KARTA:

POLOJI: Crna Mlaka u Pokuplju, Lonjsko, Odransko, Crnac-polje, Jelas-polje i Kopačevski rit
LESNE (PRAPORNE) ZARAVNI: vukovarska i đakovačka, a manje baranjska (Bansko brdo) i erdutska
(Erdutski brijeg), te u primorju
LESU SLIČNI SEDIMENTI: u Poilovlju (dolina Ilove), Polonju (dolina Lonje) i Požeškoj kotlini
PJEŠČARE: Đurđevački peski (Podravski pijesci kod Đurđevca)
HUMLJA ILI GORICE: Hrvatsko zagorje (j. dio), Vukomeričke gorice, jaskanski prostor, Bilogora,
Međimurske gorice
PRIGORJA (I ZAGORJA) Medvednice, Kalnika, Ivanščice, Psunja i Papuka i dr. gora
GROMADNA GORJA (SREDOGORJA Panonske zavale 500 – 1 500 m):
1. Gorje Hrvatskog zagorja
a) Macelj i Varaždinsko-topličko gorje (sjeverni niz)
b) Kostel (iznad Pregrade) – Strahinjščica (iznad Krapine) – Ivanščica (južni niz)
2. Slavonsko gorje: Krndija, Papuk, Lisina, Psunj, Požeška gora, Dilj gora
3. Medvednica, Kalnik, Moslavačka gora, Petrova gora, Zrinska gora, Žumberačko gorje
POLJA U KRŠU: Vransko jezero kod Biograda, Baćinska jezera, Ličko polje, Gacko p., Krbavsko polje,
Imotsko polje, Sinjsko polje, Petrovo (Drniško) polje, Vrgoračko polje, Ćepić polje (izvor Raše u Istri),
Blatsko polje na Korčuli, Kninsko, Dicmo (kod Splita)
KRŠKE (VAPNENAČKE) ZARAVNI: Sjevernodalmatinska (porječje Krke s Čikolom)
Srednjodalmatinska zaravan (porječje Cetine)
JZ ili Crvena Istra (naziv po crvenici)
Unsko-koranska zaravan na Kordunu
DINARSKO SREDOGOJE (500 – 1500 m visine): ličko sredogorje, Bukovica, Promina, Svilaja, Moseć,
Mosor, Kozjak, vrhovi mnogih otoka (otočko sredogorje)
DINARSKE PLANINE (iznad 1000 ili 1500 m): najviši dijelovi prostora, nekoliko lanaca
a) Snježnik , Risnjak, Viševica, Velebit (1757 m, Vaganski vrh)
b) Velika Kapela (1534 m Bjelolasica), Mala Kapela, Plješevica (1657 m, Ozeblin)
c) Učka, Ćićarija
d) Dinara (Dinara ili Sinjal 1831 m), Kamešnica, Zavelim
e) Biokovo (1762 m), Rilić obalni niz planina
f) greben Sniježnice (u zaleđu Konavala)

SPELEOLOŠKI OBJEKTI: na sjevernom Velebitu Lukina jama-Trojama, Slovačka Jama, jama Velebita, a na
južnom Velebitu špiljski sustav Kita Gaćešina-Draženova puhaljka, Cerovačke pećine

FLIŠNE UDOLINE: Vinodol, Ravni kotari, Konavle, na otocima Krku i Rabu, Poljice (omiško primorje)
FLIŠNA POBRĐA: (najčešće 100-400 m visine): Siva Istra (unutrašnja), u prostoru Vinodola i Kaštela
LESNE ZARAVNI; otoci Susak i Unije (kod Lošinja), SZ dio Ravnih kotara, otoci Vrgada, Zemunik

RIJASI: Limski kanal, Raša, ušće Krke, ušće Zrmanje (Novigradsko i Karinsko more), Rijeka dubrovačka
DELTE: Neretve , manje delte Mirne i Cetine, Rječine te mikrodelte Velike i Male Paklenice

VULKANSKI OTOCI: Jabuka i Brusnik

Jabučka kotlina (-243 m) i JI max. dubina -1233 m
Palagruški podmorski prag (Pelješac – Vis – Palagruža – poluotok Gargano) i Otrantski podmorski prag

