ARHEOLOGIJA

PODMORSKO ARHEOLOKO NALAZITE U PREDJELU SPINUT U SPLITU

UDK: 904 (497.5 Split) "652" Primljeno: 14. XI. 2007. Izvorni znanstveni rad Mr. sc. IRENA RADI-ROSSI Hrvatski restauratorski zavod Odjel za podvodnu arheologiju Cvijete Zuzori 43 10000 Zagreb, HR

Podmorsko arheoloko nalazite na podruju splitskoga Spinuta otkriveno je polovicom 20. stoljea. Rezultati zatitnih istraivanja zapoetih 2006. godine potvruju kako je rije o zanimljivom nalazitu iz antikog vremena na kojemu je, usprkos dugogodinjoj devastaciji, preostalo jo mnogo znaajnih arheolokih nalaza. Kljune rijei: podvodna arheologija, antika, amfore, gospodarski kompleks

Godine 1958. u plitkome moru jednoga od najposjeenijih splitskih kupalita, pred veslakim klubom Gusar, jaka je nevera otkrila skupinu amfora koje su do tada bile skrivene pod morskom travom i tankim naslagama mulja. Nekolicina mladia zainteresiranih za podmorje rukama je dovrila djelo prirode i na karetu s balinjerama do Arheolokog muzeja dogurala nekoliko primjeraka.1 aka novia bila je nagrada za njihov trud, a lanak u Slobodnoj Dalmaciji popratio je i pohvalio njihovu akciju. Nedavno preminuo Bojan Pel, jedan od pionira autonomnog ronjenja u Hrvatskoj, vrstan ronilac, a poslije i kustos u Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu, nalazio se u skupini koja se prva zainteresirala za spinutsko podmorsko nalazite, te je s prijateljem Lukom Gjakunom zapoeo vaenje nalaza. Hrvatska se podvodna arheologija 351

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

u to vrijeme tek raala zahvaljujui izoliranim akcijama pojedinaca, ponajvie na krajnjem jugu i sjeveru hrvatske obale. Na podruju Splita ona jo nije imala svojih zagovornika pa su mladi entuzijasti nastavili svoj amaterski rad jo nekoliko sljedeih godina. Slobodna Dalmacija pratila je njihove akcije i tako jedina zabiljeila osnovne podatke o prvim "podmorskim istraivanjima" u Spinutu (sl. 1).2 Pri pogledu na okrugle predmete koji su virili iz mulja mladi su ronioci najprije pomislili na mine, ali ih je jedan razbijeni primjerak ubrzo uvjerio kako je rije o keramikim posudama. Akcije vaenja bile su mukotrpne i dugotrajne. Ronjenjem na dah jednu je amforu trebalo lopatama otkopavati itav dan, a katkad i dva, kako bi se doseglo i oslobodilo grlo. Posueni amac posluio je za sloeni postupak vaenja nalaza, koji bi kratkim konopom bio privezan za pramac, a potom uspravljen na morskom dnu zahvaljujui teini suradnica i suradnika prebaenih na krmu plovila. Uz puno truda amfore su premjetane u plie more, pranjene od muljevitog sadraja i napokon bez veih potekoa vaene na obalu, uz komentare znatieljnih kupaa. Imajui na umu kako je rije o velikim i tekim posudama kapaciteta oko 70 litara, razumljiv je napor koji je za njihovo vaenje trebalo u ono vrijeme uloiti. Poueni lancima iz stranih ronilakih asopisa, mladii su amfore desalinizirali u kadi i pomou plastinih vrea usporavali proces njihovoa suenja, to je desetak godina kasnije omoguilo Nenadu Cambiju da proui i interpretira ouvane nalaze. Naime, kako u poetku amfore sa Spinuta nisu izazvale gotovo nikakvo zanimanje strunjaka, Bojan i Luka ubrzo su se ostavili toga posla, ali se na nalazite sjatilo mnogo onih koji su pomislili kako e na njemu brzo i lako zaraditi. Nepaljivo tretirane amfore raspadale su se, meutim, u sitne komade i tako zauvijek nestajale, pa ni jedan od kasnije izvaenih nalaza nije stigao u ruke strunjaka. Sedamdesetih se godina procjenjivalo kako je s nalazita odneseno pedesetak amfora, a koliko je taj broj porastao do kraja stoljea, danas nije mogue procijeniti. Polovicom ezdesetih godina, zalaganjem Mladena Nikolancija, tada ravnatelja, te Nenada Cambija, tada kustosa Arheolokog muzeja u Splitu, zapoelo je zanimanje za podvodnu arheoloku batinu splitskoga podmorja.3 Spinutski su nalazi u poetku naveli strunjake na pomisao kako je rije o brodolomu s teretom hispanskog ulja u globularnim amforama poznatima pod nazivom Dressel 20.4 No, poetna se interpretacija promijenila nakon probnog istra352

