JADRAN

VODI Č I ATLAS

J U G O S L A V E N S K I L E K S I K O G R A F S K I ZAVOD
Sva prava pridržava Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb
Izdanje priredilo redakcijsko vijeće Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Geo­
grafske karte izrađene u kartografskom odsjeku Jugoslavenskog leksikografskog
zavoda. Narodne nošnje: Zdenka Sertić. Likovna oprema korica: Raul Goldoni.
Fotografije u bakrotisku: Agencija za fotodokumentaciju, T . Dabac, D. Frković,
M. Grčević, M. Jeremić, M. Pavić, V. Šimčić, V. Zuber
 Jugoslavija kao turistička zemlja ne osvaja svoje mjesto među drugim
evropskim turističkim zemljama naročitom razvij enošću ili dugom tra­
dicijom turizma kao privredne grane. Snaga njene turističke privlačnosti
sadržana je prije svega u raznolikosti i bogatstvu pejzaža, u preplitanju
i prožimanju raznovrsnih kulturnih utjecaja, u njenom kulturnom nas­
ljeđu i današnjem stvaranju.
Posljednjih godina naša društvena zajednica ulaže sve značajnija
sredstva u hotelske zgrade i druge objekte, u automobilske ceste i
putove radi jačanja materijalne baze turizma. Mnogo je urađeno i za
propagandu našeg turizma u zemlji i inozemstvu. No još uvijek ima
razmjerno malo publikacija koje bi svojim sadržajem i opremom privukle
širok krug turista i svih onih koji na putovanju, odmoru i izletu traže
brzu, pouzdanu i što iscrpniju informaciju.
Nastojanju da se prirodne ljepote naše jadranske obale i kulturna
baština koja je za nju vezana približe domaćem i stranom turistu treba
da posluži i ovaj Vodič s atlasom. Služeći se materijalom sakupljenim u
Jugoslavenskom leksikografskom zavodu, autori ove publikacije trudili
su se da obiljem donesenih podataka, njihovom preglednošću i omogu­
ćavanjem brzog orijentiranja u geografskim kartama dadu čitaocu ono
što bi ga u konkretnom slučaju moglo prvenstveno zanimati.

Jugoslavenska obala Jadrana, od državne granice s Italijom na sje­

veru do ušća rijeke Bojane, tj. do državne granice s Albanijom na jugu,
duga je u zračnoj crti 628 km, a mjerena duž obalne linije kopna i otoka
6116 km. Dužina obalne linije podijeljena dužinom zračne crte daje
koeficijent razvedenosti od 9,7, koji pokazuje da se jugoslavenska obala
Jadrana može ubrojiti među najrazvedenije obale u Evropi. Ispred naše
obale ima 725 otoka i otočića (od toga 66 naseljenih), 426 hridi i 82 grebena
na morskoj razini. Ovu obalu ponekad nazivaju »obalom tisuću otoka«.
Jadran je jedno od najprozirnijih mora na svijetu. Gledano s broda,
vidi se morsko dno do dubine oko 10 m, a iz aviona se nad otvorenom
pučinom u južnom Jadranu mogu otkriti svijetli predmeti i na dubini većoj
od 55 m. Dubine u Jadranu smanjuju se od juga prema sjeveru. Najdublja
je južna kotlina, s najvećom dubinom od 1233 m usred spojnice Bar
(Jugoslavija)—Bari (Italija). U sjevernoj kotlini zapadno od otoka Jabuke
nema nigdje veće dubine od 270 m. U krajnjem dijelu sjevernog Jadrana
dubine su znatno manje, pa zapadno od Istre ni usred pučine nije more
dublje od 40 m. Iako je more uz obalu dosta duboko, ipak ima svagdje
plitkih žala za kupanje, a zaklonjenih draga i uvala za pomorski sport.
Temperatura Jadranskog mora kreće se od oko 12° u februaru do
oko 25° u augustu. More je zimi uvijek toplije, a ljeti hladnije nego
zrak, pa stoga ono zimi grije, a ljeti rashlađuje obalu i blagotvorno djeluje
na klimatske prilike. Srednje temperature zraka u januaru jesu: u Du­
brovniku 9°0, Hvaru 9°0, Splitu 7C8, Lošinju 7C6, Puli 5°7; u augustu
— u Dubrovniku 24°8, Hvaru 24°9, Splitu 25°3, Lošinju 23°5 i PuU 22c8.
Morske struje, koje duž jugoslavenske obale teku od juga prema sje­
veru, donose slanu i toplu vodu iz Sredozemnog mora. Stoga more nije
ni za najoštrije zime nikad hladnije od 10°. Zimi postoje razlike u toploti
mora od oko 5° između sjevernog i južnog Jadrana (Pula 10°, Hvar—
Dubrovnik 15°), ali ljeti nema gotovo nikakve razlike. U augustu je
obično na otvorenom moru temperatura morske vode duž obale od
Kopra do Ulcinja oko 24°.
Morske mijene (plima i oseka) u Jadranu imaju malu amplitudu.
Razlike između visoke i niske vode na jugu su oko Dubrovnika 30 cm,
u srednjem Jadranu oko Splita 40 cm, a na sjeveru oko Kopra 70 cm.
Stoga strujanja plime i oseke kao ni stalne struje nisu nikakva opasnost
za plovidbu, ribolov ili plivanje.
Glavni su vjetrovi na Jadranu maistral, jugo i bura. Maistral je
sjeverozapadnjak, zmorac, koji puše za lijepog vremena ljeti od oko 10
sati do prije zalaska sunca. Jugo je topao, jugoistočni vlažan vjetar stalnog
smjera i jednolične snage, kao i maistral povoljan za jedrenje. Od zimske
bure neki su dijelovi naše obale zaštićeni otočnim planinskim lancima,
pa je u njihovoj zavjetrini, osobito na otocima Lošinju i Hvaru, klima
blaga. Bura je umjerena i klima blaga i na južnom dijelu obale od Du­
brovnika do Ulcinja. Na tako zaklonjenim mjestima rijetki su dani kada
se, i za najoštrijih hladnoća, temperatura izuzetno spusti do ledišta (u
svemu l do 3 dana u toku čitave zime).
Zbog velike dužine jadranske obale (od Valdoltre kod Ankarana
u Istri do Ulcinja jadranska magistrala je duga 1035 km), cijelu obalu
trebalo je u Atlasu podijeliti na više sekcija. Podjelu na sekcije prikazuje
posebna skica. Osim obalnih karata, Atlas sadrži pregledne karte ces­
tovnih, željezničkih i avionskih veza srednje Evrope i SFR Jugoslavije.
Cilj je ovih karata da prikažu geografski položaj jugoslavenske obale
Jadrana u odnosu na Evropu i Jugoslaviju i da istaknu najpogodnije veze
do naše jadranske magistrale.
 V O D I Č
ANKARAN (1, B, 1), morsko kupalište na juž­
noj obali Miljskog poluotoka nasuprot Kopru; 996
stan. Mjesto obuhvaća i četiri zaseoka koji leže na
moru i na pristrancima istočnih Miljskih brda. Ima
gotovo 1 fcmdugu plažu, kamp i prostor za parkiranje.
S Koprom je povezan asfaltiranom cestom (10 km);
motornim čamcem stiže se za 20 min.
Šire područje Ankarana u antičko doba naziva
se Ultra (od toga talijanski Oltra). Na mjestu sadašnjeg
sanatorija nađen je rimski mozaični pod (sada u Grad­
skom muzeju u Kopru). U X st. tu je bila crkvica
sv. Apolinara, koju su 1072 preuzeli benediktinci
s Lida kod Venecije i ovdje sagradili samostan S.
Niccold d’Oltra. Samostan je 1717 definitivno do­
kinut, a 1774 zgrada je prešla u vlasništvo koperske po­
rodice Madonizza, koja ju je preuredila u ljetnikovac;
1922 pretvoren u hotel. Obalni pojas uređen je kao
kupalište.
Izleti: v. Koper
BABINA (17, C, 3), uvala i naselje na sjevernoj
obali otoka Korčule; 48 stan. Leži u dnu duboke
doline Babin Dol; kroz nju vodi put prema selu
Čara i drugim naseljima u unutrašnjosti otoka. Babina,
tipično ribarsko naselje, ima pogodan položaj za
kamping.
BABINO POLJE (20, C, 3), najveće naselje na
Mljetu, u središnjem dijelu otoka, 6 km jugozapadno
od luke Sobra; 791 stan. Leži u istoimenom polju,
na podnožju Veljeg Grada (514 m), najvišeg vrha
otoka. Okolica je obrasla makijom i borovom šumom.
Obrađene površine oko sela su pod vrtovima, masli­
nicima i vinogradima. Susjednu obalu na južnoj
strani otoka karakteriziraju klifovi i uvale s plažama
(Sutmiholjska, Brnjestrova). Nedaleko od sela (oko
4 km) ima nekoliko spilja, među kojima se ističu oko
100 m duga Movrica, sa svojim lijepim sigama, i Osta-
ševica, duga 400 m.
BAĆINA (20, B, 1), selo na Magistrali između
Gradca i Ploča, zapadno od Baćinskog jezera; 250
stan.
Naseljena već u rimsko doba (arheološki nalazi
na groblju). Uz cestu je jednobrodna gotička crkvica
u čije je pročelje uzidan jedan od brojnih stećaka iz
tog kraja.
BAĆINSKO JEZERO (20, B, 1), slatkovodno
kraŠko jezero sjeverno od Ploča; obuhvaća 1,9 km2,
najveća dubina 28 m. Sastoji se u stvari od nekoliko
kraških ponikava; pojedini dijelovi jezera imaju i
zasebna imena (Crniševo, Vrvnik, Klek, Sladinac,
Perast i Šipak). Površina jezera je iznad, a dno ispod
razine mora. Voda otječe iz jezera tunelom (prokopanim
1911— 12) u zaljev Ploče. Jezero je bogato slatkovodnom
ribom i ciplima koji su se ovdje naselili nakon probi­
janja tunela. Uz zapadnu i južnu stranu Baćinskog
jezera prolazi Magistrala. Moguće je kampiranje i
sportski ribolov.
BADANJ v. Crikvenica
BADIJA (Otok; 19, B, 1), otočić u istočnom
dijelu Pelješkog kanala, oko 1 km2. Kanal Ježevica
odvaja ga od otoka Korčule. Srednja godišnja tem­
peratura 13°C. Gotovo čitava Badija, poznati odma-
rališni i sportski centar (sportski i podvodni ribo­
lov), nalazi se pod makijom i borovom šumom; naj­
viši vrh 74 m.
Naziv Badija dolazi od latinskog abbatia (opatija).
Na Badiji je nekad postojala crkvica sv. Petra, jer se
1368 otočić spominje kao »Scoleum sancti Petri«;
toj crkvici su možda pripadali kapiteli (V III/IX st.)
četiriju stupova koji drže krović balkona na jugoza­
padnom uglu današnjeg samostana. 1392 naseljuju
se na Badiji franjevci iz Bosne, kojima korčulanska
općina poklanja zemljište za samostan, a kasnije i
cijeli otok. Današnji samostan i jednobrodna crkva
podignuti su, u stilu kasne gotike, poslije 1420. Portal
ima u luneti lik Bogorodice s djetetom i dva sveca,
rani renesansni rad korčulanskih klesara. Ispred
crkve je nekoliko grobnih ploća (među njima, prema
dokumentima, i grob jednog od graditelja zvonika
korčulanske katedrale iz XV st., Hranića DragoŠevića).
Klaustar s arkadama, dovršen 1477, sačuvao je sve
karakteristike dalmatinske gotike. Samostan je proširen
dogradnjom 1909, a 1950 preuređen u sportsko
odmaralište.
Izleti: v. Korčula
BAKAR (4, B, 1), gradić i luka na sjeverozapadnom
kraju istoimenog zaljeva, 15 km jugoistočno od Rijeke;
1991 stan. Izgrađen je amfiteatralno; sastoji se od sta­
rijeg dijela naselja, Grada, koji se strmo diže uz pristran-
ke, s frankapanskim Kaštelom (XVI st.), i novijeg di­
jela, Primorja, uz obalu. U prošlosti je Bakar bio važna
trgovačka luka, ribarsko, vinogradarsko, brodogra-
dilišno i pomorsko središte s nautičkom školom (otvo­
rena 1849). Ekonomsko propadanje Bakra prouzro­
kovao je razvoj parobrodarstva i, posebno, izgradnja
željeznice prema Rijeci (1873) koja ga je mimoišla.
Željeznički odvojak Bakar—Škrljevo izgrađen je 1931.
Neposredno zaleđe gradića ističe se zelenilom i vrto­
vima. U najnovije vrijeme nedaleko od Bakra podig­
nuta je tvornica čađe; u toku je gradnja rafinerije
nafte i elektrifikacija pruge Bakar— Škrljevo. Luka je
priključena riječkom lučkom basenu i namijenjena je ra­
sutim teretima. Malo brodogradilište služi za gradnju
i popravke drvenih brodova. Na zapadnoj strani za­
ljeva je kupalište s plažom, okruženom borovom šu­
mom i terenima pogodnim za kampiranje. Magistrala
prolazi iznad samog Bakra.
Na mjestu Bakra nalazilo se u antičko doba znatnije
naselje, vjerojatno rimska Volcera. Prilikom iskapanja
(1880) otkrivena je na lokalitetu T rg nekropola iz I
i prve polovine II st. U srednjem vijeku Bakar je pripa­
dao Vinodolskoj župi, koja je od 1225 u posjedu krčkih
knezova Frankapana. Prvi put se spominje u Vinodol­
skom zakonu 1288. U XV i XVI st. više puta mijenja
gospodare. Od 1550 posjed je knezova Zrinskih,
a poslije njihove propasti (1671) dolazi pod austrijsku
Komoru. Od 1749 bio je u sastavu Austrijskog P ri­
morja, a 1882 je pripojen Hrvatskoj. Stari dio mjesta
(Grad) zadržao je srednjovjekovnu urbanu strukturu,
s uskim krivudavim ulicama i slikovitom arhitekturom;
Primorje, koje prati polukružno liniju obale, nastalo je
ubrzanim naseljavanjem u prvoj polovini X IX st. Na
najvišoj tački mjesta je Kaštel, izgrađen u prvoj polovini
XVI (glagoljski natpis na jednoj kuli ima godinu 1530)
kao obrambeni objekt; postepeno dobiva rezidenci-
jalan karakter, a u X V III st. njegovo južno dvokatno
pročelje izgrađeno je kao mala palača. Niže Kaštela
je trobrodna župna crkva sv. Andrije podignuta 1830
na mjestu starije srednjovjekovne crkve koja je stra­
dala u potresu 1750. U crkvi su barokni oltari, oltarska
pala Girolama da Santacroce (»Sv. Trojstvo«), a na
BAKAR, Turska kuća

BALE, Plutej s pleternom ornamentikom
glavnom oltaru slika od Janeza Šubica. U riznici crkve
čuvaju se romanički križ iz XIV st., relikvijarij sv.
Uršule iz XVI st. i više baroknih kaleža. U crkvi sv.
Križa pregrađenoj u XVII st.t na glavnom oltaru je
kasnogotičko raspelo. U Primorju je barokna crkvica
sv. Margarete iz 1668, sa slikama iz XVII i X VIII st.
(V. Metzinger). Na groblju je crkvica sv. Marije iz XVI
st., u kojoj ima više slika nepoznatih venecijanskih
majstora iz početka XVIII st. Arhitektonski se ističe
više zgrada: »plovanija« iz 1514, »hospicij« iz 1526,
»biskupija« sa starim biskupskim grbom iz 1494, »turska
kuća« i »rimska kuća«. — Gradski muzej ima arheološku
zbirku, arhiv kulturno-historijskog materijala, više
starih portreta i predmeta umjetničkog obrta. U bivšoj
zgradi gradskog magistrata je ćelija u kojoj je bio zatvo­
ren Josip Broz-Tito prije prebacivanja u zatvor u
Ogulinu.
Izleti: O Rijeka (v.; Magistralom 16 km) i Opa­
tija (v.; Magistralom 29 krti). O Magistralom: Bakarac
(v.; 6 km ili morem 2,5 Nm), Kraljevica (v.; 10 km
ili morem 2,5 Nm), Crikvenica (v.; 4 km), Novi
Vinodolski (v.; 30,5 km), Senj (v.; 54 km), Plitvička
jezera (v.; 144 km). O Cestom uz Bakarski zaljev,
križanje s Magistralom; uzbrdo do sela Me ja (229
m ; 7,5 km), raskršće cesta: na sjeverozapad kroz
Praputnjak i Krasicu do Škrljeva na željezničkoj pruzi
Rijeka—Zagreb kroz nasade vinove loze — u terasama—
od koje se proizvodi pjenušavo vino »Bakarska vodica«;
na sjever se cesta uspinje u serpentinama do Gornjeg
Jelenja (882 m, 19 km) na cesti Rijeka—Zagreb, koja
vodi u Gorski Kotar i područje Nacionalnog parka
Risnjak (v.). O Na Meju se nastavlja selo Hreljin, na
oko 300 m visokoj zaravni iznad Bakarca; kroza nj
prolazi asfaltirana cesta. Sačuvani su ostaci srednjovje­
kovnog naselja s utvrđenjem. Prema legendi sagradio ga
je Hrelja(Herkul). Bedemi s ugaonim kulama i dva ulaza
okružuju pedesetak kuća staroga naselja, priljubljenih
uz bedeme ili povezanih u manje grupe. Na povišenom
mjestu je tvrđava. Grad su od 1225 držali Frankapani,
a 1550-—1671 Zrinski. Srednjovjekovna jednobrodna
crkva sv. Jurja (ranije župna crkva), pretvorena je
u XVI—XVII st. u trobrodnu građevinu. Do nje je
kapela iz 1699, podignuta na mjestu starije crkve.
U X V III st. naselje je napušteno, a stanovnici su se
naselili uz novosagrađenu Karolinšku cestu (1726);
to je današnje selo Hreljin (Piket). Inventar riznice
crkve sv. Jurja (gotička monstranca iz XV sr., relikvijarij
i dr.) prenesen je potkraj X VIII st. u novu baroknu
župnu crkvu. O Ostali izleti: v. Rijeka.
BAKARAC (4, B, 2), primorsko naselje u jugo­
istočnom kraju Bakarskog zaljeva; 301 stan. Ima lijepu
plažu i uređeni autokamp. Neposredna okolica ističe
se vrtovima i zelenilom.
U rimsko doba tu je, vjerojatno, bila vojna postaja.
Na vrhu Gradac su ruševine rimske utvrde. U srednjem
vijeku Bakarac je luka hreljinske gospoštije, a u XVII
st. središte gospoštijske ekonomije. U okolici ima
više ruševina, vjerojatno iz kasnog srednjeg vijeka.
Župna crkva sv. Petra građena je u X V III st. U blizini
BakarA sačuvane su dvije originalne drvene tunere
(»straže«), koje se i danas upotrebljavaju pri lovljenju
tuna.
Izleti: O Turinovo selo (0,5 km putem prema
jugoistoku plodnom dolinom Vinodol). O Ostali izleti:
v. Bakar i Kraljevica.
BALE (2, C, 3), selo jugoistočno od Rovinja,
na raskršću cesta Pula—Bale—Piran i Bale—Rovinj;
oko 1020 stan. Leži na malom brežuljku koji se izdiže iz
kraškog ravnjaka.
Selo se razvilo na mjestu prethistorijske gradine
i kasnijeg rimskog kastruma. U toku srednjeg
vijeka bilo je najprije u posjedu akvilejskog patrijarha,
a od 1332 pod vlašću Venecije. Naselje je sačuvalo
ranosrednjovjekovnu urbanu osnovu s ostacima obram­
benog sistema (zidova, kula i vrata). Značajnija je gra­
2
đevina Kaštel, koji je pripadao porodici Soardo, a od
1618 porodici Bembo. Prvobitno se sastojao od dvije
četverokutne kule, povezane između sebe visećim
mostom; u XV st. izgrađen je između kula gotičko-
renesansni trakt s triforom i balkonom na pročelju.
Iz srednjeg vijeka potječu i gradska loggia, fontik (skla­
dište za žito) i pretorska palača (danas škola). U
župnoj crkvi sagrađenoj 1880, na mjestu crkve
iz IX st. (ostaci dijelom sačuvani u kripti), čuvaju se
kameni sarkofag i niz kamenih fragmenata pleterne i
ranoromaničke plastike, drveno romaničko raspelo,
drveni renesansni poliptih i vrijedni primjerci litur­
gijskog ruha i pribora iz XV—XVIII st. Ranosred-
njovjekovna crkva sv. Ilije ima zvonik koji pokazuje
tragove romaničke gradnje. U crkvama sv. Duha
(pučka gotika XV st.) i sv. Antuna (s kasnogotičkom
drvenom plastikom) djelomično su očuvane kasno-
gotičke zidne slike.
BANIĆI v. Slano
BANJ (11, C, 3), selo u uvali na sjeveroistočnoj
obali otoka Pašmana; 399 stan. Znatan dio seoskog
hatara je pod makijom i borovom šumom. Zapadno
i južno od sela, s vrhova Bokolj (168 m) i Oštro (259 m),
pruža se pogled na Pašmanski kanal.
Izleti: v. Pašman i Kukljica
BANJOLE (3, A, 2), ribarsko seoce na jugo­
zapadnoj obali Istre (369 stan.), s malom tvornicom
konzerva i uzgajalištem kamenica. U uvali Cintinera
prostrani kamp (s tekućom pitkom vodom i električnom
strujom); borova šuma i mogućnosti za sportski ribolov
privlače ljetovališne goste i turiste. U Banjolama,
koje su asfaltiranom cestom povezane s Pulom (6,7 km),
otvorena su dva odmarališta.
U zaljevu Kanalić niže sela stoje ruševine srednjo­
vjekovne crkvice sv. Mikule (VII—polovina V III st.).
Izleti: v. Pula
BAO ŠIĆ (24, A, 1), selo i luka na sjeverozapadnoj
obali Tivatskog zaljeva (u Boki Kotorskoj); oko 500
stan. Leži podno strmog devesiljskog bila (781 m),
uz Magistralu koja od Dubrovnika vodi preko Herceg-
novog do Kotora. Oko sela su prostrani maslinici,
ima mnogo vinove loze i smokava. Brodska i auto-
busna veza s naseljima u Boki Kotorskoj.
Prvi put se spominje u ispravi cara Dušana iz
1351. Crkva sv. Nikole (obnovljena 1802) ima ikonostas
iz 1805, rad Aleksija Lazovića. Na kući pored pristana
spomen-ploča francuskom piscu Pierreu Lotiju, koji
je ovdje boravio 1880, a svoj boravak opisao u noveli
»Paskala Ivanović« (u zbirci »Fleurs d’ennui«) i u svom
»Dnevniku«. U zaseoku Lug udaljenom 1 km od obale
smještena je u kući pomorskog kapetana Miroslava
Štumbergera Muzejska zbirka (predmeti kulturnohi-
storijskog, etnografskog i pomorskog karaktera iz
raznih zemalja, zbirka modela brodova).
BAR (25, A, 2), gradić, luka i sjedište općine
u primorju Crne Gore; sastoji se od Starog Bara
i Bara (Novog Bara, Pristana), s ukupno oko 5000 stan.
Stari Bar leži oko 4 km istočno od Barskog zaljeva,
na rubu Barskog polja, u podnožju Rumije (1593 m),
a Novi Bar, koji se razvio poslije oslobođenja od turske
vlasti (1878) i izgradnje željezničke pruge Bar—Virpazar,
leži u podnožju niskog bila, duž Barskog zaljeva. Ima
oko 3 km dugu pješčanu plažu. Okolica je poznata po
uzgoju maslina (prastari maslinici) i agruma. Kolski
putevi povezuju Bar s naseljima na obali Skadarskog
jezera, a cesta ga spaja s Ulcinjem i Bokom Kotorskom.
Preko Sutormana povezan je s Virpazarom, Crno-
jevića Rijekom i Titogradom, a ima brodsku vezu s na­
seljima od Ulcinja do Dubrovnika. Bar je početna
stanica željezničke pruge Bar—Beograd; saobraćaj na
sektoru Bar—Titograd (50 km) otvoren je 1960 (kroz
Sutomore, tunel Sozina i Virpazar na Skadarskom
jezeru).
Bar se prvi put spominje potkraj IX st. U ranom
srednjem vijeku je pod vlašću Bizanta, 1183 osvaja ga
Stefan Nemanja. Za Nemanjića proživljava period
ekonomskog procvata, trgujući s drugim gradovima
na istočnoj jadranskoj obali i s Italijom. Poslije smrti
cara Dušana mijenjao je gospodare iz redova domaćeg
plemstva. 1443 je pripao Veneciji, a 1571 osvojili su ga
Turci. Crnogorska vojska oslobodila ga je 1878. Naj­
stariji dio Starog Bara ima trokutasti oblik, a sačuvani
su ostaci gradskog zida i jednih vrata, vjerojatno iz
XI st. Kasnije se grad Širio prema jugoistoku i sjevero­
zapadu, a u arhitekturi vidljivo je miješanje primorskih
i orijentalnih građevnih oblika. Mlečani su mu u
XV—XVI st. dali definitivan oblik, opasali ga be­
demom s kružnim bastionima na uglovima i izgradili
gornju tvrđavu na mjestu starije tvrđave. Dio grada
unutar bedema napušten je poslije 1878 i danas stoji
u ruševinama. Katedrala sv. Đorđa, trobrodna kasno-
romanička bazilika, sagrađena vjerojatno u X III st.
na mjestu ranije crkve iz IX—XI st., služila je kao
skladište municije i stradala je od eksplozije 1881.
Eksplozija je 1912 uništila i kasnoromaničku crkvu
sv. Nikole ispred najstarijih sačuvanih gradskih vrata.
Obje ove crkve služile su pod Turcima kao džamije.
Jedna crkvica iz XI—X II st. sačuvala se uklopljena
u mletački bastion, dok jednobrodna crkva sv. Vene-
rande i crkva sv. Katarine, sagrađena iznad presvođene
ulice, imaju karakteristike gotičkog stila (XIV—XV
st.). Među profanim građevinama Starog Bara značaj­
nije su: kasnosrednjovjekovna, možda episkopska,
palača s ostacima zidne dekoracije (dograđena u mle­
tačko doba), veliki akvedukt na sjevernoj strani grada
iz XVI—XVII st. i turski hamam (kupalište) iz XVII—
X VIII st. — Od 1952 Bar se izgrađuje u moderno
opremljenu veliku luku.
Izleti: O Sutomore (v.; Magistralom 8 km).
0 Sutorman, planinarska kuća (650 m) ispod isto­
imenog vrha (1182 m) u Rumiji. Prilaz cestom Bar—
Virpazar (16 km). Polazište za planinarske izlete na
vrhove Sutorman i Sozinu; pogled na Jadran i Skadarsko
jezero. O Od Sutormana cestom (18 km) do Virpazara
(v. Skadarsko jezero).
BARBAN (2, D, 3), selo u Istri, iznad doline
rijeke Raše; oko 280 stan. Leži 28 km sjeveroistočno
od Pule, na cesti Pula—Raša—Labin—Rijeka.
Barban je u srednjem vijeku utvrđeni grad u
sklopu pazinske gospoštije. Od 1374 je pod Habsbur-
govcima, a u XVI st. dolazi pod Veneciju koja ga, kao
nasljedno dobro, ustupa 1535 porodici Loredan.
Djelomično je očuvan sistem srednjovjekovnih forti­
fikacija. Kroz Vela vrata (iz 1718) dolazi se na trg
sa župnom crkvom (barokni oltari sa slikama veneci­
janskih majstora XVI—X VIII st., kasnogotička ka­
mena kustodija, drvene barokne skulpture). Sagra­
đena je 1700 na mjestu sjevernog trakta starog kaštela,
zvonik je nadograđen na srednjovjekovnu kulu kaštela,
a palača (iz 1606) porodice Loredan zauzima istočni
trakt kaštela. U ulici koja od trga vodi do Malih vrata
(iz 1720) sačuvala se vijećnica iz 1555 s loggiom i tor­
njem za sat (izgorjela 1944; obnovljena poslije rata).
BARB AT (8, D, 2), uvala na istočnoj strani
Paškog zaljeva s naseljima Kustići, Zubovići i Metajna.
Kustići (172 stan.), na sjeverozapadnom dijelu udoline,
podalje su od obale i zaklonjeni od bure. Zubovići su
na jugoistočnom rubu udoline (352 stan.), s kućama
u dva niza. Metajna (330 stan.), ispod krševite Zaglave,
leži na rubu zelenog pojasa uz more. Ima jak izvor
slatke vode i pješčanu plažu u neposrednoj blizini.
Seljaci obrađuju vinograde i oranice u udolini, dok
su viši tereni i padine, ukoliko nisu kamenjar, pašnjaci
za ovce. Saobraćaj između naselja vrši se uglavnom
čamcima, jer na Barbatu nema cesta. Brodsku vezu
ima s Pagom i Karlobagom. Brodovi pristaju uz gat
u Metajni. — Naziv Barbat potječe od crkvice sv.
Barbata, uz nekadašnji cenobij benediktinskog samo­
stana sv. Petra na Prosiki kod Paga.
BARBAT (9, B, 2), selo na jugozapadnoj obali
otoka Raba, u Barbatskom kanalu; oko 600 stan.
Sastoji se od zaselaka. Župna crkva sagrađena je (1850)
na mjestu benediktinske opatije koja se spominje u izvo­
rima od kraja XI st. Iznad sela, na brdu Sv. Damjan,
ostaci prethistorijske gradine i ruševine srednjovjekovne
tvrđave.
BARIĆ DRAGA (11, C, 1), obalno naselje u
istoimenoj uvali Velebitskog kanala, 26 km južno od
Karlobaga; s okolnim naseljima Marasi, Šarići, T ro-
šelji oko 500 stan. U uvali Barić Draga i u nizu okolnih
uvala (Dračuša, Pržunac Veliki i Mali, Široka, Duj-
movača) ima šljunkovitih plaža.
BAŠKA (5, D, 3), gradić i luka na jugoistočnom
dijelu otoka Krka; 857 stan. Leži na kraju Bašćanske
drage, uz otvoreni Bašćanski zaljev. Izložena jugu i
buri, Baška ima zimi relativno niske temperature.
Razvila se u podnožju brda na kojem se dizao kaštel
1 naselje Starigrad. Pored starog, zbijenog dijela
Baške, izgrađen je nov dio s turističkim objektima.
Pored vinogradarstva i povrtlarstva glavno zanimanje
Baščana je ribolov. Baška ima oko 2 km dugu pješčanu
plažu na sjeverozapadnoj obali zaljeva. Brodskim li­
nijama komunicira s kopnom i okolnim otocima, a
autobusnim sa svim većim naseljima na otoku Krku.
Područje oko Baške bilo je nastavano u prethi­
storijsko vrijeme. U rimsko doba bilo je uz more znat­
nije naselje, od kojeg su, uz romaničku crkvu sv.
Marka, nađeni ostaci arhitekture, mozaici i grobovi.
Srednjovjekovno naselje razvilo se na brdu uz crkvu
sv. Ivana (prvobitno ranoromanička jednobrodna
građevina sa zvonikom na pročelju). Mlečani su 1380
spalili to naselje, koje još i danas stoji u ruševinama.
Novo naselje uz more odlikuje se živopisnom arhi­
tekturom. Trobrodna župna crkva sv. Trojstva sagra­
đena je 1722. U njoj su sačuvani ranoromanički ka-
piteli, slike »Posljednja večera« (Jacopo Palma ml.),
»Bogorodica sa svecima« (M. Marziale), »Krunisanje
Bogorodice« (Franjo Juričić, 1724), drvena i kamena
skulptura XV—XVIII st.
U blizini Baške nalaze se, pored romaničke crkve sv.
Marka, ruševine romaničke crkvice sv. Duha, ostaci
pavlinskog samostana sa crkvom i crkvica sv. Mi­
hovila iz XVI st., u kojoj je triptih slikara Paola Camp-
se. — Između Male i Vele luke, na brdu Sokol, ostaci
su utvrđenog grada (Bosar).
U Jurandvoru, udaljenom od Baške oko 1 km,
sačuvala se ranoromanička benediktinska crkva sv.
Lucije sagrađena oko 1100, na zemljištu koje je bene­
diktincima darovao kralj Zvonimir. T u je nađena
Baščanska ploča, jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih
1 pravnih spomenika (tekst je klesan u glagoljskom
pismu); ploča spominje Zvonimirovu darovnicu i zidanje
crkve. Njen original pohranjen je u Jugoslavenskoj
akademiji u Zagrebu, a u crkvi je izložena kopija.
Poliptih sv. Lucije, rad Paola Veneziana, nekad na
glavnom oltaru ove crkve, danas se nalazi u biskupskoj
palači u Krku.
Izleti: O Spilja Škuljica (morem prema jugu
2 Nm) pored istoimenog rta; stalagmiti. O Vrbnik
(v.; cestom 19 km), kroz Bašćansku Dragu i ispod
obronaka Hlama (449 m). O Krk (v.; cestom 18,5 km)
i Punat (v.; cestom 17 km) kroz Bašćansku Dragu
i oko Puntarske drage. O Lopar na otoku Rabu (v.;
morem 11 Nm). O Senj (v.; morem 7 Nm).
BAŠKA -»STARA v. Stara Baška
BAŠKA VODA (14a, B, 1), selo i luka u sjevero­
zapadnom dijelu Makarskog primorja, 9,5 km sjevero­
zapadno od Makarske; 821 stan. Najviše se uzgajaju
maslina, vinova loza, višnje i smokve. Stanovnici
su pretežno ribari i pomorci. Okolica je šumovita,
a plaže šljunkovite. Poviše sela prolazi Magistrala.
Živo pristanište sa kamenim gatom uz koji svakog
dana pristaju putnički brodovi iz Splita i Makarske.
Zaključujući prema arheološkim nalazima, mjesto
je bilo naseljeno već u rimsko doba. Današnje naselje
nastalo je u početku X V III st. Ima dvije barokne
crkve: sv. Lovre sa zvonikom na preslicu i župnu
crkvu (sagrađenu vjerojatno na mjestu starije crkve),
uz koju se nalazi nekoliko srednjovjekovnih nadgrobnih
ploča. — Na lokalitetu Gradina istočno od Baške Vode,
u blizini sela Promajne, nađeno je nekoliko rimskih
grobova.
Izleti: v. Brela
B E Č IĆ I (25, A, 1), naselje uz Jadransku magi­
stralu, 6 km istočno od Budve. 2 km duga pješčana
plaža najveća je plaža u okolici Budve.
Izleti: v. Budva i Sv. Stefan
BELI (5, B, 2), selo na sjeveroistočnoj obali
otoka Cresa; 107 stan. Leži na izdvojenom i pošum­
ljenom brežuljku (130 m aps. vis.), izložen buri i jugu.
Na obali ispod sela je mala luka Podbeli, sa šljunkovitom
plažom, u koju se silazi strmom stazom. Beli je slabo po­
vezan s otočnim zaleđem; stanovnici se bave uglavnom
zemljoradnjom i uzgojem stoke.
Smještaj na izoliranom vrhu i kružni oblik ukazuju
na prethistorijsko, gradinsko porijeklo naselja. Iz
rimskog doba ima arheoloških nalaza. Antičko ime na­
selja Caput insulae dobiva u romanskom dijalektu
oblik Ca Fisole (oko 1000). U ranom srednjem vijeku
Beli je hrvatski utvrđeni grad (castrum) i samostalna
općina. Današnje naselje sačuvalo je srednjovjekovni
tvrđavski karakter s nepravilnim urbanim rasterom.
Na najvišoj tački mjesta je prostran trg. T u je župna
crkva sagrađena na temeljima ranije romaničke građevi­
ne (proširena u XVIII st.), sa zvonikom romaničkog obli­
ka, mala romanička crkva sv. Marije i gradska loggia s
uzidanim fragmentom pleterne plastike; u sredini trga
je cisterna. U sakristiji župne crkve čuvaju se romanički
bakreni križevi (X III—XIV st.). — U okolici mjesta
ima više romaničkih crkvica; na groblju je crkvica
građena u stilu pučke gotike (početak XV st.).
BENKOVAC v. Zadar
BERAM (2, C, 2), selo 5 km sjeverozapadno
od Pazina; 200 stan. U selu je rodna kuća Vladimira
Gortana (antifašističkog borca kojega su 1929 strije­
ljali talijanski fašisti), s malim memorijalnim muzejem.
RazvivŠi se na mjestu prethistorijske ilirske gra­
dine, Beram je u srednjem vijeku bio utvrđen bedemom
i četverokutnom kulom. Crkva sv. Martina iz 1431
(glagoljski natpis na krstionici) proširena je u XIX st.
Na zidovima, trijumfalnom luku i svodu sanktuarija
sačuvane su gotičke zidne slike iz XV st. Iz Berma
potječe više iluminiranih glagoljskih rukopisa XIV—
XV st. (danas u Narodnoj i univerzitetskoj knjižnici
u Ljubljani). — Na groblju, oko 1 km sjeveroistočno
3
od Berma, crkva je sv. Marije na Škriljinama s velikim
ciklusom zidnih slika (iz 1474) majstora Vincenta
iz Kastva. Među njima se ističu kompozicije »Mrtvački
ples«, »Poklonstvo kraljeva« i »Kolo sreće«. Ovaj ciklus
ide u red najznačajnijih ostvarenja srednjovjekovnog
slikarstva na istarskom području. — U polju nedaleko
od mjesta uz cestu Pazin—Poreč je spomen-kosturnica
Vladimira Gortana (1951, projektirali Zdenko Sila
i Zdenko Kolacio).
BETINA (11, D, 3), selo i luka na sjeveroistočnoj
obali otoka M urtera; 1024 stan. Stanovnici se najviše
bave gajenjem maslina i ribolovom. Pješčana plaža.
Ima brodogradilište za male i sportske brodove.
Asfaltirana cesta povezuje Betinu s Murterom, a preko
Tijesna s Magistralom.
Naselje su osnovali u XVI st. stanovnici Vrane
povlačeći se ispred Turaka. Župna crkva sagrađena
u početku XVII st., proširivana je nekoliko puta.
Zvonik je iz 1736. U blizini Betine, na brdu Gradina,
stajao je ilirsko-rimski grad Collentum (brojni arheo­
loški nalazi). T u je i sačuvana srednjovjekovna crkva
Gospe od Gradine.
Izleti: v. Murter
BIBINJE (13, A,l), selo i luka 6 km jugoistočno
od Zadra; 2056 stan. Stanovnici se bave voćar­
stvom (masline, bademi, višnje, smokve) i ribolovom.
Kraj sela je plitka uvala s pješčanom plažom i šumom.
Mjesto je bilo naseljeno već u rimsko doba. U
srednjovjekovnim izvorima dolazi pod nazivom Bi-
banum. Današnje naselje osnovali su u XVI st. stanovnici
obližnjeg sela Petrina, uništenog u vrijeme turskih
provala. Iz rimskog doba ima više nalaza (ostaci gra­
đevina s mozaičnim podom, dijelovi rimskog vodovoda
koji vodi od Vrane do Zadra, grobovi); iz srednjeg
vijeka je crkvica sv. Ivana, sa zvonikom na preslicu
iz 1760 (glagoljski natpis na zvoniku). Župna crkva
(iz XVI st.) obnavljana je u XVII i XIX st. Na loka­
litetu Banska punta, sjeverno od Bibinja, pruža se do
mora kompleks srednjovjekovnih ruševina; neki dije­
lovi tog kompleksa potječu iz antike (hipokausti).
Nedaleko od rta Banska punta, na položaju Gaženice,
obnovljena srednjovjekovna crkvica sv. Jelene. Sje­
veroistočno od Bibinja su ostaci sela Petrina sa sred­
njovjekovnom crkvom. Na rtu Pulja, južno od Bibinja,
ruševine starohrvatske crkvice sv. Ivana Krstitelja
(obnovljena 1376); oko nje su grobovi i ostaci kuća
ranijeg naselja.
Izleti: v. Zadar
BIJELA (24, B, 1), naselje na sjevernoj obali
Tivatskog zaljeva (Boka Kotorska) sa 1122 stan. Uz
naselje se pruža duga pješčana plaža. U Bijeloj je mala
tvornica za preradu ribe, a na rtu Pijavica brodogra­
dilište. Autobusne i brodske veze s okolnim naseljima
Boke Kotorske.
Od starog benediktinskog samostana Sancti Petri
in Albis sačuvani su natpisi i dekorativni fragmenti
iz IX—XI st., ugrađeni u zidove crkve sv. Petra.
Pod sadašnjim imenom Bijelajse spominje u poveljama
cara Dušana iz 1351. Iz tog su vremena i freske u oltaru
stare crkve Rize Bogorodice koji je očuvan i spojen
s novom crkvom iz 1824. T u se, pored drugih kulturno-
-historijskih i umjetničkih spomenika, čuva »Oktoih«,
štampan na Obodu 1493. U zaseoku Jadrovina ostaci
kule Osman-kapetana iz Hercegnovoga (XVIII st.).
BIOGRAD (13, B, 2), obalni gradić i luka u Paš-
manskom kanalu, 29 km jugoistočno od Zadra; 2397
stan. Leži na poluotoku i kopnu, u koje se na sjeveru
usjekla uvala Bošana, a na jugu uvala Soline. Ispred
gradića su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom).
Srednja januarska temperatura 7°C, julska 24,5°Ć.
Godišnje ima oko 840 mm oborina. U uvali Soline je
BERAM, Crkva sv. Marije na Škriljinama
4
kupalište s prostranom pješčanom plažom i borovom
Šumom. Biograd je lokalni trgovinski i saobraćajni
centar, s vezama prema zaleđu, okolnim obalnim na­
seljima i otoku Pašmanu. Pored radova u polju, Bio-
građani se bave ribolovom; u mjestu je tvornica ri­
barskih mreža. Sjeverno od Biograda je poljoprivredno
dobro Vrana i Vransko jezero, poznato po ribogojstvu
i lovu na ptice močvarice.
Biograd (u srednjem vijeku Alba Civitas, Belgrad)
nastao je vjerojatno na ruševinama antičke Blandone.
Prvi put ga spominje bizantski car Konstantin Porfi-
rogenet sredinom X st. Pod hrvatskim vladarima Bio­
grad je župski, kasnije kraljevski grad, povremeno
sjedište kraljeva u kojem je izdano mnogo njihovih
isprava. Oko 1050 osnovao je kralj Petar Krešimir
u Biogradu biskupiju, podigao muški i ženski bene­
diktinski samostan i crkvu sv. Ivana. God. 1102 okru­
njen je u Biogradu za hrvatskog kralja Koloman
(Rex Hungariae, Croatiae et Dalmatiae). God. 1125
grad su osvojili Mlečani i srušili ga do temelja. Kad
su križari na putu za Carigrad osvojili 1202 Zadar,
izbjeglice iz Zadra sklonili su se u Biograd i nazvali
ga Stari Zadar (Zara Vecchia). U X III i XIV st.
Biograd je naizmjenično u rukama cetinskih knezova,
vranskih priora i bribirskih knezova Šubića; 1409—
1797 je pod Venecijom. Mletački providur Alvise
Grimani dao je obnoviti gradske bedeme (1573—75) i
kaštel. U vrijeme Kandijskog rata 1646 hrvatska po­
sada povukla se pred Turcima pošto je prije toga ra­
zorila grad. Dvije godine kasnije Biograd je opet nase­
ljen. U mjestu se sačuvalo malo tragova iz rimskog
razdoblja; u okolici, uz more, ima ostataka rimskih
vila (villae rusticae, na lokalitetu Bošana). Iz staro­
hrvatskog razdoblja su ostaci dviju crkava, od kojih
je jedna bila trobrodna bazilika. Nakit iz starohrvatske
nekropole kod Vrbice i ostali nalazi (rimski, predro-
manički i romanički kameni fragmenti) čuvaju se u
mjesnoj Arheološkoj zbirci.
Izleti: O Crvena Luka (v.; Magistralom,
zatim odvojkom na jugozapad, 5,5 km), Pakoštane (v.;
Magistralom, 6 km), i Vransko jezero (v.), Vrana
(v.; cestom od Pakoštana prema sjeveroistoku 7 km),
Šibenik (v.; Magistralom, od Biograda 44 km). O Ben­
kovac (v. Zadar, izleti; cestom prema sjeveroistoku
24 km). O Magistralom prema sjeverozapadu: Filipja-
kov (v.; 5 km), Turanj (v.; 7 km), Sukošan (v.; 19 km),
Bibinje (v.; 24 km), Zadar (v.; 29 km). O Tkon (v.;
morem 1,5 Nm). O Pašman (v.; morem 3,5 Nm).
O Kornati (v.; morem oko 22 Nm).
BISTRINA v. Ston
BIŠEVO (17, E, 5), otočić (5,8 km*) u jugo­
istočnom dijelu Jadranskog mora, oko 5 km jugoza­
padno od Visa. Na njemu živi 114 stan. Visina oto­
čića raste od sjevera prema jugoistoku gdje je najviši
vrh Straženica (240 m). Središnji dio zauzima plodno
polje; ostali su dijelovi pod makijom ili su kamenjari
izuzev sjeverno područje, gdje su šume alepskog
bora. Stanovnici žive u malim naseljima (Potok, Polje,
Nevaja, Mezuporat i Salbunara), a bave se vinogra­
darstvom i ribolovom. Među spiljama uz more ističe
se Modra spilja u uvali Balun. Oko podneva, za mirnog
mora, sunčane zrake koje prodiru kroz podvodni ot­
vor u M odru spilju, reflektiraju se od bijelog dna i
osvjetljavaju spilju modrom, a predmete u vodi srebrna-
stom bojom. Spilja, pristupačna od 1884, vrlo je privla­
čna zbog svoje ljepote; pristup do nje moguć je čam­
cem. U uvalama Mezuporat, Žardin, Salbunara, Bi-
ševska luka, Nevaja i Potok su pješčane plaže. Prio­
balni pojas je bogato ribolovno područje; obalne vo­
de pogodne su za podvodni ribolov.
Na Biševu je 1050 osnovan benediktinski samostan;
dva stoljeća kasnije napušten je zbog opasnosti od
omiških gusara, a redovnici su se preselili u Komižu
na otoku Visu. Uz ruševine samostana sačuvala se
(kasnije pregrađena) crkva sv. Silvestra. Seljaci su
postali vlasnici zemlje na otoku 1890, kad su prava
dotadašnjih feudalnih vlasnika utrnula otkupom.
BLACA (17, B, 1), uvala zapadno od Bola, na
južnoj obali otoka Brača. Oko 2 km sjeverno od uvale,
na 250 m aps. vis., nekadašnje istoimeno pustinjačko
naselje (eremitorij). Prilaz k njemu moguć je samo
brdskim putem; najpovoljniji vodi iz Nerežišća.
Eremitorij su osnovali 1550 poijički svećenici,
koji su pobjegli pred Turcima. Sastoji se od nekoliko
manjih zgrada, međusobno povezanih hodnicima i
stepenicama. Crkva, sagrađena 1588, kasnije je ob­
novljena. Eremitorij ima veliku biblioteku, glagoljske
misale, niz portreta iz X VIII st., nekoliko baroknih
slika i drugih muzejskih predmeta. God. 1926 astro­
nom N. MUičević uredio je ovdje astronomsku stanicu
s više instrumenata; on je izvršio nekoliko astronomskih
otkrića.
 BLACE (20, B, 1), selo pri ušću Neretve, jugo­
istočno od Ploča; oko 150 stan. Močvarna okolina
pogodna je za lov na ptice močvarice.
Pred selom je otočić (naseljen već u rimsko doba)
sa crkvom građenom na prelazu iz romanike u gotiku,
i s ruševinama pustinjačkog stana.
BLATO (17, C, 3), najveće naselje na Korčuli,
na zapadnom dijelu otoka (oko 4 km od mora), uz
cestu Korčula—Vela Luka; 5140 stan. Leži na istočnom
kraju Blatskog polja. Stanovništvo se bavi medite­
ranskom poljoprivredom. Glavna poljoprivredna povr­
šina je isušeno Blatsko polje iz kojeg je voda tune­
lom odvedena u uvalu Bristva. Najveći dio obradive
površine je pod vinogradima.
U Blatu su otkriveni arheološki ostaci rimskog
poljoprivrednog dobra Junianum. Srednjovjekovna tro-
brodna župna crkva u Blatu proširena je u XVII st.
U njoj je velika oltarna pala na drvu »Svi sveti« i slika
»Madone s djetetom«, djela Girolama da Santacroce,
i barokni mramorni oltar, rad Petra Bertapelle. Stara
loggia iz 1496 zamijenjena je 1700 novom, sagrađenom
pred župnom crkvom (klesarske radove izveo je korču­
lanski majstor Spaso Foretić). Sačuvan je i rene-
sansno-barokpi trokatni kaštel porodice Arnerić s ki­
povima na pročelju. Kula je adaptirana za mjesni
muzej. Ispred Zadružnog doma spomenik je narodnom
heroju Ivanu Cetiniću (rad V. Mačukatina), postavljen
1959. — U okolici Blata sačuvane su srednjovjekovne
crkvice sv. Marije u Polju (prvi put se spominje 1338),
sv. Martina u maloj Krtinji (iz 1346) i sv. Mihovila
u Dugom Podu (iz 1346). Svake se godine 23. IV — na
dan oslobođenja Blata — održava na mjesnom trgu
viteška igra »Kumpanjija«. Sudionici (među njima srdar,
glavar, kapetan i zastavnik) odjeveni su u stare narodne
nošnje. Nakon recitacije eksplikativnog teksta (napad
stranaca i poziv na borbu), slijede smotra »vojske«,
ritmizirano mačevanje sudionika, ples i izazivačke igre
»prsa o prsa«. Nakon pobjede, u igru ulaze »tancarice«
koje zajedno s borcima izvode finale. U Blatu je saču­
vana i tradicija narodnih guslara.
Izleti: O Vela Luka (v.; cestom 7 km). O
Karbuni na južnoj obali otoka (v.; putem 7 km). O
Prigradica na sjevernoj obali otoka (v.; cestom 4 km).
0 Cestom: Smokvica (13 km), Čara (17 km), Pupnat
(25 km), Žrnovo (33 km), Korčula (v.; 39 km).
BOBOVIŠĆA (17, A, 1), selo na zapadnoj strani
otoka Brača, oko 1 km jugoistočno od uvale Bobo-
višća. S obalnim zaseokom Luka Bobovišća ima oko
100 stan. Sa Splitom je povezano svakodnevnom brod­
skom prugom, a sa naseljima otoka Brača cestom preko
Ložišća.
Na desnoj obali u Luci Bobovišća stoji utvrđeni
barokni ljetnikovac porodice Marinčević-Gligo. Na
brdu iznad Bobovišća je crkvica sv. Martina iz XIV st.,
sa kamenim renesansnim reljefom sv. Martina na
oltaru. Crkva u Bobovišćima podignuta je na mjestu
starije crkve (iz XVII st.), od koje je sačuvan natpis
na nadvratniku; iz stare crkve suidvije baroknekompo-
zicije u sakristiji. U okolici Bobovišća ima prethi­
storijskih gomila (Srčena gomila, 4 km jugoistočno
od sela, gomila na Marangunskim njivama na putu
za Milnu); u Vičjoj luci nađeni su ilirski predmeti
iz halštatskog doba (čuvaju se u Arheološkom muzeju
u Splitu).
Izleti: O Luka u uvali Bobovišća (cestom 1
km; odatle morem 5,5 Nm u Stomorsku, v.). O Milna
(v.; cestom 4,5 km). O Nerežišća (v.; cestom 11 km).
BOKA KOTORSKA (24), prostran i razgranat
zaljev jugoistočno od Dubrovnika, u primorju Crne
Gore. Sastoji se od vanjskog, Topaljsko-tivatskog,
1 unutrašnjeg, Morinjsko-kotorskog zaljeva i od dva
morska prolaza: vanjskog (ulaznog) i unutrašnjeg
(Verige). Ulaz u Topaljsko-Tivatski zaljev širok je
1,25 km, a tjesnac Verige 350 m. Najveća je dubina
mora u zaljevu 45 m. Zbog dubokog prodora Boke
Kotorske u visoko kraško zaleđe klima znatno diferira.
Na Oštrom rtu (na visini od 64 m) srednja januarska
temperatura je 9,2°, a u Crkvicama, u zaleđu (na vi­
sini od 1050 m), 0,2°. Zbog niskih temperatura na
okolnim visinskim predjelima bura je zimi snažna. U
jesen i proljeće češći su vjetrovi s mora koji donose
mnogo oborina, naročito u visoko zaleđe (Crkvice
godišnje 4624 mm). Uprkos toj velikoj količini oborina,
zaleđe je bezvodno jer je vapnenačkog sastava. Uz obale
razvila se vazdazelena mediteranska i suptropska vege­
tacija, a na višim rubnim i planinskim dijelovima
lišćarska. Naselja su većinom na obali; veća su naselja
Kotor, Risan i Hercegnovi.
Najstariji poznati stanovnici Boke Kotorske bila
su ilirska plemena. Jedno od tih plemena, Ardijejci,
formirali su oko ■*—250 svoju državu, u koju je ulazio
BIOGRAD
i bokokotorski zaljev. Istaknuti grad na tom području
bio je Rhizon (Risan), po kojemu je Boka Kotorska
nazvana Rhizonikos kolpos (Risanski zaljev). Uz Ilire
tu ima već od •*—IV st. i naseljenih Grka. U ratovima
(-<—229 do •*— 168) Rimljani su ovu ilirsku državu
pokorili i srušili, a teritorij Boke Kotorske podijelili na
dva administrativna područja sa središtima Rhisinium
(Risan) i Acruvium (Kotor). O d I st. ona je u
sklopu rimske provincije Dalmacije i u to vrijeme naglo
napreduje proces njene romanizacije. .Poslije pada
Zapadnorimskog carstva (476) Boka Kotorska je neko
vrijeme pod vlašću Istočnih Gota, a u VI st. dolazi pod
Bizant. U toku prodora Slavena na područje Boke
Kotorske romanski stanovnici se povlače u utvrđene
gradove, dok se na teritoriju izvan gradova i u unutra­
šnjosti postepeno formiraju oblasti sa slavenskim etnič­
kim elementom. U IX st. Saraceni pale i pljačkaju
tvrđavu Rose i Kotor. Nove slavenske oblasti, pod
formalnom vrhovnom vlašću Bizanta, dijele između
sebe područje Boke Kotorske: granica između južne
Duklje i sjeverne Travunje prolazila je od Risna
tjesnacem Verige i Kumborskim tjesnacem do mora.
Jedino je Kotor i dalje neposredno vezan uz bizantski
temat Dalmaciju. Kad je Stefan Nemanja 1186 zauzeo
Kotor, postala je čitava Boka Kotorska dio države
Nemanjića, ostavši u njenom sastavu sve do smrti
cara Uroša. Tada se Kotor stavlja pod zaštitu najprije
(1371) ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I, a onda
(1385) bosanskog kralja Stjepana Tvrtka. Pod zaštitu
Venecije dolazi Kotor zajedno s južnim dijelom Boke
Kotorske 1420. Kad su Turci u toku svojih osvajanja
1483 zauzeli područje od Risna do Sutorine, a 1497
Grbalj, sveden je teritorij Kotora na male razmjere.
Napadima se stoljećima odupirao jak pomorski centar
Perast, koji Turci nikad nisu zauzeli. Pokušaj oslobo­
đenja Hercegnovog (1538) od strane kombinirane
venecijanske i španjolske flote imao je samo privremen
efekt. Peraštani su zajedno sa Crnogorcima sudjelovali
u venecijanskom osvajanju Risna i primorja od Kame­
nara do Kombura. Poslije osvojenja Hercegnovog
1687 i Grblja 1725 cijela je Boka Kotorska u vlasti
Venecije do njena pada 1797. U vrijeme Napoleonovih
ratova često mijenja gospodare: 1797— 1805 drži je
Austrija, 1805—06 Francuska, 1806—07 Rusija, 1807
— 13 Francuska, 1813— 14 ima zajedničku Crnogorsko-
bokeljsku vladu, 1814— 1918 pripadala je Austriji.
Propadanje nekad znatnog bokeljskog pomorstva do­
vodi do emigriranja stanovništva i prenošenja sjedišta
starih pomorskih kompanija u T rst. U XIX st.
Bokelji sudjeluju u nekoliko ustanaka za oslobođenje
od austrijske vlasti (1848, 1869 i 1882). U toku Prvoga
svjetskog rata Boka Kotorska je baza za operacije
austro-ugarske flote u južnom Jadranu i Jonskom moru.
Potkraj rata izbio je (1. II 1918) ustanak mornara
na ratnim brodovima stacioniranim u Boki Kotorskoj;
mornari su izvjesili crvene zastave, a komandu na bro­
dovima preuzela su mornarska vijeća. Ustanak je ugu­
šen. Grobnica streljanih vođa pobune nalazi se u
Škaljarima kod Kotora. U toku NOR-a stanovništvo
Boke Kotorske učestvuje u oružanoj borbi protiv
fašističkih okupatora. U toku rata bio je oslobođen
znatan dio neposrednog zaleđa Boke Kotorske, odakle
su vršeni napadi na neprijatelja sve vrijeme fcdo
oslobođenja u oktobru 1944.
BOKANJAC (11, BC, 2), selo oko 4 km sjevero­
istočno od Zadra; 953 stan. Sjeverno od sela ima boro­
vih i hrastovih šuma. Stanovništvo se, pored ostalog,
bavi ilovom na zmije; njihovim otrovom snabdijevaju se
zavodi za proizvodnju seruma protiv zmijskog ujeda.
Prvi put se pod današnjim imenom spominje u
XIV st. Turci su ga 1464 spalili; kasnije su ga naselile
porodice iz zadarskog Varoša i iz okolnih sela. Na više
mjesta nađeni su ilirski grobovi s prilozima, a ima i
ostataka iz rimskog doba. Današnja crkva sagrađena
je u XVII st. na mjestu ranije srednjovjekovne crkve.
BOKANJAČKO BLATO (11, B, 2), jezero
u Ravnim Kotarima, oko 7 km sjeverno od Zadra.
5

