Potarina plaena u gotovom

UDK. 634.0 YU ISSN 0373 1332

104
GODITE

SAVEZ ERA I TEHNIARA UMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE

7-8
GODINA CIV Z a g r e b 1 980

UDK 634.0

YU ISSN 0373-1332

UMARSKI
Znanstveno-strum Godite 104 srpanj kolovoz SAVJET UMARSKOG

LIST
Godina 1980. LISTA

i drutveno glasilo Saveza inenjera i tehniara umarstva i drvne industrije Hrvatske

I Z D A V A : Savez inenjera i tehniara umarstva i drvne industrije SR Hrvatske uz financijsku pomo Republike zajednice za znanstveni rad SR Hrvatske.

1. s podruja SR Hrvatske i Zagreba: Prof. di M. A n d r o i d (Zagreb), ing. D. B a r t o v a k (Bjelovar), ing. A. F rk o v i (Delnice), ing. J. H a r a p i n (Sisak), ing. V. H i b l e r (Senj), ing. I. K is i e k (Buzet), proL dr D. K l e p a c (Zagreb), dr N. K o m l e n o v i (Zagreb), ing. K. K o u l (Osijek), ing. T. L u c a r i (Vinkovci), ing. S. M i l k o v i (Rijeka), mr. ing. I. M r z i j a k (Karlovac), ing. A. P a v l o v i (SI. Brod), ing. D. P l e t i k a p i (Nova Gradika), ing M. S i m u n o v i (Dubrovnik), ing. B. T k a 1 i (Zadar), ing. E. T o m a s (Varadin), ing. U. T r b o j e v i (Podr. Slatina), ing. S. V a n j k o v i (Zagreb) i ing. . V r d o l j a k (Split). 2. podruja drugih Socijalistikih republika i Autonomnih pokrajina: | Prof. dr S. Jovanovi j Beograd, prof, dr . K o s i r Ljubljana, prof, dr K. P i n t a r i Sarajevo, doc. dr R. R i z o v s k i Skopje i dr D. V u k o v i Titograd.

REDAKCIJSKI

ODBOR
prof,

Prof. dr M. A n d r o i , prof, dr D. K l e p a c , dr N. K o m l e n o v i , dr Br. P r p i , ing. S. T o m a e v s k i i ing. S. V a n j k o v i . Glavni i odgovorni urednik Prof. dr B r a n i m i r Prpi Tehniki urednik Ing. O s k a r P i k o r i

Adresa urednitva i uprave umarskog l i s t a : Zagreb, Trg Maurania 11; tel. br. 444-206 i 449-686; raun kod SDK Zagreb 30102-678-6249. umarski list izlazi godinje u 12 brojeva. Godinja p r e t p l a t a za ustanove i radne organizacije 800. dinara, za pojedince 150 dinara, za studente' ake i umirovljenike 50. dinara, za inozemstvo 1000. dinara. S e p a r a t i se dobiju samo po unaprijed poslanoj narudbi i koliini od najmanje 30 primjeraka. Separate plaa autor. Cijena oglaavanja: 1/1 stranice 1/2 stranice 1/4 stranice 3 000. dinara, 2 000. dinara, 1 000. dinara.

asopis je osloboen od plaanja osnovnog poreza na promet proizvoda na temelju miljenja Republikog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fiziku kulturu SR Hrvatske br. 1416/1-1974. od 22. 03. 1974. g. Tisak: A. G. Mato Samobor Publisher: Union of Forestry Societies of Croatia Editure: L'Union des Societes forestieres de Croatie Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens Zagreb, Maurania trg 11 Tel. 444-206 i 449-686.

HDK 634.0

Y ISSN 0373-1332

UMARSKI

LIST

Glasilo Saveza inenjera i tehniara umarstva i drvne industrije Hrvatske Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia Organe de 1 'Union des Societes forestiere de Croatie Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine Kroatiens Br. No 78/1980.

SADRAJ C O N T E N T S T A B L E D E S M A T I E R E S I N H A L T
UDK 634.02 + 333.7 + 379 31 (497.13) Medvednica I). M a j e r : ume Medvednice kao rekreacijsko podruje grada Zagreba The Forests of Medvednica as Recreation Area of the Town of Zagreb Les forets- de la Medvednica comme zone de recreation de la ville de Zagreb Die Wlder der Medvednica als Erholungsgebiet der Stadt Zagreb (299)

UDK 581.9 (210.5). (497.17) Abies abba Mill. N. G o g o s k i : Prirodna nalazita jele (Abies alba Mili.) na planini Jablanici u Makedoniji Localities of White Fir (Abies alba Mill.) on the Montain Jablanfca in Macedonia Localites du sapin pectine (Abies alba Mill..) sur . la montagne de. Jablanica' en^Macedonie Lokalitten der Europischen Weisstanne (Abies alba Mill.) im Gebirge Jablanica in Mazedonien (339) ZATITA PRIRODE I OVJEKOVA OKOLIA F. K n e b l : ovjek i priroda (345) IZ RADA UMSKIH GOSPODARSTAVA O. P i k o r i : Razvojni prostorni plan za budui nacionalni park KRKA (363) ZNANSTVENI I STRUNI SKUPOVI M. Ka I i n i : Prvo savjetovanje o integralnoj fotointerpretaciji u Zagrebu (366) PUTOSITNICE H. H r i b l j a n : S puta po Argentini i Venezueli (368) ELABORATI O. l k o r i : Park prirode MEDVEDNICA studija zatite prirode, Zagreb 1979. (375)

STRANA STRUNA LITERATURA B. H r u k a : Lcsnicka prace 57 (1978.) br. 1012. (377) B. H r u s k a : Lesnick prace 58 (1979), br. 19. (379) Zeitschrift der Technischen Universitt Dresden, Sep. 5, Heft O. P i k o r i : Wissenschaftliche 3/4, 1980. (386)

OBJAVLJENO JE U UMARSKOM LISTU. . . (344, 388)

Materijali o savjetovanju odranom 24. lipnja 1980. godine u Zagrebu o AKTUALNIM PROBLEMIMA I SAMOUPRAVNOM RAZVOJU UMSKO-PRERAIVAKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE bit e objavljeni u br. 910. o.g. umarskog lista

Sura, list 104:299, 1980.

UME MEDVEDNICE KAO REKREACIJSKO PODRUJE GRADA ZAGREBA Drago MAJER, dipl. in. um. ZAGREB

Medvednica je planina podno koje se, s njezine june strane, smjestio i razvio grad Zagreb. Naziva se i Zagrebaka gora, no taj naziv vrijedi samo za njezin sredinji dio, jer se zapadni dio naziva Vrabeka gora, a istoni Markuevaka gora (s june strane, dok je sa sjevera Bistranska ;i Stubika gora). U govoru se naziva i Sljeme prema njezinom najviem vrhu, (1035 m) koji je najee i posjeivan. Medvednica je i najstariji naziv za ovu planinu, jer je zabiljeen u dokumentima ve 1209. godine, a zatim 1242. i 1328. godine kao Mons ursi. Naziv Sljeme nalazi se u nacrtima od prije 180 godina, dok je naziv Zagrebaka gora star oko 120 godina. PRIRODNE OSOBINE MEDVEDNICE Geografski poloaj Medvednica se nalazi izmeu 45 50' i 4 5 * > 58' sjeverne irine i 15 50' i 16" 20' istone duine; zaprema povrinu od 720 km 2 s glavnom vododjelnicom hrptom smjera SW NE duine oko 42 km a irine oko 20 km. Juna strana prelazi laganim padinama u Savsku nizinu i obiluje potonim dolinama i hrptovima, a sjeverna strana strmo se rui prema Zagorju s manje poprenih hrptova i dolina do ceste Zaprei D. Bistra Slatina D. Stubica M. Bistrica. Glavni trup Medvednice ima oblik splotene elipse, teren glavnog bila je izlomljen, istrgan, nepravilan, vrlo razvijen, nemiran, odakle obilje raznovrsnih ekspozicija i inklinacija. Opisani reljef tla te glavni hrbat kao vododjelnica dijeli Medvednicu na tri gravitaciona podruja: sjeverno, zapadno i juno. Geoloko-petrografski sastav Medvedenica ini gotovo samostalni otok Panonske nizine. Dok su susjedne gore Ivanica (1065 m), Cesargradska gora (590 m), Macelj gora (715 m) i Kuna gora (520 m) po svom sastavu obronci Alpa, Samoborsko gorje pripada Dinarskom sustavu iako njen uzduni prodor upuuje na alpske karkteristike, ali jugozapadni dio Medvednice do doline Vrapak ima iste karakeristike kao i Samoborsko gorje (npr. Ponikve). Ostali dio 299

Medvednice pokazuje slinost s Kalnikom, Moslavakom gorom i Poekom gorom, koje pripadaju Rodopsko-panonskom nizu. Po raznolikosti geolokog sastava i znatnoj poremetnji geolokih slojeva uzdunim i poprenim rasjedima, Medvednica se smatra rasjednom gorom (timor ili horst). Jezgra Medvednice je kristaliniko-paleozojska opkoljena mezozoikim tercijarom i diluvijalnim tvorbama, a protee se od Falata do Tepina vrha, tvore je zeleni kriljevci, zatim karbonski brusilovci, tamno-sivi vapnenci i, mjestimino, pjeenjaci. Zeleni kriljevci nalaze se u suvislom pojasu od Jakova (869 m) do Lipe (489 m) preteno po gornjim junim padinama. Mezozoike tvorbe zauzimaju sjevernu stranu centralnog dijela Medvednice sa verfenskim kriljavcima, vapnencima, dolomitima, krednim vapnencima, laporima i pjeenjacima. Du junog i sjevernog podruja pridolaze tercijalne tvorbe oligocenski lapor, miocenski litovac i lapor, pontijski lapori i ljunak. Litotamnijskog vapnenca ima na podruju Dolja, Dragutinca, na padinama Medvedgrada, Graeca, Rebra, Strmopei i dr. Diluvijalne tvorbe, preteno pjeskovite ilovae, proteu se na junom podruju od Grmoice do Prekrija, Remeta, Graneinskih Novaka, urekovca i Adamovca i dalje, te sjevernom stranom od Ivanca do' G. Bistre do (podnoja) Pepelarnice gdje se uzdie do 300 m. Iz kvartala zastupljen je obronaki i terasni diluvij. Obronaki diluvij na srednjem dijelu Medvednice pokrivaju ilovine, ispod kojih su kredne i pontijske naslage. Terasni diluvij obuhvaa ravniarske dijelove iznad savske doline tzv. Zagrebaka terasa, koja je prema Gorjanovi-Kranbergeru nastala tektonskim procesom, a prema Cvijiu abrazijom pliocenskog Panonskog jezera. U oligocenskim naslagama (npr. Planina) naena je bogata fosilna flora, a u miocenskim i poliocenskim naslagama naeni su mnogobrojni fosili. U predjelima vapnenca razvijene su krake pojave (spilja Veternica, Medvednica, Kameni svatovi, Ponikve), te podzemni tokovi i ponornice. Uz uzdune rasjede ima toplih voda (kod Sus-edgrada), a u prolosti su se iskoritavale i rude: eljezna ruda kod Slanog potoka, Gor. Stubice, Kraljevog vrha i Gor. Bistre. Olovni sjajnik (galenit) vaen je u Rudarskom vrstu kod M. Sljemena (Nikola Zrinjski u 17. st.), a kuhinjska sol kod Slanog potoka (1346. god.), a kameni ugalj kod Vidovca, M. Bistrice i dr. Pedoloke karakteristike Prema pedolokoj karti Instituta za pedologiju iz 1969. god. najvei dio sredinjeg dijela Medvednice zapremaju smea kisela tla na kriljcima, brusilovcima i pjeenjacima unutar kojih se nalaze dvije manje enklave podzolastog smeeg tla na dolomitima i tvrdim vapnencima (Ruevsko brdo, kota 619 m i ispod Rauchove lugarnice, u rastocima potoka Jelena voda). Na istonom dijelu iznad Dolja u slivovima potoka Ivanak, Markovec, Vrapak Mikulii nalaze se podzolasta smea tla na dolomitnim i tvrdim vanencima te podzolasta smea tla na miocenskim vapnencima, a ispod ovih smea karbonatska tla na laporima. Uski pojas lijevo i desno od ceste 300

Mikulii Baun Markuevac prema Bidrovcu i uerju zapremaju tla rendzine na miocenskim vapnencima iznad kojih se proteu od Trnave do Vidovca na kotu Rog smee kisela tla na pjescima i ilovine. sve do kote 696 m u umi Gmajna. U okoliu Tepina vrha (kote 642 ra), Podjezero (kote 421 m) manju povrinu zaprema smee kiselo tlo na kriljevcima, brusilovcima i pjeenjacima. Oko 545 m (Lipnjaki) i kote 514 m (Hrenovko) razvila se podzolasto smea tla na miocenskim vapnencima a juno od ovog podruja i zapadno od Pustodola i Selnice i kote 304 m pa sve do kote 370 m. Selovca nalaze se smea karbonatna tla u laporima. Podzolasto-pseudoglejna umjereno i jako izraena obronaka tla zapremaju obronke ko naselja D. Bistra Oborovo Borova Galekovii, te oko naselja Selnice Borovec Kraljev vrh i obronke Pustodola Selnice Milekovo sve do D. Stubice. Na Medvednici prevladavaju osrednje duboka i duboka tla, dok su plitka tla (rendzine i rankeri) slabije zastupana, uglavnom na strmim kosinama i po hrptovima june i jugozapadne ekspozicje. Aluvijalna tla nalaze se samo u dolinama rijeka Krapine i Save, a u niim dolinama potoka ova prelaze u aluvijalno-deluvijalna. Hidroloke karakteristike Reljef, konfiguracija terena, geoloki sastav i klima uvjetuju, da Medvednica obiluje izvorima, vodotocima i potocima, koji se ulijevaju u rijeke Krapina, Lonja i, s june strane, neposredno u Savu. Pored hladnih izvora s pitkom vodom ima i toplih ljekovitih (kod Podsuseda) i slanih (Slani potok). Podaci meteorolokih stanica Stubika gora (kota 620 m), Kraljiin zdenac (kota 525 m), Sljeme (kota 999 m) i Zagreb Gri (kota 157 m), koje je obradio KIRIGIN (12), nameu sljedee zakljuke: maksimalna mjesena koliina oborina pada u lipnju, io izaziva najvei dotok u vodotoke i kanalizaciju, sporedni maksimum pada u XI mjesecu, a izraziti mjeseni minimum u II i III mjesecu; u prosjeku na vrhu Medvednice padne 450 mm oborina vie nego na podruju cijele Medvednice, a to je opet vie od polovine godinjih oborina Zagreb Gri. Jai porast oborina oituje se ve od 500 m nadmorske visine; najvea godinja koliina oborina na Medvednici zabiljeena je 1959. god.: Sljeme 1840 mm, Stubika gora 1492 mm, Zagreb Gri 1136 mm; najnie godinje koliine oborina bile su ispod 1000 mm i to Sljeme 856 mm, Stubika gora 827 mm i Zagreb Gri 581 mm. Ovi podaci o oborinama na podruju Medvednice upuuju, da grad Zagreb ima izdano oborinsko podruje. Ako uzmemo u raun samo junu stranu Medvednice s cea 8500 ha uma proizlazi, da uz maksimum oborina od 145 mm/m- (u VI mjesecu) padne ukupno 12,325.000 m:i vode, a uz minimum (u III mjesecu), kada oborine iznose 67 mm/m 2 , koliina vode iznosi 5,695.000 m3. Ako povrinski dotie u vodotoke 40% oborina, to se u VI mjesecu slijeva u potoke 4,930.000 m:i, a u III 2,278.000 m:i. Te vode otiu u Savu dijelom otvorenim potocima, a dijelom gradskom kanalizacijom'. 30!

Klimatske karakteristike Klimatske karakteristike Medvednice utvrene su na osnovu podataka meteorolokih stanica Sljeme (osnovane 1887. god.), Stubika goraj (osnovane 1948. god.) i Zagreb Gri te kiomjerne stanice Kraljiin zdenac,(osnovane 1934. god.). Podatke je obradio B. KIRIGIN (12) a) Temperatura zraka Srednja temperatura zraka s nadmorskom visinom pada izmeu Zagreba Gri Stubika gora Sljeme prosjeno od 11,8 C na 8,8 C dakle za 3 C odnosno 5'2C. Iznad 400 m nadmorske visine srednja mjesena temperatura zraka u srpnju nia je od 20 C. Kolebanje temperature zraka je vea u niim predjelima, a s porastom nadmorske visine se umanjuje. Godinje kolebanje na Sljemenu iznosi 18,9 C, u Stubikoj gori 19,9 C, a na Griu 21,5 C, a tome je uzrok zraenja i advekcija. Najmanje temperaturne razlike su zimi (I. mj.) oko 3 4C u doba najniih temperatura, a najvee u VI. mjesecu (oko 6,3 C). Radi tih promjena, da su najhladniji dani ,'esto u Zagrebu magloviti a na Medvednici (iznad 500 ili 800 m) da su sunani; esto su temperature zimi na Sljemenu i do 12" C vie od onih u prizemnom sloju maglovitog nizinskog podruja Zagreba. Apsolutni minimum temperature zraka bio je u II mj. od 23,5 C, a u Zagrebu Gri 19,4 C (1946/59. god.). Apsolutni maksimum temperature zraka iznosio je na Sljemenu u VII mj. 31,6" C, a u Zagreb Gri 40,3 C. U toku zime (XII II mj.) srednja dnevna temp, zraka iznosi 0C, a najvea dnevna temperatura pojavljuje se izmeu 13 14 h, a najnia od 4 6 h. b) Relativna vlaga zraka Srednja godinja vlaga zraka iznosi na Sljemenu 79%, najvia je u XI XII mj. 87%- Srednja god. vlaga zraka iznosi: zimi 84%, u proljee 76%, ljeti 76%, u jesen 82%. Amplituda: na Sljemenu 8%, Stubika gora 8%, Zagreb Gri 14%. c) Naoblaka i broj sunanih dana Srednja mjesena i godinja naoblaka na Sljemenu najmanja je u VIIT mj. = 4,3, najvea u XI mj. = 7,4, srednja god. a 6,0, pa se prema K. KNOChu nalazimo na graninoj liniji (izonefi) koja odvaja sjeverne oblane dijelove Evrope od junih predjela. Najvea naoblaka iznad 500 m pojavljuje se u XI mj., a u niim predjelima u XII mj. U XI, XII i I mj. sunce sije u prosjeku 77 sati due nego u Zagrebu, a gornja je granica zamagljenja na 600 800 m nad. visine tj. iznad te visine je sunano, dok je u Zagrebu magla. Srednji mjeseni i godinji broj vedrih dana: najmanji je u XI XII mj. sa 2,6 dana, a najvei u VII mj. sa 9,6 dana sredinji godinji 62,9 dana. Srednji mjeseni i godinji broj oblanih dana: najmanji je u VII VIII mj. sa 5,8 dana, a najvei u XII mj. sa 16 dana; srednji godinji 127,5 dana. 302

U toku zime u Zagrebu ima 5 oblanih dana vie nego na vrhu Sljemena, a u toku cijele godine 12 dana vie bez sunca nego na Sljemenu iznad 1000 m visine. d) Oborine Srednja mjeseena i godinja koliina oborina, najmanja je u III mj. sa 65 mm, najvea u VI. mj. sa 166 mm srednja god. sa 1238 mm. Sporedni maksimum pada u XI mj., a izraziti minimum u II i III mj. Razdioba oborina na ljetni (V X mj. i zimski period (XI IV mj.) pokazuje izrazite oznake kontinentalne klime podruja. Jai porast oborina dolazi ve iznad 500 m nadm. visine, tako da u prosjeku padne na Medvednici oko 450 mm oborina vie nego u podnoju Medvednice. Najvea koliina oborina zabiljeena je 1959. g. sa 1840 mm, a najnia 1946. g. sa 856 mm. Najvea dnevena koliina oborina izmjerena je 12. VI 1958. g. s 90 130 mm, a najmanja 1951. sa 78 mm. Za snjene prilike na Medvednici mjereni su podaci 1943 1959. god., dakle za 16 god. U prosjeku, prvi snijeg pada oko 16. X na nadmorskoj visini od 1000 m, a u Zagrebu mjesec dana kasnije (oko 15. XI). Srednji broj snijenih dana i prosjek zimi jest: najmanje u VI/IX mj. samo 0,1 dan, a najvije u I mj. s 12,1 dan prosjeno zimi 56,2 dana. U prosjeku, na Sljemenu pada snijeg 22 dana vie nego u Zagrebu, time da tokom zime pada 50% dana, proljee 27%, a u jesen 16% dana. Najvei broj sa snijegom bio je 1956. g. s 22 dana, a najmanji zimi 1948/49. g. sa 2 dana (veljaa). Trajanje snijenog pokrivaa na grebenu Medvedenice traje u prosjeku 174 dana, a u Zagrebu 68 dana. e) Vjetrovi Mjerenjem vjetrova za period 1946 1959. god. utvreno je, da su po po estini vjetra glavni smjerovi SE i NE, dakle okomito na smjer protezanja Medvedenice. Na tiine bez vjetra otpada oko 8%, a u Zagrebu 6%. Najjai vjetar SE sa 251%, a najslabiji je E sa 4%, tiho bez vjetra 8%,. Mjeseeni i godinji srednjak jaine vjetra u boforima: u VII mj. najnii s 2,5, a u I mj. najvii s 3,5 ili prosjeno godinje 3,0. Srednji broj dana s vjetrom ^ od 6 bofora: u VII i IX mj. 5,9 dana t u III mj. 13,1 dan ili prosjeeno godinje 109,9 dana. Srednji broj dana s vjetrom od 8 bofora: najmanje u IX mj. s 0,6 dana, a najvie u III mj. s 2,6 dana, prosjeno godinje 17,8 dana. Na Sljemenu je olujnih dana 18 a u Zagrebu 2 dana. f) Vidljivost Vidljivost je jedna vana komponenta i stimulator boravka na Medvednici. Izgradnjom novog TV-tornja (visine 168 m) s vidikovcem u visini od 98 m ta kategorija dobiva jo vie na atraktivnosti, jer se za dobre vidljivosti moe uoiti panorama i od 200 km uokolo (Triglav 2850 m). Uz stepen vidljivosti: od 410 km porast u % od 1016 h je 1 7% od 10 20 km porast u % od 10 16 h je 2 4% od 20 50 km porast u % od 10 16 h je 1 12% preko 50 km porast u % od 10 16 h manje od 1%. 303

Unato injenici da je u 64% sluajeva horizontalna vidljivost s Medvednice vea od 10 km, ne moe se uvijek raune ti vidokrug da e ispod i unaokolo biti uvijek vidljivo. Pojavom prizemne magle, u jesen i zimi, esto zatvara cijeli vidokrug, ali se otvara izvanredna horizontalna vidljivost i preko 180 km (na Pohorje, Kamnike i Julijske Alpe, Snenik, Risnjak, Bjelolasicu i Velebit) i to preteno u hladno godinje doba. g) Klimatski odnosi

pokazuju niz osobitosti: srednja god. temperatra podnoja iznosi oko 11C. a na najviim glavicama oko 6", to odgovara posvema srednjoevropskim prilikama, u kojima se na svakih 100 m nadm. visine sred. god. temp, pada za 0,56" C. Oborine se kreu na podnoju do 900 mm, a na najviim poloajima oko 1200 mm, ljeta su vrlo ugodna, a jeseni srazmjerno duge, kasna jesen i zime vlane i maglovite obino snijene. Vegetativni period u ovako opisanoj klimi traje od III do X mj., a zbog hladnih proljetnih noi zaostaje nastup vegetacije u viim poloajima za 2 3 tjedna, ali isto ta'ko i ranije zavrava. Medvednica je vana granica vjetrova i oborina. Klimatski se sjeverna strana znatno razlikuje od june, koja ima blau klimu od sjeverne. Juna je strana opet jae izloena insolaciji, oborine bre ishlapljuju, a snijeg kopni. Zimi je esto za nekoliko stupnjeva zabiljeena via temperatura na Medvednici negoli u dolini, kad se u to vrijeme nad gradom razastrla gusta slojevita magla i smog'a vrhovi Medvednice su divno osunani. Ljeti je opet temperatura za nekoliko stupnjeva nia na planini od one u gradu, pa odatle strujanje hladnog osvjeavajueg uzduha sa Medvednice u grad. Prema tome, ume Medvednice imaju znaajnu ulogu za klimu grada Zagreba, umanjuju klimatske opreke i ekstreme, te time ublauju klimu. ume su izvor i proista svjeeg uzduha. te ine plua grada Zagreba.

SI. 1. Vrabeka gora: uvala uz potok Mikuli i Vrabekl potok; zona brdske bukove ume u kojoj je po hrptima uprskana uma kitnjaka i pitomog kestena. Foto: M. Rukavina. 1978. 304

FLORISTIKE I FITOCENOLOKE KARAKTERISTIKE Flora Medvednice Na srazmjerno malom prostoru Medvedenice zastupane su brojne biljne vrste srednjoevropskih mezofita, a na posebnim lokalitetima i junoevropski termo odnosno kserofiti. Na Medvednici nalazi se i stanoviti broj alohtonih tj. po ovjeku uneenih vrsta. Termofilne vrste nalaze se na vapnenastima stanitima i plitkom tlu na prisojnim stranama i glavicama ne samo na junoj i zapadnoj strani Medvednice nego i na sjevernoj (iznad Stubikih toplica npr. i dr.). Od drvea i grmlja od termofilnih vrsta nalaze se: hrast medunac (Quercus pubescens Wild),, crni grab (Ostrva carpinifolia), crni jasen (Fraxinus ornus), mukinja (Sorbus Aria), drijen (Cornus mas), crna hudika (Viburnum lantata), mumulica (Cotoneaster sp.) i dr. Stabala hrasta medunca ima promjera na 1,30 m i do 50 cm (na Rebru), a crnog graba i do 30 cm (na Rebru, kod Karivaroa). U prizemnom sloju nalaze se: otrolisna veprina

SI. 2. uma javora i gorskog jasena uz cestu izmeu plan. domova eljezniar i Puntijarka. Foto: M. Rukavina, 1979.
30;5

Ruscus aculeatus), bljut (Tamus communis) i, kod Dolja, grohotua (Colutea arborescens) kao jedino nalazite u kontinentalnim umama Hrvatske. Od alpske flore nalazi se: Epidemium alpinum, Anthylus alpestris, Trifolium alpestre i dr. Prirodnu rijetkost predstavlja Lonicera Xilosteum (navodno pronaena na vapnenanim stijenama iznad Markovog travnjaka i na peinama potoka Bistre). U raritete Medvedenice spadaju i ove vrste: Primula auricola (kod Gorice na Vitelikim stijenama), Panonica carallina (na Srednjem brijegu ispod Pongraeve lugarnice na Veternice, SZ od Medvedgrada, na Komuarevoj i Banovoj peini od Vidovca), a rijetke su Iris germanica (modra perunika na Stranjecu), Iris graminae (na padinama Otrice) i Lilium carniolicum (kranjski ljiljan kod Kamenih svatova i na padinama Otrca). Od vrsta, koje ukrauju Medvednicu svojim cvjetovima, izmeu ostalih, navodimo ukasti nizanj (Hacqetia epipactis), modru jetrenku (Anemone hepatica), zvonie (Campanula sp.), visibabe (Galanthus nivalis), proljetni podlistak ili afran (Crocus vernus), lopuh (Petasites officinalis, uz potoke), kaljunica (Caltha palustris), abljak (Ranunculus sp.). Od alohtonih vrsta na Medvednicu unesena je smreka uz planinarske domove, kao grupe te kao drvored posaen prije 80 godina uz cesrtu od Blizneca na vie). Unoeni su i borovi (borovac, banksiana, crni i obini), a izmeu dva rata ispod Brestovca posaena je i kultura duglazije. U umi umarskog fakulteta uz navedene vrste nalazi se i Panieva omorika, ari te molika i munjika. Na mrava tla, opuzine i u naputene kamenolome saen je bagrem, koji se i prirodno iri na slabo obraslim povrinama (od ciklona, sjea i si.). umske Htocenoze Prema . RAUU (19) ire podruje Zagreba nalazi se u eurosibirskosjeveroamerikoj regiji, ilirsko provinciji i oblasti unutarnjih uma s jasno izraena dva visinska pojasa i tri vegetacijska podruja. To su: A) Podruje nizinskih uma (mokrih i vlanih terena) sa cenozama: 1. uma vrbe, 2. uma crne johe, 3. uma poljskog jasena s kasnim drijemovcem, 4. uma hrasta lunjaka i velike utilovke i 5. uma hrasta lunjaka i obinog graba; B) podruje breuljaka, nieg gorja, podgorja i prigorja sa cenozama: 1. uma hrasta kitnjaka i obinog graba, 2. uma pitomog kestena, 3. uma hrasta kitnjaka, 4. uma hrasta medunca i crnog graba i 5. gorska uma obine bukve; C) podruje gora i planina sa cenozama: 1. uma bukve i jele i 2. uma obinog jasena i gorskog javora. uma vrbe bijele vrbe (Salicetum albae) nalazi se fragmentalno uz potoke (npr. Vrabekoga, Blizance, Reke, Bistre i dr.) na podruju stalno vlanog stanita i visoke podzemne vode; uz Salix alba nalaze se i S. fragilis te grmolike S. purpurea, S. cinerea i S. caprea. uma crne johe (Alnetum glutinosae) nalazi se u donjim tokovima veih potoka, ali se u manjim skupinama i grupama uvlai i duboko u Medvednicu. Na pojedinim lokalitetima joha postie znatne dimenzije te ih 306

npr. uz potok Bliznec ima s pp 60 cm. U sloju grmlja nalaze se nizinske vrbe, hudika, truljika, svib, kupina, hmelj a u prizemnom sloju movarice kao npr. Carex brizoides, C. elongata i dr. Sume lunjaka s obinim grabom (Carpino betuli Quercetum roboris) nalazi se na najniim terenima uz potoke s naplavinskim tlom. U toj cenozi javlja se tzv. nitoroflora (bazge, koprive i dr.). uma hrasta kitnjaka s obinim grabom (Querco-Carpinetum) nalazi se po diluvijalriim breuljcima i drugim obroncima na dubljim i svjeima, ali ocjeditim, tlima neutralne do slabo kisele reakcije (Ph 6,5 7,5). U sloju drvea uz kitnjak pridolazi i trenja te, podstojno, obini grab; u sloju grmlja nalazi se lijeska, evropska kurika i obina kozokrvina, a u prizemnom sloju, uz ostalo i Anemone nemorosa, Crocus vernus, Primula vulgaris, Carex silvatica te Asperula odorata. U blizini naselja u prolosti se obilno steljarilo, a grab sjekao za odrjev pa je nastupila degradacija tla te je nestao i grab i stvorila se acidofilna kitnjakova uma (Ph 4 5,5). Inae uma hrasta kitnjaka i obinog graba najrairenija je klimazonalna zajednica na Medvednici te se nalazi od prigorskih do brdskih podruja na

SI. 3. U podruju Sljemena uz cestu kod planinarskog doma eljezniar gust jelov podmladak ispod starih bukava. Foto: M. Rukavina, 1979. 307

pseudoglejnim, slabo ili umjereno podzoliranim te na smeim umskim tlima. uma pitomog kestena (Castanetum sativa) razvijena je na podzoliranim ispranim odnosno smeim kiselim ili lesiviranim tlima slino kao i kitnjakova uma. Nalazi se na dubljim, svjeim i boljim tlima koja su nastala na kriljevcima i pjeenjacima, a mogu nastati i na vapnencima i dolomitima. Zajednica je uvjetovana klimom, tlom i reljefom i nalazi se u pojasu iznad ume kitnjaka i obinog graba, a ispod brdske ume bukve, esto i unutar tih uma. Razvila se uglavnom u uvalama na blago nagnutim tlima, terasama i tavanima, na prisojnim poloajima. uma pitomog kestena dopire do 600/700 met. nadm. visine, a na njenim stanitima, uz ostalo, pridolazi Juniperus communis, Calluna vulgaris, Vaccinium myrtillus tj. acidofilne vrste. Kestenova uma razvila se na prikladnim, stanitima i okolo itave Medvednice s orijakim stablima od kojih su neka ostala do naih dana kao npr. u umi Graec vie Graana s promjerom na 1,30 m do 2,0 m. uma hrasta kitn] aka( Luzulo Quercetum petraea) razvijena je na podlozi kriljevaca i pjeenjaka, na opodzoljenim lesiviranim i dekalcificiranim smeim tlima, kisele reakcije, na tlima izvrgnutim jaem ispiranju. Obino su to pjeskovito-ilovasta tla ili deblje naslage kremenog pijeska. Prostire se po breuljcima, podgorju i prigorju, a na sunanim padinama dosie na Medvednici do 500/700 m. Razvija se uvijek na pristojnim i dobro ocjeditim tlima hrptovima, sedlima, kosama i blaim stranama. uma hrasta medunca i crnog graba (Ostryo Quercetum pubescentis) razvija se na donjim i srednjim padinama gora, na strmim pristojnim stranama, na plitkim vapnenastim i dolomitnim tlima. Obino je razvijena samo fragmentarno, na manjim povrinama, na smeim karbonatnim tlima i rendzinama, na supstratu litotamnijskih vapnenaca. Uspinje se i do 600700 m nad morem, a najee je danas u obliku panjae ili ikare, rjee u obliku visoke ume. Najbolje sastojine ove zajednice nalaze se na podruju Lukovice i podruju Rebar iznad Graana, u kojima ima stabala medunca s pp do 50 cm, a crnog graba do 30 cm. Uz osnovne vrste nalazi se u toj zajednici i cer, crni jasen, klen, mukinja i brekinja u sloju drvea, a drijen, utika, crna zanovijet, klokoika i dr. u sloju grmlja, a u prizemnom Geranium sangvineum, Polygonatum officinale, Trifolium rubens, Epimedium alpinum, Dorycnium germanicum i dr. U viim predjelima na hladnijim i izloenijim poloajima ova zajednica prelazi u umu crnog graba i crnog jasena (Ostryo Fraxinetum orni). Gorska uma bukve (Fagelum montanum croaticum) najvanija je biljna zajednica u kojoj bukva dolazi kao edifikator. Redovno je razvijena izmeu 300 i 800 m nadmorske visine. Na Medvednici u uvalama s june strane sputa se i na 250 m, dok joj je na hrptovima donja granica na cea 700 m. U vertikalnom smislu uklapa se izmeu pojasa hrastovih i jelovih uma. Ekoloka amplituda bukve je iroka te se razvija na razliitim tlima i supstratima pa se razlikuju acidofilne, neutrofilne i bazifilne grupe. U donjem pojasu pomijeani su obini grab, kesten, kitnjak i trenja, a u gornjem pojasu javor mlije i gorski, gorski brijest i obini ja308

sen; u sloju grmlja nalazi se crvena bazga, velelisna kurika i dr. Tipina bukova uma na Medvednici je regularna visoka uma, a rjee preborne strukture. Bukove ume tvori bukva s vrlo krupnim stablima, a svojim lijepim uzrastom svijetlom i glatkom korom, lijepo formiranih kroanja i bujnim arenilom, zeljastih proljetnica predstavlja veliku estetsku vrijednost. uma bukve i jele na Medvednici prema rezultatima dosadanjih istraivanja moe se svrstati u zajednicu Abieto-Fagetum pannonicum. Udio ovih vrsta mjestimino je podjednak, mjestimino dominira jedna a mjestimino druga vrst, ve prema klimatskim i ekolokim osebinama tla. U vertikalnom smislu ta se uma nastavlja i oslanja na umu gorske bukve. Razvija se na raznim tlima raznih supstrata na pliim tlima uee bukve je vee, a povrinski su slojevi neutralni ili slabo bazine reakcije; na dubljim tlima, gdje je uee jele vee, tla su vie ili manje kisele reakcije. Na Medvednici ova cenoza nalazi se na podlozi zelenih kriljevaca na smeim umskim tlima. uma obinog jasena i gorskog javora (Aceri Fraxinetum) nalazi se na podruju bukve i jele, u uvalicama i blaim padinama, uglavnom iznad 800 m, na redovno dubokim svjeim humoznim tlima, na kojima trunu organske tvari u veim koliinama, a zadrava se dugo snijeg koji dobro natapa tlo. Ta zajednica tvori vee ili manje grupe i skupine, rjee manje sastojine. Ova cenoza nalazi se iznad 800 m nadm. vis. u blagim valama i uvalicama s dubljim svjeim tlom i dosta zrane vlage, a zimi i nagomilanim snijegom. Uz navedene vrste nalazi se i javor mlije te i gorski brijest u sloju drvea, a u sloju grmlja Sambucus nigra, S. racemosa, Rubus idaeus, Daphne mezereum i dr.; od prizemnog raa navodimo ove vrste: Lunaria rediviva, Corydalis cava, C. solida, Actaea spicata, Impatiens nolitangere i Geranium robertianum. Na podruju bukve i jele na otvorenom (razgaljenim) mjestima (nakon sjee, poara, ciklona) obilno se javlja trepetljika tvorei cenozu Populetum Iremulae te breza cenoza Betuletum pendulae. Naseljavaju se i grmolike vrste kao iva, bazga, kupina, malina i dr. Obje vrste djeluju vrlo dekorativno te tako imaju posebnu vanost u park-umi, kakova je Medvednica. Obje cenoze prolaznog su karaktera, jer se pod zatitom njihovih kroanja '.rio dobro razvijaju autohtone vrste polusjene i sjene tj. jela i bukva.

