PROLOAC

Geografski rad

Matea Bubalo i Tea Leko,

4.b

Proloac, 2015.

SADRAJ:
1.

O imenu i povijesti

2.

Prirodna osnova

3.

Stanovnitvo i kolstvo

4.

Gospodarstvo

5.

Poznate osobe

1. O imenu i povijesti

Proloac je opina koja se nalazi na sjeveroistonoj strani Imotskobekijskog polja. Pet je naselja u sastavu opine, a to su: Donji Proloac,
Gornji Proloac, Riice, Postranje i umet. Najvei i najnapueniji je Donji
Proloac u kojem se i nalaze centralne opinske, obrazovne i vjerske
ustanove. Prostire se na 85,60 km.
Naziv potjee od imenice prolog (prolom). Takvo znaenje se ogleda u
prolokoj rasjeklini kojom protjee bujica Suvaja pred samim ulazom u
Imotsko polje. Pred poljem je "proloila", odnosno "prolomila" brdo
razdavajajui ga na dvije vrlo strme obale. To je tzv. Proloki kanjon.
Prvi put ime Proloac se spominje 1444. godine u povelji Stjepana Vukia
Kosae- "Proloac u podruju Posuja mjesto sa okolinom". 1503. godine se
navodi kao "Prolozacz" u ugovoru o primirju izmeu ugarsko-hrvatskog
kralja i turskog cara. Tada je ostao pod turskom vlau.
U starijim ispravama i zemljopisnim kartama Proloac je nazivan Brestolac.
Na prvi spomen naselja Brestolac i jezera Brestolac na mjestu dananjeg
naselja Proloac i Prolokog jezera u jednoj ispravi iz 1279. ugarski kralj
Andrija II. je 1217. vlastelinu Andriji od Crucea darovao posjede u blizini
Imotskog i to naselje zvano Brestolac. Alberto Fortis 1774. spominje
Brestolac u svom "Putu po Dalmaciji" kojeg je vidio oznaenog na
Cantelievim zemljopisnim kartama: "Nedaleko od ovog mjesta Cantelio,
ija se karta Dalmacije smatra jednom od najboljih, stavlja ue neke rijeke
koju odvodi iz jezera kod Proloca, to mu on daje ime Brestolac".
Rimljani su ostavili bezbroj spomenika na prostoru dananjeg Proloca i
vani su doba u povijesti ovog mjesta. Oni su podigli moderne graevine
toga doba na izvoru rijeke Vrljike, gradili su ceste i mostove (Suvaja,
Vrljika). to se tie rimske kulture na podruju Proloca svjedoci su brojni
kiparski i klesarski spomenici, nadgrobni natpisi, vjerske zgrade, grobovi i
nakiti. Sve je to graeno po rimskom uzoru, a materijali su bili: kamen,
opeka, vapno, drvo, a rjee metal i staklo.
Graevinarstvo u Prolocu za vrijeme turske vladavine je bilo slabo
razvijeno. Seoske kue su bile u veini suhozidne (bez buke), po polju od
pletera, a u brdskim selima od drveta. Turci su gradili svoje kule po
Prolocu, izgradili su i najvaniju kulu-osmatranicu u Badnjavicama.
Franjevci su sauvali katoliko stanovnitvo od svih nedaa i zala. Za
vrijeme turske vladavine upnici su stanovali u samostanu na Prolokom
blatu (Manastir). Odmah u blizini mosta, sa zapadne strane, bila je damija.
Na tom mjestu je probijena cesta za Studence i to ba preko ostataka
nekadanje damije.
U Prolocu u centru mjesta, na lijevoj strani Suvaje, nalazi se steak
sljemenak, udaljen 50 m od mosta, a okrenut je smjeru jug-sjever.Na junoj
strani steka uklesan je stilizirani ljiljan, a iznad ljiljana su na izboenom
dijelu strehe trolistovi. Ovaj ljiljan nas navodi na vladanje Anuvinaca u
Hrvatskoj.

Slika 2. Most preko Suvaje u centru

Slika 1. Bronano koplje iz
Badnjevica

Proloca

2.

