Površina: 356 954 km² Broj stanovnika(2011.) : 80 399300 st. Glavni grad: Berlin BDP- Ukupno$3 577 milijardi (4. na svijetu) $43 897 po st. Najviši vrh – Zugspitze 2 962 m Najveće jezero - Bodensko jezero571,5 km2 Najveća rijeka - Rajna (850km kroz Njemačku) Savezna višestranačka republika s dva doma Njemačka leži u središnjem dijelu Europe. Graniči sa Danskom na sjeveru, Nizozemskom, Belgijom, Francuskom i Luksemburgom na zapadu, Švicarskom i Austrijom na jugu, Češkom i Poljskom na istoku. Njemačka, zapravo, leži između Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru i Alpa na jugu. Niske planine nalaze se u centralnom dijelu zemlje, kroz koju se slivaju četiri velike rijeke: Rajna, Dunav, Elba i Odra. Najveće jezero je Bodensko i nalazi se na jugu Njemačke. Na sjevernoj obali nalaze se brojna jezera. Gusto naseljena područja su gradovi Berlin, Hamburg, München i područja Rajne i Rurske oblasti, odnosno gradovi Köln i Frankfurt. Reljefno je Njemačka vrlo raznolika, a ističe se pet osnovnih reljefnih cjelina:Alpe, Schwarzwald, Njemačko sredogorje, Južno njemačko pobrđe i Sjeverna njemačka nizina. Bavarske Alpe dio su najvećeg europskog planinskog lanca nastalog u doba alpske orogeneze u tercijaru. Zbog relativno mlađeg nastanka, Bavarske Alpe siromašne su rudnim bogatstvima, ali jačanjem turističkih kretanja ovaj se dio Njemačke zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za razvoj skijaškog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jače razvija. Planinski sustav Schwarzwald nalazi se na jugozapadu Njemačke, a ime je dobio po vazdazelenim šumama jele i smreke. Planina je bogata rudama. Visine najviših vrhova ne prelaze 1500 m. Južno njemačko pobrđe uključuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji se pružaju oko jugozapada prema sjeveroistoku. Njemačko sredogorje nalazi se u središtu Njemačke. Prostor bogat rudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u 19. stoljeću započela je prva njemačka industrijska revolucija. Ovaj kraj se često naziva "prava Njemačka". Sjeverna njemačka nizina najveća je reljefna cjelina Njemačke. Prostire se od Njemačkog sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Rijeke koje se ovdje ulijevaju u more tvore široka riječna ušća, estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr. Hamburg i Bremen, koji su duboko uvučeni u kopno. Idući prema jugu odnosno istoku zemlje klima postaje sve kontinentalnija, s hladnim zimama i toplim ljetima Kišnih padalina ima tokom cijele godine, a zimi je čest i snijeg Najsušae područje u Njemačkoj je sjeverna ravnica. Bavarska visoravan ima hladne zime i rana proljeća što je posljedica fena Dolina Rajne, zaštićena planinama ima topla ljeta, relativno suhe zime i mnogo sunčanih dana Njemački narod je vrlo star, ali se zajednički jezik počeo širit tek u 16.st. Etnički su Nijemci većina pučanstva, a čini ga mnogo onih koji su izbjegli iz nekadašnjih njemačkih teritorija istočno od rijeke Odre. Njemačka je dom i mnogim manjinama, posebno ima koji su došli iz Turske (1.506.000), Poljske (741.000) , bivše Jugoslavije – Hrvati (297.895), Srbi ( 230.000) i mnogi drugi. Pismenost iznosi 99%, a očekivani životni vijek je 78 godina (žene 81, muškarci 75). Prema dobnoj strukturi 14,7% spada u skupinu 0-14 godina, 67,3% u skupinu 15-64 godina i 18% u skupinu iznad 65 godina. Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i gospodarskoj proizvodnji. Njemačka je četvrta gospodarska sila na svijetu nakon SAD-a Kine i Japana, te gospodarski najjača država Europe. Industrija Njemačke je mlada i savremena. Najrazvijenije su građevinska industrija i industrija prijevoznih sredstava, posebno automobila. Njemačka je na trećem mjestu u proizvodnji automobila i brodova. Visoko su razvijene kemijska, elektro i elektronička industrija, metalska, građevinska, tekstilna i prehrambena industrija. Poljoprivreda, stočarstvo i ratarstvo, daju samo oko 5% nacionalnog dohotka Njemačke. Neke od najpoznatijih svjetskih brendova i kompanija dolazi upravo iz Njemačke kao što su: Mercedes-Benz, BMW, Volkswagen, SAP AG, Audi, Siemens, Allianz, Adidas, Porsche i DHL. Njemačka je poznata po svojim velikim djelom specijaliziranim malim i srednjim poduzećima na globalnom nivou poznati kao Mittelstand. Površina: 312 683 km² Br. stanovnika : 38.483.957 Gl. grad: Warsawa BDP (2008): 666,1 milijardi$ po stanovniku:20 137$ Najviši vrh: Rysy (Tatre) 2449m Najduža rijeka: Visla 1086 km Višestranačka republika s dva doma Srednjoistočna država koja leži na južnoj obali Baltičkog mora Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu te Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku. Na sjeveroistoku graniči s Litvom i malom oblašću Ruske Federacije Poljska je uglavnom nizinska zemlja. Jedino planinsko područje su Sudetske planine na sjeverozapadu te Tatre i Karpati na krajnjem jugu, uz granicu sa Slovačkom. Od sjevera prema jugu Poljsku čini pet glavnih geografskih pojasa. Na sjeverozapadu su uvale i zaljevi na Baltičkoj obali, obrubljeni pješčanim plažama i dinama koje se izdižu i do trideset metara u visinu. Južnije od tih ravnica, prema obali u blizini luke Gdansk, smješten je niz brda poznatiji kao Baltičko gorje. Središnje nizine na jugu, koje zauzimaju trećinu zemlje, najbogatije su poljoprivredno područje Poljske. Ondje su široke ravnice prekrivene plodnim lesom i ispresijecane močvarnim riječnim dolinama. Na istoku, uz obale najduže poljske rijeke, Visle, smješten je glavni grad Varšava Viša područja označavaju južni rub središnjih ravnica. Ondje su dva glavna područja: Lublinski plato, istočno od doline rijeke Visle i brda Male Poljske u središnjem dijelu zemlje. Mala Poljska uključuje dva viša područja: područje Jure, koje se proteže sjeverno od grada Krakowa i šumovito područje planina Svetog Križa, malo dalje prema sjeveroistoku. Najviše poljske planine smještene su na krajnjem jugu, protežući se po granici sa Slovačkom i Češkom, a ondje su i Moravska vrata kojima protječe rijeka Odra iz pravca juga. Jugozapadna pokrajina Slezija uključuje i sjeverne obronke Sudetskih planina. Na jugoistoku masivni središnji lanac Karpata ulazi u Poljsku i granica se, prema Tatrama, pretvara u spektakularan zaleđeni krajolik. Nedostatak planinskih barijera unutar Poljske razlog je vrlo malim klimatskim razlikama. Jug i istok zemlje imaju kontinentalnu klimu, s hladnim i suhim zimama te vlažnim, toplim ljetima. Na sjeverozapadu ublažavajući utjecaj mora i zapadnih vjetrova čini ljeta svježijima, a zime toplijima nego u ostalim, dijelovima zemlje. U Karpatima i Sudetskim planinama zime mogu obilovati snijegom. Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje. 63% ljudi živi u gradovima. Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su: Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi. Poljski jezik jest službeni jezik Poljske. Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom spada u pravoslavlje i protestantizam Prije drugog svjetskog rata, gospodarstvo je uglavnom ovisilo o poljoprivredi. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji. Krajem 1970-ih došlo je do velikih gospodarskih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam. Kad je pobijedila demokracija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, gospodarstvo je ravnomjerno raslo, kao i privatizacija i strane investicije. Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske. Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001. i 2002. godini. Približavanje članstva u Europskoj Uniji opet je potaklo gospodarstvo, koje je u 2003. poraslo za 3,7%. http://www.zemljopis.com/poljska.html https://hr.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8D ka https://hr.wikipedia.org/wiki/Poljska http://www.dw.com/bs/geografski- polo%C5%BEaj-njema%C4%8Dke/a-3415552 Predrag Tomljanović Enciklopedijski Atlas svijeta (2004.)