SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST

SEMINARSKI RAD IZ HRVATSKOG DRUTVA U XX. STOLJEU, II.

IZGRADNJA SPLITA NAKON 1945. GODINE

Student: Marijan Buljan Mentor: prof. dr. sc. Aleksandar Jakir

Hrvatski jezik i knjievnost
Povijest

Split, lipanj 2010.

0
 Sadraj:

1. Uvod.....2
2. Split u prvoj polovici 20. stoljea.3
3. Odlazak sa sela nakon 1945. godine i problem stanova...4
4. Razvoj stambenih naselja Splita nakon 1945. godine..6
4.1. Stambena kriza (1945. 1957.)6
4.2. Programirana izgradnja (1958. 1970.)...9
4.3 Izgradnja Splita 3 (1971. 1990.)...10
4.4. Urbanistiki kaos nakon 1991.13
5. Imigracije, socioloki presjek i bespravna stambena izgradnja u
splitskoj aglomeraciji u prvoj polovici 1970 tih.14
6. Zakljuak17
7. Literatura18

1
1. Uvod

Split se nakon Drugog svjetskog rata izgradio vie nego u cjelokupnom razdoblju prije
1945. godine, a stanovnitvo se kroz nekoliko desetaka godina povealo vie puta. Problem
vika stanovnitva i nedostatak stambenih jedinica drava je pokuala rijeiti drutveno
usmjerenom kolektivnom stambenom izgradnjom pa e cilj ovog rada, putem prouavanja
izgradnje Splita nakon 1945. godine, pokuati dati odgovor na pitanje koliko je u tome
uspjela te jesu li graani nuno prihvatili sve dravne, odnosno gradske zamisli o novim
gradskim sadrajima.
Ovaj rad je podijeljen u nekoliko dijelova: na poetku je prikazan Split u prvoj
polovici 20. stoljea, potom e posebno poglavlje govoriti o masovnom odlasku sa sela u
gradove nakon 1945. godine i probleme koje novi stanovnici grada nailaze. Sredinji dio rada
govori o razvoju stambenih naselja Splita nakon 1945., a podijeljen je u etiri potpoglavlja:
stambena kriza (1945. 1957.), programirana izgradnja (1958. 1970.), izgradnja Splita 3
(1971. 1990.) te urbanistiki kaos nakon 1991. godine. Posebno poglavlje govorit e o
imigracijama, sociolokom presjeku i bespravnoj stambenoj izgradnji u splitskoj aglomeraciji
u prvoj polovici 1970 tih na temelju istraivanja koja je proveo Slobodan Bjelajac, nakon
ega e slijediti zakljuak i popis literature.
Temelje ovog rada inili su lanak Sanje Klempi o razvoju stambenih naselja Splita
nakon Drugog svjetskog rata, knjiga Darovana Tueka o arhitektonskim natjeajima u Splitu
nakon 1945. te tri knjige Slobodana Bjelajca koje su istraivale splitsku aglomeraciju
poetkom 1970 tih.

2
2. Split u prvoj polovici 20. stoljea

Prema prijedlogu Josipa Smodlake i Josipa Baraa o odlukom Opinskoga vijea,

podruje grada Splita je 1912. podijeljeno na deset okruja: Grad, Varo, Dobri, Manu,
Luac, Bavice, Pojian, Primorje, Marjan i Polje. Prvih pet okruja je ve bilo gusto
naseljeno, a na drugih pet se, uz izuzetak Marjana koji se ureivan kao park-uma, grad Split
poeo iriti u razdoblju izmeu dvaju svjetskih ratova.1
Novi regulacijski plan je donesen meunarodnim natjeajem 1920 tih godina, a
njegov autor je bio Werner Schurmann. Plan je predviao izgradnju novih kvartova prema
istoku i sjeveru. Pri tome je planirana gradnja novoga gradskoga sredita na prostoru Lovret
Glaviine, a novi kvartovi bi se izgradili na istonim i sjevernim dijelovima. 2 Ovaj plan
novoga gradskoga sredita je kasnije odbijen, no zanimljivo je da je i prije gradnje naselja
Splita 3 skoro pedeset godina kasnije i tada ve postojao plan izgradnje novoga gradskog
sredita.
Intenzivna izgradnja Splita izmeu dvaju svjetskih ratova provedena je preko privatnih
(u gradnji stambenih, trgovakih, industrijskih i ugostiteljskih objekata) i dravno opinskih
inicijativa kojima su graeni kolski, upravni i zdravstveni objekti. 3 Drugi svjetski rat je
prekinuo daljnju izgradnju grada, a ve tijekom 1943. prvi zrakoplovi su poeli nadlijetati
Split da bi u rujnu iste godine njemako, a ne savezniko bombardiranje znatno otetilo
splitsko brodogradilite. Gubitkom premoi u zraku, sada su savezniki zrakoplovi poeli
prelijetati Split i bombardirati objekte u gradu, ne samo vojne, ve i civilne tako da su
tijekom saveznike zrane kampanje stradali mnogi civili. 4 Split je tijekom Drugog svjetskog
rata doivio dvadesetak bombardiranja od kojih je najtee bilo ono od 3. lipnja 1944. kada je,
uz veliku materijalnu tetu, prema nekim podacima, poginulo gotovo 300 ljudi. 5 Oteena je,
primjerice, i unutranjost Dioklecijanove palae, tonije kua Agli. 6 Bilanca bombardiranja
na kraju rata je iznosila 620 mrtvih civila i 26 vojnika i poruena jedna etvrtina grada.7

1
JELASKA MARIJAN, Zdravka, Grad i ljudi: Split 1918.-1941., Zagreb 2009., str. 31. 32.
2
Isto, str. 34.
3
MULJAI, Slavko, Izgradnja Splita 1944.-1969., u: URBS, br. 8., Split 1969., str. 7.
4
KARAKA OBRADOV, Marica, Savezniki zrani napadi na Split i okolicu i djelovanje narodne zatite u
Splitu tijekom Drugo svjetskog rata, u: Historijski zbornik, br. 2., god. LXI., Zagreb 2008., str. 324. 325.
5
Isto, str. 333. 334.
6
Isto, str. 335.
7
Isto, str. 348.

