3

sadržaj :

TEMA BROJA: Speleološki kamp " Brač 2003", SSKOL ............................ str. 4.

Biospeleološka istraživanja u sklopu ekspedicij e "Rakovica 2002",

R. Ozimec ............................................................................................................. str. 26.

Rudnik na Klementi, M. Trpčić ........................................................................ str. 29.

Skup speleologa u Ozlju, M.Trpčić & N. Šuica ........................................... str. 34.

Speleologija u projektu KEC, N. Buzjak ...................................................... str. 37.

Jama Golubinka·2- posjet i istraživanje, J. Lindić .................................... str. 40.

Guano- hrvatska mineralna sirovina, M. Trpčić ........................................ str. 42.

Vijesti i zanimljivosti iz svijeta ................................. ....................................... str. 43.

Neke posebnosti Hraničkog krša u Češkoj, N. Boč ić .......................... str. 44.

Aktivnosti SSK "Ozren Lukić" u 2003., G. Puđa & D. Gromes ............... str. 48.

Speleologija u medijima .................................... .............................................. str. 51.

Najdublji i najduži speleološki objekti Hrvats e: Istarska županija,

H. Cvitanović . .......................................................... ........................................ str. 53.
4

SPELEOLOŠKI KAMP V'

"BRAC 2003"

Trajanje: 23 .07. - 03.08. 2003 .

Područje održavanja: otok Brač l Puč i šća- Pražn ice- Gornji

Hu mac - Jasenovo brdo - Puč i šća i teren jugozapadno od ceste
Pražn ice- G- Hu mac

Broj sud ionika: 27 (16 članova spe leološklh udruga i

gosti)

Udruge sud ion ici : SK «O zren Lukić », SD

«Karlovac», PD «Profunda», SO PD
«Dubovac», SO HPD «Željezničar», SU
«Spelunka»

Broj istražen ih i topografski sn imlj en ih

objekata: 6 (Jama na Latešo brd u,
Jama na Jesenovom brdu, Veli ka
Pli šivica, Jama u šištri, Jama
pod Strihovim redom. Kaverna
u Pučišć i ma)

Tij ekom kampa

rekognosciran je teren
i zmeđu ceste Puč i šća
- Pražnice i područj a
Podsp il e te «trokut»
i zmeđ u cesta Pražn ice -
Gorn ji Humac i Pražn ice-
Puč i šća. Rekognosc iran je i
greben i zmeđ u Konopljikove uvale
i uva le D u čac, gdj e se prema
elaboratu «Speleološki objekti otoka
Brača - zapadn i dio» nalazi Jama na
Dučacu, navod no dublj a od razine mora .
Jama nije pronađena prema koordinatama iz
e laborata, a pre ma m išlj e nj u loka lnog
sta novni štva, najvj erojatnije je, ionako mali ulaz,
zarastao ili je čak zatrpan prili kom grad nj e nove ceste.
Posj eće ni su s lj edeći objekti: šp ilja-rud ni k Minj era kod
Škripa, Zmajeva šp ilja kraj Murvica i jama Podgrač i šće J.
 5

Rekognosciranje područja Pod Spile foto: Hrvoje Stipanov

GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA KROZ POVIJ EST

Sčh l e , U. (1900 .) smatra da otok strukturno predstavlja antiklinalu, te da je izgrađen od gornjokrednih

id~rtlliillilil
.. otoka te izdvaja kredne i eocenske naslage.

prema ju
od rasjedanja.
Sah nazarov, D.
(1956.) vršili su inženje ~~~~~~~~
Od 1953. do 1956. vršena su h 1 .1954., 1955. , 1956.).
Detaljniju formacijsku analizu gornjokrednih naslaga otoka, uzevši u obzir i ostala istraživanja u
posljednja četiri desetljeća, izvršili su Guš i ć , l. i Jelaska, V. (1990 .).
(Neven Šuica)

Literatura: Tumač za listove Split, Primošten, Biševo, Svetac i .Jabuka Osnovne geološke karte
1:1 OO 000, Beograd, 1977.
6

ne V•i' e.
Naslage svjetlosmeđeg vapnenca s lećama dolomita prostiru se uz sjevernu obalu Brača, od
Z,? pad nog dijela do Konoplji kove uvale nedaleko Pučišća, a i u ovim naslagama stalna je mikrofosilna
zajednica gornje krede. Ove su naslage fotogeološki najizraženije. Dobro vidljivi slojevi I:Jiago
. 'Su nagnuti prema moru. Zbog sličnosti između nagiba slojeva i terena, ovakve naslage oko
Supetra prekrivaju relativno veliku površinu. Dolomit je uložen u vapnencu poput prosiGjaka ili
leća.
Paleogenske naslage su male rasprostranjenosti. Uz sjeverni rub otoka u okolici Supetra mešto
je veća, a na južnim padinama od Bola do uvale Špiljica slabija pojava ovih naslaga. NaslaQJe ·
pripadaju donjem i srednjem eocenu, a starost je dokazana karakterističnim foraminifera'lilila
· (foraminiferski vapnenci). Debljina naslaga je oko 250 m.
Oblik reljefa uvjetovao je taloženje kvartarnih naslaga. Zbog dubokih i uskih jaraka, materijal je l!l
kvartaru većinom odnošen u more, a u manjoj je mjeri taložen i zadržan na dnu dolina.
Kad je riječ o tektonici, najviše se ističe skretanje dinarskog smjera pružanja u pružanje istok-
: zapad . Strukturni sklop Brača je okarakteriziran boranjem koje je dalo osnovnu asirmetri.Qml!l
a'ntiklinalu te reversnim rasjedanjem u području Bola. Antiklinala je najvećim dijelom kosa, a l!J
središnjem dijelu južnog krila prevrnuta. Os bore prolazi vrlo blizu južne obale, od Mil me prce ko Bola
do Novog sela na istoku . Idući od istočnog i zapadnog dijela južne obale, južno krilo je :znatmo
strm ije. Obradom rasjeda i pukotina zapažen je oštar pukotinski sustav u kojem najvećim dlijelmlilil
nije došlo do značajnijih pomaka .
. U današnjem tektonskom sklopu kredna antiklinala čini sam otok, a sinklinale Sl!J
morem.

Prema geološkoj karti otoka Brača i tumaču priredio: N.Šl!lica

Pozadina: Detalj iz dame na Jesenovom brdu foto: M. ilf pl čić

 7

Jama na D u čac u, čij e dno

navo dno dop ire nekoliko
metara is pod raz in e mora,
prema podacima iz 1959.god.,
nalazi se stotinjak metara od
mora prema grebenu, i z m eđu
Kopljinikove uva le i uval e
Du čac, n a 20 metara
nadmorske vi sine . Ovdje je
danas novoi zg ra đe n a cesta,
č iji nasip u vidljivom profilu
iz no s i ne koliko metara.
Vjerujemo li koordinatama iz
katastra i mi šljenju lokalnog
sta novni štva, velika j e
mogu ć no s t da je, ionako mali
jam ski ul az, za trp a n te se
nala z i negdj e is pod nogu . . ,. e'A'!ct'j,[~\~;~~-
speleologa na slici. e : ''• • ..,; : _.:; • • • .'' . . . ;. ~' ·_ ''-'

"FQ.to: DtriRo GrQJ11e'S -~:::- .: •

DOSADAŠNJA SPELEO LOŠKA ISTRAŽIVANJA OTOKA BRAČA

Prvi publicirani podaci o podzemlju ovog otoka odnose se na biospeleološka istraživanja koja je vodio
prof. dr. Karl Absolon iz Praga , 1913.god . {Absolon, K. und M. Kseneman, Troglopedetini, Brunn,
1942.).
Najveći broj podataka o speleološkim istraživanjima na Braču rezultat je istraživanja provedenih 1958.
i 1959. god. sa strane Spe leo loške sekcij e geografskog društva Hrvatske, predvođe n e tada
s veučilišnim asistentom Ivom Bauč i ćem, a naručene sa strane tadaš nje vojske. Nakon tih
istraživanja na Braču je bilo poznato 218 speleoloških objekata, a taj se broj do danas nije z n ačajnij e
promijenio . Istraživanja su 1959. godine trajala 45 dana i tom prilikom je istraže no 163 objekta na
zapadnom dijelu otoka. Isto čni dio istraživanje godinu ranije. Broj istraženi h objekata u tako kratkom
vremenu, uz onovremenu tehniku i opremu {daleko nesavršeniju u odnosu na suvremenu) ,
opravdano izaziva sumnju u kvalitetu i to č nost topografskih snimaka objekata i zapisnika istraživanja .
U prilog tome govore i činjenice da je medu istraženim objektima njih pet dublje od 200 m te da je
istraž ivačka ekipa brojala tek dvadesetak č l a nova, od kojih mnogi i nisu bi li speleolozi. Autor elaborata
«Speleološki objekti otoka Brača -zapadni dio» navodi da su tijekom istraživanja 1959. godin e
istraženi SVI(!!!) objekti na podru čju Gornjeg Humea, Pražnica, Bola, Murvica, Nerežišća, Dračevice ,
Lo ž i šća, Bobovi šća , Milne, Supetra i Pastira. Iz konteksta elaborata se može za klju č iti da su
istraživanja uglavnom bila bazirana na podacima dobivenim od lokaln og stanovništva, a vjerojatno
nije bilo vremena za dodatno sa mostalno rekognosciranje.
Primjerak elaborata «Speleološki objekti otoka Brača- i stočni dio», koji obuhvaca objekte istražene
1958. god., nažalost nismo uspjeli pronaći te pozivamo sve koji su upoznati s tim istraživanjima da
se jave uredništvu Speleosfere radi upoznavanja č itateljstva s tim dijelom hrvatske speleološke
povijesti.
Kasnija istraživanja bračkog podzemlja uglavnom su loka lnog karaktera, a odnose se na ponavljanja
i detaljnija istraživanja do tada poznatih dubljih objekata. Tako su početkom osamdesetih god in a
napravljeni noviji topografski nacrti Kovačevića jame, Jame kod Matešića Stana, jame Podgračišće
ll (SO PO « Že lj ezn i čar», SO PO «Zagreb-Matica» , SO «Ursus spelaeus» iz Zagreba i drugi) ...
U razdoblju 24.7. do 6.8. 1993. članovi SO POS «Velebit» istra žili su sedam objekata na području
Pražnica. Neki od objekata obrađeni su i u gore opisanom elaboratu .
U novije vrijeme povremena istraživanja podzemlja ovog otoka vrši i SO «Špiljar» iz Splita, kao i
članovi nedavno osnovanog Plan in arskog društva «Profunda» iz Selaca ria Braču u surad nji s
članovima SO HPD «Že ljezničar».
(M . Trpčić, N. Šuica)
8

Tumač korištenih geoloških pojmova

antiklinala- i zbočen i (konveksn i) strukturn i dio bore (tjeme antiklinale je n aji zboče nij i dio, a jezgra
sred išnj i, najstariji)
bora- strukturna jedinica litosfere koja nastaje savijanjem slojeva , n ajčešće uslij ed sila kompresije
bitumen- smjese organskih spojeva nastalih raspadanj em biljnih i životinj skih ostataka; pretežno
se sastoji od spojeva ugljikovodika i kisika
eocen- srednje doba paleogena (najstarije epohe tercijara)
facijes- skup petrografskih i paleontoloških, odnosno litoloških svojstava koja pomažu pri utvrđivanju
mjesta i uvjeta postanka neke taložne stijene
foram inifere - jedno sta nične morske praživotinjice v ap n e na čk ih kućica; žive na dnu mora i
pelagički; nakon uginuća , njihove se kućice gomilaju na morskom dnu, tvoreći debele taložin e
dubokomorskog mulja i vapnenaca
kalkarenit - općeniti naziv za mehanički taložene karbonatne stijene (detritični vapnenci) koje sadrže
više od 50 % odlomaka karbonatnih stijena, dimenzija pijeska 0,063 - 2 mm
kreda - najmlađi period mezozoika, trajala je oko 70 x 10 6 god. (od prije 135 x 10 6 do prije 65 x 106
god), dijeli se na donju i gornju
kvartar - gornje doba kenozoika (od prije 1,8 x 106 god. - recentno)
litologija - grana petrografije koja istražuje i proučava fizička, kemijska i strukturna svojstva taložnih
stijena i rude istog postanka
petrologija (petrografija) - područje geologije koje se bavi sustavnim istraživanjem postanka, građe
i klasifikacije stijena
pukotina - ploha diskontintinuiteta po kojoj, za razliku od paraklaze rasjeda , nije došlo do većih
pomaka u stjenskoj masi
rasjed - strukturna jedinica litosfere nastala izd izanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem
dijelova litosfere duž pukotine koja se naziva paraklaza (rasjedi nastaju ekspanzijom, gravitacijom
i kompresijom ili njihovom kombinacijom)
rudisti- vrsta izumrlih školjaka nejednakih ljuštura; živjeli su u geološkom periodu krede; i zgrađuju
rudistne vapnence
senon - najmlađe doba gornje krede
sinklinala- koritasti (konkavni) strukturni dio bore čija jezgra se sastoji od od najmlađih naslaga,
a dno od najstarijih (obrnuti morfološki odnosi od antiklinale)
tercijar- donji period kenozoika, trajao je oko 63 x 106 god. (od prije 65 x 106 god. do prije 1,8 x 106
god.), dijeli se na paleogen i neogen
tu ron- srednje doba gornje krede

Literatura:
Cvitanović, A.- Geografski rječnik , Hrvatsko geografsko društvo Zadar; Filozofski fakltet Zadar;
Matica hrvatska Zadar; "Zad iz" d.o.o. Zadar, 2002.
Herak, M. - Geologija, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Šestan ović, S. - Osnove geologije i petrografije, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, 1997
Tišljar, J.- Sed im entne st ijene, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
 9

Osim istraženih i to pog rafski snimljenih obj ekata, p ron a đe n e su Jama u kamenol omu i jama Mala
Plišivica.

JAMA U KAMENOLOMU
Ul az u jamu se nalazi cca. 3 km cestom iz Pražnica prema Gornj em Humcu, deset metara desno od
ceste. Smještena je u napuštenom kamenolomu i ograđe n a žicom. Dubina jame procijenjena prema
bačenom kamenu je više od 1OO metara, ali zbog nedostatka opreme i izuzetno kršljive stijene na
ulazu, jam a nije istražena. Okolina ulaza u jamu je zatrpana s mećem, a najvj eroj atnije je s li čna
(ako ne i gora) situacij a i na dnu jame.

MALA PLIŠIVI CA
Jama se nalazi 1OO m SZ od jame Velika Plišivica. U potpunosti je istražena (dubina . cca. 1OO m), ali
je zbog tehničkih problema topografski sn imlj en samo donji dio jame (cca. 40 m).