BOL, Rt Glavice
Površina mu se mijenja, i u kišno doba godine obuhvaća
do 5 km2; jedini pritok je povremeni potok Zlokobica.
Sa sjevera i zapada okruženo je Šumom. U Bokanjačkom
blatu ima jegulja, a poljoprivredna zadruga iz Bokanjca
uzgaja kornjače i puževe (za izvoz).
BOL (17, B, 1), jedino obalno naselje na južnoj
strani otoka Brača, 951 stan. Leži na podnožju Vidove
gore (778 m) i Draževa brda (627 m), u plodnom po­
dručju s trajnim izvorima pitke vode. Razvijeno je vino­
gradarstvo (u mjestu je vinarski podrum kapaciteta
150 vagona) i ribarstvo (solionice srdela). Zbog pješ­
čanih i Šljunkovitih plaža (Zlatni rat i dr.), koje se
pružaju oko 15 km (od uvale Martinica na istoku do
uvale Blaca na zapadu), i žive vode, Bol po broju
turista zauzima prvo mjesto na Braču. Južna obala
otoka (zapadno od uvale Konjska) pogodna je za pod­
vodni ribolov.
Mjesto je bilo naseljeno već u rimsko doba, o
čemu govore arheološki nalazi — natpisi, novac,
keramika, starokršćanski sarkofazi, ostaci rimskog re­
zervoara za vodu iznad Zlatnog rata. 827 Bol su ra­
zorili Saraceni. Iz starohrvatskog doba sačuvani su
ulomci pleterne ornamentike u crkvi sv. Ivana (vje­
rojatno iz XI st.) i u zidu oko dominikanskog samostana.
U XV st. uz gat je sagrađen dvorac s bogato ukrašenim
gotičkim prozorima na južnom pročelju. Iz doba
renesanse je kuća porodice Jeličić, iz početka XVII
st. kaštel na obali. Djelomično je sačuvan i perivoj
porodice Martinis-Marchi, rijedak spomenik horti­
kulture XVII st. u Dalmaciji. Crkva Gospe od Karmena
(retardirana renesansa) dogradena je i barokizirana
1785. Na rtu Glavice je crkva dominikanskog samostana
(osnovanog 1475), jednobrodna građevina s gotičkim
svodom, kasnije proširena još jednim brodom. Na
glavnom oltaru je slika »Madona s djetetom i svecima«,
rad jednog od Tintorettovih učenika. Na kasetiranom
stropu ispod kora iluzionističke slike baroknog slikara
Tripa Kokolje iz 1713 (»Apoteoza sv. Dominika«).
Zvonik crkve je iz 1751; u dvorištu samostana vide se
ostaci starog trijema. U samostanu se čuva zbirka kul-
turno-umjetničkih predmeta (slike, rukopisi, inkunabule,
oko 6000 komada starog novca). Na obali usred mjesta
podignut je spomenik palim borcima otoka Brača
(rad M. Ostoje, 1951).
Izleti: O Vidova Gora (778 m; 2 */« sata hoda)
s planinarskom kućom. Vidik na cijelo srednjedalma-
tinsko otočje. Mogućnost silaska kolnim putom prema
Nere&išćima (v.). O Murvica (morem 3,5 Nm); izle­
tište s gostionicom, poviše sela napušteni samostan s
pećinskom crkvom — Dragonjinom spiljom, s prika­
zima fantastičnih likova (vjerojatno pučki rad XV st.).
O Uvala Blaca (od Murvice 4 Nm) i Blaca (v.; putelj-
kom uzbrdo prema sjeveru 3 km). O Vrboska (v.; 7
Nm) i Jelsa (v.i 6 Nm) na otoku Hvaru, morem.
BOŽAVA (11, A, 2), selo i mala luka u sjevero­
zapadnom dijelu Dugog otoka; 262 stan. Leži uz malo,
obrađeno Božavsko polje. Niska obala od pločastih
vapnenaca okružena je borovom šumom. U blizini je
otok Žverinac.
U doba Ilira postojala su na obližnjim brežuljcima
Kruna i Gračina dva utvrđena naselja. Oba su na­
stavila život i u doba Rimljana. Po polju se vide ostaci
rimskih građevina, a na položaju Šipnata kasnoantički
kameni sarkofag. Slaveni su ovdje vrlo rano osnovali
svoje naselje, vjerojatno već u IX st. U pisanim doku­
mentima ono se prvi put spominje 1327, pod imenom
Bosane. Pretpostavlja se da župna crkva potječe iz
IX st.; u njoj se čuvaju tri gotička procesijska križa
iz XIV i XV st. (radovi zadarskih zlatara Stjepana i
Pavla Petrova Kotoranina). Crkvica sv. Nikole na groblju
sagrađena je u IX ili X st. (fragmenti kamene oltarske
6
pregrade iz starohrvatskog doba; nadvratnik s reljefom
sv. Nikole i uklesanom godinom 1469; gotičko drveno
raspelo iz XV st.). Na vrhu poluotočića Nediljno je
crkvica sv. Nediljice (sv. Trojstva) koja se spominje
od XVII st., a na brežuljku Dumbovica crkva Rođenja
Djevice Marije. Uz pojedine kuće pokraj obale vide se
kamenom obzidana dvorišta s puškarnicama, sagra­
đena za odbranu od pirata u X VIII st.
Izleti: O Soline (putem preko bila otoka na
njegovu sjeverozapadnu obalu, 2 km). Selo koje se
spominje već od X II st., jedno je od starijih naselja na
otoku. Ime je dobilo po solanama koje od davnine
postoje u zaljevu Solišćica; leži u unutrašnjem dijelu
toga zaljeva. Crkva sv. Jakova spominje se od XV st.,
pregrađena u XVI, obnovljena u XIX st. Južno od
sela lijepa je pješčana uvala Saharun, okružena Šumicom.
Odavde putem (2 km)u Veli Rat (v.). O Dragove(putem
4 km jugoistočno). Selo je od uvale Bokašin udaljeno
svega oko 400 m. Ispred sjeveroistočne obale su
otočići Tatišnjak, Veliki i Mali Planatak i Magarčić,
a ispred jugozapadne niski otočić Mežanj s pješčanom
plažom. — Okolica je naseljena već u antičko doba
(rimski ostaci podno brežuljka Dumbovice); hrvatsko
naselje spominje se u pisanim spomenicima od XIV st.
Ovdje je imala posjede zadarska porodica Drago, u
XV st. otkupila ih je zadarska porodica Salomoni.
Župna crkva sv. Leonarda sagrađena je u X II ili X III
st. Na istaknutom položaju, s kojeg se pruža lijep po­
gled na okolicu, stoji crkvica Gospe od Dumbovice;
spominje se od XV st. O Otok Žverinac (v.; mo­
rem sjeveroistočno 3 Nm). O Otok Sestrunj (v.; mo­
rem istočno 4 Nm).
BRAČ (17, ABC, 1), najveći otok srednjodalmatin-
ske otočne skupine, treći po veličini među jadranskim
otocima; obuhvaća površinu od 394,41 km2. Od kopna
ga dijeli Brački kanal, od Šolte Splitska vrata, a od
Hvara Hvarski kanal. Najviši vrh otoka, Vidova
gora (778 m), ujedno je i najviši vrh na jadranskim
otocima. Vapnenački dio obale je kamenit i strm,
dok je dio izgrađen od mlađih tercijarnih naslaga i
fliša relativno nizak i pjeskovit (na južnoj strani od
Farske do Bola, na sjevernoj od Sutivana do Supetra).
U pejzažu otoka prevladava kraški vapnenački reljef sa
škrapama, jamama, docima i uvalama. Blaže forme
reljefa, na kojima su rasprostranjena smeđa primorska
tla (najplodnija na otoku), zastupane su pretežno u
unutrašnjosti (osobito između Ložišća i Nerežišća i
između Selaca, Novog Sela i Sumartina). Srednje
temperature januara kolebaju se od 4,9° (Pražnice)
do iy l’C (Sutivan), a jula od 22,93C (Nerežišća, 360 m
aps. visine) do 24,73 (Sutivan). Kiše najviše padaju
u zimskoj polovini godine; Pražnice imaju godišnje
oko 1450 mm, a Sutivan oko 830 mm oborina. Od vje­
trova imaju najveći utjecaj na klimu otoka jugo i bura
(vruljska bura između Pučišća i Povja). Ljeti je čest,
osobito uz sjeverozapadnu obalu, maestral, koji puše
s mora. Na Braču nema površinskih vodenih tokova.
Trajnih izvora ima jedino oko Bola;naselja se snabdije­
vaju kišnicom iz čatrnja (gustima). Viši dijelovi otoka
(iznad 400 m aps. visine) mjestimično su obrasli crnim
i alepskim borom ; veće ili manje Šume alepskog bora
susreću se uz sva obalna naselja; inače prevladava
makija i kamenjar. Velike površine, osobito u blizini
naselja, zapremaju stari, većim dijelom napušteni
vinogradi. Na Braču živi 14.227 stan. Najveća su
naselja Pučišća i Supetar (administrativni centar
otoka). Glavni poljoprivredni proizvodi su ulje, vino
i voće (naročito višnje i bademi). Broj ovaca kreće se
oko 10.000, ulov ribe oko 500 tona. Tvornice ribljih
konzervi su u Postirama i Milni. Glavni kamenolomi
poznatog bračkog kamena su kod Pučišća, Selaca,
Postira, Spliske i Donjeg Humca.
Brač je naseljen u kontinuitetu od neolitika (spilja
Kopačina između Donjeg Humca i Supetra), preko
brončanog i željeznog doba ( Vičja luka, gradine Rat
kod Ložišća, Koštilo iznad Bola, Velo i Malo Gradišće,
Hum, Gradac, gomile u okolici Nerežišća, Pražnica,
Gornjeg i Donjeg Humca i drugdje) do danas. Prvi su
poznati stanovnici otoka Iliri (antički naziv Brača
Brattia potječe vjerojatno od ilirskog brentos— jelen).
Rimsko doba ostavilo je tragova ne samo u unutrašnjosti
otoka već i na obali; za cara Dioklecijana iskorištavali
su se kamenolomi kod Škripa. U ranom srednjem vijeku
Brač je pod Bizantom, u IX st. osvajaju ga slavenski
Neretljani, a zatim dolazi u sastav hrvatske države.
Zbog opasnosti od pirata stanovnici pomalo napuštaju
naselja na obali i povlače se u unutrašnjost otoka (Ne­
režišća, Donji Humac, Škrip, Gornji Humac, Podhume,
Gradac i dr.). U X III st. Brač je u rukama Omišana,
kojima ga 1240 oduzimaju Splićani; u XIV st. priznaje
vlast ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I, zatim bo­
sanskog kralja Tvrtka I i hercega Hrvoja Vukčića,
uživajući pri tom široku autonomiju. 1420— 1797 Brač
je pod vlašću Venecije,koja mu je potvrdila stare pri­
vilegije. U XVI st. nastaju nova naselja uz more,
izgrađuju se obrambene kule (Pučišća, Povja, Sutivan),
a naselja u unutrašnjosti pomalo gube na značenju.
Poslije pada Venecije pripada do 1806 Austriji, kraće
vrijeme je baza ruske flote za sjeverni dio Jadrana,
zatim je u vlasti Francuza, a onda do 1918 pod Austri­
jom. U toku NOR-a poprište partizanskih akcija protiv
talijanskih i njemačkih okupatorskih trupa, od kojih su
ga potpuno oslobodile jedinice NOV septembra 1944.
BRATLJŠ (17, C, 1), zaselak na cesti od Makarske
za Bašku Vodu; 86 stan. Žal sa sjenovitim drvoredom,
uz obalu puteljak do Makarske, udaljene oko 4 km.
Izleti: v. Makarska
BRELA (Donja Brela; 14a, B, 1), selo i mala
luka u srednjoj Dalmaciji, naobali Makarskog primorja,
15 km sjeverozapadno od Makarske; 1241 stan. Topla
ljeta ublažuje česti maestral. Temperaturu jesenskih
i zimskih mjeseca znatno snizuje jaka vruljska bura.
U privredi naselja ističe se vinogradarstvo (breljanska
vugava, prošek); u okolici uspijevaju masline i višnje
(maraska). Zbog gustih borovih šuma, prostranog žala
i izvora žive vode Brela već nekoliko decenija zauzimaju
značajno mjesto u turizmu Makarskog primorja.
Naselje je nastalo migracijom stanovništva iz
podbiokovskih zaselaka u novije doba.
Izleti: O Zadvarje (v. Omiš, izleti; Magistralom
do Dubaca 4 km, zatim cestom preko prijevoja između
Biokova i Dovnja 8 km do sutjeske rijeke Cetine).
O Magistralom: Baška Voda (v.; 4 km), Promajna
(v.), Bratuš (v.), Makarska (v.; 14 km). O Veliki Kuk
(585 m) na sjevernom rubu lanca Biokova; planinarski
izlet oko 1V, sat; pogled na otoke Brač i Hvar.
BRIBIR (6, B, 1), selo 6,5 km sjeverozapadno
od Novog Vinodolskog; oko 1800 stan. Leži na bre­
žuljku (Glavica 145 m) uz cestu Novi—Plaše.
Od X III st. posjed krčkih knezova Frankapana;
od XVI st. do 1671 drže ga grofovi Zrinski. Njegovi
srednjovjekovni bedemi s kulama porušeni su u XIX
st. Od frankapanskog kaštela sačuvala se jedino četve­
rokutna kula iz 1302. Barokna župna crkva podignuta
je 1740 na mjestu ranije crkve, koju spominje glagoljski
natpis iz 1524. U crkvi se čuvaju slike Jacopa Palme
ml. i Mate ja Brodnika (1842), u riznici zlatni roma­
nički križ, rad majstora Miloniga (oko 1200). Uz
frankapansku kulu je spomen-bista Josipa Pančića
(1814—88), botaničara, prvog predsjednika Srpske
akademije nauka.
BRIJESTA (20, C, 2), selo u istoimenoj uvali
na sjeveroistočnoj obali poluotoka Pelješca; 250 stan.
Zbog zaklonjenosti prema sjeveru (Oštri vrh 199 m,
Kamenice 286 mi) zimske temperature su relativno
visoke. U uvali ima nekoliko otočića (Tajan, KokoŠar,
Gubavac, Maslinovac, Pučenjak); obala i otoci pogodni
su za kupanje i sportski ribolov.
Četverokutna kula za obranu od pirata sagrađena
je 1617. Na groblju je barokna crkvica sv. Liberana,
sa zvonikom na preslicu.
Izleti: O Drače (v.; morem 4,5 Nm), Janjina
(v; cestom od Drača 3,5 km), Trstenik (v.; cestom od
Janjine 6 km), Sreser (morem 5,5 N m ; na sjeveroistoč­
noj obali Pelješca). O Klek-Neum (v.; morem 5 Nm).
O Ston (v.; kanalom Malog Stona 12 Nm). O Oštri
Vrh (199 mi)’, uspon na brdo iznad Brijeste, 1,5 km;
pogled na kanal Maloga Stona i okolna brda.
BRIONI (Brijuni; 2, BC, 4), grupa otoka pred
jugozapadnom obalom Istre, oko 6,5 km udaljena od
Pule. Sastoji se od dva veća i niza manjih otočića koji
su Fažanskim kanalom odvojeni od kopna. Najveći
otok je Veli Brion (690 ha); sjeverozapadno od njega,
odvojen plitkim prolazom Tisnac, leži Mali Brion.
Otočići Sv. M arko, Gaz, Obljak, Supin, Supinić,
Galija, Grunj, Vanga, Pusti i Vrsar opkoljeni su plit­
kim morem, dok je more oko Jerolima i Koteža duboko.
Svi su uravnjeni i pokriveni slojem masne crnice.
Klima je vrlo blaga; prosječna januarska temperatura
je 5,8°C, julska 22,8°C. Godišnja količina oborina iznosi
oko 900 mm. Brioni se ističu svojom bujnom vegetaci­
jom; pored mediteranskog drveća i bilja (crnika, lovor,
bor, ružmarin) uspijevaju i suptropske vrste (libanski
cedar, agava, palma itd.). Obale otoka su dobro
razvedene. Hoteli su na istočnoj strani Velog Briona
koja je najbliža kopnu.
Naseljeni već u prethistorijsko doba (nalazi ka­
menih i metalnih predmeta, ostaci gradina, naselja,
grobova), otoci su od ■*—177 pod vlašću Rimljana i
nazivaju se Pullariae. U toku I st. nastaje više rimskih
naselja na Velom Brionu (na mjestu današnjeg naselja
Brioni, u zaljevu Dobrika i na brdu Kolci), na Malom
Brionu (u zaljevu sv. Mikule) i na istočnoj strani
otoka Vange. Zbog prirodnih ljepota i blage klime
otoci postaju ljetovalište imućnih građana iz obližnjeg
grada Pietas Iulia (Pula). Poslije propasti Zapadno-
rimskog carstva Brioni su pod Istočnim Gotima, zatim
pod Bizantom (do 778), pod Francima, pod akvilej­
skim patrijarhom, a od 1331 pod Venecijom. U
toku stoljeća zapušteni, izgubili su stanovništvo zbog
haranja malarije. 1893 kupuje ih meranski industri­
jalac P. Kupelvvieser i pretvara u ljetovalište ekskluzivnog
karaktera: izgrađeni su hoteli, kupališta, konjsko trka­
lište, igrališta za golf i tenis, kultivira se vegetacija i
uređuju lovišta. U asanacionim radovima učestvovao
je i čuveni bakteriolog Robert Koch. Uređeno je oko
80 km putova i izgrađen vodovod kojim je ispod Fa-
žanskog kanala (2 km) voda dovedena s kopna. Za vrijeme
Drugoga svjetskog rata otoci su devastirani; pošto su
po mirovnom ugovoru pripali Jugoslaviji, izvršeni su
kompleksni radovi obnove. — U zaljevu Verige, na
istočnoj obali Velog Briona, sačuvani su ostaci raskošne
rimske villae rusticae iz I st. Arhitektonski kompleks,
koji se prostire u dužini od 1 km uz obalu zaljeva,
obuhvaća pristanište s vjetrobranim uređajima i skup
građevina grupiranih unutar ograđenog prostora. U
njegovom središtu su tri hrama (Venere, Neptuna i
nekog nepoznatog božanstva). Uz hramove se nižu
stanovi za pontifekse, gospodarske zgrade, terme i
dvorac, izgrađen terasasto na padini južne obale za­
ljeva. Građevine su bile međusobno povezane hodni­
cima, loggiom koja se otvarala prema moru i unutra­
šnjim dvorištima s nizovima stupova. Zidovi u pro­
storijama bili su obojeni i ukrašeni dekoracijom u štuku,
a podovi prekriveni polihromnim mozaicima. — U
zaljevu Dobrika na zapadnoj obali Velog Briona saču­
van je veliki objekt obrambenog karaktera (»bizantski
kastrum«); ostaci stambene arhitekture unutar jakih
bedema svjedoče o kontinuitetu nastanjenosti tog
objekta do XVI st. — Kraj kastruma, u uvali Gospa,
ruševine su starokršćanske trobrodne bazilike iz VI
st. Benediktinci su uz baziliku podigli opatiju, koju
su napustili poslije haranja kuge 1312. Bazilika je
obnovljena i pregrađena u XVI st. — Na uzvisini
nedaleko od bazilike stoje ruševine jednobrodne crkvice
sv. Petra iz VI—VII st. — Najznačajniji spomenik
srednjovjekovnog graditeljstva je četverokutna kula-
-donžon iz X II—X III st. u naselju Brioni; uz nju je
1521 dograđen kaštel. U središtu naselja je gotička
crkvica iz 1481, sagrađena na ostacima starije građevine.
Ostale dvije crkvice su iz XVI st. Na Velom Brionu
nalazi se i veći broj radova stranih (J. Engelhart,
spomen-herma R. Kochu) i domaćih umjetnika (A.
Augustinčić, F. Kršinić, V. Radauš, B. Kalin i dr.).
1955 otvoren je zavičajni muzej, smješten u restauri­
ranoj zgradi kaštela i u kuli, sa zbirkama paleontološkog,
arheološkog i kulturnohistorijskog materijala iz pro­
šlosti otoka.
BRIST (20, B, 1), selo i pristan na obali južnog
Makarskog primorja; 322 stan. Leži na Magistrali.
Ističe se blagom klimom (vruljska bura ovdje je znatno
slabija). Posebna su privlačnost maslinici i izvori žive
vode. U blizini niz šljunčanih uvala.
Kraj župne crkve je spomenik pjesniku Andriji
Kačiću MioŠiću (rad Ivana Meštrovića). Iznad sela
— ruševine barokne crkve sv. Margarite, s nadgrobnim
pločama porodice Kačić (XVIII st.). Nedaleko od crkve
velik bogato ornamentiran stećak.
Izleti: v. Gradac
BRION I, Ruševine rimskog hrama
u zaljevu Verige
7
 BRNA (17, C, 3), malo naselje na južnoj obali
otoka Korčule, jugoistočno od Blata; oko 20 stan.
U stvari je pristan sela Smokvice koje leži dalje od
mora i do kojeg vodi cesta (4 km). U neposrednoj blizini
Brne je uvala Istruga s ljekovitim muljem. Pred obalom
između Brne na istoku i Prižbe na zapadu niz malih
otoka — Vrhovnjak, Crklica, Stupa, Otočac, Sridnjak.
Izleti za Smokvicu (4 km) i Čaru, poznate po kvalitet­
nom vinu (Pošip).
BROCE (20, C, 2), naselje na poluotoku Pelješcu,
na jugozapadnoj obali suženog dijela Stonskog kanala;
161 stan. U okolici ima borove Šume.
Broce su osnovali Dubrovčani 1349. U njemu su
tri stare crkvice i napušteni dominikanski samostan
sa crkvom, sagrađen 1629.— Južno od Brodaca, na
lokalitetu zvanom Jelinjak, kuća poznatog ljevača topova
i zvona Ivana Rabljanina, građena 1539 (danas ruševina).
Izleti: v. Ston
BR SEČ (5, A, 2), selo u Istri, na krševitim pa­
dinama Sisola, 9 km južno od Mošćeničke Drage;
205 stan. Leži na cesti Pula—Rijeka. Zbijeni središnji
dio sela smješten je na 157 m visokoj obalnoj hridi;
ostali dijelovi sela razvili su se uz okolne obradive po­
vršine. Iz Brseča se pruža lijep pogled na Vela vrata
i sjeverni dio otoka Cresa.
Srednjovjekovno naselje nastalo je postepenom
izgradnjom oko kaštela i unutar obrambenog zida,
koji se sačuvao u temeljima vanjskog vijenca kuća.
Izleti: v. Rabac i Opatija
BRSEČINE (20, D, 3), seoce u sjeverozapadnom
dijelu Dubrovačkog primorja, oko 1 km udaljeno od
istoimene uvale; 135 stan. Leži uz Magistralu. Od
hladnih sjevernih vjetrova zaklonjeno je vapnenačkim
grebenima Konđulo. U uvali, jugoistočno od rta Osmo-
liš, lijepi žal. Brsečine su izletište Dubrovčana i turista
iz Dubrovnika.
Na visoravni ispod sela, nad samom obalom,
nekadašnji ljetnikovac plemićke porodice Bizzarro, sa
4 male izbočene kule na uglovima, park, maslinik.
Na obali kod pristana drugi ljetnikovac iste porodice.
Kod glavne seoske crkve (sv. Đurđa) napuštena kapelica
znatne starosti.
Izleti: v. Slano i Trsteno
BRUSNIK (VI, C, 4), nenaseljen otočić zapadno
od Visa, 12 m iznad površine mora; dug 300 m, širok
prosječno 150 m. Obrastao je oskudnom vegetacijom
(kapar). U fauni se ističe endemična vrsta gušterica
(Lacerta taurica melisellensis). Obale su kamenite; na
sjeverozapadnoj obali žal od krupnih oblutaka. Uz
jugoistočnu i sjeverozapadnu obalu nekoliko malih
hridi. Uvalice na jugoistočnoj obali pogodne su
za pristajanje čamaca. Na Brusniku i u blizini magnetske
smetnje.
BUDVA (25, A, 1), gradić u primorju Crne
Gore, 1938 stan. Jedno od najposjećenijih ljetovališta
južno od Dubrovnika. Leži na malom poluotoku,
prvobitnom otoku koji su pješčani prudovi spojili s
kopnom. Jugoistočno od poluotoka je otočić Sv.
Nikola. Budva ima izrazito blagu klimu: prosječna
BUDVA
8
temperatura u januaru 8,9°, u julu 21,1°; prosječna
godišnja temperatura je 17,1°C. Oborina ima više
zimi nego ljeti; juli i august su bez kiše. Pojava snijega
je vrlo rijetka. Vegetacija Budve i okolice je suptropska
(masline, smokve, agrumi, palme). Stari dio grada,
unutar gradskih zidova, s uskim i krivudavim ulicama,
mediteranskog je tipa. Od hotela »Avala« vodi oko
300 m dug put do plaže Mogren.
Prvobitno ilirsko naselje spominje se u ^ IV
st. pod grčkim nazivom Buthoe. Od •*— 168 Budva je
pod rimskom vlašću (Butua), a u srednjem vijeku ulazi
u sastav bizantskog temata Dalmacije. Saraceni je
ruše 841 i 867. U Nemanjićkoj državi (od 1183) ima
autonomiju i gradski statut (1371). Sjedište biskupa
bila od 886 do 1830, kad je biskupija ukinuta. Poslije
1360 u posjedu je porodice Balšića, u početku XV
st. priznaje gospodarem hercega Sandalja Hranića,
1442—1797 u vlasti je Venecije. 1667 grad je stradao
od potresa. Od 1797 drže ga naizmjenično Austrijanci,
Rusi pa Francuzi; 1814— 1918 u sklopu je austrijske,
odnosno austrougarske monarhije. Stari dio grada
opasuju zidovi podignuti potkraj XV st. (dio zidova
je iz predvenecijanskog doba), obnovljeni 1639, s
»morskim« i »kopnenim« gradskim vratima. Stara ka­
tedrala sv. Ivana Krstitelja (V III/IX st.) u više je
mahova pregrađivana* u njoj se čuva nekoliko italo-
-kretskih ikona i slika venecijanske škole XV—XVI
st. Napušteni samostan i crkva Bogorodice (Sancta
Maria in Punta) građeni su u X II st., nedovršeni
zvonik pripada kasnom baroku. Crkva sv. Sabe (Save
osvećenoga) također je iz srednjega vijeka. Novu kate­
dralu gradio je 1418 Filippo Perutti. Crkva sv. Trojice
(slike grčkog slikara Nikole Aspiotija) sagrađena je
1804. U gradskom parku je spomenik književnika
Stjepana Mitrova Ljubiše (1824—1878), rad kipara
Lojze Dolinara. Kraj plaže Mogren stoje ruševine
doma vlasteoske porodice Zanovića, iz koje su potekla
dva čuvena evropska avanturista X VIII st.: Primislav
i Stjepan. Na širem području Budve otkrivene su grčka
i helenističko-rimska nekropola (■«— III i ■*— II st.)',
dio nalaza iz tih nekropola izložen je u mjesnoj m u­
zejskoj zbirci.
Izleti: O Otok Sv. Nikole (morem 0,7 Nm), s
ruševinom crkve sv. Nikole. Na otoku uspijeva spe­
cifična vrsta ljiljana (Lilium buthuense). O M a­
gistralom: Bečići (v.; 6 km, pored Slavenske plaže
do odvojka ceste prema Cetinju), uz plažu Kamenovo,
Sveti Stefan (v.; 10 km), Petrovac (v.; 19 km ; Magistrala
vodi odavde prema Skadarskom jezeru Tv.] i u Titogradt
od Budve 77 km), obalna cesta vodi od Petrovca
u Sutomore (v.; od Budve 36 km), Bar (v.; 44 km)
i Ulcinj (v.; 73 km). O Cetinje (v. Lovćen, 35 km;
Magistralom do Boreta, zatim uspon serpentinama
uz manastir Podostrog, u toku uspinjanja vidik na obalu
od Budve do Sv. Stefana, kraški pejzaž, spuštanje u
Cetinjsko polje)', mogućnost povratka preko Kotora
(v.; od Cetinja 48 km) i kroz Grbalj (v. Tivat) u Budvu
(od Kotora 24 km). O Tivat (v.; Magistralom oko
25 km). O Kotor (v.; 28 km). O Hercegnovi (v.;
brodom 20 Nm). O Podostrog (301 m, cestom prema
Cetinju, zatim pješice lijevo od ceste u udolinu;
pješice od Slavenske plaže dolinom Malinske rijeke),
manastir koji je 1747 sagrađen na mjestu starijeg ma­
nastira. U njemu je boravilo Dositej Obradović.
BUJE (2, B, 2), gradić u zapadnoj Istri, 13 km
istočno od Umaga, na raskršću cesta Pula—Piran i
Umag—Buje; oko 2000 stan. Stari dio grada leži na
izoliranom brežuljku s otvorenim pogledom na sve
strane, dok se novi dio širi na istočnom podnožju
brežuljka.
Prvobitno vjerojatno prethistorijska gradina, ka­
snije rimsko naselje Bullea, u srednjem vijeku feud
akvilejskog patrijarha i grofova Weimar—Orlamiinde.
Venecija ih drži 1412— 1797. Od rimskog naselja
Bullea nađeni su mnogi ostaci, a otkrivena je i slavenska
nekropola iz IX st. Gradić je sačuvao srednjovjekovnu
urbanu dispoziciju sa centralnim trgom, obrambenim
zidom (obnovljenim u XV i XVII st.) i srednjovjekov­
nom kulom. Unutar grada sačuvala se autohtona ar­
hitektura ruralnog tipa s konobom i stajom u prizemlju;
pored venecijanske loggie i nekoliko patricijskih palača
ističe se palača na glavnom trgu, građena u stilu ve­
necijanske cvjetne gotike, s oslikanom fasadom iz XV
st. Župna crkva na glavnom trgu podignuta je u XVI
st. na temeljima rimskog hrama (kao spoliji uzidani
su fragmenti rimskih stupova, stele i natpisi u kamenu,
a također i fragmenti iz ranog srednjeg vijeka). U
X V III st. crkva je pregrađena (barokna fasada ne­
dovršena); pri vrhu fasade je romanički reljef anđela.
U crkvi i sakristiji čuva se više drvenih gotičkih skulp­
tura (XIV—XV st.) i barokna slika iz XVIII st. s
vedutom Buja, rad nepoznatog slikara. Zvonik s uzi­
danim grbovima, odijeljen od crkve, potječe također
iz XVI st. Na trgu je kameni stup s mjerama za dužinu
iz XVI st. Crkva na glavnoj prilaznoj cesti potječe s
kraja XV st. (gotička drvena skulptura Madone iz
XV st., renesansna željezna vrata iz XVI st., 8 slika
s biblijskim scenama, rad Gaspara della Vecchia,
slika »Piet&« iz XV st.).
BUNICA (5, D, 2), zaselak u istoimenoj uvali na
obali Velebitskog kanala, 5 km sjeverno od Senja.
Leži pored Magistrale. Uz prostranu plažu uređen
je kamp.
Izleti: v. Senj
BU ZET (2, C, 2), gradić u sjevernoj Istri; oko
2000 stan. Kontinuitet naselja na izoliranom brežuljku
trajao je od prethistorije do srednjeg vijeka; kasnije
se na raskršću cesta ispod Buzeta razvija novo naselje
Fontane (Funtane).
U rimsko doba naselje Pinguentum, Buzet je u
srednjem vijeku utvrđeno mjesto u vlasti akvilejskog
patrijarha, a kasnije raznih feudalnih porodica. 1421
— 1797 pod Venecijom. U drugoj polovini XV st.
često izvrgnut napadima Turaka. Današnji izgled
dobiva uglavnom za .venecijanskog razdoblja svoje
historije. Tada se podižu i gradske utvrde, na koje
su kasnije mjestimično nadozidane stambene kuće.
Sačuvala su se dvoja gradska vrata — glavna iz 1547
i sjeverna iz 1592. Na terasi glavnog trga, isklesanoj
u živom kamenu, stoji župna crkva (obnovljena 1784)
u kojoj, kao i u drugim crkvama u Buzetu i neposrednoj
okolici (Sv. Juraj navrh grada, početak XVII st. ;
barokna crkva sv. Ante; Sv. Marija Magdalena, 1325;
Sv. Ivan, 1634), ima zanimljivih predmeta crkvenog
inventara i više slika iz venecijanskih radionica XVII
i X VIII st. Ispod Buzeta otkrivena su tri ranosrednjo-
vjekovna groblja (langobardsko iz doba oko 600;
bizantsko iz V II—V III st. i starohrvatsko iz IX—X
st.). — Oko 10 km zapadno od Buzeta, na uzvisini,
stoje ruševine srednjovjekovnog kaštela (Kostel .Pietra-
pelosa).
ĆASKA (8, D, 2), uvala i naselje (40 stan.) u
sjeverozapadnom dijelu otoka Paga, u Paškom zaljevu,
na sjeveroistočnom kraju Novaljskog polja. Strme
obale uvale obrasle su niskim grmljem, dok su okolni
brežuljci goli. Na sjeverozapadnoj obali Časke je
uvalica Zrće, s prostranim žalom od sitnog šljunka
i šumicom tamariksa.
Ćaska se nalazi na mjestu nekadašnjeg rimskog
vojnog logora (castrum), oko kojeg se u ■*—I st. razvilo
naselje Cissa. 361 stradalo je od potresa; jedan njegov
dio potonuo je u more. Naselje nastavlja život u sred­
njem vijeku. Definitivno propada u X III st. u borbama
između Raba i Zadra za posjede na Pagu. Od antič­
kog naselja sačuvani su ostaci zgrada, akvedukt i
ruševine akropole na brežuljku sv. Jurja. Među na­
lazima se ističe ara Kalpurnije, kćerke rimskog konzula
Lucija Pizona, koja se oko ■*—20 sklonila u Cissu.
Na brežuljku iznad mjesta je romanička crkvica (sv.
Juraj) sagrađena na mjestu starohrvatske crkve, od
koje su se sačuvali fragmenti s pleternim ornamentom.
Ranosrednjovjekovna crkvica (sv. Ante), s kasnijim
benediktinskim hospicijem, podignuta je na ruše­
vinama antičkih zgrada. Visoki toranj kružne osnove,
koji služi za praćenje lova na tune, sagrađen je u
X IX st.
Izleti: v. Novalja
CAVTAT (23, A, 2), gradić (821 stan.) u južnom
dijelu Župskog zaljeva, 20 km jugoistočno od Dubrov­
nika. Leži na poluotoku Rat, u čiji se jugoistočni dio
usjekla uvala Tiha. Veoma povoljna klima, bujna
vegetacija i lijepe plaže predstavljaju veliku privlačnost
za turiste. Preko Dubrovnika i aerodroma kod Močića
Cavtat je dobro povezan sa glavnim saobraćajnim cen­
trima, a lokalnim brodovima i autobusima s bližom
okolicom.
Cavtat (od latinskog civitas) osnovali su Iliri;
kasnije je bio pod grčkom pa rimskom vlašću (Epida-
urum). God. 47 opsjedao ga je Oktavijan. Spominje
se kao sjedište biskupije od 530. Porušili su ga Avari i
Slaveni u VII st. Dio njegovih stanovnika preselio
se na otočić Lave (današnji Dubrovnik). Cavtat je
u posjedu Dubrovnika do 1302, pa opet od 1427. Tada
je presječena prevlaka koja je spajala poluotočić s kop­
nom, a nastali otočić ograđen je prema kopnu 270 m
dugim zidom. Herceg Stjepan Kosača zauzeo je 1451
i razorio Cavtat, poslije čega ga Dubrovčani ponovo
utvrđuju. Zidovi su djelomično porušeni 1894. U Cav­
tatu su rođeni pravnik Baltazar Bogišić (1834— 1908),
slikar Vlaho Bukovac (1855— 1922) i političar Frano
Šupilo (1870— 1917). — Knežev odnosno kapetanov
dvor je renesansna građevina iz 1555—58. Sada su
CAVTAT, Mauzolej porodice Račić
u njemu smješteni Bogišićeva biblioteka, arhiv, mu­
zejska zbirka, lapidarij (dva natpisa rimskog namjesnika
Dolabelle iz I st.) i grafička zbirka koju je sabrao
Bogišić s više od 10 000 listova (Lucas Cranach ml.,
Stefano della Bella, Daniel Chodowiecki, Natale
Bonifazio, Martin Rota-Kolunić, Andrea Schiavone-
-Medulić, Anastas Jovanović, Petar Mančun i dr.).
Na obali ispred Kneževa dvora je Bogišićev spomenik
(rad Petra Palavičinija). Barokna župna crkva sv.
Nikole, u današnjem svom obliku iz 1732, ima pored
slika starijih majstora i slike V. Bukovca. Crkva Sv.
Vlaha i samostan franjevaca s renesansnim klaustrom
potječu iz 1483; u crkvi su slike V. Bukovca i poliptih
sv. Mihajla, rad Vicka Lovrina iz 1509. Od ove
crkve put se penje kroz borovu šumu na vrh brežuljka
s grobljem, kojim dominira mauzolej porodice Račić
(arhitektonska zamisao i skulpture Ivana Meštrovića,
1920—22). Vremenu dubrovačke samostalnosti pri­
pada i palača Kaboga. Skalinatom od pristana stiže
se do nekadašnjeg ateliera, sada Pinakoteke V. Bukovca.
Izleti: O Morem na otočić (1 Nm) Supetar;
ovdje je bio jedan od najranijih dubrovačkih lazareta
(češće se spominje u XV st.); sačuvani su temelji.
Uza nj je, bliže Cavtatu, plosnata hridina Superka.
O Morem na Cavtatske Grebene (otočići Mrkan i
Bobara). Na Mrkanu (1 Nm iz cavtatske luke), bio je
1284 osnovan benediktinski samostan sv. Mihajla;
ruševine crkve (možda iz X II st.) s lezenama. Na
tom otočiću je bio prvi lazaret Dubrovačke republi­
ke (1377—1482), kasnije je prenesen na susjedni
otočić Bobaru. Manji otočić Bobara s najvišim ispo-
nom od 45 m bio je naseljen samo dok je služio kao
lazaret (oko 100 m sačuvan uzdužni zid; vjerojatno s
početka XV st.). O Ljuta (2 km sjeverno od Cavtata,
ispod Magistrale), izletište sa šljunčanom plažom.
O Plat (Magistralom 5 km), selo na sjeveroistočnoj
obali Župskog zaljeva, s novoizgrađenim radničkim
naseljem i objektima hidroelektrane »Dubrovnik«, ko­
ja se proteže od akumulacionih basena Trebišnjice
u Popovu polju. Dalje Magistralom iznad Župskog
zaljeva kroz selo Mlini (v.), Srebreno (v.; odvojak ce­
ste u ljetovalište Kupari) i kroz Župsko polje uzbrdo
do raskršća Dubac (14 km); odatle do Dubrovnika (v.;
29 km od Cavtata) ili do Trebinja (27 km od Dub-
ca; v. Dubrovnik-izleti). O Obod, selo na Magistrali,
3 km istočno od Cavtata, 1 km iznad uvale Tiha,
okruženo maslinicima. O Magistralom prema jugoisto­
ku kroz plodnu dolinu Konavli (spominje je Kon­
stantin Porfirogenet u X st.); Močići — zračna luka
Dubrovnik (6 km) s uzletnom stazom od 2 km (na od-
vojku Magistrale), jedno od najmodernijih zračnih
pristaništa jugoistočne Evrope; Čilipi, na odvojku M a­
gistrale, središte su sjevernih Konavala, uz željezni­
čku prugu Gabela—Zelenika. Stanovnici Konavala no­
se bogatu karakterističnu narodnu nošnju. Magistrala
vodi kroz selo Popoviči na južnom rubu Konavala
do sela Gruda (70 m; 16 km od Cavtata), središta
južnih Konavala. Okolica je bogat poljoprivredni i sto­
čarski kraj. Nekada je ovdje bio sezonski aerodrom
Dubrovnika na Konavoskom polju. T u se idući prema
sjeveru odvaja cesta u sela Ljuta i Dubravka (M rcine;
8 km od Grude; odavde cesta vodi do Trebinja, 24 km)
na podnožju strme gorske kose koja sa sjeveroistoka
omeđuje Konavle. Magistrala se postepeno uspinje
usporedo sa željezničkom prugom do sedla Nagumanac,
zatim se spušta u dolinu Sutorina. Magistrala izbija u
zaljev Topla u Boki Kotorskoj (v.), prolazi kroz lje­
čilište Igalo (v.) i selo Topla te stiže u Hercegnovi
(v.; 33 km od Cavtata; v. izleti odavde).
9
 CESARICA (8, E, 2), selo i uvala u Velebitskom
podgorju, 5 km sjeverozapadno od Karlobaga; 350
stan. Izuzev male obradive površine oko sela i zaselaka,
čitavo je područje kamenjar. U uvali, zaštićenoj od
sjevernih, sjeverozapadnih i južnih vjetrova, uređen
je kamp. More je bogato ribom. Magistrala vodi uz
samu obalu.
Izleti: v. Karlobag
CETINJE v. Lovćen
CRES (VI, B, 2—3), otok u vanjskom nizu Kvar­
nerskog otočja; obuhvaća 404,33 km}. Najviši vrh na
otoku su Gorice (650 m). Duž slabo razvedenih obala
ističe se na istočnoj obali zaljev Koromačna, a na za­
padnoj Creska luka, Valun, Martinšćica i luka Ustrine.
Pred zapadnom obalom leže otočići Zaglav, Zeča i
CRES
grebeni Visoki, pred jugoistočnom Trstenik i Ćutin
a pred sjeveroistočnom Plavnik. Na otoku nema povr­
šinskih tokova; u njegovu središnjem dijelu je prostrano
Vransko jezero (5,75 km2) kojemu je dno 68 m ispod
morske razine i sadrži oko 200 000 000 m3 vode.
Vransko jezero snabdijeva vodom gradiće Cres i Lošinj.
Duž obala otoka izbijaju mnogobrojne vrulje. U klimi
otoka karakteristične su razlike između sjevernog
dijela, u kojem je prosječna januarska temperatura
5—6°C, i južnog, u kojem je prosječna januarska tempe­
ratura 6°—7°C. Sjeverni dio otoka prima godišnje
900— 1000 mm oborina, a južni 800—900 mm. Zapadna
strana otoka Cresa toplija je i vlažnija od istočne,
izložene buri. U sjevernom dijelu otoka sačuvani su
veći kompleksi šume (hrast, grab, bor), dok je u južnom
dijelu šuma samo mjestimično sačuvana; istočno od
Vranskog jezera prostiru se kompleksi zasađeni boro­
vima. Najveći broj naselja leži u zapadnom dijelu;
znatne je slabije naseljen istočni, a isto tako i središnji
dio. Glavno naselje na otoku je gradić Cres (1866 stan.).
Stanovnici otoka bave se pretežno poljoprivredom
(maslina, vinova loza, povrće). Znatnu privrednu
važnost ima pomorstvo i ribarstvo, s kojim je povezano
i industrijsko konzerviranje ribe (Cres, Martinšćica).
Na otoku, u okolici Osora, dobiva se kvalitetni gra­
đevinski kamen. Kopneni saobraćaj odvija se uzduž­
nom cestom, na koju su upućena sva naselja otoka Cresa.
Ona vodi od Porozine na sjeveru do Osora na jugu i
nastavlja se prema Lošinju. Brodskim linijama otok
Cres je povezan s Lošinjem, Rijekom i Pulom, a tra­
jektom, preko Porozine, s Rapcem i Rijekom. U naj­
novije vrijeme otok je zbog dovršene izgradnje vo­
dovoda, električnog osvjetljenja i sve boljih komuni­
kacija postao mnogo privlačniji za turiste.
Otok Cres je nastanjen od neolitika (pećinska
nastamba Punta Križa). Iz brončanog doba su starija
gradinska naselja na teže pristupačnim vrhovima,
opasana kružnim kamenim bedemom. Iz željeznog
doba su gradine kvadratičnog tlocrta: Beli, Lubenice
i Ustrine, uz koje su nekropole s tumulusima. Naj­
stariji poznati stanovnici Cresa su Liburni. U antičkim
grčkim izvorima upotrebljava se za Cres i Lošinj
zajedničko ime Apsirtides, koje se dovodi u vezu s le­
gendom o Argonautima. Od antičkih naselja spominju
se Krepsa (Cres) i Apsoros (Osor). Za imperatora
Augusta Cres dolazi pod vlast Rimljana. Poslije pro­
pasti Zapadnorimskog imperija otok ulazi u sastav
bizantskih posjeda na Jadranu, a u ranom srednjem
10
vijeku naseljuju ga postepeno Slaveni. Najstariji sla­
venski spomenik na otoku je čuvena »Valunska ploča«,
pisana glagoljicom vjerojatno u IX st. U X st. nalazi
se Cres neko vrijeme u sastavu hrvatske države. Od
1000 do 1358 otok je u posjedu Venecije, zatim dolazi
pod vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva, a od 1409 do
1797 ponovno je pod Venecijom. Za vrijeme mletačke
vladavine upravno-političko središte otoka premješta
se iz Osora u Cres, a Osor postepeno degradira i pro­
pada. Poslije propasti Venecije otok Cres je pripao
Austriji, a 1918—43 bio je pod okupacijom Italije.
CRES (5, B, 3), gradić i luka, najveće naselje
na otoku Cresu; 1866 stan. Leži na zapadnoj obali
otoka, u dobro zaštićenom zaljevu. Ima tvornicu za
konzerviranje ribe i manje brodogradilište. Cres je naj-
jači turistički centar otoka; ima autobusnu vezu s na­
seljima na otoku Cresu i Lošinju, brodsku s Rijekom,
Pulom i Malim Lošinjem.
Cres, u rimsko doba »res publica Crepsa«, naseljen
je od prethistorijskih vremena. Na brdu sv. Bartula
je arheološko nalazište iz prethistorijskog i rimskog
doba, na lokalitetu Lovreški otkopani su ostaci staro­
kršćanske bazilike iz VI st. U toku srednjega vijeka
naselje se formira na istočnoj strani uvale, unutar
zida; 1332 dobiva statut, a od 1459 u njemu je sjedište
venecijanske uprave za otoke Cres i Lošinj, koje je
dotada bilo u Osoru. U XVI st. Venecija gradi nov,
djelomično sačuvan gradski zid. U luci, gdje je bila
podignuta većina javnih objekata i patricijskih palača,
ističu se gradska vrata s tornjem za sat (XVI sr.), a
do njih gradska loggia (XV/XVI st.). Kroz gradska
vrata stiže se do trga s gotičko-renesansnom crkvom
(XV st.) i odvojenim zvonikom (XVI st.). U crkvi je
gotička drvena »Pieta« iz XV st.; kolekcija slika XV—
X VIII st. čuva se u župnom uredu (poliptih »Sv. Se-
bastijan sa svecima« Alvisea Vivarinija). Trg u dnu
luke produžava se u ulicu u kojoj je na lijevoj strani
gradska vijećnica (XVI st.); u atriju je smješen lapidarij.
Ova ulica vodi do sačuvanog dijela gradskog zida (u
dužini od 200 m), u kojemu su dvoja gradska vrata
(XVI st.). Cilindrična kula sačuvala se u sjeverozapad­
nom dijelu grada. Od gradskih vrata u luci u smjeru
pristaništa stoji uz obalu zgrada fontika (XV st,. sada
hotel), a na malom trgu iza fontika palača Petris (XV
st.), građena u stilu venecijanske gotike. U spletu uličica
iza palače Petris je srednjovjekovna crkva sv. Izidora
(Sidar) s romaničkom apsidom i gotičkim portalom;
u crkvi se čuvaju drvena skulptura patrona crkve (XV st.)
i dijelovi gotičkog drvenog poliptiha (XV sr.). U bli­
zini su ruševine gotičke palače Rodinis (XV st.). Izvan
grada, uz obalu je gotička crkvica sv. Marije Magdalene
iz 1402, franjevački samostan sa dva klaustra i cr­
kvom iz XIV—XV st. (rezbarene korske klupe, pri­
mjerci gotičke plastike, u biblioteci samostana ilumi­
nirani rukopisi iz XV st.). Nešto podalje je samostan
benediktinka iz XV st.
Izleti: O Dragozetići (20 km cestom prema sje­
veru), selo u unutrašnjosti otoka Cresa. Izgrađeno
amfiteatralno, na visini od 279 m, iznad plodnog po­
lja koje selo dijeli od strmog pošumljenog obalnog
pojasa. Grobljanska crkva je iz 1497; dogradnja s
novijim oltarom (lokalni rad između XVII i XIX st.).
U novoj župnoj crkvi iz 1862—63 ima nekoliko umjet­
ničkih djela (reljef »Marije s'djetetom«, renesansni mra­
morni poliptih) iz XV st. — Cesta vodi dalje (6 km)
do Porozine (v.). O Valuti (morem na jugozapad 4,5
Nm) iz Creskog zaljeva u široku dragu Valun. Nedale­
ko od obale je župna crkva. U njoj je u zidu sakristije
uzidana kamena ploča (tzv. »Valunska ploča«), jedan
od najstarijih glagoljskih spomenika. O Od gradića
Cresa cestom prema jugu do sela Vrana (13 km) iz­
nad Vranskog jezera (v. Cres, otok). Odavde putem na
jugozapad do sela Martinšćica (v.) u istoimenoj uvali.
Cesta od Vrane vodi prema jugu do Osora (v.; 33 km
od Cresa), zatim istočnim obroncima Televrine (588
m) kroz Nerezine (37 km od Cresa) do Malog Loši­
nja (v.; 53 km). O Trajektom preko Porozine do Rap-
ca (v.; 6,5 Nm) na istočnoj obali Istre. V. izleti iz
Rapca.
CRIKVENICA (6, AB, 1), gradić u Vinodolskom
primorju, 37 km jugoistočno od Rijeke, 3637 stan.
Leži na Magistrali. Pored relativno lake pristupačnosti
iz zaleđa i lijepe pješčane plaže, razvitku turizma u
Crikvenici pogoduju i veoma povoljne klimatske pri­
like. Ljeto je vedro i suho; srednja temperatura u
januaru je 5,4°C, u julu 23, 3°C. Crikvenica ima godi­
šnje neznatan broj vjetrovitih dana (bura i jugo uglav­
nom u zimskoj polovini godine); ljetne oluje su vrlo
rijetke i kratkotrajne. Luka je prilagođena gotovo
isključivo putničkom saobraćaju. Pored brojnih vila
u zelenilu i hotela, od kojih su neki otvoreni kroz
cijelu godinu, Crikvenica ima lječilište s modernim
uređajima za talasoterapiju. Trajektom Crikvenica—
Šilo povezana je s otokom Krkom. Cestovne veze sa
zaleđem vode preko Rijeke i Plasa u Gorski kotar, a
preko Novog Vinodolskog i Jasenka u Ogulin.
Crikvenica se razvila na području rimskog naselja
Ad Turres. Današnje svoje ime dobila je po crkvi (cri-
kvi) nekadašnjeg pavlinskog samostana, koji je 1412
dao podići ban Nikola Frankapan. Samostan (»Fran-
kapanski kaštel«), ukinut 1786, bio je prvobitno jedno­
katna četverokutna građevina s kulom prema rječici
Dubračini. Ispred današnje dvokatne zgrade, na ulazu
u park, barokna ograda sa starim portalom. Samostan­
ska crkva u kasnijim je stoljećima barokizirana. Do
kraja XIX st. Crikvenica ima karakter ribarskog naselja.
Poslije izgradnje ceste uz obalu staro naselje se širi
do obale. Luka se počinje graditi 1871. S razvojem
turizma — gradnja hotela (Therapia 1895), uređe­
nje parkova i dr. — posljednjih godina XIX st.
Crikvenica se širi na potezu uz morsku obalu prema
Dramalju i Kačjaku i prema Selcu.
Izleti: O Obalna promenada (cesta) prema sje­
verozapadu: Dramalj, na obali Vinodolskog kanala,
čini sa Crikvenicom jednu urbanu cjelinu. Asfaltirana
cesta povezuje stariji dio naselja uz Magistralu s novijim
dijelom na obali (ugostiteljski objekti i vile), uz pješ­
čane plaže. Dalje su uz Magistralu, i ispod nje,
Manestri, 4 km sjeverozapadno od Crikvenice. Obalna
asfaltirana cesta vodi do modernog turističkog naselja
na poluotočiću Kačjak (v.; 5 km). O Magistrala prema
sjeverozapadu vodi do Jadranova (v.; od Crikvenice
9 km), Kraljevice (v.; 14 km) i duž Bakarskog zaljeva u
Rijeku (v.; 37 km), polaznu tačku za izlete u Istru i
Gorski Kotar (v. Risnjak). O Obalna promenada prema
CRIKVENICA, Frankapanski kaštel
jugoistoku (paralelno s Magistralom): Selce (v.; 3
km, odavde preko kose koja dijeli obalu od Vinodola
u Bribir, 2 km i u šumska područja Kapele u Lukovu i
Maševu). O Magistralom u Novi Vinodolski (v.; 9 km) i
Senj (v.; 32 km od Crikvenice), izlazne tačke za jedno­
dnevne izlete na Plitvička jezera (v.; 90 km od Senja).
O Silo (v.; 2,5 Nm preko Vinodolskog kanala) na otoku
Krku. Dalje vodi cesta kroz Dobrinj (v.; 6 km od Šila)
u Malinsku (v; 16 km) ili u Krk (v; 19,5 km) i Punat
(v.; 26 km). O Vrbnik (v.; 6 Nm). O U sjeverni Vi­
nodol: asfaltirana cesta dolinom rječice Dubračine (s
desne strane rječice na brežuljku je Kotor, odakle su
došli slavenski naseljenici u današnju Crikvenicu), na
lijevom brežuljku iznad ceste (2 km sjeverno od Cri­
kvenice) ruševine srednjovjekovnog frankapanskog gra­
da Badnja, na strateškoj poziciji, čuvajući prolaz s mo­
ra u Vinodol. Ovdje se cesta iz Crikvenice račva; je­
dan krak vodi u Grižane i prema jugoistoku u Bribir
(v.).
Od raskršća u Tribalj (6 km), završetak velikog hi-
drđeriergetskog sistema Vinodol (»Nikola Tesla«). —
Cesta prolazi Vinodolom pored sela Drivenik (9 km
od Crikvenice), koje leži u udolini podno ruševina
srednjovjekovnog frankapanskog utvrđenog grada Dri-
venika (spominje se 1288) s valjkastim ugaonim kula­
ma iz XVI st. — Cesta se penje obronkom iznad Vi­
nodola do Križišća (12 km; raskršće cesta prema že­
ljezničkoj stanici Plaše, 7 km, i Kraljevici, 4 km), zatim
kroz selo Hreljin i Me ju (v. Bakar) do Gornjeg Je­
lenja (31 km od Crikvenice) na cesti Rijeka—Zagreb
(v. Risnjak).
CRKVICE (20, B, 2),j ribarsko naselje, u uvali
istog imena na sjeveroistočnoj obali poluotoka Pelješca;
oko 10 stan. Udolinom između Dubova Brda (563 m)
na sjeverozapadu i Rote (713 m) na jugoistoku vodi
cesta koja Crkvice povezuje s naseljima u središnjem
dijelu poluotoka (Župa). Mala luka služi za izvoz žup­
skih vina. Izloženost buri otežava zimi saobraćaj.
Obala u blizini Crkvica pogodna je za kampiranje;
među uvalama jugoistočno od naselja znatnija je Oso-
bljava, s dobrim sidrištem.
Izleti: O Kuna i,371 m; 3 km) ; franjevački samostan
iz 1705; u baroknoj crkvi nekoliko radova slikara
Celestina Medovića (1857—1920); u blizini je njegova
rodna kuća s malom zbirkom njegovih slika, a u mjestu
spomenik slikaru, rad Ivana Meštrovića iz 1955. U
središtu sela su ostaci kaštela iz doba dubrovačkog
vladanja. — Iz Kune, uzdužnom pelješkom cestom, pre­
ma sjeverozapadu do Trpnja (v.; 14 km) ili prema ju­
goistoku do Trstenika (v.; 12 km). O Morem duž
sjeverne obale Pelješca pored uvale Osobljava (1 Nm),
Drača (v.; 5 Nm) u Brijesta (v.; 8 Nm), ili pitoresknim
kanalom Malog Stona u Bistrinu (gojilišta kamenica i
dagnja) i do Otoka života te dalje u Mali Ston (17 Nm,
v. Ston). O Morem preko Neretvanskog kanala u
Ploče (v: 5 Nm) i do Baćinskog jezera (v.), ili Neretvom
uz Rogotin, Komin (v.) i Opuzen (v.) do Metkovića
(v.).
CRKVICE v. Risan i Hercegnovi
CRVENA LUKA (11, C, 3), turističko naselje
jugoistočno od Biograda, u ranije nenastanjenoj uvali
obrasloj makijom. S Magistralom je povezana asfal­
tiranom cestom (1 km). Izgradnja naselja počela je
1963 (peterokatni hotel, paviljoni, vile, motokamp,
lučica za sportske jedrilice). Naselje ima prodavaonice
namirnica i uslužne servise.
Izleti: v. Biograd i Pakoštane
CRVENI OTOK v. Rovinj
ČILIPI v. Cavtat
ČIOVO (16, A, 2), otok u srednjedalmatinskom
arhipelagu (28,8 km% ). Najviši vrh na otoku su Rudine
(218 m). Od kopna na istoku (rt Marjan) Čiovo je uda­
ljeno oko 2 km; na sjeverozapadu je s kopnom spojeno
pokretnim mostom (u Trogiru). Svojim položajem
otok Čiovo zatvara Kaštelanski zaljev. Klima je na otoku
istovetna s klimom na susjednoj kopnenoj obali. Čiovo
prima godišnje oko 900 mm oborina. Južna strana otoka
izložena je jugu, ali je zaštićena od bure, dok je na
sjevernoj obali obrnuto. Površinskih tokova nema,
bočata voda javlja se u Slatinama, Saldunu i kod Sv.
Križa. Od spilja, kojih ima nekoliko, znatnije su Bilosaj i
Aničina jama. Otok je dijelom pod makijom i garigom.
Preteže kamenjar, plodnog tla je malo. Pored maslina,
smokava, badema, vinove loze i dr., na z aklonjenim
mjestima uspijevaju i agrumi. Na otoku je 6 naselja
(Čiovo, Arbanija, Slatine, Žedno, Gornji O ktug i Donji
Okrug) s ukupno oko 4200 stan. Sva ona gravitiraju
Trogiru (naselje Čiovo je njegov sastavni dio). Zapadna
strana otoka odlikuje se nizom pješčanih i šljunkovitih
11
plaža. Najprostranije su one u zaljevu Saldun. Manje
uvale su Duga, Tatinja i Movarštica. Uz jugozapadnu
obalu ima više otočića (Sv. Fumija, Kraljevac, Galera
i dr.); uz njihove obale ima pogodnih mjesta za podvodni
ribolov. Na istočnoj strani otoka manje plaže redaju se
oko Slatine i uvale Supetarske.
Rimski odnosno romanski nazivi za Čiovo su Caput
loviš, Bua, Boa, Bavo, Bubus. O naseljenosti otoka u
rimsko doba svjedoče arheološki nalazi. U srednjem
vijeku gotovo je nenaseljen; postoji tek nekoliko ere-
mitorija (u Prizidnici, Movarštici i na otočiću Sv. Fu­
mija). U XV st., zbog opasnosti od Turaka, T ro-
girani su se smjestili u naselju Čiovo, a izbjeglice s
kopna u unutrašnjosti otoka. Zapadni dio otoka pri­
padao je trogirskoj općini, a istočni splitskoj. U mjestu
Čioyu ima ranoromanička crkvica »Gospa kraj mora«,
s drvenim poliptihom domaće škole iz XV st. Crkvu i
dominikanski samostan sv. Križa (5 km od Trogira)
iz XV st. gradili su domaći majstori Ivan Brahanović i
Nikola Mladinov. Samostan ima lijep klaustar, refek-
torij i dvoranu kapitula sa sačuvanim gotičkim osli­
kanim stropom. U crkvi su gotičko raspelo i gotička
korska sjedala i klupe. U Žednome je ranoromanička
crkva sv. Maura, a u Supetarskoj uvali vide se tragovi
starohrvatske crkvice sv. Petra. Na južnim hridinama
istočnog dijela otoka slikovito leži crkvica Gospe od
Prizidnice, s oslikanim gotičkim raspelom; bizantska
ikona iz te crkvice danas je u župnoj crkvi u Slatinama.
DALJA (Dajla, Daila; 2, B, 2), selo, uvala i mala
luka na zapadnoj obali Istre, između Umaga i Novi­
grada.
T u su otkriveni ostaci antičke građevine, na
temeljima koje je u V st. podignuta ranokršćanska
građevina sa crno-bijelim mozaičnim podom. Kasnije
je na istom mjestu podignut benediktinski samostan.
Današnji klasicistički arhitektonski kompleks s crkvom,
dvorcem, gospodarskim zgradama i parkom do mora
sagrađen je 1839.
Izleti: v. Novigrad (u Istri)
DIKLO (11, B, 2), obalno naselje i sidrište u
Ravnim Kotarima, 5 km sjeverozapadno od Zadra;
761 stan. Stanovnici se osim ribarstvom bave uzgaja­
njem voćaka (trešnje, bademi, smokve), vinove loze i
maslina. Obala sjeverozapadno od Dikla (do rta Skale)
i južno do Oštrog rata (rt Mika) je niska, mjestimično
s manjim žalima. Dno mora uz obalu je kamenito.
Naselje se prvi put spominje 918, u oporuci za­
darskog priora Andrije. Do Dikla je dopirao antički,
a približno i srednjovjekovni teritorij Zadra. U mjestu
su tri srednjovjekovne crkvice: sv. Martina iz X II st.,
sv. Petra iz X III st. i sv. Bartola (sa zvonikom izgrađe­
nim kao masivna obrambena kula).
Izleti: v. Zadar
DINJIŠKA (11, B, 1), naselje na jugoistočnom
dijelu otoka Paga. Sastoji se od nekoliko zaselaka s
ukupno 461 stan. Leži na obali plitkog unutrašnjeg
dijela uvale Dinjiške. Od bure je zaštićeno strmim pri-
strancima brda (Tusta 111 m i dr.). Sjeverozapadno od
naselja pruža se plodno Dinjiško polje (vinogradi i
oranice). Najjužniji zaselak Miškovići povezuje s gradom
Pagom cesta, a s kopnom trajekt do sela Miletići u
Ravnim Kotarima.
Izleti: O Pag (v.; cestom 13 km) uzduž Dinjiškog
polja (iz Dinjiške vodi put prema Povijani), lijevo solane,
pored ruševnih crkvica sv. Andrije i sv. Eufemije do
gradića Pag. O Priključak Magistrali uz uvalu Dinjiška,
do sela Miškovići (trajekt od sela Miškovići), kopnom
kroz sela Rtina i Ražanac (v.; 17 km) do Posedarja (v.;
27 km od Dinjiške) na Magistrali; odavde prema Zadru
(v.; 25 km od Posedarja) ili do Starigrada— Paklenice
(v.; 21 km od Posedarja; v. izleti odande). O Nin
(v.; morem 12 Nm).
DIVULJE (16, A, 2), naselje u srednjoj Dalmaciji,
na obali Kaštelanskog zaljeva, između Trogira na za­
padu i Kaštel-Štafilića na istoku; 360 stan. Asanaci-
jom okolnog močvarnog zemljišta stvoreni su normalni
uvjeti za uzgoj maslina, smokava i vinove loze. Uz
obalu je more plitko i muljevito.
T ri kilometra zapadno od Divulja je historijski
lokalitet Bijaći (Bihaći), u antičko doba naselje rimskih
veterana Siculi. Arheološka iskopavanja otkrila su
ostatke srednjovjekovne crkvice sv. Marte, koja se
spominje u ispravama hrvatskih knezova iz IX st., i
drugih srednjovjekovnih zgrada. Crkvica je obnovljena.
Kameni fragmenti crkvenog namještaja s pleternom
ornamentikom, među kojima četverostrani ciborij
(rekonstruiran), čuvaju se u Muzeju hrvatskih arheo­
loških spomenika u Splitu.
DOBRINJ (6, A, 2), selo u unutrašnjosti sjevero­
istočnog dijela otoka Krka; 286 stan. Stanovnici se
bave poljoprivredom (povrće, masline, vinova loza).
12
Seoskim putevima povezan je s okolnim selima, zaseo-
cima i zaljevom Klimno. Ima autobusnu vezu s nase­
ljima na južnom dijelu otoka, a preko luke Šilo trajek­
tom je povezan s Crikvenicom i Rijekom.
Pod današnjim imenom spominje se već 1100;
jedan od četiri velika srednjovjekovna kaštela na otoku,
bio je značajno središte glagoljske pismenosti. Vanjski
vijenac kuća vršio je funkciju obrambenog zida. Na
trgu je župna crkva sv. Stjepana (spominje se 1100),
tokom stoljeća mnogo pregrađivana pa sadrži elemente
kasne gotike i baroka. Pored umjetnički rađenog crkve­
nog posuđa i gotičkog relikvijara, u njoj se čuva ve­
zeni antependij (zlatni vez na crvenoj svili) iz XIV st.
Crkva sv. Trojice uz groblje podignuta je u XVI st.;
u njenoj blizini je zvonik iz 1725, rad domaćeg majstora
Pilepića. Živopisna dobrinjska narodna nošnja može se
vidjeti samo prilikom raznih svečanosti. — U susjednom
selu Sv. Vid je ranoromanička crkvica s prizmatičnim
zvonikom na pročelju, zadužbina »slavnog Dragoslava«
iz 1100. — Romanička kapela sv. Filipa i Jakova u
Solinama, sjeverno od Dobrinja, gdje su knezovi Fran-
kapani imali solane, potječe iz X III st.
DOBROPOLJANA (13, B, 2), selo u sjeveroistoč­
nom dijelu otoka Pašmana; 314 stan. Leži na obali
Pašmanskog kanala, ispod najvišega vrha na otoku
(Bokolj 274 m). Prosječna januarska temperatura 6,4°,
julska 24,2°. U maloj plitkoj uvali Dobropoljane dno
je kamenito i obraslo travom.
Izleti: v. Pašman
DOBROTA (23, D, 3; 24, B, 1), gradić na istoč­
noj obali Kotorskog zaljeva u Boki Kotorskoj; 1313 stan.
Leži na padinama Pestingrada (1093 m). U stvari Do­
brotu sačinjava niz malih naselja koja se pružaju sve
do Kotora: Tabačina ili Mišulić, Ilići, Zlatna Njiva,
Truci, Plagente, Marovići, Radimiri i dr. Iako je
zimi izložena hladnim sjevernim vjetrovima, u njoj i
njenoj okolici uspijevaju masline, agrumi, vinova loza.
Kroz Dobrotu vodi cesta Dubrovnik—Kotor. Ima
pogodnih mjesta za kampiranje.
U rimsko vrijeme naselje Debratha (Debrathum,
Dulcio). U srednjem vijeku spominje se od 1283.
God. 1351 ulazi u sastav Kotora; kasnije postaje njegova
peta općina, a 1704 dobiva od venecijanske uprave
privilegij samostalne općine. — Najstariji arhitektonski
spomenik je jednobrodna crkvica sv. Ilije (spominje
se od 1430). U crkvi Gospe od vrta (XV st.) ima jedna
slika Tripa Kokolje (XVII st.), a u baroknoj župnoj
crkvi (sv. Matije) iz 1670 nekoliko slika venecijanske
škole XV—X V III st. (među njima »Madona s djetetom«
Giovannija Bellinija), pozlaćen srebrni relikvijar iz
XVI st. i liturgijsko ruho iz XVII i X VIII st. U baroknom
stilu tzv. jezuitskog tipa građena je druga župna crkva
(sv. Stasija) iz 1773. Od umjetničkih djela u toj crkvi
ističu se slike venecijanske i firentinske škole XVI—
XVII st. (najvrednija među njima je »Marija« Carla
Dolcija). U Dobroti ima reprezentativnih palača koje
su podizali brodovlasnici i imućni pomorci u X V III i
u prvoj polovini XIX st.: palače Tripković (barok
X V III st. sa stilskim namještajem), Ivanović (XVIII
st.), Milošević (prva polovina XIX st.), Dabinović-
-Kokota, Kamenarović, Dabčević.,
Izleti: v. Kotor
DOLI v. Ston
DONJE ČELO v. Koločep
DRAČE (20, B, 2), seoce na sjeveroistočnoj obali
poluotoka Pelješca, uz cestu koja povezuje Orebić i
Tipanj sa Stonom; 37 stan. Leže u istoimenoj uvali
koja je dio prostranog, prema sjeveru otvorenog, za­
ljeva. Izloženo je buri. Ispred zaljeva je nekoliko
otočića (Galičak, Dubovac i dr.). Drače su luka Janji-
ne, od koje su udaljene 3 km.
Izleti: O Janjina (v.; cestom 3 km), zatim pored
Popove Luke (180 m) dugom nizbrdicom nad Žuljan-
skim zaljevom u Trstenik (v.; 8 km). O Sreser (morem
1 Nm). O Brijesta (v.; morem 4,5 Nm). O Morem duž
sjeverne obale Pelješca kanalom Malog Stona u Bistrinu
(13 Nm), i u Mali Ston (13,5 N m ; v. Ston). O Klek (morem
6 Nm) i Neum (v.; morem 7,5 Nm). O Ploče (v .;
morem 7 Nm) i Baćinsko jezero (v.). O Morem do ušća
Neretve, zatim rijekom uz Rogotin, Komin (v.) i Opu-
zen (v.) do Metkovića (v.).
DRAGE v. Vransko jezero
DRAGOVE v. Božava
DRAGOZETIĆI v. Cres
DRAMALJ v. Crikvenica
DRAŠNICE (17, D , 2), selo u Makarskom pri­
morju, jugoistočno od Podgore; 427 stan. Sastoje se
od niza zaselaka koji se pružaju u obalnom pojasu
između rta Komoljače na jugoistoku i uvale Klokun
na sjeverozapadu. Autobusnim i brodskim linijama
povezane su s Makarskom i naseljima na Makarskom
primorju.
Gotička crkva sv. Stjepana podignuta je u srednjem
vijeku. U zaseoku pri moru groblje sa srednjovjekov­
nim nadgrobnim pločama; tamošnja barokna crkva, sa­
građena 1745, srušena je u potresu 1794 (spominje ga
natpis u kamenu); kasnije ponovo podignuta,srušena
je u potresu 1961 gotovo do temelja. Pločnik crkve
pokriven je nadgrobnim pločama s ukrasima i glagolj­
skim natpisima.
Izleti: v. Podgora
DRIVENIK v. Crikvenica
DRVENIK (20, A, 1), selo u gornjem Makarskom
Primorju; 517 stan. Obala, s nizom uvala, zaštićena je
sa sjevera bilima Rilića. Najznatnije su uvale Gornja
Vira, Donja Vira i Donja Vala; u posljednjoj ima ne­
koliko kuća i gat za pristajanje lokalnih brodova. U
pješčanoj uvali Dube također ima nekoliko kuća.
Na glavici sjeverno od sela vide se ruševine kule
s obrambenim zidovima iz XVII st. Gotička crkva sv.
Jurja (u Gornjem Drveniku), kasnije barokizirana, ima
uzidane srednjovjekovne nadgrobne ploče. — IT za­
seoku Kostanjića stećak s reljefom.
Izleti: v. Zaostrog, Gradac i Podgora
DRVENIK MALI (14, C, 3), mali naseljeni otok
zapadno od Drvenika Veloga i sjeverozapadno od
Šolte; obuhvaća 3,3 km2 sa 280 stan. Najviša tačka
80 m. Gotovo je posve pod kulturama; najviše se gaje
masline. Pet manjih zaselaka (Dolići, Male Kuknjare,
Petomovar, Vela Rina i Vele Kuknjare) tvore aglo­
meraciju Drvenik Mali. Obala je dobro razvedena;
među uvalama (Vela Rina, Mala Rina, Borak, Garbine
i dr.) najveću pješčanu plažu ima Vela Rina. Zbog
pličina i razvedenosti obala je pogodna za ribolov.
Svakodnevna brodska veza s Trogirom Splitom.
DRVENIK VELI (14, C, 3,) ,otok sjeverozapadno
od Šolte; 12 km2, 729 stan. Drvenički kanal dijeli ga
od kopna na sjeveru, a Drvenička vrata od otočića
Drvenik Mali na zapadu. Najviši vrh Buhalj (177 m) na­
lazi se na istočnom dijelu otoka. Osim ribolovom sta­
novnici se uglavnom bave zemljoradnjom (vinogradi,
voće, masline). Najveće naselje je Drvenik u luci
Drvenik (Veli Porat), na sjeverozapadnoj strani otoka.
Obala je razvedena mnogim uvalama, koje na unu­
trašnjem kraju završavaju pješčanim i šljunčanim
plažama; najveće uvale su Solinska, luka Drvenik,
Mala luka. Neposredno ispred istočne obale leže
otočići Mali i Veli Krknjaš; ispred južne obale otočići
Orud i Mačaknar. Obala je pogodna za obalni i pod­
vodni ribolov.
DUBA v. Trpanj
DUBROVNIK (21, B, 2), grad na južnom dijelu
istočne jadranske obale; 22.961 stan. Leži na podnožju
vapnenačkog Srđa (412 m), u dolini koju prema ju­
gozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben
s najstarijim dijelom Dubrovnika. Nasipanjem močvarne
doline između Gruškog zaljeva na sjeveru i Starog
Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara
gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj
strani doline. Na taj način Stradun je postao središte
grada i njegova glavna ulica, spajajući suprotna gradska
vrata: Ploče na istoku i Pile na zapadu. Poslije izgradnje
luke i željezničke stanice u Gruškom zaljevu, i Gruž
postaje predgrađe Dubrovnika, povezujući se postepeno
s Dubrovnikom u jedinstveno naselje. U novije vrijeme
Dubrovnik se proširio i na Lapadski poluotok, na niže
dijelove padina Srđa i izvan gradskih zidina prema
Župi. Za klimu Dubrovnika karakteristična su topla
i suha ljeta i blage zime. Prosječna je temperatura
najhladnijeg mjeseca (februara) 4,6°, a najtoplijeg
(augusta) 26,2°. Od ukupne godišnje količine oborina
na hladnu polovinu godine otpada 68%, a od 105 kiš­
nih dana otpada na proljeće 29, ljeto 14, jesen 26 i na
zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko. Sa 2554 sunčana sata
u godini, Dubrovnik je u pogledu trajanja insolacije
među prvim gradovima u južnoj Evropi. U julu ima
dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 sunčana sata. Ve­
getacija je suptropska i bujna (maslina, badem,
agrumi, ružmarin, lovor, crnika, bor, pinija, čempres).
Jugoistočno od starog dijela grada je turističko područje
Ploče (hoteli i plaže), zapadno Lapad (sportski tereni,
plaže, šetališta), sjeverozapadno gruška luka i Gruž
kao saobraćajno središte (brodsko i željezničko). Ma­
gistrala prolazi iznad grada. Aerodrom Močići u Ko-
navlima služi domaćem i međunarodnom avionskom
saobraćaju. Pored radionica za popravak brodića, u
Dubrovniku ima i nekoliko industrijskih pogona (tvor­
nica tehničkog i jestivog ulja, tjestenine, likera, boja
i ugljenografitnih proizvoda). Najjače grane privredne
djelatnosti su turizam i pomorstvo. Svake godine
(od 1950), za vrijeme turističke sezone, priređuju se
Dubrovačke ljetne igre, festival muzike, drame i folklora.
Priredbe se održavaju na 17 pozornica (većinom
prirodnih na otvorenom prostoru).
Slavenski naziv grada izveden je od riječi dubrava,
a romanski naziv Ragusa — Rausa nastao je od imena
otočića na kojem je osnovano prvo naselje (Lausa,
Lave). Dubrovnik je osnovan vjerojatno u prvoj
polovini VII st., nakon propasti obližnjeg Epidauruma
(današnjeg Cavtata), u toku slavensko-avarske provale
u Dalmaciju. Čini se, međutim, da je na Lavama
prije VII st. postojalo neko naselje (na najvišem
dijelu hridine pronađen je starokršćanski kapitel). Novo
naselje postepeno se širi na samom otočiću Lave, a
DUBROVNIK, Gradske zidine
kad je zasut morski rukav između otočića i kopna
(današnji Stradun), i na kopnu. Od svog osnutka pod
zaštitom Bizanta (neko vrijeme u njemu rezidira
bizantski strateg), Dubrovnik dolazi za križarskih
ratova pod suverenitet Venecije (1205— 1358), a Za­
darskim mirom 1358 u sklop ugarsko-hrvatskog kraljev­
stva. Stekavši potpunu samoupravu (vezan samo
plaćanjem danka kralju i pružanjem pomoći u bro­
dovima), Dubrovnik od tog vremena započinje život
samostalne države koja svoj najveći uspon dostiže u
XV i XVI st. Kriza mediteranskog pomorstva u idu­
ćim stoljećima odražava se i na Dubrovniku: počinje
postepeno ekonomsko propadanje. Pored toga, došlo
je do katastrofalnog potresa 1667, od čijih se poslje­
dica grad dugo nije mogao oporaviti. U takvoj situ­
aciji dočekuje Dubrovnik Napoleonove ratove. Fran­
cuzi ulaze u nj 1806, maršal Marmont ukida D u­
brovačku republiku (naziv je u upotrebi od XV
st. ) 1808, dekretom od 1809 uključuje se dubrovačko
područje u sastav Ilirskih provincija. T o je pred­
stavljalo i kraj Dubrovačke republike. Nakon Bečkog
kongresa 1815 Dubrovnik je pod Austrijom do 1918.
U vrijeme samostalnosti Dubrovnika državna uprava
je u rukama aristokracije; organi uprave su Veliko
i Malo vijeće (od 1238) i Senat (od 1253). Na čelu
države je knez koji se bira na mjesec dana. 1333 car
Stefan Dušan odstupa Dubrovniku Ston i Pelješac,
u XV st. kupnjom dolaze u njegov sklop Konavli i Cav­
tat, a postepeno i Mljet, Lastovo i Korčula. U toku ne­
koliko stoljeća Dubrovnik se razvija u najjače ekonomsko
središte na istočnoj obali Jadrana, trguje na Istoku
i Zapadu, izgrađuje značajnu trgovačku i ratnu flotu
(brodogradilišta u Gružu, Lopudu i Suđurđu na
Šipanu), održava diplomatske veze s nizom zemalja
i gradova. Od 1272 Dubrovnik ima svoj statut u kojem
su, između ostalog, kodificirani urbanistički i higijenski
propisi (organiziranje karantene), 1301 je uvedena
liječnička služba, 1317 uređena prva apoteka. Od
1347 postoji u gradu starački dom, a od 1432 naho-
dište, 1436 gradi se vodovod. Dubrovnik je istaknuto
književno središte od renesanse nadalje (Marin Držić,
Ivan Gundulić), centar domaće slikarske škole u
XV—XVI st., rodno mjesto istaknutih učenjaka, među
kojima su na prvom mjestu Marin Getaldić (1568—
1626), Ruder Bošković (1717—1787) i Benedikt Kotru-
ljić (XV st.).
1. Najveći dio monumentalnim zidinama opasanog
starog grada planski je reguliran 1272 i 1296, neki
13
manji dijelovi već u X st. Gradske zidine i tvrđave
izvan zidina građene su, pojačavane i dograđivane od
X II do druge polovine XVII st. Na tim radovima bio
je angažiran niz graditelja: Nićifor Ranjina 1319,
Ivan iz Siene 1397, Ivan iz Vienne 1381—87, M .M iche-
lozzi 1461—64, Juraj Dalmatinac 1465—66, Paskoje
Miličević 1466— 1516, Antonio Ferramolino 1538,
Saporoso Matteucci 1570—71, Giovani Battista Zanchi
iz Pesara 1571— 73, Mihajlo Hranjac 1617, Marin
Držić 1645—60, Marcantonio Bettacci 1658—60, Ivan
Giorgi 1668—71 i Marchione Perroni 1676—78.
Glavni zid je na obilaznom hodniku dug 1940 m,
prema kopnu širok 4—6 m, a prema moru 1,5—3 m,
visok do 25 m. Učvršćuju ga 3 okrugle i 12 četve-
rouglastih kula, 5 bastiona, dvije ugaone utvrde i
velika tvrđava w>. Ivana. Od kula je najmonumentalnija
okrugla Minčeta na sjeverozapadnom uglu zidina.
Predziđe, koje prati glavni zid s kopnene strane, po­
jačavaju jedan veći i 9 manjih polukružnih bastiona,
i kazamatna utvrda Bokor, najstarija sačuvana utvrda
te vrste u Evropi. Grad brane i dvije samostalne tvrđave:
na istočnoj strani Revelin, građen 1539—51 po nacr­
tima Ferramolina, a sa zapadne strane Lovrjenac,
na 46 m visokoj hridi nad morem; prema kronikama
gradnja je početa 1050. Dubrovnik je imao četvora
gradska vrata, dvoja prema luci a dvoja (s pokretnim
mostovima) prema kopnu. Za vrijeme austrijskog vla­
danja otvorena su još dvoja vrata. Zidine oko grada
sačuvane su u originalnom stanju. Na zidine se može
doći ispod Lože zvonare ili idući uz crkvu sv. Spasa na
Poljani Paskoja Miličevića. Od ulaza ispod Lože
zvonare put po zidu vodi iznad Ulice između Vrata
od Ploča (lijevo Sponza, Dominikanska crkva, Sv.
Luka, Blagovijesti; desno pogled na gradsku luku i
na Revelin), zatim se preko unutrašnjih Vrata od Ploča
penje do kule sv. Jakova (lijevo pogled na grad) i vodi
pored kula Drezvenik, Nad sv. Vidom, Sv. Lucija
i Sv. Barbara do Minčete. Odavde se zapadnim po­
jasom spušta uz kule Gornji ugao i Sv. Franjo do
unutrašnjih Vrata od Pila (tu se završava obilazak
sjevernog dijela zida). Obilazak južnog dijela zida
DUBROVNIK
1. Vrata od Pila; 2. Onofrijeva česma; 3. Sv. Spas; 4. Samostan Male braće; 5. Sponza; 6. Loža zvonara;
7. Sv. Vlaho; 8. Knežev dvor; 9. Akvarij i Pomorski muzej; 10. Katedrala; 11. Gundulićeva poljana; 12.
Collegium Ragusinum; 13. Sv. Ignacije; 14. Rupe; 15. Samostan dominikanaca; 16. Ljetnikovac Pucića
nastavlja se uz kulu Puncijela (desno pogled na Lovrije-
nac) i Bokar (lijevo pogled na grad, desno na otvorenu
pučinu), i uz kule Sv. Marija, Mrtvo zvono, Zvijezda,
Sv. Margarita, Sv. Stjepan, Sv. Spasitelj do ugaone
tvrđave Sv. Ivan (pogled na gradsku luku, Srđ i istočni
dio grada), zatim duž gradske luke iznad ulice Damjana
14
Jude, iznad Vrata od Ponte, sa stražnje strane Kneževa
dvora, Narodnog kazališta i iznad Arsenala do silaska
ispod Lože zvonare.
2. Središte javnog života grada je od najstarijih
vremena bio trg Luža. Od njega se prema zapadu
pruža glavna arterija grada unutar zida, Placa (Stradun).
Sa sjeverne strane trga je palača Sponza (v. itinerer
3), u sredini trga Orlandov stup s uklesanim likom
ratnika (rad Antuna Dubrovčanina, 1418), srednjo­
vjekovni simbol slobodnog trgovačkog grada. Na tom
mjestu su se objavljivale naredbe, najavljivale sve­
čanosti i izvršavale javne kazne. Desnica ratnika do
lakta (uklesana i u podnožju stupa) bila je službena
mjera za dužinu (lakat) u Dubrovačkoj republici. Na
južnoj strani trga je barokna crkva sv. Vlaha (gradio ju
je Marino Gropelli 1706— 14); na terasu uz pročelje
vodi široko stubište. Prvobitna crkva sv. Vlaha, sa­
građena na tom istom mjestu 1348, izgorela je 1706;
pozlaćeni srebrni kip sv. Vlaha s maketom grada iz
sredine XV st. (na glavnom oltaru) i dva kamena kipa
(sv. Vlaho i sv. Jeronim), djela bračkog kipara Nikole
Lazanića s kraja XVI sr., potječu iz te prvobitne crkve.
U crkvi je i drveni kip sv. Antuna opata, prenesen
ovamo iz crkvice sv. Antuna na Pločama. U crkvi ima
više slika, većinom nepoznatih majstora; slike na
ogradama orgulja pripisuju se Petru Mattei-Mate-
jeviću (početak X V III st.). — Istočnu stranu Luže
zatvaraju Loža zvonara, Gradski zvonik i zgrada
Glavne straže. Zvonima s Lože zvonare (sagrađene
1463, srušene oko sredine XIX st. zbog gradnje stana
za austrijskog komandanta mjesta, obnovljene 1952)
sazivala su se vijeća Republike i najavljivale uzbune.
1444 spominje se u dokumentima gradnja Gradskog
zvonika; tada se Luka, sin admirala Mihoča, obavezao
da će izraditi metalnu ploču sata, a ispod nje pokazi­
vač mjesečevih mijena i dvije drvene ljudske figure
(»zelenci«) koje će otkucavati satove (u bronci ih je
izlio nepoznati majstor 1478; tada je obnovljen i sat,
a novo zvono salio je Mihajlo iz Firence). Današnje je
zvono (1506) djelo Ivana ićrstitelja Rabljanina. Grad­
ski zvonik u cijelosti je restauriran 1929. Zgradu
Glavne straže gradio je 1706—08 Marino Gropelli;
starija zgrada (u obliku lože uz staru crkvu sv. Vlaha)
izgorjela je 1706. Ispred zgrade Glavne straže, napola
u niši, smještena je tzv. mala Onofrijeva česma,
čiju je figuralnu dekoraciju izveo Pietro di Martino da
Milano potkraj prve polovine XV st. Na zgradu Glavne
straže nadovezuje se zgrada gradske općine, građena
u stilu lombardske neorenesanse (1863—64, prema
nacrtima Antonija Vecchiettija). U tom je sklopu
i Narodno kazalište (nazvano Bondino kazalište) iz
istog vremena. T u su nekad stajale zgrade Velikog
vijeća (prvi spomen 1303, proširena 1489, izgorjela
1817) i Velikog arsenala (prvi spomen 1272, porušena
oko sredine XIX st.; sačuvan dio prema Gradskoj luci).
Do zgrade Gradske općine je gotički Knežev dvor,
sagrađen prema zamisli Onofria di Giordano della
Cava, na mjestu utvrđenog dvora iz X II ili X III st.
koji je uništen eksplozijom baruta 1435. Portik u
prizemlju obnovio je nakon druge eksplozije baruta
1463 u renesansnom stilu Salvi di Michiele, vjerojatno
prema nacrtima Michelozzija; neke kapitele radio je
vjerojatno Pietro di Martino da Milano, autor kipa
sv. Vlaha nad portalom dvora. Dvor je stradao u potresu
1667; popravke (do 1739) vršio je korčulanski graditelj
Jerolim Škarpa. Za vrijeme Republike u Dvoru
su, uz stan kneza, bili i svi državni uredi (osim financija),
prostorije za reprezentaciju, oružana i zatvori. U prvom
katu smješten je danas kulturnohistorijski odjel Grad­
skog muzeja. U sredini dvora je atrij s arkadama
(na tri strane u prizemlju i na četiri strane u katu).
Reprezentativno stubište vodi do prostorija na katu.
Lijevo od ulaza u atrij je niša s figurom anđela, mala
česma iz 1452 i ulaz u prostorije bivšeg arhiva Repub­
like (oslikani ormari iz doba rokokoa). Desno od ulaza
vode stube do Naučne knjižnice u polukatu (90 000
svezaka, 78 inkunabula, velik broj rukopisa, zbirka
knjiga Dubrovačkog kolegija iz XV—X VIII st.). U
atriju je poprsje Lopuđanina Miha Pracata (rad P. P.
Jacomettija iz 1637), jedini spomenik koji je Republika
postavila jednom svom zaslužnom građaninu. Nad
vratima kroz koja se nekad ulazilo u zgradu Velikog
vijeća stoji natpis: O B L ITI PRIVATORUM PUBLI-
CA CURATE (Zaboravivši svoje lične brige, brinite
se za javne poslove). Uz južnu stranu Kneževa dvora je
prolaz kojim se kroz Vrata Ponte (iz 1476) dolazi u
gradsku luku. Istočnu stranu Poljane Marina Držića
zatvara biskupska (ranije Sorkočevićeva) palača. Uz nju
vodi ulica Damjana Jude do Tvrđave sv. Ivana (danas
Akvarij, Pomorski i Etnografski muzej). Crkva Gospe
od Karmena (Karmela) barokna je građevina (1628—36);
autori oltarnih pala jesu A. Canini (glavni oltar, 1641),
A. Vaccaro (oltar sv. Ivana, XVII st.) i vjerojatno
S. Ricci (oltar »Karmelske Gospe«). Na jednoj od slika,
koja se pripisuje C. Regio, prikazan je i Sorkočevićev
ljetnikovac na Lapadu. Južno od Poljane Marina Dr­
žića je stara gradska četvrt Pustijerna (prilaz ispod
arkada). T u se u Ulici Restićevoj nalazi renesansna
palača Skočibuha (Bizzarro-Ohmučević; izveli Josip
i Ivan Andrijić 1549—53 po nacrtima Antuna iz
Padove), najbolje sačuvana privatna zgrada građena
prije potresa od 1667, i Zamanjina gotička palača. U
Stulinoj ulici su ruševine starohrvatske, u kasnije vri­
jeme nadograđivane crkve sv. Stjepana, koju spominje
Konstantin Porfirogenet (oko polovine X st.). Zapadnu
stranu Držićeve poljane zatvara monumentalno pro­
čelje barokne katedrale (Gospe), građene 1672— 1713
na mjestu stare romaničke katedrale koja je srušena u
potresu 1667. N acrt je dao A. Buffalini, a graditelji
su bili: P. Andreotti, P. A. Bazzi, fra Tommaso Napoli
i Ilija Katičić (ovaj ju je završio). U crkvi se čuvaju
slike Padoyanina, J. Palme starijeg, G. G. Savolda,
G. Salviatija, C. Caliarija, L. Cambiasa, Bacchiacce,
Parmigianina, Andree del Sarto i radovi nekih ne­
poznatih slikara; među njima je i flamanski triptih koji
su poslanici Republike nosili sobom u Carigrad kao
prenosni oltar. Na glavnom oltaru je veliki poliptih
»Marijina Uzašašća« (na stranama: sv. Vlaho i Lazar,
sv. Nikola i Antun opat), djelo Tiziana i njegovih
pomoćnika, nastalo poslije 1552. Autori su ostalih
oltarnih slika Petar Mattei-Matejević (1721, oltar
sv. Bernarda), Benko Stay (kraj XVII st., oltar »Navje-
štenja«), možda Nikola Božidarević (početak XVI
st., oltar »Gospe od Porata«), i C. Regio (1803, oltar
bokeljskih mučenika). U riznici katedrale (ulaz lijevo
od glavnog oltara) čuva se 138 relikvijara raznih oblika
od zlata i srebra. Među njima se ističu: relikvijar
»s dijelom lubanje sv. Vlaha« u obliku bizantske krune
s medaljonima u emajlu (rad bizantskih zlatara X II
st.), »ruka sv. Vlaha« (X III st.?), »glava sv. Lovrjenca«
(rad majstora Guglielmusa iz XIV st.), »noga sv. Vlaha«
(rad dubrovačkih zlatara iz 1684) i kasnogotički križ
s reljefima svetaca (rad Jerolima Matova iz XVI st.).
U riznici se čuva i veliki umivaonik s vrčem od pozla­
ćena srebra, na kojem je prikazana dubrovačka flora i
fauna (rad W. Jamnitzera, oko 1550). — Androvićeva
ulica vodi do podnožja skalinate Uz jezuite, koju je
1738 projektirao Padalacqua po uzoru skalinate kod
Trinita dei Monti u Rimu. Skalinata vodi do Poljane
Ruđera Boškovića s baroknom jezuitskom crkvom sv.
Ignacija (dovršena 1725 prema nacrtima Andree Pozza).
U apsidi iza glavnog oltara su zidne slike G. Garcie
(1737—38), a u zvoniku je najstarije poznato dubro­
vačko zvono, koje su 1355 lijevali Vivencije i njegov
sin Viator. Do crkve je barokna zgrada nekadašnjeg
Dubrovačkog kolegija (izvedena 1735 prema nacr­
tima jezuita Ranjine i Canaulija); na ulaznom stubištu je
reljef s natpisom iz 1481. Strossmayerova ulica vodi
od skalinate prema zapadu. U nekadašnjem samostanu
sv. Katarine sada je Muzička škola; u bivšoj crkvi
otkriveni su temelji i kripta crkve sv. Petra Velikog,
prve katedrale Dubrovnika, sa mnogo fragmenata
pleterne ornamentike. — Na poljanu Mrtvo zvono,
jednu od najstarijih četvrti Dubrovnika (na nekadašnjem
otočiću Lausa) nadovezuje se velik, često pregrađivan,
kompleks bivšeg samostana sv. Marije iz X II st.;
danas služi u stambene svrhe. — U nastavku Stross-
mayerove ulice, u Ulici od Rupa, velika dvokatnica
zvana Rupe služila je kao skladište za žito. »Rupe« su
građene 1542—90 (restaurirane 1940); pod zgradom
je 15 velikih suhih bunara (ukupan kapacitet otprilike
1500 t) bušenih u živ kamen, u kojima je stalna tem­
peratura od 17,5°C. U zgradi je sada lapidarij Grad­
skog muzeja. Na mjestu jednog od najstarijih dubro­
vačkih ženskih samostana, sv. Andrije od Kaštela,
nešto zapadnije od Rupa, otkriveni su temelji crkve
koja se spominje 1278. Od »Rupa«, niz Ulicu od Domina,
dolazi se u Široku ulicu pored crkve Domino, sagrađene
na mjestu stare crkve koju je srušio potres 1667.
Sudeći po kripti, stara crkva je bila trobrodna; jedan
sačuvani sporedni brod sad je sakristija. Palu glavnog
oltara radio je A. Vaccaro, palu oltara »Navještenja«
B. Linterino, drveni kip sv. Apolonije vjerojatno Petar
Bogdanović (1550). U crkvi ima više renesansnih i
baroknih slika nepoznatih majstora. — Prema zapadu,
u ulici za Rokom, stoji crkva sv. Roka (1526—46),
uz koju je bila dvorana za sastanke bratovštine sv.
Roka s kamenim sjedalima i skulpturama. Za vrijeme
francuske okupacije pretvorena u skladište, u početku
XX st. obnovljena. Oltarna pala rad je Petra Mattei-
Matejevića. Trgovačka arterija današnjeg Dubrovnika
je Ulica od puča. Na njenoj južnoj strani je crkva sv.
Josipa, sagrađena nakon potresa 1667 na mjestu
srušene crkve sv. Jakova iz 1299; u crkvi se čuva
nekoliko baroknih slika nepoznatih majstora. Nasuprot
nje je pravoslavna crkva (1877); u parohiji kulturno-
historijska zbirka i kolekcija ikona. Ulica od puča
vodi prema istoku do Gundulićeve poljane sa spomeni­
kom pjesnika Diva Frana Gundulića (rad I. Rendića,
1893). Djelomično nadsvođena uličica Lučarica vodi do
Luže.
3. Na sjevernoj strani trga Luža je monumentalna
Sponza (prema spongia — naplavina). Građena je
1516—22 u prelaznom stilu iz gotike u renesansu, po
nacrtima Paskoja Miličevića; klesarske radove izveo
je Korčulanac Josip Andrijić. Služila je kao carinarnica
(stoga se povremeno nazivala Divona, od talijanskog
dogana), kovnica novca, državna blagajna, banka i
fontik (ured za procjenu robe), a gornja dva polukata
kao spremište za žito. U njoj su imale svoja sjedišta
dubrovačke akademije u vrijeme renesanse i poslije
nje. U prizemlju ispred fasade je renesansni portik;
u prvom katu su gotički, u drugom renesansni prozori.
Dvorište zgrade okruženo je hodnicima s arkadama.
Na frontalno smještenoj loži (u kojoj su danas originali
»zelenka« i stari mehanizam sata sa Gradskog zvonika)
latinski je natpis: FALLERE NOSTRA VETANT
15
 E T FALLI PONDERA — M EQUE PONDERO
D U M MERCES, PONDERAT IPSE DEUS (Zabra­
njeno nam je varati i krivotvoriti mjere, i dok ja važem
robu, sa mnom važe sam bog). Reljef s medaljonom
koji drže dva anđela radio je Beltrandus Gallicus 1521.
U prizemlju se nalazi Muzej socijalističke revolucije
1941—45, a u katovima Državni arhiv Dubrovačke
republike. Fond arhiva sadrži oko 2 700 000 pisanih
stranica raznih dokumenata, isprava, ugovora i si.
od X III st. do pada Republike. — Ispod Lože zvonare,
uz Gradski zvonik, polazi se na gradski zid (v. itinerer 1).
Prolaz (u prošlosti zvan Vrata od ribarnice i Porta
doganae) vodi kroz zid u Gradsku luku. Njena je iz­
gradnja počela zasipavanjem kanala između Lava i
kopna, a 1266 sagrađene su 4 kule (Ribarnica, Kaznena
kula, Sv. Luka i Gundulićeva kula). 1305 uređena
je obala, sagrađena je kula na mjestu sadašnjeg gata,
1467 polukružno pojačanje kule Sv. Luke, a 1484
počela je izgradnja lukobrana (Kaše) prema nacrtima
Paskoja Miličevića. Na Arsenalu (iz X III st.) vrši 1489
adaptacije Paskoje Miličević. 1535 Arsenal je produžen;
jedan njegov dio srušen je prilikom gradnje kazališta
1863, a drugi je 1933 preuređen u Gradsku kavanu.
Ulaz u luku nekad se zatvarao gredama međusobno
povezanim lancima (na kulama Sv. Ivan i Sv. Luka
vide se uzidane velike kamene ušice na koje se pričvr-
šćivala ova barijera). — U Ulici između Vrata od Ploča
skalinata s renesansnom ornamentiranom balustradom
vodi do samostana i crkve dominikanaca (Bijelih
fratara). Dominikanci su došli u Dubrovnik 1225 i
privremeno se naselili uz crkvu sv. Pavla (sada Sv.
Jakov na Pelinama). Izgradnja današnjeg samostanskog
kompleksa započela je početkom XIV st. Prvi poznati
graditelji crkve (1315) bili su Nikola i Juraj, sinovi
protomagistra Lovre iz Zadra. Crkva je češće pregra­
đivana, naročito nakon potresa 1667, nakon francuske
okupacije (kad je služila kao konjušnica i skladište)
i 1883. U crkvi su s desne strane: »Navještenje« s ni­
zom slika iz historije dominikanaca u Dubrovniku
(N. Božidarević, 1513), 2 oltara s palama Francesca
di Maria (iz druge polovine XVII st.), izlaz u Ulicu iz­
među Vrata od Ploča (nekad glavni ulaz u crkvu,
jedini romanički portal iz X III st. u Dubrovniku,
kome je 1419 dodan vanjski gotički okvir), oltar sv.
Vinka Ferrera sa svečevim kipom iz XV st. i slika
»Uzašašće Marijino« s vedutom Dubrovnika (signiran
rad nepoznatog majstora A. B. D. oko 1648/58). S lijeve
strane je oltar s palom »Sv. Magdalena između sv.
Vlaha i arhanđela Rafaela« s likom donatora — člana
porodice Pucić (slikao Tizian oko 1554), oltar s baroknim
raspelom, kasnogotička kamena propovjedaonica iz
XV st., oltar sa slikom »čudo sv. Dominika« (Vlaho
Bukovac, 1912) i slika »Silazak Duha svetoga« s likom
donatora Skočibuhe (A. Vaccaro, prva polovina XVII
st.). U sanktuariju je s desne strane kapela porodice
Lukarević iz XV st. s triptihom Mihajla Hamzića iz
1512, a s lijeve strane kapela porodice Gundulić
16
(Luka Paskojev, 1536) s triptihom (rad Nikole Boži-
darevića, poslije 1485). Na glavnom oltaru (iz 1603)
je slika »Gospa od krunice« (rad anonimnog slikara iz
XVII st.), a iza oltara slika sv. Antuna opata (XVII
st.) i ikona »Bogorodice umiljenja« (italo-kretska sli­
karska škola). Ispod luka koji dijeli brod od sanktuarija
slikani je gotički križ (XIV st.?), a sa strane likovi
Marije i Ivana Evanđelista (rad Lovra Marinova
Dobričevića, sredina XV st.). Sakristiju je gradio
1485 Paskoje Miličević; u njoj je umivaonik (kraj
XV st.), veliko raspelo (početak XVI st.) i nekoliko
nadgrobnih ploča. Na sakristiju se naslanja kapela
koju je prema nacrtima B. Gracianusa iz 1470 završio
Marko Andrijić; u njoj se čuva poliptih, rad nepoznatog
slikara dubrovačke škole s početka XVI st. Nad sa­
kristijom se diže četverokatni zvonik s lanternom.
Počeo ga je graditi 1390 Cecho iz Monopolija, a 1404—
1531 na njemu je radilo nekoliko domaćih majstora.
U zvoniku su 3 stara zvona, izlivena u Dubrovniku:
jedno iz 1463 (Bartolomeo da Cremona), drugo iz
1515 (Ivan Krstitelj Rabljanin) i treće iz 1622 (Gau-
dencije Antica-Lastovac). Klaustar samostana ima
hodnike s vitkim arkadama (prelaz iz gotike u re­
nesansu); izveli su ga, po djelomično preinačenom
nacrtu Masa di Bartolomeo, domaći majstori. Na
istočnoj strani klaustra je kapitulska dvorana s oltarnom
slikom, radom Nikole Božidarevića iz 1513, i grobom
pjesnika Dinka Ranjine (1531— 1607). U riznici se
čuvaju srebrni križ (prema natpisima radio ga je, za
srpskog kralja Stefana Uroša II Milutina, episkop
raški Grigorije u XIV st.), diptih »Krist i Marija«
(Enguerrand Charonton, XV st.), »Sveta porodica«
(način Lorenza di Credi, XVI st.), alabastrena re­
ljefna ploča (engleski rad XV st.) i srebrna posudica
za tamjan u formi dubrovačke karake (domaći zlatarski
rad iz XVI st.). Samostanska knjižnica posjeduje 217
rukopisa (među njima i iluminirane kodekse), 239
inkunabula, 16.000 svezaka štampanih knjiga, povelje
važne za historiju Dubrovnika; ističu se inkunabule
A. PaltaŠića i D. Dobričevića, kronika s ilustracijama
H. Pleydenwurffa i M. Wolgemuta iz 1493 i Savo-
narolini govori iz 1497. Uz dominikansku crkvu pri-
gradena je crkva sv. Sebastijana(1466—69); za francuske
okupacije bila je pretvorena u zatvor, pa je u mnogo-
čemu izmijenjena. — Nasuprot zapadnom pročelju
dominikanske crkve je trobrodna crkva Rozarijo
sa baroknom fasadom; brodove dijele visoki stupovi
i renesansni lukovi, vjerojatno ostaci nekadašnje
palače hercega Sandalja Hranića. Uz crkvu su barokne
prostorije bratovštine. Kompleks je izgrađen 1594,
a obnovljen nakon požara od 1642. Francuzi su crkvu
i prostorije bratovštine pretvorili u skladišta (1962
započela restauracija). — Prolaz uz crkvu Rozarijo
spaja Ulicu između Vrata od Ploča sa sjevernom glav­
nom saobraćajnicom starog Dubrovnika, ulicom Pri­
jeki. Lijevo je predromanička crkva sv. Nikole, kojoj
je kasnije dograđen jedan gotički brod; 1607 je pro­
dužena i dodano joj je kasnorenesansno pročelje (natpis
i datum na arhitravu). Na jednom sporednom oltaru
slika domaćeg majstora iz XV st., a na drugom gotički
drveni kip sv. Nikole. Kao antependij glavnog oltara
služi predromanička kamena ploča s motivima ple­
terne ornamentike. Uzbrdo, Zlatarskom ulicom, vodi
put do Ulice Peline (koja prati sjeverni potez gradskih
zidina do Minčete). Na uglu, ispred nekadašnjih
gradskih vrata sv. Jakova, stoji crkvica sv. Jakova
na Pelinama, jedina izrazito romanička građevina u
Dubrovniku; prvi put se spominje 1225. Na oltaru je
slika Bogorodice, rad dubrovačke slikarske škole iz
druge polovine XV st.; dvije manje barokne slike
djela su nepoznatog majstora. S Pelina prema ulici
Prijeki spušta se Ulica Žudioska, na području jevrej-
skog geta koji je u Dubrovniku postojao od 1352.
Ovdje je sinagoga iz XV st. (s namještajem iz XVII
st.), jedna od najstarijih sačuvanih sinagoga u jugo­
istočnoj Evropi. Ulica Prijeki nalazi se na području
prvobitnog slavenskog naselja Dubrave; regulaciona
osnova određena joj je statutom iz 1272. Potres od 1667
znatno je oštetio ovaj dio grada, pa se iz ranijeg doba
sačuvalo malo zgrada (gotička kuća između Nalješko-
vićeve i Antuninske ulice). Većina kuća potječe iz
X V III st. U Ulici od Sikurate nalazi se starohrvatska
crkvica Sigurata; u kasnijim stoljećima dograđeni su
pobočni brodovi i barokno pročelje. Do crkvice je
samostan koludrica u kojem se čuva najstarija zavjetna
slika s prikazom dubrovačkog broda i vezena slika
»Pranje nogu« (po nacrtu Niccolba di Pietro, XV sr.). —
Ulicom Celestina Medovića dolazi se na Placu. Tu je,
do Vrata od Pila, samostan i crkva franjevaca (Male
braće). Samostan se počeo graditi 1317 u prelaznom stilu
iz romanike u gotiku. Crkva je dovršena vjerojatno
1343, a zvonik 1424 (nakon potresa od 1667 zamijenjen
je gotički šiljak kupolastim krovom). Oltari i slike na
njima pripadaju razdoblju od baroka naovamo, jedino je
 Sponza Orlandov Luža Gradski Glavna
stup zvonara zvonik straža
DUBROVNIK
propovjedaonica iz XV st. U crkvi je grob pjesnika
Diva Frana Gundulića (1588— 1638). U sakristiji, koja
nije stradala u potresu, gotička kapela porodice Bunić
iz 1472; oltar kapele ima oblik trokrilnog ormara za
relikvije, sa slikama na drvu. Kasnogotička južna
vrata prema Placi (u luneti grupa »Pieta«; na vrhu
Bog otac, a sa strane sv. Jerolim i sv. Ivan Krstitelj)
djelo su kipara Leonarda i Petra Petrovića iz 1499.
Najstariji sačuvani dio čitavog kompleksa je klaustar,
koji pokazuje karakteristike prelaznog stila. Hodnik
je uokviren sa sve četiri strane nizom dvostrukih
heksafora, s različitim kapitelima koji pokazuju snažan
utjecaj romaničkog bestijarija. Prvi graditelj i klesar
klaustra bio je Mihoje Brajkov iz Bara (u južnom traktu
hodnika je njegov nadgrobni natpis). Poslije njegove
smrti (1348) rade na klaustru Miljen Rađomislić
1367 i Leonardo Stjepanov iz Firence 1376. Trošne
dijelove popravljaju 1426 Božidar Bogdanović i Radin
Bogetić, a 1433 nastavlja izvedbu kamene balustrade
na terasi Ratko Brajković. Česma u sredini dvorišta
postavljena je u XV st. Na istočnoj strani klaustra
je kapitulska dvorana sa 7 kapela; u njoj je uređena
riznica. U samostanu se čuva uređaj i pribor (XV—
XVII st.) stare samostanske apoteke, koja je postojala
već 1317. Samostanska knjižnica sa više od 30 000
svezaka posjeduje 22 inkunabule, oko 1500 rukopisa,
15 iluminiranih koralnih knjiga većinom iz XV i XVI
st. i brojna djela stare domaće muzike; ističe se »Marti-
rologij« iz 1541 koji je pisao i iluminirao Dubrovčanin
Bernardin Orsat Gučetić. Nasuprot glavnom ulazu
franjevačke crkve je crkva sv. Spasa, građena u stilu
lombardske renesanse (1520—28, graditelj Petar Andri-
jić). Od slika u crkvi ističe se »Uzašašće«, rad Petra iz
Urbina (1527). Pored crkve vodi zapadni put na gradske
zidine (v. itinerer 1). Na zapadnom proširenju Place,
na Poljani Paskoja Miličevića, nalazi se tzv. Onofrijeva
velika čestna, šesnaesterostrani rezervoar prekriven
kupolom, jedna od završnih tačaka starog vodovoda.
Prema nacrtu Onofria di Giordano della Cava iz
1438, gradnja rezervoara je dovršena 1444; kupolu
je izveo Pietro di Martino da Milano. Česma je dijelom
stradala u potresu 1667. Južnu stranu Poljane Paskoja
Miličevića zatvara bivši samostan sv. Klare, koji je u
XIX st. doživio razne pregradnje služeći u vojne
s,vrhe- Osnovan je 1290, uz najraniju crkvu sv. Vlaha
(iz X II ili X III sf.), koja se poslije izgradnje samostana
počela nazivati crkvom sv. Klare. Uz samostan je od
!432 bilo nahođište. Kompleks je nakon potresa od 1667
obnovljen. Poslije najnovije restauracije služi kao
Društveni dom sindikata »Ivan Morđin-Crni«. Veliko
dvorište s dvostrukim arkadama bivšega klaustra danas
je ljetni kino i restaurant. 292 m duga glavna arterija
staroga grada, Placa (Stradun), spaja Vrata od Pila
s Vratima od Ploča; tim potezom ide, od donošenja
Sv. Vlaho
statuta o sanitarnim mjerama u X III st., glavni kolektor
kanalizacije. S obje strane Place bile su nekad trgovine.
Drvene zgrade u istočnom dijelu sjeverne strane Place
zamijenjene su oko sredine XIV st. kamenim kućama
s porticima. Popločena kamenom 1468, Placa je nakon
potresa od 1667 obnovljena (jednostavan tipizirani ba­
rok, prema sugestijama G. Cerutija iz Rima). Neke kuće
sačuvale su stari tip ulaza u trgovine u prizemlju.
4. Od Luže ulicom između Vrata od Ploča, uz
Vrata od Ribarnice i uz crkvu dominikanaca. S desne
strane ispod gradskog zida je predromanička crkvica
sv. Luke, koja se prvi put spominje 1245. U više navrata
je produživana; posljednji put 1787. Gotički kipovi
nad vratima vjerojatno su rad Leonarda i Petra Pe­
trovića s kraja XV st. Uz nju je crkva NavjeStenja
(Nuncijata) s lijepim portalom. Gradio ju je 1536
(u stilu renesanse s nekim elementima gotike) Petar,
sin Marka Andrijića; obnovljena je 1910. Oltarska pala
je rad kasnobaroknog slikara Petra Mattei-Matejevića.
Cesta prolazi kroz unutrašnja Vrata od Ploča (početak
XIV st.); nad vratima u niši kip zaštitnika grada sv.
Vlaha, najstariji od brojnih takvih kipova u Dubrovniku.
Kameni most vodi preko gradskog šanca do podnožja
tvrđave Revelin (gradnja započeta 1463 po nacrtima A.
Ferramolina, današnji izgled dobila 1538). Prema luci
se nalazi Trg oružja sa spomenikom palim borcima
(rad F. Kršinića, 1954). Uz istočni vrh Revelina su vanj­
ska Vrata od Ploča, glavni istočni ulaz u grad. Na njima
se sačuvao mehanizam za dizanje pokretnog mosta;
na taj most se prema kopnu nastavlja kameni most iz
1449. — Od malog trga ispred vrata vodi nekoliko
cesta i putova (Put iza Grada za jednosmjerni saobraćaj
s Pila, jednosmjerna Pelješka ulica kojom se kreću
vozila na Put Jugoslavenske narodne armije i dalje u
Gruž i na Lapad, Hercegovački put prema Bosanki i
Žarkovici, Put Frana Šupila, spojna cesta s Magistra­
lom). Kroz predgrađe Ploče Put Frana Šupila prolazi
pored zgrade gimnazije (lijevo). Desno je napušteni
kompleks zgrada, Lazareti (Tabor), iz 1590. Raniji
dubrovački lazareti, s propisanim preventivnim po­
stupkom, bili su u Cavtatu, na otocima Mrkanu,
Bobari, Supetru i Sv. Andriji, 1457 na Dančama
(danas samostan; v. itinerer 5), a 1534 na Lokrumu.
Uzornu organizaciju lazareta opisuje turski putopisac
Evlija Čelebija 1664. Izgradnja lazareta nastavlja se
kroz XVII st. U XIX st. ovdje je bio pazar na kojem
su svoje proizvode prodavali Hercegovci, a za vrijeme
Nevesinjskog ustanka (1875) tu je bilo prihvatilište za
dobrovoljce i sanitetska postaja za ranjenike. — S lijeve
strane ceste je stara crkvica sv. Lazara, uz koju se nala­
zilo najstarije sklonište za gubavce (spominje se već
1306). S desne strane diže se Eminova kula, najistočniji
objekt Lazareta; iza nje je u uvali gradsko kupalište
Ploče. Put Frana Šupila zaobilazi uvalu; lijevo je
17

