Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Geografija

Studenti : Martina Markov i Ivan Perić

DEMOGRAFSKI PROCESI U ŽUPI METKOVIĆ, 1880.

GODINE

Mentor: dr. sc. Žarko Dugandžić, doc.

Mostar, prosinac 2018

SADRŽAJ

UVOD ............................................................................................................................... 1

1. POVIJESNO GEOGRAFSKE ZNAČAJKE OPĆINE METKOVIĆ ....................... 2

1.1. Geografske značajke .......................................................................................... 2

1.2. Povijest općine Metković ................................................................................... 3

2. KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1875. – 1895. GODINE ................................. 6

3. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE METKOVIĆ ZA 1880.

GODINU ........................................................................................................................... 7

3.1. Natalitet .............................................................................................................. 7

3.2. Mortalitet .......................................................................................................... 10

3.2.1. Uzroci smrti .................................................. Error! Bookmark not defined.

3.3. Nupcijalitet ....................................................................................................... 13

ZAKLUČAK .................................................................................................................. 16

LITERATURA ............................................................................................................... 17
UVOD

U ovom radu analizirali smo kretanje stanovništva Župe Metković u periodu od

1857. do 1900. godine, te smo izvršili analizu matičnih knjiga rođenih, umrlih i
vjenčanih za 1880. godinu. Vidljiv je rast stanovništva od prvog popisa 1857. godine,
kada je u Župi Metković bilo 999 stanovnika, pa između svakog popisa sve do 1900.
godine, kada je bilo ukupno 1611 stanovnika.

Kada smo analizirali matičnu knjigu rođenih iz 1881. godine, došli smo do broja
60. Od toga je rođeno 34 muškog spola i 26 ženskog spola. Stopa nataliteta iznosi
47,43‰. Najviše muške djece rođeno je u studenom, a ženske djece u kolovozu.
Analizom matične knjige umrlih, saznali smo da je čak 48 osoba umrlo u Župi
Metković 1881. godine. Stopa mortaliteta iznosi 36,36 ‰. Muških osoba umrlo je
ukupno 25, dok je ženskih osoba umrlo 23.

Rad se sastoji od četiri cjeline. Prvo poglavlje govori o geografskom položaju

same župe Metković. Drugo poglavlje govori o povijesti i povjesno-vremenskom okviru
istraživanja. Treće i četvrto poglavlje govore o ukupnom kretanju stanovništva župe
Metković, njezinim vitalnim obilježjima, natalitetu i strukturi novorođenčadi te o
mortalitetu.

1
 1. POVIJESNO GEOGRAFSKE ZNAČAJKE OPĆINE METKOVIĆ

1.1. Geografske značajke

Geografski smještaj Metkovića na 43°03' i mediteranski je grad sa svim utjecajima

koje mediteranski civilizacijski i klimatski krug donosi. Smješten na samoj granici
dvaju nekadašnjih svjetova, Venecije i Osmanlijskog imperija, Metković je ipak
sačuvao svoj dalmatinski duh i pripadnost hrvatskom nacionalnom biću. Prvi
doseljenici koji su osnovali Metković nisu imali puno izbora. Brdo Predolac sa svojim
južnim padinama davalo im je dobar zaklon od bure i cjelodnevnu izloženost suncu.
Godina 1422., za sada, smatra se prvom pisanom potvrdom postojanja naselja. Predolac
i danas čuva svoje stare kuće, čiji vlasnici imaju privilegiju prekrasnog pogleda na grad
i dolinu pa sve tamo do Pelješca. Današnji grad sa preko 16.000 stanovnika predstavlja
središnje naselje doline Neretve sa jakim kulturnim i sportskim životom. Na žalost,
upravo ono na čemu je grad temeljio svoj razvoj, a to je gospodarstvo, danas još uvijek
nije na zadovoljavajućoj razini. Sadašnji nedostatak Metkovića kao pograničnog grada
vjerojatno će u budućnosti ponovno biti njegova prednost. URL( http://www.metkovic.
hr/opci/default.asp?izb=opci.asp )