U većini objekata nađeno je puno smeća i životinjskih ostataka, osobito ovčje kože koja vjerojatno
tu dospijeva zahvaljujući lokalnim klaonicama. Problem zagađe nj a ovdje poprima tolike razmjere
daje nekoliko objekata (čija je dubina i do 40 m) do vrha zatrpano smećem pa danas za pravo i
ne postoje (Jama u Trtanićevom vrtu, G.Humac).
Neven Šu ica, Marina Trpčić

Predstojnik zavoda :
Prof.dr.sc. Franjo Šumanovac

Tel: 00385 (O) 1 46 05 119

Fax: 00385 (O) 1 48 36 144

e-ma il: ipejak@rgn.hr

www.rgn.hr
10

JA MA NA LATEŠO BRDU

Jama se nalazi južno od mj esta P u č i šća

na području o z n a čenom na karti kao
Latešo brdo. Nakon cca 300 m od mjesta
(uzbrdo) odvaja se «kozja staza», kojom
nakon 300 -tinjak metara i jednog
odvojka desno i nizbrdo, dolazimo do
ulaza u jamu, skrivenog raslinjem .
Ulaz je dimenzija 2 x 0,6 m. Dno ulazne
vertikale, dub in e 19 m, nažalost je
pokriveno smećem i relativno svježim
ostacima domaćih životinj a, pa svaki
nehotični kontakt s njima uzrokuje širenje
teško podnošljivog smrada. Silaskom niz
kosinu dolazi se do kraćeg horizontalnog
dijela koji završava uskim meandrom i
dimnjakom te predstavlja stvarno dno
jame, takoder u potpunosti prekriveno
foto: Neven Šuica smećem .
U ulaznom dijelu, na dubini od cca 5 m, odvaja se još jedna vertikala koja završava na
otprilike istoj dubini kao i «glavna». Dubina objekta je 22 m, a dužina 9 m i za sada
ne postoji mogućnost daljnjeg napredovanja. Jedina moguća perspektiva postoji
možda pod smećem na dnu. Riječ je o morfološki jednostavnom spe leološkom
objektu izgrađenom u gornjokrednim (senonskim), dobro uslojenim, vapnencima.
(N. Šuica)

Jama na Latešo brdu

Pučišća, otok Brač
x: 48 oo 450
y: 63 97 780
z: 81 m
dubina : 22 m
dužina: 9 m
lopourafski snimio: Neven Šuica (S KOL , SOK)
mjenla: Karolin a Novak (SKOL)

f \
l
l

1
:
l
l

;
' l
·-~-*

o lO m
 11

foto : Neven Šuica

Jn ma u ~ l ~tr l
Fr.Jtnfce, otok Btad
) , l] 30989
)< . E·3 ;s ~ aJ
z 4)5m
dub:na : 18 m
dulh a. 2,Sm
r!"')"td crlmb:,.,.,....,. ,lll 'td'tf(l':Đ<)
r,c•o: D..,lo('~ fSKt'l

JAMA U ŠIŠTRI

sm
J, Do jame se dolazi tako da se krene cestom
1 Pražnice - Gornji Hu mac, a nakon 1,5 km desno
nastavlja se poljskim putem . Nakon otprilike 250
~..,.,~ m dođemo do ograđenog posjeda u čijem se
središtu nalazi «gustiš» u kojem je jamski otvor
dimenzija 2 x 3,5 m. Smjer pružanja otvora je JI
- SZ. Jama je dubine 18 m i dužine oko 2,5 m.
Ispod prirodnog sidrišta na ulazu u jamu, na če tiri
metra dubine , nalazi se još jedno prirodn o
. sidrište, a četiri metra niže je «spit» na po četku
13-metarske prevjesne vertikale . Dno je posuta
granjem i životinjskim ostacima. Ispod ovog
«čepa» je mogući nastavak jame, a li z bog
nepodnošljivog smrada nismo pokušavali daljnje
istraživanje. Stijene pri dnu su zasigane.

(Antonio Mihalić, SO "Karl ovac")

12

VELIKA PLIŠIVICA
Jama se nalazi oko 1800 metara ju go i s to č n o od
Pražni ca, na podru čju brd a Pli šivac. Odmah na
izlasku iz Pražnica prema G. Humcu skrene se
lijevo pa desno uz nogometno igrali šte , poljskim
putem. Nakon cca. 1 km slij edi pravi labirint
puteva pa je za prvi pristup najpametnije uzeti
koordinate i jamu potražiti uz pomoć GPS
uređaja ili pak zamo liti za pomoć nekog od
lokalnih stanovnika.
Jama ima ulaz impozantn ih dimenzija (20 x 13
m) te jedan manji (2 x 0,6 m). Smjer pru žanja je
zapad-jugoistok. Prosječni nagib kana la je 70- foto: Neven Šuica
90 0. Nekoliko metara niže od ruba , u cijelom
opsegu ulaza, otvara se karakter i sti č an
polušpi ljski prostor (vidi fotografiju i nacrt), a
odmah ispod, sa zapadne strane, stijenke su
obrasle gustom vegetacijom.
Veli ka Plišivica
Prainice, otok Broć
X 47 fJ7 ~24
y. 63 96 313
7 3r:6 m
dubina: 105 m
\ riu7ina · 51 m
\ l• t• 'J' .. '•..I.i .,,.·,,.j.., Ant ... oiu PI~~,'.(SDI< t
m.en:~ P1e.hg Rde r.:>Di<l. Go. .n Pl>d.1 {GKOl)
l
l
l
l
l
l
l

\
l
l
l

o ,.,..,
 13

Dno ulazne vertikale posuta je krš jem i ima obl ik

eli pse. U njegovu i stočnom dije lu koso j e
po lo žen otvor u kana l širin e 0,6 m. Ovdje
uzastopno slijede tri manje dvorane. Nakon 16,5
m dužine kanal skreće u pravcu jugozapada te
nakon 6 m završava .

ZAVOD ZA GEOLOGIJU
l GEOLOŠKO
INŽENJERSTVO

Predstojnik zavoda:
Prof.dr.sc. Ivan Drag i čev i ć

Tel: 00385 (O) 1 46 05 403

Fax: 00385 (O) 1 48 36 064

e-mail : kmatkov@rgn.hr

www.rgn.hr

foto: Predrag Rade

Dubina jame je 105 m, a ukupna dužina 50 m. U

jami je primijećeno mnoštvo golubova. Na dnu
nema smeća, ni ostataka životinja, vjerovatno
za hvaljujući većoj udaljenosti od ceste i naselja.
Tehnički opis: Tijekom istraživanja postavljen je
veliki ulaz i to počevši sa zapad ne strane. Šest
metara niže od ulaznog devijatora iskorišteno je
prirodno sidrište (drvo). Šest i pol metara niže ,
na desnoj stijen i nalazi se prvi spit, a ostatak do
dna (81 ,5 m) opremljen je s još tri sidrišta
(spitovi) . Drugi spit je, dakle, na 31 m dubine od
ulaza , treći na 50 m, a posljednji na 65 m.
Preostaje još 37 m do dna vertikalnog dijela
objekta. Zbog velikih dimenzija ulaza, danju nije
potrebna rasvjeta.

(Antonio Mihalić , SO "Karlovac")

14

JA MA NA J ESEN OVOM BRDU

Jama se nalazi u masliniku na uzvišenju Jasenovo

brdo oko 750 m ju ž no od stare pilane
«Jadrankamena» u Puč i šćima. Ulaz je dimenzija
3 x 3,5 m i okružen je drvećem i granjem te
obrasao travom . Ulazna vertikala duboka je 42
m, od kojih donjih 24 metra prevjesa. Dno te
vertikale je mali zemljani plato s kojega se desno
nastavlja strmi kanal koji završava nakon
nekoliko metara. JI od platoa pruža se glavni
kanal, strma kosina koja je u cjelosti prekrivena
kršjem i smećem. Osim toga, tlo je cije lom
dužinom prekriveno ljudskim kostima, ostacima njemačkih vojnika iz ll. svjetskog rata koji su bačeni
u jamu . Osim kostiju primijećeni su i ostaci vojnog pribora za jelo i dijelova uniformi te dvije ručn e
bombe novije proizvodnje (M-75 ). Nakon sipara slijedi horizontalni , izrazito zasigan i dio glavnog
kanala koji nakon 15 metara završava kaskadama i saljevom.
(Jadran Lindić)

Jama na J esonovorn brdu

Pučišća, otok Brač
t . .S7999'22
., . 6393 56J
z: 1•18 m
đubi'l a:
SS 2 m
duii1a. 27 m
t: r>:o:1 1t u Y\ ~ 1:1 b:l'nl.lr.J e(ll\01. sot;
Tp b ,.~,(Jl ~Ua: ( ii(.;(. SOl<)

Ljudski ostaci na dnu jame

foto: Neven Šu ic a
 15

,.. ... ''(

·. ..·, .
.- '

'

·.l .
'.
foto: Dinko Gromes Jama pod Sfrih ovim redom
Pmžnk:e, e/ok Brat
r j i074 X'J
Y- G:i0Jti}5
r.fOJM
dubilu: 51,6 rn
dužina: 9.0 m
•=!"9-.":ll u i- '<>:C<,.,rri•(t<~ l
..
,n;., ho;,~o oo. ..., , ~o~..._.o .:.c \C 1~a.1

JAMA POD STRI HOVIM REDOM

Jama se nalazi u blizini mjesta Pražnice, na

sjevernoj strani brda Veliko Greč i šće .
Ulaz je dimenzija 3 x 1,5 m. Deset metara niže
od ulaza (u vertikali) nalazi se otvor koji vodi u
paralelnu vertikalu. Na visini od desetak metara
od dna ova se vertikala ponovo veže na ulaznu.
Objekt se generalno pruža u pravcu JZ - Sl.
Temperatura na dan istraživanja procijenjena je
na desetak stupnjeva. U objektu nema vode te
nije zam ij ećeno strujanje zraka.

(Goran Puđa) l
l

1
16

KAVERNA U PUČIŠĆ I MA

Kaverna se nalazi u i stočno m dijelu P u č i šća, uz put prema ranije opisanoj Jami na
Jesenovom brdu, tek stotinj ak metara od obale mora. Otkrivena je prije nekoliko
godina pril ikom pripreme zem ljišta za gradnju obiteljske kuće. Ulaz je okrenut
prema sjeveru i dimenzij a je 1 x 3 m .. Južno od ulaza pruža se strmi kanal č ij e je
dno prekriveno zemljom, a zidovi su potpuno zasig ani. lako nevelikih prostornih
dimenzija, ova je špilja prava galerija siga. Nažalost, prije ugrad nj e željezn ih
vrata kojima je donekle zaštićena, djelomično je devastirana. O tome s vj edoč i
niz polomljeni h stalaktita ili točnije, onoga što je od njih ostalo. U horizontalnom
dijelu, desetak metara visokom, koji se nastavlj a na blatnu kosinu, špilja obi luje
raz ličitim oblicima siga, a na samom kraju kanala, u potpuno zasiganom
prostoru, nalazi se neprolazan otvor. Osim topografski, špilja je sn imljena
fotografski te video kamerom . (Marina Trpčić)

Tragovi vandali zma...

.. .i sač uva ne

ljepote kaverne '---- -- · -.........-..

foto: Neven Šu ica

'
""

Kave rn a u Pu č i šć ima
Poč• §Cll , otok Brat
• 41! lUt<J..l
y CJ 00633
z: Jim
dUbiO:I 5 m
dulloa 6111
b".,..r.>I Jo....-Yi~
U •,... Tt Jb::~K Ol :[).()
• r~> r., ,. . ... , l:...:r.)

Literatura: Zapisnici istraživanja, SSKOL

 17

POSJETE- PODZEMN E ZNAMENITOSTI OTOKA

Uz put prema Vi dovoj gori nalazi se jama Golubinka, a zapadno Vića jama o kojoj legend a govori
da je podzem ljem u vezi s Vi čj o m jamom u Bobo višćima na suprotnom kraju otoka, a gdje su
pronadeni arheološki ostaci ilirske ku lture. ,:,
Pod vrhom Vidove gore nalaze se Trolovke s jed ne,
a ZMAJ EVA ŠPILJA s druge strane . Ovo su, opet
prema legendi, brlozi zmaja kao antipoda vrhovnog
božanstva te gospodara voda i podzemlja.
U 15. sto lj eću na područje Murvica dola ze
glagoljaški redovnici, bježeći pred Turcim a, gdje
osnivaju samostan. Iznad Dračeve luke poljički
s većenici 1512. podižu samostan, a najprije se
nastanjuju u Drakonjinoj pećini, koja se danas zbog
reljefa zmaja u njoj, često naziva Zmajevom špi ljom.
Lik zmaja uklesao je poljički glagoljaš, a uz njega i
mjesec te druge simbole s drevnim kultnim sadržajem. Reljefi u ovoj špilji prvorazredan su spomenik
špi ljskog samostanskog života popova glagoljaša u 15. st. Špi lja im je služila kao obitavalište i
hram. Zmajeva pećina duga je 20 m. Tri pregradna zida čine čet iri odijeljene dvorane. Prva je
najveća, a u njoj je podignuta crkvica posvećena Bogorod ici te se tu nalaze spomenuti reljefi. U
drugom dijelu je pregradno
....,v • .- sprem ište za vodu. U trećoj, pola
metra uzdignutoj prostoriji, s
istočne je strane velika cisterna
s otvorom za vodu. Četvrta, još
malo uzdignutija, imala je drveni
pod, a zidovima je bila odijeljena
od dvije male će lije sa strane.

(Martina Fudurić, SO PO
"Dubovac")
:>~
~<?'"'
~--~~
t.~~~

Ulaz i unutrašnjost Zmajeve špilje

foto: Predrag Rade

ŠP ILJA KOPAČI NA jedno je od najzanimljivijih arheoloških nalazišta na ovome području . Nalazi

se u blizini Donjeg Humea, a u njoj su nađeni najstariji tragovi pretpovijesnog čovjeka na otoku -
kamene rukotvorine (noževi, svrd la, stre lice, struga lice ... ), mnoštvo kostiju onodobnih divljih životinja
(konja, goveda, jelena ... ) te brojne ptičje kosti. Iznad ovog najstarijeg sloja, u brončanodobnim je
naslagama nađeno mnogo keramičkih ulomaka i jedna brončana sjekira s krilcima , koja pripada
ranoj fazi brončanog doba i prvi je nalaz takvog tipa na jadranskim otocima. U unutrašnjosti špilje,
ispod naslaga sed re i tisuća olupina puževa pronađene su rukotvorine i ostaci koji pretežno pripadaju
srednjem kamenom dobu. Špi lja je obitavana od VIli. tis. do lli. st. pr.n .e. i kao takva nastarije je
čovj ekovo stanište u Dalmaciji te jedno od najstarijih na Jadranu.
Zbirka špilj skih predmeta materijalne kulture iz ovog pretpovijesnog skloništa čuva se u Muzeju
dominikanskog samostana na Glavici, i zgrađenom na temeljima predromaničke crkve Sv. Ivana i
Tudora, a predmete među kojima su kamene strel ice i šiljci, svrd la , koštani šiljci i kamene struga lice
pronašao je i poklonio muzeju D. Vrsa lović.
Špilja je podijeljena u dvije dvorane, a duga je 12 metara.
(Marina Trpč i ć)
18

speleoloških objekata pa nas

put vodi i do poznatih špilja koje
sam otok č in e još lj epš im i
zan imljivijim.
Sjeverno od mjesta Škrip, na
području zvanom Galerij a ,
nalazi se špilja-rudn ik Minjera
koja j e nekima od nas bil a
mjesto prvog susreta s bračk i m
podzemljem.
Slav en N i žet ić, član
Plan in arskog dru štva
«Pro fun da», poveo na s j e
kanalima Minjere, u kojoj je
sred inom 18. sto lj eća kopan
bitumen. 2001. godine rudnik je
detaljnije topografski sn imljen.
Najnoviji nacrt izradio je Vlado
Bo• i ć (SO HPD «Že lj ezničar»)
uz pomoć Gorana Gabri ća (SO
PO «Mosor») i našeg Slavena.
Rudnički hodnici visine su 0,7
- 2,2 metra, širin e 0,6 - 1,2
metra, a kopani su u špilji pa
j e teško utvrditi kako su
izg ledali prirodni špiljski kanali.
U prirodnim dijelovima špilj e
im a starih sig astih tvorevina
(stalaktita , stalagmita, sa ljeva,
velikih kristala, ... ), a u
niskopima i iskopan im
proširen jima stvaraju se nove.
Dužina glavnog kanala iznosi
314 m, a bočnih kanala 674 m,
što je sveukupno 988 m dužine
špilje-rudnika. Mjerena dubina
od ulaza do najudaljenije točke
je 41 m. Detaljniji opis Minjere

Literatura: P. Š imunovi ć: Brač- vodič po otoku (Zagreb, 1987.); V. B

Špilja-rudnik "Minjera", Speleolog god.48/49 ( SO HPD .. Že ljezn ičar",
2000-2001, Zagreb)
 19

Cilj ovog kampa bio je upoznavanje terena

i mogućnosti opskrbe hranom i vodom te s
osta lim sadržaj ima potrebn im za uspješno
funkcioniranje predstojećih komp leksnijih
istraživanj a. Kamp je bio i svojevrstan praktični
završetak spe leološke ško le. Sustavno
istra živ anje predviđeno za 200 4 . god inu
podrazumijeva speleološke aktivnosti kojima je cilj
ostvariti rezultate mu ltidi scip linarnog karaktera koji
će se moći koristiti u geološke, ekološke, turist i čke,
biološke i druge svrhe. Glavn i je ci lj kompl eksn o
istraživanje speleoloških objekata šireg područja
Pučišća - Pražn ice - Gornji Humac, uz njihovu što
kompl etniju znanstv enu obradu, a u suradnji sa
stručnj acima iz pojedinih područja (djelatnici Rudarsko-
geološko -naftnog fakulteta, stručn j ac i iz područja
biospeleologije, arheologije te iskusn i hrvatski speleolozi
koji su svoju stručnost dokaza li u brojn im dosadašnjim
istraživanjima). Pozivamo sve zainteresiran e za suradnju
na zaj edn i čka istraživanja podze mlja Brača.