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

ivanja provedenog godine 1974., kad je utvreno kako je rije o priobalnoj konstrukciji za iju su izradu, uz ve spomenute, iskoritene i sjevernoafrike cilindrine amfore tipa Tripolitana I.5 U sondi povrine 4 x 2,5 m pronaeno je sveukupno etrnaest veinom oteenih amfora, od kojih je est pripadalo prvom, a ostatak drugom uoenom tipu.6 Amfore su bile poloene u dva sloja, od kojih se donji sastojao iskljuivo od sjevernoafrikih, a gornji od hispanskih primjeraka. Meu amforama pronaeni su i ulomci buke te otpadnoga keramikog, kotanog i raznorodnoga graevinskog materijala. Primijeeni su i tragovi iblja, koje je vjerojatno bilo iskoriteno za uvrenje konstrukcije protumaene kao uobiajeni rimskodobni pokuaj drenae movarnog terena.7 Iako vrlo skromnog obujma, zatitno je istraivanje omoguilo prije svega ispravnu interpretaciju, ali i pokazalo kako, usprkos nestrunom vaenju nalaza, u moru preostaje jo mnogo arheolokog posla. Nenad Cambi, prvi i jedini struni istraiva Spinuta u 20. stoljeu, u nekoliko se navrata pozabavio analizom izvaenih hispanskih i sjevernoafrikih amfora, te obradio postojee peate i ostatke bojanih natpisa na ulomcima i cjelovitim primjercima tipa Dressel 20.8 Repertoar peata na rukama amfora iz splitskoga muzeja i privatnih zbirki obuhvaao je sljedee natpise: SAXO FERR, FSF.A.QVA, SCOROBRES, OC.PA, SPERATVS, A[I].FF i L/P/.M.S,9 od kojih je veina upuivala na poznata radionika sredita rimske provincije Betike te na datiranje u 2. stoljee posl. Kr. Na jednoj amfori s peatom SCOROBRES primijeen je i grafit proitan kao SECVM,10 a od bojanih natpisa ouvala su se uglavnom pravokutna polja koja su ukazivala na njihovo postojanje. Samo jedna bojana oznaka XCV odoljela je djelovanju vremena i mora.11 Usprkos trudu istraivaa nalazite je desetljeima ekalo na zasluenu pozornost arheologa i tek u 21. stoljeu ponovno je postalo predmetom zatite podmorske arheoloke batine. Iako nadomak sreditu grada, na vrlo frekventnom podruju i u izrazito plitkome moru, ono nikada nije potaklo zanimanje gradskih struktura ni nadlenih strunih institucija. Tek ponovno kopanje i bespravno odnoenje nalaza na koje su godine 2002. upozorili ronioci Podvodnoistraivakog kluba Mornar iz Splita, nakon to su i ranijih godina bezuspjeno nastojali zainteresirati javnost za istraivanje,12 potaknulo je postavljanje zatitnih eljeznih mrea na glavnu koncentraciju amfora te nastavak 353

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

zatitnog istraivanja s ciljem utvrivanja rasprostranjenosti nalaza, debljine i sastava kulturnoga sloja. U meuvremenu izgled se obale promijenio, dio je nasut i betoniran, pa zbog izmijenjenog izgleda krajolika nije bilo mogue utvrditi toan poloaj prije izvaenih nalaza. Obrisi nalazita bili su vrlo jasno uoljivi na nekoliko zranih fotografija snimljenih 2005. godine (sl. 2).13 Stoga je, uz podrku Konzervatorskog odjela u Splitu, Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda zatraio od Ministarstva kulture RH financijska sredstva potrebna za ponovno pokretanje zatitnih istraivanja ostvarenih tijekom 2006. i 2007. godine.14 Uklanjanje zatitnih mrea, intenzivan pregled terena i oznaavanje povrinski vidljivih nalaza predstavljali su poetak akcije, koja se, zahvaljujui logistikoj podrci Veslakoga kluba Gusar i Podvodnoistraivakog kluba Mornar, odvijala bez potekoa. U povrinskom sloju primijeena je i oznaena linija razgranienja antike priobalne konstrukcije i okolnoga pjeskovitog morskog dna. Uz unutranji rub u sjeverozapadnom dijelu nalazita uoeno je nekoliko drvenih pilona, a s vanjske strane i skupina tanjih drvenih kolaca. Intenzivnim pregledom terena obiljeeno je i podruje vee koncentracije povrinskih keramikih nalaza sa zapadne strane konstrukcije, a oznake su postavljene i na vidljive trbuhe amfora koji su 2002. i 2003. bili pokriveni zatitnim mreama. Pregledom terena, nastavljenim i tijekom podmorskog iskopavanja, otkriveni su komad stupa te ulomak etvrtaste kamene urne, koji su leali izvan konstrukcije, nedaleko od dananje obale u jugozapadnom dijelu nalazita. Meu keramikim povrinskim nalazima prikupljeni su uglavnom ulomci antikoga graevinskog materijala, ulomci razliitih tipova amfora i grubljega keramikog posua te jedan ulomak proupljenog dolija slian ostalim nalazima na podruju Dalmacije. Proupljeni doliji za sada su zabiljeeni iskljuivo du hrvatske obale, a od sveukupno osam poznatih nalazita etiri su evidentirana unutar Katelanskoga zaljeva.15 Godine 2006. otvoreno je sveukupno sedam, a godine 2007. jo pet arheolokih sondi, poetnih dimenzija 2 x 2 m. Sonde 3, 4 i 11 proirene su tijekom iskopavanja zbog praenja koncentracije nalaza (sl. 3). Sonda 1 postavljena je na podruju ve spomenute koncentracije keramikih ulomaka, zapadno od linije konstrukcije vidljive na zranim fotografijama. 354

