I Z V J E Š TA J

O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU

ZVONIMIROVA 93
K.Č. 492671, 3372/2, K.O. SOLIN

Izvor. Google Earth 2017.

2017. ANDREJA NAĐANDER

Županija: Izvođač:
SPLITSKO DALMATINSKA KAUKAL . . . S
Grad: Voditeljica arh. istraživanja:
SOLIN A N , dipl. arh. i prof. pov.
Investitor: Zamjenik voditeljice:
V V , V K , prof. pov. i arh.
Z 93
Suradnici:
Nadležni konzervatori: T J , dipl. arh.
S D , viši stručni savjetnik
P S , mag. ing. geod.
S K , viša stručna savjetnica
M K , dipl. oec.
K S
A R

Predmet:
Z

Lokalitet:
ZVONIMIROVA 93
( k.č. 4926/1, 3372/2, k.o. Solin)

Vrijeme izvođenja:
, 2017 .

SADRŽAJ

UVOD 3

GEOGRAFSKE I POVIJESNE ZNAČAJKE LOKACIJE 3

METODOLOGIJA RADA 4

REZULTATI ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA I STRATIGRAFSKI ODNOSI 4

DISTRIBUCIJA NALAZA 8

ZAKLJUČAK 9

LITERATURA 9

PRILOZI NACRTNE DOKUMENTACIJE

 IZVJEŠTAJ O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU U SOLINU, ZVONIMIROVA 93 NA K.Č. 4926/1, 3372/2, K.O. SOLIN
UVOD
Predmetna lokacija Solin, Zvonimirova 93
nalazi se unutar šireg prostora bogatog antičkog,
srednjovjekovnog kao i prapovijesnog naslijeđa, čija
se baština istražuje preko 150 g. te je od iznimnog
nacionalnog i međunacionalnog, kulturno-povijesnog
značenja.
Zbog buduće montaže bazenskog objekta na
parcelama k.č 4926/1, 3372/2, k.o. Solin, koje se nalaze
u zoni B, arheološke zaštićene zone Solina registrirane
u registru Ministarstva kulture Republike Hrvatske
(Z-3936), predan je zahtjev tvrtke Kaukal d.o.o., Fra
Luje Maruna 1, Split (u ime naručitelja, Vjekoslava
Vučičića, Zvonimirova 93, 21210), za dobivanje dozvole
za arheološko zaštitno istraživanje na navedenim
zemljišnim česticama. Rješenjem Ministarstva kulture
Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorskog odjela u Trogiru (klasa: UP/I- 612-
08/17-08/0642, Urbroj: 532-04-02-16/2-17-2) izdaje
se odobrenje tvrtki Kaukal d.o.o. za zaštitno arheološko
iskopavanje na predmetnim zemljišnim česticama (k.č
GEOGRAFSKI POLOŽAJ I POVIJESNE ZNAČAJKE LOKACIJE
Predmetna lokacija nalazi se istočno od
magistralne ceste za Klis, a omeđena je većim
komunikacijama; Zvonimirovom ulicom na istoku, Ulicom
dr. Franje Tuđmana na sjeveru, te javnim parkiralištem na
jugu. Dakle, radi se o prostoru smještenom točno unutar
novog prstena istočnih bedema antičke Salone (urbus
nova orientalis). Istočni bedemi su zbog lakše obrane od
prijetećih barbara pratili tok rijeke Jadro, a nastali su za
cara Marka Aurelija. Tijekom burnih povijesnih vremena
učestalo su obnavljani i nadograđivani. Danas su vidljivi
sjeveroistočni dijelovi bedema građeni od masivnih
kamenih blokova, dok je na dijelu istočnih bedema nastao
stari put za Klis, danas Zvonimirova ulica.
Neposredno u blizini lokaliteta, zapadno od
Zvonimirove ulice, uz samu rijeku i istočne zidine
rimskoga grada. nalazi se kompleksni lokalitet Gradina.
Radi se o crkvi neobična tlocrta, koja je sagrađena za
vrijeme bizantskog cara Justinijana, na ruševinama
rimskoga doba. U 10. ili 11. stoljeću crkva je bila
popravljena, obnovljena i pregrađena. Danas se na tom
mjestu nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde koju je po
nekim autorima (F. Bulić i Lj. Karaman) podigao splitski
nadbiskup Ugolino de Mala Branca (1349.-1388.) radi
obrane Splita od Klišana. Druga teorija (L.Katić) govori
