. Naknada za
gospodarenje posebnom kategorijom otpada se primjenjuje za otpadnu elektrinu i
elektroniku opremu (EE otpad), otpadna ulja, otpadnu ambalau, otpadna vozila, otpadne
gume, otpadne baterije i akumulatore. Postojei sustav naknada se kontinuirano prati
vezano za trokove i ispunjenje ciljeva te se po potrebi usklauje sa stvarnim trokovima
sakupljanja i obrade pojedine posebne kategorije otpada.
Osim sustava sakupljanja i obrade posebne kategorije otpada kojim upravlja FZOEU,
Zakonom je predvien i sustav kojim upravlja organizacija i pojedinano ispunjavanje
obveze postizanja cilja proizvoaa proizvoda od kojeg nastaje odreena posebna
kategorija otpada.
S obzirom na viegodinje iskustvo potrebno je postojei sustav naknada unaprijediti u
dijelu identifikacije obveznika plaanja naknade, praenje podataka o posebnim
kategorijama otpada i izradom Registra te za pojedine posebne kategorije otpada analizirati
mogunost ispunjavanja ciljeva u okviru ostalih sustava predvienih Zakonom.
Osim plaanja naknade gospodarenja posebnim kategorijama otpada, kao instrument kojim
se provodi proirena odgovornost proizvoaa proizvoda za odreene vrste otpada uvedena
je i obveza proizvoaa da preuzme otpad od vrste proizvoda koje prodaje.
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom propisuje i naknadu za rad sustava gospodarenja
posebnim kategorijama otpada koja sluiti za financiranje mjera nadzora izvrenja obveza
proizvoaa proizvoda i rada sustava ukljuujui i informacijsku infrastrukturu sustava.
Instrument proirene odgovornosti proizvoaa proizvoda od kojeg nastaju odreene vrste
otpada koristi se za ispunjenje cilja odvojenog sakupljanja, recikliranja i oporabe otpada,
ali se time ujedno ispunjava i cilj smanjenja odlaganja otpada.

11.4. POVRATNA NAKNADA

Povratna naknada je propisana Zakonom o odrivom gospodarenju otpadom i ona je
stimulativna mjera kojom se potie posjednik otpada da odreeni otpad preda prodavatelju
one vrste proizvoda od kojeg nastaje odgovarajui otpad ili osobi koja upravlja reciklanim
dvoritem i za to primi odreeni iznos povratne naknade.
Povratna naknada se primjenjuje samo za neke vrste ambalae, pri emu je postignut
znaajni uspjeh, posebice u vezi s PET bocama od pia.
Svrha povratne naknade je osiguravanje predaje odreenog otpada u sustav odvojenog
sakupljanja tog otpada odnosno povratna naknada je instrument koji se koristi za
ispunjenje cilja odvojenog sakupljanja, recikliranja i oporabe otpada, ali se time ujedno
ispunjava i cilj smanjenja odlaganja otpada.
 91

