KANDIDAT ZA NAELNIKA OPINE TRAVNIK

Nisvet Lozo dipl ing agr

PLATFORMA ZA PROGRAM RADA

2012-2016 GODINA

Travnik:august 2012 godine

UVOD

Opina Travnik se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Imajui u vidu sve
njene resursa i bogastva, ovakav geografski poloaj znai veliku mogunost za njen
budui razvoj.
Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine opina Travnik broji 70.402 stanovnika
Ratna i poslijeratna deavanja bitno su uticala na demografsku sliku opine Travnik.
Kao posljedica ovih deavanja na podruju opine Travnik prema statistikim podacima
danas ivi 55.000 stanovnika.
Potencijal za ekonomski razvoj opine Travnik ini postojea industrijska infrastruktura
(proizvodnja konfekcije i obue, drvoprerada i metaloprerada) praena tradicijom u
proizvodnji, kao i kvalificiranom radnom snagom te prehrambena industrija (mesna
industrija, poljoprivredna proizvodnja, prerada povra i mlijeka), farmaceutska industrija i
druge.
Po svome geografskom poloaju Travnik je smjeten u zoni povoljnih morfolokih,
hidrografskih i pedolokih karakteristika to prua razliite mogunosti za poljoprivredno
i rudno iskoritavanje kao i gradnju.

Travnik okruuju padine Vilenice i masiv Vlaia planine sa bogatom umskom zonom.
Saobraajna povezanost cijelog prostora doline i masiva Vlaia omoguava razvoj
stoarstva i umarstva kao tradicionalnih privrednih djelatnosti. Takoer ovako dobra
putna komunikacija ima veliki znaaj za mogunosti razvoja turizma.
Svi ovi potencijali do sada nisu iskoritavani na adekvatan nain.

Opina Travnik, s aspekta zemljita, raspolae izuzetnim potencijalima cca 56.305 ha

zemljita, od toga je 23.647 poljoprivredno, 30.713 ha umsko i 1.945 ha neplodno
zemljite.
Hidrografske karakteristike kraja veoma su znaajne jer pruaju raznovrsne mogunosti
za razvoj opine odnosno njenih naseljenih mjesta i podruja.
Na podruju opine Travnik turizam se razvija kroz razne oblike: kao alternativni turizam,
kulturni turizam, ekoturizam, sportsko-rekreacijski turizam te kongresni turizam.
Planina Vlai je ne samo omiljeno izletite ve simbol ovoga podruja. Vlai je od
Travnika udaljen oko 20-ak km. Najvii vrh je Paljenik koji je visok 1.943 m. Mali broj
olujnih dana i zaklonjenost skijakih staza od jaih vjetrova ini klimatsku prednost
Vlaia i vrlo privlanu turistiku destinaciju.
Dakle, Travnik ima izuzetne mogunosti za razvoj i prosperitet imajui u vidu gore
navedene injenice i nabrojane resurse.
Ovaj dokument predstavlja okvirni etvoro-godinji plan razvoja Opine Travnik
zasnovan na potrebama graana dok e operativni planovi biti sainjeni za svaku
godinu posebno.

VIZIJA RAZVOJA
Travnik kao ekoloki ureena, sigurna i otvorena opina biti e mjesto
ugodnog ivljenja i unosnog poslovanja. Mjesto gdje e svi stanovnici uivati
socijalnu sigurnost i odgovarajue standarde ivljenja.
Imajui u vidu definisanu Viziju razvoja opinaTravnik u relativno kratkom periodu od
2012. do 2016. godine moe postati:
EKONOMSKI CENTAR
ADMINISTRATIVNI CENTAR
KULTURNI I SPORTSKI CENTAR
TURISTIKI CENTAR
Ovo je mogue postii zahvaljujui izuzetnim resursima koje posjeduje:
LJUDSKI
Brojno radno sposobnog stanovnitvo
Obrazovani mladi ljudi
Kvalifikovana radna snaga
MATERIJALNI
Poljoprivredno i graevinsko zemljite
Objekti
Infrastruktura
Na ovakvoj zasnovanoj viziji graani mogu da oekuju:
Bolji ivot za svoju porodicu
ivot od svoga rada
Potovanje i bezbjednost
ist i izgraen ivotni prostor
Sadrajan kulturni i zabavni program

 Zdravstvenu i socijalnu zatitu

KRATKA ANALIZA POSTOJEEG STANJA

Za razvoj opine Travnik svakako je vana analiza stanja - resursa i onih inilaca koji bitno utiu
na odreivanje stratekih ciljeva pomou kojih je mogue ostvariti zacrtanu viziju razvoja te
mogunosti i tokove postignua tih ciljeva.