DUBROVNIK, Atrij Kneževa^dvora
zgrada Umjetničke galerije, a desno su hoteli »Excelsior«,
»Orsula«, »Argentina« i vila »Šeherezada«. Nalijevo,
uzbrdo, spojna cesta vodi prema Magistrali. Put
Vlaha Bukovca, nastavak Puta Frana Šupila, prolazi
uz hotel »Dubrovnik« i uz nekadašnji renesansni ljet­
nikovac dubrovačkih nadbiskupa (sačuvani zidovi).
Uz more je tzv. Betina spilja u kojoj je fizičar Marin
Getaldić (zvan Bete) vršio svoje eksperimente. Duž
čitavog Puta Vlaha Bukovca otvara se lijep pogled na
grad. — Na najistočnijem dijelu Ploča nalazi se bivši
benediktinski samostan sv. Jakova od Višnjice, koji
je osnovao Divo M. Gundulić 1222 (ili 1234). U
današnjem svom obliku, s renesansnim vratima i
prozorima, zgrada potječe iz sredine XVI st. U vrijeme
francuske okupacije samostan je ukinut, pa je zgrada
pregrađivana za razne namjene (kasarna, kužna bolnica,
stambeni objekt). — Na brdu jugoistočno od samostana
vide se ostaci sela Višnjice (stradalo 1806 prilikom
napada Rusa i Crnogoraca), a iznad njih ruševine
crkvice sv. Ursule, po kojoj je i brdo prozvano Orsula.
Iznad samostana prolazi stara cesta Dubrovnik—Cavtat.
5. S Poljane Paskoja Miličevića vodi put
kroz
unutrašnja vrata i međuprostor do vanjskih Vrata od
Pila (lijevo ulaz u parkirani zapadni šanac ispred grad­
skih zidina) preko pokretnog mosta (sačuvani uređaji
za dizanje pokretnog mosta) do Trga ispred Vrata od
Pila. Odavde jednosmjerni Put iza Grada duž grad­
skih zidina, stube Uz Posat prema Putu Jugosla­
venske narodne armije. T u su u blizini kapelica sv.
Križa na Posatu (neposredno iza Minčete), vrlo stara
kapelica sv. Felića i crkva sv. Andrije (njena je apsida u
stvari starohrvatska crkvica, možda čak iz IX st.). Ispred
Vrata od Pila završava Put Maršala Tita (Put od Pila)
s tramvajskom prugom. Na sjevernoj strani trga je
barokni ljetnikovac Pucića, danas centrala turisti­
čke agencije »Atlas«. Prema moru pruža se plokata
Brsalje (nekad strelište) s platanama. U sredini je
fontana s figurama iz Gundulićeve pastorale »Dubravka«
(rad I. Rendića, 1900), a na istočnoj strani kavana
»Dubravka« (nekad »U Birimiše«); s kolonade pogled
na utvrđenje Bokar (lijevo) i Lovrijenac (desno). Od
Brsalja silazi se stubama do male luke za sportske
čamce i jedrilice. Tvrđava Lovrijenac, na visokoj hridi
iznad mora, zasnovana je (prema kronikama) 1050;
spominje se od 1301, a pregrađivana je 1418, 1464 i
1571. Njeni zidovi na nekim su mjestima široki do 6
»j . Od samog početka Dubrovačkih ljetnih igara služi
kao jedna od najatraktivnijih pozornica. Na tvrđavi je
natpis: N O N BENE PRO T O T O LIBERTAS
VEN D ITU R AURO (Sloboda se ne prodaje za sve
zlato svijeta). — Put Maršala Tita postepeno se penje
(desno hotel »Imperial«, pa zgrada pošte; lijevo zgrada
Narodne banke). Lijevo se odvaja put prema parku
Gradac i poluotoku Danče. Na Dančama je votivna
crkva iz 1457 (na glavnom oltaru poliptih Lovre
Marinova Dobričevića iz 1465, a na pobočnom — triptih
18
Nikole Božidarevića). Uz nju jedno od starih dubro­
vačkih groblja. Samostan duvna dijelom je nekadašnji
lazaret. — S lijeve strane Puta Maršala Tita, uz stalnu
pozornicu ljetnih igara, ljetnikovac Crijevića (kasnije
Pucića) s renesansnom kapelom, parkom i kolonadom.
Od ceste (lijevo Opća bolnica, zatim vidikovac Boninovo)
odvaja se desno put do groblja Tri crkve, nazvano po
starim kasnije pregrađivanim crkvicama sv. Đurđa,
Klementa i Hilarija. Iza groblja put vodi uzbrdo do
najljepšeg ljetnikovca Dubrovnika — Skočibuha-Bonda
(1675—88). Za opsade Dubrovnika, 1806, porušen
eksplozijom baruta, obnavljan 1938 i u najnovije vri­
jeme (danas Dom Jugoslavenske armije). Od Boninova
jedan put vodi prema Lapadu ispod obronaka Petke.
Drugi, prolazeći kroz Gruško polje, pored plivačkog
stadiona (autobusni kolodvor), izbija u vrh Gruškog
zaljeva. Lijevo se odvaja cesta prema Lapadu. Uz obalu
u Gružu redaju se nekadašnji ljetnikovci dubrovačke
vlastele. Ljetnikovac Bunić—Pucić—Gradić ima re­
nesansno prizemlje i gotički kat, a na velikoj terasi
gotičko-renesansnu kapelu. Renesansni ljetnikovac Bu­
nić, s orsanom (spremište za manje brodove) i terasom
pregrađivan je u XIX st. Renesansni ljetnikovac
Gundulić (gradili su ga korčulanski graditelji u XVI st.)
ima kapelu i paviljon nad nekadašnjim orsanom. Re­
nesansni dominikanski samostan blizu pristaništa,
osnovan 1427, a u XIX st. pregrađivan; u prošlom
ratu je stradao od bombardiranja. Renesansni ljetni­
kovac Natali ima u prizemlju portik s lukovima,
a na katu ugaone lože; u neposrednoj blizini je rene­
sansna kapela, nekad u sklopu ljetnikovca. Kasno-
renesansna crkva sv. Nikole (brodograditeljskog ceha)
građena je 1527; pala glavnog oltara (na donjem di­
jelu prikazan dio gruške luke) pripisuje se C. Regiu.
— Magistrala se u Gružu spušta do obale, ide paralelno
s obalom (lijevo željeznička stanica) i kod rta Kantafig
ulazi u Rijeku Dubrovačku (v.). — Od Batale cesta
ide zapadnom obalom Gruškog zaljeva. U Batali
su ljetnikovci Majstorović (s renesansnim prizemljem
i gotičkim katom) i Getaldić-Gundulić (s kapelom
i orsanom). Dalje je uz obalu ljetnikovac Petra Sorko-
čevića iz 1521, s renesansnim arkadama u prizemlju
i gotičkim monoforama i triforama na katu. Stražnji,
noviji dio na katu ima otvorenu ložu s baroknim
zidnim slikama. U prostranom vrtu su ribnjak, kapela
i velika terasa. U restauriranom ljetnikovcu smješten je
Historijski institut Jugoslavenske akademije. Ljet­
nikovac Luke Pucića ima renesansno prizemlje, a na
katu su gotičke monofore i trifora. Sa stražnje strane
su arkade. Nad Lapadskim poljem je stari ljetnikovac
(sada Studentski dom odmora), velika renesansna
građevina s terasom i kapelom; park ljetnikovca (u
terasama) ograđen je zidom. U neposrednoj blizini
su ruševine franjevačkog cenobija sv. Ivana s crkvicom
izrazito fortifikacionog karaktera. Otprilike u sredini
Lapada je vrlo stara crkva sv. Mihajla (prvi put se spo­
minje 1290) s grobljem. Bliže moru je također stara
crkva »Gospe od Milosrđa« (pregrađena u XVII st.),
a iznad nje, na položaju Gorica, crkvica sv. Vlaha,
pregrađena potkraj XIX st. — U uvali Sumartin,
gdje završavaju ceste iz Dubrovnika i Gruža, nalazi
se jedan od rekreacionih centara Dubrovnika s brojnim
hotelima i odmaralištima koji se redaju od Babinkuka
(101 m) do u Gruški zaljev. Ispred najzapadnijeg rta
poluotoka Lapada, Baterije, leži otočić Daksa. Od
Lapada dijele ga 300 m široka i do 32 m duboka Mala
vrata. Na krajnjoj sjeverozapadnoj tačci otočića je svje­
tionik (sagrađen 1875). Mala luka na njegovoj sjevero­
istočnoj obali pristupačna je samo za čamce. — Na
zapadnoj obali Gruškog zaljeva, iza odvojka glavne
DUBROVNIK, Ljetnikovac Petra Sorkočevića
(Historijski institut JAZU)
ceste prema Sumartinu (Aleje Ive-Lole Ribara), zgrada
je jedriličarskog kluba »Orsan«, a na padinama brežuljka
Pomorska škola (osnovana 1852).
Muzejske zbirke. Historijski muzej (Knežev
dvor): pribor dubrovačke apoteke »Domus Christi«
(osnovane 1420), rekonstruirani interieuri dubrovačkih
vlasteoskih kuća iz doba baroka i rokokoa, kolekcija
dubrovačkog kovanog novca, pečati i isprave, barjaci
bratovština i pomoraca, portreti istaknutih ličnosti,
odjeća i službene odore članova vijeća i kneza. —
Pomorski muzej (tvrđava sv. Ivana): prikaz razvoja
dubrovačkog pomorstva i pomorske trgovine, modeli i
slike dubrovačkih brodova, pomorske karte, arhivski
materijal, portreti kapetana i brodovlasnika, brodske
sprave i knjige; prikaz razvoja parobrodarstva. —
Muzej Rupe: uređaji za mjerenje i preradu žita;
fragmenti kamene figuralne i dekorativne plastike sa
srušenih dubrovačkih objekata i iz antičkog Epidaura
(Cavtata). — Muzej socijalističke revolucije (Palača
Sponza): originali i kopije najvažnijih dokumenata iz
vremena Narodnooslobođilačke borbe i iz razdoblja
socijalističke izgradnje dubrovačkog područja. — Etno­
grafski muzej (tvrđava sv. Ivana): odjeća, oruđe, ribarski
pribor, tkalački stanovi, kućna radinost (vezivo, nakit),
kućni pribor, muzički instrumenti dubrovačkog po­
dručja. — Lapidarij (utvrda Bokar): kameni fragmenti
sa starih zgrada Dubrovnika u rasponu od nekoliko
stoljeća. — Biološki muzej (nekadašnji benediktinski
samostan na otoku Lokrumu); morska i kopnena fauna
dubrovačke okolice. — Umjetnička galerija (Put Frana
Šupila): likovna djela renesansne dubrovačke slikarske
škole, slike stranih i domaćih majstora baroka, rokokoa,
XIX i XX st.
Izleti: O Srđ (412 m). Na vrhu je tvrđava Fort
Imperijal iz 1808. Vidik na otvoreno more i na cijelo
područje Dubrovnika. O Žarkovica. Cestom prema
Trebinju do Brgata (7,5 km), zatim lijevo uzbrdo do
restauranta — vidikovca na Žarkovici (10,5 km od
Ploča): panorama Dubrovnika. O Lokrum (v.), čamcem
ili motornim čamcem iz gradske luke (10— 15 min).
O Magistralom prema jugoistoku: kroz Dubac (5
km), kupališna mjesta Srebreno (v.; odvojak prema
Kuparima, v.) i Mlini (v.), uz Župski zaljev i Tihu
do Zvekovice (17 km, odvojak u Cavtat, v.). O Trebinje
(poludnevni izlet). Magistralom do raskršća Dubac
(5 km), zatim asfaltiranom cestom prema sjeveroistoku
(pogled na Župu i uvalu Tiha do Cavtata), zatim kroz
visoravan do raskršća Duži (22 km; lijevo prema
Stocu i Mostaru) i u Trebinje (32 km), gradić na rijeci
Trebišnjici u jugoistočnoj Hercegovini. O Magistralom
prema sjeveru: od luke u Gružu duž obala Rijeke
Dubrovačke (v.), kroz Zaton (v.; 21 km), Orašac (v.) do
Trstenoga (v.; 29 km). O Morem iz Gruške luke do
Koločepa (v.; 3 Nm), Trstenoga (v.; 7 Nm), Lopuda
(v.; 8,5 Nm), Slanog (v.; 15 Nm) i Stona (v.; 21 Nm)
ili do Mljeta (od Slanoga do Jezera na Mljetu 24 Nm;
jednodnevni izlet s povratkom iz Dubrovnika).
DUGI OTOK (11, A, 2), najveći otok (124 km2)
u zadarskoj skupini sjevernodalmatinskog otočja;
5504 stan. Između niza vapnenačkih bila, u kojima je
najviši vrh Vela Straža (338 m), prostiru se kraška polja
Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje
polje i dr. Na otoku nema izvora ni vodenih tokova.
Alalo jezero, Velo jezero i Dugo polje su zimi poplav­
ljeni. Južni dio otoka predstavlja kamenjar, srednji i
zapadni je obrastao makijom a mjestimično ima i šume.
Zapadna obala otoka je strma i visoka, dok su ostale
obale položite, s nizom uvala među kojima se pješča­
nim plažama ističu Solišćica, Pantera i Telašćica.
Na obradivim površinama otoka susreću se vinogradi,
masline, povrće i dr. Glavno naselje na otoku je Sa­
li (1178 stan.), znatnija naselja su Žman (570 stan.),
Zaglav (355 stan.), Božava (262 stan.) i Savar (197
stan.). Osim zemljoradnjom i uzgojem stoke, stanovnici
se bave ribolovom, koji je osobito razvijen u jugoistoč­
nom i sjeverozapadnom dijelu otoka.
Dugi otok spominje bizantski car Konstantin Por-
firogenet sredinom X st. pod imenom Pizuh (sačuvan
u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu i u sličnim
nazivima kao Čuška i Čuščica na tom dijelu otoka).
Potkraj X i u XI st. otok se u ispravama naziva Insula
Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice).
Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460.
Otok je bio rano naseljen. Najstariji arheološki nalazi
su iz mlađeg kamenog doba (Žman). Na istaknutim
vrhovim po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih
naselja i kameni grobni humci. Iz rimskog doba saču­
vano je više ostataka gospodarskih zgrada, naselja i
groblja. Na prevlaci Mala Proversa bio je prostran
rimski ladanjski dvorac (villa rustica) dijelom istražen i
konzerviran. Dobro se vide ostaci basena, a u moru se
primjećuju tragovi kanalizacije. Arheološki nalazi (među
njima i podni mozaik) čuvaju se u Arheološkom muzeju
u Zadru. Slaveni su veoma rano naselili otok; iz staro­
hrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelo­
mično, crkvice, suhozidne kućice i grobovi. Gotovo
čitav otok bio je od X st. u posjedu zadarskih samostana
1 građana, a u doba mletačke vladavine naselilo se u
Salima više talijanskih porodica koje su se postepeno
asimilirale.
DUGI RAT (14a, A, 1), industrijsko naselje i
luka jugoistočno od Splita, u primorskom dijelu Poljica.
Zajedno s Malim Ratom ima 1240 stan. Naselje se
razvilo u vezi s velikom tvornicom karbida i cijanamida.
Istočno od Dugog Rata i oko Malog Rata nižu se pješ­
čane plaže (Luke, Rogač i dr.). Česta autobusna veza
sa Splitom i Omišem.
Izleti: v. Omiš
DVOGRAD (Dvagrada, Dvigrad; 2, C, 3 ),
ruševine srednjovjekovnog utvrđenog grada u Limskoj
kotlini, oko 3 km zapadno od Kanfanara. Na dva sus­
jedna brežuljka, koji kontroliraju prolaz kroz Limsku
kotlinu, izgrađena su već u doba Ilira dva kasteljera;
u ranom srednjem vijeku oni nose naziv Aloncastello i
Parentino. U Moncastellu nastavlja se život i u kasnom
srednjem vijeku, kad dobiva naziv Dvograd (Duecas-
telli). Do početka XV st. on je u posjedu akvilejskog
patrijarha, kasnije Venecije. Definitivno je napušten
1630, a njegovi stanovnici osnivaju današnji Kanfanar.
Ruševine Dvograda zanimljive su i po tome što se
sačuvao izgled građevina i urbanih sklopova iz vremena
kad je grad napušten; kasnijih dograđivanja i pregra­
đivanja nije bilo. Grad je opasan bedemima sa kulama;
na njegovom uzdignutom središtu su ruševine crkve
sv. Sofije, koja je sagrađena u X I—X II st. na mjestu
ranijeg sakralnog objekta. U njene zidove ugrađeno je
više ulomaka pleterne plastike; propovjedaonica iz
X III st., ukrašena reljefima, danas je u župnoj crkvi u
Kanfanaru. Izvan bedema su gotičke crkve sv. Marije
od Lakuća (na groblju) i sv. Antuna, s freskama ne­
poznatog domaćeg majstora iz XV st., a nešto dalje
ruševine benediktinske opatije (osnovane u X st.)
sa crkvom (sv. Petronile) koja ima gotičku osnovu.
ĐENOVIĆI (24, A, 1), selo u Boki Kotorskoj,
na sjeverozapadnoj obali Tivatskog zaljeva i na obronci­
ma Devesilja (781 m); 689 stan. Prema sjeveroistoku
povezuje se sa selom Baošić. Masline, vinogradi,
južno voće; izvori žive vode. Obale oko Đenovića pri­
kladne su za kupanje. Lokalne brodske veze s Her-
cegnovim i Kotorom.
Na ratnim brodovima, stacioniranim u Kumbor-
skom tjesnacu ispred Đenovića, digli su mornari austro­
ugarske mornarice ustanak 1. II 1918.
Izleti: v. Hercegnoči
FAŽANA (3, A, 1), luka i naselje na zapadnoj
obali Istre; 8 km udaljena od Pule; 1271 stan. U
najnovije vrijeme pretvara se od malog ribarskog
sela u gradić. Postanak i razvitak Fažane je u uskoj
vezi s uređenjem Brionskih otoka i razvitkom Pule.
Obala od Barbarige na sjeverozapadu do rta Proština
na jugoistoku je niska, a prema unutrašnjosti se postepe­
no diže. U okolici Fažane ima dosta vinograda i voć­
njaka. Dio stanovnika bavi se pored zemljoradnje i
ribolovom. S Pulom je Fažana povezana asfaltiranom
cestom.
U rimsko doba Fažana je bila centar proizvodnje
keramičkih predmeta. Jednobrodna crkva sv. Elizeja
sagrađena je u drugoj polovini VI st. na ostacima neke
kasnoantičke građevine. Jednobrodna crkva sv. Marije
od Karmela, sagrađena u XIV st., ima dobro očuvane
gotičke freske iz XV st. Župna crkva sv. Kuzme i
Damjana je proširena gotička građevina, s gotičkim
portalom i ostacima renesansnih fresaka u unutrašnjo­
sti crkve. Freske u sakristiji (»Raspeće«, »Oplakivanje«) i
na južnom zidu crkve izradili su nepoznati furlanski
majstori u XVI st., a »Posljednja večera« na sjevernom
zidu rad je Zadranina Zorzija Venture iz 1578. — Oko
2 km južno od Fažane, u zaljevu Ribnjak, otkriveni su
ostaci rimskog ladanjskog dvorca (villa rustica) iz I st.
FILIPJAKOV (13, B, 2), selo 4 km sjeverozapadno
od Biograda; 1189 stan. Središte sela udaljeno je 700
m od obale. Ima plažu i dobre saobraćajne veze; kroza
nj prolazi Magistrala. Veliko poljoprivredno dobro u
selu djelomično snabdijeva zadarsko tržište. Glavno
zanimanje stanovništva je zemljoradnja (oranice, vi­
nogradi, livade).
Naselje, do XVI st. nazivano Pristan (Rogovski
pristan), razvilo se oko srednjovjekovne crkve posvećene
apostolima Filipu i Jakovu (obnovljene i pregrađene
1707). Do turskih provala Filipjakov je luka benedik­
tinskog samostana u Rogovu, koji se nalazio u polju
sjeveroistočno od sela. T u je bio utvrđeni opatijski
dvor sa crkvom, podrumom, uljarnicom i solanama. U
doba ratova s Turcima naselje je više puta stradalo,
19
a konačno ga je porušio mletački vojskovođa Leonardo i Makarske (v.; 42 km). O Planinarski usponi na vrhove
Foscolo za vrijeme Kandijskog rata 1645— 1647. Rilič-planine. O Morem do Sućurja na Hvaru (v.);
Današnje selo podignuto je nakon povlačenja Turaka, 6,5 Nm), do Trpnja na Pelješcu (v.; 6,5 Nm) i kanalom
u XVII i X V III st. Ostaci opatijskog dvora (»Kaštel«), Malog Stona do Stona (v.; 22 Nm).
s uzidanim grbovima rogovskih opata i kardinala Do­ GRBALJ v. Tivat i Luštica
minika Grimanija(1496), nalaze se u sklopu kuća porodi­
ce Pelicarić. Na položaju Bošana, jugoistočno od Filip- GRLJEVAC (14a, A, 1), naselje nedaleko od
jakova, bilo je rimsko i, kasnije, srednjovjekovno naselje Splita, 1 km jugoistočno od Strožanca. Između Grljevca
(sačuvani ostaci kuća i crkve koju spominje darovnica i sv. Martina, na dužini od oko 4 km pruža se gotovo
kralja Petra Krešimira IV iz 1060). Crkvica sv. Andrije kontinuirano naseljena zona s vilama, vikend-kućicama i
iz X III st. danas je u ruševinama (Kapelica). — Sje­ odmaralištima. Na obali ispred naselja su pješčane i
veroistočno od Filipjakova u polju stoje ruševine dvora, šljunkovite plaže.
koji je pripadao benediktinskom samostanu sv. Ivana GROHOTE (14, D, 3), najveće selo na otoku
u Biogradu. Građen je u XI st., kasnije proširivan i Šolti; zajedno s Rogačem i Nečujmom ima 982 stan.
popravljan (ugaona kula iz 1636), a porušen u XVII Leži podalje od obale, na sjeveroistočnom dijelu Srid-
st. Uz dvor su ostaci nekadašnjeg sela Rogova. Crkva njeg polja.
sv. Roka, građena vjerojatno u XI st., kasnije je obnav­ Sjeverno od sela, na lokalitetu Brda, otkriveni
ljana; u njoj se čuva gotičko drveno raspelo iz XIV st. su predmeti iz brončanog doba. U selu ima tragova
Izleti: v. Zadar rimskih građevina i mozaika. Uz župnu crkvu vide se
FUNTANA (2, B, 3), selo u Istri, oko 6 km južno temelji starokršćanske bazilike iz VI—V II st. Oltarna
od Poreča, na niskoj obali; 567 stan. Ime je dobila slika u crkvi rad je flamanskog slikara Pietera de Cos-
po jakim izvorima žive vode sa sjeverne strane mjesta, tera. U selu je obrambena kula iz XVII st. U polju,
uz morsku obalu. Osnovali su je u X V III st. doselje­ nedaleko od sela, gotička crkvica sv. Mihovila iz XIV
nici iz Zadra. Između Funtane i Fuškulina je Kam- st. s freskama iz istog doba.
povadanja sa zadružnim plantažnim povrtnjakom. GROŽNJAN (2, B, 2), selo u zapadnoj Istri, oko
Funtana je asfaltiranom cestom vezana s Vrsarom i 12 km jugoistočno od Buja; 160 stan.
Porečom.
Izleti: v. Poreč Prvi put se spominje 1103; do 1358 je u posjedu
akvilejskog patrijarha a zatim Venecije. U XIV st. je
GLAVOTOK (5, B, 2), najzapadniji rt na otoku upravni centar jednog dijela Istre. U okolici su otkrivena
Krku i najbliži obali Cresa. Od njega prema jugoistoku, prethistorijska nalazišta. Sistem fortifikacija iz XIV st.
sve do gradića Krka, nižu se slikovite uvalice. Okolica samo je djelomično sačuvan. Uz gradska vrata je rene­
Glavotoka je pod niskom šumom. Plaže oko rta pri­ sansna gradska loggia. Župna crkva iz X V III st.,
kladne su za kupanje, a okolno more za sportski ribolov. sagrađena na mjestu starije građevine, ima kasnobarokne
Knez Ivan Frankapan darovao je 1473 franjevcima mramorne oltare i renesansne korske klupe.
-glagoljašima zemljište na kojem su sagradili samostan
i oko 1507 jednobrodnu crkvu s nadsvođenim gotičkim GRŠČICA (17, C, 3), malo ribarsko naselje i
korom, koji je produžen u XVII st.; fasada je obnovljena uvala na južnoj obali otoka Korčule, udaljeno 4,5
1879. Na glavnom oltaru crkve su tri slike: u sredini km od Blata. Sa sjevera je zaštićena vapnenačkim
»Bogorodica s djetetom«, rad nepoznatog venecijanskog bilom, koje je mjestimično pod borovom šumom.
slikara iz XVII st., a sa strane su sv. Franjo i sv. Ispred uvale su otočić Kosor i hrid Dubrovnjak. Ces­
Bonaventura, rad Girolama da Santacroce (XVI st.). tom je povezana s Blatom (4,5 km).
Dva pokrajna barokna mramorna oltara radio je 1760 GRUDA v. Cavtat
Giuseppe Bisson iz Venecije. Samostan ima značajnu
zbirku glagoljskih rukopisa i knjiga. — Nedaleko od HAJ-NEHAJ v. Sutomore
Glavotoka, u uvali Čavlena, starohrvatska crkvica sv. HERCEGNOVI (24, A, 1), gradić i luka na istoč­
Krševana. noj obali Hercegnovskog zaljeva u Boki Kotorskoj;
GORNJE ČELO v. Koločep 3797 stan. Leži amfiteatralno na južnim padinama Do-
brostice (1570 m), na 10— 150 m aps. vis. Odlikuje se
GOVEDARI (22, A, 1), selo na sjeverozapadnom blagom mediteranskom klimom i suptropskom vege­
dijelu otoka Mljeta; 200 stan. Leži oko 2 km daleko od tacijom. Godišnja količina oborina oko 1750 mm (maksi­
obale, blizu nove asfaltirane ceste Polače—Jezero. mum u decembru i martu, minimum u augustu i fe­
Osnovali su ga potkraj X V III st. sezonski radnici na bruaru). Hercegnovi se sastoji od starog dijela grada,
imanju benediktinskog samostana. opkoljenog bedemom, i novog dijela, s vilama i par­
Izleti: v. Mljet kovima duž ceste Dubrovnik—Kotor. Ima gimnaziju,
GRAČIŠĆE (2, D, 3), selo u srednjoj Istri, 10 srednju umjetničku školu, gradski muzej s arhivom.
km jugoistočno od Pazina, na cesti Pazin—Kršan;
oko 380 stan. — U XV st. spominju se ovdje slobodni
seljaci-plemići s hrvatskim prezimenima. Naselje je
zanimljiva cjelina ruralne arhitekture s kućama iz XV
st. (ulica Pod sv. Fumiju). Djelomično su sačuvani
bedemi s vratima i ugaonom kulom iz 1500. Pokraj
unutrašnjeg ulaza u grad je loggia iz 1549, na glavnom
trgu gotička »biskupska kapela« iz XV st. gotička kapela
sv. Marije iz 1425 i palača »Salamon« iz XV st. U
baroknoj župnoj crkvi iz 1769 rezbarene klupe i više
liturgijskih predmeta iz X V III st., a u crkvi sv. Fumije
drveno romaničko raspelo iz X III st. U ruševnoj
crkvi sv. Pangraca ima ostataka gotičkih fresaka iz
XV st.
GRADAC (20, B, 1), selo u gornjem Makarskom
primorju, udaljeno 13 km od Ploča; 681 stan. Leži
na rubu padine pod bilom Rilić. Pored sela, duž
obale, nižu se grupice kuća. Južno od luke prostire
se Gornja Vala, s najvećom i najljepšom plažom u
Makarskom primorju. Na području sela i u okolici
izgrađeni su hoteli, sindikalna, tvornička, dječja i
druga odmarališta. Gradac ima brodsku vezu sa Spli­
tom i Pločama, a autobusnu sa Splitom, Sarajevom i
Dubrovnikom.
Na lokalitetu Crkvine, blizu mora, otkriveni su
tragovi rimskog zida, na obronku iznad sela vide se
tragovi starog utvrđenja, a u zaseoku iznad ceste sa­
čuvana je dvokatna četverokutna kula s puškarnicama,
sagrađena 1661 za obranu od Osmanlija. Nedaleko od
kule je seosko groblje sa starom, samo djelomično
sačuvanom baroknom crkvom.
Izleti: O Magistralom prema jugu kroz selo
Baćina (v.) do Baćinskog jezera (v.); dalje u Ploče (v.;
13 km), pa uz Neretvu pored Rogotina i Komina
(v.) do Metkovića (v.; 36 km od Graca); — O Magi­
stralom prema sjeveru kroz Brist (v.), Podacu (v.),
Zaostrog (v.; 14 km) do Podgore (v.; 36 km od Graca)

20

HERCEGNOVI, Crkva manastira Savina
U okolici se uzgajaju smokve, vinova loza i agrumi.
Hercegnovi je stanica na željezničkoj pruzi Sarajevo—
Zelenika. Pored brodskih linija koje ga povezuju s
obalnim područjem, Magistralom je povezan s Dubrov­
nikom, Kotorom i Cetinjem, a preko Močića i Tivta i
avionski sa zaleđem. Zbog blage klime, pješčane plaže i
niza turističkih objekata, Hercegnovi se razvio u morsko
kupalište i zimsko klimatsko lječilište.
Na mjestu današnjeg naselja podigao je 1382
bosanski kralj Tvrtko I grad Sveti Stefan, koji je ubrzo
postao značajan centar za trgovinu s unutrašnjošću.
Njegova afirmacija kao takvog centra izazivala je stalnu
borbu s Dubrovnikom. U XV st. pripao je hercegu hum­
skom Stjepanu Vukčiću Kosači. Po ovom hercegu,
koji ga je utvrdio, dobio je i ime. Turci su ga osvojili
1483. Pedesetak godina kasnije (1538) osvajaju ga ve­
necijanske pomorske snage i s njima ujedinjene špa­
njolske kopnene trupe. Već iduće godine turski brodovi
Hajredina Barbarose vraćaju Hercegnovi pod tursku
vlast. Popravljaju se gradske utvrde (naročito Kanli-
-kula), a na ruševinama starije španjolske tvrđave
iznad mjesta izgrađena je jaka cilindrična utvrda Špa-
njola (natpis na ploči iznad ulaznih vrata). Na glavnom
trgu podignut je bunar Karadža (arapski natpis spo­
minje godinu 1667). Pod vlast Venecije dolazi 1687,
Austrija ga zaposjeda 1797, ruska flota drži ga u svojoj
vlasti 1806—07, Francuzi 1807— 13, a crnogorska
vojska nekoliko mjeseci 1814. Otada je opet pod Au­
strijom do 1918. — Srednjovjekovni grad, okružen
zidinama, štitila je prema moru tvrđava Forte Mare
(iz venecijanskog doba) na strmoj litici iznad obale, a
prema unutrašnjosti Gornji grad. Crkva sv. Jerolima
(podignuta 1856 na mjestu porušene džamije) ima na
oltaru sliku »Bogorodice sa svecima« i vedutom Her-
cegnovog (darovao ju je venecijanski vojskovođa
Girolamo Corner povodom pobjede nad Turcima
1687) . Crkva sv. Arhanđela Mihaila sagrađena je u
srpsko-bizantskom stilu (1900). Arhiv čuva dokumente
koji se odnose na Hercegnovi i okolicu, biblioteka ima
oko 30.000 svezaka. Na istaknutom položaju je bivša
palača Peraštanina Ivana Burovića koji je 1687 s Pe-
raštanima pomagao pri oslobođenju grada, pa mu je
venecijanska uprava poklonila raniji ljetnikovac turskog
feudalca Mahmuda Bašića (pregradnja potkraj XVII
st.). — Stari grad komunicira s novim gradom (izvan
zidina) prolazom ispod tornja za sat (XV st.). Noviji dio
grada izgrađen je u terasama. Uz glavnu ulicu su općin­
ska zgrada i Zavičajni muzej s odjelima: prirodoslovnim,
arheološkim, kulturnohistorijskim, etnografskim i NOB.
Iz vremena poslije oslobođenja od Turaka sačuvane su
crkve sv. Antuna (s franjevačkim samostanom, iz 1687)
i sv. Franje (s bivšim kapucinskim samostanom, iz
1688) . — Prema zapadu nadovezuje se na novu,
pretežno ugostiteljsku i rekreacionu zonu Hercegnovog
naselje Topla. T u su, u crkvi Voznesenja (iz 1713),
grobovi uglednih hercegnovskih porodica, a u inventaru
ove crkve, kao i crkve sv. Đorda, nalaze se brojni pred-
umjetničkog zanata. — Na Toplu se nadovezu-
]e lječilišno i klimatsko mjesto Igalo (v.). — Prema
istoku od Hercegnovoga proteže se parkirani pojas.
Poslije izlaza iz Hercegnovoga, na padini s lijeve strane,
kapelica s grobovima malteških vitezova koji su pogi­
nuli pri osvajanju Hercegnovoga 1687. — U izoliranom
parkiranom prostoru (tzv. »Savinska dubrava«) s hras­
tovima, čempresima i lovorom (lijevo iznad ceste)
manastir Savina sa dvije crkve. Ime nosi po crkvi sv.
Save (X III st.) na glavici iznad manastirskog kompleksa.
Bogata riznica Stare crkve (XVII st.) popunjavana je
kroz X V III i XIX st. Nova crkva, građena 1777—99,
sretno spaja u sebi barokne oblike sa trad cionalnom
bizantskom shemom. Gradio ju je Nikola Foretić iz
Korčule, a ikonostas slikao 1797 slikar Simo Lazović
(Simeon Bjelopoljac). U manastirskoj biblioteci ima
dragocjenih knjiga i dokumenata: krmčija (nomokanon)
iz XVI ili X V III st., rukopisni oktoih iz 1509, isprave
nemanjićkih vladara, ugarsko-vlaŠkih vojvoda, vene­
cijanske uprave. U riznici se čuvaju kulturnohistorijski
i umjetnički predmeti XV—XIX st., među njima: epi-
skopski križ od kristala (1219), pozlaćen srebrni kivot
iz manastira Tvrdoša (1675), petohljebnica (iskovana u
Požarevcu 1648), plaštanica izvezena srebrom i zlatom
na crvenoj kadifi (vezilja Despina, 1659), ikone domaćih
ikonopisaca, portreti Petra Velikoga i Katarine II i
dr. Ispred manastira je piramida, spomenik bokeljskim
rodoljubima strijeljanim od austrijskih vojnih vlasti
za vrijeme rata 1914— 18.
Izleti: O Igalo (v.; cestom 3 km), blatna radio­
aktivna kupka. O Magistralom (ili lokalnim brodom):
Zelenika (v.; 4 km), Kumbur (v.), Đenovići (v.; 7 km),
Baošići (v.), Bijela (v.), Kamenari (v.; 14 km; trajekt
za Lepetane, v.). O Modra spilja na Luštici (v.; mo­
rem 8 Nm).
HODILJE (20, C, 2), selo i sidrište na sjevero­
istočnoj obali poluotoka Pelješca, u kanalu Malog Stona;
357 stan. Glavno zanimanje stanovnika je vinogradar­
stvo. Hodilje je cestom povezano sa Stonom.
HRASTOVLJE v. Koper
HRELJIN v. Bakar
HUTOVO BLATO (20, D, 1), močvaran kraj u
južnoj Hercegovini, jugoistočno od Čapljine (3728 ha),
za visokog vodostaja 1— 1,5 m pod vodom. Vapnenački
greben Ostrovo dijeli Hutovo blato na dva dijela; u
sjevernom je Deransko jezero (1764 ha), a u južnom Svi-
tavsko blato (1922 ha). U vodama Hutova blata ima
ribe (šaran, jegulja i dr.). Zimi se u njemu dugo zadr­
žavaju različite ptice močvarice, naročito divlje patke.
HVAR (17, A-D, 2), otok u skupini srednjodal-
matinskog otočja; obuhvaća 299,6 km2, dug je 68 km,
a najveća mu je širina 10,5 km. Leži između otoka Brača,
Visa, Korčule, poluotoka Pelješca i Makarskog primorja.
Pred zapadnim dijelom južne obale Hvara su Pakleni
otoci, a pred srednjim otok Šćedro. Ima 12.132 stan.
Po sredini Hvara pruža se bilo s najvišim vrhom Sv.
Nikola (626 m); sjeverno od njega je plodno Velo polje.
Sjeverna obala otoka, s velikim Starigradskim zaljevom i
nizom uvala, mnogo je razvedenija od južne. Otok se
odlikuje blagom mediteranskom klimom. Najtopliji
je mjesec juli (grad Hvar 24,8°C), a najhladniji januar
(8,4°C). Snijeg i temperature ispod O0 rijetke su pojave.
Otok prima oko 780 mm oborina godišnje (najviše u
zimskom razdoblju); ljeta su pretežno sušna. Hvar ima
najdužu insolaciju u Jugoslaviji (2718 sati godišnje).
Šumski pokrov, koji je u prošlosti obuhvaćao gotovo
čitav otok, iskrčen je u dolomitnim udolinama i flišnom
području pogodnom za poljoprivredu. Uz goli kamenjar
mjestimično se javlja makija i garig; u nižim predjelima
raste česvina, alepski bor i dr. Vodenih tokova na otoku
nema; na kontaktu dolomita i flišnih lapora izbijaju
manji izvori. Jedini veći izvor postoji kod Jelse, odakle
je izgrađen grupni vodovod do grada Hvara. Najveći
broj naselja razvio se oko Velog polja; veća naselja leže
uz obalu (Hvar, Stari Grad, Jelsa, Vrboska). Najvažnija
je grana privrede zemljoradnja (vinogradarstvo, masline,
smokve, ružmarin, lavandula); stočarstvo ima sporedno
značenje, dok je ribolov dopunsko zanimanje poljo­
privrednog stanovništva. Na otoku su tri tvornice za
konzerviranje ribe (Sućuraj, Vrboska i Hvar). Turizam
je osobito razvijen u gradu Hvaru i u Jelsi. Veća naselja
na otoku spojena su međusobno cestom (Hvar—Stari
Grad—Jelsa—Bogomolje— Sućuraj). Obalna mjesta
imaju brodsku vezu s obalnim naseljima na otoku i s
lukama na kopnu i na susjednim otocima.
Hvar je naseljen u kontinuitetu počevši od ranog
neolitika (spilje Grapčeva, Pokrivenik i Markova) preko
perioda metalnih kultura (prethistorijske gomile) do
historijskog razdoblja. God. ■*- 385/84 Grci su osnovali
na otoku svoju koloniju Faros (Stari Grad) i, vjerojatno
u isto vrijeme, Dimos (Hvar). Oko •*- 235 otok ulazi u
sklop ilirske države kralja Agrona. Nešto kasnije vlast
na otoku uzima ilirski vojskovođa Demetrije Hvaranin.
Poslije njegova poraza 219, otok dolazi pod vlast
Rima. U V II st. naseljuju ga slavenski Neretljani, a
u idućim stoljećima njegovi gospodari se neprestano
mijenjaju: 870—86 Bizant, zatim ponovo Neretljani,
u XI st. hrvatski kraljevi, oko 1145—64 Venecija,
1164—80 Bizant, 1180— 1278 ugarsko-hrvatski kraljevi.
Zbog opasnosti od omiških gusara Hvarani se 1278
21
stavljaju pod zaštitu Venecije. Otada grad Hvar ima
vodeću ulogu na otoku; u njemu ie sjedište potestata
1 vijeća komune. Statut dobiva 1331. U periodu 1358—
1420 priznaje vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva, zatim
bosanskog kralja Tvrtka I, hercega Hrvoja Vukčića i
Dubrovačke republike. 1420— 1797 stalno je pod
Venecijom Kroz to vrijeme doživljava nekoliko usta­
naka pučana (najpoznatiji, 1510 —14 pod vodstvom
Matije Ivanića). U doba Nap jleonovih ratova drže ga
Austrijanci (1797— 1805), Francuzi (1805— 12), En­
glezi '1812— 13) i ponovo Austrijanci 1813— 1814.
Kao i ostala Dalmacija, od 1815— 1918 bio je pod
Austrijom, odnosno Austro-Ugarskom, 1918—22
pod talijanskom okupacijom. Od aprila 1941 otok drže
najprije talijanski, a zatim njemački okupatori; oslobođen
je 12. IX 1944.
HVAR (18, B, 1), grad i luka na južnoj obali kraj­
njeg zapadnog dijela istoimenog otoka; 1876 stan.
Leži u uvali koju s južne strane zaštićuju Pakleni
otoci, a sa sjeverne nisko bilo. Klima je izrazito medi­
teranska, bez velikih oscilacija, sa 2715 sunčanih sati i
2 maglena dana u godini. Srednja temperatura u januaru
8,4°, u julu 24,8°C, godišnja količina oborina 789 mm
(od toga u hladnom dijelu godine 66%). Zbog takvih
klimatskih prilika Hvar je nazvan »jugoslavenskom
Madeirom«. Zimsko doba je vrlo povoljno za astmatične
bolesnike i rekonvalescente od različitih bolesti. Ve­
getacija je suptropska i bujna (palme, mrča, agave,
lovor, ružmarin, borovi, pinije i dr.). Najnoviji dio
grada razvio se uz obalu oko hvarske luke. Dvadesetih
godina XX st. počinje razvoj turizma; danas Hvar
ide u red najposjećenijih turističkih centara Dal­
macije. Ima 5 hotela, nekoliko odmarališta, u zapadnom
dijelu grada hotelsko naselje »Pharos« (6 paviljona) i
dobro uređeno kupalište. U toku zime ima svakog dana
brodsku vezu sa Splitom i Velom Lukom, a četiri puta
sedmično s Dubrovnikom, Splitom i Rijekom (brza
brodska pruga); za ljetne sezone ove veze su još češće.
Sa svim većim mjestima na otoku (Stari Grad, Vrbanj,
Jelsa i dr.) povezan je autobusnim linijama.
U toku svoje historije grad Hvar dijeli sudbinu
cijelog otoka. Na njegovu području postojalo je,
vjerojatno već u ■«— IV st., grčko naselje Dimos. Vri­
jeme rimskog vladanja nije ostavilo značajnijih tragova.
U doba kasnog srednjeg vijeka, poslije 1278 počinje
izgradnja gradskih zidova koji se sa brežuljka spuštaju
prema istočnom i zapadnom rubu Titova trga, gdje ih
je povezivao južni zid; dograđivani su u XV st. Gradnja
fortifikacionih objekata nastavlja se otada stoljećima.
U X III st. na vrhu brežuljka podignut je gradski kaštel,
u kojem je bila rezidencija potestata. Kaštel je u kas­
nijim stoljećima popravljan i dograđivan. 1551 sa­
građena je nova tvrđava. Nakon što je djelomično
porušena eksplozijom 1579, ona je obnavljana u toku
X V III st. Zapadna gradska vrata s kulom dao je podići
Marin Gazarović (1625). — Na brdu Sv. Nikola, gdje
se nalazila stražarnica i uz nju kapelica, Francuzi su
(1806) podigli tvrđavu Napoleon, a na rtu nedaleko od
22
HVAR, Kazalište
franjevačkog samostana tzv. »Bateriju« (1811). — Na
otočiću Galešniku, pred ulazom u luku, malu tvrđavu
izgradila je Austrija. Izgradnja luke započela je 1455; u
nju se zimi sklanjala cijela venecijanska flota istočnog
Jadrana. U dnu uvale je mandrać iz 1668. Središte starog
dijela grada, Titov trg, jezgra je stare urbanističke osnove
iz XV st. Na sjevernom obronku iznad trga stoje, unutar
gradskih zidova, dijelom sačuvane palače hvarskih ple­
mića, a na južnom obronku kuće pučana (na vrhu bre­
žuljka, na groblju, bivša crkva augustinaca, sv. Nikola,
iz početka XV st.). Najmonumentalniji spomenik
profane arhitekture, Arsenal, okrenut je užom frontom
prema obali a širom prema trgu: njegova gradnja je
započeta 1579, a dovršena 1611 (natpis nad vratima sa
strane trga). Pod velikim svodom (promjer luka 10
m) nalazila se vlaka za hvarsku galiju. Pokraj Arsenala
dao je hvarski knez Pietro Semitecolo podići zgradu s
prostranom terasom (Belvedere): u zgradi je 1612
uređen fontik (spremište za žito i druge namirnice).
Semitecolo je dao iste godine podići i jedan kat na
Arsenalu te u njemu urediti kazališnu dvoranu, u kojoj
su se davale dramske i operne predstave sve do 1796;
svoj današnji oblik dobila je obnovom 1800. Teatar u
Hvaru ima dugu tradiciju. T u je djelovao autor prve
svjetovne drame na našem jeziku, »Robinja«, Hanibal
Lučić (oko 1485— 1553), autor pokladnih igara Mikša
Pelegrinović (umro 1563), pisac crkvenih prikazanja Ma­
rin Gazarović (prva polovina XVII st.) i komediograf
Martin Benetević (umro 1607). Danas je u zgradi Arse­
nala Historijski arhiv i mala galerija novijeg jugo­
slavenskog slikarstva, a tu se čuva i figura zmaja (pulena)
s pramca hvarske galije koja je sudjelovala u bici kod
Lepanta (1571). — Istočnu stranu trga zatvara rene­
sansna katedrala sv. Stjepana iz XVI—XVII st., podig­
nuta na mjestu benediktinske opatije iz X II st.; starija
katedrala na istom mjestu spominje se u XIV st. Uz
katedralu je pseudoromanički zvonik iz XVII st.
Pored graditelja Karlića (zvonik), na crkvi su radili u
XVII st. Korčulanin Ivan Pomenić i Talijan Melchise-
decco Baldissera. Na baroknim kamenim intarzi-
ranim oltarima su slike »Bogorodica sa svecima« (Do­
menico Uberti, 1692), »Bogorodica s djetetom« (pisanska
škola X III st.), »Pieta« (Juan Buschetus?, oko 1520),
uklopljena u sliku s anđelčićima, dvije italo-bizant-
ske ikone »Bogorodica« (XVII st.) i »Bogorodica sa sve­
cima« (J. Palma ml., 1626/27). Lijevo od ulaza uzidan
je kasnogotički reljef (kraj XIV st.), a iznad njega reljef
»Bičevanje Krista«, varijanta djela Jurja Dalmatinca s
oltara sv. Staša u katedrali u Splitu (možda rad Jurjeva
učenika Nikole Jurjeva s Hvara). Gotička korska sje­
dala u sanktuariju obnovljena su 1572. U riznici se,
pored starih slika i liturgijskih predmeta, čuva i štap
biskupa Pritića (rad Pavla Dubravčića iz 1509). —
Usred trga, pred katedralom, veliki je gradski bunar iz
1529. Na sjevernoj strani trga je palača Paladini (prelaz
gotike u renesansu, obnovljena u XIX st.). Sa sjevero­
zapadnog dijela trga karakteristična ulica sa stubama
penje se prema tvrđavi Fortica. Od te ulice se kod ne­
dovršene palače Hektorović (kićena gotika XV st.)
odvaja ulica koja ide paralelno s dužom osi Titova trga;
u njoj je nekoliko gotičkih, renesansnih i baroknih
zgrada. Na samom početku uspona je Leroj, toranj za sat
(gradnja započeta 1466 u stilu kasne gotike, dovršena u
stilu renesanse u XVI st., sa zvonom iz 1562). Na
kulu se naslanja Gradska loža, dovršena 1479 (na
mjestu stare koja se spominje već 1289); češće je obnav­
ljana, a koncepcijom podsjeća na radove Michelea
Sammichelija, koji je u to doba djelovao u Dalmaciji.
Na Ložu i na Leroj naslanjao se Knežev dvor, podignut
u početku XIV st. (od četiri ugaone kule sačuvan je
samo Leroj), obnovljen nakon požara 1571. Srušen je
1903, a na njegovu mjestu je podignut, na inicijativu
»Higijeničkog društva«, hotel »Palače«; u hotelskom
vrtu nekoliko figuralnih fragmenata s Kneževa dvora. —
Na obali prema zapadnom dijelu luke diže se pseudo-
romanički zvonik (oko 1550) gotičko-renesansne
dominikanske crkve sv. Marka, srušene 1806 (sačuvani
su pročelje, bočni zidovi i nadgrobne ploče hvarskih
plemića). Preko puta su ruševine crkvice sv. Roka
(XVI st.). — Na pošumljenom poluotoku sv. Katarine
stoji kula iz 1811, nadograđena na ruševine nekadašnjeg
manastira sv. Venerande (XVI st.). Manastir je u
vrijeme francuske okupacije bio pretvoren u tvrđavu.
Na tom je mjestu uređena ljetna pozornica; poprsje H.
Lučića rad je Ive Kerdića. Zapadni put uz obalu vodi
dalje do kupališta i do zone s vilama i hotelskim nase­
ljem »Pharos«. U starom dijelu grada su crkvice sv.
Kuzme i Damjana (XV/XVI st. s drvenim stropom)
i sv. Duha (gotika, obnovljena 1494; u njoj su slike
»Bogorodice sa sv. Nikolom« Alessandra Varotari-
Padovanina i »Silazak Duha svetoga« Juana Buschetusa
iz 1523). — Na istočnoj strani grada, izvan gradskih
zidova, renesansni je ljetnikovac Hanibala Lučića
(XVI st.). — Istočni put uz obalu vodi od Arsenala
pored pristana prema jugu. Na rtu između dvije uvale
je franjevački samostan (1461—64, renesansni klaustar
iz 1489) sa crkvom Gospe od milosti. Gradnja crkve
započela je poslije 1465; obnovljena je poslije 1571,
zvonik su gradili na početku XVI st. Marko i Blaž
Andrijić. U luneti na pročelju je reljef »Bogorodica s
Isusom«, rad Nikole Firentinca (druga polovina XV
st.). U crkvi su tri poliptiha Francesca da Santacroce
(jedan na glavnom oltaru, iz 1583, druga dva ispod
orgulja), slike »Krist na križu« Leandra Bassana, »Stig­
matizacija sv. Franje« J. Palme ml. (1617), niz slika
»Muke Kristove« od Martina Benetevića (1599), »Kcce
homo« anonimnog sjevernotalijanskog slikara XVI st.,
»Sv. Diego« (možda J. Palme ml.) i dvije ikone italo-
bizantske škole. Rezbarena korska sjedala izveli su
1583 Franjo Čiočić i Antun Spija. Ispod glavnog
oltara je grob Hanibala Lučića. Kroz klaustar se ulazi
u samostanski refektorij sa zbirkom veziva (X III—XV
st.)., iluminiranih rukopisa, dokumenata i knjiga (porto-
lan [zbirka pomorskih karata] Kaspijskog jezera, oko
1525); među slikama koje se ovdje čuvaju ističu se:
»Glorifikacija sv. Antuna Padovanskog« s vedutom
Hvara (Marco Liberi), »Bezgrješno začeće« (Bernardo
Cavallini), »Oplakivanje Krista« (J. Palma ml.) i mo­
numentalna »Posljednja večera« (vjerojatno Matteo
Ingoli, ranija atribucija: Matteo Rosselli). U vrtu
samostana ima nekoliko egzota.
Izleti: O Tvrđava Fortica (109 m), šetnja parki­
ranim putevima unutar gradskih zidina. Polazna tačka
Leroj. Vidik na okolicu grada, na Paklene otoke i Vis.
0 Tvrđava Napoleon (241 m); uspon od ceste koja po­
vezuje Hvar sa Starim Gradom. Pogled na cijeli zapadni
dio otoka. O Pokonji dol (morem 1,5 Nm ili obalnim
putem pored franjevačkog samostana 3 km), uvala
pogodna za kupanje. Dalje obalnom stazom (3,5 km)
ili morem (1,8 Nm) do Milne (v.). O Dubovica (5 Nm
od Hvara), šljunkovita uvala, okružena vinogradima,
s nekoliko kuća. O Cestom: Brusje (6,5 km), selo među
maslinicima, Stari Grad (v.; 20,5 km), Vrbanj (26 km),
Jelsa (v.; 31 km). O Pakleni otoci, skupina otoka i
hridi duga 11 km, pred jugozapadnom obalom Hvara;
od Hvara prema zapadu redaju se: Galešnik, Jero-
lim, Marinkovac, Planikovac, Borovac, Sv. Klement,
Dobri, Stambedar, Parzanj, Veli Vonjak i Mali Vonjak.
Međusobno su rastavljeni plitkim prolazima. Građeni
su od krednih vapnenaca, njihovi viši dijelovi pokriveni
su niskom šumom i makijom. Dobro razvedeni obalni
pojas pretežno je bez vegetacijskog pokrova. Na Sv.
Klementu, najvećem otoku sa znatnim obradivim
površinama (vinogradi), nalaze se tri povremeno na­
seljena zaseoka (Palmižana, Momića Polje i Vlaka).
U Vlaki je crkvica sv. Klementa, iz XIV st., kasnije
barokizirana, obnovljena 1870 u spomen poginulim
mornarima u bici kod Visa. Palmižana u uvali Vino-
gradišće ima pješčanu plažu s prostranom borovom
šumom (kamping). Na otočiću Galešniku, koji s južne
strane djelomično zaštićuje hvarsku luku, ima manjih
turističko-ugostiteljskih objekata. More oko Paklenih
otoka bogato je ribom.
IČ IĆ I (4, A, 1), naselje na obali Riječkog zaljeva,
u sjeveroistočnoj Istri; 434 stan. Razvilo se potkraj
prošlog i u početku ovog stoljeća na mjestu nekadašnje
male ribarske luke sela Veprinca. S razvojem Opatije
1 ??!ća °ba naselja su teritorijalno gotovo spojena. U
Ičićima se od ceste Rijeka—Pula odvaja cesta za Ve­
prinac (8,5 km) i dom na Učki (15 km).
Izleti: v. Opatija
. IGALO (24, A, 1), kupališno mjesto i klimatsko
lječilište na sjeverozapadnoj obali zaljeva Topla (dio
Hercegnovskog zaljeva), u Boki Kotorskoj; 638 stan.
Leži u podnožju Dobrostice (1570 m), uz Magistralu.
Klima je mediteranska, s prosječnom najnižom tempe­
raturom -+■ 9° i najvišom + 26°C. Izloženo je južnim
vjetrovima, a zaštićeno od sjevernih. Ima plažu dugu
oko 2 km. U Igalu je Zavod za fizioterapiju. Morsko
dno oko Igala pokriveno je pijeskom i ljekovitim mu-
ljem koji se upotrebljava za liječenje reumatičnih
oboljenja. Nedaleko od ušća Sutorine su izvori muri-
jatično-slane i lako radioaktivne mineralne vode.
Izgradnjom hotela i turističkog naselja Igalo se teri­
torijalno povećalo i spojilo sa susjednom Toplom.
Tereni oko Igala prikladni su za kampiranje. Auto-
busna i brodska veza preko Hercegnovog povezuje ga
s okolnim naseljima. Stanica na uskotračnoj željeznič­
koj pruzi Sarajevo—Zelenika.
Izleti: v. Hercegnovi
IGRANE (17, D, 2), selo u Makarskom primorju,
18 km jugoistočno od Makarske, na Magistrali; 390 stan.
Leži na poluotočiću čiju jugoistočnu obalu zauzima
prostrana pješčana plaža (1,5 km). Luka, s dugim
gatom-lukobranom, ima dobro sidrište za brodove.
Brodska veza s Makarskom, autobusna s Makarskom
i Splitom.
Naselje je postojalo već u rimsko doba (na da­
našnjem groblju otkriveni su sarkofazi). Na groblju
se sačuvala apsida srednjovjekovne crkvice. Na obali
je u X V III st. sagrađen barokni ljetnikovac porodice
Šimić-Ivanišević, a vrh sela je kula Žale, sagrađena u
XVII st. za obranu od Turaka, i barokna župna crkva
(1752). U maslinicima iznad sela je crkva sv. Mihovila
(XI/XII st.), trobrodna predromanička bazilika.
Izleti: v. Podgora
IKA (4, A, 2), staro ribarsko naselje na zapadnoj
obali Riječkog zaljeva, između Opatije (4 km) i Lovrana
(1,5 km); 390 stan. Leži uz uvalu koja je potopljeno
ušće potoka Banine. Okružena je bujnom vegetacijom
u kojoj se ističu lovor i kesten. U mjestu je tvornica
ribljih konzerva. Pješački put uz more vodi iz Ike do
Lovrana i do Opatije. S Rijekom i naseljima Opatijske
rivijere Ika ima redovne autobusne, a ljeti i brodske
veze.
Izleti: v. Opatija
ILOVIK (8, C, 3), otok južno od Lošinja. Obu­
hvaća površinu od 5,9 kml, a ima oko 350 stan. Pretežno
je brežuljkast; najviši vrh Did dostiže visinu od
92 m. Gotovo je sasvim pod makijom. Njegov zapadni
dio blago se spušta prema moru. Jedino naselje je selo
Ilovik na sjeveroistočnoj obali. Stanovnici sela bave se
mediteranskom zemljoradnjom, ovčarstvom i ribar­
stvom. Nenaseljen, grmljem obrastao otočić Sv. Petar
pred sjeveroistočnom obalom zaštićuje selo od bure.
Kao luka služi uski kanal između Sv. Petra i Ilovika.
Brodske veze s Malim Lošinjem, Zadrom i Pulom.
U blizini sela Ilovik, na lokalitetu Straža, velika
je prethistorijska gradina, a u polju su ruševine sred­
njovjekovne crkvice. Na otočiću Sv. Petar ima ostataka
rimske vilice rusticae. U XI st. tu je podignut benedik-
HVAR, Palača Hektorović
23
tinski samostan Sancti Petri de Nembis (ostaci perime-
tralnog zida samostana služe danas kao ograda groblja;
romanička samostanska crkva srušena je krajem XIX
st.). Venecijanska kula, sagrađena 1597 za obranu od
Uskoka, sada je u ruševinama.
1ST (8, D, 3), otok u sjevernom dijelu Zadarskog
arhipelaga; površina 9,65 km2. Od otoka Molata
dijeli ga prolaz Zapuntel. Sastoji se od dva paralelna
bila, odvojena udolinom. Najviša tačka na otoku je
vrh Straža (174 m). Srednja temperatura januara je
5°, a jula 23°C. Viši dijelovi otoka su pod makijom, a
niži su zasađeni vinovom lozom i maslinama; na obron­
cima Beljavke i Straže mjestimično ima šume. Izuzev
južnog dijela, obala je strma. Uvale Kosirača na sje­
verozapadnoj i Široka na jugoistočnoj obali služe kao
luka jedinom naselju na otoku — selu 1st (460 stan.).
Stanovnici su uglavnom ribari i pomorci. Obalne
vode pogodne su za podvodni ribolov.
IZOLA (1, B, 1), gradić i ljetovalište 6 km zapadno
od Kopra; 7414 stan. Stariji dio grada leži na otočiću
koji je niskom prevlakom spojen s kopnom. Industrija
konzerva (riba, povrće, voće), tvornica igračaka i me­
talnih proizvoda. Iz vinograda u najbližoj okolici
dobiva se crno vino zvano »refošk«. Na brežuljku Loretu
zapadno od Izole je motel Belveder.
Srednjovjekovni gradić na otoku osnovali su bje­
gunci iz Akvileje. 1280— 1797 bio je pod vlašću Vene­
cije. Naselje je nekad bilo okruženo zidom. Među
arhitektonskim spomenicima ističu se: vijećnica (XVI
sr.), kuća Lovisato (prozori lombardskog stila, XVI
sr.), kuća Manzioli (venecijanska gotika, 1470), palača
Besenghi (rokoko, 1775—81). Župna crkva je trobrodna
bazilika (XVI sr.) s neoromaničkim pročeljem. Oltarske
slike su rad Girolama da Santacroce (XVI sr.), Fran­
cesca Minotti (XVII sr.), Andree Secante (XVI sr.).
U sakristiji se čuva ostenzorij iz 1444, tri antifonarija
s minijaturama iz XV sr. i osam velikih slika Petra iz
Kopra (1473).
Izleti: v. Koper i Portorož
IŽ (11, B, 2), otok u Zadarskom arhipelagu,
između Dugog otoka i Ugljana, od kojih je odvojen
Srednjim kanalom na istoku i Iškim na zapadu. Povr­
šina 17,59 km2. Okružen je sa deset otočića; najveći
među njima su Knežak i Beli. Otočić Rutnjak pred
lukom uređen je kao park. Ima gustu borovu šumu
i kupalište. Najviši vrh Iža je Korinjak (168 m). Na
otoku se uzgaja povrće i voće. Ima 87.000 stabala
maslina i nešto vinograda. Pod šumom je oko 100 ha.
Na istočnoj obali otoka je selo Iž Veli, sa 1021 stan.
Sastoji se od nekoliko zaselaka, smještenih oko prostrane
uvale. Njegovi stanovnici jedini se u sjevernoj Dalmaciji
bave lončarstvom. Ima dobre brodske veze sa Zadrom.
Na jugoistočnoj obali otoka, uz malu morsku uvalu,
leži selo i luka I ž Mali sa 657 stan. Sačinjavaju ga
zaseoci Porovac, Makovac i Mučel; ima dvije luke:
Komaševu i Knež. Brodska veza sa Zadrom i okolnim
otocima.
Otok je bio naseljen već u prethistoriji. Konstantin
Porfirogenet naziva ga u X st. Ez. U pisanim spomeni­
cima slavenska naselja spominju se od X III sr., ali
su postojala već u XI sr. Otok je u srednjem vijeku i
kasnije bio u posjedu zadarskih plemića i građana.
— Na brežuljku Veli Opaćac, istočno od Velog Iža,
vide se ostaci utvrđenog ilirskog naselja opasanog
suhozidnim bedemom. Ilirski ostaci nađeni su i na
brežuljku Košljun sjeverno od Velog Iža. Rimsko na­
selje nalazilo se, sudeći po nalazima, na mjestu da­
našnjeg Velog Iža. Župna crkva sv. Petra spominje se
od XIV sr., ali nije sačuvana u prvobitnom obliku.
Sačuvan je dvorac zadarske porodice Canagietti;
dvorac porodice Fanfogna, sagrađen prvobitno u
romaničkom stilu, ali kasnije pregrađivan, pretvoren je
u XIX sr. u školu. Iznad luke, navrh sela Iž Mali sa­
čuvala se predromanička crkvica (iz XI sr.) kružnog
oblika s polukružnom apsidom; njoj je u XVII sr.
prigrađen pravokutni brod, dok je stara crkvica pre­
tvorena u sakristiju. Nedaleko od nje je utvrđeni dvorac.
JABLANAC (9, B, 1), selo i luka u dnu duboke
i uske uvale na obali Velebitskog kanala; oko 300stan.
Iznad sela, vapnenačkom zaravni, prolazi Magistrala,
od koje odvojak (3 km) vodi do Jablanca. Jablanac je
brodskom prugom povezan sa Senjom i otokom
Rabom. Njegovo turističko značenje povećano je nakon
uspostavljanja trajekta za Rab. Jablanac je preko Alan-
skog sedla povezan s kontinentalnim zaleđem.
Prvi put se spominje 1179 kao župsko središte
Ablana; u X III sr. je slobodan kraljevski grad. Ja-
blanačka župa protezala se od Žrnovnice (južno od
Jurjeva) do Karlobaga. Potkraj X III sr. gospodarima
Jablanca postaju knezovi Frankapani. U XVI sr. spalili
24
su ga Turci, a oko 1639 naselili novi stanovnici iz
Dalmacije. — Na rtu pred lukom su ruševine srednjo­
vjekovnog utvrđenog grada, koji je dao sagraditi ban
Stjepan Šubić 1251. Crkva na groblju spominje se od
1179; današnji oblik dobila je u XVI i XVII sr. Župna
crkva je iz XVII sr. — Na brdu Klaćenici ostaci su
velike ilirske gradine iz brončanog doba, a u susjednoj
Stinici otkriveno je rimsko groblje.
Izleti: O Zavratnica. 2 km obalnim putem, mje­
stimice usječenim u strmu klisuru oko brdašca Kla-
ćenica, u slikovit zaljev. O Barbat (v.; morem 5 Nm) na
otoku Rabu, zatim u Rab (v.; 7,2 Nm). O Pun (v.; mo­
rem 7 Nm) na otoku Pagu. O Stinica (v.; obalnim putem
2,5 km). O Planinarski usponi u Sjeverni Velebit.
(informacije u Domu »Miroslava Hirtza« u Jablancu)
JABUKA (VI, C, 4), nenaseljen otočić, 48 km
zapadno od otoka Visa; najveća visina 96 m. Oko Jabuke
je more veoma duboko; obiluje ribom i jastozima.
Obale otoka su strme i nepristupačne, vegetacija vrlo
oskudna. Na njemu živi endemična crna gušterica.
Magnetska igla pokazuje u blizini Jabuke i u blizini
Brusnika anomalije, po čemu se zaključuje da vulkanske
stijene od kojih je građen sadrže dosta željeza.
JADRANOVO (6, A, 1), selo na obali Malih
vrata, 9 km sjeverozapadno od Crikvenice, 439 stan.
Leži nasuprot krajnjem sjevernom dijelu otoka Krka,
koji se ovdje najviše približio kopnu. Od Magistrale
vode do Jadranova dva odvojka. Jadranovo obuhvaća i
nekoliko obližnjih zaselaka (Šiljevica, Kloštar, Perhati),
neznatno udaljenih od mora. Blizina Rijeke (31 km) i
Crikvenice, cestovna veza s Magistralom, izvori slatke
vode (u uvali Perčin, uz autokamp), borova šuma i
brojne male plaže čine ga privlačnim mjestom za
turiste. Uz najprostraniju plažu (uvala Havišće) izgra­
đeno je naselje s kućicama za ljetovanje. Obala od
rta Dubno na sjeverozapadu do rta Ertak na jugo­
istoku obrasla je submediteranskom šikarom.
Izleti: v. Crikvenica
JADRTOVAC v. Šibenik
JAKLJAN (20, D, 3), otočić u Elafitskoj otočnoj
skupini, jugoistočno od poluotoka Pelješca i zapadno
od otoka Šipana. Površina 3,45 km2. Najviši vrh Katine
Staje (225 m). Zajedno s otočićem Olipom zaštićuje
Koločepski kanal od južnih vjetrova. U središnjoj udo­
lini ima slatke vode. T u je sagrađeno udobno odma­
ralište s restaurantom i kampom.
JANJINA (20, B, 2), najveće selo u unutrašnjosti
poluotoka Pelješca; 601 stan. Leži podno brda Gradine
(244 m), 2 km udaljena od luke Drače na sjeveroistoč­
noj obali. Izložena je sjevernim vjetrovima. Stanovnici
se pretežno bave vinogradarstvom; vina su kvalitetna.
Ima autobusnu vezu sa svim većim naseljima Pelješca
i s Dubrovnikom.
Arheološka istraživanja dokazala su da je Janjina
bila naseljena već u prethistoriji (gradina iznad mjesta)
i u rimsko vrijeme. U dokumentima se prvi put spominje
1222. Od 1333, kad je došla u posjed Dubrovnika,
Janjina je sjedište kapetanije, a od 1465 kneza (na pro­
čelju ruševina Kneževa dvora uzidan je reljef s likom
sv. Vlaha). Na brežuljku Sudurcu ima nekoliko stećaka.
JELENA (5, D, 2), naselje i uvala uz Magistralu,
3 km sjeverozapadno od Senja; oko 50 stan. Pogodno
mjesto za kampiranje.
JELSA (17, B, 2), gradić i luka na sjevernoj
obali otoka Hvara; 1410 stan. Sredinom XIX st. isu­
šeni su močvarni tereni oko obale, gdje se postepeno
izgradilo novo središte Jelse. Istočno od gradića je
pješčana plaža Mina, a na poluotočiću Glavica je
kupalište Soline. S nizom okolnih naselja (Pitve,
Vrisnik, Svirče i dr.) Jelsa je povezana putevima;
autobusnu vezu ima s Hvarom i Starim Gradom, brodsku
sa Splitom i Bolom na Braču.
Jelsa se kao luka Pitava (Portus de Pitue) spominje
u XIV st. Kao ribarsko naselje formirala se vjerojatno
u početku XV st. Župna crkva, koja se spominje već
1331, dobila je današnji oblik s utvrđenom apsidom u
XVI st. U sjevernom dijelu mjesta je trg s renesansnim
i baroknim kućama, oblikovan u XVI st. Usred trga
barokna crkva sv. Ivana. — Na lokalitetu Gradina je
groblje sa crkvom samostana augustinaca (osnovanog
1605) i s ostacima obrambenog zida. — Na brdu
istočno od mjesta vide se ostaci dobro očuvane antičke
grčke osmatračnice »Tor«, građene od megalitičkih
kamenih blokova (+- IV do ■*—III st.), a u okolici
mjesta (na lokalitetima Strone kod Pelinja, Selca,
Kutac i u uvali Sv. Luka) otkriveni su ostaci rimskih
zidova i grobova. U uvali Prapatna, istočno od Jelse,
kuća porodice Angelini iz XVII st., a iznad uvale
stara naselja Humac i Gornja Prapatna sa slikovitim
seoskim kućama s otvorenim ognjištima. Pokraj puta
 prema Humcu vide se ruševine srednjovjekovnog utvr­
đenja Galešnik.
Izleti: O Vrboska (v.; morem 1,5 Nm ili cestom
3 km). O Vrbanj (cestom 5 km). Iz Vrbanja je najpo­
godniji uspon na Hum (603 m), istaknut vrh otoka; na
vrhu je crkvica iz XV st. — Dalje u Stari Grad (v.;
10 km) i Hvar (v.; 30 km). O Svirče (cestom 5,5 km).
O Pitve (cestom 3 km), selo ispod klisure Samotorac.
Seoske kuće iz kasnog srednjeg vijeka, dijelom utvr­
đene (ovamo su se sklanjali stanovnici iz priobalnih
mjesta u vrijeme opasnosti). O Prapatna (v.; morem
3,2 Nm ili cestom 5 km), Stiniva (v.; morem 5,5 Nm).
O Bol (v.; 6,5 Nm) na južnoj obali Brača.
JURJEVO (5, D, 3), selo i luka na obali Vele­
bitskog kanala, 10 km južno od Senja; 683 stan.
Leži uz Magistralu, na mjestu gdje je lagan prelaz
u ličko zaleđe (preko prijevoja Oltari, 1027 m). Padina
iznad naselja je pod borovom šumom (Borova draga);
cesta vodi do istaknute, oko 500 m visoke zaravni
(Hrmotine), s koje se pruža izvanredno lijep pogled na
Kvarnerski zaljev. Stanovnici Jurjeva bave se i ribo­
lovom. Luka i naselje zaštićeni su otočićem Lisac od
južnih, djelomično i od zapadnih vjetrova, ali su izloženi
buri. Na samoj obali su dva jača izvora bočate i jedan
slabiji izvor pitke vode. Uz malu plažu sagrađeno
je kupalište. Obalno područje između uvale Vlaška i
Jurjeva ima nekoliko uvalica s manjim žalima. Autokamp
je u uvali Rača, koja je rtom Vrlinkapa odijeljena od
uvale Jablanova. Sjeverno od naselja, u njegovoj ne­
posrednoj blizini, podignuti su objekti hidroelektrane
Senj. Jurjevo je polazna tačka za izlete u sjeverni
Velebit.
Na mjestu današnjeg Jurjeva bilo je prethisto­
rijsko naselje. U rimsko doba imalo je status munici­
pija (Lopsica). Antičko naselje nalazilo se uz obalu,
a tokom vremena je potonulo u more. U srednjem
vijeku Jurjevo je ribarsko-stočarsko naselje. Gotička
crkva na groblju potječe iz XIV st., ostaci bedema iz
XVII st. Na položaju Gradina bilo je rimsko groblje
(I—II st.).
Izleti: O Magistralom: Senj (v.; 10 km, i izleti
odande). O Baška (v.; morem 8 Nm). O Šumskom
cestom u sjeverni Velebit do sedla Oltari (1027 m,
13,5 km), polazne tačke za planinarske uspone na
razne vrhove Velebita.
KACjAK (6, A, 1), novo turističko naselje, 4 km
sjeverozapadno od Crikvenice. Paviljoni i kućice tipa
bungalowa sagrađeni su na malom poluotoku koji je
asfaltiranom cestom povezan s Crikvenicom i Magi­
stralom. Od Magistrale je udaljen 2,5 km. U uvalama
Kačjak i Bršljanovica su kupališta.
Izleti: v. Crikvenica
KALI (13, A, 2), selo na sjeveroistočnoj obali
otoka Ugljana; 3 km jugoistočno od Preka; 2251 stan.
Osim uzgojem maslina i obradom zemlje, Kaljani se
bave ribolovom i pomorstvom. Od sela vodi put na
suprotnu obalu otoka, gdje se nalaze dvije šljunkovite
uvale (Lamjana Vela i Mala), odvojene poluotočićem.
Ispred obale je otočić Ošljak.
Mjesto se prvi put spominje 1343. Barokna crkva
zamijenila je 1698 stariju građevinu. Na brežuljku
iznad sela je crkvica sv. Pelegrina iz XIV st.
Izleti: v. Preko
KAMENARI (24, B, 1), selo i pristan na sjevero­
zapadnoj obali morskog tjesnaca Verige u Boki Kotor­
skoj; oko 290 stan. Mjesto je zimi izloženo vrlo jakoj
buri. S naseljem Lepetane na suprotnoj obali tjesnaca
Kamenari su povezani trajektom.
KAMENJAK (RT) v. Medulin
KAMIK (VI, C, 4), hrid zapadno od zapadnog
rta otoka Sveca. Uzdiže se strmo iz dubokog mora.
Građen je od eruptivnih stijena.
KAMPOR (9, A, 2), selo na obali Kamporske
drage a sjeverozapadnom dijelu otoka Raba, 6 km
zapadno od Raba; oko 970 stan. Šire područje rijetkog
naselja proteže se sve do zaljeva Sv. Fumija.
U zaljevu Sv. Fumija je franjevački samostan
sa crkvom iz 1458. Na području samostana, koji je
gradio protomagister Juraj Dimitrov iz Zadra, sačuvala
se i starija romanička crkva sv. Eufemije, po kojoj su
zaljev i samostan dobili ime. Gotička samostanska
crkva sv. Bernardina barokizirana je u XVI st. U
oltarsku ogradu ugrađeni su pluteji iz IX—X st. s mo­
tivima pleterne dekoracije; u pokrajnim kapelama
kasnog tičko drveno raspelo i poliptih braće Vivarini
iz 145a. U klaustru samostana smješten je lapidarij
(rimski, starohrvatski i kasnosrednjovjekovni epi-
grafski i arhitektonski fragmenti, sarkofag utemelji­
teljice samostana Mande Budrišić s kraja XV st.).
U samostanu se čuva zbirka iluminiranih rukopisa iz
XIV i XV st. i nekoliko inkunabula. — Na rtu Kašte-
lina u zaljevu Kamporska draga otkriveni su ostaci
velike rimske villae rusticae (zidovi, mozaici). — Za
vrijeme talijanskofašističke okupacije otoka Raba, u
području Kampora su fašisti smjestili koncentracioni
logor u kome je našlo smrt više od 4500 interniraca.
Poslije Oslobođenja uređeno je na tom mjestu spomen-
-groblje žrtvama fašizma: centralni memorijalni prostor
projektirao je Edo Ravnikar (1955), a kompoziciju u
mozaiku izradio Marij Pregelj.
Izleti: v. Rab
KANFANAR (2, C, 3), naselje u južnom dijelu
Istre, 20 km sjeveroistočno od Rovinja; oko 550 stan.
T u se od željezničke pruge Pula—Divača odvaja
ogranak za Rovinj.
Kanfanar se razvio naseljavanjem stanovništva
iz obližnjeg Dvograda, osobito poslije haranja kuge
1630. U novu crkvu u Kanfanaru preneseni su iz
dvogradske bazilike ranogotička kamena propovje­
daonica iz X III st., oslikana vrata iz XVI st., dvije
drvene statue iz XV—XVI st. i iluminirane crkvene
knjige (»Liber anniversariorum«, XV st.).—Nedaleko od
Kanfanara, uz cestu prema Svetvinčentu, romanička
kapela s freskama iz XV st. (u apsidi).
Izleti: O Dvograd (v.; 3 km putem prema zapa­
du). O Žminj (v.; cestom 6 km). O Sv. Petar u Šumi
(cestom 8 km; v. Pazin, izleti) i dalje Pazin (v.; cestom
25 km). O Rovinjsko selo (v.; cestom 12 km), Rovinj
(v.; cestom 20 km). O Limski zaljev (v.; cestom 12 km).
KAPRIJE (14, A, 2), otok u šibenskom arhi­
pelagu; 6,97 km2 sa 592 stan. Leži između otoka Zmajana
i Kakna od kojih je odvojen Zmajanskim, odnosno
Kakanskim kanalom. U reljefu se ističu humci čija
visina raste od sjeverozapada prema jugoistoku, gdje je
i najviši vrh otoka, Vela Glavica (132 m). Humci su
međusobno odvojeni uzdužnim i poprečnim udoli­
nama. Na otoku, koji je pretežno obrastao travom i
niskim grmljem, nema površinskih tokova. Po udoli­
nama, na nevelikim obradivim ppvršinama, ima masli­
nika i vinograda. Jedino naselje na otoku, Kaprije,
leži na njegovoj jugozapadnoj obali. Zaselak Medoš
na sjeveroistočnoj obali povremeno naseljavaju sta­
novnici Murtera koji ovdje imaju svoju zemlju. Otok
ima redovne brodske veze sa Šibenikom. U šumici
na otoku Kaknu pred lukom Kaprije, uređen je kamp
s kupalištem.
Nekad šumovit, otok je ogolio paljenjem klačica
iz kojih se Šibenik snabdijevao vapnom. U XIV st.
otok je u posjedu šibenske plemićke porodice Ljubić,
a od 1500 plemićke porodice Divnić (Difnico). Prvi
stanovnici na otoku spominju se u XV st. Na Kaprije su
se od 1510 sklanjali prebjezi koji su bježali s kopna
pred Turcima, naročito u ratno vrijeme. Crkva u mjestu
Kaprije potječe iz XVI—XVII st. (proširena 1801).
KARBUNI (17, B, 3), malo ribarsko naselje
na južnoj obali Korčule, jugozapadno od Blata. Sa
sjevera su zaštićeni vapnenačkim bilima, od kojih je
Čelinjak visok 203 m, a rtom Zaglav i otocima Zviri-
novik, Gubeša i Obljak od otvorenog mora. Podvodni
ribolov.
KARIN (11, D, 2), selo u sjevernoj Dalmaciji,
na južnoj obali istoimenog zaljeva (Karinsko more)
i 16 km sjeverno od Benkovca. Sastoji se od većeg
broja zaselaka okupljenih u Donjem Karinu (uz more;
oko 700 stan.) i Gornjem Karinu (780 stan.).
Na mjestu Karina bilo je u predrimsko i rimsko
doba naselje Corinium, središte jedne od teritorijal­
nih jedinica antičke Liburnije. U X st. Karin je sje­
dište hrvatske župe. U srednjem vijeku Karin
drže Gusići, kasnije krbavski Karlovići. 1527—
1685 je pod Turcima, a zatim pod vlašću Venecije.
Iz ilirskog razdoblja ima arheoloških nalaza, a iz
rimskog su doba ostaci amfiteatra (na gradini Mio-
drag) i rimske ceste (vidljivi uz rječicu KarinŠticu).
Na gradini Aiiodrag podizali su svoja utvrđenja Iliri,
Hrvati, Turci i Venecijanci; četverokutni zid sa 3
obrambene kule ostatak je nekadašnjeg turskog
kaštela. Na ušću Karinštice postojao je, vjerojatno
od IX st., benediktinski samostan, na čijim ie ruševi­
nama sagrađen 1429 današnji franjevački (obnov­
ljen 1736).
KARLOBAG (8, E, 2), gradić i luka u Vele­
bitskom podgorju; 403 stan. Važna etapa na putu
između Rijeke i Zadra, ispod Oštarijskog sedla (Vrata,
Kubus, 929 m), nasuprot otoku Pagu, od kojeg je
odvojen oko 2 km širokim Velebitskim kanalom. Za­
hvaljujući Magistrali, postao je privlačno mjesto za
boravak i zadržavanje turista. Cestom povezan s
Gospićem i Plitvičkim jezerima. Ima uređena kupa­
lišta, logor izviđača i kamp.
U blizini Karlobaga bilo je rimsko naselje Vegium
(ostaci zidova, natpisi, groblje i dr.). U početku sred­
njega vijeka razvilo se uz more, na podnožju Fortice,
25
novo naselje Scrissa ili Bag. Od 1387 Bag je u vlasti
krbavskih knezova Kurjakovića, koji u njemu
podižu svoj kaštel. Turci su ga 1525 osvojili i zapalili.
Obnovio ga je 1579 nadvojvoda Karlo; od tada se
naziva Karlobag. Pod kaštelom se počelo razvijati
novo naselje trgovaca, zanatlija i ribara. Od 1788
Karlobag je slobodna luka; poslije 1825 srušeni su
gradski zidovi. — Na brežuljku iznad grada su
ruševine srednjovjekovnoga grada (Fortica). Glavnu
kulu kružnog tlocrta opasuje zid, u obliku poli­
gona, sa 3 kule. Kapucinski samostan sa crkvom sagra­
đen je 1712. Župna crkva iz 1767 stradala je u pos­
ljednjem ratu: sačuvao se samo zvonik. Barokna
kapela je iz 1772. Južno od Karlobaga je Vidov grad
( Vidova gradina), građen u obliku pravilnog četvero­
kuta, a do njega ruševine gotičke crkvice.
Izleti: O Pag (v.; morem 8 Nm). O Rab (v.;
morem 19iVm). O Magistralom prema sjeveru:
Cesarica (v.; 7 km), Jablanac (v.; 29 km). O Magi­
stralom prema jugu: Tribanj-Krušćica (v.; 32 km),
Starigrad-Paklenica (v.; 45 km). O Gospić (cestom
40 km).
KASTAV (4, A, 1), gradić sjeveroistočno od
Opatije, 776 stan. Leži na 378 m aps. vis. Izletište je
Riječana i turista s kvarnerske rivijere. Prije izgrad­
nje obalne ceste Rijeka—Opatija, Kastav je bio na
glavnom putu iz Rijeke prema Istri, dok je danas
po strani. Autobusnim linijama povezan je s Rijekom,
a preko Matulja s Opatijom.
Na mjestu današnjeg Kastva nalazila se vjero­
jatno japodska gradina. U uvali Mišinci, u neposred­
noj blizini grada, otkrivena je prethistorijska nekro­
pola s urnama i halštatskim nakitom. U srednjem
vijeku Kastav je središte gospoštije kojoj su pripadale
Mošćenice i Veprinac. U početku ruralno naselje,
Kastav se postepeno razvio u gradić s municipalnim
ustrojstvom. Kastavski statuti iz početka XVI st.
pisani su narodnim jezikom. Današnji Kastav saču­
vao je karakterističnu siluetu srednjovjekovnog grada
na vrhu brežuljka; bio je opasan bedemom s kulama,
koje su se djelomično sačuvale. Na južnom prilazu
gradu su utvrđena gradska vrata, a pred njima oveći
trg s bastionom (Forticom) na svojoj južnoj strani.
Na trgu je gradska loggia, sagrađena 1571, a obnov­
ljena 1825, i barokna crkvica. Unutar grada, saobra­
ćajna os je ulica koja od gradskih vrata vodi do župne
crkve; na nju se s obje strane nadovezuje splet uskih
krivudavih uličica. Nekad se javni život odvijao na
trgu Lokvine (ili Kapetanova lokva) u starom dijelu
grada. Na sredini trga je cisterna s natpisom ukle­
sanim na kamenoj ogradi u kojem se spominje da su
građani 1666 utopili u lokvi kapetana Morellija zbog
zloupotrebe vlasti i uzimanja nezakonitih nameta.
Na trgu se nalazi gotička crkva iz XV st. i kapetanova
rezidencija (danas škola). Barokna župna crkva gra­
đena je 1709; zvonik je iz 1724. U crkvi je vrijedan
barokni inventar. S platoa pred crkvom pruža se
lijep pogled na Kvarnersku rivijeru. Na kraju mjesta
su ruševine nedovršene jezuitske crkve iz X V III st.
(tzv. Crekvina). U Kastvu je 1866 osnovana prva
hrvatska čitaonica u Istri.
KAŠTELA (16, AB, 1), kraj u srednjedalmatin-
skom primorju, sjeverozapadno od Splita. Pruža se
u smjeru istok-zapad (oko 20 km), između sjeverne
obale Kaštelanskog zaljeva na jugu, bila Trnošćaka
(472 m), Labinštice (701 m), Opora (602 m) i Kozjaka
(780 m) na sjeveru i Krbana (144 ni) na zapadu. Istočni
dio Kaštela spušta se strmo prema moru, dok je za­
padni prilično prostrana ravnica (Veliko i Malo polje).
Stalni izvori na ovom području su rijetki; ispod Krbana
izbija izvor Pantana. Zime su blage i vlažne, a ljeta
topla i suha; česte su ljetne suše. Kaštela, u kojima
živi oko 15.000 stan., dijele se na Gornja i Donja, a
sastoje se od sedam starih (Štafilić, Novi, Stari,
26
Lukšić, Katnbelovac, Gomilica i Sućurac) i dva nova
naselja (Jugovinil i Nehaj-Resnik). Ranije je za
područje Kaštela bilo od glavnog privrednog značenja
vinogradarstvo. Zbog blizine znatno uvećanog split­
skog tržišta sve veću važnost dobiva uzgoj voća (treš­
nje, kajsije, breskve i đr.) i povrća. S izgradnjom tvor­
nice cementa u Sućurcu (1912) i tvornice »Jugovinil«
između Sućurca i Gomilice (1949), Kaštela sve više
postaju predgrađe Splita. Povoljne klimatske prilike,
mnoge plaže, hoteli, odmarališta i dobre saobraćajne
mogućnosti (autobusi u Split i Trogir, željeznica Split
—Knin) čine Kaštela za vrijeme kupališne sezone bora­
vištem znatnog broja gostiju i turista.
Današnja Kaštela i njihovo zaleđe u blizini antičke
Salone (ager saionitanus) bili su već rano naseljeni
(nalazi iz rimskog i starohrvatskog doba). Sedam
starih naselja uz obalu razvilo se uz kaštele koje su
u XV i XVI st. podigli crkveni i svjetovni feudalci.
Kašteli su u pravilu građeni uz obalu; gradili su ih
domaći majstori, a naselile izbjeglice iz okolnih sela
koje su tražile zaštitu pred Turcima u zidovima ka­
štela. Kad su napadi Turaka učestali, podizani su
oko naselja obrambeni zidovi (vezani s kaštelom).
U kasnijim stoljećima zidovi su srušeni da bi se naselja
mogla nesmetano širiti. Ostaci kaštela vide se i danas.
S ućurac, nekad imanje splitskih nadbiskupa s
kaštelom iz XIV st. 1479 kaštel je opasan zidom i
sagrađen je nadbiskupski ljetnikovac (pri zidanju su
upotrebljeni i antički građevni fragmenti). Sačuvani
su ljetnikovac (s gotičkim prozorima), dijelovi obram­
benog zida i kaštela, adaptiranog za stanovanje. Ba­
rokna župna crkva oštećena je od bombardiranja u
prošlom ratu. U mjestu se čuva nadvratnik s nat­
pisom iz VII st., jedan od najstarijih srednjovjekovnih
epigrafskih spomenika Dalmacije. U mjesnom Domu me-
morijalna muzejska zbirka s eksponatima vezanim za
NOB; na zgradi Doma je brončani reljef, rad Joke
Kneževića. — Oko 3 km iznad sela je zadužbina
hrvatskog kneza Mislava (prva polovina IX st.),
crkvica sv. Jurja u Putalju, koju je 852 knez Trpimir
darovao splitskom nadbiskupu Petru. Ona je kasnije
zamijenjena novom crkvom u koju su uzidani fra­
gmenti stare građevine; pločnik i kamene klupe u
unutrašnjosti crkve su originalni.
G om ilica, nekad posjed splitskih beneđiktinki,
koji im je darovao kralj Zvonimir 1078. Jednobrodna
romanička crkvica sv. Kuzme i Damjana (prvi put se
spominje 1171), koju su one tu podigle, sačuvala se u
sjevernom dijelu današnjeg naselja (trijem ispred pro­
čelja je iz kasnijeg vremena). Radi zaštite posjeda
izgrađen je u prvoj polovini XVI st., na otočiću zva­
nom Gomile, kaštel, kojemu se s kopna prilazilo
drvenim pokretnim mostom; kaštel je u znatnoj
mjeri sačuvao raniji izgled. U župnoj crkvi čuva se
drveno raspelo iz X V III sr., rad F. Bakotića.
K am belovac. Kaštel u Kambelovcu podigla je
splitska plemićka porodica Cambj u XV st. Obnov­
ljen je 1566. Nalazio se prvobitno na otočiću uz obalu
i bio pokretnim mostom spojen s kopnom. Nasipa-
vanjem obale u XIX st. kaštel gubi svoj izolirani po­
ložaj. Njegova okrugla kula i danas dominira nase­
ljem. Uz nju je renesansni ljetnikovac porodice Cambj,
a na obali utvrđena kuća braće Cambj iz XVI st.
Lukšić. Kaštel su 1487 sagradili trogirski plemići
Jerolim i Nikola Vitturi u obliku utvrđene vile s
unutrašnjim arkadnim dvorištem. Pomični most
spajao je kaštel s kopnom. Stara župna crkva iz 1515
građena je u prelaznomgotičko-renesansnom stilu; rado­
ve je izvodio domaći majstor Ivan Rudičić. U crkvi su
barokni drveni oltari. U novoj župnoj crkvi nalazi se
oltar bi. Arnira, rad Jurja Dalmatinca (1444/45).
Statua na sarkofagu i reljef (»Poljičani kamenuju
splitskog nadbiskupa Arnira«) remek-djela su gotičko-
-renesansne skulpture. Oltar je prenesen ovamo iz
kapele samostana splitskih beneđiktinki. — Zapadno
od Kaštel Lukšića, uz more, vide se ostaci neka­
dašnjeg Kaštela Rušinca (Rosani), sagrađenog potkraj
XV st. Tom kaštelu pripada crkvica s legendarnim
grobom Miljenka i Dobrile; legenda o njihovoj smrti
podsjeća na sudbinu Shakespeareovih Romea i Julije.—
Na mjestu nekadašnjeg sela Oštroga, oko 3 km sjeverno
od Kaštel Lukšića, sačuvala se romanička crkvica
sv. Lovre iz X II st. s drvenim renesansnim oltarom.
T u je u blizini, u pravcu zapada, crkva sv. Jurja iz
IX st. s originalnim bočnim lezenama i zabatom nad
vratima.
S ta ri. Kaštel, opkoljen šancem i pomičnim
mostom spojen s kopnom, sagradio je 1476 trogirski
humanist Koriolan Cipiko. Sjeverni dio kaštela utvr­
đen je kulom, a južni ima izgled ljetnikovca i otvoren
je prema moru balkonom i renesansnim prozorima;
dvorište je okruženo trijemom. Naselje koje se raz­
vilo uz kaštel bilo je opasano bedemom; tragovi be-
dema vide se u zidovima pojedinih kuća. U mjestu je
renesansna crkvica sv. Josipa i barokna župna crkva.
Između Kaštel Staroga i Kaštel Novoga podignut je
spomenik NOB-i, rad Marina Studina.
Novi. Kaštel je sagradio 1512 na svome posjedu
trogirski plemić Pavao Cipiko, sinovac Koriolana
Cipika. Sačuvana je kula kaštela s grbom porodice
Cipiko. Na sjeverozapadnoj i južnoj strani kule vide
se ostaci pregrađenih renesansnih prozora. Kaštelu
je pripadala renesansna crkvica sv. Roka, građena
1586 (poslije epidemije kuge) na ostacima starije
gotičke crkvice. Na trgu je gradska loggia iz X V III sr.
Iznad sela je lokalitet Miri s ostacima rimske villae
rusticae. U XI sr. tu je sagrađena crkvica, a kasnije,
vjerojatno u X II st., i samostan.
Š tafilić. Kaštel je podigao 1500 Trogiranin Stje­
pan Stafileo, na otočiću uz obalu; sa kopnom je bio
spojen pokretnim mostom. Sačuvana je kula kaštela
koja se dizala prema moru. Osim crkve u renesansno-
-baroknom stilu (XVIII st.), ističe se kaštel porodice
Pera i renesansna utvrđena zgrada s velikim balko­
nom. — Kulu Nehaj u neposrednoj blizini Kaštela
Štafilića podigla je splitska porodica Papalić 1548.
Uz njenu sjevernu stranu razvilo se kasnije seosko
naselje.
Izleti: O Kozjak. Planinarska ekskurzija putem od
željezničke stanice u Kaštel Sućurcu uzbrdo, kroz
Sela sa crkvom Gospe na Hladi (121 m), uspon udo­
linom između dva ogranka Kozjaka. Sa zapadne strane
na brežuljku (323 m) crkvica sv. Jurja na Putalju.
Put se strmo diže ispod kose Kozjaka, vodi zapadno
od crkvice sv. Luke na vrh brda (780 m). Dalek vidik
na sve strane. O Ostali izleti v. Split i Trogir.
KLEK-NEUM (20, C, 2), zaljev jugoistočno od
ušća Neretve, u kanalu Malog Stona, od kojega ga
odvaja poluotok Klek. Na jugoistočnoj strani zaljeva,
uz Magistralu, leži selo Neum (oko 50 stan.), a na
sjevernoj selo Klek (oko 40 stan.).
Područje Klek-Neum prepustila je Dubrovačka
republika Turskoj u Morejskom ratu (druga polo­
vina XVII st.) kao izlaz na more i kao zaštitni kori­
dor između dubrovačkog i venecijanskog teritorija (u
Dalmaciji). Turci su se posljednji put koristili zalje­
vom u vojne svrhe u toku ugušivanja Nevesinjskog
ustanka 1875 i pri povlačenju prilikom austro-ugar-
ske okupacije Bosne i Hercegovine 1878.— U Kleku
su sačuvani četverokutna kula Monković s kapelom
i ostaci zida iz X V II—X V III st. Iznad Kleka su ru­
ševine Smrden-grada (obrambeni zid, okrugla kula,
barokna kapela); nedaleko od njega je velika nekro­
pola stećaka (XIV/XV st.).
Izleti: O M ali Ston (v.; morem iz Kleka 10 Nm).
0 Brijesta (v.; morem 4 Nm). O Drače (v.; morem
6 Nm). O Crkvice (v.; morem 9 Nm). O Trpanj
(v.; morem 14,5 Nm). O Gradac (v.; morem 16 Nm).
C Opuzen (v.; Magistralom 10 km), Metković (v .;
20 km), llutovo blato (v.).
KLENOVICA (5, D, 2), selo i mala luka u isto­
imenoj uvali ispod Magistrale, 10 km jugoistočno
od Novog Vinodolskog; 200 stan. Stanovnici su ri­
bari i zidari. Od Klenovice do uvale, gdje je riblji
restaurant i nekoliko vila, izgrađen je odvojak ceste
(1 km). Duž obale ima vrlo pogodnih mjesta za ku­
panje i podvodni ribolov.
Izleti: v. Novi Vinodolski
KLIMNO (6, A, 2), seoce s malom lukom u sje­
vernom dijelu otoka Krka, na istočnoj obali zaljeva
Soline. Ima oko 100 stan. koji se bave zemljoradnjom
1 ribarstvom. Zaštićeno je od bure i juga. U zaljevu
Soline je gajilište kamenica. Iz Klimna vodi put prema
Šilu i Dobrinju.
Izleti: v. Crikvenica
KLIS (14, E, 2), selo u Dalmaciji, 9 km sjevero­
istočno od Splita; 2465 stan. Leži na kliškom pri­
jevoju između Kozjaka i Mosora na 360 m aps. vis.
Jezgra naselja je ispod srednjovjekovne tvrđave. Na
obradivim površinama u okolici sela uzgaja se povrće i
voće. Klis leži na asfaltiranoj cesti Split—Sinj.
Do Klisa su u antičko doba dopirala predgrađa
rimske Salone, a u okolici su bile mnoge villae rus­
ticae. U ranom srednjem vijeku Klis je utvrđeno
župsko središte. Prvi put se spominje 852. Od Trpi­
mira (vladao oko 845—64), a možda i ranije, u Klisu
je bio dvor hrvatskih knezova; od X III st. u rukama
je feudalnih porodica, među kojima se ističu Šubići.
U Klis se 1242 sklonio ugarsko-hrvatski kralj Bela IV
bježeći pred Tatarima. U XV st., kad je zaprijetila
opasnost od Turaka, Klis se utvrđuje; na utvrđivanju
rade dva domaća majstora, Marko Pavlović i Ivan
Karlović. Turci su ga osvojili tek 1537, poslije više-
mjesečne opsade, prinudivši uskočku posadu na
predaju. U borbi s Turcima poginuo je i čuveni us­
kočki kapetan Petar Kružić, koji je iz Senja došao
u pomoć Klisu. Padom Klisa Turci su zagospodarili
cijelom Dalmacijom osim primorja, koje je držala
Venecija. Venecijancima je uspjelo da ga definitivno
oduzmu Turcima tek 1648. Za vladanja Turaka kliška
tvrđava dobiva današnji izgled. Ima tri snažna obruča
bedema, jedan iznad drugog. U glavni dio tvrđave
ulazi se kroz velika barokna vrata. Džamija koju su
Turci sagradili u tvrđavi pretvorena je kasnije u crkvu,
a minaret srušen. Danas je u kliškoj tvrđavi uređena
manja historijska zbirka. Ispod tvrđave je mjesto
Klis. U njemu se sačuvala stara turska česma. U župnoj
crkvi su freske Vjekoslava Paraća s prizorima iz hi­
storije Klisa. U Klapavicama, nedaleko od Klisa, vide
se ostaci starokršćanske bazilike. Ispod Klisa je loka­
litet Rižinice s ostacima predromaničke crkvice, zaduž-
bine kneza Trpimira 852. T u je nađen i kameni frag­
ment pleterne dekoracije s natpisom »Pro duce T re-
pim(ero)...«
KNEŽA (19, A, 1), seoce i uvala na sjevernoj obali
otoka Korčule, zapadno od grada Korčule; 40 stan.
Leži oko 1 km istočno od uvale. Veće značenje dobila
je oko sredine XIX st. kao luka naselja Pupnat (3,5 km).
Obala je u uvali djelomično pješčana. Otvoreno kam­
piranje i mogućnost podvodnog ribolova. Kneža ima
motornu vezu s Korčulom i RačiŠćem.
Izleti: v. RačiŠće i Korčula
KNIN v. Zadar
KOBAŠ v. Ston
KOLO Č E P (20, E, 3), otočić u dubrovačkoj
otočnoj skupini (Elafitski otoci), 7 km sjeverozapadno
od Gruža. Sastoji se od dva vapnenačka bila rastav­
ljena udolinom. Na sjeverozapadnom bilu je najviši
vrh na otočiću (125 m). Zbog vapnenačkog sastava
zemljišta nema izvora ni stalnih površinskih vodenih
tokova. Koločep ima blagu mediteransku klimu.
Velikim dijelom se nalazi pod šumom i suptropskom
vegetacijom. Na zapadnoj obali je prostrani Kolo-
čepski zaljev; jugoistočno od njega pruža se udolina
u kojoj se uzgajaju vinova loza, masline, smokve,
rogači, šipak, agrumi, povrće. Glavno zanimanje
stanovnika je ribarstvo i pomorstvo. Koločep ima
brodsku vezu s okolnim otocima i Dubrovnikom.
Na otoku su dva naselja: Gornje Čelo i Donje Čelo s
ukupno 243 stan. Donje Čelo, na sjeverozapadnoj
obali otoka, vapnenačkim grebenom je zaštićeno od
bure. Ima pješčane i šljunkovite plaže, park sa broj­
nim vrstama suptropske flore. Gornje Čelo na jugo­
istočnoj obali otoka, nasuprot sela Zaton na kopnenoj
obali, leži oko istoimene uvale. Uvala ima pješčanu
plažu.
Prema antičkim izvorima, Koločep je Calapho-
dia, jedan od sedam elafitskih otoka. Nakon doseljenja
Južnih Slavena u sklopu je Travunije, a od X I st.
Dubrovačke republike. Stari dokumenti i kroničari
spominju ga pod imenom Calaphota i Calamota. U
dubrovačkom statutu prvi put se spominje 1272.
Lopud i Koločep imali su od 1457 vlastitoga kneza,
a 1498— 1500 otokom je upravljao u ime Dubrovnika
potknez. Važna grana privrede bila je od XIV do
X V III sr. koraljarstvo; koraljari s Koločepa vadili
su koralje na jadranskoj obali, u Egejskom moru i
oko Malte, a svoje proizvode su posredovanjem du­
brovačkih trgovaca prodavali u Levant, Italiju i Fran­
cusku. Otok je, poslije pljačkaških pohoda Ulič-Alije
1571, utvrđen kulama na svim važnijim mjestima.
U Donjem Čelu se iz rimskog doba sačuvalo nekoliko
fragmenata mramorne skulpture, koji su zajedno s
fragmentima ranosrednjovjekovne pleterne plastike uzi­
dani u župnu crkvu. Ova se počela graditi u X III sr.,
a dovršili su je u XV sr. domaći majstori Mihoč Radi-
šić i Vlatko Dešković. Stari zvonik srušen je 1788, a
na njegovom mjestu podignut nov, barokni. Na uz­
visini iznad crkve je četverokutna obrambena kula iz
XVI sr., s ograđenim dvorištem. — Na putu za Gornje
Čelo je srednjovjekovna crkvica sv. Antuna opata u
kojoj se čuva poliptih dubrovačkog slikara Đivana Ugri-
novića (XV sr.), a na dominantnom položaju ruše­
vine tvrđave (kaštio). — U uvali Raci, nedaleko od
sela Gornje Čelo, crkvica je sv. Antuna Padovanskog,
s kupolom i zvonikom na preslicu, sagrađena u XI/
X II sr., obnovljena u X V III sr. Zvono je datirano
(1586) i ukrašeno reljefima. Iznad luke su ruševine
kule-stražarnice. Na Koločepu ima i nekoliko rušev-
nih odnosno sačuvanih crkvica predromaničkog doba,
među njima sv. Sergije (IX/XI sr.) kod Biga, sv.
Nikola kod groblja i sv. Trojstvo, s ugrađenom plo­
čom koja je ukrašena predromaničkom pleternom
ornamentikom.
Izleti m o rem : O Gruž-Dubrovnik (v.; 3 Nm).
O Rijeka Dubrovačka (v.; 5 Nm). O Zaton (v.; 2
27
Nm). O Trsteno (v.; 3 Nm). O Slano (v.; 10 Nm).
O Ston (v.; 17 Nm). O Lopud (v.; 4 Nm). (3 Sudurađ
(v. Sipan; 6 Nm).
KOMIN (20, C, 1), selo i pristan na desnoj
obali Neretve, na asfaltiranoj cesti Ploče—Metković,
10 km istočno od Ploča; oko 1430 stan. Leži na pod­
nožju Donje Gore (303 m).
KOMIŽA (17, E, 5), gradić i luka na zapad­
noj obali otoka Visa; 2476 stan. Leži uz sjeveroistočnu
stranu Komiškog zaljeva, u podnožju brda Hum
(587 m), zaklonjena od hladnih sjevernih vjetrova;
srednja januarska temperatura 8,9°C. Stanovništvo
se bavi ribarstvom i zemljoradnjom (vinova loza,
rano povrće, agrumi i rogači). U mjestu je industrija
ribljih konzerva i gradilište za čamce. Na istočnoj
obali zaljeva su prostrane pješčane i šljunkovite plaže
(Gusarica, Nova Pošta, Velo žalo). Komiža ima re­
dovnu brodsku vezu sa Splitom; cestom je povezana s
Visom.
Naselje se prvi put spominje u dokumentima iz
X II st. U drugoj polovici X III st. naselili su se u
KOPER
samostanu sv. Nikole, jugoistočno iznad mjesta, bene­
diktinci sa susjednog Biševa. Sačuvani kompleks
samostana sa crkvom i obrambenom kulom potječe iz
XVII st.; crkva, zvana Mustar, ima rezbarene barokne
oltare. Kula je sagrađena oko 1645. Usred luke je
kaštel iz 1585; na njemu je renesansni grb i zapis o
gradnji. Potkraj XVI st. sagrađena je renesansna
Zanetova kuća i renesansna crkva Gospe Gusarice.
Na sedlu (310 m) staze prema Visu sačuvala se rano-
srednjovjekovna crkvica sv. Mihovila (X/XI st.).
Izleti: O Hum (587 m; 2 */« sata uspona), naj­
viši vrh otoka Visa. O Podhumlje (6 km cestom prema
mjestu Visu); nedaleko je Titova spilja, sjedište
Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske i par­
tizanskih odreda Jugoslavije od juna do oktobra 1944.
0 Vis (v.; cestom 18 km). O Biševo (v.; 5 Nm) s
Modrom spiljom.
KONAVLI v. Cavtat
KOPER (1,B, 2), grad i luka na sjevernoj obali
istarskog poluotoka; 10.864 stan. Leži na nekadašnjem
otoku koji je tek 1825 nasipavanjem spojen sa kopnom.
Ima sredozemnu klimu s kratkim i blagim zimama i
relativno vrućim ljetima; srednja temperatura januara
4,5°C, a jula 23,3°C. Godišnja količina oborina iznosi
980 mm. U ljetu ima 80 vedrih dana, zimi je česta bura
1 jugo; snijeg pada vrlo rijetko. Kao luka, Koper ima
550 m operativne obale, uz koju je more duboko
9— 10 m. U gradnji je željeznička pruga do PreŠ-
nice. U gradu su slovenska i talijanska gimnazija,
učiteljska škola, arhiv, muzej, studijska biblioteka,
teatar. U okolici Kopra podignuto je posljednjih
godina nekoliko tvornica, među kojima su tvornica
motorkotača i automobila »Tomos« i tvornica plas-
28
tičnih masa »Iplas«. Koper ima redovne i česte auto-
busne veze sa susjednim i daljim gradovima (Ljubljana
118 km, Rijeka 84 km, Zagreb 253 km, Beograd 646 km),
redovne brodske veze s većim jadranskim lukama.
U gradu su 4 servisne automehaničkc radionice.
Kupališta su u Kopru, Žusterni (2 km zapadno od
Kopra), Ankaranu i Valdoltri.
Prvobitno grčko naselje Egida, u rimsko doba
zove se Capris (Capraria insula; otuda slovenski
Koper), a za bizantskog vladanja Justinopolis. U toku
srednjeg vijeka često mijenja gospodare: Langobardi,
Franci, do 1208 koruški grofovi, od 1232 akvilejski
patrijarsi, koji su ga nazvali Caput Istriae (otud
talijansko ime Capodistria), od 1279 Venecija.
Gradske privilegije dobiva 1035. Pod Venecijom je
administrativno središte Istre. Poslije proglašenja
Trsta slobodnom lukom (1719) počinje njegovo eko­
nomsko propadanje. 1797 pripao ie Austriji, od 1918
držala ga je Italiia; 1945 oslobađaju ga trupe Jugoslaven­
ske narodne armije od hitlerovsko-njemačke okupacije.
Poslije završetka rata neko vrijeme je sastavni dio
zone B S T T , od 1954 je u granicama Jugoslavije. —
Srednjovjekovni Koper bio je okružen dvostrukim
zidom sa 12 vrata. Stari dio grada presijeca nekoliko
ulica i mnogo uskih uličica. Glavna saobraćajnica
vodi od luke Kidričevom ulicom do Titova trga,
zatim pored katedrale i Gandusijevog trga do pro­
stranog Trga Revolucije (nekadašnjeg sajmišta Brolo)
i otud Cankarjevom ulicom do obale. Na tu saobra-
ćajnicu izbijaju Verdijeva i Čevljarska ulica. Na T i­
tovu trgu nalazi se Pretorska palača (danas sud),
sagrađena u stilu venecijanske gotike, nastala spa­
janjem dviju zgrada (iz 1447 i 1481). Preko puta nje
je loggia, građena u istom stilu 1462—64 (pregrađena
1698). Gradili su je Nikola iz Pirana i Tommaso da
Venezia. Na istom trgu je i katedrala, s pročeljem
građenim u prelaznom stilu iz venecijanske gotike
u renesansu (donji dio iz prve polovine X V st., gornji
iz XVI st.); proširio ju je i u unutrašnjosti baroki-
zirao u X V III st. Giorgio Massari. Unutrašnjost je
oslikao Kristofor Gusić u XVI st. U crkvi se čuvaju
slika »Madona na prijestolju«, rad Vittora Carpaccia
iz 1516 i sarkofag sv. Nazarija iz XVI st. Kampanil iz
1480 (vrh dograđen u XVII st.) imao je isprva obram­
benu funkciju; sad služi kao vidikovac. Uz katedralu
je baptisterij (romanička rotunda). Na trgu Brolo je
Fontega, zgrada iz XIV sr., obnovljena 1460; do 1806
služila je kao skladište žita. Do nje je napuštena go­
tička crkvica, a iza nje samostan sv. Klare s crkvom
sv. Franje (gotička apsida, freske iz XVII st.). —
Na sjeveroistočnom kraju grada je romanička rotunda
sv. Ilije, a u ribarskoj četvrti franjevački samostan sa
crkvom sv. Ane (signirana slika Benedetta Carpaccia
iz 1541 i poliptih G. B. Cime da Conegliano iz 1513).
Među starim patricijskim kućama ističu se: palača
Gravisi (XVIII st.) u Ulici Stare pravde; tzv. »Carpac-
ciova kuća« (venecijanska gotika) u blizini hotela
»Triglav« i do nje stup sv. Justine (1571), postavljen
u spomen bitke kod Lepanta; palača starog suda
(gotičke bifore na pročelju) u Finijevoj ulici; palača
Totto u Kidričevoj ulici (XVI sr.; uzidani venecijan­
ski lavovi bili su prvobitno na pročelju »Castel Leone«.,
utvrđenja koje je Štitilo ulaz u grad). Do nje se redaju
karakteristične građanske kuće s izbočenim katovima
koji leže na drvenim konzolama. U oratoriju sv. Nikole
čuvaju se mnoge slike iz XVII st. (Jacopo Palma ml.,
Antonio Zanchi, Tintorettova škola). Dvije stare
fontane su na trgu Brolo, a na Prešernovu trgu je
fontana u obliku venecijanskog mosta (1422). T u su
i jedina sačuvana gradska vrata Muda (gradili su ih
Venecijanci 1516), od kojih je vodio drveni most do
»Castel Leone« na kopnu. Poslije rušenja gradskog
zida u prvoj polovini XIX st. Koper se počeo širiti
uz obalu i uz obje ceste koje vode u grad. Na sjevernoj
strani Kopra je šetalište Belvedere. Novi Koper se
razvija poslije 1954 na kopnu južno od grada i mo­
čvarne nizine. U palači Belgramoni-Tacco (kraj XVI
st.) smješten je gradski muzej s više svojih odjela. U
prizemlju i u vrtu palače je lapidarij.
Izleti: O Ankaran (v .; cestom 10 km). O Trst
(cestom preko graničnih prelaza Škofije i Rabuiese,
20 km). O Izola (v .; 6,5 km), Portorož (v.; 16,5 km),
Piran (v.; 19 km). O Dolina Rižane: cestom Koper—
Ljubljana dolinom rječice Rižane, zatim cestom pre­
ma Buzetu u selo Hrastovlje (21 km od Kopra). Crkva
iznad sela na stjenovitom brdu karakterističan je pri­
mjerak srednjovjekovne arhitekture lokalnog istar­
skog tipa (X II—X III st.). Oslikana je freskama iz
1490 (glagoljski i latinski natpisi na sjevernoj strani),
koje je radio majstor Ivan iz Kastva (magister Jo­
hannes de Castua). Crkva je u XVI st. utvrđena
bedemom s kulama. O Cestom Koper—Ljubljana:
dolinom Rižane, zatim klisurom u oštrom usponu
lokalne ceste za Socerb. Srednjovjekovni grad (burg)
podignut je na mjestu prethistorijske gradine, obnov­
ljen 1925; sada turistički objekt. S nekadašnjih zidova
grada pruža se pogled na T rst s okolicom, na Bazo-
vičku visoravan (pri lijepom vremenu čak do Akvileje),
na Mali Kras i na dug potez istarske obale. Istočno
od grada (oko 300 w), u borovoj šumici, Socerbska
jama. — Cesta prema Ljubljani diže se do Crnog
Kala (14 km od Kopra), prolazi kraškim brežuljkas­
tim krajem (Kozina, 25 km od Kopra, granični prelaz
na cestu T rst—Rijeka) do raskršća kod Škocjana (35
km), odavde 3 km do Škocjanskih jama (v.). —Od
raskršća kod Škocjana vodi na zapad cesta (9 km)
do ergele Lipica (5 km južno od Sežane). T u se uzgaja
čuvena pasmina lipicanaca, vrlo otpornih, lijepih i
svestrano upotrebljivih konja, dobivena ukrštavanjem
domaćih kraških i andaluzijskih pastuha i kobila.
Blizu Lipice, na cesti Sežana—Lokev, nalazi se spilja
Vilenica, duga 542 m, bogata stalaktitima. Nanovo
je uređena i otvorena 1963. Od raskršća kod Škocjana
do Divače (43 km) i zatim cestom T rst—Ljubljana
do Postojne (62 km od Kopra); odavde 2 km do Po­
stojnske Jame (v.) i 11 km do Predjamskoga Grada (v.).
O Slavnik (36 km); od Kopra do Kozine cestom prema
Ljubljani (25 km), zatim 1 km cestom Trst—Rijeka.
Odvojak prema jugu (11 km) vodi do Slavnika (1028 m).
Planinarska kuća, pogled na Istru, Kras, Alpe. Kod
vrlo povoljnog vremena vidi se Venecija,
KORČULA (17, B-D, 3), otok u sređnjodal-
matinskoj otočnoj skupini; obuhvaća 279,03 km2.
Najviši su vrhovi Klupca (568 m) i Kom (510 m).
Obala je dobro razvedena. Klima je blaga: srednja
temperatura januara (u gradu Korčuli) 9,8°C, jula
26,93C. Godišnje ima 2671 sunčani sat (Vela Luka).
U ljetnim mjesecima otok je izložen svježem maestralu.
Pokriven je mediteranskom florom; mjestimično ima
borovih šuma. Pretežan broj stanovnika se bavi zemljo­
radnjom (vinogradi, voće) i ribolovom; manji dio za­
poslen je u industriji (brodogradnja, prerada ribe,
prerada plastičnih masa). Ljetni turizam ima na otoku
već dugu tradiciju. Duž obala nižu se naselja Korčula,
Lumbarda i Vela Luka, a u unutrašnjosti Žrnovo,
Pupnat, Čara, Smokvica i Blato, najveće naselie na
otoku. Veća naselja su povezana cestom. Korčula ima
redovne brodske veze s okolnim otočnim i obalnim
naseljima.
Otok. je bio naseljen već u mlađe kameno doba
(Vela spilja kod Vele Luke, Jakasova spilja nad uvalom
Rasohatica, grobovi u Žrnovu) i u brončano doba.
y.T~ VI i ■*—V st. na otoku postoji grčka kolonija; u to
vrijeme otok se zvao Korkyra Melaina (ostaci grčkih
* 1LuiPbardb u okolici Blata i Potirni). Od —
• ,?^čula i.e u sastavu Rimskog imperija; tragovi
rimskih naselja otkriveni su u okolici Lumbarde, Vele
Luke (lokalitet Beneficij), Blata i na Pelegrinu. Na­
kon pada Zapadnorimskog carstva otok je pripao
istočnogotskoj državi (493), a zatim Bizantu (555).
U IX sr. osvajaju ga Neretljani, god. 1000 Venecija.
1180 dolazi pod vlast ugarsko-hrvatskog kralja (1214
donesen je statut za grad i otok). Od 1221, u toku
dvaju stoljeća, mijenja nekoliko gospodara — za-
humske vladare, Veneciju (1298 pobjeda genoveške
flote nad venecijanskom u blizini Korčule), kralja
Ludovika I (1358), bosanske vladare (1390), i Dubro­
vačku republiku (1413— 17). 1420— 1797 otok je pod
vlašću Venecije, zadržavši svoju autonomiju: u tom
periodu izvršeno je, zbog čestih napada turske flote i
piratskih brodova (sve do početka X V III st.), utvr­
đivanje nekih istaknutih tačaka na otoku (naročito
samoga grada Korčule). — Nakon pada Venecije
otok ponovo mijenja gospodare (1797— 1805 Austrija,
1805— 13 Francuska, 1813— 15 Velika Britanija, 1815—
1918 Austrija). Pod okupacijom talijanske vojske
Korčula se nalazi 1918—21, poslije čega je priključena
Jugoslaviji Od aprila 1941 ponovo je pod okupa­
cijom talijanske (1941—43), a zatim njemačke vojske;
oslobođena je 14. IX 1944. — U privredi Korčule
stoljećima su igrali značajnu ulogu brodogradnja
(grad Korčula, Vela Luka) i kamenoklesarstvo (va­
đenje bijelog mramora iz kamenoloma na istočnoj
obali otoka; v. Vrnik).
KORČULA (19, B, 1), grad i luka na sjevero­
istočnoj obali istoimenog otoka; 2408 stan. Leži na
poluotočiću koji je uskom prevlakom spojen s otokom.
Okolno obalno područje je pod borovom šumom.
Istočno od luke mala skupina otočića. U samom gradu
su dva kupališta, a zapadno od grada pogodne su za
kupanje uvale Srećica, Banja i Vrbovica. Autobus-
nom linijom Korčula je povezana sa svim većim
naseljima na otoku. Redovne brodske veze ima s
Dubrovnikom, Splitom, Rijekom, Makarskom i Hva­
rom; direktne brodske veze ima i s Venecijom i
Barijem.
Stari dio grada unutar zida zauzima površinu
od 170 x 300 m; na tom području živjelo je u po­
četku XVI st. oko 6000 stanovnika. Stanovništvo je
znatno prorijedila kuga 1529, zbog čega su preven­
tivno zapaljene kuće okuženih (do danas sačuvana
»kućišta«, pročelja kuća bez krova), i napad Ulič-
-Alije 1571, kad su stradala predgrađa. Pristanište
na zapadnoj strani grada u današnjem opsegu izgra­
đeno je u drugoj polovini XIX st.; u isto vrijeme su
na sjevernoj i istočnoj strani sniženi gradski zidovi
iz XIV—XVI st. Uz otvorenu loggiu iz 1548 vodi
neobarokno stubište u stari dio grada; tu su dva
obeliska, podignuta u spomen vladanja gradskih kne­
zova Alvisea Telanija (1589) i Pelegrina Pasqualiga
(1680), i kameni stup s natpisom iz 1592 koji evocira
uspomenu na trojanskog junaka Antenora, legendarnog
osnivača Korčule. Vitaićeva ulica vodi prema trgu,
središtu grada. Usred trga je katedrala sv. Marka
(od prvobitne katedrale iz XIV st. sačuvane su samo
apside triju brodova). Gotička građevina iz prve
polovine XV st., s elementima cvjetne apulijske go­
tike, završena je potkraj XV st. u prelaznom stilu iz
gotike u renesansu. Pri njenoj gradnji sudjelovali su
KORČULA, Katedrala
29