Prirodna osnova

Reljef Proloca se moe

podijeliti na dva dijela: jedan dio je ravnica(polje) s nadmorskom
visinom od 250 do 270m, a drugi dio je brdo koje se uspinje prema sjeveru i
sjeverozapadu te mu je nadmorska visina od 600 do 700m.To isto brdo na
podruju Poda prelazi u visoravan, a Buanje se velikom strminom sputaju
prema Suvaji. Cijelo to brdsko podruje je isprepleteno vrtaama i docima s
plodnom zemljom.
Od velike vanosti se istiu i vodnogospodarski objekti i povremeni tokovi (bujice)
koji su od velikog znaenja za prirodne uvjete i predstavljaju vano polazite u
razmatranju ovog prostora, a to su: akumulacija i brana u Riicama, vodotok
Riina od brane Riica do Proloca, bujica Suvaja od mosta u Prolocu do
Prolokog jezera te vodotok Sija od Prolokog jezera nizvodno prema rijeci Vrljici.
Dio Imotskog polja koji pripada opini Proloac u geolokom smislu pripada kru,
njegovu primorskom pojasu. Prevladavaju naslage gornje krede koje su graene
od vapnenca i dolomita. Dolomit je od posebne vanosti zbog svojih fizikokemijskih svojstava te se uvijek nalazi ispod vapnenca. U sastavu tla se nalaze i
ljunkovite (aluvijalne) naslage koje su najmlai sedimenti. Njih sainjavaju
ljunci, pijesci, glina i ilovaa, a njihov prostrorni raspored je odreen brzinom
bujica i potoka. Stoga ih nalazimo na uu kanjona Suvaje.Tijekom zimskih
mjeseci i za kinih razdoblja sva vrela iz Studenaca i Riica poveavaju svoj
kapacitet te donose velike koliine vode koja se ulijeva u zapadni dio Imotskog
polja poveavajui povrinu Prolokog jezera. Proloko Blato zatieno je 1971.
godine Zakonom o zatiti prirode u kategoriji znaajnog krajobraza, a prostire se
na povrini od 10,24 km. To je prostrano poplavno podruje u dijelu Imotskog
polja, koje je dio godine pod vodom, a samo je jedan mali dio pod vodom cijele
godine (Proloko jezero). Ovo Blato je tipian primjer poplavnih krkih polja u
Dalmaciji, kakva su danas uglavnom unitena odvodnjom u svrhu proirenja
poljoprivrednih povrina. Nesumnjive su i njegove estetske i ekoloke vrijednosti
kao obitavalite ptica movarica, uglavnom na zimovanju i preletu.
U razdoblju visokih voda, kada je cijelo Blato pod vodom, u njemu jedan breuljak
ostaje kao otoi, koji se zove Manastir. 1453. godine franjevci su na njemu
sagradili samostan, te se pretpostavlja da je po tome dobio ime. Narodna predaja
govori da su fratri, u strahu od estih turskih napada, zatrpavali ponore kroz koje
jeotjecala voda, kako bi se ona zadrala cijelu godinu i tako titila samostan na

otoku.

Slika 3. Proloko jezero (Blato)

Rijeka Vrljika je takoer od velike vanosti zbog opskrbljivanja vodom. Osobita je

po nizu krkih vrela i jezera. Voda izvire iz grupe izvora u Prolocu i Glavini: Jauk,
Opaac, Duboka Draga i Utopie te jezera Dva Oka.

Opaac je najvei i najvaniji stalni izvor koji se nalazi na desnoj obali

nizvodno od mlinice. Iz ovog se izvora Imotski opskrbljuje vodom.
Jauk je takoer stalni izvor, voda izvire iz ograenog jezerca. Za kinog
perioda kapacitet izvora je znaajan, dok se u sunom razdoblju smanji,
tako da voda jedva dotie.
Duboka Draga se nalazi uz sam rub polja i povremeni je izvor koji poinje
snano davati vodu u jesen kad ponu kie i aktivan je sve do poetka
ljeta.
Dva Oka ili Jezerine daju povremeno vodu Vrljici. Ljeti ta dva mala jezera
promjera do 30 metara uope nisu povezana s Vrljikom jer dotok vode u
njih potpuno nestane, a spona izmeu njih i rijeke potpuno presui.
Izvor Utopie nalazi se u blizini Dva Oka, a nalazi se s desne strane
glavnog toka u plitkoj depresiji okruenoj vrbama.