309

SI. 4. Podruje Sljemena s TV tornjem, spust na inovniku livadu, ispod starih jela radi zakorovljenosti kupinom nema podmlatka. Foto: M. Rukavina, 1978.

310

POSJEDOVNI ODNOSI UMA NA MEDVEDNICI Poetkom drugog tisuljea nae ere ume na Medvednici bile su u posjedu zagrebake biskupije i kaptola te plemena Aa. Tokom vremena ume plemena Aa mijenjale su posjednike i vlasnike, a meu posljednjima bili su Rauch (gospodar Lunice), Kulmer (ume oko Medvedgrada), Steeb i urevac (veleposjed G. Stubica), Gorjan (Bistra) i dr. Pojedini veleposjednici tokom vremena prodavali su dijelove svog posjeda i pojedincima, posebno bliim seljacima, i te umske povrine i danas su u privatnom vlasnitvu. Do 1947. godine dio uma, uz rub umskog kompleksa, pripadao je takoer seljacima ovlatenicima zemljinih zajednica, koje su organizirane za gospodarenje sa umama izdvojenim u ime prava slunosti provedbom segregacije 1871/73. god. S june strane Medvednice postajale su zemljine zajednice sela Vidovec, tefanovec, Popovec, Bidrovec, Dubrava, Trnava, Deevec, Markuevac, Baun, Graani, estinski Kraljevce, Luki-Bijenik, Mikulii i Vrape sa zapadne strane bile su Bistranska Poljanica i Gornja Bistra, a sa sjeverne Kraljev vrh. Grad Zagreb postaje vlasnikom 730 rali i 517 . hvati uma podkraj 16. stoljea, koje je dobio parnicom od vlastelinstva Medvedgrad za osiguranje slunosti (drvarenja i paarenja) gradskih kmetova. Kako je tokom vremena odnos prestao postojati u okviru segregacije 1871. god. te su ume postale vlasnitvo slobodnog i kraljevskog grada Zagreba (na osnovu odluke Kr. upanijskog stola u Zagrebu kao urbarijalnog suda od 9. VI 1871. br. 2040). Od vlastelinstva estine kupuje Zagreb 1903. godine 75 rali i 270 hv susjedne ume (za svotu od 150 000 Kruna) te je od tada grad vlasnik 805 rali i 787 hv. Te ume nalazile su se na tromei poreznih (katastarskih) opina Graani, Remete i estine odnosno u predjelima Rebar, Kraljie, Stare sjenokoe, Brestovac, Kalie, Kozji hrbat, Kravaanka i Sljeme sve u slivu potoka Bliznec. Kroz taj gradski posjed izgraena je i sljemenska cesta. Poslije I svjetskog rata grad Zagreb kupuje i nove umske povrine i to od 1926. do 1929. 589 ha od Kulmera, 259 ha od Gorjana i 72 ha od urevia, a 1936. god. 258 ha od Pongratza tako, da je do kraja II svjetskog rata ukupna povrina gradskih uma iznosila 1640 ha. To su bile ume iznad Mikulia (kupljeno od Pongratza), u predjelima Pustodol, Sljeme, Kraljiin zdenac, Supljak i Sv. Jakov (od Kulmera), Bistra (od Gorjana) i u Stubici (od urevia). umski posjed zagrebakog Kaptola iznosio je 859,95 ha a nalazio se u istonom dijelu Medvednice (Markuevaka gora). Poslije osloboenja 1945. godine privatni veleposjed potpao je pod agrarnu reformu i konfiskaciju, a 1947. godine, na osnovu Zakona od 15. IV 1947. o proglaenju uma bivih imovnih opina, zemljinih i njima slinih zajednica openarodnom imovinom, podrutvovljene su i te ume i stavljene pod upravu Narodnih odbora kotara Zagreb i Donja Stubica. Od toga su bile izuzete jedino ume grada Zagreba, koji i nadalje njima gospodari. Od podrutvovljenja bila je izuzeta i suvlasnika uma Gora Kulmerica na podruju Donje Stubice povrine 231 ha i, dakako, u individualnom vlasnitvu u povrini cea 5 126 ha. Povrina uma zemljinih 311

zajednica iznosila je 3 741 ha, a pod agrarnom reformom i konficiranih 2 574 ha. 1951. godine Nar. odbori kolara prestaju upravljati umama koje se predaju umskim gospodarstvima. ume na Medvednici pripale su umariji Zagreb i Donja Stubica, a ukupna povrina drutvenih uma na Medvednici iznosi 7 955 ha.

SI. 5. Poetak Crvenog spusta s pojedinanim vrio lijepim stablima gorskog javora i jasena. Foto: M. Rukavina, 1979.

312

GOSPODARENJE SA UMAMA MEDVEDNICE D II SVJETSKOG RATA O nainu gospodarenja i stanju uma na Medvednici u prolosti moemo pratiti samo prvotni posjed grada Zagreba i za ume Kaptola i to za gradske od kraja prolog stoljea (na osnovu gospodarske osnove iz 1877. go.) a za kaptolske od poetka tog stoljea (na osnovu gospodarske osnove raene od 1906. do 1912. godine). Za ume ostalih posjednika nisu nam poznati podaci gospodarske osnove. Izrada privrednog plana ili programa za privatne ume, ali samo za vee od 300 ha, obavezna je tek od 1930. godine (prema 74. Zakona o umama od 29. XII 1929. god.). Za ume b. zemljinih zajednica odnosno urbarnih opina ta obaveza datira ve od 1871. godine (po propisima Privremene naredbe o upravi i gospodarenju i uivanju opinskih uma u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji), odnosno, kasnije, po odredbama Zakona o umama iz 1929. godine. Po ovom Zakonu obaveza izrada gospodarske osnove takoer je bila vezana za posjed preko 300 ha, obrasle povrine, dok za manje bila je dovoljna izrada privrednog programa za period od 10 godina ili ak i samo inventarisanje ume sa senim redom (l. 59. cit. Zakona). U praksi gospodarenje se vrilo na osnovu drvosjenih i ogojnih prijedloga, koje je trebala odobriti vrhovna umarska vlast u Hrvatskoj (izmeu dva rata Banska uprava). Gospodarenje u privatnim umama po prvom Zakonu o umama, onom iz 1852. god., bilo je slobodno uz obavezu da se golosjeine poume u roku od 3 godine. Po odredbama Zakona o umama iz 1929. godine privatna lica mogu svoje ume slobodno iskoriivati pridravajui se propisa ovog Zakona time, da se u opravdanim sluajevima .. . izuzetno moe propisati obaveza gospodarenja umom po naelu stroge potrajnosti (isto 74). Za sve ume vee od 300 ha postojala je obaveza izrade privrednog plana (gosp. osnove) ili programa, koje je odobravao ban. (U stvari bila je to samo formalnost jer se zakonom nije oduzelo slobodno raspolaganje privatnom svojinom). Prema 75. za iste sjee predviene planom ili programom privatnik nije trebao sjeu prijaviti nadlenom organu, dok je u protivnom to bio obavezan. Kako su privatnici u tom razdoblju gospodarili svojim umama u prolosti, do osloboenja, poznato je javnosti, kad su u ume Medvednice do i iza I. svjetskog rata ule prve jae sjee ((sjea Kulmerove ume od V. Plazura Sv. Jakoba) do najvieg vrha, zatim onih u Vrabekoj gori i oko Ponikava, zatim sjea ume na Brestovcu za izgradnju sanatorija 1907. god., sjea u Pongraevoj umi starih hrastova i kestena, te sjea pred sam rat 1914. god. u umama vlastelinstva Lonica, nadbiskupije i prvostolnog kaptola, u Rauchovoj umi (od Rakove noge i ispod lugarnice) radi stvaranja livada i osnivanja novog planinskog gospodarstva (sada fakultetsko dobro). Za eksploataciju uma Raucha izgraena je bila i umska eljeznica iz Stubice do Rakovih nogu, zatim iz uma Markovak izgraena je bila iara dolinom potoka Bistre. Spominje se i sjea biskupskih uma oko Lipe, kaptolske ume na Gorici, u Painjaku i Koprivnjaku (radi ega je nastala snana erozija bujice i poplave) i dr. sve 313

iz spekulativnih razloga, bojei se provedbe agrarne reforme poslije I svjetskog rata. ume grada Zagreba Kako je ve naprijed navedeno, za ume matinog posjeda grada Zagreba povrine 730 kat. jutara i 517 hv prva osnova izraena je 1877 godine. Ureiva je bio MIJO VRBANI i on je propisao preborno gospodarenje. Ukupna drvna masa iznosila je 81 978 m 3 ili 195 m 3 /ha, od ega je udio mase bukve iznosio 68/, hrasta i kestena 20D/o te jele i smreke 12%. Drugu gospodarsku osnovu izradio je 1903. god. RUDOLF ERNY (6). Ova osnova obuhvatila je 805 kat. jut. i 787 hv tj. za poveanje matinog posjeda naprijed spomenutim kupom od 75 kat. jut. i 270 hv od vlastelinstva estine. Erny je gospodarsku jedinicu nazvao Sljeme, koja je ujedno bila i umsko-upravni kotar sa sjeditem u BMznecu. Osnovana su i dva uvarska sreza, jedan sa sjeditem na Slgemenu (gradska kua), a drugi, za donji dio uma, na Rebru. Gospodarska jedinica bila je .podijeljena na 12 odjela i 39 odsjeka. Prema tome prosjena veliina odjela bila je oko 67 kat. jut ili 39 ha, a odsjeka oko 12 ha.

stanje

JQ03y.

fOOa

- clcbai

f?/tfec/

Graf. 1. Odnos povrina u gradskoj; umi po dobnim razredima 1903. godine. Obrasla povrina iznosila je 777,32 kat. jut., a drvna masa procijenjena je sa 56 992 m 3 ili po 1 ha 127 m3. Drvna masa 1903. god. iznosilla je dakle samo 65% po gospodarskoj osnovi iz 1877. godine. Ovo smanjenje posljedica je neurednog gospodarenja u tim umama u periodu 18771904. godine, kako pie Erny. Struktura sastojina po vrsti drvea po Erny-evoj 314

osnovi bila je: bukva 78%, hrast/kesten lVo i jela/smreka l2>/, tj. poveao se udio bukve, a smanjio hrasta i kestena dok je udio jele i smreke ostao nepromijenjen. Dobna struktura sastojina po osnovi Erny-a bila je: Tabl. 1.
I 1-20 g. II 21-^0g. III 4160 g IV 6180 g. V 81100 g. Svega

Kat. jutara 10,59 u / = 1,50 397,90 50,50 173,61 22,50 172,56 22,50 22,66 3,00 777,32 100%

Kako Erny propisuje 100-godinju ophodnju to normala iznosi 155,40 kat. jut., pa je abnormalnost poreaja dobnih razreda oita. Visinu ophodnje Erny je odredio prema najzastupljenijoj vrsti tj. bukvi (s grabom) poto u toj dobi pada najvei prihod na drvu, a popreni godinji prirast u 100,toj, god. kulminira (12.). Periodini etat povrina i drvne mase obraunat je: za li polurazdoblje (19081917. god.) sa 109,06 k.j. i 13 247 m, za U polurazdoblje (19181927. god.) sa 108,09 k.j. i 12 669 m, za II gosp. razdoblje (19281947. god) sa 174,05 k.j. i 25 034 m l Prema tome bi sjea u oba gospodarska razdoblja bila izjednaena, a sjeivi etat optereuje drvni fond sa 2,1 2,2l0/o. Etat prethodnog prihoda utvren je s 377 m 3 /god. na povrini od cea 66 kat. jut. ili 6 m 3 /ha. Prosjeni godinji prirast utvren je po tablicama Felstmantela s 1804 m3 ili 2,3 m s po kat. jut. obrasle povrine. Cilj gospodarenja bio je proizvodnja i podmirenje grada ogrjevom, dok e se neznatne potrebe na grai podmiriti jelovinom, hrastovinom i kestenovinom uzimajui u obzir, da zagrebake ume imaju i svrhu klimatskog boravita graana. Materijal dobiven ienjem mladika koristit e bistranski ugljari za proizvodnju drvnog uljena, kojeg su potrebe bile znatne. Nain sjee i obnove sastojina u pravilu treba biti oplodna sjea (preteni udio bukve) s runim popunjavanjem istina jelovim sadnicama ili hrastovim i kestenovim irom. Gojidbenom osnovom stoga je predvieno godinje poumljavanje 7,43 kat. jut. sjeina i popunjavanja sjeina i kultura na 13,55 kat. jut. godinje s ukupnim utrokom prosjeno godinje 234 Kr. Prema obraunu prosjeni godinji prihod na ogrjevnom drvu iznosio bi 4 600 Kr, a rashodi 5 420 Kr, dakle 820 Kr. vie. Manjak treba podmiriti grad Zagreb. Dodajemo, da je drvna masa utvrena pomou pokusnih ploha, njih 44 ukupne povrine 30 kat. jut. ili 4J0/ ukupne obrasle povrine. 315

Treu osnovu izradio je 1925. god. ALBIN LEUSTEK. Leustek je zadrao oplodnu sjeu i ophodnju od 100 godina. Etat je povien na 2450 m* godinje glavnog i prethodnog prihoda, dakle jae je naglaen ekonomski znaaj gradske ume Sljeme. Povienje etata Leustek je obrazloio potrebom postizanja normalnog stanja sastojina, a ostvarit e se intenzivnijim proreivanjem. Kako se gradski umski posjed poslije 1925. godine ve izmeu 1926 29. poveao za 918 ha, a 1936. godine za daljnjih 258 ha bilo je pokuaja, da se izradi nova osnova, ali do toga nije dolo. ume Prvostolnog kaptola zagrebakog Prvostolni kaptol zagrebaki zatraio je 1906. god. od Hrvatske zemaljske vlade u Zagrebu, da se za njihov umski posjed na Medvednici Markuevaka gora izradi gospodarska osnova. Taj posao povjeren je ANDRIJI BOROIU, koji s radom poinje 1907. godine. Boroi je uspio obaviti, uz pomo bugarskog umara Georgija Petrova, terenske radove, ali je uredske poslove, zbog smrti A. Boroia 1909. god., obavio i gospodarsku osnovu sastavio 1911/12. god. prof. URO NENADI.

C/rcif.&r.Z. <Stct12J<L &HM*

J-or/rjci/cL
- * *

7= ta
li

JfCK- 350 -

3oo zsczoo /sa too J>0

>~4i/f3

&M *>& ^8<^l ts If-tt

5S'/,9/

&*;*&

vi *- c/o ruxrec/

Graf. 2. Odnos povrina u Kaptolskoj umi po dobnim razredima 1911/12 godine. 316

Povrina kaptolskih uma u Markuevakoj gori iznosila je 1493 kat. jut. i 265 . hv ili 859,95 ha, od ega je 1484,74 kat. jut. obrasla umska povrina, 8,73 kat. jut poljoprivredne povrine i 0,66 hat. jut. istina. Do ove gospodarske osnove uma se uivala putem neuredne prebirne sjee prema potrebama vlasnika i na mjestima povoljnijeg izvoza. Oko 1865. god. na zapadnoj strani, u prvih est odjela po gospodarskoj osnovi, jedan zagrebaki trgovac posjekao je znatnu drvnu masu (koliina nije registrirana u Osnovi). Krajem XIX stoljea uveden je neto uredniji nain sjee godinji oko 100 150 hvati drva za vlastite, kaptolske, potrebe te odreene koliine, da se osiguraju trokovi uprave i uvanja. Koristila se i irovina (bukvice), koju su na drabama kupovali seljaci iz Posavine. Sa umajna gospodarilo se naravnim nainom kao visoka uma. Gospodarska jedinica bila je podijeljena na 18 odjela s prosjenom povrinom od 83 kat. jut. (48 Ha), od kojih je 7. odjel imao povrinu cea 79. ha. Izluena su 62 odsjeka prosjene povrine 24 kat. jut. (cea 14 ha). Dobna struktura prikazana je u tabl. 2. Kako normala iznosi 296,75 kat. jut. vidljivo je, da su prevladavale stare sastojine. Drvna masa utvrena je pomou primjernih ploha osim za vrednija hrastova stabla, kojih je masa utvrena individualnim mjerenjem. Bonitet stanita utvren je pomou Feistmantelovih prihodnih tablica. Ukupna drvna masa iznosila je 283 228 m ili 188 ms/kat. jut. odnosno 327 nrVha. Udio bukve iznosio je 72%, hrasta 5'%, raznih listaa (kestena najvie a zatim javora, jasena, graba i gorskog brijesta) 3 % te jele 20%. Popreni godinji prirast u doba sjee utvren je s 1,6 m s /kat. jut. odnosno 2,8 m8/ha. Kako su te ume bile pod osobitim javnim nadzorom kao cilj gospodarenja odreena je stroga potrajnost i uvanje proizvodne snage tla. Taj cilj gospodarenja trebao se postii pogodujui bukvi pred jelom u gornjem dijelu gospodarske jedinice, a hrastu i kestenu u niim podrujima. Sjeu i obnovu sastojina postii oplodnom sjeom s 4 sijeka u ophodnji od 100 godina, kada e srednji pp bukve iznositi 40 cm, a jele 60 cm. Etat glavnom prihoda utvren je prema Naputku iz 1903. god. (7) pomou kombinirane estarske metode. Opa porabna (sjea) osnova sastavljena je tako, da se u prva tri razdoblja sijee na priblino jednakim povrinama i priblino jednakim masama, a u IV i V na jednakim povrinama. Za prva tri perioda planiran je sljedei etat (po povrini i po masi): I period 308,98 kat. jut. i drvne mase 69 430 m 3 , II period 276,76 kat. jut. i drvne mase 73 000 m 3 , III period 300,53 kat. jut. i drvne mase 78 775 m 8 . Etat glavnog prihoda optereuje ukupni drvni fond s 10%, a predstavlja 133% prirasta. Meutim prihod (prorede) predvien je na prosjenoj godinjoj povrini od 43,35 kat, jut. a masom od 32 m 3 /kat. jut. (56 mVha). Gojidbenom osnovom za isti period propisano je popunjavanja starih sjeina na povrini 150,03 kat. jua. odnosno prosjeno godinje na 15,0 kat. jut. s trokom od 50 kruna/kat. jut. 317

C3

.g 0
ft
131

eN *

S 8

o -o <N

NO Cl

ON

>

03

-o u

o > > c/3

(3 60

<J\
IO

r~
(N

oq r-

0}

<N m (N

<N (N NO

IO CN NO OO
*-H

m IO

r-' S *

od oo
^ H

"9

c
s-

rt
OJ C
99

5.
I/)

> o

ft rt in
G3

^ is
C/3

IO C) ro ~H

^r

s
oo eN
1

o \D ON r ^ <
*i

r ~ NO

eN

ON IO fO

^ (S

g
Cd

CS
NO

>

J H O

r~
Cl

NQ

o 00
<N

ON OO 10
NO

3
r-<

4-H

ci

Cl

N Cl

S
ON

IO
ON

4-1

C/l Bi

r Cl
J
O

c i
Tj-

H A

r>j
IO

o r~ r-. ci
Cl

NO eN

*r

C5 NO NO

ON
ON

ro

IO NO ON 00

i
OS

q o

C3

> A
3 ,0

Cl O

oo

Ki <N
ON

?
(N t

<N

ci

O oo <N

r-.

OO NO <N

NC fO

00
ON

<9

rt
60 < D

> CO

<N O

ON <N

IO N

1-H

F-

o\
V*

r^ Cl
*-H

o
5/3

rt >H

ft
es

NO

oC

ON

c i

m rO

jjj
IH

u > 0

8 a
rt
rQ <N

I
w W

ft

x
ON
in

g B 0

rt

r~ vO

(S
ON

r~

1t C l OO *1

t-~ C l

i
(N

(N

s
71 cd S X)

3
CS

rt H 9
60

>!0

u t/5

s
in

1
r,

&
rt
C/3

| 9 rt
93

rt

g os
IH

X) U

60

| rt >

es H

S 3

0 5 5
CD

>

T3

1
IH

rt 60

rt

>
C/D

318

Posebna osnova gradnje puteva nije sastavljena, jer izgradnja tih puteva lei izvan podruja Mafkuevake gore tj. u umama susjednih zemljinih zajednica. Ova Gospodarska osnova pohranjena je u Zavodu za ureivanje uma umarskog fakulteta u Zagrebu. ume Medvednice u tisku Gospodarenje sa umama na Medvednici razmatrano je i u tisku. U prvo vrijeme samo za gradske ume, a kasnije i za gospodarenje sa umama (o sjeama) cijele Medvednice. Na gospodarsku osnovu R. Erny-a za gospodarsku jedinicu Sljeme gradskih uma osvrnuo se um. nadzornik ANTE KERN (10). Glavne zamjerke A. Kerna na postavke gospodarske osnove Ernyja sastoje se u slijedeem: Svrha gospodarenja i temeljno naelo po Ernyu jest obzirom na glavnu potrebu za ogrijevu bukva kao najshodnija vrsta, a svrha gospodarenja potrajno uivanje za potrebe grada na ogrijevu uzeto je naelo to vea proizvodnja ogrijevnog drveta za pokrie vlastite potrebe grada to Kerna ne zadovoljava, jer uz bukvu prirodno dolazi jela koja se prirodno vrlo dobro obnavlja, te hrast i kesten, a s obzirom da ta uma ve tada slui sve vie za izletite Zagrepana, trebalo bi uz bukvu uzgajati to vie crnogorice. Prema tome, glavni cilj gospodarenja ne bi smio biti najvea produkcija ogrijevnog drveta ve prvenstveno zadovoljavanje gradskog iteljstva na higijenskim, turistikim i estetskim potrebama, pak je trebalo te ume urediti kao n a r a v n i p e r i v o j , kao npr. to su to uinile opine Samobor (Anindol), Krapina te zemljina zajednica Fuine. Prema tome, u niim poloajima morala bi se bukova uma sve vie pretvarati u hrastovu, a u viim u jelovu umu. Zadrati visoki uzgoj ume ( 16. Naputka) u niim predjelima oplodnu sjeu, a u viim predjelima u kojima prirodno dolazi jela primijeniti krpiminu prebornu sjeu radi ega je trebalo formirati 2 ureajna razreda. Ophodnja za sve vrste drvea uzeta je sa 100 god. radi najvee produkciji drvne mase za ogrijev, a trebalo je ophodnju prilagoditi glavnim vrstama drvea i cilju gospodarenja: za bukvu 100 god. za jelu 80 god. (bila bi gospodarstvenija), a za hrast viu ophodnju. S obzirom na potrebu izgradnje puteva i staza i namjenu tih uma za izletite trebalo je osnovi priloiti i osnovu za gradnju umskih puteva. R. ERNY je u umarskom listu (1910. god.) na prigovore A. Kerna odgovorio, da je u izradi gospodarske osnove bio vezan neposrednim potrebama i mogunostima grada, odnosno zahtjeva gradske uprave. Tako je bilo nareeno, da se gospodarenje usmjeri za osiguranje potrebnih koliina ogrjevnog drva za gradske ustanove te naglaeno, da se investicije svedu na minimum s obzirom na financijske mogunosti grada. Tako u osnovu nije uao ve izraen plan prometnica (puteva i etnica) niti par319

kovno oblikovanje s unoenjem alothtonih vrsta. S alohtonim vrstama trebalo bi zapravo samo eksperimentirati, jer njihovo uspijevanje nije sigurno. To vidimo pie Ernv, u susjednoj umi grofa Kulmera, u kojoj su se velike svote rtvovale, da se put vodei do Kraljiinog zdenca uini za turiste to ugodnijim. Uzgojile i uzdrale su se samo domae vrste drvea, doim strane vrsti, dapae i omorika i ari, pokazae se za uzgoj neshodnima. Omorika u 20. godini i uz najbolju njegu stradava od snjegoloma, a ari od divljai, unato tome. to je takove vrlo malo (str. 375). Ophodnju za hrast od 100 godina opravdava injenicom, da je tlo na kom danas nalazimo hrast i koje je svojim poloajem u toj umi jedino sposobno za ugoj hrasta kitnjaka, kamenito i mravo, na kom hrast jedva 100-tu godinu doivi. Ta vidimo, da se hrastovi u svojoj 60. godini ve poimaju suiti str. 375). Poslije I svjetskog rata gospodarenje sa umama na Medvednici, tonije sjee, a posebno na podruju gradskog umskog posjeda, razmatra se u irem krugu i umara i neumara. Kada se u krugovima gradskih zastupnika pojavila zamisao da se na Medvedenici od Puti jarke do Sv. Jakoba parcelira oko 200 k. j . gradskih uma u svrhu podizanja ljetnikovaca i vikendica te ugostiteljskih objekata kao i za izgradnju sanatorija i oporavilita, a na sjevernoj strani prema Stubici pregradi jedan potok i tako stvori kupalite na tako stvorenom umjetnom jezeru (Jutarnji list od 19. 4. 1930. god.) protiv tog projekta ustalo je Hrvatsko planinarsko drutvo (Hrvatski planinar 26:319 1930. god.) i in. LEUSTEK, tadanji upravitelj gradskih uma (Jut. list od 16. 8. 1930. god.: Naglo iezavanje uma u gornjem pojasu grada i njegove posljedice. Protiv Frhlichove sjee u bivoj Rauchovoj umi, te jaih zahvata u gradskoj umi oko Brestovca, iznad Miku'lia i u pozadini Bistre ustaju sveuilini profesori PETRAI i UGRENOVI u lanku: Sudbina Zagreba vezana na Zagrebaku goru i njene ume (Jut. list 1. III. 1930) i umarski inspektor in. J. GRNWALD: Zagrebaka gora u ozbiljnoj opasnosti (Novosti od 13. 5. 1930 god.) a prof., tada rektor, dr uro NENADI reagira na zaputenost prigradskih uma (Zelengaj, Tukanac i Maksimir). Prof. PETRAI trai: za ume grada Zagreba treba izraditi novu osnovu gospodarenja s osnovnom postavkom, da gradske ume imadu u prvom redu sluiti kao izletite graana grada Zagreba, a tek u drugom redu za dobivanje drva. Osnovom treba propisati postepeni prelaz sadanjih visokih jednodobnih uma u visoki preborni oblik, a da se to postigne treba postepeno izgraditi bolju mreu izvoznih puteva i staza. Bukvu i nadalje zadrati kao glavnu vrstu drvea, a na svim odgovarajuim stanitima u bukove sastojine unositi jelu (u gornjim poloajima), a kesten i hrast u donjim, a samo iznimno po koju stranu i domau vrstu. Nadzor oko sastava i provedbe gospodarske osnove povjeriti jednom pododboru umarskih strunjaka. Prof. UGRENOVI 1932. god. trai: privredne interese treba podrediti ciljevima turistiko-zdravstvenim, a cilj gospodarenja u tim umama podvri javnim interesima. ume grada treba proglastiti stalno zatitnim

320

i izraditi novu gospodarsku osnovu. Pored toga, uz strunu upravu treba osnovati poseban kuratorij u sastavu umarskih specijalista za park ume te predstavnika umarskog fakulteta i planinarskog udruenja. Prof. NENADI: predlae tretiranje uma na 2 tipa: privredno-gospodarske ume s osnovnim ciljem gospodarenja u to kraem vremenu poluiti to vei financijski efekat i park-ume sa ciljem iskoritavanja indirektnih koristi uma od opeg javnog interesa, te predlae da se cio posjed grada Zagreba proglasi zatitnim parkom sa konzervativnim prebornim gospodarenjem. Na osnovi citiranih miljenja i prijedloga najpoznatijih umarskih strunjaka Skuptina gradskog zastupstva od 7. 11. 1932. god. u l. 262. zakljuuje: da se u gradskim umama napusti dosadanje isto ekonomsko gospodarenje na bazi oplodne sjee i zavede konzerativno preborno gospododarenje kao u zatitnoj park J umi; da se za cijelu gradsku umu ima izraditi jedan jedinstveni program rada; da se do sastava privrednog programa propisani etat ima sniziti na najnii mogui obim imajui u vidu postepen prelaz s oplodne na prebornu sjeu; da se cijela uma ima proglasiti stalno zatitnom prema l. 18 Zakona o umama iz 1929. god. Za takav nain gospodarenja umom ima se izraditi privredni program u smislu st. 2 59. Zakona o umama uz suradnju umarskih strunjaka organa uprave, umarskog fakulteta, zdravstvenih, turistikih, graevinskih i botanikih strunjaka jednom rjeju prostorni plan koji ni do danas nije donesen. Na nemilosrnu sjeu kaptolskih i biskupskih uma i nekih privatnika reagira dr GUI lankom u Novostima (16. 11. 1932. br. 317), jer unitavati umski pokriva Medvednice znai priinjati zloin nad prirodnim uslovima to nam ih Medvednica prua, a u svom predavanju in. GRNWALD odranom 9. 5. 1935. god. u Pukom sveulitu Vanost cijele Medvednice kao plua Zagreba ponovno istie da je potpuno naravno gusto poumljena Zagrebaka gora osnovni uvjet za razvoj grada (Hrv. planinar 31:277 1935.). Na osnovu takvog pritiska javnosti gradsko zastupstvo 16. 11. 1937. god. usvaja zakljuak da se svih 16.000 ha u m a M e d v e d n i c e p r o g l a s i z a t i t n i m p o d r u j e m , a trokovi te provedbe i uzdravanje objekta podmire iz gradskog budeta. Nakon takvih akcija Gradska umarija je znatno u svojim umama smanjila sjeu, a posjeene povrine postepeno poumljuje i popunjuje. Sve akcije zainteresiranih organizacija i ustanova da se ume Medvednice u granicama postojeih zakonskih propisa zatite odgovarajuom zatitom i dade im se prikladan status koji bi garantirao javni karakter i interes tih uma za grad Zagreb su neposredno pred II svjetski rat i u toku rata obustavljene i zamrle. 321

UME MEDVEDNICE U SADANJOSTI Ukupna povrina uma na Medvedenici iznosi 13 739 ha. Vlasnici odnosno posjednici su: drutvene ume u upravi umskog gospodarstva ume umarskog fakulteta u Zagrebu suvlasnika uma Gora-Kulmerica D. Subica ume individualnih maloposjednikih vlasnika 7 955 ha, 427 ha, 231 ha, 5 126 ha.*

Dok drutvene ume i suvlasnika Gora-Kulmerica, ine uz neke izuzetke, suvisli umski kompleks, estice pojedinih privatnika kreu se izmeu 0,05 do maksimalno 1 ha, Za privatne ume s june strane Medvednice, od Podsuseda do Bidrovca uerja izraen je program gospodarenja i tom je prilikom utvreno da na podruju est katastralnih opina postoji 6 225 kat. estica povrine od 0,20 do 0,76 ha s prosjekom po kat. estici od 0,33 ha. Povrina tih uma iznosi 2067 ha, a u vlasnitvu 12072 osoba ili prosjeno po vlasniku 0,17 ha. Za drutvene ume, kao i na podruju cijele SR Hrvatske, provedena je 1947. godine inventarizacija i na osnovu nje izraena je dugorona osnova sjea za period 1947. 1956. god. Revizija ove inventarizacije izvrena 1956/57. god. i sastavljena nova dugorona osnova sjea za razdoblje od 1952. do 1971. god. Sve drutvene ume na Medvednici podijeljene su na etiri gospodaske jedinice: GORA, BISTRANSKA GORA, SLJEME, MEDVEDGRADSKA GORA i MARKUEVAKA GORA. ume g. jed. GORA formirane su preteno od bivih veleposjeda i zemljinih zajednica s prosjenom drvnom zalihom od 42 m 3 /ha i prirastom od 4018 m 3 ili 2,4 m 3 /ha. Godinji etat glavnog prihoda bio je predvien s 2091 m 3 to u donosu na drvni fond iznosi 2,9%, a u odnosu na prirast 52%. ume g. jed. BISTRANSKA GORA formirane su dijelom od gradskih uma (upljak-Markovak) i bivih zemlj. zajednica sa 68 m 3 /ha prosjene drvne zalihe i 3,7 m 3 /ha prirasta odnosno 2950 m 3 prosjenog godinjeg prirasta. Godinji etat bio je predvien sa 1106 m 3 ili 2,0% od drvnog fonda i 37%> od prirasta. ume g. jed. SLJEME ine matini posjed grada i dijelom bivih zemlj. zajednica s najveom drvnom zalihom od 260 m 3 /ha i prirastom od 7121 m 3 ili 3,9 m 3 /ha. Etat glavnog prihoda bio je predvien sa 6204 m" godinje ili 1,3% od drvnog fonda i 87% od prirasta. ume g. jed. MEDVEDGRADSKE UME formirane su od bivih uma Kulmera i zemlj. zajednica s prosjenom drvnom zalihom od 136 m 3 /ha i prirastom od 3185 m 3 odnosno 2,4 m 3 /ha. Godinji etat glavnog prihoda bio je odreen sa 2427 m 3 ili 1,2% od drvnog fonda i 76% od prirasta. ume g. jed. MARKUEVAKA GORA formirana je od uma Prvostolnog kaptola i bivih zemlj. zajednica s prosjenom drvnom zalihom od * Povrina drutvenih uma utvrena je ureajnim eleboratima, a privatnih na osnovu starijih katastarskih podataka. 322

90 m-Vha od Mark, gora i prirastom od 4869 m3 ili 2,3 rrrVha. Godinji etat glavnog prihoda bio je odreen s 3353 m 3 ili 1,7%> od drvnog fonda i 68*/o od prirasta. Struktura sastojina po vrsti drvea i po gospodarskim jedinicama prikazana je u tabl. 3. (str. 318)

na 2.0UV J.SOO

9
-&i&
/.

2o

/Z3 252&Z

/.H-OO

jOoo jBB^ev /232 <ro J?SiS,<rv

2GO^,c-o

600 JfOO

4&9,'>-c>
2&2,'<n> X &Og,cro

J7

F-

t*.