KORČULA, Kopnena vrata
Hranić Dragošević, Ratko Ivančić s nekoliko dubro­
vačkih graditelja, Giacomo Correr iz Tranija s domaćim
graditeljima i Korčulanin Marko Andrijić. 1525
dograđuje Marko Milić Pavlović uz sjeverni brod
veliku zavjetnu kapelu sv. Roka. U južnom su brodu
krstionica i nadgrobni spomenik, namijenjen biskupu
Tomi Malombra (umro 1513). Oltarna slika »Sv.
Trojstva« u južnoj apsidi rad je Leandra Bassana. U
sanktuariju su korska sjedala (rad Vicka Tironija
1795—96), ciborij nad glavnim oltarom (klesao I486—
90 Marko Andrijić) i oltarna slika »Sv. Marko sa sv.
Bartolomejem i Jerolimom« (mladenačko djelo Jacopa
Tintoretta). U kapeli sv. Roka, na baroknom oltaru
Gospe od Karmena, sve tri slike su rad Carla Ridol-
fija (1642); autor rezbarenih svetačkih likova na oltaru
sv. Roka je Franjo Čiočić-Čučić (1576). Uz katedralu
je crkvica sv. Petra (prvi spomen 1338, kad je starija
građevina dobila uglavnom svoj današnji izgled;
renesansni portal je iz XV sr.). U njoj ima veći broj
grobnica (najstariji nadgrobni natpis iz 1400); rezbarene
figure apostola su venecijanski rad X VIII sr. Nasu­
prot katedrali je napuštena palača Arneri, građena u
stilu kićene gotike, s lijepim renesansnim vrtom. Do
nje je palača Gabrielis, u kojoj je smješten Gradski
muzej (eksponati se odnose na korčulansku brodogradnju
i kamenoklesarstvo; prikaz razvoja Korčule kroz sto­
ljeća; djela likovne umjetnosti; rekonstruirana unu­
trašnjost stare korčulanske kuhinje i dr.). Pred palačom,
pored crkvice Madonike, kameno podnožje za isticanje
gradske zastave (iz 1515). Uz katedralu je opatska
(bivša biskupska) palača, građena u prelaznom stilu
iz renesanse u barok, s bogatom Opatskom riznicom
(liturgijsko posuđe, crkveno ruho, predmeti iz inventara
raznih korčulanskih crkava, figuralna i ornamentalna
plastika poliptih Blaža Jurjeva Trogiranina iz 1431
i druge slike). Uzdužna glavna ulica spušta se stubama
prema jugu. Na malom trgu, prvoj popločenoj površini
u gradu (1569), stoji zgrada općine (prizemlje s arka­
dama iz 1520, kat dograđen 1866), koja je bila povezana
s Kneževim dvorom, podignutim u XIV st. Kula Mali
Revelin dobila je svoj sadašnji oblik 1499. Između
nje i okrugle gradske kule Balbi nalazio se potkraj XV
st. gradski arsenal. Pred zgradom općine je stup, pos­
tavljen 1569, a prekoputa zgrade crkva sv. Mihovila iz
1603 (renesansna propovjedaonica, slika na baroknom
mramornom oltaru rad je Maggiotta). Iz starog dijela
grada vode Kopnena vrata kroz Revelin, monumentalnu
kulu pravokutnog tlocrta (1493—96) do mosta preko
nekadašnjeg opkopa. Odavde počinje put po neka­
dašnjem gradskom zidu, pored rotunde tržnice (pre­
ostali dio nekadašnje kule), a na istočnoj strani grada
pored kule Cappello. Idući tim putem dolazi se do
crkve i zgrade bratovštine »Svih svetih«. Crkva ima
kasetirani strop (oslikao oko 1713 Tripo Kokolja),
poliptih Blaža Jurjeva Trogiranina (XV st.) i ciborij
(XV st.), ispod kojega je rezbarena drvena »Pietž«, rad
venecijanskog baroknog majstora (možda L. Begarellija).
Hodnik propovjedaonice povezuje crkvu s dvoranom u
kojoj je zbirka italo-kretskih ikona. Na sjevernom vrhu
poluotoka je polukružna kula Tiepolo, na zapadnoj
obali, uz rub pristaništa, kula Barbarigo; jugoistočna
kula Balbi služi danas kao rezervoar za vodu. Zapadni
obalni put uz dražicu, u kojoj su stoljećima bila mala
brodogradilišta, vodi do dominikanskog samostana sa
30
dvobrodnom crkvom sv. Nikole. Uz stariji brod
(povezan sa samostanom), obnovljen 1573, dograđen
je 1655 još jedan paralelni brod. Iz predgrađa ispred
Kopnenih vrata vodi put do tvrđave sv. Vlaha (Fort
Wellington), koju su podigli Britanci 1813. U predgrađu
je crkva-rotunda sv. Justine; u njoj se čuvaju dijelovi
poliptiha Pellegrina da San Daniele. Obalni put uz
istočnu uvalu vodi pored Doma kulture do kupališta i
prema četvrti s hotelima. — U Korčuli se sačuvala
tradicionalna viteška igra s pjevanjem, »Moreška«,
koja se izvodi svake godine 27. jula u spomen na turske
napade na Korčulu. U igri sudjeluju dvije grupe »rat­
nika« u starinskim stiliziranim kostimima (jedna grupa
odjevena u crno, druga u crveno) koje se uz pjesmu i
ples bore za nevjestu.
Izleti: O Sv. Antun na Glavici, 2 km asfaltiranom
cestom prema Lumbardi, zatim 0,5 km do podnožja
brežuljka Glavica koji je zaštićen kao prirodna rijetkost.
Odavde vodi put blagim nagibom kroz drvored čempre­
sa (posađeni 1702) sa 103 stube do vrha, do kapele sv.
Antuna pustinjaka (iz 1420). Otud se pruža izvanredan
pogled na Korčulu, Badiju, Pelješac i Mljet. O Lum­
barda (v.; cestom 6 km). O Cestom po sredini otoka:
Žmovo (4 km), Puptiat (14 km), Čara, Smokvica (26 km),
Blato (v.; 41 km), Vela Luka (v.; 48 km). O Korčulanski
arhipelag (škoji) : dvadesetak otočića istočno od grada
Korčule: Badija, Lučnjak, Rogačić, Baretica, Planjak,
Kamenjak, Vmik, Knezič, Gubavac, Bisača, Sutvara,
Gojak, Majsan, Majsanić, Stupa Vela i Mala, Sestrica
Vela i Mala. Vode oko arhipelaga pogodne su za sve
vrste ribolova; ovdje se često susreće i sredozemni
tuljan (Monachus albiventer). Pitke vode ima na Vrniku,
Badiji, Sestrici Veloj i Planjaku. O Badija (v.; 1,5
Nm). Od Badije dalje prema istoku do otočića Majsana
(1,5 Nm), prekoputa Orebića. Najnovija arheološka
istraživanja potvrdila su da je Majsan bio naseljen
već u prethistorijsko doba, zatim u vrijeme Rimljana i
kasnije u srednjem vijeku. O Orebić (v.; trajektom
2 Nm). O Kućište (v.; morem 1,5 Nm). O Viganj
(v.; morem 2 Nm). O Polače (v.) na Mljetu (morem
13 Nm). O Lastovo (v.; morem 20 Nm).
KORNATI (10; 11, C, 3; 12), otočna skupina u
Zadarskom arhipelagu. Sastoji se od 125 otoka, otočića i
grebena koji se pružaju u dinarskom smjeru jugo­
zapadno od otoka Pašmana, između Dugog otoka i
Žirja. Obuhvaćaju površinu od 320 km2. Ime su dobili
po glavnom i najvećem otoku Kornatu (32,6 km2). Drugi
su veći otoci u toj skupini: Sit, Žut, Jadra, Kurba Vela,
Levrnaka i Lavsa. Pretežno su građeni od krednih
vapnenaca. Najviši vrh otočja je Veli Vrh (235 m)
na otoku Kornatu. Otok Žut i okolni otočići izgrađeni
su od rudistnih vapnenaca. Sjeverne obale su blaže
od južnih, na kojima se javljaju klifovi. Brojne uvale
na otočju služe kao zaklon ribarskim brodovima. Na
Kornaiima nema ni izvora ni vodenih tokova. U lokvama
(Tarac, Knežak) i po kraškim zavalama voda se zadržava
samo povremeno. Bočate vode ima u nekim zavalama.
Izuzev područje oko uvale Statival na Kornatu na
sjeveroistočnoj obali glavnog otoka, gdje se javlja planika
i crnika, najveći je dio Kornata obrastao rijetkom
travom. Na Žutu ima nešto crnike i planike. U kraškim
zavalama s malim površinama crvenice uspijevaju
masline, smokve i vinova loza. Najveći dio Kornata u
posjedu je Murterana i Saljana. Stalnih naselja na
otočju nema. Manje grupe povremeno naseljenih kuća
postoje u uvalama Vrulje, Lučice, Kravljak (na Kor-
natu), na otoku Lavsi i Ravnom Žakanu. Vode oko
Kornata poznata su lovišta ribe. Znatnu važnost za
privredni i sportski ribolov imaju brojni položaji s
kvalitetnim priđnenim vrstama ribe. Na brakovima i u
obalnom pojasu sjeveroistočnog i istočnog dijela vade
se spužve. Kornati leže izvan brodskih veza s otočnim
i obalnim naseljima. Kamp na otoku Ravni Žakan.
Ime Kornati, nastalo vjerojatno od latinskog
corrimare zdrobiti, značilo bi otprilike »razasuti otoci«.
Od XIV st. otok Kornat naziva se Insula Sancte Marie,
Stomorin otok, Tarac, Toreta (Tureta), a od XVII st.
udomaćio se za otočnu skupinu naziv Coronati. Kornati
su bili naseljeni od neolitika. U novije doba nema stal­
nih naselja; posljednje se spominje u X V III st. pod
imenom Toreta. Od davnine su bili u posjedu Zadrana.
Od XVI st. držala ih je Venecija i davala pod zakup
zadarskim porodicama. — Najstariji arheološki nalazi
na Kornatu su ostaci ilirskih naselja, utvrđenih gradina
s kamenim suhozidnim bedemom na brežuljcima
(Trtuša, Tureta) i kameni grobni humci. Nalaza iz
rimskog doba ima na brežuljku Tureta i oko njega u
predjelu Tarca. Ispod brežuljka s južne strane vide se
ostaci starokršćanske crkve s polukružnom apsidom.
U njoj je kasnije sagrađena, još sačuvana, manja crkvica;
za donji prag te crkvice upotrebljen je rimski votivni
natpis. Na samom brežuljku je velika četverokutna
tvrđava, sagrađena na početku srednjeg vijeka, ne
mnogo kasnije od crkve. Na više mjesta na Kornatu
(Lučice, Vrulje, Selo, Podselo, Lupešćina) ima tragova
nekadašnjih naselja, pretežno iz srednjega vijeka. Ostaci
jedne, zacijelo srednjovjekovne, kule vide se na otočiću
Panituli, a na otoku Jadri je crkva iz XVI st., koja je
za posljednjega rata upotrebljavana kao partizanska
bolnica. Uz more je spomenik palim borcima.
KOROMAČNO (5, A, 3), naselje na sjevernoj
obali uvale Koromačna u jugoistočnoj Istri; oko 400
stan. Počelo se razvijati tridesetih godina ovog stoljeća
u vezi s izgradnjom tvornice cementa. Leži ispod T ur-
nja, srednjovjekovnog utvrđenja. Ime naselja je novo.
Uvalu Koromačnu zatvara s jugozapada poluotok Ubac,
obrastao gustom četinarskom šumom; na njemu je bila
u toku Narodnooslobodilačkog rata partizanska bolnica
za Istru. Iz naselja vodi dobra cesta u Labin.
KOSTRENA v. Rijeka
KOŠLJUN (8, E, 3), zaselak u istoimenoj uvali
na jugozapadnoj obali otoka Paga; 14 stan. Sjeverni
dio uvale Košljun služi kao dopunska luka gradića
Paga u kojoj pristaju brodovi za jake bure. Povezan je
s Pagom putem dugim 7 km.
Oko Košljuna (ime nastalo od romanskog demi­
nutiva castellione utvrdica) sačuvali su se brojni prethi­
storijski grobni humci.
KOŠLJUN (5, C, 2), otočić u Puntarskoj (Koš-
ljunskoj) draži, uz jugozapadnu obalu otoka Krka;
0,06 km*. Pod bujnom je mediteranskom vegetaci­
jom.
Otočić je naseljen već od vremena Rimljana.
U XII st. tu je osnovana benediktinska opatija, koju
su 1447 preuzeli franjevci. Ovi su u XVI st. na istom
mjestu sagradili nov samostan s klaustrom; od stare
benediktinske građevine sačuvani su dijelovi zidova
i kapela sv. Bernardina. Samostanska crkva iz 1523
ima na glavnom oltaru poliptih Girolama da Santacroce
(1535), na lijevom pokrajnjem oltaru »Stigmatiza­
ciju sv. Franje«, rad nepoznatog venecijanskog sli­
kara (XVI st)., a na trijumfalnom luku uljenu kompo­
ziciju »Posljednji sud« E. Ughetta (1653). U samo­
stanskom muzeju ima ikona, slika (ističu se radovi
krčkog majstora Franje Juričića, 1671 — 1718), lapi­
darij, zbirka narodnih nošnji s otoka Krka i dr. U
arhivu i biblioteci čuvaju se rijetki primjerci glagolj­
skih rukopisa i inkunabula.
KOTOR (24, B, 2), grad i luka u Boki Kotorskoj;
4833 stan. Leži na krajnjem jugoistočnom dijelu Ko­
torskog zaljeva, u podnožju lovćenskog strmca. Stari
dio grada razvio se na malom prostoru trokutasta oblika,
omeđenom gradskim bedemom koji dopire do tvrđave
sv. Ivana (260 m). Po svojim uskim i krivudavim uli­
cama, malim trgovima i starim građevinama, ovaj dio
predstavlja izrazit tip mediteranskog grada. Noviji
dio razvio se izvan bedema, oko deltastog ušća Škurde.
Ravnica južno od Kotora, koju zaštićuje Lovćen s
istoka, a Vrmac sa zapada, omogućava dalje teritorijalno
širenje grada. T u su, u Škaljarima, glavna industrijska
i druga poduzeća (tvornica sapuna, tvornica kliznih
ležaja, tvornica namještaja, Auto-Boka, Autoremont).
U područje Kotora ubraja se i ribarsko naselje Muo,
na jugozapadnoj obali Kotorskog zaljeva. Turistička
atrakcija Mula su »Ribarske noći«. Trajektom kod Le-
petana Kotor je povezan sa sjevernim naseljima boko-
kotorskog zaljeva. Preko Trojice ima cestovnu vezu s
Cetinjem, Titogradom i daljim zaleđem, te Magistra­
lom prema jugu. Ima redovne brodske veze s nase­
ljima Boke Kotorske, s Dubrovnikom, Budvom i Barom.
Današnje ime grada izvedeno je od najstarijeg
imena grčke naseobine Akurion; u vrijeme Rimljana
zvao se Acruvium. U toku srednjega vijeka ime se
postepeno mijenja i glasi Decadaron, Catarum, Catera,
Cathara; u govoru Južnih Slavena rano se ustalio
današnji naziv Kotor, a u talijansko-venecijanskom
govoru Cattaro. U V II st. Slaveni su vjerojatno razorili
Acruvium, koji je nakon propasti Zapadnorimskog
carstva pripao Bizantu, a ovaj ga uključio u svoj temat
Dalmaciju. Saraceni ga osvajaju i pljačkaju 867. Za
vrijeme bizantske dominacije izgrađuje se komunalna
autonomija (knez sa tri vijeća). Teritorij Kotora obuh­
vaća obale Kotorskog zaljeva i Grbalj, a povremeno i
neka druga područja Boke. Autonomiju je sačuvao i
pod vladarima iz porodice Balšića i Nemanjića (1186—
1366) kao glavna luka srpske države. Bio je neko vrijeme
pod vlašću ugarsko-hrvatskih kraljeva, zatim bosanskih
kraljeva, a crd 1420 do 1797 pod Venecijom. Austrijske
trupe zaposjedaju ga 1797 i drže do 1806; godinu dana
je u vlasti Rusa (u Boki je u to vrijeme baza jadranske
flote admirala Senjavina), 1807— 13 Francuza, 1813
Crnogoraca, koji ga 1814 moraju ustupiti Austriji.
Pod Austrijom, odnosno Austro-Ugarskom ostaje do
1918, kad je ušao u novu jugoslavensku državu. Od
aprila 1941 bio je najprije pod talijanskom, a zatim pod
njemačkom okupacijom. Oslobodila ga je Narodnooslo-
bodilačka vojska 21. XI 1944.
Vrlo rano osnivaju se u Kotoru bratovštine i druge
srednjovjekovne ustanove. Značajna je profesionalna
društvena ustanova »Bokeljska mornarica« osnovana
809. Ona je jedna od najstarijih pomorskih bratov­
ština u cijeloj Evropi. Razvijeni su zanati, postoje sli­
karske radionice (slikari zidnih slika — tzv. pictores
graeci, renesansna slikarska škola koju predstavljaju Lo-
vro Marinov Dobričević, njegovi sinovi Marin Lovrin i
Vicko Lovrin i nekolicina dubrovačkih slikara koji rade u
Kotoru). Najznačajniji su predstavnici srednjovjekovne
skulpture i arhitekture fra Vita, koji je 1328 gradio
crkvu u Dečanima, i Obrad GambeDesislavin, koji je ra­
dio za crkvu sv. Nikole u Bariju. Visok domet dostigli
su u brojnim svojim majstorskim radovima kotorski
zlatari. — Sam grad je bogat historijskim i umjetničkim
spomenicima. S pristana se ulazi kroz Vrata od mora
(sagrađena 1555) u stari dio grada unutar zidina, koje su
Venecijanci počeli graditi 1420, a učvršćivali sve do
sredine X V III st.; na pojedinim mjestima zidine su
visoke do 10 m. Obuhvaćajući cijeli stari grad bile su
jedinstven fortifikacijski objekt koji je mjesecima
mogao odolijevati napadima i izdržavati duge opsade.
Nad vratima je nedovršena palača providura (XVI st.).
Ona se proteže cijelom zapadnom stranom Trga Ok­
tobarske revolucije ( Trga od oružja), koji sa sjeverne
strane zatvara nova vijećnica (1902). Nasuprot Vratima
od mora je Gradski toranj (iz 1602) sa satom. Pored
tornja vodi uska uličica do nekadašnje crkve sv. Mihovila
(sa zidnim slikama iz XIV st.); u njoj je Gradski lapi­
darij u kojem se čuvaju kameni spomenici antike, ranog
srednjega vijeka (IX—XI st.) i dekorativni fragmenti
sa starih kotorskih građevina. Od Trga Oktobarske
revolucije stiže se uličicom uz palaču Bisanti (iz XVII
st.) i palaču Beskuća (iz 1776) na Trg brašna. T u je
monumentalna palača Pima (kraj XVI st.), s balkonom
duž cijelog pročelja i terasom iznad trijema. U dnu
trga počinje uličica koja izbija na trg pred katedralom
sv. Tripuna. Katedrala, podignuta 1116 na mjestu
ranije rotunde, trobrodna je romanička bazilika; bro­
dove odvajaju četverokutni stupci koji se izmjenjuju
s antičkim stupovima. U srednjoj apsidi je kameni
ciborij (prelaz iz romanike u gotiku, retardiran domaći
rad iz sredine XIV st.); iza njega, na zidu, dijelovi
reljefne srebrne pale. Srednji dio pale radio je 1440
Hans iz Basela. Pored novijeg inventara (katedrala je
djelomično stradala od potresa 1563, 1667 i 1729),
značajan je renesansni nadgrobni spomenik biskupa
Tripuna Bisanti iz prve polovine XVI st. (na početku
južnog broda). Na početku sjevernog broda ulaz je u
1652 prigrađeni Relikvijarij (stubište do oktogonalne
prostorije u katu), koji je oko 1700 dekorirao F. Ca-
bianca, s brojnim zlatarskim radovima (XIV—XVIIsr.),
slikama venecijanske (XVI st.) i lokalne renesansne
slikarske škole, signiranim triptihom Girolama da
Santacroce, ranokršćanskim sarkofagom i dr. Katedrala
je bila mjesto gdje su se održavale sjednice Velikog
vijeća. Pročelje je obnovljeno i stilski koncipirano
31