SPELEOLOŠKA UDRUGA

"PROFUNDA" "SPELUNKA"
Selca. B r ač I čići
 21

IZ POČETNIČKE PERSPEKTIVE ...

MOJ E PRVO ISKUSTVO NA
SPELEOLO ŠKOM KAM PU

Bi lo mi je već dosta ljetovanja na

k l asičan način. Velika turi s t i čka
mjesta, «brdo» ljudi koje ne
razum ij em kada govore, krcata
plaža, vrućina , a večernji izlasci
svode se na op ij anja u disku, kafiću
ili parku. Htio sam nešto drugač ij e.
Idej a o lj et nom spe leo loškom
kampu svidjela mi se č i m sam č uo
za nju. Špilje i jame zavoli o sam još
kao dijete , a špagu i spra vi ce
upoznao sam na stijeni u Ozlju . Bio
j e to idea lan nač in spaja nja
ugodnog s korisnim. Stvarno se
isplatilo.
Ljetovanje na Braču bi lo mi je, iako
ne najdulj e, sigurno n ajlu đe do
sada: spavanje u šatorim a ili samo IJi'!~H
u vreći pod vedrim nebom, buđenje
u sv itanje zore s pogledom na
ud alj e nu Omišku riVIJ er u ,
spremanje stvar i u ruksake i
pokret. ..
Dok se ljudi s un čaju na vruć e m
betonu ili «brčkaju » u p li ća ku, s
teš kom opremom na l eđ im a,
potpuno znojni , prolazimo kraj njih.
Čudno nas gledaju pitaju ći se tko
smo, a kada to saznaju , gledaju još
č udnij e.
Nakon tolike vru ć in e zapravo je č i sti
gušt sp ustiti se u 80 m duboku
jamu , u kojoj je i do 25° hlad nije
nego van i. Dolje je svij et potpuno
druk č iji : hl ad no ća , mrak , vl aga i
tišina, osim eventualnog cereka nja
nas spel eo loga. Pravi «und er-
ground». S up e r j e osjeća j
izo liranosti od vanj skog svij eta,
pripadnosti čistoj, netak nutoj
prirod i, surovoj prirodi koja je oko
nas i u nama.
Na povratku u Zagreb bio sam fizičk i
potpuno isc rplj e n , a li ps ihi čk i
odmoran i pun lijepih uspomena.
Od kampa na Braču prošlo je već
nekoliko mjeseci, ali uspomene su
svježe kao da smo se ju čer vratili.
E, da, hoćemo još! Hoćemo još!
(N even Karač)
22

Tablica istraženih objekata

Redni broj Ime objekta Dubina (m) Du žin a (m)

1. Jama na Jesenovom brdu 55 27

2. Jama na Latešo brdu 22 9
3. Jama u Sištri 18 2.5
4. Kaverna u Pučišćima 5 8
5. Jama 110d Strihovim Redom 52 10
6. Velika Plišivica 105 51

O kamp

Sponzori Speleološkog kampe "Brač 2003.":

• Hubi šport, Zagreb

• Dalekovod, Zagreb
• BENEFIT promet, Karlovac
•Zagrebačka pivovara, Zagreb
• PPK, Karlovac
• Komteh, Zagreb

Zahvaljujemo na pomoći i suradnji :

•obitelji Radić, Pučišća

•djelatnicima Zavoda za geologiju RGNF-a, Zagreb
• Veri ci Horjak, studentska referada RGNF-a
• Udruzi hrvatskih branitelja Domovinskog rata liječenih od PTSP-a, Karlovac
•Juri Martiniću, Pučišća
• brigadiru Niki Puđ1, MORH
 23

SPELEOLOGICAL EXPEDITION « BRAČ 2003»

The speleological camp «BRAČ 2003.» was held in the period from July 23rd to Augu st 3rd
2003 in the Pasika region, near the town of Pučišća and Pražnice on the island of Bra č.
Besides the members of SSK «OZREN LUKIĆ», who organized this camp, the following
caving associations have also participated: SO «KARLOVAC», SO HPD «ŽELJEZNIČAR» ,
SO PO «DUBOVAC», PO «PROFUNDA» and SK «SPELUNKA» . The area explored is
limited by roads Pučišća-Pražnice, Pražnice -G.Humac and the old path G.Humac- Pučišća.
Furthermore, partially explored was the tract of an abandoned quarry, the tract south ofthe
road Pražnice-G.Humac and the area of Dučac, near Lovre čina bay. Six objects were explored
and mapped . The pit Velika Plišivica, with its huge entrance measurements (20 x 13 m), is
also the dee pest explored object there(-1 05 m).The cavern in Puč i šća, although not a very
big object, is a true gallery of all so rts of stalactites and sta lagmites. lt is situated in the very
town of Pučišća. The enterance is shielded because of the previous devastation of
speleothems. ln the pit on the hill Jesen a lot of human bones were found. The bones are
probably the remain s of german soldiers thrown into the pit at the end of The Second World
War. We found also a military set of food and drink with an engraved german name. There is
a lot of garbage and carcasses of animals in larger pits, especially sheep skin which probably
get there thanks to the local butcheries. The problem of pollution there exceeds to enormous
proportions, therefore some objects, deep up to 40 m, are stopped with garbage. Some of
the previously known caves were visited: Dragon's cave, near Murvice; sanctuary of Glagoljaši
(the priests saying mass from Glagolitic missal) from the 15th century; and cave-mine
Minjera in Škrip, abandoned mine of bitumen .
This speleological camp was concepted and realized as a preliminary research to the
forthcoming more complex expedition of the same and more extended area planned by SSK
«OZREN LUKIĆ» for the summer of 2004. ln that purpose we found a place for the camp with
water supplies, secured ourselves with food and the participants have somewhat got to
know the terrain and the specific island climate. The main goal is set here and good basis
for the successful researches in the future. Howewer, the island of Brač is literally is swarming
with speleological objects. lt is estimated that on every 1.8 km 2 of surface comes one pit or
cave. The surface earth layers of the island are from the period of upper cretaceous. Basic
activity on Brač is exploitation and dressing of stone for the construction industry. From the
geografical point of view, the northern coa st is more indented, the south coa st of the island
is steeper and a large part of the surface is covered with karstic fields, convenient for growing
olives and breeding sheep,which are the most represented activitie s on the island, along
with stonecarving.

Preveo: Jadran Lindić

24

SPE LEOCAMP "BRAČ 2003"

Der Spelaologische Studentenverein «Ozren Lukić» (SS KOL) hat vom 23. J uli 2003 bis 3.
August 2003 auf der Insel Brač ein Hohlenforschungsprojekt veranstaltet. An dem Projekt
nahmen auch einige Mitglieder des Spelaologischen Verein «Karlovac» (SOK) , der
Spelaologischen Sektion «Dubovac» (SOO), der Spelaologischen Sektion «Željezničar»
(SO• ), des Bergsteigerverein «Profunda» (POP) und des Spelaologischen Vere in «Spelunka»
(SUS) teil. Das Lager wurde auf dem Pasika-Gebiet errichtet, zwischen den Ortschaften
Pučišća und Pražnice. Das Erforschungsgebiet war durch die LandstrafSen Pučišća-Pražnice
und Pražnice-G.Humac sowie dem alten Weg G.Humac -Pučišća begrenzt. Daruberhinaus
wurden teilweise das Gebiet in der Nah e vom alten Steinbruch, der sudi ich der StrafSe Pražnice-
G.Humac liegt, sowie das Dučac-Gebiet untersucht. Die Forscher haben insgesamt 6 Objekte
bearbeitet: Die GrotteVelika Plišivica deren Eingang eine GrofSe von 20 x 13 m aufweist, ist
auch das tiefste Objekt (-105 m) gewesen . Die Hah/e in Pučišća ist zwar ein sehr kleines
Objekt, abertrotzdem eine echte Tropfsteingalerie. Sie befindet sich am Rand e der Ortschaft
Pučišća. Der Eingang ist zugesperrt, weil die BewohnerfruherTropfsteine entwendet haben.
lm sogennanten Jesenbergschachtwurden vielen menschliche Knochen gefunden. Nach
Auffassung der Dorfbewohner sind diese Knochen sehr wahrscheinlich die sterblichen
Oberreste deutscher Wehrmachtssoldaten aus dem 2. Weltkrieg. Diese Vermutung kon nte
durch die dort gefundene Militarausrustung (Gurte, Besteck) und vor al lem aufgrund einer
Feldflasche mit eingraviertem deutsche n Namen belegt werden . ln ein igen anderen grosseren
Hoh len wurden auch Haushaltsmull und Tierkadaver sowie Sch lachtabfalle vorgefunden - so
z. B. einige Schafsfelle, die hier vermutlich von lokale n Schlachthausern «entsorgt>> werden.
Le ider hat in diese m hčhlenreichen Karstgebiet die illegale Abfallentsorgung durch die lokale n
Schlachthausern inzwischen solche AusmafSe angenommen, dass einige Objekte schon
gar nicht mehr «existieren», weil sie mit Tierkadavern und Abfallen regelrecht zugemullt
wurden. lm Rahmen des Forschungslagers wurden auch zwei bereits bekannte und offentlich
zugangliche Objekte besucht: Die Drachenhdh/e in der Na he von Murvice und das ehemalige
Asphaltbergwerk Minjera in der Na he von Škrip. Die Drachenhohle hat im 15. Jahrundert den
glagolitischen Priestern als Kultstatte gedient. Dieses Forschungscamp auf der Insel Brac
war vor allem als Vorbereitung tor die nachste Expedition der SSKOL im Sommer 2004
gedacht. Es wurden wichtige Erkenntnisse Ober das Erforschungsgebiet sowie Ober
Versorg ungsmoglichkeiten gesammelt und die Teilnehmer konnten sich schon mit der
Umgebung vertraut machen. Das gesetzte Ziel wurde som it erreicht und die Basis tur die
kunftige Forschungen ge legt. lm Allgemeinen ist Insel Brač sehr reich an Hohlen und
besonders an Erd lochern. Die erfahrenen Hohlenforscher schatzen vor all em die Tatsache,
dass durchschnittlich pro 1,8 km 2 der lnseloberflache ein spa leologisches Objekt kom mt.
Geologisch gesehen sind die oberen dicht gelagerten Gesteinshichten der Insel Oberwie-
gend wahrend der Kreidezeit entstanden. Derwunderbare hellbeige Stein eignet sich ideal
tor Bau- und Kunstgewerbe. Folglich ist heute der wichtigste Wirtschaftszweig der Insel
Brač Ste inabbau mit weiteverarbeitenden Betrieben. Geograph isch ist die nord l ich e Kuste
mehr geg liedert als sudliche, datur ist die sud li che Kuste sehr steil. Der grosste Teil der
lnseloberflache ist mit Karstpoljen Oberdeckt. Das bietet gute Bedingungen tor den Olivenanbau
und Schafszucht, die zwei weiteren wichtigen Wirtschaftszweige der Insel.

Preveli: Neven Šuica i Marina Trpč i ć

 25

CAMPO SPELEOLOGICO "BRAČ 2003"

Nel periodo dal 23.Luglio al 03.Agosto 2003. Nella localitf Pasica in vicinanza del paesino
Pucisca e Pražnice sull'isola di Brac se e svolto il campo spel eo logico "Brac 2003" in
organizzazione del gruppo speleologico universitario "Ozren Lu kic".
Al campo oltre il gruppo organizzatore ha partecipato ; SD "Karlovac", SO HPD "Željeznicar'',
SO PD "Dubovac", PD"Profonda" e SK "Spelunka".ll territorio esplorato era compreso tra le
strade Pucisca-Pražnice, Pražnice-G.Humac e la vecchia Strada G.Humac-Pucisca.lnoltre
le ricerche hanno compreso anche il territorio della cava abbandonata, e lalocalita a sud
della Strada Pražnice-G.Humac, ed inoltre il teritorio Ducaca in vicinanza della baia Lovrecina
ln !otale sono stati esploratati e topografati sei siti.
Grotla Velika Plisivica, con l'ingresso enorme di (20x13m) e anche la grotla piu profonda
esplorata du rante il campo, la sua profonditf e di (1 05m).
Caverna Puc iscima, anche se non sorprende per le sue dimension i e una vera galleria di
concrezioni, e si !rova nel solo paesino di Pucisca. L'ingresso e proteo da un cancello per
preven ire la devastazione de ll e concrezioni.
Ne ll a grotla su l monte Jasenovo sono state trovate moite ossa u mane.
Ascoltando la popolazione locale si tratta di soldati tedeschi che sono statti gettati neli' interno
alla fine della seconda guerra mondiale. Aconferma di questo e il ritrovamento di una gavella
con un nome tedesco inciso sopra.
Nella magorparte dell e grotle ci si !rova molta immondizia e resti animal i, per lo piu peli i di
pecora che sono getlate da i macelli locali .
L'inquinamento a raggiunto tali proporzioni che dell e grotle con profonditf di 40m og g i sono
completamente riempite che in pratica non esistono piu.
Sono state visitate delle grotle gia conosciute come la grotla del Drago che si !rova nelle
vicinanze di Mu rice, Santuario dei preti glagolici del XV secolo, e la mini era abbandonata di
Bilu me "Miniera" nella local itf di Scrive, che nel l'inizio delle escavazioni era una grotla.
Questo campo spe leolog ico e stato pen sato ed organizzato dal Gruppo SSK"Ozren Lu kic"
come preparazione per un'azione pi u complessa che s'intende fa re neli' estate del 2004 su llo
stesso teritorio e dintorni.
ln quest'occasione e stato fornito lo spazio per dormire e il rifornimento con acqua e ci bo ed
i partecipanti han no avuto modo di conoscere il territorio e le condizioni dell 'isola.ln questo
modo si sono getlate le bas i per futuri cam pi ed esplorazioni de l territorio.
Nel complesso tutla l'isola di Braca b bonda di grotle si stima che su ogni 1,8 km2 dell 'isola
ci sia una Grotla. Ben livellati sedimenti superiori dell 'isola appartengono principalmente al
creatico superiore. L'attivitf principale e l'asportazione e la lavorazione di pi etre per l'edilizia.La
costa \setlentriona le e bene livellata mentre quel la meridionale e molto ripida, la magorparte
del territorio dell'isola e coperto da campi carsici che favoriscono la coltivazione d'olivi e
allevamento df pecore, che dopo la lavorazione di pietra son no le ativita pri nei pali dell'isola.