Klima u Prolocu je zahvaljujui brdima na sjeveru i istoku, koja umanjuju udare

bure, manje otra nego na drugim podrujima ovog kraja. Takva klima s blagim
zimama i vruim ljetima te zajedno s plodnim tlom pogoduje poljoprivredi.

Slika 4. Izvor Dva Oka

3. Stanovnitvo
Kroz povijest se stanovnitvo Proloca pod utjecajem razliitih kultura mijenjalo
svojim brojem i sastavom. Tursko muslimansko stanovnitvo dolaskom Mleana
velikim dijelom seli preko granice, a onaj manji dio koji je odluio ostati, prelazi na
katoliku vjeru. To su preteno siromane obitelji. Iz susjedne BiH se doseljava
gotovo cijelo dananje hrvatsko puanstvo. Jedan dio naroda se vratio iz primorja
i drugih krajeva koji su tada bili pod austrijskom vlau.
Za vrijeme austrijske vladavine stanovnitvo u Prolocu pokazuje porast, a uzrok
tome je poboljanje higijenskih uvjeta, mirno vrijeme bez ratova i odstranjenje
dviju najteih zaraznih bolesti kuge i kolere.
Teak ivot poetkom 20. st. uzrokuje seljenje najvie u prekooceanske zemlje,
uglavnom u SAD.
Prostor opine spada u slabije naseljena podruja , to dokazuje i popis
stanovnitva u travnju 2001.g. prema kojem Proloac broji 4510 stalnih
stanovnika, a to ini 0,97% stanovnika Splitsko-dalmatinske upanije. Gustoa
naseljenosti te iste godine je iznosila 82,57 stanovnika/ km, to je nie od
gustoe naseljenosti 1991. godine kada je iznosila 87,90 stanovnika/ km.

Prema popisu stanovnita iz 2011. god. Proloac ima 3802 stanovnika, to ini
0,84% ukupnog stanovnitva Splitsko-dalmatinske upanije.( gustoa naseljenosti
je prema tome 44 stanovnika/ km)
Veina stanovnitva su Hrvati s 95,58%, a po vjerskom opredjeljenu veinu od
98,11% ine pripadnici katolike vjere.
Gustoa naseljenosti pokazuje da je ovaj prostor pogoen kontinuiranom
emigracijom u gosodarski razvijenije dijelove Hrvatske, ali i Europe i ire.

kolstvo
kola je poela s radom 1873. god. u privatnoj kui Ante Bilia. Negdje pred II.
Svjetski rat "Sokolska eta" je sagradila "Sokolski dom" u Prolocu. Dom je imao
prizemlje. Nad prizemljem je nadograen kat koji je adaptiran za kolu (s 2
uionice). Te dvije uionice koritene su sve dok se nije napravila dananja
kolska zgrada, a ona je napravljena 1957. god. kolska zgrada je imala deset
klasinih uionica, zbornicu, tri manje prostorije, sanitarne prostorije i jedan
dvosobni stan za uitelja.
Sedamdesetih godina 20.st. kola je imala neto preko tisuu uenika. Zbog
velikoga broja uenika, a i unapreenja nastave, izvrena je nadogradnja kolske
zgrade. Polovicom 1970-ih osjea se sve vie pad broja uenika, a posebno u
podrunim razrednim odjelima. Vano je pripomenuti kako je podruni razredni
odjel Buanje sedamdesetih godina imao dva kombinirana odjela, a 1984. se
zatvorio jer nije imao niti jednog uenika. Poetkom kolske godine 1994/95
ponovno se otvara podruni razredni odjel Buanje s pet upisanih uenika od
prvog do etvrtog razreda. kolske godine 2009/10 prestaje opet s radom jer
ostaje bez uenika (jedna uenica u IV. razredu). Podruni odjel Riice za sad ima
rijeen status i moe opstati kao mala planinska kola.
2010. godine kola je imala 368 uenika, a danas broji 300 uenika, to pokazuje
pad njihova broja.
U sastavu nove kolske dvorane se nalazi i prostor u kojem se nalazi novi djeji
vrti, koji djeluje u sastavu djejeg vrtia u Imotskom.