KOTOR, Sv. Tripun
potkraj XVII st. (prilikom potresa 1667 urušili su se
zvonici i dio pročelnog zida); galileju—trijem između
zvonika — dovršio je 1674 Korčulanin Pavle Pavlović;
on je izradio rozeton i ukrasne vijence. Zvonike su iz­
nova gradili korčulanski kamenoklesari u XVII—XVIII
st. — Na katedralu se sa sjeverne strane nadovezuje
palača Drago, kod koje se stapaju — naročito u
dekoraciji — gotički i renesansni elementi. — Prema
sjeveru, už palaču Drago, ulica vodi na Trg pobune
mornara, na kojem dominira zgrada Pomorskog muzeja
(bivša palača Grgurina, iz X V III s?.). Pomorski muzej
ima jedanaest izložbenih odjeljenja, arhiv i biblioteku.
S Trga pobune mornara ulica vodi na Trg Bratstva
i Jedinstva. Usred trga je romanička crkvica sv. Luke,
podignuta 1195 »za vrijeme gospodina Nemanje velikog
župana i sina mu Vukana« (natpis na pročelju). Na
sjevernoj strani trga je 1910 sagrađena episkopska crkva
sv. Nikole u srpsko-bizantskom stilu (na mjestu ne­
kadašnje dominikanske crkve sv. Nikole iz 1545,
stradale od potresa i 1896 od požara), sa zbirkom
starih ikona. Pedesetak metara dalje prema zapadu
samostan i crkva sv. Klare (od XIV do XVII st. češće
pregrađivana), jednobrodni prostor sa 5 baroknih
oltara. Od Trga Bratstva i Jedinstva vodi ulica prema
sjevernim vratima grada. T u je crkva Kolegi jata,
romanička jednobrodna građevina s naizmjeničnim
nizovima bijelog i ljubičastog kamena, podignuta 1221.
Dogradnjom kapele sv. Ivana (1434) i njenim produže­
njem nastao je drugi brod. Zvonik uz crkvu građen je
1771. — Od trga se dolazi do sjevernih gradskih vrata
(Vrata na rijeku), sagrađenih 1540 u najstarijem dijelu
gradskih zidina, i preko rječice Škurde u sjeverno
predgrađe, na koje se nadovezuje Dobrota (v.). U tom
dijelu grada je zgrada Državnog arhiva (s dokumentima
koji se odnose na prošlost Kotora; najstariji iz 1326),
mala plaža s gradskim kupalištem, spomenik palim
borcima i žrtvama fašizma (L. Tomanović 1954).
Zaravanak na sjevernoj obali Škurde zvao se Crnogorski
pazar ; tu su crnogorski seljaci prodavali svoje proizvode
spuštajući se strmim putem s prijevoja Krstac (do 1882,
kada je sagrađena Lovćenska cesta). Na vanjskoj
strani sjevernih vrata zapis o neuspjelom pokušaju
osmanlijskog admirala Hajredina Barbarose da 1539
osvoji grad. Vraćajući se u grad i prolazeći ulicom
koja vodi paralelno sa strmim pećinama nad gradom
stiže se do strme ulice sa stubama. T u počinje uspon
do crkve Gospe od Zdravlja (iz 1500; vidikovac) i do
tvrđave sv. Ivana. Zidovi tvrđave visoki su do 20 m,
a debeli do 10 m. — Idući istom ulicom dolazi se do
kuće u kojoj je bila najstarija kotorska apoteka (XV sr.) i
dalje do crkve sv. Josipa, sagrađene 1631. U zvoniku
crkve je najstarije zvono u Boki, lijevano u Veneciji
1461. Iza katedrale sv. Tripuna (na njenoj apsidi
je trifora iz XIV sr.) nalazi se romanička crkvica sv.
Pavla, koju je 1266, za vrijeme Uroša Nemanjića, po­
digao Pavao Bari (natpis nad vratima); sada je napuštena.
Dalje prema jugu je s desne strane zgrada Narodnog
32
pozorišta (adaptirana venecijanska vojna bolnica iz
1769), a lijevo napušteni franjevački samostan sa crkvom,
podignut 1668. Kod Južnih vrata (Vrata od Gurdića,
sredina XVI sr.) nalazi se pristup na gradske zidine
(šetnja zidinama duž obale i uz rijeku Škurdu). — Duž
zidina uređena je u XIX sr. široka obala; u južnom
dijelu na zidine se nastavlja tržnica, u sjevernom dije­
lu, do pristana, uređen je park.
Izleti: O Cestom po sjevernoj obali Boke: Dobrota
(v.; 2 km), Perast (v.; 14 km), Risan {.v.; 18 km), Morinj,
Kamenari (v.; 30 km), Bijela, Baošići, Kumbur, Zelenika
(v.; 41 km), Hercegnovi (v.; 43 km). O $ kaljari (1,5 km,
v. Lovćen). O Cestom oko poluotoka Vrmca: Muo
(v.), Prčanj(v.), Stoliv, Lepetane (v.; 14 km; trajekt do
Kamenara, v.), Tivat (v.; 18 km), Trojica (32 km, v.
Lovćen), Kotor (38 km). O Magistralom na jug: Trojica
(6 km, v. Lovćen), Budva (v.; 24 km), B ar(v.; 68 km),
Ulcinj (v.; 101 km). O Lovćenskom cestom (v. Lovćen):
Krstac (926 m, 21 km), Cetinje (48 km), Budva (v.; 83 km),
Trojica, Kotor (117 km). O Do Skadarskog jezera
(v.): Lovćenskom cestom (v. Lovćen) u Cetinje (48 km),
Titograd (94 km), Virpazar (123 km), Petrovac (v.; 152
km), Budva (v.; 171 km), Kotor (195 km). O Na Vrmac:
Magistralom do Trojice (6 km, v. Lovćen), serpentinama
do bila Vrmca, zatim bilom (pogled na Kotorski i
Tivatski zaljev) ispod vrha (768 m, desno odvojak),
Gornja Lastva (18 km, v. Lastva). O U Sutjesku (dvo­
dnevni ili višednevni izlet cestom): Risan (v.; 18 km),
Crkvice (v. Risan i Hercegnovi), Bileća (95 km), Avtovac
(140 km), Tjentište (182 km), središte nacionalnog parka,
poprište borbi u V neprijateljskoj ofanzivi protiv Narod-
nooslobodilačke vojske (trajala 15. V do 15. VI 1943).
Motel, kamping. O Na Durmitor (dvodnevni ili više­
dnevni izlet cestom): Cetinje (48 km, v. Lovćen), Tito­
grad (94 km, v. Skadarsko jezero), Danilovgrad, Nikšić
(144 km), Šavnik (190 km), Žabljak (1465 m, 227 km od
Kotora). Hotel, kamping, aerodrom. Polazna tačka za
izlete do manastira Pive i u kanjon Tare, za uspon na
Durmitor (2522 m), u blizini nekoliko planinskih jezera.
O Krivošije (v. Risan i Hercegnovi). O Orjen (v. Her­
cegnovi).
KOZARICA (20, B, 2), malo naselje i uvala na
sjevernoj obali otoka Mljeta; oko 30 stan. Luka sela
Blata, udaljenog 3 km od obale. Nedaleko od Kozarice,
u potopljenim kraškim dolinama Slatina i Blatina,
love se jegulje.
Izleti: O Blatina (putem 2 km prema jugu),
periodičko jezero. Blato (putem 2 km od Blatine).
0 Polače (v.; morem 4,5 Nm), odavde do Jezera (v.
Mljet). O Sobra (v.; 9,5 Nm).
KRAJ (11, C, 3), selo na istočnom dijelu otoka
Pašmana, oko 300 m udaljeno od obale Pašmanskog
kanala; 312 stan. Bunarska voda, maslinici i vinogradi.
Kraj je cestom povezan sa selima Pašman i Tkon.
U selu je gotički franjevački samostan sa crkvom
iz 1392. Dvorišna vrata samostana obnovljena su u
baroknom stilu 1669, crkva je barokizirana (na pročelju
renesansni reljef sv. Jerolima iz 1554).
Izleti: v. Tkon
KRALJEVICA (4, B, 2), gradić, luka i kupališno
mjesto na ulazu u Bakarski zaljev; 1941 stan. Leži uz
more i na blago nagnutoj prisojnoj padini ispod Ma­
gistrale. Prosječna temperatura januara 6°C, jula 24 .
Od X V III st., kad je izgrađen priključak na Karo­
linšku cestu (Karlovac—Bakar—Rijeka), do druge
polovine XIX st. Kraljevica je bila značajan lučko-
-pomorski centar. Od kraja XIX st. razvija se brodo­
građevna djelatnost. Glavna turistička zona je poluotok
Oštro s kupalištem, pješčanim i šljunčanim plažama,
vilama, hotelima i odmaralištima; u borovoj šumi
uređen je prostran autokamp. Blizina Magistrale i
trajekta Črišnjeva—Voz (Krk) omogućavaju izlete do
turističkih centara opatijske rivijere, vinodolskog
primorja i naselja na otoku Krku.
Možda već ilirsko naselje, s pojedinačnim rimskim
nalazima u okolici, Kraljevica se spominje u dokumen­
tima tek od 1525 kao dio frankapanskih posjeda u Hre-
ljinu. Njen razvoj počinje u XVII st., kad su Zrinski
1 Frankapani u njoj podigli svoje dvorce. Dvorac
Zrinskih (Stari grad) ima na pročelju barokni zvonik
iz 1790 i dva unutrašnja dvorišta okružena djelomično
zazidanim arkadama; u jednom je dvorištu cisterna s
natpisom C. P. A. Z. (Comes Petrus a Zrinio) 1651.
Uz pročelje dvorca je crkva sv. Nikole, nekad (od XVI
st. do 1790) magazin za smještaj robe koja se odavde
izvozila (sol, drvo, drveni ugljen, željezo). Unatoč
mnogim preinakama, dvorac je zadržao karakter rano­
barokne arhitekture. Dvorac Frankapana (Novi grad)
je izolirana građevina na poluotočiću. Građen je od
1650 po uzoru na kasnorenesansne dvorce u Italiji i
bio je raskošno uređen (mramorne oplate, skulpture,
skupocjeni namještaj). Ima pravokutan tlocrt s cilin­
dričnim kulama na uglovima i četverokutnim unutraš­
njim arkadnim dvorištem; na cisterni u dvorištu ukle­
sani su grbovi Zrinskih i Frankapana i godina 1651.
U njemu je, prema predaji, razrađen plan Zrinsko-
frankapanske urote protiv dinastije Habsburg. Poslije
sloma urote (1671) oba su dvorca opljačkana. Car je
Karlo VI dao u Kraljevici izgraditi luku (2 km ozida­
ne obale), utvrđenja i brodogradilište. Radovi su po­
čeli 1728. U XIX st. nagli razvoj pomorstva doprinosi
brzoj izgradnji mjesta i luke. U kraljevičkom brodo­
gradilištu, koje danas nosi ime »Titovo brodogradilište«,
radio je 1925—26 Josip Broz Tito. Na glavnom trgu
je spomenik palim borcima NOR-a, rad Zvonka Cara
(1952).
Izleti: O Magistralom prema sjeveru: Bakarac
(v.; 3 km), Bakar (v.; 9 km), Rijeka (v.; 23 km) v. i
izleti odande, Opatija (v.; 36 km). O Magistralom
prema jugu: Jadranovo (v.; 8 km), Crikvenica (v.; 14
km), Selce (v.; 17 km), Navi Vinodolski (v.; 23 km)
i Senj (v.; 46 km); polazna tačka za jednodnevne izlete
na Plitvička jezera (v.; 90 km od Senja). O Rlsnjak.
Cestom do Križišća (4 km) u Vinodolu; odande kroz
Hreljin i Me ju do Gornjeg Jelenja (23 km) na cesti
Rijeka—Zagreb; ili od Križišca preko Plasa (11 km)
na željezničkoj pruzi Rijeka—Zagreb do Fužina (20km);
v. Risnjak. O Krk. Cestom do Črišnjeve (4 km), tra­
jektom do Voza, zatim cestom u Omišalj (v.; 9 km),
Malinsku (v.; 24 km), Krk ( v.; 35 km) i Punat (v.; 42 km).
KRAPANJ (15, B, 2), otočić u jugoistočnom dijelu
Šibenskog kanala; 0,36 km2, najviša tačka 7 m. Od kopna
je odvojen 300 m širokim prolazom. Pretežno je obra­
stao grmljem i travom; sjeverni dio je pošumljen. Na
istočnoj obali otočića je istoimeno selo sa 1671 stan.
Zemlju obrađuju uglavnom žene, dok se muškarci
bave ronilaštvom, vađenjem spužava, a u posljednje
vrijeme i koralja. U selu je rafinerija spužava i mala
brusionica koralja. Veze brodom i motornim čamcima
s okolnim otočnim i obalnim naseljima.
Krapanj je u srednjem vijeku bio posjed šibenskog
kaptola, a od 1446 franjevaca, koji su ovdje podigli
samostan sa crkvom. Za turskih provala, od kraja XV
st., na otok se sklanjaju bjegunci iz susjednih sela na
kopnu. Franjevački samostan i crkvu gradili su u XV—
XVI st. domaći majstori. Crkva je dovršena 1523, pro­
širena 1626; današnji zvonik podignut je 1907. Na
lijevom oltaru je slika »Krapanjska Gospa«, rad doma­
ćeg majstora iz XV st. Samostan, nadograđivan 1626 i
popravljan 1668, ima renesansni klaustar; slika »Pos­
ljednja večera« u refektoriju rad je Francesca da San-
tacroce.
Izleti: O Jadrtovac (morem 1,5 Nm). O Zlarin
(v.; morem 5 Nm). O Primošten (v.; 5 Nm). O Šibenik
(v.; cestom od Nanjare na kopnu 7 km).
KRILO-JESENICE (14a, A, 1), dvojno naselje
u Poljičkom primorju, jugoistočno od Splita; 1668
stan. Sastoji se od novijeg obalnog dijela (Krilo) i
starijeg unutrašnjeg dijela (Jesenice), 2 km sjeveroistočno
od Krila. Krilo, s malim brodogradilištem za popravak
jedrenjaka, i obalni zaseoci (Bajnice, Suhi Potok, Sum-
petar, Mali Rat) leže uz Magistralu. Stanovnici se
pretežno bave zemljoradnjom (vinova loza, povrće,
voće). Obala od Krila do Malog Rata na istoku ima
nekoliko prostranih šljunčanih plaža; najpoznatije
su Gajine, Đurđevo i Sumpetar.
Krilo-Jesenice nalazi se na području Poljica,
nekad autonomne općine, koja se formirala u okviru
hrvatske države u XI st. U toku stoljeća Poljica su,
priznavajući formalno venecijansku, kasnije tursku,
pa opet venecijansku vlast, zadržala svoju autonomiju
(»Poljički statut« čiji su najstariji dijelovi kodificirani
na početku XV st.). Autonomija Poljica dokinuta je
1807. — Na području Krila-Jesenica ima arheoloških
nalaza iz rimskog (u selu Krug i na groblju iznad Sum-
petra) i starokršćanskog razdoblja (Bajnice). Iskopa­
vanjima u starom dijelu groblja u Sumpetru otkriveni
su temelji starokršćanske crkve (VI—VII st.), na kojima
je u XI st. podignuta predromanička crkvica (obnovljena
u XIV st., kasnije srušena). Na tom mjestu stoje danas
dvije kapele; značajnija je gotička kapela sv. Stjepana
(u unutrašnjosti predromanička oltarska pregrada
ukrašena motivima pleterne dekoracije i renesansni kip
sv. Stjepana, oko crkve srednjovjekovne nadgrobne
ploče). T u je nađen i nadgrobni natpis splitskog vlas­
telina Petra Crnog, koji je ovdje podigao svoju zadužbinu
oko 1064 (natpis se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških
spomenika u Splitu). Uz Sumpetar je vezan tzv. »Supe­
tar ski kartular« (danas u,Kaptolskom arhivu u Splitu),
zbornik dokumenata crkve i samostana sv. Petra;
najstariji je dokument iz 1080.
Izleti: v. Omiš
KRIVO ŠIJE v. Risan
KRK (5, C, 2), otok (409 km2) u Kvarnerskoj otoč­
noj skupim, najveći u Jadranskom moru. Sjeverno od
suženja Vrbnik—Punat pruža se niži, šumoviti, plodniji
i naseljeniji dio otoka. Viši, južni dio sačinjavaju pre­
težno ogoljele vapnenačke ravni, između kojih je
usječena udolina Baščanske drage; donji dio potopljene
udoline tvori zaljev istog imena — Baščansku dragu.
Najviši vrh na otoku, Obzova, također je na njegovu
kamenitom dijelu. Kamenita, strma i pretežno ogoljela
sjeveroistočna obala slabo je razvedena i teže pristu­
pačna od sjeverozapadne i jugozapadne. Sjeveroistoč­
na strana Krka jače je izložena kontinentalnim vjetro­
vima, naročito buri s posolicom; blagi maritimni utje­
caji izrazitiji su na zapadnoj i jugozapadnoj obali.
Godišnja količina oborina prelazi 1000 mm. Na flišnim
zonama razvili su se bujičasti površinski tokovi (Do-
brinjski potok i Vretenica u srednjem dijelu i Ričina
ili Vela rika u Bašćanskoj draži), a brojna vrela izbijaju
na dodiru vapnenca i flišnih naslaga. Dva mala jezera
(Omišaljsko na sjeveru i Ponikve u sredini otoka) isko­
rištavaju se za snabdijevanje obližnjih naselja vodom.
Od ukupne površine otoka otpada na šume 30,9%;
šuma crnike ograničena je na jugozapadno obalno po­
dručje. Na vapnenačkim ravnima prevladava kamenjar.
Izuzev Dobrinj, sva veća naselja (Krk, Baška, Malin-
ska, Omišalj, Punat, Vrbnik) leže na obali. Osim razvi­
jene zemljoradnje (osobito u Vrbničkom polju) i sto­
čarstva (ovce), razvijeno je i ribarstvo. Razvoju turizma
pogoduju dobre veze sa susjednim kopnom, naročito
trajekti Šilo—Crikvenica i Voz—Črišnjeva (kraj Kra­
ljevice). Na sjeveru, u pošumljenom dijelu otoka, lovišta
su divljači.
Kontinuitet naselja na Krku traje od neolitika
(spilje po rubu Baščanske drage, Vrbnička spilja)
preko brončanog i željeznog doba (gradine i tumuli
kraj Malinske, Gabonjina, Dobrinja, Vrbnika, Baške)
do danas. Najstariji poznati stanovnici otoka bili su
Liburni. U doba Rimljana na mjestu današnjeg grada
Krka bilo je naselje Curicum. Pred Krkom se <— 49
odigrala pomorska bitka između Cezarove i Pompejeve
flote. U srednjem vijeku Krk priznaje vlast Bizanta,
zatim Venecije (od 1000), hrvatskih vladara (u drugoj
polovini XI st.) pa opet Venecije (do 1358), koja 1118
ugovorom predaje kneštvo na otoku Krčkim knezovima,
kasnijim Frankapanima. U X III i XIV st. Frankapani
ulaze u red najmoćnijih hrvatskih velikaških porodica.
Od 1358 oni priznaju vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskih
kraljeva. Posljednji član krčke loze Frankapana stavlja
otok (1480) pod zaštitu Venecije. Tako je Krk kao
posljednji od hrvatskih otoka priključen Mletačkoj
Dalmaciji. U njenom sastavu ostao je do 1797, dijeleći
poslije toga vremena sudbinu Dalmacije. — U prošlosti
Krk je bio istaknut centar glagoljske pismenosti (naj­
stariji krčki sačuvani glagoljski spomenik je natpis iz
XI st. iz nekadašnje benediktinske opatije sv. Lovre u
gradu Krku). Među brojnim glagoljskim spomenicima
nastalim na Krku ističu se naročito »Statut vrbanski«
(1388) i minijaturama ukrašeni Vrbnički misal iz 1642.
Glagoljica je na Krku ostala u upotrebi do prvih de­
cenija XIX st. — Niz značajnih spomenika obilježava
sukcesivne faze u razvoju arhitekture — od staro­
kršćanskog (ostaci prvobitne katedrale grada Krka) i
predromaničkog razdoblja (Sv. Donat kraj Punta, Sv.
Krševan kraj Glavotoka), preko rane romanike (Sv.
Vid kraj Dobrinja, Sv. Lucija u Jurandvoru, Sv. Ivan
u Baškoj) i zrele romanike (Sv. Marija u Omišlju,
katedrala i Sv. Kvirin u gradu Krku) do gotike (Sv.
Franjo u gradu Krku, frankapanska kapela u krčkoj
katedrali, patricijske kuće u Krku). — Krk je posebno
zanimljiv u etnografskom pogledu (narodni običaji,
nošnja, domaća radinost, arhaični čakavski dijalekt,
pjesme i napjevi).
KRK (5, C, 2), gradić i luka na jugozapadnoj obali
otoka Krka, glavno mjesto na otoku; 1280 stan. Centralni
dio naselja zbijen je na uskom prostoru između dviju
uvalica Krčkog zaljeva, a noviji dio širi se prema
33
jugoistoku i jugozapadu od stare gradske jezgre. Za­
štićen je od bure, ali izložen jugu. Prosječna tempe­
ratura januara 5,6°, jula 24,1°. U uvali Dražica je
pješčana plaža s borovom šumom, a na obali uz bo­
rovu šumu turistički autokamp. Autobusnim linijama
Krk je povezan sa svim većim naseljima na otoku, a
preko Crikvenice i Kraljevice s Rijekom; brodska veza s
Rijekom i naseljima sjeverozapadne obale otoka.
Krk, antički Curicum, bio je u rimsko doba naselje
s municipalnim uređenjem (ostaci gradskog zida, rim­
skih terma s hipokaustom, mozaici\ Od IV st. u
gradu je sjedište biskupa. Najznačajniji arhitektonski
spomenik Krka je katedrala, prvobitno trobrodna sta­
rokršćanska bazilika iz V—VI st., podignuta na ostaci­
ma rimskih terma; uz nju se na sjevernoj strani nalazio
baptisterij. Današnja trobrodna romanička katedrala iz
početka X II st., sa zvonikom iz XVI—X VIII st.,
bila je više puta pregrađivana i dograđivana. Stupovi
u unutrašnjosti potječu iz različitih stilskih razdoblja,
od antike do romanike. U lijevom brodu je frankapanska
kapela iz XV st. sa mrežastim gotičkim svodom. U
crkvi se čuvaju gotička raspela, gotička plastika »Bo­
gorodica s djetetom«, čuvena frankapanska srebrna pala
s prikazom »Madone u slavi«, rad majstora P. Kolera
iz 1477, nadgrobne ploče krčkih biskupa XIV—XVI
st., dva renesansna ambona i drvena propovjedaonica iz
XVII st. Među oltarnim slikama ističu se »Polaganje
u grob« (G. A. Pordenone) u kapeli na kraju desnog
broda i četiri slike (C. Tasca) iz 1706. U sakristiji ka­
tedrale su barokni bogato rezbareni ormari. U zgradi
Biskupije se čuva kolekcija slika talijanskih majstora
XVI i XVII st. i poliptih sv. Lucije (rad Paola Venezia-
na) iz benediktinske opatije u Jurandvoru kraj Baške.
Na katedralu se naslanja romanička bazilika sv. Kvirina
(X—XI st.) s plastičnim ukrasom fasada i fragmentima
romaničkih zidnih slika. Gospa od Zdravlja (XII st.) je
ranoromanička bazilika. Nedaleko od nje je jednobrodna
franjevačka crkva iz X III st.; u unutrašnjosti drvena
propovjedaonica s intarzijama i slika »Madona sa
svecima«, rad B. Licinija. Među profanim građevi­
nama izdvajaju se kuća Kotter (romanički prozori,
konzole u obliku lavljih glava) i Kanonička kuća s
glagoljskim natpisom iz XI st. Fortifikacijski objekti
(znatan dio je sačuvan) potječu iz različitih razdoblja.
Najstarija je kvadratična kula na Kamplinu (1191);
zid i bastioni uz more građeni su za Nikole Frankapana
1407; cilindrična kula, troja gradska vrata i preostali
zidovi dijelom su venecijanske gradnje iz XV—XVI
st. — Izvan grada su ruševine predromaničke crkve sv.
Lovre, nekad u sastavu benediktinske opatije.
Izleti: O Punat (v.; cestom 7 km, morem 3 Nm)
i Košljun. O Vrbnik (v. ; cestom 12 km). O Baška (v.;
cestom 19 km, morem 13 Nm). O Malinska (v.; cestom
1 3 km), Omišalj (v.; cestom 24 km). O Glavotok (v.;
morem 11 Nm). O Lopar na Rabu (v.; morem 13,5
Nm). O Rab (v.; morem 22 Nm).
KRMČINE (13, B, 2), selo na obali Pašmanskog
kanala; 280 stan. Leži na Magistrali, 7 km jugoistočno
od Sukošana. Stanovnici sela, noviji doseljenici iz
zaleđa, u znatnoj mjeri su sačuvali narodnu nošnju i
običaje. Uz samu pješčanu plažu je šumica. Prostor
za kampiranje na rtu Krmčine.
Izleti: v. Biograd i Zadar
KUČIŠTE (19, AB, 1), selo i sidrište na poluotoku
Pelješcu, 6 km zapadno od Orebića; 270 stan. Leži na
obali Pelješkog kanala ispod Zmijina brda (Vipera,
712 m) i Pišćetela (547 m), koji ga štite od sjevernih
vjetrova. Temperature zimskih mjeseci su relativno
visoke. Obuhvaća i tri zaselka (Zamošće uz obalu,
Žukovac i Bilo Polje), udaljena od mora oko 500 m.
Plaža je istočno od Kučišta, u Zamošću. Cestovna veza
s Orebićem i ostalim naseljima na poluotoku.
KRK
34
U selu su nađeni predmeti iz razdoblja od neolitika
do željeznog doba. Gotička crkvica na groblju potječe
iz XIV st.; ima zvono datirano 1522. Barokna crkva na
obali podignuta je 1752. Među kućama uz obalu se
ističu Lazarovićeva kuća (oko 1700) i nekoliko kapetan­
skih kuća, građenih u karakterističnom stilu peljeških
kuća XIX st.
Izleti: v. Orebić
KUKLJICA (13, A, 2), selo, mala luka i uvala na
istočnom dijelu otoka Ugljana; 1473 stan. Selu pripa­
daju otočići Mišnjak, Karantunić, Golać, Bisage i
Školj Veli. Kukljičani su zemljoradnici, ribari i
mornari. Pašnjaka i šume ima malo, sadi se povrće,
uzgajaju masline i smokve. U borovoj šumi poluotočića
Zaglav uređeno je kupalište. — Mjesto se prvi put spo­
minje 1345, crkva je podignuta 1666 (na pročelju više
glagoljskih natpisa). U šumovitoj uvali Kostanj su
ruševine gotičke crkvice iz XV st.
Izleti: v. Preko
KUMBUR (24, A, 1), selo i pristan u Boki Ko­
torskoj; oko 750 stan. Leži na sjeveroistočnoj strani
Kumburskog tjesnaca, na padinama brda Devesilje
(781 m). Kroz selo prolazi asfaltirana obalna cesta. Si­
drište pred Kumburom najbolje je u Hercegnovskom
zaljevu. — Turci su u Kumburu u XVII st. imali u-
tvrđenje Vrbanj, koje je branilo Hercegnovi; zauzeli su
ga i srušili Peraštani.
Izleti v. Hercegnovi
KUNA v. Crkvice
KUPARI (20, E, 3), selo i ljetovalište na obali
Župskog zaljeva, 8 km jugoistočno od Dubrovnika;
382 stan. Leži na padini manjeg brežuljka, dok su
turistički objekti podignuti u draži i na rtu uz more.
Jugozapadno od uvale vodi šetalište između borove
šume i mora, gdje su uređeni prilazi do mnogo malih
žala; tu je i kamp. Do Kupara se dolazi odvojkom
s Magistrale i iz Srebrenog stazom. Strma i šumovita
obala od Dubrovnika do Kupara teško je pristupačna i
za najmanje čamce.
U Kuparima se ranije proizvodila opeka i crijep
(kupa — odatle ime naselja). Nekadanje tvorničke zgrade
iskorištene su pri gradnji hotela; sačuvalo se nešto od
starih peći za pečenje opeke. Na polju u blizini Kupara
utvrđena stambena kuća, zvana »Toreta«; sagradio ju je
Orsat Đurđević 1623 za obranu od gusarskih napada.
Četverouglasta zgrada s nadsvedenim prizemljem ima
na katu i stubištu puškarnice; vrata su bila zaštićena
»saracineskom« (rešetkom koja se dizala i spuštala).
Izleti: v. Srebreno
KUTLEŠA (14a, B, 1), uvala uz Magistralu ju­
goistočno od Omiša sa oko 150 m dugim žalom. Iznad
uvale su naselja Mimice (oko 200 stan.) i Marušići (oko
100 stan.). U obalnom području između Omiša i Kutleša
nižu se manje plaže, među kojima su znatnije Porat i
Borak.
Naselje se formiralo u X V III st. Slikovite kamene
kuće pokrivene su bijelim kamenim pločama. U selu
je spomenik palim borcima NOR-a, rad (u mozaiku)
slikara Joke Kneževića.
Izleti: v. Omiš i Brela
LABIN (2, D, 3), gradić u jugoistočnoj Istri,
6266 stan. Leži 5 km sjeverozapadno od luke Rabac,
na 320 m aps. vis., nadvisujući vapnenačku žara van
koja ga okružuje sa sjevera. Prema moru teren se
naglo spušta u dolinu potoka Rabac. Današnji Labin
se sastoji od dva odvojena dijela: od starog naselja,
grada na brdu ili Labina u užem smislu, i novog,
rudarskog naselja Podlabina. Grad na brdu je najbolje
očuvani predstavnik starih akropolskih naselja u Istri.
Pitoresknost zbijenog mediteranskog gradića, izvan­
redni vidici koji se pružaju na svu okolicu i savremeno
izgrađeni Podlabin čine Labin omiljenim izletištem.
Labin je asfaltiranim cestama povezan s Rapcem,
Pulom (43 km) i Rijekom (60 km), makadamskim
cestama s Pazinom, Koromačnim i drugim istarskim
mjestima.
Na mjestu Labina stajala je prethistorijska gradina,
a kasnije rimska Albona. Nađeno je više arhitekton­
skih i epigrafskih kamenih fragmenata koji su pripa­
dali antičkom naselju. U srednjem vijeku Labin je u
posjedu akvilejskog patrijarha; 1420 je pripao Veneciji,
koja ga je 1587 utvrdila bedemom. U XVII st. širi
se izvan gradskih zidova i^ postepeno izgrađuje na
sjeverozapadnoj padini brežuljka. Poslije pada Ve­
necije proživljava sudbinu ostalih istarskih gradova.
Labinski rudari su 2. I II 1921, da bi poduprli svoje
ekonomske zahtjeve i odgovorili na vladine i faši­
stičke provokacije, zaposjeli ugljenokope, organizirali
crvene straže i uzeli vlast u gradu (»Labinska repu­
blika«), koju su držali do 8. IV 1921, kad je njihova
akcija slomljena oružanom intervencijom policije i
vojske. — Najstariji dio naselja sačuvao je srednjovje­
kovni tvrđavski izgled. Pred gradskim vratima (iz 1587)
je trg s gradskom loggiom iz 1662 (obnovljenom 1777),
u kojoj je smješten lapidarij. U blizini je renesansna
crkva Marije od zdravlja s vrijednim drvenim inven­
tarom. Unutar gradskog bedema sačuvao se prethisto­
rijski kružno-radijalni sistem komunikacija. Uske i
krivudave ulice, s mnogo stuba i nadsvedemh prolaza,
stvaraju specifične prostorne ugođaje. Župna crkva
sv. Marije građena je u XIV st. a pregrađivana u XVI
st.; u njoj ima nekoliko slika nepoznatih mletačkih
majstora iz XVII st. Na zidovima romaničke crkve sv.
Justa vide se ostaci zidnih slika iz XIV st. Od os­
talih građevina u Labinu ističu se pretorska palača
iz XV st. s lijepim renesansnim biforama i s više
renesansnih i baroknih patricijskih palača: Scampic-
chio iz XVI st., Vlačić-Franković, Manzin i Negri iz
XVII st., Battiala-Lazzarini iz X V III st. (danas mjesni
muzej). Ispod brežuljka je gotička kapela iz XV st.
s ostacima gotičkih fresaka. U Labinu se rodio Matija
Vlačić-Franković (Mathias Flacius Illyricus, 1520—
75), jedna od najprominentnijih ličnosti iz vremena
reformacije.
Izleti: O Rabac (v.; cestom 5 km), odavde tra­
jektom u Porozinu na otoku Cresu i dalje u gradić
Cres (v.; cestom 24 km). O Plomin (v.; cestom 14 km)
i do motela Vidikovac na rtu Mašnjak (16 km). O
Pula (v.; cestom 43 km).
LASTOVO (17, C, 3), otok (52,7 km2) u južno-
dalmatinskoj otočnoj skupini, 13 km južno od Korčule
od koje ga rastavlja Lastovski kanal. Između brojnih
blago zaobljenih vapnenačkih brežuljaka na otoku
najviši je Hum, 417 m) prostiru se kraške udoline,
polja. Od spilja je najveća Rača, u jugoistočnom dijelu
otoka. Pretežno strma obala samo je na jugoistoku
nerazvedena. Na južnoj obali je prostran i dubok
zaljev, sigurno sidrište za vrijeme bure i zapadnih
vjetrova. Na istočnom kraju zaljeva je Skrivena luka,
s niskom i pješčanom obalom. Zapadna obala Lastova
i istočna obala otočića Prežba zatvaraju slikovite i od
bure zaštićene uvale: Velo jezero na jugu i Malo je­
zero na sjeveru. Lastovo ima vrlo blage zime: pro­
sječna temperatura januara, najhladnijeg mjeseca, 8,3°.
Vrućinu (prosječna temperatura augusta 24,9°) go­
tovo beskišnog ljeta (53 mm) ublažava maestral. Na
otoku nema stalnih površinskih vodenih tokova;
pitke vode ima u polju Prgovo. U uskom priobalnom
pojasu prevladava kamenjar, ali je unutrašnjost otoka
pod šumom i makijom. Naselje Lastovo u sjevernom
dijelu otoka povezano je cestom sa selom Ubli na
jugozapadnoj obali. Glavni izvor prihoda stanovni­
štva je zemljoradnja (vinogradi, masline, voće); pored
nje značajan udio ima i sezonski ribolov (tvornica
ribljih konzervi u Ublima). U području Velog jezera,
uz novoizgrađenu cestu od sela Ubli do Malog jezera,
grade se prvi turističko-ugostiteljski objekti. Otok
ima redovitu brodsku vezu sa Splitom, s Velom
Lukom i Hvarom, a jedanput sedmično i s Dubrov­
nikom. — Zapadno od otoka Lastova je nenaseljen
otočić KopiŠte, pretežno pokriven šumom. Njegova
strma obala je najpristupačnija na jugoistočnoj strani.
Sjeverozapadna obala, s prostranim zaljevom koji se
grana na nekoliko uvala, pogodna je za sidrenje malih
ribarskih brodova. U zaklonjenim uvalama ima pješ­
čanih plaža. Ispred sjeveroistočne obale otoka Lastova
reda se skupina nenaseljenih otočića i hridi — Donji
Školji. Glavni otočići jesu: Češvinica, Kručica (s
najvišom tačkom cijele skupine, 83 m), Saplun i Sto-
morina. Viši dijelovi pokriveni su grmljem i šumom.
Svojim pješčanim plažama ističe se Saplun. Istočno
od Donjih Školja je skupina nenaseljenih otočića i
hridi — Vrhovnjaci. Obuhvaća otočiće: Sestrice, Vlaš-
nik i Glavat (svjetionik). Zapadno od Lastova je
otočić Mrčara (oko 2 km2); njegova najviša tačka
je na 121 m nad morem. Od susjednog otočića Prežbe
odvojen je prolazom Mali Brod. More oko Mrčare
obiluje jastozima.
Otok se za vrijeme grčke kolonizacije na Jadranu
spominje pod imenom Ladesta. Ostataka građevina
iz rimskog doba i iz ranog srednjeg vijeka ima u uvali
Ubli. U ranom srednjem vijeku bio je u posjedu
Bizanta, a od IX st. pod Neretljanima. 998 osvajaju
ga Venecijanci, u XI i X II st. pripada Zahumlju (iz
tog perioda je predromanička crkvica sv. Luke blizu
mjesta Lastova), 1185 dolazi pod vlast ugarsko-hrvat-
skih kraljeva, 1221 opet je u sklopu Zahumlja, a 1252
pripada Dubrovniku (1310 dobiva komunalnu auto­
nomiju i statut). U XVI i u početku XVII st. u neko-
liko navrata izbijaju bune lastovačkih seljaka protiv
dubrovačke vlastele. Francuzi vladaju otokom 1808—
— 13 Britanci 1813— 15, a Austrija 1815— 1918.
Rapalskim ugovorom Lastovo je (zajedno sa susjed­
nim otocima) pripalo Italiji. Nakon kapitulacije
LABIN
Italije u Drugom svjetskom ratu (1943) otočani su se
uključili u oslobodilačku borbu naroda Jugoslavije.
LASTOVO (17, C, 3), glavno naselje istoimenog
otoka; 1700 stan. Leži iznad sjeverne obale (86 m), na
rubu intenzivno obrađivanog polja. Pristan Lastova je
u maloj i plitkoj uvali Sv. Mihovil, zaštićenoj samo
od južnih vjetrova; od njega vodi cesta kojom se
održava i autobusna veza s Ublima. Neposredno iznad
naselja je vrh brežuljka (s meteorološkom stanicom),
odakle se pruža izvanredno lijep pogled na istočni dio
otoka Lastova, na otočiće Lastovce i na Korčulu.
U početku XI st. Venecijanci su ovdje naselili
stanovnike iz starijeg naselja koje su razorili 998.
Najstariji arhitektonski spomenik u mjestu je ruševna
romanička crkvica sv. Ivana. Crkva sv. Kuzme i
Damjana na trgu, u svom najstarijem dijelu je iz
XIV st. Gotičkom brodu iz tog vremena dodani su
(1473) renesansni pobočni brodovi i zvonici na pres­
licu. Na glavnom oltaru je slika sv. Kuzme i Damjana,
rad kasnorenesansnog slikara Giovannija Lanfranca.
Dobrić Dobrićević (Boninus de Boninis), štampar iz
Lastova, poklonio je crkvi renesansnu brončanu škro-
pionicu ukrašenu reljefima (kraj XV st.). Ciboriji na
dva pobočna oltara rađeni su, vjerojatno, po uzoru na
Andrijićev u korčulanskoj katedrali. Od slika u
crkvi ističe se »Pietš«, rad nepoznatog venecijanskog
majstora iz 1545. Loggia prekoputa crkve podignuta je
u XV st. Na ulazu u mjesto je crkva sv. Vlaha koja se
spominje potkraj X II st.; pregrađena je u XIV sr.
Uz nju je, poslije lastovske bune od 1607, sagrađena
kapela sv. Ivana, a oko crkve obrambeni zid i kula (kas­
nije pregrađena u stambenu zgradu). Na groblju je
crkvica Gospe od polja iz XIV st. ; oltarna slika rad je
Pier Francesca Bissola, a dar Dobrića Dobrićevića,
koji je na njoj vjerojatno prikazan kao donator. —
Iznad naselja sačuvali su se ostaci kaštela srušenog odmah
poslije lastovske bune; tu je za vrijeme francuske
vladavine podignuta tvrđava. — U Lastovu se saču­
vala slikovita narodna nošnja koju Lastovčani oblače
prilikom svečanosti.
Izleti: O Glavica (184 m), sjeverozapadno od
mjesta. Pogled na otok Korčulu. O Sjeveroistočni vrh
otoka (204 m). Pogled na otočiće Lastovce. Hum
(417 m), najviši vrh otoka. O Skrivena luka (v.), na
južnoj obali otoka, i svjetionik na Rtu Struga. O
Lastovci (morem iz Lučice na sjevernoj strani otoka).
LASTVA (Donja i Gornja; 24, B, 1), dvojno
naselje u Tivatskom zaljevu, u Boki Kotorskoj, oko
800 stan. Ima blagu klimu, bujnu vegetaciju i pješčane
plaže. Naselje Gornja Lastva je na brijegu, među
maslinicima. Između Donje Lastve, koja leži uz more,
i Tivta izgrađeno je turističko naselje. Preko Lastve
uz more vodi cesta iz Kotora u Ti vat.
U Donjoj Lastvi nađeno je predmeta iz rimskog
doba. U srednjem vijeku tu su bili ljetnikovci kotor­
skih patricija. U crkvi se ističe oltarska slika »Sv.
Tripun«, rad grčkog slikara iz porodice Moskos (XVII
st.). U Gornjoj Lastvi ističe se svojim položajem sred­
njovjekovna crkvica sv. Vida. Na mramornom oltaru
župne crkve slika A. Trevisanija (XVII/XVIII st). —
U blizini ruševine srednjovjekovnog naselja Pasiglav
na Vrmcu.
Izleti: v. Kotor
LAVDARA (11, B, 3), otočić jugoistočno od
Dugog otoka. Dug je 3,9 km, širok 1 k m ; najveća
visina 87 m. Obala je dobro razvedena (veća uvala
je Veli Bok). More oko otočića obiluje ribom. Na
otočiću su privremeni stanovi pastira i ribara. Stanov­
nici Kukljice (Ugljan) i Salija (Dugi otok) iskorišta­
vaju njegove kamenolome.
L EPETA N E (24, B, 1), selo i pristan na poluo­
toku Vrmac, na obali tjesnaca Verige u Boki Kotor­
skoj; oko 230 stan. Sastoji se od obalnog (Donje
Lepetane) i unutrašnjeg dijela (Gornje Lepetane). S
35
naseljem Kamenari na suprotnoj obali tjesnaca Lepe-
tane su povezane trajektom.
Pod današnjim nazivom, koji je dobio po peraš-
tanskoj porodici Lepetan, naselje se spominje od XV st.
U zaseoku Veće brdo sačuvala se srednjovjekovna
crkvica sv. Ilije. Crkva sv. Antuna na obali ima oltar­
sku sliku Tiepolove škole iz XVIII st. Uz kuću Ivo-
vića sačuvan je renesansni park.
Izleti: v. Kotor i Tivat
LIMSKI ZALJEV (Limski kanal; 2 , B , 3 ) , o k o
9 km duga i prosječno 600 m široka morska uvala
na zapadnoj obali Istre, između Poreča i Rovinja.
To je u stvari potopljeni dio Limske drage, koja se
nastavlja u unutrašnjost kao kraška dolina; tom doli­
nom povremeno teče potok Lim. Na prelazu iz kop­
nenog u morski dio Limski zaljev ima karakterističan
izgled kanjona sa stranama višim od 100 m, koje se
prema moru spuštaju na 20 m.
Strane zaljeva su pod makijom. U njegovom donjem
dijelu izbijaju, osobito u zimskim mjesecima, jake
vrulje. U dnu Limskog zaljeva, koji je bogat ribom,
uzgajaju se kamenice i dagnje. Unutrašnji kraj Lim­
skog zaljeva, na kojem je izgrađen motel, ima asfal­
tirani prilaz na cestu Pula—Poreč.
Zaljev je u antičko doba dijelio ager Poreča i
Pule; otud mu i naziv (lat. limes granica). Na nje­
govom unutrašnjem kraju je Gradina, ilirsko utvrđe­
nje s nekropolom. Ostataka velike ilirske gradine
ima i na brežuljku Sv. Martin. Uz obalu zaljeva nižu
se brojne spilje u kojima su otkriveni tragovi ljudskog
života s kraja neolitika. U jednoj od tih spilja živio je,
prema legendi, u početku XI st. Romualdo, osnivač
benediktinskog samostana sv. Mihovila, čije se ru­
ševine nalaze visoko iznad obale na sjevernoj strani
zaljeva. Na tom mjestu sagrađena je u VI st. staro­
kršćanska crkvica sv. Mihovila, pregrađena u ranom
srednjem vijeku (tragovi fresaka i starohrvatsko groblje
oko crkve). U XI st. sagrađen je uz nju samostan
(sačuvano jedno krilo s klaustrom), s jednobrodnom
crkvicom (1041); u njoj su ostaci zidnih slika iz XI st.
LIPICA v. Koper
LlSARICA (11, C, 1), seoce u Velebitskom ka­
nalu, nasuprot Ljubačkim vratima; 26 stan. Leži uz
Magistralu, u dnu uske potopljene drage koja je
zaštićena od bure.
Izleti: v. Starigrad — Paklenica
LIŽNJAN (3,B,2), ribarsko selo na vapnenačkoj
zaravni (60 m aps. vis.), 12 km jugoistočno od Pule;
700 stan. Ispod sela je lijepa plaža. Pitka tekuća voda;
mogućnost sportskog ribolova, a u okolici i lova na
divljač (zečevi, jarebice, fazani). Ližnjan je preko
Šišana povezan s Pulom asfaltiranom cestom. U
blizini uvale Kuje otkriveni su ostaci antičkih građevina.
Izleti: v. Medulin
LOKRUM (21, B, 2), otočić, oko 700 m jugo­
istočno od Dubrovnika, 0,8 km2. Najveća visina otoka
je 91 m. U njegovom južnom dijelu je 10 m duboko
slankasto jezero Mrtvo more. Sjeveroistočna obala
je niska i uz nju mogu pristati samo čamci, a jugo­
zapadna je strma i nepristupačna. Na istočnoj obali
Lokruma je mala luka Portoć, iz koje vodi put do
ostataka nekadašnje tvrđave i pristana Bočine na
sjevernoj strani otoka. Na južnom dijelu otoka je
dvorac, napušteni benediktinski samostan i paviljon
dječjeg odmarališta. Lokrum, omiljeno izletište do­
maćih i stranih turista, stavljeno je kao nacionalni
park pod zaštitu.
Ime otočića vjerojatno je izvedeno od latinskoga
acrumen (kiselo voće). Dubrovčani su ovdje 1023
sagradili benediktinski samostan s crkvom. Trobrodna
bazilika, građena u romaničkom stilu, kasnije je dva
puta produživana, pa je njen zvonik (u isti mah i
obrambena kula) ostao unutar crkve. Crkva, stari
samostan i dio novog (iz početka XIV st.) stradali su
u velikom potresu 1667. Na Lokrumu se navodno
1191 iskrcao engleski kralj Rikard Lavljeg Srca,
zatečen olujom na povratku iz krstaškog rata. Od
nekoliko crkvica sačuvane su crkvica Navještenja i
kapela sv. Vlaha iz 1557. Na traženje Dubrovčana
lokrumski samostan priključen je 1466 kongregaciji
sv. Justine u Padovi, što je kasnije išlo u prilog namjeri
Venecije da zaposjedne Lokrum i tako ugrozi Du­
brovnik. 1631 iskrcali su Venecijanci na Lokrumu
200 vojnika i počeli utvrđivati otok. Kad su na to
Dubrovčani otvorili topovsku vatru s tvrđave sv. Ivana,
Venecijanci su se povukli. Samostan je napušten
1798, a otok je prodajom došao u posjed dvanaestorice
građana. Francuzi su za vrijeme Napoleonovih ratova na
najvišoj tački otoka sagradili Fort Royal, utvrdu u obli­
ku zvijezde. Austrija je tridesetih godina X IX st. tu utvr­
du pojačala izgradnjom tzv. Maksimilijanova tornja.
36
Lokrum je 1859 kupio nadvojvoda Maksimilijan Habs­
burški i na porušenom dijelu samostana dao sagraditi
dvorac u obliku tornja, a oko cijelog samostana urediti
park sa mnogo egzota. Nakon Maksimilijanove pogi­
bije (1867 u Meksiku) dvorac je promijenio nekoliko
vlasnika, među kojima je bio i austrijski prijestolo­
nasljednik Rudolf. Na Lokrumu je sada Biološki
institut Jugoslavenske akademije, prirodoslovni muzej
i memorijalni muzej Ruđera Boškovića.
LO PA R (9, A, 1), selo u istoimenom zaljevu
na sjeverozapadnom dijelu otoka Raba; 980 stan.
Ima oko 1500 m dugu pješčanu plažu s borovom
šumicom. Autobusna veza s Rabom.
Selo je dobilo ime po crkvici sv. Marije (Sta
Maria Neopari), koja se spominje još u XIV st. Na
lokalitetu Punta Zidine (Rt Zidine) vide se ostaci
antičke fortifikacione arhitekture. Po predaji, u Loparu
se rodio legendarni osnivač republike San Marino,
klesar Marin.
Izleti: O Cestom: Supetarska draga (v.; 6 km),
Kampor (v.; 10 km), Rab (v. 14 km). O Baška (v.;
morem 10 Nm).
LO PU D (20, D, 3), otok s istoimenim naseljem
i malom lukom u skupini Elafitskih otoka, sjevero­
zapadno od Dubrovnika; 4,63 km2. Od otoka Sipana
dijeli ga prolaz Lopudska vrata, a od Koločepa Kolo-
čepska vrata. Reljefno se izdvajaju dva paralelna
vapnenačka bila; više, sjeveroistočno bilo (216 m)
strmo se spušta prema moru, pa je sjeveroistočna
obala teže pristupačna. Kao produženje tih bila na
sjeverozapadu je hrid Sv. Mihajlo, a na jugoistoku
Mali i Veliki Skupio i otočić Skupio. Po sredini otoka
pruža se dolomitna udolina s maslinama, vinovom
lozom i južnim voćem; njeni krajnji potopljeni dijelovi
tvore na sjeverozapadu uvalu Lopud, a na jugoistoku
uvalu Šunj (vrlo pogodna za kupanje). Na otoku
ima žive vode. Padine bila su pod šumom i vinogra­
dima. Jedino naselje, Lopud (oko 400 stan.), leži na
unutrašnjem kraju uvale Lopud (prostrana plaža).
Kamene kuće okružene su vrtovima s palmama,
čempresima, limunima, narančama i drugim suptrop­
skim biljem. Povoljne klimatske prilike (2584 sunčana
sata na godinu), bujna vegetacija i blizina Dubrovnika
(redovna brodska veza) pridonose razvoju Lopuda u
značajno kupališno i turističko mjesto.
U antici grčko (Delaphodia), zatim rimsko naselje
(Lafota), Lopud je od XI st. u sastavu Dubrovačke
republike; od 1457 je sjedište knežije. U XV st. nase­
ljeni su na otoku prebjezi iz krajeva pod Turcima.
Lopuđani su se rano orijentirali na pomorstvo. Svojim
brodovima sudjelovali su u XVI st. u ratnim pohodima
španjolskih vladara na Tunis, Alžir, Portugal i Englesku,
pa je u narodnu predaju ušla uzrečica o »trista Vica
udovica« poginulih pomoraca s Lopuda (pjesničku
verziju legende dao je Antun P. Kazali). Potkraj XVI st.
Lopud ima, prema kronici S. Razzija, 2 samostana,
30 crkava i veći broj ljetnikovaca. Od toga se do danas
sačuvao samo dio. Najstariji spomenici otoka jesu
ruševine predromaničke crkvice sv. Ilije (zidna slika),
sv. Petra, sv. Nikole, sv. Maura i sv. Ivana (fragmenti
pleterne ornamentike). Uvalu Lopud su branile dvije
tvrđave: jedna na poluotoku, a druga (Sutvrač, Špa­
njolska tvrđava, iz 1563) na podnožju najvišeg vrha.
Na ulazu u luku je crkva sv. Trojstva (XVI—XVII st.),
koju je dao sagraditi dubrovački pomorac Vice Bune
(1559— 1612); u crkvi mu je grobnica s epitafom.
Nad lukom je franjevački samostan s klaustrom,
osnovan 1483, napušten 1808. Utvrđen je obrambenim
zidom (iz 1516) i kulom (iz 1592). U samostanskoj
crkvi sv. Marije od Špilice čuvaju se: poliptih veneci­
janskog slikara Pietra di Giovanni (1523), triptih iz
radionice Nikole Božidarevića, dijelovi poliptiha Gi-
rolama da Santacroce, »Raspeće«, rad jednog člana
venecijanske porodice Bassano, slika »Marija u vijencu
cvijeća«, rad nekog flamanskog slikara talijanskog
smjera XVII st., rezbarena korska sjedala iz XV st.
Uz obalu je ruševni ljetnikovac brodovlasnika Miha
Pracata (1522— 1607), ljetnikovac biskupa Nikole
Brautića (kraj XVI st.), obnovljeni ljetnikovac Đor-
đić (kasnije Mayneri) s lijepim parkom, napušteni
dominikanski samostan, građen u prelaznom stilu iz
gotike u renesansu (1482). Na dominantnom položaju
iznad mjesta stoje ruševine Kneževog dvora, jedno­
katne gotičke građevine s vrtom na terase. Lopud
okružuje nekoliko obrambenih kula (kod napuštenog
samostana sv. Katarine, u ulici Narikle, u sjevernom
dijelu naselja). Put Viktora Dyka vodi do jugoistočne stra­
ne otoka, gdje je nad uvalom Šunj crkva Gospe od Šunja
(iz XV st. podignuta na mjestu kapele iz X II sr., dograđi­
vana do XVII st.) s drvenim rezbarenim glavnim oltarom;
u crkvi se čuvaju slike: »Bogorodica s djetetom« (Ja­
copo Palma st.?), »Bogorodica sa svecima« (Natalino
da Murano?), »Navještenje« i »Sveta obitelj« (rano­
barokni umbrijski slikar), dijelovi poliptiha Mateja
Junčića iz 1452.
Izleti m orem : O Koločep (v.; 2,8 Nm). O
Dubrovnik (v.; 7,5 Nm). O Rijeka Dubrovačka (v.;
8 Nm). O Zaton (v.; 6 Nm). O Trsteno (v.; 2,3 Nm).
0 S7am> (v.; 7 Nm). O Ston (v.; 14,6 Nm). O Suđu-
rađ na Sipanu (v. Sipan; 1,9 Nm).
LOŠINJ (7, —, —), otok (74,68 km2) u zapadnom
nizu Kvarnerskih otoka. Od Cresa ga odvaja 11 m
širok umjetni kanal (Osorski tjesnac), preko kojeg je
izgrađen most. Lošinj je dug 31 km. Građen je pre­
težno od krednih vapnenaca i dolomita; u zapadnom
dijelu poluotoka Kurila ima i nanosa pijeska. Sjeverni
1 južni dijelovi otoka znatno su širi i prostraniji od
srednjeg dijela, uzanog pojasa zvanog Privlaka. Sa
zapadne strane Privlake je prostrani zaljev (dug 5,6
km, širok do 1 km); ubraja se među najljepše zaljeve
na jadranskoj obali. U njemu su dvije uvale: Kovcanja
i Luka Mali Lošinj. U nizu uvala južno od zaljeva
ističe se Čikat. Na sjeveru se diže bilo Osoršćica (naj­
viši vrh Televrina 588 m), a u jugoistočnom dijelu
je najviši ispon Grgošćak (243 m). U luci Malog Lo­
šinja Privlaka je prokopana i time Lošinj podijeljen u
dva dijela: preko prokopa je prebačen most. Sje­
verozapadna obala Lošinja je strma, stjenovita i zbog
nerazvedenosti nepodesna za pristajanje; srednji dio
zapadne obale, naprotiv, veoma je razveden. Istočna
obala položitija je od zapadne; u srednjem dijelu je
nerazvedena i izložena buri, dok su u jugoistočnom
području brojne uvale. Pred jugoistočnom obalom
redaju se otočići Vele i Male Orjule, Trasorka, Kozjak
i dr. Otok ima blagu klimu i zimzelenu vegetaciju
(mirta, česvina, lovor i dr.), izuzev najviših dijelova
na sjeveru; oko Velikog Lošinja, Čikata i duž jugo­
zapadne obale su borove šume. Prosječna januarska
temperatura je 7,3°C. Godišnja količina oborina
1008 mm (s maksimumom u jesen). Pet većih naselja —
Nerezine, Sv. Jakov, Ćunski, Mali i Veli Lošinj —
spojeno je cestom. Nekad značajan po svojoj pomorskoj
i brodograđevnoj ulozi, Lošinj postaje potkraj XIX st.
jedan od otoka na kojem se turizam razvija u sve
većim razmjerima; 1892 Mali i Veli Lošinj proglašeni
su klimatskim mjestima. Posljednja dva decenija tome
je naročito doprinijela izgradnja vodovoda (iz Vran-
skoga jezera) i dovođenje električne struje s kopna.
Pored turizma, u privredi otoka znatan udio ima
brodogradnja i ribarstvo. Središte otoka je Mali
Lošinj, preko kojeg se odvija saobraćaj lošinjskih
naselja s okolnim otocima i susjednom obalom.
Lošinj je naseljen od prethistorijskih vremena
(gradine na brežuljcima podno Osoršćice i oko Luke
Malog Lošinja). U antici Lošinj i Cres imaju za­
jedničko ime Apsirtide. Na nekoliko mjesta otkriveni
su ostaci rimskih vila (villae rusticae: Liski, Sv. Jakov,
Studenčić kraj Ćunskog). U srednjem vijeku nena­
seljen, Lošinj pripada osorskim crkvenim i svjetov­
nim feudalcima, dijeleći stoljećima sudbinu otoka
Cresa sve do najnovijeg vremena. — Iz razdoblja
romanike sačuvalo se nekoliko eremitskih crkvica
(Sv. Lovreć nedaleko od Osora, Sv. Petar i Sv. Marija
Magdalena ispod Osoršćice, Sv. Jakov u istoimenom
selu). Prvi doseljenici s kopna spominju se 1280.
Njihova naselja stekla su, ugovorom s Osorom 1389,
samoupravna prava. Ime Lošinj u dokumentima se
spominje prvi put 1384 (Isola di Lussin). Postepenim
propadanjem Osora od XV st. raste sve više značenje
i uloga naselja Veli i Mali Lošinj. U X V III i XIX sr.
otok proživljava razdoblje intenzivnijeg razvoja trgo­
vine, brodogradnje i pomorstva. Poslije propasti
Venecije Lošinj je pod Austrijom, odnosno Austro­
ugarskom , do njenog sloma 1918; okupiran od Italije,
ostao je pod njenom vlašću do 1943. Od njemačkih
okupatorskih trupa definitivno oslobođen 20. IV 1945.
LOVĆEN (23, D, 3), planinski masiv u Crnoj
Gori između Cetinjskog polja na istoku i Kotorskog
zaljeva na zapadu. Na istoku se postepeno diže s
prostrane kraške površine, a na zapadu se strmo
spušta prema moru. Ispod njegovih najviših dijelova
(Štirovnik 1749 m i Jezerski vrh 1660 m) ima tragova
iz glacijalnog doba (Jezero, Podjezero i dr.). Klima
zapadnog dijela Lovćena je pod utjecajem sredozemne,
a istočnog dijela pod utjecajem planinske umjerene
klime. Na sjevernoj strani uspijevaju biljke umjerene
klime i listopadna šuma (naročito bukova), a na strani
0|cr| nuto) moru ima elemenata sredozemne flore.
Vodom obiluju samo Ivanova Korita. U uvalama su
katuni (pastirski stanovi), naseljeni samo preko ljeta.
Nacionalni park Lovćen leži između cesta koje
od obale vode do Cetinja (Kotor—Cetinje, 1879—84;
Budva Cetinje). Od pristana u Kotoru cesta vodi
uz dio gradskih zidina, a onda se postepeno diže
do južnog industrij^og predgrađa Kotora, Škaljara
(1,5 km). U Skaljarima su ruševine crkvice sv. Dujma
(kraj X II st.), barokna crkva sv. Marije s ugrađenim
fragmentima romaničke dekorativne plastike, crkva
sv. Vicencija (iz 1830), s baroknim oltarom iz napuš­
tene kotorske crkve Gospe od anđela; na groblju
grobovi strijeljanih mornara iz ustanka u Boki Kotor­
skoj 1. II 1918. — Od Škaljara cesta vodi serpenti­
nama ispod Lovćena i Goražde (iznad ceste crkvica
sv. Križa koja se spominje prvi put 1331) do raskršća
Trojica (6,5 km, 231 m) sa starom tvrđavom; pogled
na Kotorski i Tivatski zaljev. Cesta se dalje diže do
kote 467 m gdje počinju serpentine, poslije kojih duži
ravni potez ceste vodi do raskršća Krstac (22 km,
926 m \, odakle se pruža posljednji i najljepši pogled
na B o k u Kotorsku i brda koja je okružuju. T u se
prema jugu odvaja cesta koja ispod Štirovnika, kroz
Kuk i Ivanova Korita, vodi u Cetinje. Od Krstača
se kroz Vuči do dolazi do sedla Veliki Bostur (1357 m),
u uvali između dva najviša vrha Lovćena, Štirovnika
i Jezerskog vrha. Odavde vodi put kroz selo Mali
Bostur na štirovnik, a cesta do ispod Jezerskog vrha,
na kojem je kapelica s grobnicom Petra Petrovića
Njegoša (1813— 1851). Sa Štirovnika i Jezerskog
vrha pruža se pogled na veliki dio Crne Gore, na Ska-
darsko jezero i na obalu od Budve do Bara (ispod Jezer­
skog vrha je malo jezero). Na visini od 1480m je prihva­
tna kuća, a na Ivanovim Koritima (1264 m, prilaz cestom
iz Cetinja) planinarski dom »Lovćen«, klimatsko lje­
čilište i hotel. Od Krstača dolazi se cestom u selo
Njeguši (900 m), rodno mjesto Petra Petrovića Njegoša;
s desne strane ceste je stara crkva, a s lijeve strane,
ispod ceste, nekadašnja ljetna rezidencija Petrovića-
-Njegoša. Od sela Njeguši cesta se u serpentinama
diže do sedla Bukovica (1274 m), a zatim se spušta u
kameniti pejzaž Crne Gore. Kod Čekanja (36 km)
priključuju se lokalne ceste iz Grahova (42 km) i
Danilovgrada (45 km). Lovćenska cesta postepeno se
spušta kroz selo Bajice i Cetinjsko polje u Cetinje
(48 km, 672 m), ranije glavni grad Crne Gore. T u je
Ivan Crnojević podigao svoj dvor (1482) i manastir
(1484—85). Manastir, u nekoliko navrata uništavan i
obnavljan, postao je 1785 rezidencija crnogorskog
mitropolita. Iznad manastira je okrugla kula Tablja,
a na sredini trga Biljarda, utvrđena rezidencija iz 1838
(danas su u njoj smješteni memorijalni Njegošev m u­
zej, Etnografski muzej i Muzej Narodnooslobodilačke
borbe); u posebnoj zgradi uz Biljardu nalazi se reljef
Crne Gore. Na Trgu Maršala Tita, prekoputa Biljarde,
stoji nekadašnji novi Knežev dvor (danas Histo­
rijski muzej s arheološkom zbirkom). U parkiranom
prostoru sjeveroistočno od Kneževog dvora je Zet-
ski dom, podignut 1884; u njemu je bila u prvo vri­
jeme Skupština, pozorišna dvorana i čitaonica. U
parku, uz cestu koja vodi prema Budvi, nalazi se zgrada
Umjetničke galerije (djela jugoslavenskih umjetnika).
T u se odvaja cesta prema Titogradu; uz cestu je
(4 km od Cetinja) Lipska pećina, jedna od najljepših
kraških spilja Jugoslavije, duga 600 m. — Cesta iz
Cetinja prema Budvi vodi kraj Vlaške crkve, zatim
prolazi krševitom dolinom Rudinica paralelno s
potezom starog cetinjskog vodovoda do Obzovice
(crkva sv. Vasilija iz XVIII st.) pa se Bukovačkim ždri­
jelom (15 km od Cetinja, 824 m) penje duž padina
Maine Gradine G282 m, desno), i prolazeći kroz selo
Brajići, vodi do Martinovića (19 km, 791 m), gdje se
počinje postepeno spuštati. Kod obeliska-vidikovca
(s lijeve strane) otvara se pogled na jadransku obalu
do Bara i na otvoreno more; poslije toga cesta naglo silazi
u širokim serpentinama kroz plodnu dolinu Maine,
37
pored manastira Podostroga (v. Budva, izleti), Pod-
maina i Stanjevića. Kod Boreta (32 km) cesta izbija
na Magistralu (do Svetog Stefana 7 km, Petrovca
16 km, Bara 41 km, Ulcinja 16 km). Duž Slavenske
plaže Magistrala vodi do Budve (v.; 35 km od Cetinja),
a odande kroz Grbalj (Župa Kotorska) prema Tivtu;
od nje se odvaja cesta do Trojice, gdje izbija na Lov-
ćensku cestu.
LOVIŠĆE (Lovište; 17, D, 3), selo i lokalno sre­
dište na krajnjem sjeverozapadnom dijelu poluotoka Pe­
lješca; oko 20 stan. Leži na južnoj obali uvale Luka,
na dnu plodne kraške doline, omeđene uzvišenjima
Žegovo (112 m), Braduša (206 m) i Srednja glava
(304 m). Stanovnici se bave uglavnom gajenjem vi­
nove loze i ribolovom. U blizini Lovišća su brojne
male uvale (Pržina, Česminova, Križića, Rasoha,
Bezdija) s plažama. U sjevernom dijelu uvale Luka je
zaselak Mirce (Mirci). Saobraćaj s Korčulom obavlja
se motornim čamcima.
U vrijeme rimske vladavine ovdje je bila etapa na
pomorskoj komunikaciji Corcyra nigra (Korčula) —
Narona (Vid kod Metkovića), a nađeni su i tragovi
rimske villae rusticae. Slavensko naselje datira vjero­
jatno iz IX st. — U Narodnooslobodilačkom ratu
1941—45 Lovišće je tačka preko koje je bila održavana
stalna veza između Korčule i područja Biokova, i
uporište naoružanih brodova. T u je osnovan i Prvi
mornarički odred Južnog Jadrana.
LOVRAN (4, A, 2), gradić i morsko kupalište na
Liburnijskoj obali (istočna Istra), 6 km južno od
Opatije; 2745 stan. Sastoji se od stare gradske jezgre
povrh male uvale i od novijeg dijela koji se razvio na
pristrancima Gorice (712 m), ogranka Učke. Srednja
januarska temperatura 5,8°C, a srednja julska 23,3°C,
godišnji prosjek sunčanih sati — 2230. Bilo Učke
zaštićuje Lovran od hladnih zimskih vjetrova, a ljeti
svježi zrak s Učke ublažuje vrućinu. Bujna medite­
ranska vegetacija okružuje lovranske vile, hotele i
odmarališta. Potkraj prošlog stoljeća počeo se razvi­
jati kao centar zimskog turizma, pa su s tim u vezi
izgrađeni brojni hoteli. Osim dvije uređene plaže s
javnim kupalištima, ima mnogo manjih plaža poje­
dinih hotela i odmarališta. Gosti imaju mogućnosti
za bavljenje raznim sportovima na vodi (jedrenje,
skijanje na vodi i sportski ribolov). — Od Lovrana do
Opatije i Voloskog vodi 12 km duga obalna promenada.
Lovran je asfaltiranom cestom povezan s glavnim istar­
skim .mjestima, a preko Rijeke s Magistralom. Auto-
busnim linijama dobro je povezan s Rijekom i svim
mjestima na Opatijskoj rivijeri. Izleti brodovima i
autobusima.
Pod imenom Lauriana naselje se prvi put spo­
minje u VII st. Od 1275 u posjedu pazinskih grofova,
zatim goričkih knezova i najzad Habsburgovaca. Za
LOVRAN
38
vrijeme borbi uskoka s Venecijom dvaput je paljeno
0 599 i 1614). — Obrambeni zid uglavnom je poru­
šen. Na južnim vratima, okrenutim prema moru,
sačuvane su kuke nekadašnjeg pokretnog mosta. Na
gradskom trgu, uz srednjovjekovnu gradsku kulu i
crkvu s romaničkim zvonikom, ima niz baroknih
kuća. Crkva iz XIV st., s gotičkim svodom iz XV st.,
proširena je u XVII i X VIII st. Zidne slike — naj­
kvalitetniji i najkompletniji ansambl gotičkih zidnih
slika kvarnerskog područja — radio je anonimni is­
tarski majstor nešto prije 1479. Uz more je romanička
crkvica, obnovljena u doba gotike, s portalom ukra­
šenim pleternim ornamentima i s »lopicom«, speci­
fičnim istarskim trijemom. U crkvici ima ostataka
kasnogotičkih zidnih slika (XV st.) i glagoljska nad­
grobna ploča iz XVI st.
Izleti: O Učka: 1. Najkraći put preko Lignja,
Ivulića, raskršća Kaluži i sedla Vrata do vrha Učke
(1396 m). 2. Cestom do Lovranske drage (8 km), odavde
putem kroz Jakuse na vrh. 3. Cestom kroz Opatiju i
Matulje do hotela pod Učkom (922 m). 4. Cestom
kroz Iku i Veprinac do hotela. 5. Pješačkim putem
kroz zaselak Dobrec do hotela. O Obalnom cestom
prema jugu: Medveja (v.; 3 km), Mošćenička Draea
(v.; 7 km). O Putem uz obalu prema sjeveru: Ika
(v.), Opatija (v.; 6 km).
LOVREČ (Sv. Lovreč Pazenatički; 2, B, 3),
naselje u zapadnom dijelu Istre, 14 km jugoistočno od
Poreča, na asfaltiranoj cesti Pula—Piran—T rst; oko
350 stan.
Ime je dobilo po crkvici sv. Lovre iz V III st.
(na groblju). Župna crkva sv. Martina, sa tri apside,
građena je u IX /X Isr.; novo pročelje dobila je 1838.
U pokrajnim apsidama ostaci fresaka iz XI i XV st.
Drveni oltar je djelo domaćeg majstora iz XVI st.
Uz crkvu je gradska loggia iz XV st. (lapidarij), a
nasuprot njoj, na trgu, stup sramote. Srednjovjekovni
gradski bedem je dobro očuvan; njegovi najstariji
dijelovi su iz X—XI st. Kraj gradskih vrata je crkvica
sv. Blaža iz 1460, građena u oblicima pučke gotike;
u unutrašnjosti rustične freske sa glagoljskim sgra-
fitima.
LOVREClCA (2, B, 3), naselje i luka na zapad­
noj obali Istre, između Novigrada i Umaga; oko 130
stan. Leži uz asfaltiranu cestu Vrsar—Poreč—Savuđri-
ja. — Barokna kapela sv. Lovreča iz osnova je izmije­
njena u XIX st. (ranobarokna krstionica i škropionik
iz 1712).
Izleti: v. Umag
LOŽIŠĆA (17, A, 1), selo na zapadnom dijelu
otoka Brača, oko 1 km istočno od sela Luka Bobovi-
šća; 437 stan. Stanovnici se uglavnom bave gajenjem
vinove loze i maslina; dopunsko zaposlenje nalaze u
pogonu za preradbu plastičnih masa. Ložišća su
cestom, preko Bobovišća i Dračevice, povezana s
ostalim naseljima na otoku; preko Luke Bobovišća
imaju brodsku vezu sa Splitom.
U blizini sela, na putu u Nerežišća, vidi se pret­
historijska gomila (Vela gomila). Iznad uvale Vičja
luka je gradina Rat (nalazi iz brončanog doba i grčke
kolonizacije), a na sjeveroistoku od sela predromanička
crkva Gospe Stomorice iz X I/X II st. Župna crkva
iz 1820 (kasnorenesansnih oblika) kasnije je nadogra­
đena. U selu je spomenik palim borcima Narodno-
-oslobodilačkog rata.
LUKA (10, A, 2), selo na istočnoj obali Dugog
otoka; 298 stan. Leži u istoimenoj uvali, jugoistočno
odVele Straže (338 m), najvišeg vrha na otoku. Stanov­
nici se bave ribolovom i zemljoradnjom. U selu ima
vrtova, maslinika i šume. U blizini su tri spilje, od
kojih je najljepša Kozja peć. Luka ima brodsku vezu
sa Zadrom i okolnim otočnim naseljima.
Srednjovjekovna crkva djelomično je pregrađi­
vana. Slika »Mrtvi Krist«, dio ranijeg poliptiha, rad
je nepoznatog domaćeg slikara iz XV st.
Izleti: v. Sali
LUKA (20, C, 2), selo i uvala na sjeveroistočnoj
obali Pelješca, u kanalu Malog Stona, sjeverozapadno
od Stona; 252 stan. Leži u maloj uvali na jugoistočnoj
strani poluotoka Kulina, u plodnoj kraškoj udolini.
Stanovnici se bave vinogradarstvom, ribolovom i uz­
gojem školjkaša. U uvali Luka su lijepe plaže. Asfal­
tirana cesta povezuje luku s Malim Stonom.
Izleti: O Ston (v.; cestom 4 km). O Bistritia
(v. Ston, izleti; morem 2 Nm), uzgajalište kamenica i
daganja. O Duba (v.; putem 3 km). O Klek-Neum
(v.; morem 11 Nm).
LUKA ŠIPANSKA v. Šipan
LUKORAN (11,B, 2), selo na sjevernoj obali
otoka Ugljana; 1197 stan. Sastoji se od Velikog Lukorana,
uz istoimenu uvalu, i Malog Lukorana uz uvalu
Sutomišćica. Stanovnici se bave zemljoradnjom (po­
vrće, masline, vinova loza), uzgojem ovaca i ribolovom.
Lukoran ima plažu, borovu šumu i dovoljno vode.
Brodske veze s naseljima na otoku Ugljanu i sa Zadrom.
Iz rimskog doba potječu ostaci arhitekture i
grobova na više mjesta u selu. Hrvatsko naselje spo­
minje se u dokumentima od XI st. (Laucarani, Luka-
rano, Luko). U srednjem vijeku Lukoran je bio
posjed benediktinaca sv. Krševana u Zadru. Crkvica
na groblju, s obilježjima romaničkog stila, pregrađena
je u XVII st. — Ispod Zmorašnjeg Lukorana su
ostaci gotičke crkve i zgrade; sagradili su ih, po pre­
daji, egipatski monasi u XIV st.
Izleti: v. Preko
LUKOVO (8, D, 1), selo 13 km južno od Jurjeva;
82 stan. (s okolnim zaselcima 336 stan.). Strmom
stazom (3 km) povezano je s Magistralom, uz koju
je zaselak i autobusna stanica Ažić Lokva.
LUKOVO ŠUGARJE '11, B, 1), selo južno od
Karlobaga, uz Magistralu; 256 stan. Leži nedaleko od
istoimene uvale, koju_ s otvorenim morem spaja kra­
tak tjesnac. Lukovo Šugarje je središte niza zaselaka
smještenih na goloj i strmoj velebitskoj primorskoj
padini.
LUMBARDA (19, B, 2), selo i mala luka na
krajnjem istočnom dijelu otoka Korčule, između
uvale Pržina i Bili Žal; 1144 stan. Sastoji se od sta­
rijeg dijela, iznad uvale Prvi žal, i novijeg dijela uz
obalu. Istočno od naselja pruža se Lumbardsko polje,
pokriveno crvenkastim i žućkastim pleistocenskim
pijeskom, na kojem dobro uspijeva vinova loza (poz­
nato vino »grk«). Stanovnici su zemljoradnici, ribari,
kamenoklesari. Podvodni ribolov od Bilog žala do
Vrbovice. Asfaltiranom cestom preko grada Kor­
čule, od koje je udaljena 6 km, Lumbarda je povezana
s ostalim naseljima na otoku.
Na brežuljku Koludrtu, sjeverno od sela, nađeno
je uz ruševine srednjovjekovne crkve sv. Ivana neko­
liko fragmenata grčkog natpisa iz IV st. pr. n. e.,
uklesanog u kamen (danas u Arheološkom muzeju u
Zagrebu). Taj natpis je u stvari psefizma (odluka
skupštine) o podjeli zemlje stanovnicima novoosnovane
grčke kolonije. U popisu kolonista, uz grčka imena
susreću se i neka ilirska. S područja Lumbarde ima i
drugih sitnijih grčkih nalaza (keramika, novac). U
selu je srednjovjekovna crkva, nekoliko ljetnikovaca
nekadašnjih korčulanskih patricija, rodne kuće kipara
Frana Kršinića (1897) i Ivana Lozice (1910—1943,
sa spomen-pločom).
Izleti: v. Korčula
LUN (8, C, 2), selo na otoku Pagu, najsjevernije
naselje na istoimenom poluotoku; 551 stan. Leži na
zaravni, podalje od obale na kojoj su luka Tovarnele
i sidrište Jakišnica. U selu je uljara za preradu maslina.
Lun ima brodsku vezu s Rijekom i Zadrom, a cestovnu
s Novaljom i Pagom.
U Tovarnelama su otkriveni ostaci antičkih
zidova i keramika. Na rtu Lun su ruševine romaničke
crkvice sv. Martina, podignute na mjestu starije
crkvice iz VI st.
Izleti: O Novalja (v.; morem 11 Nm). O Rab
(v .; morem 4,3 Nm). O Jablanac (v.; morem 9 Nm).
LUŠTICA (24, A, 2), vanjski polutotok u sklopu
Boke Kotorske. Najviša je u svom središnjem dijelu
(Obosnik, 586 m). Njena ravna sjeveroistočna obala
obrasla je grmljem dok je niža, dobro razvedena
jugozapadna obala gotovo bez vegetacijskog pokrova
(izložena jakim južnim vjetrovima). Jugozapadna obala,
s prostranim zaljevom Trašte i nizom uvala (Dobra,
Tijesna luka i Morakova luka, Žanjica, Dobreč, Rose)
znatno je pristupačnija i ima lijepe plaže. U nepo­
srednoj blizini uvale Žanjica je plava spilja. Prevlaka
Krtole, između Tivatskog zaljeva i zaljeva Trašte,
spaja poluotok Lušticu s kopnom. U najvećem
zaseoku na prevlaci, Radovićima, završava cesta koja
povezuje područje Luštice s Tivtom. U zaljevu Trašte
ima velik broj manjih pješčanih plaža; najljepša je
plaža Pržno (autokamp). Uvala Krtole najbolje je
sidrište Tivatskog zaljeva.
Naseljena već u vrijeme grčke kolonizacije
istočnog Jadrana (dražica Rose), Luštica je u srednjem
vijeku najprije u sastavu Zetske države, zatim u sklopu
države Nemanjića, pa pod vlašću Kotora i, na kraju,
Venecije. Pod svojim današnjim imenom spominje
se od 1330. — Visoko iznad luke Rose su Klinci, s
crkvicama sv. Tripuna (zidne slike iz XVII st.) i
sv. Mihaila (XVII st.). U nedalekom selu Mrkovi
je crkva sv. Petke (1600) sa zidnim slikama i ikonosta-
so.^n (fad Dimitrija, osnivača porodice slikara Dimi-
trijevića-Rafailovića, iz 1705). — Na ulazu u Boku
Kotorsku, između Luštice i Oštrog rta, leži utvrđeni
otočić Mamuta, na kojem su za vrijeme fašističke
okupacije 1941—44 bili zatvoreni i mučeni mnogi
antifašistički rodoljubi iz Boke Kotorske i okolice. —
Na otočiću ispred uvale Žanjice je crkva iz X V III st.,
a do nje ostaci srednjovjekovne crkvice i samostana.
Izleti: v. Hercegnovi i Tivat
LJUBAČ (11, C, 1), selo na jugoistočnoj obali
istoimenog zaljeva, 21 km sjeverno od Zadra; 626 stan.
Prilično je zaštićeno od bure; u okolici ima nešto
šume. Duž obale su lijepe plaže. Udaljenost od Nina
14 km.
Iznad sela ostaci ilirske gradine (Venae); u
okolici ilirski grobni humci i grobovi iz ranog srednjeg
vijeka. U župnoj crkvi iz početka XIX st. čuva se
gotička monstranca (XIV—XV st.). Južno od sela
srednjovjekovna crkvica sv. Ivana. — Na vrhu polu-
otočića, 3,5 km sjeverozapadno od sela, na strmoj
hridi iznad mora (Rt Ljubljana), ostaci srednjovjekov­
nog utvrđenog grada (u X III st. castrum Jubae; ru­
ševine bedema, zgrada i crkava, među njima romanička
Sv. Marija iz X II—X III st.). U dokumentima iz
X III—XIV st. spominje se više samostana unutar
i izvan gradskog bedema (ponegdje sačuvani tragovi).
Izleti: v. Ražanac
LJUTA (24, B, 1), selo u najsjevernijem području
Dobrote u Boki Kotorskoj, oko vrela Ljute. Iznad
njega dižu se neprohodni strmei Katunskog krša do
915 m visine. Ljuta je cestom povezana s Kotorom i
drugim obalnim naseljima Boke Kotorske. U crkvici
sv. Petra (XVIII st.) ima nekoliko slika venecijanskih
slikara.
LJUTA v. Cavtat
MAJSAN v. Korčula
MAKARSKA (17, D, 1), gradić, luka i turističko
mjesto u podnožju Biokova, na Magistrali; 3634 stan.
Leži u prostranoj uvali koju s jugoistoka zatvara Rt
Osejava, a sa sjeverozapada poluotok Sv. Petar. Klima
je mediteranska; zimi ima jakih bura. U privredi oko­
lice veće značenje ima zemljoradnja i voćarstvo (vinova
loza, masline, smokve), a u privredi samoga grada
pomorstvo; u novije vrijeme podignuto je u Makarskoj
nekoliko manjih industrijskih pogona (»Metaloplastika«,
»Gorinka«, poduzeće za preradu plastičnih masa i
proizvodnju namještaja, uljara). 1959 izgrađen je
sportsko-rekreacioni centar. — 'Makarska se razvila
amfiteatralno uz morsku obalu i podno Biokova, a
sastoji se od stare jezgre mediteranskog tipa i novijeg
dijela s hotelima, restoranima, trgovinama i dr.
Prema sjeverozapadu pruža se park i borova šuma koja
obrubljuje 1500 m dugu plažu u Donjoj Luci. U pro­
duženju Donje Luke su brojne pješčane uvale, odvoje­
ne malim vapnenačkim bilima. Iznad tih uvala su kuće,
a u borovoj šumi prostran autokamp. Autobusne veze
sa susjednim naseljima, brodske veze s obalnim nase­
ljima na kopnu i otocima.
Naselje iz antičkog doba (vjerojatno Muccurum)
razorio je, prema tradiciji, 548 istočnogotski kralj
Totila. Makarska je kasnije jedno od glavnih uporišta
slavenskih Neretljana (887 poraz venecijanske flote
blizu Makarske). Do XIV st. priznaje suverenitet hr­
vatskih odnosno ugarsko-hrvatskih vladara, 1324 do
1463 nalazi se pod vlašću bosanskih Kotromanića,
1499— 1646 drže je Turci, 1646— 1797 Venecija, a
1815— 1918 Austrija. U toku posljednjeg rata bila je
nekoliko puta bombardirana, a 1962 stradala je od
potresa. — Od baroknih kuća na Velikoj obali (sjeverno
od pristaništa) sačuvana je samo jedna s balkonom,
nasuprot pristanu. Na obali je barokna crkva sv. Filipa
Nerija i zgrada bivšeg samostana filipinaca, koja je
sačuvala svoj prvobitni vanjski izgled. U dvorištu
iza crkve ima nekoliko rimskih nadgrobnih ploča; tu
je i ljetna pozornica. Od sjevernog kraja Velike obale
vodi spojna cesta do Magistrale. Na mjestu gdje cesta
izbija na Magistralu, spomenik u obliku piramide
Napoleonovom maršalu Marmontu; kad je spomenik
1818 prenesen na sadašnje mjesto, uklesan je (umjesto
starog) nov natpis u spomen boravka cara Franje I u
Dalmaciji (1817). Na sjevernom kraju Velike obale
počinje kružni put oko poluotoka Sv. Petra (svjetionik,
temelji crkve sv. Petra iz XV st.). Južno od pristana
pruža se Mala obala s drvoredom do pošumljenog
Rta Osejava. Od kraja Male obale vodi spojna cesta
do Magistrale, pored kompleksa bolnice (lijevo) i
Jugoslavenskog sportskog centra (desno), koji služi i
zimskom treningu jugoslavenskih i inostranih reprezen­
tativnih ekipa. Dalje uz cestu, na mjestu bivše benedik­
tinske opatije, franjevački samostan iz 1400 (obnovljen
1540, u današnjem obliku iz 1614) s klaustrom. Stara
samostanska jednobrodna crkva, s baroknim zvonikom
iz 1715, ima na glavnom oltaru sliku »Uznesenje Bo­
gorodice« (rad Pietera de Costera iz 1760). 1911 počela
je izgradnja nove velike crkve. U podrumima samo­
stana smještena je vrlo bogata zbirka školjaka. Samo­
39
stan ima staru biblioteku, arhiv (između ostalog,
zbirka turskih isprava) i zbirku umjetničkih predmeta i
slika iz doba baroka. U središte Makarske vode od
pristana stube do Kačićeva trga. Usred trga spomenik
pjesniku Andriji Kačiću Miošiću (1890, rad Ivana
Rendića). T rg zatvara s gornje strane barokna župna,
do 1828 biskupska, crkva sv. Marka (1700—76). U
sakristiji se čuvaju portreti makarskih biskupa X VIII
i XIX st., srebrni umjetnički predmeti iz vremena baroka
i ikone iz XVI st. U crkvi je srebrni oltar »Bogorodice
od Ružarija« (iz 1818) i mramorni inkrustirani glavni
oltar (venecijanski rad iz X V III st.). Uz južnu stranu
crkve je barokna česma iz 1775. U dnu Jurjevićeve
poljane je ulaz u dvorište najljepše barokne zgrade u
gradu, palače Ivaniševića. Makarska ima Gradsku
čitaonicu s velikim brojem starih izdanja i Zbirku
dokumenata i predmeta iz Narodnooslobodilačke
borbe.
Izleti: O Makar (232 m, 1 km sjeveroistočno od
Makarske); na ulazu u selo barokna crkva sv. Ivana
(početak gradnje 1584, pregradnja u XIX st.). Odavde
vodi put kroz seoce Velo Brdo (636 m) do planinarskog
doma »Partizan« (1370 m) pod Vošcem. Usponi na
Vožac (1421 m) i na najviši vrh Biokova (Sv. Jure
1762 m). O Magistralom prema jugu: Tučepi (v.;
3 km), Podgora (v.; 7 km), Drašnice (v.), Igrane (v.),
Živogošće (v.), Drvenik (v.; 25 km, trajekt za Sućuraj
na Hvaru), Zaostrog (v.), Brist (v.), Gradac (v.; 42
km), Baćinsko jezero (v.), Ploče (v.; 53 km). O Rodi-
ćevom cestom (građenom 1876—78) kroz gornje
selo Tučepi (v.; 8 km), serpentinama do sedla Staza
(16,5 km, 897 m ; pogled na Makarsko primorje i
otoke Brač i Hvar); odatle kolni put do doma »Parti­
zan« pod Vošcem. Od sedla cesta se spušta do Kozice
(32 km) na unutrašnjoj (tzv. Marmontovoj) cesti.
Marmontova cesta vodi jugoistočno u Vrgorac (16 km
od Kozice); ruševine tvrđave iz XV st. Od Kozice
prema sjeverozapadu do Zagvozda (23 km od Kozice),
zatim nizbrdo u Imotsko polje (periodičko jezero) i
Imotski (43 km od Kozice); u okolici ilirske gomile,
grobovi iz rimskog doba i brojni stećci; u franje­
vačkom samostanu zbirka arheoloških, etnografskih
i kulturnohistorijskih predmeta vezanih za Imotsku
krajinu. Nedaleko od grada dva kraška jezera, Modro
i Crveno jezero. O Magistralom na sjever: Promajna
(v.), Baška Voda (y.)f Brela (v.; 15 km).
MALA PAKLEN1CA v. Starigrad-Paklenica
MALA PROVERSA v. Dugi otok
MALI LOŠINJ (7, B, 2), gradić i luka na otoku
Lošinju; oko 3900 stan. Stari dio gradića leži amfi-
teatralno u dnu prostranog i dobro zaštićenog zaljeva;
noviji su dijelovi izgrađeni duž njegove jugozapadne i
jugoistočne obale, a najnoviji dio obuhvaća zaljev
čikat, 1,5 km zapadno od gradića. Mali Lošinj bio je
do kraja prošlog stoljeća značajan centar sjevernog
Jadrana (nautička škola, brodogradilište). Blaga klima
s toplom zimom (januar 7,3°C), izgradnja hotela i
ljetnikovaca, pošumljivanje i uređenje plaža uvjetovali
su sve intenzivniji razvoj turizma. U mjestu je tvornica
ribljih konzerva (s manjim pogonima na Susku i
Unijama). Mali Lošinj ima redovne brodske veze s
Rijekom, Pulom i Zadrom. Autobusne linije povezuju
ga s većim naseljima na Lošinju i Cresu, a lokalne
brodske linije omogućuju izlete na susjedne otočiće.
Mali Lošinj se prvi put spominje 1398 pod ime­
nom Malo Selo. Stambene kuće starog dijela gradića,
smještene u vrtovima s mediteranskom vegetacijom,
nose pretežno stilske karakteristike kasnog baroka i
klasicizma. Crkva sv. Martina na groblju potječe iz
XV st. Na obali je prostran trg sa spomenikom Narodno-
oslobodilačkoj borbi (rad D. Džamonje). Na brijegu
iznad luke je barokna župna crkva sa zvonikom vene­
cijanskog tipa, a do nje venecijanska kula osmatračnica
iz XV st. Na suprotnom brijegu je »Kalvarija« sa
baroknim postajama. Potkraj XIX st., kad se počeo
naglo razvijati turizam, sagrađena je u šumovitom
predjelu čikata vila »Karolina« i niz hotela u histo­
rijskim stilovima.
Izleti: O Telegraf (108 m, vidik). O Veli Lošinj
(v.; cestom 4 km). O Cestom: Nerezine (v.; \6 km),
Osor (v.; 20 km). O Sušak (v.; morem 1 Nm). O
Unije (v.; morem 13 Nm). O Ilovik (v.; morem 9 Nm).
MALI STON v. Ston
MALINSKA (5, C, 2; 6, A, 2), luka i kupalište
na sjeverozapadnoj obali otoka Krka; 326 stan. Raz­
vila se uz istočnu obalu prostranog istoimenog za­
ljeva, koji sa zapada zatvara rt Pelova, a sa sjevera rt
Ćuf. Ima mnogo zelenila i lijepe plaže; u mjestu
su uređena tri kupališta. Razvoj turizma u Malinskoj
datira već od početka XX st. Autobusna veza s nase­
ljima na otoku, preko Šila trajektom sa Crikvenicom
40
i preko Voza trajektom s Kraljevicom. Prema rtu Čuf
vodi lijep put uz more (Rajski put). Brodska linija s
Rijekom.
Mjesto se razvilo potkraj XIX st. u priobalnom
dijelu Dubašnice, skupine od dvadesetak zaselaka. Od
srušene crkve sv. Apolinara (XII st.) na starom groblju,
jugozapadno od Malinske, sačuvao se zvonik iz 1618
koji su gradili krčki i creski majstori Sabljić, Muš-
katel, Mladenac i Zidarić. U Bogovićima je kapela iz
1644, u Žgombićima crkva sv. Andrije iz XV st.,
građena u oblicima romanike, a u Strilčićima su ru­
ševine gotičke crkve sv. Nikole.
Izleti: O Porat (v.; morem 1,5 Nm). O Glavotok
(v.; morem 5 Nm). O Njivice (v.; morem 3 Nm),
Omišalj (v.; morem 8 Nm). O Šilo (v.; cestom 16 km).
MARČANA v. Pula
MARINA (14, C, 2), selo na unutrašnjem kraju
zaljeva Marina (zapadni dio Trogirskog zaljeva); 710
stan. Leži uz Magistralu, \0 km zapadno od Trogira.
Sastoji se od više zaselaka koji leže uz rubove kraških
dolova i ponikava. Obale zaljeva Marina razvedene
su brojnim manjim uvalama s pješčanim i šljunčanim
plažama. Uz sjevernu obalu ima povoljnih terena za
kampove.
Područje Marine spominje se pod imenom Bo-
soljina (Bosiljina) u X III sr. T u je na početku XVI st.
trogirski biskup sagradio kaštel za obranu biskup­
skih posjeda od Turaka. Sačuvana su vrata kaštela
s grbom, crkvica i renesansna kula. U polju blizu
Marine, prema Segetu, gotička crkvica s grbom trogir­
ske porodice Sobota.
Izleti: v. Trogir
MARTINŠĆICA (8, B, 1), selo i mala luka u
istoimenoj uvali na zapadnoj obali otoka Cresa; 162
stan. Pored Cresa i Osora, jedino veće obalno naselje
na otoku. Ima malu tvornicu za preradu ribe i desti-
leriju eteričnih ulja. Brodske veze s Rijekom i Malim
Lošinjem.
Izleti: O Vransko jezero (putem 4,5 km). O Osor
(v.; morem 9 Nm).
MARTINŠĆICA v. Rijeka
MASLENICA (11, D, 2), naselje i uvala na ulazu
u Novsko ždrilo, koje spaja Novigradsko more s Vele­
bitskim kanalom; oko 20 stan. Leži ispod strme vap-
nenačke padine koja je donekle zaštićuje od česte i
jake bure. Zapadno od Maslenice sagrađen je preko
uskog (200 m) Novskog ždrila veliki most kao dio
Magistrale. Na istočnoj obali uvale Maslenica je
pristan za ukrcaj boksita iz obližnjeg rudnika. Masle­
nica je polazna tačka za izlete na ušće Zrmanje.
Izleti: v. Novigrad i Starigrad-Paklenica
MASLINICA (14, C, 3), selo u istoimenoj uvali
na zapadnoj obali otoka Šolte; 179 stan. Obala u
blizini Maslinice razvedena je uvalama s malim šljun­
čanim plažama (Tepli bok, Šoškova, Poganica, Vela
luka). Priobalni pojas s otočićima (Stipanska, Radula,
Balkun, Polebrnjak, Grmej, Kamičić) pogodan je za
podvodni i sportski ribolov. Maslinica je cestom
povezana s ostalim naseljima na otoku; brodska veza
sa Splitom.
S kraja XVII st. potječe četverokatna kula s
puškarnicama (u uvali). Uz nju je 1708 dozidan jedno­
katni barokni dvorac sa četverokutnim dvorištem;
nad glavnim ulazom je natpis s grbom porodice Marchi.
Ribarsko naselje razvilo se uz obalu u toku X VIII
st. — Na otočiću Stipanska su ruševine starokršćanske
bazilike uzdužnog tlocrta s polukružnom apsidom.
Izleti: O Cestom: Rogač (v.; 8 km). O Nečujam
(v.; morem 8,5 Nm), Stomorska (v.; morem 10,8
Nm). O Drvenik Veli (v.; morem 6,5 Nm). O Trogir
(v.; morem 8,7 Nm).
MAŠNJAK v. Plomin
MAUN (8, D, 3), otok pred jugozapadnom oba­
lom otoka Paga, od kojega ga dijeli do 5 km širok
Maunski kanal; dug je 9 km. Građen je od vapnenaca;
najviši vrh 64 m. Djelomično je pokriven grmljem i
travom. Stanovnicima Paga služi za ispašu ovaca. U
unutrašnjosti sjevernog dijela je povremeno naseljeni
zaselak Maun (kuće su vlasništvo Pažana). Uvale na
jugozapadnoj obali (Šip, Pod Crkvinu, Olipski porat)
služe za vrijeme bure kao sidrište za manje brodove.
Najprostranija uvala, Koromačna, izložena je buri. —
Maun se spominje već 1069 u darovnici Petra Kre­
šimira IV zadarskom samostanu sv. Krševana kao
otok »u našem dalmatinskom moru«.
MEDULIN (3, B, 2), selo na južnoj obali Istre,
\Q km jugoistočno od Pule; oko 900 stan. Leži u
sjeveroistočnom dijelu razgranatog Medulinskog za­
ljeva. Jugozapadno od sela je poluotočić Kaštel s
pješčanim plažama (2 km) i borovom šumom. Na
jugoistočnoj obali poluotočića je prostrani autokamp
(tekuća voda, sanitarni uređaji), a na sjevernoj su
dječja ljetovališta. Asfaltirana cesta preko Šišana i
Ližnjana povezuje ga s Pulom.
Na poluotočiću Kaštelu ima ostataka prethisto­
rijskog gradinskog naselja, a na poluotočiću Vižula,
uz samu morsku obalu, otkriveni su ostaci rimskih
vila (villae rusticae). Ostaci crkvice u zaljevu Bijeca
vjerojatno su iz predromaničkog razdoblja.
Izleti: O Pomer (v.; cestom 5 km), Banjole (v.;
cestom 7 km). O R t Kamenjak, najjužnija tačka Istre
(v. Premantura; morem 3 Nm) . O Pula (v.; asfaltnom
cestom preko Ližnjana 13 km).
MEDVEJA (5, B, 1), naselje i morsko kupalište
na istočnoj obali Istre, 2 km južno od Lovrana; 168
stan. Leži u slikovitoj uvali uz cestu Rijeka—Pula.
Prostrana šljunčana plaža, jedna od najljepših na
Kvarneru, formirala se na izlazu iz doline, usječene
u vapnenačke padine Učke; potočić koji teče dolinom
ulijeva se u more na samoj plaži. Prostrani autokamp.
Izleti: O Učka: kroz dragu Medveja pješačkim
putem do Lovranske Drage (3 km ; v. Lovran, izleti).
O Obalnim putem prema jugu: Mošćenička Draga
(v.; 4 km). O Obalnim putem prema sjeveru: Lovran
(v.; 3 km), Ika (v.), I čiči (v.), Opatija (v.; 9 km).
MET A JNA v. Barba t
METKOVIĆ (20, C, 1), gradić (4488 stan.) i luka
na donjem toku Neretve, na asfaltiranoj cesti Mostar—
Rogotin. Udaljen je od mora oko 20 km. Jezgra naselja
je na lijevoj obali rijeke i na pristranku brda Gledavac
(247 m). Metković je pomoćna luka Ploča. U mjestu
ima nekoliko industrijskih poduzeća. U blizini Metko­
vića je Hutovo blato, čuveno lovište ptica. Ornitološka
zbirka u Metkoviću ima oko 300 primjeraka različitih
ptica s Hutova blata i doline Neretve.
Do današnjeg Metkovića, koji se pod tim imenom
spominje u početku XV st., prostiralo se područje
antičke Narone (danas Vid). Jači razvoj naselja poči­
nje potkraj XVII st.; Metković je otada pogranično
mjesto venecijanske odnosno, kasnije, francuske i
austrijske Dalmacije prema Osmanlijskom carstvu. —
Današnju urbanističku fizionomiju dobiva u XIX st.
Regulacija Neretve i uređenje riječne luke izvršeni
su 1881—89, a izgradnja željezničke pruge do Mostara
Sarajeva 1885.
Izleti: O Spojnom cestom koja izbija na Magi­
stralu: Kula Norinska (6 km); okrugla kula koju je
podigao turski graditelj Kodža Mustapaša Ušćuplija
oko 1500; oko kule djelomično sačuvan obrambeni
zid. Opuzen (v.; 9 km), Komin (v.; 14 km), Ploče
(v.; 22 km). O Neum (v.), spojnom cestom (18 km)
do Rogotina na Magistrali, zatim 27 km Magistralom
prema jugoistoku. O Hutovo Blato (v.; cestom 10 km).
O Vid (4 km prema sjeverozapadu), antička Narona;
brojni arheološki nalazi (ostaci gradskih zidova, frag­
menti natpisa, arhitektonskih detalja i zidnog slikarstva,
mozaici, skulptura, grobovi i drugi manji nalazi); crkva
sv. Vida, s trijemom i zvonikom na preslicu iz XIX
st., na mjestu srednjovjekovne crkve (sačuvani temelji
apside); zbirka arheoloških nalaza s područja Narone.
0 Cestom Ploče— Sarajevo: Gabela (4 km), srednjo­
vjekovni trg Dubrovačke republike, Drijeva; ruševine
turskih kula i bedema iz XVI sr. Čapljina (15 km)’,
po brojnim okolnim jezerima i blatima lovi se riba,
naročito jegulje. Oko 1 km južno od Čapljine lokalitet
Mogorjelo s ruševinama utvrđene rimske villae rusticae
(podignute u početku IV st. na starijim ruševinama iz I
st. a porušene u toku IV st.) i ostacima dviju starokršćan­
skih bazilika iz V st.; lapidarij. Sjeveroistočno od
Tasovčića odvaja se cesta koja vodi u Počitelj (17 km
od Metkovića). U neposrednoj blizini ostaci iz ilirskog
1 rimskog doba. Srednjovjekovna tvrđava, vjerojatno s
kraja XIV sr. U XVII st. Turci su naselje opasali
bedemom i podigli kulu. Džamija (iz 1563), medresa,
sahat-kula, konak počiteljskih kapetana i kuća Gavran-
-Kapetanovića (zanimljiv primjer turske arhitek­
ture).
MILNA (17, A, 1), selo na zapadnoj obali otoka
Brača, na unutrašnjem kraju istoimene uvale; 1221
stan. U mjestu je pogon industrije ribljih konzervi.
Uvala Milna (Luka Milna), s prostranim vanjskim i
malim plitkim unutrašnjim dijelom, najbolja je luka
na Braču. Duž obližnjih obala nižu se lijepe uvale
s pješčanim i šljunčanim plažama (Pasika, Borova,
Osibova, Lučice, Maslinova). Uređeno kupalište je u
uvali Vlaška, na lijevoj strani od ulaza u luku. Milna
ima brodsku vezu sa Splitom; cestom preko Loži-
šća povezana je s ostalim naseljima na otoku.
Naselje se razvilo u početku XVII st. Barokna
župna crkva sa štukaturama u unutrašnjosti (rokoko),
građena je 1783. Među baroknim slikama ističu se
oltarna pala »Navještenje«, rad nepoznatog venecijan­
skog slikara iz prve polovine X V III st., a u sakri­
stiji slika »Raspeće« u kasnorenesansnom okviru. —
Južno od Milne, u uvali Osibova, stoje ruševine go­
tičke crkvice i crkvica sv. Josipa (slika njenog patrona
je venecijanski rad X V III st.). Za Napoleonovih
ratova u Milni je 1807 ruska flota imala svoju bazu.
Izleti: O Bobovišća (v.; cestom 4 km), Ložišća
(v.; 5 km). O Stomorska na Šolti (v.; morem 5,5 Nm).
MILNA (17, A, 2), selo na južnoj obali zapadnog
dijela otoka Hvara, 4 km istočno od grada H vara;
82 stan. Najmlađe je naselje na otoku, nastalo (1956)
naseljivanjem stanovnika iz Maloga Grablja. Ima dvije
male pješčane plaže odvojene borovom šumom.
MILOČER v. Sv. Stefan
MLINI (23, A, 2), naselje i mala luka na sjever­
noj obali Župskog zaljeva, 11 km jugoistočno od
Dubrovnika, 2 km istočno od Srebrenog; 142 stan.
Potoci koji teku iz obližnjih izvora nekad su tjerali
mlinove; danas pad vode iskorištava mala hidroelek­
trana. Viši dio naselja (Trgovište) leži uz Magistralu.
Pitoreskna okolica, prostrana plaža, izvorska voda
(vodovod) i blizina Dubrovnika važni su elementi u
sadašnjem razvoju ljetnog turizma. U borovoj šumi
uz obalu je autokamp. Mlini imaju autobusnu vezu
s Dubrovnikom i Cavtatom.
U blizini plaže, gdje potok utječe u more, nalaze
se župna crkva sv. Ilara iz 1449 (porušena u potresu
1667, obnovljena 1687) i kapela sv. Roka. Nedaleko
od crkve, na putu prema Cavtatu, sačuvani su ostaci
rimskih građevina, a na zapadnom kraju naselja je
ljetnikovac Stay s orsanom.
Izleti: v. Srebreno
MLJET (20, B, C, 3; 22), otok u južnođalma-
tinskoj otočnoj skupini; površina 97,9 km*. Od po­
luotoka Pelješca dijeli ga Mljetski kanal. U reljefu se
ističu nizovi vapnenačkih uzvišenja i brojne kraške
udoline, »polja« (Polačno, Ivanovo, Blatsko, Kneže
polje). Južno od najvišeg grebena (Velji Grad 514 m)
zona polja je najprostranija (Babino polje). Na kraj­
njem sjeverozapadnom dijelu otoka je potopljena udo­
lina Mljetskog jezera: Malog i Velikog. Malo jezero,
s površinom od 24 ha i maksimalnom dubinom od
29,5 m, povezano je s Velikim jezerom kanalom,
dugim oko 30 m. Veliko jezero, s najvećom dubinom
od 46 m i površinom od 145 ha, spojeno je s otvorenim
morem plitkim, 30 m dugim kanalom Soline. Preko
kanala vodio je kameni most koji je 1960 uklonjen, a
kanal produbljen na 2,5 m i proširen na 10 m, da
bi se omogućio pristup u jezero jedrilicama. Kroz
oba kanala teče snažna morska struja, koja zbog plime
i oseke svakih šest sati mijenja smjer. Promjena smjera
morske struje u kanalu Soline bila je u srednjem vijeku
korištena za tjeranje mlinova. U unutrašnjosti otoka
su još četiri male potopljene kraške udoline, koje
otočani zovu blatine, odnosno slatine (lovišta jegulja).
Zahvaljujući vrućem ljetu i blagoj zimi, mediteranska
vegetacija na Mljetu je veoma bujna. Šume zapremaju
72% ukupne površine otoka; lijepe borove šume
najbolje su sačuvane na njegovoj sjeverozapadnoj
strani. Glavna naselja (Babino Polje, Prožura, Mara-
novići, Korita, Blato, Ropa, Govedari) leže u unu­
trašnjosti, uz obrađena polja; kao luke služe im naj­
bliže uvale na sjevernoj obali. U novije vrijeme, spu­
štanjem stanovnika prema moru i širenjem obalnih
naselja (Sobra, Polače, Kozarica, Poma), pored uzgoja
maslina, vinove loze i ljekovitog bilja, sve veću važnost
u privrednoj djelatnosti stanovništva dobiva ribarstvo.
Izvanredne prirodne ljepote (Nacionalni park s je­
zerom, 3010 ha), bogatstvo flore i faune, brojne plaže
(pješčane plaže Saplunare), lovišta riba (naročito oko
krajnjih rtova) i jastoga (duž južne obale) i važni
kulturnohistorijski spomenici čine Mljet veoma pri­
vlačnim boravištem turista i ljetnih gostiju, a i ciljem
sve većeg broja izletnika u turističkoj sezoni. Posljed­
njih godina izgrađena je uzdužna cesta (60 km) i
asfaltirana cesta od Polača do Velikog jezera, a uspo­
stavljena je i redovita brodska veza s Dubrovnikom.
Otok je povezan podmorskim električnim kabelom s
kopnom i otvoreni su prvi ugostiteljski objekti (hotel
na jezeru).
Blizu Babinih Kuća kod Velikog jezera otkri­
veni su tragovi naselja i grobovi iz ilirskog doba, a
na obližnjem vrhu Mali Gradac ima ostataka ilirskog
utvrđenja. U rimsko doba otok se spominje pod
imenom Melite. Njegove stanovnike, koji su stalno
napadali rimske brodove, pokorio je car August;
otok je poslije toga postao carski posjed. Arheoloških
nalaza iz rimskog doba ima na cijelom otoku, od
Pome (villa rustica) na sjeverozapadu do Žare i Pinje-
vaca na jugoistoku. S prelaza u rani srednji vijek
ističu se ruševine palače i starokršćanske bazilike u
41
Polačama. Oko 536—37 otok je ušao u sklop Istočno-
rimskog carstva. Kasnije je došao u vlast Neretljana,
a nakon toga je pripao oblasti Zahumlje. Iz tog raz­
doblja sačuvane su na području Babina Polja pred-
romaničke crkvice sv. Andrije i sv. Mihovila (s ple­
ternom ornamentikom; pregrađena u vrijeme gotike).
Veliki župan zahumski Desa poklanja 1151 cijeli
otok benediktincima (iz opatije Pulsano na Monte
Garganu u Apuliji), koji na otočiću u Velikom jezeru
podižu svoju opatiju i crkvu. Otada se na otoku širi
romanički stil građenja (crkve sv. Pankracija i sv.
Đurđa kod Babina Polja iz X III st.). Bosanski ban
Stjepan poklanja Mljet 1333 Dubrovačkoj republici;
od tog vremena otokom upravlja knez koji rezidira u
Babinu Polju. 1345 Mljet dobiva svoj statut. U raz­
doblju gotike sagrađeno je na otoku nekoliko crkava
(župna crkva u Babinu Polju, Sv. Trojica u Prožuri,
Sv. Vid u Koritima — sve iz XV si.), a s prelaza iz
gotike u renesansu je crkva Sv. Marija od brda
(iznad Maranovića). Profana arhitektura zastupana je
s nekoliko karakterističnih zgrada (kuća Petra Dabe-
lića u Zadubi ju s kasnogotičkim vratima, renesansni
dvor mljetskoga kneza u Babinu Polju, kuća porodice
Peš u Maranovićima iz X V III st., nekoliko baroknih
kuća iz XVII—X VIII st. u Koritima).
Prilazi do jezgre Nacionalnog parka, Velikog
jezera: sa sjevera iz luke Polače asfaltiranom cestom
do Pristaništa, odnosno do Babinih Kuća; s istoka
uz kanal Soline (1 km). Na ulazu u kanal s morske
strane stari kameni križ s ćirilskim natpisom, vjerojatno
iz druge polovine X III sr. Crkva nekadašnje bene­
diktinske opatije na otočiću ima karakteristike apu-
lijske romanike. Predvorje s visokim reljefima vjero­
jatno je građeno na prelazu X II u X III st. Ispred
njega je renesansni portik s grbom Gundulića iz
XV/XVI st. Iz istog su vremena obrambena kula s
puškarnicama iznad predvorja i sakristija. U vrijeme
baroka crkvi su prigrađene dvije bočne kapele s olta­
rima (oltarska slika »Vizija sv. Benedikta« vjerojatno
je rad Petra Matejevića-M attei iz 1701). U zvoniku
je uređen lapidarij. Stara samostanska zgrada s kla­
ustrom i prostranim podrumom na strani pristaništa
uklopljena je u XVI n. u renesansnu dvokatnu građevinu.
U to vrijeme samostanski kompleks je utvrđen (obram­
beni zidovi i kula u južnom uglu), pošto je 1572 Mljet
bio izložen napadu gusarskog brodovlja Ulič-Alije.
U mljetskom samostanu boravili su kao redovnici
dubrovački pisci Mavro Vetranović-Čavčić (1482—
1576), Basilij Gradić (umro 1585), Mavro Orbini
(umro 1614), Anzelmo Banduri (1671 — 1743) i Ignjat
Đurđević (1675— 1737) koji boravak na Mljetu opisuje
u spjevu »Suze Marunkove«. Crkva je restaurirana
1949, a već davno napušteni samostan preuređen je
1959—60 u hotel.
MOKOŠICA v. Rijeka Dubrovačka
MOLAT (8, D, 4; 11, A, 2), otok u Zadarskom
arhipelagu, jugoistočno od otoka Ista, od kojeg ga
dijeli tjesnac Zapuntel; 22,7 km2. U reljefu se ističu
dva uzdužna vapnenačka bila (najviši vrh Knižak
142 m), odvojena Zapuntelsko-brguljskom udolinom
(Zapuntelsko polje); Brguljski zaljev je u stvari njen
jugoistočni potopljeni dio. Manja poprečna udolina
(Molatsko polje) pruža se jugoistočnim dijelom otoka.
Otok je pretežno pod mladom šumom i grmljem.
Njegova uglavnom niska sjeveroistočna obala razve­
dena je brojnim uvalama (najveća Jazi); slabije je
razvedena strma, prema pučini otvorena jugozapadna
uvala. Pored mediteranske zemljoradnje, u privredi
otoka veće značenje ima stočarstvo (ovce) i ribarstvo.
Naselja Molat, Zapuntel i Brgulje smještena su u
unutrašnjosti otoka; uz njihove pristane razvili su se
obalni zaseoci.
Sredinom XI st. otok dolazi u posjed zadarskog
benediktinskog samostana sv. Krševana, od 1409 je
pod vlašću Venecije, koja ga daje u zakup pojedinim
zadarskim porodicama. Za vrijeme talijanskofašis-
tičke okupacije 1941—43 na Molatu je bio zloglasni
koncentracioni logor.
Izleti: O Silba (v.; morem 13 Nm). O Olib
(v.; morem 13 Nm). O Božava (v.; morem 4,3 Nm).
O Veli Rat (v.; morem 4,5 Nm).
MOLUNAT (23, B, 3), selo na obali Sutorine;
110 stan. Istoimeni poluotok zatvara s kopnom dvije
uvale: Donji (Veliki) Molunat na sjeverozapadu i
Gornji (Mali) Molunat na jugoistoku, djelomično
zaštićene otočićima Molunat (49 m) i Supetrić (6 m).
Molunat je lokalna luka za jugoistočni dio Konavala;
s Magistralom veže je cesta kojom saobraćaju i auto­
busi.
U blizini sela ima više prethistorijskih mogila,
a u selu dosta neistraženih ostataka rimske arhitek­
ture. Poluotočić je s kopnene strane zaštićen zidom
42
MOŠĆENICE
koji su 1468—71 izgradili Dubrovčani, da bi ovamo,
u slučaju opasnosti, sklanjali konavoske porodice.
Prigodom ronilačkih istraživanja u uvali Veliki Mo­
lunat 1958 izvađeni su iz mora dijelovi jednog broda,
oružje i razni predmeti, sada u Pomorskom muzeju u
Dubrovniku; vjerojatno se radi o jednom ruskom
brodu koji se ovdje potopio 1803, povlačeći se pred
francuskom flotom.
MORINJ (24, B, 1), selo i zaljev na sjeverozapad­
noj obali Boke Kotorske; oko 500 stan. Razvilo se u
udolini uz cestu prema Risnu. Sastoji se iz Gornjeg i
Donjeg Morinja. Ima autobusnu vezu s okolnim
naseljima u Boki Kotorskoj. — 1804 u Morinju je
počela djelovati prva osnovna škola u Boki Kotorskoj
s narodnim nastavnim jezikom. Crkva na obali podi­
gnuta je u X V st., a crkva u Gornjem Morinju u XVIII st.
Izleti: v. Risan
MORINJE KOD ŠIBENIKA v. Šibenik i Krapanj
MOŠĆENICE (5, AB, 2), selo u istočnoj Istri,
8 km južno od Lovrana, iznad Mošćeničke Drage,
na 180 m aps. vis.; 330stan. Zbog istaknutog položaja,
s kojeg se pruža jedinstven pogled na Kvarner, i zbog
svoje slikovite mediteranske arhitekture omiljeno izle­
tište. Od ceste Rijeka—Pula vodi odvojak do Mošće-
nica. Lijepo uređeno stepenište spaja gradić s prostra­
nom šljunčanom plažom u Mošćeničkoj Draži.
Pod današnjim imenom Mošćenice se spominju
od 1374, a bile su samostalna komuna u okviru kastav-
ske gospoštije. Sačuvale su karakter srednjovjekovnog
utvrđenog naselja s vijencem perifernih kuća kao
nekim bedemom, sa kvadratičnom kulom i gustim
spletom ulica. Na jedinim preostalim gradskim vra­
tima uklesan je habsburški grb i godina 1634, kad su
vjerojatno popravljana. Loggia pred tim vratima je
iz XVII st. Na glavnom trgu barokna crkva (u današ­
njem obliku iz 1780—90) s mramornim oltarima iz
X V III st. Na glavnom oltaru su kamene skulpture
padovanskog kipara J. Contierija (početak X V III st.).
Korske klupe i kamena plastika u crkvenom lapida­
riju potječu iz XVII st. — Nedaleko od mjesta su
crkvice: sv. Sebastijana iz 1501 i sv. Bartola iz 1628,
s karakterističnim trijemovima pred ulazom.
MOŠĆENIČKA DRAGA (4, A, 2), naselje na
istočnoj obali Istre uz cestu Pula—Rijeka, 7 km južno
od Lovrana; 416 stan. Razvilo se u uvali kojom za­
vršava suha dolina, duboko usječena u vapnenačke
padine Učke. Zbog blage klime (prosječna tempera­
tura januara 5,8°, jula 23,3°; prosječno godišnje 2230
sunčanih sati), 2 km duge šljunčane plaže, bujne
vegetacije i dobrih veza s Opatijom i Rijekom, ranije
malo ribarsko naselje razvilo se u značajno kupališno
mjesto i omiljeno boravište turista. Na obali pored
plaže uređen je i autokamp.
Izleti: O Mošćenice (v.; cestom 2 km). O Učka.
Pješačkim putem kroz zaseoke Vojvodići, Detani i
Trebišća do sela Učka (995 m), a odavde na vrh Učke
(1396 m). O Cestom prema sjeveru: Medveja (v.;
4 km), Lovran (v.; 7 km), Opatija (v.; 13 km).
MOTOVUN (2, C, 2), gradić u sjeverozapadnom
dijelu Istre, 21 km jugoistočno od Buja; 700 stan.
Leži na 277 tn visokom brežuljku koji dominira doli­
nom Mirne i Motovunskom šumom. U okolici se
proizvode kvalitetna vina (teran, malvazija) i razno voće.
Motovun je poznato izletište; autobusne veze s obal­
nim naseljima zapadne Istre.
Naselje se razvilo na mjestu prethistorijskog
kasteljera. U X i XI st. u posjedu je porečkog biskupa
i akvilejskog patrijarha, a od 1278 u posjedu Venecije.
Najstarija, središnja jezgra grada opasana je dobro
očuvanim bedemom iz X III/X IV st. koji danas
služi kao šetalište i s kojeg se pruža jedinstven pogled
na okolicu. Na južnoj padini brežuljka razvilo se
podgrađe, a na njegovom istočnom hrptu novije pred­
građe. Sva tri dijela grada povezana su sistemom
vanjskih i unutrašnjih fortifikacija s bedemima, ku­
lama i gradskim vratima, podignutim u vremenu od
XIV do XVII st. (romanički, gotički i renesansni
arhitektonski elementi). Na glavnom trgu je masivna
kula-zvonik iz X III st., do nje renesansna crkva,
sagrađena 1600 prema nacrtima venecijanskog arhi­
tekta A. Palladia. Renesansna loggia je iz XVII st.;
većina ostalih građevina pokazuje arhitektonske ob­
like XVI—XVIII st. — Nekoliko kilometara jugo­
zapadno od Motovuna, u grobljanskoj kapeli zaseoka
Rakotole, sačuvane su zidne slike iz XIV st., rad nepo­
znatog majstora iz kruga Giottovih sljedbenika.
MRKAN v. Cavtat
MRLJANE (13, B, 2), selo na otoku Pašman i,
jugoistočno od Neviđana; 316 stan. Sastoji se od ri
zaseoka (Mrljane, Cimera i Travica) koji leže na
dodiru plodne dolomitne zone i vapnenečkog bila,
a udaljeni su od mora 700—800 m.
Izleti: v. Pašman
MULINE v. Ugljan
MUO (24, B, 2), ribarsko naselje na jugozapad­
noj obali Kotorskog zaljeva; 730 stan. Leži uz cestu
Lepetane—Kotor. U toku ljeta tu se, u sklopu »Bo­
keljskih večeri«, priređuju »Ribarske noći«.
Kuće primorskog tipa uz obalu s karakteristič­
nim mandraćima i pontama potječu iz doba veneci­
janske vladavine. Crkva na brdu (iz X III st.) često
je pregrađivana. Crkva usred naselja građena je u
neobizantsko-romaničkom stilu (1864).
Izleti: v. Kotor
MURTER (11, D, 3), otok u sjeverozapadnom
dijelu šibenskog arhipelaga; 18,6 km2. Od kopnene
obale dijeli ga uski Murterski kanal. Na sjeveroza­
padu ima plodnih kvartarnih naslaga (prapor). Najviši
vrh je Raduč (125 m). Vapnenački dio otoka pokriven
je oskudnom vegetacijom. Pretežno strma jugozapadna
obala razvedena je manjim uvalama; za vrijeme bure
služi kao sidrište za male brodove uvala Koširina.
U uvali Slanica, koja je asfaltiranom cestom povezana
s Murterom, plaža, restaurant i kamp. Na sjevero­
istočnoj obali ima dobrih sidrišta i za veće brodove
(uvala jezera i luka Tijesno). Na sjeverozapadu otoka,
oko prapornog polja s brojnim bunarima, razvila su
se naselja M urter (s Hraminom) i Betina. Tijesno
leži na najužem dijelu Murterskog kanala; tu je preko
tjesnaca prebačen pokretni most, dug 37,5 m. Stanov­
nici se pretežno bave zemljoradnjom (masline, voće
i povrće) i stočarstvom (ispaša ovaca na Kornatima
i na kopnu). Najviše ribara ima u naseljima
Murter i jezera. Kroz Murter, Betinu i Tijesno pro­
lazi asfaltirana cesta koja se 4 km jugoistočno od
Pirovca sastaje s Magistralom.
Najstariji poznati stanovnici otoka bili su Iliri
(ostaci ilirsko-rimskog naselja Colentum kraj Betine).
M OTOVUN
U X III st. na otoku su dva naselja, Veliko selo(današ
nji M urter) i Jezera; Betina i Tijesno nastali su vjero­
jatno u doba turskih provala.
MURTER (11, D, 3), selo na sjeverozapadnom
dijelu istoimenog otoka, udaljeno od mora oko 700 m;
2130 stan. Leži podno Raduča (125m), na rubu plo­
dnog polja. U novije doba širi se duž puta prema uvali
Hramina na sjeveru. Cestom preko Betine i Tijesna
(pokretni most) povezan je s kopnom. Zapadno od
naselja, u uvali Slanica, plaža i kamp.
Naselje se najprije zvalo Veliko selo (od X III
st.) i Srimač (Srimac), a od 1715 upotrebljava se
sadašnje ime. — Srednjovjekovna crkva sv. Miho­
vila obnovljena je 1770 i proširena 1847 (skulpture
baroknog glavnog oltara izradili su 1779 Pio i Vicko
delPAcqua; na pobočnom oltaru gotička Madona). —
Iznad sela, na brežuljku VrŠina, crkvica sv. Roka iz
1760.
Izleti: O Betina (v.; cestom 2 km), Tijesno ( v . ;
cestom 9 km, pokretni most), do raskršća na Magistrali
(15 Am). Dalje Magistralom prema sjeveru do Pirovca
(v .; 19 km) i Vranskog jezera (v.; 32 km), prema jugu
do Vodica (v.; 23 km) i Šibenika ( v . ; 33 km). O Biograd
( v . ; morem 10,8 Nm). O Kornati ( v . ; morem 15 Nm).
NADIN v Zadar
NEČUJAM '14, D, 3), turističko naselje i izle­
tište na sjeveroistočnoj obali otoka Šolte, u prostra­
nom zaljevu Nečujam; sastoji se uglavnom od kućica
podignutih uz uvale s malim plažama. Nečujam,
koji ima brodsku vezu sa Splitom, služi kao sidrište
i za veće brodove; izložen je sjevernim vjetrovima.
U srednjem vijeku u Nečujmu se spominju solane.
U dnu uvale, na njenoj istočnoj strani, ima ostataka
rimskih zidova, a nedaleko od njih su ruševine gotičke
crkvice (XV st.). Uz crkvu je jednostavna kamena
kuća koja je nekad pripadala Dujmu Balistriliću, prija­
telju pjesnika Marka Marulića koji je u njoj boravio;
u kući je memorijalna zbirka posvećena Marku Maru-
liću, pred kućom spomen-stup podignut pjesniku
Petru Hektoroviću.
NEDIJA (Sveta Nedilja; 17, B, 2), naselje na
južnim padinama najvišeg vrha otoka Hvara (626 m);
oko 230 stan. Leži oko 12 km istočno od grada Hvara,
podalje od obale. Okolica je poznata po proizvodnji
vrlo kvalitetnih vina. Južno od naselja leži otočna
skupina Lukavci (ribolovno područje).
U župnoj crkvi su slike »Sv. Jerolim u pustinji«
(rad Baldassarea d'Anna), »Madona s djetetom i sv.
Augustinom« (venecijanska škola X VI/XVIII st.) i
»Raspeće« (Juraj Plančić, 1924). U blizini Nedije je
spilja s nalazima iz neolitika; augustincima je do
1796 služila kao eremitorij.
NEREZINE (7, A, 1), selo i mala luka na istočnoj
obali sjevernog dijela otoka Lošinja; 386 stan. Leže
uz istoimenu uvalu (Luka Nerezine), pored ceste
koja prolazi istočnim rubom otoka (od Osorskog
tjesnaca do Velikog Lošinja). Imaju autobusnu vezu
s većim naseljima Cresa i Lošinja. U posljednje vri­
jeme privlače znatan broj ljetnih gostiju i turista.
Imaju dosta zelenila, vodovod, ugodne plaže i ure­
đen autokamp.
Naselje se prvi put spominje u XIV st. Franje­
vački samostan s crkvom i klaustrom iz 1510 zadužbina
je osorske porodice Draža; renesansni zvonik je iz
1590. Oltarna pala u crkvi je rad Girolama da San-
tacroce, a slika »Bogorodica s djetetom«, nepoznatog
venecijanskog majstora, rađena je u XV st. U nerezin-
skom polju dobro je sačuvana kula iz XVI st. s grbom
porodice Draža.
Izleti: O Televrina (najviši vrh na otoku Lo­
šinju 588 m, pogled na istočnu obalu Istre i na otoke
Lošinj i Cres), pješački put kroz zaselak Kaštelani.
O Osor (v.; cestom 4 km). O Mali Lošinj (v.; cestom
16 km). O Punta Križa (v.; cestom 18 km, morem
6,5 Nm).
NEREŽIŠĆA (17, B, 1), najveće selo u unu­
trašnjosti otoka Brača; 720 stan. Leže na padinama i
podnožju Smiljnog brda, 10 Am južno od Supetra. U
selu je vinarski podrum kapaciteta 30 vagona i sirana.
Nerežišća su cestovno čvorište, kroz koje vode gotovo
sve autobusne linije na otoku, i polazna tačka za
izlet na Vidovu goru (778 m) s planinarskom kućom.
U poljima oko Nerežišća ima prethistorijskih
gomila. Uz starokršćansku crkvu sv. Tuđora (pre­
građenu u X II—X III st.), jugoistočno od sela, nađene
je rimskih fragmenata. Prelazu iz romanike u go­
tiku pripadaju crkvice sv. Jurja i sv. Nikole, a gotičke
su crkvice sv. Margarite i sv. Petra. Župna crkva,
koja se spominje u X III st., dobila je svoj današnji
izgled u X V III st. U njoj je oltarska pala, rad vene­
cijanskog slikara Carla Ridolfija (prva polovina XVII
43
st.). Na trgu usred mjesta je stup za barjak i reljef
mletačkog lava s natpisom iz 1545. Iz doba veneci­
janske vlasti očuvala se upravna palača i loggia; do
1828 Nerežišća su bila upravni centar Brača.
Izleti: O Supetar (v.; cestom 10 km). O Donji
Humac (cestom 2 km ); rimski mauzolej na brežuljku
zapadno od naselja, do njega predromanička crkvica
sv. Ilije; u selu ostatak romaničke crkve (romanička
zidna slika); uz cestu Donji Humac—Supetar pred­
romanička crkvica sv. Luke s urezanim crtežem
jedrenjaka (X I/X IIsr.). O Vidova gora (kolnim pu­
tem 8 km), najviši vrh Brača (778 m).
NEVIĐANE (13, B, 2), selo uz istoimenu uvalicu
na sjeveroistočnoj obali Pašmana; 581 stan. Stariji
dio naselja udaljen je od mora oko 300 m; lijepa plaža.
Naselje, koje se prvi put spominje 1067, nazvano
je po samostanu sv. Nevijane iz ranog srednjeg vijeka
(lokacija nepoznata). Teško je stradalo u Kandijskom
ratu (XVII st.) i od kuge (oko 1650). — Uz današnju
župnu crkvu (kraj XIX st.) stoji ruševna starija
crkva iz 1670. Na groblju su ruševine crkvice sagra­
đene 990 (obnovljene u XV st., poslije 1650 baroki-
zirane); iznad vrata gotički reljef sv. Mihovila iz
XV st. Zapadno od sela su ruševine crkvice sv. Mar­
tina iz IX/XI st. — Na brežuljku Binjak ostaci ilirske
gradine, a ispod brežuljka uz obalu, na položaju
Mirišće, tragovi ilirskog i rimskog naselja.
Izleti: v. Pašman
NIKOLA (2, B, 3), otočić, 400 m udaljen od
Poreča. Dijelom je pod gustom borovom šumom,
dijelom pod makijom. Obala je izvanredno prikladna
za sunčanje i kupanje (široke ploče, šljunčane plaže).
Na otočiću je turističko naselje Splendid.
Na otoku ima ostataka ilirske gradine. U V i
VI st. tu se naseljuju pustinjaci, a kasnije grčki monasi
osnivaju samostan sa crkvom sv. Anastazija; samostan
je ukinut 1769. Na mjestu samostana podignut je
1886 dvorac u toskanskom stilu (sada hotel). Okrugla
kula iz 1402 ide u red najstarijih sačuvanih svjeti­
onika na Jadranu.
NIN (11,B, 2), gradić u južnom dijelu Ninskog
zaljeva, 17 km sjeverozapadno od Zadra; 1823 stan.
Razvio se na niskom naplavnom poluotoku koji je
prokopavanjem kanala u XIV st. pretvoren u otočić;
s kopnom je spojen mostićima. Središte je poljopriv­
redne okolice (vinova loza, masline, smokve); ima
mediteransku klimu, a zimi je izložen jakoj buri. U
gradiću je solana i ciglana. Zbog plitkog mora kojim
je okružen, pristupačan je samo za manje brodove.
Ima autobusnu vezu sa Zadrom.
Područje Nina naseljeno je od prethistorijskih
vremena. U rimsko doba (Aenona) značajan je centar
antičke Liburnije i uživa municipalnu samoupravu.
Hrvatsko srednjovjekovno naselje spominje Konstan­
tin Porfirogenet (u X st.) pod imenom Nona. U doba
narodnih vladara Nin je središte župe i sjedište »hrvat­
skog biskupa«, čija se jurisdikcija protezala na čitav
teritorij Hrvatske. U Ninu borave hrvatski kraljevi
i tu se povremeno održavaju državni i crkveni sabori.
Od X II st. Nin priznaje vlast ugarsko-hrvatskih vla­
dara. 1328 stavlja se pod zaštitu Venecije (potvrda
privilegija 1329); pod njenom vlašću ostaje do 1797,
s prekidom 1358— 1409. — Od antičkog naselja na
otočiću uz obalu sačuvani su ostaci amfiteatra i fo­
ruma, na kome je stajao monumentalan hram iz I st.
U kasnijem razdoblju carstva hram je imao funkciju
Augusteuma, pa su vjerojatno u njemu bili smješteni
kipovi rimskih imperatora nađeni na forumu (danas
u Arheološkom muzeju u Zadru). U okolici je nađen
veći broj rimskih nadgrobnih spomenika, epigrafskih
44
fragmenata, nakita, predmeta od keramike i stakla.
Iz predromaničkog razdoblja je crkvica sv. Križa (vje­
rojatno iz XI st.) s tlocrtom u obliku križa i kupolom.
Ima ukrašeni kameni nadvratnik s uklesanim imenom
župana Godežava. Na forumu, pred rimskim hramom,
stajala je crkvica sv. Mihovila, iz koje potječe i natpis s
imenom kneza Branimira (druga polovina IX st.),
danas u crkvi sv. Križa. Uz istočna gradska vrata su
ruševine romaničke (nedavno rekonstruirane) crkve iz
X III—XIV st., koja je pripadala benediktinskom samo­
stanu, osnovanom u IX st. Današnja župna crkva sv.
Anzelma nalazi se na mjestu stare romaničko-gotičke
katedrale, od koje se sačuvala bočna kapela i reljefi
svetaca uzidani uz sjeverni portal. U njenoj riznici
čuvaju se relikvijari iz vremena oko 800. Na glavnom
oltaru bočne kapele je gotička skulptura »Madona s
djetetom«. Iz Nina potječe šesterostrana kamena
krstionica s natpisom koji spominje kneza Višeslava
(oko 800); čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških
spomenika u Splitu. Od srednjovjekovnog fortifikacio-
nog sistema sačuvani su dijelovi bedema s kulama i
dvoja gradska vrata. U mjesnoj Arheološkoj zbirci ču­
vaju se kameni fragmenti iz antike i srednjega vijeka. —
Nedaleko od Nina, uz cestu prema Zatonu, sačuvala se
predromanička crkvica sv. Nikole u Prahuljama iz XI st.,
podignuta na prethistorijskom humku. Ima trolisni
tlocrt i kupolu, iznad koje je u vrijeme ratovanja s
Turcima dograđena kula-izvidnica.
Izleti: O Privlaka (v.; cestom 7 km). O Cestom
prema Zadru: Zaton (v.; 3 km), Petrčane (v; 8 km),
Zadar (v.; 17 km). O Bokanjac (v.; cestom 19 km ;
lovni rezervat). O Vrsi (cestom 6 km): na poluotoku
sjeveroistočno od sela, ostaci ilirske gradine; na položaju
Jasenovo sjeverozapadno od sela, ostaci rimske villae
rusticae i romanička crkvica sv. Lovre; u Sutmijanu
sačuvani temelji trolisne predromaničke crkvice sv.
Tome. O Vir (v.; morem 6,5 Nm). O Povijana (v. ;
morem 8,6 Nm).
NOVA POVLJANA v. Povijana
NOVALJA (8, D, 2), naselje i luka u istoimenoj
uvali na sjevernom dijelu otoka Paga; 1879 stan.
Stanovnici se pretežno bave zemljoradnjom (vinogradi,
voće, povrće) i stočarstvom (ovce), a ribolov im je uglav­
nom sporedno zanimanje. Pješčana plaža pruža se ivi­
com zaklonjene uvale nedaleko od naselja: lijepe plaže
su i u uvalama Straško i Zrće. U blizini je borova
šumica. Brodska veza s Rijekom i Zadrom, cestovna s
gradom Pagom i Starom Novaljom.
Novalja se razvila na mjestu antičkog naselja Nova-
lia, luke rimskog grada Cisse (današnje Časke). U Pal-
čićevoj kući na Loži vide se ostaci rimskih zidova i
srednjovjekovne kule novaljskog kneza. Dobro je
sačuvan rimski podzemni vodovod (»Talijanova buža«),
izgrađen najkasnije u I st. U samom mjestu ima tragova
starokršćanskih bazilika i ostataka prostrane predromani­
čke crkve iz IX—X st. U Gaju, sjeverno od mjesta,
sačuvani su ostaci zidova i pod od mozaika jednobrodne
bazilike iz V st. Nešto dalje je antički kamenolom koji
pokazuje situaciju naglog prekida radova, vjerojatno
u VII st. U barokiziranoj crkvi Bogorodice je poliptih
iz XVI st., rad domaćeg majstora.
Izleti: O Stara Novalja (v.; cestom 5 km). O
Ćaska (v.; kolnim putem 2,5km). O Pag (v.; cestom 20
km). O Lun (v.; morem 11 Nm), odavde u Rab (v.;
4,5 Nm). O Veli Lošinj (v.; morem 17,5 Nm).
NOVI VINODOLSKI (Novi; 6, B, 1), gradić,
luka i ljetovalište, 9 km jugoistočno od Crikvenice;
2076 stan. Leži kod ušća Suhe Ričine, a sastoji se od
starijeg, zbijenog dijela na brežuljku i novijeg dijela
uz more, jugoistočno od luke, s kupalištem, turističkim
objektima, obalnim šetalištem i mnogim vilama. Pos­
ljednjih godina izgradnjom vikend-kuća i vila naselje
se širi i sjeverozapadno od luke, ispod Magistrale.
Slikoviti položaj, pješčana plaža (u uvali Lišanj) okru­
žena zelenilom, dobre autobusne i brodske veze s
glavnim obalnim centrima ‘doprinose intenzivnom
razvoju turizma posljednjih godina. Oko 2 km sjevero­
zapadno od starog dijela grada, prema rtu Tokal, na­
lazi se uređen turistički kamp i manje turističko na­
selje (Zagori).
O postojanju antičkog naselja na mjestu Novoga
Vinodolskog govore arheološki nalazi, među njima i
rimski grobovi od opeka (I—II st.). Čini se da je ru­
ševina Lopar (na kraju parka) ostatak rimskog utvr­
đenja. Jezgra današnjeg naselja je frankapanski kaštel
iz X III st. Kaštel s unutarnjim dvorištem i ugaonim
kulama imao je kvadratnu osnovu. U njemu je do­
nesen i redigiran 1288 čuveni, glagoljicom pisani,
»Vinodolski zakon«, važan spomenik starog hrvatskog
običajnog prava. Poslije restauracije u XIX st. malo se
sačuvalo od prvobitnog kaštela. Na glavnom trgu je
četverokatna kula Kvadrac. U jugozapadnom uglu
trga stajala je do 1890 velika okrugla kula, kasnije adap­
tirana za zgradu općine. Župna crkva sa sanktuarijem
iz 1520 barokizirana je u X V III st.; pred glavnim olta­
rom je grobnica modruškog biskupa Kristofora iz
1499, a na prvom pobočnom oltaru gotička drvena Ma-
dona iz XV st. U gotičkoj crkvici sv. Trojstva djelo­
mično su sačuvane zidne slike iz XV st. — Iznad luke
na Ospi su impozantne ruševine pavlinskog samostana
i crkve iz XV st. U Gradskom muzeju čuvaju se, pored
znatnog broja kulturnohistorijskih predmeta (pozla­
ćeni ranobarokni antependij), i narodne nošnje iz oko­
lice. — Novi Vinodolski je rodno mjesto pjesnika Ivana
Mažuranića (1814— 1890).
Izleti: O Magistralom na sjever: Selce (v.; 6
km), Crikvenica (v.; 9 km), Kraljevica (v.; 23 km),
Rijeka (v.; 46 km). O Magistralom na jug: Povile
(2 km), plaže, kamp i turističko naselje. Žrnovnica
(v.; 7 km), Klenovica (v.; 8 km), Senj (v.; 23 km).
O Cestom kroz Vinodol: Bribir (v.; 5 km).| 0 Vrbnik
(v.; morem 6,5 Nm), O Šilo (v.; morem '6,5 Nm).
O Baška (v.; morem 13 Nm).
NOVIGRAD (11, D, 2), luka i gradić na južnoj
obali Novigradskog mora, uz potopljeno ušće potoka
Draga; 800 stan. Najnoviji dio naselja je Obala. Srednja
januarska temperatura je 4,8°, a julska 24°C. Stanov­
nici se pored zemljoradnje (vinogradi, voće i dr.) bave
ribolovom i uzgajanjem školjkaša (dagnje). U mjestu
su male tvornice tekstila i ribljeg brašna. Novigrad ima
kupalište sa šljunčanom plažom i šumicom. Preko
Smilčića i Zemunika (ili Islama) Novigrad ima cestovnu
vezu sa Zadrom.
Spominje se od početka X III st. kao kastrum. Na
brdu iznad mjesta tvrđava iz X III st., koju su podigli
knezovi Gusići-Kurjakovići. U njoj su 1386—87 bile
zatočene Jelisava, udovica kralja Ludovika I Anžu-
vinca, i njena kći Marija, žena kralja Žigmunda; Jeli­
sava je tu i ubijena. 1409 Novigrad je pripao Veneciji.
— Djelomično se sačuvao sistem fortifikacija. U
predromaničkoj crkvi na groblju sačuvani su fragmenti
kamenih ploča s pleternom dekoracijom. — Župna crkva
sv. Martina u svom starijem dijelu, koji ima oblik tro­
lista, potječe vjerojatno iz starokršćanskog vremena.
Blizu nje, na lokalitetu Goričina, otkrivena je staro­
hrvatska nekropola. — U Pridragi kraj Novigrada vide
se ostaci predromaničke šesterolisne crkvice sa samo­
stanom, podignute na ruševinama rimske villaerusticae.
Izleti: O Obrovac (v.; brodom po rijeci Zrmanji
9 Nm). O Paklenica: Novigradskim morem, kroz
Novsko ždrilo do Starigrada-Paklenice (v.; 9 Nm).
O Pridraga (cestom 6 km) s ostacima predromaničke
crkvice sv. Mihovila (na mjestu rimske villae rusticae) i
crkvicom sv. Martina (apsida vjerojatno iz starokršćan­
skog doba). O Posedarje (v.; Novigradskim morem 3,3
Nm). O Smilčić (cestom 9 km) s ostacima naselja iz
mlađeg kamenog doba (bogato dekorirana keramika).
Košić (6 km od Smilčića); na Maklinovu Brdu ostaci
zgrada iz rimskog doba i nekropola iz ranog srednjeg
vijeka; u Begovači temelji rimske villae rusticae, sre­
dnjovjekovna crkvica s nekropolom; na Mastirinama
ostaci rimske villae rusticae, predromanička crkvica sa
6 apsida, ostaci samostana, starohrvatsko groblje; u
Dračama nekropola iz kasnoga, u Razbojinama iz ranoga
srednjeg vijeka.
NOVIGRAD (2, B, 2), gradić i luka na zapadnoj
obali Istre; oko 1480 stan. Leži na malom poluotoku
koji sa sjevera zatvara uvalu Mirne. U mjestu je tvornica
trikotaže. Asfaltiranom obalnom cestom Novigrad je
povezan sa svim većim lukama na zapadnoj obali Istre.
rumski grad Emona na širem području Novigrada
spominje se od VI st. pod imenom Neapolis (od V do VI
st. sjedište biskupije, ukinute 1831). Današnji Novigrad,
koji se u srednjem vijeku razvio na otočiću pred obalom
(u X V III st. spojen s kopnom), od 1270 je u sastavu
venecijanskih posjeda na Jadranu. 1687 opustošili su
ga Turci. — Grad je sačuvao srednjovjekovnu urbanu
strukturu s uskim krivudavim uličicama, malim trgovi­
ma i slikovitim ambijentima. Djelomično je sačuvan
sistem srednjovjekovnih fortifikacija sa dvije okrugle
kule. Bazilika sv. Pelagija iz V III st., temeljito pregra­
đena u XV i XVI st., ima ispod prezbiterija kasno-
romaničku kriptu; od prvobitne bazilike sačuvani
su brojni kameni fragmenti (dijelovi ciborija s fantas­
tičnim figurama životinja i dr.). Gradska loggia i neko­
liko drugih zgrada građeni su u stilu gotike. U kući
Urizzi smješten je lapidarij sa zbirkom antičkih i srednjo­
vjekovnih fragmenata. — Na poluotočiću Karpinjan,
sjeverno od Novigrada, kompleks dvorca s gospodarskim
zgradama iz 1760.
Izleti: Obalnom cestom na sjever: Umag (v.; 16
km)\ odavde cestom preko Buja do Portoroža (v.;
45 km). O Obalnom cestom na jug: Tar (v.; 7 km),
Poreč (v.; 16 km), Vrsar (v.; 25 km).
NJEGUŠI v. Lovćen
NJIVICE (6, A, 2), seoce i mala luka na zapadnoj
obali otoka Krka; 158 stan. Leži u uvali Beli Kamik, s
pješčanim žalom. Oko 2 km sjeveroistočno je Jezero,
iz kojeg se stanovnici Njivica snabdijevaju vodom.
Uvale Beli Kamik, Kijac, Blatna i Sepen pogodne su
za sportski ribolov. Njivice imaju cestovnu vezu s
obližnjim naseljima. Brodskim linijama povezane su
s Rijekom i s naseljima na zapadnoj obali otoka. —
U selu, koje je osnovano u XV st., nađeni su uz more
ostaci arhitekture iz rimskog doba.
Izleti: v. Malinska i Omišalj
OBROVAC (11, D, 1), gradić i luka u Bukovici,
na lijevoj obali rijeke Zrmanje; 531 stan. Leži u proši­
renju vapnenačkog kanjona, na mjestu gdje preko Z r­
manje vodi put u Zadar. U najnovije vrijeme podignuto
je u Obrovcu nekoliko industrijskih pogona. U blizini
su ležišta boksita. S prijevoja Mali Alan (1045 m), sje­
verno od Obrovca, pruža se izvanredno lijep pogled na
Ravne Kotare i zadarski arhipelag. Izvanredan utisak
ostavlja kanjon Zrmanje od Obrovca do njenog ušća u
Novigradsko more, s posve strmim obalama, ponekad
i do 200 m visokim. Oko 20 km sjeverozapadno od
Obrovca je nacionalni park Paklenica.
Oko 3 km jugozapadno od Obrovca, kraj Kruševa,
vide se ostaci ilirsko-rimskog središta Clambetae
(danas Cvijina gradina)', sačuvani su tragovi uličnih
pločnika, temelji hrama, ostaci termalnih uređaja,
brojni fragmenti natpisa i skulpture. Srednjovjekovni
Obrovac spominje se već u poveljama hrvatskih vla­
dara. Od X III do XV st. u posjedu je krbavskih knezova
Gusića-Kurjakovića, 1409 je pripao Veneciji, a 1527
osvojili su ga Turci. Venecija ga je ponovo osvojila
1684; u tim borbama značajnu je ulogu odigrao narodni
junak Stojan Janković. Na uzvisini iznad mjesta stoji
dobro očuvan stari grad iz X III st. Župna crkva ispod
gradine podignuta je poslije povlačenja Turaka, a
obnovljena u X V III st. U mjestu ima ostataka nekoliko
crkava iz XI i X II st. i templarskog samostana s crkvom
iz XIV st. (srušenog 1500). — Nedaleko od Obrovca,
uz obalu Zrmanje, ruševine su benediktinskog sa­
mostana iz XI st. Na strmim obalama kanjona Zrmanje
sačuvani su ostaci kula i utvrđenja koje su podigli Turci
za zaštitu Obrovca od napada uskočkih i venecijan­
skih brodova.
Izleti: O Paklenica, brodom niz Zrmanju, Novi­
gradskim morem kroz Novsko ždrilo do Starigrada-
-Paklenice (v.). O Novigrad (v.), brodom (9 Nm) niz
Zrmanju, Novigradskim morem. O Zrmanjom uzvodno
do Slapova (1 sat čamcem).
OKUKLJE (20, C, 3), luka u istoimenoj uvali na
sjevernoj obali otoka Mljeta, pristan unutrašnjih na­
selja Maranovići i Korita. Uz pristan su spremišta za
ribarski alat i za privremeni smještaj poljoprivrednih
proizvoda (vina, grožđa, ulja). Obale dobro zaštićenog
zaljeva pretežno su pod vegetacijom.
Izleti m orem : O Saplunara (v.; 8 Nm). O Prožura
(2,2 Nm) u pošumljenoj uvali. O Sobra (v.; 3,8 Nm).
OLIB (8, D, 3), nizak otok s istoimenim obalnim
naseljem u Zadarskom arhipelagu, istočno od Silbe;
25,6 km2sa 585 stan. Dug je 9,5 km i u središnjem dijelu
znatno sužen U400 m). Najviši su vrhovi Kalac (72
m) u južnom i Poljina (34 m) u sjevernom dijelu. Kratke
suhe doline svršavaju na obali malim uvalama. Na za­
padnoj obali najveća je uvala Luka Olib (jedino sidrište
i za veće brodove), a na istočnoj znatno plića uvala
Slatinica. Na otoku nema površinskih vodenih tokova ni
izvora. Bujnija vegetacija (šuma crnika) prevladava u
zapadnom, djelomično od bure zaštićenom dijelu, a
prostrani pašnjaci za ovce u istočnom i južnom dijelu.
Za ispašu ovaca stanovnicima služe susjedni otočići
(Planik i dr.). Glavni proizvodi Olibljana su vino, ulje i
sir. Jedino naselje na otoku je Olib, koji leži uz istoimenu
uvalu (Luka Olib).
Otok je naseljen već u rimsko doba. U X st. spo­
minje ga Konstantin Porfirogenet pod imenom Aloep.
Od 1409 Venecija ga daje u zakup pojedinim zadarskim
porodicama. — Župna crkva u naselju Olib je iz 1632
(obnovljena 1868); u župnom dvoru čuva se dvadesetak
glagoljskih kodeksa (iz XVI—XIX st.). Druga, starija
crkva obnovljena je 1586. Na ulazu u luku stoji kula
(»Kaštel«) iz XV II/X V III st. U uvali Banve ostaci
naselja iz rimskog doba (temelji zgrada) i ruševine tro-
brodne crkve sv. Pavla sa samostanom koji je napušten i
porušen oko 1200.
OMIŠ (14a, A, 1), gradić i luka 26 km jugoistočno
od Splita; 2170 stan. Leži na lijevoj obali ušća Cetine,
nedaleko od njene slikovite probojnice kroz vapnenački
greben. Prostrane pješčane plaže protežu se od Dugog
Rata (s tvornicom karbida i cijanamida) na zapadu do
Ravnica (s tvornicom cementa) na istoku. Pred niskom
45