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Iako debljine tek 30 40 cm, kulturni je sloj obilovao odbaenim materijalom karakteristinim za podruje antikih luka. Veina nalaza moe se datirati u 3. i 4. stoljee posl. Kr., a ukljuuje ulomke amfora, uljanica, grubljega i finijeg keramikog posua, ulomke staklenih boca i svjetiljki, ivotinjske kosti te granice vinove loze. Meu nalazima se istie metalna kopa ukraena koncentrinim krunicama (sl. 4). Sonda 2 postavljena je sjevernije od prethodne, sjeverozapadno od ugla konstrukcije, kako bi se provjerile znaajke kulturnog sloja u tom dijelu nalazita. Iskopom je utvreno kako debljina sloja ne prelazi dvadesetak centimetara, a koliina uglavnom grubljega keramikog materijala znatno je oskudnija. Sonda 3 postavljena je na mjestu gdje su u povrinskom sloju primijeeni drveni piloni. Tijekom akcije proirena je za 9 kvadranata, pa joj je sveukupna povrina iznosila 2 x 20 m. Proirenje i orijentacija sonde bili su uvjetovani praenjem niza drvenih pilona, koji na zapadnom kraju zaokree u smjeru obale. Tijekom istraivanja 2006. povrinski su iskopana i dokumentirana 264 pilona promjera 10 do 20 cm, koji s unutranje strane donekle prate sjevernu liniju konstrukcije (sl. 5). Mjestimino se meu pilonima pojavljuje sloj bijelih kamenia koji je, ini se, umjetno nasut. Pokretni arheoloki nalazi na tom prostoru u potpunosti su izostali, ali kako zbog ogranienog vremena i zatite drvene grae iskop nije proveden do zdravice, tijekom buduih istraivanja potrebno je provjeriti stanje u dubljim slojevima. Sonda 4 takoer je tijekom rada znatno proirena, pa je od jednog poveana na etiri kvadranta sveukupne povrine 2 x 8 m. I na tome mjestu proirenje sonde bilo je uzrokovano protezanjem arheolokih nalaza. Rije je o amforama tipa Dressel 20, poredanima u dva sloja, kojih je u sondi otkriveno sveukupno 18. Trbusi amfora preostalih u gornjem sloju nalazita dijelom se izdiu iz povrine morskoga dna, dok se drugi sloj u cijelosti nalazi pod pijeskom. Iz mora je izvaena tek najistonija amfora, pod kojom je pronaen dio oboda velikog keramikog dolija. Sve amfore lee u sloju ute gline. Nad njima se mjestimino primjeuje sloj bijele smjese koja podsjea na buku, a dosee debljinu do 10 cm. U sloju gline nalazi se i vea koliina granja vinove loze te razliitih sjemenki. Na pojedinim mjestima granje djeluje poput sastavnog dijela konstrukcije. Na izvaenoj amfori nisu primijeeni tragovi peata ni bojanih natpisa, a na primjercima preostalima na morskome dnu nije bilo mogue obaviti detaljniji pregled. 355

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Sonda 5 postavljena je uz vanjski zapadni rub konstrukcije. U njoj su pronaeni veliki neobraeni kameni blokovi koji su oigledno neko bili njezin sastavni dio, ali su se tijekom vremena obruili. Meu kamenjem se nalazi manja koliina ulomaka keramikog posua, ponajvie narebrenih trbuha kasnoantikih amfora. Sonda 6 postavljena je oko 4 m sjevernije od sjevernog ruba konstrukcije, na mjestu gdje je na povrini morskoga dna zamijeena skupina tanjih drvenih kolaca. Zapaeno je est kolaca razliitih debljina, postavljenih u obliku slova L, ali je iskop na sondi prekinut zbog intenzivnog rada u sondi 3, koji je uzrokovao smanjenje vidljivosti na irem prostoru. Sonda 7 smjetena je najblie obali, na mjestu gdje je uoen dio kamenog stupa i ulomak etvrtaste urne. Komad stupa ouvan je u duini od 125 cm, a promjer mu iznosi 30 do 32 cm. Komad urne ouvan je u punoj irini od 70 cm i visini od 40 cm. I na tome mjestu u kulturnom su sloju pronaeni ulomci amfora i keramikog posua koji pripadaju 3. i 4. st. posl. Kr. Nalazi iz sonde 7 jasno ukazuju na injenicu kako je podmorsko nalazite dio neke vee, jo nedefinirane cjeline, koja je neko obuhvaala znatno ire podruje. Sonda 8 smjetena je unutar podruja konstrukcije vidljivog na zranoj fotografiji, oko petnaest metara od obale, a u smjeru skupine amfora u sondi 4. Na tome mjestu ne nalaze se amfore ni drveni elementi konstrukcije. Kulturni sloj debeo je 30 do 40 cm, a u njemu se nalazi manja koliina ulomaka gruboga keramikog posua i vea koliina ulomaka buke. Sonda 9 postavljena je sjeveroistono od sonde 8, na mjestu gdje je primijeen niz lomljenog kamenja koji podsjea na suhozid. Iskopom je utvreno kako je kamenje namjerno slagano, prilino nepravilno, ali vrlo vrsto. Prostor juno od suhozida nasut je sitnijim kamenjem i komadima buke, meu kojima se nalazi manja koliina ulomaka gruboga keramikog posua. Usred kvadranta, na dubini od 40 cm, pod lomljenim kamenjem otkriven je preplet od organskog materijala koji se sastoji od tankih pletenica nastalih prepletanjem prua i meusobno spojenih u strukturu krunoga oblika, promjera oko 1,5 m. Preplet je vrlo osjetljiv pa je nakon dokumentiranja tlocrtne situacije iskop zaustavljen, a nalaz prekriven geotekstilom te zasut sitnim kamenjem i pijeskom. Sonda 10 postavljena je oko petnaest metara istono od sonde 3, na mjestu gdje je u povrinskom sloju primijeen trag obraenih drvenih elemenata. U 356

