"
Ê£ÈÊUÊ/1<
]Ê*"



ÊÇ°Ê



,ÊÓä䙰Ê"
ÊUÊ<

Ê
Ê "-
-"Ê
<1ÊUÊ ,"Ê£Î
509
Na osnovu člana 24. stav (1) tačka c) Ustava Tuzlanskog
kantona (“Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona”, br.
7/97 i 3/99 i “Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 13/99, 10/00,
14/02, 6/04 i 10/04) i člana 24. stav 7. a u vezi sa stavom 1. Zakona
o zaštiti prirode (“Službene novine Tuzlanskog kantona”, br. 10/04)
na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog
kantona, na sjednici održanoj 9.11.2009. godine, donosi
ZAKON
O PROGLAŠENJU DIJELA PODRUČJA PLANINE
KONJUH ZAŠTIĆENIM PEJZAŽOM „KONJUH“
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
(Predmet)
(1) Ovim zakonom proglašava se Zaštićenim pejzažom
“Konjuh” (u daljem tekstu: Zaštićeni pejzaž), dio planine Konjuh
i utvrđuju pojam i ciljevi utvrđivanja Zaštićenog pejzaža, granice
Zaštićenog pejzaža, zoniranje Zaštićenog pejzaža, mjere zaštite,
aktivnosti u Zaštićenom pejzažu, korištenje, upravljanje, sredstva
za obavljanje poslova zaštite, vlasništvo, naknade, nadzor i kazne za
prekršaje za pravna i fizička lica.
(2) Zaštićeno područje iz stava (1) ovog člana uživa posebnu
zaštitu i koristi se pod uslovima i na način propisan zakonom.
II. POJAM I CILJEVI UTVRĐIVANJA
ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA
Član 2.
(Pojam i ciljevi)
(1) Zaštićeni pejzaž je kopneno područje nastalo međusobnim
djelovanjem prirode i čovjeka sa izuzetnim estetskim, ekološkim i/
ili kulturnim vrijednostima i sa velikom biološkom raznolikošću.
(2) Zaštićeni pejzaž utvrđuje se s ciljem:
a) održavanja usklađenosti međusobnog djelovanja prirode
i kulture putem zaštite pejzaža i tradicionalnog korištenja
zemljišta, građenja, te društvenih i kulturnih manifestacija,
b) izvođenja ekonomskih aktivnosti u skladu sa prirodom i
očuvanjem kulturnog sistema zajednica,
c) održavanja raznolikosti pejzaža i staništa, srodnih vrsta i
ekosistema,
d) eliminisanja i sprečavanja korišćenja zemljišta i aktivnosti
koje nisu u skladu sa ciljevima upravljanja i omogućavanja
rekreacije i turizma koje odgovora kategoriji područja,
e) podsticanja naučnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit
stanovništva za duži vremenski period,
f) učešća javnosti u zaštiti okolice Zaštićenog pejzaža,
g) omogućavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora
(kao što su šume i ribe) i usluga (kao što su čista voda ili
prihodi od turizma u cilju održive upotrebe tog područja)
za lokalnu zajednicu.
III. GRANICE ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA
Član 3.
(Opis zaštićenog pejzaža)
(1) Zaštićeni pejzaž, u širem geografskom smislu, smješten je
u centralnim dijelovima planine Konjuh.
(2) U hidrografskom pogledu Zaštićeni pejzaž obuhvata u
svom sjevernom dijelu slivno područje rijeke Oskove, a u južnom
dijelu slivno područje rijeke Drinjače - gornji dio sliva rijeke
Drinjače i slivna područja Krabanje i Velike Zlaće.
(3) U topografskom pogledu pripada brdsko-planinskom
regionu sa apsolutnim nadmorskim visinama od 300 do 1328 m n.v.
(4) Ukupna površina Zaštićenog pejzaža iznosi 8.016,61 ha, a
prostire se na dijelovima teritorije općina Kladanj, Banovići i Živinice.
Član 4.
(Granice Zaštićenog pejzaža)
(1) Granice Zaštićenog pejzaža su određene karakterističnim
tačkama i oblicima reljefa zaštićenog područja kao što su grebeni,
kote, vidikovci, kose, zaravni, platoi i dr.
(2) Granica polazi sa lokaliteta Hrvatska brana preko kote 511
m n.v. „Gradina“, ide Mačkovac kosom, zatim na kote 656 i 1053 m
n.v. „Zelenboj“, dalje se spušta u potok Višnjik do kote 996 m n.v.
„Kalem“, zatim grebenom preko kote 1009 m n.v. „Ploč“ i izlazi na
kotu 1104 m n.v. „Ravni bor“. Zapadno od ove kote prateći planinsku
stazu nastavlja do kote 1084 m n.v. „Šuplji bor“ i izlazi na kotu 1167
m n.v. „Zidine“. Desnom stranom zaravni ide planinarskom stazom
do najdominantnije kote 1328 m n.v. „Konjuh“.
(3) Prateći greben spušta se na kotu „Bijelo brdo“, odakle se
spušta glavnim grebenom do potoka. Granica nastavlja u pravcu
glavnog puta i pritoke Miljevica, zatim presijecajući glavni put ide
nizvodno do rijeke Kikanovac. Odavde nastavlja širinom 100 m od
rijeke sve do mosta kod izvora Zeleni vir, zatim se penje grebenom
na kotu 1008 m n.v. i nastavlja zapadno do prve zaravni odakle
se grebenom spušta u pravcu ušća Katranice u Srebrenicu. Od
Srebrenice granica nastavlja dominantnim grebenom i penje se do
kote 1109 m n.v. „Velika crna stijena“ odakle se grebenom u pravcu
istoka spušta u pravcu pritoke Borovnica. Od Borovnice nastavlja
prvim grebenom do zaravni i dalje u pravcu istoka po izohipsi 750
sve do ušća Borovnice u Drinjaču.
(4) Granica izlazi na kotu 874 m n.v. „Zagradac“ grebenom
presijecajući šumski put do trećeg mosta na rijeci Bebroštici. Uzvodno
kanjonom Bebroštice nastavlja u širini 100 m do kanjona Bebroštice
sve do četvrtog mosta gdje se odvaja u pravcu istoka do kote 896 m
Broj 13 - Strana 1228 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA
n.v. „Negaja“, dalje do kote 943 m n.v. „Vis“, nastavlja do zaravni
iznad južnog dijela sela Brateljevići, prateći šumsku stazu spušta se
preko kote 843 m n.v. „Krst“ do Radova sela i rječice Bukovice.
(5) Granica nastavlja prvim grebenom do kote 1106 m n.v.
„Garež“ pa se spušta u pravcu juga do kote 1061 m n.v. „Karaula“,
zatim pod oštrim uglom mijenja smjer prema sjeveru praveći zavoj
i izlazi na kotu 892 m n.v. i povijajući se prema zapadu spušta se
do korita Bukovice nastavljajući do sela Brateljevići, odnosno do
rijeke Drinjače.
(6) Odavde ide uzvodno 100 m od korita Drinjače do ušća
pritoke Bebroštica odakle se grebenom penje do kote 869 m n.v. i
nastavlja preko Osjelina do kote 1058 m n.v. „Plosno brdo“.
(7) Dalje, granica ide grebenom na kotu 1053 m n.v., šumskim
putem na kotu „Piskavica“ i na kotu 1017 m n.v., zatim šumskom
stazom do kote 1102 m n.v. „Golo brdo“. Granica se zatim penje
do kote 1137 „Bukovica“, nastavlja na istok do kote 908 m n.v.
izlazeći na kotu 1080 m n.v. „Škrilo“.
(8) Odavde se granica spušta prvim grebenom u potok
nastavljajući kolskim putem iznad sela Brdijelji do platoa Kuman i
dalje šumskim putem do kote 1207 m n.v. „Bandera“. Dalje nastavlja
rubom platoa Javorje, preko kota 1194 m n.v., 1037 m n.v. „Široka
ravan“, 954 m n.v. i 941 m n.v. do lokaliteta Miljkovac.