kako su utvrdu u XVI. stoljeću sagradili Turci za opsade
Klisa, da spriječe dovoz pomoći Klisu preko Solina.
Širi prostor Solin-centar istražen je 1979. g.,
različitim arheološkim metodama (Prilog 4). Tada se zbog
započete stambene izgradnje i radi donošenja smjernica
budućeg urbanog razvoja i izgradnje ovog dijela grada
Solina, a cilju utvrđivanja arheoloških odnosa istražila
manja površina. Rezultati ovih istraživanja, kao i
istraživanja provedenih na prostoru Bilankuše 1968. g.,
ukazali su na postojanje dva izgrađena kompleksa, na
3
4926/1, 3372/2, k.o. Solin). Financijska sredstva za
izvođenje zaštitnih arheoloških istraživanja osigurana
su od strane naručitelja. Istraživanja su provedena u
studenom 2017. g. pod vodstvom Andreje Nađander,
dipl. arh. i prof. pov. te zamjenika Vedrana Katavića, prof.
pov. i arh. Nacrtnu i foto dokumentaciju izradili su Marin
Kraljev dipl. oec, Petar Sapunar, mag. ing. geod. i Ante
Radovčić. Ekipu koja je obavila izičko ručno uklanjanje
slojeva sačinjavali su Paulo Begić, Mijo Juričević, Jozo
Matijević, Elvis Milavić; svi zaposlenici tvrtke Kaukal
d.o.o.
Pronađeni pokretni arheološki nalazi primarno
su obrađeni i dokumentirani, te po potrebi konzervirani
na Odjelu za restauraciju i konzervaciju Umjetničke
akademije u Splitu. Svi pokretni nalazi, uz primjerak
izvještaja i dokumentaciju privremeno će biti pohranjeni
u Arheološkom muzeju u Splitu, sukladno Pravilniku o
arheološkim istraživanjima i pripadajućem predmetnom
Rješenju nadležnog konzervatorskog odjela.
sjeveroistočnom i jugozapadnom dijelu. Ovi kompleksi
međusobno su odvojeni većom sterilnom zonom,
kojom je vjerojatno protjecao rukavac Jadra. Prilikom
istraživanja na Bilankuši 1968 g. opisana je stratigrafska
situacija u jednoj od bušotina; do oko 0.50 m je humusni
sloj zemlje koji se obrađivao, od 0.50- 1 m pojavljuje se
sloj zemlje pomiješan sa kamenom, ostacima keramike i
šuta, od 1-1.5 m sloj gline i oblutaka, a od 1.5 m pojavljuje
se voda.
Pored toga na jugozapadnom prostoru, u tzv.
Sektoru II, koji se nalazi sjevernije od predmetne lokacije
pronađeni su ostaci arhitektonskih cjelina de iniranih kao
rimski termalni kompleks i starokršćanska bazilika (Prilog
4). Ove arhitektonske komplekse čine brojni sačuvani
zidani ostaci arhitekture sa prostornim cjelinama
različitih funkcija i faza urbanog razvoja istočnog dijela
antičke Salone. Pojedinim termalnim prostorijama i
objektima pripadaju vrijedni podni mozaici. Dijelovi
velike trobrodne starokršćanske bazilike (Bazilicae
orientalis), nastale na termalnom kompleksu, poznati su
od vremena F. Bulića. Ova građevina nastala u 5. odnosno
6. st., sa svojim manjim apsidalnim dijelom nalazi se na
sjeveroistoku predmetne lokacije.
Razvojem grada na širem istočnom prostoru,
posljednjih desetljeća provedena su brojna arheološka
istraživanja prilikom kojih su registrirane brojne
arheološke i geološke strukture te njihovi odnosi. Nešto
istočnije od predmetne lokacije, u blizini arheološkog
lokaliteta Šuplje crkve, nedestruktivnim arheološkim
metodama pokušao se utvrditi nekadašnji tok rijeke
Jadro.
Tom prilikom registrirani su brojni geološki
odnosi, nastali riječnim tokom i njenim plavljenjem. Ovi
hidrografski odnosi uvjetovali su izgled i razvoj grada.
 IZVJEŠTAJ O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU U SOLINU, ZVONIMIROVA 93 NA K.Č. 4926/1, 3372/2, K.O. SOLIN