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

sjevernom dijelu kvadranta pronaeni su ostatci drvene konstrukcije koja se sastoji od dvije koso poloene grede irine 15 i 20 cm, na ogranienom mjestu iskopa meusobno udaljene oko 80 cm. Na junoj gredi, otkopanoj u duini od 3 m, uoeni su pravokutni otvori kroz koje su okomito zabijeni etvrtasti drveni stupii. Dva stupia u zapadnom dijelu kvadranta meusobno su povezana daskom uzdignutom 10 do 20 cm od grede, to podsjea na nisku ogradu. Kako se prema istoku greda podie prema povrini, stupii su oteeni, a gornje daske nedostaju. Sjevernija greda otkopana je u duini od 0,5 m pa o njoj za sada nije mogue neto vie rei. U istonom dijelu kvadranta pronaen je i prag koji meusobno povezuje dvije grede, a na njih je uvren spojevima u obliku lastina repa. Zbog osjetljivosti drvene konstrukcije iskop nije nastavljen u dubinu, ve je nalaz do nastavka istraivanja zatien na morskome dnu. Sonda 11 smjetena je istono od sonde 6, na mjestu gdje su na povrini morskoga dna takoer primijeeni drveni kolci. Tijekom iskopa proirena je za jedan kvadrant u smjeru juga, tako da joj je ukupna povrina iznosila 2 x 4 m. U sondi je evidentirano petnaest nepravilno rasporeenih drvenih kolaca promjera 3 do 5 cm te jedan neto deblji pilon. U smjeru istoka primijeena je jo jedna skupina od desetak kolaca, udaljena 1,5 m od ruba sonde. Kolci su za sada samo tlocrtno dokumentirani, a iskop u dubinu smisleno je obaviti tek nakon sagledavanja cjeline tlocrtne situacije. Sonda 12 postavljena je na pretpostavljeni sjeverni rub nasipa. Iskopom je utvreno kako se pod povrinskim slojem pijeska nalazi lomljeno kamenje koje pripada nasipu, pa se njegov rub nalazi zapravo sjevernije od onoga koji se primjeuje na povrini morskoga dna. Namjera istraivaa pri planiranju podmorskih istraivanja provedenih tijekom 2006. i 2007. godine bila je prije svega utvrditi stanje nalazita nakon nekoliko desetljea zaputenosti i devastacije te stei uvid u obujam posla potrebnog za njegovo sustavno istraivanje. Rezultati probnog sondiranja jasno ukazuju na zanimljivost nalaza koji su preostali na morskom dnu, prije svega onih izraenih od organskih materijala. Rije je o konstrukcijama sastavljenim od razliitih elemenata, poput dasaka, greda, kolaca i pilona, koje bez sustavnog dokumentiranja tlocrtne situacije i izrade detaljnih presjeka nije mogue interpretirati na zadovoljavajui nain. Zanimljivo je da su i prvi nadobudni 357

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

"istraivai" podmorja Spinuta primijetili kako se pod amforama, ponegdje poloenima u dva sloja, pojavljuju tragovi drvene konstrukcije koju zbog loe ouvanosti nije bilo mogue objasniti.16 Stoga drvene elemente moemo oekivati i pod amforama u sondi 4 te na ostalim jo neistraenim mjestima. Rije je o zanimljivim elementima gospodarske arhitekture iz rimskoga vremena koji se nalaze ouvani samo u vrlo osebujnim prirodnim uvjetima. Njihovo istraivanje donijelo bi zasigurno niz novih spoznaja, do kojih na nalazitima na kopnu nije mogue doi. Rezultati podmorskih istraivanja u Katelanskom zaljevu tijekom posljednjih su godina pokazali kako je njegovo muljevito dno pridonijelo ouvanju velike koliine organskoga materijala u priobalnim podrujima vezanim uz antika gospodarstva.17 Sudei po koliini nalazita preostalih nakon gotovo stoljetnog nemara za kulturno-povijesnu i prirodnu batinu u podmorju Zaljeva, rije je o iznimno zanimljivom prostoru, koji je u prvim stoljeima nove ere bio intenzivno gospodarski iskoriten. Stoga slici prostora opisanoj u radu Ive Babia18 moemo danas slobodno pridodati niz priobalnih gospodarskih zdanja opremljenih manjim lukim strukturama i gospodarskim objektima u plitkome moru. Mnogo je njih bilo izraeno upravo od organskog materijala, a drveni piloni esto su u antiko i srednjovjekovno doba koriteni za uvrenje mekoga tla na mjestima gdje je trebalo poloiti tee konstrukcije izraene od kamena.19 Veliku nevolju pri istraivanju takvih nalazita predstavlja njihova velika osjetljivost. Ograniena financijska sredstva u pravilu ne doputaju otvaranje dovoljno velikih povrina i njihovo detaljno dokumentiranje, a posao obavljen nabrzinu ne donosi dovoljnu koliinu podataka potrebnih za zadovoljavajue interpretacije. Osim toga, u sluaju vaenja drvenih elemenata postupak konzerviranja sloen je, dugotrajan i skup, a u sluaju ostavljanja nalaza in situ potrebno ih je na odgovarajui nain zatititi. Postavljanje i ponovno uklanjanje privremene zatite radi nastavka istraivanja iziskuje mnogo truda i vremena, to odnosi poprilinu koliinu ve ionako nedostatnih financijskih sredstava. U sluaju nalazita u Spinutu povrina podruja unutar kojega se nalazi kameni nasip, amfore, nizovi pilona i sloene drvene konstrukcije iznosi danas oko 60 x 100 m. Arheoloki nalazi otkriveni su meutim i daleko izvan tog prostora u smjeru sjevera i zapada, to znatno poveava sveukupnu povrinu nalazita. Sudei po kompleksnosti nalaza, njihovoj raznolikosti i vrlo velikoj osjetljivosti, spinutsko je nalazite prijeko potrebno istraiti sustavno jer se 358