(9) Odavde ide šumskim putem do kote 977 m n.v. „Trošni
kamen“, zatim preko Brezovih plana do kote 917 m n.v. „Omrići“
izlazeći šumskom stazom preko Zaloma do kote 832 m n.v. „Jelova
glava“ spuštajući se grebenom do lokaliteta Pasji do, te presijecajući
Pasji do nastavlja u pravcu sjevera dolinom rijeke Oskove,
zatvarajući granicu na lokalitetu Hrvatska brana.
IV. ZONIRANJE ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA
Član 5.
(Zone)
Zavisno od stepena zaštite, u okviru granica Zaštićenog
pejzaža, utvrđuju se tri zaštićene zone:
a) prva zaštićena zona (zona A),
b) druga zaštićena zona (zona B) i
c) treća zaštićena zona (zona C).
A. Prva zaštićena zona
Član 6.
(Obuhvat prve zaštićene zone)
(1) Prva zaštićena zona (zona A) sa površinom koja iznosi
2.411,42 ha, predstavlja prostor najviših vrijednosti, koje moraju
ostati u potpunosti očuvane.
(2) Zona A se sastoji od pet prostornih cjelina međusobno
nepovezanih, označenih kao: A1, A2, A3, A4 i A5.
(3) Zona A1 sa površinom koja iznosi 1.654,71 ha, je najveća
prostorna cjelina zone A i najvećim svojim dijelom prostire se na
slivna područja vodotoka Velika Zlaća i Mala Zlaća, a manjim
dijelom u području potoka Skakavac.
(4) Zona A2 sa površinom koja iznosi 534,01 ha, je u
zaštićenom području prostorno definisana kotama 977 m n.v.
„Trošni kamen“, 917 m n.v., 893 m n.v., 832 m n.v., 852 m n.v. i
završava na koti 977 m n.v. „Trošni kamen“.
(5) Zona A3 sa površinom koja iznosi 132,71 ha, je na užem
kaptažnom području izvorišta „Muška voda“ i nastavlja se dijelom
u uskom pojasu rijeke Drinjače.
(6) Zona A4 sa površinom koja iznosi 57,88 ha, je područje
oko pećinskog sistema „Bebrava“.
(7) Zona A5 sa površinom koja iznosi 32,11 ha, je na području
spomeničkog lokaliteta „Djevojačka pećina“.
Član 7.
(Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone)
Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone čine:
a) Geološka raznolikost i prirodno naslijeđe na zaštićenom
području:
Ponedjeljak 7. decembar 2009. god.
1) prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine,
vrtače, jame),
2) izražena geološka profilacija terena,
3) varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
b) Visok stepen florističke raznolikosti:
1) rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika,
sunovrat, iva, lincura, hrizantema,
2) rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog
bora na peridotitu i serpentitu.
c) Ornitološke karakteristike:
1) reliktne vrste ptica: lještarka,
2) ugrožene vrste ptica: planinska sova, lještarka.
d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak,
autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
e) Hidrološke karakteristike:
1) planinska izvorišta čiste vode,
2) izvorište vode „Muška voda“,
3) prirodna planinska jezerca,
4) vodene sesije (vodopadi i skakavci),
5) atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama),
te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
f) Kulturno-historijsko naslijeđe.
B. Druga zaštićena zona
Član 8.
(Obuhvat druge zaštićene zone)
(1) U drugoj zaštićenoj zoni (zona B) sa površinom koja
iznosi 5.093,70 ha, prvenstveno se ostvaruje očuvanje i zaštita
izvornog stanja prirode, u cilju konzervacije osnovnih vrijednosti
eko-sistema, te osiguranja mogućnosti za istraživanja, edukaciju,
razvoj turizma i fizičku i duhovnu rekreaciju.
(2) Zona B se sastoji od četiri prostorne cjeline međusobno
nepovezane, označene kao: B1, B2, B3 i B4.
(3) Zona B1 sa površinom koja iznosi 4.607,69 ha, je najveća
prostorna cjelina zone B. Najveći dio zone B1 lociran je na području
općine Kladanj zauzimajući cjelokupan središnji i zapadni dio
zaštićenog područja, dok na području općine Banovići najvećim
dijelom zauzima dio slivnog područja Oskove i veći dio slivnog
područja vodotoka Krabanje.
(4) Zona B2 sa površinom koja iznosi 186,23 ha, se prostire u
slivnom području rječice Srebrenice, pritoke Drinjače.
(5) Zona B3 sa površinom koja iznosi 67,72 ha odnosi se na
saobraćajnicu koja povezuje zone C2 i A4.
(6) Zona B4 sa površinom koja iznosi 237,04 ha, je zaštitna
zona spomeničkog lokaliteta „Djevojačka pećina“, kao i drugih
speleoloških objekata u neposrednoj blizini. Svojim južnim krakom
ova zaštićena prostorna cjelina obuhvata slivno područje vodotoka
Gluha Bukovica, kao vodoopskrbnog prirodnog sistema općine
Kladanj.
Član 9.
(Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone)
Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone čine:
a) Geološka raznolikost i prirodno naslijeđe na zaštićenom
području:
1) prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine,
vrtače, jame),
2) izražena geološka profilacija terena,
3) varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
b) Visok stepen florističke raznolikosti:
1) rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika,
sunovrat, iva, lincura, hrizantema,
2) rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora
na peridotitu i serpentitu.
c) Ornitološke karakteristike:
1) reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb,
2) ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb, planinska sova, lještarka.
d) Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak,
autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA
e) Ugrožene vrste životinja: bosanska divokoza i bosanski
mrki medvjed.
f) Hidrološke karakteristike:
1) planinska izvorišta čiste vode,
2) prirodna planinska jezerca,
3) atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama),
te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
g) Kulturno-historijsko naslijeđe.
C. Treća zaštićena zona
Član 10.
(Obuhvat treće zaštićene zone)
(1) Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom koja iznosi
511,49 ha, zbog svoje ambijentalne vrijednosti namijenjena je
prvenstveno za rekreaciju, sport, naučno-nastavni rad i turizam.
(2) Zona C je podijeljena na dvije prostorne cjeline: C1 i C2.
(3) Zona C1 sa površinom koja iznosi 201,55 ha, zauzima uski
sjeverni dio zaštićenog područja u općini Banovići i to od lokaliteta
Hrvatska brana, pa do rekreativnog platoa objekta „Zlaća“.
(4) Zona C2 sa površinom koja iznosi 309,94 ha, je na
području općine Kladanj i zauzima uski dolinski pojas Drinjače,
trasu puta Kladanj - „Muška voda“, prostornu cjelinu ispod kote
874 m n.v. „Zagradac“.
(5) Svojim položajem, oblikom, reljefom i veličinom zaštićena
zona C, odnosno njezine prostorne cjeline C1 i C2, imaju isključivo
kontaktno-receptivnu funkciju Zaštićenog pejzaža.
Član 11.
(Prostorni plan posebnih obilježja)
Za Zaštićeni pejzaž bit će donesen Prostorni plan posebnih
obilježja Zaštićeni pejzaž „Konjuh“ (u daljem tekstu: Prostorni plan
posebnih obilježja), 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona.
Prostornim planom posebnih obilježja utvrdit će se definitivne
granice između zona.
V. MJERE ZAŠTITE
Član 12.
(Mjere zaštite u prvoj zaštićenoj zoni)
U prvoj zaštićenoj zoni (zoni A) mjere zaštite obuhvataju
konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja, a odnose se na:
a) zabranu svih aktivnosti koje bi mogle narušiti postojeći
eko-sistem,
b) zabranu sječe šume, iskorjenjivanje ili bilo kakvo
oštećenje stabala osim uzgojne i sanitarne sječe,
c) zabranu eksploatacije mineralnih sirovina,
d) zabranu iskorištavanja fosilnih resursa,
e) zabranu lova i ribolova,
f) zabranu sakupljanja ljekovitih biljaka,
g) zabranu sakupljanja gljiva,
h) zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune,
i) zabranu namjernog unošenja invazivnih vrsta,
j) zabranu pašarenja,
k) zabranu izgradnje, osim objekata koji su u funkciji
upravljanja i korištenja zaštićenim područjem i
gospodarenja šumama,
l) zabranu mijenjanja mreže vodotoka,
m) zabranu kaptiranja postojećih vrela, izuzev izvorišta
„Muška voda“ i postojećih kaptiranih izvorišta za
vodosnabdijevanje stanovništva,
n) zabranu saobraćaja motornim vozilima, osim iz člana 16.
stav 1. tačka f),
o) zabranu upotrebe otvorenog plamena, osim na posebno
obilježenim i uređenim mjestima i
p) zabranu upotrebe hemijskih sredstava, osim dozvoljenih i
odlaganja otpada.