W JL

c/oirc/X)'cir/

Graf. 3. Odnos povrina po dobnim razredima drutvenih uma. 1960/62. godine Odlukom Narodnog odbora grada Zagreba od 19. II 1954. Slubeni glasnik NOG Zagreba br. 9/1954) ume Medvednice proglaene su p a r k u m o m i utvrena je svrha i cilj gospodarenja u njima. Za gospodarenje sa umama na junoj i zapadnoj strani osnovana je uprava SLJEME kao ustanova sa samostalnim financiranjem, a sjeverna strana odnosno gosp. jedinica Gora dodijeljena je umariji u D. Stubici. Iste godine osnovan je i ODBOR ZA PARK-UME kao organ Savjeta za komunalne poslove grada (SI. glasnik br. 9/54). Do donoenja redovne gospodarske osnove gospodarenja e se vriti prema naprijed navedenim dugoronim osnovama sjea. Od ekonomskog iskoriivanja zakljukom Savjeta za komunalne poslove NOG Zagreba od 17. X 1954. god. oko 1 100 ha najmarkantnijih i najznaajniijh sastojina proglaeno je rezervatnim povrinama u samoj park-umi. Za bilo koji zahvat u rezervatnim povrinama bila je potrebna suglasnost Odbora odnosno Komisije za park-ume. Uprava Sljeme djelovala je do 1960. godine, kada se pretvara u umariju Zagreb (Odluka NOG Zagreb od 10. VI 1960), koja ulazi u umsko323

-privrednu organizaciju umsko gospodarstvo Zagreb. Gosp. jedinica Gora i dalje ostaje u umariji D. Stubica. Tri godine kasnije upravnom odlukom Skuptine grada Zagreba Medvednica je proglaena IZLETITEM (SI. glasnik br. 8/63) i obavezalo umarije na takvo gospodarenje u kojem se ima ostvariti svrha koja je uvjetovala, da se ume proglase izletitem. Iste godine Republiki zavod za zatitu prirode u Zagrebu rjeenjem br. 56/13-1963. od 10. XII 1963. god. odreene umske predjele, njih 8, u ukupnoj povrini od 974,77 ha proglaju SPECIJALNIM REZERVATIMA UMSKE VEGETACIJE i time ih iskljuuje iz svakog gospodarskog zahvata. Kako je upravnom odlukom 1963. god. (SI. gl. br. 8/63) uma na Medvednici proglaena i z l e t i t e m i osnovana posebna Komisija za unapreenje podruja za rekreaciju stanovnitva grada Zagreba s odreenim zadacima i ovlatenjima i kako je organe upravljanja (umsko gospodarstvo Zagreb sa umarijama Zagreb i D. Stubica) obavezalo na gospodarenje sa umama u skladu s namjenom izletita, to je umsko gospodarstvo iste godine predloilo razgranienje uma u tri zone. Te zone su: 1. podruje specijalni rezervati umske vegetacije u smislu odredaba Zakona o zatiti prirode, 2. podruje ue rekreacione zone i 3. podruje ire rekreacione zone.

2.C0O

J-2SoiCct.

/ftco /.6ov

/2oo /.ooo

_ ZOl3, s&&.

Soo /3S3,rt> 6oo 4oo 2oo 7^3, **>

/S9<*v

rfa*

PT"

vi. t- <^& foxyreS

Graf. 4. Odnos povrina po dobnim razredima drutvenih uma 1975/76. godine. 324

Na osnovu zonske podjele drutvenih uma na Medvednici izraena je nova ureajna osnova s vanou od 1967. do 1976. god., koju je Skuptina grada Zagreba odobrila 10. III 1969. god. (pod br. 04353/5 1968), time, da se 1976. godine izvri njena revizija. Za korienje drvne mase sjee odreeno je: 1. u specijalnim rezervatima sjei se moe samo uz prethodnu doznaku stabala u suglasnog Republikog zavoda za zatitu prirode u Zagrebu, 2. u uoj i iroj rekreacionoj zoni propisan je tzv. r e k r e a c i o n i e t a t , koji moe iznositi: u uoj 10 152 m 3 glavnog i 4 909 m s prethodnog ili svega 15 061 m 3 prihoda, a u iroj 8 653 m 3 glavnog i 4 409 m 3 prethodnog ili svega 13 062 m 3 prihoda. Prema tome ukupni godinji etat odreen je s 28 123 m 3 drvne mase odnosno s 2,1% drvnog fonda (koji je iznosio 1 308 389 m3) a 85% prirasta (koji je utvren s 33.069 m 3 ). Meutim u tom desetljeu godinje je prosjeno sjeeno samo 27 161 m 3 ili 96% planiranog (i mogueg). Gospodarska osnova odredila je, dakako, i u m s k o - u z g o j n e d o v e . U toku desetljea 1967 1976. plan tih radova ostvaren je sa: ra-

Tabl. 4 Vrst radova planirano izvreno hektara 115,60 12,70 53,15 684,75 1765,90 2632.10 Napomena % 140 20 220 347 87 110 Ukupna povrina po gosp. osnovi 7 815,68 ha

Poumljavanja Popunjavanje Oetinjavanje Njega sastojina ienje Ukupno

89,49 63,20 24,00 196,96 2027,60 2391,25

Plan popunjavanja izvren je samo s 20%, jer je prirodno pomlaivanje bilo dobro, pa nije trebalo posjeene povrine popunjavati. Manja povrina ienja vjerojano je rezultat raunanja i nekih povrina predvienih za ienje kao povrine njega sastojine. Redovna revizija gospodarske osnove obavljena je 1975/76. godine. Ukupna drvna masa od 1961. godine, kada su obavljeni terenski radovi za prethodnu osnovu, poveala se za 30%, kako to, ukupno i po vrstama drvea, pokazuju podaci u tabl. 4. Dobna struktura 1961. i 1975/76. god. po povrini prakazana je na grafikonima 3. i 4., a po povrini i po masi u tabl 6. 325

in

SO

oo t^

s
OS

+$

T|

+8 8
O IT)

OS

1 Vt r o I i "<N SO

SO

1-

1
oo

%
a

so

+ OS

+O

so <N

> i

3
a

s
tSO

a u
i i

+
+
> g v
ii

0 a o a a

1 O-r<

CS

I
C a o bo
r-'
OS

&
0) u
c/3

^
>-> o

C / J
(8

C/3

326

Kako ovi podaci pokazuju u posljednjih 15 godina dobna struktura sastojina bitno se poboljala, a izraziti manjak je u I i VII dobnom razredu. Struktura sastojina po vrstama drvea, porijeklu uzgojnom obliku i dobnim razredima prikazana je u tabl. 7. Sjemenjae zauzimaju 5 866,57 ha ili 75%, 'S prosjenom masom s 234 m 3 /ha i prirastom 6,2 m 3 /ha, a panjae 1949,11 ha ili 25% s prosjenom drvnom masom od 106 m 3 /ha a prirastom 3,9 m 3 /ha. Prema 1961. godini udio sjemenjaa porastao je za 3%, a dosljedno tome udio panjaa pao za taj postotak. Prirast pojedinih vrsta po 1 ha iznosio je: u sjemenjaama jele 11,2 m', jela-bukva 8,0 m 3 , bukve 5,8 m 3 i hrasta 3,3 m 3 u panjaama bukve 4,6 m 3 , graba 3,9 m3 i hrasta 3,7 m3. Gospodarskom osnovom odreen je etat od 26 299 m 3 ili za 1 824 m 3 manji nego po prethodnoj osnovi. Etat iznosi 1,66% drvnog fonda odnosno 59% prirasta. Rekosmo, da je etat odreen, jer bi ekonomski izraunat po 3,6 X V3 formuli prof, dr D. Klepca E = , iznosio 49 393 m 3 ili 3,13/o drvnog u fonda odnosno 111% prirasta. Razlike su i u strukturi etata odnosno u udjelu glavnog i prethodnog prihoda. U ekonomskom etatu glavni iznosi 38 351 m 3 a prethodni 11 042 m 3 , a u taksacijskom (odreenom) glavni prihod iznosi svega 10 567 m 3 , a prethodni 15 732 m 3 . Propisani etat dakle ima vise uzgojni nego eksploatacioni znaaj. Od pojedinih vrsta najvie je bukve. Njezin udio u sjemenjaama iznosi 55%, a u panjaama 33%, hrast je u sjemenjaana zastupan s 15%, a u panjaama s 30%, ostale listae u sjemenjaana s 10% a u panjaama s 35%, jela u sjemenjaama s 19%, a u panjaama s 1%, a ostale etinjae s 1% drvne mase. Gospodarska osnova iz 1977. godine propisuje ove s m j e r n i c e gospodarenja: 1. U istini bukovim, mjeovitim bukovo-jelovim, istim jelovim i u kestenovim sastojinama uzgojnim zahvatima postii preborno-grupiminu strukturu, a u hrastovim sastojinama preborno-skupinastu; 2. obnovu sastojina grupiminog gospodarenja provoditi na krugove promjera jedne visine dominantnih stabala (cea 25 30 m), a sastojina skupinastog gospodarenja u krugovima promjera dvije visine dominantnih stabala (cea 50 60 m); 3. grupimino ili skupinasto gospodarenje vriti u sastojinama bukve i jele starosti do 80 godina, a u hrastovim starosti do 100 godina; 4. obnovu sastojina zapoeti: hrastovih uz ophodnju od 140 god. i podmladno razdoblje od 20 godina u dobi 121 godina na vie, bukve uz ophodnju 130 god. i podmladno razdoblje od 20 god. u dobi 111 god., u mjeovitim sastojinama bukva-jela uz ophodnju 130 god. i podmladno razdoblje od 30 god. u 101. godini, starosti, ostalih etinjaa uz uphodnju 100 godina, podmladno razdoblje 10 god. poam od 91. godine starosti, 327

03

00 (N

LT)

CS

i
DD U

o
LT)

OO

SO

CS

o O

CO CO sO

rsi

oo

ON

in

sO_ TT

3
CS

rin

CS OO CS

o"

I"

1
'S I1
03

SO OO sO rsi

o
in

rsi

OS

in

oi

r-s

<5\

a'

?
03

B D
i 5/5

03

03

43

3J3fUI
03 *J 4)
<_,

03

03

4 < $

> -a

CQ

>
'

to >

x m

03 E H g

M 3

>

u >u 03
Ol) 03

" 5 'S

CO

CO

328

&

I
I

rt
M

J3

ca

329

 u panjaama obnovu u pravilu vriti prirodnim putem uz ophodnju bukovih od 80 god., hrastovih 100 god., kestenovih 60 god. a grabovih 40 god. s postepenim prelazom u bukovu ili hrastovu sastojinu. Kolos jeke kestena i bagrema prevoditi u panjae, a ove prirodnim putem obnoviti u sjemenjae; 5. u sastojine bor, a u kama) a koliko prirodna obnova djelomino ne bi uspjela tada u bukove unositi smreku, u hrastove i kestenove na mravim tlima crni grabove panjae na hrastovom stanitu unositi hrast (irom ili biljna bukovom stanitu smreku;

6. u sastojinama obrasta ispod 0,5, u kojima je ve zapoeta obnova, obnovu dovriti prema uspjehu prirodnog naploenja; 7. uz glavne frekventne puteve, turistike staze te rekracione objekte sjeu ograniiti na sluajne prihode (suce, zaraena stabla, gromom ili poarom oteena stabla koja se ne mogu oporaviti, vjetroizvale i si.); 8. na povrinama vrlo strmih terena (nagiba 35 40) radi zatite tla od erozije, koristiti samo sluajne prihode, a obnovu sastojine izvriti u duem podmladnom razdoblju prirodnim nainom, stabliminom ili grupiminom sjeom. umsko-uzgoini radovi za razdoblje 1977/86. god. planirani su na ukupnoj povrini od 1455,37 ha i to: poumljivanje 67,80 ha, popunjavanje 71,38 ha, njega sastojina 766,30 ha, ienje sastojina 331,05 ha i priprema stanita 218,84 ha. Gospodarskom osnovom planirana je i gradnja 34 km puteva tako da bi ovih na kraju razdoblja bilo ukupno 116,7 km odnosno otvorenost ume od sadanjih 10,3 km/100 ha treba porasti na 14,7 km 1000 ha ume. (U razdoblju od 1967. do 1976. god. na podruju umarije Zagreb na Medvednici sagraeno je 21,90 km cesta s trokom od 6 627 700 dinara nominalne tj. nevalorizirane vrijednosti).

330

USPOREENJE STANJA SASTOJINA PREMA PRVIM GOSPODARSKIM OSNOVAMA I OSNOVI IZ 1975/76. Usporeenje stanja sastojina prema prvim gospodarskim osnovama i osnovi iz 1975/76. godine mogue je za neke dijelove ume Medvednice. To su za matini posjed grada Zagreba odnosno dijela medvednikih uma za koji je izraena osnova 1903. godine (g. j . Sljeme) i za dio, kojeg je vlasnik bio Prvostolni kaptol Zagrebaki tj. prema osnovi iz 1911/12. god. odnosno g. j . Markuevaka gora. Za ume ostalih umoposjenika, pa ni za ume zemljinih zajednica stariji podaci nisu poznati. a) Gospodarska jedinica Sljeme

Stanje povrina po dobnim razredima (I VII) prikazano je u tabl. 8. Tabl. 8.

D o b ni Stanje god. 1903. 1976.
*fc.

razred IV ha V VI VII Svega

II

III

6,14 12,25

230,61 60,43

100,69 9,20

100,08 13,84

13,4 132,51

211,99

14,01

450,66 454,23

istina nije bilo ni 1903. ni 1976. god. Stanje drvne mase 1903. godine iskazano je sa 108 571 m 3 (127 m 3 po ha) s prirastom od 4,0 m 3 /ha, a 1976. sa 165 563 m 3 (365 m 3 po ha) s prirastom od 6,2 m/ha. Usporeuji podatke iz navedenih godina vidi se: da je ukupna povrina uma vea za 3,57 ha ili za 0,8%, to je zanemarivo s obzirom na razliku od 73 godine izmeu ovih osnova; da je drvna masa porasla za 238 m 3 /ha ili za 66%, a prirast za 2,2 ms/ha ili za 64%; da je mladih sastojina I/II dobnog razreda, 1903. g. previe tj 236,75 ha ili 52'%i ukupne povrine, a 1976. god. samo 72,68 ha ili 16%>; da su srednjodobne sastojine, III/IV dobnog razreda, bile zastupane 1903. god. sa 200,77 ha ili sa 44%, a 1976. god. sa samo 23,4 ha ili 5% ukupne povrine; da su dozrijevajue i zrele sastojine, V/VII dobnog razreda, 1903. g. bile zastupane sa samo 13,4 ha ili 4%>, a 1976. god. sa 358,51 ha ili 79/o ukupne povrine. Uee pojedinih vrsta drvea u drvnoj masi bilo je: 1903. g. bukva 78%, a 1976. g. 69%, dakle manje za 9% 1903. g. hrast/kesten 10%, a 1976. g. 8%, dakle manje za 2% 1903. g. jela 12%, a 1976. g. 16%, dakle vie za 4 % 1903. g. OTL/ML , a 1976. g. 7%>, dakle vie za 7/. 331

Iz ovog uporeenja moe se zakljuiti da je gospodarenje umama dijela gosp. jedinice Sljeme u posljednjih 73 god. bilo zadovoljavajue, jer je dobna struktura povoljnija u korist starih sastojina, drvna masa vea za 66%, a prirast za 64%.. b) Gospodarska jedinica Markuevaka gora

Stanje povrina po dobnim razredima (IVII) prikazano je u tabl. 9. Tabl. 9.

Dob ni Stanje god. 1911. 1976. I II III ha 31,39 51,44 169,74 80,32 166,72 333,97 101,02 70,39 223,44 185,41 162,33 85,06 razred IV V VI VII Svega

34,13

854,64 840,72

Nadalje, 1911. god. iskazano je 5,41 ha istina, a 1976. samo 2,78 ha. Stanje drvne mase 1911/12. godine bilo je 283 228 m 3 (327 m 3 po ha) a prirast 2.8 m 3 /ha, a 1976. god. drvna masa iznosila je 190 452 m3 (226 m 3 po ha) a prirast 7,5 m"ha. Usporeujui podatke iz navedenih godina vidi se: da je ukupno obrasla povrina manja za 13,92 ili za 1,6%,, a istina je manje za 2,63 ha, koje razlike mogu biti i posljedice nove izmjere izvrene posljednjih godina; da je ukupna drvna zaliha manja za 92.776 m :| ili 32*Vo to je rezultat znatnih sjea Prvostolnog kaptola iza I svjetskog rata; da je prirast znatno povean tj. od 2,8 m 3 po ha povien na 4,5 m3 po ha ili za 63*/; da je dobna struktura nepovoljnija odnosno da su mlade sastojine I/II dobnog razreda bile 1911/12. g. zastupane sa 201,13 ha a 1976. g. sa 131,76 ha, te da su sastojine III/IV dobnog razreda 1911/12. g. bile zastupljene sa 270,74 ha i 1976. g. sa 404,36 ha, a sastojine V/VII dobnog razreda 1911/12. g. sa 385,77 ha a 1976. g. samo sa 304,60 ha; da je uee pojedinih vrsta drvea bilo 1911/12. g. bukva 72%, hrast 5% OTL 3D/0 i jela 20%, a 1976. g. bukva 59"/o, hrast 4<Vo, OTL 12%, jela 25"/o. Prema tome, uee bukve opalo je za 13"/, hrasta za 1%, OTL povieno za 9% a jele (smreke) za 5/o.

332

ZATITA P R I R O D E NA M E D V E D N I C I Na Medvednici p o r e d zatite u m a koje se vre p r e m a o d r e d b a m a Zakona o u m a m a i Zakona o zatiti od poara i n a osnovu tih Zakona donesenih o d r e d a b a postoje i p o s e b n e m j e r e k o j i m a je cilj zatite prir o d e nune za objekt kakav je Medvednica. T a k o je NO g r a d a Zagreba 1061. godine donio O d l u k u o u t v r i v a n j u erozionih i bujinih p o d r u j a n a uem p o d r u j u g r a d a Zagreba (objavljena u S l u b e n o m listu Zagreb a b r . 21/1961),* a 1971. god. R j e e n j e m b r . UK/I-04-889/71. i z d v o j e n je sredinji dio Medvednice iz lovnog p o d r u j a . Za taj dio dr in. Z. CAR izradio je 1973. god. Osnovu zatite ivotinjskog svijeta p r e m a kojoj je dozvoljen s a m o sanitarni o d s t r e l divljai. Dakako, da i za Medvednicu vrijede o d r e d b e o zatiti flore i faune, koje su zatiene p o Zak o n u o zatiti p r i r o d e na cijelom p o d r u j u H r v a t s k e . Pored toga, k a k o je ve n a p r i j e d n a v e d e n o (str. 324), r e i m o m specijalnog rezervata p o odr e d b a m a Zakona o zatiti p r i r o d e zatiena je u m s k a vegetacija n a povrini 985,07 ha. To su specijalni rezervati u m s k e vegetacije Babji zub Ponikve, 2. Mikuli p o t o k V r a b e k a gora, 3. Bliznec u m a r e v g r o b , 4. Markovak Bistra, 5. Rauchova lugarnica Desna Trnava, 6. Puinjak Gorica, 7. Tusti vrh K r e m e n j a k i 8. Graec Lukovica Rebar. 1. Rezervat BABJI ZUB P O N I K V E nalazi se u g.j. Sljeme, u odjelima (odsjecima) 52(d-j), 53 i 54 (a-e te j) povrine 148,06 ha. To j e rezervat h r a s t a k i t n j a k a as. Querco Carpinetum croaticum H-t i as. Luz.ulo Quercetum petraea H-t s neto as. Querco Castanetum croaticum H-t s p o j a s o m u m e bukve as. Fagetum pannonicum montanum H-t. Uz osnovne v r s t e nalaze se p o j e d i n a n o i neke termofilne v r s t e kao h r a s t m e d u n a c , crni jasen, crni grab, cer, p a s r i j e n i dr. U rezervatu nalaze se slikovite stijene s peinom Babin zub te P a r t i z a n s k o m peinom a r u b o m protjee potok Dragolinec, j e d i n a voda (vrelo) u t o m podruju. 2. Rezervat MIKULI POTOK VRABEKA GORA nalazi se takoer u g.j. Sljeme u odjelima (odsjecima) 42(ab), 43(dh), 45(ad) i 49(ae) povrine 99,93 ha. Ovo je rezervat bukove u m e as. Fagetum pannonicum montanum H-t s neto h r a s t a k i t n j a k a . U t o m rezervatu nalazi se i planinski b o u r Paeonia corailina kao najznaajniji floristiki r a r i t e t te jedini vei slap na Medvednici S o p o t. 3. Rezervat B L I Z N E C UMAREV GROB t a k o e r je u g.j. Sljeme u odjelima (otsjecima) 4(i) i 57 povrine 173,75 ha. Ovim rezervat o m o b u h v a e n a je a u t o h t o n a u m a b u k v e i jele as. Abieti Fagetum, pannonicum R a u u n u t a r koje se nalaze g r u p e gorskog j a v o r a i obinog j a s e n a as. Aceri Fraxinetum exelsioris H-t. Pojedina stabla b u k v e i jele p r o m j e r a su u p r s n o j visini do 120 cm i visoke do 40 m. Geoloka podloga su zeleni kriljevci sa stijenom u m a r e v g r o b i vrelom p o t o k a Bliznec (u odjelku 6c). * Tom Odlukom cijeli juni obronak Medvednice, u smislu Zakona o zatiti zemljita od erozije i bujica (l. 5, st. 2), proglaen je zatienim podrujem. Naknadno su take Odluke donijele za sjevernu stranu Opine Donja Stubica i Zaprei.

333

4. Rezervat MARKOVCAK BISTRA nalazi se u g.j. Bistranska gora u odjelima (odsjecima) 1115 te 17b povrine 222,26 ha. To je rezervat na sjevernoj strani Medvednice u slivu potoka Bistra s jednom livadom zv. M a r k o v t r a v n j a k . U ovom rezervatu posebno je znaajna jela, koja tvori i manje iste sastojine, s dimenzijama stabala prsnog promjera do 150 cm i visine do 40 m. Takove sastojine imaju drvnu masu oko 700 m 3 /ha. U odsjeku 17c jelova sastojina izluena je kao sjemenska tj. za proizvodnju jelovog sjemena. 5. Rezervat RAUCHOVA LUGARNICA DESNA TRNAVA nalazi se u g.j. Markuevaka gora u odjelima (odsjecima) 12(ef), 13(ae) i 14b u povrini 101,50 ha. Ovaj rezervat obuhvaa gornji tok potoka Desna Trnava i, takoer, rezervat bukovo-jelove ume as. Abieti Fagetum pannonicum Rau unutar koje se nalazi gorski javor i obini jasen as Aceri Fraxinetum excelsioris H-t. Osim starih stabala, starosti 80130 godina, nalazi se brojni podmladak jele te jele i bukve u stadiju mladika a u pojedinim dijelovima pretvara se u tipinu prebornu sastojinu. Omjer vrsta jela:bukva:ostale listae 33:66:1. 6. Rezervat PUINJAK GORICA, najistoniji je specijalni rezervat umske vegetacije na Medvednici, zauzima odjele (odsjeke) 25 27, 34 (ab) i 35 e g. j . Markuevaka gora povrine 185,66 ha. Sjeverozapadni dio rezervata je bukovo-jelova uma as. Abieti Fagetum pannonicum Rau, a jugoistoni bukova uma u koju se naseljava jela as. Fagetum pannonicum motanum H-t. Omjer smjese iznosi bukva : jela : ostale listae 70 : 24 : 6. U ovom rezervatu nalaze se i prastare bukve promjera i do 150 cm (npr. nedaleko Kaptolske lugarnice). Na krajnjem jugoistoku, u podruju Glavica-Otrc, nalaze se termofilni elementi ume hrasta medunca a posebno alpski jaglac (Primula auricola), planinski bour (Paeonia corallina), perunika (Iris graminaea i /. germanica), timoj (Siler trilobius) i dr. a znaajan je i s ornitolokog stanovita te kao memorijalni spomenik iz NOB-e. 7. Rezervat TUSTI VRH KREMENJAK nalazi se u g. j . Markuevaka gora u odjelu 2 c i e na povrini od 21,20 ha. To je rezervat ume hrasta kitnjaka (Luzulo Quercetum petraea) s primjesom bukve starosti 80 100 godina na podlozi zelenih kriljevaca. 8. Rezervat GRAEC LUKARICA REBAR nalazi se na rubu ume povie Graana u g. j . Sljeme u odjelima 11a c i 13 b m na povrini od 22,41 ha. Geoloka podloga je vapnenac na kojem se razvila uma medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis H-tj u odjelu 11) te uma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-castanetum croaticum Ht, u odj. 13). U medunevoj umi nalazi se i dosta termofilnih vrsta kao uskolisna veprina (Ruscus aculeatus), kaun (Orchisoinia), alpski ranjenik (Anthylus alpestris) i dr. pa je to ujedno i botaniki rezervat. Posebnu atrakciju ini litica L u k a r i c a , obrasla termofilnom vegetacijom na vertikalnim stijenama, s koje se prua lijep vidik na potok Pustodol i Zagreb. Kao posebno zatieni dijelovi prirode u smislu odredaba Zakona o zatiti prirode na Medvednici nalaze se i tri kategorije z n a a j n i k r a j o l i k (prije rezervat prirodnog predjela). To su: Ponikve i Zelena magi334

s t r a l a na z a p a d n o m dijelu (nastavno na rezervat u m s k e vegetacije Babji zub Ponikve) i Lipa Rog n a i s t o n o m dijelu (sva tri n a junoj s t r a n i Medvednice). Medvednica obiluje i geomorfolokim oblicima s p o m e n i c i m a p r i r o d e . T a k o je r e g i s t r i r a n o 11 izoliranih stijena, i 40 speleolokih o b j e k a t a od kojih je najvea peina V e t e r n i c a (do sada je istraeno u k u p n o 5300 m kanala, od ega duina glavnog iznosi 1 510 m). U s p o m e n i k e p r i r o d e u b r a j a j u se i 4 vrela ( m e u k o j i m a i poznati Kraljiin zdenac) te slap Sopot. Pod p o s e b n o m z a t i t o m n a Medvednici su i biljke, koje su zatiene i n a o s t a l i m dijelovima S R H r v a t s k e . To su: boikovina, irokolisna veprina, lovorasti likovac, obina tisa, alpski jaglac, kavkasti divokozjak, planinski bour, crveni i k r a n j s k i liljan. P o r e d ovih sluba zatite p r i r o d e r a d i na posebnoj zatiti i niza drugi biljaka, p o s e b n o prizemnica.

Ss. 6. Ureenje podsljemenskih potoka poeto je poetkom ovog stoljea. Zadrane vode izmeu pregrada ili spora, kako ih nazivaju estinani, koriene su za kupanje i za pranje rublja i to ne samo vlastitog nego i graana Zagreba sve do drugog svjetskog rata (estinske pralje).

335

ZAKLJUAK Tokom vremena mijenjao se odnos ovjeka prema umi. Prvotno mu je sluila prvenstveno kao lovite, zatim za opskrbu drvom te kao sklonite, posebno od napadaa poam od najstarijih vremena sve do naih dana. Prelazom na intenzivniju proizvodnju hrane, poljoprivrednom i stoarstvom, ovjek kri ume i smanjuje njezinu povrinu. Danas je smanjivanje povrina pod umom svedeno na minimum, jer je krenje u cilju drugog naina korienja zemljita vezano uz dozvole i to manje zbog osiguranja drva a vie zbog koristi koje uma prua ovjeku svojom opstojnou i koje smo nazvali opekorisne funkcije ume. To je njezina zatitna uloga na reim voda, kao najznaajnijeg proizvoaa kisika (kojeg u ogromnim koliinama troe i motori s unutarnjim sagorijevanjem tj. automobilski i si.), povoljnim djelovanjem u zdravstvenom pogledu, posebno u psihikom, ili, ukratko, kao podruje ili mjesto vrlo pogodno za rekreaciju i odmor. Kako su ume i gospodarski objekt tj. proizvoa drvne mase koja se moe iskazati ne samo koliinski nego i u novanoj vrijednosti, to se postavlja i pitanje novane vrijednosti opekorisnih funkcija uma. Meutim takav raun nije jednostavan, a posebno ako se trai novana vrijednost kompleksnih opekorisnih vrijednosti (tj. zbroja hidrolokih, klimatolokih, higijensko-zdravstvenih, estetskih). Odnose tih vrijednosti prema vrijednosti drvne mase koju proizvodi odnosna uma pokuavali su odrediti npr. TAMERGADZE (Gruzija) i MANTEL (Njemaka). Za jedniko je kod oba autora, da vrijednost drvne mase nije dominantna, a Mantel je postavio omjer 3 : 1 u korist opekorisnih funkcija uma. Prema tome vrijednost opekorisnih funkcija jedne konkretne sastojine najmanje je tri puta vea od vrijednosti drvne mase. Za ume koje su namijenjene prvenstveno ili iskljuivo za osiguranje opekoiisnih funkcija, a takove su i ume na Medvednici, taj je omjer i vei, ako uope i postoji mogunost usporeivanja. Iskazivanje opekorisnih funkcija ume ima zapravo svrhu, da se utvrde iznosi, trokova odravanja ume koji se moraju namiriti izvan prihoda odnosne ume, dakle na teret korisnika opekorisnih funkcija ili drutvene zajednice u cjelini. Na ume Medvednice kao ume zatitne i rekreaoione funkcije tj. da im je prvenstvena vrijednost u njezinim opekorisnim funkcijama, gleda se ve preko stotinu godina. U prvo vrijeme, krajem prolog i poetkom ovog stoljea, to se odnosilo na dio uma koji je bio vlasnitvo grada Zagreba. Meutim, poslije prvog svjetskog rata u javnosti se postavlja zahtjev, da svi umovlasnici sa svojim umama gospodare (iskoriuju ih) tako, da bude osigurana i zatitno-rekreaoiona funkcija. Taj zahtjev poinje se ostvarivati u punoj mjeri u nae vrijeme, kada se manji dio, i to uglavnom u rubnom dijelu kompleksa, nalazi u individualnom vlasnitvu. U drutvenim umama stalno se smanjivao etat te danas etat glavnog prihoda iznosi svega 25%> gospodarskog, dok se preteni dio etata ostvaruje prethodnim prihodima tj. sjeom uzgojnog karaktera, dakle u cilju poboljanja sastojina i osiguranja maksimalnih opekorisnih funkcija ume. Pored toga u toku je postupak, da Medvednica dobije, u smislu odredaba Zakona o zatiti prirode, status p a r k a p r i r o d e . 336

Svi a u t o r i se slau da j e p r v a i najvanija m j e r a u cilju j a a n j a i unapreivanja ope-korisnih funkcija u m a osnivanje fondova za poumljavanje, melioraciju d e g r a d i r a n i h u m a i ikara, za njihovo odravanje, njegu i obnovu, u koje bi p o r e d u m a r s t v a t r e b a l o obavezno unositi odgovarajua sredstva i turistiko-privredne organizacije, zatieni p r i v r e d n i objekti, zdravstvo, budeti opina i r e p u b l i k e , vodoprivreda, e l e k t r o p r i v r e d a , poljoprivreda i dr. dakle svi koji d i r e k t n o ili i n d i r e k t n o i m a j u koristi od u m a . Ovi fondovi formirali bi se n a nivou opina, regija i r e p u b l i k e ve p r e m a stvarnoj p o t r e b i p o j e d i n i h p o d r u j a , a da bi u smislu l. 13. Z a k o n a o u m a m a ume p o s t a l e d o b r o od opeg i n t e r e s a i uivale posebnu d r u t v e n u zatitu, j e r to d a n a s u m a r s k e organizacije, koje gospod a r e tim u m a m a kao p r i v r e d n e organizacije iz vlastitih s r e d s t a v a ni u k o m sluaju ne m o g u izvravati.

LITERATURA 1. A n i , M.: Pitomi kesten u Zagrebakoj gori (dizertacija), Glasnik za umske pokuse br. 7, Zagreb 1940. 2. A n i , M.: Smjernice za uzgojni tretman umskih sastojina Medvednice na bazi fitocenolokih elemenata, ekspertiza, 1963. god. 3. B a d o v i n a c , Z.: Uvod u problematiku zelenih povrina, ekspertiza, 1963. god. 4. B a d o v i n a c, Z.: Medvednica u prolosti, sadanjosti i budunosti, Priroda, 1969, br. 4. 5. C a r , Z.: Osnova zatite ivotinjskog svijeta u Izletitu Medvednica, ekspertiza, 1973. god. 6. E r n v , R.: Gospodarska osnova za g.j. Sljeme, umarski list, 1908, br. 6 i 1910. br. 10. 7. E t t i n g e r , J.: Budunost uma Zagrebake gore, umarski list, 1886, br. 2. 8. G u i , B.: Medvednica, Planinarski vodi Zagreb, 1924. 9. G u i , B.: Zatita prirode Medvednice, Nae planine, 1972. br. 910. 10. K e r n , A.: Osvrt na Ernv-ovu gospodarsku osnovu za g.j. Sljeme, umarski list. 1909, br. 5. 11. K e v o, R.: Zatita uma i izluivanje rezervata, Ekspertiza, 1963. god. 12. K i r i g i n , B.: Prikaz klimatskih prilika Medvednice za period 19461959. god., Meteoroloki zavod Hrvatske, 1963. 13. K l e p a c , D.: Smjernice o estetskom i rekreativnom ureenju Medvednice, ekspertiza, 1963. god. 14. K l e p a c , D.: Smjernice o estetskom i rekreativnom ureenju uma Medvednice, umarski list. 1940, br. 12. 15. M a j e r, D.: Osnova gospodarenja sa sumama Medvednice /a razdoblje 19561976. godine, Sekcija za ureivanje uma Zagreb, 16. M a r k o v i , S.: Medvednica kao rekreativno podruje Zagreba, Biro za turistiko-ugostiteljsku izgradnju u Zagrebu. 17. N e n a d i , .: Gospodarska osnova g.j. Markuevaka gora, dovreno 1911' 12. god. 18. P o l j a k , .: Planine Hrvatske, planinarsko-turistiki vodi, Zagreb. 1974. 19. R a u s , .: Prostorni plan Zagrebake "regije fitoccnoloke osobine, Zagreb, 1973. 20. S t r i n e k a , M.: Uspinjanje jele u Zagrebakoj gori i njena stanita, umarski list, 1929, br. 8.

337

21. a f a r , J.: Osnovne smjernice uzgoja i obnove sastojina u umama Medvednice, ekspertiza, 1963. igod. 22. O d l u k e NO grada Zagreba: o proglaenju Medvednice park-umom, Slubeni glasnik NO Zagreba, 1954, br. 9. o proglaenju Medvednice izletitem, SI. gl., 1963, br. 8. ' o utvrivanju erozionih podruja, SI. gl., 1961, br. 21. 23. Prijedlog Konzervatorskog zavoda Hrvatske o proglaenju Medvednice nacionalnim parkom iz 1950. 24. Rjeenje Zavoda za zatitu prirode SR Hrvatske o proglaenju umskih predjela rezervatima iz 1963. 25. Tla gornje Posavine i Pedoloka karta Zagreb, Institut za pedologiju i tehnologiju tla u Zagrebu. THE MEDVEDNICA WOODS AS THE RECREATION CENTRE OF ZAGREB Summary Zagreb is situated at southern of mountain Medvednica. Ms outskirts are the direct connection with Medvedenica, which appears as the natural choice for leasure and recreation centre of its citizens. Medvednica is overgrown with woods and in this article the author is giving data on these forests. The widest distributed species of Medvednica is beech (Fagus silvatica L.). Amongst other foliacelous trees there is the sessile oak (Quercus petrae Liebl.), lungwort oak (Quercus pubescens Wild.), hornbeam (Carpinus betulus L.), sweet chestnut (Castanea sativa MILL), common ash (Fraxinus excelsior (L.) and common maple (Acer Pleudoplatanus L.). Amongst the conifers there is the white fir (Abies alba Mill.) The forests of Medvednica have been having the status of park-forest for over 30 wears now. Cutting has been decreased and the mass of wood has increased by aproximately 30/o. This mass amounts to over 700 m 3 , per ha with a portion of fir trees. There are several special forests reservations and Medvednica protected by the Nature Protection Law (page 333), along with several protected species of plants, geological forms and so on. In 1980 the 22,826 ha of Medvednica has been declared for the park of nature.