Osim što je geografski u srcu doline Neretve pa je tradicionalno okrenut

poljoprivredi, u zadnje vrijeme otkrivaju se i turistički potencijali Metkovića. U
prigradskom naselju Vid uskoro treba biti izgrađen prvi muzej in situ – muzej Narone,
antičkog grada koji je svoje svijetle trenutke proživljavao u prvim stoljećima prošlog
milenija, da bi potonuo u močvaru nakon provala Avara i Slavena početkom velike
seobe. Međugorje u susjednoj državi je 35 kilometara od Metkovića, a turističko naselje
Klek na dvadesetak kilometara. No, ono što još nije dovoljno iskorišteno jest upravo
rijeka Neretva i njezini pritoci, rukavci, jezera. Cijela delta Neretve je prirodni fenomen,
bez obzira na austrougarsku regulaciju njena toka i kasnije socrealističke melioracije.
URL( http://www.metkovic. hr/opci/default.asp?izb=opci.asp )

Delta Neretve od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je

ograncima dinarskih planina, a s juga podgradinsko-slivanjskim brdima. Na zapadu
Delta je otvorena moru i nalazi se pod njegovim stalnim utjecajem. U jesen se more
polagano hladi, oslobađa toplinu i time produžuje ljeto, a u proljeće je obrnuto,
ohlađeno more spriječava zagrijavanje zraka iznad kopna. U gornjem području Delta je

2
otvorena prema prodiranju suhih vjetrova ljeti, a hladnih zimi i u proljeće. I ovo je
razlog stvaranju različitih mikroklima, pa u prostoru od Metkovića skoro do Opuzena
zimske su temperature za stupanj, dva niže, a što je odlučujuće da u tom gornjem dijelu
teže uspijevaju agrumi (zimsko izmrzavanje). Ljeto je ovdje dugo, toplo i suho, a zima
je blaga i kišna. Srednja godišnja temperatura iznosi 15.7°C. URL(
http://www.metkovic. hr/opci/default.asp?izb=opci.asp )

Slika1: Geografski položaj općine Metković

1.2. Povijest općine Metković

„Metković se prvi put spominje 1422. u jednom spisu koji se čuva u dubrovačkom
arhivu: flumaria Narrenti subtus Metchovich. Prema arheološkim nalazima na brdu
Predolcu koje se nalazi neposredno uz grad, život na području Metkovića je počeo još u
pretpovijesno doba. Pretpostavlja se da su prvi poznati žitelji u donjem toku Neretve bili
helenizirani Iliri Daorsi, koje su kasnije potisnuli ratoborni Ardijejci i Delmati. O njima
svjedoče mnogobrojne gradine i kamene gomile na okolnim brdima. U četvrtom
stoljeću pr. Kr. stari Grci počeli su kolonizirati jadranske otoke i obalu, pa su zbog

3
zgodna položaja utemeljili emporij (luku), tri kilometra sjeverozapadno od Metkovića.
Bila je to u antici daleko poznata Narona, današnji Vid. Njezini su žitelji trgovali s
Ilirima u unutrašnjosti, prodavajući im oružje, posuđe, nakit i odjeću. Dobar strateški i
komunikacijski položaj Narone uvidjeli su i Rimljani, koji su blizu nje podigli vojni
tabor ,za vrijeme ratovanje protiv Ilira. Narona je vjerojatno za cara Augusta postala
kolonija (Colonia Iulia Narona) i upravno središte (conventus Naronitanus).
Devedesetih godina 20. st. u središtu Vida otkopani su ostaci hrama na glavnome trgu
(Augusteum), u kojemu je pronađeno 16 kipova bogova i božica, svi bez glava–
kršćanska osveta, među kojima se ističe gotovo tri metra visoki kip divinizirana
Augusta u carskoj odori. Kako je Narona bila biskupijsko središte, u njoj je pronađeno
više starokršćanskih bazilika, od čega je vrijedna spomena dobro očuvana krstionica u
bazilici na mjestu današnje crkve Sv. Vida.“ URL( http://www.metkovic.
hr/opci/default.asp?izb=opci.asp )

„U ranom srednjem vijeku Poneretavlje su naselila slavenska i hrvatska plemena.