OM IŠ, Sv. Petar u Priku
pješčanom obalom zapadno od Omiša pruža se oko 700
m široka pličina stvorena nanosima Cetine; promjen­
ljivih je dubina (prosječna dubina do 2 m). U uvali
Brzet, jugoistočno od Omiša, autokamp. Istočnim
dijelom omiškog primorja, između Ravnica i Vrulje,
u dužini od 18 km, pruža se niz uvala (ističu se Alala
luka, Velika luka, Lučica i Vojskovo) s pješčano-šljun-
čanim plažama. Omiš leži na Magistrali; s unutrašnjošću
ga povezuje cesta dolinom Cetine (preko Zadvarja).
Sjeverno od Omiša, u selu Zakučcu, hidroelektrana
»Split«.
Naseljen već u rimsko doba (Oneum), Omiš je u
srednjem vijeku utvrđeni grad. U X II i X III st.
gradom vladaju knezovi Kačići, a u XIV st. bribirski
knezovi Šubići. Kasnije Omiš mijenja gospodare; od
1444 je pod vlašću Venecije. Od srednjovjekovnih
utvrđenja sačuvana su južna gradska vrata s dijelom
zida, jugozapadna četverokutna kula (danas turistički
ured) na »Fošalu«, utvrđenje na litici iznad grada i
impozantne ruševine tvrđave Starigrad (Fortica) na
brdu iznad Omiša (311 m). Glavna ulica Omiša vodi
od južnih vrata prema Cetini, paralelno s »Fošalom«.
Na trgu je župna crkva iz XVII st. s lijepim portalom
(1621) i zvonikom; u njoj su dvije slike ravenskog
slikara Mattea Ingolija. U jednoj renesansnoj kući
nedaleko od crkve je mjesna muzejska zbirka (arheološki,
kulturnohistorijski i etnografski predmeti s područja
Omiša i susjednih Poljica). Na kraju glavne ulice je
crkvica sv. Duha iz XVI st.; na drvenom renesansnom
oltaru je slika »Silazak Duha svetoga« venecijanskog
slikara J. Palme ml. Kraj crkvice je toranj za sat ispod
kojega vode stepenice u gornji dio mjesta. Uz rijeku je
kuća porodice Radman sa zbirkom kamenih fragmenata
(antika, gotika, renesansa) i kulturnohistorijskih pred­
meta (X V III—XIX st.). Na desnoj obali Cetine je
lokalitet Priko sa predromaničkom crkvicom sv. Petra
(X st.) koja se spominje u ispravama narodnih vladara u
X i XI st.
Izleti: O Zadvarje—Gubavica. Cestom uz Cetinu,
kroz kanjon kod Omiša, pored hidroelektrane »Split«
u Zakučcu. 2 km uzvodno od Zadvarja, na Cetini,
vodopadi Velika (48 m) i Mala Gubavica (7 m). O Ma­
gistralom na zapad: Dugi Rat (v.); Sumpetar (v.)t
Krilo-Jesenice (v.). O Magistralom na istok: Kutleša
(v.), Dubci(\9 km), Brela (v.), Baška Voda (v.), Makarska
(v.; 37 km). O Izleti morem: Pučišća (v.; 6,5 Nm),
Postira (v.; 5 Nm), Supetar (v.; 7 Nm).
OMIŠALJ (6, A, 1), gradić i luka na zapadnoj
obali otoka Krka; 791 stan. Leži na 82 m visokom bre­
žuljku, na unutarnjem kraju Omišaljskog zaljeva,
odakle se pruža izvanredan vidik na prostran Riječki
zaljev s Opatijskom rivijerom, na strme obale Cresa i
obližnju nisku i razvedenu obalu Krka. Novi, obalni
dio Omišlja s hotelima i vilama povezan je sa starim,
centralnim dijelom putevima koji sa sjeverne strane vode
kroz šumu borova i čempresa, a sa zapadne kroz masli­
nike. S Kraljevicom je vezan trajektom Črišnjeva—Voz,
autobusne veze ima s naseljima na otoku, a brodske s
Rijekom. Prostrani i duboko uvučeni Omišaljski zaljev
izložen je samo sjeverozapadnim vjetrovima; sigurno
je sklonište i većim brodovima. Zapadna obala zaljeva
(na uskom poluotoku) pretežno je gola, strma i grebe-
nasta, a istočna niska i pošumljena.
U srednjem vijeku Omišalj je frankapanski kastrum
(castrum Muschulum). Njegova glavna kula, kvadratič-
nog oblika, stajala je na mjestu gdje je u drugoj polovini
XIX st. sagrađen župni dvor (glagoljski natpis). Uspo­
mena na nju sačuvala se u pjesmi »Turne moj lipi«,
koju je, prema legendi, sastavio posljednji krčki knez
Ivan Frankapan odlazeći u zatočeništvo u Veneciju.
— Omišalj je sačuvao srednjovjekovni urbani raspored.
Centar mjesta je prostrani trg sa župnom crkvom (spo­
46
minje se već 1213), trobrodnom romaničkom bazili­
kom na koju su, u XVI st., dograđeni kupola i kvadratični
kor; prozorsku ružu na pročelju izradio je majstor
Sinoga 1405. U crkvi ima fragmenata pleterne orna­
mentike (IX—X st.), glagoljskih natpisa, renesansni
rezbareni oltar i poliptih venecijanskog slikara Jacobella
del Fiore. Zvonik su 1536 sagradili domaći majstori.
S južne strane zvonika je loggia iz XVI st., a na istočnoj
strani trga crkva sv. Jelene iz 1470. Aleđu srednjo­
vjekovnim arhitektonskim spomenicima ističu se još
romanička crkva sv. Antuna, crkva sv. Ivana iz 1442,
ruševine kneževa dvora iz XIV—XV st. i gotička kuća
Panćirov. Na uzvisini iznad luke stoje ruševine sred­
njovjekovne utvrde Gradec. — U obližnoj uvali Sepen
nađeni su ostaci antičkog naselja (zidovi, mozaici,
grobovi), vjerojatno rimskog Fulfiniuma. Značajan su
spomenik ruševine trobrodne starokršćanske bazilike
iz V st. (Mira). Uz nju se u srednjem vijeku spominje
benediktinska glagoljaška opatija sv. Nikole. Nadgrobna
ploča posljednjeg opata, s glagoljskim natpisom iz 1471,
čuva se u sakristiji župne crkve, gdje je smješten i
lapidarij. — U okolici Omišlja sačuvala se jaka folklorna
tradicija. Svake godine 15. V III slavi se dan prvih plo­
dova, »Stomarina«; ispod obješenih svilenih rubaca
i voća izvode se pjesme i plesovi u živopisnim na­
rodnim nošnjama.
Izleti: O Cestom prema jugu otoka Krka: Malin-
ska (v . ; 13 km), Krk (v . ; 26 km), Punat (v.; 33 km),
Baška (v.; 45 km). O Voz (v . ; cestom 4 km), trajek­
tom do Črišnjeve na kopnu (v. Kraljevica).
OPATIJA (4, A, 1), turistički centar na sjevero­
zapadnoj obali Riječkog zaljeva, u podnožju Učke;
7974 stan. Srednja januarska temperatura 5,8°C,
srednja julska temperatura 23,3’C; godišnje ima 2230
sunčanih sati. Od sjeverozapadnih vjetrova Opatija je
zaštićena Učkom. Okolica i područje grada odlikuju se
bujnom vegetacijom (vazdazelenom i suptropskom).
Razvoj Opatije datira od kraja prve polovine XIX st.
Izgradnjom željezničke pruge Beč—T rst i odvojka za
Rijeku (1873), Opatija dobiva sve veće značenje; 1899
proglašena je klimatskim mjestom. Tada se počinju
izgrađivati hoteli i vile, uređuju se parkovi, ceste i
pristanište, gradi se šetalište uz more do Lovrana,
uvode se brodske linije s Rijekom i tramvaj od željez­
ničke stanice Matulji preko Opatije do Lovrana. U
razdoblju do 1914 Opatija je uglavnom zimovalište,
između dva rata stagnira, a u Jugoslaviji postaje središte
rivijere koja se proteže od Preluka do Alošćeničke Drage,
i najznačajniji centar ljetnog turizma. Pored tri velika
kupališta, mnogi opatijski hoteli i vile imaju vlastita
kupališta. U neposrednoj blizini, u Ičićima i Preluku,
uređeni su autokampovi. Turistima se pružaju najraz-
ličitije mogućnosti za razonodu; priredbe na ljetnoj
pozornici, međunarodne motociklističke trke na trkaćoj
stazi u Preluku (»Grand prix de l’Adriatique«), sportski
tereni, jedrenje, skijanje na vodi, sportski ribolov i dr.
Opatija je asfaltiranom cestom povezana s Rijekom,
Pulom (88 km) i preko ove s naseljima na zapadnoj
obali Istre, s Trstom (72 km), Ljubljanom (llO&m) i
Zagrebom (197 km), a Magistralom s cijelom jugoistoč­
nom obalom Jadrana. Željezničku vezu sa zaleđem ima
preko Matulja i preko Rijeke. Postoje mnoge lokalne
autobusne linije s Rijekom i ostalim naseljima opatijske
rivijere.
Na području Opatije postojalo je naselje već u an­
tičko doba (ostaci arhitekture). Današnje naselje raz­
vilo se uz nekadašnju opatiju (otuda mu ime), koja se
prvi put spominje 1453. Od kasnije porušenog komplek­
sa opatije sačuvala se jedino kapela sv. Jakova uz obalu
iz 1506, pregrađena 1774 i proširena 1937. Razvitak
moderne Opatije započinje 1844, kad je I. Scarpa dao
sagraditi klasicističku vilu »Angiolinu« u parku zasa­
đenom suptropskim biljkama. Hoteli i vile građeni su
pretežno u historijskim stilovima i nose biljeg kozmo­
politske arhitekture, karakteristične za evropska mon­
dena ljetovališta izgrađena krajem XIX i početkom XX
st. Park uz vilu »Angiolinu« (Park 1. maj) preuređen
je u botanički vrt suptropskog bilja; ističu se dvije
skupine cedrova, golemi mamutovac (Sequoia gigantea),
velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora) s cvje­
tovima veličine 20— 30 cm i grmovi japanskih kamelija
(Camellia japonica). Na hridi isturenoj u more je bron­
čana skulptura »Pozdrav moru« (rad Zvonka Cara,
1956), a u parku neobarokna kamena fontana, rad
Hansa Rathauskog (1889).
Izleti: O Obalnim putem na jug: Ičići (v.; 2
km), Ika (v.; 4 km), Lovran (v.; 6 km), Medveja (v.;
9 km), Mošćenička Draga (v.; 13 km). O Obalnim putem
na sjever: Volosko (v.; 2,5 km). O Šetnja do parkaVrutka
i vidikovaca Aurora i Carmen Sylva na obroncima Učke
iznad Opatije. O Veprinac (v.; 508 m, 1 sat hoda).
O Učka. Cestom do Matulja (5 km), zatim brdskom ces­
tom kroz Veprinac (13 km) do hotela na Učki (20 km);
odavde pješice do vrha (1396 m), pogled na Kvarner i
Istru. Od hotela cesta vodi u unutrašnjost Istre
(Pazin 55 km). O Magistralom na jug: Rijeka (v.;
13 km), Kraljevica (v.; 36 km), Crikvenica (v.; 50 km).
0 U Gorski Kotar: preko Rijeke (13 km), zatim cestom
Rijeka—Zagreb na Platak (38 km); v. i Risnjak.
OPRTALJ (2, C, 2), selo u Istri, 27 km istočno
od Buja; oko 380 stan. Leži na brežuljku visokom
380 m. — Izgrađen na mjestu prethistorijskog kasteljera,
Oprtalj je kontinuirano naseljen (rimski i srednjovje­
kovni arheološki nalazi). U srednjem vijeku u posjedu je
raznih feudalnih porodica, od 1209 akvilejskog patri­
jarha. 1420 potpao je pod Veneciju. Srednjovjekovni
fortifikacioni sistem očuvan je do danas, uglavnom u
sklopu kasnije izgrađenih objekata. Naselje je sačuvalo
srednjovjekovni raspored s uskim ulicama, malim trgovi­
ma i natkrivenim prolazima. Župna crkva (druga polo­
vina XV st., u XVII st. produžena i izvedeno novo
pročelje) ima mrežasti gotički svod. Oltarna slika rad je
imitatora V. i B. Carpaccia iz XVI st., a slika »Gospe
Ruzarija« M. Furlanetta (XVIII st.). Izvan gradskog
zida je renesansna gradska loggia iz XVI 1st. s lapidarijem
1 kapelas djelomično očuvanim zidnim slikama (XVI st.,
rad domaćeg majstora Antona s Padove). Ispod mjesta
je kapela sv. Marije Malene; dio zidnih slika izveo je
1471 majstor Klerigin iz Kopra u renesansnim oblici­
ma, dok su ostale slike rad drugog majstora, iz istog
vremena, koji je radio pod utjecajem gotičkih tradicija
istarskih slikarskih radionica. — Oko 1 km južno od
mjesta romanička kapela sv. Jelene sa sačuvanim
zidnim slikama (oko 1400), radom majstora Klerigina
st. iz Kopra. U kapeli sv. Silvestra, još južnije uz cestu,
sačuvale su se renesansne zidne slike anonimnog
majstora domaće slikarske škole.
OPUZEN (20, C, 1), gradić na lijevoj obali Ne­
retve, 12 km uzvodno od njena ušća; oko 1130 stan.
Desnom obalom Neretve prolazi željeznička pruga
Mostar—Gabela—Ploče. U okolici se gaji povrće i južno
voće (mandarine, smokve i dr.); poljoprivredno dobro i
tvornica za preradu voća i povrća imaju značajnu
ulogu u snabdijevanju turističkih centara obalnog
pojasa od Splita do Dubrovnika. Ribolov u Neretvi i
u kanalima i jezerima delte.
Na mjestu današnjeg Opuzena u XIV st. bio je trg
Dubrovačke republike (spaljen 1472), od kraja XV st.
tvrđava Koš, a od 1685 venecijanska utvrda Fort
Opus (otud današnje ime) u obliku peterokrake zvije­
zde; njeni ostaci se vide u istočnom dijelu mjesta. U
predvorju zgrade bivše općine lapidarij s fragmentima
skulptura i natpisa nađenim na području antičke
Narone (danas Vid). U neoklasicističkoj župnoj crkvi
barokna slika venecijanske škole iz 1752. Zanimljiv
arhitektonski objekt je kuća porodice Oman (XVIII—
XIX st.), ograđena visokim zidom. Rodna kuća narod­
nog heroja Stjepana-Steve Filipovića, koga su nje­
mački fašisti objesili u Valjevu 1942, obilježena je spo-
men-pločom. — Južno od Opuzena je selo Podgradina.
Na brdu ostaci srednjovjekovnog grada Brštanika
koji je 1373 podigao bosanski kralj Tvrtko I; porušili
su ga Turci u XV st., obnovili kasnije Venecijanci
i Austrija (1878).
Izleti: O Magistralom na sjever: Komin (v.; 4
km), Ploče (v.; 14 km), Baćinsko jezero (v.). O Metković
v.; cestom 10 km). O Klek-Neum (v.; Magistralom
16 km).
ORAHOVAC (24, B, 1), dvojno naselje (Donji i
Gornji Orahovac) na sjeveroistočnoj obali Kotorskog
zaljeva; 350 stan. Razvio se djelomično uz cestu Pe­
rast—Dobrota. Ima autobusnu vezu s naseljima
Boke Kotorske.
Jednobrodna crkvica sv. Đorđa ima freske iz
XV/XVI st. Narteks i zvonik su iz kasnijeg vremena.
— Između Orahovca i Perasta je Dražin Rt. U njemu
je kula Baje Pivljanina, opjevanog crnogorskog junaka
koji je poginuo u borbi s Turcima blizu Cetinja 1685.
Izleti: v. Kotor i Risan
ORA AC (20, E, 3), selo 8 km sjeverozapadno od
Dubrovnika; 461 stan. Leži iznad Magistrale u pod­
nožju Vračeva brda (442 m) i Golog brda (298 m) koji
ga Štite od hladnih vjetrova sa sjevera. Ispod sela, na
obali Koločepskog kanala, kupalište s lijepim žalom i
pristanište za manje brodove. Od sela, koje ima izvorsku
vodu, do mora vodi put kroz borovu šumicu.
Potok koji dijeli Orašac od zaseoka Poljice bio
je do 1399 granica između dubrovačkih i bosanskih
posjeda. Nad selom je ljetnikovac (iz 1700) austrijskog
rezidenta u Dubrovniku Filippa Saponara, sagrađen u
obliku kule. Do njega je bivši mali dominikanski
samostan (iz 1690) s crkvicom. Osim župne crkve, sa­
građene 1827 na mjestu manje crkvice iz XV st., u
Orašcu i Poljicama ima niz kapela, od kojih su neke
vrlo stare. Ispod sela, na rubu visokih hridina nad
obalom, stoje ruševine monumentalnog dvorca »Arapovo«
u kojem je prema predaji boravio firentinski gonfalo­
nier Pietro Soderini kad je 1512, zbog uspostave vlasti
Medicejaca, napustio Firencu.
Izleti: O Magistralom na sjever: Trsleno (v.;
3 km), Slano (v.; 19 km). O Magistralom na jug:
Zaton (v.; 5 km). Rijeka Dubrovačka (v.), Dubrovnik
(v.; 26 km). O Izleti morem: Koločep (v.; 1,6 Nm),
Lopud (v.; 3,6 Nm).
OREBIĆ (19, B, 1), gradić i najpoznatije turističko
mjesto na Pelješcu; 560 stan. Leži na južnoj obali
poluotoka, pri istočnom ulazu u Pelješki kanal. Vapne-
nački vrhovi Sv. Ilija (961 m) i Vižanjica (443 m) zašti­
ćuju ga djelomično od bure. Prosječna temperatura
januara 9,1°, jula 26,5°. Okolica se ističe bujnom medi­
teranskom vegetacijom (borovi, bademi, agrumi,
narovi). Među plažama se izdvaja uvala Trstenica.
Orcbić ima dobre brodske veze, a s gradom Korčulom
uspostavljen je trajekt S ostalim naseljima na poluo­
toku povezuje ga cesta, koja se kod sela Đunta Doli
spaja s Magistralom.
Mjesto, nekad značajni pomorski centar, nosi od
XVI st. ime po bakarskoj kapetanskoj porodici Orebić;
ranije se zvalo Trstenica i bilo je sjedište kneza pod
dubrovačkom upravo i (1343— 1806). — Kamene
gomile i utvrđenja (.na brežuljku Grudi, na brdu
Vižanjici, lokaliteti Stine i Blace) potječu iz prethistorij­
skog doba. Otkriveni su i tragovi rimskog naselja
(ostaci villae rusticae, grobovi). U baroknoj crkvici
uzidan je iznad vrata zatvorenog trijema starokršćanski
mramorni reljef. U mjestu je Pomorski muzej (u zgradi
bivše općine). Dva kilometra zapadno od mjesta je
gotičko-renesansni franjevački samostan (XV st.).
Samostansku crkvu gradili su domaći majstori; na
glavnom portalu je reljef Madone, rad nepoznatog
sljedbenika Mina da Fiesole, a u crkvi reljef Madone od
Nikole Firentinca. Pred crkvom je kasnogotički pa­
viljon. — U brdu iznad samostana je gotička, u doba
baroka obnovljena crkva Gospe od Karmena. Uz nju
su antički sarkofazi i nekoliko prastarih, golemih čem­
presa, a nešto podalje barokna loggia i ruševine dvorca
trsteničkog kneza.
Izleti: O Obalnim putem prema zapadu; Kučište
(v.; 6 km), Viganj (v.; 8 km), O Karmen (Karmine).
Putem (2 km) do crkvice sa samostanom (178 m);
vidikovac. Odavde na najviši vrh Pelješca, Sv. Ilija
(961 m, planinarsko sklonište). O Korčula (v.; trajek­
tom 2 Nm). O Badija (v.; morem 2 Nm).
ORJEN v. Hercegnovi i Risan
OSKORUŠNO v. Trpanj
OSOR (8, B, 2), naselje i pristan na jugozapadnoj
strani otoka Cresa; oko 100 stan. Leži na prevlaci koja
je spajala otok Cres s Lošinjem; preko uskog prokopanog
dijela izgrađen je pokretni most. Od antičkog doba do
XV st. Osor je glavni gradski centar Cresa i Lošinja, pa
je po njemu i nazvan čitav cresko-lošinjski otočni niz
(Osorski otoci). Pojavom većih brodova plitka osorska
luka gubi svoje nekadašnje značenje. Obalni je pojas
pretežno pošumljen; autokamp. Brodskim i autobusnim
linijama Osor je povezan s većim naseljima Cresa i
Lošinja.
Područje Osora naseljeno je još od prethistorijskih
vremena (ilirske gradine, nekropole). U rimsko doba
Osor (Apsoros) je municipij i istaknut trgovinski cen­
tar na putu koji je kroz Osorski tjesnac vodio od luka
sjevernog Jadrana prema Dalmaciji. Poslije propasti
Rimskog carstva Osor je u sklopu bizantskog temata; od
VI st. je sjedište biskupije. 841 spalili su ga Saraceni,
u X st. priznaje vlast hrvatskih vladara, od god. 1000
je pod Venecijom, 1105 potvrđuje mu ugarsko-hrvatski
kralj Koloman privilegije. Od 1409 ulazi u sastav vene­
cijanskih posjeda na Jadranu. U toku XV i XVI st. #
postepeno propada uslijed otvaranja novih pomorskih
putova i epidemija kuge i malarije. — Od antičkog
47
naselja sačuvani su brojni ostaci (gradski zid od tjesnaca
do uvale Bijar, temelji hrama i javnih zgrada s mozaici­
ma, villae rusticae, natpisi, grobovi). Na današnjem
groblju sačuvani su ostaci starokršćanskog katedralnog
kompleksa (dvojna bazilika, martirij, baptisterij) koji
je izgrađen u vrijeme osnivanja biskupije. Kraj ulaza u
mjesto su ruševine benediktinske opatije s trobrodnom
romaničkom bazilikom sv. Petra iz XI st. Razdoblju
romanike pripadaju i crkve sv. Marka i sv. Katarine.
Na glavnom trgu je katedrala iz XV st. (ranorenesansni
arhitektonski ukrasi, portal lombardijskog tipa) sa
sanktuarijem i zvonikom (majstor Gallo s Krka) iz
XVII st. Barokni glavni oltar je iz XVII st., a oltarne slike
su radovi nepoznatih venecijanskih slikara XVI—XVIII
st. U riznici katedrale čuva se drvena gotička skulptura
iz XV st., zlatni i srebrni liturgijski pribor iz XIV—
X V III st., a u kaptolskom arhivu iluminirani kodeksi iz
XV st. U srednjovjekovnoj gradskoj vijećnici na trgu
smješten je danas gradski muzej s lapidarijem. Nedaleko
od nje je bivši biskupski (danas župni) dvor iz XV st. U
dvorištu je mnogo starija cisterna ukrašena motivima
pleterne dekoracije. Iz XV st. je crkva sv. Gaudencija
s gotičkim šiljastim svodom (ostaci zidnih slika, drvena
gotička skulptura iz XV st.). U uvali Bijar, uz gotičku
crkvicu iz 1414, ruševine su samostana koji su potkraj
XV st. podigli franjevci-glagoljaši. — Na rtu u uvali
Sonte je crkva sv. Platona iz predromaničkog razdoblja,
s bogatom pleternom dekoracijom.
Izleti: O Cestom na jug: Nerezine (v.; 4 km).
M ali Lošinj (v.; 20 km), Veli Lošinj (v.; 24 km). O Ce­
stom na sjever: Vransko jezero (v.), Cres (v.; 33 km).
OSTROVICA v. Zadar
OŠJAK v. Velaluka
OTOČAC v. Senj
OTOK v. Badija
OTOK ŽIVOTA v. Ston
PAG (8, D, 2; 11, B, 1), otok u sjevernodalma-
tinskoj otočnoj skupini; obuhvaća površinu od 284,5
km2, a ima ukupno 8568 stan. Veća su naselja na otoku
Pag, Novalja i Lun. Jugozapadna obala otoka je niska,
a sjeveroistočna strma i visoka; na njoj su Paški zaljev
(s velikom uvalom Ćaska) i zaljev Stara Novalja. Klima
je mediteranska. Na otoku nema površinskih vodenih
tokova; kod Metajne, Novalje i gradića Paga pojavljuju
se izvori. Najveći dio otoka je kamenjar; manje površine
zauzima makija. U dolinama i poljima (Novaljsko,
Kolansko, Povljansko, Vlašićko i Dinjiško) uzgaja se
vinova loza, povrće i voće. Područje poluotoka Luna
velikim dijelom je pod maslinicima. Na otoku je razvi­
jeno i ovčarstvo (paški sir). Glavna naselja na otoku
spojena su cestom koja je od Paga asfaltirana; nado-
vezuje se preko Miškovića (trajekt), Miletića i Barača
na Magistralu kod Posedarja.
Pag je u prethistoriji bio naseljen ilirskim Libur-
nima (ostaci utvrđenja i nekropola kraj Kolana, u
Mihovilju kraj Novalje, u Dabovom i Vidasovom
kantu). Najkasnije u početku I st. podižu Rimljani
na otoku sistem fortifikacija za obranu od ilirskih ple­
mena: veliki kastrum Cissa (Ćaska), lučki kastrum
Novalia (Novalja) i manja utvrđenja Košljun kraj
Novalje, Košljun iznad Novaljskog polja, Svetojašnica
na krševitom rtu Zaglav. Osim ovih utvrđenja, bilo je
većih rimskih naselja (Pagus) i manjih naselja (sačuvani
ostaci zgrada u Tovarnelama kraj Luna, u Novaljskom
polju Brbonovica i Lešandrovica i dr.). Slaveni su rano
naselili otok; njihovo glavno naselje poslije doseljenja
je Keša (današnja Novalja). Kralj Petar Krešimir IV
darovao je (1071) sjeverni dio otoka rapskoj crkvi;
južni dio otoka pripao je Zadru. U toku srednjeg vijeka
Pag je poprište čestih sukoba između Rabljana i Za­
drana. Potkraj X II st., poslije propasti Keše, vodeću
ulogu na otoku preuzima grad Pag. 1409— 1797 Pag
je pod vlašću Venecije, a poslije toga dijeli sudbinu
ostale Dalmacije u sklopu Austrije. Poslije njemačko-
-talijanske agresije na Jugoslaviju aprila 1941 okupirale
su ga talijanske trupe, a kasnije je bio pod njemačkom
okupacijom. Definitivno je oslobođen 5. IV 1945.
PAG (8, E, 3), gradić, luka i ekonomsko središte
otoka Paga; 2334 stan. Leži na jugoistočnoj obali
istoimenog zaljeva, na području gdje ovaj prelazi
u plitko slano jezero (Paške solane). U samom mjestu
je sirana (paški sir), vinarski podrum (kvalitetno vino
žutika), solana, mlin za mljevenje soli. Prosječna go­
dišnja proizvodnja soli dostiže 18 000 t. Nedaleko od
mjesta je duga plitka pješčana plaža. Pag ima brodsku
vezu s Karlobagom i Rijekom, a cestom je spojen sa
svim većim naseljima na otoku. Trajekt povezuje Pag
s Karlobagom. — Čipkarska zadruga organizira u
kućnoj radinosti proizvodnju čuvene paške čipke.
48
Antički Pagus nalazio se na položaju napuštenog
Staroga grada, oko 3 km južnije od današnjeg mjesta.
Srednjovjekovnom naselju dao je Bela IV 1244 status
slobodnog kraljevskog grada kao nagradu za pomoć
pruženu u suzbijanju najezde Tatara. Poslije pobune
protiv Zadra (1311) Pag dobiva djelomičnu autonomiju,
a Ludovik I priznaje mu 1376 potpunu autonomiju i
izjednačuje ga s ostalim dalmatinskim gradovima. Od
1409 Pag je pod Venecijom. Gradski statut potvrđen
je 1433. — U Starom gradu sačuvani su dijelovi srednjo­
vjekovnog bedema i nekadašnja romaničko-gotička
župna crkva iz XIV st. Uz nju su ruševine franjevačkog
samostana iz 1589. — 1443 započela je izgradnja dana­
šnjeg Paga s pravilnim rasporedom ulica, središnjim
trgom i jednom glavnom longitudinalnom ulicom.
Vjerojatno je takav plan inspiriran od Jurja Dalmatinca,
kome se pripisuju i gradnja Kneževa dvora u gotičkim
oblicima i planovi za nedovršenu biskupsku palaču
s lijepim portalom. Župna crkva (gradnja započeta
1443) je trobrodna bazilika u kojoj se miješaju elementi
romanike, gotike i rane renesanse. Najve&i broj građan­
skih kuća potječe iz XVI i XVII st. Iz razdoblja rene­
sanse su benediktinska crkva i crkva sv. Jurja.
Izleti: O Novalja (v.; cestom 20 km), Stara No­
valja (v.; cestom 25 km). O Cestom prema Magi­
strali: Dinjiška (v.; 13 km), Miškovići (20 km), trajekt
do Miletića na kopnu. O Metajna (v.; morem 5
Nm), Ćaska (v.; morem 8,7 Nm). O Karlobag (v.;
trajektom 8,5 Nm).
PAKLENI OTOCI v. Hvar
PAKLENICA v. Starigrad-Paklenica
PAKOŠTANE (11, D, 3), selo i luka 6 km jugo­
istočno od Biograda, na uskoj prevlaci koja odvaja
Vransko jezero od mora; 1639 stan. Leže pored Magi­
strale. Otočićima Veli Školj, Mali Školj i Sv. Justina
luka je zaštićena od južnih i jugozapadnih vjetrova.
Blizu sela je pješčana plaža, uređeni kamp i odmaralište
francuskog kluba »Mćditerranće«.
Na više mjesta ima ostataka antičkog naselja (Blan-
dona?); ispod groblja, uz more, otkopani su dijelovi
temelja rimske villae rusticae, a u moru, između
kopna i otočića u luci, vide se ostaci rimskog lukobrana.
Jedan odvojak rimskog vodovoda, koji je vodio od Vrane
do Zadra, skretao je prema Pakoštanima.
Izleti: v. Biograd
PALAGRUŽA (VI, D, 5), mala skupina otoka
(Palagruža, Mala Palagruža, Kamik od Tramuntane,
Kamik od Oštra i Galijula), hridi i grebena između
Lastova i talijanske obale; kamenite obale otoka teško
su pristupačne. Glavni otok Palagruža (s kojeg ima
nalaza iz kamenog doba) strmo se izdiže iz mora; na
najvišem vrhu (91 m) je svjetionik; uvale Stara
Vlaka (na sjeverozapadu) i Žalo (na jugu) skloništa su
za ribarske brodiće. More oko Palagruže ubraja se
u ribom najbogatija područja Jadranskog mora. Južne
obale Palagruže i Galijule imaju mala pješčana žala.
Osim svjetioničara, drugih stanovnika na otocima nema.
PAŠMAN (11, C, 3; 13, B, 2), otok u Zadarskom
arhipelagu, jugoistočno od otoka Ugljana, od kojeg
je odijeljen uskim, 1883 prokopanim prolazom Ždre-
lac; 56,9 km2, 3761 stan. Od kopna ga odvaja Pašmanski
kanal. Na zapadu je građen od krednih vapnenaca,
a na istoku od dolomita s manjom zonom plodnih
praporastih naslaga. Najviši vrh na otoku je Bokolj
(274 m). Vapnenačka zona otoka djelomično je pod
makijom, dolomitska i praporasta zona pod vinogradima
i povrtnjacima. Strma zapadna vapnenačka obala raz­
vedena je brojnim, od bure zaštićenim uvalama (naročito
na jugoistočnom kraju). Duž slabije razvedene i po-
ložitije istočne obale nižu se sva otočna naselja: Tkon,
Kraj, Pašman, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj,
i Ždrelac. Stanovništvo se pretežno bavi zemljoradnjom
(masline, vinova loza, povrće), stočarstvom (ovce) i,
u manjoj mjeri, ribarstvom.
Otok je naseljen u kontinuitetu od prethistorije
(ilirski grobovi i ostaci gradina; arheološki nalazi iz
rimskog doba na području mjesta Pašmana, Neviđana
i Banja). Uz uvalu sv. Ante, na jugozapadnoj obali
otoka, predromanička jednobrodna crkvica. Od 1050
otok je bio posjed biogradske biskupije, a od 1126 za­
darske nadbiskupije. U vrijeme turskih provala na
njemu su se naselili prebjezi s kopna.
PAŠM AN (13, B, 2), naselje i mala luka na sje­
veroistočnoj obali istoimenog otoka; 480 stan. Leži
na poluotočiću ispred kojega je otok Babac u Pašman-
skom kanalu. — S područja sela ima nalaza iz rimskog
doba. U dokumentima se naselje prvi put spominje
1067 pod nazivom Postimana. Župna crkva sagrađena
je u ranom srednjem vijeku; početkom X V III st.
dograđen je brod, a prvobitna crkva pretvorena u
prezbiterij; zvonik je iz 1750. U crkvi se nalaze dva
kasnogotička procesionalna križa i oltarna slika C.
Medo vica. U Malom Pašmanu, zapadno od Pašmana,
sačuvana je srednjovjekovna jednobrodna crkva sv.
Roka.
Izleti: O Tkon (v.; morem 3 Nm). O Uz obalu
morem prema sjeveru: Neviđane (v.; 3 Nm), Dobro-
poljana (v.; 3,4 Nm).
PAZ (2, D, 2), selo u istočnoj Istri, 17 km sje­
veroistočno od Pazina, na cesti Pazin—Opatija; 70
stan. U njemu su ostaci srednjovjekovnog kaštela, nekad
u posjedu porodice Walterstein. U barokiziranoj crkvi
kasnogotička kamena kustodija iz 1496, u kapeli sv.
Vida na groblju kasnogotičke zidne slike koje je, prema
glagoljskom natpisu, izradio majstor Albert 1461.
PAZIN (2, C, 3), gradić u središnjem dijelu
Istre, na 242 m aps. vis.; 3004 stan. Stari dio grada
razvio se uz rub ponora Jama (Fojba), u koji ponire
Pazinski potok; na strmoj stijeni (120 ni) iznad ponora
stoji Kaštel. Noviji dio grada izgrađen je u ravnici.
Pazin je dugo vremena bio samo trgovinsko središte
poljoprivredne okolice (žito, vino, voće). U najnovije
vrijeme razvija se industrija (tvornica tekstila, trikotaže,
prerada plastičnih masa, obrada ukrasnog kamena).
U okolici ima lovišta na divljač. Asfaltiranom cestom
Pazin je povezan s naseljima na zapadnoj istarskoj
obali. Leži na željezničkoj pruzi Divača—Pula.
Prvi put se spominje u ispravi cara Otona II iz
983, na osnovu koje kaštel dolazi u posjed porečke
biskupije. U X II st. drži ga Majnard od Schwarzen-
burga, osnivač pazinske grofovije, 1248 prelazi u ruke
Goričkih grofova, a 1374 nasljeđuju ga Habsburgovci
i daju kao feud raznim porodicama, od kojih je posljed­
nja bila (od 1766) porodica Montecuccoli; 1571 krvavo
je ugušena buna oko 2000 pazinskih seljaka protiv
feudalnih gospodara. 1825— 1861 Pazin je admini­
strativni centar Istre; 1899 otvorena je u gradu prva
hrvatska gimnazija u Istri. U toku Drugoga svjetskog
rata teško je stradao od bombardiranja (1943). Oslo­
bođen je 6. V 1945. — Kaštel, vjerojatno iz IX st.,
dobio je današnji oblik u X III—XVI st.; najsačuvaniji
je srednjovjekovni kaštel u Istri. Četiri masivna trakta
grupirana su oko centralnog dvorišta; na glavnoj fasadi
iznad vrata su grbovi njegovih gospodara. U Kaštelu
je smješten Narodni muzej Pazinštine s odjelima za
historiju, etnografiju i Narodnooslobodilačku borbu.
Ispod Kaštela grupiraju se kuće iz XV—XVII st.
Župna crkva iz 1266, s gotičkim sanktuarijem, dograđe-
nim 1441, proširena je i barokizirana u X V III st.;
odvojeni zvonik građen je 1705. Zidove i svod sanktu-
arija prekrivaju gotičke zidne slike (XV st.), rad južno-
tirolskog majstora. Crkveni muzej ima zbirku slika,
skulptura, predmeta umjetničkog zanata i glagoljskih
rukopisa. Franjevački samostan s crkvom građen je
1463—77; na glavnom oltaru je poliptih, rad Girolama
da Santacroce (1536). U gradu ima više spomenika
vezanih za događaje iz Narodnooslobodilačke borbe;
spomenik na glavnom trgu je rad D. Džamonje. —
Vladimir Nazor opisao je u svojim »Krvavim danima«
mučenje istarskih rodoljuba u tamnicama Kaštela,
a sam Kaštel opisao je i Jules Verne u romanu »Matija
Sandore«.
Izleti: O Beram (v.; cestom 5 km). O Sveti
Petar u Šumi (cestom 17 km); benediktinski, a kasnije
pavlinski samostan građen u romaničkom stilu (klaustar
pregrađen u doba renesanse), s baroknom crkvom iz
X VIII st. O Žminj (v.; cestom 14 km). O Poreč (v.;
cestom 32 km). O Rovinj (v.; cestom 46 km), uz Limski
zaljev. O Motovun (v.; cestom 18 km).
PELJEŠAC (17, D, 2; 20, BC, 2), poluotok u
južnoj Dalmaciji, između Neretvanskog kanala i Kanala
Malog Stona na sjeveroistoku, a Pelješkog i Mljetskog
kanala na jugozapadu. Poslije Istre, najveći poluotok
na jugoslavenskoj obali. Od Stonske prevlake do rta
Lovišća na sjeverozapadu dug je 65 km. Vapnenačka
bila pružaju se duž obala, a između njih, po sredini
otoka, prostire se vinorodna Župa. Najviši vrh je
Zmijino brdo (Sv. Ilija, 961 m). Sjeveroistočna obala
poluotoka, izložena buri, hladnija je i suša od jugoza­
padne, koja je zbog juga toplija i vlažnija. U Orebiću
je prosječna temperatura januara 9,1°C, a jula 26°,5°C.
Sjeverna područja su pod borovim šumama i maki­
jom; u južnim dijelovima uspijevaju i naranče. Vodeni
tokovi su rijetki i kratki. Naselja su pretežno u unu­
trašnjosti. Stanovnici se bave najviše vinogradarstvom
(proizvodnja dingača, vinarski podrumi u Potomju
i Stonu), stočarstvom i ribarstvom (tvornica za konzer­
viranje ribe u Trpnju). Znatnu privrednu važnost ima
dobivanje soli (Stonske solane) i uzgoj školjkaša.
Područje između Vignja i Orebića na južnoj obali po­
luotoka najljepši je dio Pelješca. Cesta duž Pelješca
povezuje njegova naselja s Magistralom; brodske
veze iz Orebića idu prema Dubrovniku i prema Splitu.
Trajekti: Orebić—Korčula i Trpanj—Ploče.
Poluotok je u prethistorijsko doba bio naseljen
Ilirima (gomile i ostaci gradine iznad sela Podvlaštice
kod Orebića, sitniji nalazi iz Kućišta, okolice Janjine
i sa Stonske prevlake). Prisutnost grčkih kolonista
potvrđuju nalazi fragmenata grčke keramike i novca
(Viganj). Brojniji su nalazi iz rimskog doba (Orebić,
Viganj, uvala Sutvid, Lovišće, Trpanj, Žuljana, Ston,
okolica Janjine). Plinije Stariji naziva Pelješac Rhatanae
Chersonesus (odatle srednjovjekovni nazivi Art, Rat,
Stonski rat), a naselje na mjestu današnjeg Stona nosi
naziv Pardua (Stamnes). Nakon propasti Zapadno-
rimskog carstva, Pelješac drže Bizant, oko IX st.
Neretljani, zatim zahumska kneževina, a 1333— 1808
Dubrovačka republika. — Starokršćanski period i
predromanika ostavili su nešto više arhitektonskih tragova
u Stonu (Sv. Martin, Sv. Petar, Gospa od Lužina, Sv.
Mandaljena, Sv. Mihovil sa zidnim slikama), Janjini
(Sv. Juraj) i Ponikvama. Iz kasnog srednjeg vijeka
su stećci u Stonu, Osobljavi i Potomju, i gotički fra­
njevački samostani u Stonu i Orebiću, dok su stonska
utvrđenja, jedan od najvećih starih utvrđenih kom­
pleksa na istočnoj obali Jadrana, izgrađivana 1333— 1613.
Ekonomski prosperitet Pelješca počevši od XVII st.
vezan je za intenzivni razvoj pelješkog brodarstva.
Taj prosperitet našao je odraza i u znatnoj građevnoj
aktivnosti, u prvom redu na južnoj obali poluotoka
(kapetanske kuće i barokne crkve u Orebiću, Vignju
i Kućištu).
PERAST (24, B, 1), gradić i mala luka u Boki
Kotorskoj, nasuprot tjesnacu Verige; oko 500 stan.
Leži na unutrašnjoj sporednoj obalnoj cesti i na pri-
stranku Ilijina brda (873 m). Pred Perastom su otočići
Gospa od Škrpjela (s pristanom) i Sv. Đorđe.
Pod imenom Parestum grad se spominje od 1326.
S Kotorom dijeli zajedničku sudbinu do kraja XVI
st., a onda postaje samostalna komuna. T urci ga
nisu nikad uspjeli zauzeti, iako su držali cijelu sjevernu
Boku. Brodogradilište postoji u gradu od 1367, a od XVI
st. i privatna pomorska škola. U pomorsku školu
kapetana Marka Martinovića (1663— 1716) poslao je
na izobrazbu Petar Veliki 1698 sedamnaest mladića
iz Rusije. Ekonomski prosperitet Perasta trajao je
stotinjak godina. U tom razdoblju grad dobiva svoju
urbanističku i arhitektonsku fizionomiju (retardirani
renesansni oblici stapaju se s baroknim elementima),
a u tom periodu djeluje i nekoliko istaknutih Peraštana:
kartograf Jadrana Antun Grubaš, kondotijer Vicko
Bujović, lučki inženjer u Rusiji Matija Melada, slikar
Tripo Kokolja i admiral Matija Zmajević. — Gradić
je danas kao cjelina konzervatorski zaštićen. Uz obalu
i u ulicama paralelnim s obalom, do kojih vode skali-
nate, nižu se palače peraških porodica Balovića (XVIII
st.), Mazarovića (XVII st.), Bašića (s uzidanim relje­
fom »Navještenje« iz 1507), Viskovića (venecijanska
kasna renesansa, 1687; u predvorju grčki nadgrobni
spomenik, u salonu zbirka oružja i porodičnih portreta),
Smecchia (1760). U palači Vicka Bujovića (dovršio
1693 Giovanni Fonta), s terasom iznad trijema, smje­
štene su zbirke Zavičajnog muzeja. U zgradi stare
»Nautike« (pomorske škole) čuva se ratna zastava ruske
flote koju je M. Zmajeviću poklonio Petar Veliki.
Franjevački samostan (sa crkvom sv. Antuna) osnovan
je 1574. Župna crkva sv. Nikole podignuta je u XV
st.; današnji svoj izgled dobila je u XVII st. (obnov­
ljena 1898). Zvonik venecijanskog tipa građen je u
doba baroka. U riznici crkve čuva se, pored ostalog,
bogata zbirka crkvene odjeće i raznih srebrnih
predmeta (među njima i votivni reljef s prikazom bitke
Peraštana s Turcima 1654). U južnom dijelu grada
stoji osmerokutni zvonik (visok 55 m), građen za novu
župnu crkvu čija gradnja je potkraj XVII st. započeta,
a onda napuštena. Uz zvonik je crkva Ružarija, mauzolej
biskupa Andrije Zmajevića. Pored nje je palača Zma-
PERAST, Palača Bujović
49

(26 km), Titograd (58 km).
vapnenačkom brežuljku zapadno od Čepićkog polja;
300 stan. Leži oko 10 km jugoistočno od Pazina.
vjerojatno u V st., tu je osnovana biskupija na čijem
se području sve do XVI st. održao staroslavenski jezik
u liturgiji; biskupija je ukinuta 1788. — U srednjem
vijeku Pićan je opasan bedemom koji je većim dijelom
jevića (»Biskupija«), s baroknim portalom i stubištem;
u ruševnoj zgradi još se vide zidne slike s pejzažima
(rad T. Kokolje). Na brdu iznad grada (lijep pogled
na Boku Kotorsku) venecijanska tvrđava (XVII st.)
i crkvica sv. Ane s freskom T. Kokolje. — Na otočiću
Sv. Đorde je zgrada benediktinske opatije koja se spo­
minje od 1166. Rušena i pljačkana u više navrata,
stradala od potresa 1667, obnovljena je 1914. Drugi
otočić, Gospa od Škrpjela, nastao je nasipavanjem.
Gradnja crkve je započeta 1630; crkva je 1720—25
proširena i nadsvedena kupolom. Oltar su 1796 klesali A.
i G. Cappellano iz Genove; kipovi na njemu rad su
Francesca Gaia iz Venecije, a slika »Bogorodica« djelo je
domaćeg slikara iz XV st., Lovra Marinova Dobričevića.
U kupoli su slike sa scenama iz Bogorodičina života
(genoveski anonimni slikar X VIII st.), a zidove i strop
prekriva 68 slika na platnu (starozavjetni proroci i
sibile, scene iz Bogorodičina i Kristova života), djelo
domaćeg baroknog slikara Tripa Kokolje. Između
dviju zona slika u crkvenom brodu ima oko 2500 srebrnih
pločica, na kojima su većinom prikazane scene iz
pomorskog života Perasta.
Izleti: v. Kotor i Risan
PEROJ (2, C, 4), selo u južnoj Istri, oko 12 km
sjeverozapadno od Pule; 500 stan. Ima cestovnu vezu
s Vodnjanom, Fažanom i Pulom.
Nedaleko od Peroja otkopano je više rimskih
grobova (V st.). Poslije epidemije kuge u X y i i XVII
st. selo je opustjelo. 1645 u njemu se naselilo 15 po­
rodica iz Crne Gore; većina današnjih stanovnika Peroja
potomci su ovih doseljenika koji su zadržali svoj govor
i neke običaje. Crkva sv. Stjepana je ranoromanička
građevina (fragmenti romaničkih fresaka iz X III st.).
Crkva posvećena sv. Spiridonu ima ikone iz XVI—
X V III st. Oko 3 km sjeverozapadno od Peroja je crkva
sv. Foške (romaničke zidne slike u dva sloja, donji
vjerojatno iz XI st., gornji iz X III st.).
PETRČANE (11, B, 2), selo i mala luka na obali
istoimene uvale, 11 km sjeverozapadno od Zadra;
612 stan. Dijeli se na Gornje i Donje Petrčane. Plaža s
borovom šumom. Do sela se stiže odvojkom od ceste
Zadar—Nin.
U području sela imali su posjede zadarski samo­
stani sv. Krševana i Platona. Jugoistočno od sela, uz
obalu, sačuvala se nekadašnja crkva sv. Bartula (XII
—X III st.) s romaničkim stilskim karakteristikama i
masivnim zvonikom na pročelju, kasnije pretvorena
u stambenu zgradu (»Kulina«). Na zidovima ostaci
zidnih slika.
Izleti: O Zaton (v.; cestom 6 km), Nin (v.; ce-
ttom 8 km). O Zadar (v.; cestom 13 km). O Ugljan
(v.; morem 4,2 Nm), Lukoran (v.; morem 4,5 Nm),
Preko (v.; morem 6,5 Nm).
PETROVAC (Petrovac n a m o ru ; 25, AB, 1),
mjesto, mala luka i uvala jugoistočno od Budve; oko
530 stan. Vrlo povoljna klima, prostrane pješčane
plaže uz borovu šumu i maslinike, izvorska voda. Uz
plaže nekoliko manjih pećina. Brodske veze s Dubrov­
nikom i Ulcinjem, autobusne s Cetinjem i Titogradom.
Naselje se razvilo uz venecijansku tvrđavu Castel
Lastua (Kaštel Lastva, do 1919 naziv čitavog naselja).
U masliniku iza crkve sv. Ilije tragovi rimske villae
rusticae (fragmenti mozaika, vjerojatno iz II st.).
Izleti: O Magistralom na sjever: Sveti Stefan
(v .; 9 km), Boreti (16 km), odvaja se cesta prema
Cetinju, Budva (v.; 19 km). O Cestom prema jugu:
Sutomore (v.; 17 km), Bar (v.; 25 km), Ulcinj (v.; 60
50
km). O Magistralom u unutrašnjost: Virpazar
PIĆAN (2, D, 3), gradić u srednjoj Istri, na
U rimsko doba naselje se zvalo Petina. Vrlo rano,
sačuvan; gradska vrata su iz XIV—XV st. Stara
katedrala je u X V III st. temeljito pregrađena i oprem­
ljena novim baroknim inventarom. Slika na glavnom
oltaru rad je V. Metzingera. Na groblju izvan gradskih
bedema je romanička crkvica sa zidnim slikama iz
prve polovine XV st.
PIRAN (1, A, 1), grad i luka u Istri, na južnom
ulazu u Tršćanski zaljev; 5472 stan. Sastoji se od
starijeg dijela (na poluotoku), koji obuhvaća Rtič (Pun­
ta) i Marčanu sa lukom, i novijeg, industrijskog dijela
duž ceste prema Portorožu. Ima brodogradilište i
srednju pomorsku školu. Tipičan mediteranski grad
s uskim ulicama i glavnim trgom u neposrednoj blizini
luke, Piran je i vrlo posjećeno ljetovalište; od nekoliko
njegovih kupališta ističe se ono u Fijesu (1 km od
Pirana), gdje je i malo slatkovodno jezero, odijeljeno
od mora 10 m širokim pojasom. U Piranu i okolici
ima nekoliko kampova i hotela, velik broj odmarališta.
U Strunjanu, 3 km istočno od Pirana, je uzgajalište
kamenica. Piran ima česte autobusne veze s Trstom,
Ljubljanom, Zagrebom, Beogradom, Pulom, Rijekom
i drugim gradovima u unutrašnjosti, redovne brodske
veze s Trstom i s većim gradovima na jugoslavenskoj
obali.
Naseljen već u predrimsko i rimsko doba, Piran
se u srednjem vijeku razvija u znatan pomorski i trgo­
vački grad, koji se dugo odupire prevlasti Venecije.
Pod njezinom vlašću bio je 1283— 1797, pod Austrijom
do 1918, pod Italijom do 1943. Stari dio Pirana (Punta
i Mariana) ima uske ulice i brojne gotičke i barokne
zgrade. Čitav taj urbanistički kompleks bio je s kopnene
strane opasan zidom sa kulama (XV st.); od cijele
dužine zida (oko 2 km) sačuvalo se, poslije rušenja
u X VIII i XIX st., oko 300 m. Centar Pirana je Tarti-
nijev trg. T u je: palača gradske općine (iz 1879; u
veži nekoliko fragmenata srednjovjekovne plastike),
klasicistička crkva sv. Petra (1818; u njoj »Madona«,
rad Tizianove škole), rodna kuća čuvenog talijanskog
violinista i kompozitora Giuseppea Tartinija, 1692—
1770), gotička »Venecijanska palača« (oko 1450) i palača
suda građena u toskanskom stilu. U sredini trga je
Tartinijev spomenik (1896, rad venecijanskog kipara
Antonia dal Zotto). Gradska vrata (Porta Marciana,
1553), s ostacima obrambene kule (na početku ulice
Marciana), dio su nekadašnjih pristanišnih utvrda.
Na istočnoj obali (Prešernovo nabrežje) Tartinijevo
kazalište, na sjevernoj (Cankarjevo nabrežje) Gradski
muzej (lapidarij, arheološki odjel, zbirka oružja, Tarti-
nijeva soba, zbirka dokumenata koji se odnose na hi­
storiju grada, zbirke slika i statua lokalnog karaktera);
u istoj zgradi je biblioteka i arhiv. Na brežuljku iznad
grada župna crkva koja je svoj današnji oblik dobila
1637; potječe iz god. 1317. Uz crkvu je zvonik (Giacomo
de’Nodari, 1607—08), sličan kampanilu Sv. Marka u
Veneciji i osmerokutni baptisterij iz 1637 (raspelo
iz XIV st., krstionica je adaptirani rimski sarkofag).
Uz Cestu 9. korpusa je crkva Marije Pomoćnice iz
XVIII st. (slike F. Fontebassa, G. B. Tiepola). U
istočnom dijelu grada je minoritski samostan iz 1301
(kasnije obnavljan) s klaustrom iz XVI st. i crkvom
(slike, renesansni baldahin, rezbarena propovjedaonica
iz XV sr.). Nešto dalje je crkva Marije Snježne (slike
venecijanske škole). Na Prvomajskom trgu velika ba­
rokna cisterna (iz 1776), iz koje su se nekad stanovnici
PERAST, Gospa od Škrpjela i Sv. Đorde
grada snabdijevali vodom. U Obzidnoj ulici su gradska
vrata (Porta Delfin, 1483).
Izleti: v. Portorož i Koper
PIROVAC (14, A, 1), selo i luka u Šibenskom
primorju, na sjeveroistočnoj obali Pirovačkog zaljeva;
1570 stan. Leži uz Magistralu, u niskom kraju kojim
dominira uzvisina Sv. Marko (65 m). Obradivo tlo
je uglavnom pod vinogradima, a širi priobalni pojas
sjeverozapadno od sela pod šumom. U blizini su
brojne uvalice (Stinica, Vrulje, Vrilo, Makirina) s
lijepim plažama. Autokamp i motel. Uz sjeveroistočnu
obalu Pirovačkog zaljeva izbija nekoliko izvora. Pirovac
ima česte autobusne i rjeđe brodske veze sa Šibenikom
i Zadrom.
Od 1298, kada se prvi put spominje, zvao se Zlosela;
današnje ime dobio je između dva svjetska rata. U
ranom srednjem vijeku je posjed bribirskih knezova
šubića, od 1298 šibenske biskupije i pojedinih šibenskih
plemićkih porodica. U XVII st. dio stanovništva povu­
kao se pred turskom opasnošću na otok Murter. —
U selu je djelomično sačuvan obrambeni zid koji je
oko 1505 dao podići Petar Draganić. Župna crkva sv.
Jurja iz 1506 barokizirana je u X VIII st. U kapeli
porodice Draganić-Vrančić na groblju gotički sarkofag
s reljefom koji su 1447 izradili Andrija Budčić iz Ši­
benika i Lorenzo Pincino iz Venecije. — Na otočiću
Sv. Stjepan (Sustipanac) ispred sela nađeni su predmeti
iz rimskog doba; tu su i ruševine franjevačkog samo­
stana (iz 1511), koji je napušten 1807.
PISAK (14 a, B, l), selo, pristan i uvala u istočnom
dijelu omiškog primorja uz Magistralu; 183 stan. Za
bure uvala služi kao zaklonište manjim brodovima,
šljunčana plaža, autobusna (u sezoni i brodska) veza
sa Splitom i Makarskom.
PLAT v. Cavtat
PLATAK v. Rijeka
PLAVNIK (5, C, 3), nenaseljen otok pred istoč­
nom obalom otoka Cresa, od kojeg ga rastavlja uski
kanal Krušija; ima 9,2 km2, najviši vrh 194
m. Slabo razvedena obala strma je na sjevernoj i sje­
veroistočnoj strani. Prevladava kamenjar; samo mje­
stimično je obrastao makijom.
PLITVIČKA JEZERA (27), 16 međusobno po­
vezanih jezera između Male Kapele i Plješevice u
Lici. Dijele se na gornja (Prošćansko jezero, Ciginovac,
Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir,
Galovac, Milino jezero, Jezerce, Burgeti i Kozjak) i
donja jezera (Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i
Novakovića Brod). Najviše je Prošćansko jezero (639
tu), a najniže Novakovića Brod (503 m). Gornja jezera,
okružena bujnom Šumom i međusobno povezana broj­
nim vodopadima, leže u dolomitnoj udolini, a manja
i plića donja jezera, oko kojih ima samo rijetkog žbunja
tisovine, u vapnencima. Glavnu količinu vode Plitvička
jezera dobivaju iz Bijele i Crne rijeke, koje se južno
od Prošćanskog jezera spajaju u jedan tok. Vode jezera
slijevaju se, poslije vodopada Sastavci na donjim jezerima
u rijeku Koranu; u nju se slijeva i Potok Plitvice padajući
s visine od 76 m. Gornja jezera odijeljena su jedno od
drugoga dolomitnim pregradama, koje stvaranjem sedre
rastu u visinu i širinu praveći sedrene barijere. Sedra
nastaje uglavnom na mjestima gdje voda pada s neke
visine, inkrustacijom alga i mahovina kalcijevim karbo­
natom. Donja jezera nastala su urušavanjem svodova
nad podzemnim šupljinama kroz koje se gubila voda
gornjih jezera. U vrletnim stijenama uz jezera i uz
Koranu ima 14 spilja u vapnencu i 6 spilja u sedri
(šupijar a, Golubnjača, Mračnjača, Velika pećina i dr.).
Klima je planinska, s prosječnom godišnjom tempera­
turom od 8°— 10°C i godišnjom količinom oborina
od 1200— 1400 mm. Temperatura vode u ProŠćanskom
jezeru i Kozjaku penje se ljeti do 24°C. Snijega ima
od novembra do kraja marta; jezera su zaleđena u
decembru i januaru. — Plitvička jezera bogata su
pastrvama i rakovima. Zbog svoje jedinstvene prirodne
ljepote proglašena su Nacionalnim parkom, koji obuhvaća
19.200 ha, od toga 13.000 ha pod šumom. Najpovoljnije
vrijeme za boravak na Plitvičkim jezerima iesu tri
ljetna mjeseca. Ribolov i lov na rakove omogućen je
samo na određenim mjestima, uz posebnu dozvolu
uprave Nacionalnog parka.
Prilazi P litvičkim jezerim a: Od Zagreba:
željeznicom preko Karlovca i Oštarija do Vrhovina
(167 km) i dalje cestom od Vrhovina do jezera (31
km) ; Unskom prugom preko Sunje do Bihaća (179
km) i dalje cestom od Bihaća do jezera (32 km);
asfaltiranom cestom od Zagreba preko Karlovca
i Slunja do Plitvičkih jezera (139 km). — Od R i­
jeke: željeznicom preko Gorskog Kotara, Ogulina
i Oštarija do Vrhovina (190 km) i dalje cestom od
Vrhovina do Plitvičkih jezera (31 km); Magistralom
do Senja (254 km); odande cestom preko Vratnika na
Velebitu i Vrhovina do jezera 90 km. — Od Splita:
željeznicom preko Knina i Gospića do Vrhovina (257
km) i dalje cestom od Vrhovina do Plitvičkih jezera
(31 km); Unskom prugom preko Knina do Bihaća
(214 km) i dalje cestom od Bihaća do Plitvičkih jezera
(32 km) ; cestom preko Knina do Plitvica (269 km). —
Od Zadra: Magistralom preko Karlobaga (202 km);
Magistralom do Novskog ždrila pa preko Obrovca,
Malog Alana i Titove Korenice do jezera (167 km).
Pješački planinarski putovi: od željezničke stanice Ja-
vomik na pruzi Oštarije—Vrhovine do Labudovca;
do željezničke stanice Rudopolje iznad Babinog Po­
toka Gornjeg do Labudovca (3—4 sata hoda).
PLOČE (20, B, 1), gradić i luka na obali Neret­
vanskog kanala, 5 km sjeverno od ušća Neretve, 23 km
zapadno od Metkovića; oko 3210 stan. Željeznička pruga
povezuje Ploče preko Metkovića i Mostara sa Saraje­
vom. Trajekt do Trpnja na Pelješcu. Ribolov u Neretvi
i njenoj delti. — Izgradnja modernih lučkih instalacija
počela je 1937, stambenih i poslovnih zgrada 1946, a
željezničke pruge 1940.
Izleti: O Magistralom na sjever: Baćinsko
jezero(y.\ 3,5 km), Gradac (v.; 14 km). O Cestom prema
Sarajevu: Komin (v.; 10 km), Opuzen (v.; km), M et­
ković (v.; 23 km), Hutovo blato (v.). O Trpanj (v.; tra­
jektom 7,5 Nm).
PLOMIN (5, A, 2), selo u srednjem dijelu istočne
obale Istre; oko 180 stan. Leži na brežuljku (148 m
aps. vis.) iznad Plominskog zaljeva i naselja Plomin
Luka (s okolnim zaseocima oko 310 stan.). S Vidikovca,
udaljenog 2,5 km od Plomina (motel), pruža se pogled
na Plominski zaljev (dug 3,4 km, širok 200—300 m, s
njegovim strmim obalama, bistrom vodom, neobičnim
plavetnilom) i na otok Cres. Plomin ima cestovnu vezu
s Labinom, Pulom, Pazinom, Opatijom i Rijekom.
Razvio se na mjestu starog ilirsko-rimskog naselja
Flanona. U toku srednjeg vijeka bio je pod vlašću
akvilejskog patrijarha, od 1420 pod vlašću Venecije.
Djelomično je sačuvan srednjovjekovni bedem (X III—
XIV st.), relativno je dobro očuvan sistem fortifikacija
iz XVI—XVII st. Na južnom zidu romaničke crkve
sv. Jurja Starog je glagoljski natpis iz X I—X II st.,
jedan od najstarijih glagoljskih spomenika Istre. Žup­
na crkva sv. Jurja (iz 1474) ima renesansni drveni
oltar i renesansne rezbarene korske klupe.
Izleti: O Motel »Vidikovac« na rtu Mašnjak
(247 m, cestom 2,5 km), panorama. O Labin (v.; cestom
14 km), Rabac (v.; cestom 20 km). O Mošćenička
Draga (v.; cestom 20 km).
PODACA (20, B, 1), selo u gornjem Makarskom
primorju; 158 stan. Leži podalje od obale, na podnožju
brda, i tek se u novije vrijeme razvija i u obalnom pojasu.
Okolne obale imaju lijepe plaže.
Po rasporedu i načinu gradnje kamenih seoskih kuća
(s otvorima na luk u prizemlju) najkarakterističnije je
podbiokovsko naselje. Sred sela je crkva sv. Ivana iz
X II—X III st., a do nje barokna župna crkva iz X V III
st., otoužena grobljem na kojem se nalazi i jedan orna-
mentirani stećak. Na litici pri ulazu u selo s južne strane
strši okrugla kula s ostacima zida, građena u XVII
st. za obranu od Turaka.
Izleti: v. Gradac
PODGORA (17, D, 1), selo i luka u Makarskom
primorju, jugoistočno od Makarske; 1261 stan. Sastoji
se od niza zaselaka oko stare ceste, u podnožju Biokova i
uz more. Nakon potresa od 1962 napušten je znatan
broj starih kuća u podnožju Bioko va, a nove se izgra­
đuju u obalnom području. U selu su brojna vrela pitke
vode i ljekovito slano vrelo Klokun. Stanovnici se bave
uzgajanjem vinove loze, maslina i voća, love ribu ili
se zapošljavaju u pomorstvu. U najnovije vrijeme Pod­
gora je stvorila i potrebne uvjete za ljepši boravak gos­
tiju i turista. Ima brodsku i autobusnu vezu sa Splitom i
Makarskom.
U srednjem vijeku Podgora je u vlasti Neretljana
(od IX st.), zatim u sklopu Hrvatske (do XIV st.) i
Zahumlja, a nakon pada Hercegovine (1483) dolazi pod
vlast Turaka. Stanovnici Podgore i susjednih sela
pružili su 1807, na nagovor ruskog admirala Senjavina,
otpor francuskim trupama, a kad je taj otpor bio slomljen,
dio stanovništva morao je, da bi izbjegao represalije,
preći na otoke. U Narodnooslobodilačkom ratu Podgora
sa svojim zaleđem bila je jedno od najranije oslobođenih
područja na obali. T u je 10. IX 1942 formiran Pri­
morski vod Jugoslavenske ratne mornarice, a 23. I
1943 Prvi mornarički odred. Time je Podgora postala
kolijevka nove jugoslavenske ratne mornarice; u toku
rata bombardirana je oko 40 puta. — Barokna crkva
sv. Tekle iz 1720 u primorskom dijelu naselja, Kraju,
porušena je u potresu 1962. Od baroknog ljetnikovca
51
Mrkušića sačuvao se samo portal na ulazu u park hotela
i kapela osmerostranog tlocrta. Na uzvisini iznad luke
podignut je 1962 spomenik (simbolička galebova krila;
rad arhitekta Rajka Radovića) u spomen dvadeseto-
godišnjice osnutka Jugoslavenske ratne mornarice. —
U gornjem dijelu sela, u zaseocima Marinovići i Roščići,
sačuvano je nekoliko kula iz XVII i XVIII st.; barokna
crkva je iz 1764. Spomenik palim borcima i žrtvama
fašizma rad je kipara Ivana Mirkovića (1949).
Izleti: O Obalni put uz uvalu Čakije do sela
Drašnice (5 km). O Magistralom prema sjeveru: Tučepi
(v.; 4 km), Makarska (v.; 7 km). O Magistralom prema
jugu: Drvenik (v .; 16 km, trajekt za Sućuraj na Hvaru),
Zaostrog (v.; 19 km), Brist (v.), Gradac (v.; 36 km),
Baćinsko jezero (v.; 47 km). O Sumartin na Braču
v .; morem 9 Nm).
PODLABIN v. Labin
PODMAINE v. Sveti Stefan
PODOSTROG v. Budva i Sveti Stefan
POKRIVENIK (17, C, 2), uvala s lijepom plažom
na sjevernoj obali otoka Hvara, oko 4 km sjeveroza­
padno od naselja Gdinj, s kojim je povezana cestom.
Uz ribarske kuće sagrađen je pristan (brodska veza s
Makarskom i Pločama). Na zapadnoj strani uvale je
spilja Pokrivenik, duga oko 30 m, bogato arheološko
nalazište (obojena keramika iz neolitika).
POLAČE (22, A, 1), selo na zapadnom dijelu
sjeverne obale otoka Mljeta; oko 60 stan. Leži u
prostranom istoimenom zaljevu (Luka Polače), zaštiće­
nom nizom malih, gotovo sasvim pustih otoka(Moračnik,
Tajnik, Kobrava, Ovrat). Okolne vapnenačke padine
obrasle su makijom i borovom šumom. Zbog blizi­
ne Velikog i Malog jezera, s kojima su povezane
asfaltiranom cestom, i brodske veze s Dubrovnikom, u
najnovije vrijeme Polače su u neku ruku i luka Mljet­
skih jezera, dok su to ranije bile samo za Govedare.
Imaju izvorsku vodu. S ostalim naseljima na otoku
M ljetu Polače su povezane cestom. Mogućnosti za je­
drenje i ribolov.
Antičke ruševine u Polačama, prema literarizira-
noj tradiciji koju su zabilježili stari dubrovački pisci (S.
Razzi, M. Orbini), ostaci su palače Agezilaja iz Ana-
zarba u Kilikiji. Njega je tu zatočio rimski car Septi-
mije Sever, a oslobodio (zajedno s njegovim sinom Opi­
janom) car Karakala, pošto je pročitao Opijanov idi-
lički spjev »Aleutika«. Palača je sagrađena vjerojatno u
III ili IV st. po uzoru na rimske villae rusticae carskoga
doba. Na pročelju prema moru ima na krajevima dvije
izbočene kule. U monumentalne ruševine urasle su
zgrade sadašnjeg naselja. S palačom se graniče ostaci
starokršćanske bazilike (prvi sloj datira iz V—VI st.),
a istočno od nje, na brijegu zvanom Nodilove košare,
vide se ruševine još jedne starokršćanske crkve.
Izleti: v. Mljet
POREČ, Gotička palača
52
POLJANA (13, A, 1), selo i pristan u istoimenoj
uvali na sjeveroistočnoj obali otoka Ugljana, sjeverno
od Preka; oko 1000 stan. Stanovnici se bave zemljorad­
njom (povrće, masline) i zapošljavaju se kao pomorci.
Jugozapadno od Poljane je brdo Vela Glava (238 m),
s kojeg se pruža izvanredno lijep pogled na zadarski
arhipelag. Redovna brodska veza sa Zadrom. Ranije
sastavni dio Sutomišćice, Poljana se prvi put spomi­
nje 1534. —• Na rtu istočno od sela crkvica iz 1348.
Izleti: v. Preko
POLJICA v. Krilo -Jesenice
POMINA v. Mljet
POMER (3, AB, 2), selo oko 8 km jugoistočno od
Pule; 266 stan. Leži iznad plitke uvale Pomer. T u je
uzgajalište kamenica i dagnji. U neposrednoj blizini, u
borovoj šumici, uređen je turistički kamp- Autobusna
veza s Pulom.
Izleti: v. Medulin i Pula
PORAT (5, BC, 2), selo na sjeverozapadnoj obali
otoka Krka; oko 100 stan. Leži na jugozapadnoj strani
sidrišta Malinske. Dobre veze sa susjednom kopnenom
obalom i blizina Malinske stvaraju povoljne uvjete za
razvoj turističkog prometa u Portu.
Franjevački samostan s crkvom potječe iz 1500;
poliptih na glavnom oltaru rad je Girolama da Santa-
croce, dok su slike na desnom oltaru i »Posljednja
večera« u refektoriju samostana radovi lokalne krčke
radionice iz XVII st. — Zapadno od sela, u uvali Sv.
Martin, ruševine benediktinskog samostana i crkve
iz X II st.
POREČ (2, B, 3), gradić i luka na zapadnoj obali
Istre; 2992 stan. Ima blagu mediteransku klimu. Okolica
je pretežno pokrivena plodnom crvenicom; osobito je
razvijeno vinogradarstvo (proizvodnja malvazije i dru­
gih kvalitetnih vina). Ljepota mora i obale, plaže s
borovim šumama i kulturnohistorijski spomenici
grada privlače sve više turista i ljetnih gostiju. U lije­
poj borovima okruženoj uvali južno od mjesta je ku­
palište i prostrani kamp, a još južnije Plava Laguna s
lijepim plažama, kućicama za ljetovanje i drugim tu­
rističkim objektima. Pred Porečom je otočić Nikola s
kamenim i pješčanim plažama; osim turističkog naselja,
smještaju turista služi ovdje i stari dvorac. Sjeverno
od mjesta je turističko naselje Pical. Poreč ima dobre
autobusne veze s obalnim naseljima zapadne Istre,
Pazinom, Ljubljanom, Rijekom, Zagrebom i drugim
gradovima u unutrašnjosti.
Naseljen već u prethistorijsko doba (arheološki
nalazi u gradu, gradine u okolici), Poreč postaje u
•*—II st. rimski kastrum. Kasnije dobiva status muni­
cipija, a već u I st. je kolonija (Colonia Julia Parentium).
Poslije propasti Zapadnorimskog carstva zauzimaju ga
Istočni Goti, od 539 je pod Bizantom, a 788 dolazi pod
vlast Franaka. U XII st. formira se u Poreču komunalna
samouprava. Od 1232 grad je pod vlašću akvilejskog
patrijarha, a od 1267 pod vlašću Venecije. 1354 pustoše
ga Genovežani. Potkraj XVI i u početku XVII st. hara
u Poreču kuga, koja je u velikoj mjeri prorijedila sta­
novništvo. U drugoj polovini XVII st. naseljavaju se u
gradu i okolici doseljenici iz južne Dalmacije i nekoliko
grčkih i albanskih porodica. Poslije pada Venecije
1797 Poreč je pod Austrijom. Od 1861 je glavni grad
Istre i sjedište Istarskog sabora; 1918— 1943 bio pod
Italijom. U toku posljednjeg rata teško je stradao (1944)
od bombardiranja. Jugoslavenska armija oslobodila ga
je od njemačke okupacije 7. V 1945. — U tlocrtnoj shemi
porečkih ulica i danas se raspoznaje ortogonalni raster
rimskog kastruma; potez rimskog decumanusa (na
čijem se zapadnom kraju nalazio forum) kroz. sredinu
poluotoka zadržao je karakter glavne uzdužne gradske
komunikacije. Izvan grada, na širem prostoru porečkog
agera, bile su gospodarske i stambene zgrade rimskih
zemljoposjednika. U VI st. Poreč ulazi u sferu bizantske
kulture i tada se izgrađuje kompleks Eufrazijeve bazilike.
Kroz nekoliko idućih stoljeća grad propada; obnavlja
se tek potkraj X II st. U X III st. popravlja se i pojačava
gradski zid, a u XV st. grad se, pred opasnošću od Turaka,
ponovo utvrđuje. U XVI i XVII st. građevna aktivnost
opada; u X VIII st. gradski zid, izgubivši svoju funkciju,
više se ne održava i postepeno propada (sačuvan je
djelomično na sjevernoj i zapadnoj strani). U toku
XIX i XX st. narušena je homogenost stare urbane
cjeline interpolacijom nezgrapnih objekata, osobito
nasipavanjem jugozapadnog dijela poluotoka, gdje
je podignut hotel. U isto vrijeme na istočnoj strani,
izvan gradskog zida, stvara se novi centar. — Od obale
vodi ulica, potezom nekadašnjeg rimskog carda, do
Parka Matije Gupca. Sa njega se desno skreće
u Beogradsku ulicu; na južnoj strani ulice, tvoreći
ugao sa trgom, stoji gotička trokatnica iz XV st., a
na sjevernoj strani, nadovezujući se na ugaonu kuću,
romaničko-gotička palača i, nešto dalje, jednokatna
romanička Kuća dvaju svetaca (iz kraja X II st.) s luč­
nim otvorom u prizemlju i sa dva romanička reljefa
svetaca u visini kata. Iz Parka Matije Gupca idući
prema sjeveru put vodi do nekadašnjeg decumanusa.
Na sjeveroistočnom uglu sjecišta carda i decumanusa
stoji kasnogotička kuća, građena u XV st. (gotičke
bifore), a do nje gotička palača iz XV st. (konzole u
obliku lavljih glava, zanimljiv balkon). Nasuprot njoj,
na južnoj strani decumanusa, gotička kuća iz XV st.
Na sjeverozapadnom uglu je gotička palača iz XV st.
(ugaone bifore), na koju se nadovezuje niz kasnogotičkih
palača iz XV st. Dalje prema zapadu dolazi se najprije
do izolirane romaničke kuće s vanjskim stubištem i dr­
venim balkonom, a zatim do Trga Marafor na položaju
antičkog foruma. Na zapadnoj strani trga vide se ostaci
Neptunova hrama iz II st. Nešto sjevernije, na rubu
malog parka, ostaci rimske građevine (Martova hrama?).
Originalan pločnik foruma sačuvao se, a neke kuće na
trgu uopće nemaju temelja već su direktno podignu­
te na pločniku foruma. Od Trga Marafor put vodi
prema sjeveru Gundulićevom ulicom do bivše fra­
njevačke crkve, građene u X III—XIV st.; zvonik
sagrađen 1731. Crkva je u drugoj polovini XIX st.
horizontalno pregrađena; u prvom katu (sa štukaturama
na stropu iz 1751) bila je dvorana za sjednice Istar­
skog sabora, u koju je poslije smješten lokalni muzei.
Uz južnu fasadu te zgrade izbija se na sjeverni kraj
carda, a zatim se cardom dolazi do Ljubljanske ulice.
U njoj se nalazi Kanonička kuća iz 1251, vrlo reprezen­
tativna romanička profana građevina (romaničke bi­
fore, portal i niše s natpisima). Uz zapadnu stranu Ka-
noničke kuće vodi uzak prolaz do kompleksa Eufrazi-
jeve bazilike iz sredine VI st., koji se sastoji od crkve,
atrija, baptisterija i Biskupije. Bogatstvom dekoracije i
očuvanošću čitav taj kompleks ide u red najznačajnijih
spomenika bizantske umjetnosti na Jadranu. Prvi
sakralni objekt na tom mjestu bio je tzv. »Maurov ora­ POREČ, Atrij bazilike
torij«, ugrađen u drugoj polovini III st. u jednu pro­
fanu građevinu; njemu je pripadao najstariji sloj mo-
zaičnog poda s naknadno umetnutim likom ribe, sa­ janjeta; na čeonom zidu apside nalazi se velika kom­
čuvan izvan sjevernog perimetralnog zida današnje pozicija s Kristom na sferi i šest apostola sa svake
crkve. Poslije Milanskog edikta 313 uređena je na strane; taj mozaik je restauriran 1891 (osobito u
tom mjestu prva javna crkva. U drugoj polovini IV st. svom donjem dijelu). U sjevernoj apsidi sačuvan
tu je podignut kompleks prve bazilike sa tri pro­ dio originalnog mozaika. U podu sjevernog broda
storije; jedna je služila za potrebe kulta a druga je su dva sloja mozaika; dublji pripada dvojnoj bazilici
imala funkciju martirija (prostorije u kojoj su bile moći iz IV st., a plići crkvi iz V st. Vrata u sjevernom
lokalnog mučenika sv. Maura), a treća je bila kate- zidu vode u hodnik i dalje u sakristiju, prigrađenu
kumenij. Tragovi temelja i mozaičnog poda ove prve u XV st. Iz istog hodnika, kroz predvorje iz X III st.
bazilike vide se izvan sjevernog zida današnje građevine. i eliptični pretprostor, dolazi se u trolisnu me-
U V st. sagrađena je velika pravokutna sakralna građe­ morijalnu kapelu sa rakom sv. Maura iz 1247. U ju­
vina koja je svojim sjevernim zidom obuhvaćala i žnoj apsidi sačuvan je dio originalnog mozaika: u
dio prostora prve bazilike. Na temeljima ove cr­ luneti iznad apside ostaci su fresaka iz XV st. Strop iz
kve dao je polovinom VI st. porečki biskup Eufra- XV st. restauriran u novije vrijeme. U južnom zidu su
zije podići raskošnu trobrodnu baziliku, koja di­ tri kapele, od kojih je zapadna prigrađena u XVII, a
menzijama uglavnom odgovara ranijoj građevini. Pred istočna u XIX st., dok je prostor među njima pretvoren
ulazom u crkvu je četverokutni atrij čiji stupovi u kapelu u novije vrijeme; u srednjoj kapeli su korske
imaju bizantske kapitele (stupovi i kapiteli na zapadnoj klupe iz 1452. U bazilici je veliki poliptih Antonija Vivari-
strani nadomješteni su novima prilikom restauracije nija iz 1440. — Od Eufrazijeve bazilike put vodi prema
1866). Atrij je sa sve četiri strane uokviren natkrivenim jugu do decumanusa. T u je na jugoistočnom uglu ras­
portikom, u kojem je lapidarij. Na zapadnoj strani kršća reprezentativna palača Sinčić iz XVII st., u kojoj
atrija je osmerokutni baptisterij (prozori u gornjem dijelu je sada Zavičajni muzej Poreštine s prethistorijskom,
iz vremena restauracija 1881 i 1935). Na baptisterij se antičkom i srednjovjekovnom zbirkom, zbirkom ke­
naslanja zvonik iz XVI st. Sjevernu stranu kompleksa ramike i zbirkom dokumentarnog materijala iz Narodno-
zatvara zgrada Biskupije, u osnovi iz VI st., ali u toku oslobodilačke borbe Poreštine. Decumanusom u pravcu
stoljeća mnogo puta pregrađivana. Bazilika je trobrodna, istoka dolazi se do reprezentativne gotičke palače iz
s povišenim srednjim brodom. Na gornjem dijelu za­ XV st. (s lijepom gotičkom triforom na pročelju) i
padne i istočne fasade tragovi mozaika (mozaici između dalje do peterokutne kule iz X III st. (obnovljene u
prozora na zapadnoj strani su restauracija iz 1896). XV st.), jedinog ostatka nekadašnjih gradskih vrata; uz
Sjeverna i istočna fasada doživjele su u toku restaura­ nju su dijelovi srednjovjekovnog gradskog zida. Lijevo
cija mnoge izmjene. U unutrašnjosti bazilike brodove od gradskih vrata vodi put do okrugle kule iz XV st.,
dijeli 18 stupova s različitim kapitelima; na impostima na sjeveroistočnom uglu grada. U produženju decu­
iznad kapitela medaljoni s monogramom biskupa Eu- manusa je trg sa spomenikom narodnog heroja Joakima
frazija. Lukovi između stupova na sjevernoj strani sa­ Rakovca (rad Vinka Matkovića) i barokna crkva sv.
čuvali su originalnu štukaturu. Srednji brod završava Marije iz X VIII st. Otud se ulicom Alda Negri dolazi
dubokom apsidom, ispred koje je povišeni prezbiterij do okruglog bastiona iz XV st.
ograđen kamenim pločama s reljefima. Oltar Eufra- \ Izleti: O Otok Nikola (v.). O Vrsar (v.; cestom
zijeve bazilike ima pozlaćeni antependij iz 1422. Iznad 9 km), odavde brodom Limski kanal (v.). O Tar (v.;
njega je ciborij iz X III st. (kapiteli stupova ciborija cestom 9 km) i Novigrad (v.; cestom 16 km). O Pazin
potječu od ciborija iz VI st.). Baldahin ciborija ukrašen (v; cestom 32 km). O Motovun (v.; 26 km), cestom preko
je mozaicima (»Navještenje«, medaljoni s likovima poreč­ Višnjana i Karojbe.
kih mučenika). Apsidu prekrivaju mozaici, remek-djelo
bizantske umjetnosti. U kupoli »Bogorodica na prije­ POROZINA (5, B, 2), uvala, zaselak i pristan
stolju«, uz nju dva arhanđela i likovi lokalnih mučenika; na sjeverozapadnoj obali otoka Cresa. Širi obalni po­
u sredini lijeve grupe lik biskupa Eufrazija s modelom jas oko uvale obrastao je gustom makijom (pretežno
crkve u ruci, do njega njegov brat Klaudije, a između crnikom). Otvaranjem trajekata koji vode u Rabac i
njih lik dječaka, Klaudijeva sina. Donji sloj mozaika Rijeku, Porozina dobiva sve veće značenje u turizmu
prikazuje Navještenje, Pohod Marijin i tri pojedina­ Cresa i Lošinja. Brodskom linijom povezana je s Rijekom
čna lika. Ispod njega je pojas prekriven mramornim i većim obalnim naseljima Cresa i Lošinja.
pločama s inkrustacijama u sedefu i raznobojnom ka­ PORTOROŽ (1, A, 1), kupališno mjesto i lje­
menju (djelomično iz Neptunova hrama). U dnu apsi- tovalište u Piranskom zaljevu, na zapadnoj obali Istre;
dalnog polukruga je povišena biskupska katedra. Luk 1565 stan. Već od druge polovice prošlog stoljeća pri­
apside na unutrašnjoj strani ima 12 medaljona s poprsji­ vlačio je goste svojim blatnim kupkama. Ima pješčanu
ma svetica i centralni medaljon sa simboličnim likom plažu dugu 1 km i plitko, toplo more. Zaštićen je od sje­