Obzirom na rezultate arheoloških istraživanja provedenih
2007. g. na novom mostu preko rijeke Jadro, čini se kako
je djelomična regulacije korita rijeke Jadra izgrađena
nakon sredina 3 st. Tom prilikom su pronađene brojne
rimske spolije korištene za regulaciju i smjer desne obale
rijeke, kao i višeslojni geološki odnosi pijeska i sedre.
Sistematski prikupljeni podaci dobivani brojnim
istraživanjima omogućuju nam cjelovitije spoznaje i
smjernice o povijesnom izgledu i razvoju grada Solina.1

METODOLOGIJA RADA
Istraživanje koje je studenom 2017. izvršila
tvrtka Kaukal d.o.o. iz Splita, u Solinu na k.č. 4926/1 i
3372/2 obuhvatilo je rov koji odgovara veličini jame
za montažu bazena prema projektnoj dokumentaciji,
dužine 10 m, širine 6 m i prosječne dubine od 0,8 – 2 m,
ukupne površine 60 m² (Prilog 1-3). Tijek istraživanja je
dokumentiran terenskom dokumentacijom, fotoaparatom,
a dokumentiranje i pozicioniranje arheoloških tvorevina
je obavljeno pomoću GPS uređaja Stonex S9III GNSS i
elektroničkog mjernog geodetskog instrumenta – totalne
stanice Leica 407 u HTRS 96 projekciji. Također, samo
istraživanje, pojedine stratigrafske jedinice, nalazi i nalazi
uzoraka, su osim geodetskom napravom dokumentirani i
digitalnim fotoaparatom Canon SX60 HS.
Tijekom i nakon istraživanja vođena je terenska
dokumentacija:
• Terenski dnevnik u kojem su opisani svakodnevni
zahvati uvjetovani trenutačnom situacijom na terenu
(meteorološke prilike, broj radnika, diplomiranih
arheologa, način iskopavanja).
• Nacrtna dokumentacija koja uključuje odgovarajuće
tlocrte, presjeke i poglede stratigrafskih jedinica u
odgovarajućem mjerilu. Nacrtna dokumentacija je
bazirana na izradi geo – referenciranih fotogra ija uz
pomoć GPS mjernog instrumenta.
• Popis stratigrafskih jedinica: jedinični popis u obliku
formulara u kojem se posebno izdvaja svaka uočena
promjena slojeva i struktura na lokalitetu koja se
može relativno kronološki pozicionirati, bilo da
je nastala antropogenim ili eološkim djelovanjem
s pripadajućim apsolutnim visinama. Tijekom
istraživanja registrirana je 21 stratigrafska jedinica.
Svi pojedinačni i skupni pokretni arheološki
nalazi su evidentirani kroz obrasce:
• Popis nalaza (N 1- N 12): nalazi ulomaka keramičkih
posuda i ulomaka građevinske keramike; keramika je
primarno obrađena, popisana i opisana.
• Popis posebnih nalaza (PN 1 – PN 12): nalazi ulomaka
keramike i metala s osebujnim karakteristikama
na temelju kojih se predmet smješta u određenu
kulturnu skupinu ili razdoblje.
• Popis uzoraka (U 1 – 3), sakupljeni su uzorci
životinjskih kostiju za analizu kao i ulomci metalne
troske i kamena.