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

istraivanjima iskljuivo probne ili zatitne naravi nee mnogo postii. Nije dakle u pitanju vaenje vee koliine amfora, ve prouavanje struktura kakve se rijetko pronalaze te su stoga i daleko manje poznate. Mnogi arheolozi ve due vrijeme upozoravaju na opasnosti koje danas prijete priobalnim nalazitima. Ona zbog intenziteta ljudskoga djelovanja naoigled nestaju te je, po mnogim miljenjima, krajnji as za njihovu zatitu i istraivanje. Nalazite u Spinutu, poput ostalih nalazita u Katelanskome zaljevu, mjesto je na koje bez razmiljanja moemo primijeniti gore navedeni stav. to se ustvari nalazilo na podruju Spinuta u antiko doba, danas jo ne moemo sa sigurnou rei. To podruje pripada "visoko kultiviranom agerskom prostoru velegrada Salone", kako ga naziva Ivo Babi,20 a nalazi se u jugozapadnom uglu pretpostavljene centurije koja obuhvaa prostor u dnu Poljudskog zaljeva. U raspravi o limitaciji agera Mate Sui naglasio je kako ager s naseljem ini jedinstvenu cjelinu, a svi njegovi stanovnici pripadaju zajednici graana. To teritorijalno-upravno jedinstvo naselja i agera nastavlja se i u srednjovjekovno doba.21 Naziv Poljud (lat. palus), pripada hidronimijskoj terminologiji i oznauje muljevitu pliinu.22 Hidronimijske toponime, prema Petru imunoviu, ne uvjetuje toliko geografski pejza "koliko uloga vodenih objekata u ivotu jezine zajednice",23 to se u sluaju nalazita o kojemu je rije moe primijeniti kao vrijedna konstatacija. Kako je ve pri poetnim istraivanjima pretpostavio Nenad Cambi, amfore s nalazita u Spinutu vjerojatno su iskoritene za drenau terena i njegovo privoenje u neku gospodarsku funkciju koja je u to vrijeme mogla biti od velikoga znaenja za lokalno stanovnitvo. Naziv Poljud u pisanim se dokumentima prvi put spominje tijekom prve polovice 8. stoljea u oporuci priora Petra.24 Poloaj na samom ulazu u Portus Salonitanus, unutar zaljeva potpuno zatienog od istonih i junih vjetrova, u kojemu bura pue jako, ali ne izaziva visoke valove,25 blizina naselja Spalatum i, naravno, nedaleka Salona zasigurno su taj prostor uinili dovoljno privlanim za naseljavanje u antiko vrijeme. Rijetki do sada pronaeni predmeti potvruju i prisutnost prapovijesnoga stanovnitva,26 a antiki nalazi, iako jo nedovoljno istraeni, upuuju na injenicu da je na prostoru luka Poljuda i Lore te uvale Supaval u kojoj je danas smjeteno splitsko brodogradilite, obitavalo nekoliko manjih zajednica. 359

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Starokranski elementi crkvice Gospe od Spinuta i nestali ulomak reljefa s prikazom Venere,27 antiki zidovi u okolici poljudskog samostana i crkve sv. Marije, brojni antiki ostatci na podruju Lore,28 temelji antike graevine na kojima poiva crkvica sv. Trojice,29 nalaz osuarija unutar prostora brodogradilita,30 a k tome i podmorsko nalazite u Spinutu predstavljaju za sada nepotpune, ali vrijedne podatke o ivotu u ageru tijekom rimskoga carskoga doba. Nalazima urni u uvali Supaval i luci Lori moemo pribrojiti i ulomak etvrtaste urne pronaen u Spinutu. Svi oni ukazuju na postojanje manjih nekropola koje su uobiajeno pratile rimske gospodarske komplekse. Slini su nalazi zabiljeeni du itavog priobalja Katelanskoga zaljeva, koje je, kao to je ve ranije istaknuto, oigledno u rimsko doba bilo intenzivno naseljeno i gospodarski iskoriteno. Svi navedeni sakralni objekti potjeu iz ranoga srednjega vijeka. Oni svojom prisutnou u blizini ili na samim temeljima antikih graevina potvruju kontinuitet ivota u salonitanskom ageru iz antikoga u srednjovjekovno doba. Tu je temu detaljno razradio eljko Rapani, istiui kako je salonitanski ager "logino zaokruena geografska cjelina, bez obzira to su ga kroz povijest mnogi razlozi dijelili na razliite naine".31 Mnoina crkvica na podruju splitskog poluotoka, kae Rapani, potvruje gustu naseljenost, a njihov poloaj u veini sluajeva ukazuje na naselja u blizini obradivog tla. Da je itavo obalno podruje Splita bilo kultivirano do kasne antike, zakljuio je na osnovi toponomastikih istraivanja i Petar Skok.32 Ranosrednjovjekovni sakralni objekti salonitanskog agera, prema Rapaniu, redom se nalaze nad ostatcima starokranskih ili kasnoantikih civilnih objekata. Oni tako potvruju kontinuitet poloaja naselja te stalnost i tradiciju kultnih objekata.33 Crkvica Gospe od Spinuta poiva na ostatcima starokranskog svetita, ukazujui dakle na kontinuirani ivot nekoga manjeg naselja ili ruralne zajednice. Na poloaju spomenute crkvice Igor Fiskovi pretpostavio je i krianje starih cesta,34 kojih je trasa mogla potjecati jo iz antikog doba. to se tie toponima Spinut, on se prvi put spominje godine 1096. u izrazu a Spinunti agrum,35 a sudei prema rezultatima toponomastikih istraivanja, ne moe se objasniti podrijetlom iz grkoga ili latinskog jezika.36 Ostaje dakle otvorenim pitanje naina i vremena njegova nastanka, uz pretpostavku ilirskog podrijetla naziva. Po miljenju Petra Skoka, temeljenom na nekim oblicima naziva navedenim u pisanim izvorima, toponim je u rimsko vrijeme glasio 360