Preveo: Denis Zandomen igo

26
BIOSPELEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
U SKLOPU EKSPEDICIJE
"RAKOVICA 2002"
piše: Roman Ozimec, HBSD
KRATKI PREGLED REZULTATA ISTRAŽIVANJA
Najveći i najzanimljiviji objekt koji je ob uhvaćen
istraživanjem bio je sustav Panjkova -Var i ćakova
šp ilj a. U ovom šp ilj skom sustavu koji ob iluje
podzemnim vodotokovima vršene su brojn e
ekološke izmjere, prvenstveno temperature i vlage
zraka, a sakupljeni su brojni uzorci vode i tla.
Utvrđen a je bogata kopnena i vodena fauna, a
obavljeno je i makrofotografiranje te snim anje
vid eokamerom procesa istraž ivanj a i šp ilj ske
faune.
Od vode ne faune kralj eš nj aka duž cij elog
sustava nalazimo pijurke, male brkate ribice koje
često susrećemo u podzemnim vodama . Na
samom ulazu u Panjkovu špilju utvrdili smo malu
popul aciju vodenjaka (Triturus ).
U podzemnoj se vodi razvijaju i li č i nke tu lara
(Trichoptera ). Utvrđe n e su barem dvije vrste, od
kojih je jed na do sada nezabilježena za podzemne
objekte u Hrvatskoj, a odrasl i kukci, iako ne
pokazuju nikakve prilagodbe na podzemne uvjete,
nadeni su vrlo duboko u špilji.
Naišli smo i na voden e kornjaše iz ob ite lji
obrubljenaka (Dytiscidae ) koje ponorna voda
donosi u podzemne kanale te se oč i to dobro
snalaze i u vj eč nom mraku.
Posebno su nas iznenadila vretenca (Odonata ),
in ače vanjski kukci, č ij e se li č inke razvij aju u
podzemn im vodama Panjkovog ponora, a odrasli
kukci izlaze i penju se uz zasigane podzemne
špiljske kana le.
Dublje u špilji nalazimo prave špiljske organizme.
Najbrojniji su račići. Iz grup e rakušaca
(Amphipoda ) naš li s mo čak če tiri vr ste
pod ze mnih sta novn ika, većinom iz roda
Niphargus. Prilikom istraživanja Toplog kana la u
kojem se nalazi izvor hipotermalne vode iznenadile
su nas kolonij e jednakonožn ih račića iz roda
Monol istra u Toplom kanalu u kojem izvire
hipoterma lni izvor. U grupama od 50-1 OO
primjeraka, što do sada nije za bilježeno, držali
su se za sigastu prevlaku preko koje je tekla voda
temperature 15° e što je vrlo toplo za podzemlje
Korduna . l nama je to predstavljalo olakšanje i
užitak nakon prođenih kilometara podzemn ih
ka nala u kojima je temperatura vode jedva 1oo
e. U nanos im a pijeska i sit nog šljun ka
sakuplj ene su brojne kućice podzem nih puž i ća,
a pod kamenjem su nadeni i živi primjerci m eđu
kojima se posebno i stiču puževi iz rod a Ancylu s
s li čn i priljepcima.
Kopnena fauna također je vrlo bogata, naro č i to u
Varićakovoj špilji koja je dio istog sustava. Najveć i
su šp iljski konjici iz roda Trog lophilus koje
s reće mo prve nstveno u ula znim dij elov ima
sustava, a in ače su mesožderi za razli ku od
svojih srod nika skakavaca.
Na blatnim i vlažnim dijelovima podzemn ih kanala
nalazimo kopnene jed nakonožne raku šce iz roda
Titanethes koji žive od najminimalnijih ko li č in a
hranjivih tvari iz podzemnih nanosa .
Kornjaši su prisutni u dvije vrste . Špiljski trčak
Typh lotrechus bilim ek i s u sreće se rj eđe, a
podzem ljar Parapropus sericeus češće.

Chthtonius sp. - vjerojatno
nova vrsta pseudoškorpiona
ZAKLJUČAK
Već prva analiza sakupljene šp iljsk e faune
tij ekom eksped icije Rakovica 2002 pokazuje
nam veliko biološko bogatstvo krškog podzemlja
područja Rakovice koje obiluje brojnim rijetkim i
endemskim vrstama . U sa kupljenom materijalu,
koji obuhvać a terestričnu i akvatičnu podzemnu
faunu , n a ro č ito se isti če vrlo bogata fauna
podzemnih rakova.
Ipak, možda n aj z na čajniji nalaz predstavlja
najvjerojatnij e nova vr sta sitnog šp ilj skog
lažištipavca (Pseudoscorpiones). Ukoliko se
potvrde nalazi nove vrste, za znanost bit će to
jedan od najveć ih uspjeha ekspedicije.
U okviru biospeleoloških istra živanja obavljeno
27
Skupina Mono/istri u
Toplom kanalu Panjkove
špilje
foto: Gordan Po li ć
je fotografiranje i videosnimanje špiljske faune
te procesa b io spe leo lo škog istraž ivanja
sa kupljeni su uzorci tla i vode s više lokacij a
unutar špi ljskog sustava. Vršene su i izmjere
špilj ske mikroklime, prvenstveno temperature
vode i zraka te izmjere relativne vlage zraka,
također na više lokacija u špilji.
Nas biospeleologe sad oček uj e dug i zahtjevan
posao detaljne ana lize sakup ljene faune te
s tručan prikaz rezultata za širu znan stvenu
zajednicu.
28
BIOSPELEOLOGICAL
EXPLORATION ON
EXPEDITION
"RAKOVICA "2002"
As part of expedition Rakovica
2002 from July 20 1h tili august
51h 2002, biospeleologists,
members of Croatian
Biospeleological Society, has
taken part of researches, by
the help of other members of
expedition team . This re-
searches covers 5 speleolog i-
cal objects, the biggest and
faunistically reaches t was
cave system Panjkova-
Varićakova cave. Photograph-
ing has been done;
videorecording, collecting cave
fauna and also traps have
been placed for aquatic fauna.
Cave mycroclimate was meas-
ured, temperature of water and
air and relative humidity of the
air on many locations in the
cave. ln determines terrestric
and aquatic fauna most signifi-
cant are findings of cave
crabs. Probably, new species
of small cave-dweling
pseudoscorpion was found.lf
our expectations will be con-
firmed, those will be one of
biggest success of expedition .
We continue long and de-
manding work of detail analy-
sis of collected fauna and ex-
pert review of the results for
wider scientific community.
Preveo: Roman Ozimec
BIOSPELAOLOGISCHE
FORSCHUNGEN
DER EXPEDITION
«RAKOVICA 2002»
Biospelaologen der
Kroatischen
Biospelaologischen
Vereinigung haben im
Rahmender
Forschungsexpedition
«Rakovica und mit Hilfe
weiterer
Expeditionstei lnehmer to nf
verschiedene spelaologische
Objekte untersucht.
lm gror?.ten und
faunareichsten Hohlensystem
Panjkova-Varicakova spilja
wurden Foto- und
Videoaufnahmen durchgetuhrt,
sowie beispielhafte Exemplare
der Hohlen- und Wasserfauna
gesammelt. Ausserdem wurde
in verschiedenen Bereichen
der Hohle das Mikroklima-
Luft- und Wassertemperatur
sowie die relative
Luftfeuchtigkeit- gemessen.
Bei der Ermittlung der Fauna
konnte man eine hohe
Population von Krebsen
feststellen- vermutlich auch
eine neue Art des kleinen
Hohlen-Pseudoscorpions.
Wenn sich unsere
Erwartungen bestatigen, ware
diese Entdeckung der gror?.te
Erfolg unserer Expedition.
Weitere gesammelten
Exemplare werden noch
detailiert untersucht und
sobald die Analyse
abgeschlossen sind, werden
die Ergebnisse in einem
Fachbeitrag der
wissenschaftlichen
lnteressengemei nschaft
prasentiert.
Preveli: Irena Trpčić i Prevela: Stefania de Lu ca
Walter Egle
L'ESPLORAZIONE
BIOSPELEOLOGICA DELLA
SPEDIZIONE
«RAKOVICA 2002»
ln quanto parte della
spedizione «Rakovica 2002»,
che ha avuto luogo dal 20
lug lio fino al 5 agosto 2002, i
biospeleologi, membri della
societa biospeleologica
croata, han no preso parte alle
ricerche, con l'aiuto di altri
membri della squadra di
spedizione. Queste ricerche
riguardavano 5 siti
speleologici, il pi u vaste e
faunisticamente ricco dei qual i
e' il sistema di grotte Panjkova
- Varićakova . Sono state
realizzate delle fotografi e e
delle videoregistrazioni, sono
stati raccolti degli esemplari di
fauna ipogea e sono inoltre
state sistemate delle trappole
per la fauna acquatica . E'
stato misurato il microclima
della grotta, la temperatura
dell' acqua e del l' aria e l'
umidita' relativa dell' aria in
diverse zone del la grotta. Per
quanto riguarda la fauna
terrestre ed acquatica il
ritrovamento piu interessante
riguarda i granch i.
Proba bil mente si tratta della
scoperta di una nuova specie
di piccoli pseudoscorpioni. Se
le nostre aspettative
troveranno conferma, questo
sara senz'altro il piu
importante successo della
spedizione. Continuiamo un
cavoro lungo e
particolareggiato di dettagliata
analisi della fauna raccolta e
di revisione, dei risultati da
parte degli esperti tavore della
la piu vasta com unita
scientifica .

RUDNIK NA KLEMENTI
(Speleološki kamp "Japage 2002")
piše: Marin a Trp č i ć, SO "Karl ovac", SSKOL
Tijekom speleološkog kampa ,,J apage 2002",
održanog u srpnju 2002.god . na Sj evern
Velebitu, a u organizaciji SO "Karlovac" , ' ~• ·~ -7-- ~ ""
ukupno 11 objekata . Isti su redom opisani u
istoimenom članku iz podnaslova , objavljenom u
16. broju Speleo'zina, speleološkog magazina
izdaje SO "Karlovac". Sadržaj ovog novog član
bit će svojevrsna dopuna spomenutom,
detaljnijim osvrtom na jedini umjetni podzemni
objekt istražen tijekom kampa - Rudnik n
Klementi, a u kontekstu nalazišta željeznih rud
na Debeljaku i Klementi. Radi preglednosti u
potpunosti ponavljam opis ovog objekta. Ujed
ovdje objavljujemo i topografski nacrt najdublje
istraže ne jame tijekom kampa, jame Pećine ,
i topografsku kartu područja Japaga s označenim
po ložajima špilja i jama istraženih tijeka
kampova 2001 . i 2002. god.
a Hrvatske mineralne sirovine (S.M a rk o v i ć ,
2002.) spom inje nalazišta želj eznih ruda na brdu
Debelj aku kao najpoznatija li č k a željezna rudišta
pored on ih južno od Donjeg Pazari šta i za padno
od Trno vca , na S l strani s redi šnj eg dij ela
Velebita.
Prva takva nal az išta spominju se 1901., a
istraživanja su uslijed ila 1906.god. Uzevši u obzir
ran ij e poznate radov e , autor navodi da se
rudonosna zoria nal azi na nadmorskoj visini
1200 m te da je dugačka oko 750 i široka 20 -
60 m.
Glavni je rudni mineral hematit, a ima nešto i
limon ita.
Prema pod acima iz 1936 .god. ruda j e vrlo
29
kvalitetna dok analize vršene 1952 . pokazuju da
je ipak osrednje vrijednosti .
Najintenzivnij a istraživanj a ruda na Debeljaku
vrše na su nakon 1930. kada su otkopane
određene količine rud e, no to je manj e poznato.
Vezano za istražen i Rudn ik na Klementi, možda
je poseb no za nimljiv podatak da je uoči Drugog
svjetskog rata na ovom podr u čj u pronađeno dosta
napuštenih, 3-30 m dubokih okana, krać i h niskopa
i potkopa te mnoštvo otkopa nih jama promjera 3-
5 m i dub in a 1 ,5-2,5 m povezanih i straživačkim
jarcim a. M og u će je da je tada pro n ađen i ovaj
rudnik že lj eza iako je do danas vjerojatno
po nešto promijenjen, djelovanj em oborinskih
vo da. Na im e, ge nera lni pravac pružanja
ru d ni čkog hodnik a j e istok-zapad, a od
današnj eg horizontalnog ul aza još 35 m prema
za padu postoji korito s mj es ti m i čno jasno
vid ljivim urušcima.
In ače, rudnik ima dva ulaza - horizontalni (potkop?)
i v ertik a lni (o kn o), dubine j e 10 m, lociran
nekoli ko metara i stoč n o od ceste. Rudn i čki
hodnik dužin e je 25 m, p rosj eč n e širine 1,2 m,
v is in e 1,5 m , a na če t v rt o m metru od
horizontalnog ulaza prema okn u nalazi se bunar
površine vode 6 m2 . Bunar je dubok cca . 5 m i
upu ć uj e na mo g u ć n os t postojanj a niže etaže.
U Rudn iku na Klementi foto : H .C vita n ov i ć
30

RUDNIK foto: Hrvoj e Cv it a nov ić

NA KLEMENTI
Klementa, Srednji
Velebit
Topografski snimila:
Marina Trpčić (SOK)
Mjerili: Neven Šuica
(SOK), Kristina
Badovinac (SKUS)
Dubin a: 10 m
Duž in a: 25 m

n "

~ -~- -
5m

foto: Hrvoje C vi tanov i ć

 31

Jama Peć in a

Japage, Srednji Velebit

SO "Karlovac"

Topografski snimio: Mihalić

Antonio
Mjerio: Rade Predrag

Dubina: -102 m
Dužina: 77 m

Sl

oH

."

o 6 12 18 24 30 /

l'
l
l

oo_9-~22.!'1 ?
c .f~/1..._ _ _ _ _ 1
/ l
",o... g ... " 1 1 @ l
1 r l
1
,' l \
l
l :J
l 'if!

l
\
l

V!
l l
J

L.>
l

~
•' -:.-.-.-,~.-------.".!
/
-102m
 Ve lebitska degenija
Izvor: web stranice Parka prirode Velebit
 33

MINE AT KLEMENTA
The mine at Klementa is the only artificial underground object which was explored during the expedition
«JAPA GE 2002.»(Velebit). lt is described in SPELEO'ZIN(16th issue), a magazine published by SO
«KARLOVAC », the association which organized the expedition. The mine is described there as one
of the most famous iron ore deposits in Lika. There is a map of the mine, a map of the deepest
explored cave during the expedition- the cave PEĆINA, and also a topographic map of the explored
area with marked spots of the objects. The iron ore deposits on the hill Debelj ak and Klementa
(Northern Velebit) had been explored on severa l separate occasions in the early 1900's. By the
resu lts from the 1936, the quality of the ore is first class, but later examinations (1952) have shown
that the quality is only mediocre. The mine at Klementa is probably, along with the shafts, trenches
and p its, one of the objects which was found during the latest exp loring of iron ore appearances on
Debeljak and Klementa in 1951 and 1952. lt was then establi shed that further exploitation of iron ore
in this region would be noneconomical.
Prijevod: Jadran Lindi ć

DAS BERGWERK IM KLEMENTA

Das Bergwerk im Klementa ist das einzige kOnstlich angelegte Untergrundobjekt, das im La ufe des
Hčihlenforschungslagers .,Japage 2002" erforscht wurde.
Die detailierte Beschreibung des Bergwerks befindet sich in 16. Ausgabe des Speleo 'zin, der Zeitschrift
des Spelaologischen Ve rei ns «Karlovac», der zugleich den oben erwahnten Hohlenforschungscamp
organisierte. ln dem genannten Fachartikel wurde dieses Bergwerk als eines der bekanntesten
Eisenerzlagerstatten im Lika- Gebi et beschrieben. Beigelegt ist auch die topographische Skizze des
Bergwerks und dazu die topografische Skizze des Pećina-Schacht, der tiefsten im Rahmen des
Speleolagers ,,Japage 2002" erkundeten Vertikalhčihle.
Weiterhin findet man in der Ausgabe eine Obersichtliche topographische Karte der Japage- und
Klementa- Gebiete. Auf der Karte sind auch alle im La ufe der Jahre 2000, 2001 und 2002 erforschten
Objekte eingezeichnet.
Die Eisenerzlagerstatten am Debeljakberg und im Klementa - Gebiet (die mittleren Teile des Ve/ebit-
Gebirges) wurden mehrmals am Anfang des 20. Jahrhunderts erforscht. So wird in den Angaben aus
dem Jahr 1936 die Erzq ualitat zunachst noch als ausgezeichn et bewertet, aber in den fo lgenden
Forschungen (1952) wird von mittelmassiger Qualitat gesprochen. Demnach ist das Bergwerk im
Klementa wahrscheinlich eines der Objekte, die im Laufe der letzten Nachforschungen gefunden
wurden. Aufgrund dieser Forschungsergebni sse ist man nami ich zum Urte il gekommen, dass jeglicher
weitere Eisenerzabbau auf dies em Gebiet unter gegebenen Bed ingungen unwirtschaftlich ware.