Od Cetine do Neretve uzdiže se čuvena Paganija, zemlja nekrštenih gusara, kako nas u
10. st. izvješćuje bizantski car Konstantin Porfirogenet. Mlečani su jedno vrijeme
plaćali Neretvanima danak za slobodnu plovidbu uz njihovu obalu. Vjeruje se da je
hrvatski knez Domagoj podrijetlom bio Neretvanin. Mletački kroničar zove ga
"pessimus dux Slavorum". U 14. st. u dolinu Neretve spustili su se bosanski vladari,
ponajprije Stjepan II. Kotromanić, pa kralj Tvrtko, pa herceg Stjepan Vukčić Kosača, pa
knezovi Radivojevići-Jurjevići-Vlatkovići. Na puk smjerni nalegoše krajem 15. st.
Turci.“ (Dodig 2001.)

U Prvom svjetskom ratu i nakon njega gospodarski zamah u Poneretavlju donekle

stagnira. Ipak, metkovska luka postaje značajnim trgovinskim središtem. Prema popisu
pučanstva 1931. Metković je imao gotovo tri tisuće žitelja. Širi se trgovački i
ugostiteljski obrt, djeluje Gradska glazba, grad ima dvije kinodvorane, hotel "Zagreb",
gradski park, Turističko društvo, carinarnice, duhansku, veterinarsku i zdravstvenu
stanicu, pučku i građansku školu i mnoge upravne zgrade. (Dodig 2001.)

4
 Slika 2: Pogled s male rive na Metković

U Drugome svjetskom ratu Metković su više puta bombardirali saveznički

zrakoplovi, pa je kraj rata dočekao u ruševnu stanju. U doba FNRJ i SFRJ Metković je
postupno napredovao na gospodarskom, kulturnom, prosvjetnom i športskom planu,
dok je imao poteškoća u razvoju političke demokracije. Godine 1971. Matica hrvatska
bila je nositelj hrvatskoga političkog proljeća, koje je ugušeno policijskom presijom,
pritiscima i zatvorskim kaznama glavnih članova. U velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku
Metković je 1991. – 1992. bio više puta bombardiran iz zrakoplova i topničkoga oružja.
Glavne borbe za oslobođenje Jadrana i Južne Hrvatske iznijeli su pripadnici 116.
brigade Hrvatske vojske. U zadnjem desetljeću nakon uspostave samostalne Republike
Hrvatske Metković nastavlja svoj urbani rast. (Dodig 2001.)

5
 2. KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1875. – 1895. GODINE

Prema popisu stanovništva za 1869., 1880., 1890. i 1900. godine, vidljiv je stalan
porast stanovništva u općini Metković. Najveći prirodni prirast u razdoblju od 1875.–
1895. godine je u periodu od 1869. i 1880. godine kada je iznosio 311, a najmanji
prirodni prirast bio je u razdoblju od 1880.-1890.godine i iznosio je 146.

Broj stanovnika od 1875 -1895

2000
1800
1600
1400
1200
1000
800
600
400
200
0
1143 1454 1600 1859

1869. godine broj stanovnika iznosio je 1143 stanovnika; 1880. godine broj
stanovnika se popeo na 1454; 1890. iznosio je 1600 stanovnika, a 1900. godine 1859
stanovnika. Najmanji prirodni prirast je u razdoblju između 1880. i 1890. godine kada je
iznosio 146 stanovnika, što je najmanji porast stanovnika u promatranom razdoblju. U
broj stanovnika nije uključeno selo Glušci (1900. brojalo 99 stanovnika) jer ne ulazi u
sastav župe.