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Spinuntium, a ne Spinuntum, kako bi se dalo zakljuiti prema sadanjem hrvatskom obliku.37 Iako veina sitnih nalaza s podmorskog nalazita u Spinutu pripada vremenu 3. i 4. st. posl. Kr., postoji mnogo elemenata koji ukazuju na ranije koritenje toga prostora. Same amfore, koje su prve privukle pozornost arheologa, pripadaju vremenu 1. i 2. st. posl. Kr. Obod dolija pronaen pod amforama u sondi 4 takoer vjerojatno pripada ranom carskom vremenu, kao i komad etvrtaste kamene urne. Rezultati 14C analiza provedenih na uzorcima dvaju drvenih pilona upuuju na datiranje pojedinih dijelova konstrukcije ak u 2. i 1. st. pr. Kr.38 Slina situacija zabiljeena je i na nalazitu Trstenik na istonom kraju Katel Suurca, smjetenom na sjevernoj obali zaljeva nasuprot nalazitu u Spinutu. I na tom su mjestu amfore tipa Dresssel 20 posluile kao dio gospodarske strukture, a konstrukcije izraene od dasaka i drvenih pilona, za sada jo nedovoljno istraene, oito su inile vaan sastavni dio antikoga gospodarskog posjeda. 39 Svi navedeni podatci govore u prilog injenici kako je nalazita u plitkome moru unutar salonitanske luke potrebno sustavno istraivati u cilju stvaranja jasnije predodbe o izgledu i koritenju prostora u doba procvata antike Salone. POPIS KRATICA HAD SH VAHD BILJEKE
1 2

Hrvatsko arheoloko drutvo Starohrvatska prosvjeta, Split Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split

Nenad Cambi: pinutsko nalazite okruglih amfora tek treba istraiti i adekvatno zatititi. Slobodna Dalmacija. Split, 8. 9. 2001. Vaenje nalaza, iako bez arheolokog znanja i iskustva, provedeno je s veom pozornou negoli u mnogim istraivanjima toga vremena, pa se navodnici iskoriteni u tekstu odnose prije svega na samoinicijativnost akcije i nedostatak podrke nekog strunjaka ili institucije koja je akciju mogla podii na razinu pravoga istraivanja.

361

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

3 4

BATINA 34 351-372, Split 2007.

9 10 11 12 13

Dasen Vrsalovi: Istraivanja i zatita podmorskih arheolokih spomenika u SR Hrvatskoj, Dosadanji rezultati i prijedlozi za daljnji rad. Zagreb 1974., 24-25. Nenad Cambi: Brodolom rimskog broda s teretom panjolskih amfora u Splitu, Pitanja zatite hidroarheolokih spomenika kulture na podruju SR Hrvatske; izvjetaji, zakljuci, stavovi, Republiki zavod za zatitu spomenika kulture, umnoena graa savjetovanja, Pula 1970., 46-47; Nenad Cambi, Spanish amphorae found near Split. Arheoloki vestnik, Ljubljana 1976., sv. 26, 120. Nenad Cambi: Amfore kao graevinski i izolacijski materijal u antikom graditeljstvu Dalmacije. Materijali, tehnike i stukture predantikog i antikog graditeljstva na istonom Jadranskom prostoru, Zagreb 1980., 366; Nenad Cambi: Le anfore Dressel 20 nella Jugoslavia. Produccin y commercio del aceite en la antiguedad, II Congreso, Madrid 1983., 367. Na podruju Splita sjevernoafrike su amfore esto koritene i u funkciji kovega za pokojnike - vidi Franko Oreb, Emilio Marin: Kasnoantiko groblje na Suidru u Splitu. VAHD, 1980., 55-59, 74; Franko Oreb: Nalaz antikih grobova u Teutinoj ulici u Splitu. Kulturna batina 14, Split 1983., 31-36. Nenad Cambi: Le anfore Dressel 20 nella Jugoslavia. Produccin y commercio del aceite en la antiguedad, II Congreso, Madrid 1983., 366; Nenad Cambi: Anfore romane in Dalmazia, in Anfore romane e storia economica: un decennio di ricerche. (Atti del colloquio di Siena 1986), Collection de Lcole franaise de Rome, 114, Roma 1989., 327. Dasen Vrsalovi: Arheoloka istraivanja u podmorju istonog Jadrana. Prilog poznavanju trgovakih putova i privrednih prilika na Jadranu u antici, doktorski rad, Zagreb 1979., 241; Nenad Cambi; Amfore kao graevinski i izolacijski materijal u antikom graditeljstvu Dalmacije. Materijali, tehnike i stukture predantikog i antikog graditeljstva na istonom Jadranskom prostoru, Zagreb 1980., 77; Nenad Cambi: Le anfore Dressel 20 nella Jugoslavia. Produccin y commercio del aceite en la antiguedad, II Congreso, Madrid 1983, 367. Nenad Cambi: Amfore kao graevinski i izolacijski materijal u antikom graditeljstvu Dalmacije. Materijali, tehnike i stukture predantikog i antikog graditeljstva na istonom Jadranskom prostoru, Zagreb 1980., 73-80; Nenad Cambi: Le anfore Dressel 20 nella Jugoslavia, Produccin y commercio del aceite en la antiguedad, II Congreso, Madrid 1983., 363-389. Nenad Cambi: Le anfore Dressel 20 nella Jugoslavia. Produccin y commercio del aceite en la antiguedad, II Congreso, Madrid, 1983, sl. 7, 8, 11-14, 17-19. Nenad Cambi: Le anfore Dressel 20 nella Jugoslavia. Produccin y commercio del aceite en la antiguedad, II Congreso, Madrid 1983., sl. 16. Nenad Cambi: Le anfore Dressel 20 nella Jugoslavia. Produccin y commercio del aceite en la antiguedad, II Congreso, Madrid, sl. 10. Sofija Preljvuki, panjolske amfore stare 1800 godina zaboravljene lee u morskom mulju. Slobodna Dalmacija, Split, 18. 8. 2001. Fotografije je snimio Ivan uta, arheolog Muzeja Grada Katela.