11.5. NAKNADA ZA JAVNU USLUGU PRIKUPLJANJA KOMUNALNOG

OTPADA
Naknada za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada propisana je Zakonom o
odrivom gospodarenju otpadom u svrhu pokrivanja trokova sustava prikupljanja i obrade
komunalnog otpada. Davatelj usluge je duan korisniku usluge obraunavati cijenu javne
usluge razmjerno koliini predanog otpada, pri emu je kriterij koliine masa predanog
otpada ili volumen spremnika i broj pranjenja spremnika. Osim navedenoga davatelj
usluge je duan u cijenu ukljuiti i trokove nabave i odravanja opreme za prikupljanje
otpada te prijevoza i obrade otpada. Princip obrauna cijene usluge prema koliini
predanog otpada je vaan jer izravno utjee na ponaanje pojedinog korisnika.
U sustavu naknade koji se temelji na koliini predanog komunalnog otpada treba uzeti u
obzir dva dijela naknade fiksni i varijabilni. Fiksni dio naknada koristi se za nabavu i
odravanje opreme, vozila i objekata za obradu, sortiranje, recikliranje i sl., a varijabilni je
za mijeani komunalni otpad koji korisnik usluge nije selektirao odnosno koji odlae u
spremnik. Za odreivanje varijabilnog dijela naknade mogu se koristiti razliiti naini.
(npr. razliiti iznosi naknada za razliite zapremnine posuda/spremnika/vreica ili
odreivanje mase predanog otpada). Iskustva pokazuju da je takav nain odreivanja
naknade za komunalni otpad poticajan i uinkovit za ispunjenje cilja smanjenja nastanka
otpada, poveanje odvojenog sakupljanja otpada i smanjenje odlaganja otpada.
Trenutni sustav naknada za prikupljanje komunalnog otpada ima brojne nedostatke i ne
doprinosi smanjenju koliine mijeanog komunalnog otpada koji nastaje niti smanjenju
koliine biorazgradivog otpada u mijeanom komunalnom otpadu. Iako je odreena
solidarnost odnosno zajednika odgovornost u sustavu vjerojatno nuna (npr. korisnici koji
ive u viestambenim zgradama), nuno je djelovati na ponaanje svakog pojedinog
korisnika u svrhu postizanja ciljeva. Cijena javne usluge prikupljanja komunalnog otpada
mora biti prihvatljiva s obzirom na prosjene prihode korisnika te usluge, a ujedno i
omoguiti davatelju javne usluge pokrie trokova obavljanja te javne usluge.
Sustav gospodarenja komunalnim otpadom je potrebno izmijeniti i povezati sa sustavima
odvojenog sakupljanja posebnih kategorija otpada, posebice ambalae koja ini znaajni
udio u volumenu mijeanog komunalnog otpada, na nain da interes davatelja javne usluge
bude odvojeno sakupljanje odreenih vrsta otpada, a to bi se trebalo financirati iz naknade
za gospodarenje posebnim kategorijama otpada.
Uvoenje naknade za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada koja se temelji na
koliini predanog mijeanog ili biorazgradivog komunalnog otpada koristi se za ispunjenje
cilja sprjeavanja nastajanja otpada, smanjenja odlaganja otpada, poveanju odvojenog
sakupljanja i recikliranja ili oporabe otpada.
 92

12. DODACI

12.1. KARTA ODLAGALITA PREMA STATUSU OPERATIVNOSTI

 93

12.2. KARTA GRAEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM

 94

12.3. TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA

OTPADOM RH

Br. mjere Mjera Rok 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Mjere definirane Planom sprjeavanja

M 1.1.1 2022.
nastanka otpada
Uspostava centara za ponovnu
M 1.1.2. 2022.
upotrebu

M 1.1.3 Kuno kompostiranje 2020.

Nabava opreme, vozila i plovila za

M 1.2.1 odvojeno prikupljanje papira, metala, 2020.
plastike, stakla i tekstila
Izgradnja postrojenja za sortiranje
odvojeno prikupljenog papira,
M 1.2.2 2020.
kartona, metala, stakla, plastike i dr.
(sortirnica)

M 1.2.3 Izgradnja reciklanih dvorita 2018.

Uvoenje naplate prikupljanja i

M 1.2.4 obrade mijeanog i biorazgradivog 2017.
komunalnog otpada po koliini
Jaanje trita otpada namijenjenog
M 1.2.5 2018.
recikliranju

M 1.2.6 Izgradnja postrojenja za recikliranje 2022.

Izrada kriterija kvalitete i oznaavanja

M 1.3.1 2018.
komposta i digestata
Nabava opreme i vozila za odvojeno
M 1.3.2 2020.
prikupljanje biootpada
Izgradnja postrojenja za bioloku
M 1.3.3 obradu odvojeno prikupljenog 2020.
biootpada
Uvoenje posebne naknade za
M 1.4.1 2017.
odlaganje otpada
Praenje udjela biorazgradivog otpada
M 1.4.2 kontinuirano
u mijeanom komunalnom otpadu
Interventna mjera za smanjenje
M 1.4.3 odlaganja komunalnog otpada 2020.
nastalog u Gradu Zagrebu
Interventna mjera za smanjenje
M 1.4.4 odlaganja komunalnog otpada 2020.
nastalog u Gradu Splitu
Izgradnja centara za gospodarenje
M 1.4.5 2022.
otpadom

M 1.4.6 Planiranje energetske oporabe otpada 2020.