53
 vernih i istočnih vjetrova brežuljcima, zbog čega mu je
klima vrlo blaga (srednja januarska temperatura 5°,
julska 23,5°C), a vegetacija bujna, suptropska. T u­
rističko naselje i autokamp u Luciji, na južnom rubu
mjesta. Redovne autobusne veze s obalnim mjestima i
zaleđem, dnevno više brodskih veza s Piranom i Koprom,
redovna brodska linija s Trstom.
U nedalekoj dolini Grubelice otkopani su ostaci
jedne veće rimske zgrade, vjerojatno termalnog kupali­
šta. Portorož se prvi put spominje u X II st. kao posjed
benediktinske opatije na Rtu sv. Lovrenca. Turistički
razvoj mjesta počinje 1830 (gradnjom vile »Vesna«),
intenzivnije od 1890; »Palače« hotel građen je 1909— 11.
— Od 1960 u Portorožu se svake godine održava kiparski
simpozij »Forma viva« (stalna izložba u parku na polu­
otoku Seča).
Izleti: Cestom na istok: O Piran (v.; 3 km),
Izola (v.; 8 km), Koper (v.; 15 km). O Cestom na
jug: Seča (3 km), seoce s turističkim naseljem »Lu-
cija«, zatim dalje uz Sečoveljske soline u Buje (v.;
16,5 km) i Umag (v.; 29,5 km). O Savudrija (v.; mo­
rem 4 Nm).
POSEDARJE (11, C, 2), selo i mala luka na Ja­
dranskoj magistrali, 25 km sjeveroistočno od Zadra;
1125 stan. Leži na sjevernoj obali Novigradskog mora.
Kod Posedarja se od Magistrale odvaja asfaltirana
cesta prema Pagu. Stanovnici se bave zemljoradnjom
(žito, vinova loza, masline, povrće, voće) i stočarstvom.
Kraj obale ima obilje daganja i kamenica. Uz nase­
lje je more plitko (nanosi potoka Bašćice), a obala
niska. Posedarje ima pješčanu i šljunčanu plažu. — Spo­
minje se u izvorima od X II st. U srednjem vijeku
bilo je u posjedu knezova Posedarskih. Župna crkva
Gospe od Ružarija starija je građevina, barokizirana
1700. Romanička crkva Uzašašća Marijina građena je u
X II—X III st. Na otočiću u zaljevu gotička crkvica sv.
Duha iz XV st.
Izleti: O Magistralom na sjever: Novsko Sdrilo
(v. Maslenica, 6 km), Starigrad-Paklenica (v.; 21 km).
O Magistralom na jugozapad: Zadar (v.; 25 km).
O Vinjerac (v .; cestom 9 km). O Rašanac (v.; 13 km).
O Novigrad (v.; Novigradskim morem 3,3 Nm).
O Islam Grčki i Islam Latinski (cestom 9 km). U oko­
lici ostaci iz neolitika, ilirski grobovi i nalazi iz rimskog
doba. U Islamu Latinskom temelji ranosrednjovje-
kovne utvrde »Vespeljevac«. U Islamu Grčkom ostaci
predromaničke crkve s grobljem i utvrđeni dvorac,
»Jankovića kula« (kulturnohistorijska zbirka).
POSTIRA (14a, A, 2), mjesto i mala luka na sje­
vernoj obali otoka Brača; 1370 stan. U zaleđu mjesta
prostire se prema jugu 300 do 600 m široka i više od 2
km duga dolina. Njeno tlo je plodno (vinova loza, povrće).
Stanovnici se, pored zemljoradnje, bave klesarstvom i
ribolovom; u mjestu je tvornica ribljih konzerva. Obala u
blizini Postira razvedena je brojnim uvalama s lijepim
pješčanim i šljunčanim plažama; najpoznatije su Prvja
zapadno i Lovrečina istočno od mjesta. U neposrednoj
okolici, naročito prema Spliskoj, ima borovih šumaraka.
Postira su cestom preko Supetra povezana s ostalim
otočnim naseljima. Brodska veza sa Splitom.
Postira se prvi put spominju pod imenom Posterna
1347. Župna crkva sagrađena je u XVI st., ali je kasni­
je pregrađena; od prvobitne je sačuvana samo masivna
utvrđena apsida s puškarnicama. U crkvi ima nekoliko
baroknih slika venecijanske škole. Od stambene arhi­
tekture ističe se rodna kuća pjesnika Vladimira Nazora
(1876— 1949), s renesansnim zabatom i natpisima iz­
vedenim u klasičnoj kapitali. — Istočno od Postira, u
uvali Lovrečina, vide se ruševine velike starokršćan­
ske trobrodne bazilike iz V—VI st. ; uz nju su nađe­
na dva starokršćanska sarkofaga i fragmenti rimske
keramike.
Izleti: O Obalnom cestom: Spliska (v.; 3 km),
Supetar (v.; 9 km), Sutivan (v.; 16 km). O Pučišća (v.;
morem 6,5 Nm). O Omiš (v.; morem 5 Nm).
POSTOJNSKA JAMA (VI, B, 2), spilja kraj
gradića Postojna, u najnižem dijelu Pivske kotline.
Izdubla ju je ponornica Pivka u toku nekoliko mili­
juna godina, krčeći sebi kroz naslage vapnenca podzemni
put iz Pivske kotline do Planinskog polja. Postojnski
spiljski sistem, jedan od najvećih i najpoznatijih na
svijetu, obuhvaća pored Postojnske jame još Črnu
jamu, Pivsku jamu i Planinsku jamu; dug je 21 km.
Postoj nska jama odlikuje se izvanrednim bogatstvom
sigastih tvorevina najrazličitijih oblika i boja, naročito
u svojoj gornjoj etaži. Među njenim dvoranama ističu
se Velika, Gotička, Plesna, Tiha, Kristalna i izvanredno
akustična Koncertna dvorana. U posebnom prostoru
smješteni su baseni s čovječjom ribicom (Proteus angu-
ineus), vodozemcem koji živi samo u podzemnim vodama
krasa. Naročitu pažnju pobuđuje 45 m visok brežuljak,
Velika gora, iznad kojeg se u velikom luku pruža 17
m visok spiljski strop. Preko Ruskog mosta (izgradili
54
su ga za Prvoga svjetskog rata ruski zarobljenici) vodi
turistički put u Lepe jame, s izvanredno zanimljivim
tvorevinama od siga; tu je, između ostalog, »Velika
zavjesa«, debela nekoliko milimetara i najljepši stala-
gmit spilje, zvan »Briljant«. Postojnska spilja spojena je
vještačkim rovom sa Črnom jamom; iz Črne jame do
Pivske jame vodi drugi rov, dug 75 m. U njoj se Pivka
gubi u podzemnim kanalima, a ponovo se javlja u Pla­
ninskoj jami, gdje se sjedinjuje sa Rakom, rijekom koja
otječe iz Cerkniškog jezera; sjedinjene rijeke izbijaju
na površinu u Planinskom polju pod imenom Unec.
Na kraju Planinskog polja Unec opet ponire i kod
Vrhnike izvire kao Ljubljanica. — Postojnska spilja
ima električnu rasvjetu i električnu spiljsku željeznicu,
dugu gotovo 2 km. Kraj Pivske jame je prostor za kampi­
ranje s vikend-kućicama. U okolici su Oioška jama,
Betalov spodmol (paleolitičko nalazište), Predjamski
grad, Rakov Škocjan (kraški nacionalni park) i Cerkniško
jezero. Pored željezničke veze (stanica Postojna),
Postojnska jama ima i redovne autobusne veze s Lju­
bljanom (52 km), Rijekom (72 km), Koprom (62 km) i
drugim mjestima na obali i u unutrašnjosti.
Potpisi na stijenama spilje (najstariji iz X III st.)
pokazuju da je Postojnska jama već u srednjem vijeku
bila atraktivna. Prvi njen stručni opis dao je A. Schmidl
(1854), ali sistematsko istraživanje počelo je tek u po­
četku XX st. (»Društvo za raziskovanje jam« iz Trsta i
»Društvo postojnskih jamarjev«, a od 1910 »Društvo za
raziskovanje jam« iz Ljubljane). Do 1818 bio je poznat
samo tzv. stariji dio, do Velike dvorane; 1866 je probijen
današnji glavni ulaz, 1872 provedena željeznica do
podnožja Velike gore, a 1884 jama je elektrificirana. Dio
spilje neposredno iza ulaza pocrnio je od dima; tu su
partizani, probivši se iz Črne jame, zapalili 1944 skla­
dište nafte i benzina njemačkih okupatorskih trupa.
PO VILE v. Novi Vinodolski
POVJA (14, B, 2)), selo u istoimenoj uvali na
sjeveroistočnoj obali otoka Brača; 556 stan. Masli­
ne, vinova loza, ribolov. Okolne uvale (Travna, Smok­
vica, Tičja luka, Tatinja i dr.) pogodne su za kupanje.
Povja su cestom (preko Selaca) povezana s ostalim
naseljima na Braču; imaju brodsku vezu sa Splitom.
Na predjelu Žalo vide se ostaci rimskih zidova.
Usred sela sačuvala se, dijelom do krova, starokršćanska
bazilika (V—VI st.). Baptisterij iz istog vremena,
danas sastavni dio župne crkve, jedini je sačuvani
starokršćanski baptisterij u našoj zemlji; u njemu su
se djelomično očuvale freske iz V—VI st. Kasnije su
baptisterij benediktinci pretvorili u crkvu, kojoj su u
X V III i XIX st. dodani brodovi i kapele. Od bene­
diktinske crkve sačuvao se prag s ćirilskim natpisom
opata Ratka iz X II st. (danas u Muzeju hrvatskih arheo­
loških spomenika u Splitu). Uz crkvu je visoka kula
(kaštel), podignuta za obranu od turskih napada; vi­
še je puta pregrađivana (1551, 1559 i kasnije).
Izleti: O Selca (v.; cestom 7 km) i Sumartin (v.;
cestom 10 km). O Pučišća (v.; morem 5 Nm). O Brela
(v.; morem 5 Nm). O Makarska (v.; morem 10 Nm).
POVLJANA (11, B, 1), selo i luka na jugozapadnoj
obali otoka Paga; 746 stan. Leži na uzvisini, na kon­
taktu vapnenačkog kamenjara i plodnog Povljanskog
polja. Plaža sela je zaklonjena od bure i juga. Brodska
veza sa Zadrom i Rijekom, cestovna (14 km) s gradićem
Pagom.
Izleti m orem : O Košljun(y.\ 4,3 Nm). O Vir
(v.; 2,4 Nm). O Privlaka (v.; 6,5 Nm). O Nin (v.;
8,6 Nm).
PRAPRATNA v. Ston
PRČANJ (24, B, 2), gradić i luka na zapadnoj
obali Kotorskog zaljeva, nasuprot Dobroti; oko 1500 stan.
Leži u podnožju brda Vrmac (768 m), duž obalne ceste.
Staro naselje nalazilo se nešto dalje od obale; novo
naselje razvilo se u X VIII st. spuštanjem stanovništva
s padina Vrmca na obalu. Ima cestovnu i brodsku vezu s
Kotorom i drugim naseljima u Boki Kotorskoj.
Kao naselje pomoraca Prčanj se počinje isticati
potkraj XVI st. Od početka XVII st. do 1806 njegovi
brodovi redovno prevoze poštu na liniji Krf—Venecija
i Kotor—Zadar. U X V III i XIX st. bilo je u gradiću
nekoliko privatnih škola za pomorce. — Stara župna
crkva (XIV st.) stajala je na brdu iznad današnjeg nase­
lja. Crkva sv. Ivana građena je u X III st., gotička
Sv. Ana oko 1400. Crkva sv. Tome (danas u ruševi­
nama, prvi spomen 1346) podignuta je na ostacima sta­
rokršćanske crkve iz IV st. Iz XV st. je gotička »Kuća
tri sestre«, u jedan sklop povezane tri gotovo identične
dvokatne zgrade, nekad vlasništvo kotorske patricijske
porodice Buća. Nova župna crkva građena u bijelom
korčulanskom mramoru 1784— 1909 u stilu kasne
renesanse (projekt B. Maccaruzzija), najveća je sakralna
građevina Boke Kotorske. Na glavnom je oltaru slika
»Bogorodica« (italokretski rad XV—XVI st.), a desno
od oltara tri anđela venecijanskog kipara G. M. Morlai-
tera (XVIII st.). U crkvi i župnoj pinakoteci slike G. B.
Piazzettte, Jacopa Palme ml. i A. Balestre, djela
domaćih umjetnika I. Meštrovića, T . Rosandića, S.
Stojanovića, T . Kokolje, J. Tominca, C. Medovića i
M. Milutinovića, staro liturgijsko ruho, zlatarski ra­
dovi (ciborij dubrovačke škole XVI sr.) i dr. Na terasi
ispred crkve, do koje vodi mramorno stubište, popr­
sja J. J. Strossmayera (I. Meštrović) i F. Uccelli-
nija (T. Rosandić). Razdoblju baroka pripadaju crkve
Gospe od Karmena (1600), sv. Antuna (kraj XVII sr.)
i sv. Nikole (1735) sa franjevačkim samostanom (da­
nas Mjesni muzej).
Izleti: v. Kotor
PREDJAMSKI GRAD, 9 km sjeverozapadno od
Postojne; leži u predgorju Hrušice, na mjestu gdje se
dolinica potoka Lokva završava 123 m visokom hridi.
U spilji, naseljenoj već u prethistorijsko doba
(arheološki nalazi), spominje se Jamski grad (castrum
Laforan) oko sredine XIV sr. Potkraj istog stoljeća grad
je u posjedu feudalne porodice Lueger. Od 1567 drži
ga porodica Cobenzl, koja napušta ruševni grad u spilji i
gradi sadašnji ispred spilje (porodični grb iz 1583 nad
glavnim ulazom). Monumentalna građevina kasnije
je proširivana funkcionalno zasnovanim dogradnjama.
U gradu je arheološka zbirka (nalazi iz neposredne
blizine) i gotička *Piet&« (prva četvrtina XV sr.).
— Crkvica u selu Predjama, iz 1448, je kasnogotička
građevina (kameni portal iz 1637, glavni oltar rađen
oko 1700).
PREKO (13, A, 1), luka i najveće naselje na otoku
Ugljanu; 2367 stan. Razvilo se oko dviju uvala na obali
Zadarskog kanala, prekoputa Zadra. Okolica je najvećim
dijelom pod makijom; obradive površine i prostrani
maslinici nalaze se uz naselje. Obala u području Preka,
dijelom pod šumom, podesna je za kupanje. Ispred
Preka leže otočići Ošljak i Galovac. Brodske veze s
okolnim otočnim naseljima i Zadrom.
Preko je bilo naseljeno vjerojatno već u rimsko
doba (na položaju Gradina ostaci antičkih građevina
i drugi nalazi). Romanička crkvica sv. Ivana Krstite­
lja potječe iz X II sr. Župna crkva sagrađena je 1765
na mjestu starije građevine; na pobočnom oltaru slika
zadarskog slikara Franje Salghetti-Driolija. Na brdu
(265 m) iznad mjesta diže se velika srednjovjekovna
tvrđava sv. Mihovila iz X III sr. Tvrđavu su podigli
Venecijanci oko nekadašnjeg benediktinskog samo­
stana i crkve iz X sr. (?). Sa nje se pruža pogled na sku­
pinu otoka pred Zadrom. — Otočić Galovac (Školjić)
nazvan je po zadarskoj porodici Galle kojoj je pripadao
u XIV sr. Na njemu je franjevački samostan, sagrađen
1443 na mjestu starijeg eremitorija i obnovljen u XVI
st. Crkva je iz 1569; na oltarima slike domaćih
majstora Jurja Venture, Ivana Skvarčine i Franje Sal­
ghetti-Driolija.
Izleti m orem : O Sutomišćica (v.; 2,2 Nm),
Lukoran (v.; 3,2 Nm), Ugljan (v.; 5 Nm). O Kali
(v.; 2 Nm), Kukljica (v.; 4 Nm), Ždrelac (v.; 6,5
Nm), Pašman (v .; 11 Nm), Biograd (v.; 14 Nm). O
Zadar (v.; 3 Nm). O Kornati (v.; 20 Nm).
PREMANTURA (2, C, 4), selo na krajnjem juž­
nom dijelu Istre, 9 km jugoistočno od Pule; 278 stan.
Leži u središnjem dijelu poluotoka Kamenjaka, koji s
jugozapadne strane zatvara Medulinski zaljev. Razvila
se na mjestu starog ilirsko-rimskog naselja. Plaža je
zaklonjena od jugozapadnih vjetrova. Istočno od Pre-
manture, na kamenitim brakovima, bogata lovišta ra­
kovica. Autobusna veza s Pulom.
Izleti: v. Medulin i Pula
PREMUDA (8, C, 3), otok s istoimenim nase­
ljem u zadarskom arhipelagu, jugozapadno od Silbe
od koje ga dijeli Silbanski kanal; 213 stan. Obuhvaća
9,2 km*, najviša tačka Vrh (90 ni). Brojne uvale potop­
ljeni su dijelovi kratkih suhih draga; najveće od njih su
Premuda i Zaporat na jugozapadnoj, od bure zašti­
ćenoj obali. Jugoistočno od uvale Zaporat obala je mje­
stimično vrlo strma. Osim malog izvora bočate vode
u uvali Loza, na otoku nema drugih vrela ni površin­
skih tokova. Znatan dio otoka je pod makijom i niskom
šumom. Jedino otočno naselje Premuda leži na sjever­
nom dijelu otoka, između glavne luke u uvali Krijal
na jugozapadnoj i pomoćnog pristana u uvali Lo­
za na sjeveroistočnoj obali. U uvali Krijal je mali
obalni zaselak. Antički izvori nazivaju otok Pamodos,
a Konstantin Porfirogenet u X st. Pyrotima.
Izleti m orem : O Silba (v.; 4,2 Nm). Olib (v.,
8,5 Nm). O 1st (v.; 8,4 Nm). Molat (v.; 15 Nm).
PRIGRADICA (17, C, 3), selo i uvala na sjevernoj
obali otoka Korčule; 26 stan. Leži u podnožju Velog
Vrha (190 m), 4 km sjeverno od Blata. Razvila se u XIX
st. kao sjeverna luka Blata. Uvala je prikladna za
kupanje. Mogućnost sportskog ribolova. Autobusna
veza s Blatom, brodska s Korčulom i Velom Lukom.
Izleti: O Blato (v.; cestom 4 km), odavde u Velu
Luku (v.); cestom 7 km.
PRIMOŠTEN (14, B, 2), selo i luka južno od
Šibenika; 1158 stan. Leži na malom poluotoku između
uvala Raduča i Primošten. S kopnom je povezan
uskim nasipom. Zaštićen od sjevernih vjetrova, ima
vrlo blagu klimu. Stanovnici se bave zemljoradnjom
(vinova loza, masline) i ribolovom. Leži na Magistrali,
ima brodske veze sa Šibenikom. U uvalama Vela i
Mala Raduča, Primošten i Peleš su prostrane plaže.
Sportski ribolov u uvali Peleš i na susjednim otocima
Smokvica, Maslinovik, Lukovnjak, Grbavac, Barilac.
Kamp esperantista.
Ime sela dolazi od glagola »primostiti«; otok na
kome je nastalo u XVI st. u vrijeme turske opasnosti,
bio je mostom spojen sa kopnom. Naselje je bilo utvr­
đeno bedemom i kulama srušenim krajem prošlog
stoljeća. Župna crkva sv. Jurja obnovljena je 1760;
crkva Gospe od milosti spominje se 1553, crkvica sv.
Roka građena je 1680. U zaseoku Kruševo sačuvala se
srednjovjekovna crkva sv. Martina (groblje sa stećcima),
u Širokoj crkva sv. Jere iz 1460, a u Prhavu srednjo­
vjekovna crkva sv. Jurja, obnavljana 1724 i kasnije.
Izleti: O Šibenik (v.; Magistralom 28 km). O
Rogoznica (v.; Magistralom 9 km). O Krapanj (v.;
morem 5,5 Nm). O Zlarin (v.; morem 10 Nm).
PRIVLAKA (11, B, 1), selo na sjeverozapadnoj
obali Privlačkog poluotoka, prekoputa otoka Vira;
2364 stan. Leži na povišenoj obali s manjim pješča­
nim rtovima. Sastoji se od 9 zaselaka, kojima je središte
na rtu Artić. Na okolnom plodnom tlu gaji se vinova
loza, krumpir i kukuruz. Sjeverozapadno od sela je
prostrana pješčana plaža sa šumicom. Brodska veza s
okolnim i otočnim naseljima, cestovna s Ninom i
Zadrom.
Šire područje Privlake bilo je naseljeno u konti­
nuitetu od neolitika (tragovi neolitičkog naselja, na­
laz zlatnih predmeta iz brončanog doba, ilirski grobni
humci, arhitektonski fragmenti i natpisi iz rimskog
doba). Srednjovjekovno naselje na tom području,
Kupare, razorili su Turci 1570; u isto vrijeme, čini se,
uništeno je i drugo naselje, Bilotinjak. U Privlači
se potpuno sačuvala predromanička crkvica sv. Vida,
podignuta vjerojatno na ilirskom grobnom humku.
Temelja i ostataka predromaničkih crkvica ima na
više mjesta u okolici Privlake.
Izleti: O Cestom na jug: Nin (v. ; 7 km), Zaton
(v.; 10 km), Petrčane (v.; 15 km), Zadar (v.; 24 km).
O Vir (v.; morem 2,2 Nm).
PRIZNA (8, D, 2), selo na obali Velebitskog
podgorja, središte niza malih zaselaka (sa ukupno 434
stan.) rasutih po velebitskoj padini. Oko sela pješčane
plaže.
PRIŽBA (17, C, 3), ribarsko naselje (sa desetak
stan.) i uvala na južnoj obali otoka Korčule, oko 4 km
južno od Blata. Samo naselje leži na zapadnoj strani
poluotočića Ratak, koji je uskim pješčanim nasipom spo­
jen s kopnom. Pred naseljem je skupina otočića (Stupa,
Crklica, Sridnjak, Vrhovnjak). Priobalni pojas je po­
godan za sportski, naročito podvodni ribolov. Moguć­
nost kampiranja.
PROMAJNA (17, C, 1), selo i uvala, 6 km sjevero­
zapadno od Makarske; 112 stan. Veći dio naselja leži
ispod padina Biokova, uz stari priobalni put. U novije
vrijeme, u vezi s razvojem turizma, naselje se širi prema
obali. Promajna ima prostranu šljunčanu plažu. Od
Magistrale do Promajne vodi odvojak ceste. Oko 1 km
sjeverozapadno od naselja je Dječje selo (Zavod za talaso­
terapiju djece).
Izleti: v. Brela i Makarska
PROŽURA v. Sobra i Okukija
PRVIĆ (15, A, 2), otok u šibenskom arhipelagu;
2,37 km2. Leži 1,6 km jugoistočno od Vodica. Od susje­
dnog kopna odvojen je uskim kanalom (950 m). Sa­
stoji se od dva bila, između kojih su udoline. Otok se
prema sjeveroistoku blago, a prema jugozapadu strmo
spušta k moru. Najviši vrh na otoku je Prvić (79 m),
a naselja su Prvić Luka i šepurine. Stanovnici se bave
zemljoradnjom (vinova loza, masline, voće, povrće) i
ribolovom.
PRVIĆ LUKA (15, A, 2), selo i luka na jugoistoč­
noj obali otoka Prvića sa 679 stan. Iznad sela je vrh
Prvić, s kojeg se pruža lijep pogled na okolicu. U selu
je mala tvornica za konzerviranje ribe. Plaža, brodska
veza sa Šibenikom.
Župna crkva je iz XV st. (brojne nadgrobne ploče
iz^XIV—X VIII st.); tu je pokopan i polihistor Faust
55
Vrančić (umro 1617). Franjevački samostan iz 1461,
obnovljen je poslije požara 1884.
PUČIŠĆA (14a, B, 2), luka i najveće naselje na
otoku Braču; 1656 stan. Leže na sjevernoj obali otoka,
na unutrašnjem kraju istoimene, duboko u kopno uvu­
čene uvale. Pučišća su centar kamenoklesarske industrije
(pilana kamena, industrijska vapnara). U neposrednoj
blizini su tri velika kamenoloma (Punta, Veselje i
Kupinova), iz kojih se dobija poznati brački kamen.
Imaju brodske veze sa Splitom i sjevernim obalnim
naseljima; cestom preko Pražnica Pučišća su povezana s
ostalim otočnim naseljima.
S lokaliteta Čad potječe nekoliko nalaza iz rimskog
doba (natpisi, fragmenti, skulpture). Na lokalitetu
Vela Bratuča je crkva sv. Jurja, sagrađena u XIV st.
u prelaznom stilu iz romanike u gotiku; na oltaru je
kameni reljef nepoznatog bračkog majstora iz doba
renesanse. Prvi kaštel u mjestu sagradio je 1467 Ciprijan
Žuvetić. Od nekadanjih trinaest kaštela do danas se
sačuvalo samo nekoliko, većinom pregrađenih. U župnoj
crkvi nalaze se drveni reljef »Sv. Jeronim«, rad drvo­
rezbara Franje Čiočića iz 1578, oltarna slika »Sv. Rok«
(Jacopo Palma ml.) i slika »Gospe od Karmena« (ne­
poznati slikar venecijanske škole X V III st.); oltar sv.
Ante ide u red najboljih djela dalmatinskog drvorez­
barstva renesanse. U mjestu je spomenik palim borcima
Narodnooslobodilačkog rata, rad kipara Valerija Mi-
chieli.
Izleti: O Postira (v.; morem 6,5 Nm). O Povja
(v.; morem 5 Nm). O Pražtiice (cestom 6 km), i
Gornji Humac (cestom 10 km), područje brojnih prethi­
storijskih gomila. U Gornjem Humcu fragmenti kasno-
gotičkog triptiha. U susjednom Straževniku crkvica sv.
Jurja (spominje se od 1111) i grobljanska crkva s uzi­
danim reljefima, radovima škole Nikole Firentinca.
PULA (3, A, 1), grad i luka na jugozapadnom kraju
istarskog poluotoka; 36.838 stan. Razvila se u obalnoj
ravnici okruženoj brežuljcima, uz prostran i dobro
zaštićen zaljev. Nepovoljne ekonomske i političke prilike
stoljećima su kočile njen razvoj. Tek sredinom XIX st.,
kad je postala glavna ratna luka Austrije, počela se brže
razvijati. U razdoblju između dva rata, dok je bila
pod Italijom, stagnirala je. U Jugoslaviji Pula postaje
upravno, kulturno-prosvjetno (Pedagoška akademija,
Ekonomsko-poljoprivredna škola, Viša ekonomska škola
i dr.) i jako industrijsko središte (brodogradnja, tvornica
stakla, cementa, tekstila, pokućstva i dr.). Prirodne
ljepote okolice, povoljne klimatske prilike, kulturno-
historijski spomenici, kulturno-umjetničke priredbe
(festival jugoslavenskog filma, operni festival, gostovanja
folklornih grupa) privlače sve veći broj ljetnih gostiju,
turista i izletnika. Pored turističkih objekata u gradu i
gradskih kupališta (u Stoji i Zeleniki), nedaleko od Pule
izgrađena su turistička naselja (Verudica, Zlatne stijene)
i autokampovi {Podstinje kod Zlatnih stijena). Pula ima
brodske veze s okolnim obalnim naseljima i direktne
veze sa svim većim jadranskim lukama, željezničkom
prugom i autobusnim linijama povezana je s okoli­
com i zaleđem.
Na brežuljku, na kojem je danas Kaštel, postojalo
je već u ■*— V st. ilirsko gradinsko naselje. Rimsko
PULA, Arena
naselje (Colonia Julia Pollentia Herculanea), podno
ilirske gradine, osnovano je između ■*— 44 i — 31; za
vladanja cara Augusta naselje dobiva municipalna prava
i naziv Pietas Julia. Postavši administrativni centar
cijele rimske Istre, dobila je niz monumentalnih i
reprezentativnih građevina koje i danas impresioniraju
56
svojim dimenzijama. Poslije propasti Zapadnorimskog
carstva (476) i kratkotrajne vladavine Istočnih Gota,
Pula ulazi u sklop ravenskog egzarhata, postaje sjedište
biskupa i centar civilne i vojne uprave u Istri. 788 dolazi
s ostalom Istrom u sastav franačke države. Promije­
nivši nekoliko feudalnih gospodara, 1230 postaje posjed
akvilejskog patrijarha. Historija grada u X II i X III sr.
ispunjena je borbama za autonomiju i sukobima s Ve-
necijancima, koji u nekoliko mahova pljačkaju grad. U
samom gradu vodi se u X II st. borba za vlast između
porodica Sergio i Gionatassi. Kad je porodica Sergio
1331 protjerana iz grada, Pula se stavlja pod zaštitu
Venecije. U XVI i XVII st. u gradu haraju epidemije
malarije i kuge. Poslije pada Venecije Pula je pripala
Austriji, koja od 1848 izgrađuje u njoj svoju ratnu po­
morsku bazu. 1866 Pula je proglašena glavnom lukom
austrijske ratne mornarice i otada se razvija u moderan
lučki grad. 28. X 1918 formirano je u Puli Narodno vijeće
koje je preuzelo vlast u gradu; na austro-ugarskim ratnim
brodovima formirani su jugoslavenski komiteti mornara.
Vlast Narodnog vijeća i komiteta prestala je ulaskom
talijanskih trupa u Pulu 5. XI 1918. Pulu je oslobodila
Jugoslavenska armija 1. V 1945. Poslije dvogodišnje
angloameričke okupacije vraćena je Jugoslaviji (1947).—
Tlocrtna struktura prethistorijskog naselja održala se u
kasnijem rimskom, srednjovjekovnom, pa i u današnjem
urbanom rasporedu staroga dijela grada. Rimljani su
obnovili i proširili postojeći sistem fortifikacionih obje­
kata, a vrh brežuljka, na kojem se nalazio centar antičkog
naselja, kapitolij, s nizom javnih reprezentativnih gra­
đevina i hramova, bio je još posebno utvrđen. Rani
srednji vijek ne unosi veće promjene u tlocrtnu shemu
grada; gradski se zidovi pojačavaju, pojedini rimski
hramovi pregrađuju u kršćanske crkve. U X III st.
izgrađuje se na vrhu brežuljka utvrđeni Kaštel; tom
prilikom porušeni su rimski hramovi i zgrade. U XV st.
obnavljaju se gradski zidovi, a 1631 izgrađuje se nova
tvrđava na brežuljku. Značajniji razvoj doživljava Pula
od druge polovine XIX st.; na istočnoj i južnoj strani
grada izgrađuju se nove gradske četvrti, podiže se velik
broj utilitarnih (Arsenal) i reprezentativnih zgrada
građenih pretežno u historijskim stilovima (neoklasi­
cistički Admiralitet). U toku Drugoga svjetskog rata
Pula je teško stradala od bombardiranja; oko 40".,
zgrada bilo je što razoreno što oštećeno. — Na dominant­
nom položaju iznad luke je rimski Amfiteatar (Arena)
iz I—II st., eliptičnog oblika (132,45 m x 105,10 m), visok
30,45 m; mogao je primiti 23.000 gledalaca. Prema
predaji, podigao ga je car Vespazijan na nagovor svoje
prijateljice Cenide, rodom iz Pule. U XV st. Venecijanci
otpremaju kamena sjedišta iz unutrašnjosti Amfiteatra
u Veneciju kao građevni materijal za gradnju palača.
1583 venecijanski senator G. Emo uspijeva spriječiti
donošenje odluke o rušenju Amfiteatra i o njegovoj po­
novnoj rekonstrukciji u Veneciji (spomen ploča iz
1584 na drugom tornju prema moru). Nedaleko od
Amfiteatra, u parku prema moru, podignut je spomenik
mornarima palim u Narodnooslobodilačkom ratu (rad
Pavla Perića). Ulica od Amfiteatra prema jugozapadu
vodi do Trga Oslobođenja. Desno u parku je Karolinin
izvor, podignut 1832 na mjestu rimskog nimfeja (sa­
čuvani temelji), a nešto dalje prema Obali Maršala
Tita je brončani spomenik, rad Vanje Rađauša. Od
Trga Oslobođenja vodi put do Dvojnih vrata (Porta
gemina) iz II st.; na vrhu vrata je ugrađen natpis,
nađen u njihovoj blizini. Kroz Dvojna vrata dolazi se do
Arheološkog muzeja; pred njim je park s eksponatima na
otvorenom prostoru. Na padini brežuljka iza muzeja su
1. Arena; 2. Karolinin izvor; 3. Dvojna vrata; 4. Arheološki muzej; 5. Rimsko kazalište; 6. Herkulova vrata;
7. Slavoluk Sergijevaca; 8. Rimski teatar; 9. Crkva sv. Marija Formosa; 10. Crkva sv. Nikole; 11. Rimski mozaik;
12. Crkva sv. Franje; 13. Augustov hram i Gradska vijećnica; 14. Katedrala; 15. Kaštel; 16. Hotel Rivijera
ostaci rimskog scenskog kazališta, sa sačuvanim dijelo­
vima orkestre i amfiteatralno smještenoga gledališta.
U malom parku prekoputa Dvojnim vratima vide se
temelji osmerokutnog rimskog mauzoleja s kraja I st. :
u neposrednoj blizini poprsja Moše Pijade, Borisa
Kidriča i Đure Salaja; tu je 1960 podignuta fontana
u spomen završetka radova na izgradnji velikog Istarskog
vodovoda. Od Dvojnih vrata prema jugoistoku dijelom
je očuvan potez gradskog zida s Herkulovim vratima (po­
lovina I st.); na vrhu vrata bradata glava Herkula, lije­
vo donje uklesana toljaga i natpis. Lijevo od Herkulovih
vrata sačuvan je dio rimskog zida, na koji se nastavlja zid
s ostacima kula i tornjeva iz venecijanskog doba. Preko
Trga Bratstva-Jedinstva dolazi se do plastički bogato
dekoriranog Slavoluka Sergijevaca, podignutog poslije
•*— 31 uz unutrašnju stranu glavnih gradskih vrata
(Porta aurea, srušena 1829). Pred nekadašnjim gradskim
vratima nalazilo se veliko rimsko groblje koje spominje i
Dante u svom »Paklu« (IX pjevanje); nekoliko mramornih
sarkofaga s toga groblja čuva se u Museo Correr u
Veneciji. Od Trga Bratstva-Jedinstva dolazi se Laginji-
nom ulicom do stuba prema parku Ruđera Boškovića;
desno uz stube su ostaci rimskoga kazališta (Thea-
trum Juliae); stupovi iz kazališta upotrebljeni su pri
gradnji Biblioteke sv. Marka i crkve Sta Maria della
Salute u Veneciji. Bulevarom Borisa Kidriča dolazi se
do crkve Gospe od mora, građene u XIX st. u neo-
bizantskom stilu. — Kroz slavoluk Sergijevaca ulazi
se u Ulicu 1. maja, najprometniju ulicu staroga dijela
grada. Ulicom Louisa Adamiča dolazi se do Trga
Narodne revolucije. Na trgu je gotička, u znatnoj mje­
ri pregrađivana crkvica iz XV st. Ulica Rade Končara
vodi do bizantske memorijalne kapele iz VI st. koja je
pripadala raskošnoj bazilici Sta Maria Formosa (Kane-
to), podignutoj oko 556, možda na temeljima antičkog
hrama; mramorni ukras i stupovi bazilike upotrebljeni
su pri gradnji crkve sv. Marka u Veneciji. U unutrašnjo­
sti kapele sačuvani su ostaci mozaika iz VI st. i zidnih sli­
ka (restaurirane u XV st. Ribarskom ulicom dolazi se
ponovo do Ulice 1. maja, a dalje Ulicom Jana Husa do ra-
nosrednjovjekovne crkve sv. Nikole, pregrađivane uX III
i X VIII st.; njen renesansni drveni ikonostas sa više
venecijanskih ikona potječe iz XVI i XVII st. U dvo­
rištu kuće br. 16 u Ulici 1. maja otkriven je velik mozaik
iz I st. s motivom »Kažnjavanje Dirke«; pripadao je
raskošnoj rimskoj vili (villa urbana). Desno, strmom
Ulicom Balda Lupetine, dolazi se do Crkve sv. Franje
iz XIV st., s bogato ukrašenim romaničkim portalom i
osmerokutnom romaničkom prozorskom ružom; u
crkvi se čuva poliptih Jakova iz Pule (XV st.), jedno od
najvrednijih djela drvene gotičke plastike u Istri. Uz
crkvu je gotički klaustar (adaptiran u renesansi); u
klaustru i pred ulazom u crkvu smješten je lapidarij.
Ulica 1. maja završava na Trgu Republike, koji se nalazi
na položaju nekadašnjeg rimskog foruma. Na sjevernoj
strani trga je Augustov hram iz I st., na visokom podno­
žju, s predvorjem od 6 korintskih stupova i zatvorenom
ćelom. Do njega je Gradska vijećnica, nadograđena u
X III st. na rimski hram, posvećen vjerojatno božici
Dijani (sačuvana stražnja strana hrama). Istočna fasada
vijećnice ima obilježja gotike, dok je fasada prema trgu,
s trijemom u prizemlju (loggia), obnovljena 1653. Uli-
57

PULA, Augustov hram
com Ivana Gorana Kovačića, uz Gradsku vijećnicu,
dolazi se do trobrodne Katedrale, sagrađene po svoj
prilici na mjestu rimskog hrama u IV—V st., obnovljene
u XV st. i popravljene 1640. Glavna fasada izvedena je u
renesansnom stilu. Rimski kapiteli u desnom brodu
služe sada kao kamenice za posvećenu vodu, a rimski
sarkofag iz III st. upotrebljen je za glavni oltar; na podu
ima ostataka mozaika iz V—VI st. Renesansni južni
portal crkve izveden je 1456. Na vanjskom zidu sakri­
stije i crkve ima vi§e ugrađenih fragmenata pleterne
dekoracije. Nedaleko od Katedrale je kasnogotička
palača Demartini (Ulica Ivana Gorana Kovačića br.
12). Poprečnom ulicom od Katedrale izbija se na put
koji vodi prema Kaštelu na vrhu brežuljka, gdje su se
nekad nalazili ilirska gradina, rimski kapitolij i srednjo­
vjekovna tvrđava iz X III st. Kaštel sa 4 isturena bastiona
podigli su Venecijanci 1630—31, po nacrtima francuskog
vojnog inženjera A. Devillea; u doba Napoleona Kaštel
je pregrađen, a 1830 restauriran. U njemu je danas
Muzej Narodne revolucije.
Izleti: O Fažana (v.; cestom 8 km). O Vodnjan
(v.; cestom 10 km), Bale (v.; cestom 20 km), Rovinj
(v.; cestom 42 km), Limski zaljev (v.; cestom 34 km).
O Barbari (v.; cestom 28 km), Labin (v.; cestom 43
km), Rabac (v.; cestom 48 km). O Medulin (v.; cestom
preko Šišana 13 km). O Pomer (v.; cestom 8 km). O
Premantura (v.; cestom 10,5 km). O Valtura (cestom
11 km), u blizini arheološki lokalitet Vizače (u antici
ilirsko-rimski Nesactium uništen •*- 177, obnovljen
za cara Augusta, definitivno napušten nakon provale
Slavena i Avara); sačuvani ostaci rimskih građevina i
temelji dviju starokršćanskih bazilika. O Marčana (ce­
stom 14 km), dalje lokalnom cestom u Rakalj (27 km)
nad zaljevom Raša; sačuvana originalna narodna noš­
nja. O Morem na otok Veruda (v.; 7 Nm), Banjole (v.;
8,5 Nm), Rt Kamenjak (12 Nm, najjužnija tačka Istre).
PUNAT (5, C, 2), luka i najveće naselje na otoku
K rku; 1635 stan. Leži na jugoistočnoj strani Puntarske
(Košljunske) drage, nedaleko od plitkog i uskog izlaz­
nog tjesnaca (Usta). Sastoji se od starijeg dijela na pod­
nožju pristranka i novijeg dijela uz more. Mediteranska
zemljoradnja (maslina, vinova loza, smokva); brodo­
gradilište drvenih brodova. Slikoviti položaj, dobre
saobraćajne veze (naročito poslije otvaranja trajekta
Crikvenica—Šilo), vodovod, prostrani autokamp, ure­
đeno kupalište, asfaltirana cesta uz obalu i redovito
održavanje »Puntarske noći« i »Ribarskog dana* (u
toku augusta) doprinose sve bržem razvoju turizma.
Ispred naselja, u srednjem dijelu plitke Puntarske drage,
leži šumovit otočić Košljun (v.).
Stariji naziv mjesta, Villa di Ponte (1480), dovodi
se u vezu s mostom u tjesnacu Usta. Sačuvana su dva
stupa, »babe«, oznake plovnosti za veće jedrenjake.
U red najstarijih građevina Punta ide Stari toš, mlin
za masline iz X VIII st. Župna crkva podignuta je 1773,
pregrađena 1934 (barokni glavni oltar, sa slikom od
Maggiotta; gotička polihromirana drvena plastika sv.
Ane Samotreće iz XV st.). — Južno od Punta su ostaci
građevine kojoj je pripadalo više fragmenata ukrašenih
motivima pleterne ornamentike (IX—X st.). — Uz cestu
prema Krku, oko 3 km od Punta, zanimljiva predromani-
čka crkvica sv. Dunata, s kupolom nad centralnim
prostorom i dvije polukružne apside.
Izleti: O Košljun (v.). O K r k (v . ; morem 2,5 Nm).
O Baška (v.; cestom 17 km). O Vrbnik (v.; cestom
10 km).
RAB (9), otok u Kvarneru, između Krka i Paga;
obuhvaća 93,6 km1. Građen je uglavnom od vapnenaca,
koji tvore dva niza uzvisina: na sjeveroistoku je Ka­
58
menjak (najviši vrh otoka, 408 m), a na zapadu Kalifront
(97 m). Na sjeveroistoku, između zaljeva Lopar i Crnika,
Loparski poluotok. Pored Lopara, veći su zaljevi Supetar-
ska draga, Kamporska draga i zaljev Sv. Fumija. Na Rabu
su zime blage (prosječna januarska temperatura 6,7*0,
a ljeta vruća (prosječna julska temperatura 23,2° C);
godišnja količina oborina iznosi oko 1000 mm. Rab se
ubraja u najsunčanije dijelove Evrope; godišnje ima
2499 sati insolacije. Vapnenački dijelovi otoka, na­
ročito Kalifront, mjestimično su pod makijom i šumom
mediteranskog hrasta. U središnjem, obradivom dijelu
otoka uzgajaju se masline, vinova loza, povrće. Osim
grada Raba, na otoku ima još 6 naselja: Lopar, Munda-
nija, Supetarska Draga, Kampor, Banjol i Barbat. S
kopnom je povezan trajektom (Jablanac—Rab).
Rab (u antici Arba) bio je u prethistorijsko doba
naseljen ilirskim Liburnima. Prvi put se spominje ■«—
360. Rimljani su ga zauzeli u •*— II st., a u doba cara
Augusta grad Arba je već municipij, opasan zidom i
kulama. Tokom vremena Rimljani su na otoku podigli
brojne ljetnikovce i izgradili pomorske baze (statio-
nes navales). Od Seobe naroda Rab je najprije u sastavu
Istočnorimskog carstva, od IX st. do 1409 (s neznat­
nim prekidima) pripada Hrvatskoj, a poslije toga je,
do 1797, pod vlašću Venecije. Poslije kratkotrajne
austrijske vladavine otok ulazi 1805 u sklop Napoleo-
novih Ilirskih pokrajina, od 1814 pripada Austriji do
1918, kad ga je okupirala Italija. Rapalskim ugovorom
1920 vraćen je matici zemlji. Aprila 1941, u toku Dru­
goga svjetskog rata, okupirale su ga talijanske trupe, a
poslije kapitulacije Italije — njemačke; oslobođen
je 12. IV 1945.
RAB (9, AB, 2), glavni grad istoimenog otoka; 1470
stan. Stari dio grada leži na malom poluotoku između
zaljeva Sv. Fumija na zapadu i rapske luke na istoku.
Taj uski prostor presijecaju tri uzdužne ulice, među­
sobno povezane poprečnim strmim prolazima. Novo-
izgrađeni stambeni dijelovi grada pružaju se duž istočne
strane luke sve do Banjola.
Rab je u doba cara Augusta utvrđena baza rimske
flote. U srednjem vijeku je sjedište biskupa (prvi
biskup spominje se 530) i slobodna komuna (statut).
U doba križarskih ratova (X II—XIV sr.) nastanjuju
se u gradu benediktinci, grade se Katedrala, samostan
sv. Andrije i Knežev dvor, razvijaju zanati i trgovina.
U XV st. hara u njemu kuga, od kraja istog stoljeća
izgrađuje se postepeno novi grad, dok opustjeli stari
dio grada ostaje u ruševinama. Ekonomski napredak
grada zaustavljen je Napoleonovim ratovima. Rab se
postepeno oporavlja tek od prvih decenija XX st., kad
postaje klimatsko i kupališno miesto. — Stari dio grada
je bio okružen zidom (XII — X III st., kasnije pojača-
vanim); zid je djelomično sačuvan na klisurama uz
more, sa zapadne strane uz park Komrčar i na pojedi­
nim potezima prema luci. Na sjevernoj strani Trga
Maršala Tita stoji romanički Knežev dvor (X III st.),
pregrađivan u doba gotike i renesanse. Kroz nekadašnja
Morska vrata, koja se naslanjaju na kulu, dolazi se na
Plokatu Gospi, od XIV st. središte municipalnog živo­
ta. Novi fontik i Loža, otvorena dvorana sa šest re­
nesansnih stupova i s klupama na kamenim konzolama,
podignuti su 1509. Do Lože je gotička crkvica sv. Nikole.
Odavde vodi uzbrdo Ulica Stjepana Radića; jugoistočno
od nje je nepravilno građeni najstariji dio grada,
Kaldanac (poslije kuge u XV st. ostao u ruševinama),
RAB, Korska sjedala u katedrali
sjeverozapadno od nje Novi grad, podignut u XV st.
Radićeva ulica u kojoj su bogati portal palače Crnota,
(možda rad Andrije Alešija) i gotička palača Cassio
(neko vrijeme rezidencija rapskih biskupa), izbija na
mali Trg Slobode, s kojeg se pruža izvanredno lijep
pogled na zaljev Sv. Fumija i na poluotok Frkanj.
Na uglu Radićeve ulice i Trga Slobode sklop kuća
porodice Galzigna (danas ambulanta), građen u prelaz-
nom stilu iz gotike u renesansu. Od Trga Slobode, po
bilu poluotoka, vodi ulica Rade Končara. S desne
strane crkva sv. Andrije sa samostanom benediktinki,
osnovanim u XI st. Crkva je mala trobrodna bazilika
s baroknim oltarom; svoj konačni izgled dobila je u vri­
jeme renesanse. Na lijevom pobočnom oltaru kopija po-
liptiha iz škole Vivarinija iz 1485 (original je u Bostonu
od 1876). Romanički zvonik je iz 1181. Dalje, u sre­
dini malog trga, zvonik Katedrale (X II—X III sr.), s
romaničkim monoforama, biforama, triforama i tetra-
forama, okrunjen romaničkom balustradom i pokriven
piramidom (XV sr.). Sučelice zvoniku je Sveta Marija
\ ’elika, trobrodna romanička bazilika; posvetio ju je
1 177 papa Aleksandar III. U luneti renesansnog portala
kasnogotička »Pieti« (rad Petra Trogiranina, 1514). Bro­
dove odvajaju stupovi sa stiliziranim ranoromaničkim
kapitelima. Nad glavnim oltarom (relikvijar sv. Kri-
stofora od pozlaćena srebra iz XII st.’, dijelovi križa,
dar kralja Kolomana 1111; mramorni intarzirani an-
tependij u stilu venecijanskog baroka iz XVII sr.)
ciborij ukrašen motivima pleterne dekoracije. Drvena
korska sjedala izveo je 1445, u stilu kićene gotike,
nepoznati domaći rezbar. U lijevom brodu kapela sa
slikom Marije (italokretska škola XV sr.?) i sa dvije
nadgrobne ploče; ploču biskupa Skafe i ogradu kapele
klesao je Andrija Aleši oko sredine XV sr. Na oltaru
desnog broda dijelovi poliptiha venecijanske škole XIV
sr., a u kapeli sv. Petra krstionica (rad Petra Trogira­
nina, 1497). Štukaturu svoda u glavnom brodu iz­
radili su Clemente i Giacomo Somazzi 1799. Na kraj­
njem rtu Kaldanca je ženski franjevački samostan,
osnovan 1499, s jednobrodnom crkvom sv. Antuna
opata. U Končarevoj ulici je i jednobrodna crkva sv.
Justine iz XVI st.; njen zvonik je pokriven kamenom
lukovicom. Ispred empore su stupovi sa romaničkim
kapitelima iz starije građevine. U koru je renesansni
drveni oltar, a na sjevernoj strani oltar s palom »Smrt
sv. Josipa«, rad venecijanske Škole ranog XVII sr.
U pločniku crkve uzidana je ploča (iz crkve sv. Ivana
Evanđelista) sa signaturom kipara Andrije Alešija,
koji se u Rabu spominje 1453—60. Bivši ženski samo­
stan benediktinskog reda, do same crkve, pregrađen
je u XX sr. u vilu (»Antoinetta«). Prekoputa bivšeg sa­
mostana je nekoliko palača, pregrađenih u renesansnom
stilu. U Končarevoj ulici je također, nedaleko od Sv. Ju­
stine, crkvica sv. Križa, s baroknim štukaturama iz 1798
(C. i G. Somazzi). Do nje su ruševine samostana koji
su u XI sr. držali benediktinci, 1298— 1783 franjevci;
1786 pregrađen je u rezidenciju biskupa, u drugoj
polovini XIX sr. napušten. U njegovom sklopu je crkva
sv. Ivana Evanđelista (zvana i Sv. Ivan Krstitelj).
Nad morem strše ogoljeni zidovi ove trobrodne bazilike
s deambulatorijem oko apsida i fragmentima mozaika,
R AB, Portal palače Nimira
ruševine samostanskog dvorišta, vescovate (biskupije),
i dobro očuvani zvonik. S ovim kompleksom graniči
ljetna pozornica, sagrađena unutar gradskog zida. Na
sjevernom kraju Končareve ulice je ruševna kapelica
sv. KriŠtofora. Kroz gradski zid prolazi se u parkKomrčar,
jedan od najljepših parkova na istočnoj obali Jadrana;
uređen je potkraj XIX sr. na površini od 16 hektara.
U parku je franjevački samostan sa crkvom sv. Franje
z 1491. Napušten 1823, danas je u ruševinama, a goti­
čka crkva (trijumfalni luk sa grbovima rapskih patricija,
grob španjolskog slikara Juana Boschetusa koji je
umro 1523) služi danas kao grobljanska crkva. Od
samostana spušta se prema luci Supilova ulica vodeći
do tržnice u predgrađu Varoš. Usred trga je spomenik
palim borcima Narodnooslobodilačkog rata (rad ki­
para Vinka Matkovića). Ulica Ive Lole Ribara vodi
do Lože. S desne strane je palača Dominis Nimira
(XV st.); na njenoj sjevernoj strani, prema tržnici,
ugrađena je glava Jupitra (iz rimskoga doba). Nasu­
prot palači je barokna crkvica sv. Antonca (1675); uz
nju preostali dio palače Nimira s kasnogotičkim por­
talom i arkadama u dvorištu (danas lapidarij). Na dva
mjesta preko ulice Ive Lole Ribara prebačeni su spoj-
ni hodnici između kuća. S lijeve strane ulice su pa­
lače Tudorin (lavlje glave uz prozor) i Kukulić (rene­
sansni prozori na katu). Na početku Ulice Marka Oreš-
kovića bogato pročelje palače Maričić-Galzigna (rene­
sansni portal, kasnogotički prozori).
Izleti: O Barbat (v.; morem 2,5 Nm). O Jablanac
(v.; morem 7 km). O Cestom: Supetarska Draga
(v.; 7 km) i Lopar (v.; 13 km). O Kampor (v.; cestom
do samostana sv. Fumije, 2,5 km; dalje putem 2,5 km
do Kamporske drage). O Uspon na Kamenjak, najviši
vrh Raba (408 m).
RABAC (2, D, 3), selo i luka na jugoistočnoj
obali Istre; oko 500 stan. Leži u istoimenoj uvali,
podno Labina. Uvala Rabac je potopljeni dio udoline
kojom teče potok Rabac; udolinom vodi i asfaltirana
cesta koja povezuje Rabac s cestovnom mrežom Istre.
Priobalna ravnica uz ušće potoka završava se šljunčanom
plažom, dugom nekoliko stotina metara. Zbog sliko­
vitog položaja, prostrane plaže, bujne vegetacije (borova
šuma uz sjeveroistočnu stranu uvale, maslinici) i lakih
veza sa zaleđem, Rabac se iz malog zemljoradničko-
ribarskog naselja razvija u značajno turističko mjesto
s hotelima i odmaralištima. Prostrani autokamp.
Česte autobusne veze sa zaleđem i redovna brodska
veza sa Rijekom; s Porozinom na otoku Cresu povezan
je trajektom.
Izleti: O Cestom: Labin (v.; 5 km), Plomin (v.;
19 km), motel »Vidikovac« na rtu Mašnjak (21,5 km),
Molćenička Draga (v.; 39 km). O Porozina (v .; trajek­
tom 7 Nm).
RAČIŠĆE (19, A, 1), selo i mala luka na sjever­
noj obali otoka Korčule, 12 km zapadno od grada
Korčule; 944 stan. Leži na južnoj obali male istoimene
uvale, otvorene prema unutrašnjosti otoka. Zapadno
od sela su uvale Vaja i Samograd, prijatne za kupanje.
— Račišće je naseljeno potkraj XVII st. izbjeglicama iz
Makarskog primorja i Hercegovine.
Izleti: O Viganj (v.; morem 4 Nm). O Korčula
(v.; morem 5,5 Nm). O Uspon na Klupca, najviši vrh
otoka Korčule, 568 m.
RAKALJ v. Pula
RAŠA (2, D, 3), rudarsko naselje i rudnik kame­
nog ugljena u Istri; 2965 stan. Leži 4,5 km jugozapadno
od Labina u uskoj dolini Krapanskog potoka (pritoka
Raše), nedaleko od sela Krapan gdje je otvoreno prvo
okno Raškog ugljenog basena. Nekad močvarna okolica
isušena i pretvorena u plodno tlo. Rudnik je lokalnom
željezničkom prugom spojen sa Štalijama (na ušću
Raše) i s lukom BrŠica na obali zaljeva Raša.
Izleti: v. Rabac
RATAC v. Sutomore
RAVA (11, B, 2), otok u zadarskom arhipelagu;
4,1 km2. Ravski kanal dijeli ga od Dugog otoka, a
Iški kanal od otoka Iža. Najviši vrh 98 m (Babikovac).
Djelomično je obrastao grmljem i crnikom. Obala je
razvedena mnogim uvalama (Tanko, Lokvina, Pala-
dinica, Marinica). Naselje Rava u unutrašnjosti otoka
ima oko 240 stan., a Mala Rava, u uvali Lokvina, oko
60 stan. Stanovnici uzgajaju vinovu lozu, povrće i voće.
Luka je u uvali Marinica.
59
 RIJEKA, zapadni dio grada
1. Gradski toranj; 3. Crkva sv. Vida; 4. Pomorski i povjesni muzej; 5. Prirodoslovni muzej; 6. Državni arhiv;
7. Stari gradski zid; 8. Stari »Municipij«; 9. Radio-stanica; 10. Moderna galerija i Naučna knjižnica; 11. Pa­
lača »Jadran«; 12. Kapucinska crkva; 13. Kolodvor; 14. Park; 24. Hotel »Bonavia«

RAVANJSKA v. Starigrad—Paklenica Delničkih vrata), modernih lučkih uređaja i jake pomor-

RAŽANAC (11, C, 1), selo i mala luka na obali sko-trgovinske tradicije Rijeka se razvila i u najveću
južnog dijela Velebitskog kanala; 1051 stan. Leži luku Jugoslavije; u isto vrijeme ona je važan evropski
24 km sjeveroistočno od Zadra, nedaleko od asfalti­ tranzitni lučki centar. Prosječna temperatura Rijeke
rane ceste koja od Posedarja (na Magistrali) preko iznosi u januaru 5°C, u julu 22,8°, a godišnja količina
Ljubačkih vrata (trajekt) vodi do Paga na istoimenom oborina 1553 mm. Prosječno ima godišnje 2154 sunčanih
otoku. Obala od rta Debela Nožica na sjeverozapadu
do uvale Bokulja na jugoistoku slabo je razvedena i
pretežno pusta. Pred naseljem su niski goli otočići
Ražanac Veli, Ražanac Mali i Donji školj. Ražanac ima
autobusnu vezu sa Zadrom i brodske veze s Rijekom
i Zadrom.
Područje Ražanca bilo je naseljeno već u mla­
đe kameno doba. Na Šibeničkoj glavici, južno od sela,
ruševine ilirske gradine i grobni humci. Srednjo­
vjekovna naselja tog područja porušena su u toku
tursko-venecijanskih ratova (XVI i XVII sr.). Uz luku
ostaci utvrđenja podignutog u XVI sr. radi obrane od
pirata i od turskih napada.
Izleti: O Starigrad—Paklenica (v.; morem 4 Nm).
C Posedarie(y.; cestom 14 km). O Cestom preko Miletića
(trajekt), Miškovića i Dinjiške (v.; 14 km) u Pag (v.;
27 km). O Radovirt (cestom prema Posedarju do Barača
4,5 km, zatim kolnim putem 3 km); jednobrodna cr­
kvica sv. Petra iz X II—X III sr., kasnije obnovljena;
na brežuljku Beretinova gradina tragovi ilirske gradine,
a u podnožju nje antička nekropola i ostaci rimskih
građevina.
RESNIK (16, A, 1), turističko naselje s autokam-
pom i hotelom na obali Kaštelanskog zaljeva, oko 2 km
jugozapadno od Kaštel Novog. Leži nedaleko od Ma­
gistrale. Na obalnom pojasu od Resnika do Kaštel
Starog ima mnogo šljunčanih i pješčanih plaža. Česte
autobusne veze sa Splitom i Trogirom.
RIJEKA (4, B, 1), najveći grad na jugoslavenskoj
obali Jadrana; oko 120.000 stan. Leži u dnu dobro zaš­
tićenog Riječkog zaljeva, na ušću kratkog toka Rječine.
Zbog povoljnih veza sa zaleđem (preko Postojnskih i RIJEKA, Gradski toranj

60
 RIJEKA, istočni dio grada
2. Zborna crkva; 15. Narodno kazalište »Ivan Zajc«; 16. Spomenik borcima N O B ; 17. Trsat-kaštel i muzej; 18.
Trsat-crkva sv. Jurja; 19. Trsat-zavjetna crkva; 20. Hotel »Neboder«; 21. Hotel »Park«; 22. Hotel »Jadran«;
23. Hotel »Kontinental«
sati. Okolica grada obrasla je submediteranskom šika­
rom i šumarcima hrasta i bijeloga graba. U gradu je
nekoliko parkova (Gradski park na Mlaki, ParkVladimira
Nazora i Park narodnih heroja na Trsatu). — Inten­
zivniji razvoj grada počinje u X VIII st., a ubrzava se
izgradnjom Lujzinske ceste (1810 do Karlovca), luke
RIJEKA, Stari grad
i naročito željezničkih pruga prema Zagrebu i Ljubljani,
odnosno prema Budimpešti i Beču (1873). U razdoblju
između dva svjetska rata, kad je Rijeka bila odvojena
od neposrednog zaleđa, riječka je luka izgubila svoje
dotadašnje značenje, ali se brzo razvijao njen istočni
dio, sušačka luka koja se nalazila unutar granica Ju­
goslavije. Poslije 1945 Rijeka opet postaje krupan po­
morski centar (sjedište nekoliko brodarskih poduzeća')
i značajno industrijsko (brodogradilište, rafinerija nafte,
brojne tvornice — dizel motora, brodskih dizalica,
brodske opreme, papira i dr.), trgovinsko i saobraćajno
središte. Pored toga Rijeka je centar intenzivnog kul-
turno-umjetničkog života, sa čitavim nizom kulturnih
i prosvjetnih ustanova i škola, uključujući nekoliko
fakulteta. Kupališta i turističko-rekreacione zone protežu
se zapadno od grada u području Kantrida — Preluk (au-
tokamp) i istočno od Pećina prema Žurkovu (motel)
i U rinju; u centru je Gradsko kupalište na Delti.
Pogodne željezničke i cestovne veze, mnoge brodske
linije, trajekt i na Krk i Cres i blizina istočne istarske
obale (Opatija), Vinodolskog primorja (Crikvenica) i
kvarnerskih otoka osnova su intenzivnog razvoja sta­
cionarnog i, naročito, tranzitnog turizma.
Ime Rijeka javlja se v dokumentima od X III si.
U rimsko doba na njenom se području nalazila Tarsatica,
ključno utvrđenje i naselje na potezu velikog rimskog
obrambenog zida, tzv. Liburnijskog limesa. Tarsatica
se posljednji put spominje 799, kad je u njenoj blizini
poginuo furlanski markgrof Erik, pokušavajući provaliti
u Hrvatsku. U posjedu Devinske gospode, Rijeka se u
X III st. počinje naglo razvijati i postepeno izgrađuje
svoje municipalno uređenje. 1399 prelazi u posjed
gospode od Walseea, a potkraj XV st. dolazi u ruke
Habsburgovaca, koji su je držali sve do 1779. Stekavši
Rijeku, Habsburgovci su svoje posjede proširili do
Jadrana, što ih je nužno dovodilo u sukobe s Veneci­
jom (1509 venecijanski admiral Trevisan spalio je grad
do temelja). U XVII st. Rijeka proživljava relativno
dug period mira, a 1719 Karlo VI ju je proglasio slo­
61
bodnom lukom. Za vrijeme Marije Terezije, 1776, od
Rijeke i dijela primorja formirana je posebna teritori­
jalna jedinica. 1809 Rijeka je ušla u sastav Napoleonovih
Ilirskih provincija, a 1816—22 u sastavu je austrijske
Kraljevine Ilirije. Od 1848, kad je ban Jelačić postao
riječki guverner, zaoštrava se pitanje njene pripadnosti,
koje nije riješeno ni ugarsko-hrvatskom nagodbom od
1868. Zbog toga je prihvaćen tzv. provizorij (1870—
1918), prema kojem Rijekom upravlja centralna vlada
sve dotle dok se ne riješe sporna pitanja. 1919 zaposjeo
je Rijeku D'Annunzio sa svojim legionarima, Rapal-
skim ugovorom 1920 proglašena je Riječka Država,
a 1924 grad je anektirala Italija. U toku Narodnoslobo-
dilačkog rata Rijeku je u teškim borbama oslobodila
Jugoslavenska armija 3. V 1945.
1. S Obale Jugoslavenske mornarice dolazi se ulicom
Dositeja Obradovića (desno barokna crkva sv. Nikole
iz 1786, lijevo zgrada glavne pošte) na Korzo Narodne
revolucije, neposredno pred Gradski toranj (»Poduriloj«;
vjerojatno iz X III st.; u doba baroka gornji dio iznova
sagrađen; krov iz 1801); na fasadi su poprsja austrijskih
careva Leopolda I i Karla VI. Ispod tornja put vodi u
Stari grad. Na Trgu Ivana Koblera je kameno podnožje
za barjak i »Palac komunaričkoga« (sjedište gradskih
vijeća 1532— 1835), zgrada u kojoj se rodio kompozitor
Ivan Zajc (1835 —1914). Lijevo od nje su »Stara vrata«,
desno Užarska ulica (s tipično primorskom arhitek­
turom), koja vodi prema Zbornoj crkvi (vjerojatno iz
X III sr., potpuno barokiziranoj 1695 i 1715— 26).
Na zvoniku romaničkog tipa (s gornjim dijelom građe­
nim u stilu cvjetne gotike) uklesana je godina 1377.
U sakristiji relikvijari i monstrance iz XV st. Ne­
daleko od Zborne crkve, u parku pred školom (sa­
građenom na mjestu jezuitskog kolegija), vide se osta­
ci srednjovjekovnog zida. Nešto sjevernije su »Gornja
vrata« Staroga grada. Kroz njih se dolazi pred crkvu
sv. Vida, sagrađenu na mjestu starije crkve. To je cen­
tralna građevina (1638— 1742) s impozantnim portalom i
kupolom. Građena je po uzoru na talijanske barokne
crkve. Uz crkvu se nalazio srednjovjekovni Kaštel,
od kojeg se sačuvao samo dio vanjskog zida (»Pod
Kaštelom«). Kaštel je 1906 porušen i na njegovu mjestu
sagrađena »Palača pravde«. Dalje prema zapadu, uz Uli­
cu Žrtava fašizma, nekadašnja Guvernerova palača (pro­
jekt A. Hauszmanna, kraj XIX st.); u njoj su Pomor­
ski i Povjesni muzej. Lijevo od ulaza u parku je lapida­
rij s rimskim i srednjovjekovnim fragmentima kamenih
spomenika. Desno uzbrdo Šetalište Vladimira Nazora;
u parku zgrada Državnog arhiva (zbirka dokumenata
koji se odnose na Rijeku, Istru, Primorje i Kvarnerske
otoke od XV do XX st.) i Prirodoslovni muzej. Neda­
leko odavde, na brdu Kalvarija, djelomično su sačuvani
ostaci starog Liburnijskog limesa (mjestimice 2 m
debeo, a 3 m visok). Ulica Ivana Milutinovića vodi do
centralnoga riječkog groblja na Kozali. S terase ispred
crkve lijep pogled na Kvarner. — Od bivše Guver­
nerove palače vodi Supilova ulica uz nekadašnji zapad­
ni gradski zid: na dnu ulice otvara se do mora Trg
Republike. T u je zgrada bivšeg Municipija s klasicis­
tičkom fasadom, nekad samostan augustinaca koji je
tu postojao od 1315. Od tog velikoga samostanskog
kompleksa sačuvali su se crkva sv. Jerolima, klaustar i
dvije gotičke kapele. Na uglu Korza i Trga Republike je
zgrada nekadašnje Hrvatske narodne čitaonice, danas
Rađio-stanica, čitaonica i izložbeni salon. Od Trga
Republike odvaja se ulica Dolac; tu je Naučna biblioteka
i Moderna galerija (slike, skulpture i grafika domaćih
umjetnika XIX i XX st.). — Nakon rušenja gradskog
zida Rijeka se počela širiti prema moru. Na nasutom
terenu između Korza i Obale Jugoslavenske mornarice
izgrađeni su objekti prilagođeni potrebama sve inten­
zivnijeg lučkog saobraćaja i robnog prometa. Stara luka
u Mrtvom kanalu zamijenjena je velikom lukom pred
gradom. Arhitektura tog dijela grada, uglavnom s kraja
XIX st., nosi obilježja historijskih stilova. Korzo se
TRSAT, Kaštel
62
sužava prema zapadu i izbija na Narodni trg. Na trgu
ja palača »Jadran«, sjedište pomorskih poduzeća i druš­
tvenih organizacija pomoraca, »Neboder« (prilikom
njegove gradnje iskopani su rimski grobovi iz I i II st.) i
novogradnja Komunalne banke. Kratak dio ulice Rade
Končara vodi do trga Žabice, s kolodvorom izvangrad-
skih autobusnih pruga. T u je nedovršena neogotička
crkva kapucinskog samostana (projektirao C. Budinis,
1906). U Ulici Borisa Kidriča, koja počinje na Žabici,
nalazi se kasnobarokna zgrada direkcije bivše tvornice
šećera (zidne dekoracije, štukatura, monumentalno
stubište) i zgrada nekadašnjeg lazareta (barokni portal
dvorišta s natpisom iz 1722). Kidričeva ulica prolazi
uz kolodvor (lijevo) i bolnicu (desno) i završava kod
gradskog parka (»Đardin«). Odavde vodi Bulevar Marksa
i Engelsa kroz zapadnu četvrt grada.
2. Od pristana vodi prema istoku Ulica Ivana
Zajca pored glavne tržnice s ribarnicom (u blizini tzv.
»Palazzo Modello«) i Narodnog kazališta »Ivan Zajc«
(gradili H. Helmer i F. Fellner 1885—86) do Mrtvog
kanala, starog korita Rječine, kojim je između dva
rata tekla granica između Jugoslavije i Italije. Ne­
daleko od bivšeg graničnog mosta na Rječini stoji
spomenik oslobođenja Rijeke (rad Vinka Matkovića,
1955). Preko Rječine je noviji dio Rijeke, Sušak. Od
portala (pored zgrade Komunalne banke) vode Trsat-
ske stube Petra Kružića (donji dio stuba dao je izgraditi
1531 Petar Kružić, kapetan Klisa) do visokog brda
Trsata iznad usjeka Rječine. Na mjestu današnjeg
Trsata stajala je, čini se, japodska gradina Tarsatica,
po kojoj je prozvano i kasnije rimsko naselje uz more.
Srednjovjekovni Kaštel Trsat podignut je prije 1288
(Vinodolski zakon). U posjedu Frankapana s prekidima
do 1671, zatim pod upravom ugarske komore i Bakra.
1826 kupio ga je austrijski podmaršal Laval Nugent i
dao restaurirati (dogradnja međutraktova, adaptacija
kula, gradnja mauzoleja u formi dorskog hrama). U
njemu su danas restaurant i ljetna pozornica. S Kaštela
se pruža izvanredan pogled na Rijeku, Kvarner i Učku.
U zgradi do ulaza u Kaštel Muzej narodne revolu­
cije (s prikazom radničkog pokreta 1918—41 i zbir­
kom materijala i dokumenata za historiju narodne revo­
lucije 1941—45). Prekoputa muzejske zgrade je župna
crkva sv. Jurja (X III st., nekoliko puta obnavljana).
Na brežuljku blizu Kaštela Frankapani su 1453 podigli
crkvu Marije Lauretanske i franjevački samostan. U
dvobrodnoj crkvi su grobnice Frankapana i brojnih
drugih velikaša i crkvenih prelata. Prezbiterij je od bro­
da odijeljen rešetkom od kovanog željeza (1705); oltari
su barokni (XVII—X VIII si.), a na glavnom oltaru iz
1692 je slika »Bogorodice« (dar pape Urbana V iz 1367).
Samostan, obnovljen u XVII st., ima zbirku slika,
umjetničkih predmeta i bogatu biblioteku. — Odavde
vodi Ulica Slavka Krautzeka pored groblja; iz groblja
ulaz u Park Narodnih heroja (kosturnicu s kriptom i
spomenikom u obliku jedra projektirali Z. Sila i Z.
Kolacio). — S Titovog trga Ulica Proleterskih brigada
prolazi pored hotela »Kontinental« i »Neboder« (arhi­
tekti J. Pičman i A. Albini, 1934— 35) i izbija do kamene
piramide (iz 1729) koja označuje početak stare Karo­
linške ceste. Kroz Pećine, četvrt vila, hotela i kupališnih
objekata, vodi Šetalište X III divizije do Parka Nike
Katunara na rtu uvale Martinšćica. Magistrala zaobi­
lazi uvalu Martinšćica (brodogradilište »Viktor Lenac«)
i vodi prema jugoistoku — odvojci u Žurkovo (motel)
i Urinj — do Šoića nad ulazom u Bakarski zaljev. Iznad
Magistrale, od Žurkova do Šoića, nižu se zaseoci sela
Kostrena (jedna od najstarijih narodnih čitaonica u
XIX st. ; ruševine dvora biskupa Smoljanića, XVII st.).
Izleti: O Opatija (v.; cestom 13 km). O Postojnska
jama (v.; cestom 74 km). O Magistralom na jug:
Kraljevica (v.; 23 km), Crikvenica (v.; 37 km), Novi
Vinodolski (v.; 46 km) i Senj (v.; 69 km). O Cestom
Rijeka—Zagreb (184 km) kroz Gorski Kotar: uz kanjon
Rječine, zatim u Grobničko polje (Grobnik 466 m ;
nalazi iz rimskog doba, ostaci srednjovjekovnog grada).
Na 18. kilometru od Rijeke odvaja se prema sjeveru
šumska cesta za Platak (1111 m), centar zimskog sporta
(Jadranski veleslalom), izletište; »Sport-hotel« i dom
»Partizana«; prostrane livade okružene gustom šumom,
pogodne za kampiranje. Polazna tačka za izlete na
Snježnik (1506 m) i Risnjak (v.; 1528 m).
RIJEKA CRNOJEVIĆA v. Skadarsko jezero
RIJEKA DUBROVAČKA (O m bla; 21, A, 1), za-
ljev kod Dubrovnika, dug 2,7 km; potopljena dolina
na čijem se krajnjem unutrašnjem dijelu nalazi jako
kraško vrelo, širina i dubina zaljeva postepeno se
smanjuju od ušća prema izvoru. Smjer pružanja Rijeke
Dubrovačke podudara se sa smjerom bure, koja znatno
snižava temperature zimskih mjeseci. Zbog strmih
pristranaka insolacija je znatno manja nego u Dubrov­
niku. Duž obala i na kontaktu fliša s vapnencem niže
se 10 naselja (ukupno 1675 stan.), od kojih su najvažnija
Mokošica na sjeverozapadnoj obali i Komolac u izvoriš­
nom području. Rijeka Dubrovačka, koju zaobilazi Ma­
gistrala, pogodna je za veslački sport i ribolov. Dio li­
jeve obale uključen je u luku Gruž i služi za pristajanje
teretnih brodova. Autobusne veze s Dubrovnikom.
Naziv Rijeka susreće se već 1169; stariji je naziv
Umbla. U nizu njenih naselja najstarija su Mo­
košica, Rožat i Sustjepan. Dubrovčani su na izvoru
blizu Komolca u davna vremena izgradili branu i
mlinove; na njihovom usavršavanju radio je i graditelj
Paskoje Miličević, koji je tu gradio kapelu (1480) i
uredio (1507) rafineriju bakra. Nasuprot Komolcu je
selo Rožat, s ostacima benediktinskog samostana (iz
1123, u X III st. napušten) na prostoru današnje
župne crkve. Na obali je franjevački samostan iz 1393
(obnovljen 1704), s klaustrom iz 1585. — Na južnoj
obali Rijeke Dubrovačke, 2 km od njenog ušća, leži
selo Sustjepan. Romanička crkva sv. Stjepana (XI—XII
st.) ima na jednom pobočnom oltaru triptih, rad slikara
Franje Matijina iz 1534, a na drugom, sa suprotne strane,
renesansnu sliku nepoznatog majstora. — Uz obale
Rijeke Dubrovačke nizali su se ljetnikovci dubrovačke
vlastele i pomoraca; mnogi su u toku stoljeća propali,
a među sačuvanima se ističu ljetnikovci Kaboga i Stay
u Batahovini; Bozdari u Čajkovičima; Gundulić,
Sorkočević, Getaldić i Bizzarro u Komolcu; Resti u
Rožatu; Sorgo-Gučetić (Sbutega) u Obuljenom, Za-
manja i Gučetić-Đorđić u Mokošici, Gradić na Gra-
dićevu i Bucinjolo na Mirinovu.
RISAN (24, B, 1), gradić i mala luka u dnu isto­
imenog zaljeva u Boki Kotorskoj; 1200 stan. Leži na
sastavu starog puta iz unutrašnjosti i obalne ceste.
Južno od mjesta je uređeni kamp. U neposrednoj bli­
zini dižu se vapnenački grebeni s kojih se pruža lijep
pogled na zaljev Boke Kotorske.
Risan je ilirsko naselje koje se prvi put spominje
■*— 229, kad je ilirska kraljica Teuta zatražila mir od
Rimljana. Kasnije je grad s rimskim građanskim pravom
(Iulium Risinium). Saraceni ga napadaju 865, a car
Samuilo 976; od X st. u sklopu je kneževine Travunje,
zatim u vlasti feudalaca Balšića. Đurađ Balšić prepušta
grad 1397 bosanskom kralju Stjepanu Tvrtku I, a
kralj Stjepan Tomaš daje ga 1451 Dubrovačkoj republici.
Turci ga drže 1539— 1687, a nakon toga dijeli sudbinu
ostalih mjesta u Boki Kotorskoj. — Ilirsko-rimski
Rizon nalazio se iznad današnjeg naselja, na lokalitetu
Carina. Među brojnim arheološkim nalazima ističe se
veliki rimski mozaik (početak II st.) s likom boga Hipnosa.
Uz obalu se vide u more potonule ruševine antičke
arhitekture. Na uzvisinama iznad gradića podignute su
u vrijeme ratova Venecije protiv Turaka (XVI—XVII
st.) tvrđave Grkavac i Ledenice. U samom mjestu je crkva
sv. Petra i Pavla iz 1601 (kasnije obnavljana) i arhanđela
Mihaila (1767). U gradskom parku je spomenik borcima
Narodnooslobodilačkog rata i poprsja narodnih heroja
Nikole Đurkovića i Save Ilića. Na putu prema Perastu
je manastir Banja sa crkvom sv. Đorđa, osnovan,
prema tradiciji, u doba Stefana Nemanje. Spaljen od
Turaka 1654, obnovljen 1722.
Izleti: O Obalnom cestom prema jugu: Perast (v.;
4 km), Kotor (v.; 18 km). O Cestom do Ledenica
(8 km), gdje se odvaja cesta prema Crkvicama (15 km
od Risna), polazna tačka za uspone na Orjen, šubru i
Radoštak; od Ledenica dalje prema Grahovu (28 km).
O Obalnom cestom prema zapadu: Morinj (v.), Ka­
menari (v.; 12 km, trajekt do Lepetana), dalje Magistra­
lom kroz Bijelu (v.), Baošić (v.) i Zeleniku (v.) u Herceg-
novi (v.; 26 km).
RISNJAK (5, CD, 1), planinski masiv u zapadnom
dijelu Gorskog Kotara s najvišim vrhom Velikim
Risnjakom (1528 m), od 1953 nacionalni park na po­
vršini od 36 km2. To je kraško područje sa spiljama,
prastarim crnogoričnim šumama, subalpskom i alp­
skom florom. Ima izrazito alpsku klimu (prosječna
godišnja temperatura oko 6,5°, godišnje oko 115
snježnih dana). Risnjak igra istaknutu ulogu u staci­
onarnom i izletničkom turizmu: klimatska mjesta,
izvrsni tereni za zimske sportove, planinarski izleti,
lov (medvjed, divokoza, alpski jelen, srna, divlja svi­
nja, tetrijeb) i ribolov u brzacima rijeka (pastrva,
lipljan) i u umjetnim jezerima.
Mjesta na jadranskoj obali povezana su s područ­
jem Risnjaka dobrim komunikacijama. Od Rijeke
cestom prema Zagrebu do Kamenjaka (16 km)-, odvo­
jak ceste do Platka (24 km od Rijeke, 1111 m), isho­
dišne tačke za uspone na Snježnik (1506 m, plani­
narski dom) i Veliki Risnjak(l 528 m, planinarski dom).—
Od Kamenjaka dalje do Gornjeg Jelenja-, lokalna
cesta spušta se u Mrzle Vodice (6 km od raskršća)
na gornjem kraju akumulacionog Lokvarskog jezera
(kamping, kupanje, veslanje) i dalje u šumski revir
Crni Lug i preko Gerova u Čabar (53 km od Rijeke);
lov i ribolov (u Čabranki i Kupi). Cesta Rijeka—Zagreb
RIJEKA DUBROVAČKA, Ljetnikovac Gundulić
prolazi kraj motela »Rogozno« i Lokvarskog jezera
(vidikovac) do Lokava (38 km; 723 m), na rubu jezera
(hidroenergetski sistem »Vinodol«); u okolici više kraš­
kih spilja, među kojima se ističe Lokvarska (pristu­
pačna u dužini od 600 m, električna rasvjeta); uz
željezničku stanicu (2 km od mjesta) prirodni park
Golubinjak. Odvojak ceste u Fužine (10,5 km od Lo­
kava; 732 m); akumulaciono jezero Bajer hidroener-
getskog sistema »Vinodol« (kupanje, vožnja čamcem,
izviđački kamp, ribolov); spilja »Vrelo«; izleti na Više-
vicu (1428 m) i Bitoraj (1385 m), Medvedak (1027 m)
1 Tuhobić (1106 m) s vidikom na Kvarner. Drugi
odvojak ceste iz Lokava u Mrkopalj (11 km od Lokava
asfaltiranom cestom; 824m); skijaški tereni i skaka-
onica; polazna tačka za uspone na Bijelu Lasicu (1533
m) i Bijele Stijene (1335 m); u blizini spilja Ledenica.
Od Lokava vodi cesta do Delnica (45 km; 700 m);
žičara do vrha Petehovac (1024 m), hotel, skakaonica,
skijaški tereni, lovački reviri; uspon na Veliki Drgo-
malj (1153 m; 5 km od Delnica), izlet do vrela Kupice
(6 km). Dalje cestom u Brod na Kupi (12 km ; 222 m);
zamak Zrinskih; kamping, ribolov. Od Delnica cesta
slijedi trasu željezničke pruge (kod Kupjaka se odvaja
asfaltirana cesta u Ravnu Goru (9 km, ljetovalište i
zimski sportski centar) do Skrada (64 km ; 700 m)
ispod Skradskog vrha (1044 m); na njegovim padi­
nama odmarališta, vile, hoteli, kamping; lov i ribolov.
Odavde izleti do Vražjeg prolaza i Zelenog Vira.
RIVANJ (11, B, 2), otok u zadarskoj otočnoj sku­
pini, između otoka Sestrunja i Ugljana; 4,4 km*.
Jedino naselje, Rivanj (79 stan.), leži u unutrašnjosti
otoka; ispod sela, na jugozapadnoj obali, mala luka
sa zaseokom. Najviše tačke na otoku, koji je pretežno
pod makijom, jesu Lukočina (112 m) i Vela Glava
(89 m). Rivanj ima brodsku vezu sa Zadrom.
Srednjovjekovno naselje, koje se spominje od 1355,
nalazilo se uz istočnu obalu otoka, na položaju Lokve.
Novo naselje osnovali su, po predaji, doseljenici s
otoka Ugljana.
RIŽANA v. Koper
ROGAČ (14, D, 3), seoce u istoimenoj uvali na
sjevernoj obali otoka Šolte; oko 40 stan. Zapravo
je luka najvećeg šoltanskog naselja Grohote. Obala
u blizini luke razvedena je uvalama, vrlo pogodnim
za kupanje. Cestom preko Grohote Rogač je povezan
s ostalim naseljima na Šolti; ima brodsku vezu sa
Splitom.
U uvali Banje (uz kuću Dvornik) ostaci rimske
piscine i ruševine zidova. U luci kaštel iz XVII st.
s puškarnicama.
Izleti: O Grohote (v.; cestom 1 km). O Masli-
nica (v.; morem 5,5 Nm). O Nečujam (v.; morem
2 Nm), Stomorska (v.; morem 4 Nm). O Trogir (v.;
morem 11 Nm).
ROGOZNICA (14, B, 2), selo i luka 25 km južno
od Šibenika; 729 stan. Leži na poluotoku (nekadašnji
otočić Kopara spojen je s kopnom umjetnim nasipom
u drugoj polovini XIX st.) koji istoimenu uvalu,
Luku Rogoznicu, dijeli na zapadni i istočni dio. Sli­
kovit i zaštićen položaj, blizina Magistrale, brodske
veze s obližnjim lukama, borove šume i lijepe plaže
(Ložnice, Koprišća, Stupin, Ražanj) čine Rogoz­
nicu turistički veoma privlačnom. Stanovnici se bave
zemljoradnjom i ribolovom (mala tvornica ribljih kon­
zervi). Obala u blizini sela pogodna je za podvodni i
sportski ribolov.
Današnje naselje osnovano je oko 1518. Župna
crkva građena je 1615 (barokizirana 1746). Na vrhu
nekadašnjeg otočića ostaci utvrđenja koje su počeli
graditi Francuzi 1809. Na mjestu Stare Rogoznice
63