338

SUM. LIST 104:339, 1980.

PRIRODNA NALAZITA JELE (ABIES ALBA MILL.) NA PLANINI JABLANI U MAKEDONIJI Mate GOGOSKI, dipl. in. um. STRUGA

SAETAK. Kako autor u literaturi nije pronaao zabiljeeno postojanje obine jele (Abies alba Mill.) na planini Jablanici (na albansko-makedonskoj granici), istraio njezino rasprostranjen je i rezultate tih istraivanja saopuje u ovom radu.

UVOD Planina Jablanica nalazi se u zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka i dio je arsko-pindskog planinskog sustava, a izmeu 41 i 42 sjeverne geografske irine te 20 i 21 istone geografske duine. S istone strane obronci joj dopiru do Ohridskog jezera i rijeke Crni Drim, a sa zapadne do dolina albanskih rijeka Mat i Shkumbi; najvii grebeni su i dravna granica izmeu Albanije i Jugoslavije. Najvii vrhovi dopiru do nadmorske visine od 2257 odnosno 2261 m. Kako su prema zapadu planinske kose ispod 1800 met. (najvii vrh dosie 1830 m), to na njezinu klimu utjee ni stotinu kilometara udaljeno Jadransko more (koje se za lijepa vremena moe i vidjeti s vrhova Jablanice). Postojanje jele na planini Jablanica u Makedoniji nije registrirano u literaturi, pa ni po H. EHM-u (1967). Tome je vjerojatno razlog, to se i danas nalazi samo na nekoliko lokaliteta i to mlaih stabala, odnosno ne starijih od 60 godina. To su zapravo samo ostaci nekadanjih sastojina, bilo istih bilo mjeovitih, jele. Prema mojim istraivanjima prije je bilo znatno vie etinjaa u tim umama tj. ne samo jele, nego i borova (crnog, obinog i molike). To dokazuju pronaeni ostaci starih kua u selima Jablanici i Lakajci vi podruju Jablanice te selima Labutina i Borovec. Skromne materijalne mogunosti stanovnika u prolosti kao i pomanjkanje puteva prema svijetu upuuju na to, da je jelova graa sjeena povie kua tj. u planini Jablanica. Osnovno zanimanje stanovnitva bilo je stoarstvo, pa se za osiguranje pae, kao i za obradive povrine, ume palile a od palea vie je stradala jela nego bukva, koja se tokom vremena ne samo obnovila nego i proirila. Od poara poteena stabla, a to su bila ona jaih dimenzija, posjeena su i iskoritena kao graevno drvo. U dananje vrijeme moemo utvrditi, da se jela prirodno obnavlja i iri bilo kao iste grupe i sastojine bilo u zajednici s bukvom. 339

Na jugoslavenskom dijelu planine Jablanice pronaao sam jelu na 6 mjesta. Nalazita su na raznim nadmorskim visinama i geolokoj podlozi a takoer su i stabla razne starosti i uzrasta. Na jednom nalazitu samo je jedno jelovo stablo, na dva jela ini grupu, a na ostala tri nalaza se u sastojim s bukvom. Jela se nalazi na nadmorskoj visini izmeu 1100 i 2000 met., preteno u podruju asocijacije Fagetum montanum abietosum a samo se jedno nalazli u podruju as. Fagetum subalpinum abietosum. Po umskogospodarskoj podjeli uma dva su nalazita u gospodarskoj jedinici Jablanica afastan, a 4 u g. j . Jablanica.

SI. 1. Jelova stabla na mjestu Sta livada u odsjeku 3b na granici s odsjekom 4b g. j. Jablanica. (Original) 1. Lokalitet TRI ILJKA nalazi se u neposrednoj blizini granice s Albanijom, u odsjeku 14b gospodarske jedinice Jablanica afasan, na nadmorskoj visini oko 1600 m. Tu se nalazi samo jedno stablo jele| 340

pp oko 25 cm, visoko 14 met. i staro preko 50 god. i to u bukovoj sastojim koja se prevodi iz mike u srednju umu. Geoloka podloga je vapnenac, ekspozicija sjevero-istona. Boja iglica bila je utozelena a grane pokrivene liajevima i mahovinama. Donji dio debla oteen je od divljih svinja i od ljudi (stablo se nalazi uz put afastan Tri iljka.) Uroda sjemena (eera) nije bilo.

SI. 2. Jelova stabla u odsjeku 3b g. j . Jablanica na lavinitu.

(Original)

2. Lokalitet SKALA nalazi se ispod najvieg vrha Jablanice Crnog kamena nadmorske visine 2257 m a u odsjeku 35 v Gospodarske jedinice Jablanica afastan i iznad varoice Vevani. To je subalpski pojas bukve nadmorske visine 1900 do 2000 m i bukva je u viim poloajima sitnogrmasta, a samo u niim ima i stabala. Teren, geoloke podloge aka, gotovo je nepristupaan s okomitim liticama presjeen potokom. Ovdje se jela nalaza u grupama. Prirast, kao posljedica stanita, je mali i stabla 341

su dosta zakrljala; rode sjemenom i postoji podmladak, dakle obnavlja se i proiruje prirodnim putem. 3. Lokalitet STA LIVADA nalazi se u odsjeku 3b gospodarske jedinice Jablamca. Nalazi se na nadmorskoj visini izmeu 1300 i 1700 m na stranama potone (rijene) doline. Geoloka podloga dijelom je dijabaz a dijelom vapnenac, mjestimino teren je bio oteen snjenim lavinama. Ekspozicija je od sjeverozapadne do istone. Jela s nalazi u sastojinama s bukvom, ah i na lavinitima u istim grupama. Sklop je redovno vrlo gust, a stabla dobro li pravilno razvijena. v a (j lokalitet nalazi se u podruju as. Fagetum montanum Ehm 1965. Starost stabala procijenio sam 1976. god. iznad 60 godina. Veina stabala dobro su razvijena s dobrim visinskim i debljinskiim prirastom, visoka su i preko 17 met. te nadvisuju bukova stabla, prsnog promjera od 25 cm navie. No ima i stabala, slabog prirasta s ve cilindrinim izgledom. Dobro razvijena stabla rode sjemenom i padine rijeke pokrivene su jelovim mladikom dobrog kvaliteta i dosta gustog sklopa, dakle prirodno pomlaivanje je osigurano.

SI. 3. Grupa stabala jele u odsjeku 4b g. j . Jablanica (Original) S lijeve strane rijeke na vapnencu koji mjestimino izbija na povrinu a preko kojeg je prela lavina takoer se jela nalazi u istim grupama ili u smjesi s bukvom. Visina stabala je oko 3,5 m, dobrog piramidalnog habitusa. U odsjeku 4b, koji granii s 3. odjelom, takoer se nalazi jeUa kao pojedinana stabla i kao grupe stabala. Stanite je loije od onog u odsjeku 3b pa su stabla loija. Meutim na mjestima otvorenijeg sklopa stabla jele su bolja, rode sjemenom, osiguravaju prirodnu reprodukciju kao i irenje ove vrste. 342

4. Lokalitet u o d s j e k u 6a g. j . Jablanica nalazi se na n a d m o r s k o j visini izmeu 1300 < i 1800 m. Velika visinska razlika rezultira iz j a k e nagn u t o s t i (inklinacije) terena, koja iznosi 45 50. Izloenost t e r e n a je sjeverna i sjevernozapadno, a geoloka podloga dijabaz i v a p n e n a c sirom a a n s h u m u s o m . Jela se javlja u g r u p a m a u n u t a r gorske bukove ume, a u s u s j e d n o m p e t o m odjelu u manjiim s a s t o j i n a m a u smjesi s b u k v o m . S t a r o s t iznosi oko 50 godina. U donjim dijelovima odsjeka jelova stabla su d o b r a , d o k u gornjim slaba i nisu via od 4 m. 5. Lokaliteti u odjelima 12a i 15. g. j . Jablamice nalaze se na nadm o r s k o j visini iznad 1400 m. S t a n i t a su z a p a d n e i sjeverozapadne ekspozicije i n a s t r m o m t e r e n u . U o d s j e k u 12a jela se nalazi u g r u p a m a , starost je liznad 40 god., a visina stabala p r e m a u j e 10 m. Urod s j e m e n a nije primjeen, a n e m a ni p o d m l a t k a . U 15. odjelu stabla su slabo razvijena nalaze p o d j a k o m zasjenom. ZAKLJUAK Postojanje jele na planini Jablanici d o sada nije zabiljeeno u liter a t u r i . Vjerojatno stoga, to se nalazu u teko p r i s t u p a n i m dijelovima ove planine te to su d a n a s j o sve m l a d a ili m l a a stabla p a su i u nedavnoj prolosti bila teko uoljiva to vie to se p r e t e n o nalaze u n u t a r bukovih sastojina. Za razliku od crnog b o r a (lit. 4) jela se nalazi u veiim povrin a m a na vie lokaliteta na s t a n i t i m a n a d m o r s k e visine izmeu 1300 i 2000 m, na v a p n e n a k o j podlozi ilii na podlozi dijabaza i dacita. Nalazi se na svim ekspozicijama o s i m n a junoj (JI, J, JZ). Uzrast i p r i r a s t stabala ovisi o b o n i t e t u stanita. Na n e k i m lokalitetima r o d e s j e m e n o m i na t i m a ima i p o d m l a t k a razne starosti, dakle je ii v r s t a b u d u n o s t i za ovo podruje. LITERATURA 1. D e b a z a c , E. F.: Prirunik o etinarima, Beograd, 1967. 2. E m, H.: Pregled na dendroflorata na Makedonija, Skopje, 1967. 3. E m , H.: Vegetacijski istrauvanja i umarskata praktika, umarski pregled, Skopje, 1975, br. 12. 4. G o g o s k i , M.: Nalazita crnog bora (Pinus nigra Arn.) na planini Jablanici, umarski list, 1978, br. 45. i s malim prirastom, jer se

NATURAL FINDS OF FIR (Abies Alba Mill.) ON JABLANICA MOUNTAIN IN MACEDONIA Summary The existence of fir on part of Jablanica belonging to Yugoslavia, the o-ther part being in Albania, has not been so far mentioned in literature according to the author. He therefore made a survey of the area in 1975 and 1976 thus

343

finding fir on six localities. It has been found on heights of 1300 and 2000 m above the sea-leler and on grounds of different geological composition. From the phytocel'lular point of view this area belongs to Fagetum montanum Ehm 1965. One locality (Tri iljka) is characterized by one single fir tree, wherreas other localities have them in groups of the same kind or together with beeches. Most trees bear believes that fir existed on Jablanica in the past, but it was destroyed by wood-cutting and fire (in order to free space for pastures). (Rukopis primljen juna 1978. god.)

OBJAVLJENO JE U UMARSKOM LISTU umarski list 1934. godine sadri obilan materijal o umarstvu Makedonije i to u br. 46, 10. i 12. Br. 46 na 184 stranice donosi 25 radova, jer je to SPOMENICA izdana povodom dvadeset-godinjice umarstva June Srbije. Najvei broj radova odnosi se na poumljavanje (8), manji broj na iskoriivanje (5), a obraeno je i ureivanje uma, ureenje bujica, ograniavanje uma te Ugovor o prodaji ume Lopunik (na ograncima planine Bistre izmeu Lazarpolja i Kieva). Od poumljavanja opisani su uspjesi pokusnog polja Zajev rid (kod sela Zlokuana nedaleko Skopja), kod Kieva (Kruino i Krasta-Ilinica) i druga. U br. 10. i 12. nalazi se prikaz Drag. S. P e t r o v i c a O umskom drveu u Junoj Srbiji i to u br. 10. etinjae, a u br. 12. listae. Ta opaanja potiu uglavnom od putovanja (1928. i 1929. god.) sa g. Hansom Emom, sada savetnikom Direkcije uma u Skoplju, u komisiji za prouavanje J. Srbije, ali takoer od drugih putovanja (str. 457). Zapravo je obraeno rasprostranjenje vrsta (stablaica i grmaica) ne samo na podruju SR Makedonije nego i SAP Kosovo te dijelova SR Crne Gore (od Plava do Plevalja) i SR Srbije (potez Novi Pazar Priboj). Petrovi navodi i narodna imena, koja su razliita u pojedinim krajevima, pa jelu naziva: ju: m u r o m u Berovu, a m o m (turska rije) u Belasici (Strumica) i j e l i k o m (u Selcu pod Sarom), a njene iarice, kao i drugih etinara, k u 1 j i k o m (str. 460).

344

ZATITA PRIRODE I OVJEKOVA OKOLIA

OVJEK I PRIRODA* FRANJO KNEBL, dipl. in. um. Zagreb

Suvremeni ovjek ne moe ivjeti u uvjerenju da su bogatstva prirode neiscrpna i da on u toj prirodi ne moe da radi sve to hoe bez obzira na posljedice koje moraju da proistiu iz takvog ponaanja. Ponaajui se bezobzirno i neodgovorno prema prirodi iji je sastavni dio i od koje zavisi ovjek postaje sam sebi neprijatelj. S pravom se zato suvremeni ovjek pita: dokle e ovjeanstvo moi da se u punoj mjeri koristi blagodatima sadanjeg i budueg napretka nauke i tehnologije, ako se bude mirilo sa injenicom da odreene popratne pojave tog istog napretka nanose takove tetne posljedice za ovjekovu prirodu okolinu da bi dalji stihijski razvojj u tom pravcu poeo ne samo da koi taj napredak ve i da sve vie koi ovjekovo zdravlje. (E. KARDELJ na osnivakoj skuptini Savjeta za zatitu i unapreivanje ovjekove sredine Jugoslavije, odrane 1. II 1973. god.)

OVJEK I NJEGOVA OKOLINA Rauna se da je prolo cea 100.000 godina od ovjekove pojave na zemlji. Od toga prvih 90.000 godina on je vrlo malo utjecao na svoju okolinu. ivio je slino ivotinjama, skupljao plodove i bavio se lovom i ribolovom. Pa i onda, kada je poeo da pored svojeg boravita obrauje zemlju i uzgaja itarice i druge biljke kojima hrani sebe i svoje pripitomljene ivotinje, njegov utjecaj na okolinu u kojoj ivi neznatan je, prvenstveno zbog malenog brojnog stanja i pomanjkanja sredstava rada, kojima bi naruavao prirodu. U tom stadiju vri se izmjena tvari na licu mjesta. Sve to ovjek oduzima zemlji, on joj i vraa. Meutim, ve i u starom vijeku bilo je pojava naruavanja ovjekove okoline. Najznaajniji primjeri unitavanja plodnih zemljita u dalekoj prolosti su u Mezopotamiji, te neki dijelovi Kine, Indije i Pakistana kao i Sjeverne Afrike. U Mesopotamiji u slivovima rijeke Eufrata i Tigrisa postojala je intenzivna poljoprivreda zahvaljujui navodnjavanju. Dolaskom stoarskih plemena iz Azije uniteno je zbog ishrane stoke umovito slivno podruje tih rijeka, pa je zahva*) Predavanje odrano u Drutvo inenjera i tehniara umarstva i drvne industrije u Zagrebu.

345

ljujui eroziji unitena kanalizacija, a ue rijeka zbog taloenja naplavina po maklo se nekoliko stotina kilometara nizvodno. Zahvaljujui injenici da je izvorite Nila vrlo slabo naseljeno, te prema tome nije bila unitena vegetacija, Nil je tisuama godina natapao svoju dolinu i bio itnica Egipta. Slino kao u Mesopotamiji dogodilo se i u nekim predjelima Kine, Indije i Pakistana. U Sjevernoj Africi zbog intenzivnog p a a r e n j a granica S a h a r e se irila k jugu. Osim navedenih primjera, utjecaj ovjeka na njegovu okolinu bio je neznatan u prvom redu zbog malog broja stanovnitva. Rauna se da je u vrijeme Krista ivjelo na zemlji cea 200300,000.000 stanovnika. Taj broj porastao je od tada do 1900-te godine na milijardu i pol, da bi do 1970. godine narastao na 3 i pol milijarde. Rauna se da e 2000-te godine biti oko 6 milijardi stanovnika. Razlozi toj ekspanziji stanovnitva su viestruki. Prvenstveno je to posljedica poveanja energetskih izvora (ugljena prije 800 godina, a nafte prije neto vie od 100 godina), te osloboenja kolonija kao i napretkom medicine. Utjecaj ovjeka na prirodu razvitkom industrije postaje sve vei i vei, naalost ponajee u negativnom smislu. No isto tako negativno utjee i irenje poljoprivrednih povrina, esto na raun uma. Na poetku industrijskog razvoja malo se rauna vodilo o ovjekovoj okolini. Bilo je toliko netaknutih prostora da je izgledalo smijeno da se usporedo s razvojem industrije spreava unakazivanje i oneiavanje ovjekove okoline. Kudgod se ovjek okrene postojale su netaknute povrine, pa se nije vodilo rauna, gdje se gradi industrija. U Americi su takav odnos prema prirodi nazvali kaubojskom politikom. Nemilice se oneiuje zrak, voda, u n a k a z u j u se prirodni pejsai, unitava se umski pokrov.. Vremenom kada su posljedice takvog odnosa direktno poele ugroavati ivot i zdravlje ovjeka, javlja se sve vei broj onih koji upozoravaju na posljedice takovog odnosa prema prirodi i ovje kovoj okolini. Raa se n o v a n a u k a e k o l o g i j a , koja prouava odnose izmeu ivih bia (raslinja, ivotinja, ovjeka) i okoline. (Rije ekologija dolazi od grkih rijei oikos = boravite, dom, logos = nauka). Ta nauka nastala je sredinom, prolog stoljea, a naroiti je napredak postigla posljednjih tridesetak godina. U narednim izlaganjima obuhvatit emo pojedine grane kojima se ta nauka bavi. Jedan od vanijih dostignua te nove nauke jest spoznaja da u prirodi postoje tzv. eko-sistemi. ovjekov je okoli biosfera. Biosfera je suma svih ekosistema na zemlji. Glavni eko-sistemi po svojim karakteristikama razvrstani su na: tundra duge zime, kratka ljeta Eskimi i Lapi, tajga pojas uma etinjara podzol, pojas uma liara listopadno drvee kiselo zemljite, stepa (Grasland) alkalino ili neutralno zemljite, pustinje, mediteranski oblici, prelazni oblici, tropski eko-sistemi, vodeni eko-sistemi.

346

Osim te tzv. podiobe e k o s i s t e m a po horizontalama, eko-sistemi se zoniraju i obzirom na visinske razlike. Zavisno od specifinih lokalnih uslova, mogu se pomou visine odreivati koji e tipovi vegetacije prevladavati. Od planine do planine i od ekspozicije do ekspozicije mijenjaju se eko-sistemi. Kao p r i m j e r navest emo K o p a k i r i t . Nastao je tako, to je Dunav prije stotinjak godina promijenio tok te je na taj nain nastalo veliko jezero. Zbog stalnog taloenja mulja poslije poplava ono postaje sve plie. Osim toga isputanjem organskih otpadaka iz klaonine industrije i iz drugih industrija organska masa u vodi se poveava to pogoduje razvoju algi i ivotinjama. Kada organizmi odumiru, oni se taloe, na dnu. Bakterije koje rastvaraju te organizme troe kisik. Kisika u vodi ima sve manje to se odraava i na vrste riba koje ive u ritu. Nekada je bilo mnogo smueva, somova, arana i druge plemenite ribe. Smanjenj e m kisika tih v r s t a j e sve m a n j e , a sve je vie v r s t a koje se zadovoljavaju manjom koliinom kisika, kao npr. kara, bijela riba, cvergli itd. Podizanjem dna stvaraju se uslovi za rast vrba i topola. Za pedesetak do stotinu godina tamo e se opet pojaviti hrastova uma, rit e pomalo izumirati, a isto tako i eko-sistem koji je uz njega vezan. Tu pojavu da priroda nastoji da se povrati u prvobitno stanje nazivamo progresijom. Koliki utjecaj na promjenu prirodnih osobina nekog eko-sistema moe imati pokazuje npr. utjecaj Asuanske brane. Kako je poznato, Egipat je pregradio rijeku Nil s ciljem da osigurava dva vitalna problema: proizvodnju elektrine energije i osiguranje hrane pomou umjetnog sistema navodnjavanja, koji je zamijenio prirodno, tj. plavljenje Nila. Meutim taj pothvat tek je djelomino uspio, jer je nastalo niz negativnih popratnih pojava, koje znatno umanjuju oekivane rezultate. To su: potencijali akumulacionih jezera znatno su manji od oekivanih zbog velikih isparivanja te mjesto instaliranih 9 agregata rade samo 12; pojavila se bolest filkarzija kao posljedica promjene reima vode. Naime tu bolest prenosi jedna vrsta pua, kojeg je u prijanjem reimu vlanosti, kada se smjenjivale poplavna sa sunim razdobljima razmnoavanje bilo ogranieno dok je sada nesmetano i pojaano; zbog stalno poveane vlanosti tlo se zakiseljava s posljedicom smanjena uroda, pa se tako npr. urod banana u delti Nila stalno smanjuje; riblji fond u Sredozemnom moru na podruju utoka Nila osjetno se smanjio, jer nedostaje hrana koju je prije rijeka donosila za vrijeme poplava.

ENERGIJA U davna vremena ovjek je koristio energiju koju je sunce svakodnevno stvaralo na zemlji a nije dirao energiju nagomilanu u zemlji tisuama i milionima godina. Vremenom se situacija promijenila. Nekada je ovjek troio na vlastitu hranu, ivotinjsku hranu i gorivo 1015.000 kalorija dnevno po osobi. Sve do 19. stoljea izvori energije koje je ovjek upotrebljavao dale su se obnoviti: snagu vjetra i vode, drvo kao gorivo. Istom kasnije je dolo do eksploatacije podzemno nagomilanih izvora energije: ugljena, nafte, plina i naposljetku atomske energije. U 1960. godini u SAD se je troilo 215(300 kg cal. dnevno. Kod nas je vi to vr.jeme bila otprilike potronja 30.000 kgcal. po osobi.

347

Ta utroena energija porijeklom 95%> potie od fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina), a ostatak od hidroenergije i suneve energije, te oko 3% od nuklearne energije. Cjelokupna potronja energije raste otprilike 7% godinje. Ako ovaj porast ostane konstantan potreba za energijom udvostruit e se svake desete godine. Svjetske zalihe nafte biti e iskoritene sa 90% izmeu 2020 i 2030-te godine, a zalihe ugljena izmeu 2300 i 2400-te godine. (Vie od 90% se ne isplati iskoristiti jer bi utronja energije za dobivanje nafte i ugljena bila vea od dobivene energije). Najvie se ugljena dobiva iz otvorenih kopova. Da bi se oni ponovno pretvorili u poljoprivredno i rekreativno zemljite potrebno je iskopane jame napuniti otpacima termoelektrana i gradskog smea, te vratiti humusnu zemlju koja se skida kod odkopa. Kod buenja nafte naroito su iteke nesree na morima. Nedavno smo pratili posljedice nesree koja se dogodila u norvekim vodama i u Meksikom zaljevu. Teko je i zamisliti ta bi takva jedna nesrea znaila za Jadran. Zbog prevoza nafte na velike udaljenosti esto se dogaaju nesree, tako da je teko ocijeniti koliki je procenat morskih povrina oneieno naftom. Srea je da morska voda vremenom tu naftu dezintegrira. Daljnje optereenje ovjekove okoline predstavljaju naftovodi. Tako npr. gradnja naftovoda iz Aljaske preko Kanade do SAD imat e nedogledne posljedice za ivotinjski i biljni svijet koji ive u tom podruju. Na naftovod koji prelazi preko Gorskog Kotara odnijet e mnogo ha uma i na taj nain utjecati na promjenu krajobraza a kakve posljedice e to imat za hidrologiju tog podruja, za sada se moe samo nagaati. Elektrane su jaki oneistivai ovjekove okoline (osim hidroelektrana i elektrana na plin). Da bi se otrovni plinovi i krute estice koje nastaju izgaranjem odstranilo grade se dimnjaci visoki 200 i vie metara da bi se dim ispustio u veim visinama gdje su jai vjetrovi, da bi se na taj nain sprijeilo zagaenje neposredne okoline. Meutim time se problem ne rjeava ve se odpadi bacaju u tue dvorite udaljeno i stotine kilometara. Na zahtjev nordijskih zemalja razmatran je problem zagaivanja zraka na ministarskoj konferenciji zemalja lanica Ekonomske komisije UN za Evropu. Konvenciju i Rezoluciju od prekograninog i daljinskog zagaivanja zraka kao i Deklaraciju od prekogra ninog zagaivanja zraka kao i Konvenciju o bezotpadnoj i malo otpadnoj tehnologiji otpada potpisalo je 35 zemalja. Najmlaa u sklopu energija je atomska energija. Najvie atomskih centrala izgraeno je do sada u SAD SSSR-u, Kanadi i u SR Njemakoj, I kod nas se gradi prva atomska centrala, a u planu su daljnje centrale. Meutim, u posljednje vrijeme poelo se polaganije graditi atomske centrale, jer nisu rijeena dva osnovna pitanja: pitanje sigurnosti i pitanje sigurnog uklanjanja atomskih otpadaka. 1975. godine povedena je anketa meu amerikim znanstvenicima razliitog profila, te je dolo do slijedeih rezultata: 26% izjasnilo se za obustavljanje svake daljnje izgradnje atomskih centrala, 36% glasalo je za odgaanje daljnje izgradnje, 2 1 % glasalo je za polaganu daljnju izgradnju, a svega se 16% izjasnilo za brzu izgradnju. U posljednje vrijeme i u Njemakoj i u drugim evropskim zemljama vode se estoki okraji izmeu pristalica izgradnja atomskih centrala i njihovih protivnika. Za bojati se je da emo mi, kada e u na-

348

vedenim zemljama prestati daljnja izgradnja, jer u svemu pomalo kasnimo, biti u punom zamahu izgradnja atomskih centrala. Najii nain dobivanja energije jest direktno pretvaranje suneve energije u druge vrste, toplotnu i elektrinu energiju. Sunce je neizmjeran izvor energije. 15. min. sunca daje energiju koja je na zemlji utroena cijele 1970. godine. Najdalje se je otilo u istraivanju direktnog koritenja suneve energije u SSSR-u. Hidroenergija je to se istoe tie takoer bez zamjerki. Meutim izgradnja hidroelektrana skopano je sa unitavanjem krajolika zbog akumulacionih jezera. Tako je npr. zbog hidroelektrane uniten na najljepi kanjon, kanjon Plive, a takoer postoje apetiti da se uniti kanjon Tare. U SR Hrvatskoj godinama se vodi borba da li da se zbog nekoliko mgw uniti jedan od najljepih naih kanjona, kanjon rijeke Krke. U SSSR-u, a vjerojatno i drugdje, vre se istraivanja kako da se koristi energija nagomilana u materiji na principu fuzije bez posljedica atomske radijacije. POLJOPRIVREDA Kada se prvobitni ovjek razvio od svojih majmunu slinih predaka njegova je ishrana ovisila o tome to je iz dana u dan mogao sakupiti i lovom i ribolovom uloviti. Zbog nerazvijene tehnologije prvobitni ovjek nije naruavao okoli. I onda kada se je poeo baviti poljoprivredom i uzgojem ivotinja na svom komadiu zemlje, nije utjecao na eko-sistem jer je prirodi vraao sve to je od nje uzimao. Istom kada su izvori poljoprivrede omoguili da ovjek ivi daleko od izvora hrane krug je prekinut, jer se gnojiva nisu vraala zemlji koja je proizvela hranu. U nekim predjelima Evrope, Japana i Kine ljudi su zemlju obraivali tisuama godina, a da se ona zahvaljujui dodatku ubrila, nije pogoravala, ve se njezina kvaliteta poboljavala. Meutim, u mnogim predjelima ovjek jo uvijek unitava plodnu zemlju. ovjekova tehnoloka dostignua u poljoprivredi i industriji, omoguila su mu da dostigne sadanji stupanj biolokog razvoja, no mnogi osjeaju da naa dosadanja praksa, unato uspjesima, mijenjanju zemIjine eko-sisteme do te mjere, da je ugroena daljnja mogunost nae planete da daje visoke prinose hrane. Poljoprivredna razaranja. Poljoprivreda, a naroito stoarstvo, je u mnogim krajevima svijeta prouzrokovalo eroziju. U Indiji je 2/3 zemlje zbog skidanja umskog pokrova i neadekvatne obrade, erodirano. Kod nas u brdsko-planinskim podrujima, a osobito u aridnim i semiaridnim predjelima, vjekovima je unitavan umski pokrov i zbog intenzivnog paarenja zemljite je erodirano. Tako danas ima u Jugoslaviji oko 2 i pol mil, ha kra od ega je potpuno golo preko 500.000 ha Vidjeli smo, kakve je posljedice imalo nepravilno gospodarenje u Mesopotamiji. U blioj historiji sjeamo se nesree na amerikom zapadu kada je zbog nepravilne obrade zemlje, tzv. d u s t b o w l e , 1924. godine u dravi Oklahami uniteno na stotine hiljada ha zemlje. Slino se dogodilo u SSSR-u preoravanjem stepa. Navodnjavanje u mnogome poveava prinose, meutim, ukoliko se ono nestruno primjenjuje moe imati za posljedicu zakiselenje tla.

349

Zahvaljujui hibridima poljoprivredna proizvodnja postie daleko veu proizvodnju nego prije. Meutim, to je povezano s mnogo veom potronjom energije. Vea njega, upotreba umjetnih ubriva, pesticida, navodnjavanje sve to zahtijeva velike koliine energije, a znamo da je dobivanje energije najee povezano sa oneiavanjem vode i zraka. Pridodatkom kemijskih ubriva uglavnom kalija, fosfora i natrija, prinosi se mogu mnogostruko uveati. Meutim, kvaliteta tako dobivene hrane ne moe se uporediti s kvalitetom tzv. prirodne hrane, jer u njoj nedostaju neki mikroelementi kao npr. eljezo, mangan, bakar, i drugi. Rauna se da je upravo promijena ishrane jedan od faktora koji je doprinjeo da se kod ovjeka pojavljuju bolesti koje se prije gotovo nisu pojavljivale. Dok su nekad glavne bolesti bile tuberkuloza, kolera i druge zarazne bolesti, moderni ovjek pati najvie od sranih i duevnih bolesti te od raka. Moderna se poljoprivreda ne da zamisliti bez upotrebe mehanizacije. Zahvaljujui njoj, ljudski rad sveden je na minimum. Meutim, to je skopano sa stvaranjem velikih monokultura, to ima za posljedicu da je potrebna velika intervencija raznim kemijskim sredstvima, jer su monokulture mnogo vie izloene napadima tetoina nego mjeovite kulture. Zbog gladi, koja je vladala u velikom dijelu nerazvijenog svijeta, FAO je prije desetak godina donio tzv. z e l e n i p l a n za proizvodnju velikih koliina hrane u nerazvijenom svijetu. Uvoene su nove vrste, poveana je upotreba umjetnih ubriva, izgraivani su hidrosistemi za navodnjavanje, itd. Rezultati su veliki. U mnogim od tih zemalja rijeeno je pitanje gladi no ponegdje je bilo i negativnih posljedica. Tako je ponegdje zbog nestrune primjene navodnjavanja zakiseljeno zemljite, to zahtijeva velike napore da se ono povrati proizvodnji (Pakistan). Pokualo se sa osvajanjem ungli za proizvodnju ljudske hrane. Ta nastojanja su uglavnom dala negativne rezultate. Na zemljitu je unitena dungla i pretvorena u poljoprivredno zemljite, poljoprivredna proizvodnja moe dati pozitivne rezultate svega 2 3 godine. Nakon toga zbog velikih oborina i tropskih uslova, zemlja se iscrpi, i ona se opet pretvara u dunglu (laterizacija). Kontrola tetoina i korova u monokulturama veoma je kompleksan zadatak. Konkurencija izmeu malih biljodera (insekata, poljskih mieva, spora nekih gljiva, malih crvia koji jedu korijenje, a iji je kapacitet ishrane zbog brzog razmnoavanja vrlo velik) i ovjeka je vrlo sloena. Prije 30 i vie godina stvoreni su prvi insekticidi na bazi klora. Tako je stvoren DDT i slini insekticidi. U poetku njihove primjene dali su ogromne rezultate. Tako je napr. zahvaljujui DDT-u unitena malarija u mnogim krajevima svijeta. Takoer i u borbi protiv tetoina koje su napadale poljoprivredne i umske kulture postignuti su u poetku veliki uspjesi. Meutim, vremenom su insekti postali imuni na jedne vrste insekticida pa se morala upotrebljavati sve vea doza i stvarani su novi jo jai insekticidi. O posljedicama njihove upotrebe malo se je vodilo rauna. 1962, godine RACHEL CARSON, ameriki biolog, napisala je knjigu S i l e n t s p r i n g (Tiho proljee) u kojoj iznosi sve negativne posljedice koje je prouzrokovao DDT i si. insekticidi. U naunom svijetu nastala je uzbuna. Dugotrajnim ispitivanjem ona je utvrdila da upotreba DDT-a ima nedogledne tetne posljedice na itav svijet. To je spoj iji je vijek trajanja 15 godina. Osim to unitava insekte protiv kojih se upotrebljava, on unitava i

350

neprijatelje tih insekata. Tako je npr. u Americi uniteno masu ptica pjevica zbog ega je knjiga i dobila naslov Tiho proljee. Osim ptica pjevica stradale su ptice grabeljivice koje su hranei s zatrovanim pticama pjevicama dobivale u organizam velike koliine DDT-a od ega su ugibale. Osim toga DDT je djelovao na smanjenje njihove rasplodne moi. Ptice zaraene DDT-om nose jaja s vrlo tankom ljuskom pa je iz njih nemogue izlei mladunad. Ispiranjem DDT-a u vodotoke ribe, preko biljne ishrane, dobivaju u organizam DDT, a ribe grabljivice koje se hrane tim ribama dobivaju ga u tako velikim koncentracijama da od toga ugibaju. Stoka, koja pase na povrinama tretiranim insekticidima, akumulira preko ishrane izvjesnu koncentraciju tih insekticida u svojim tkivima. ovjek uivajui takovo meso takoer dobiva izvjesne koliine DDT-a u organizam. Zbog toga to se insekticidi upotrebljavaju prskanjem, izvjesne koliine ostaju lebditi u zraku, te ih zrane struje raznose po cijelom svijetu. Tako je ustanovljeno prisustvo DDT-a i kod pingvina na junom polu. Sumnja se, da su DDT i slini insekticidi kancerogeni. Zbog ozbiljnosti problema tadanji predsjednik SAD J. KENNEDY dao je formirati ekipu naunika da provjere podatke gospoe Carson. Rezultati te komisije bili su poraavajui tako da je nakon toga zabranjena upotreba DDT i slinih kloriranih ugljikohidrata u SAD, a za njima su se povele i mnoge druge zemlje., Osim korienja insekticida postoje d r u g e m e t o d e s u z b i j a n j a t e t o i n a . Koriste se prirodni neprijatelji insekata kao to su paraziti i bolesti tih insekata, tj. bioloka metoda, a primjenjuju se i metode sterilizacije. Daljnja metoda za borbu protiv tetoina je uzgoj biljaka otpornih na tetoine genetska metoda. I napokon, da bi se smanjila njihova opasnost izbjegavaju se monokulture na velikim povrinama. Druga vrsta kemijskih sredstava koja se upotrebljava u intenzivnoj poljoprivredi su h e r b i c i d i . To su razni spojevi, veinom jako otrovni, koji unitavaju korov. Osim u poljoprivredi, herbicidi se upotrebljavaju tamo gdje elimo unititi biljni svijet kao to je kod eljeznikih pruga, puteva, umskih prosjeka itd. Poznato je da su Amerikanci u borbi protiv Vijetnama upotrebljavali herbicide sa svrhom da se uniti sav biljni pokrov na podrujima gdje su se zadravale oslobodilake snage. Iako se zna da su herbicidi kao vrlo jaki otrovi tetni za ovjeka, ipak se upotrebljavaju jer se bez njih ne da zamisliti moderna poljoprivreda. Do stvaranja novih herbicida koji bi imali sline efekte, a koji bi bili manje tetni za ljudsko zdravlje, vrlo sporo se dolazi, jer za stvaranje novog herbicida treba u istraivanju uloiti 4 5 mil, dolara. Perspektive u ljudskoj ishrani. Imajui u vidu naprijed navedeno u svijetu se razvio pokret povratka prirodnoj ishrani. Specijalne trgovine u Francuskoj, Njemakoj i drugim zemljama prodaju hranu za koju se garantira da kod njezine proizvodnje nisu upotrebljavane umjetne tvari. Takva hrana, (meso, kruh, povre) nekoliko puta je skuplja od hrane koja se inae prodaje. Jasno je da si to mogu priutiti samo oni, koji imaju dosta novaca. Jedan od puteva da se rijeimo insekticida jest da se selektivnim putem uzgajaju vrste koje su otporne na tetoine te se tako smanjuje upotreba kemijskih sredstava za njihovo suzbijanje. U svijetu se na veliko radi na dobivanju hrane sintetskim putem iz nafte i njenih derivata.