Historijske injenice vezane za Travnik

Grad Travnik je 150 godina bio glavni grad bosanskog paaluka, rezidencija 77 vezira,
sjedite dva konzulata, smjeten u sreditu BiH, danas predstavlja glavni administrativnopolitiki
centar Srednjobosanskog kantona.
Postoji mnoge legende po kojma je grad Travnik dobio ime. Najzanimljivija je ona po kojoj je jo
u predosmanskom vremenu u tvravi stolovao inovnik koji je ubirao travarinu. Grad se pod
ovim imenom prvi put u historijskim dokumentima spominje 03. juna 1463. godine, kada je turski
historiar Dursun-beg, kazao da je na putu prema kraljevskom gradu Jajcu sultan Mehmed II
osvojio Travnik. Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine posustala Otomanska carevina
dobrovoljno se povukla i prepustila mandat upravljanja nad ovom pokrajinom tada monoj
Austro-Ugarskoj monarhiji. Tako se travniki kraj ukljuio u nove civilizacijske tokove obiljeene
industrijskim razvojem u kapitalistikim drutvenim odnosima. Nova vlast e poduzeti niz
zahvata koji e trajno utisnuti peat u izgled grada, a jedan od njih je regulacija ulica prema
urbanistikim planovima. Pojedinani objekti i urbane cjeline, izgraeni u duhu srednjoevropskog
historicizma, interpolirani su u staro gradsko tkivo, to je u Travniku vidljivo i danas.
Stambeno-poslovne zgrade du glavne ulice, Nadbiskupska gimnazija, Crkva sv. Ivana
Krstitelja, zgrada pote, suda i kolodvora, kao i zgrade tvornica duhana i tvornica ibica u Docu,
samo su neke od tekovina novoga doba nastale kao rezultat modernizacije te industrijalizacije.
Sve ove graevine nastavile su sluiti svojoj svrsi jo dugi niz godina i nakon odlaska AustroUgarske s historijske scene.
Prvu polovinu 20. stoljea obiljeile su ekonomske i politike krize, dva svjetska rata i
smjena tri drave (Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne drave Hrvatske).
Travniki kraj je u tom periodu stagnirao. Tek u okviru nove avnojevske Jugoslavije dolazi do
poslijeratne obnove i izgradnje ovoga kraja. Formiraju se novi privredni kapaciteti (Konfekcija

Borac, Drvna industrija Sebei, Remontni zavod, Rudnik mrkog ugljena Bila). Travnik
ponovo postaje zdravstveni, obrazovni i kulturni centar regije.

Prostorne karakteristike

Opina Travnik zauzima povrinu od 563 km sa 70.402 stanovnika po popisu iz 1991. godine.
Smjeten na nadmorskoj visini od 514 m, Travnik je sa sjevera okruen Vlaiem jednom od
najljepih BiH planina (1963m), a sa juga Vilenicom. Ove planine poklonicima direktnog
doivljaja prirode pruaju istinski odmor za duu i tijelo.
Opina Travnik ima centralni poloaj, podjednako udaljen od njenih granica prema
dravama s kojima granii, a od regionalnih centara Banja Luke, Sarajeva, Tuzle i Mostara dijeli
je prosjena putna udaljenost od oko 170 km.1
Grad
Travnik

Zenica
42 km

Sarajevo
95 km

Tuzla
180 km

Banja Luka
170 km

Biha
206 km

Mostar
167 km

Glavne veze s regionalnim, transregionalnim i meunarodnim saobraajnicama

(putevi, eljeznice, aerodromi):2
Travnik se nalazi u zoni povoljnih morfolokih, hidrografskih i pedolokih karakteristika to
prua razliite mogunosti za poljoprivredno i rudno iskoritavanje, gradnju i naroito vano
snabdijevanje vodom. Okruuju ga padine Vilenice i masiv Vlaia sa bogatom umskom
zonom.
Na podruju Opine Travnik postoje znajni neiskoriteni materijalni resursi kao to su zemljite, rudna
bogastva i vodni potencijal koji se u posljednje vrijeme neplanski iskoritavaju ili trajno oeuju.