Prijevod: Neven Šu ica, Marina Trpčić

MINIERA KLEMENTA
La miniera Klementa e l'unico sistema ipogeo artificiale esplorato durante il campo speleologico
«J apage 2002» descritto in precedenza su l No 16 di Speleo'zin pubblicazione del gruppo speleologico
«Karlovac», lo stesso che ha organizzato il campo.
Questa miniera e' stala descritta nel contesto delle maggiori giacenze minerarie di ferro su l territorio
della Lika.
Neli' articolo sono all egate le rilevazioni topografice della miniera e quelle della grotla piu profonda
esplorata durante il campo.
Si noti la cartina della zona interessata con le annotazioni dei siti interessati dall a esplorazione.
l siti minerari di ferro su l monte Debeljak e la localita Klementa su l Velebit del nord sono stati esplorati
nei primi decenni del XX secolo. Secondo i risu Itati del 1936 la qual ita dei minerali era atti ma, pero
ulteriori esami del1952 hanna indicato che la qual ita e appena mediocre.
Questa miniera e probabilmente un sito individuato durante l'ultima ricerca di minerali di fero sul
monte Debeljak e Klementa nel1951/52 in quel perioda e finalmente stato deciso che l'ulteriore
asportazion e dei minerali di ferro in questo territorio nelle cond izioni odierne non sarebbe
economicamente redditizia.
Prijevod: Denis Zandomenigo
34

VIJESTI/ ZANIMLJIVOSTI/Z HRVATSKE

SKUP SPELEOLOGA U OZLJ U
pišu: Neven Šuica i Marina Trpčić, SOK, SSKOL

l ove su godine špiljari tijekom trodnevnog druženja (14., 15. i 16. studenog) oživjeli prostor unutar
zidina starog grada Ozlja. Četvrti po redu skup speleologa Hrvatske, u organizaciji Speleološkog
društva «Karlovac», Hrvatskog spe leološkog saveza i Komisije za speleo logiju Hrvatskog
planinarskog saveza, okupio je dvjestotinjak špiljara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Ital ije č im e
sve više konkurira poznatim europskim manifestacijama tog tipa. Skupu su prisustvovali če lni ljudi
hrvatskih krovnih speleoloških organizacija i članovi većine speleoloških udruga. Nakon okupljanja
u petak popodne te cjelonoćnog f.OLOG.- veselog druženja, subota je «zrači l a»
radnom atmosferom. Službeni dio q "'"~vLJ ~oo~li".q). skupa otvorila je prof. Branka Stergar,
ravnateljica Pučkog otvorenog *''J \ ,· ~t: učilišta Ivana Belostenca i kustos
Muzeja grada Ozlja. Nakon toga "' .\.- ~ zareda la su predavanja, dia - ,
kompjutorske- i video-projekcije ~;; sudionika skupa. Kroz dvadesetak
predavanja prisutni su imali ·. ·)~ rl· P priliku upoznati se s radom
speleoloških udruga u proteklih ~~ "' godinu dana.Osobit int eres
okupljenih izazvalo je predavanje \~ 1
~· 0~v/ Vladimira Lindića i Jure Posarića,
djelatnika Ministarstva zašt ite \ .fo< 1<~.. ; 6 ' 1 zi'P-; ·,t;.+';/ okoliša i prostornog uređenja, ujedno
-... o$. . . 1 . o""·'
i dugogodišnjih speleologa koji su ''-.'!_ODRu~~.....--- prezentirali novodonešeni Zakon o
zaštiti prirode. Prema mišljenju većine, .... ____ Zakon je izrazito nepovoljan za špiljare s
obzirom da gotovo onemogućuje kontinuirani rad udruga. Budući da je predavanje unaprijed
najavljeno, mnogi su se dobro pripremili te je nakon izlaganja uslijedila žustra rasprava koja je po
prvi put ujedinila stavove čelnika triju «zaraćen ih » strana hrvatske speleološke scene. Vrlo napeta
atmosfera zaključena je osnivanjem radne grupe u sastavu: Mladen Garašić (HSS), Igor Jelinić
(KS HPS), Nenad Buzjak (predstavnik neovisnih udruga), Roman Ozimec (HBSD) i Ivo Lučić
(mediji), a s ciljem izrade prijedloga izmjene i dopune spornog zakona. U obližnjem prostoru (žitnica)
postavljena je izložba fotografija, plakata, postera i topografskih nacrta. Nakon radnog dijela
uslijedilo je cjelonoćne druženje te su zaboravljene sve nesuglasice, a zidine Starog grada u
jutarnjim satima dobro su uzdrma ne žestokim ritmom improviziranih bubnjeva najizdržljivijih
sudionika.
Hvala domaćinima i organizatorima , a posebno hvala jednoj mami na tradicionalno dobrom grahu
i jednom stricu na dobrom vinu .
Nadamo se još mnogim dobrim druženjima. Sretno!

foto: Neven Šuica

 35

Pop is predava nja :

Josip Petričev i ć : God išnji preg led rada SO POS Velebi t

Neven Šuica , Marina Trpčić: Speleokamp " Brač 2003"
Teo Bar i š i ć: Rad SO PD Sv. Mihovil u protekloj godin i
Roman Ozim ec, Branko J a l ž i ć : Podzemna sta ništa i špiljska fa un a PP Biokovo
Dam ir Basara: "Crikvena 2003"
Vladimir Božić: Simpozij o gradnji kan ala u Luksemburgu.
Matija Čepelak: Jama Marelica
Slaven Boban: "Kita Gavranuša 2003 ."
Nenad Buzjak: Međunarodna spe leološka eksped icij a "R isnjak 2003."
Vl ad imir Bo• i ć: Istraživanja na Crnopcu u zadnje tri godine.
Tonči Rađa: 3. Splitska speleološka ekspedicija "Albanija 2003"
Neven Bočić: Speleološka istraživanja SD Karlovac na Mašvini
Alen Kapid ž i ć: Speleokamp "Vranjica 2003"
Marin G lu šev i ć: Ponovno u Staroj školi
Mladen Garašić : Međunarodna spe leološka eksped icij a "Siberia 200 3"
Igor J e lini ć: "Jean Bernard 2003"
Mladen Garašić: Istraživanja kaverni u tunelu "Sveti Rok"
Ivo Lučić: Vj etren ica - predstavljanje knjige
Nevio Putinja: Drago Opašić - Billy:" Istru ja va srcu nosim"- predstavljanje knjige
Juraj Posarić, Vladimir Lind ić: Speleologija i novi Za kon o zaštiti prirode
Roman Ozimec: Špilja za Gromačkom vlakom - film
Tihomir Kovačević : Eksped icija Rakovica 2003- film
Udruge sudionici:

SD Karlovac 24
SO HPD Že lj ez ničar 23
SO POS Velebit 18
SSK Ozren Luki ć 15
SU Estavela 12
DDISKF 11
SK Samobor 1O
DISKF Zagreb 7
SO PD Dubovac 7
SO PD Sv Mihovil 7
SK Ursus spelae us 7
SD Istra 6
SD Ćićarij a 4
PK Split 4
SD Š piljar 3
SO H PD Mosor 2
SU Spelunka 2
SD Buje 1
PD Gromovača 1
SO PD Kamenar 1
SO PD Malačk a 1
SKUP SPELEOLOGA SD Pauk 1
"OZALJ 2003" HBSD 1
Atom -Zavidovi ći (BiH) 5
Speleo Dodo (BiH) 4
G.G.E.B. (Italija) 1
Gosti 12
foto : Neven Šuica UKUPNO: 190
36

THE GATHERING OF CROATIAN CAVERS "OZALJ 2003"

The 4th Gathering of Croatian Cavers in Ozalj was held in the old castle of Ozalj (November 14-16
2003). The association s which organized this meeting was SO «KARLOVAC », Croatian
Speleo log ical Association and Commision for Speleo logy of the Croatian Mountaineering
Association. More than 200 cavers from Croatia, Bosnia and Herzegovinia and Italy participated
in about 20 lectures on the most important explorations in the last year. Special attention of the
participants was attracted to the proclamation of the new Nature Protection Law which coli ides
with the interest of the speleological associations in Croatia. As a part of thi s gethering there was
set a exposition of interesting photographs and poste rs. After the lectures a party was organ ized
which lasted all night long .

Preveo: Jadran Lindi ć

4. VERSAMMLUNG KROATISCHER HOHLENFORSCHUNGSVEREINE "OZALJ 2003"

Die 4. Versa mmlung kroati scher Hohlenforschungsvereine fand vom 14. bis 16. November in der
Alten Burg «Oza lj » statt.
Die Organisatoren waren auch in diesem Jahr der Spelaologische Verein «Karlovac» (SOK) , die
Kroatische spelaologische Union (HSS) und die Hohlenforschungskommission der Kroatischen
Bergste igerunion (KS HPS).
Ober 200 Hohlenforscher aus Kroatien , BiH und Ita lien wurden in ungetahr zwan zig Dia-, PC- und
Videoprasentationen uber die wichtigsten Forschungsergebnisse der letzten Jahre informiert.
Besondere Aufmerksamkeit der anwesenden Teilnehmer regte die Verkundigung des neuen
Naturschutzgesetzes, der einige Nachteile fUr die Hohlenforschungsvereine in Kroatien mit sich
bringen wird .
Die dreitatige Veranstaltung wurde durch eine atraktive Ausstellung von Fotografien und Postern
mit spelaologischen Motive n begleitet.
Nach dem Pflichtprogramm erfolgte ein frohliches Fest, das sich noch tief in die Nacht hineinzog.

Preveli: Marina Trpčić i Neven Šuica

RADU NO SPELEOLOGICO "OZALJ 2003"

Organizzato dalle seguenti associazioni; speleologico SO "Karlovac", Unione Speleologica Croata

e Commissione per la speleologia dell'unione alpin a Croata, se e svolto nel periodo dal 14-16
novembre 2003. Ad Ozalj il quarto raduno speleolog ico croato. Al radu no han no partecipato circa
200 partecipanti provenienti da ll a Croazia, Bosn ia ed Herzegovina e Italia. Ci sono state proiezioni
di diapositive e presentazioni video del lavoro svolto dai gruppi speleologici durante !'anno. Ha
colpito la presentazione della nuova legge per la tutela dell'ambiente che penalizza in modo
considerevole l'ativita speleolog ica.
Nel radu no e stata organizzata an che una mostra fotografica speleologica. Dopo il periodo lavora tivo
del raduno ha segu ito una piacevole notte in bianco.

Preveo: Denis Zandomenigo


SPELEOLOGIJA U PROJEKTU KEC
piše: Nenad B uzja k, SK "Samobor"
U Zagrebu je 21. studenog 2003. u prostorijama
Instituta za međunarodne odnose (l MO) održana
1. radionica o inventarizaciji speleoloških objekata
na područjima obuhvaćenim projektom "Zaštita
krških ekoloških sustava Hrvatske" - KEC projekt
u organizaciji Ministarstva zašt ite okoliša i
prostornog uređenja i tvrtkeAgriconsalting S.p.A.
Radionicu je organizirao i vodio gdin Mladen
Kuhta, koordinator "speleološkog dijela"
projekta.
Glavni je cilj radionice bio okupljanje
zainteresiranih speleoloških udruga oko rasprave
o aktivnostima prikupljanja i obrade podataka o
speleološkim objektima na prioritetnim
područjima projekta: NP Risnjak, NP Plitvička
jezera, NP Sj. Velebit, NP Paklenica, PP Velebit,
ogulinski kraj te dio slivnog područja i doline
Kupe (od granica NP Risnjak nizvodno, otprilike
do Moravica). Kako su pozivi za sudjelovanje
bili upućeni na adrese speleoloških udruga,
odazvali su se predstavnici Hrvatskog
speleološkog save-za, Komisije za speleologiju
HP S-a, Dinaridi-DISKF, SD Karlovac, SSK "Ozren
Lukić", Hrvatskog biospeleološkog društva,
SOPDS Velebit, SOPD Željezničar i SK Samobor
- udruga koje su aktivne ili su istraživale na
spomenutim područjima. Od ustanova
obuhvaćenih projektom pozivu su se odazvali
predstavnici NP Sj. Velebit, PP Velebit, NP
Plitvička jezera te predstavnici Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja, IMO i
Agriconsultinga.
U uvodnom dijelu radionice gd in Željko Kramarić
(IMO/Agriconsulting) iznio je osnovne informacije
o cjelokupnom projektu, dio kojega je i
prikupljanje podataka o speleološkim objektima.
M. Kuhta predstavio je interesna područja koja
ne zahvaćaju cjelokupno područje obuhvaćeno
37
proj ektom K EC te okv irn i pr ikaz stupnj a
istraženo sti pojedinih područj a. U nastavku su
predstavn ici udruga iznijeli podatke o tome na
kojim su područjim a radili i okvirno stanj e
raspoloživih podataka . Na upit zbog čeg a je
prikup lj anje podataka ograničeno samo na
određena prioritetna područja , odgovoreno je da
je opseg diktira n ograničenim sredstvim a i
jednim od glavnih cilj eva projekta - izradom
planova upravljanja zaš tićenim područjima uz
mogućnost širenj a i na ostala podru čj a u
budućnosti.
U dijelu o mogućnostima baza podataka u
ostvarenju ciljeva projekta, M. Kuhta je pokazao
primjere baza podataka Instituta za geološka
·~ istraživanja (IGI) te baze i GIS i z rađe nih za NP
Paklenica, istaknuvši prednosti i nedostatke na
koje korisnik u radu s njima može naići . D. Ba k š i ć
(SOPDSV) predstavio je projekt izrad e novog
načina vođenja spe leološke baze pod ataka,
odnosno Zapisnika speleološkog istraživanja. N.
Buzjak (SKS) prikazao je primjere iz speleološke
baze podataka koju je SKS izradio za Park prirode
Žumberak-Samoborsko gorje, a J . Bede k (HBSD )
biospeleološku bazu podataka Hrv ats kog
biospeleološkog društva. Nakon pred stavlj anja
uslijedila je diskusija u kojoj je bilo govora o
problemima nekompatibilnosti pojedinih baza,
problemima čuvanja podataka, metodologiji
obrade podataka u funkciji istra živ anja
biodiverziteta o čemu je informacije iznio g. _R.
Nikolić.
Nakon kratke pauze započeo je 2. dio radionice
posvećen konkretnim pitanjima: uvjetima za
ustupanje podataka, razini podataka i dinamici
izvođenja radova. M. Kuhta je izn io probleme s
kojima se susreo prilikom dugotrajnih razgovora
o ulozi speleologije u projektu, a tijekom kojih
se za lagao da se uključe podaci speleoloških
udruga s ciljem podizanja kvalitete baze
podataka (budući da je u početku predlo•eno
da se podaci za bazu skupe iz dosad objavljenih
podataka). Predložio je podatke koje bi udruge
ustupile: naziv spe leološkog objekta, sinonimi,
koordinate ulaza , duljina i dubina, naziv udruge
koja ga je istražila . Moguće je da se, ukoliko se
za to ostvare uvjeti, baza proširi podacima kao
što su iskoristivo st spe leo lo šk ih objekata,
hidrološki podaci i podaci o literaturi. Uvjete koji
su ponuđeni udrugama za preu z im anje
podataka ocijenio je lošima. Za ovu je namj enu
ponuđen skroman iznos sredstava koji je većin a
38

predstav nika speleolo ških udruga ocij en il a projekt.

nedovoljnim s obzirom na z n ačenj e podataka o Sastanak je prot ekao u korektnoj atmosferi.
speleo loškim objektima za ciljeve projekta i na Moglo se č u ti mn ogo zan imljivih informacija i
karakter projekta. Kao argume nte zbog kojih bi iskustava , pristupa prob lem ima i prijed loga za
udrug e ip ak trebale ustupiti svoj e pod atke njihovo prevladava nje.
projektu, navedeni su objedinjavanje podataka ,
mogućnost proširenja baze podacima i na zasad
neobuhvaćena područja, informatizaciju i pristup
sv im podacima uključenim u baz u. S li čna
razmišljanja iznijeli su ostali koordinatori projekta
i dio predstavnika ustanova koji su zainteresiran i
za nastavak suradn j e sa speleo lo šk im
udrugama . Oni su pokazali ra zumijevanje za
stavove speleologa, al i i istakli svoje prob leme
izazvane malim sredstv im a kojima tijekom
godine raspolažu za razne potrebe pa tako i ZAVOD ZA RUDARSTVO l
istraživanja. Iz onoga što se moglo čuti od većine GEOTEHNIKU
predstavnika speleo lo šk ih udruga može se
zak lju č iti da su razočarani pristupom ponuđača
prema vrijednostima podataka koji se od njih Pred stojnik zavod a:
traže. Više su puta tijekom rasprave ponovili Prof.dr.sc. Zvonimir Ester
kako nije toliko bitan niza k iznos koji im je
ponuđen, već č inj enica da je njihova uloga u
Tel: 00385 (O) 1 46 05 119
ovom projektu podcijenjena, a rad obezvrijeđen .
I z rečeni su i brojni prigovori i mogući primjeri
Fax: 00385 (O) 1 48 36 051
negativnih posljedica primjene odredaba novog
Zakona o zaštiti prirode koji se tiču speleološke e-mai l: vbaric@rgn.hr
djelatnosti, a koje dovode u pitanje njihov rad
pa tako i sudj elovanje u ovom projektu sada i
www.rgn.hr
budućnosti. G. Nikolić je stoga ponudio da ~----~--~~~~~
nosioci projekta u razgovorima s Ministarstvom
pokušaju za to pronaći odgovarajuće rješenje.