351

Vre se pokusi u velikim razmjerima u koritenju mora za uzgoj algi iz kojih se dobivaju bjelanevine. Taj pokret je naroito razvijen u Japanu. Takoer se sve vie iri uzgoj morskih riba na umjetni nain.

ONEIENJE ZRAKA Preteno plinoviti ovoj to okruuje zemlju zove se atmosfera. U oneiavanju atmosfere uestvuju plinovi, krute estice itd. Od plinovitih neistoa najrasprostraniji je ugljini dioksid (C0 2 ). On je prirodni sastojak zraka, meutim, ako se zbog sagorjevanja zrak preko mjere zasiti ugljinim dioksidom, on je tetan po zdravlje. CO ugljini monoksid je proizvod nepotpunog sagorijevanja. On je otrovan za organizam, jer se vee umjesto kisika u krvi. Maksimum dozvoljenog CO je 50 ppm*. 1000 ppm dovodi do besvjestice u jednom satu, a za etiri sata nastupa smrt. 5 0 2 sumporni dioksid jedan je od najgorih polutanata zraka. 5 0 3 sumporni trioksid nastaje najveim dijelom izgaranjem ugljena koji sadrava vee koliine sumpora. SO3 nastaje u atmosferi oksidacijom S0 2 . Kada SO3 doe u dodir s vodom nastaje sumporna kiselina H 2 S0 4 . Daljnji opasni zagaivai su klorovodik i fluorovodik. Krute estice kao oneiivai. Aerosol je svaka kruta estica u zraku. Osim krutih estica, praine, u zraku se nalaze i ive estice bakterije, gljivice, spore, insekti, dijelovi insekata. U normalnim uslovima zbog uzgona zraka svi te oneiivai odlaze na vee visine gdje ih vjetrovi raznose. Meutim, kada se dogodi inverzija, tj. kada se u gornjim slojevima atmosere pojavljuju tople struje, onda nema vertikalnog strujanja od zemlje prema atmoseri. Sve te estice koje se nalaze u zraku, kao i plinovi, mogu ostati danima na istom mjestu. Tada se javlja tzv, s m o g , koji moe prouzroiti vrlo teke posljedice za ljude. Posljedice oneienja zraka jesu smanjena vidljivost, utjecaj na ljudsko zdravlje, oteenje vegetacije, ranjavanje ivotinja, negativni efekti na klimu, kao i estetski utjecaji. Sto se tie negativnog utjecaja na klimu, poznato je da je u gradovima temperatura obino za 2 3" via nego van njih. Zbog neistog zraka suneve zrake ne mogu dopirati na zemlju, to ima posljedice i na biljni i na ivotinjski svijet. Koliko ova polucija moe biti pogibeljna za ljudsko zdravlje pokazuju primjeri iz prolosti kada je, na pr., 1930. g. u dolini rijeke Meuse u Belgiji umrlo 60 ljudi, 1952. g. je u Londonu u roku od 10-tak dana zbog smoga umrlo 4.000 ljudi. Kronini efekti oneiavanja zraka na stanovnitvo su plune bolesti koje su 4 puta ee u gradovima nego na selu. Zbog neienog zraka u nekim predjelima Zagreba gotovo sva djeca boluju od kroninih bolesti dinih organa. Osim na ljude, oneieni zrak tetno djeluje na bilje. Tako su npr. oko tvornice aluminija kod ibenika uniteni borovi, a uz autoput Zagreb Ljubljana sui se mjestimice crnogorica. Osim na bilje, neist zrak tetno djeluje i na ivotinje, naroito spojevi fluora. Zbog oneienog zraka materijali zbog korozije puno bre propadaju. Neisti zrak pridonosi i pogoranju estetskih efekata. Zgrade u gradovima pocrne, pa ih se mora od vremena do vremena istiti.
* ppm part per milion (molekula)

352

Najvei uzronici oneiavanja zraka su industrija, automobili i loenje u stanovima. Da li ima naina da se polucija zraka smanji na neznatnu mjeru? Svakako da ima. Kao p r i m j e r moe nam posluiti L o n d o n . Tamo su u roku od 2 godine u velikoj mjeri smanjili poluciju zraka primjenjujui filtere za proiavanje zraka svih industrijskih poduzea i kod svih kua loenih krutim i tenim gorivima. Automobili uestvuju o oneiavanju zraka u gradovima s 1/3. tetni plinovi koje proizvodi automobil su CO, CO , olovne pare, duini oksidi i dr.

ONEIAVANJE VODA 2/3 zemljine povrine pokriveno je vodom. Voda je uz zrak neophodan medij za ivot. Od vodenih masa na svijetu 97% nalazi se u oceanima, 2% u gleerima, a svega 0,6%, u obliku podzemnih voda na zemlji. Voda je na zemaljskoj kugli u stalnom pokretu. Hidroloki ciklus sastoji se u tome da zbog insolacije velika koliina isparene morske vode zbog strujanja zraka dolazi na kontinente, gdje u obliku padavina dolazi na zemlju. Vodotocima ta ista voda se vraa nazad oceanima. Priroda oneiavanja voda. Oneiavanje voda je dodavanje neeljenih stranih tvari koje smanjuju kvalitetu vode. Strana tijela zagaivai mogu biti anorganski, kao npr. spojevi olova ili ive, ili organski, npr. mikroorganizmi bakterije amebe. Tipovi neistoe u vodi su suspenzije, koloidne estice, otopljene anorganske i organske tvari. Voda je osim za ivot ovjeka, ivotinja i biljnog svijeta od ogromnog znaaja i za industriju. Nema gotovo industrijske grane koja ne upotrebljava vodu kao sirovinu. Tako je npr. za preradu 1 tone nafte potrebno 30 60 tona vode, za dobivanje 1 tone celuloze 900 1000 tona vode, a za dobivanje 1 tone umjetnog kauuka ak 2500 3000 t vode. Ogromne koliine vode potrebne su termoelektranama, a jo vee nuklearnim elektranama. Rijeke i jezera oneiavaju se organskim i anorganskim tvarima. Od organskih tvari najvie otpadaka dolazi u vode od poljoprivrede i izvjesnih grana industrije. Anorganski oneiivai (olovo, iva, fenol i dr.) najee dolaze od industrije. Osim oneiavanje s organskim i anorganskim tvarima voda se oneiuje i termikim putem. Termoelektrane trebaju za rashlaivanje ogromne koliine vode koju isputaju u vodotoke, tako da se temperatura zna podii i za 2 i vie stupnjeva. Takovo termiko oneienje moe imati teke posljedice za mikrofloru i mikrofaunu u vodi. Poveanje temperature moe izazvati snanije promjene eko-sistema vode. Oneiivanje vode ima teke posljedice na ljudski ivot. Vjeruje se da je oneienje vode uzrok mnogim ljudskim bolestima, vie nego bilo koji drugi utjecaj okoline, zahvaljujui mikroorganizmima, parazitima. Napredovanjem industrijalizacije nae zemlje uspjeli smo u svega 30-tak godina jako ugroziti mnoge nae vodotoke. Sava je jednim dijelom postala vodotok III i IV-tog reda t j . vodotok gotovo bez ivota. Ako se takovim gospodarenjem nastavi na putu su i druge nae rijeke: Bosna, Vrbas, Una, Neretva da postanu nepodesne za ivot veine biljaka i ivotinja. Da li to mora biti? Da li

353

se to moe sprijeiti? Postoje danas ureaji da se oneiena voda gotovo potpuno oisti. Upotrebljavaju se kombinirane metode pomou taloenja, filtera, kloriranja i aeracije. Te metode se ne primenjuju jer poskupljuju proizvode. Postavlja se, meutim, pitanje da li je skuplje to ili gubitak koji nai ljudi imaju od unitenih rijeka. Rijeke su nekad zbog svojih pogodnosti mamile ljude da naseljavaju njihove obale. Danas te iste rijeke zbog zagaenosti onemoguuju ivot na svojim obalama. Stanovnitvo koje tamo ivi ima zbog toga ogromnih gubitaka, koje nitko ne nadoknauje. UME I OVJEKOVA OKOLINA Povrina uma u svijetu iznosi oko 3.800 miliona ha. To je po prilici pola od one povrine koja je nekad bila pod umama. Ipak ume u najirem smislu rijei jo pokrivaju 30%> zemljine povrine. Iskoritavanje uma se stalno intenzivira. Dok je 1950. g. vrijednost umske proizvodnje (per ploa, panel ploa, celuloze i ostalih umskih proizvoda) iznosila 24 mlrd. $, u 1968, ona je porasla na 46 mlrd $, 1959. g. sjea je iznosila 1-900 miliona m, a 1968. se poveala na 2.126 miliona ms. Posredne koristi od ume. ume su pored oceana najvei proizvoai kisika. Jedno odraslo drvo proizvodi dovoljno kisika za potrebe jednog ovjeka. uma je najbolji regulator podzemnih voda. Dok na neobraslom zemljitu 9/10 o b o r i n s k i h voda otie za v r i j e m e kie, u umi se konzervira 9/10, a tek 1/10 otie. uma je regulator klime. Na poumljenom zemljitu klimatski uvjeti su blai nego na golom. Kao primjer moe posluiti N. Vinodolski. U zadnjih 30 godina zbog naputanja izvjesnih poljoprivrednih povrina, uma se proirila. Zahvaljujui tome vee su oborine, klima je blaa tj. manje su razlike izmeu ljetne i zimske temperature, bura je slabija, a sve se to odrazilo i na biljni i ivotinjski svijet. uma zatiuje ivotinje, ptice. Tamo gdje ima ume, ima puno vie ivotinjskog svijeta, nego na ogoljelim povrinama. uma je mjesto odmora i rekreacije za ovjeka. U svakom od nas ivi praovjek. Veina nas se nigdje ne osjea tako ugodno za vrijeme odmora kao u umi. uma je odlini filter za prainu, a isto tako zaustavlja zvuk. Pojas od 100 m ume za 50% umanjuje koliinu praine u zraku, a isto tako absorbira zvuk za 50%. Zatita ume. Tamo gdje postoje umska gospodarstva vodi se briga o protupoarnoj zatiti i uglavnom se kontroliraju tetoine. Meutim se ponegdje ne pridrava gospodarskih osnova, ponajvie zbog pritiska pilanskih kapaciteta. U SR Hrvatskoj ima gotovo 3 p u t a v i e p i l a n s k i h k a p a c i t e t a od potrebnih. Da bi te pilane kako tako radile, esto se vri pritisak na umska gospodarstva da ih se obskrbi potrebnom oblovinom bez obzira na gospodarsku osnovu. Ponegdje se kod sjea ne vodi rauna o unakaavanju pejsaa, to bi se s malo panje , ostavljajui zastore, moglo sprijeiti. to se tie uma u primorskom pojasu, situacija je razliita. U Istri, Primorju, na otocima Krku, Cresu, Loinju, Rabu, situacija je zadovoljavajua. Za-

354

hvaljujui smanjenom pritisku stoke, likvidaciji koza i smanjenoj sjei ogrijevnog drva zbog prijelaza na druga goriva (plin i naftu), uma se poela regenerirati i ona je u progresiji. Ona sama bez utjecaja ovjeka, osvaja naputena poljoprivredna zemljita i panjake. Glavni je problem zatite te mlade uglavnom crnogorine ume od poara. Na jednom dijelu dalmatinske regije stanje nije zadovoljavajue. Nakon ukidanja umarija 1969. g. neki otoci (Hvar, Korula, Lastovo) i neka priobalna podruja ostala su bez slube koja bi vodila rauna o umama. To j e imalo za posljedicu da su izgorile velike povrine uma na otocima Koruli, Hvaru, Mljetu, na Peljecu, a na priobalnom podruju osim Makarske, gdje je protupoarna sluba uzorno organizirana, svake godine se javlja na desetke i stotine veih i manjih poara. Treba se nadati da e obnova umarske slube u dalmatinskoj regiji, koja je u toku, dati pozitivne rezultate.

DIVLJA Prije nekoliko stotina godina u svijetu je bilo mnogo vie divljai nego danas. Na amerikim prerijama pasla su stada bizona, jelena, jelena lopatara i druge divljai. Na evropskim stepama pasla su stada divljih goveda, jelena, sobova. Slino je bilo u Maloj Aziji, Iranu, Indiji, Sibiru, veem dijelu Afrike i June Amerike. Napretkom civilizacije, ovjek je brzim tempom smanjivao prirodna stanita divljai, da bi na njima uzgajao stoku i proizvodio poljoprivredne proizvode. Mnoge su vrste divljai potpuno istrebljene, a drugima je toliko smanjeno brojno stanje da su neke vrste pred istrebljenjem. Istovremeno s nestajanjem pojedinih vrsti divljai raala su se nastojanja da se ona zatiti. U Evropi su ve oko 1850. g. osnivana prva drutva za zatitu divljih ivotinja. U SAD, u dravi California, je 1878. g. formirana komisija za zatitu divljai i riba. Danas na svijetu postoji itav niz organizacija u okviru UN i izvan njih koje se bore za odravanje pojedinih vrsta divljai. Te organizacije esto su financirane iz privatnih fondova. I kod nas su u zadnjih stotinjak godina nestale neke vrste (dabar, ris, morska lavica). Neke vrste su ozbiljno ugroene, kao orao bjelorepa, crna roda, vidra i druge. Tenja da se zatiti priroda takoer je stara i u nas. Ve prije stotinjak godina formirana su prva drutva za zatitu prirode i izlaze asopisi o toj temi. Meutim, to je uglavnom poivalo na entuzijazmu pojedinaca, dok drutvo kao cjelina nije mnogo uinilo. U poslijeratnom razdoblju uinjeno je neto vie, u prvom redu zahvaljujui drugu T i t u , koji je veliki ljubitelj prirode. Zahvaljujui njemu, a uz podrku veeg broja entuzijasta, formiran je jedan od n a j v e i h r e z e r v a t a z a v i s o k u d i v l j a i p t i c e s e l i c e u Evropi (LG Jelen s Kopakim ritom). Gospodarenje rezervatima visoke divljai vrlo je sloeno. Obzirom da ovjek unitava predatore, tj. prirodne neprijatelje divljai, to on mora utjecati da se odnos izmeu broja divljai i boniteta tla dri u ravnotei. Kao primjer navodimo sluaj K a i b a b, nacionalnog parka u SAD. Park je osnovan 1906, g. i u to vrijeme bilo je u njemu oko 4.000 jelena. Uniteni su predatori. Od 1906. do 1924. g. brojno stanje jelena naraslo je na 100.000. Od 1924, g. do 1930. g. 80.000 skapalo je od gladi, a kasnije je stradalo jo 10.000. Priroda se sama pobrinula da uskladi

355

brojno stanje divljai s bonitetom zemljita. Da je bilo pravilnog gospodarenja tih uginulih 90.000 moglo se odstreliti. Slino se dogodilo u vicarskom nacionalnom parku E n g a d i n, gdje je dugo vremena bio zabranjen odstrel jelenske divljai, dok odgovorni faktori nisu ustanovili da e im prekobrojni jeleni unititi nacionalni park. to se tie lovita kojima gospodare umska gospodarstva i lovaka drutva u SRH, osim izuzetaka, ne moemo u potpunosti biti zadovoljni. Sigurno da i zbog objektivnih uvjeta mehanizirane poljoprivrede na velikim povrinama kao i irenjem urbanih sredina, u nekim krajevima imamo sve manje divljai. Meutim, slini problemi postoje i u drugim evropskim zemljama, a ipak je brojno stanje divljai, npr. u Austriji, SSR-u, Maarskoj i drugim neuporedivo vee nego kod nas. Nekoliko je mjera koje bi se mogle sprovesti da se to stanje popravi. Nastojati na velikim poljoprivrednim rajonima podii vjetrobrane, pojaseve koji bi, osim poboljavanja mikroklime za poljoprivredne usjeve, sluili i kao remize da divlja. To se sprovodi u Maarskoj i nekim predjelima Vojvodine a postignuti rezultati su ohrabrujui. Smanjiti primjenu otrovnih sredstava u poljoprivredi postupnim uvoenjem biolokih metoda u borbu protiv tetoina. Gdje god je to mogue, od naputenih seljakih posjeda stvarati remize za divlja, uzgajanjem odgovarajuih kultura pogodnih za uzgoj divljai. Sprijeiti lovni turizam gdje za to nema uvjeta, a uslova nema tamo gdje se umjetno ne uzgaja divlja. Sprijeiti da se osnovni fond divljai unitava kroz lovni turizam. KRUTI OTPACI, SMEE Prije II svjetskog rata, a i u prvim godinama poslije rata, kruti otpadci bili su u nas zanemarljivi. Potronja je bila mala i malo je bilo rasipavanje., Ambalaa staklene boce, papir, karton i dr. koristile su se viestruko. Pivo, mlijeko, vino, ulje, da nabrojim samo neke artikle masovne potronje, imali su standardizirane boce koje su se upotrebljavale i do 30 puta. Automobila, tednjaka, friidera, maina za pranje i ostale tehnike robe bilo je malo pa je bilo i malo otpadaka. Odijela, cipele, namjetaj imali su mnogo dulji vijek upotrebe nego danas. Osim toga, uglavnom, su Romi vrili izbor artikala za reciklau starog papira, krpa, starog eljeza i drugih otpadaka. Porastom ivotnog standarda, a posebno poprimanjem navika tzv. potroakog drutva, situacija se naglo mijenja. Pojavom plastinih masa sve se vie upotrebljava jednosmjerna ambalaa koja se nakon jednokratne upotrebe baca. Nesrea je kod te plastine ambalae to je njen vijek trajanja vrlo dug i mikroorganizmi je ne mogu razarati. U posljednje vrijeme radi se na tome da se stvori plastina ambalaa s ogranienim vijekom trajanja. Odjevni predmeti i namjetaj, kao i tehnika roba imaju manji vijek trajanja nego prije. Moda mnogo tome doprinosi. Pakovanje roba sve je obilatije, tako da kod nekih roba ono po vrijednosti iznosi i do 50/o cijene robe. U Americi su ustanovili da 20% smea upravo potie od ambalae. Potronja papira i kartona se od rata poveala nekoliko puta, od ega preko 80/o svrava u otpadu. Nije rijeen prihvat odbaene tehnike robe: automobila, friidera, raznih instalacija iz kuanstva kao

356

kada, lavaboa, pipa itd. Svi ti artikli svravaju pored cesta i puteva, u ivicama, a najee mjesto za odlaganje otpada su rubovi uma. Na Jadranu najee zavravaju otpaci u moru, a prednjae u tome putniki i teretni brodovi koji se poslije naputanja luka rjeavaju otpadaka bacajui ih u more. Zahvaljujui takvim postupcima uspjeli smo da od prigradskih parkova i uma, mjesta predvienih za rekreaciju radnih ljudi nainimo smetite, a ako ovakovim tempom oneiavanja mora nastavimo, cijeli Jadran e se pretvoriti u veliko smetite. Rijetko je gdje u nas pitanje otpada rijeeno na zadovoljavajui nain, Ponegdje se smee pali da bi mu se smanjio volumen, pa se onda zakapa. Na drugim mjestima se smee odvozi u naputene ciglarske grabe, nasipavaju se movare i naputena korita rijeka i potoka. Kod toga se rijetko vodi rauna o negativnom utjecaju toga na stanje podzemnih voda. Najpogodniji nain da se rijeimo smea je r e c i k 1 a a. Od starog papira pravi se papir i taj postupak je star koliko i proizvodnja papira. U SAD proizvode od tog otpadnog papira sve vrste od omotnog do papira za tampanje knjige. Kod nas je skupljanje papira kao i drugih otpadaka obino kampanjsko uz uee kolske omladine. Velike koliine starog papira propadaju, a istovremeno ga uvozimo plaajui za njega devize. Stakleni kr potreban je kod proizvodnje stakla. Dajemo devize da bi taj kr uvezli, a na zavrava u velikom postotku u smeu. Uvozimo velike koliine starog eljeza neophodno potrebnog eljezarama, a koristimo vrlo malo naeg vlastitog iz otpada. Automobilske gume se takoer daju recikirati ili upotrebljavati za razliite proizvode kao npr. polaganje gornjeg sloja puteva. Kod nas se vrlo mali procenat automobilskih guma reciklira. Klaoniki otpaci se mogu kafilirati i kompostirati. Kod nas najvei procenat tih otpadaka zavrava u kanalima i rijekama prinosei zagaivanju i eutrofizaciji voda. Ono smee koje se ne da reciklirati potrebno je spaljivanjem smanjiti na 1/10 i pohraniti tako da ne nagruje okolinu. Na mnogim mjestima u svijetu postoje postrojenja za dobivanje energije iz smea. Izvjesne potekoe kod toga ine plastine mase kod ijeg sagorijevanja nastaje klorna kiselina koja nagriza postrojenja. Takoer je i teak smrad koji nastaje sagorijevanjem smea. Meutim, te tekoe se mogu uspjeno otklanjati. Najrasprostranjenija metoda ze deponiranje smea n a unaprijed pripremljenim lokacijama. Depoi se prekrivaju iskopanom zemljom i humusom, te se zasauju drveem i travom. Najvanija je u rjeavanju pitanja otpadaka s v i j e s t g r a a n a . Kod nas je, na alost, ta svijest na vrlo niskom stupnju. Treba samo pogledati ulice naih gradova. Pune su odbaenih papiria, ikova i drugog smea. ak i tamo gdje postoje koare za otpade, npr. kod tramvajskih stanica, mnogo se vie papiria nalazi pored koara nego u njima. Da bi se podigla svijest graana u pogledu uvanja okolia trebalo bi preko Socijalistikog saveza i drugih masovnih organizacija, te kroz kole voditi neprekinu prosvjetnu propagandu, a prema pojedincima koji nee da se pridravaju reda primijeniti stroije kazne nego do sada. U mnogim zemljama na tom podruju uvanje okoline postie se na jedan ili drugi nain.

357

Tako npr.: u SSSR se postiglo, da graani vode rauna o istoi ulica. Ako netko baci papiri ili ik, drugi graanin e ga upozoriti, da to nije dozvoljeno; u Singapuru kazne za odbaeni papiri ili ik iznose jednu, pa i dvije, mjesene plae; u SAD su takoer uvedene visoke kazne za oneienje okoline (za baeno smee iz auto 100 dolara 2600 dananjih dinara!), a u Saveznoj Republici Njemakoj postoe kazne znatno su pootrene.

URBANE SREDINE Jedna od najveih potreba naeg drutva je slobodan prostor oko gradova i u njima koji je podesan za razne oblike odmora u prirodi. Obzirom da kod nas 50/o stanovnitva ivi u urbanim sredinama, a koliina slobodnog vremena se poveava, potreba za povrinama za odmor blizu urbanih predjela i u njima je velika i raste iz dana u dan. Pored vrijednosti za odmor slobodan prostor na kojem raste drvee i drugo bilje, i na kojem obitavaju divlja i ptice, poveavaju ljepotu i raznolikost gradova, daju im definiciju, peat i oblik koji bi inae nedostajao, te doprinose radosti da se u njima ivi. Na alost, nai urbanisti, osim asnih izuzetaka, o tim elementima vode malo rauna. alosno je pogledati naa nova gradska naselja, kao npr. Novi Zagreb ili Novi Beograd. Vrlo je malo zelenih povrina i iz daljine se vide betonske aveti. ak postojee zelene povrine u sreditima gradova kao npr. Botaniki vrt u Zagrabu u opasnosti su da budu unitene. U Njemakoj, Engleskoj, Francuskoj i drugim zemljama gradovi su opasani zelenim pojasevima i kada se putnik pribliava gradu, nema dojam da je to velegrad. Sve je u zelenilu. U gradovima ima velikih zelenih povrina (kao npr. Hydepark u Londonu ili Central park u New York-u, dakle u takvim gradovima gdje je cijena zemljita neizmjerna). Osim od neistog zraka nai gradovi sve vie pate od buke. Neki eksperti smatraju da buka nije manje tetna zdravlju od zagaenog zraka. Na gradskim prometnicama buka od automobila i drugih motornih vozila daleko nadmauje dozvoljene granice. Jedno od najveih zala za urbane sredine su automobili. Osim oneiavanja zraka i stvaranja nepodnoljive buke oni zauzimaju pjeake povrine, tako da se u mnogim gradovima pjeaci s mukom provlae izmeu parkiranih automobila na trotoarima. Iako se u veim gradovima n a eljena odredita stie bre javnim saobraajem ili pjeice, vlasnici automobila se uporno probijaju kroz gradsku guvu. U mnogim evropskim gradovima je automobilski saobraaj iskljuen iz centra grada. Izgleda da nai gradski oci nemaju snage da donose takve nune odluke. U svijetu i kod nas se najvea sredstva troe za razvoj najneracionalnijih prevoznih sredstava: putnike automobile i avijaciju. P o t r o a k energije z a p r i j e v o z j e d n o g p u t n i k a je po preenom km u osobnim kolima

358

20 do 30 puta vea nego u sredstvima javnog saobraaja (autobus, trolejbus, tramvaj), a za preeni km zranim saobraajem 100 i vie puta. Ako se prisjetimo kako pitanje energije osobito one dobivene iz nafte ne stoji ruiasto, onda je nepojmljivo vladanje homo sapiens-a. Openito je prihvaeno u teoriji da su gradske zajednice sistemi koji se proimaju u mnogim dijelovima. One imaju u mnogim aspektima zajednike crte s prirodnim eko-sistemima, ali imaju i razlike. Moderni velegrad je u mnogo emu supraeko-sistem, sistem koji utjee i na kojeg utjee veliki niz prirodnih eko-sistema, a ograniava ga cjelokupna biosfera. Moderni gradovi koriste energiju iz sirovine iz svih krajeva svijeta i prerauju ih da bi ih nakon toga zahvaljujui prometu i komunikacijama razaslali u cijeli svijet. Za razliku od prirodnih ekosistema, kod kojih vea kompleknost vodi veoj stabilnosti, u urbanim sistemima vea kompleksnost prouzrokuje laku ranjivost od razaranja i neprilika (nestanka elektrine energije, vode, goriva). Kao primjer navodim nestanak struje 1978. godine u gradu New Yorku, koji je potrajao due vrijeme. Jedan znanac, koji se tih dana nalazio u tom gradu, pripovijedao mi je, da mu je to bio jedan od najteih dana u ivotu. Svi gosti jednog velikog hotela uurili se u foajeu, jer liftovi nisu vozili na ulicu se nije moglo izai, jer se pucalo na sve strane; bilo je mnogo mrtvih i ranjenih a na desetke trgovina bilo je opljakano; zabiljeen je i veliki broj silovanja prava dungla na asfaltu! PRIRODNI REZERVATI NJIHOVO ZNAENJE ZA OVJEANSTVO U zadnjih 2000 godina izumrlo je na svijetu (od kraljenjaka) oko 200 sisavaca i ptica. Od toga je u zadnjih 400 godina nestalo nepovratno 130 vrsta. Za vrijeme zadnjih 100 godina gubitak je iznosio 100 vrsta tj. 1 godinje. U posljednjih 50 godina broj izumrlih vrsta prema nekim podacima iznosi 76, to znai gubitak 3 vrste u 2 godine. Daljnjih oko 550 sisavaca i ptica su se prorijedile ili im prijeti neposredni nestanak. To su gubici kod kraljenjaka. Kod drugih ivotinjskih vrsta nema pouzdanih podataka, iako su oni za sigurno mnogo vei nego kod ovih. Takoer nemamo podatke za broj nestalih vrsta divljih biljaka. Divlje vrste ivotinja i biljaka imaju neprocjenjivo znaenje za ovjeanstvo. Majmuni, mievi, takori i druge, na oko nepotrebne ivotinje, sauvale su mnoge ljudske ivote, jer se na njima eksperimentiralo u korist ovjekovu. Penicilin je otkriven u pljesni za koju je prosjean ovjek smatrao da donosi samo tetu. Nema nekorisne ivotinjske niti biljne vrsti. Od nekorisnih ivotinja pripitomljavanjem stvorene su korisne vrste. Od divljih trava itarice, Sauvanje divlje prirode je neka vrsta ivotnog osiguranja ovjeanstva. Divlje vrste na zemlji predstavljaju rezervoar genetskog materijala. Svaka je vrsta nenadomjestiva ne moemo je stvoriti nanovo ako je izgubljena.. Meutim, svaka od njih je skladite genetskih informacija koje ne smijemo izgubiti jer ne moemo predvidjeti ili prorokovati na koji nain moe ta informacija jednog dana biti od koristi. Prirodni eko-sistem moe nam pruiti spoznaje koje nijedna odvojena vrsta ne bi mogla dati. Studiranjem struktura i funkcija eko-sistema koje ovjek

359

nije dirao, moemo ostvariti bolji uvid u one eko-sisteme koje je ovjek modificirao i koristi u praktine svrhe. Znaenje prirodnih krajolika i divljih vrsta za estetske kvalitete okolia je jasan. Nedirnuti divlji pejsa prua ovjeku mogunost da razmilja i uiva u dijelu svijeta kakav je nekad posvuda postojao. Zbog nabrojenih razloga, rano su se javljale inicijative da se na zemlji stvore oaze u kojima bi se priroda zatitila. Prvi Nacionalni park u SAD i u svijetu Y e l l o w s t o n e osnovan je 1872. godine. Poslije toga osnovano je u SAD nekoliko desetaka Nacionalnih parkova. Takoer su u Evropi ve u prolom stoljeu osnivani prvi nacionalni parkovi i prirodni rezervati, a danas gotovo nema zemlje bez nacionalnih parkova i parkova prirode. U SR Hrvatskoj imamo etiri Nacionalna parka: Plitvika jezera, Risnjak, Paklenicu i Mljet. Nainjen je elaborat za proglaavanje Kornatskog otoja nacionalnim parkom (maritimnim). Osim nacionalnih parkova treba dok je to jo mogue zatititi jo to je mogue vei broj lokacija za tzv. parkove prirode, mjesta predvienih za rekreaciju stanovnitva u prirodi. U obzir dolaze sva ona umska podruja koja su relativno sauvana kao to su Krndija, Dilj, Papuk, Psunj, Moslavaka Gora, dio Bilogore, Kalnik, Macelj, Ivanica, Zagrebaka Gora, umberak s Pljeivicom, Petrova Gora, amarica, uma Kotar, Gorski Kotar, Uka, Velebit, Pljeivica, V. i M. Kapela, kanjon Krke, Mosor, Biokovo i dr. Ne bi smjelo biti veeg grada koji ne bi imao zatieno podruje na kojem graani mogu svakodnevno i u vrijeme vikenda provoditi slobodno vrijeme u istoj prirodi. Jedan skup uenjaka u okviru CIB je predskazao da 2000-te godine za ovjeanstvo nee biti g l a v n i p r o b l e m ishrana, ve s l o b o d n i p r o s t o r u p r i r o d i , gdje e radni ljudi moi provoditi slobodno vrijeme. Poznato je naime da e u to vrijeme ljudi raditi najvie jednu treinu vremena, a 2/3 e biti za odmor i razonodu. Da bi se s a u v a o g e n e t s k i materijal za budua pokoljenja Unesco je 1971. g. pokrenuo pokret MAB (Man und Biosphere) ovjek i biosfera. U okviru projekta MAB 8 treba u cijelom svijetu izdvojiti manja podruja s ka rakteristinom florom i faunom tog kraja i zatiti ih od svakog utjecaja ovjeka. Te tzv. jezgre mogu biti u okviru postojeih nacionalnih parkova i parkova prirode i drugih zatienih podruja, a svrha im je, osim spomenutog sauvanja genetskog materijala, izuavanje eko-sistema u netaknutoj prirodi. U okviru tih netaknutih jezgara izdvajaju se plohe za promatranje (monitoring) razvoja flore i faune, mikroorganizama u tlu i vre se druga nauna ispitivanja. U naoj zemlji je dosad projektom MAB prihvaen Nacionalni park Tara u Crnoj Gori, a za nau republiku predloili smo to je kasnije prihvaeno da se obuhvati tim projektom V e l e b i t jer postoji tenja da se Velebit proglasi parkom prirode, a eko-sistemi na Velebitu karakteristini su za itav na kr. Mi ve imamo nekoliko zatienih jezgara u postojeim Nacionalnim parkovima, (u Risnjaku, Plitvicama orkova uvala, u Nacionalnom parku Mljet kompleks od 250 ha cesmine-Quercus Ilex). Predloit emo organizacijskom komitetu MAB-a da se te lokacije ukljue u projekt MAB8, kada emo imati sredstava i kadrova da to provedemo.

