Popovo polje

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno znaenje pojma Popovo polje. Za naselje u distriktu Brko, BiH, pogledajte Popovo
Polje.
Popovo polje je krko polje na jugu Bosne i Hercegovine, u
jadranskoj ili niskoj Hercegovini.
U polju su se razvili svi povrinski i podzemni oblici. U irem
smislu, geoloki, popovska udolina obuhvaa uravnjeni prostor
meu brdima od Trebinja na jugoistoku do Hutova na
sjeverozapadu. U uem smislu Popovo polje je donji,
sjeverozapadni dio doline Trebinjice koji prekrivaju plodni
nanosi zemlje.
Popovo polje.

Stanovnici ga jednostavno zovu Popovo. To je i izvorni naziv

ovoga podruja (u 12. stoljeu imenom Papua nazivana je
jedna upa u Humskoj zemlji) koji se upotrebljavao do kraja 19. stoljea. Meutim, Popovo uz depresiju
zahvaa i pobre koje se nalazi izmeu polja i granice s Dalmacijom, tj. Republikom Hrvatskom. Do sredine
20. stoljea u narodu se Popovo polje ee nazivalo Popovskom valom.
U sjeverozapadnom dijelu polja nalazi se poznata peina Vjetrenica.

Sadraj
1 Podjela
2 Reljef
3 Geoloka graa
4 Nastanak polja
5 Hidrografija Popova polja
6 Vanjske poveznice

Podjela
Unutar popovske udoline jasno se raspoznaju tri prirodne cjeline:
Mokro polje, juno od Trebinja, klinastog oblika povrine 18 etvornih kilometara i nadmorske visine
275-268 m;
Trebinjska uma, kamenita zaravan od Trebinja do Poljica duga 23 km, prosjene irine 4-8 km i
povrine oko 115 etvornih kilometara. Dio od Draina Dola do Huma se naziva uma, a nizvodnije

do Poljica - Lug. Potpuno je bez nanosa, okrene povrine, nagriene mnogobrojnim vrtaama i
ponorima. Trebinjica je usjeena u kamenu povrinu i do 7-8 m. Nadmorska visina 270-250 m;
Popovo polje u uem smislu, prostor izmeu Poljica i Hutova. Prekrivaju ga plodni (aluvijalni) nanosi
duine oko 37 km, irine 1-3 km, dakle, povrina 68,4 etvornih kilometara (Milanovi 1983).
Nadmorska visina 250-220 m. Od Poljica do Ravnog zove se Gornje polje, a od Ravnoga do ponora
Trebinjice Donje polje.

Reljef
Slijepa dolina rijeke Trebinjice okruena je brdskim vijencima
sa sjeveroistoka i jugozapada. Posljednji, blii moru, blai su i
zaobljeniji te dostiu gotovo 1000 metara visine. Oni prema
unutranjosti vii su i strmiji, te doseu gotovo 1400 metara. S
jugozapadne strane do mora se prostiru brda ija je prosjena
visina tri do etiri stotine metara, a vrhovi prelaze sedam stotina
metara. Polje s okolnim prostorom povezuju tri suhodoline:
Zavala Slano, Hutovo Neretva i Kotezi Ljubinje, dok je
prema jugoistoku polje bez brdskih pregrada.

Trebinjica u Popovu polju.

Geoloka graa
Najvei dio podruja izgrauju karbonatne naslage stijena koje
su se nataloile u kredi. To su vapnenci, dolomiti i dolomitini
vapnenci. Postotak kalcijeva karbonata u vapnencu u nekim se
slojevima kree do 99,98 posto, to znai da su stijene u dalekoj
budunosti osuene na potpuno otapanje. U Popovu polju
prisutna je vea povrina kvartarnih nanosa.
U tektonskom smislu, prevladava cjelina koju Tuma geoloke
karte naziva Navlaka visokog kra (Rai i Pape 1982).
Sjeverne i june granice Navlake su uglavnom paralelne. Nalaze
se po desetak kilometara sjevernije i junije od Popova polja.
Popovo polje kod Ravnog.
Navlaka je premreena uzdunim, kosim i poprenim rasjedima.
Posebno se izdvajaju tri: uzduni rasjed aba (od abe do
Trstenog na jugu), popreni rasjed Trnina (od Crnoglava preko Trnine do Slanog na jugu) te drugi
popreni rasjed Zavala (od Ravnoga preko Zavale do Slanog). Ovi su rasjedi izmijenili raspored naslaga
stijena i otvorili kanale za podzemnu odvodnju Popova polja.
Popovo polje ispunjavaju taloine gline, ljunka i zemlje. Ispod njih se nalazi paleokr: ispresijecan
rasjedima, s brojnim krapama, vrtaama i ponorima. Poevi od Poljica, debljina kvartarnog nanosa iznosi
dva do tri metra, izmeu Zavale i Ravnog dubina naslaga je oko deset metara, a na zavretku polja oko
dvadesetpet metara. Rjee, dosee i trideset metara. Meutim, dubina se ne poveava ravnomjerno.
Najdublji slojevi su razne fine gline. Iznad njih su nataloene pjeskovite i ljunkovite gline, a na vrhu
pijeskovi i ljunak. Debljina pojedinih slojeva je razliita. Izmeu ljunaka i glina granica je otrija, ali nema
pravila. U gornjem i sredinjem dijelu polja prevladavaju ljunkoviti nanosi, a u donjem glina i pijesak.
Najvie ljunka ima na podruju Zavala Ravno.