NACIONALNI PARKOVI: Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Paklenica, Kornati, Krka, Mljet
PARKOVI PRIRODE (11): Žumberak-Samoborsko gorje, Medvednica, Papuk, Kopački rit, Lonjsko polje,
Učka, Velebit, Vransko jezero kod Biograda, Telaščica, Biokovo, Lastovsko otočje
STROGI REZERVATI: Hajdučki i Rožanski kukovi, Bijele i Samarske stijene
POD ZAŠTITOM UNESCO-a (uvršteni na popis i predloženi, te nematerijalna baština)
PITANJA (RELJEF)
Što je reljef i kako nastaje? Što su endogeni, a što egzogeni procesi?
Denudacija obuhvaća sve _________________ ______________________ procese, a obuhvaća: deraziju
(_________________ procese), ___________________ i ____________________ .
Što je: abrazija, glacijalna erozija ili egzarazija, eolska erozija, fluvijalna erozija, derazija, korozija?
Kojom vrstom denudacije /akumulacije je nastao reljefni oblik: naplavna ravan (poloj), lesna zaravan, riječna
terasa, ponikva (vrtača), sedrena barijera, siga, klif, lesu slični sedimenti Požeške kotline, Đurđevački peski,
škrapa, krške zaravni, polja u kršu.
Poveži:
Škrapa fluvijalna akumulacija
Poloj fluvijalna erozija
Riječna terasa abrazija
Lesna zaravan korozija
Klif eolska akumulacija

Ukratko objasni pojam: Gondvana, Thetys more, Hercinska orogeneza, Dinaridi, pleistocen, holocen (aluvij),
les (prapor), transgresija, ingresijske obale, izobata, Jabučka kotlina, rasjedni strmac, klif, rijas, delta, prisoj,
osoj, horst; speleologija, geomorfologija
Opiši ukratko razvoj reljefa na prostoru Hrvatske: prekambrij na prostoru Europe/ što je nabrano u
paleozoiku (i kojim orogenezama) / što se i gdje taložilo tijekom mezozoika/ koja orogeneza je počela krajem
mezozoika a vrhunac imala u kenozoiku/ što je nabrano Alpskom orogenezom/ što se dogodilo vlaškom
fazom Alpske orogeneze (kako je utjecala na Panonski prostor), kad se zbivala / kako su klimatske promjene
utjecala na vanjsko oblikovanje reljefa a) tijekom pleistocena b) tijekom holocena/ za koliko se izdigla razina
mora u holocenu
Odkad dokad je trajao prekambrij, paleozoik, mezozoik, kenozoik, u kojoj epohi živimo?
Koja gorja pripadaju a) starom gromadnom gorju b) mladom nabranom gorju?
Koja su gorja (dijelovi Hrvatske) Alpskom orogenezom a) nabrana b) preoblikovana (izdignuta duž rasjeda)?
Kakvi rasjedi prevladavaju u a) Panonskoj b) Gorskoj c) Primorskoj H.? Skiciraj normalni rasjed i horst. Koja
naša gora je izrazit primjer horsta? Skiciraj reversni rasjed. U kojem dijelu Hrvatske su zastupljeni reversni r.?
Navedi tri grupe stijena po postanku, njihovu zastupljenost u RH i predstavnike, te rasprostranjenost.
Kojoj vrsti stijena pripada: mramor, vapnenac, pješčenjak, granit, andezit, bazalt, škriljavac, konglomerat,
breča, fliš, glina, šljunak, sedra, sige, gnajs. Što je Rupnica (oblik zaštite, vrsta stijena).
Geološki najstariji dijelovi Hrvatske naleze se (gdje), a predstavljaju ih ___________________ stijene.
U Panonskoj Hrvatskoj prevladavaju (kakve stijene po starosti i vrsti) _________________ _______________
a u Gorskoj i Primorskoj ______________ ______________ (a po kemijskom sastavu __________________).
Opiši kako je nastala većina vapnenca (koji izgrađuje naša mlada nabrana gorja tj. Dinaride).
Po čemu vidimo da je RH nizinska zemlja (koliko % površine je u zoni 0-200 m nadmorske visine)?
Što je energija reljefa; koja je kategorija najzastupljenija? Koliki su nagibi ravnica, a koliki strmaca?
Kako dijelimo prostor Panonske Hrvatske? Skiciraj presjek pravog panonskog i peripanonskog prostora.
Usporedi panonski i peripanonski prostor: koji su reljefni oblici zajednički a koji ne?
Što su poloji, kako nastaju, kako se mogu gospodarski vrednovati tj. iskoristiti? Navedi primjere.
Opiši kako nastaju a) naplavne ravni b) riječne terase c) lesne zaravni. Navedi primjere.
Zašto su riječne terase povoljnije za naseljavanje i gospodarsko korištenje nego naplavne ravni?
Ako ima više riječnih terasa (poput stepenica), koja je najstarija?
Koja je sličnost a koja razlika između humlja (gorica) i prigorja? Što su prisoji, a što osoji?
Koje tri gore Panonske zavale imaju vrhove više od 1000 m? Najviši od njih je _____________ ( ________m).