REZULTATI ARHEOLOŠKOG ISTRAŽIVANJA I STRATIGRAFSKI ODNOSI

Svrha zaštitnog arheološkog
istraživanja na k.č. 4926/1 i 3372/2 u
Solinu je utvrđivanje arheoloških slojeva i
struktura prilikom iskopa jame za montažu
bazenskog objekta. Prilikom dolaska na
lokaciju izvedeni su pripremni radovi za
iskop građevinske jame (Slika 1). Strojnim
iskopom odstranjen je sloj betona i recentni
slojevi neposredno ispod. Hodna je
površina bila prekrivena tankim betonskim
slojem i opločanjem koji je prethodno
iskopu razbijen, stoga je površina bila
prekrivena ostacima razlomljenog betona.
Neposredno ispod recentnog sloja nalazila
se rahla tamnije sivkasto – smeđa prahovite
glina s primjesama ulomaka recentne opeke
te lomljenog kamena i betona, debljine 0,20
m (SJ 1, 6,92 m n.m.). Ispod nje se nalazi
sličan žućkasto smeđi sloj prahovite gline
s primjesama manjeg lomljenog kamena
te ulomaka opeke, debljine 0,50 m (SJ 2,
6,6 m n.m.). Sloj SJ 2 nalazi se nad izrazito Slika 1. Zatečena situacija na predmetnoj lokaciji

Preuzeto iz izvještaja tvrtke Kaukal d.o.o, autora Tomislava Jerončića, Solin – Centar, Izvještaj o zaštitnom sondažnom istraživanju.
1

4
 IZVJEŠTAJ O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU U SOLINU, ZVONIMIROVA 93 NA K.Č. 4926/1, 3372/2, K.O. SOLIN
tamnije sivim slojem prahovite gline (vidljiv u sjevernom
i zapadnom pro ilu) s primjesama manjeg lomljenog
kamena, žbuke, građevinske keramike, ulomaka
keramičkih posuda, stakla i metala (SJ 3, 6,18 m n.m.),
debljine 0,15 – 0,30 m. SJ 3 se nalazi nad žuto – smeđim
kompaktnim slojem (SJ 4, 5,98 m n.m.) prahovite gline s
tragovima gara i ulomaka keramike, debljine 0,10 – 0,15
m, na čijoj su površini vidljive ukopane tvorevine u obliku
jama. Sloj SJ 4 nalazi se nad svjetlije žuto – smeđim slojem
prahovite gline bez nalaza koji čini geološku osnovu (SJ
18, 5,7 m n.m.);(Slika 2; Prilog 5).
Slika 2. Sjeverni pro il rova s vidljivim stratigrafskim odnosima
Slika 3. Zapuna ukopa jame za stup SJ 12/13
Slika 4. Zapuna ukopa jame za stup 10/11
5
Analizom keramičkog materijala i opservacijom
na terenu ustanovili smo 4 faze funkcioniranja na
prostoru predmetnog istraživanja. Prva faza je nastanak
geološke osnove koja se sastoji od kompaktne prahovite
gline s sporadičnim ulomcima sedre koji su mogli nastati
djelovanjem riječnih tokova i plavljenjem rijeke Jadro (SJ
18). Nakon toga slijedi rimskodobna faza unutar koje je
na površini sloja SJ 4, koji je sličnog sastava i boje kao i
geološka osnova, uočeno i registrirano 4 ukopa nepoznate
namjene. Svi su zapunjeni izrazito tamnijom sivkasto,
smeđom prahovitom glinom s primjesama lomljenog
kamena, nalazima keramike i žbuke, te životinjskih kostiju
i ulomcima opeke. Dva manja kružna ukopa (SJ 10/11 i
12/13, 5,83 – 5,85 m n.m.) nalazila su se na južnom dijelu
rova i vjerojatno su ostaci ukopa za drvenu konstrukciju
(Slika 3, 4; Prilog 5).
Uz sjeverni pro il rova uočena je kamena
struktura (SJ 5, 8) građena od lomljenog pločastog i
nepravilnog kamena složena linijski u dva reda bez
vezivnog materijala (Slika 5, 6; Prilog 6). Struktura se nalazi
Slika 5. Struktura SJ 5, nad zapunom SJ 6 unutar ukopa SJ 7
Slika 6. Struktura SJ 8 nakon odstranjivanja prvog sloja kamena SJ 5
 IZVJEŠTAJ O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU U SOLINU, ZVONIMIROVA 93 NA K.Č. 4926/1, 3372/2, K.O. SOLIN