3
3. Odlazak sa sela nakon 1945. godine i problem stanova

Zavretkom Drugog svjetskog rata dolazi do pojaane industrijalizacije i urbanizacije

u svim veim gradovima Jugoslavije pa tako i u Splitu. Urbanizacija se moe definirati kao
poveanje udjela gradskog stanovnitva, proces deagrarizacije seoskog stanovnitva i kao
irenje gradskog naina ivota putem irenja gradske kulture, razvoja masovnih medija ili
preobrazbi od proizvoakog prema potroakom obliku egzistencije. 8 Proces urbanizacije je
povezan sa procesom industrijalizacije, posebice ako je drava poticala industrijalizaciju kao
to je bio sluaj na podruju Jugoslavije.9 Urbanizacija moe imati negativne posljedice kao
to su nejednolikost stupnja urbaniziranosti teritorija, ruralizacija sela i gradova, pojava
divlje gradnje ili stvaranja socijalne diferencijacije i segregacije. 10 Faktore koji djeluju na
odlazak ljudi sa sela moemo podijeliti u dvije skupine: s jedne strane imamo push factors,
potiskujue initelje koji tjeraju ljude u grad, primjerice bijeda, prenaseljenost i
nezaposlenost, a s druge strane imamo pull factors, atraktivne, privlane initelje koji ljude
mame u grad.11
Nakon rata dolazi do snanog ekonomskog razvoja tijekom kojeg radna snaga naputa
poljoprivredu i zapoljava se u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. 12 Budui da je veina
sekundarnih i tercijarnih djelatnosti smjetena u gradu, stanovnitvo se preseljava sa sela te
odlazi u grad u kojem kao bivi poljoprivrednici mogu naii na brojne probleme budui da
moraju mijenjati svoju ekonomsku, socijalnu i kulturnu svijest. 13 Pri tome se poljoprivrednici
moraju prilagoditi na tehniki sistem i organizaciju rada budui da postoje znatne razlike
izmeu poljoprivrednog i industrijskog rada (kao to su radno vrijeme i nain rada), socijalni
sistem (u smislu da poljoprivredniku sada drugi odreuju to i kako e raditi) i gradski nain
ivota.14
Prvi i najvaniji problem koji se javlja pri dolasku seljaka u grad jest nedostatak
vlastitog stana. Prema Grgi Jeliniu, u Jugoslaviji je 1945. nedostajalo oko 418.00 stanova. 15
Iako su se stanovi intenzivno gradili u gradovima, primjerice u Splitu kao to se moe vidjeti

8
UVAR, Stipe, Izmeu zaseoka i megalopolisa, Zagreb 1973., str. 179.; OLDAROVI, Ognjen, Suvremeno
drutvo i urbanizacija, Zagreb 1987., str. 9
9
OLDAROVI, N., Suvremeno drutvo i urbanizacija, str. 10.
10
Isto, str. 10.
11
UVAR, S., Izmeu zaseoka i megalopolisa, str. 149.
12
PLUJIZ, Vlado, Eksodus poljoprivrednika, Zagreb 1977., str. 7.
13
Isto, str. 147.
14
OLDAROVI, N., Suvremeno drutvo i urbanizacija, str. 149. - 150.
15
JELINI, Grga, Kako rijeiti stambenu krizu, Zagreb 1993., str. 15.

4
na slijedeim stranicama, stambeno pitanje nije bilo u potpunosti rijeeno. Stipe uvar je
stambeno pitanje nazvao moda i najvanijim pitanjem u socijalizmu budui da ono djeluje
kao primjer socijalne diferencijacije.16 Obavezni doprinos za stambenu gradnju iz plae
zaposlenih uveden je 1956. godine.17 Ovakav zakon doveo je do dvostruke diferencijacije.
Kao prvo, oni koji su ivjeli na selu su takoer morali izdvajali sredstva za gradnju stanova
koji su se veinom gradili u gradovima, a druga diferencijacija se pokazivala u tome to svi
stanovnici grada nisu imali stanove iako su za njih izdvajali sredstva. Pri tome su se dijelili,
kako istie uvar, na odabranu manjinu i neodabranu veinu. 18 Veina pravilnika o dodjeli
stanova sadri odredbu da vea kvalifikacija donosi vei broj bodova.19 Na taj nain stvara se
grad klasnog, a ne socijalistikog drutva budui da su u njemu socijalni slojevi i klase
prostorno izolirani. Grad socijalistikog drutva, istie dalje uvar, treba smanjiti klasne
razlike tako to e izvriti integraciju svih ljudi bez obzira na njihovo zanimanje. 20 Osim
obveznog doprinosa za stambenu izgradnju, 1958. godine donesen je Zakon o nacionalizaciji
najamnih zgrada i graevnog zemljita kojim je drava imunim graanima, koji su imali vie
od dva vea ili tri manja stana, oduzimala viak. 21 Preko ova dva zakona drava je pokuala
rijeiti stambenu krizu.
Ustavnim amandmanom iz 1971. godine stambeni sustav je prestao biti odreen
saveznim propisima te je preao u ruke republika i pokrajina. Prvi put se uveo novi oblik
izgradnje stanova koji je bio namijenjen radnicima sa niskim primanjima i ostalim socijalno
ugroenim osobama koji bez pomoi drutva ne bi uspjeli rijeiti svoje stambeno pitanje.
Zanimljivo je da je stanarina u razdoblju druge Jugoslavije bila veoma niska, ak i nia nego
to je bila u prvoj Jugoslaviji.22
G. Jelini smatra da je u razdoblju socijalistike Jugoslavije dolo do gubitka u
stambenom fondu zbog triju razloga: prvi je niska stanarina koja je bila etiri do pet puta nia
od ekonomske, drugi je besplatna raspodjela drutvenih stanova radnicima i siromanima, a
trei je rasprodaja drutvenog stambenog fonda. Na taj nain je, zakljuuje Jelini, od 460.000
drutvenih stanova njih 310.000 neopravdano raspodijeljeno.23