Tablica1: Broj stanovnika kroz navedene godine

Godina Broj stanovnika

1869. 1143

1880. 1454

1890. 1600

1900. 1859

6
 3. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE METKOVIĆ
ZA 1880. GODINU

Broj stanovnika nekog naselja ili države, ovisi o odrednicama prirodnog i

prostornog kretanja. Sastavnice prirodnog kretanja su rađanje (natalitet), umiranje
(mortalitet) i prirodni prirast (prirodna promjena). Brojčane pokazatelje o prirodnom
kretanju stanovništva, evidentiraju matični uredi, kroz matice rođenih i umrlih.
Vrijednosti prirodnog kretanja možemo izražavati u apsolutnim i relativnim (%)
pokazateljima. Prirodno kretanje, kao najvažnija sastavnica razvoja stanovništva,
odražava sveukupne društveno- gospodarske odnose i zbivanja. Natalitet (rađanje) je
osnovna odrednica prirodnog kretanja stanovništva, koja odražava dobno-spolnu
strukturu stanovništva i roditeljsku želju za potomstvom .

3.1. Natalitet

Natalitet ili rodnost je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava

ukupno rađanje na određenom području u određenom vremenu. Njegova visina se mjeri
stavljanjem u omjer broja rođene djece − obično samo živorođene − prema ukupnom
broju stanovništva. Najčešće se u razne svrhe razmatranja nataliteta i problematike uz to
vezane koristi stopa nataliteta.

Stopa nataliteta se obično računa na 1.000 stanovnika i to uz pomoć

matematičke formule:
N
𝑛= ∗ 1000
P

n označava traženu stopu, N broj živorođene djece , a p ukupan broj stanovnika na

određenom području u razdoblju za koje se izračunava stopa, najčešće u godini dana.

7
 Na prostoru župe sv. Ilije u Metkoviću 1880. Godine rođeno je ukupno 45-ero
djece od čega je 22 ženski ili 49% dok je 23 odnosno 51% djece bilo muškog spola.
Natalitet za ovo područje prema podatcima iznosi 30,9 o/oo

Br. Rođene djece

Muški Ženski

49%
51%

Na sljedećem grafu prikazana je distribucija djece po mjesecima prema kojoj je

najviše djece rođeno u kolovozu njih 7, a najmanje u srpnju kada je rođeno jedno dijete.
Poslije kolovoza, najviše rođene djece je u veljači i studenom kada je rođeno po 5 djece.

Br. Rođene djece

9
8
7
6
5
4
3
2
1
0

8
 U 1880. godini rođeno je 45 djece, a od njih 42 je rođeno zakonito, a 3 nezakonito
44 je kršteno, dok za 1 dijete nisu dostupni podaci o krštenju.

Omjer zakonite i nezakonite djece

7%

Izvanbaračna djeca
Djeca rođena u braku

93%

Prema dobivenim podacima stanovništva, od osobnih imena muške djece,

najzastupljenije ime je Joso koje se ponavlja 5 puta, sljedeća imena koja se pojavljuju
češće su Pavo s 3 puta i Mato 2 puta.

Najčešća muška Najčešća ženska

imena imena
6 8

4 6
4
2
2
0 0
Pavo Mato Joso Nikola kata anđa marija matia

Od ženskih imena novorođenih beba najzastupljenije je ime Kata koje se ponavlja 7

puta, a zatim Matija i Anđa po 3 puta i Marija 2 puta.

9
 Od ukupnog broja rođene djece 36% ih je imalo 2 ili više imena. Kod muške
djece najbronije je ime s čak 5 imena a to je Gabrić Joso Klemo Gabro Nikola Andrija,
a kod ženske djece najduže je s 3 imena a to su: Matulić Irma Marcella Agnese,
Bošnjak Marija Lucija Drina i Mara Manda Matija Jeramaz.

30
25
20
15
10
5
0
Br. Muške Br. Muške Br. Ženske Br. Ženske broj djece s broj djece s 2 i
djece s jednim djece s 2 i li djece s jednim djece s 2 ili više jednim više imena
imenom više imena imenom imena imenom

3.2. Mortalitet

Smrtnost stanovništva je negativna komponenta u kretanju stanovništva. Sa

natalitetom, kao pozitivnom komponentom, služi za analizu prirodnog priraštaja.
Mortalitet je biološki proces i svojstven je svim živim bićima. Međutim, osim bioloških
faktora čije je delovanje dugoročno i postojano, na smrtnost deluje i čitava grupa socio-
ekonomskih faktora, a njihov uticaj dolazi do izražaja naročito u nekim periodima
života.