Broj 13 - Strana 1229
Član 13.
(Mjere zaštite u drugoj zaštićenoj zoni)
U drugoj zaštićenoj zoni (zoni B) mjere zaštite obuhvataju
očuvanje, unapređenje i zaštitu izvornog stanja, a odnose se na:
a) zabranu sječe šume, osim sječe u skladu sa šumsko-
privrednom osnovom,
b) zabranu lova i ribolova ako su u suprotnosti sa Zakonom i
donešenim planovima - lovnoprivredna osnova, ribolovna
osnova i dr,
c) zabranu sakupljanja ljekovitih biljaka osim sa odobrenjem
i pod nadzorom Javne ustanove Zaštićeni pejzaž „Konjuh“
(u daljem tekstu: Upravitelj),
d) zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune,
e) zabranu unošenja invazivnih vrsta,
f) zabranu saobraćaja putničkim vozilima osim iz člana 17.
stav 1. tačka g),
g) zabranu izgradnje u zonama postojećih vrela,
h) zabranu svih ostalih aktivnosti koje mogu remetiti
namjenu zone.
Član 14.
(Mjere zaštite u trećoj zaštićenoj zoni)
U trećoj zaštićenoj zoni (zoni C) mjere zaštite su usmjerene
na očuvanje prve i druge zaštićene zone i obuhvataju očuvanje i
unapređenje ambijentalnih vrijednosti, te održanje izvornog stanja,
a odnose se na:
a) zabranu sječe šume, osim sječe u skladu sa šumsko-
privrednom osnovom,
b) zabranu gradnje koja nije usklađena sa prostorno-
planskom dokumentacijom,
c) zabranu svih ostalih aktivnosti koje mogu narušiti
postojeći eko-sistem i namjenu zone.
Član 15.
(Usklađivanje osnova sa Zakonom)
U okviru granica Zaštićenog pejzaža, šumskoprivredne osnove,
lovnoprivredne osnove, vodoprivredne osnove i Plan upravljanja
Zaštićenim pejzažom (u daljem tekstu: Plan upravljanja), uskladit
će se sa mjerama zaštite utvrđenim ovim zakonom i Prostornim
planom posebnih obilježja.
VI. AKTIVNOSTI U ZAŠTIĆENOM PEJZAŽU
Član 16.
(Dozvoljene aktivnosti u prvoj zaštićenoj zoni)
(1) U prvoj zaštićenoj zoni (zoni A) dozvoljene aktivnosti
su:
a) sječa stabala uzgojno-sanitarnog karaktera u cilju
očuvanja i unapređenja zdravstvenog stanja sastojina,
koju vrše kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici
privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom
upravljanja,
b) košenje,
c) oplemenjivanje - ekološka restauracija postojećih vodotoka
i jezera,
d) fizička i duhovna rekreacija,
e) unapređenje infrastrukture (staze, klupe) za rekreaciju,
f) saobraćaj motornim vozilima neophodnim za gospodarenje
šumama i vozilima za potrebe privatnih posjednika, uz
odobrenje Upravitelja,
g) postavljanje informativnih sadržaja od prikladnih materijala,
h) razvoj centralizovanog upravljanja otpadom,
i) uspostava infrastrukture u formi koja će biti uklopljena u
ekološko-prostorni element i
j) istraživanje, korištenje, obnova i prezentacija kulturno-
historijskog naslijeđa.
(2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (1) ovog člana potrebno
je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom.
Broj 13 - Strana 1230 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA
Član 17.
(Dozvoljene aktivnosti u drugoj zaštićenoj zoni)
(1) U drugoj zaštićenoj zoni (zoni B) dozvoljene aktivnosti su:
a) sječa u skladu sa šumskoprivrednom osnovom, koju vrše
kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici privatnih
šuma u skladu sa važećim propisima i Planom upravljanja,
b) ekstenzivno pašarenje,
c) košenje,
d) edukacija i istraživanje,
e) izgradnja edukacionih centara,
f) fizička i duhovna rekreacija,
g) saobraćaj motornim vozilima koja su u funkciji upravljanja
zaštićenim područjem, gospodarenja šumama i vozilima
za potrebe privatnih posjednika,
h) izgradnja nove i održavanje postojeće saobraćajne
infrastrukture,
i) izgradnja turističke infrastrukture koja mora biti
ambijentalno uklopljena.
(2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (1) ovog člana potrebno
je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom.
Član 18.
(Dozvoljene aktivnosti u trećoj zaštićenoj zoni)
(1) U trećoj zaštićenoj zoni (zoni C) dozvoljene aktivnosti su:
a) izgradnja edukacionih, turističkih, sportskih, kulturnih
i rekreacionih objekata za ljetnji i zimski turizam, koji
će biti ambijentalno uklopljeni i izgrađeni u skladu sa
prostorno-planskom dokumentacijom,
b) sječa šume u skladu sa šumsko-privrednom osnovom, ko-
ju vrše kantonalno šumsko-privredno društvo i vlasnici
privatnih šuma u skladu sa važećim propisima i Planom
upravljanja,
c) poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo),
d) razvoj male privrede i kućnih radinosti,
e) izgradnja stambenih naselja za domicilno stanovništvo,
f) izgradnja nove i održavanje postojeće saobraćajne
infrastrukture i
g) izgradnja infrastrukturnih objekata u skladu sa namjenom
ovog prostora.
(2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (1) ovog člana potrebno
je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom.
VII. KORIŠTENJE I UPRAVLJANJE
Član 19.
(Korištenje)
Korištenje prirodnih vrijednosti, kulturno-historijskog
naslijeđa i javnih dobara u granicama Zaštićenog pejzaža dozvoljeno
je samo ako nije u suprotnosti sa ciljevima i mjerama zaštite
utvrđenim zakonom i drugim propisima.
Član 20.
(Upravljanje)
Upravljanje Zaštićenim pejzažom povjerava se Javnoj ustanovi
Zaštićeni pejzaž „Konjuh“, koju osniva Skupština Tuzlanskog
kantona.
Član 21.
(Plan upravljanja)
(1) Plan upravljanja donosi Vlada Tuzlanskog kantona (u
daljem tekstu: Vlada Kantona), u roku od šest mjeseci od dana
donošenja Prostornog plana posebnih obilježja.
(2) Plan upravljanja određuje razvojne smjernice, način
izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem,
te smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti i kulturno-
historijskog naslijeđa zaštićenog područja uz uvažavanje potreba
lokalnog stanovništva.
(3) Plan upravljanja sadrži: ciljeve i politiku upravljanja
zaštićenim područjem, smjernice održivog upravljanja zaštićenim
područjem, smjernice za realizaciju.
Ponedjeljak 7. decembar 2009. god.
Član 22.
(Pravilnik o unutrašnjem redu)
(1) Upravitelj Zaštićenog pejzaža donosi Pravilnik o
unutrašnjem redu unutar područja Zaštićenog pejzaža, u roku od tri
mjeseca od donošenja Plana upravljanja, uz saglasnost Ministarstva
prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona (u daljem
tekstu: Ministarstvo).
(2) Pravilnikom o unutrašnjem redu iz stava (1) ovog člana
uređuju se detaljno pitanja zaštite, očuvanja i unapređenja i
korištenja područja Zaštićenog pejzaža.
Član 23.
(Obilježavanje granica)
(1) Upravitelj je dužan, u skladu sa zakonom, izvršiti vidljivo
obilježavanje granica Zaštićenog pejzaža, kao i zaštićenih zona (A,
B i C).
(2) Sredstva za obilježavanje granica osigurat će se u budžetu
Tuzlanskog kantona.
Član 24.
(Sredstva za obavljanje poslova zaštite)
(1) Potrebna finansijska sredstva za obavljanje poslova zaštite
Zaštićenog pejzaža osigurat će se u budžetu Tuzlanskog kantona, do
osnivanja Kantonalnog fonda za zaštitu okolice.