1
2

Izvor podataka: Autokarta Bosne i Hercegovine

Izvor podataka: isto Strategija razvoja

Organizovanje vlasti u Opini Travnik

Opina Travnik kao jedinica lokalne samouprave ima predstavniku i izvrnu vlast.
Organi vlasti u Opini Travnik su:
Opinsko vijee (predstavnika vlast)
Opinski naelnik (izvrna vlast)
Funkcija vlasti u Opini obavljaju se u skladu sa ustavom, zakonom i Statutom Opine Travnik.
Sadanji saziv Opinskoga vijea ima 31-og lana, od toga: iz reda SDA 15 lanova ili 48%,
iz Hrvatske koalicije za Travnik 9 lanova ili 29%, iz Stranke za BiH 5 lanova ili 16%, te iz SDPa 2 lana ili 7%. Mandat lanova Opinskoga vijea je etiri godine.
Mandat opinskoga naelnika traje etiri godine, a biraju ga birai na demokratskim
neposrednim izborima u skladu sa zakonom i Statutom Opine Travnik.
U skladu s federalnim i kantonalnim zakonima za obavljanje upravnih i drugih strunih poslova iz
samoupravnoga djelovanja Opine Travnik osnovane su slube za upravu navedene u gore
prikazanom tabelarnom prikazu sa brojem zaposlenih.
Ono to je karaktereistino za Opinu Travnik imajui u vidu postojeu organizacionu strukturu
je nepovoljna kvalifikaciona struktura.
Od ukupno 104 zaposlena radnika u opinskoj administraciji sa visokom strunom spremom je
32 zaposlena ili 30%.to ne nedovoljno za bilo kave razvojne procese.

Osnovna karakteristika sadanje opinske administracije je da je ona preglomazna i neefikasna

te da prua lo kvalitet usluga graanima.

Demografska slika

Po posljednjem slubenom popisu stanovnitva iz 1991. godine, opina Travnik imala je 70.747
stanovnika rasporeenih u 88 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, opina
Travnik je gotovo u cjelini ula u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike
Srpske uli su dijelovi naseljenih mjesta: Donji Koriani i Gornji Koriani.
Nacionalni sastav stanovnitva - opina Travnik, popis 1991.
ukupno: 70.747
Bonjaci - 31.813 (44,96%)
Hrvati - 26.118 (36,91%)
Srbi - 7.777 (10,99%)
Jugoslaveni - 3.743 (5,29%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.296 (1,85%)
Nacionalni sastav stanovnitva - Grad Travnik, popis 1991.
ukupno: 19.041
Bonjaci - 7.373 (38,72%)
Hrvati - 6.043 (31,73%)
Srbi - 2.131 (11,19%)
Jugoslaveni - 2.800 (14,70%)
ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 694 (3,64

Sadanjih preciznih podataka o broju stanovnitva i nacionalnoj strukturi nema. Niko se do sada
nije ozbiljno bavio demografskom analizom. Naroito izostaju vjerodostojni podaci o spolnoj
strukturi, radno sposobnom stanovnitvu i mladima.

Lokalna ekonomija

Povoljan geografski poloaj i izuzetna prirodna bogastva uinili su da Travnik kroz historiju bude
frekventno i razvijeno podruje. Jedno od najstarijih i najzastupljenijih zanimanja stanovnika
Opine Travnik je poljoprivreda koja se danas nalazi u izuzetno tekom stanju. Farmeri imaju
male posjede na kojima je organizacija proizvodnje skupa, a farme nisu adekvatno izgraene i
opremljene zbog nedostatka novca za kapitalna ulaganja. Sirovine i proizvodi proizvedeni na
Travnikim farmama nemaju redovan otkup niti distribuciju. Poljoprivredna proizvodnja je usljed
nedostatka poticajnih sredstava openito nerentabilna. Posljednjih decenija Travnik je imao
nekoliko preduzea u razliitim industrijskim granama. Pomenuta su preduzea inila kimu
razvoja grada i cijele regije. Fabrika konfekcije "Borac" koja je zapoljavala najvie radnika
danas je na alost skoro u cijelosti prestala sa radom zbog uplitanja ljudi koji su obnaali najvie
pozicije u zakonadavnoj i izvrnoj vlasti u proces privatizacije. Takoe je bila razvijena i vojna
industrija: preduzea Tehniki remontni zavod, Remont Slimena, Metalorad Turbe. Ratna
deavanja ali i neadekvatni i nejasni zakoni o privatizaciji nakon rata, doveli su nekadanje
gigante u alarmantno lo poloaj. U posljednjih nekoliko godina dolo je do razvijanja nekoliko
privatnih kompanija kao to su: "Pharmamed" Mesna industrija "Bajra" , "Prima-inter", "Travnik
trans","Nuno-flips", Poljorad i drugi. Sve ove kompanije posluju u nepovoljnom ambijentu, a
njihovo poslovanje je dodatno optereeno nepotrebnom administracijom i trokovima. Pored
ovih vrsta kompanija postoje jo i graevinske firme iji su vlasnici poslovno povezani sa
nositeljima izvrne vlasti pa na taj nain dobijaju javne radove i finansiraju se iz budeta.