Udruge koje pristanu ustupiti svoje podatke mo-

rale bi ih kompletirati i predati do kraja 2004.
godine. S obzirom na to, M. Kuhta je uputio pitanje
predstavnicima zašt ićenih područja da li financijski
mogu poduprijeti speleološka istraživanja na svom
terenu tijekom sljedeće godine. Oni su za to
izrazili dobru volju, uz prijedlog da se u financiranje
pokušaju uključiti i županij e na čijem se teritoriju
nala ze. Predstavljen je i model raspodjele
sredstava po principu udjela te mogućnost
problema ponavljanja podataka predanih od
različitih udruga koji će se rješavati dogovorom.

U za ključnom dijelu M. Kuhta je pozvao sve

udruge da se ustupanjem podataka uključe u
projekt, a predstavnike zaštićen ih područja da
materijalno i organizacijski pomognu nastavak
speleoloških istraživanja. Uskoro će se
organizirati druga radionica na kojoj će se postići
konačan dogovor o sudjelovanju udruga i razini
podataka čijim će se ustupanj em uklju č iti u

SPELEOLOGICAL
WORKSHOP
(KEC PROJECT)
The first workshop cf inventory
of speleolog ica l objects as a
part of KEC project was held on
November 21 st 2003 in Zagreb .
The workshop was held at The
Institute for International Affairs
(IMO). The sponsors of this
workshop were Ministry of
Environmental Protection and
Agriconsalting s.p.A. The head
of the workshop was mr. Mladen
Kuhta, coordinator of the
speleological part of the
project. The main goal was
gathering of the speleological
associations in order to
discuss collecting and
processing the informations
about the speleolog ica l objects
in the 7 priority region s (mostly
national parks).
Representatives of 1O
speleological associations and
one s of the preserved regions
participated in the
discussion.The associations
were called on cooperation and
the representatives from the
preserved regions on financial
support. The informations
should be presented by the end
of the year 2004. The next
workshop will be held probably
at the beginning of2004.
Preveo: Jadran Lindić
SPELAOLOGISCHE
WERKSTATT
(KEC-PR OJ EKn
lm Zagreb wurde am 21.
November 2003 die "1.
Werkstatt uber die
lnventarisierung spelaologischer
Objekte" als Teil des KEC -
Projekts durchgetuhrt. Die
Veranstaltung tand im Institut
tur internationa le Beziehungen
(l MO) stat!. Organisatoren
waren das Umweltschutz- und
Raumordnungsministerium
sowie die FirmaAgriconsu lting
S.p.A. Leiter der Veranstaltung
war Mladen Kuhta, Koordinator
des spe laogischen Teil des
KEC-Projekts. Das Hauptziel
dieser Werkstatt war die
Zusammenkunft interessierter
Vereine, um sich uber die
Moglichkeiten der Sammlung
und Bearbeitung von Daten
uber Objekte in sieben
vorrangigen spelalogischen
Gebieten (vor alle m
Nationalparks) auseinander zu
setzen. An der Diskussion
na h men Vertreter von ea . ze h n
Hohlenforschungvereinen sowie
die Entsandten der
Naturschutzgebiete tell. Die
Vereine wurden zur
wissenschaftlichen Mitarbeit
bei dem KEC-Projekt
aufgerufen; die Vertreterder
Naturschutzgebiete wurden um
die finanzielle UnterstUtzung
des Projekts gebeten.
Die Daten sollten
voraussichtlich bis Ende 2004
ermittelt und aufbereitet
werden.
Die nachste Werkstatt wird
Anfang 2004 stattfinden.
Preveli : Marina Trpčić
Neven Šuica
39
LABORATORIO
SPELEOLOGICO
(PROGETTO KEC)
ln data 21 .11.2003 . a
Zaga b ria nell'istituto per le
relazioni internazionali {l MO)
Se e svo Ito il primo laboratorio
di inventariazione di siti
speleologici nel contesto del
progetto KEC,
nell'organizzazione del
MZOIPU e della ditta
Agriconsalting s.p.a . ll
laboratorio e' stato
organ izzato da Mladen Kuhta
coordinatore del progetto
speleologico. L'obiettivo
pri mario del laboratorio e'
stato quello di radu nare le
associazioni speleologiche
interessate nel trattamento e
acqu isizione di dati su siti
ipog ei su sette zone
prioritarie (Prevalentemente
Parchi Nazionali).
All' appello del laboratorio
hanno risposto una deci na di
gruppi speleologici e membri
del direttivo dei parchi
nazionali interessati dalla
ricerca.
Sono state acquisite moite
informazioni ed esperienze
interessanti nel risolvere
problemi legati alla creazione
di un inventario.
Alle associazioni
speleologiche e' stato
chiesto di aderire alla ricerca
e alle direzioni del pareo di
aiutare finanziariamente e dal
punto di vista organizzativo la
ricerca.
Gli interessati dovrebbero
trasmettere le informazioni
ottenute entro la fine del
2004, il prossimo laboratorio
si terra al inizio del 2004.
i
Preveo: Denis Zandomenigo
40

JAMA GOLUBINKA 2 -
POSJET l ISTRAŽIVANJE
pi še: Jadran Lindić , SSK "Ozren Luki ć"

Dana 25.9.2003 . godine krenuli smo u posjet i

istraživanje jame Golubi nke 2.
Ekipu č in e: Rikard Korunić-Riki (HPD "KOM" iz
Smokvice), Lind i ć Marijan (SOŽ), Lind ić Jadran
(SKOL)
Jama se nalazi u neposrednoj blizini sela Pu pn at
udaljenog 15- 20 km od grada Korčule .
Cesta do jame je jedn im dijelom asfa ltirana i
završava makadamskim putem. Od mjesta gdje
smo parkirali auto, ulaz se nalazi cca . 5 minuta
hoda (200 metara zračne linij e) kroz nisko
raslinje.
Ulaz se sastoji od dva otvora cca. 2 m x 3 m koji
su jako kršljivi. Jama ima ulaznu vertikalu od 12
m i na dnu iste se grana u nekoliko kanala od
kojih jedan vodi dalje u unutrašnjost.
Nakon kratkog provlačenja dolazi se do jedne
male dvorane s vrlo za nimljivom pojavom -
nizom nakošenih sta laktita.

Nadalje se kreće j ednim

uskim kanalom i dolazi do
jako kršljive vertikale gdje se
Riki spustio i vidio da ide dalje
(cca. 40 m dubine).
Jama ima perspektivu, ali
nažalost još nije topografski
snimljena pa se ovim putem
i spr ičavam za eventua ln e
netočne detalje u opisu.
Na stručnj ac im a je da utvrde
razlog nakošenosti sta laktita,
a na speleolozima da jamu do
kraja istraže i topografski
sn ime.

CAV E GOLU BIN KA 2
ln September 2003. , the mem-
bers of SSK «Ozren Lukić»,
Zagreb, SO HPD
«Željezničar», Zagreb and
HPD «Kom», Smokvica, is-
land Korčula, visited the cave
Golubinka 2 in Pupnat,
Korč ul a. This object is specia l
because of the series of re-
cently discovered inclined sta-
lactites. lt is up to the experts
to determine the cause of
such pos iti on of speleothems,
and it is up to cavers to fully
explore the cave and create
topographic map of the cave.
Preveo: Jadran Lindić
•
GIISC ICA
NOVO!
Tijekom najnovijih biospeleoloških istraživanja provedenih na Korčuli (travanj 2 004.)
uočena je slična pojava neobičnih siga, u još jednoj jam i koja se nalazi nedaleko Pupnata.
Više o tom e nekom drugom prilikom ...
GROTTA GOLUB IN KA 2
Nel Settembre 2003 i membri
dei gruppi SSK «Ozren Lukić»
Zagreb, SO HPD «Že ljezn ičar»
Zagreb e HPD «Kom»
Smokvica, isola di Korču l a ,
han no visitato la grotta
«Golubinka 2» che si trava a
Pupnat, isola di Korčula .
Questa grotta e interessante per
la recente scoperta di stalattiti
particolarmente inclinate. Stara
ag li esperti determinare la
causa di questa inclinazione,
come sara com pito degli
speleolog i l' esplorazione e
ricognizione topografica di
questa grotta.
Preveo: Denis Zandomenigo
PRIOIIAOI CA
• •
RABINA
ČARA
K O • R A
• SMOKVICA
PI\ IZOA
UKN/\ •
'l. A\ '1\ 1,,\ TI C;t\
41
GOLUBINKA2 HOHLE
Mitglieder der SSK «Ozren
Lukić», Zagreb, SO HPD
«Že ljezničar», Zagreb und
HPD «Kom» Smokvica, Insel
Korču l a, besuchten im Sep-
tember 2003 die Hčhle
Golubinka 2 in Pupnat auf der
Insel Korču l a. Die
Besonderheit dieses Objekts
besteht in einer Reihe von erst
kurzlich entdeckten schiefen
Stalaktiten. Es ist nun
Aufgabe von Experten, den
Grund tur diese Lage von
Tropfsteinen zu ergrunden und
Aufgabe der Hčhlenforscher,
die Hčhl e zu untersuchen und
ihre topografische Karte zu
erstell en.
Preveli : Marina Trpč i ć i
Neven Šuica
foto:Rikard Korunić
111\ClSĆI . • ZllNOVSKA
PUPNAT
U !U< JA
• 2R ' OVO
•
• LUMliARDA
42

Kolon ija š išmiša- špi lja Mala Tou njčica

GUANO
-HRVATSKA MINERALNA SIROVINA-
(pi še : Marin a Trpčić , SS KOL)

U neko li ko hrvatskih špi lj a guana ima u toli kim

ko li činama da se u novijoj rudarsko-geološkoj
literaturi navodi kao jedan od obli ka značajnih
za liha fosfata ( S .M arkov i ć, Hrvatske mineralne
sirovine). U svježem stanju guano se sastoj i od
fosfata, nitrata, oksa lata te su lfata ka lcij a i
amon ij aka pomiješanih s mokraćnom kiselinom
i uratima. Konsolidiran sadrži il ovaste fosfatne
zemlje, fosfatizirane pijeske, glin e, koštane breče
i dr.
Dosada poznata veća nalazišta u Hrvatskoj su
Romua ldova pećina (Lim sk i kanal), Škarin
foto: Marina Trpčić
samograd (selo Škare, šib ensko za l eđe),
Mandalina (kanjon Či kol e), Bizek (Medvednica) .. . debljina sloja guana u otvorenom profil u iznosi
Na jednom mjestu u špi lji Škarin samograd 8,5 m, a za lihe se procjenjuju na čak desetak
tisuća tona! Podaci o ležištu zab ilježen i su 1956./
57 . god . i ne zna se da li j e bilo pokušaja
eksploatacije.
S. Marković smatra da bi ove pojave trebalo i
rudarski istražiti .
Ozb iljniji istražn i radovi mogli bi se poduzeti, osim
uz ishođenje uobičajenih dozvola, samo pod
uvjetom suradnje s nadležnim ustanovama koje
brinu o zaštiti špiljske faune. Eventualna buduća
eksploatacija najvjerojatnije bi, u tom kontekstu,
podrazumijevala obavezno privremeno preseljenje
postoj eće kolonije šišm iša što vjerojatno i nebi
bio tako jeftin korak te se javlja pitanje isplativosti
v ađenj a ove sirovine iz druge perspektive ...

Malez M., 1956. god. Literatura: Marković S., Hrvatske mineralne

sirovine (Zagreb , 2002. )

ZAVOD ZA NAFTNO RUDARSTVO

Predstojnik zavoda :
Prof.dr.sc. Dam ir Rajković

Tel: 00385 (O) 1 46 05 469

Fax: 00385 (O) 1 48 36 074

e-mail: trend@rgn.hr

www.rgn .hr
5pcl€o5f€t{a
VIJESTI/
ZA NIMLJIVO STI IZ
SVIJETA
NAJSTARIJI PRONAĐENI
OSTACI MODERNOG
EUROPLJANA
Tri su rumunjska speleologa u
veljači 2002. na Karpat im a
Uugozapadna Rumunjska) u
špilji Pestera cu Oase pronašli
ljudsku če lj ust. Kontaktirali su
Institut za istraživanje šp ilja u
Rumunjskoj (Ciuj), otkud j e
nalaz pos lan vašington skim
arheolozima, a ovi su utvrdili
da je riječ o najstarijim ikada
nađenim ostacima modernog
Europljana starim cca. 35 000
god ina . Starost je utvrđ ena
metodom radioaktivnog
ugljika .
Če ljus t j e s li čna onima
Neandertalaca nađenim u Africi ,
na Bliskom Istoku i kasnije u
Europi, no ipak postoje oč ite
promjene u anatomiji.
Nalaz je opet vraćen u
Rumunjsku, a međunarodni tim
znastvenika sada utvrđ uj e da li
je riječ o primitivnoj grobnici. U
okviru eksped icije predviđene
sred inom 20 04. očekuje se
nastavak istraživanja.
(www. discoverynews. com,
23.ruj an, 2003.)
VREMENSKA KAPSULA
LEDENOG DOBA
U rujnu 2001. godine prilikom
gradnje nove ceste u okrugu
Greene (Missouri) otkrivena je
kaverna nazvana Riverbluff
Cave.
Kada je po z van radi
istrazivanja, Paleontolog Matt
Forir očekivao je da će n ać i još
jednu od jam a isp unj en ih
smećem. Umjesto toga nai šao
j e na ostatke kratkonjuških
medvjeda iz ledenog doba.
Smatra se da su ovi medvjed i
tež ili cca. 700 kg, a tij ekom
anali ze pronađe ni h ostataka
utvrđe no je da su bolovali od
kostobolj e i artritisa .
Zanimljivo je da su, osim kostiju
šp ilj sk ih med vj eda, u šp ilji
pronađen i i brojni ostaci drugih
životinja (ptica, kornjača .. .) koji
ne pripadaju špilj skom svijetu.
lako j e u držav i Mi sso uri
reg istrirano više od 5 700 jama i
šp ilj a, znan stvenici ovom
obj ekt u pr ip is uju iz uze tnu
važnost pa ga neki ča k zovu
"vremenskom kap sulom
lede nog doba ". Ini cij a ln a
istraživanj a pokaza la su da ovi
nala z i da tiraju iz doba
pleistocena (prije 1.8 mil. god.
do pr ij e 13 000 god in a).
l st ra živ a nj a se nast avljaju
zahva ljuju ći odlukama tamošnje
uprave okruga koja odobrava
z načajn a ulaganja financij skih
sredstava za zaštitu ovog i
s li čn ih speleoloških objekata.
(prema č l anku Conn iea
Farrowa, Associated Press)
ŠP ILJ SKI CRTEŽI
Tij ekom li stopada 2003.
organizirana je međunarodna
ekspedicija u špilje Jackson's
Bay Caves i Potoo Hole č iji je
c ilj bio ist ra živ an j e ond j e
nađ e nih špi lj sk ih c rte ža
amer i čk ih indij anaca.
U eksped iciji je sudjelova lo 15
osoba , uk lju č uju ć i čl a n ove
društva Archaeo logy Society of
Jamaica i udru ge za zaštitu
okoliša St. Ann, a sve se odvijalo
pod vodstvom j a m ajč a n skog
speleologa Adama Hydea koji je
1994. god in e otkrio crteže.
Nadamo se da ćemo na internet
strani cama Jamaican Caving
News usko ro moći do znati
rezultate ovih istraživanja.
(Jamaican Caving News, 11.
listopad, 2003. )
43
BU56 (-1408 m )
Č l a nov i spe leo loškog klub a
"Avalon" iz Belgije organizirali su
sedmodnevni teren s cilj em
posj et a j a mi S im a de las
Puertas de Iliam ina ... BU56
(- 1408 m) . , dvan aestoj na
svij etu prema dubini. U jami su
borav ili tri dana. Biv ak su
postavili na -800 m, a prema
vl astitim iskustvima svim
buduć i m posj et it e lj im a
garant iraju v isoku doz u
adre nali na "na špag i",
obješenoj na tankom , 20 m
visokom stalag mitu u kanjonu
Be lagua na - 11 OO m. Kažu:
dok ondj e vi siš, ispod tebe
tutnji divlja rij eka , voda pršti na
sve strane, os j ećaš j ako
strujanje zraka ... Dot i čna rijeka
ima brzinu protoka cca. 60 km/
h.
Ulaz u j amu otkriven j e
1979.god. (J ean-Francoi s
Pernette i I.Ortill es). Tom
prilikom jama je istražena do -
92 m. Tijekom eksped icij a u
naredne dvije godine francuski
speleolozi istražili su jamu do
dubine - 1338 m, što ju je u ono
vrijem e u č inilo najdubljem
poznatom jamom na svijetu .
Fred Verg ier pre ron i o je tri
predstojeća sifon a, a 1986. i
1987. bugarski speleoron ioci
preronili su do sedmog sifona
(dubina - 1408 m) ...
(http://users.skynet.belsky75112)
.'
S cm
foto: www.fircham.co.uk
44