na zapadnom rubu ukopa SJ 7 nad zapunom SJ 6 (5,86 konkavnih i stepenastih stijenki i nepravilnog dna,
m n.m.), koja se sastojala od tamnije sivkasto –smeđe dimenzija 2,3 x 2,4 x 0,3 -0,5 m te se prostire van istražnog
prahovite gline s tragovima 10% gara i primjesama polja prema zapadu (Slika 8). Keramički materijal pronađen
lomljenog kamena manjih dimenzija, ulomcima žbuke unutar zapuna jama većinom su ulomci amfora među
i nalazima ulomaka keramičkih posuda,
stakla, životinjskih kostiju,mramornih oplata
i metala. Zapuna SJ 6 djelomično je uništena
iskopom jame za sabiranje otpadnih voda
iz kućanstva koja se nalazila u zapadnom
dijelu rova. Među nalazima iz zapune jame
SJ 6 nalazi se i ulomak mramora s uklesanim
slovima AN (PN 4), vjerojatno dio natpisa
sa uništenog obližnjeg kasnoantičkog
objekta. Ukop jame SJ 7 je ovalnog tlocrta,
kosih stijenki i zaobljena dna, orijentiran
sjever - jug, dimenzija 2,25 x 1,56 x 0,7 m
te se širi van istražnog polja prema sjeveru.
Prema karakteristikama zapune jama je
otpadnog karaktera i zatrpana je rastresitim
otpadnim materijalom (lomljenom opekom,
keramikom, staklom, metalom i kamenom).
Sličan ukop nalazio se u jugozapadnom
uglu rova (SJ 16/17). Ukop SJ 17 (Slika 7;
Prilog 5) bio je zapunjen tamnije sivkasto
smeđom prahovitom glinom (SJ 16, 5,6 m
n.m.) pomiješanom s većom koncentracijom
manjeg lomljenog kamena i nalazima
keramike, metala, stakla i sitnih ulomaka
žbuke. Ukop je ovalnog tlocrta, nepravilnih Slika 7. Ukop zapune SJ 16

Slika 8. Položaj ukopanih tvorevina unutar istražnog polja (pogled prema zapadu)