Na podruju opine Travnik trenutno je registrovano 469 obrtnikih radnji, 294 trgovake radnje,
350 ugostiteljskih radnji te 338 poslovnih jedinica u sklopu privrednih drutava.
U strukturi obrtnikih radnji najvie su zastupljeni frizeri i brijai, njih 57, zatim poljoprivrednici 35,
taksisti 35, zidari fasaderi 26, razne uslune djelatnosti 22, pekari 17, elektrostruke 18, vozai
15, stolari 14, zlatari 13, raunovoe i knjigovoe 12, automehaniari 11 i ostali zanati.

Obrazovanje

U opini Travniku prema nivou obrazovanja nalaze se sljedee obrazovne institucije:

1. 4 ustanove predkolskog odgoja i obrazovanja
U ove etiri ustanove odgaja se i obrazuje oko 220 djece.
2. 11 osnovnih kola
Jedanaest kola za osnovno obrazovanje pohaa ukupno oko 6 300 uenika
3. 6 srednjih kola
Srednju kolu pohaa oko 3000 uenika sa razliitim zanimanjima koja esto nisu
usklaena sa stvarnim potrebama za radnom snagom.
4. 4 Univerziteta sa 15 fakulteta i velik broj razliitih studijskih odsijeka
Loom zakonskom regulativom kojom je regulisano visoko obrazovanje u Federaciji BiH
Travnik je dobio 4 univerziteta sa 15 fakulteta koje pohaa priblino 4 500 studenata.
Fakulteti u Travniku su otvarani voljom ljudi koji su obnaali funkcije u izvrnoj vlasti a
kakrakteristika im je nizak nivo i standard obrazovanja.
Nivo obrazovanja u osnovnim i srednjim kolama je takoer vrlo nizak jer prosvjetno
osoblje ini poslijeratni nastavni kadar koji je zavravao obrazovanja na novim
fakultetima, ali nije stekao zadovoljavajue znanje i pored kvalifikacije. Za ovakve
kadrove je bilo neophodno provesti dodatne edukacije i treninge prije uvoenja u
nastavne procese.
Opta slika obrazovanja na podruju opine Travnik je da su mladi ukljueni u obrazovni
proces tj. Pohaaju razliite kole ali, ne dobijaju uvijek adekvatna znanja. Rezultat toga
je da nakon zavrenih kola nemaju skoro nikakve vjetine.

Tako nedovoljno struni kadrovi ne mogu biti pokreta ekonomskog

razvoja.

ni drutvenog

Ovakav sistem, naroito visokog obrazovanja produkuje nestrune kadrove koji su od

ranije zaposleni u opinskoj administraciji, a koji su se dokvalifikovali najvie radi viih
platnih koeficijenata te su sada dravni slubenici i namjetenici.

Zdravstvena i socijalana zatita

Na podruju opine Travnik zdravstvena zatita je organizovana kroz djelatnost

zdravstvenih ustanova u javnom sektoru i djelatnost privatnoga sektora.
Zdravstvene ustanove su: Javna ustanova Dom zdravlja Travnik, Javna ustanova
Apoteka Travnik, Bolnica Travnik, Hrvatska bolnica "Dr. fra Mato Nikoli" i Bolnica za
plune bolesti i tuberkulozu Travnik.
U privatnom sektoru sa punim radnim vremenom rade: dvije pedijatrijske ordinacije,
internistika ordinacija, ordinacija ope medicine sa laboratorijem, dvije ordinacije
ultrazvune dijagnostike, est apoteka, sedam stomatolokih ordinacija, od kojih je jedna
ortodoncija i jedna oralna hirurgija.
I pored mnogobrojnih zdravstvenih ustanova zdravstvena zatita graana nije
adekvatna prije svega zbog njihove loe organizacione strukture.
Ljekari ordiniraju svega po 2-3 sata u ambulantnim slubama dok u bolnicama ljekari
specijalisti ne rade puno radno vrijeme za koje su plaeni ve se organizuju u
tzv.deuru.
U ambulantama koje nisu u Travniku nema 24-satne hitne slube tako da su graani
kojima je neophodna hitna pomo prinueni da u ambulantu hitne pomoi dolaze
vlastitim vozilima ak i kada se radi o udaljenosti preko 30km.

Socijalna zatita regulisana je preko ustanove Centar za socijalni rad Travnik. Ovo
se odnosi na poslove iz oblasti socijalne, djeije i porodine zatite. Sektoru zatite
civilnih rtava rata nije definisan status niti nain finasiranja do kraja tako da ovaj vid
zatite pomau i razne nevladine humanitarne i privatne organizacije.
Opinska administarcija nema izraenu socijalnu kratu graana i precizne spiskove
graana kojima je neophodna socijalana pomo i staranje.