16
UVAR, S., Izmeu zaseoka i megalopolisa, str. 153.
17
JELINI, G., Kako rijeiti stambenu krizu, str. 19.
18
UVAR, S., Izmeu zaseoka i megalopolisa, str. 153. 154.
19
BJELAJAC, Slobodan, Bespravna stambena izgradnja u Splitu, Split 1970., str. 79.
20
UVAR, S., Izmeu zaseoka i megalopolisa, str. 155.
21
JELINI, G., Kako rijeiti stambenu krizu, str. 20.
22
Isto, str. 34.
23
Isto, str. 62.

5
4. Razvoj stambenih naselja Splita nakon 1945.

Razdoblje izgradnje Splita nakon Drugog svjetskog rata razni autori su dijelili u
nekoliko razdoblja.24 U ovom radu emo se sluiti podjelom Sanje Klempi koja je izgradnju
Splita nakon 1945. podijelila u etiri perioda: razdoblje stambene krize (1945.-1957.),
programirana izgradnja (1958.-1970.), izgradnja Splita 3 (1971.-1990.) te naposljetku
urbanistiki kaos nakon 1991.25

4.1. Stambena kriza (1945. 1957.)

Zavretkom Drugog svjetskog rata stjeu se povoljni uvjeti za daljnji razvoj grada.
Prvi cilj je bio raistiti preostale ruevine od bombardiranja. ienje je trajalo vie godina
zbog, kako istie Slavko Muljai, nekoliko razloga od kojih su najvaniji: neiskustvo,
nedostatak odgovarajueg materijala te nastojanje da se iz ruevina izvue to vie korisnog
materijala.26 Tada je oieno sjeverno proelje Dioklecijanove palae, a otkrivena i
restaurirana su istona (Srebrna) vrata. Za vrijeme akcije ienja poela su se javljati
prijedlozi treba li sruiti sve to je izgraeno u Dioklecijanovoj palai nakon antike
(purifikacija Dioklecijanove palae) ili treba ostaviti stanje kakvo jest. Na stanji potonjih je
bio Duko Kekemet koji se vrsto borio protiv rekonstrukcije Peristila kojom se, kako je
isticao "na Peristilu unitio tisuljetni gradski trg da bi se, bez autentine grae, rekonstruirao
antiki ambijent".27
Nova, komunistika vlast je zavretkom rata vodila kampanju podizanja spomenika u
ast antifaistike borbe i vojnika koji su pali za nju. Naravno, prikladan i velianstveni
spomenik se trebao postaviti i u Splitu, no pitanje je bilo gdje ga tono postaviti. Neki su
predlagali ak i vrh Marjana, no kasnije se ipak odluilo da e se spomen kosturnica palim
24
Darovan Tuek, primjerice, vrijeme nakon 1945. dijeli u est razdoblja: prvo do 1945.-1952., drugo 1953.-
1956., tree 1957.-1964., etvrto 1965.-1978., peto 1979.-1990. te esto koje traje od 1991. do dananjih dana.
TUEK, Darovan, Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945-1995., Split 1996.
25
KLEMPI, Sanja, Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog svjetskog rata, u: Hrvatski geografski
glasnik, br. 66/2., Zagreb 2004., str. 95.
26
MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969. , str. 7-8.
27
KEKEMET, D., Borba za grad, Split 2002., str. 25. - 26.

6
borcima postaviti na Lovrincu.28 U razdoblju do 1951. za pripadnike JRM je izgraeno preko
50 stanova.29
Usporedo sa ienjem ruevina i kasnije obnavljaju se gradska luka i tvornice
cementa u Solinskom bazenu, proiruje se brodogradilite, a gradi se tzv. Sjeverna luka i
osnovna kola u predjelu Smrdea Visoka koja predstavlja prvi vei objekt izgraen nakon
rata.30 Do 1950. u Splitu je osnovano pet graevinskih poduzea: Lavevi, Melioracija,
Konstruktor, Pomgrad i Tehnogradnja.31 Bitno je naglasiti da su u prvim poslijeratnim
godinama projektanti bile iste osobe kao u predratnim godinama budui da su se novi arhitekti
pojavili kasnije. Koristio se isti, predratni graevinski materijal, a sva izgradnja je bila bez
utjecaja stranih zemalja.32
Razvoj industrije i otvaranje radnih mjesta dovelo je do masovnog doseljavanja
stanovnitva iz okolnih mjesta i sela. 33 U razdoblju od 1945. do 1953. godine na podruju
Splitske aglomeracije, koju Slobodan Bjelajac definira kao podruje izmeu Trogira i Omia,
doselilo se oko 22 000 novih stanovnika, najvie mlaih od 25. godina. 34 Mlado stanovnitvo
dolaskom u grad zasniva obitelj to dovodi do jo veeg porasta broja gradskog
stanovnitva.35
Ruevine Drugog svjetskog rata i velika imigracija dovode do nedostatka stanova i
pojave stambene krize koja se pokuala rijeiti putem sustanarstva. Naime, nizom zakona
odreen je maksimum prostorija kojima moe raspolagati jedna obitelj, a viak prostorija se
davao osobama koje nemaju svoj stan: u poetku onima koji su izgubili svoje stanove u ratu, a
kasnije samim doseljenicima.36 Prema podacima koje donosi Klempi, splitski stambeni fond
je 1945. inilo 10.339 stanova, od kojih je jedna treina odgovarala suvremenim zahtjevima.37
Pedesetih godina dvadesetog stoljea u Splitu su se gradile stambene zgrade koje su
dovravale pojedine ulice te koristile postojee komunalne instalacije. 38 Vaan graevinski
pothvat je bilo probijanje eljeznikog tunela ispod kvarta Brda 1954. godine. 39 Kroz prvu
polovicu 1950 tih dovrena je Osnovna kola u Solinu, a sagraena je i nova osnovna kola
na Bavicama. Spomenik Grgura Ninskog je postavljen kraj sjevernih vrata Dioklecijanove
28
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 42.
29
MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969. , str. 10.
30
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 96.
31
Isto, str. 95.
32
MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969. , str. 12.
33
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 95.
34
BJELAJAC, S., Imigracije u podruju Splitske aglomeracije, Split 1971., str. 8, str. 22.
35
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 95.
36
MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969. , str. 10.
37
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 96.
38
Isto, str. 96.
39
Isto, str. 96.