(2) Upravitelj će donijeti godišnji plan finansijskih sredstava
potrebnih za realizaciju Plana upravljanja.
(3) Saglasnost na godišnji plan daje Vlada Kantona na
prijedlog Ministarstva.
(4) Upravitelj je dužan o svim aktivnostima podnositi
tromjesečni izvještaj Ministarstvu.
Član 25.
(Koncesije)
Vlada Kantona može dati koncesiju za korištenje i izgradnju
hotela i ostalih turističkih objekata, prostore za sport i rekreaciju,
korištenje voda, u skladu sa zakonom.
VIII. VLASNIŠTVO I NAKNADE
Član 26.
(Vlasništvo)
(1) Vlasništvo nad nekretninama u zaštićenom području mogu
sticati pravna i fizička lica, u skladu sa zakonom.
(2) Vlasnik nekretnina u zaštićenom području dužan je u
slučaju prodaje ponuditi svoju imovinu prvenstveno Vladi FBiH,
odnosno Vladi Kantona (pravo preče kupnje).
(3) Ukoliko subjekti iz stava (2) ovog člana ne prihvate ponudu
u roku od 60 dana od dana prijema ponude, vlasnik svoju imovinu
može, po istoj cijeni i pod uslovima koje je ponudio subjektima iz
stava (2) ovo člana, prodati drugom pravnom ili fizičkom licu.
(4) Vlasnik zaštićenog dijela prirode dužan je prihvatiti, bez
naknade, određivanje granica zaštićenog područja i dozvoliti pristup
tom dijelu područja radi zadovoljavanja naučnih, edukativnih,
estetskih i kulturnih potreba društva.
Član 27.
(Naknada)
(1) Ako je korištenje nekretnina u okviru zaštićenog područja
ograničeno ili zabranjeno, vlasnik ima pravo na naknadu zbog
ograničenja kojima je podvrgnut.
(2) Visina naknade iz stava (1) ovog člana mora biti srazmjerna
umanjenom prihodu i utvrđuje se sporazumno između vlasnika i
Upravitelja.
(3) U slučaju spora o visini naknade odlučuje nadležni sud.
(4) Naknada se isplaćuje iz sredstava budžeta Kantona, do
osnivanja Kantonalnog fonda za zaštitu okolice.
Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 1231

IX. NADZOR
Član 28.
(Nadzor)
(1) Nadzor nad provođenjem odredaba Zakona i propisa
donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo.
(2) Poslove inspekcijskog nadzora vrši kantonalni inspektor
zaštite okolice i prirode (u daljem tekstu: inspektor).
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana, kaznit će se i odgovorno
lice u pravnom licu novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00
KM.
(3) Novčanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM, kaznit
će se za prekršaj fizičko lice koje vrši radnje iz stava (1) ovog
člana.
(4) Za prekršaj iz stava (1) tačke a) ovog člana, izreće se i
mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene prekršajem.

Član 29.
(Nadležnost)
U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor vrši kontrolu: XI. ZAVRŠNE ODREDBE
a) korištenja i upotrebe Zaštićenog pejzaža,
b) stanja kvaliteta prirode i provođenja mjera zaštite prirode, Član 32.
c) da li su saglasnosti za aktivnosti u zaštićenim područjima (Karta i opis granica)
izdate u skladu sa zakonom i drugim propisima. Karta razmjere 1:25000 i opis granica Zaštićenog pejzaža
„Konjuh“ sa granicama pojedinih zaštićenih zona je sastavni dio
Član 30. ovog zakona.
(Prava i obaveze inspektora)
U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo i
obavezu da svojim rješenjem: Član 33.
a) naredi preduzimanje mjera radi usklađivanja aktivnosti u (Upravljanje u prijelaznom periodu)
skladu sa zakonom i drugim propisima, Do osnivanja Javne ustanove Zaštićeni pejzaž “Konjuh”,
b) privremeno obustavi aktivnosti koje nisu u skladu sa a najduže do 15 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona,
odredbama zakona i drugih propisa, upravljanje Zaštićenim pejzažom “Konjuh” povjerava se JP „Šume
c) privremeno, do konačne odluke nadležnog organa, oduzme Tuzlanskog kantona“.
predmete kojima je učinjen prekršaj,
d) preduzme druge mjere određene zakonom. Član 34.
(Stupanje na snagu)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja
u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona”.
X. KAZNENE ODREDBE

Član 31.
(Kaznene odredbe) Bosna i Hercegovina Predsjednik
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM - Federacija Bosne i Hercegovine - Skupštine Tuzlanskog kantona,
kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: T U Z LAN S K I KAN T O N
a) obavlja aktivnosti suprotno zabranama utvrđenim članovima Skupština Mr. sci. Amir Fazlić, v.r.
12., 13. i 14. ovog zakona, Broj: 01-02-169-50/09
Tuzla, 9.11.2009. godine
b) prvenstveno ne ponudi prodaju nekretnina unutar zaštićenog
područja Vladi FBiH, odnosno Vladi Kantona (član 26. stav (2)),
c) ne dozvoli pristup zaštićenom dijelu prirode (član 26. stav (4)).
Broj 13 - Strana 1232 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak 7. decembar 2009. god.
Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA
OPIS GRANICA CJELOVITOG ZAŠTIĆENOG PODRUČJA
I GRANICA POJEDINIH ZAŠTIĆENIH ZONA
Granice zaštićenog područja Zaštićeni pejzaž „Konjuh“
cijelim svojim dijelom opisane su karakterističnim tačkama i
oblicima reljefa kao što su: kote, grebeni, vidikovci, kose, zaravni,
platoi, kao i granicama pojedinih katastarskih čestica.
Opis granica zaštićenog područja Zaštićeni pejzaž „Konjuh“,
kao i njegovih prostornih cjelina (zaštićenih zona), izvršen je na
osnovu opisanih i katastarskih podataka dostavljenih od strane
službi za imovinsko-geodetske poslove općina: Kladanj, Banovići
i Živinice.
1. OPIS VANJSKIH GRANICA ZAŠTIĆENOG PEJZAŽA
„KONJUH“
Granica na području općine Kladanj polazi sa granica
političkih općina Kladanj i Banovići, odnosno sa trigonometra:
kota 1326 Konjuh. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga do
mjesta zv. „Bijelo brdo“ kota 1191. Na ovom mjestu granica se lomi
u pravcu zapada a u pravcu potoka zv. „Miljevica“ do kote 970. Na
ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu istoka prema rudničkom
naselju Miljević koje je udaljeno oko 350 m. Sa ovog mjesta
granica ide u pravcu Glabarica i dalje nastavlja u pravcu juga, dolazi
do kote 793 i presijeca put kod potoka zv. „Dikanovac“. Na ovom
mjestu granica se lomi i ide u pravcu istoka do mjesta zv. „Stan“,
a na granici parcela k.č. br. 2332/1 i k.č. br. 2192. Sa ovog mjesta
granica ide u pravcu juga do mjesta zv. „Bare“ parcela k.č. br. 2332
i k.č. br. 2192. Granica ide dalje u istom pravcu do kote 782, gdje je
ujedno i granica zaštićenih A3 i C2 zona. Sa ovog mjesta granica ide
u pravcu izvora Zeleni vir, a na kotu 925. Sa ove kote granica ide na
kotu 1008 gdje je ujedno i granica zaštićenih C2 i B2 zona. Granica
sa kote 1008 blago povija u pravcu juga, presijeca rijeke Katranicu i
Srebrenicu u neposrednoj blizini ušća i ide do kote 1109 zv. “Velika
crna stijena“. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka, presijeca
put za Milankoviće na malom mostu i rijeku Borovnicu, dolazi do
kote 770,5 gdje je ujedno granica zaštićenih B2 i C2 zona. Sa ovog
mjesta odnosno ove kote granica ide u pravcu jugoistoka, dolazi do
kote 874 mjesto zv. „Zagradac“. Granica dalje ide u istom pravcu do
parcela k.č. br. 954/1 i k.č. br. 800. Na ovom mjestu granica se lomi
pod uglom od 270°, ide u pravcu juga gdje prosjeca šumski put, a na
koti 735 gdje je ujedno i granica zaštićenih C2 i B3 zona. Sa ovog
mjesta granica ide u pravcu juga do parcela k.č. br. 954/1 i k.č. br.