Gejzerm iti
NEKE POSEBNOSTI HRANIČKOG
KRŠA U ČEŠKOJ

Piše: Neven Boč i ć, SD "Karlovac"

Hranički krš je relativno malo podr u čj e krša

jugostočno od grada H ranice u i s.t?čnom .d ij_~ lu
češke. Ovo podru čje imao sam pnhke posJetiti u
okv iru 22. spe leo loške ško le u Cieszynu u
Poljskoj (B očić, 2003 ) kada je za sudionike ovog
skupa organizirana str u čna ekskurzija. Upo~nall
smo se sa za nimljiv im kršk im fenomemma Gej zermiti pod paskom z nanstvenika foto: Neven B ačić
Hraničkog kr ša nekim njegovim
I z među veli kog broja raz li č itih obl ika sigastih
spec ifi čnost im a.
tvorevina u špi ljama, tj. speleothema, čestih i
poznatih je svega neko li ko tipova: sta la.ktiti :
stalagmiti, stupovi (sta lag nati), zavjese , saiJ eVII
sl .. Mnogo je već i broj n eob i čn ih , rijetkih i manje
Zb rašovska aragonitna špilj a
poznatih ob li ka speleothema poput helektita,
anemolita, kora loida, p l očast ih siga itd . (Hil l &
Zbrašovska se aragonitna šp ilj a (Bosak & Geršl,
Forti, 1997). Među najneobičnijim, barem što se
2003) nalazi ju go i s to čno od grada Hranice u
ti če teorij e o njihovom nastanku, svakako su tzv.
dolini rijeke Bečve . l s traž~j e se od 1913. kada
gejzermiti. Gejzermiti (Bosak & Geršl, 2003) na
je i pronađen njen ulaz. Sp ilja je razgranatog
prvi pogled izgledaju kao stalag miti. Prosj ečno
morfološkog tipa, dužine preko 1000 m, a nastala
su vi soki 30- 50 cm, a pojedini dosežu vi sinu u
je u vapn e n ačk im naslagama Devona. Istraživanja
do 2 m. U Zbrašovskoj aragonitnoj špilji ima ih
speleogeneze su pokazala da je špi lja nastala u
85 , dok ih u susjednoj Hra ni čkoj propasti ima
dvije osnovne faze. U prvoj fazi, za koju se s~a~ra
30 - 40, ali su većinom potopljen i vodom.
da je predbadenska, špi lja je nastala klas 1 c n1~
Morfološki se od sta lagm ita razlikuju konusnim
procesom okršavanja hladnom vodom . U drugoJ,
obl ikom s blago konkavnim stranama. Unutar
kvartarnoj fazi došlo je do proboja terma lne vode
gejzermita se uzdužno pruža šupljin a na li k na
iz većih dubina pa je ova faza geneze špilj e
inicijalnu c ij e v č i c u stalaktita. To je i navelo prve
hidrotermalna. Osim gejzermita, na nekoliko se
i stra ž ivače na zak lju čak da su gejzermiti nasta ti
mjesta u šp ilji pojavljuj u zanimljive aragonitn e
uz terma lne izvore, svojevrsne gejzire unutar
forme.
špi lje. Novija su detaljna istraživanja (Geršl &
U nižim dijelovima ove špi lje zab ilj ežene su
Travenec, 2002) pokaza la da lamine unutar
povećane koncentracije co2(smatra se juvenilnog
gejzermita imaju brečastu struktu ru. To z nači da
porijekla} . Za bilježe ne koncetracije su se kreta le
nisu nasta li kristalizacijom iz vode koja je, po
u vrijednostima i zmeđu 6 % i 20 % i bi le su
prvotnoj teoriji , izvirala kroz gejze rmit. Gejze rmiti
konstantne za pojed ine dijelove špilje. Nakon
su stoga vj e rojatno akumu la c ij e nast a le
katastrofalne pop lave 1997. koja je za hvatil a
i s ključivo ispod vodene površine, nakupljanjem
čitavo područje pa tako i špilju, došlo je do znatnog
čest ic a zdrobljene sigaste kore s površine vode.
povećanja koncentracije ( čak i do ~O %), aH. i
prostorne preraspodjele pojave ovog plina. Kasn.1!a
mjerenja su poka za la da nema tend enCIJe
povratka koncentracije na razine koje su utvrđene
prije poplave. . v

Špilja je dijelomično turisti čki uređe na JOS davne

1924. godine. Trenutačno j e zatvo rena zbog Gejzermit i njegov
rekonstrukcije staze, rasvjete itd ., a uskoro se vertika lni prerez
očekuje njeno ponovno otvaranje za turiste.
foto: Neven Bačić .-..-~
 45

Hran i čka propast Najdublj e to č ke su izmjerene u dva različita kraka

još 1995. automatskom sandom R.O.V. Hyball
na -185 m (254,5 m dubine jame) i -205 m (274,5
m dubine jame).
Postoji podatak, koj i nažalost nije pouzdan, da
je 1980. sonda J. Pagode izmerila dubinu od čak
- 260 m dubine vode tj. ukupno 329,5 m dubine
j ame. Z bog nepouzdanosti tog podatka,
današnja je službena dubina Hraničke propasti
254,5 m. Od toga je 69,5 m suh i dio, a 205 m je
potoplj eno vodom. Ronioci su pronašli i istražili
i nekoliko zrač nih zvona od koj ih je nav eće
Rotunda sucha. U nekim dijelovima Hra ničk e
Ulaz u Hran i čku propast
foto: Neven B očić propasti također su pronađeni gej zerm iti.
Istraž ivanj e ovog iz uzet nog spe leo loškog
Hran i čka propast j e najdublji spe leološki objekt objekta jo š nij e dovršeno. Još uvij ek nij e
Češke (Oralek , 2002). Ulaz je elipsasta prova lij a pouzdano utvrđ ena njegova dubin a, a
izuzetno velikih dimenzij a (cca 100 x 50 m). Na mogućnost i istraživanja bočnih prostora su
sjevernoj stran i od ulaza u dubinu se pru •a velike (npr. kana l New York) .
okom ita stijena, a na južnoj vrlo strma kosin a
sve do dubine od 69,5 m. Ovdj e se nalazi
površ ina jezera koje ispunjava ostatak ove jame .
Voda je termalnog porijekla (izmjerene tempera-
ture su u rasponu od 16°C do 24°C) s
povećanom ko li č in om otoplj enog C0 2 . lako je
ova, vodom ispunjena, duboka jama od davnin a
bi la poznata, njena istraž ivanja započe l a su
početkom prošlog sto lj eća . Prvo mjerenje dubine
vode, pomoću sonde s utegom, izvršio je 1902.
Josef V. Šindel, izmjerivši dubinu vode do -36
m.
Istraživanja su se intenzivirala poslij e 2. svj. rata,
kada se Hranička propast počela istraživati i Upozorenje na opasnost od C0 2 u
ronjenjem. Najveću dubinu urona postigao je 2000. Zbrašovskoj aragon itnoj špilji
Krzystof Starnawski koji je zaronio do -181 m foto: Neven Ba čić
dubine jezera tj. došao na 250,5 dubine jame .

ZAVOD ZA MINERALOGIJU,
PETROLOGIJU l MINERALNE
SIROVINE

Predstojnik zavod a:
Prof.dr.sc. Maja Vrkljan

Tel: 00385 (O) 1 46 05 187

Fax: 00385 (O) 1 48 36 057

e-mail: bvlainic@rgn.hr

www.rgn.hr
46

N.m.v. t- oJblo.n :,udle d , ll lJ<.H~ tastl

.3)0
,.such a·· čas t Propas t1
hluuUki::l 69,5 11 1

"'100
zoc

""

l
""
-100
""
100

200

100

""

-2<10

"'
300

Hra ni č ka propast - presjek s osnovnim podacim a o kron olog iji istraž iva nja.
(izradio: F. Travenec Sabb ath}

Literatura:
Hill, C . & Forti, P. (1 997 ): Ca ve Min erals o f the World. NSS, Huntsvil e

Geršl, M. & Travenec, F. (2002): Gej zirovi s ta/agmity Hranickeho krasu ve s vet/e novych poznatku.
Mineralog ie Česke h o masivu a Za padnich Ka rpat. Zbornik radova, Olomouc

Oralek, M. (ed.) (2002 ): Hranicka propas t. čes ky svaz ochra ncu pri rod y, Lipnik n. B.

Bosa k, P. & Geršl, M. (2003): Hranice Kars t - Excursion Guide. 22"d Speleolog ical School, Cieszyn

B o č i ć, N. (2003): Vijes ti: 22. sp e/eo/oška škola u Cieszynu u Poljskoj. Speleo'zin br.16, Karlovac
 47

SOM E CHRARACTERISTICS OF HRANICE-AREA CARST

Author of article wac member of profess ional excursion th at was organized as a part of 22nd
speleological school in Cieszyn (Poland).
Excursion took part south-east of city Hranice in eastern part of Czech republic.
ln the Hranice-area cars!, members of excursion visited aragon it cave Zbrašovska and Hranička
propast, the deepest speleological object of Czech republic.
Characteristic of Zbrašovska cave is high concentration of C0 2 (up to 80%).
That is why there is also a warning sign.
Another characteristic in this cave are also gejzermits - speleothems like stalagmits but with different
way of creation.
There is an opinion that they are accumulation created under the water surface , accumulated
corpuscles of smashed crust of speleothems from the water surface.
ln Hranička propast pit, there are also some gejzermits, but they are here under the water surface.
Depth of this pit was messured with automatic sonde in 1995.
Preveli : Zoran Šuica i Neven Šuica

BESONDERHEITEN DES TSCHECHISCHEN KARSTGEBIETS HRANICA

Der Artikel von Neven Boc ic beschreibt die Erfahrungen einer im Rahmen der 22.
Hčihlenforschungsschule in polnischen Cieszyni organisierten Fachexkursion. Die Exkursion fUhrte
die Teilnehmer nach Tschechien in den Karstgebiet Sudčistlich der Stadt H ran ice.
Dort besuchten die Teilnehmer "Zbrasovska aragon itische Hčihle" (uber 1000 m lang) und "Hranicka
propast", der tiefste Sch lund von Tschechien (- 254,5 m tief).
Besonderheit der "Zbrasovska aragon itische Hčihle" ist die hoh e C0 2 Konzentration , die den tieferen
Bereichen bis zu 80% betragt. Dort ist ein entsprechendes Warnschild angebracht worden. Neben
der aragonitischen Form sind besonders die Gejzerm iten interesa nl, eine spezifische Tropfsteinform.
Sie sind sehr ah nl ich den Stalagmiten, es wird aber angenommen, dass sie durch Zerspl itterung der
auf),eren Schicht bestehender Tropfsteine gebi ldet werden. Die Bruchpartikel falen auf die
Wasseroberflache und sam mein sich s pater wie der als neue Tropfsteine unter der Wasseroberflache
an. Diese Tropfsteine befinden sich heute auf),erhalb von Wasser. lm Ponor von Hranice gibt es auch
Gejzermiten, aber diese befinden sich immer noch unter der Wasseroberflache. Die Ponortiefe wurde
1995. mit einer automatischen Sonde vermessen.
Prevela: Irena Trpčić

ALCUN E CARATTERISTICHE DELL'AREA CARSICA Dl HRANI CE

L' autore dell'articolo era membra di un gruppo di escursionisti professionisti che han no organizzato
una parte del ventiduesimo corso di spe leologia a Cieszyn ( Polonia ).
Le escursion i si sono svolte a sud est della citta di Harnice situata nella zona est della repubblica
Ceca.
Nell'area carsica di Harnice, i partecipanti all e escursion i, hanno visitato le grotte aragonitiche di
Zbrašovska ( 1000 m di lunghezza) e di Hranička propast, che risu Ita la pi uprofonda cavita della
repubblica Ceca ( -254,5 m ).
Caratterictica della grotla di Zbrašovska č l'alta concentrazione di C0 2 (olt re 80% ).
Per questo ci sono anche la presenza di cartelli che segnalano il possibile pericolo.
Altra caratteristica di questa grotla č an che la presenza di gejzermits, speleotemi simili alle stalagmiti ,
ma con differenti forme e modi di crescere. Sembra che la lora formazione sia avvenuta sotto la
superficie dell'acqua, grazie all'accumulo di pezzi di concrezione, piccoli corpusco li caduti dalla
superficie dell'acqua. An che nel pozzo di Hranička propast si sono trovate delle gejzefmits, ma solo
sotto la superficie dell'acqua.
La profonditf del pozzo č stala misu rata con una sonda automatica nel1995 .
Preveo: Luca Tanfoglio
48
AKTIVNOSTI SSKOL-a u 2003.god .
pi še : Goran P u đa , SSKOL
Studen tsk i spe leo lošk i klub «Ozre n Luki ć»
osnovan je 16.12.2002.god. Sjedište Klu ba je na
Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Pierottijeva
6, Zagreb. Nakon Osnivačke skupštine uslijed ile
su birokracijske zavrzlame tipične za naše
podneblje: registracija Kluba u Gradskom
poglavarstvu grada Zagreba, upi s u Registar
udruga, i s hođ enj e rješenja Ministarstva znanosti
i tehnologije ... U međuvremenu su vrli studenti -
članovi zasukali rukave i ozbiljno se bacili na
posao s ciljem prikupljanja financijskih sredstava
za kupnju opreme. U tu svrhu je ubrzo nakon
osnivanja SKOL-a organiziran tulum na faksu s
kojim su, istina, svi sporedn i akteri zarad ili više
od organizatora, ali budimo skromn i - ipak se
nešto zarad ilo . Ubrz o j e održana i prva
speleološka škola kojom je Klub dobio nove snage
za uspješan rad.
Tijekom god in e organizirano j e više posjeta
poznatim spe leološk im objektima (Tounjčica ,
Mala Tounjčica, Tamnica, Veternica, Jopić eva
šp ilj a, ... ). Klub je započeo sustavno istraživati
speleološke objekte (izvori i ponori) na području
Donjih Dubrava. Istraž ivan i su neki do sada
nepoznati objekti te nek i ranije djelomično
istražen i (ponor Sušica, izvor-špilja Vrelić, ... ).
Zajedno s ekipom iz Kastva (SUE) i Karlovca
(SOK) sudjelovali smo u istraživanjima špilje
Lokvarke gdje su i neki manje iskus ni članovi
izdržali mokre, 15 - satne napore.
Pred Lokvarkom
foto: Dalibor Reš
Pojed ini su č l anov i Kluba sud j e lov a li i na
istraživanjima u organizaciji drugih speleoloških
udruga (Predekspedicija Risnjak 2003 - SKS,
Cetina- SOŽ, Korču l a - HPD Kom, ... ). Vrhunac
godišnjeg rada ostvaren je organi zac ij om i
provedbom Spe leo loškog kampa «Brač 2003» o
kojem sve detalje možete saznati iz Teme broja.
O s uradn ji s drugim udrugama svj edoč i i
s udjelovanje većine č l anova na Skupu
speleologa Hrvatske u Ozlju, gdje je održa na i
prezentacija spomen utog kampa te uključivanj e
u radionicu KEC projekta (Projekt zaštite krških
područja) .
Noviji č l anov i osvj et la li s u obraz K lub a
sudjelovanjem na IV. takmičenju u speleološkoj
orijentaciji u Ogulinu (špiljski sustav Đu l a -
Medvedica) u organizaciji SO POS Veleb it.
Upravu Kluba u 2003. god. sač inj ava li su:
predsjednica Karolina Novak, dopredsjednik
Goran Puđa i tajnik Jadran Lindić.
U tijeku je izrada projekata za istraživanja u
2004. god . uz potporu Ministarstva znanosti i
tehnologije.
foto: Jadran Lindi ć
 49