360

SOCIJALNI, ZAKONSKI I EKONOMSKI ASPEKTI DEGRADACIJE OVJEKOVE OKOLINE U svijetu su zbog razvoja industrije i neadekvatnih mjera zatite ovjekove okoline unitene mnoge vode; da nabrojimo samo neke: u SAD jezero Erie i druga, u SR Njemakoj Rajna i druge rijeke, u SSSR-u Bajkalsko jezero. Kod nas su mnoge rijeke pretvorene u rijeke IV reda ili odvodne kanale. Rudarstvo unakazuje krajobraze, stvarajui rane u pejsau, Tipian su primjer povrinski kopovi boksita oko Obrovca kao i mnogi kamenolomi., Kod gradnje komunikacija cesta, eljeznica izvoai ostavljaju za sobom pusto. S malim sredstvima to bi se dalo sanirati, meutim, niti izvoa niti investitor o tome ne vode rauna. Kod izgradnje novih i proirenja starih industrijskih objekata najee se zanemaruje kakove e posljedice za okoli imati taj objekat. To se preputa generacijama koje dolaze iza nas. Prema Zakonu o zatiti prirode niti jedan industrijski objekat, pruga, cesta, dalekovod, naftovod i si. ne smije se poeti graditi bez odobrenja Zavoda za zatitu prirode SRH. To je svakako dobar Zakon, samo se postavlja pitanje koliko snaga emo imati da ga provedemo u ivot. I do sada s postojali razni Zakoni i propisi za zatitu prirode koji se na alost nisu uvijek sprovodili. To nepotovanje zakona ilo je do te mjere da se u pojedinim sluajevima predstavniku Zavoda za zatitu prirode nije dozvoljeno pristup u tvornicu radi kontrole Zakonom propisanih zatitnih mjera. Sto se tie izgradnje novih objekata Zakon se barem do sada potiva. Svakodnevno referent koji je zaduen za pregledavanje investicionih programa dobiva na uvid itavu hrpu elaborata koje i uz najbolju volju i trud ne moe savjesno pregledati. U tu svrhu bit e potrebno formirati ekipe strunjaka po pojedinim industrijskim granama koje bi bile u stanju da daju meritorna odobrenja za izgradnju. Mnogo je tea stvar sprovoenje tog Zakona kod postojeih poduzea, osobito onih sa zastarjelom tehnologijom i niskim rentabilitetom, od kojih mnoga posluju s gubitkom. Banke su spremne dati sanacione i investicione kredite, ako ima izgleda da takvo poduzee postane rentabilno, ali se u praksi jo nije dogodilo da banka takvom poduzeu dade kredit za investicije kojima bi se sprijeilo zagaivanje ovjekove okoline. Kod nekih industrija koje su naroito oneiivai okoline, kao npr. tvornice cementa, termoelektrane i dr. instalirani elektrofilteri, koji trebaju sprijeavati populaciju, esto su izvan upotrebe. Izgovor je da su u kvaru. Meutim, injenica je da najee ne rade zbog tednje struje i odvoza otpada, a to e zbog toga stradati okolno stanovnitvo, te poljoprivreda i stoarstvo, o tome malo vode rauna. Zatititi ovjekovu okolinu i stvoriti snoljive uvjete za ivot ne mogu zakoni niti Zavod za zatitu prirode kao ni razne organizacije i pojedinci koji se tom problematikom bave, iako i oni svi tome zadatku mogu doprinijeti. Potrebno je kroz SK i Socijalistiki Savez stvoriti potrebnu klimu da svaka organizacija i svaki pojedinac bude svjestan injenice da, ukoliko nastavimo s dosadanjim odnosno prema prirodi i svome okoliu, sjeemo granu na kojoj sjedimo. 361

U Londonu su uspjeli u roku od 2 godine u velikoj mjeri rijeiti problem oneiavanja zraka i vode. Tamo gotovo nema vie smoga, a Temza je ista da se u njoj moe kupati i loviti riba. Svi posjetioci Moskve i drugih sovjetskih gradova hvale istou koja u njima vlada. Nema razloga da mi to ne postignemo u naoj zemlji. To je dunost prema sebi samima, a pogotovo prema generacijama koje dolaze iza nas! BIBLIOGRAFIJA Edvard K a r d e l j : Govor na osnivakoj skuptini Savjeta za zatitu i unapreenje ovjekove okoline odrane 1. II 1973, Dr Duan o 1 i i suradnici: Zatita prirode i prostorno ureenje, G r a a n i n I l i j a n i : Uvod u ekologiju, Milan M e t r o v : Ekoloki aspekti oneienja povrinskih i podzemnih voda u kontinentalnom dijelu nae zemlje, Pavao U n g a r : Zbirka propisa i drugih dokumenata o zatiti i unapreenju ovjekove okoline, Artur S. B o u g h e y : Ecology of Population, Emil T. C h a n l e t t : Environment Protection, Mc Graw Hill Book, New York, 1979. Raymond F. D a s m a n : Environment Conservation, Raymond F. D a s m a n , J o h n P. M i l t o n , P e t e r F r e e m a n : Ecological Principles for Economic Development, Charles E l t o n : Animal Ecology, Anne H. E h r l i c h : Issus in Human Ecology, Caldwell L y n t o n : Environment A. Challenge to modern Society, Carson R a c h e l , 1962: Silent Spring, Aus dem A r b e i t s b e r i c h t 1976. des Bundesregierung: Leben in gesunder Umwelt, Amos T u r k , Johanthon Turk, fanet T. W i t t e s : Ecology, Pollution, Environment Amos Turk, Jonathon T u r k fanet T. W i t t e s , R. W i t e e s : Environmental Science UNESCO, Expert Panel on project 8, Final report Morges Sept 1973: Areas and ofthe genetic Materiall they contain UNESCO MAB 22 Final Report, Paris 1974: Criteria and guidelines for the chose and establishmen of biosphere reserves UNITED NATIONS 1966: Vorld population prospect as assesed iez 1963. UNITED NATIONS 1969: World Population Situatin III Kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb, 1. i 2. svezak 1979, 3. 1979.

362

IZ RADA UMSKIH GOSPODARSTAVA

RAZVOJNI PROSTORNI PLAN ZA BUDUI NACIONALNI PARK KRKA

Vode rjeica Radljevac, Butinica, Oranica, Kri i Kosovica ujedinjuju se gotovo na istom mjestu u zajedniki vodotok rijeku Krku. Na tom mjestu razvio se grad Knin. Na relativno kratkom vodotoku od stotinjak km, koliko je duga Krka, vode se probijaju kanjonskim koritom, prelijevaju preko gromada kamenja i slapova, teku poput nizinskih rijeka u proirenim dijelovima korita, odmaraju se u jezerima (Visovakom i Prokljanskom) da se u zadnjim kilometrima ve mijeaju s morem, (voda postaje boata). Barijere u koritu Krke (Roki slap, Skradinski buk i dr.) takoer su, poput onih na Plitvikim jezerima, rezultat djelovanja sedrotvornih mahovina. Sve te osobine uvjetovale su, da se ve na poecima sistematskog rada na zatiti prirode, tj. poslije II svjetskog rata, i rijeka Krka nala na popisu dijelova (objekata) prirode, na koju treba primijeniti odredbe Zakona o zatiti prirode o proglaenju posebno zatienim objektom., To vie, to je elektroprivreda namjeravala u cijelosti iskoristiti je za proizvodnju elektrine energije gradnjom akumulacionih jezera ili, drugim rijeima, zbrisati Krku kao rijeku. Za obranu odranja prirodnosti njezinog toka objavljena je i posebna publikacija 1 . Sredinji dio Krke, tj. od Biluia slapa do Skradinskog buka, stavljen je pod posebnu zatitu kao prirodna rijetkost ve 1948. god. a 1962. god. proiruje se zatita proglaenjem rijeke Krke od njezina izvora, podno slapa Kria, do Skradinskog buka s priobalnim pojasom irine 100 m kategorije rezervata prirodnog predjela, a 1968. god,, odlukom Skuptine opine ibenik od 5. II, istom kategorijom zatiuje se i donji tok Krke od Skradinskog buka do mosta ibenik na Jadranskoj magistrali. Rijeka Kri u cijelom toku stavljena je pod zatitu 1964. god., a ikola nizvodno od Drnia do ua 1967. god. RAZVOJNI PROSTORNI PLAN NP KRKA rezultat je rada: Zavoda za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, koji je obradio: Prostornu organizaciju nacionalnog parka (Prof. ing. D. Boltar i prof, dr A. Marinovi-Uzelac te in. Dubravka Boltar kao suradnik a in, D. Prgin kao konzultant),
1) KRKA I PROBLEMI NJEZINE ZATITE, Zagreb 1953. Ova j e publikacija izdana povodom planova elektroprivrede, da se Krka u cijelosti iskoristi za hidroelektrane, dakle da je nestane, a to je aktualno i dajnas, nakon 30 godina (vidi zagrebake novine Vjesnik od 12. IX 1980, str. 5.: Tko to ranjava rijeku Krku? s podnaslovom Minama na krasu ljepoticu koja je proglaena prirodnim rezervatom.). Autori publikacije su: J. Rogli (Krka, regionalno-geografske osobine), I. Pevalek (Sedrotvorci, sedra i biodinamika te Prikaz i stanje sedre na Krki), S. Bertovi (Razvoj hidroenergetskih zahvata na rijeci Krki i Zavrne primjedbe o sporu oko zatite Krke) i Sonja Pavleti (to misle prirodoslovci i turizam o ljepotama i znaenju Krke). Publikaciju je izdao Konzervatorski zavod NR Hrvatske, Odjel za zatitu prirodnih rijetkosti.

363

Turizam u Nacionalnom parku Krka (prof. Dr. D. Alfieri); Republikog zavoda za zatitu prirode u Zagrebu: Prirodne znaajke i mogunosti koritenja (I. Brali, prof., in. R. Kevo, Zv. Mikuli, prof, i in O. Pikori); Urbanistikog instkuta SRH Grupa za hortikulturu i oblikovanje pejsaa s planom ureenja pejsaa (in. D. Ki i in. . Ricov); Instituta za geoloka istraivanja (Prof, P. Mamui); i Vanjskih suradnika s prilozima: Stanje i zatita tala na podruju rijeke Krke (Mg J. Martinovi), Prilog poznavanju nekih klimatskih i vegetacijskih znaajki podruja rijeke Krke (Prof. dr S. Bertovi i in. B. Klapka). Sastavni dijelovi elaborata su i: grafiki prikazi (u boji): sheme prometa, plana namjene povrina i prometne mree, kategorizacije objekata prirode i prijedlog granice rezervata te plana ureenja pejsaa: 12 izvrsnih kolor fotografija nekih karakteristikih dijelova Krke (autor A. Marinovi-Uzelac). Tisak i obrada je Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagreba, a reprodukcije fotografija ZGP Pomurski tisk Morska Sobota. Elaborat je datiran s 1971. god.., a tiskan 1976. odnosno nakon to su ga i usvojile Skuptine opina ibenik, Drni i Knin, kako stoji u zaglavlju naslovne stranice elaborata. 2. Zato rijeka Krka zasluuje zatitu prema odredbama Zakona o zatiti prirode odgovorit emo tekstom iz Prostornog razvojnog plana (str. 11): Rijeka Krka predstavlja neobinu pojavu krake hidrografije. U prvom redu ona je jedna od rijetkih krakih rijeka koja ima u potpunosti cijeli svoj povrinski tok. Dalje je za Krku karakteristino samo korito. Korito Krke nalazi se dijelom u kanjonskoj dolini, a dijelom se proiruje u izduena protona jezera; Razliita joj je i niveleta. Niveleta korita sastoji se od dijelova blagog, pa i vrlo blagog pada.te stepeniastih dijelova dijelova na kojima se formiraju brzaci i slapovi (bukovi) visinske razlike i do 50 m. Oko dvije treine toka rijeke Krke odlikuje se istoom i pjeskovitim dnom te ova rijeka ima" izraziti salmonidski karakter tj., uslove za ivot pastrve. Specifinost ove salmonidne vode je u tome, to se u njoj nalaze dvije endemine vrste pastrva i to u gornjem toku, do Bilui buka, tzv. zlousta pastrva (Salmothymus optusionostris Krkensis) a u dijelovima izmeu Rokog i Skradinskih slapova tzv. visovaka jezerska pastrva (Salmo visovacensds). Prirodne osobine Krke i njezine ue okoline od interesa su i za nauku i za nauku i za turizam. Za nauku je posebno vana biodinamika komponenta Krke, posebno sedrotvorne alge i mahovine te ihtiofauna (ribe) i ove komponente u nauno-istraivakom radu povezuju Krku s Plitvikim jezerima, naime i kaskade u Plitvikim jezerima rezultat su djelovanja sedrotvoraca, ali jer su razliite klimatske prilike u tim dvjema lokalitetima razumljivo je da e biti razlike i u biodinamici tih voda. Nacionalni park Krka trebao bi obuhvatiti samu rijeku Krku od izvora do mosta ibenik na Jadranskoj magistrali, zatim rijeku Kri, ikolu (nizvodno od Drnia) i donji tok rjeice Gudua (utie u Prokljansko jezero). Uz prosjenu

364

irinu oba obalnog pojasa oko 600 m. Povrina u tim granicama iznosi 27 340 ha i to bi bila ua zonu. Na podruju okolnih visoravni predviena je posebna zatita kategorije rezervata prirodnih predjela* ('ira zona) povrine 13 150 h a te bi cjelokupna zatiena povrina iznosila 40 490 ha i prema tome to bio bi najvei nacionalni park u Hrvatskoj. Ouvanje prirodnih osobitosti i ljepota rijeke Krke, a u nacionalnom parku nalazila bi se i dva kulturno-historijska spomenika (manastir Aranelovac i, na otoiu, samostan Visovac) kao i vie gradina, ne znai njezino iskljuivanje iz svakog korienja. Samo to korienje, odnosno svaki zahvat ovjeka u ovom podruju zahtijeva posebnu opreznost i ocjenjivanje u kojoj e mjeri utjecati na njezine prirodne fenomene i vrijednosti. Teite korienja rijeke Krke dato je korienjem u djelatnosti turizma a za koji vrijednost K r k e , . . lei ba u njezinim prirodnim fenomenima i da se oni bitnije ne promijene (str. 11. ovog elaborata). Iz podruja nacionalnog parka ne eliminira se ni poljoprivreda (osim ekstenzivnog stoarstva), dok bi se elektroprivreda (iskoriivanje hidropotencija) trebala svesti u okviru koji bi bar u minimalnoj mjeri osiguravali ivot Krke odnosno da se osigura trajni protok voda preko svih slapova prema zakljuku Savjeta za zatitu prirode SR Hrvatske na sjednici od 3. II 1966. god. Prema tom zakljuku utvreni su minimalni protoci vode tokom cijele godine tj. i ljeti na Skradinskom buku 13,9 nrVsek., na Rokom slapu 10,5 mf/sek. i na slapovima izmeu Miljacke i Bilui buka 8,8 m 3 /sek. Ovim elaboratom predvieno je i nekoliko specijalnih rezervata umske vegetacije: Juniperus oxicedrus-a u predjelu Lozovca, Quercus ilex-a (u Makovici na obali Visovakog jezera), hrasta medunca (Bogati gaj i u predjelu Kria) te sastojina prelaznog tipa oko Aranelovca, Dakako, da i ostali umski fond treba sauvati i, to vie, meliorativnim mjerama poboljati, a to vrijedi i za ostale floristike elemente. Meutim ovim planom nije iskljuena mogunost unoenja i novih vrsta, kojih nema na tom podruju, ali samo u podrujima izgradnje (turistikih kapaciteta) u koliko se ne nalaze na vidiku s rijeke Krke (i njenih pritoka). Takvi su lokaliteti na pr. Roka draga. 3. Zasluga za izradu ovog Plana pripada umskom gospodarstvu KRAS u ibeniku, koje je u cijelosti financiralo njegovu izradu (direktor Ing. D. Prgin). Kako samo Gospodarstvo od ovoga Plana ne moe imati vee materijalne koristi to je on zapravo poklon drutvenoj zajednici iako se ni to Gospodarstvo ne moe ubrojiti u bogata umska gospodarstva. O. Pikori

2) Prema zakonu o zatiti prirode iz 1976-, znaajni krajolik.

365

ZNANSTVENI I STRUNI SKUPOVI

PRVO SAVJETOVANJE O INTEGRALNOJ FOTOINTERPRETACIJI U ZAGREBU

U okviru Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Zagreb, odrano je mjeseca maja 1980. godine Prvo savjetovanje o integralnoj fotointerpretaciji. 'i obzirom da su ovim savjetovanjem okupljeni prvi put izvoai i korisnici metoda daljinskih istraivanja, teledetekcije, odnosno f o t o g r a m e t r i j e i f o t o i n t e r p r e t a c i j e , ono je od posebnog interesa za nas umare i pedaloge Primjena fotogrametrije u izradi topografskih karata, zatim katastarskih i umarskih nacrta i osnova, te planova za tehnike svrhe, za trasiranje saobraaj nica, kao i za mnoge druge radove, vrlo je znaajna. Isto tako, primjena fotogrametrije ili interpretacije danas je neophodna pri gotovo svim, a posebno pri specijaliziranim, radovima u umarstvu, geologiji, pedologiji, geografiji, urbanizmu. To je, meu ostalim, i zbog toga to fotogrametriju, kao jedan od naina mjerenja, odlikuje brzina, pouzdanost i ekonominost. Od vremena kada je dobivena prva aerosminka, pred oko 125 godina, fotogrametrija, u poetku dakako terestrika odnosno geofotogrametrija, a kasnije ostvarenjem snimaka iz leteih agregata, aerofotogrametrija, razvila se u svoju savreniju varijantu, u stereofotogrametriju. Konstrukcijom i uzletanjem prvog zemljinog satelita Sputnika 1957. godine, osnovana je orbitalna odnosno satelitska fotogrametrija. Brzim razvojem nauke i tehnike, u primjeni je ve i toplinska fotoregistracija (skanerima) pojedinih dijelova povrine Zemlje, odnosno odabranih podruja istraivanja, terena ili objekata. Veoma je znaajna i radarska registracija Zemlje, odnosno terena, kojom dobivamo izvanrednu sliku reljefa, na pr. u sitnijim mjerilima 1:200000, kao i fotogrametrija multispektralne ili mikrotalasne registracije skanerima i kamerama sa vie objektiva. Prema tome, ovom ve danas svestranom i irokom primjenom fotografije mogua su, kako je spomenuto, bra, ali i potpunija istraivanja u svim naunim i strunim disciplinama. Dosadanjom primjenom fotogrametrije i fotointerpretacije u .'.'imarstvu, u pedologiji i geologiji nae zemlje (Z. TOMAEGOVI, 1949, 1950, 1961, ..; M. DIMITRIJEVI, 1958; M. KALINIC, 1961, 1978; I. JURAS, 1963, i drugi) steena su znatna iskustva u radu, a tokom vremena prispjeli su i mlai strunjaci, jer je fotogrametrija obligatan predmet umarskog fakulteta, Geodetskog i Geoloko-rudarskog-naftnog fakulteta u Zagrebu i Ljubljani. Instrumentarij, aparature i ostala oprema za radove je takoer zadovoljavajue. Meutim, sve vee potrebe i mogunosti primjene metoda i rezultata daljinskih istraivanja i fotointerpretacije u mnogim naunim i strunim podrujima, zahtjevaju danas, izuzetan pristup i stalne meusobne kontakte strunjaka specijalista koji koriste ove discipline. Stoga je u Zagrebu, poetkom 1979., godine, u okviru Jugoslavenske

366

akademije znanosti i umjetnosti, osnovan S a v j e t z a d a l j i n s k a istra i v a n j a i f o t o i n t e r p r e t a c i j u . Savjet ima zadatak da unapreuje struna i nauna istraivanja i radove koji primjenjuju tehnoloka dostignua daljinskih istraivanja. Isto tako Savjet koordinira i obavjetava o avionskim snimanjima pojedinih teritorija radi multidisciplinarnog koritenja fotomaterijala, zatim potie zajednika dogovaranja i unapreuje rada, organizira susrete i savjetovanja korisnika ovih metoda i izdaje periodini informativni bilten. Prvo savjetovanje o integralnoj fotointerpretaciji u Zagrebu, maja ove godine, otvorio je profesor dr. in. umarstva i geodezije Z. TOMAEGOVI sa umarskog fakulteta u Zagrebu. Prisutne, uesnike pozdravio je akademik profesor Ivan JURKOVI, iz Zagreba. Program savjetovanja sainjavali su sledei referati: Fotointerpretacija i tehnologija snimanja (Ing. S, tambuk, Zagreb), zatim Primjena daljinskih istraivanja i fotointerpretacija u pedologiji (prof. Dr. Zoltan Racz i saradnici), te referat Integralna fotointerpretacija u geologiji i drugim geoznanostima od dr. M. Oluia iz Zagreba. Od posebnog interesa je referat profesora dr. in. i in. Z. Tomaegovia: Fotointerpretacija sa umarske take gledanja, kao i referat dr. Krunoslava mita (Zagreb): Integralna fotointerpretacija u inenjerstvu i prostornom planiranju. Rezultate danas ve ire primjene metoda fotogrametrije, prikazao je referat dr. A. Fabera iz Zagreba, o koritenju aerosnimaka u arheologiji, kao i referat dr. S. Alfirevia i dr M. Gaia iz Splita, o mogunostima i znaenju daljinskih istraivanja i fotointerpretacije u oceanografskim istraivanjima Jadrana. Posle zavrnog izlaganja referata, diskusije i predloga, zakljueno je, meu ostalim, da se primjena suvremenih tehnika fotogrametrije nastavi i proiri, kako bi se time ubrzalo prenoenje dobivenih rezultata u svakodnevnu praksu. Dr. In. Mirjana Kallni

367

PUTOSITNICE

S PUTA PO A R G E N T I N I I V E N E Z U E L I

Na poziv rodbine krenuo sam u jesen sa suprugom u Junu Ameriku. Rodbina ivi u Argentini, od kojih su oni, koje sam poznavao kao malo dijete ve starci, pa je cilj putovanja bio i taj, da upoznam njihovu djecu, danas takoer ljudi u zrelim godinama., Kada sam saznao, da se s istom avionskom kartom moe posjetiti i vie junoamerikih drava, odluio sam put prekinuti u Venezueli, gdje smo i ostali devet dana. Prekid je dobro doao i stoga, to putovanje u jednom dahu nije nimalo lako, kako sam to iskusio na povratku, kada smo od Buenos Airesa, do Zagreba raznim avionima putovali 36 sati. Putovati treba u tzv. zimskoj turistikoj sezoni, kada su cijene znatno nie kako u hotelima tako i za prijevoz avionima. Putovanje treba planirati i pola godine prije, jer se na vize za junoamerike zemlje treba ekati 46 mjeseci, a potrebno je obaviti i cjepljenje kao neophodan uvjet za dobivanje vize. Jo napomena za slikanje u prirodi: pogrijeio sam, to sam snimao na kolor film, a ne na diafilm, na kojem bi se dobile jasnije slike. Stoga snimke iz ume, u kojima nema dovoljno svjetla, izgledaju kao da je fotografirano po magli. Let Zagreb, Zrich, Madrid proao je vrlo ugodno, te smo nad oceanom prespavali no i u 5 sati po Junoamerikom vremenu (kod nas je to 10 sati), stigli tono po voznom redu u Caracas. Kroz tunel smo se spustili iz aviona do pristanine zgrade, a kako je svuda bila odlina klimatizacija, jo uvijek sam se kretao u odijelu, kako sam krenuo iz Zagreba. Prvi susret sa novom klimom smo imali po izlasku iz pristanine zgrade, jer je aerodrom u Carasasu uz samu obalu Karipskog mora, gdje je temperatura i zrana vlaga vrlo visoka. Carasas lei u brdima preko 2.000 m iznad mora, gdje se ne osjeaju razlike klime tijekom godine. VENEZUELA Venezuela je, uz Kolumbiju, najsjevernija junoamerika drava. Povrina joj iznosi 912 000 km?. Po konfiguraciji terena Venezuela je planinska zemlja s vrhovima planina prema Karipskom moru visokim oko 2 000 m, a u zapadnom dijelu u masivu Cordillera i preko 5000 m. n.m. Nizina se nalazi na sjeverozapadnom dijelu oko jezera Maracaibo te u sredinjem dijelu u porjeju rijeke Orinoco, koje je vrlo vlano i nepristupano. U tom dijelu klima je nezdrava i teko podnoljiva za ovjeka koji nije tamo odrastao, a tisue km 2 deltastog Orinoka pravo je leglo svih ljudskih napasti (insekata, zmija, bolesti i dr.). U junom dijelu, prema granici Brazila, usred dungle nalaze se najvii slapovi na svijetu Salto Angel, u kojima se voda sunovraa 1 009 met. Venezuela ima 12 000 000 stanovnika ,uz domoredce i dosta bijelaca, koji preteno ive u gradovima.

368

to se vie ide u unutranjost, sve vie prevladava domai ivalj, preteno tamnoputi mjeanci. U Caracasu ima najvie bijelaca, ali je generalna ocjena svih nas, da su domai mjeanci vrlo lijepi ljudi, to posebno vrijedi za ene. Tamne su puti ali ne crni, a djevojke su vrlo dotjerane, jer nema tako siromane ene, da nema dotjeranu kosu, lice, nokte i uz to prekrasne zube. Domoroci se lijepo oblae, a vrlo su muzikalni, pa se u slobodno vrijeme skoro svi eu s raznim tranzistorima, gramofonima i kazetofonima i sluaju vrlo glasno svoju temperamentnu muziku u ritmu sambe. Jedan dan su ljubazni domaini pripremili iznenaenje u vidu izleta u duboku unutranjost, gdje smo se trebali provesti kroz venezuelsku tropsku dunglu. Ovdje smo se prvi puta sreli s pojmom zid od vegetacije (bez maete nema prolaza), kao i sa umom bez drva. Stabala je mnogo, ali drva malo, jer u onoj bujnoj vegetaciji i zranoj vlagi veoj od 100%, u pazucima skoro svih grana rastu razni filodendromi, alge, gljive, paprati, lijane i ostali biljni paraziti tako, da gdje god se stablo prereze, nae se cijeli splet ilja i korenja tih biljaka, a ne drvo stabla na kojemu ti paraziti rastu. To je jedan od razloga zato je malo umskih vrsta iz onih uma sposobno za mehaniku preradu (dakako da bi kod intenzivnijeg gospodarenja i kvaliteta tih stabala bila bolja). Vozei se konstatirao sam da je masa umskog fonda upropopatena, jer smo se vozili stotine kilometara breuljkastim predjelima (idealnim za umsku privredu), gdje prevladavaju mlade ume ili je tlo pokrito grmolikim pokrovom (raj za sitne zvjeri, zmije, gutere i insekte). U umama se nalaze stabla raznih vrsta listaa i palma. Raste i mnogo vrsta raznog voa, tako da smatram, da ta uma moe prehraniti sluajno izgubljenog ovjeka, to nije sluaj u umama Argentine., U toj nas je zemlji doekalo mnogo vrsta za nas nepoznatog voa, koje sam sve probao, a koje je drugog okusa i oblika nego nae. To su: papaya (zovu ga lechosa) je poveliko zeleno smee voe, oblika kao bua, a raste na drvu. Vrlo je ukusno i odlina podloga za vonu salatu, parchita je plod boje i oblika kao nar. Meso ploda u presjeku izgleda kao stiropor, a sadraj je svjetlo crven strukture kao ikra, a vrlo ukusan; chirimoya je plod nalik na patlian. Vrlo je ukusnog bijelog mesa u kojem se nalaze crne kotice velike kao grah. Ovo je voe za mene bilo odlino otkrie; mango je oblo duguljasto voe, zelene boje, a u njemu se nalazi dugaka debela kotica. Plod je ukusan po malo trpak; avokado je duguljasto oblo voe tamno zeleno do crno. Zovu ga indijanski putar, ali to za mene nije voe, nego dobra podloga za razne salate, majoneze i pripremljene raie. mamon (praumsko groe) je zeleno voe kao loptice stolnog tenisa spojene u grozd. U njima se nalazi povelika kotica, a plod je ukusno kiselkast; nispera je po izgledu vrlo neugledno voe nalik na stari krumpir. Okus je vrlo dobar. Jako je slatko, podsjea na mumule; gvajaba je zeleno voe iznutra crveno, oblika kao jabuka, a karakterizira ga vrlo intenzivan miris i okusa kao dunja. Iz tog se voa radi tvrdi pekmez, kao kod nas sir od dunja;

369

 gvanabana je poveliko voe nepravilna duguljasta oblika smee boje. Kora je hrapava kao Ijuskava. Iz njega se radi slatko kao kod nas rahatluk. Svjee nije ukusno; kokos koji se upotrebljava za pie je duguljast vrlo velik plod zelene boje iz kojega se dobije 1/2 litre do 1 litra prozirnog napitka, vrlo osvjeavajueg. Uz ovo, za mene do tada nepoznato, voe u to je vrijeme tamo bilo i nama poznatog voa: marelica, bresaka, treanja, bijelih dinja, lubenica, ananasa, mandarina, narani, jabuka, groa i banana. Glavni proizvod Venezuele je nafta, koja im omoguuje relativno dobar ivot, jer se na visokoj cijeni nafte u svijetu podmiruju trokovi administracije, po su porezi mali. Druge ocjene bi prepustio mjerodavnim ljudima, ali znam da je rad i stalan boravak na veem dijelu zemlje ako ne nemogu, a ono barem teak, jer ukoliko ovjek nije 100% zdrav ta mu se vlaga uvue u svaku poru. Uz to je temperatura vrlo visoka preteno bez daka vjetra, pa se oko podne ne moe na otvorenom prostoru nita raditi. Radi toga su uinci manuelnih radnika vrlo mali. To je razlog zato nije niti poljoprivredna proizvodnja uznapredovala iako postoji mogunost za vie prinosa u toku godine, ali niko ne moe ili ne eli fiziki raditi, ARGENTINA Od Caracasa do Buenos Airesa letili smo neprekidno 8 sati. Let nad prostranstvima June Amerike ima jednu karakteristinu sliku. Nepregledna zelena povrina ispresjecana ogromnim vodenim tokovima. Argentina je velika zemlja povrine 2,778.412 km-, a u njoj ivi 26,000.000 stanovnika. Podijeljena je na 24 pokrajine. Glavnih magistarskih puteva (mahom asfaltiranih) ima dosta, ali odvojci koji zalaze u unutranjost zemlje su svakakvi, tako da se esto dogodi da doete do kraja puta koji se gubi u umi ili na polju i tek tada vidite da ste krenuli pogrenim putem. Klima Argentine posebno je ovisna o smjeru vjetrova. Sjeverni i istoni vjetrovi su vrui i vrlo vlani, juni silno rashladi zrak, dok je zapadni vjetar suh i ugodan. Rekoe mi, da imaju etiri godinja doba, ali u obratno vrijeme nego kod nas tj. oko mj. sijenja ljeto, a oko srpnja zimu, ali to vrijedi samo za jug. U sredinjem dijelu prema sjeveru zapravo su dva godinja doba, suho i kino, a na krajnjem sjeveru klima je tropska tj. uvijek je vrue samo postoje suna i kina razdoblja. Dolazak u Argentinu za nas je bio povezan nizom novih pojmova, koji su za evropske prilike i pojmove nepoznati. Prostranstva Argentine su takva, da automobil kao prevozno sredstvo nije ono, to je u Evropi. Udaljenost od sjevera do juga iznosi oko 6 000 km, pa prijevoz i avionom traje dugo. Nadalje, nisam se mogao oteti dojmu da usprkos normalnog gradskog ivota kao i u cijelom svijetu, izvan tih granica vladaju drugi odnosi. Kako si drugaije protumaiti novinske oglase prodajem 2,000.000 komada goveda, prodajem 5,000.000 komada ovaca itd. Sve mi se ini da je tamo selo zaostalo u posjednikim odnosima u feudalizmu i da su korjenite promjene neminovne. Drugi je pojam naseljenost. Leti se avionom 2 do 3 sata i nadlijeu se dvije varoi i jedan grad. Sve ostalo prostranstvo bez traga kua i naselja. Posebno

370

je to evidentno u planinskim masivima predkordiljera i Kordiljera, gdje smo se vozili stotine kilometara bez kue i traga ivota. Posebno teko mi je opisati Buenos Aires grad koji se prostire na 1.600 km 2 , a ija je najdua ulica Rivadavia dugaka 63 km. Za gradski saobraaj postoje eljeznice (14 odvojenih eljeznikih linija), metro, autobusi i taksiji stoje na raspolaganju za savladavanje tih prostora. To sve nije niti tako mnogo, jer kako bi se inae prebacilo 20,000.000 ljudi to ivi i radi u provinciji Buenos Aires. Grad lei na rijeci La Plata, koja j e ovdje vrlo iroka, jer je do Montevidea (na drugoj obali rijeke) 44 k m . Prije nego se na svom uu rijeka toliko rairi, postoji mnogim ureenim kanalima ispresjecano deltasto ue zvano Tigre, gdje je smjeteno mnogo koliba i kua za odmor i rekreaciju. Kada se prolazi gradom u bilo koje doba, via se po ulicama mnogo ljudi, tako, da je dobiti taksi (i ako ih ima mnogo) pravi podvig.
K* .

SI. 1. Tipino stablo u argentinskoj dungli na visini 1600 met. nad morem. Orig.

371

Oko gradske jezgre je brza saobraajnica, a okolo su smjetena gradska i prigradska naselja, meusobno povezana autobusima i eljeznikom prugom. Magistrale iz svih krajeva zemlje dolaze na tu obilaznicu, tako da je dolazak u bilo koji dio grada brz i jednostavan. Temperament tog naroda je drugaiji nego na sjeveru June Amerike. Ljudi su mirniji, ne uri im se nikuda, a u podne je skoro svuda obavezna siesta (podnevni odmor). Tko se u to vrijeme ne odmara sigurno je stranac. Meu stanovnitvom ima mnogo Evropljana, a ima dosta junoamerikog indioskog stanovnitva, istog i mijeanog. Mnogo sam itao o stoarstvu i mesu Argentine, a jo vie uo o tome u Venezueli. Meutim ipak sam se iznenadio kakve su to porcije mesa to ga za jedan obrok pojede domai ovjek i kakve je to meso kvalitete. Teletine nema, jer je smatraju nezrelim mesom, a ono to se tamo zove govedina kod nas bi po starosti i teini bilo teletina ili junetina. Specijaliteti su im ukusni, a prevladavaju specijaliteti s ranja. Neke od njih mi ne poznamo, ali veina je vrlo ukusna . Ima mnogo jela koja se prireuju na roitilju, a od goveda se jede sve. ljezde su specijaliteti, a posebno su sloena crijeva na cijeni. Sve je za nas bilo normalno osim porcija koje su za nae apetite neunitive. Uzimao sam pola porcije i s time se muio (i ako nisam za nae pojmove slab pri jelu). U gradu, za nae pojmove, nisu rijeena komunalna pitanja, jer i uz strogo gradsko sredite ima dijelova bez kanalizacije i pitke vode. Elektrine instalacije po kuama i ulicama su u tolikom neredu, da sam stalno gledao nee li se dogoditi neka nezgoda od struje. Nita bolje nije ni s vodovodnim i kanalizacionim cijevima. Strogi centar grada je uredan, ali blia gradska naselja nisu dotjerana, nije pokoena trava, a korov raste du eljeznike pruge. Meutim najvee priznanje treba odati rjeenju problema prijevoza, jer se brzo i lahko moe doi iz jednog dijela grada u drugi. Prijevozne tarife nisu visoke, a taksi prijevoz je bagatelan, ako se vozi po taksimetru. Ako si taksista sam odreuje cijenu (najee za strance), tada ona nije mala. U gradu ima mnogo parkova, a najvei park ima preko 3.000 ha povrine. Zahvaljujui klimi, koja je po toplini mediteranska ali s veom zranom vlagom, parkovi su s drveem interesantnog sastava. Trava u parkovima je uredna i esto koena, ali je neke udne vrste (vrlo otra), tako da nije potrebna posebna njega i nije osjetljiva za gaenje. U gradu ima 6 aerodroma od kojih je jedan meunarodni, a ostali su za unutranji promet. Ima mnogo privatnih aviona, jer veliki posjednici zemlje imaju svoje avione, kojima dolaze u grad i obilaze svoje posjede. Posebno cvjeta noni ivot u gradu, jer su stanovnici tog kontinenta poznati po tome, da poslije 22 sata svi izau na ulice i mnogo ih se hrani i zabavlja po lokalima. Cijene hrane i pia nisu none (kao kod nas), ali je svuda buno i veselo. U svakom dijelu grada se zabavljaju na drugi nain. U Boki prevladava talijanski temperament, a drugdje od junoamerikog, indioskog, njemakog do francuskog i dr., ovisno o vlasnicima lokala i grupacija itelja u tom dijelu grada. Primijetio sam, da su naselja grupirana kako po nacionalnom sastavu tako i strukovno, jer postoje dijelovi grada u kojem su metalci, mehaniari, mesari, preraivai koe i dr.