807, zatim granicom parcela k.č. br. 812, 814, 824, 825, 832 i 835
K.O. Brateljevići do kote 817, kod bezimenog potoka. Na ovom
mjestu granica se blago lomi i ide u pravcu istoka do kote 793, a u
neposrednoj blizini puta odnosno velike krivine. Na ovom mjestu
granica se lomi pod uglom od 270° i ide u pravcu juga do kote 940,
gdje se lomi u pravcu istoka i dolazi do potoka zv. „Bebroštica“. Sa
ovog mjesta granica ide u pravcu istoka dolazi do izvora bezimenog
potoka. Sa ovog mjesta granica i dalje ide u pravcu istoka do mjesta
zv.“Tisovac“ kota 1000. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom
od 290°, ide u pravcu sjevera do kote 976 i kote 975,5 a prema koti
958,2, odnosno prema izvorima zv. „Laze“ i „Mali lug“ kota 800.
Sa ovog mjesta granica dalje ide u pravcu sjevera do potoka zv.
„Negajski potok“ gdje je ujedno i granica zaštićenih B3 i C2 zona.
Sa ovog mjesta granica se odvaja u pravcu istoka do kote 896 a u
pravcu kote 943, odnosno mjesta zv. „Vis“ iznad sela Brateljevići.
Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka do kote 796,3 m.
Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu juga i dolazi do
kote 843 m i mjesta zv. „Radova sela“. Na ovom mjestu granica
se odvaja u pravcu istoka i dolazi do kote 1106 zv. „Garež“,
obuhvatajući slivno područje Gluhe Bukovice izlazeći južno na
kotu 1061 m („Karaula“). Sa ove kote se vraća pod oštrim uglom u
pravcu sjeveroistoka na kotu 892 m.
Granica ide dalje u pravcu sjevera šumskim putem do kote
890,5 (lovačka kuća). Dalje granica ide u istom pravcu do kote 854
mjesto zv. „Okretaljka“. Granica dalje nastavlja u istom pravcu
do kote 915. Na ovom mjestu granica kreće u pravcu zapada i to
Broj 13 - Strana 1233
granicom parcela k.č. br. 746, 745 i 744 K.O. Brateljevići, koje su
van zaštićenog područja i parcela k.č. br. 749, 750, 751 i 752 K.O.
Brateljevići koje su unutar zaštićenog područja, a na koti 936,3.
Granica dalje ide u istom pravcu granicom parcele k.č. br.753 koja
je van zaštićenog područja i parcela k.č. br. 754 i 756 koje su unutar
zaštićenog područja i dolazi do puta koji vodi do Djevojačke pećine,
a na parceli k.č. br. 774 K.O. Brateljevići.
Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu sjevera i to
putem za selo Brateljeviće, dolazi do raskršća puteva iznad igrališta.
Sa ovog raskršća granica ide putem u pravcu mosta pored džamije.
Granica prelazi most i ide putem za Kladanj, a iznad osnovne
škole gdje se odvaja u pravcu zapada i to granicom parcele k.č. br.
504 koja je van zaštićenog područja, parcele k.č. br. 443/1 koja
je unutar zaštićenog područja i parcele k.č. br. 417/1 koja je van
zaštićenog područja.
Granica se na ovom mjestu odvaja u pravcu zapada i ide
granicom parcela k.č. br. 418, 422 i 424 koje su unutar zaštićenog
područja i parcela k.č. br. 417/1, 414, 415, 423, 403 i 402 koje su
van zaštićenog područja, gdje presijeca stari put za selo Zagrađe i
parcele k.č. br. 401 K.O. Brateljevići.
Sa ovog mjesta granica ide u pravcu zapada i dolazi na krš
iznad tunela na kotu 859. Granica dalje ide u pravcu Paučkih luka i
dolazi do kote 770, koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv.
„Zapaučki potok“ gdje je ujedno i granica C2 i B1 zaštićenih zona.
Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu sjevera i dolazi do kote
869. Dalje ide u istom pravcu preko kote 1058 zv. „Plosno brdo“
i na kotu 1053 koja se nalazi u neposrednoj blizini izvorišta zv.
„Alina voda“. Sa ove kote granica ide šumskim putem preko kote
1015 i prolazi preko mjesta zv.“Borovača“ i dolazi do kote 1102
mjesta zv. „Golo brdo“. Granica dalje ide u pravcu sjevera i kote
1137 zv. „Bukovci“ i dolazi na šumski put. Na ovom mjestu granica
se odvaja u pravcu istoka i prelazi preko kote 908 i kote 1080 i
dolazi do raskršća puteva iznad mjesta zv. „Crveni krš“, granica sa
ovog mjesta ide putem prema selu Brdijelji gdje se i odvaja u pravcu
sjevera prema koti 1207 zv. „Bandera“.
Sa ovog raskršća puteva granica se odvaja u pravcu zapada
prema koti 1194 gdje zaobilazi parcele zv. „Javorje“ koje ostaju
unutar zaštićenog područja. Sa ove kote granica blago povija u
pravcu juga, ide putem i dolazi do kote 954. Granica dalje ide na
kotu 941, prolazi kroz mjesto zv. „Miljkovac„ i na kotu 977, ide do
raskršća gdje je ujedno granica A2 i B1 zaštićenog područja.
Granica ide dalje prema sjeverozapadu područjem općine
Živinice na lokalitet spomenika „Pejo Marković“, zatim na kotu
917 m (Omarići), kotu 893 m (Zalom), zatim se granica blago lomi i
ide niz padinu, potom nastavlja vrhovima Jelova glava prema rijeci
Oskovi, idući paralelno sa vodotokom Pasji do. Spajajući se sa
Oskovom granica nastavlja ovim vodotokom do lokaliteta Hrvatska
brana.
Granica zaštićenog područja na području općine Banovići
počinje na koti Konjuh 1326 tj. na tromeđi općina Banovići, Olovo
i Kladanj. Granica ove zone od ove kote ide granicom političkih
općina Banovići (sa desne strane) i Olovo (sa lijeve strane) u pravcu
sjeverozapada u dužini od oko 5000 m i dolazi na kotu Ravni bor
1104.
Od ove kote granica zone A1 skreće u pravcu sjevera
šumskom stazom do kote Ploča u dužini od 1400 m. Od kote Ploča
granica produžava u pravcu sjeveroistoka gredom do kote Kalem tj.
996 u dužini od 1000 m, sa kote Kalem pada potok Višnjik u pravcu
sjeveroistoka u dužini 250 m, zatim produžava uz gredu do kote Veliki
Zelenboj 1053 u dužini od 600 m, sa kote Veliki Zelenboj u pravcu
sjeveroistoka gredom prema Konjskoj ravni granica produžava u
dužini od 500 m, zatim skreće jugoistočno u Botića potok, zatim
produžava nizvodno Botića potokom, do ušća bezimenog potoka
ispod Tanke kose u dužini od 1800 m. Od ovog ušća uz gredu prema
koti 793 zv. „Kobilica“ granica produžava u pravcu sjeveroistoka do
kote 687 pa na sjever do kote 653 Babina greda. Granica skreće u
pravcu sjeveroistoka stazom prema uzvišenju Vitlić u dužini od 400
metara, zatim pravolinijski produžava do tromeđe parcela k.č. br.
1832, 1840 i 1841 K.O. Repnik u dužini od 600 metara.
Od ove tromeđe parcela granica područja ide granicom parcele
k.č. br. 1832 koja se nalazi sa lijeve strane i parcela k.č. br. 1840,
Broj 13 - Strana 1234 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA
1839 i 1834 sa desne strane obuhvatajući iste, izbija na tromeđu
parcela k.č. br. 1832, 1834 i 1833, zatim ide granicom parcele k.č.
br. 1833 koju ne obuhvata i parcela k.č. br. 1834 i 1836, te izlazi na
Oskovu na lokalitet Hrvatska brana.