7
palae, iako su postojali mnogi nezadovoljnici koji su smatrali da spomenik nije prikladan
tome prostoru. Jedan od njih je bio i D. Kekemet koji je isticao da se postavljenjem Grgura
Ninskog kraj sjevernih vrata zanemaruje osnovna simetrija prijeko potrebna monumentalnim
spomenicima, odnosno da postavljanje kodi i vratima Palae i samom spomeniku.40
Zbog sve vee imigracije, odnosno jakog rasta broja stanovnika, te unato izgradnji i
zakonu o sustanarstvu, stambena je kriza 1957. godine na podruju grada Splita dosegla svoj
vrhunac. Darovan Tuek istie da je na irem podruju grada Splita bilo oko 81 000
stanovnika sa 16 000 stanova, odnosno 6 000 stanova manje nego to je bilo potrebno. 41
Godinje se do 1958. godine gradilo oko 400 stanova, to je bilo nedovoljno, budui da ih se
trebalo graditi barem dvostruko.42 Split je u to vrijeme imao 8,8 m2 stambene povrine po
stanovniku to je bilo znatno manje nego Zagreb sa 10,4 m2, odnosno Rijeka sa 15,7 m2. 43
Odlueno je da e se umjesto male, spore i skupe gradnje, sada graditi puno, brzo i jeftino. 44
Zbog sve veeg broja stanovnika javili su se neki arhitekti koji su zagovarali
pravljenje tzv. ekonominih stanova. Jedan od njih je bio poznati arhitekt Bombardelli koji je
projektirao stan E-57 (eksperiment 57) ije su karakteristike bile manja kvadratura spavae
sobe, jeftiniji materijali i oprema te nia cijena. Bombardelli je isticao da bi cijena takvog
stana iznosila oko 800 00 dinara, odnosno, upola jeftinije nego cijena dotadanjih stanova te
da bi gradnjom 1 200 takvih stanova godinje u roku od etiri godine bila rijeena stambena
kriza.45 Osim E-57, izgrauju se novi ekonomini stanovi URBS-1, URBS4 te URBS-5. No,
kasnije su otkriveni mnogi nedostaci u gradnji ovakvog tipa stana.46
Prvo razdoblje poslijeratne stambene krize (1945. 1957.) zavravamo sa osnivanjem
Urbanistikog biroa Split 1957. koji e kasnije prerasti u Zavod za stambenu izgradnju,
odnosno Poduzee za izgradnju Splita koje je sredstva za stambenu izgradnju prikupljalo iz
namjenskih fondova i prodaje izgraenih stanova koje su veinom kupovali poduzea za
svoje djelatnike.47

4.2. Programirana izgradnja (1958. - 1970.)

40
KEKEMET, D., Borba za grad, str. 40. 41 .
41
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 80.
42
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 97.
43
MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969. , str. 12.
44
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 81.
45
MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969. , str. 18. 19.
46
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 97.
47
Isto, str. 97.

8
 Godina 1958. je oznaila veliku prekretnicu u stambenoj izgradnji u Splitu budui da
su se upravo te godine pojavila "koncentrina gradilita" ija su obiljeja bila serijska
ponavljanja istog tipa zgrade i sa to je mogue vie istih stanova koje bi bilo povjereno
jednom graevinskom poduzeu, uz paralelno izvoenje ili dopunjavanje svih komunalnih
ureaja.48 Dolazi do razdoblja drutveno usmjerene kolektivne izgradnje. Prvo masovno
gradilite je bilo ono na podruju dananje Osjeke ulice (bive Ulice XX. Dalmatinske
divizije) gdje je u razdoblju od 1959.-1962. sagraeno 525 stanova tipa URBS-1, URBS-4 i
URBS-5. Bombaredllijev tip stana E-57 izgraen je u Gajevoj ulici (na predjelu pinut) u
razdoblju od 1958. do 1962. sa ukupnim brojem od 248 stanova. 49 Oko 1958. godine
obustavila se izgradnja sklonita za protuavionsku zatitu koja je prije bila obavezna u
zgradama se preko 25 leaja.50
Uz navedene stanove gradili su se i drugi stanovi pod drugaijim kodnim imenom, kao
to su: E-247, u dananjoj Zvonimirovoj ulici, E-313 na podruju Mauranievog etalita i
Transke ulice te E-318 na podruju Mauranievog etalita i Ulice slobode.51
Pomgrad je 1962. sagradio prvi splitski neboder sa 14 katova to je izazvalo velike
rasprave. Jedna skupina je smatrala da nebodere treba graditi u to veem broju kako bi se
rijeila stambena kriza, dok su drugi smatrali da masovna izgradnja nebodera rui
tradicionalnu sliku Splita kao niskog grada izmeu Marjana i Gripa koje nadvisuje samo
zvonik katedrale i koje druge crkve te da Split i dalje ima pogodan teren za irenje 52.
Kekemet je spadao u ovu drugi skupinu iako je isticao da borba protiv nebodera, u eri elika
i betona, znai borbu protiv vjetrenjaa te da, uz gradnju brojnih nebodera, zvonik katedrale
gubi svaku urbanistiku vrijednost.53 Unato navedenim prosvjedima, Split je krajem
desetljea imao trideset i jedan neboder od kojih je posebno bio znaajan onaj smjeten u
dananjoj Drievoj ulici (tada Smodkalinoj). Naime, taj neboder, zbog uto plavog proelja
prozvan kanarinac, je bio prvi neboder lociran uz samu povijesnu jezgru grada. 54
Razdoblje 1960 ih obiljeava izgradnja novih stambenih jedinica na tadanjoj
periferiji grada kao to su pinut, Bol i Skalice. 55 Zanimljivo je to pinutom dominira pet
nebodera sa dva razliita arhitektonska rjeenja. General Janko Bobetko, kao predsjednik
48
MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969. , str. 22.
49
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 97.
50
MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969. , str. 20.
51
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 124. 133.
52
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 97.
53
KEKEMET, D., Borba za grad, str. 65. 67.
54
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 89.
55
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 97. 98.