362

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

14

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Istraivanja su obavljena pod strunim vodstvom autorice teksta, uz aktivno sudjelovanje ronilaca Podvodnoistraivakog kluba Mornar iz Splita. Zamjenica voditeljice istraivanja bila je arheologinja Tea Katunari. 15 Osim nalazita u Spinutu rije je o nalazitima na poloaju Trstenik u Katel Suurcu, u Divuljama i Kopilicama kod Trogira. Irena Radi Rossi: Podmorska arheoloka istraivanja u Katelanskom zaljevu tijekom 2006. Obavijesti HAD-a, Zagreb 2007, 2/XXXIX, 70-83. 16 Luka Gjakun, usmeni podatak. 17 Irena Radi Rossi: Potonuli tragovi rimskog gospodarskog kompleksa u Katel Suurcu. Katelanski zbornik, 7, Katela 2003., 153-177; Irena Radi Rossi: Podmorska arheoloka istraivanja u Katelanskom zaljevu tijekom 2006. Obavijesti HAD-a, Zagreb 2007, 2/XXXIX, 70-83. 18 Ivo Babi: Prostor izmeu Trogira i Splita. Katel Novi, 1991, pretisak izdanja iz 1984., 56. 19 Podmorskim istraivanjima potvreno je kako je na drvene pilone bila je poloena trogirska riva i konstrukcije u staroj gradskoj luci Dubrovnika. Dubravka erina: Zatitna arheoloka istraivanja podmorja june obale u Trogiru. Obavijesti HAD-a, Zagreb 2000., XXXII/2, 68-72; Dubravka erina: Izvjee o arheolokom nadzoru graevnih radova pri rekonstrukciji june obale u Trogiru, Obavijesti HAD-a, Zagreb 2000., XXXIII/1, 59-63; Irena Radi Rossi: I resti riemersi del Porto medioevale di Dubrovnik. Rotte e porti del Mediterraneo dopo la caduta dellImpero romano doccidente, IV Seminario, Genova 18-19 Giugno 2004, L. De Maria R. Turchetti (ed.), Genova 2004., 171-188. Mnoge antike konstrukcije izraene od amfora i drvenih pilona koje dijelom podsjeaju na one u Katelanskom zaljevu pronaene su na irem podruju Venecije: Claudia Pizzinato, Materiali ceramici utilizzati nelledilizia: le opere spondali rinvenute nei fondali della Laguna di Venezia. IN POSEIDONS REICH XI, Frankfurt a.M., 17.-19. 2. 2006. 20 Ivo Babi: Prostor izmeu Trogira i Splita. Katel Novi, 1991, pretisak izdanja iz 1984., 56. 21 Mate Sui: Ostaci limitacije naih primorskih gradova u ranom srednjem vijeku, SHP, III, sv. 5, Split 1956., 9. 22 Petar imunovi: Istonojadranska toponimija. Split 1986., 245, 256. 23 Ibid., 245. 24 Grga Novak: Povijest Splita. Knjiga prva, Od prethistorijskih vremena do definitivnog gubitka pune autonomije 1420., Split, 1957., 526. 25 Peljar za male brodove. II. dio, Split, 2003., 185. U zaljevu se danas nalazi sportska luica Splita. 26 Ivan Marovi: Nekoliko prahistorijskih nalaza iz Splita i okolice Sinja. VAHD, 60, Split 1958., 5-10; Tomislav Marasovi Franko Oreb: Obrada graditeljskog nasljea u okviru projekta "Splitski poluotok" (Program za provedbeni urbanistiki plan). Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske, 2/1976 3/1977, Zagreb 1976.-1977., 103. 27 Igor Fiskovi: Prilog poznavanju najstarijih crkvenih spomenika na Marjanu kod Splita. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, XII, Dubrovnik 1970., 176, bilj. 43; Franko Oreb: Novi arheoloki nalazi u crkvici Gospe od pinuta u Splitu. VAHD LXXIILXXIII, Split 1979., 143-150.

363

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

28

BATINA 34 351-372, Split 2007.