2. OPIS GRANICA POJEDINIH ZAŠTIĆENIH ZONA
2.1. Opis granica zaštićene zone A
Zaštićena zona A sastoji se od pet prostornih cjelina međusobno
nepovezanih i to: A1, A2, A3, A4 i A5.
2.1.1. Opis granica prostorne cjeline A1
Prostorna cjelina A1, na području Banovića počinje na koti
Konjuh 1326 tj. na tromeđi općina Banovići, Olovo i Kladanj. Granica
ove zone od ove kote ide granicom političkih općina Banovići (sa
desne strane) i Olovo (sa lijeve strane) u pravcu sjeverozapada u
dužini od oko 5000 m i dolazi na kotu Ravni bor 1104.
Od ove kote granica zone A1 skreće u pravcu sjevera šumskom
stazom do kote Ploča u dužini od 1400 m. Od kote Ploča granica
produžava u pravcu sjeveroistoka gredom do kote Kalem tj. 996 u
dužini od 1000 m, sa kote Kalem u pravcu istoka ide vododjelnicom
do grede Nevesilj u dužini od 700 m, a zatim niz gredu Nevesilj do
kote 850 u dužini od 1300 m, zatim skreće u pravcu jugoistoka, ide
niz gredu prema uzvišenju Stolica tj. koti 748 u dužini od 1100 m.
Sa ove kote granica zone A1 sa zonom B1 spušta se stazom
niz gredu u pravcu jugoistoka 500 m, a zatim na jug prema potoku
Velika Zlaća u dužini 400 m.
Granica se spušta nizvodno potokom Velika Zlaća u pravcu
istoka do ušća sa potokom Mala Zlaća u dužini od 650 m, od ovog
ušća potoka granica skreće u pravcu juga u pravcu Zobika, ide
uzvodno potokom Mala Zlaća do kote 467 ispod Varde u dužini od
850 m, zatim produžava uzvodno Malom Zlaćom u dužini od 1300
m do lovačke kuće „Zobik“ .
Od lovačke kuće „Zobik“ skreće u pravcu jugoistoka u
dužini 750 m do Srednje kose, odakle granica skreće u pravcu
sjeveroistoka u dužini 500 m ispod kote 793, odakle granica ide
u pravcu jugoistoka pješačkom stazom tj. gredom na Vinkovačku
kosu u dužini od 850 m, zatim skreće sjeveroistočnom gredom u
dužini 250 m na kotu 899.
Od ove kote niz gredu granica skreće u pravcu istoka prema
potoku Skakavac tj. na granicu političkih općina Banovići i Kladanj
i granica zone A1 i B1 zone.
Granica zone A1 ide uzvodno potokom Skakavac, koji je
ujedno i granica političkih općina Banovići i Kladanj, u pravcu
jugozapada do kote 1191 Mali Konjuh gdje se ponovo veže sa
zonom B1.
Granica između zone A1 i zone B1 produžava od ove kote
granicom političkih općina Banovići i Kladanj i izlazi na kotu 1326
Konjuh, obuhvatajući parcelu broj k.č. br. 1908 K.O. Repnik gdje se
i završava opis zone A1.
Granica A1 na općini Kladanj počinje na koti 1191 zv. „Mali
Konjuh“ i ide u pravcu istoka šumskim putem do kote 1117 zv.
„Polovno brdo“, nastavlja putem do kote 1121 zv. „Konjuščić“ gdje
se odvaja u pravcu sjevera do kote 966 i na kotu 948. Sa ove kote ide
Krabanjskim kršom u mjestu zv. „Palučak“, dolazi do ušća potoka
zv. „Krabašnjica-Skakavac“. Dalje se lomi pod uglom 90°, ide na
potok zv. „Skakavac“ do kote 649 i dalje nastavlja prema koti 1191
zv. „Mali Konjuh“ gdje se i završava.
2.1.2. Opis granica prostorne cjeline A2
Granica polazi ispod kote 977 sa Trošnog kamena i ide u
pravcu sjevera vododjelnicom preko Brezovih plana u dužini od
1300 m do kote 917 Omarići, izlazeći šumskom stazom u dužini
od 500 m, preko Zaloma do kote 832 Jelova glava u dužini 1100
m. Granica zona A2 i B1 ide grebenom u pravcu zapada i silazi na
ušće Studešnice u rijeku Oskovu u dužini 1400 m, te grebenom u
pravcu jugoistoka vododjelnicom Oskove i Studešnice na kotu 809
Ponedjeljak 7. decembar 2009. god.
Butković u dužini od 1900 m, te preko kota 718, 837 i 852 prema
koti 977 Trošni kamen u dužini 2800 m.
2.1.3. Opis granica prostorne cjeline A3
Granica polazi sa kote 799 a pored potoka Rapatnica i ide u
pravcu zapada do kote 900, na ovom mjestu se lomi i ide u pravcu
juga mjesta zv. „Gornji stan“, a na kotu 835. Sa ove kote granica
ide u pravcu rudničkog naselja, a do granice parcela k.č. br. 2174/1
i 2184 K.O. Tuholj.
Dalje se odvaja u pravcu zapada gdje presijeca rijeku Drinjaču
i put Rudnik-Muška voda pored samog izvora i dolazi do kote 890.
Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu juga, presijeca šumski
put i potok zv. „Dikanovac“, a na koti 793. Granica se dalje lomi
u pravcu istoka u mjestu zv. „Stan“, a na granici parcela k.č. br.
2332/1 i 2192 K.O. Tuholj. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu
juga na mjesto zv. „Bare“ parcela k.č. br. 2332/1 i 2330 K.O. Tuholj,
dalje nastavlja u istom pravcu do kote 782, koja je ujedno i granica
zaštićenih područja A3 i C2 zona. Dalje se lomi pod uglom od 90°
u pravcu istoka gdje presijeca rijeku Drinjaču i put Konjuh-Muška
voda, dolazi do parcele k.č. br. 2319 K.O. Tuholj mjesto zv. „Luka“,
dalje granica nastavlja u pravcu sjevera pored parcela k.č. br. 2198,
2200 i 2201 K.O. Tuholj koje su unutar zone. Granica dalje nastavlja
u istom pravcu do kote 799 pored potoka zv. „Rapatnica“, gdje je
i počela.
2.1.4. Opis granica prostorne cjeline A4
Granica polazi od uvale Zveka i u pravcu jugozapada presijeca
potok Bebroštica i šumski put u dužini 1000 m, izlazi na padinu
Lug do kote 940, gdje se lomi u pravcu istoka, dolazi do potoka zv.
„Bebroštica“. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka i dolazi
do izvora bezimenog potoka. Sa ovog mjesta granica i dalje ide u
pravcu istoka do mjesta zv.“Tisovac“ kota 1008, odakle dalje ide u
pravcu sjevera do Zveke u dužini 950 m gdje se i završava.
2.1.5. Opis granica prostorne cjeline A5
Granica polazi od kote 915 u pravcu zapada i to granicom
parcela k.č. br. 746, 745 i 744 K.O. Brateljevići, koje su van
zaštićenog područja i parcela k.č. br. 749, 750, 751 i 752 K.O.
Brateljevići koje su unutar zaštićenog područja, a na koti 936.
Granica dalje ide u istom pravcu granicom parcele k.č. br. 753, koja
je van zaštićenog područja i parcela k.č. br. 754 i 756 koje su unutar
zaštićenog područja i dolazi do puta koji vodi do Djevojačke pećine,
a na parceli k.č. br. 774 K.O. Brateljevići. Na ovom mjestu granica
se lomi u pravcu juga u dužini od 600 m ide dalje u pravcu istoka
u dužini 600 m i presijeca put Brateljevići - Djevojačka pećina, te
dolazi do kote 905 i ide na sjever 200 m, a dalje na sjeveroistok do
kote 915 u dužini 500 m gdje se i završava.
2.2. Opis granica zaštićene zone B
Zaštićena zona B sastoji se od četiri prostorne cjeline
međusobno nepovezane i to: B1, B2, B3 i B4.