9
komisije koja je odluivala o izgledu navedenih nebodera na pinutu, je odluio zadrati dva
razliita arhitektonska rjeenja.56 Hotelsko naselje na Trsteniku se izgradilo u razdoblju 1962.
1963.57 Unato gradnji novih stambenih jedinica, ipak su se pojavili problemi komunalne
opremljenosti novih dijelova grada i nedostatka pojedinih ustanova, kao to su kole i vrtii. 58
Krajem ezdesetih godina 20. stoljea grade se tri nova stambena naselja: Plokite (sa priblino
2 000 stanova), Lokve (1 000 stanova) i krape (takoer oko 1 000 stanova). Uz navedene
predjele, poela je i izgradnja stambenih naselja Bol II i pinut II. 59 Do 1970. sagraeno je
i oko 4 000 stanova za potrebe pripadnika JNA preteito na podruju Blatina i pinuta.
Navedeni stanovi su ipak bili vei i bolje opremljeni od drugih stanova graenih u to
vrijeme.60
Izgradnja Plokita je oznaavala kraj gradnje tzv. Splita 2. Sveukupno je u razdoblju od
1958. do 1970. u Splitu izgraeno 20. 615 novih stanova: najvie 1969., kada ih je izgraeno
2.303, a najmanje 1958. kada ih je izgraeno 892.61 U razdoblju od 1958. do 1970. prosjeno
se u Splitu godinje gradilo oko 1585 stanova.

4.3. Izgradnja Splita 3 (1971. 1990.)

Nakon ukidanja fondova za stambenu izgradnju 1966. godine u Splitu je, za razliku od
drugih gradova u Jugoslaviji gdje je dolazilo do zastoja, dolo do vrhunca stambene izgradnje
koje je potrajalo sve do 1975. godine. 62 Dakle, sada su poduzea gradila stanove za trite,
odnosno nepoznatim kupcima.
Gradnja treeg gradskog rajona Split 3 od 1971. do 1990. godine predstavlja
jedinstveni pothvat u izgradnji Splita te stoga zasluuje nau posebnu pozornost. No, prije
svega, potrebno je definirati to je to Split 3, odnosno na koja podruja se odnosi. Naime,
Split 1 oznaava podruje grada Splita od osnutka pa sve do 1945. godine, a Split 2 podruje
nastalo u razdoblju od 1945. do 1966.63 Prostor Splita 3 se protee izmeu dananje
56
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 156.
57
Isto, str. 133.
58
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 98.
59
Isto, str. 98.
60
Isto, str. 98.
61
Isto, str. 98.
62
VOJNOVI, J., Izgradnja Splita 3, u: Graevinar, br. 7., Zagreb 1976, str. 255.
63
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 174.

10
Vukovarske ulice, krapa i Lokva, Lovrinca te morske obale na jugu te pri tome obuhvaa
kvartove kao to su Visoka, Trstenik, Mertojak, njan i ostale.64
Pripreme za izgradnju Splita 3 su zapoele krajem 1960 ih, a sama izgradnja je
zapoela u listopadu 1971.65 Cilj projekta je bila istovremena izgradnja mnogo ireg podruja
za razliku od prethodnih urbanistiki zatvorenih cjelina prisutnih kod izgradnje Splita 2. 66 Na
taj nain bi se izgradilo 9.100 novih stanova za 37.600 novih stanovnika to je bila otprilike
jedna treina tadanjeg stanovnitva grada.67 Optimistini planovi isticali su da bi do 1973.
svaka splitska obitelj imala svoj stan, a ve sljedee godine bi postojalo i do 700 slobodnih
stanova.68 Gradnjom Splita 3 stvorio bi se sekundarni gradski centar, a ne samostalno naselje,
koji bi rasteretilo stari dio grada. Kekemet smatra da se naselje Split 3 nije moglo razviti
cjelovito i samostalno zbog unaprijed odreene irine Splita i okolice te zbog prometnica koje
ve unaprijed vode starom dijelu Splita. 69 Sekundarni gradski centar bi, uz gradnju masovnih
stambenih jedinica, sadravao ostale sadraje bitne za gradski centar kao to su: kole, vojni
objekti, turistiko rekreacijski sadraji u obalnom pojasu, kulturne ustanove (biblioteke,
galerije), kazalite, muzej te ostale znaajne objekte.70 Provedena je anketa meu splitskim
obiteljima bi li za 5 % veu cijenu stana eljeli da se izgrade djeji vrtii, jaslice, igralite,
osnovne kole i ambulante. Na pitanje je 70 % obitelji odgovorilo potvrdno. 71 Meu
mnogobrojnima koji su pozdravili izgradnju Splita 3 kao sekundarnog gradskog centra bio je i
Kekemet koji je isticao da gradnja predstavlja pokuaj da izgubljeni ovjek pronae sebe i
okolinu72
Kroz sedamdesete godine izgraena su stambena naselja u zonama Smrdeac i
Trstenik / Kriine, osmogodinja kola, djeji vrtii i robna kua Prima 3, a do 1984. u
potpunosti je zavreno naselje Mertojak.73 Izgradnju stambenih jedinica pratili su kritiari koji
su pri tome isticali niz negativnih odrednica kao to su previsoke zgrade, pretjerana gustoa
stanovanja, gradnja stanova u prizemlju predvienim za poslovne prostore, nedostatak
zelenika i urbanih sadraja.74

64
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 99.
65
Isto, str. 99.
66
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 181.
67
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 99.
68
KEKEMET, D., Borba za grad, str. 166.
69
Isto, str. 167. 168.
70
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 182. 184.
71
Isto, str. 166.
72
Isto, str. 164.
73
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 99.
74
Isto, str. 100.