372

Izvan Buenos Airesa posjetio sam j provinciju T u c u m a n . Ta se provincija nalazi na sjeveru zemlje i od Buenos Airesa udaljena je 1300 km, pa je put obavljen avionom. Dok u glavnom gradu prevladava evropski ivalj, a vidio sam i dosta starog domorodakog stanovnitva (Indiosa), koje je isto i mijeano s drugim iteljima June Amerike, dotle je na sjeveru Argentine daleko vie Indiosa, koji su karakteristinih crta lica. Oni imaju lice okruglo s jakim izboenim linim kostima, boja lica im je tamna i s kao gar tamnim oima. Kose su crne, ali nisu toliko lijepi, kao stanovnici sjevera June Amerike.

SI. 2. Indijanski spomenik u andskom gorju na visini 2000 met. nad morem. Orig. Tucuman je centar provincije u kojoj se mnogo uzgaja eerna trska. Kako je cijena eera niska ve dvije godine nisu brali trsku, pa plantae izgledaju vrlo zaputeno. Uz takve povrine ima mnogo plantaa narana i limuna. Toje slika vrlo impresivna, jer su velike povrine takvih vonjaka, koji su uredni i odravani (moda bolje nego kod nas veliki vonjaci). Zapadni dio ove provincije je brdovit jer se prostire na padinama predkordiljera i Kordiljera, pa se uzdie i preko 5.000 metara nad morem. Ova brda dobrim su dijelom pokrivena umom, ali ima dosta dijelova posve pustih (iznad granice umske vegetacije prostire podruje bez ikakve vegetacije), pa podruje s raznim kaktusima. U tim golim krajevima klima je suha, to se ne moe rei za krajeve pod umom. Za cijelu Argentinu moe se rei, da u njoj nije razvijeeno ni u m a r s t v o ni drvna industrija. To nisu zanimanja interesantna za tu zemlju. ume odravaju (u koliko se to moe nazvati odravanje) agronomi, a dobrim se dijelom ume pale kako bi se dobila plodna poljoprivredna zemlja. Poljoprivredna proizvodnja 37.3

je ekstenzivna, jer za intezivniju proizvodnju nemaju dovoljno stanovnitva, Veleposjednicima je dosta prihoda i s malim prinosom. Stoarstvo je razvijeno u pampama i to na nain da stoka slobodno pase u nepreglednim krdima. Individualna mala domainstva nemaju mnogo stoke. Prolazak kroz umske predjele za nae pojmove o umi nije interesantan. uma ima mnogo, ali drva malo. I ovdje je po stablima mnogo biljnih parazita koji se razvijaju u visokoj zranoj vlagi. Malo se drva koristi za preradu, a neto ide za domainstva, ali ne mnogo, jer je klima topla. U cijeloj zemlji nema razvijene drvne industrije, osim na jugu gdje je na bazi etinjaa podignuta tvornica celuloze. Jugoslaveni koji tamo borave preko 100 godina imaju u svojim rukama nekoliko pilana. Prema razgovoru sa naim domainima izgleda, da nema niti tvornica nikakvih ploa, niti veih tvornica namjetaja, niti tvornice za proizvodnju furnira. Moda nee osjetiti veih problema radi nedostatka drvne industrije, ali ve sada imaju niz problema radi gubitka uma, koje nemilosrdno kre za poveanje poljoprivredne proizvodnje. To je velika zemlja otvorena prema jugu. U tom smjeru nema planinskih masiva, jer se gorje protee u smjeru sjever jug, pa kada pusu juni vjetrovi i usred ljeta se temperatura moe spustiti blizu nule, to za onu bujnu vegetaciju moe biti katastrofalno. Uz to zemlja ima mnogo voda, pa svaka jaa kia moe dovesti do poplava. Nije rijetka pojava da neka predgraa Buenos Airesa za jaih kia plivaju. Ti problemi uz vee umske komplekse ne bi bili tako izraeni. Svaka provincija (pokrajina) je karakteristina za drugu vrstu privrede. Sjeverne i june pokrajine su siromanije, a centralne bogatije. U pokrajini Mendo za je razvijeno vinogradarstvo, u San Juan ima mnogo rudnika eljezne rude, Cordoba se razvija kao vicarska, jer ima slinu klimu, a razvijen je turizam. Pampa je poznata po stoarstvu, Ognjena zemlja je izvor zemnog plina za cijelu zemlju (imaju izgraen sistem opskrbe plina do svih glavnih gradova kroz cijelu Argentinu). Buenos Aires je centar industrije, jer ovdje ima i najvie radne snage. U zemlji se proizvodi mnogo proizvoda (dosta je licenci evropskih proizvoaa), ali se i mnogo toga uvozi. Kada bi se ovjek izgubio u nekoj pokrajini i gledao oko sebe vozila koja se kreu, mislio bi, da je u Europi. Naime u Argentini proizvode se automobili Fiat, Peugeot, Ford, a Brazilu automibili Volkswagen i Mercedes-Benz, tako je od evropskih proizvoaa malo ostalo kojih nema. Argentina je zemlja jake devalvacije vlastite valute pesosa. To smo i sami osjetili, jer je za 3 tjedna naeg boravka vrijednost 100 DM od 48000 pesosa porasla na 53000 pesosa., Dakako, da su i cijene svih proizvoda vrlo visoke, pa i onih proizvedenih u zemlji, koe npr. Modao su itaoci oekivali od ovih mojih putositnica vie, ali u toku tog kratkog boravka u tim zemljama bilo je toliko raznih i snanih utisaka da bi za sistematskije i potpunije prikazivanje bio potreban znatno dulji boravak. Mr dipl. in. Bogomil Hribljan,

374

ELABORATI

Republiki zavod za zatitu prirode u Zagrebu PARK PRIRODE MEDVEDNICA studija zatite prirode Zagreb 1979. Republiki zavod za zatitu prirode u Zagrebu u toku svog djelovanja od preko 30 godina izradio je vie konzervatorskih studija o pojedinim prirodnim podrujima ili pojavama kao i dvadesetak obrada parkova diljem Hrvatske s dendrolokim i drugim flornim inventarom te smjernicama za njihovo odravanje ili revitalizaciju. Meutim sav taj materijal lei neiskoriten u Zavodu makar u obliku javnog objavljivanja, to bi bilo i normalno, kako sam to ve jednom napisao*), i time pokazao kako se troe drutvena sredstva. To bi bilo potrebno i za samu javnu afirmaciju Zavoda. I ne samo to. to vie bilo bi normalno, da se barem petogodinje objavi djelatnost Zavoda i tako dobio uvid u problematiku zatite prirode, o njezinom pozitivnom uspjenom djelovanju na zatiti ivotnog okolia ovjeka i zatiti ivotne sredine ekotipova odnosno o razlozima zato se mjestimino povremeno ili stalno ugroavaju prirodni uslovi razvoja pojedinih dijelova prirode. To bi bilo nuno i za osiguranje bar globalne dokumentacije za povijest zatite prirode u Hrvatskoj.Zar nije, na pr., i za najiru javnost zanimljivo, da je Limski kanal sauvan od veih oteenja prirodnog izgleda intervencijom Zavoda, koji je zahtijevao da se dalekovod izmeu Rovinja i Vrsara u kanalskom dijelu kablira ili da se nije suglasio s tendencijom, da se u njem eksploatira nekoliko stotina tisua kamena, kojeg je traila Venecija? Zavod nije bio protiv svake eksploatacije, ali je predloio, da to bude tunelskom tehnikom s kopnene strane i da se kamen odvozi u rovinjsku luku za daljnji transport. Takoer bi se na taj nain saznalo, da je kako lokaciia tako i vertikala hotela Eden u Rovinju rezultat uske suradnje projektanta (Projektnog biroa Bartoli) i Republikog zavoda za zatitu prirode. Objavljivanjem

rezultata rada Zavoda javnost bi dokumentarno saznala, zato nije Zavod mogao sprijeiti trasu naftovoda more-kopno kroz zatieni objekt Golubinjak, a uspio je pomaknuti trasu autoputa na tom dijelu na sam rub rezervata, iako je ta trasa financijski neto nepovoljnija od one, koja je bila zacrtana gotovo sredinom rezervata. Studija PARK PRIRODE MEDVEDNICA najnovija je i naj kompleksni ja studija ili elaborat odnosno podloga za projektiranje svih ostalih zahvata na toj gori izletniko-rekreacijskom podruju grada Zagreba. Zadae je ove studije, kae se u Uvodu, da analizom prirodnih komponenata i njihovog postojeeg optereenja donese odgovarajue smjernice za racionalno i usklaeno koritenje svih prirodnih potencijala Medvednice. Uz ostalo, vjerujemo da moe posluiti i kao ekoloka osnova pri izradbi prostornog plana podruja posebne namjene, odnosno daljnjih provedbenih planova. Uz radnike Republikog zavoda za zatitu prirode u izradi studije sudjelovalo je i desetak vanjskih suradnika i konzultanata, kojih su materijali saeti u 98 stranica velikog oktav formata i 4 u boji izraena kartografska priloga. U financiranju izrade i umnoavani a studije sudjelovao je i grad Zagreb te umsko gospodarstvo i umarija Zagreb. I ova Studija je jedan dokaz, da umari samo ne sijeku fu cilju poveanja dohotka) nego da ulau novac i u akcije, koje ne poveavaju njihov dohodak, ali imaju najiri drutveni znaaj. Studija sadri: Uvod (cilj studije, izbor kategorije zatite) str. 7-10, Ope prirodne znaajke (geomorfolokonpejzana obiljeja, umske zajednice s osvrtom na tipove tala i geomorfoloku podlogu, flora, fauna, podneblje, hidrologija) str. 11-29, Dosadanja korienja i zatita prirode (gospodarenje umama, flora, lovstvo, naselja, kamenolomi) str. 33-65, Koncepcija zatite, koritenia i unapreenja parka prirode Medvednica (prijedlog granice parka, interno zoniranje rezervati i spomenici prirode i ostale smjernice zatite; koritenje i

x) umarski list, 1973, br. 1-2, str. 61.

375

unapreenje prirode razraeno na floru, faunu, hidrografiju i hidrografske spomenike prirode, geoformoloke spomenike prirode, ume i umske rezervate te kulturna dobra na prostoru parka prirode; izgradnja, prometnice, markirani planinarski putevi i alpinistika vjebalita te pravne osnove i mogunosti organizacije parka prirode Medvednica) str. 69-99, Vanija literatura i izvori str. 100 i Kartografski prilozi (reljef i hidrografija, umske zajednice, uzgojni tipovi uma i posjedovno stanje, zatita prirode i spomenici prirode, historijat umskoposjedovnih odbora), 5 priloga od ega 1 u crnobijelom, a 4 u bojama. O Medvednici kao izletniko-rekreacionom prostoru i dijelu prirode raspravlja se ili pie u novinama i drugom tisku ve preko 100 godina. Analiza tih napisa, lanaka i rasprava, pokazala bi, da je pored mirnih i dokumentarnih bilo dosta i senzacijskih ili alarmantnih o upropaavanju Medvedenice, ali dananje stanje Medvednice, tonije uma u njoj, dokazuje, da je pojedine rane priroda zacijelila i da ona u cijelosti moe posluiti potrebi suvremenog ovjeka za izletite, odmaralite, promatranje prirode ili za razonode. Zakon o zatiti prirode iz 1976. godine omoguio je, da Medvednica kao cjelina dobije status koji joj najbolje odgovara status ili kategoriju zatite p a r k p r i r o d e . Postojala

je i tendencija, da ima status nacionalnog parka, koji status mogu zagovarati samo oni, kojima nisu poznati uvjeti kategorizacije posebne zatite dijelova prirode. Osnovna razlika izmeu kategorije nacionalnog parka i kategorije parka prirode je u tome, to u prvome ima prednost priroda, a u drugom, u parku prirode, ovjek, tj. omoguuju se zahvati (gradnje i si.), koji e posjetiocu olakati dolazak, obilazak i boravak u sredini koja je rezultanta prirodnih osobina podruja i nune intervencije ovjeka. Kako je i iz prikaza sadraja Studije vidljivo, relativno najopirnije je obraena uma i gospodarenje umama, To je i razumljivo, jer ona pokriva gotovo cijelu povrinu Medvednice i jer je ona onaj dio prirodnih osobina, koji posebno privlai iroki krug ljudi. Otome ne govorimo na ovom mjestu, jer se u ovom broju umarskog lista nalazi opiran prikaz o umama na Medvednici (v. str. 299). Studiju su izradili radnici Republikog zavoda za zatitu prirode u Zagrebu (D. Bhm, I. Brali, J. Budak-Raji, R. Deeli, M. Kamenarevi, Z. Mikuli, D. Ori, M. Rukavina i A. obat tekstovno, a B. Pavlovi kartografski materijal) uz suradnju niza vanjskih suradnika i konzultanata (S. Boievi, A. Horvat, D. Majer, I. Mesi, B. Prpi, J. Rogli, I. Rukavina, B. Spei, T, palj, A. Tiljak i V Tutek). O. Pikori

lanci iz ovog broja umarskog lista D. Majer: ume Medvednice kao rekreacijsko podruje grada zagreba F. Knebl: ovjek i priroda izlaze i kao posebni otisci samostale publikacije

376

STRANA STRUNA LITERATURA

LESNICKA PRACfi 57 (1978. god.) Br. 10. Poletio, Z .: Prigradske ume i njihove funkcije

Kao prigradske ume oznauje se ponajvie ume tzv. prigradske zone, ija irina ovisi o veliini grada, prometnoj situaciji, strukturi gradske aglomeracije i njihovim prirodnim i gospodarskim uslovima. Takve ume slue prije svega dnevnom odmoru gradskih stanovnika. Pod pojam prigradskih uma moe se isto tako svrstati i neke ume, koje dodue jo lee unutar gradskog teritorija, ali ve izvan granice suvisle stambene i industrijske izgradnje (tj. u tzv. dopunjavajuoj gradskoj zoni). U ovoj grupi prigradskih uma poveavaju se funkcije odmora ve s higijenskim i mikroklimatskim funkcijama uma, koje su poloene u intravilanu grada, a zbog njihovog specifinog naina gospodarenja tretiraju se kao park ume.

iskoritavanje cijele drvne mase biomase. Danas se dio umske produkcije, onaj iz uzgojnih zahvata u mladim sastojinama, gotovo ne moe prodati. Mogunost prerade i iskoritenja ove mase se ispituje. Cijela stabla smreka i bor ukljuiv grane i iglice se u umi usitne sjekalicom Berger AP 2000. Tako dobiveni zeleni odresci se odvoze kolima velikog nosivog prostora u junoeko poduzee u Suchodolu na Lunici na preradu. Pod normalnim uslovima proizvodnje na postojeim postrojenjima konvencionalnom tehnologijom na pripremnoj liniji za ploe iverice jedan je cijeli sloj izraen iz ove sirovine i iz toga proizvedene punovrijedne ploe iverice, koje odgovaraju dananjem standardu! L- a t n e r , J . : Primjena bioloke zatite ume pomou obora za zimovanje visoke divljai

Zbog visokih teta gulenjem kore LZ Ostravice je n a osnovi prikupljenih saznanja i iskustava pristupilo osnivanju ograenih obora za zimovanje visoke P o h o f e 1 y , M . - F il i p s k y L . : Bi- divljai u dva lovita. Autor iznosi veliblioteka programa znanstveno tehnikih inu obora, stanje visoke divljai po godinama i lovitima, evidenciju hrane proraunavanj a upotrebljene za prehranu divljai u vrijeSada se mnoga umska poduzea bave me boravka u oborima te opisuju nain izradom jedinstvenog sistema elektron- gospodarenja sastojinama na podruju skih raunara. Da se izbjegne duplicitet, obora. Osim toga navodi dosadanja isInstitut za umarska i lovna istraivanja kustva i saznanja u primjeni ove mjere je poeo izgraivati biblioteku programa; za zatitu uma od divljai. pri toime u prvoj etapi dolazi u obzir biblioteka znanstveno-tehnikih prerau- Br. 11. navanja. Ovoj biblioteci je postavljen cilj, da sakuplja ne samo dokumentaci- i n d e l a f , J . : Prvi rezultati provjeone priloge, ve i programe, njihovo sis- ravanja priznatih sastojina evropskog tematiziranje i pojednostavljivanje, ime aria bi se stvorili uslovi besplatnog koritenja u cijelom podruju umarstva. Ova bibliU prilogu su vrednovana dvadeset i oteka bi se morala svake godine aktua- etiri potomstva priznatih sastojina evlizirati. U daljnjoj etapi e se pristupiti ropskog aria u starosti od 10 godina. onda izgradnji biblioteke, koja sadri Potomstva aria, koji listom potjeu iz Sudeta, bila su posaena na 3 lokaliteta pregled svih u umarstvu primjenjivih u razliitim ekolokim uslovima. Variprograma. jabilnost izmeu dijelova populacija sudetskog aria u prouavanim oznakama K o c m a n , J . : Prve ploe iverice iz (mortalitet, zdravstveno stanje, visinska umskog iverja prirast i oblik debla) nije jako izrazita. Na svim stanitima rastu u prosjeku Na cijelom svijetu rast manjaka grupe potomaka priznatih jedinica iz drvne mase kao sirovine stvara poveana nastojanja za kompleksno i racionalno niih i viih poloaja praktiki jednako

377

dobro; to je vrijedilo isto tako za razliita uzgojna podruja, autohtone aloktone provenijencije. Rezultati istraivanja dokumentiraju, u suglasnosti s informacijama iz drugih eksperimentalnih povrina u tuzemstvu i inozemstvu, visokovrijednu ekovalenou sudetskog aria. M 1 e k , J . : Jela i gospodarenje istim sjeama Nazadak jele zapaa se na prelazu izmeu 17. i 18. stoljea. Izravnu dokumentaciju o suenju jele posjedujemo iz vremena oko 1750. godine. iste sjee s kultiviranjem smreka i borova bile su pomalo uvedene istom od 1810-1820, na niim poloajima uglavnom oko 1850. godine. Teza o prvenstvenom utjecaju umara na nazadak jele ne moe biti prihvaena iz slijedeih razloga: 1 nazadak jele je poeo najmanje 50 d o 100 godina prije uvoenja istih sjea; 2. jela je nazadovala svuda, bez obzira na nain gospodarenja; 3. isto vrijedi i za seljake ume malih povrina, gdje gospodarenje s velikim sjeinama nije nikad primjenjivano; 4. jela nazaduje i u prirodnim umama praumskog oblika (parkovi prirode), a u najnovije vrijeme takoer u umama, gdje se primjenjuje proreivanje; 5. u posljednjim godinama odumiru takoer jele s bogatom kronjom, koje su uzrasle u prekinutom sklopu ili u optimalnim sastojinskim smjesama. Kod jele dolazi do izraaja nekoliko oprenih svojstava, koja stoje u protuslovlju sa svojstvima normalne autohtone vrsti drva. Jela pokazuje danas osobine bolesne vrste ili osjetljive egzote; ali krivnju za ovu boleljivost ne nosi umsko gospodarstvo. K a l o u s e k , F . : Razvoj broja radnika u organizacijama dravnih uma u SR Istovremeno s uvoenjem tehnikih tekovina u umsko gospodarstvo raste znaenje kvalitete radne snage i zakonomjerno nastupaju promjene u razvoju broja radnika. Za vrijeme promatranog razdoblja od 1952. do 1976. utvreni su prosjeni brojevi evidentiranih radnika kod organizacija dravnih uma u SR. Analiza razvoja je provedena kako kod manuelnih radnika, tako i kod tehniko gospodarskih namjetenika i svih ostalih suradnika. Na podruju radne snage ini osnovni strukturalni znaaj vrijednost kvocijenta R/TGN (to znai radnici4ehniko gospodarski namjetenici), koji

daje broj radnika na jednog tehniko gospodarskog namjetenika. Veliina ovog kvocijenta ovisi o kompliciranosti proizvodnje i njezine opskrbljenosti fondovima. e b a n e k - K r a l i k - B l a e k : Utjecaj regulatora rasta na zakorijenjivanje topolovih reznica Jedan od istaknutih ciljeva umskog gospodarstva u daljnjim godinama je i bra proizvodnja sadnog materijala. Procenat primanja reznica i sadnica umskog drvea mogue je djelotvorno poveati primjenom regulatora rasta fitohormona. Autori navode u tabeli sada poznate nativne i sintetike fitohormone, promotore i inhibitore. Slabo pak primanje reznica u rasadniku Lednice ih je navelo da provedu pokuse s tretiranjem reznica kultivara raznih e. a. topola raznim koncentracijama fitohormona i kontrole bez tretiranja. Iznose u lanku rezultate tih pokusa i zakljuuju, da razmjerno jednostavna primjena regulatora rasta, njihova niska cijena, bre stvaranje i rast adventivnog korijenja i nastavljajui dobar rast zakorijenjenih reznica pokazuju radnicima u umskim rasadnicima put racionalizacije kod "Proizvodnje topolovih sadnica i vrlo vjerojatno sadnica drugih vrsta drvea. Br. 12. e c h , M .: Uz novo shvaanje odgoja i obrazovanja umskih radnika i tehniara Projekt daljnjeg razvoja ehoslovakog sistema odgoja i obrazovanja, koji je odobrila vlada SSR u 1976. godini, znai temeljitu kvalitetnu promjenu sadraja pedagoke djelatnosti i cijelog razvoja kola i ostalih institucija obrazovanja. Realizacija projekta u umarskom kolstvu zahtijeva trajno unapreivanje razvoja srednjokolskog obrazovanja n a do danas obinim putevima, to znai na umarskim strunim kolama i umarsko-tehniokim srednjim kolama. U prva dva godita svih tipova srednjih kola dovrava mlade obavezno desetogodinje kolovanje i postie tako srednjokolsko obrazovanje. Zavrenu srednjokolsku zrelost postiu oni apsolventi srednjih kola, koji poloe ispit zrelosti. Najbolji apsolventi trogodinjih umarskih strunih kola mogu ovo srednjekolsko obrazovanje postii studijem na jednoj srednjoj koli za radnike ili studijem za vrijeme zaposlenja. Uenici umarskih

378

strunih kola mogu traiti primitak na umarsko-tehniku srednju kolu. P r o c h a s k a , I . : Zahtjevi na profil apsolvenata srednjih umarskih tehnikih kola na kraju ovoga stoljea U vezi s promjenama ehoslovakog sistema obrazovanja bit e poduzete i promjene u umarskom kolstvu. Zbog nacrta orijentacije i sadraja strune pripreme srednje obrazovanih strunjaka obzirom n a perspektivne zahtjeve grane je neizbjeno nuno, da se opie situacija ba ove grane u slijedeih 10 do 15 godina. U ovom lanku se navode glavne grupe djelatnosti, kojima e se baviti apsolventi ovih tipova kola, istodobno s njihovim oekivanim tehnikim nivoom. Autor polazi pri tom od perspektivnih planova, koje umarstvo ima na raspolaganju. On dri, da e teite djelatnosti srednjokolski obrazovanih tehniara biti priprema i direktno voenje mehaniziranog proizvodnog procesa i u tom smislu moraju se unaprijediti i njihova znanja i spremnosti. Oni moraju prije svega u uporeenju s dananjim stanjem mnogo nadoknaditi u podruju mehanizacije, pripreme proizvodnje, a samo po sebi razumljivo i ume i umskog gospodarstva kao odluujuih faktora okoline. Karakteristina e naroito biti takoer specijalizacija djelatnosti i iz tog slijedea nunost suradnje. Visoki zahtjevi e se stavljati na usavravanje kvalifikacije. Mauer, O . : Iskoritenje kore za izravno gnojenje

gospodarstvom. Na osnovu primjera projektiranja automatiziranih zadataka iz predsistema godinjeg planiranja, plana poumljavanja i potroka materijala za poumljavanje za jednu godinu i tehnologija poumljavanja te plana izvedbe opisuju se iskustva u rjeavanju sve do prvih rezultata ispitivanja pokusnog provoenja u jednom umarskom pogonu. Rad navodi pozitivne i negativne strane ovih prvih iskustava s novim, netradicionalnim shvaanjem racionalizacije sistema upravljanja i informiranja poduzea u naoj struci. LESNICKA PRACE 58 (1979) Br. 1. Kouli, M.: Ureenje plastinog vegetacionog pokrivaa za umarske svrhe Nedovoljno zraenje i tekoe u vezi s godinjim uklanjanjem plastinih pokrivaa uobiajenih u proizvodnji povra ukazalo je na potrebu, da se modificira njihova konstrukcija za proizvodnju sadnica u umarstvu. Ova modifikacija se sastoji u slijedeem: plastini staklenik je sagraen od nekoliko odvojenih sekcija 5,8 m dugih sa stalno uzdignutim plastinim pokrivaem na borove letve, koje su privrene na metalne lukove. Zrai se otvaranjem pokretnih lukova na mjestima spojeva sekcija tj. poslije svakih 5,8 m, upotrebom ice na malenom ekrku uvrenom na prednji zid plastinog staklenika. Na kraju vegetacionog perioda plastini pokriva se ne odvaja od konstrukcije, nego se skida skupa gurajui i lukove i plastini pokriva prema centralnim lukovima pojedinih sekcija. Proljetno stavljanje u pogon je jednostavno primjenom obrnutog postupka i uvrivanjem lukova i plastinih pokrivaa na osnovni okvir. P o 1 a k , K . : Rastavljivi korjenjaci iz folije u umarstvu i voarstvu Za presadnju odreenih sadnica umskih vrsta drvea s neoteenim korijenjem i za kontejner-kulture uzgojenih vrsta drvea je primjena rastavljivih posuda iz folije probitana. Elastina etverouglasta folija se savije u uplji valjak i zatvori pomou jezika, koji se stavi u odgovarajue zareze. Tlo se nadomjeuje podlogom, na kojoj lonci iz folije stoje. Oni se svi istovremeno pune supstratom pomou ureaja u obliku maske i onda se manipuliraju zajedno

Rad se bavi utjecajem nekompostirane smrekove kore na svojstva proizvodnih tala i na rast ponika crvenog hrasta i obine smreke. U mnogostrukim serijama su ispitivane razliito visoke primjese svjee neobogaene kore razliite starosti, te svjee kore s razliitim dodacima duinih gnojiva. Iz rezultata proizlazi, da je najpovoljnija primjesa 300 m 3 kore po ha proizvodne povrine; Substrat kore mora biti stariji od jedne godine i obogaen s 0,5 kg istog duika. U prvoj godini poslije ove primjesne treba vriti sjetvu u ova tla. P o k o r n y - S t r o s : Uzgojna djelatnost i automatski sistem upravljanja U lanku se informira umarska javnost o prvim iskustvima s uvoenjem automatskih sistema upravljanja na nivou poduzea, koje upravljaju umskim

379

s podlogom. Kod sadnje lonac iz folije otvara se oslobaanjem jeziaka iz zareza i tako se oslobaa neoteen korjenov sistem. P r u d i , Z .: Uzgojni mir kao mjera racionalizacije Novom naredbom (1978) odreuje se intenzitet proreda za glavne vrste umskog drvea u SR, koji ovisi o starosti i obrastu. U mnogo sluajeva treba da se sijee u sastojinama neposredno pred sjeenom zrelosti drvna masa proredom ispod 10 m 3 po 1 ha, to izgleda uvelike negospodarski. U pogledu toga, da je uzgajanje u normalnim sastojinama 10 20 godina prije njihovog pomlaivanja problematino, preporua autor uvoenje razdoblja mirovanja u takvim sastojinama. Tako bi se snizile tete od izvlaenja, spreilo zakorovljivanje, prirast ne bi bio praktiki snien a postigla bi se uteda radne snage. L i s k a , V . : Runa sprava za proizvodnju sadnica u omotima Na istraivakoj stanici za umarstvo i lovstvo u Kftinama razvijena je u godini 1977. funkcionalna sprava za proizvodnju sadnica u omotima s mrenim omotima od umjetnog vlakna. Ovim iskustvom nastaje omot za korijenje u obliku valjka, koji se sadi zajedno s omotom i prije svega moe se primijeniti za automatiziranu sadnju. Kod drugih veliina omota se mora izmijeniti oblik pree. Kao omot moe se primijeniti i politen folija. Jedan radnik moe u radni dan proizvesti 1000 komada sadnica. Trokovi oko 1000 sadnica iznose 527 Ks. Kod pokusa su sluile jednogodinje biljne smreke. Sadnice u omotima su prevoene u transportnoj paleti predvienom mreom od politena. Ovaj je model sluio za -prikupljanje iskustava za konstrukciono rjeavanje automata za sadnice u omotima. Br. 2. e m r i n e c , J . : Kako stabilizirati mlade kvalificirane umske radnike? (T dio) Rastua potreba za konkretnim informacijama o stanju i toku socijalne i radne adaptacije svrenih uenika umarskih strunih uilita, dovela je prije svega u pogonu umarske proizvodnje do istraivanja zavrnih faza samog pro-

cesa adaptiranja. S obzirom na stepen valjanosti starijih podataka i tekoa s njihovim pribavljanjem provedeno je uvodno istraivanje onoga dijela izuenih uenika, koji su svrili kolovanje na svim uilitima SR u godinama 1966 do 1975 i koji su zaposleni u pogonima umskog gospodarstva kao kvalificirani umski radnici. Svrha istraivanja je bila pronalaenje uslova stabiliziranja za svrene uenike u svim najvanijim vremenskim odsjecima njihovog drutvenoprofesionalnog adaptiranja, poev s njihovim nastupom na uenje i tokom vremena uenja, o prvom nastupu na rad u umskom gospodarstvu, vremenu provedenom u vojsci pa do najduih i najvanijih vremenskih odsjeka procesa adaptiranja, odnosno obnovljenoj snimci rada poslije slube u vojsci. S k o u p y , J . : Rast kultura osnovanih sadnicama u omotima i slobodno zakorijenjenima lanak obrauje rast kultura, koje su bile osnovane slobodno zakorijenjenim sadnicama i sadnicama u omotima vrsta: smreka, bor, duglazija, bukva i hrast. Lonac od tresetnih vlakana (sadraja 530 cm3) i perforirana politenska vreica koriteni su za proizvodnju sadnica u omotima. Slobodno zakorijenjene sadnice su pokazale znatno vee gubitke od suenja i manji prirast nego sadnice u omotima. Duglazija je rasla u politenskim vreicama najbolje. to se tie procenata prirasta i gubitaka, bile su razlike izmeu biljaka uzgojenih u loncima i vreicama veoma male. M 1 e k , J . : Uzmicanje jele i promjene klime s oneienim zrakom Uzmicanje i odumiranje jele se objanjava i promjenama svojstava okolia, na koje se organizam jele nije mogao prilagoditi. Radi se o vremenskim kolebanjima i openitom porastu zatopljenja, isuivanju movara, melioracionim mjerama i dr. provedenim u samom krajoliku. Ovi utjecaji poeli su ve od polovine 19. stoljea, ali tokom posljednjih 30 godina raslo je oneiavanje zraka industrijskim otpadnim plinovima znatno. Ove negatine pojave ne poklapaju se vremenski s poetkom odumiranja jele, koje je zapaeno od 1750. godine; ono je zapoelo prema tomu 100-150 godina ranije. S tog treba promatrati klimatske promjene u oneiavanju zraka kao

380

sekundarne faktore uzmicanja jele a ne kao primarni uzrok tome. v e s t k a , M . : Ptice i kemijski zahvati protiv insekata u umi U prilogu se obrauju iskustva s primjenom sredstava za borbu protiv insekata u umskim sastojinama pomou aviona s gledita ugroavanja ptica akutnim i kroninim trovanjima. Govori se i o odnosima izmeu djelovanja otrovnog sredstva i razvoja entomofaune na tako tretiranim plohama. Nisu utvreni sluajevi masovnog trovanja ptica. Upotreba sredstava, kojima bi mogle biti otrovane ptice, koje deru insekte je zabranjena. Tei se za tim, da se ogranie kemijski zahvati na neophodno nune sluajeve i da se primjena sredstava za suzbijanje provede tako, da nepovoljni utjecaji budu to je mogue manji. Br. 3. Blud'ovsky, Z . : Ciljevi sistema upravljanja umskog gospodarstva U lanku se izlau koncepti za produbljivanje sistema strunog rukovoenja, koji su usmjereni na usavrenije planiranje, na rjeavanje pitanja gospodarskog raunovodstva podruja struke, na voenje investicione izgradnje i podizanje kvalitete proizvodnje. Predloena metodina sreivanja treba da doprinesu izvravanju zadataka umskog gospodarstva, a pogotovo u podruju maksimaliziranja prinosa, koji se pruaju sa strane umskog gospodarstva drutvu uz istovremeno poveanje drutvene produktivnosti rada. Autor preporua, da se ovi prijedlozi uzmu u razmatranje pri izradi metodskih i stvarnih podloga slijedee;-' petogodinjeg plana. I n g r , J . : Iskoritenje fotogramerijskih metoda kartiranja kod delimitacije umskog fonda zemljita U uvodnom dijelu lanka opisuje se sadanja problematika na podruju evidencije, zatite i intenzivnog iskoritenja fonda umskog zemljita i to u odnosu na u SSR vaee odnosno novelirane zakonske odredbe. U daljnjem dijelu istrauju se najvaniji negativni aspekti aktualnih granica uma u zemlji i stanje evidencije nekretnina. Glavni sadraj lanka ini prijedlog autora za racionalno tehnoloko iskustvo kod rjeavanja promjena granica (mea) izmeu fonda

umskog i poljoprivrednog zemljita i upoznavanje rezultata, koji su realizirani u godini 1977 na objektu pogona umskog gospodarstva Opava u podruju Sjeverne Moravske. e m r i n e c , J . : Kako stabilizirati mlade kvalificirane umske radnike? (II dio) Poslije zavretka vojne obaveze poinje kod svrenih uenika umarskih uilita najdui i najvaniji period adaptiranja, ije ukupno trajanje unato individualnih razlika sie do starosti apsolvenata od 25 do 27 godina. Ovaj period je karakteristian poveanim zahtjevima na uslove rada i radno mjesto. U tom periodu osnivaju umski ljudi preteno vlastite porodice i iz toga nastaju naravno poveani zahtjevi u pogledu zarade, trajanja zaposlenja, daljnjeg podizanja radne kvalifikacije, stanovi su potrebni i traeni, tome sline daljnje socijalne potpore, drutveni standard i niz daljnjih okolnosti, koji zajedno promatrani ine proces, na ijem kraju stoji stabilizirani umski radnik. Openiti prijedlog mjera, koje treba preduzeti predlae stvaranje djelotvornog sistema evidencije i kontrole rada s apsolventima umarskih uilita u pogonima umskog gospodarstva. v e s t k a , M. e r v e n k a , F . : Vrednovanje insekticida Dursban kao larvicida komaraca U lanku se daje ukratko pregled u svijetu uobiajenih metoda suzbijanja komaraca od poetka stoljea. Dalje se opisuje napredak i rezutlati eksperimenata sa sredstvom Dursban na unitavanju larvi komaraca u ehoslovakim uslovima. Dursban je dokazao svoje dugotrajno djelovanje, jer su kod njegove primjene tretirane movare ostale 60 dana bez komaraca. Budui da se ipak za vriieme daljnjih eksperimenata dokazalo, da je Dursban u koncentracijama primjenjivanim protiv komaraca opasan i 7.a ribe. nije ovo sredstvo preporueno za suzbijanje komaraca u ehoslovakim uslovima. Br. 4. C h a 1 u p a , V . : Razmnaanje smreke i duglazije reznicama Studiran je utjecaj endogenih i eksogenih faktora na stvaranje korijenja smre-

381

ke (Picea abies (L.) Karst.) i dugalzije (Pseudotsuga menzies Mirb. Franco). Kod smreke su zapaene znatne razlike u sklonosti zakorjenjivanja razliitih individua, koji rastu na istom stanitu. I starost stabala, od kojih su uzimane reznice, jako je utjecala na stvaranje korijenja.. Kod dugalzije su se reznice zakor jenjivale" od stabala ispod 20 godina vrlo dobro one pak od stabala preko 20 godina samo pojedinanon. Godinje doba, za vrijeme kojega su reznice uzimane, imalo je isto tako veliki utjecaj na zakorjenjivanje raznica dugalzije. Osim utjecaja endogenih faktora mora se takoer zapaziti znatan utjecaj vanjskih faktora, prije svega sastav supstrata, toplina, vlaga istoga kao i zraka te konano kemijska obrada reznica. L o k v e n c , T . : Sklapanje kultura u razliitim uslovima stanita Na osnovu retrospektive analize rasta obine i srpske smreke, kao i obinog bora u razliitim podrujima SR utvren je rast kronje prije sklopa i utjecaji koji su na to djelovali. Sintezom ovih zapaanja izraunat je razmak vremena, za vrijeme kojega se mogu smatrati kao sklopljene kulture osnovane sadnicama u razliitim razmacima sadnica i redova i koja gustoa kultura treba da bude odabrana, da se u traenom vremenu postigne sklopljenja kultura. Ove brojke se odreuju za razliite uslove okolia, koji su definirani gospodarskim osobinama tipova uma, pri emu su istodobno promatrana kvalitativna i kvantitativna obiljeja sloja korova. D i m i t r o v s k y , K . : Uslovi tla kao odreujui faktor uzgajanja umskih sastojina na sipinama. Podizanje uma na stanitima obronaka sipina u podrujima s razvijenom djelatnou rudarstva i industrije vaan je faktor optimalizacije prirodnog okolia. Funkcije novoosnovanih sastojina na devastiranim tlima mogu biti razliito vrednovane: kao zatita tla, stvaranje tla, s gledita vodnog gospodarstva, unapreenja zdravlja, estetike. U lanku se govori o glavnim momentima rekultivacionih problema. Najprvi projekti umarskih radova na rekultiviranju ovdje su osvijetljeni i s obzirom na vrijednosti funkcije novonastalih sastojina. Tloznanstvenim i hidropedolokim karakteristikama antropogenih tala odreena je i struktura vrsta i kvaliteta sastojina.