2.2.1. Opis granica prostorne cjeline B1
Opis granične linije zone B1 na području općine Banovići
počinje na vanjskoj granici Zaštićenog pejzaža sa kote 996 Kalem, u
pravcu istoka ide vododjelnicom do grede Nevesilj u dužini od 700
m, a zatim niz gredu Nevesilj do kote 850 u dužini od 1300 m, zatim
skreće u pravcu jugoistoka i ide niz gredu prema uzvišenju Stolica
tj. koti 748 u dužini od 1100 m, zatim skreće u pravcu jugozapada
i ide uz gredu prema uzvišenju Stolica tj. koti 748, sa ove kote
granica zone B1 sa zonom A1 spušta se stazom niz gredu prema
potoku Velika Zlaća u pravcu jugoistoka u dužini 850 m.
Granica se dalje spušta nizvodno potokom Velika Zlaća u
pravcu istoka do ušća sa potokom Mala Zlaća u dužini od 650 m, od
ovog ušća potoka granica skreće u pravcu juga u pravcu Zobika, ide
uzvodno potokom Mala Zlaća do kote 467 ispod Varde u dužini od
Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA
850 m, zatim produžava uzvodno Malom Zlaćom u dužini od 1300
m do lovačke kuće „Zobik“ .
Od lovačke kuće „Zobik“ skreće u pravcu jugoistoka u dužini
750 m do Srednje kose, odakle granica skreće u pravcu sjeveroistoka
u dužini 500 m ispod kote 793.
Od kote 793 granica ide u pravcu jugoistoka pješačkom
stazom tj. gredom na Vinkovačku kosu u dužini od 850 m, zatim
skreće sjeveroistočno gredom u dužini od 250 m na kotu 899, od
ove kote niz gredu granica skreće u pravcu istoka prema potoku
Skakavac tj. na granicu političkih općina Banovići i Kladanj.
Granica nastavlja nizvodno potokom Skakavac tj. granicom
političkih općina Banovići i Kladanj, dolazi do potoka Krabanja,
zatim nastavlja nizvodno potokom Krabanja do njegovog ušća u
potok Oskova. Zatim nastavlja potokom Oskova do ušća sa potokom
Studešnica, gdje se nalazi tromeđa općina Banovići, Kladanj i
Živinice i izbija na zonu A2.
Granica zone A2 i B1 sa ušća Studešnice u rijeku Oskovu ide
grebenom u pravcu istoka i u dužini 1400 m do Jelove glave, zatim
ide vanjskom granicom Zaštićenog pejzaža u pravcu sjeverozapada
do zone C1 u dužini 1500 m do Pasjeg dola, te lomi na jug do ušća
potoka Mačkovac u Oskovu.
Granica nastavlja na sjever preko Gradine u dužini od 1500 m
prema koti 653 Babina greda, odakle se lomi na jugozapad u dužini
od 1000 m do kote 687, pa se lomi do kote 793 Kobilica u dužini
750 m, pa ide na zapad do Zelenboja u dužini od 1250 m, odakle ide
na jugozapad preko kote 1053 u dužini 1250 m do kote 996 gdje se
i završava opis granične linije zone B1.
Na području općine Kladanj granica polazi sa kote 770,
koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv. „Zapaučki potok“
i ide u pravcu sjevera do kote 869. Dalje nastavlja u istom pravcu
preko kote 1058 zv. „Plosno brdo“ a na kotu 1053 koja se nalazi
u neposrednoj blizini izvorišta „Alina voda“. Dalje ide šumskim
putem preko kote 1015 i prolazi kroz mjesto zv. „Borovača“ i dolazi
do kote 1102 mjesta zv. „Golo brdo“. Granica dalje ide u pravcu
sjevera i kote 1137 zv. „Bukovci“ i dolazi na šumski put. Na ovom
mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i prelazi preko kote 908
i kote 1080 i dolazi do raskršća puteva iznad mjesta zv. „Crveni
krš“. Granica sa ovog mjesta ide putem prema selu Brdijelji mjesta
zv. „Kuman“ gdje se odvaja u pravcu sjevera postojećim šumskim
putem a prema koti 1207 zv. „Bandera“. Sa ovog raskršća puteva
granica se odvaja prema zapadu koti 1194 gdje zaobilazi parcele
zv. „Javorje“ koje ostaju unutar zaštićenog područja. Granica blago
povija u pravcu juga, ide putem i dolazi do kote 954. Granica dalje
ide na kotu 941, prolazi kroz mjesto zv. „Miljkovac“ i na kotu 977,
ide do raskršća gdje je ujedno granica A2 i B1 Kladanj zaštićenog
područja. Granica se na raskršću odvaja u pravcu zapada, ide putem
ispod kote 852 a na kotu 837. Granica dalje nastavlja putem do kote
718, sa ove kote granica dalje nastavlja putem i dolazi do rijeke
Oskove gdje je ujedno i granica zaštićenog područja B1 Kladanj i A2
zone. Sa ovog mjesta granica se lomi u pravcu juga uzvodno rijekom
Krabanjom do ušća potoka Skakavac i Krabašnjica. Dalje nastavlja
uzvodno potokom Krabašnjica gdje se odvaja uz Krabanjski krš
prema kotama 948 i 966. Sa kote 966 granica ide na kotu 1121 zv.
„Konjuščić“, dalje ide u pravcu zapada šumskim putem prema koti
1117 zv. „Polovno brdo“. Dalje nastavlja istim pravcem i to putem
dolazi na kotu 1191 zv. „Mali Konjuh“ gdje se lomi u pravcu juga i
ide na kotu 1326 zv. „Konjuh“. Sa ove kote se blago povija prema
koti 1191 zv. „Bijelo brdo“ gdje se granica lomi u pravcu zapada,
a prema potoku zv. „Miljevica“ do kote 970 gdje se lomi i ide u
pravcu istoka prema rudničnom naselju koje je udaljeno za cca 350
m. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu Glabarica do kote 890 koja je
ujedno i granica zaštićenog područja B1 Kladanj i A3 zone. Granica
se lomi pod uglom od 90° i ide u pravcu istoka, dolazi do granice
parcela k.č. br. 2174/17 i 2184 K.O. Tuholj. Dalje nastavlja u istom
pravcu do mjesta zv. „Gornji stan“ a na koti 835 gdje se granica lomi
u pravcu sjevera a na koti 900. Sa ove kote se odvaja u pravcu istoka
a prema potoku Rapatnica na kotu 799. Na ovom mjestu granica ide
u pravcu juga, prolazi granicom parcela k.č. br. 2201, 2200 i 2198
K.O. Tuholj koje je unutar zaštićene zone i prelazi potok Budim,
dolazi do Rastoke u neposrednoj blizini mosta. Granica i dalje ide u
Broj 13 - Strana 1235
istom pravcu, dolazi do mjesta zv. „Luka“ a na parceli k.č. br. 2319
K.O. Tuholj, koja je ujedno i granica zaštićenog područja zona A3,
C2 i B1. Dalje nastavlja u pravcu istoka, prelazi Osojski potok a
na kotu 730, gdje nastavlja u pravcu Žednog brda kotu 833. Dalje
nastavlja u istom pravcu ispod jezera Gorsko oko gdje se blago
povija i dolazi na kotu 770, a koja se nalazi u blizini Zapaučkog
potoka odakle je i počela.
2.2.2. Opis granica prostorne cjeline B2
Granica polazi sa kote 1008 gdje blago povija u pravcu juga
i presijeca rijeke Katranicu i Srebrenicu, a u neposrednoj blizini
ušća ove dvije rijeke, i ide do kote 1109 zv. „Velika crna stijena“.
Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka, presijeca put za selo
Milankovići na malom mostu i rijeku Borovnicu i dolazi do kote
770,5 gdje je ujedno i granica zaštićenih B2 i C2 zona. Sa ovog
mjesta granica ide u pravcu sjevera i dolazi do kote 732,7 (mali
kamenolom). Granica dalje ide u istom pravcu, presijeca rijeku
Srebrenicu, šumski put iznad hotela „Konjuh“ na koti 750. Sa ovog
mjesta granica se odvaja u pravcu sjevera i dolazi na kotu 1008
odakle je i počela.
2.2.3. Opis granica prostorne cjeline B3
Granica polazi sa kote 735, ide u pravcu juga do parcela k.č.
br. 954/1 i 807, a zatim granicom parcela k.č. br. 812, 814, 824, 825,
832 i 835 K.O. Brateljevići, koje su van zaštićene zone, a do kote
817 koja se nalazi kod bezimenog potoka.