Kultura i sport

Od nekada bogate kulturne i sportske tradicije u Travniku danas gotovo da je sve

ugaeno i nestalo.
Kulturni ivot na podruju opine Travnik pokuava se njegovati i unaprediti
djelovanjem etiri javne ustanove i veeg broja udruenja i pojedinaca koji djeluju u
okviru nevladinog sektora.
Te ustanove su:
1. Zaviajni muzej Travnik
2. Biblioteka Travnik
3. Centar za kulturu Travnik
4. Hrvatski kultuni centar Nova Bila
Ove ustanove, jedva se finasiraju i opstaju te su preputene da se u glavnom bave
same sobom.
to se tie sportskih aktivnosti aktivan je Nogometni klub Travnik koji ima potekoa u
radu i funkcionisanju.

Sve druge sportske aktivnosti u Opini Travnik su na bazi volonterizma i nema

znaajnijeg napretka i pomaka u sportskom ivotu Travnika.
Sportsko-rekreacioni centar Pirota ija je neizvjesna izgradnja u toku i za koju je do sada
utroeno oko 5 miliona KM do sada nije ni priblino osposobljen za funkciju koja mu je
namijenjena.
Osim stadiona Pirota ne postoje drugi sportski tereni (atletske staze, tenis tereni,
bazen).
injenica je da su u Travniku roene i djelovale znaajne i poznate linosti Ivo Andri,
Seid Memi Vajta, Josip Pejakovi, Miroslav Blaevi-iro i mnogi drugi.

RAZVOJ KROZ POSTIGNUE STRATEKIH CILJEVA

Stara poznata izreka kae: Ako ne zna gdje ide bilo koji put odvest e te tamo.
Bez jasno definiranih ciljeva koji nam ukazuju na smjer kojim elimo ii i ta elimo
ostvariti moe nam se desiti ne znamo gdje emo stii.
Stoga, proces stratekog planiranja definiemo kao upravljaki proces razvijanja i
odravanja ivotne sposobnosti ciljeva i sredstava lokalne zajednice u odnosu prema
mogunostima njezine okoline.
Zadatak stratekog planiranja je prilagoditi gradove i opine da obuhvate dovoljno
poslova i poduzmu niz razliitih aktivnosti kako bi se odravale i razvijale.
Svaki dobar strateki plan ima jasne-definisane strateke ciljeve.
Ovaj okvirni dokument Program rada Naelnika 2012-2016 godina naslonjen je na
zakonsku regulativu koja definie i predodreuje djelokrug rada lokalnih zajednica,
prvenstveno Zakon o lokalnoj samoupravi te vaei strateki dokument Strategija
razvoja Opine Travnik 2011-2015 godina.
Na osnovu postojeeg stanja i raspoloivih resursa a u cilju razvoja Opine Travnik
mogue je definisati osam stratekih ciljeva.

I cilj -Bolje i korektnije usluge graanima

Reorganizacija administrativne uprave

Opinska uprava sa postojeim slubama je neefikasna i neophodno je provesti temeljitu
reorganizaciju. Ova reorganizacija e se odvijati u dva paralelna procesa:

1. Restruktuiranje resursa i opinskih kapaciteta

2. Reorganizacija zaposlenih dravnih slubenika i namjetenika
Restruktuiranje resursa i opinskih kapaciteta podrazumijeva stavljanje u funkciju i bolje
iskoritavanje kapaciteta i resursa koje opina Travnik posjeduje, a sve u svrhu kvalitetnijeg
pruanja usluga graanima. U tu svhu biti e otvorena dva nova altera za potpuno pruanje
usluga graanima i to:
1. alter sala u Mehuriu
2. alter sala u Turbetu
Ovo je mogue vrlo brzo uraditi jer opina posjeduje poslovne prostorije u kojima sada
egzistiraju mjesne zajednice, a posjeduje i odgovarajuu tehniku opremu i softver sa
jednistvenom bazom podataka.
Reorganizacija zaposlenih dravnih slubenika bit e provedena nakon sagledavanja i analize
stanja i obima pruanja usluga te stvarnih potreba graana. Ovu aktivnost mogue uraditi
zahvaljujui postojeoj zakonskoj regulativi koja dozvoljava premjetanje dravnih slubenika i
namjetenika sa jednog na drugo radno mjesto uvaavajui kvalifikacije i strunu
osposobljenost.
Reorganizacijom administrativne uprave postigli bi se sljedei efekti:
- umanjile bi se administrativne takse
- pojednostavile bi se administrativne procedure
- skratili bi se upravni i drugi postupci
- smanjili trokovi graana
- poveala bi se efikasnost rada opinskih slubi