Nastanak polja

Priroda nastanka polja djelomino je poznata, ali mnoge

okolnosti jo nisu rasvijetljene. Smatra se da su vanu poetnu
ulogu odigrala razlomna pomicanja u zemljinoj kori, osobito
neotektonske aktivnosti. Potom je vanu ulogu odigralo
okravanje, tj. otapanje karbonatnih stijena te tzv. fluvijalnoglacijalni procesi, tj. razna drobljenja, spiranja i nanoenja
povrinskog materijala. Oni oblikuju polje i njegovo podzemlje.
Popovska udolina oblikovana je iz nekoliko razliitih cjelina:
Mokro i Popovo polje su u poetku bile kotline koje su nastajale
i irile se primarnim okravanjem. Potom su ispunjene
taloenjem razliitih materijala. umska zaravan je nastala
erozijom vapnenake povrine.

Ostatak nasipa uskotrane pruge GabelaDubrovnik u Popovu polju.

U pleistocenu, geolokom razdoblju koje je trajalo oko dva

milijuna godina i zavrilo prije desetak tisua godina, smijenilo
se nekoliko ledenih i meuledenih razdoblja. Otre klimatske promjene drobile su stijene, koje su vode
spirale i nosile u kotline. Strunjaci se pozivaju na dokaze satelitskih snimaka, na kojima su zapaene tri
doline kojima je s Orjena doticala velika koliina vode. Ve dobrim dijelom okrena povrina ubrzano je
preoblikovana: irena je kotlina i stvarana prostrana krka zaravan Trebinjske ume. Brojni humovi rubom
Popova polja predstavljaju komplekse otpornijih stijena koje voda nije uspjela rastvoriti. Sniavanjem i
uravnjivanjem dananjeg podruja Trebinjske ume, te ispunjavanjem depresije Popova polja omoguen je
jedinstven tok Trebinjice do Hutova (Zubevi 1975).
No, hidrografija podruja s vremenom se opet bitno promijenila. Ranije su vode otjecale povrinski valama
prema Slanom i preko Hutova donjoj Neretvi, a potom se formirala duga slijepa dolina Popova polja s
jedinstvenim vodnim reimom. Dotjecale su znatno vee koliine vode, ispunjavale dolinu te oblikovale
sustave brojnih ponora u najniem dijelu polja.

Hidrografija Popova polja

U Popovu je izvorno bio aktivan
dvostruki vodni reim, koji je
hidrotehnikim radovima iz
1970-ih veinom potrt. Oskudica
vode osobito je dojmljiva ljeti, za
velikih sua. Meutim, i tada se
Gornji kompenzacijski bazen Crpne hidroelektrane apljina u Popovu polju.
vee koliine vode nalaze u
podzemnim upljinama na
razliitim visinama. U kinom dijelu godine u Popovo polje pristizale su ogromne koliine vode. Slijevale su
se niz okolne padine, izbijale po obodu polja, veinom sa sjeverne strane, no najvie ih je dolazilo
Trebinjicom. Izmeu dotoka u Popovo polje i protoka kroz njegove ponore nije se mogla uspostaviti
ravnotea, pa se u Donjem polju stvaralo jezero razliite veliine i trajanja. Narod ga je zvao blato. Dubina
mu je dosezala 30 metara. Izraunato je da je 1883. u velikoj poplavi na polju bilo 350 milijuna kubinih
metara vode. Voda bi se u prosjeku zadrala po 250 dana, a 1915. ak 303 dana.
Razumljivo, to bi sasvim promijenilo nain ivota. Dok je polje bilo suho, ljudi su se bavili poljoprivredom;
kad bi potonulo, Popovci su preko noi postajali ribari ili laari. Ribolov i prijevoz izmeu velikih ponora i
pod jakim burama donosio bi dosta opasnosti i stradanja, ali i sasvim zadovoljavajue koliine endemine
ribe popovske gaovice. Osim to je hranjiva, stari putopisci ne proputaju napomenuti da ima i
afrodizijake osobine.

Vanjske poveznice
Meunarodni speleoloki kamp u Popovu polju 2009. (http://www.speleologija.hr/istrazivanja/popovo
polje/index.html) Pristupljeno 28. prosinca 2013.
Ivo Lui - Povijest dinarskog kra na primjeru Popova polja (disertacija) (http://www.ung.si/~library/
doktorati/krasoslovje/5Lucic) Nova Gorica, 2009., (pristupljeno 28. prosinca 2013.)
Pregled toponimije jugozapadnoga dijela Popova (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_cla
nak_jezik=118749) (Domagoj Vidovi) Pristupljeno 28. prosinca 2013.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popovo_polje&oldid=4644935"
Kategorija: Krka polja u Bosni i Hercegovini
Datum i vrijeme posljednje promjene na ovoj stranici: 27. prosinca 2015. u 12:58
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.