Osnovna kola "Ivan Leko" ima 2 podrune kole:

1. Riice- 8 razreda/ 4 odjela
2. Dolia Draga- 4 razreda/ 2 odjela
Podrune kole "Meteri" i "Proloac Gornji" su zatvorene zbog malog broja
uenika.
Jedan od razloga opadanja broja uenika je seoba roditelja i djece u razvijenije
industrijske centre diljem Republike Hrvatske i u inozemstvo te opadanje
nataliteta.

Slika 5. Osnovna kola "Ivan Leko" s novom dvoranom

4. Gospodarstvo
Opina Proloac se danas nalazi u tekom gospodarskom poloaju. Mnogi ljudi
zbog nezaposlenosti i malih mogunosti za dobrim ivotom odlaze u druge
krajeve. Kako je vidljivo kroz povijest, tako i danas vanu ulogu imaju
poljodjelstvo i stoarstvo.Veina djelatnosti su primarne. Ono po emu je Proloac
poznat je vinogradarstvo s autohtonom sortom kujunduom, gotovo ne postoji
obitelj koja ne obrauje vinograde. Uzgajaju se i razliite vrste voaka (trenja,
vinja, ljiva, jabuka, kruka itd.). Stoarstvo je svedeno na minimum. (goveda,
ovce, koze, svinje)

Vode u Prolocu omoguuju i ribolov- u Prolokom jezeru i Blatu se lovi aran i

sitnija riba poput masnice, gaovice i plotice.
Opina se danas u gospodarskom smislu suoava s tipinim tranzicijskim
problemima poput ostalih krajeva Hrvatske, koji usporavaju ekonomske
aktivnosti. Gospodarska struktura je slaba, dominira ekstenzivna poljoprivreda,
dok industrija ostvaruje relativno mali udjel, kako u zaposlenosti, tako i u ukupnim
prihodima gospodarstva.

5. Poznate osobe
Poznate osobe koje potjeu s podruja Proloca:

Mario Bili, pjesnik

Tomislav Boinovi, novinar i knjievnik, roen u Donjem Prolocu
Vlado Gotovac, politiar, humanist, pisac, filozof, roen u Donjem Prolocu
Mila Jelavi, pravobraniteljica za djecu, roena u Gornjem Prolocu
Ivan Leko, profesor na Pedagokoj akademiji u Zagrebu, tajnik Savjeta za
prosvjetu

Drago Mari, pjesnik

Ante Tomi, knjievnik

Literatura:
POVIJEST PUKE KOLE U PROLOCU, Vikotor Vito Grabovac, Proloac
2010.
PROLOAC KROZ VJEKOVE, Vikotor Vito Grabovac, Proloac 2009.
IMOTSKOM KRAJINOM (PUTOPISI I ZEMLJOPISNI OPISI), Matica Hrvatska,
Imotski 1996
IMOTSKI ZBORNIK 2, Matica Hrvatska, Imotski 1994.

IMOTSKI ZBORNIK 3, Matica Hrvatska, Imotski 1995.

IMOTSKA KRAJINA, A. Ujevi, Matica Hrvatska, Imotski 1991.
IMOTSKO POLJE, prof. dr. J. Rogli
UVARI BATINE FRANJEVAKI SAMOSTAN IMOTSKI 1738-1988., Imotski
1989.
MAKROZOOBENTOS I SAPROBIOLOKA OBILJEJA RIJEKE VRLJIKE, A.
Vuemilovi
www.dzs.hr (dravni zavod za statistiku)
www.prolozac-portal.net