Izrada akcijskog plana za odvojeno

M 2.1.1 prikupljanje i recikliranje graevnog 2017.
otpada
Izgradnja i opremanje reciklanih
M 2.1.2 2020.
dvorita za graevni otpad
 95

Br. mjere Mjera Rok 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Akcijski plan za koritenje mulja iz

M 2.2.1 ureaja za proiavanje otpadnih 2017.
voda na pogodnim povrinama
Uspostaviti sustav gospodarenja
M 2.2.2 2022.
muljem
Unaprjeenje i analiza postojeeg
M 2.3.1 sustava gospodarenja otpadnom 2017.
ambalaom
Identifikacija lokacija i izvora
nastanka morskog otpada i
M 2.4.1 2018.
identifikacija lokacija nakupljenog
morskog otpada na morskom dnu
Uspostava sustava sprjeavanja,
prikupljanja i zbrinjavanja morskog
M 2.4.2 2019.
otpada, kao integralnog djela sustava
gospodarenja otpadom u RH
Interventno prikupljanje i
M 2.4.3 2018.
zbrinjavanje morskog otpada
Uspostava suradnje sa susjednim ili
M 2.4.4 drugim dravama vezano za kontinuirano
oneienje morskim otpadom
Uspostava sustava gospodarenja
M 2.5.1 2018.
otpadnim brodovima
Identifikacija lokacija podrtina i
M 2.5.2 potonulih stvari na morskom dnu sa 2018.
izradom katastra
Identifikacija sadraja i koliine
opasnih tvari i eksplozivnih sredstava
u podrtinama i potonulim stvarima na
M 2.5.3 morskom dnu koje prijete 2018.
oneienjem morskog okolia ili
sigurnosti pri koritenju mora kao
resursa
Sanacija podrtina i potopljenih stvari
M 2.5.4 na morskom dnu koje su u vlasnitvu 2019.
RH
Interventna sanacija podrtina i
M 2.5.5 potopljenih stvari na morskom dnu i 2017.
njihovog sadraja
Unaprijediti normativne standarde i
postupke za hitne intervencije na
M 2.5.6 2017.
podrtinama i potopljenim stvarima na
morskom dnu
Unaprjeenje sustava gospodarenja
M 2.6.1 2020.
medicinskim otpadom
Izrada Studije procjene koliine
M 2.6.2 otpada koji sadri azbest po 2019.
upanijama
Izgradnja odlagalinih ploha za
M 2.6.3 odlaganje graevnog otpada koji 2022.
sadri azbest
Unaprjeenje sustava gospodarenja
posebnim kategorijama otpada
M 2.6.4. (otpadnim vozilima, otpadnim 2020.
baterijama i akumulatorima, otpadnim
gumama, EE otpadom, uljima)
 96

Br. mjere Mjera Rok 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Analiza postojeih i potrebnih

M 3.1. 2019.
kapaciteta za obradu opasnog otpada
Izrada Plana zatvaranja odlagalita
M 4.1 2017.
neopasnog otpada
Sanacija odlagalita neopasnog
M 4.2 2022.
otpada
Identifikacija novih lokacija
M 4.3 oneienih opasnim otpadom (crne 2018.
toke)
Sanacija lokacija oneienih
M 4.4 2022.
opasnim otpadom (crne toke)
Sanacija lokacija oneienih
M 4.5 2020.
otpadom odbaenim u okoli
Izrada Programa izobrazno-
M 5.1 informativnih aktivnosti o odrivom 2017.
gospodarenju otpadom
Provedba aktivnosti predvienih
Programom izobrazno-informativnih
M 5.2 2022.
aktivnosti o odrivom gospodarenju
otpadom
Provedba nacionalne kampanje na
M 5.3 2017.
temu odrivog gospodarenja otpadom
Izrada i/ili unaprjeenje aplikacija
M 6.1 koje su dio informacijskog sustava 2018.
gospodarenja otpadom
Izrada jedinstvenog informacijskog
M 6.2 sustava FZOEU za pripremu i 2018.
provedbu projekata
Izobrazba svih sudionika ukljuenih u
M 7.1 kontinuirano
nadzor gospodarenja otpadom
Analiza i redefiniranje nadlenosti
M 7.2 2018.
nadzora u gospodarenju otpadom
Unapreenje sustava i postupaka
M 8.1 izdavanja dozvola za gospodarenje 2018.
otpadom
 97