6
 IZVJEŠTAJ O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU U SOLINU, ZVONIMIROVA 93 NA K.Č. 4926/1, 3372/2, K.O. SOLIN
kojima u najvećoj mjeri Amfore tipa Spatheion koje se u
literaturi se spominju kao amfore vretenastih tijela i malih
ručki. Taj tip amfora proizvodio se od 4. do 7. stoljeća na
području današnjeg Tunisa, a rasprostranjene su diljem
istočnog, središnjeg i sjevernog Mediterana. Korištene su
za prijevoz ulja, maslina, ribljih umaka i vina. Ukopi SJ 17,
13, 11 i 7 pronađeni unutar istražnog rova zapunjeni su
kasnoantičkim keramičkim materijalom ite su vjerojatno
nastali u tom periodu ili u razdoblju negacije prostora i
kasnoantičkih objekata.
Nakon kasnoantičke faze funkcioniranja prostora
slijedi kasno antički negacijski period koji se očituje
tamnijim sivkastim slojem debljine 30 cm (SJ 3) bogatim
keramičkim materijalom iz rimskodobnog perioda.
Slijedi faza nasipavanja i recentnije gradnje (vidljivih
Slika 9. Južni pro il rova s vidljivom recentnom kanalizacijskom cijevi
Slika 10. Zapadni pro il rova s vidljivim recentnim nasipnim slojem
7
u zapadnom, južnom i istočnom pro ilu) te provođenje
infrastrukturnih instalacija u nedavnih periodima
ljudske prošlosti, koji se očituju ukopom recentne cijevi
vidljivim u južnom pro ilu, recentnim salonitnim cijevima
vidljivima prilikom iskopa u jugozapadnom dijelu rova te
betonskim šahtom (SJ 19/20) u jugozapadnom uglu rova,
koji je djelomično uništio zapunu jame SJ 16/17 (Slika 9).
Na istočnom dijelu rova odstranjena je recentna kamena
struktura površine 15 m², koja je imala funkciju sabirnice
otpadnih voda iz kućanstva. Struktura je bila ukopana
u zemlju u visini od 1 m. Neposredno uz ukop za šaht
nalazio se žućkasti prahoviti sloj unutar kojega se nalaze
ulomci žbuke i opeke vidljiv u istočnom pro ilu rova (SJ
21, 6,79 m n.m.) (Slika 10). Ovoj fazi pripadaju i slojevi SJ 1
i 2.
 IZVJEŠTAJ O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU U SOLINU, ZVONIMIROVA 93 NA K.Č. 4926/1, 3372/2, K.O. SOLIN
DISTRIBUCIJA NALAZA
Na lokalitetu je prikupljena manja količina
pokretnog arheološkog materijala. Riječ je o 12 nalaza,
12 posebnih nalaza te 3 uzorka.
U popisu nalaza šest je nalaza keramičkih
ulomaka i amfora, tri nalaza staklenih ulomaka i
mozaičkih kockica, dva nalaza metala i jedan nalaz
kamenih mozaičkih kockica. Najbrojniji ulomci su
ulomci različitih antičkih keramičkih posuda i amfora
kojih ima sveukupno 140 od čega je 7 ulomaka tijekom
obrade prebačeno u popis posebnih nalaza. Svi su ulomci
(N 1, N 3, N 6, N 7, N 8 i N 10) oksidacijski pečeni tako
da vanjska boja stijenki varira od svijetlonarančastih
do tamnocrvenkastih i smećkastih tonova, a ulomci
sa ostacima bijelog premaza mogu se odrediti kao
sjevernoafričke amfore. Stakleni ulomci (N 2, N 4 i N
9) su zelenkaste i bijelkaste boje i dijelovi su različitih
staklenih posuda dok su prikupljene mozaičke kockice
od staklene paste zelene i plave boje. Nalazi metala (N 5 i
N 11) podrazumijevaju korodirane željezne čavle te jedan
ulomak željeznog predmeta nepoznate namjene. Ulomak
četvrtastog kamena s mogućom površinskom obradom i
mozaičke kockice čine jedini nalaz kamena (N 12).
Slika 11.
11 Ulomak uljanice,
uljanice PN 6 (foto: T.
T Jerončić)
Slika 12. Ulomak uljanice, PN 7 (foto: T. Jerončić)
8
Većinu posebnih nalaza čine keramički ulomci
izdvojeni iz postojećih nalaza (PN 6 i PN 7 iz N 3, PN 8 i
PN 9 iz N 6, PN 10, PN 11 i PN 12 iz N 7). PN 6 je ulomak
uljanice od koje je sačuvan dio ramena i diska na kojem je
prikaz velike rozete sa gustim laticama i vrlo je vjerojatno
riječ o svjetiljki sa više nosova i zakržljalim volutama
(2. - 4. st.); (Slika 11) PN 7 je također dio uljanice od koje
sačuvana pločasta drška sa kanelurom, dio ramena sa
ukrasom volutica te dio diska sa četverokutom. S obzirom
na dršku i oblik ramena može se sa sigurnošću reći da
je to kruškolika svjetiljka sa drškom koje se javljaju u 4.
st. (Slika 12). Ostali posebni nalazi keramike su PN 8, PN 9,
PN 10, PN 11 te PN 12 - svi su su odreda fragmentirane
amfore tipa spatheion 1(Slika 13). U amforama ovog tipa
prenosile su se najvjerojatnije konzervirane masline, a
moguće i vino te riblji umak. Potječu iz sjeveroafričkih
radionica (na prostoru današnjeg Tunisa) tijekom 4. i
5. st. U posebnim nalazima osim keramičkih ulomaka
popisana su i dva nalaza brončanih novaca (PN 1 i PN 3),
luk brončane ibule manjih dimenzija (PN 2) te željezni
ključ (PN 5). Nakon restauracije možda će se vidjeti
prikaz na aversima odnosno reversima pa će se moći
Slika 13. Ulomak amfore, PN 9 (foto: T. Jerončić)
 IZVJEŠTAJ O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU U SOLINU, ZVONIMIROVA 93 NA K.Č. 4926/1, 3372/2, K.O. SOLIN