eljko Rapani: Prilog prouavanju kontinuiteta naseljenosti u salonitanskom ageru u ranom srednjem vijeku. VAHD, 74, Split 1980., 197; Stanko Piplovi: Antika nekropola u Lori, Kulturna batina, 5-6, Split 1976., 9-12. 29 Tomislav Marasovi Franko Oreb: Obrada graditeljskog nasljea u okviru projekta "Splitski poluotok" (Program za provedbeni urbanistiki plan). Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske, 2/1976 3/1977, Zagreb 1976.-1977., 105-106. 30 Mladen Nikolanci: Novi antikni nalazi u Visu i Splitu. VAHD, Split 1952., sv. 65, 192-196. 31 eljko Rapani: Prilog prouavanju kontinuiteta naseljenosti u salonitanskom ageru u ranom srednjem vijeku, VAHD, Split 1980., sv. 74, 190. 32 Petar Skok: Postanak Splita. Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, 1, Dubrovnik 1952., 19. 33 eljko Rapani: Prilog prouavanju kontinuiteta naseljenosti u salonitanskom ageru u ranom srednjem vijeku. VAHD, Split 1980., sv. 74, 192, 199. 34 Igor Fiskovi: Prilog poznavanju najstarijih crkvenih spomenika na Marjanu kod Splita. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, XII, Dubrovnik 1970., 176. 35 Grga Novak: Povijest Splita, Knjiga prva, Od prethistorijskih vremena do definitivnog gubitka pune autonomije 1420., Split, 1957., 526; Franko Oreb: Novi arheoloki nalazi u crkvici Gospe od pinuta u Splitu, VAHD LXXII-LXXIII. Split 1979., 143. 36 Petar Skok: Postanak Splita. Anali Historijskog instituta u Dubrovniku 1, Dubrovnik 1952., 39; Slobodan ae: O stratigrafiji prapovijesnih toponima i njihova odnosa prema arheolokoj grai na istonojadranskoj obali. IX kongres arheologa Jugoslavije (Zadar 1972.), Materijali XII, Zadar 1976., 136; Petar imunovi: Istonojadranska toponimija. Split 1986., 40. 37 Petar Skok: Postanak Splita. Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, sv. I, Dubrovnik 1952., 39. 38 Analize su provedena na Institutu Ruera Bokovia u Zagrebu, u Laboratoriju za mjerenje niskih aktivnosti Zavoda za eksperimentalnu fiziku. Izvjetaj o rezultatima mjerenja BO-06/07. 39 Irena Radi Rossi: Potonuli tragovi rimskog gospodarskog kompleksa u Katel Suurcu. Katelanski zbornik, Katela 2003., sv. 7, 153-177; Irena Radi Rossi: Podmorska arheoloka istraivanja u Katelanskom zaljevu tijekom 2006. Obavijesti HAD-a, Zagreb 2007, 2/XXXIX, 70-83.

UNDERWATER ARCHAEOLOGICAL SITE AT SPINUT IN SPLIT Summary Ever since 1958, archaeologists have known about underwater archaeological finds in the shallow sea in front of "Gusar" Rowing Club at Spinut, in the Poljud bay on the northern side of Split. This is when the first Dressel 20 type amphorae, originating from the Roman province of Hispania, and representing a rather rare find in the Croatian sea bed, became part of the Split Archaeological Museum collection.

364

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

The site was, at the beginning, interpreted as the site of a shipwreck from A.D. 2nd century, but trial research lead by Nenad Cambi in 1974 proved it to be a coastal structure for the building of which, along with construction waste, Hispanic globular and North African cylindrical amphorae had been used. Such construction, according to the researchers, could have served for draining the marshy land indicated by the silty sea bottom of the bay and the origin of the name Poljud (Lat. palus). Already at the end of the 1950s, it was estimated that about 50 globular amphorae had been taken from the site. After the mentioned small-scale intervention, finds were being illicitly taken away from the site for decades, affecting thus the surface layer of the site. Over the last few years the site revived interest after local divers warned about its endangered state and value. Iron grids were laid to temporarily protect the archaeological finds that were visible on the surface. Protective archeological researches were carried out in 2006 and 2007 with the aim of determining the surface of the site and the composition of the cultural stratum. Eleven probes so far proved archaeological finds on a surface of 60 x 60 m, but aerial photographs and inspection of the surface indicate they extended on a surface twice as large. Along with the already known structure made of amphorae that in spite of merciless devastation still lies on the sea bottom, interesting structures made of wooden boards, columns and stakes have been found, similar to the ones recently found at several locations within the Katela Bay. A stone bulwark was determined, while fragments of a column and a square urn indicate the existence of a settlement ashore. Preliminary analyses of small archaeological material indicate that the cultural stratum determined so far around the aforementioned structures belongs to the late Roman period, i.e. the 3rd and 4th centuries B.C. Several finds from deeper layers of the site, within the area of structures, belong to an earlier period, which indicates that this area had been used in A.D. 1st and 2nd centuries. Currently it is considered a presumption that needs to be testified by future systematic archaeological research. According to data known so far, the underwater site at Spinut could be interpreted as remains of farming complexes typical of the classical period. Such complexes, according to previously known finds ashore and recent interesting discoveries in the sea, could have stretched along the entire coast of the Katela Bay whose geographical features facilitated the development of agriculture, maritime economy and trade. The position of the site within the ager of classical Salona, the immediate vicinity of the settlement Spalatum, and so far rather modest but interesting finds on the greater area of Spinut and Poljud undoubtedly speak in favor of the fact that the area, in classical times must have been exploited in a solid way. The results of small-scale underwater research support the aforementioned presumption and indicate the need for thorough research of the site that will certainly yield many scientific ideas important for interpreting the classical past of Split.

365

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

lanak u "Slobodnoj Dalmaciji" o ronilakom pothvatu u Spinutu 1960. godine

366

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

367

Zrana snimka nalazita (foto: I. uta)

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Geodetska snimka poloaja arheolokih sondi 2006. i 2007. (foto: G. Skelac, Geoarheo d.o.o.)

Metalna kopa iz sonde 1

368

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Dokumentiranje drvenih pilona u dijelu sonde 3

369

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

370

Amfore tipa "Dressel 20" tijekom iskopa u jugozapadnom kutu sonde 4

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Ronilac Neven Lete s amforom izvaenom tijekom istraivanja 2006.

Komad stupa i ulomak etvrtaste urne u sondi 7

371

I. Radi-Rossi: Podmorsko arheoloko nalazite...

BATINA 34 351-372, Split 2007.

Istoni profil iskopa u sondi 4 (foto: N. Lete)

Tlocrtna situacija u sondi 7 (foto: N. Lete)

372