11
 Unato itavom nizu izgraenih stambenih jedinica, nikada nije realiziran itav
sekundarni gradski centar.75 Ljudi su i dalje smatrali da postoji samo jedan gradski centar u
starom dijelu grada. No, unato svemu, Darovan Tuek istie da je zasluga ovog urbanistikog
plana ta to je za dugi vremena rezervirao lociranje planiranih sadraja koji su se i kasnije
mogli nadopunjavati. Ipak, pojavio se problem u obliku bespravne izgradnje koji je zahvatio
podruje Splita 3 te na taj nain nuno mijenjao njegovu daljnju planiranu gradnju.76
Nije se samo Split 3 gradio u ovome razdoblju. Kao njegova protutea sredinom 1970
tih izgraeno je naselje ravne Njive sa jeftinijom izgradnjom stanova nego na podruju
Splita 3 ,a kasnije izgraeno i stambeno naselje na dananjem Suidru.77
Zanimljiv je podatak da je prva poslijeratna crkva izgraena na podruju Splita crkva
sv. Petra sagraena 1970 ih. Njezina se lokacija nekoliko puta mijenjala tako da je
naposljetku sagraena na predjelu Lokve, na mjestu koje je bilo predvieno za izgradnju
garae.78 Iz ovoga moemo zakljuiti kako odnos komunistikih vlasti prema izgradnji crkva
nije ba bio pozitivan.
Veoma znaajan dogaaj za Split je bila organizacija Mediteranskih igara 1979. godine
dobivena 1975. godine. Za igre je izgraeno niz vanih objekata kao to su: stadion Hajduka
na Poljudu, bazen, RTV centar te sportski i trgovaki centar na Gripama. 79 Novi gradski
stadion je godinama mijenjao svoje mogue lokacije po gradu. Osim prijedloga da se izgradi
na Trsteniku (prijedlog je odbaen zbog blizine Vojne bolnice), postojale su ideje da se
stadion izgradi na Sustipanu te na Poljudu to je isprva bilo odbaeno zbog planirane
izgradnje fakultetske zone. No, kasnije je donesena je odluka da e se fakultetska zona
izgraditi na podruju dananje Visoke pa vie nije postojalo zapreka za izgradnju gradskog
stadiona na Poljudu. Prvotno se namjeravao izgraditi nogometni stadion bez atletske staze, no
dobivanjem organizacije Mediteranskih igara 1979. odlueno je da se napravi olimpijski
stadion sa atletskom stazom i ostalim atletskim borilitima. Projekt je dodijeljen Borisu
Magau i njegovoj supruzi za gradnju stadiona, a gradnja bazena je dodijeljena jednom
beogradskom autoru.80
Sveukupno je u razdoblju izmeu 1976.i 1985. izgraeno 10.017 stanova na podruju
Splita.81 Najvie ih je izgraeno 1976. godine, njih 1.866, a najmanje 1985. godine, samo 378.

75
Isto, str. 99.
76
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 199.
77
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 100.
78
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 220.
79
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 100.
80
TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945. 1995. str. 278., 292., 302.
81
KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja u Splitu nakon Drugog svjetskog rata, str. 100.

12
Prosjeno se godinje, u razdoblju od 1976. do 1985. u Splitu gradilo oko 910 stanova to je
znatno manje nego u proteklom razdoblju. Poetkom 1980 ih dolazi do smanjenja u izgradnji
stanova. Jedino stambeno naselje koje se tada izgradilo su bile Pujanke. 82 Naravno, izgradnja
stanova je ovisila o gospodarskom stanju zemlje, a budui da je Jugoslavija u to vrijeme
ulazila u razdoblje krize, sve je vie nedostajalo novaca za stambene pothvate.

4.4. Urbanistiki kaos nakon 1991.

Posljednje razdoblje u razvoju stambenih zona Splita nakon Drugog svjetskog rata
dolazi nakon demokratskih promjena 1991. godine i stvaranja samostalne Republike
Hrvatske. Jedino stambeno naselje koje se gradilo u tom vremenu je bilo njan ija je
izgradnja zapoela 1989., a zavrila 1993. godine. Dolazi do ukidanja drutvene usmjerene
kolektivne stambene izgradnje, a umjesto Urbanistikog zavoda Dalmacije osniva se Gradski
zavod za urbanizam.83 Razdoblje od 1991. godine mnogi strunjaci nazivaju urbanistikim
kaosom zbog zastarjelog Generalnog urbanistikog plana (donesenog 1978. godine koji je
predviao da e do 2000. godine na podruju splitske aglomeracije ivjeti 324. 000
stanovnika), nepotivanja zakona te neefikasnih dravnih institucija.84 Urbanistiki kaos je
doveo do sve vee bespravne izgradnje na podrujima predvienim za neke druge namjene.
Split je 1981. imao 47.124 stana, 1991. 56.620, a 2001. godine 60. 258. Zanimljivo je da se
broj stanovnika u razdoblju 1991. 2001. smanjio: sa skoro 190 000, koliko je Split imao
1991. godine, na neto vie od 175 000 deset godina kasnije. 85 Mogui razlozi su smanjenje
imigracija na podruju Splita, smanjeni prirodni prirast stanovnitva te odlazak mnogih
djelatnika JNA i njihovih obitelji nakon 1991.