Potpuno poznavanje tala ini najvaniji preduslov za odgovarajui izbor sadnica i sastava po vrsti drvea umskih sastojina. K e r z e l o v , B . : Vremenski odnosi i oneienje zraka u Jizerskim gorama U posljednjih 10 godina porastao je interes razliitih organa i institucija za stanje umskih sastojina u Jizerskim gorama. Razvijanjem industrije nalaze se ovi krajevi u prostoru oneienom industrijskim otpadnim plinovima. Strujanjima vjetrova dolazi do proirivanja otrovnih materija. Prilog obrauje analize smjerova i brzine vjetrova, a rezultati iz toga e biti dovedeni u ovisnost s ralanjenjem krajolika. Posebna se panja posveuje zatiju vjetrova, koje izgleda najznaajnije sa stanovita oteivanja umskih sastojina. Za ocjenjivanje odnosa vjetrova primjenjeni su statistiki podaci iz mjerenja meteorolokih stanica, koje se nalaze u Jizerskim gorama za vrijeme od 1971 do 1975 godine. Br. 5. J a n a f i k , V. V a l k o v , O.: Metode dezinfekcije tla i supstrata U posljednjim godinama nastupaju problemi odgovarajue i djelotvorne dezinfekcije supstrata tla zbog zatite protiv tetnih faktora na istaknuto mjesto. Prije svega se radi o dezinficiranju komposta i sirovih materijala za pripremu supstrata od humusa. Svaka mora biti poduzeta individualno, a samo one povrine i oni materijali moraju se dezinficirati, koji su stvarno zaraeni tetnicima. Najvee znaenje i najvie djelovanje pokazuje dezinfekcija tala trovanjem plinovima prije sjetve, jer su isti uspjeni protiv velikog broja tetnika. U umskom gospodarstvu se primjenjuju: formalin, Nematin, Di-Trapex. Sredstva dimljenja mogu biti primijenjena na razliite naine, kako za velike tako i za male plohe. Za masovnu aplikaciju primjenjuje se Fumitrac, Majerov plug za doziranje ili adapter s vlastitom pogonskom jedinicom; za male povrine dosta ju runa orua. U vodi topiva sredstva mogu se takoer primjenjivati polijevanjem tla. Primjena dimnih sredstava djelotvornija je u jesen, a obzirom na cijene ovu vrst sredstava treba koristiti samo za dezinfekciju tala odreenih za sjetvu sjemena i zaraanih supstrata. Dimna sredstva za tla su visoko djelotvorna i ekonomina.

382

B a r t o , Z.: Istraivanja o odravavanju i popravcima zgrada uprave dravnih uma Zgrade uprave dravnih uma u SR predstavljaju po nabavnoj vrijednosti po veliini drugu grupu osnovnih sredstava (oko treine ne raunajui tlo i ume). One su za proces umarske proizvodnje neophodno potrebne a zahtijevaju, kao i druga osnovna sredstva, briljivo odravanje i popravljanje. Da bi se dobili to toniji podaci za planiranje potrebnih financijskih sredstava, od 1966. do 1975. god. obavljena su opsena istraivanja o odravanju i popravku zgrada uprave dravnih uma i u ovom radu objavljuju se rezultati tih istraivanja u est tabelarnih pregleda. L ' u t o k a , L . : Primjena hidraulike na strojevima za eksploataciju i specijalnim traktorima za privlaenje Strojevi, tehnoloka oprema i ureaji strojeva za eksploataciju i SDecijalni traktori za izvlaenje se rjeavaju sada veim koritenjem hidraulike. U lanku se navode primjeri njezine primjene i namjenska konstrukciona rjeenja. Naglauju se veliki zahtjevi za poslugu, njegu, odravanje i popravke hidraulike u umarskim pogonima s obzirom na njihovu kompliciranost, osjetljivost i druge potekoe. K o u c k y , R . : umarstvo u Zambiji Prirodne ume Republike Zambije, koje se prostiru na visoravni junog dijela Centralne Afrike, zauzimaju povrinu od 37,6 mil. ha. Najvie se u rijetkim sastoiinama, od kojih polovica otpada na bezoblino drvno raslinje, proizvode malo vrijedno drvo za loenje i paljenje ugljena. Iznimku ine samo neke vrsti drvea koje imaju visoko vriiedno drvo od kojih je najvaniji zambijski tik. koii raste u junim i zapadnim provincijama zemlie, gdje zaprema povrinu od 1,5 mil. ha. U ezdesetim godinama poelo se sa znaajnijim poumljavanjem introdukcijom vrsta, meu koiima su borovi i eukaliptus bili najuspjeniji. To su upravo one vrsti koje predstavljaju drvnu sirovinsku bazu za industrijski razvoj zemlje. Br. 6. F a n t a , B . : Rezonantno drva i mogunosti njegove proizvodnje Na nekoliko mjesta u SR raste neprocjenjiva sirovina za proizvodnju muzi-

kih instrumenata, naime rezonantno drvo. Prole godine su dovrene zemaljske karte na svim mjestima, gdje se nalaze lokaliteti s mogunostima rasta rezonantnog drva. Najvie ovih sastojina, priblino dvije treine, nalaze se u junoj ekoj. Nadalje su u lanku opisani utjecaji svih faktora, koji tete nastajanju rezonantnog drva prije svega otpadni plinovi industrije i gulenje kore razliitih vrsta divljai. Autor preporua, da se umskogospodarski pogoni u umavi, u Novogradskim gorama i junom dijelu eko-moravske visoine koncentriraju na uzgoj rezonantnog drva a uzgajanje crvene divljai znatno ogranii. S k o u p y , J : Nekoliko spoznaja o rastu klijanaca u staklenicima U lanku se uporeuje rast slobodno zakorijenjenih biljaka i biljaka u omotima obine smreke (Picea abies Karst.) i obinog bora (Pinus silvestris L.),koji su rasli u plasteniku sa i bez grijanja i na slobodnoj gredici. Biljke iz tople zgrade pokazale su dvostruku visinu nadzemnog dijela biljke u poreenju s onima uzraslim na slobodnoj gredici. Bilike iz hladne zgrade bile su u prosjeku za 2 cm nie nego one iz grijane zgrade. Najvie vrijedne biljke uspjele su u omotima dimenzija 6,0 x9,0 cm. Temperatura zraka u toploj zgradi se snizila na +0,6C a u hladnoj zgradi na l,8flC dok je istodobno na slobodnom izmjereno 3C. P o h o f e l y , M . : Obraunska tehnika u umskom gospodarstvu DDR Prilog prua opis sadanjeg sistema upotrebe obraunske tehnike u umskom gospodarstvu DDR, kojom se hoe rijeiti 5 podruja problema i to: prirodna reprodukcija umskog fonda, centralno planiranje, pogonsko planiranje, pogonsko knjigovodstvo i analizu te bazu podataka. Realizacija ovih projekata, koji se kratko opisuju u ovom radu, omoguuje ori je svega osnivanjem baze podataka, koja omoguuje uklapanje pojedinih proiekata s gledita vremena, problema i hijerarhije, a time racionalni nain obrade podataka. e r n a k , J . : Mjerenje teine drva u praksi Ova metoda uvedena je za primjenu dokazivanja u junoslovakim tvornicama celuloze i papira turovo od 1. I. 1979.

383

Prije toga je bila ispitivana eksperimentalno etiri godine i utvrene su srednje vrjednosti dendrometrijskog i fizikalnog karaktera za pojedine vrste drva, za koje e se ubudue mjeriti teina i evidencija drvne mase. Dugotrajno ispitivanje na ukupno oko 1000 dobava od priblino 320.000 prostornih metara ukupne koliine drvnih masa prua dovoljne garancije za praktinu primjenu ovih prosjenih vrijednosti u pogonu. Br. 7. P l i v a , K . : Neka pitanja o drvnoj smjesi i promjeni sredine u tlu u Krunim gorama Meu zadatke s najvie zahtjeva na podruju industrijskih otpadnih plinova spada osiguranje otpornijih slijedeih sastojina (drugi narataj). Zato bi bilo nuno, da se dovedu neka pitanja prakse i istraivanja konanim rjeenjima. Autor preporua, da se za gospodarske cjeline, od kojih bi se moglo polaziti kod umsko ureajnih osnova. Naglauje se znaenje tla i upotreba temeljitih analiza i veeg opreza kod odreivanja stepena degradacije tla. Ovo pak vrijedi samo za obraivano podruje. v e s t k a , M . : Perspektiva koritenja lakih helikoptera u umskom gospodarstvu U prilogu se vrednuju privremeni rezultati o koritenju helikoptera u zatiti umskih sastojina u ehoslovakom umarstvu. Iz dosadanjih iskustava navedeni su osnovni tehnoloki uslovi za koritenje helikoptera MI-2 kod unitavanja tetnih insekata i ocijenjeni su budui izgledi za daljnje naine koritenja te mogue proirivanje dosadanjih vrsta radova. S obzirom na najmanju moguu izmjeru tretirane povrine, naime 8 do 10 ha, i najvee dozvoljene iste sjee 3 do 5 ha izgleda realno, da se helikopteri prije svega upotrijebe za zatitu uma i suzbijanje tetnika, prema prilikama i prskanje herbicidima i arboricidima. Dalje se u lanku izvjeuje o razliitim djelatnostima, kod kojih se helikopteri koriste u susjednim zemljama, prije svega u Maarskoj. J a h o d a , V .: Koritenje netkanih tekstilija za gradnju umskih puteva Stanica za istraivanja Kft'iny je realizirala od 1973. do 1978. godine u okviru

saobraajnog provjeravanja novih vrsta tekstilija u podruju tresetita i u podrujima glinasto-ilovastih i ilovastih tala izgradnju umskih puteva, koji zbog vremenskih uslova i nepogodne tehnologije nisu mogli biti realizirani tradicionalnim metodama bez znaajno poveanih trokova. U tlu su netkane tekstilije otporne kako protiv mikroorganizama tako i protiv alkalijama, koji se redovno pojavljuju u prirodi. N o v a k , V . : Zatita protiv pipe bez kloriranih ugljikovodika Nakon ogranienja i kasnije zabrane upotrebe sredstava 1 kidana u ehoslovakom umarstvu ispitivana je serija djelotvornih sredstava za zatitu biljaka i suzbijanje velike smee pipe (Hylobius abietis L.) ;pri emu se radilo ponajvie o organofosfornim sredstvima. Ispitivanja u okvirima pokusnih pogona sredstva Gardona s hormonom Tetracholor vinphos, koja su proizvedena u 1973. godini, su pokazala, da je najbolji nain primjene u namakanju nadzemnih dijelova biljaka u kaastu suspenziju s 2-2,5,)/o sadraia hormona. Prskanje sadnica prije vaenja i kurativno, ponajvie za neophodno tretiranje kultura kod neoekivanog napada velike pipe je rastrono i utroak kae je kod smanjenog djelovanja za nominalno 208/o vei. U niiednom sluaju nije ustanovljen fitotoksicitet. Za kontrolu intenziteta, migracije i zatite protiv infekcije populacije svjeeg korijenja dobro su se pokazali komadi ledine s otrovanim mamcima, naime u 0,25"Vo otopini Trichlorphona namoene borove grane. Sada se provode pokusni pogonski testovi s upotrebom sredstava organofosfora i sa sterilizacijom enke velike pipe Dimilinom 25 WP na nekoliko odabranih umskogospodarskih pogona. Br. 8. H o u t , J . : Rezultati brige o radnicima u prve tri godine 6. petoljetke Napredni tehniki razvoj umskog gospodarstva je nezamisliv bez popratnog razvijanja staranja o dobru zaposlenih. Podizanje i unapreivanje kvalifikacije zaposlenih, lijenike njege i rehabilitiranja, prehrane, opremanja suradnika za vrstu radova, rjeavanje stambenih problema, odmor i oblikovanje slobodnog vremena predstavljaju stoga vane faktore intenziviranja razvoja cijelog ums-

384

kog gospodarstva. U suvislosti s time trae sve organizacije podruja struke, da se donese planski socijalni razvoj, ija se realizacija sastoji u peto i jednogodinjim kompleksnim programima brige o radnicima. Rezultati postignuti kod ispunjavanja ovih programa u prvim godinama 1975-1978. su, kako lanak dokumentira, vrlo povoljni i pruaju pretpostavke za uspjeno izvravanje zadataka socijalnog i gospodarskog razvoja umskog gospodarstva u slijedeim godinama. Z e l e n y , V . : Zadravanje oborina u sastojinama moravsko-sleskih Beskida Pitanje zadravanja oborina umskim sastojinama ima danas veliko znaenje, jer raste pomanjkanje vode, prije svega kod vrednovanja uma s vodnogospodarski kvantitativnog gledita. Rezultati istraivanja 11 pokusnih ploha u podruiu sredogorja Beskida pokazuju, da je zadravanje oborina u razliitim ekolokim uslovima i visinskim zonama veoma razliito zbog razliitog sastava po vrstama i starostima umskih sastojina, zbog njihovog gospodarenja i horizontalnih padavina. Svrsishodnim gosnodarenjem n ~ n . ma moe se znatno utiecati na koliinu gubitaka zadravanja oborina. S k o u o v . J . : Rast biljaka u omotima raznih dimenzija U lanku su opisani rezultati uzgoia sadnica u omotima obine smreke i: obinog hora u polistirenskim tubama d rnp,nziia 2.0 x 9,0 cm. 2,5 x 9.0 cm. 3,5 X 9.00 cm, 4,5 x 9.0 cm, i 5.5 x 9.0 cm kao i " nanerpots FH 408 f.V8 X 7.5 cm). WH ^ 8 (5.0 x 7,5 cm) i FH 608 (6,0 X 7,5 cm). Biljke u tubama s manjim promjerima imale su vie nadzemne dijelove ne"' 1 one u veim tubama. Teina suhe tva w rasla je zajedno s veliinom omota, ah u najveim tubama je bila ista ili " i 1 " samo neznatno via nego u drugima m veliini posudama. e r m a k , P . : Melioracija umskih tala i kvaliteta vode Svrha ovoga priloga je ukazati na nekoje promjene kvalitete povrinskih voda izazvane provedenim meliorativnim ureenjem na zamovarenim i degradiranim tlima na osnovi nekolikokratnih rezultata dobivenih na eksperimentalnim objektima osnovanim u podruju Krunih gora.

Iz dosadanjih rezultata istraivanja je oito, da odvodnjavanje zamovare nih umskih tala nema dugotrajnije negativne uinke na promjenu kvalitete povrinskih voda. Do izrazitog pogoranja kvalitete vode dolazi prije svega kod samog izvoenja melioracija i u periodu neposredno poslije toga. Pri pridravanju pogodnih tehnolokih postupaka provoenih meliorativnih ureenja, dolazi pod utjecajem postepene stabilizacije mree za odvodnjavanje do osjetnog ogranienja translokaciie glavnih materiia. koje oneiuju i kvaliteta vode u okviru porjeja je zadan vie manje prostranstvom odvodnjene povrine, kojn ie nastala u odreenoj godini, nego li kumulativno nastalim odvodnjenim podrujem. Br. 9. J u r c a , J . M a t o v i , A . : Pedagoka i znanstvena djelatnost umarskog fakulteta u Brnu U povodu 60 godinjice rada i djelovanja umarskog fakulteta u Brnu autori prikazuju njegovu ulogu i rezultate na odgajanju kadrova i rjeavanju znanstvene umarske i drutvene problematike. V y s k o t , M . : Kvantifikacija biomase smreke ume su zeleno more zemlje. Stvaraju drvo i ivotnu sredinu, izvor su odmora i krasota. Njihovo znaenje raste razmjerno sa ivotnim ^andardnrn lin.di j s oneiavanjem biosfere. Zato ume imaju stalno sve vee znaenje u robnoj i nerobnoj proizvodnji. S gledita njihova uinka mogue ih ie podijeliti u dvije grupe prema tome, da li prevladava proizvodnja drva ili nerobno djelovanje vodnosjospodarsko, zdravstveno ili drugo. Da bi drutvo moglo tediti ume "<"robnog, drutvenog karaktera, mora bolje iskoritavati izvore, koie pruaju ume usmjerene za proizvodnju drveta, ne dovodei u pitanje njihov onstanak i poveavajui stalno proizvodnju drva, za kojim potrebe stalno rastu. Autor je sa ciljem izuavanja i ukazivanja na mogunosti intenziviranja proizvodnje i koritenja biomase obavio brojna mjerenja, ije rezultate za smreku iznosi u lanku. Dobiveni rezultati daju brojani fond, koji se moe koristiti dalje u mnogo pravaca i za razne potrebe usmjerene za postizavanje vee proizvodnje. Nadalje ukazuje na koliine dosada neiskoritavane biomase kroanja

385

smreke, tankog drva i eventualno mase korijenja kao vane rezerve za preradu u odgovarajuim industrijama (drvnoj, celuloznoj, prehrambenoj, farmaceutskoj, kozmetikoj i ev. drugima). Petfiek, V . : Nepovoljni uinci umskih strojeva na radnika i mogu nosti njihova sniavanja Cjelokupni razvoj tehnizacije proizvodnih procesa u umskom gospodarstvu uslovljavan je uvoenjem strojne tehnike, koja ima zadatak snienje uea ivog ljudskog rada, poveavanje produktivnosti rada, sniavanje napornosti i poveavanje higijene i kulture rada. Pored neosporno pozitivnih uinaka uvoenja strojeva u umsko gospodarstvo javljaju se i neki negativni uinci, osim ostaloga, u odnosu na radnika (vibracija, buka, ispuni plinovi). Autor u lanku iznosi rezultate provedenih mjerenja o djelovanju nekih strojeva i sredstava za zatitu radnika i predlae preporuke za njihovo sniavanje i ublaavanje te preventivne miere za praenje toga djelovanja na poslugu. S l m a , 0 . : Sadanjost i perspektiva rezultata istraivanja ljudskog faktora u umskom gospodarstvu Poslije rata se poela u svijetu formirati nova znanstvena disciplina eraonomija, koja se dijeli na podsisteme ovjek,

stroj i radna sredina i ona nastoji optimalizirati odnose izvrnih mogunosti ovjeka u zadanim radnim uslovima. umarska ergonomija transformira radnu problematiku u podruju umskog gospodarstva. Autor analizira sadanje stanje istraivanja toga podruja u SSR, a dosadanji rezultati naznauju, da je ovo istraivanje jedan od progresivnih i opedrutvenokorisnih faktora usmjerenih odravanju trajne radne sposobnosti u produktivnom vijeku radnika i zadovoljavanju rada u higijenski pogodnim radnim uslovima u umskom gospodarstvu. K a n t o r , J . : Znaenje istraivanja provenijencije introduciranih vrsta drva Autor u lanku detaljno analizira stanje pokusnih ploha s borom sjevernoamerikog porijekla Pinus contorta Dougl., koje su osnivane na preporuku organizacije IUFRO zbog njegova brzog rasta i u zakljuku navodi, da je neosporno, da introdukcija vrsta drva treba svakako biti vezana s prethodnim istraivanjem provenijencije. Ovo mora biti nedjeljivi dio introdukcije ne samo kod ovog bora, za koji su navedeni neki rezultati, nego naroito kod onih vrsta, koje su ve danas introducirane i s ijom se introdukcijom rauna u perspektivnom razvoiu umskog gospodarstva. Radi se prije svega o duglaziji, golemoj jeli, borovcu i dr. Ing Bernard Hruka

WISSENSCHAFTLICHE ZEITSCHRIFT der Technischen Universitt Dresden, Separatreihe 5, Bau-, Wasser und Forstwesen Nr. 2, Jahrgang 29, Heft 3/4, 1980. Studij umarstva u Dresdenu, kako vidimo iz naslova, organizacijski se nalazi, kao posebna Sekcija, u sklopu Tehnikog univerziteta. Taj Univerzitet za sve grane studiranja izdaje jedinstven znanstveni asopis te su tako stranice ovog separata obrojana od br. 911 do 954. Format asopisa je A4 t j . veliina poluarka papira za pisanje. Sadraj ovog sveska separata Sekcije umarstvo (tj. Fakulteta za umarstvo) je slijedei:

M. T e s c h e : O 200-godinjici roenja Johanna Adama REUM-a, osnivaa umarske botanike i osnivaa umsko botanikog vrta u Tharandt-u; H. J. F i e d l e r i H. P. B r c k n e r : ivot i djelo Heinricha Augusta VATERS-a (1859-1930); W. B e c k : Iskustva o mehaniziranom skidanju grana sa smrekovih stabala; F. F i s c h e r i O. W i e n h a u s : Diferencijalna termo-analiza nekih lignina smreke; L. J. H a r z m a n n i M. J. H u s s a i n : O varijacijama duine vlakanaca na

386

poprenom presjeku jedne tropske listae (Cerela odorata Ghana); P. H e y d e c k : O naseljavanju gljiva na panjeve smreke Metodika utvrivanja i umskogospodarsko znaenje; H. K u r t h i M. O t t : Sistematske pogreke u inventuri sastojina Veliina pogreaka i mogunosti korektura; G. N i c k l i s c h i W. Zentsch: Pripremni radovi za utvrivanje vrijednosti izmjena plinova biljaka za EDV uz pomo mikroraunala; S. K. U h l i g : Istraivanja o fiziologiji ishrane fitopatogene gljive Cerospora pini densiflorae Hori et Nambu; M. W i l l i n g : O utvrivanju odbitka koliine kore iz mass neokcranog trupca. J. A. REUM, na poziv Heinricha C o 11 e, preuzeo je mjesto nastavnika matematike i botanike na, 1786. osnovanoj, umarskoj koli u Zillbach-u kod Meiningen-a. Kada je 1816. god. poela s radom Kraljevska saska umarska akademija u Tharandt-u, Reum je imenovan profesorom za iste predmete na toj Akademiji, a od 1830. godine predaje i ekonomsku botaniku na te godine osnovanom poljoprivrednom odjelu umarske akademije. Osnovao je umsko-botaniki vrt, kojem je ostao upravitelj do svoje smrti 1839. godine. Reum je pisac vie knjiga. Prva mu je, i najznaajnija, Osnovi njemake umske botanike (1. izdanje 1814, a druga 1825. i 1837) a zatim Udbenik matematike za umare (1823., 1824. i 1836), Pregled umarske znanosti (1828) i Ekonomska botanika i opisi kunih i poljoprivrednih biljaka za obuku mladih poljoprivrednika (1832). H. A. VATERS bio je takoer profeso" Kr. saske umarske akademije i to najprije mineralogije, petrografije i geologije, a od 1890. godine i tloznanstva s naukom o stanitu. Bio je pobornik uske suradnje znanstvenih istraivanja i prakse. Vaters je manje poznat u inozemstvu, ali njegovo znanstveno djelo jednako je znanstvenom djelu R a m a n n a, naglaavaju autori, nasljednici H. A. Vatersa na katedri za tloznanstvo na dananjem fa-

kultetu (Sekciji) za umarstvo Tehnikog univerziteta u Dresdenu. W. B e c k prikazao je osobine 5 strojeva za rezanje grana s (oborenih) stabala, koji se upotrebljavaju u SSR, SSSR i u SR Rumunjskoj. Od tih pet strojeva jedan je za rezanje grana s debala promjera do 60 cm i debljina grana do 12 cm, po jedan za deblovinu promjera 35 i 30 cm odnosno debljine grana 8 i 6 cm, a dva za deblovinu promjera do 20 cm i debljine grana 3 cm. Kod deblovine promjera 60 cm upotrebom stroja EA-60 poveana je produktivnost ive radne snage na 170'/, ali ekonomski rezultat nije uvijek zadovoljavajui. P. H e y d e c k nabrojio je 26 vrsta gljiva koje se mogu nastaniti na panjevima smreke i jele, od kojih neke prelaze i na iva stabla kao na pr. Armillariela mellea, Fomitopsis onnosa (Fomes annosus). Za suzbijanje patogenih gljiva koje prelaze i na iva stabla autor od kemijskih sredstava navodi karbolineum, katran od kamenog uglja te natriumnitrit te bioloki nain primjenom saprofitskih gljiva Trichoderma lignorum i Peniophora gigantea koje su u antagonizmu s Fomitopsis annosa. U nekim zemljama trupci se iz ume otpremaju pod korom pa se i masa iskazuje na osnovu promjera kojeg ima neokorani trupac. Za utvrivanje drvne mase bez kore jednostavni postotni odnosi ne zadovoljavaju, jer je taj postotak ovisan o promjeru trupca, pie U. W i l l i n g . Stoga su u CSSR, DDR i SSSR u primjeni posebne tablice iz kojih se na osnovu promjera s korom oitava ista drvna masa. U SSR-u postoji 5 takvih tablica: za smreku ukljuivo i jelu; za bor, ukljuivo i za vajmutovac, ari i dugalziju; za borove trupce duine do 5 m i ostale promjera preko 60 cm; za bukvu koje se primjenjuju i za brdski javor, obini grab, oskoruu, lipu, platanu, ljivu, trenju, kruku i jabuku; za hrast ukljuivo i za cer, brijest, jasen, bagrem, brezu, divlji kesten, johu, orah i vrbu. O. Pikori

387

OBJAVLJENO JE U UMARSKOM LISTU Za sada spomenut emo samo, da su izletnici imali zgodu vidjeti veoma krasno izvedenu cestu, koja omoguuje da se bez ikakovih potekoa moe ne samo koijom, nego i automobilom doi do same planinarske kue, koja je g. 1878. trokom grada Zagreba sagraena na Sljemenu u visini od 925 m. U toj kui nalazi se prizemno slubena soba gradskog umara i stan gradskog lugara, koji ujedno u ime planinarskog drutva vodi gostionu, a u prvom spratu nalaze se dvie sobe ureene za konaenje lanova hrvatskog planinarskog drutva. Spomenuta cesta sagraena je zaslugom pokojnoga naelnika Adolf Moinskoga plemia od Zagreb-grada g. 1897., te mu je spomenuto planinarsko drutvo u znak harnosti za tu cestogradnju, na jednoj od najljepih toaka zagrebske gore, naime na Lonjskoj peini, koja se od onda zove Adolfovac, podignula spomen-plou. Danas se na toj peini nalazi krasan paviljon, iz kojega je prekrasan vidik na grad Zagreb i savsku dolinu... Na alost nije zrak bio dovoljno proziran, te tako izletnici nisu niti sa Adolfovca, a niti sa piramide na Sljemenu, imali jasnog vidika na prekrasnu okolicu. Spomenuta gore g. 1889. piramida podignuta je na najvioj toka (1035 m) zagrebske

Na toj toki bila je najprije g. 1877. trokom od 506 for. podignuta drvena piramida po nacrtu revnog lanahrvatskog planinarskog drutva, dananjega tehnikog savjetnika M. Lenuci-a. Godine pako 1899. i to na 7. srpnja predana je sveanim nainom javnoj porabi, na istom mjestu sagraena, 13 m. visoka nova eljezna piramida, koja je podporom kr. zemaljske vlade i grada Zagreba podignuta trokom od 3172 K. Tadanji predsjednik hrvatskog planinarskog drutva vrio je tom zgodom svoju besjedu ovim rijeima: Josip Torbar, za-

A. ti piramido, skromna uspomeno brinih trudova planinskoga drutva, bdi u grudima onih, koji te posjeuju, plemenita uvstva, uzgajaj im srdce liepotom prirode. Otresi sa svakoga, koji se na tvoje spratove popne, teke brige svagdanjega ivota, budi im vrelo istoga veselja, plemenite i nedune zabave. . . (A Kern: Izlet hrvatsko-slavonskog umarskog drutva u zagrebsku goru. umarski list, 1908, br. 1112, str. 453/54)

388

UPUTE SURADNICIMA UMARSKOG LISTA umarski list objavljuje izvorne strune i znanstvene lanke iz podruja umarstva, drvne industrije i zatite prirode, prikaze strunih predavanja i drutvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) le prikaze domae i strane strune literature i asopisa. Objavljuje nadalje, sve ono to se odnosi na struna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prolosti umarstva i drvne industrije te napise o radu terenskih drutava. Radovi i lanci koji piu strunjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u saetom obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najvie 8 stranica umarskog lista. Posebno p o z i v a m o strunjake iz prakso da piu i iznose svoja iskustva, kako uspjenih tako i neuspjenih strunih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za nau struku. Veliina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica umarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crtee, grafikone tuem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove piite jasno i saeto. Izbjegavajte opirne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvueni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki lanak treba priloiti i saetak i to za hrvatski tekst do 1/2 stranice, a za strani jezik moe biti i do 1 stranice. U koliko se za saetak koristi zakljuak lanka treba ga posebno napisati. Saeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Urednitvo. U saetku na poetku lanka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraivanja te njihovu primjenu u praksi. Popis koriene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju lanka i to: prezime i poetno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili asopisa, naslov knjige ili asopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crtei, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliirati. Fotografije neka budu veeg formata (najmanje 10x15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crtea treba voditi rauna, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogunosti ucrtati u sam crte. Original moe biti i veeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer se smanjenjem postie bolja reprodukcija. Crtei i si. moraju biti raeni tuem, a tabele mogu i pisaim strojem, ali s crnom i neistroenom vrpcom. Papir: paus, crtai i gusti pisai. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Objavljeni radovi se plaaju! Autori koji ele posebne otiske separate svojih lanaka trebaju ih naruiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se P O S E B N O NAPLAUJU po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a troak separata se ne moe odbiti od autorskog honorara. Najmanje se moe naruiti 30 separata. Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega iro rauna kao i broj bankovnog rauna Opine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplauje porez od autorskih honorara. UREDNITVO UMARSKOG LISTA Zagreb, Trg Maurania 11 Telefon: 444 206

EXPinrniHvii
RADNA ORGANIZACIJA ZA VANJSKU I UNUTARNJU TRGOVINU DRVOM, DRV NIM PROIZVODIMA I PAPIROM, TE LUKO SKLADINI TRANSPORT I PE DICIJU, n. sol. o. 41001 Z a g r e b , Marulicv trg 18, Jugoslavija telefon: (041) 444-011, telegram: Exportdrvo Zagreb, telex: 21-307, 21-591, p.p.. 1009 Radna zajednica zajednikih slubi: 41001 Z a g r e b , Mauraniev trg 11, telefon: (041) 447-712

OSNOVNE ORGANIZACIJE UDRUENOG RADA: OOUR OOUR OOUR OOUR OOUR OOUR
VANJSKA TRGOVINA, 41001 Zagreb, Maruliev trg 18, pp 1008, tel. 444-011, telegram: Exportdrvo-Zargeb, telex: 21-307, 21-591 MALOPRODAJA, 41001 Zagreb, Ulica B. Adije 11, pp 142, tel. 415-622, telegram: Exportdrvo-Zagreb, telex 21-865 SOLIDARNOST, 51000 Rijeka, Sarajevska 11, pp 142, tel. 22-129, 22-917, telegram: Sol iarnost-Ri jeka LUKO SKLADINI TRANSPORT I PEDICIJA, 51000 Rijeka, Delta 11, pp 234, tel. 22-667, 31-611, telegram: Exportdrvo-Rijeka, telex 24-139 OPREMA OBJEKATA INENJERING, 41001 Zagreb, Vlaka 40, tel. 274-611, telex: 21-701 VELEPRODAJA, 41001 Zagreb, Trg rtava faizma 7, telefon 416-404

PRODAJNA MREA U TUZEMSTVU: ZAGREB, RIJEKA, BEOGRAD, LJUBLJANA, OSIJEK, ZADAR, IBENIK, SPLIT, PULA, NI, PANEVO, LABIN, SISAK, BJELOVAR, SLAV. BROD i ostali potroaki centri u zemlji. EXPORTDRVO U INOZEMSTVU: Vlastite firme: EUROPEAN WOOD PRODUCTS, Inc. 35-04 30tl) Street Long Island City N e w Y o r k 11106 SAD OMNICO G.m.b.H., 83 L a n d s h u t / B , Watzmannstr. 65 (SRNJ) OMNICO ITALIANA, M i l a n o Via Unione 2 (Italija) EXHOL N. V., A m s t e r d a m, Z. Oranje Nassaullan 65 (Holandi ja) Poslovne jedinice: Representative of EXPORTDRVO, 89a the Broadway Wimbledon, L o n d o n , S W. 19-IQE (Engleska) EXPORTDRVO P a r i z 36 Bd. de Picpus EXPORTDRVO predstavnitvo za Skandinaviju, Drottninee, 14/1 POB 16-111 S-103 S t o c k h o l m 16 EXPORTDRVO M o s k v a Kutuzovskij Pr. 13. DOM 10-13 EXPORTDRVO C a s a b l a n c a Chambre economiquc de Yougosiavie 5, Rue E. Duploye Angle Rue Pegoud, 2&ne etage