PRVA SPELEOLOŠKA ŠKOLA

foto: Neven Šuica
piše : Dinko Grom es, SSKOL

U razdoblju od 11. tra vnja do 23. svibnj a 2003. održana j e

prva speleološka škola u organizaciji SKOL-a. Polaznici
su j ednom do dva puta tjedn o u navedenom razdoblju
poh a đa li preda vanja č iji j e cilj bio upoznavanje s
osnovama spelologije te osposobljavanje za istraživanje
podzemlja. Predavanja su održavana u predavaonici za
poslijediplomski studij RGNF-a. Tijekom škole održano
j e i nekoliko terena (Oza lj - stijena; špilje: Tamnica,
Veternica, Vukoviće va ; ponor Sušica; izvor Vre lić .. .) na
kojima su svi sa vladali osnovne speleološke tehnike,
orijentaciju na terenu te praktičn o primijenili znanje ste čeno
na predavanjima. Predavanja i demonstracije speleoloških
tehnika održali su: Antonio Mih a lić, Predrag Rade (SO
"Karlovac"), Hrvoje Cvita nović (SK "Ursus spelaeus), Ro-
man Ozimec (Hrvatsko biospeleološko društvo) , Nenad
Buzjak (SK "Samobor), Neven Šuica, Marina Trp čić (SK
"Ozren Lukić ", SO "Karlovac") i Jadran Lindić (SK "Ozren
Lukić ", SO HPO "Željezničar") . Sljedeći polaznici redovito
su prisustvovali predavanjima i terenima: Goran Puđa,
Dinko Gromes, Neven Korač, Karolina Novak, Josip Ivaniš, Maj a Spoj a, Helena Remenar i
Marko Drop uljić . Predstoji im provjera stečenog znanja pred s tručnim povjerenstvom te dodjela
stručnog naziva speleološki pripravni!<.
Sve informacije o narednoj speleološkoj školi zainteresirani mogu dobiti na adresi Kluba.

Posjet Veternici foto: Marina Tr pč i ć

50
ACTIVITIES OF SSK «OZREN
LUKIC» IN 2003
SSK «OZREN LU KIC» was
founded on December 16th
2002 at the Faculty of
Mining,Geology and Petroleum 16.12.2002 an der Fakultatfi.lr
Engineering in Zagreb.
Members ofthe club
immediately started working
and raising funds for the
necessary equipment. Soon
after that the club organized its
first speleological course. The
systematic exploration of Donje Hčhlenforschungs-Aktivitaten
Dubrave started and numerous
visits to many already known
speleolog ica l objects were
organized . We have also
participated in the exploration s methodischen Untersuchungen
of other caving associations.
The peak of our work in the
past year was the organization viele bekannte speleologische
of the speleological camp
«BRAC 2003». The other
significant activities were:
participation in the Gathering of anderer befreundeter Vereine
Croatian cavers in Ozalj,
participation in the 4th Contest
in Speleological Orientation in
Ogulin (Cave system Đulin
ponor-Medvedica) and in the
Project of Karst Eco-system
Conservation (KEC). Our work
in the forth coming year will be
partially supported by the
Ministry of Science and
Technology.
Preveo: Jadran Lindić
SSKOL-AKTIVITATEN IN
JAHR2003
Der Studenti sche
Hčhlenforschungsverein
«Ozren Lu kic» wurde am
Berg bau, Geologie und
Erdčlkunde in Zagreb
gegrOndet. Die erste wichtige
Aufgabe der Mitglieder bestand
darin, finanzielle Mittel
aufzutreiben, um die nčtige
AusrOstung fUr die geplanten
anzuschaffen.
Wir grOndeten die erste
Hčh l enforschungsschu l e,
fi ngen gleichzeitig mit
des Gebietes um Donje
Dubrave an und besuchten
Objekte.
Wir haben uns bereits
mehrmals an Expeditionen
beteiligt und nahmen an der
jahrlichen Versammlung
kroatischer
Hčhlenforschungsvereine in
Ozalj sowie am 4 .
Hčhlenforschungs­
Orientierungs-Wettkampf am
Hčhlensystem Djulin ponor-
Medvednica in Ogulin teil.
Hčhepunkt unserer
Jahresaktivitaten 2003 war die
Organisation und Durchfi.lhrung
des Hčhlenforschung - Camp
«Brac 2003» .
lnzwischen engagieren wir uns
auch fOr das Projekt zum
Schutz der Karstgebiete
(KEC). Ein ige der im nachsten
Jahr geplanten Projekte werden ·
durch das Ministerium fUr
Wissenschaft und Technologie
unterstotzt.
Prevela: Irena Trpč i ć
ATTIVITA DEL SS KOL NEL
2003.
ll Gruppo Speleolog ico
Universitario "Ozren L ukić" e
stato formate ii16.Dicembre
2002. Nel l' universitf di
geologia di Zagabria. l membri
del gruppo si sono subito dati
da fa re per raccogliere i fond i
ed acquistare il materiale
necessario.
Dopo breve tempo e stala
organizzato il primo corso
speleolog ico.
Abbiamo iniziato una ricerca
sistematica sul territorio delle
Donjih Dubrava e visite a
grotte gia note da soli e in
col laborazione con altri gruppi .
L'apice della nostra attivitf
annuale se e ottenuto con
l' organizzazione del campo
speleolog ico "Brač 2003".
Siamo stati presenti anche al
quarto radu no speleolog ico
"Ozalj 2003",
come alla quarta edizione
d'orientamento speleologico
ad Ogulin (Nel sistema ipogeo
Dulin ponor-Medvjednica).
ln oltre ci siamo associati al
progetto per la tute la delle
localitf carsiche (KEC).
Per le attivitf del prossimo
anno avremo l' aiuto del
Ministere per la scienza e
tecnologia.
Preveo: Denis Zandomenigo
 51

Pozivamo sve zainteresirane za sudjelovanje na speleološkoj

ekspediciji "Brač 2004" (1. - 15. kolovoza) da se jave
Organizacijskom odboru ekspedicije na adresu Kluba.

SRETNO!

UPUTE AUTORIMA ČLANAKA

Molimo potencijalne autore č l anaka da zbog lakšeg i kvalitetnijeg

prijeloma stranica svoj e članke ša lju napisane I SKLJUČ IVO u MS
Wordu, font ARIAL CE , veličin e 1O.
Fotografije, nacrti, grafičk i prikazi i sl. (u digitalnom obliku), moraju
biti rezolucije 300 dpi, veličin e do formata 85.
Materij ale slati na CD-u ili disketi, koje na zahtjev vraćamo.
Ukoliko članak ne sadrži fotografij e ili grafi čke priloge, tekst možete
poslati i e-ma ilom , na niže navedenu ad resu .

Adresa ured ništva:

Studentski speleološki klub "Ozren Lukić " ,
RGNF
Pierottijeva 6
1O 000 Zagreb
e-mail: speleosfera@net.hr
52

SPELEOLOGIJA U MEDIJIMA

-...-· SUBTERRANEA
CROATICA,
VJETRENICA
POGLED U DUŠU
speleološki časop i s,
ZEMLJE,
broj 1,
monografija,
ruj an 2003.,
Autori: Ivo Lu č i ć,
67 str.,
2003.god .,
205 x 298 mm,
322 str.,
meki uvez
230 x 280 mm,
I zdavač: Speleološki
polutvrdi uvez
klub .,Ursus
I zdavač: Ivo Lučić
Spelaeus", Karlovac

S PILA NAKOVANA
ILIRSKO SVETIŠTE NA
PELJEŠCU,
Autor: Tihomir
popularno-znanstvena
Kova če v i ć- Tih i,
publikacija,
lipanj 2003.,
Autori: Staša Forenbaher i
48 str.,
Timothy Ka iser,
168 x 236 mm ,
2003.god.,
meki uvez
138 str.,
I zdavač: Turistička
118 x 218 mm,
zajednica općine
meki uvez
Rakovica
I zd avač : V.B. Z. d.o .o., Zag reb

RAZNOLIKOST l
UGROŽENOST
NATURA
PODZEMNE FAUN E
CROATICA,
HRVATSKE,
časopis Hrvatskog
popu larno-znan stvena prirodos lovnog
publikacija, muzeja, At-10'/U 111t'.\'
Of nu CAVt: AUĐ IMl~tHIAl
Autori: S. Gottstein liOIA OI CI\'OJJIA
broj 11, suppl. 1.
M a točec i grupa
prosinac 2002.,
autora, 2002. god., 11 2 str., ' • J
82 str., 164 x 239 mm, '~·
213 x 303 mm ,
meki uvez,
tvrdi uvez na engleskom
I zdav ač: Ministarstvo
I z d avač : Hrvatski
zaštite okoliša i prirodoslovni muzej
prostornog uređe nj a
 53

SPELEOLOGIJA U MEDIJIMA

GEOGRAFSKI
HORIZONT,
stručno-metod i čk i SPE LEO'ZIN,
'"'10'%1ft
. . . . , . 0 \ . C f i H t ,."nG .. Zin

no. lb
časop i s, spe leološk i magazin.
1/2001, broj 16,
(godina XLVII), studeni 2003.god .,
2003.god ., 83 str., ~,. ; -1 ~
91 str., 205 x 298 mm , '~- ) ,
-r.
:'.·j../·.~·-·.-
170 x 240 mm, meki uvez

.. 4 .:
meki uvez I zdavač: Speleološko
I zdavač : Hrvatsko društvo .,Karlovac" ' 11' ·.- . l'
geografsko društvo, .. ,. ' ~· tl

Zag reb \ ~ -.. ~

IT~Ueor ~"
". TUAU

SPELEOLOG, SPELEOLOŠKA Speleološka ekspedicija

časopis za EKSPEDICIJA "RISNJAK 2002."
speleologij u.
RI SNJAK 2002".
2000-200 1,
" COROM,
(godi šte 48/49),
Autor:
2003.god.,
Nenad Buzjak,
119 str.,
2003. god.,
170 x 239 mm,
I zdavač:
meki uvez
I zdavač : Speleološki
odsjek HPD
@SKS Media -
Speleološki k lu ~
.. Samobor
®
Speleo loi ki klub " S•n1oboru
.. Že lj ez ni ča r"

,..........--y.~--.;;~:Q l iSTRU JA VA
SRCU NOSIN,
EUROCITY,
knj iga speleoloških
putna revija HŽ-a,
članaka i pjesama,
broj 3/2003 ,
Autor:
jesen 2003.god. ,
Drago Opaš i ć Billy
105 str.,
2003.god.,
208 x 290 mm,
119 str.,
meki uvez
130 x 200 mm ,
I z davač: Hrvatske
polutvrdi uvez
že ljeznice, Zagreb
I zdavač: Opć i na
(sadrži za nimljive
Cerovlje i
speleološke č l a n ke)
Speleološko dru štvo
.. Istra". Pazin
54

DESET NAJDUBLJIH JAMA ISTARSKE ŽUPAN IJ E

1. Jama kod Rašpora Rašpor -361 m
2. Jama Kobiljak Buzet -286 m
3. Ponor Breg i Pazin -273 m
4. Jama na Prkovini Žm inj -242 m
5. Martineška jama Buje -231 m
6. Semićka jama Ćićarija -224 m
7. Jama kod Rebića Marčane -207 m
8. Grabrovica Bederna -203 m
9. Podublog jama Marčane -202 m
10. Batluška jama Ćićarija -200 m

DESET NAJDUŽIH ŠPILJA ISTARSKE ŽUPANIJE

1. Ponor Bregi Pazin 2.055 m
2. Ponor Kolinasi Buzet, Roč 1.278 m
3. Jama kod Rašpora Rašpor 1.249 m
4. Špilja Piskavica Gologorica 1.036 m
5. Jama Kobiljak Buzet 540 m
6. Martineška jama Buje 480 m
7. Novačka špilja Dane 445 m
8. Izvor špilja Bačvice Grač i šće 440 m
9. Izvor špilja Čeri šnjevica Grdo selo 426 m
10. Ponor u Birbovoj dragi Račja Vas 400 m

Podatke prikupio i uredio: Hrvoje C vita n o vi ć, SK "Ursus spelaeus"

 t<OMTEH-GEO
Prodaja. disttibuclja i
održavanja:
- profesionalnih GPS i GIS
u re đaj a
- geodetskih instrumenatn
- softverskih pakete ZG geo~
deziju
- građevinski h instrumenata
- laserskih mjemih instrume-
nt'lta
- kompletnog geodetskog
pribora
i!iumarski mjerni instrumenti i
ptibor:
- visinomjer\
- GPS uređaji
• promjerkl'l
• kompasi. svrdla. dalekozori

KOMTEH-AUDIO/GSM
Prodajn, distribucija l
održavanje
- zvučnika i zvu čni čki h sustava
- audio komponenata i sustava
- nuto nudio opn~me
Audio • demo salon
Prodaja , montaža i servis:
-Motorola GSM telefona
- pribora za sve tipove GSM
telefona
VIP srebml partner
Ovlašteni MOTOROLA servis
za Republiku Hrvatsku

KOMTEH-RAD IO
Projektiranja i izgradnja:
- mobilnih radio sustava
• brodcasting sustava
- mikrovalnih radioveza
- trunklng sustava
Te hni č ki preg ledi i održavanje
radio postaja i 11tenskih
sustava
Namjenska proizvodnja audio,
radio i DGPS uređ aja
Prodaja radiokomunikacijske
opreme

Trg sportova 11, i Oi 22 Zagro b

COMM UNI CA TIO Nil]: Te l. : 01/3650· 451, 3650·450

KO%j rtH~J!
Fax: 01/3091 -027
E-mai l: g @komt h.l r
UR L: http://www.ko111toh .l11'
 fi ka ki,
TI SAK - UV EZ

~ design ' ,...

grafička priprema
• izrada grafičkih filmova i

formata 82.
već od
1000,00 kn
Veliki izbor
~ prospekti
katalozi
~plakati
+ T-shirt majica
Tisak na tekstil

knjige
ll blokovska roba
vizitke i dr.
..

Velika Gorica
,Nikole Tesle 88
TeL, 01/6230 7~3
Fax: 01/6252 536