II cilj-Poveanje zaposlenosti

Nezaposlenost je najvei problem sa kojim se susree Bosansko-hercegovako drutvo i lokalna

zajednica opine Travnik.
Ona je najei uzrok devijantnih pojava kao to je: kraa, ubistvo, prostitucija i mnogi drugi
oblici kriminala iz razloga to ljudi kao iva bia imaju uroen instikt za opstanak. U situaciji kada
ovjek kao ljudsko ivo bie nema zaposlenje i izvora prihoda za normalan i dostojanstven ivot
poinje da trai alternativne naine kako da preivi. Iz poetka se bavi prevarama a kasnije i
najteim oblicima kriminala, to mu prerasta u naviku.
Zbog toga je neophodno hitno sainiti programe i projekte kojima bi se direktno i indirektno
podrao privredni razvoj i rast kompanija koje egzistiraju na opini Travnik.
Ovo je mogue postii kroz dva paralelna i meusobno povezana procesa.
1. Obezbijediti povoljniji ambijent za poslovanje kompanija i ulaganja tako to e se olakati
i ubrzati administrativne procedure i smanjiti poetni trokovi prilikom pokretanja
biznisa.
2. Izdvojiti podsticajna sredstva za direktan podsticaj privrednim subjektima u svrhu
zapoljavanja i samozapoljavanja.
Kroz provoenje ova dva paralena procesa Opina Travnik e u skladu sa postojeom
zakonskom regulativom staviti u funkciju neiskoritene resurse, prenstveno neizgraeno
zemljite na podruju Dolac n/l na kojem e inicirati izgradnju poslovne zone.
Zemljite u vlasnitvu Opine je 150 000 m2 i biti e parcelisano na 15 placeva sa po 10 000
m2. Na njemu e biti izgraena poetna infrastruktura (pribavljene dozvole i saglasnosti,
izgraena putna mrea te poetna komunalna infrastruktura). Pod povoljnim uvjetima parcele
ponuditi na otkup kroz javni poziv kompanijama potencijalnim domaim i stranim ulagaima
potpuno javno i transparentno.
U posljednjoj fazi stvaranja boljeg poslovnog ambijenta neophodno je podrati tehnoloki razvoj
kompanija kroz podsticaj opremanja i strunog usavravanja kadrova.
Kroz proces zapoljavanja smanjio bi pritisak na socijalni sektor koji bi ujedno bio funkcionalniji
sa veim kompetencijama da prui adekvatnu podrku i pomo svojim korisnicima.

III cilj I zgradnja i odravanje gradske i prigradske infrastrukture

1. Izgradnja i odravanje putne mree

Postojeu devastiranu putnu mreu koja povezuje mreu gradskih putnih komunikacija za
automobilski saobraaj i pjeake staze reparirati. Na mjestima gdje nedostaje izgraditi novu
putnu mreu.
Poploati trgove ispred zgrade Robna kua i na itarnici.
Putnu gradsku mreu odravati e Javno komunalno preduzee iji je osniva i vlasnik opina
Travnik. Ovim se postie bolja efikasnost u radu i postignua nie cijene usluga.
2. Izgradnja i odravanje komunalne infrastrukture
Komunalnom infrastrukturom upravljaju javna preduzea Elektroprivreda BiH za snadbjevanje
elektrinom energijom i JP BH Telekom za usluge telefonije i interneta ije su usluge adekvatne
i na zadovoljavajuem nivou.
Vodosnadbijevanjem, kanalizacijom i odvozom otpada upravlja JKP Babunar koje posluje
nerentabilno i koje treba reorganizirati te tehniki i kadrovski osposobiti. Komunalna djelatnost
e biti proirena na cijelu opinu Travnik potpuno jednako i transparentno. Cijene komunalnih JK
preduzea biti e umanjene za 20% poveanjem efikasnosti rada.
Usluge grijanja koje prua preduzee Unis Energetika doo. su redovne ali su cijene visoke.
Razlog tome je monopolski ugovor koji je ranije potpisala opina Travnik ne dozvoljavajui tako
ulazak na trite drugim preduzeima koja bi eventualno ponudila jeftinije usluge. Gradski
prijevoz e e biti uspostavljen kao drumski saobraaj a obavljat e ga jedno od postojeih
preduzea za prevoz putnika.
3. Zavretak izgradnje sportsko-rekreacionog centra Pirota
Zapoeti objekti i tereni sportsko-rekreacionog centra biti e zavreni u naredne etiri godine uz
aktivno uee I lobiranje za nedostajua investiciona sredstva iz bueta viih nivoa vlasti i
stranih investitora.
4. Rekonstrukcija javne rasvjete
Ve zapoeti projekat rekonstrukcije javne rasvjete sa tzv LED svjetiljkama zavriti e se u toku
ove godine na gradskom podruju. U narednoj godini e se osvijetliti javnom rasvjetom sva
naseljena podruja u kojima ona nedostaje.