Poveži (npr.): Polonje krška zaravan
Đakovačka zaravan sredogorje
Sjevernodalmatinska zaravan planina
Velebit polje u kršu
Medvednica poloj
Lonjsko polje lesna zaravan
Ličko polje lesu slični sedimenti (glacijalni nanosi)
Na kojoj se gori /planini nalazi Sveta Gera; Vaganski vrh; Zavižan; Ozeblin; Sveti Jure; Sljeme; Bjelolasica;
Brezovo Polje; na kojem otoku je Vidova gora (najviši vrh jadranskih otoka, 780 m)?
Najviši vrh RH je __________________ (________ m) na planini ________________ u _______________ H.
Što je korozija i koji reljef nastaje njome? Napiši jednadžbu korozije. Što je krš? Kako nastaje sedra; gdje?
Koje su sličnosti a koja je glavna razlika reljefa Primorske i Gorske Hrvatske?
Navedi neke endokrške reljefne oblike. Gdje se nalazi i po čemu je „naj“ (uz brojke) a) Lukina jama b) Kita
Gaćešina-Draženova puhaljka c) jama Velebita?
Koji su najmanji egzokrški oblici? Što su škrape, a što kamenice? Zašto ponikve (vrtače) zovemo i doci?
Što je a) polje u kršu b) krška zaravan?
Koja polja u kršu su: a) jezera b) dalmatinska c) najveće polje d) najviše dno e) u Istri
Zašto se naselja najčešće smještaju na rubu polja u kršu? U kojem je polju u k. Gospić / Otočac / Drniš?
Zašto naše krške zaravni zovemo reliktima (=ostaci iz geološke prošlosti); kada su nastale? Nabroji ih.
Koji reljefni oblik i koji dio Istre predstavlja a) Crvena Istra b) Siva Istra c) Bijela Istra?
Zašto kažemo da su lesne zaravni Primorske Hrv. ostatak kopnene faze sjev. Jadrana (kada su i kako nastale)?
Zašto je značajan fliš? Gdje se nalazi a) Vinodol b) Konavle c) Ravni kotari d) Poljice e) Kaštela f) Siva Istra?
Koja su obilježja Dalmatinskog tipa obale? Što znači konforman reljef? Koji dio naše obale odudara od
dinarskog smjera pružanja (SZ –JI)? Što je koeficijent razvedenosti: koliko iznosi za našu obalu / otok Pag?
Zašto na našoj obali ima malo pravih klifova? Gdje ih ipak ima?
Najviši obalni strmac je na Dugom otoku (oko 160 m), ali to nije klif, jer __________________________.
Što su rijasi? Navedi primjere (na našoj obali). Navedi primjere akumulacijskih obalnih oblika (delta).
Kakva je po postanku naša obala? Što je Otrantski prag (gdje se nalazi i što dijeli)?
Što je Palagruški podmorski prag, na koje dijelove dijeli Jadransku zavalu i kuda se pruža?
Opiši SZ dio Jadranske zavale; koji je njen najdublji dio?/ JI dio Jadranske zavale
Koji su naši otoci vulkanskog podrijetla? Gdje još nalazimo vulkanske stijene?
Objasni pojam Crvena/Bijela /Siva Istra – koji je to dio Istre, koji reljefni oblik predstavlja, zašto se tako zove?
Koje stijene prevladavaju u Primorskoj i Gorskoj Hrvatskoj - zaokruži slova ispred točnog odgovora:
- po starosti: a) prekambrijske b) paleozojske c) mezozojske d) kenozojske
- po nastanku: a) metamorfne b) sedimentne klastične c) sedimentne organogene d) vulkanske
Koje stijene prevladavaju u Panonskoj Hrvatskoj - zaokruži slova ispred točnog odgovora:
- po starosti: a) prekambrijske b) paleozojske c) mezozojske d) kenozojske
- po nastanku: a) metamorfne b) sedimentne klastične c) sedimentne organogene d) vulkanske
Najstroži oblik zaštite prostora je ________________________________. Nabroji NP, PP, stroge rezervate

Poveži:
Krške zaravni ljevkasta udubljenja na čijem dnu se nalazi sloj crvenice
Ponikve žljebasta udubljena na površini nagnutih vapnenačkih stijena
Polje u kršu najplodniji dijelovi krša
Škrape zaravnjeni prostori izbrazdanih površina obrasli makijom
Kamenice plitke udubine na površini horizontalnih vapnenačkih stijena
Navedi (i označi na karti) primjere a) poloja b) lesnih zaravni (u Panonskoj i Primorskoj Hrvatskoj) c) lesu
slične sedimente d) pješčaru e) humlja f) gromadnih gorja g) polja u kršu h) krških zaravni i) dinarskog
sredogorja j) dinarskih planina k) flišnih udolina i pobrđa l) akumulacijskih obalnih oblika (delte i dr. riječni
nanosi) m) rijasa n) vulkanskih otoka o) špilja i jama p) NP, PP, stroge rezervate r) Palagruški podmorski prag
s) Jabučku kotlinu t) lokaciju materijalnih dobara uvrštenih i predloženih na UNESCO-ov popis svjetske
baštine