12.4. PRIKAZ MJERA PLANA SPRJEAVANJA NASTANKA OTPADA

Specifini Mehanizmi provedbe
Br. Mjera Pokazatelji
cilj(evi): (aktivnosti):
Intenzitet proizvodnje otpada
razdvajanje gospodarskog
Indikatori/pokazatelji za praenje postizanja opih ciljeva gospodarenja rasta i proizvodnje otpada
otpadom: Sredstva EU fondova utroena
za projekte gospodarenja
otpadom na podruju
sprjeavanja nastanka otpada
MJERE KOJE MOGU UTJECATI NA OKVIRNE UVJETE KOJI SE ODNOSE NA
STVARANJE OTPADA
Uvoenje poticajne naknade za Smanjenje koliine ukupno
ponovno koritenje materijala od nastalog graevnog otpada
ruenja Poveanje broja korisnika
Poticanje poticajne naknade za ponovno
Sprjeavanje Definiranje uvjeta koje mora
ponovnog zadovoljiti materijal od ruenja koritenje materijala od
nastanka
1. koritenja ruenja
graevnog
materijala od Definirani uvjeti koje mora
otpada
ruenja Uspostava sredinjeg registra zadovoljiti materijal od
zgradarstva ruenja
Uspostavljen sredinji registar
zgradarstva
Provoenje informacijskih Broj provedenih nacionalnih
kampanja koje ukljuuju izradu i kampanja
promoviranje letaka i prirunika Broj provedenih kampanja na
Edukacija JLS-ova putem razini JLS
Organizacija radionica i priprema Izraene smjernice za JLS-ove
informativno- edukacijskih materijala o nainu na temu pripreme lokalnih
edukativnih definiranja mjera i aktivnosti za PGO-ova
kampanja na Sprjeavanje sprjeavanje nastanka biootpada Broj lokalnih PGO-ova koji
2. temu nastanka imaju obraene mjere
sprjeavanja biootpada sprjeavanja nastanka otpada
nastanka od hrane
otpada od Broj gradova i opina koje
hrane Izrada smjernica za JLS-ove na provode izobrazno-
temu izrade lokalnih PGO-ova informativne aktivnosti u
svrhu prevencije
Broj radionica organiziranih u
JLS-ovima
Broj izraenih letaka, broura,
Rad na
unaprjeenju Provedeno statistiko
Provoenje statistikog istraivanje s aktivnostima
sustava
Sprjeavanje istraivanja u cilju osiguranja prikupljanja podataka o otpadu
prikupljanja i
3. nastanka cjelovitih i pouzdanih podataka od hrane
obrade
biootpada potrebnih za praenje napretka u Smanjene koliine otpada od
podataka o
sprjeavanju nastanka biootpada hrane koji zavrava na
otpadu od
hrane odlagalitima u % i t
MJERE KOJE MOGU UTJECATI NA DIZAJN I FAZU PROIZVODNJE I DISTRIBUCIJE
Promicanje Sprjeavanje Izrada Vodia za zelenu i Smanjenje koliine ukupno
4.
odrive gradnje nastanka odrivu gradnju nastalog graevnog otpada
 98

Specifini Mehanizmi provedbe

Br. Mjera Pokazatelji
cilj(evi): (aktivnosti):
graevnog Unaprjeenje postojeeg ili Izraen Vodi za odrivu
otpada uspostava novog internetskog gradnju
portala Unaprjeen postojei ili
uspostavljen novi internetski
Ukljuivanje tematike zelene portal
gradnje u strune ispite Tematika zelene gradnje
ukljuena u strune ispite
Donoenje Pravilnika za Smanjenje koliine ukupno
regulaciju sustava doniranja nastalog biootpada u %, t
hrane Smanjene koliine otpada od
Uspostava Sprjeavanje Pokretanje kampanje s temom hrane koji zavrava na
5. sustava nastanka doniranja hrane odlagalitima u %, t
doniranja hrane biootpada Provedena kampanja na temu
Pokretanje inicijativa za doniranja hrane
doniranje hrane na podruju RH Povean broj inicijativa za
doniranje hrane
MJERE KOJE MOGU UTJECATI NA FAZU POTRONJE I KORITENJA
Izrada komunikacijskog plana Smanjenje koliine ukupno
Dodavanje sadraja i uputa za nastalog komunalnog otpada u
sprjeavanje nastanka otpada na % i tonama
internetsku stranicu MZOE Smanjenje koliine ukupno
Otvaranje profila na drutvenim nastalog otpada od hrane u % i
mreama tonama
Izraen komunikacijski plan
Oglaavanje u medijima Posjeenost internetske
Organiziranje edukacijske stranice MZOE u dijelu koji se
Organizacija Sprjeavanje
kampanje u kolama i vrtiima tie sprjeavanje nastanka
komunikacijske nastanka
6. otpada
kampanje za komunalnog Dodjela nagrada za najbolji
graane otpada ekodizajn i ekoloko odgovorno Otvoreni profili na drutvenim
poslovanje mreama i broj like-ova,
Promoviranje eko-manifestacija odnosno lanstava
(zeleni event-i) i tjedana Broj emitiranih oglasa
osvijetene kupnje Broj posjeta kolama i/ili
vrtiima
Izrada prirunika za graane Izraen prirunik za graane
Unaprjeenje postojeeg ili Unaprjeen postojei ili
uspostava novog internetskog uspostavljen novi internetski
portala portal
Uvoenje obvezne naplate za
lagane plastine vreice za
noenje
Poticanje Uvoenje obveze prodavateljima
sprjeavanja Sprjeavanje da na mjestu prodaje plastinih
nastanka nastanka vreica informiranju potroae o Smanjenje potronje laganih
7. plastinih vreica (koliina
otpadnih komunalnog negativnom utjecaju
plastinih otpada prekomjerne potronje plastinih vreica stavljenih na trite)
vreica vreica za noenje na okoli,
ukljuujui i mjesta gdje
potroai sami uzimaju plastine
vreice (vreice u rolama za
voe i povre i sl.).
8. Promicanje Sprjeavanje Organizacija radionica za JLS na Smanjenje koliine ukupno
 99