5. Ureenje parkova, etalita i prostora za rekreaciju

Postojee parkove i etalita urediti i odravati, a odravanje povjeriti javnom komunalnom
preduzeu.
6.
7. Zatita i restauracija vjerskih i sakralnih objekata
U saradnji sa Zaviajnim muzejom i vjerskim zajednicama sainiti projekte zatite i restauracije
sakralnih i vjerskih objekata.

IV cilj-Razvoj sela i ruralnih podruja

1. Zatitu i ureenje poljoprivrednog zemljita

U okviru opinskih slubi osnovati strunu poljoprivednu slubu sa 3 zaposlena inenjera
poljoprivrede koji e evidentirati i kategorisati poljoprivredno zemljite po bonitetima i
klasama. Neureeno poljioprivredno zemljite urediti i privesti upotrebi.
2. Izgradnju i odravanje putnih komunikacija
U saradnji sa mjesnim zajednicama raditi na izgradnji i odravanju planinskih i seoskih
puteva i staza za transport mehanizacije i stoke u sezonskim radovima u poljoprivredi.
Odravanje povjeriti organizovanim subjektima zadrugama ili poljoprivrednim udruenjima
3. Podrku i podsticaj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnju
Definisati strateke proizvodnje u poljoprivredi od znaaja za opinu Travnik i lokalnu
zajednicu te obezbjediti podsticajna sredstva iz opinskog buea za podsticaj istih.
Naroito podsticati tradicionalne proizvodnje kao to su proizvodnja Travnikog sira, izrada
predmeta od vune.

4. Podsticaj kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi

Iz opinskog prorauna podsticati izgradnju kapitalnih objekata kao to je izgradnja tala,
skladita, pakirnica, objekata za vodosnadbijevanje te nabavku mehanizacije u poljoprivredi.
Podsticaj treba ii kroz ogranizovane subjekte zadruge i poljoprivredna udruenja.
5. Podrka izgradnji zajednike infrastrukture (otkupnih stanica, skladita, mehanizacije i
opreme)
Podrati investicije u izgradnju zajednikih objekata u poljoprivredi: otkupne stanice,
zajednika mehanizacija koju koriste grupe graana, udruenja ili zadruge, te nabavka
opreme( laktofrizi za otkup mlijeka,t erenska vozila za otkup, oprema za mini labaratorije).

V cilj - Jedinstvena turistika ponuda

1. Osnivanje Javnog turistikog servisa

Opina Travnik ima veliki turistiki potencijal obzirom da posjeduje turistike kapacitete kao
to su izletita, rijeke, historijski objekti, vjerski i sakralni objekti.
Plan razvoja turizma i koordinaciju svih poslova i aktivnosti izmeu turistikih organizacija
obavljat e javni turistiki servis koji e biti osnovan u organizaciji opine Travnik.Turistiki
servis e imati zaposlene turistike vodie koji znaju vie razliitih stranih jezika. Sve ovo u
cilju promovisanja turistike ponude, prihvata veeg broja turista i educiranja turistikih
radnika u drugim turistikim organizacijama.
2. Podsticaj razvoju turizma u svrhu poveanje turistike ponude na teritoriji opine Travnik
Iz opinskog prorauna izdvojiti sredstva za turistike organizacije koje poveavaju svoju
ponudu i obim pruanja usluga:

3. Promocija i podrka razvoju zimskog turizma na Vlaiu

Ako se imaju u vidu raspoloivi turistiki kapaciteti na planini Vlai zimski turizam je veoma
znaajan za opinu Travnik. Javni turistiki servis e kontinuirano raditi na promociji zimskog
turizma a Opina Travnik e olakati procedure dobijanja potrebnih saglasnosti i dozvola za
gradnju objekata na Vlaiu.
4.Podsticaj razvoju seoskog i agroturizma
Seoski i agri-turizam je trenutno svjetski turistiki trend. U sradnji sa poljoprivrednim
organizacijama udruenjima i zadrugama podstaknuti i promovisati turistiku ponudu sela
ukljuujui smjetaj turista i gastronomsku ponudu domaih specijaliteta.
4. Ukljuenje u turistiki informacioni sistem
Javni turistiki servis e koordinirati rad turistikih organizacija koje djeluju u opini Travnik i
omoguiti im ukljuenje u meunarodni turistiki informacioni sistem.
Na ovaj nain poveati e se turistika potranja za sadrajima koje e nuditi turistike
organizacije sa podruja opine Travnik.