5. Imigracije, socioloki presjek i bespravna stambena izgradnja u

splitskoj aglomeraciji u prvoj polovici 1970 tih

82
Isto, str. 100.
83
Isto, str. 100.
84
Isto, str. 102.
85
Isto, str. 103.

13
 Slobodan Bjelajac je u prvoj polovici 1970 tih proveo zanimljive ankete kojima je
prouavao imigracije u podruju Splitske aglomeracije86, njezin socioloki presjek87 te
bespravnu stambenu izgradnju u gradu Splitu88. Preko rezultata anketa emo, dodue, samo za
razdoblje iz prve polovine 1970 tih, prouiti na kojim podrujima grada su bile
najintenzivnije imigracije, gdje su bila grupirana najea zanimanja te koji su uzroci i
posljedice bespravne izgradnje u Splitu.
Bjelajac istie da na poetku sedamdesetih godina dvadesetog stoljea Splitu nedostaje
jo najmanje oko 13 000 stanova te da je Split, u odnosu na najvee gradove u Jugoslaviji, na
treem mjestu po veliini porasta stanovnitva, odmah iza Skopja i Nia.89 Stanovnitvo
splitske aglomeracije, podruja izmeu Trogira i Omia, se od prvog poslijeratnog popisa
udvostruilo, odnosno od posljednjeg prijeratnog popisa utrostruilo. 90 Dakako, porast
stanovnitva se ne moe prepisati samo prirodnom prirataju ve brojnim imigracijama u grad
od kojih je najvei broj dolazio iz podruja dalmatinske Zagore, dalmatinskog Primorja i
dalmatinskih otoka.91 Prema rezultatima istraivanja, u Splitu je ivjelo 53 % starosjedioca,
odnosno starosjedioca koji su od roenja ivjeli u gradu i 47 % doseljenika koji su se kasnije
u toku ivota doselili u grad.92 Doseljenici su najee nastanjeni na podrujima Omia i
novih naselja Splitskog poluotoka (pinut, Lovret, Bol-Polokite, Suidar, Gripe-Lokve i
krape), a znaajan broj prisutan je i u povijesnoj jezgri Splita.93
Velik broj doseljenika sa sela na odreenom podruju grada moe uzrokovati
nastanaka ruralnih sredina u samom centru grada, a pogotovo po njegovim rubovima kao to
je u sluaju splitske aglomeracije na ijim su se rubovima stvarale sredine sa ruralnim
obiajima i mentalitetom to je pogodovalo irenju bespravne stambene izgradnje i sukobima
s okolinom.94 Kekemet smatra da se grad naglo irio novim stanovnitvom koje se nije
moglo urbanizirati ni kultivirati te da je zbog toga davalo urbani peat gradu. 95 U prvom
razdoblju nakon Drugog svjetskog rata najvie doseljenika su bili radnikog zanimanja, no
kasnije tijekom vremena se poveao broj doseljenika sa srednjom, viom i visokom strunom
spremom.96 Motivi dolaska u Split su bili veinom ekonomskog karaktera: najee radi

86
BJELAJAC, S., Imigracije u podruju Splitske aglomeracije, Split 1972.
87
BJELAJAC, S., Socioloki pregled Splitske aglomeracije, Split 1972.
88
BJELAJAC, S., Bespravna stambena izgradnja u Splitu, Split 1970.
89
BJELAJAC, S., Imigracije u podruju Splitske aglomeracije, str. 1. 2.
90
Isto, str. 1.
91
Isto, str. 13.
92
Isto, str. 4. 5.
93
Isto, str. 5.
94
Isto, str. 19. 20., 25., 37.
95
KEKEMET, D., Borba za grad, str. 19. 20.
96
BJELAJAC, S., Imigracije u podruju Splitske aglomeracije, str. 23.

14
boljeg zaposlenja, loih ivotnih uvjeta u prethodnom mjestu boravka ili bolje zarade. Nakon
ekonomskih uslijedili su obrazovni razlozi: zbog kolovanja djece ili vlastitog kolovanja i
dokolovanja.97
Ako promatramo raspored pojedinih socijalnih kategorija stanovnika, onda moemo
primijetiti kako na njihov razmjetaj mogu utjecati urbanistiki faktori, ali i razni drutveni
initelji.98 Primjerice, u razdoblju ranih 1970 tih najvee plae na podruju Splita su imala
nova naselja Splitskog poluotoka (pinut, Lovret, Bol-Plokite, Suidar, Gripe-Lokve i
krape) te jedinice nastale izmeu 2 rata (Meje, Bavice, Trstenik), a najmanja podruja
Katela i istoni dio splitske aglomeracije (jedinice poljikog primorja). 99 Visinu plae
moemo povezati sa zanimanjem tako da najvei dio strunjaka ivi u jedinicama nastalim
izmeu dva svjetska rata, a u ostalim podrujima veinom stanuju radnici. Prosjena
stambena povrina je iznosila 57.8 m2, najnia u povijesnoj jezgri, a najvia u Istonom dijelu
aglomeracije.100 Najslabiji stambeni uvjeti su, prema odgovorima ispitanika, u jedinicama
povijesne jezgre, podrujima Katela, Trogira i Omia, a najbolji u istonom dijelu
aglomeracije, novim naseljima poluotoka i jedinicama nastalim izmeu dva svjetska rata. 101
Velik dio ispitanika najvie ne bi volio ivjeti na podruju povijesne jezgre, no, s druge strane,
povijesna jezgra je podruje na kojem bi i velik ispitanika elio ivjeti.102
to se tie bespravne stambene izgradnje, u Splitu je, u odnosu na Beograd, bilo 3 puta
vie bespravno izgraenih stambenih objekata ija je gradnja zapoela u razdoblju 1950.-
1954., a kasnije je uzela toliko maha da se smatra da negdje oko 10 % stanovnika splitske
aglomeracije ivi u bespravno izgraenim stambenim objektima. 103 Zanimljivo je da blizina
centra ima utjecaja na smanjenje broja bespravnih objekata tako da na Mejama, pinutu i
Bavicama bespravna gradnja nije zabiljeena.104 Vlasnici bespravnih objekata su najee
radnici (nekvalificirani, polukvalificirani i kvalificirani) sa niskim dohotkom, pa Bjelajac
smatra da je osnovni uzrok bespravne stambene izgradnje njihov drutveni poloaj.105 Neto
vie od 65 % stanovnika bespravnih objekata nije podnosilo molbu za stan poduzeu u kojem
je radilo.106 Moda je rije o nepovjerenju prema poduzeu, odnosno dravi da e dobiti stan