pobliže vremenski odrediti. Jedini posebni nalaz kamena

je PN 4. Riječ je o konstruktivnom ili dekorativnom
arhitektonskom elementu na kojem je unutar blago
udubljene kartuše bio uklesan natpis od kojeg su ostala
sačuvana samo slova A N (Slika 14).
Na lokalitetu su prikupljena i 3 uzorka; U 1
(životinjske kosti), U 2 (željezna troska) te U 3 (mramor
četvrtastog oblika).
Kad bi se gledalo kroz prizmu stratigrafskih
jedinica onda u količini prikupljenog arheološkog
pokretnog materijala prednjače SJ 6 (N 3, N 4, N 6, N 9,
PN 4, PN 6, PN 7, PN 8, PN 9, U 2, U 3), SJ 3 (N 1, N 2, N 5,
N 12, PN 1, PN 2, PN 3, U 1) te SJ 16 (N 7, PN 10, PN 11, PN
12). Iz SJ 9 su N 10, N 11 te PN 5 dok je u SJ 12 pronađen
samo N 8.

Slika 14. Ulomak kamena sa natpisom, PN 4 (foto: T. Jerončić)

ZAKLJUČAK

Provedenim zaštitnim arheološkim Kako je ovim prostorom tijekom duže geološke

istraživanjima na spomenutim zemljišnim česticama
nisu pronađeni nepokretni arheološki ostaci arhitekture.
Obzirom na lokaciju unutar istočnih bedema antičke
Salone uz neposrednu blizinu znanih i značajnih
arheoloških lokaliteta poput Gradine te velike
starokršćanske trobrodne bazilike nastale na ranijem
termalnom kompleksu, koja se nalazi u neposrednoj
blizini, takvi rezultati donekle iznenađuju. Pronađene su
arheološke tvorevine zapunjene većinom kasnoantičkim
materijalom. Moguće je da su u blizini starokršćanske
bazilike funkcionirali manji drveni objekti povezani
s pronađenim tvorevinama ili su one tragovi njihove
devastacije. Preliminarnom obradom arheološki
pokretnih nalaza utvrđeno je funkcioniranje prostora u
razdoblju 4 i 5 st.
povijesti prolazio riječni tok manjeg pritoka rijeke
Jadro, što je uzrokovalo plavljene odnosno stvaralo
prostor nepovoljan za građevne djelatnosti. Zatečeni
odnosi ukazuje na kulturo arheološku i geološku
cjelovitost i kontinuiranu naseljenost šireg prostora u
vrijeme prapovijesti i antike. Obzirom na dosadašnje
spoznaje dobivene geološko arheološkim istraživanjima
šireg prostora, kao i na pronađene pokretne nalaze za
pretpostaviti je kako je djelomična regulacija riječnog
toka, mogla uzrokovati novu fazu urbanističkog razvoja
ovog istočnog dijela antičke Salone.
Obzirom na rezultate ovih istraživanja, eventualna
izgradnja planiranog objekta sukladna idejnom projektu
ne bi uzrokovala devastaciju nepokretnih arheoloških
ostataka, koji su na ovoj lokaciji u potpunosti izostali.

LITERATURA

• J. Jeličić-Radonić Salona istočni bedemi / Zvonimirova ulica,Hrvatski arheološki godišnjak 2/2005, str. 386-387
Zagreb, 2006

• T. Jerončić, Solin Centar, Izvještaj o zaštitnom sondažnom arheološkom istraživanju, Kaukal d.o.o., lipanj-srpanj
2010.g.

• G. Skelac, Solin –Gospin otok, str. 488-490, H. Nodilo, Solin-novi most na Jadru, str.490-492, Solin-Zvonimirova
ulica str. 498-501, B. Mušić, Solin-staro korito Jadra str.492- 497, Hrvatski arheološki godišnjak 4/2007, Zagreb,
2008

• Solin centar, istraživanja 1979, Arheološki muzej u Splitu, Zavod za zaštitu spomenika Kulture-Split, Split, 1979

• M.Bonačić Mandinić, Rimski carski novac u stalnom postavu Arheološkog muzeja u Splitu, Split 2008.

• Grupa autora, Trasparenze imperiali. Vetri romani dalla Croazia, Milano 1998.

9
IZVJEŠTAJ O ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM ISTRAŽIVANJU U SOLINU, ZVONIMIROVA 93 NA K.Č. 4926/1, 3372/2, K.O. SOLIN

PRILOZI NACRTNE DOKUMENTACIJE