VI cilj - Unapreenje i razvoj obrazovanja, kulture i sporta

1. Zavretak izgradnje srednjokolskog centra

Zapoeti objekat srednjokolskog centra u naredne dvije godine zavriti tako to e opina
Travnik uestvovati sa sredstvima a za veinu sredstva lobirati i obezbijediti ih iz drugih
izvora.

2. Podrka sportskim organizacijama i klubovima

Podrati sportske klubove i organizacije u radu. Raditi na promociji sporta.

3. Reorganizacija kulturnih ustanova organizacija i institucija

Postojee kulturne utanove reorganizirati i kadrovski osposobiti naroito menadment koji e
biti sposoban da povea ponudu. Poveati stepen samoodrivosti kulturnih ustanova i
organizacija.
4. Njegovanje, ouvanje i promovisanje kulturnog naslijea naroda koji ive na podruju
opine Travnik
Bogato kulturno nasljee, tradiciju i obiaje naroda koji ive na podruju opine Travnik ouvati I
podrati rad kulturno umjetnikih drutava.
Promovisati bogato kulturno naslijee naroda i uvrstiti manifestacije kulturno umjetnikih
drutava u turistiku ponudu u saradnji sa javnim turistikim servisom.

VII-cilj-Bolja socijalna i zdravstvena zatita

Organizacija ambulantnih slubi 24 sata u Travniku,Turbetu i Mehuriu

Postojea primarna zdravstvena zatita je neadekvatna i neophodno je u saradnji sa nadlenim
kantonalnim ministarstvom zdravstva obezbijediti pored 24 satne ambulantne slube u Travniku
iste slube u Turbetu i Mehuriu.

1. Doprinos opremanju ambulanti,Doma zdravlja i bolnice

U interesu graana opina e uzeti uee u opremanju ambulanti doma zdravlja i bolnice
nedostajuom opremom pored injenice da to ne spada u njenu direktnu nadlenost.
2. Precizna evidencija graana kojima je neophodna socijalna pomo i podrka
U saradnji slubi i centra za socijalni rad sainiti socijanu kartu graana kojima je neophodna
socijalna pomo i zatita.
Odrediti prioritete i nivoe socijalne zatite prema korisnicima.
3. Podrati rad socijalnih ustanova i organizacija
Podrati centar za socijalni rad sa veim iznosom sredstava od postojeeg kadrovski ih
osposobiti i educirati.
Centar za socijali rad u saradnji sa opinskim slubama e sainiti programe socijalnog
zbrinjavanja graana kojima je neophodna socijalna pomo.

VIII cilj-Stalna briga o mladima

1. Osnivanje centra za integraciju mladih

U okviru javnog sektora osnovati Centar za integraciju mladih jer su mladi trenutno van
drutvene zajednice. Zadatak centra e biti evidentiranje mladih, prikupljanje i obrada
informacija bitnih za populaciju omladine (informacije iz rada opinskih slubi,iz sektora privrede
te druge informacije bitne za omladinu).

U okviru rada centra podstaknuti:

- obrazovanje i edukaciju
zapoljavanje i samozapoljavanje mladih
poveati interes mladih za sport i kulturu
2. Podravati kulturnih i zabavnih aktivnosti mladih
Podravati kulturne i zabavne aktivnosti mladih kao potrebu u cilju osiguranja mentalnog zdravlja
mlade populacije.
3. Poveanje interesa mladih za drutvene aktivnosti i njihov doprinos zajednici
Centar e naroito raditi na poveanju svijesti o potrebi mladih za uee u drutvenim
aktivnostima i vanosti tog uea u razvoju lokalne zajednice.
Zadatak centra e biti i ukljuivanje mladih u drutvene procese i javne poslove sa ciljem da se
mladi osposobe i kvalifikuju za najodgovornije i sloenije poslove.

KAKO POSTII CILJEVE?

Profesionalnim i odgovornim timskim radom
Znanjem i vjetinama
Pravilnim koritenjem resursa
Stratekim planiranjem
Napornim radom naelnika

Za ostvarenje ovog programa treba nam:

1. Saradnja i podrka graana koje pozivamo da budu ponosni i odgovorni i iziu
na lokalne izbore 07.10.2012.godine i glasaju za na program.
2. Za svaku godinu sainiti i implementirati program rada uz uee graana.
3. Profesionalan i odgovoran tim vijenika u Opinskom vijeu Travnik.

4. Iznad svega motivacija i elja odgovrnih ljudi i graana za unaprijeenjem i

razvojem nae Opine Travnik nae lokalne zajednice.

Travnik: august 2012. godine