M
m= P *1000

10
 1880. godine u Metkoviću je umrlo ukupno 108 osoba, a od toga je je 39 žena i 69
muškaraca. Stopa mortaliteta 1880 na području Metkovića bila je 74,28o/oo. Stopa
nataliteta je iznosila 30,95 o/oo iz čega se može zaključiti da je prirodni prirast 1880.
godine bio negativan

Umrli po spolu
Muškarci Žene

38%

62%

Na području općine Metković 1880.godine najviše umrli je bilo u srpnju kada je

umrlo 18 osoba a najmanje umrli je bilo u svibnju kada je umrlo 2 ljudi.

Broj umrli po mjesecima 1880. godine

20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0

11
 Iz ovog grafikona možemo zaključiti da je najčešći uzrok smrti je bila ognjica od
koje je umrlo 22 ljudi, zatim bolest grla koja je bila uzrok smrtnosti u 11 slučajeva, te
upala pluća koja je odnijela 11 života. Samo jedna osoba je umrla nasilnom smrću a
uzrok je bio sukob.

UZROCI SMRTI
25
20
15
10
5
0

Dojenčad su djeca mlađa od jedne godine života. Od ukupno 108 umrli, 17 su bila
djeca do godinu dana od toga je bilo 8 ženske i 9 muške djece.

Udio dojenčadi u ukupnoj

smrtnosti

14%

dojenčad
Ukupno umrli

86%

12
 3.3. Nupcijalitet

Nupcijalitet ili bračnost je odnos broja sklopljenih brakova prema ukupnom broju
stanovnika. U statistici se na određenoj teritorija utvrđuje iz popisa stanovništva. Iz
podataka se može vidjeti da je najviše brakova odnosno 6 bilo u veljači dok u ožujku,
kolovozu, rujnu, listopadu i prosincu nije ni jedan.

Broj vjenčanja po mjesecima

7
6
5
4
3
2
1
0

Od ukupno 15 sklopljenih brakova, 6 mladenki je bilo maloljetno te su se vjenčale

uz dozvolu roditelja. Maloljetnice koje su stupile u brak 1880. godine su: Rosalija
Burić,Stipa Medar, Anđa Medar, Manda Bilan, Mara Gabrić, Mara Volarević,

Udo brakova s maloljetnim

mladencima

29%
Maloljetni mladenci
Ukupan broj brakova
71%

13
 U 1880. Godini Među bilo je 15 sklopljenih brakova od toga je u 10 brakova oboje
supružnika stupilo u brak prvi put, dok je u 5 brakova jedno od supružnika stupilo u
drugi brak.

33%

Prvi brak
Drugi brak

67%

U prvi brak u prosjeku muškarci su stupali sa 28,9 godina dok su žene u prvi brak
stupale u prosjeku s 25 godina. Kod stupanja u drugi brak muškarci su u prosjeku imali
31 godinu dok su žene imale 30 godina.

prosjek godina prilikom stupanja u

brak
35
30
31 30
25 28.9
20 25
15
prosjek godina
10
5
0
muškarci žene muškarci žene
Prvi brak Drugi brak

14
 Većina mladenki njih osam rođeno je u Metkoviću dok su ostale mladenke rođene
Makarskoj, Gružu, Kraljevici, Grossebersdorfu, Radišićima i Grunčeniku od Pasičine a
za jednu mladenku nije poznato mjesto rođenja.

9
8
7
6
5
4
3
2
1
0

15
ZAKLUČAK

16
LITERATURA

1. Dodig, R., Grad na povijesnoj vjetrometrini, 2001.

2. Matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih župe Metković 1880.
3. http://www.metkovic. hr/opci/default.asp?izb=opci.asp

17