Specifini Mehanizmi provedbe

Br. Mjera Pokazatelji
cilj(evi): (aktivnosti):
kunog nastanka temu pripreme kampanja nastalog biootpada
kompostiranja biootpada Poveanje broja kuanstava
koja kompostera vlastiti otpad
Uspostava programa
Poveanje broja kampanja JLS
sufinanciranja kunih
na temu kunog kompostiranja
kompostera
Broj sufinanciranih kunih
kompostera
Izrada prirunika za provedbu Smanjenje koliine ukupno
zelene i odrive javne nabave nastalog komunalnog otpada
Definiranje uobiajenih kriterija Smanjenje koliine ukupno
po predmetima nabave koji se nastalog EE otpada
Sprjeavanje mogu jednostavno ukljuiti u Smanjenje koliine ukupno
nastanka dokumentacije za nadmetanje nastalog otpadnog papira i
komunalnog Uspostava baze podataka kartona
otpada, EE Izraen prirunik za provedbu
zelenih proizvoda
Poticanje otpada i zelene i odrive javne nabave
zelene i otpadnog Uspostavljena baza podataka
9. zelenih proizvoda
odrive javne papira i
nabave kartona, Poveanje broja provedenih
sprjeavanje Edukacija provoditelja javnih i zelenih i odrivih javnih i
nastanka korporativnih nabava usmjerena korporativnih nabava
graevnog na okoline specifikacije i one Poveanje broja odranih
otpada koje se specifino odnose na edukacija na temu zelene i
sprjeavanje nastanka otpada odrive javne nabave
Definirani uobiajeni kriteriji
po predmetima nabave koji se
mogu jednostavno ukljuiti u
dokumentacije za nadmetanje
Izrada Smjernica za uspostavu Smanjenje koliine ukupno
sustava ponovne uporabe u RH nastalog komunalnog otpada
Provedba pilot projekata Smanjenje koliine ukupno
uspostave sustava ponovne nastalog EE otpada
uporabe Povean broj tvrtki koje se
Provedba komunikacijske bave oporabom ili
kampanje putem medija s ciljem iskoritavanjem korisnih
podizanja svijesti graana dijelova otpada
Izdavanje Vodia za Broj novootvorenih radnih
Poticanje mjesta na podruju ponovne
popravak/posudbu/uporabu
razmjene i Sprjeavanje uporabe otpada
rabljenih elektrinih i
ponovne nastanka Provedena komunikacijska
10. elektronikih ureaja i opreme
uporabe komunalnog kampanja na temu ponovnog
(bijele tehnike)
isluenih i EE otpada koritenja rabljenih proizvoda
proizvoda Organizacija dogaanja (u Povean broj informativnih
suradnji s civilnim sektorom) za materijala na temu ponovnog
prikupljanje, razmjenu i trgovinu koritenja rabljenih proizvoda
rabljenim proizvodima Broj organiziranih dogaanja
Unaprjeenje postojeeg ili za prikupljanje, razmjenu i
uspostava novog internetskog trgovinu rabljenim
portala proizvodima
Prilagodba zakonodavnog okvira Unaprjeen postojei ili
Uspostava zajednikih prostora uspostavljen novi internetski
(centri ponovne uporabe i portal
 100

Specifini Mehanizmi provedbe

Br. Mjera Pokazatelji
cilj(evi): (aktivnosti):
popravaka)
Uspostava suradnje sa
obrtnicima i socijalnim
ustanovama
Ukljuivanje ranjivih drutvenih
skupina u aktivnosti ponovne
uporabe