Na ovom mjestu granica se blago lomi i ide u pravcu istoka
do kote 793 u neposrednoj blizini puta odnosno velike krivine. Na
ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu juga
do kote 940 gdje se lomi u pravcu sjeveroistoka, presijeca put i
potok Bebroštica i ide do Zveke. Na ovom mjestu granica se lomi
pod uglom od 270°, ide u pravcu sjeverozapada prema izvorima
zv. „Laze“ i „Mali lug“ kota 800, sa ovog mjesta granica dalje ide
u pravcu sjevera do potoka zv. „Negajski potok“ gdje je ujedno i
granica zaštićenih zona C2 i B3. Sa ovog mjesta granica se odvaja u
pravcu sjevera do kote 735 gdje se i završava.
2.2.4. Opis granica prostorne cjeline B4
Granica polazi sa kote 943 zv. „Vis“ iznad sela Brateljevići i
ide u pravcu istoka do kote 796,3. Na ovom mjestu granica se lomi
i ide u pravcu juga i dolazi do kote 843 i mjesta zv. „Radova sela“,
na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i dolazi do kote
1106 zv. „Garež“.
Sa ove kote granica ide južno na kotu 1061 m (Karaula),
obuhvatajući slivno područje vodotoka Gluha Bukovica, zatim se
naglo lomi pod oštrim uglom skrećući prema sjeveru na kotu 892.
Dalje granica ide u istom pravcu do kote 854 mjesta zv. „Okretaljka“,
granica dalje nastavlja u istom pravcu do kote 915 odakle počinje
granica sa zonom A5. Na ovom mjestu granica ide na jugozapad u
dužini 500 m a zatim na jug do kote 905 u dužini 200 m , odakle ide
u pravcu zapada u dužini 600 m i presijeca put i potok Bukovicu. Na
ovom mjestu se granica lomi, ide u pravcu sjevera u dužini od 600
m, dolazi do puta koji vodi do Djevojačke pećine, a na parceli k.č.
br. 744 K.O. Brateljevići.
Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu sjevera i to
putem za selo Brateljevići i dolazi do raskršća puteva iznad igrališta,
koje je ujedno granica zaštićenih B4 i C2 zona. Sa ovog raskršća
granica se odvaja uzvodno rijekom Drinjačom, dolazi do kote
675,6. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu juga i dolazi na
kotu 765 (šumski put). Sa ovog mjesta granica se lomi pod uglom
od 100° i ide u pravcu juga do kote 775 koja je ujedno i granica
zaštićenih B4 i B3 zona. Sa ove kote granica ide na kotu 896. Dalje
produžava u pravcu istoka do kote 943 zv. „Vis“ gdje se i završava.
2.3. Opis granica zaštićene zone C
Zaštićena zona C je podijeljena na dvije prostorne cjeline: C1
i C2.
Broj 13 - Strana 1236 SLU@BENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak 7. decembar 2009. god.

2.3.1. Opis granica prostorne cjeline C1

Opis zone C1 počinje na ušću potoka Mačkovac u Oskovu.

Granica nastavlja na sjever preko Gradinskog potoka i
Gradine u dužini od 1500 m prema koti 653 Babina do raskršća
staza Gradinska greda i Babina greda.
Granica skreće u pravcu sjeveroistoka stazom prema uzvišenju
Vitlić u dužini od 400 m, zatim pravolinijski produžava do tromeđe
paracela k.č. br. 1832, 1840 i 1841 K.O. Repnik u dužini od 600 m.
Od ove tromeđe parcela granica zone C1 ide granicom parcele
k.č. br. 1832 koja se nalazi sa lijeve strane i parcela k.č. br. 1840,
1839 i 1834 sa desne strane obuhvatajući iste, izbija na tromeđu
parcela k.č. br. 1832, 1834 i 1833, zatim ide granicom parcele k.č.
br. 1833 koju ne obuhvata i parcela k.č. br. 1834 i 1836 i izlazi na
potok Oskovu.
U pravcu jugoistoka granica ide uzvodno potokom Oskova
koja je ujedno i granica političkih općina Banovići i Živinice do
ušća potoka Mačkovac i potoka Oskova gdje se i završava opis zone
C1.

2.3.2. Opis granica prostorne cjeline C2

Granica počinje sa raskršća puteva iznad igrališta u selu

Brateljevići i ide u pravcu sjevera i prelazi most pored džamije
putem za Kladanj, a iznad osnovne škole gdje se odvaja u pravcu
zapada i to granicom parcele k.č. br. 504 koja je van zaštićenog
područja i parcele k.č. br. 443/1 K.O. Brateljevići koja je unutar
zaštićenog područja, izlazi na put Kladanj - Muška voda gdje ga i
presijeca. Na ovom mjestu nastavlja putem Kladanj - Muška voda u
pravcu sjevera do granice parcele k.č. br. 418 K.O. Brateljevići koja
je unutar zaštićenog područja i parcele k.č. br. 417/1 koja je van
zaštićenog područja, granica na ovom mjestu se odvaja u pravcu
zapada, ide granicom parcela k.č. br. 418, 422 i 424 koje su unutar
zaštićenog područja i parcela k.č. br. 417/1, 414, 415, 423, 403 i
402 koje su van zaštićenog područja, gdje presijeca stari put za selo
Zagrađe. Dalje ide u pravcu zapada, dolazi na krš iznad tunela na
kotu 859 gdje produžava u pravcu Paučkih luka, dolazi do kote 770,
a koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv. „Zapaučki potok“,
gdje je ujedno i granica C2 i B1 zaštićenih zona. Sa ovog mjesta
granica se blago lomi u pravcu sjevera a ispod jezera zv. „Gorsko
oko“ dolazi na kotu 833 zv. „Žedno brdo“.
Dalje nastavlja u istom pravcu, dolazi do potoka zv.
„Osojski potok“ a na kotu 730. Granica dalje ide u istom pravcu do
mjesta zv. „Luka“ parcele k.č. br. 2319 K.O. Tuholj, gdje je ujedno
i granica zaštićenih zona B1, A3 i C2. Na ovom mjestu granica se
lomi pod uglom od 90°, ide u pravcu zapada gdje presijeca rijeku
Drinjaču i put Kladanj - Muška voda, odlazi na kotu 782 koja je
ujedno i granica A3 i C2 zaštićenih zona. Dalje ide u pravcu izvora
zv. „Zeleni vir“ a na kotu 925, sa ove kote granica ide na kotu 1008
gdje je ujedno i granica zaštićenih B2 i C2 zona. Dalje nastavlja u
pravcu juga, presijeca rijeku Srebrenicu i šumski put iznad hotela
„Konjuh“ na koti 750, ide u pravcu istoka sa kote 732,7 (mali
kamenolom).
Dalje nastavlja u istom pravcu, presijeca rijeku Borovnicu i
dolazi na kotu 770,5 gdje je ujedno i granica zaštićenih C2 i B2
zona, nastavlja u istom pravcu do kote 775. Sa ovog mjesta odnosno
ove kote granica ide u pravcu jugoistoka, dolazi do kote 874 mjesta
zv. „Zagradac“. Granica dalje ide u istom pravcu do parcele k.č. br.
954/1 i k.č. br. 800. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom
od 270°, ide u pravcu juga gdje presijeca šumski put, a na koti 735
gdje je ujedno i granica zaštićenih C2 i B3 zona. Granica se lomi
pod uglom od 100°, ide u pravcu istoka, presijeca potok Bebroštica
i put za Bebrovsku pećinu na samom mostu do kote 725, na potoku
zv. „Negajski potok“ a na granici B3 i C2 zona. Granica dalje ide u
pravcu istoka do kote 775 gdje je granica C2 i B4 zona. Granica se
lomi pod uglom od 90°, ide u pravcu sjevera kote 765 (šumski put).
Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu sjeveroistoka i pravcu
kote 675,6 u neposrednoj blizini Bebravskog mosta.
Dalje granica nastavlja nizbrdo rijekom Drinjačom do zgrade
šumarstva u selu Brateljevići, gdje se odvaja starom prugom i dolazi
od raskršća puteva iznad igrališta odakle je i počela.