PRIRODNO-GEOGRAFSKA

OBILJEŽJA OPĆINE
TOMISLAVGRAD

Student: Martina Markov

Mentor: dr. sc. Žarko Dugandžić
 Tomislavgrad je najveće naselje u
Duvanjskom polju.
 Tomislavgrad se razvio u blizini starog
ilirskog grada Delmium koji je bio središte
ilirskog plemena Delmata.
 Ime Tomislavgrad dobio je po prvom
hrvatskom kralju koji je okrunjen na ovom
području 925.godine.
 Grad je kroz povijest mijenjao imena:
 u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara zvao se
Županjac,
 za vrijeme Turske vladavine zvao se Županj-potok,
 za vrijeme Austrougarske vlasti ponovno mu se
vraća ime Županjac ,
 u razdoblju od 1928-1945 grad dobiva današnji naziv
Tomislavgrad koji se 1945 mijenja u Duvno
 1990-tih opet vratio naziv Tomislavgrad.
 Površina Općine Tomislavgrad je 966 km2.
Općina je podijeljena na
 47 katastarskih općina i

 59 naselja,

 29 mjesnih zajednica.
 Općina Tomislav grad nalazi se na području
Duvanjskog polja a graniči s općinama:
 Livno 39.5km,
 na sjeveru Kupres 30,4km,
 na istoku s općinama Prozor-Rama i Jablanica16.3km,
 na jugu s općinom Posušje ima najdulju granicu 53.6km.
 Republikom Hrvatskom u dužini 20.3 km.
 Duvanjsko polje je dugo 20km, široko je 12km i
ima površinu od 125km2.

 Duvanjsko polje nalazi se na nadmorskoj visini

od 860-900 metara

 Najniža točka Duvanjskog polja nalazi se na 855

metara nadmorske visine

 Najviše područje se nalazi na visini od 1694 m na

vršnom dijelu planine Tušnice.
 Duvanjsko polje od okolnog područja odvojeno:
 na jugozapadu planinom Midena koja je dio
Grabovačke zaravni
 na jugoistoku odvojeno je Vran planinom,
 sjeverozapadna granica polja je planina Tušnica
 sjeveroistočnu granicu polja čini masiv Ljubiše.
 Duvanjsko polje izgrađeno je uglavnom od
neogenskih naslaga.

 Središnji dio polja kao i niži dijelovi polja građeni

su od neogenskih lapora na kojim su nataloženi
aluvijalni nanosi pijeska i mulja koje su donijeli
tokovi rijeka na ovom području a raznijele su ih
poplave.

 Debljina neogenskog kompleksa u Duvanjskom

polju je velika i iznosi oko 900 m, a po nekim
istraživanjima i do 2000 m.
 Rubni planinski okvir je složenije građeni od
središnji i niži dijelova Duvanjskog polja.

 Ovo područje građeno je uglavnom od vapnenca i

dolomita jurske i kredne starosti ali postoje i
manja područja s naslagama tercijarne starosti.

 Granično rubno područje Duvanjskog polja

nastalo je tektonski to potvrđuje gotovo
pravocrtno pružanje rubni planina.
 Na prostoru Duvanjskog polja izdvajaju se tri
geomorfološka područja:
 Kod naselja Potubolja
 Drugo geomorfološki izdvojeno područje je prostor
zvan Bunarina i Okopina
 Treća geomorfološki najizrazitija grupa vrtača dolazi
na potezu od kote Kruškovac
 Kod naselja Potubolja vidljiva je fosilna zona
poniranja vezana za rasjede i pukotine smjera
istok-zapad.

 U predjelu vrha Gradac javlja se oko 50 vrtača

koje dolaze nizduž rasjeda i pukotina ili prate
trase slojeva.

 Prevladavaju omanje i okrugle vrtače sa strmim

stranama, te bunaraste i kotlaste. Između njih su
registrirane i tri jame od kojih je jama Gradac
duboka preko 90m.
 Drugo geomorfološki izdvojeno područje je prostor
zvann Bunarina i Okopina sa nizom manjih vrtča
nanizanih na registrirane rasjede od Celinke
iznad ruba polja do središnjeg dijela platoa.

 Ovdje je registrirano također preko 50 vrtača

manjeg promjera i dubine. Značajniji speleološki
objekti ovdje za sada nisu registrirani.
 Treća geomorfološki najizrazitija grupa vrtača
dolazi na potezu od kote Kruškovac, odnosno od
sela Kovači i Omerovići u smjeru zapada.
 Ovdje se uz vrtače omanjeg oblika i dubine
pojavljuje niz vrtača veličine i dužine preko 300
m područje.
 Dvije najmarkantnije morfološke pojave ovog
prostora su
 vrtača Surdup te
 vrtača Arnautoac sa sekundarnom vrtačom
Samograd, koja se na svom dnu nastavlja u spiljsku
šupljinu pećine Rogoševac.
HIDROLOGIJA
 Duvanjsko polje u odnosu na druga polja
jugozapadne Bosne, hidrološki je zasebna cjelina.
Duvno u hidrogeografskom smislu pripada
Jadranskom slivu i poriječju Cetine.

 Jedina veća rijeka ovog prostora je Šujica, a na

području općine Tomislavgrad nalaze se i dva
jezera - Blidinjsko jezero i Buško jezero. Buško
jezero se sa 2/3, a Blidinje sa 1/3 svoje površine
nalaze unutar općine.
PEDOLOŠKE ZNAČAJKE
 Tomislavgrada razvijene su i kartografski
izdvojene različite kombinacije sljedećih tipova
tala: fluvisol, ranker, regosol, randzina,
kalkokambisol, eutrični kambisol, litosol.

 Na području Duvanjskog polja ipak najčešća tla

su fluvisoli.
KLIMA
 Na području Duvanjskog polja zime su oštre jer
temperature padaju znatno ispod nule, a snježne
oborine su obilne, što je karakteristika
kontinentalno-planinske klime.

 Topla, iako kratka, ljeta te oborinski režim

maritimnog tipa koji karakterizira maksimum
oborina u hladnom dijelu godine, daju naznake
sredozemne klime.
 Srednja godišnja temperatura je 9°C. Najniža
srednja mjesečna temperatura je u siječnju i
iznosi -0,3°C , a najviša srednja mjesečna
temperatura zraka je u srpnju i kolovozu 18,2°C.

 Godišnje količine padavina su 1255 l/m2 prema

podatcima meteorološke postaje Tomislavgrad.

 Snježne padavine u toku godine javljaju se u

razdoblju između listopada i travnja Izmjerena
maksimalna veličina snježnog pokrivača na
postaji Tomislavgrad je 50 cm.