97
Isto, str. 25.
98
BJELAJAC, S., Socioloki pregled Splitske aglomeracije, str. 3.
99
Isto, str. 16.
100
Isto, str. 35.
101
Isto, str. 43.
102
Isto, str. 44.
103
BJELAJAC, S., Bespravan stambena izgradnja u Splitu, str. 5., 21., 24.
104
Isto, str. 11.
105
Isto, str. 17.
106
Isto, str. 53.

15
budui da, kako je ve ranije bilo reeno, visina kvalifikacije uvelike poboljava mogunost
dobitka stana.
Zanimljive odgovore nalazimo u uzrocima zbog kojih su se vlasnici bespravnih
objekata odluili za njihovu izgradnju: najvei broj njih, oko 28 %, istie visoke cijene stana,
potom slijede dozvola za izgradnju koju je komplicirano dobiti sa priblino 22 %, visoki
komunalni doprinosi sa 13 %, a kao dva razloga istiu se i miljenje da se objekt nee ruiti sa
11 %, odnosno da i drugi tako rade sa takoer 11 %. 107 Promatrajui ove odgovore moemo
zakljuiti da oko polovice vlasnika bespravnih objekata smatra da dravno upravljanje
stanovima nije zadovoljavajue.

6. Zakljuak

Izgradnju Splita nakon Prvog svjetskog rata zaustavio je, dvadesetak godine poslije,
Drugi svjetski rat donijevi velik broj civilnih rtava i visoku materijalnu tetu. Dolaskom na

107
Isto, str. 57.

16
vlast, komunisti su propagirali estoku industrijalizaciju i urbanizaciju ija posljedica je bila
intenzivna imigracija stanovnitva, preteito sa sela prikazanog kao zaostalog, u sve vee
jugoslavenske gradove, meu koje je spadao i Split. Velik priljev stanovnitva u grad doveo je
do pojave stambene krize koju je vlast pokuala rijeiti drutveno usmjerenom kolektivnom
izgradnjom i dijeljenjem besplatnih stanova, prema pravilnicima o dodjeli stanova po kojima
je kvalifikacija donosila najvei broj bodova, a sada nakon cjelovitog prikaza izgradnje Splita
nakon 1945. moemo odgovoriti na pitanje koje smo postavili u uvodu, je li nova vlast uspjela
rijeiti stambeno pitanje. Odgovor na pitanje nam moda najbolje ilustrira podatak da je
veina vlasnika bespravnih objekata radnikog zanimanja sa niskim primanjima te se moemo
ponovno posluiti rijeima Stipe uvara (u knjizi Izmeu zaseoka i megalopolisa nastaloj
otprilike kada i spominjana anketa Slobodana Bjelajca u prvoj polovici 1970 tih) da
socijalizam nije uspio rijeiti stambeno pitanje niti stvoriti socijalistiki grad u kojem razliiti
socijalni slojevi ne bi bili izolirani, kao to smo vidjeli na podruju Splita gdje su pojedini
dijelovi grada smatrani elitnijim od drugih. Takoer, esto oni sretnici koji su dobili stan od
drave nisu ponekad imali pravog razloga biti sretni budui da su vodei rukovoditelji isticali
brojke koje su govorile o broju sagraenih stanova vodei pri tome vie rauna o njihovoj
kvantiteti, nego kvaliteti i izgradnji drugih ustanova, primjerice kole, vrtia i trgovina,
potrebnih za ivot jednog stambenog naselja.
Drutveno usmjerena kolektivna stambena izgradnja je, jednostavnije reeno, znaila
da e se stanovi graditi dok god drutvo bude imalo sredstava za to. Kriza u gospodarstvu
osamdesetih godina znaila je zavretak masovnih koncentrinih gradilita stanova i kraj sna
za mnoge koji su eljno iekivali dobiti vlastiti prostor za ivljenje.

7. Literatura

BJELAJAC, S., Bespravna stambena izgradnja u Splitu, Split 1970.

17
BJELAJAC, S., Imigracije u podruju Splitske aglomeracije, Split 1972.

BJELAJAC, S., Socioloki presjek Splitske aglomeracije, Split 1972.

OLDAROVI, O., Suvremeno drutvo i urbanizacija, Zagreb 1987.

JELASKA MARIJAN, Z., Grad i ljudi: Split 1918.-1941., Zagreb 2009.

JELINI, G., Kako rijeiti stambenu krizu, Zagreb 1994.

KARAKA OBRADOV, M., Savezniki zrani napadi na Split i okolicu i djelovanje narodne
zatite u Splitu tijekom Drugog svjetskog rata, u: Historijski zbornik, br. 2., godina LXI,
Zagreb 2008., str. 323. 349.

KEKEMET, D., Borba za grad, Split 2002.

KLEMPI, S., Razvoj stambenih naselja Splita nakon Drugog svjetskog rata, u: Hrvatski
geografski glasnik, br. 66/2., Zagreb 2004., str. 95. 120.

MULJAI, S., Izgradnja Splita 1944-1969, u: URBS, br. 8., Split 1969.

PULJIZ, V., Eksodus poljoprivrednika, Zagreb 1977.

UVAR, S., Izmeu zaseoka i megalopolisa, Zagreb 1973.

TUEK, D., Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945-1955., Split 1996.

VOJNOVI, J., Izgradnja Splita 3, u: Graevinar, br. 7., Zagreb 1976.

18