ROGOZNICA
srednjovjekovna crkva sv. Nikole; oko nje groblje sa
stećcima. Na Rtu Ploča, južno od Rogoznice, crkvica
iz 1324.
Izleti: O Magistralom prema sjeveru: Primo-
šten (v.; 9 km), Šibenik (v.; 37 km). O Magistralom
prema jugu: Marina (v.; 14 km), Trogir (v.; 2A km).
ROŠKI SLAP v. Šibenik
ROVINJ (2, B, 3), gradić na zapadnoj obali Istre
sjeverno od Pule; 7156 stan. Stari dio mjesta leži
na poluotočiću. Ima dvije luke: sjevernu, za teretne
ROVINJ, Crveni otok
brodove i južnu, namijenjenu putničkim i ribarskim
brodovima. Klima je mediteranska; prosječna tempe­
ratura januara 7°, a jula 23°C. Kiše padaju pretežno u
zimskoj polovini godine; prosječna godišnja vlažnost
zraka 72%. Vegetacija je suptropska. U mjestu je
tvornica duhana i ribljih konzerva, Institut za bio­
logiju mora, morski akvarij, niz kulturno-prosvjetnih
ustanova, muzej. U okolici je naročito razvijeno
vinogradarstvo (malvazija). Južno od mjesta, do rta
Kurent, pruža se nacionalni park (pinije, borovi) s
plažama, hotelima i autokampom. Obližnji Crveni
otok, s bujnom vegetacijom (šuma četinjara) i izvan­
redno lijepim plažama, i otok Katarina, u neposred­
noj blizini obale, naročito su privlačni za turiste.
Rovinj je s neposrednim zaleđem povezan željeznič­
kom prugom Rovinj—Kanfanar, odvojkom pruge
Pula—Divača. Asfaltirana cesta Rovinj—Brajković iz­
bija na cestu Pula—Trst. Sa svim većim lukama
istočnog Jadrana Rovinj ima brodske veze.
Osnovan u doba kasne antike na otočiću uz obalu,
Rovinj se prvi put spominje pod nazivom Ruvignio
(Ruigno) u početku X III st. U prošlosti je dijelio
sudbinu ostalih gradova na zapadnoj obali Istre. Od
VI st. pripadao je Ravenskom egzarhatu, 788 ušao u
sastav Franačke države; kasnije ga kroz nekoliko
stoljeća drže razni feudalci, od 1209 je pod vlašću
akvilejskog patrijarha, a od 1283 Venecije. Statut
dobiva 1531. Poslije pada Venecije 1797 pripao Au­
striji, od 1918 do 1943 bio pod Italijom. — Rovinj
predstavlja karakterističan primjer urbane aglomera­
cije mediteranskog tipa. Bio je već u ranom srednjem
vijeku utvrđen dvostrukim pojasom bedema koje je
Venecija u XV st. obnovila i pojačala; u kasnijim sto­
ljećima bedemi su porušeni ili uklopljeni u novije
objekte. Od XVII st. gradić se širi i izvan gradskih
zidova, a 1763 otočić je spojen s kopnom. — Gradom
64
dominira barokna trobrodna crkva sv. Eufemije (Fume) ,
podignuta 1736 na mjestu starijih crkava (starokr­
šćanske iz V—VI sr. i trobrodne iz IX—X st.); pro­
čelje je iz 1861. Uz pobočna vrata mramorni reljef sv.
Eufemije iz XIV st. U unutrašnjosti crkve kasnoan­
tički sarkofag sv. Eufemije iz VI st. (adaptiran u
XV st.), gotička plastika iz XV st., slike »Posljed­
nja večera« i »Krist u Getsemanskom vrtu«, radovi
venecijanskih slikara iz XVI i XVII st. Zvonik (60 m),
građen 1677 po nacrtima A. Manopole, ima na vrhu
kip sv. Eufemije. — Na Trgu Maršala Tita, nepo­
sredno do luke, toranj za sat, barokni Balbijev luk
(1680) na mjestu gradskih vrata i nekadašnja gradska
vijećnica iz XVII st. U gradu ima više renesansnih
i baroknih palača. Na trgu Valdibora je spomenik
Narodnooslobodilačkoj borbi (rad I. Sabolića, 1956).
U istočnom dijelu grada je kompleks franjevačkog
samostana s crkvom iz 1810, a u južnom (na Trgu
Slobode), najstariji spomenik Rovinja, romanička
sedmerokutna kapela sv. Trojstva iz X III st. — Na
poluotoku Muntrav, južno od Rovinja prostrani park
engleskog tipa s rijetkim primjercima mediteranske
flore. T u su i stari kamenolomi iz kojih se vadio kamen
za gradnju Duždeve palače i drugih reprezentativnih
zgrada u Veneciji. — Južno od poluotoka Muntrav
je Crveni otok, s tragovima građevina iz rimskog doba.
T u su, vjerojatno u VI st., benediktinci osnovali
opatiju, koju su 1446—1820 držali franjevci; dijelovi
nekadašnjeg samostana i crkve uklopljeni su u XIX st.
u privatnu vilu (danas hotel). Od predromaničke
crkve sačuvao se centralni kvadratični prostor s ku­
polom i s nekoliko skulptura iz XV i XVI st.; u kupoli
ostaci freske »Uzašašće« (vjerojatno iz predroma-
ničkog razdoblja), a u niši na južnom zidu freska
»Raspeće« (XV st.).
Izleti: O Crveni otok (v.; morem 1,5 Nm). O
Barbariga (morem 8 Nm); ruševine rimske villae
rusticae iz I st. (ostaci mozaika, zidnih slika i dr).
O Cestom kroz Rovinjsko selo do Brajkovića (ras­
kršće cesta, 13 km); odavde 1 km do motela u Lim-
skorn kanalu (v.).
ROŽAT v. Rijeka Dubrovačka
SALI (10, A, 2), glavno naselje i mala luka na
Dugom otoku; 1178 stan. Leži na sjeveroistočnoj
obali otoka, uz istoimenu uvalu. Saljani se pretežno
bave ribarstvom; u mjestu je tvornica ribljih konzervi i
ribljeg brašna, solionica ribe i malo brodogradilište za
ROVINJ
drvene brodiće. Sa selom Luka na sjeverozapadu
povezano je kolskim putem; redovnu brodsku vezu
ima sa Zadrom.
Naselje Sali, koje je dobilo ime po nekadašnjim
solanama, prvi put se spominje pod tim imenom 1105.
Prvobitno selo bilo je podalje od mora. Gotička crkva
Uzašašća Marijina podignuta je u XV st. na mjestu rano-
srednjovjekovne crkve (ostaci fragmenata s pleternom
ornamentikom); gradio ju je domaći majstor Juraj
Lukačev. Oltarni prostor izgrađen je 1584 (glagoljski
natpis nad vratima). Monumentalni glavni oltar (XVII
st.) ima baroknu palu s naknadno umetnutom rano-
renesansnom slikom »Bogorodice s djetetom« iz XV st.
(prvobitno dio poliptiha kojemu pripada i »Mrtvi
Krist« desno od oltara). Oko crkve je lapidarij (nad­
grobne ploče s glagoljskim natpisima). Crkva sv.
Roka spominje se prvi put 1644 (proširena 1855),
dok je crkvica sv. Nikole uz obalu iz XVI st. — Od
stambene arhitekture zanimljive su gotičko-renesan-
sna kuća Rančić, dvije renesansne kuće (prije Gverini)
s ostacima prostranog parka i barokna kuća Petri-
cioli iz XVII st. Na istaknutim vrhovima Omiš iznad
zaljeva Dumboka, Brčastac južno i Kožinjak zapadno
od Salija, vide se ostaci ilirskih gradina.
Izleti m orem : O Zaglav (v.; 1,8 Nm). Žman
(v.; 3 Nm). O I z Veli (v.; 8 Nm). O Kukljica (v.;
7 Nm), Zadar (v; 13 Nm). O Kornati (v.): duž istočne
obale Dugog otoka, kroz tjesnac Mala Proversa ili
Velika Proversa u zaljev Telašćica (v.; 7 N m ; kamping
u uvali Mir blizu Jezera), zatim prema jugoistoku
kroz kornatski arhipelag do rta Opat na Kornatu i
dalje uz istočnu obalu otoka Kornata u Sali (kružni
put oko 40 Nm).
SAPLUNARA (20, C, 3), uvala s pješčanim
plažama na jugoistočnom kraju otoka Mljeta. Okru­
žena je gustom borovom šumom. Dijeli se na Veliku
i Malu Saplunaru; u jednoj i drugoj su bunari s pitkom
vodom. Na prostranim pličinama more se ljeti ugrije
preko 28°C. Cestom preko sela Korita uvala je pove­
zana s ostalim otočkim naseljima i s područjem jezera
na zapadu otoka. U neposrednoj blizini Saplunare
je slikovita uvala Blaca (plaža, borova šuma). Uz cestu
prema selu Korita je lokalitet Pinjevci, sa šumom pinija
(Pinus pinea) rijetke ljepote.
SAVAR (11, B,2),*selou središnjem dijelu Dugog
otoka; 197 stan. Leži nešto dalje od istoimene uvale,
na rubu male obrađene udoline.
Prvi put se spominje u X III st. U uvali, na oto­
čiću koji je nasipom spojen s kopnom, crkva sv. Pe-
legrina (prvi spomen 1300). Njen prezbiterij u stvari
je predromanička crkvica; brod i sakristija nadograđeni
su kasnije. Župna crkva je iz 1670 (barokna krstio­
nica s glagoljskim natpisom iz XVII st. prenesena
je iz crkve sv. Pelegrina).
Izleti: O Brbitij (putem 1 km), selo okruženo
borovima i maslinicima. Prvi put se spominje potkraj
X II st. Iznad sela ilirska kamena grobna gomila.
SAVINA v. Hercegnovi
SAVUDRIJA (1,A , 1), naselje na sjeverozapad­
noj obali Istre; oko 500 stan. Istoimeni rt, sa svjeti­
onikom (36 m) nedaleko od naselja, najzapadnija je
tačka Balkanskog poluotoka. Lijepa kamena obala,
borovi šumarci, turistički objekti, kamp. Jednom
asfaltiranom cestom uz more Savudrija je povezana s
Umagom; druga asfaltirana cesta vodi prema nase­
ljima u unutrašnjosti Istre.
Prema predaji, u pomorskoj bitki kod Savudrije
1177 venecijanski brodovi porazili su kombiniranu flotu
njemačkog cara Fridrika Barbarosse i pape Aleksandra
III. Scenu iz te bitke prikazao je na slici u dvorani
Velikog vijeća Duždeve palače u Veneciji Domenico
Tintoretto. — U blizini savudrijskog svjetionika je
kapela sv. Ivana, nekad trobrodna romanička građe­
vina iz XI sr., posve pregrađena 1826 (krstionica iz
1678). — Oko 4 km južno od Savudrije, djelomično
pod morem, ostaci rimskog i ranosrednjovjekovnog
naselja Sipara, koje su vjerojatno razoriti pirati u
IX st.
Izleti: v. Umag i Portorož
s e Co v l je (1,A , 2), selo u širokom donjem
dijelu doline rijeke Dragonje, uz cestu Piran—Porto­
rož—Buje; 564 stan. Poznato je po solanama na
prostoru između Sečoveljskog zaljeva i spomenute
ceste, poslije ulcinjskih, najvećih na jugoslavenskoj
obali Jadrana. Na poluotoku Seča, koji razdvaja so­
lane u Sečovlju od onih u Luciji (autokamp), izložene
su skulpture rađene u okviru međunarodnog simpo­
zija »Forma viva«.
Izleti: v. Portorož
SEGET (14, C, 2), selo na Magistrali, 2 km
zapadno od Trogira; oko 1000 stan. U okolici vino­
gradi i voćnjaci. Pješčane i šljunčane plaže; obala
u neposrednoj blizini sela podesna za kampiranje,
česte autobusne veze sa Splitom.
Kaštel pravokutnog oblika, s ugaonim kulama, dao
je podići trogirski plemić Jakov Rotundo 1564. U
baroknoj župnoj crkvi iz 1758 čuva se gotičko osli­
kano raspelo, rad domaće škole XIV st. — U Gornjem
Segetu, oko crkvice sv. Vida (X II—X III st.), veći
broj srednjovjekovnih ploča i stećaka. U polju između
Segeta i Trogira renesansna četverougaona kula (iz
1516) trogirske porodice Statilić. Na brdu zvanom
sv. Ilija, udaljenom oko 2 km od Segeta, kamenolomi
u kojima se od rimskog doba do danas vadi bijeli
kamen.
Izleti: v. Trogir
SELCA (14a, B, 2), značajno naselje u istočnom
dijelu otoka Brača; oko 1230 stan. Središte kameno-
klesarske industrije (u blizini kamenolomi Sv. Nikola
i Žaganj-đolac). U okolici sela vinogradi, maslinici i
voćnjaci. Cestom preko Pražnica i Nerežišća Selca
su povezana s ostalim naseljima na otoku, a preko
luke u Sumartinu imaju redovitu brodsku vezu
sa Splitom. Mali brodovi pristaju i u uvali Rađonji
(zidana obala).
U blizini, na brdu Humu, ostaci prethistorijske
gradine i gomile, a na Glavici iznad mjesta predro­
manička crkva sv. Nikole (XI—X II st.) s kupolom.
U župnoj crkvi »Krist« od Ivana Meštrovića. U peri­
voju poprsja Lava N. Tolstoja (rad češkog kipara
Jaroslava Barde, 1913) i Stjepana Radića (rad Antuna
Augustinčića).
Izleti: O Povja (v.; cestom 7 km); na lokalitetu
Bunje na obroncima Gračišća, ostaci rimske villae
rusticae. O Sumartin (v.; cestom 3 km).
SELCE (6, B, 1), kupališno mjesto i mala luka,
3 km jugoistočno od Crikvenice, uz Magistralu; oko
950 stan. U privredi naselja značajnu ulogu ima
turizam (odmarališta, hoteli). Uz luku je glavno ku­
palište s pješčanom plažom. U blizini nekoliko zaklo­
njenih uvala sa šljunčanim plažama; autokamp.
Selce se nalazi u arealu antičkog rimskog naselja
Ad turres. Prva jezgra naselja na brdu nastala je u
srednjem vijeku, doseljenjem četiri porodice iz Bri­
bira. Kasnije se Selce razvija kao jedna od luka na
posjedima Zrinskih u Vinodolu; od magazina, koje
su ovdje sagradili Zrinski, postoji danas još samo
jedan (pregrađen). U starom dijelu naselja sačuvana je
originalna primorska arhitektura ruralnog tipa sa zgra­
dama na »shođiće« i dvorištima ograđenim visokim zi­
dom. Širenje naselja uz obalu vezano je uz razvitak Sel­
ca kao kupališnog mjesta u početku ovog stoljeća i ka­
snije. U uvali Jasenova spomenik u obliku piramide,
vezan za događaje u početku narodnog ustanka 1941.
Izleti: O Bribir (v.; cestom 5 km), Magistralom
prema jugu, zatim lokalnom cestom. V. Crikvenica.
SELINE v. Starigrad— Paklenica
SENJ (5, D, 3), gradić i luka u Velebitskom ka­
nalu; 3900 stan. Leži amfiteatralno u podnožju Vrat-
ničkog sedla (698 m), na samom završetku Senjske
Drage. Izložen je buri, tako da je zimi jedno od
najhladnijih mjesta na jugoslavenskoj obali Jadrana.
Južno od Senja u izgradnji je velika hidrocentrala.
U blizini su kupališta, turističko-ugostiteljski objekti
i kampovi. Od Senja preko Vratnika, između vap-
65
 1493— 1508 u njemu radi glagoljska štamparija. Senj
je rodno mjesto niza književnika (P. Ritter-Vite-
zović, S. S. Kranjčević, Vj. Novak, M. Ogrizović,
M. Ćihlar-Nehajev). — Uže područje grada bilo je
nekad zaštićeno bedemom, koji svoj manje-više defi­
nitivan izgled dobiva u XV i XVI st. Unutar obram­
benog pojasa, koji je imao oblik peterokuta, razvio se
grad s gustim spletom ulica, prolaza, trgova i karak­
terističnim slijepim odvojcima ulica koji se proširuju
u mala dvorišta. Od gradskih utvrđenja, srušenih u
X VIII i XIX st., ostao je dio na sjevernoj i istočnoj
strani grada a sačuvala se i kula u luci. Nasuprot prista­
nišnom gatu je prostran trg sa spomenikom »Na
vječnoj straži* (rad I. Vukušića), na mjestu nekadašnjeg
pavlinskog samostana srušenog potkraj XIX st. Na
jugoistočnoj strani trga je palača nekad čuvene usko­
čke porodice Posedarić s grbom na pročelju. Uz
nju vodi u unutrašnjost grada glavna senjska
ulica zvana Potok. Njome se dolazi do Trga Marka
Balena (Velika placa), jednog od najljepših baroknih
trgova u sjevernom Primorju. U sredini trga je klasi­
cistička fontana (početak XIX sr., restaurirana 1945),
lijevo nekadašnji franjevački samostan iz 1558, do
njega toranj crkve sv. Franje (porušene u bombardiranju
1943), u kojoj su sahranjivani Uskoci. Nešto dalje je
nekadašnja crkva sv. Duha, sagrađena prije 1489 uz
hospicij (danas Pionirski kutić). Istočnu stranu trga
zatvara Kaštel koji su oko 1340 podigli Frankapani.
U kasnijim stoljećima Kaštel je bio sjedište senjskih
kapetana, a 1896 je preuređen u konvikt. Uz Kaštel
su Velika vrata iz 1779 (u današnjem obliku od 1843),
SENJ, Nehaj završna tačka Jozefinske ceste. S trga, uz bivšu
franjevačku crkvu, vodi ulica na čijem je kraju zgrada
Muzičke škole. Iza te zgrade tipična senjska slijepa
nenačkih grebena Kapele i Senjskog bila, vodi naj­ ulica (Uskočka ulica), sa zanimljivim objektima
kraći put (preko Otočca i Plitvičkih jezera) do Kar­ originalne arhitekture. Od zgrade Muzičke škole
lovca i Zagreba. Brodskim linijama Senj je povezan prema zapadu dolazi se do trga s katedralom. Lijevo
s otokom Rabom i s obalnim naseljima od Rijeke do je ugaona kuća Petrovski iz XV st., s renesansnim dvo­
Zadra. rištem (konzole u obliku lavljih glava). Istočna fasada
Predrimsko naselje na području Senja spominje trga produžuje se u ulicu koja vodi do sjevernih
se već u IV st. U rimsko doba Senia je pretovarna gradskih vrata (sačuvan potez gradskog bedema i dvije
luka za trgovinu s unutrašnjošću (arheološki nalazi: kule: Leonova i Lipica). U središtu trga je romani­
temelji zgrada, epigrafski fragmenti, nekropola). Peri­ čka katedrala sv. Marije, građena potkraj XI st. (u da­
ferno naselje srednjovjekovne hrvatske države, Senj našnjem obliku iz XVIII st., oštećena 1943, restau­
dobiva veće značenje tek polovinom X II sr. (oko 1154 rirana 1947). U unutrašnjosti su barokni oltari,
osnovana je biskupija). 1271 dolazi pod vlast krčkih grob senjskog biskupa Ivana de Cardinalibus iz
knezova Frankapana, 1388 dobiva statut, a 1469 1392, kamena kustodija iz XV st. Sakristija je iz
oduzima ga Frankapanima ugarsko-hrvatski kralj 1497. Moderni zvonik iz 1900 podignut je na mjestu
Matija Korvin i daje mu privilegij kraljevskog grada; starog zvonika-osmatračnice. U jugozapadnom uglu
otada je u Senju sjedište kapetanije. Poslije 1526 trga je gotičko-renesansna palača Vukasović iz XV st.
grad je u vlasti Habsburgovaca. U njemu nalaze (danas Gradski muzej). Nasuprot zapadnom pročelju
utočište brojni doseljenici (Uskoci) iz unutrašnjosti katedrale je kuća Živković s klesanim portalom (XV st.).
koji bježe pred Turcima. Uskoci, zajedno s domaćim Sjeverno od katedrale je predjel Gorica, najstariji
stanovništvom, vode čitavo jedno stoljeće žestoke dio Senja. Uz kuću Živkovića vodi ulica koja se s
borbe na kopnu i moru protiv Venecije i Turaka, na­ desne strane proširuje u mali trg. Idući dalje dolazi
padaju turska uporišta na kopnu, ugrožavaju sigur­ se do porušenih Malih vrata, nekadašnjeg zapad­
nost plovidbe od Kopra do ušća Neretve i napadaju nog ulaza u grad. Na prostoru pred Malim vratima
venecijanske posjede na istočnoj obali Jadrana. Nji­ je barokna palača iz XVIII st. (Ferajna); u njoj je
hove smjele podvige opjevala je i narodna pjesma. od 1835 bila Čitaonica, od 1842 Glazbeni zavod.
Zbog uskočkih napada dolazi 1615 do rata između Pošto se siđe stepenicama pokraj Ferajne, skreće
Venecije i Austrije. Odredbama mira u Madridu 1617 se lijevo do Trga žrtava fašizma (Mala placa), na
Uskoci su raseljeni u Liku i Žumberak, a njihovi čijoj je istočnoj strani stajala gradska vijećnica s log-
brodovi spaljeni. Otada je u Senju stacionirana austrij­ giom iz XIV st. (sačuvani neznatni ostaci). Desno
ska posada. Postepeno ekonomsko propadanje grada je palača uskočke porodice Daničić iz XV st., s gotič­
zaustavlja izgradnja Jozefinske ceste (1779), koja je kom triforom na pročelju. Jedna pokrajna ulica
Senj povezala s Karlovcem. — Senj je već od izbija od trga na obalu. Današnji svoj izgled luka je
X st. jedno od najaktivnijih središta glagoljaštva, a dobila u X VIII i u početku XIX st. U istočnom
dijelu luke je kula Šabac (danas Lučka kapetanija),
ostatak starih lučkih utvrda. Cestom za Zadar dolazi
se do gradskog kupališta; do njega je park s poprsjima
zaslužnih senjskih ličnosti. U parku je crkvica sv.
Marije od Arta (XV st., barokizirana u XVIII st.).
Od parka vodi put uz rustičnu grupu »Kalvarije«
(1740) do brda s tvrđavom Nehaj, koju je dao podići
senjski kapetan Ivan Lenković 1558. Usred tvrđave
je dvorište s cisternom; ispod jednog prozora je tro­
struki grb — gradačkog nadvojvode u sredini, I.
Lenkovića lijevo i njegove žene desno. U zidove
tvrđave uzidano je više glagoljskih natpisa koji su
pripadali sakralnim objektima izvan gradskih zidova,
srušenim u vrijeme turskih provala. — Izvan grada,
na cesti prema Rijeci, s desne strane crkvica sv.
Martina s glagoljskim natpisom iz 1330 i romaničko-
gotičkim reljefom (sv. Martin).
Izleti: O Magistralom prema sjeveru: Jelena
(v.; 3 km, autokamp), Bunica (v.; 5 km, autokamp),
Klenovica (v.; 16 km), Tovile (21 km). Novi Vino­
dolski (v.; 23 km), Crikvenica (v.; 32 km). O Magi­
stralom prema jugu: Spasovac (v.; 3 km, autokamp),
Jurjevo (v.; 10 km), Žrnovnica (v.; 13 km, autokamp),
Starigrad pod Velebitom (v.; 27 km), Jablanac (v.;
37 km, trajekt za otok Rab). O Baška (v.; morem
7 Nm). O Plitvička jezera (cestom): pošumljenom
Senjskom Dragom, serpentinama do sedla Vratnik

66

SENJ, Nadgrobna ploča Ižote Frankapanke
(14 km, 698 m, klasicistički mauzolej graditelja cesta
Kajetana Knežića iz 1848), zatim prema jugoistoku
preko Žute Lokve (23 km) do Otočca (41,5 Am),
polazne tačke za lov u okolnim šumama i za ribolov
(u slapovima Gacke i u Švičkom jezeru); od Otočca
asfaltiranom cestom kroz Vrhovine (željeznička sta­
nica) do Plitvičkih jezera (v.; 90 km od Senja).
SESTRUNJ (il,A B , 2), otok u zadarskoj otoč­
noj skupini; površina 14,8 Am2. Vapnenačko bilo
sjeverozapadnog dijela, s najvišim vrhom Obručar
(186m), nastavlja se prema jugoistoku u dva niža
niza vapnenačkih uzvisina koje su odijeljene dolomit-
nom udolinom. Veći dio otoka je pod makijom i
niskom šumom. Na razvedenoj jugozapadnoj obali
najveće su uvale Dumbočica i Kablin. Jedino naselje
Sestrunj (322 stan.) leži u unutrašnjosti. Stanovnici
se bave zemljoradnjom (vinova loza, maslina) i ribo­
lovom. Brodska veza sa Zadrom.
Otok spominje u X st. Konstantin Porfirogenet
pod imenom Estiun. U prethistorijsko doba bio je
naseljen Ilirima (ilirske gradine iznad sela Sestrunja
na brežuljku Gračinica i na jugoistočnom kraju otoka
na brežuljku Gračina; brojni kameni grobni humci).
SILBA (8, C, 3), otok jugoistočno od Lošinja,
između Oliba i Premude, od kojih je odvojen Olipskim
i Silbanskim kanalom. Obuhvaća 14,98 Am2. Najviša
tačka na otoku je Vrh (80 m). Na najužem dijelu raz­
vilo se jedino naselje na otoku, Silba (397 stan.). Obale
otoka odlikuju se nizom lijepih šljunčanih i pješčanih
uvala (na zapadnoj obali Pocukmarak, Luka Sv. Ante,
Mavrovo, Lojišće, Pernastica, na istočnoj Sotorišće,
Draga i dr.). Naselje Silba ima brodsku vezu sa Za­
drom, Rijekom, Pulom i obližnjim otocima.
Otok je naseljen od rimskog doba. Konstantin
Porfirogenet (X st.) spominje ga pod imenom Selbo.
Od 1091 bio je posjed zadarskog samostana sv.
Marije. U XV st. dolazi pod vlast Venecije, koja ga je
davala u zakup zadarskim porodicama. Dok u XVII
i X VIII st. selo Silba napreduje kao mjesto pomoraca
i vlasnika jedrenjaka, u drugoj polovici XIX st. ono
stagnira; glavni prihod stanovništva postaje uzgoj ova­
ca i ribolov. Župna crkva građena je od XVII do po­
lovine XIX st. Crkva Gospe od Karmena (1752) pri­
padala je franjevačkom samostanu iz 1660. Na groblju
srednjovjekovna crkva nadograđena 1638. Od starih for-
tifikacionih objekata djelomično je sačuvana jedna kula
iz XVI st. Uz zgradu pošte je Toranj-vidikovac iz
XIX st. (Toreta).
Izleti m orem : O O/t'A (v.; 3,2 Nm). O Ilovik—
Sv. Petar (v.; 10 Nm), Veli Lošinj (v.; 14 Nm). O
Premuda (v.; 6 Nm). O 1st (v .; 7 Nm).
SINJ v. Split
SKADARSKO JEZERO (26, BC, 2), jezero
na jugoslavensko-albanskoj granici; leži između pla­
nina Rumije na jugozapadu, Tarabosha na jugu,
Prokletija na istoku, Katunskog krasa na zapadu i
ravnice Zete i Morače na sjeveru. Obuhvaća 369,7
Am2; od toga 221,8 Am2 pripada Jugoslaviji, a ostalo
Albaniji. Dugo je 43 km, široko (u srednjem dijelu)
14 Am, duboko prosječno 5—6 m (uz jugozapadnu
obalu i do 44 m). S jugoslavenskog teritorija u Skadarsko
jezero ulivaju se Rijeka Crnojevića i Morača; iz jezera
otječe Bojana. Prosječna temperatura površinskog
sloja jezerske vode iznosi ljeti 22°. Blizu sjeverne
i jugozapadne obale ima oko 50 otoka i otočića, od
kojih je najveći Vranjina. Jezero je bogato ribom
(ukljeva, jegulja, pastrva i dr.); osim ribolova tu je
zimi razvijen i lov na ptice močvarice (divlje patke,
guske i dr.). Na sjeverozapadnoj, jugoslavenskoj obali
ima oko 60 naselja; najveća su Virpazar i Rijeka Crno­
jevića. Izgradnjom nasipa kod Vranjine (za cestu i
prugu normalnog kolosijeka Bar—Titograd) odvojen
je mali sjeverozapadni dio jezera od ostalog njegovog
dijela. Melioracijom zemljišta u Skadarskoj kotlini,
naročito u području Morače i Bojane, dobivene su
znatne površine obradive zemlje (kulture pamuka,
duhana i riže).
Područje Skadarskog jezera u prethistorijsko doba
bilo je naseljeno Ilirima, u rimsko doba sačinjavalo je dio
provincije Prevalitane. Počev od ranog srednjeg vijeka
mijenjalo je mnoge gospodare (Bizant, Zeta, Nemanjići,
Balšići, Venecija, Turci). U neposrednoj blizini Skadar­
skog jezera ima veći broj kulturnih, historijskih i umjetni­
čkih spomenika. Nedaleko od Virpazara, ispod brda Be-
sac(sa starom tvrđavom), otkrivena je na lokalitetu Mije-
la ilirska nekropola. U Orahovu je crkva sv. Nikole iz
XV st. (zidne slike iz 1663). Jugoistočno od Virpazara
je nekoliko otoka sa starim crkvama i manastirima:
Starčevo (trikonhalna crkva), Beška (crkva Bogorodice
iz 1440 i sv. Đorđa s kraja XIV st.) i Moračnik (Bogo-
rodičina crkva iz XIV st.). Na obali, blizu sela Ostros,
crkva Bogorodice Krajinske iz XI st. — Sjeveroistočno
od Virpazara Vranjina s manastirom iz X III st. Na
izoliranom brdu (129 m) sjeverno od Vranjine tvrđava
Žabija k, nekad rezidencija Crnojevića, a u ravnici
ispod Žabljaka crkva Bogorodice na Komu iz XV st.
(zidne slike iz XVII st.), mauzolej Crnojevića. Nešto
dalje je mjesto Rijeka Crnojevića na istoimenoj rijeci,
a povrh rijeke manastir Obod (u njemu je potkraj
XV st. bila štamparija).
Prilazi Skadarskom jezeru s obale: željezni­
com od Bara, kroz tunel Sozina (dug 6171 m) ispod
Rumije, do Virpazara (u blizini lovna i ribolovna
područja). — Magistralom od Petrovca na moru, preko
Rumije, do Virpazara. — Starom cestom od Bara,
preko Rumije, do Virpazara. — Cestom od Budve,
preko Cetinja, do Rijeke Crnojevića.
SKRADIN (14, B, 1), gradić i luka na desnoj
obali rijeke Krke, oko 16 km sjeverno od Šibenika;
1018 stan. Stanovnici se pored rada u industriji i
rudarstvu bave i zemljoradnjom (vinova loza, povrće).
Kupalište na rijeci Krki. Uzvodno, nedaleko od Skra­
dina, most preko rijeke. Brodske i autobusne veze
sa Šibenikom.
U prethistorijsko doba tu je bilo ilirsko naselje
Scardona, kasnije rimski municipij (ostaci vodovoda
i zgrade, epigrafski spomenici). Najkasnije od VI st.
Skradin je sjedište biskupije koja je ukinuta 1830.
Oko 615 Avari i Slaveni razorili su grad, koji je kasnije
obnovljen. U doba narodnih vladara tu je podignuta
predromanička crkva (kameni fragmenti s motivima
pleterne dekoracije). Potkraj X III st. Skradin je pripao
bribirskim knezovima Šubićima, a od 1355 držala
ga je Venecija. 1522 osvojili su ga Turci, koji su izgra­
dili nove bedeme, a 1684— 1797 ponovo ga je držala
Venecija. — Oko 1 km daleko od današnjeg mjesta
stoje ruševine utvrđenja iz venecijanskog i turskog
doba.
Izleti: v. Šibenik
SKRADINSKI BUK v. Šibenik
SKRIVENA LUKA (17, C, 4), mala uvala na
južnoj obali otoka Lastova, gotovo potpuno zatvorena
poluotočnim produženjima koja završavaju rtovima
Struga (svjetionik iz 1849) i Stražica; pogodna je za
sidrenje malih brodova. Nekoliko ribarskih kućica
nastanjeno je samo u toku ljetnih mjeseci. Borova
šuma pogodna za kampiranje na rtu Struga. Do
Lastova vodi staza.
Izleti: v. Lastovo
SLANO (20, D, 2), selo u dnu 2 km dugog zaljeva
u Koločepskom kanalu, 24 km sjeverozapadno od
Dubrovnika; 275 stan. Stanovnici se bave zemljo­
radnjom (vinova loza, duhan, povrće i dr.), ribolovom
(tvornica ribljih konzervi) i skupljanjem ljekovitog bi­
lja (kadulja, lovor, pelin). Brojne šljunčane plaže, pro­
strani kamp (voda, električno osvjetljenje i dr.), u
blizini dva odmarališta. Slano leži na Magistrali.
Brodske linije povezuju ga s okolnim obalnim nase­
ljima.
Područje Slanoga bilo je naseljeno već u prethi­
storijsko doba (ostaci kasteljera i gomile na obližnjim
brdima) i u antiki (rimski kastrum na brdu Gradina;
starokršćanski sarkofazi, danas pred franjevačkom cr­
kvom). Dubrovčani su stekli Slano 1399; u njemu je
bilo sjedište kneza (knežev dvor, pregrađen potkraj XIX
st.). U blizini je ljetnikovac porodice Ohmučevića. Fra­
njevačka crkva sagrađena je 1420, a župna crkva sv.
Vlaha 1758. Obelisk palim borcima Narodnooslobo-
dilačkog rata i žrtvama fašizma podignut je 1961. —
Svake godine održava se u Slanom 2. augusta sajam;
67
 tom prilikom seljaci oblače živopisne nošnje i izvodi
se starinski ples »Linđo«.
Izleti: O Magistralom prema jugu: Brsečine
(v.; 10 km), Trsteno (v.; 13 km), Zaton (v.; 21 km),
Rijeka Dubrovačka (v.), Dubrovnik (v.; 42 km). O
Magistralom prema sjeveru: Banici (6 km; ribarsko
naselje, 300 m duga plaža), Smokvina (9 km; šljunčana
plaža; ruševine tvrđave iz XVI st.); odavde odvojkom
tzv. Pelješke ceste u Ston (v .; 20 km). O Banja (cestom
1,5 km južno od Slanog); uvala sa šumom. O Grgurići
(cestom 1 km zapadno od Slanoga), nekad brodogradi­
lište; crkva Svetih vrača iz 1650. Dalje uz obalu
luke Slano do Slađenoviča (3 km; šljunčana plaža).
O Zavala (cestom 14 km), željeznička stanica na pruzi
Gabela—Uskoplje—Dubrovnik. U blizini stanice ulaz
u spilju Vjetrenicu (duga oko 20 km, s nekoliko jezera;
pristupačna samo speleolozima); iznad sela manastir
sa crkvom Vavedenja (iz X II—X III st.; zidne slike).
SMOKVICA (5, D, 2), pri obalno naselje Krmpota
na Magistrali, 9 km jugoistočno od Novog Vinodolskog.
Autokamp uz plažu (mogućnost sportskog ribolova)
povezan je s Magistralom 0,5 km dugom cestom.
Izleti: v. Novi Vinodolskij
SMOKVICA v. Brna, Prigradica i Korčula
SOBRA (20, G, 3), ribarsko naselje i luka na
sjevernoj obali otoka Mljeta; 28 stan. Cestom je po­
vezana sa svim većim naseljima na Mljetu, a brodskom
linijom s Dubrovnikom.
Izleti: O Cestom: Babino polje (v.; 4 km), Polače
(v.; 22 km), Jezero (v. Mljet; 25 km), Saplunara (19 km).
O Morem : Kozarica (v.; 9,5 Nm), Polače (v.; 14 Nm).
0 Okuklje (v.; 3,8 Nm). O Prapratna na Pelješcu
(6 Nm).
SOCERB v. Koper
SOLIN (16, B, 1), industrijsko predgrađe Splita;
5886 stan. Leži u blizini ušća rijeke Jadro, 5 km sje­
veroistočno od Splita. Sastoji se od tri izdvojene
cjeline: središnjeg dijela na raskršću cesta (Mitnica)
prema Splitu, Trogiru i Klisu (to je u stvari stambeno-
poslovni dio Solina), od Majdana, u maloj kotlini
gornjeg toka Jadra, s tvornicom cementa »10. kolovoz«,
1 od Donje Strane (Sv. Kaja), oko 1,5 km zapadno od
srednieg dijela, na cesti prema Trogiru, stvornicom ce­
menta »Prvoborac« i industrijskim pogonima »Petrona-
fte«. Između Donje Strane i središnjeg dijela Solina leže
ostaci antičke Salone. Područje između Majdana i
središnjeg dijela, uz rijeku Jadro, podesno je za kampi­
ranje i sportski ribolov. S Kaštelima, Klisom i Splitom
Solin ima autobusnu vezu.
Današnje naselje Solin razvilo se na području
antičke Salone, koja se prvi put spominje ■*— 119 kao
središte ilirskog plemena Delmata. •*- 78 Salonu su
zauzeli Rimljani; za vladanja cara Augusta ona postaje
ekonomski i politički centar rimskih posjeda u Dalmaciji.
Najveći prosperitet doživljava za cara Dioklecijana,
koji je u blizini grada podigao svoju palaču (v.
Split). Oko sredine V st. Salonu napadaju Huni
i Goti, a 461 salonitanski patricij Marcelin pro-
glašuje se vladarem Dalmacije. Poslije pada Zapad-
norimskog carstva Salona postaje sjedište namjesnika
istočnogotskoga kralja Teodorika, a u VI st. ulazi u sa­
stav Istočnorimskog carstva (Bizanta). Oko 614 zauze­
li su je Slaveni i Avari i razorili do temelja. U sred­
njem vijeku Solin je u sastavu Hrvatske. — Idući
cestom od Solina prema Kaštelima dolazi se do rimskog
teatra iz početka II st. Cesta presijeca ruševine; desno
su ostaci polukružnoga gledališta, a lijevo temelji
hrama iz I st., koji je kasnije s teatrom bio povezan
SOLIN
68
u jednu građevnu cjelinu. Sjeverno od teatra otkriven
je položaj gradskog foruma s nizom reprezentativnih
zgrada i hramova. Sjeveroistočno od teatra bila je
velika trobrodna starokršćanska bazilika s osmero-
kutnim baptisterijem. Produžujući dalje cestom prema
Kaštelima, prolazi se područjem zapadnog, starijeg
dijela Salone; putem desno stiže se do ostataka rimskog
amfiteatra s kraja II st., neposredno uz gradske zi­
dine. Sačuvani su radijalno položeni zidovi masivne
supstrukcije. Jedan hodnik ove supstrukcije bio je u
IV st. pretvoren u kršćanski oratorij; na zidovima
ostaci fresaka iz istog vremena sa svetačkim likovima
i natpisom. Dalje uz cestu, prema zapadu, najznačajnije
rimsko groblje u Saloni, Hortus Metrodori. Zaobi­
lazeći amfiteatar, put vodi prema istoku uz nekadašnji
sjeverni potez gradskih zidina; lijevo je starokršćansko
groblje Kapljuč, s ostacima cemeterijalne bazilike
iz IV st. posvećene petorici solinskih mučenika. Pra­
teći dalje liniju gradskih zidova (koji su djelomično
sačuvani na sjevernoj i istočnoj strani antičkoga grada)
put skreće prema sjeveru, prolazeći pored kompleksa
gradskih bazilika, centra starokršćanskog Solina (IV—
VI st.). Taj kompleks obuhvaća ostatke trobrodne
katedrale (basilica urbana) s osmerokutnim bapti­
sterijem, biskupskim dvorom i gospodarskim zgra­
dama i ostatke bazilike biskupa Honorija s tlocrtom u
obliku grčkoga križa; obje crkve povezivao je zajednički
narteks. Južno od kompleksa gradskih bazilika su
ostaci nekadašnjih istočnih vrata (Porta Caesarea), a
istočno ruševine gradskih terma. U blizini su otkriveni
dijelovi gradske stambene četvrti s gustim spletom
ulica. Od gradskih bazilika prema sjeveru put vodi
kroz aleju čempresa do Tuskuluma (s memorijalnom
sobom arheologa Frane Bulića) i dalje do starokršćan­
skoga groblja Manastirine, nastalog oko groba sv.
Dujma, na mjestu antičke villae rusticae. Potkraj
IV st. izgrađena je ovdje velika trobrodna bazilika,
sačuvana u ruševinama; u njenoj blizini su nađeni,
među ostalim, vanredno lijepi sarkofazi Hipolita i Fedre,
Julije Aurelije Hilare i Dobrog pastira (danas u Arheo­
loškom muzeju u Splitu). Sjeverozapadno od Mana-
stirina je treće solinsko starokršćansko groblje, Maru-
sinac, nastalo također na mjestu antičke villae rusticae,
oko groba sv. Anastazija (Staša). Nad grobom je bio
podignut dvokatni mauzolej (gornji kat je služio kao
oratorij, a donji kao grobnica); u V st. izgrađena
je ovdje trobrodna bazilika. Pored nje je bazilika
otvorenog tipa (basilica discoperta), rijedak primjer
u tipologiji starokršćanskih crkava. Od kompleksa
gradskih bazilika put vodi prema istoku i, prateći li­
niju gradskih zidina, skreće prema jugu. S lijeve stra­
ne puta prema rijeci Jadro je Gradina, ruševina
srednjovjekovnog utvrđenja koje je služilo i kasnije, u
vrijeme ratova s Turcima. U njegovoj unutrašnjosti ot­
kopani su temelji srednjovjekovne crkvice originalnog
tlocrta iz XI st. Južno od Gradine je Gospin otok,
koji tvore rukavci Jadra. Ispod današnje župne cr­
kve otkriveni su temelji dviju predromaničkih crkava
iz X st. (veće, trobrodne bazilike sa dva zvonika na
pročelju i narteksom, i manje, jednobrodne). T u su
nađeni i ostaci sarkofaga kraljice Jelene (976) s natpisom
koji ide u red najznačajnijih dokumenata iz perioda
starije hrvatske historije. Sjeveroistočno od Gospinog
otoka, nedaleko od izvora Jadra, na lokalitetu Šuplja
Crkva vide se ostaci trobrodne crkve iz XI st.
SOLINE v. Božava
SOLINE v. Mljet
SPASOVAC (5, D, 3), zaselak u istoimenoj
slikovitoj uvali Velebitskog primorja, 3 km jugoistočno
od Senja. Kratkim odvojkom ceste povezan je s Ma­
gistralom. Uz obalu je uređen autokamp. U blizini
nekoliko manjih uvala pogodnih za podvodni ribolov.
— U zaseoku se vide tragovi nekadašnjeg pavlinskog
samostana sv. Spasa (1411— 1778).
SPLISKA (14a, A, 2), selo i mala luka na sje­
vernoj obali otoka Brača, 5 km istočno od Supetra;
275 stan. U uvalama Spliska i Zastup plaže i borove šume.
Brodska veza sa Splitom i s naseljima na sjevernoj
obali otoka Brača.
U renesansnom kaštelu Cerineo-Cerinić iz 1577
čuvaju se dvije vrijedne slike, »Bogorodica s djetetom«
(rad Bernardina dei Conti, oko 1500) i portret Maura
Cerinea Morrusa (prva polovina XVI st.). Na glavnom
oltaru župne crkve slika »Bogorodica sa svecima«
(rad Leandra Bassana). — Iznad sela su kamenolomi
Plate, Stražišće i Rasohe, iz kojih se u doba Diokle­
cijana vadio kamen za njegovu palaču i za Solin;
u Rasohama je u živoj stijeni uklesan lik Herakla
(III—IV st.). — Uz cestu između Spliske i Škripa
ruševine starokršćanske crkvice.
U Škripu, u unutrašnjosti otoka, sjeverno od
kaštela Radojković, sačuvani su ostaci prastarih obram-
 S PLIT
1. Mjedena vrata (Porta Aenea); 2. Dioklecijanovi podrumi; 3. Peristil: 4. Narodni trg; 5. Trg Republike;
6. Sv. Frane; 7. Hotel »Marjan«; 8. Sustipan; 9. Sportski park; Zvončac; 10. Narodno kazalište; 11. Kolodvor;
12. Spomen-svjetionik; 13. Hotel »Park«; 14. Kupalište »Bačvice«; 15. Tvrđava Gripe

benih zidina, građenih po uzoru na grčke tzv. kiklopske s Beogradom, Sarajevom i Zagrebom. U njemu je
zidine; gradili su ih, vjerojatno, Iliri u doba grčke veliki broj kulturno-prosvjetnih ustanova i škola:
kolonizacije na Jadranu. Rimskom vremenu pripada kazalište, muzeji i galerije, elektrotehnički, kemijsko-
donji dio kaštela Radojković; iz tog vremena su i nad­ tehnološki i pravni fakultet, Viša ekonomska, Viša po­
grobni i votivni natpisi i sarkofazi uz kaštel Cerineo. morska i Viša stomatološka škola, instituti i dr. Svake
Na groblju su trobrodna predromanička crkva sv. godine tu se održavaju Ljetne priredbe (opere, drame
Duha (XI—X II st.) i mala kapela s prelaza iz rene­ i koncerti na otvorenim pozornicama). Raspolaže
sanse u barok, a usred sela Škrip veliki kaštel porodice brojnim sportskim terenima, plivačkim basenima,
Cerineo-Cerinić iz 1618 i do njega barokna župna
crkva iz XVIII st. (bogato ukrašeno pročelje, štuka-
ture u apsidi, na oltarima četiri slike Jacopa Palme ml.).
Izleti: v. Postira i Supetar
SPLIT (16, B, 2), luka i drugi grad po veličini
na jugoslavenskoj obali Jadrana; 99.462 stan. Leži
na poluotoku između istočnog dijela Kaštelanskog
zaljeva i Splitskog kanala. Sjeverno od Splitskog polu­
otoka je Sjeverna luka. Zapadni dio Splitskog poluotoka
zauzima brdo Marjan (178 ni). Bila Kozjak (780 m)
i Mosor (1330 m) zaštićuju grad sa sjevera i sjevero­
istoka i odvajaju ga od zaleđa. Mediteransku klimu
grada karakteriziraju vruća suha ljeta (prosječna tempe­
ratura jula 26° C) i blage, vlažne zime (prosječna tempe­
ratura januara 7,2°C); prosječna godišnja količina
oborina 811 mm. Split ide u red najsunčanijih mjesta
u Evropi; prosječna dnevna insolacija u toku godine je
oko 7 sati (u julu oko 12 sati). Pored vazdazelene medi­
teranske vegetacije, u gradu i okolici uspijeva i suptrop­
ska vegetacija (palme, agave, kaktusi). Brzi ekonomski
razvoj grada i porast njegova stanovništva uvjetovani su
razvitkom parobrodarstva, izgradnjom željezničkih pruga
sa zaleđem u razdoblju prije i između dva svjetska rata,
a osobito industrijalizacijom. Grad Split je privredni,
administrativni i kulturni centar Dalmacije. Uz
brodogradnju, u industriji grada Splita znatnu važnost
ima prerada plastičnih masa, industrija cementa,
prehrambenih i drugih proizvoda. U okolici dobro
uspijeva povrće, voće i cvijeće. Po prometu putnika
i robe Split je na drugom mjestu među morskim lu­
kama Jugoslavije, odmah iza Rijeke. Centar je pomor­
skih veza s obalnim i otočnim lukama i završna stanica
željezničkih pruga sa zaleđem. Trajektom je povezan
sa Supetrom na Braču. U toku ljeta ima avionsku vezu

69
 SPLIT, Dioklecijanova palača, rekonstrukcija Hebrarda i Zeillera
sportskim jedriličarskim lukama i si. Stacionarni
i tranzitni turizam u stalnom je porastu, izgrađeni
su novi hotelski i turistički objekti; u uvali Trstenik
uređen je prostrani kamp. U uvalama na području
samoga grada ima niz kupališta s kamenim i pješčanim
plažama (Trstenik, Zenta, Firule, Bačvice, Zvončac,
Spinut, Bene i dr.).
Na mjestu današnjeg Splita postojalo je već
od ranog antičkog doba ilirsko-grčko naselje Aspa-
lathos. Potkraj I II st. tu je car Dioklecijan podigao
svoju raskošnu palaču, u kojoj je proveo posljednje
godine života i bio sahranjen. Poslije njegove smrti
(313) palača je služila kao boravište prognanih rimskih
careva i članova njihovih porodica (Gala Placidija,
Julije Nepot); u sjevernom dijelu palače nalazile su se
državne tkaonice. Kad su oko 614 Salonu osvojili
Avari i Slaveni, stanovništvo je potražilo utočište
unutar zidova Dioklecijanove palače. Novo naselje
brzo se razvija; u VII st. tu je obnovljena nekadašnja
solinska biskupija. U IX st. Split je istaknuti grad
bizantskog temata Dalmacije; izvan njegovih zidova
prostire se područje pod vlašću hrvatskih vladara.
Već u IX i X st. počinje jaka infiltracija slavenskog
elementa u grad. Za vladanja Petra Krešimira IV,
oko 1069, Split je i formalno sjedinjen s Hrvatskom.
Od 1105 priznaje suverenitet ugarsko-hrvatskih kra­
ljeva, sačuvavši autonomiju na temelju svojih starih
municipalnih prava. Razvitak trgovine u X II i X III
st. osnova je ekonomskog prosperiteta grada. Od
1207 Splićani biraju za svoje priore, odnosno komese,
hrvatske, humske i bosanske feudalce (knez Domald,
Petar Humski, Grgur Bribirski, Pavao i Mladen
Šubić, Hrvoje Vukčić Hrvatinić). 1420 Split se stavlja
pod zaštitu Venecije, koja nastoji učvrstiti svoju vlast
u Dalmaciji i ograničiti prava gradova. S pojavom
Venecije kao njegovog novog gospodara, počinje raz­
doblje postepenog propadanja Splita. U XVI st. opasno
ga ugrožavaju Turci, osobito poslije zauzeća Klisa (1537).
U XVI i XVII st. izbijaju sve žešći sukobi između
pučana i vlastele. U to vrijeme stanovništvo Splita
prorjeđuju epidemije kuge i kolere. Po završetku Kan-
dijskog i Morejskog rata (druga polovina XVII st.),
nastupa period u kojem se grad postepeno oporavlja.
Nakon pada Venecije 1797 grad je, zajedno s ostalom
Dalmacijom, došao pod vlast Austrije, koja ga je
Požunskim mirom 1805 morala ustupiti Francuskoj.
U periodu 1813—1918 ponovo je pod Austrijom.
U drugoj polovini XIX st. u gradu se vodi dugotrajna
politička borba između autonomaša i Narodne stranke,
70
koja završava pobjedom Narodne stranke (izbori 1882).
Od 1918 Split je u sastavu Jugoslavije. U toku Narodno-
oslobodilačkog rata 1941—45 oslobođen je od tali­
janske fašističke okupacije septembra 1943; zauzet
poslije teških borbi s jedinicama Narodnooslobodilač-
ke vojske od njemačkih hitlerovskih trupa (27. septem­
bra 1943), definitivno je oslobođen 26. X 1944.
U ranom srednjem vijeku Split se izgrađuje
unutar Dioklecijanove palače; popravljaju se i dogra­
đuju urušeni dijelovi palače, a sačuvane građevine
preuređuju za potrebe stanovanja i kršćanskog kulta
(mauzolej, hram). Ekonomski prosperitet u X II i
X III st. uvjetuje sve intenzivniju izgradnju srednjo­
vjekovnog Splita. Grad se postepeno širi izvan zidova
Dioklecijanove palače, a uz njen zapadni zid razvija
se novo središte komunalnog života. U XIV st. dovr­
šava se pojas zidova oko tog novog dijela grada. U vezi
s obnovom neprijateljstava između Venecije i Turske
izgrađuje se u XVII st. oko grada nov sistem utvrđenja
s isturenim bastionima, po nacrtima venecijanskog
arhitekta A. Maglija; od ovog pojasa utvrđenja, kao
i od starijeg zida koji je štitio dio grada zapadno od
palače, sačuvani su samo nepovezani dijelovi zidova
(oko parka gradske bolnice i nasuprot Pošti). Poslije
prestanka turske opasnosti utvrđenja se postepeno
ruše. Na zapadnoj i istočnoj strani grada razvijaju
se težačka naselja Veli Varoš i Lučac, koja se kasnije
povezuju sa starim dijelom grada u jednu cjelinu.
Između dva svjetska rata Split je administrativni
i kulturni centar Dalmacije. U tom periodu grad se
širi po južnim padinama Marjana i na istok prema
predjelu Bačvice gdje se izgrađuje moderni dio grada.
U toku posljednjeg rata grad je bio teško oštećen od
bombardiranja iz zraka, osobito u obalnom dijelu
jugoistočno od Dioklecijanove palače (danas je na tom
mjestu uređen park). Poslije Oslobođenja grad se
obnavlja, historijski spomenici restauriraju.
1. Stari dio grada (Grad). Najstarija jezgra Splita
nalazi se unutar zidova Dioklecijanove palače. Po svojim
dimenzijama i uščuvanosti ta palača je najznačajniji
spomenik rimske arhitekture na istočnoj obali Jadrana.
Sagrađena je potkraj III st., a ima tlocrt nepravilnog
četverokuta. Po obliku i unutrašnjem rasporedu gra­
đevina je kombinacija rimske villae rusticae i utvr­
đenoga vojnog logora, a u arhitektonskom pogledu
značajan primjer kasnoantičkog graditeljstva, u kojem
se pored klasičnih oblika javljaju i jaki utjecaji s Istoka.
Sa Titove obale pruža se pogled na južno pročelje
(dužina 181 m) palače s kasnijim nadogradnjama,
djelomično sakriveno nizom prizemnih objekata; pro­
čelje je u gornjem dijelu imalo trijem (kriptoportik)
koji je služio kao šetalište. Na trijem su se nadove-
zivale stambene prostorije cara i njegove pratnje. U
sredini južnog pročelja su Mjedena vrata (Porta Aenea),
jednostavno nadsvođeni prolaz kojim se od mora ula­
zilo direktno u unutrašnjost palače. Lijevo od njih
je ulaz u podrume, s nizom hodnika i dvorana ispod
južnog dijela palače. Od Mjedenih vrata put vodi
prema istoku uz sačuvanu ugaonu kulu i uz istočni
zid palače do Srebrnih vrata (Porta Argentea). Preko-
puta vrata je crkva sv. Dominika, koja se spominje od
X III st. Današnji oblik dobila je 1682, a proširena je
1932—34; barokni oltari, slike »Čudo u Surianu«
(rad J. Palme ml.) i »Prikazanje u hramu« (rad Palmine
škole), drveno gotičko raspelo. U dominikanskom
samostanu uz crkvu više baroknih slika i zbirka slika
Vinka Draganje. Kroz Srebrna vrata dolazi se na Po­
ljanu kralja Tomislava. Na njenoj sjevernoj strani je
crkva sv. Filipa Nerija iz 1735; oko glavnog oltara
četiri slike A. Garzatorija (1759). Prolazeći pored
renesansne crkvice sv. Roka (1516), dolazi se na Peristil,
središnji slobodni prostor palače. Njegove uzdužne
strane zatvara niz stupova, povezanih lukovima;
lukovi zapadne strane zatvoreni su gotičkim i baroknim
kućama. Južnu stranu Peristila zatvara monumentalni
protiron sa četiri stupa koji nose zabat. Između stupova
protirona ugrađene su dvije kapele: Gospa od Pojasa
(1544) i Gospa od Začeća (1650). Kroz protiron se
dolazi u vestibul, okrugli prostor nadsvođen kupolom.
Iz njega se nekoć ulazilo u carev stan u južnom dijelu
palače, u kojem su se sačuvali tek neznatni ostaci
originalne arhitekture (vrata tablinuma). Na istočnoj
strani Peristila je mauzolej cara Dioklecijana, danas
Katedrala sv. Dujma. Sačuvao je gotovo u cijelosti
svoj prvobitni izgled. Izvana je oktogonalan, okružen
nizom od 24 stupa (peripter) koji su nosili krov; u
unutrašnjosti ima kružni oblik sa 2 niza korintskih
stupova i sa frizom (medaljoni s likovima cara Diokle­
cijana i njegove žene Priske). Mauzolej je natkriven
kupolom koja je nekad bila prekrivena mozaikom.
U red najstarijih spomenika u mauzoleju-katedrali
idu monumentalna drvena vrata (reljefi s prizorima iz
života Kristova), rad Andrije Buvine, i kamena propo­
vjedaonica iz X III st. Desni oltar s kasnogotičkim
baldahinom djelo je Bonina iz Milana (1427); origi­
nalna ploča sarkofaga s likom svetog Dujma danas
se nalazi u Krstionici, a na njeno mjesto stavljena je
poslije 1770 nova ploča sa drugim likom. Na svodu
iznad oltara su freske, rad Dujma Vuškovića (XV st.).
Lijevo je oltar sv. Stasa, rad Jurja Dalmatinca (1448),
rađen po uzoru na Boninov oltar (na predeli izvanredna
centralna scena »Bičevanje Krista«). U kapeli u sjever­
nom zidu je barokni oltar sv. Dujma, rad venecijanskog
kipara G. M. Morlaitera (1767); na svodu kapele
freske M. Capogrossa. Glavni oltar je iz XVII st.;
S P L IT , Pogled na protiron
SPLIT, Propovjedaonica u Katedrali
na ciboriju slike M. Ponzonija; iznad oltara gotičko
drveno raspelo iz XIV st. U koru crkve (nadograđenom
u XVII st.): romaničke korske klupe (iz X III st.;
najstarije u Dalmaciji), slika »Bogorodica sa svecima
i donatorima«, rad J. Palme ml. i barokne slike M.
Ponzonija; velika platna na zidu rad su venecijanskog
slikara P. Ferrarija (1685). Ispod katedrale je kripta,
kasnije pretvorena u kapelu sv. Lucije. Na katedralu
se naslanja zgrada u kojoj su sakristija, riznica i arhiv
splitskog kaptola. U sakristiji su oltarić sa tri romanička
drvena svetačka lika (XIV st.), slika »Polaganje u grob«,
rad škole Savolda iz Brescije, nekoliko platna talijan­
skih majstora XVI—X VIII st. U riznici je zbirka
zlatarskih predmeta i crkvenog ruha iz doba romanike,
gotike i baroka; ističu se ciborij iz 1522 dijelovi ošte­
ćene srebrne oltarske pale iz XIV st. U kaptol­
skom arhivu čuva se, između ostalog, evanđelistar
iz V III st., »Supetarski kartular« iz XI st. i »Historia
Salonitana« Tome Arhiđakona iz X III st. U podnožje
zvonika prema glavnom ulazu uzidana su tri romanička
reljefa iz X III st. ; u peripteru više kamenih sarkofaga
iz IX—XV st. Romanički zvonik građen je od X III do
XVII st. Potkraj XIX st. rastavljen i restauriran 1908.
Na podnožju zvonika dva romanička lava, a desno
na zidu egipatska sfinga od crnog granita (■«—XV st.).
Nasuprot mauzoleju je mali hram, posvećen vjerojatno
Jupitru, u ranom srednjem vijeku pretvoren u Krsti­
onicu. Sačuvao se samo zatvoreni dio hrama (cella)
s bogato dekoriranim portalom; unutrašnjost je natkri­
vena bačvastim kasetiranim svodom. Basen za krštenje
uokviren je kamenim pločama iz XI st., ukrašenim
motivima pleterne dekoracije (na centralnoj ploči lik
hrvatskog vladara na prijestolju). U Krstionici je sarko­
fag Ivana Ravenjanina iz VII st., jedan sarkofag iz
XI st., ploča s figurom sv. Dujma, rad Bonina iz Milana
(1427), i kip sv. Ivana Krstitelja, rad I. Meštrovića.
Pred Krstionicom je renesansni sarkofag (1533), neko­
liko nadgrobnih ploča i stup iz starokršćanskog doba
(V—VI st.). U temelj zgrade pred Krstionicom uzidan
je kameni luk s motivom astragala (VII st.), najstariji
poznati spomenik srednjovjekovnog Splita. — Od
Peristila prema sjeveru Dioklecijanova ulica vodi do
Zlatnih vrata (Porta Aurea); lijevo je palača Agubio
(Ivellio) s gotičkim portalom i renesansnim dvorištem.
Desno, u Žarkovoj ulici, palača Papalić (XV st.), najzna­
čajniji spomenik gotičke arhitekture u Splitu (bogato
dekoriran portal, velika kvadrifora na južnom pročelju,
originalni gotički strop u glavnoj dvorani); njena stilska
obilježja nose značajke radionice Jurja Dalmatinca.
U palači je Muzej grada Splita. Neposredno pred
Zlatnim vratima je s lijeve strane romanička kuća;
njena sjeverna gotička fasada pripisuje se Jurju Dalma­
tincu. Iz pobočne uličice dolazi se stepenicama do
crkvice sv. Martina, smještene u dijelu hodnika iznad
Zlatnih vrata; u crkvici je sačuvana kamena oltarska
pregrada ukrašena motivom pletera (XI st.). Kroz
Zlatna vrata izlazi se na slobodan prostor; na povi­
šenom mjestu kip Grgura Ninskog, rad I. Meštrovića.
U malom parku sjeverozapadno od vrata ostaci crkve
sv. Eufemije (spominje se od 1069; stradala u požaru
1877), uz koju se nalazio samostan benediktinki.
Sačuvani su temelji trobrodne crkve (XI st.), gotička
71
 SPLIT, Peristil
kapela sv. Arnira, koju je 1445 gradio Juraj Dalmatinac,
i zvonik. — Od Peristila prema zapadu vodi Kreši-
mirova ulica do Željeznih vrata (Porta Ferrea); desno
je palača Cindro (XVII st.), najljepša barokna palača
Splita. U hodniku zida iznad Željeznih vrata je crkvica
Gospe od Zvonika (barokni oltar, bizantska ikona
rađena oko XI sr., na zidovima freske slikara Meneg-
hella). Zvonik crkvice (oko 1100) najstariji je romanički
zvonik u Dalmaciji. Kroz Željezna vrata izlazi se na
Narodni trg (Pjaca), centar srednjovjekovne komune
i najživlji trg današnjeg Splita. Iznad Željeznih vrata,
prema trgu, toranj sa satom (XVI st.). Od gotičkih
kuća koje su nekada zatvarale sjevernu stranu trga
sačuvala se samo gradska vijećnica (1443, s loggiom u
prizemlju; gornji kat porušen 1820, obnovljen u neo-
gotičkom stilu). U zgradi vijećnice je 14. IV 1945 formi­
rana prva vlada NR Hrvatske; danas je u njoj Etnografski
muzej (narodne nošnje iz Dalmacije). Desno od
gradske vijećnice, povezana s njom malim mostom,
renesansna palača Karepić iz XVI st., a u sjevero­
istočnom uglu trga gotička palača Cambij iz XV st.
Na kući u jugoistočnom uglu trga uzidan je reljef
sv. Antuna opata (1394). Prema sjeveru vodi Domal-
dova ulica; u njoj je renesansni portal iz 1583, kroz
koji se ulazilo u nekadašnju crkvu i samostan sv.
Marije de Taurello; sačuvani su dijelovi renesansnog
klaustra. Pri dnu ulice je renesansna palača De Ge-
remia s antičkim sarkofagom (reljef »Borba kentaura«)
SP L IT , Podrumi Dioklecijanove palače
72
u dvorištu. Od Domaldove ulice odvaja se lijevo Ulica
Trogirskih žrtava s gotičkom crkvicom sv. Duha;
romanički reljef »Krist na prijestolju« iznad dvori­
šnog portala; u crkvici je slika P. A. Novellija (na
glavnom oltaru), drveno gotičko raspelo i grob gradi­
telja i kipara Andrije Alešija. Od zapadne strane Na­
rodnog trga vodi prema jugu Šubićeva ulica; desno
je kasnogotička mala palača Papalić (XV st.), djelo
Jurja Dalmatinca, a nešto dalje barokna palača Tartaglia.
Šubićeva ulica izbija na T rg Preporoda 9. XI 1882; na
trgu spomenik Marku Maruliću (rad I. Meštrovića). Sje­
vernu stranu trga zatvara ranobarokna palača Milesi,
u kojoj je danas Pomorski muzej, a na južnoj strani
trga je tzv. Hrvojeva kula, venecijanska građevina iz
XV st. Prolaz uz kulu vodi do obale.
2. Zapadni dio grada ( Veli Varoš, Marjan, M eje).
Na zapadnom kraju Titova obala završava se malim
trgom. Na njemu je samostan i crkva sv. Franje. Samo­
stan je osnovan u X III st. U crkvi, pregrađenoj u XIX st.,
slikano gotičko raspelo, gotički drveni kip sv. Lucije (XV
sr.), grobovi Tome Arhiđakona, Marka Marulića, Jero­
nima Kavanjina, Ivana Lukačića; u koru više baroknih
slika i kipova. Uz crkvu je gotički klaustar. Sjeverno
od crkve, na padini Marjana, smjestio se Veli Varoš,
s gustim spletom ulica i slikovitim ambijentima. Uz
crkvu vodi prema Marjanu Lenjingradska ulica;
desno se odvaja Bosanska ulica, kojom se dolazi do za­
nimljive crkvice sv. Nikole (Mikule) iz XII st. i dalje
 SPLIT
1. Mjedena vrata; 2. Dioklecijanovi podrumi; 3. Srebrna vrata; 4. Sv. Dominik; 5. Peristil; 6. Vestibul; 7. Sv. D u-
jam; 8. Riznica; 9. Baptisterij; 10. Palača Ivellio; 11. Gradski muzej; 12. Zlatna vrata; 13. G rgur Ninski; 14. Sv.
Eufemija; 15. Palača Cindro; 16. Zlatna vrata i Gospa od zvonika; 17. Etnografski muzej: 18. Muzej narodnog
oslobođenja; 19. Palača Papalić; 20. Palača Milezi (pomorski muzej); 21. Marko Marulić; 22. Hrvojeva kula;
23. Splitske toplice; 24. Hotel Bellevue; 25. P T T ; 26. Ambulanta; 27. Hotel Central
do raskršća s ulicom J. Ivančića. Desno od raskršća 3. Sjeverni dio grada (Dobri, Poljud). Od zapadnog
je župna crkva sv. Križa iz XV st. (pregrađena u kraja Titove obale prema sjeveru vodi uz sklop »Pro-
XVII i proširena u XIX st.) s baroknim zvonikom; kurativa« koje uokviruju T rg Republike, Marmontova
u crkvi gotičko slikano raspelo, gotički kip »Bogoro­ ulica do Bulatove poljane; lijevo zid utvrđenja iz XVII
dica s djetetom« i više baroknih slika. U svom nastavku st. Na trgu je poprsje Luke Botića (rad I. Meštrovića).
Lenjingradska ulica vodi do početka šume, a otuda Zapadnu stranu trga zatvara zgrada kazališta (1893),
lijevo blagim usponom (izvanredan pogled na splitsku a sjevernu crkva Gospe od Zdravlja (1937, projekt
luku) do crkvice sv. Nikole iz X III st. Desno od nje arhitekta L. Horvata, freska I. Dulčića); zvonik iz XVII
vode stepenice do Prirodoslovnog muzeja, uz koji st. pripadao je starijoj crkvi. S trga iza kazališta vodi pre­
je Zoološki vrt. Otuda ide put na vrh Marjana. Spu­ ma sjeveru, Zrinsko-Frankopanska ulica. Ispod zgrade
štajući se od vidikovca na Marjanu cestom prema Rodilišta skulptura »Majka i dijete«, rad I. Meštrovića.
zapadu dolazi se, poslije otprilike 1 km, do proširenog Desno se odvaja Lovretska ulica, u kojoj je Galerija
cestovnog raskršća (Sedlo); nešto niže desno je crkvica umjetnina, (slike i skulpture domaćih i stranih maj­
Betlehem iz XV st. na vrhu skalinade (oltar je rad stora od renesanse do danas). Dalje se Zrinsko-Fran-
Andrije Alešija). Od nje se, poslije slijedećeg zavoja kopanskom ulicom dolazi do Arheološkog muzeja (pret­
ceste, odvojkom prema zapadu dolazi do crkvice historijska zbirka, antički spomenici naročito s područja
sv. Jerolima (Jere) iz XV st. (reljef A. Alešija); uz Salone, starohrvatski nalazi sa šireg područja Splita). Od
crkvicu nekadašnja pustinjačka spilja. — Od Titove muzeja vodi Sutrojični put do predromaničke crkvice sv.
obale cesta vodi uz more do Obale JNA. Desno Trojice, s tlocrtom u obliku šesterolista. Idući od muzeja
je u prizemnim zgradama privremeno smješten prema sjeveru, a zatim skrenuvši Topuskom cestom uli­
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (bogata zbirka jevo, dolazi se do franjevačkog samostana u Poljudu.
ranosrednjovjekovne plastike, epigrafski fragmenti, pred­ U crkvi iz XV st. jedno gotičko (XV st.) i jedno barokno
meti zlatarstva, oružje). Idući dalje obalom uz novi raspelo (rad Fulgencija Bakotića), i poliptih Girolama
hotel »Marjan« (projekt L. Perkovića) dolazi se do da Santacroce (1549); njegova je, vjerojatno, i slika
sportske luke Labud. Lijevo se odvaja put za pitoreksni »Bogorodica zaštitnica«, dok je slika »Bogorodica sa
Sustipan. T u se nekad nalazio benediktinski samostan sv. Petrom i sv. Klarom« rad njegova brata Francesca
(osnovan oko 1000, napušten u XIV st.) i crkva sv. da Santacroce. U gotičkom klaustru nadgrobne
Stjepana (sačuvani ostaci). U početku XIX st. uređeno ploče s grobova splitskih plemićkih porodica. U
je ovdje groblje i podignuta klasicistička glorijeta. samostanu se čuvaju portret splitskog humanista Tome
Današnja crkvica sv. Stjepana sagrađena je 1814 Nigera, rad Lorenza Lotta (1527) i dva sveska korala
(gotički poliptih iz XV st. s »Rođenjem Kristovim« s iluminacijama Bone Razmilovića (XVII st.).
na predeli). U crkvu i u zid oko bivšeg groblja uzidani
su fragmenti koji potječu iz predromaničke crkve.
— Od sportske luke prema zapadu cesta vodi kroz
Meje do rta Marjana. M eđu vilama na Mejama ističe
se vila Ivana Meštrovića, galerija u kojoj se, pored
Meštrovićevih radova, nalazi i zbirka djela su­
vremenih hrvatskih slikara. Nešto dalje prema
zapadu, s donje strane ceste, Kaštelet, nekad kaštel
porodice Capogrosso-Kavanjin (XVII st.). Unutar
kompleksa, okruženog visokim zidom, kapela s ciklu­
som Meštrovićevih drvenih reljefa. Cesta zaobilazi
glavicu Kašuni (prethistorijski nalazi) i vodi do rta
Marjana; tu je Institut za oceanografiju i ribarstvo
8 akvarijem. Do zgrade Instituta ostaci ranosrednje-
vjekovne crkvice podignute vjerojatno na ruševinama
antičkog hrama. SPL IT , Sarkofag Dobrog pastira

73

SPLIT, Zlatna vrata i spomenik
Grgura Ninskog
4.
Istočni dio grada (Lučac, Bačvice). Od istočnog
kraja Titove obale, idući desno prema putničkoj
luci, dolazi se do Gata proleterskih brigada sa spome­
nikom lučkim radnicima palim u Narodnooslobo-
dilačkom ratu (rad Ž. Radmilovića) i kolodvora. Iza šu­
mo vite uzvisine prema moru spomen-svjetionik s'reljefom
(rad Andre Krstulovića). Produžujući put od Diokle­
cijanove palače prema istoku, mostom iznad željezničke
pruge, dolazi se do velike neorenesansne palače.
Sjeverno od nje je predgrađe Lučac, s uskim strmim
uličicama i karakterističnim grupacijama kuća nepra­
vilnih oblika. Na vrhu uzvisine je tvrđava Gripe,
podignuta u XVII st. — Istočno od kolodvora su
Bačvice s kupalištem (projekt L. Horvat) i hotelima.
Muzeji, galerije i dr. Arheološki muzej, Zrinsko-
Frankopanska 13; Muzej hrvatskih arheoloških spo­
menika, Obala Jugoslavenske narodne armije 4; Muzej
grada Splita, Žarkova 5; Pomorski muzej, T rg Pre­
poroda 7; Muzej narodne revolucije, Kavanjinova 10;
Vojno-pomorski muzej, Klaićeva poljana; Etnografski
muzej, Narodni trg; Galerija umjetnina, Lovretska 5;
Galerija Ivana Meštrovića, Šetalište Moše Pijade 44;
Prirodoslovni muzej i Zoološki Vrt, vrh Marjana;
Atelier Emanuela Vidovića, Ulica Maksima Gorkog
19; Institut za oceanografiju i ribarstvo s akvarijem,
Rt Marjana.
Izleti: O Magistralom na sjever: Vranjic (v.;
4 km i odvojkom ceste prema zapadu 2 km), Solin
(v.; 5 km), Kaštelanska rivijera (v. Kaštela), Resnik
(v.; 22 km), Divulje (v.; 24 km), Trogir (v.; 27 km).
0 Cestom prema Kninu i Zagrebu: Solin (v.; 5 km),
Klis (v.; 11 km), Sinj (34 km), sezonski aerodrom
Splita. U antičko doba Setovia. U spomen pobjede
nad Turcima 1715 održava se svake godine (prve nedje­
lje poslije 15. augusta) viteška igra »alka«: alkar i
natjecatelji na konjima, odjeveni u tradicionalnu
nošnju, jašući u punom galopu gađaju kopljem kolut
(alku), obješen na žici. Čitluk (6 km od Sinja), u rimsko
vrijeme Aequum (ostaci antičke arhitekture). Peručko
jezero (20 km dugo; akumulacioni basen Cetine s povr­
šinom od 13 km2); obale pogodne za kampiranje
1 sportove na vodi. Vrlika (70 km od Splita), klimatsko
lječilište s termalnim vrelom; u gradiću i okolici saču­
vala se bogata narodna nošnja. O Magistralom prema
jugu: Stobreč (v.; 8 km), Grljevac (v.), Krilo-Jesenice
(v.; 16 km), Sumpetar (v.), Dugi Rat (v.; 21 km), Omiš
(v.; 26 km). O Mosor. Planinarska ekskurzija (autobus
do Žrnovnice u Poljicima) do »Doma na Mosoru«
(900 m), odande uspon na vrhove: Mosor (sklonište Vic-
kov stup, 1330 m), Ljubljani 1250 m), Sv. Jure (1318 m).
0 Kozjak. Uspon iz Kaštel Sućurca (v.) do plani­
narskog doma PD »Sućurac« (500 m), a odande na vrh
Kozjaka (780 m); ili od Kaštel Staroga cestom prema
Drnišu, zatim na Malačku (planinarski dom, 565 m)
1 Biranj (691 m). O Izleti morem: Supetar (v.; trajektom
9 Nm), Sutivan (v.; 7,5 Nm), Stomorska (v.; 9,2 Nm),
Rogač (v.; 9 Nm).
SREBRENO (20, E, 3), naselje na obali Župskog
zaljeva, 10 km jugoistočno od Dubrovnika i 1 km istočno
od Kupara; 160 stan. Brdovito zaleđe zaštićuje ga od
hladnih sjevernih vjetrova; ima lijepo kupalište, dugu
pješčanu plažu, motel i kampove. Autobusnim linijama
povezano je s Dubrovnikom, okolnim turističkim mje­
stima i s aerodromom kod Močića. Ima autobusnu
74
vezu na uskotračnu željezničku prugu Sarajevo—Du­
brovnik—Zelenika.
Današnje ime naselja izvedeno je od latinskog
sub Breno, jer leži ispod glavnog dijela Župe (romanski
Brenum). Spominje se već 1294, kad je dio zemljišta
u području Srebrenoga držala benediktinska opatija
na Mrkanu.
Izleti: O Magistralom prema sjeveru kroz plodnu
dolinu Župe do raskršća Dubac (5 km, odvojak ceste
prema Trebinju, 32 km) i do Dubrovnika (v.; 10 km).
0 Magistralom prema jugu: Cavtat (v.; 9 km), Herceg-
novi (v.; 38 km). O Cavtat (v.; morem 2,7 Nm).
STARA BAŠKA (5, C, 3 ), selo na jugozapadnoj
obali otoka Krka; 247 stan. Leži na jugu istoimenog
zaljeva, okružena bijelim vapnenačkim stijenama. Izlo­
žena je jugu; od hladnih sjevernih vjetrova štiti je brdo­
vito zaleđe. Kamenjar i aromatično mediteransko
bilje pružaju osnovu za intenzivan razvoj pčelarstva.
Stara Baška je gotovo sasvim odvojena od ostalih na­
selja na otoku (zbog toga je zovu i Kraje), pa se njeni
stanovnici govorom i načinom života znatnije razlikuju
od ostalih stanovnika na otoku.
STARA NOVALJA (8, D, 2), naselje i uvala
na sjeveroistočnoj obali otoka Paga, 5 km sjeverno od
Novalje; oko 290 stan. Selo (nekad zvano Stara Vaša)
razvilo se na ruševinama antičkog naselja, čiji se zi­
dovi vide i u moru. Na Trinćelu, na rubu Novaljskog
polja, ostaci antičkih zidova, antička nekropola, ruše­
vine predromaničke crkvice sv. Križa i kasnogotička
crkvica sv. Marije.
STARI BAR v. Bar
STARI GRAD (17, B, 2), luka i gradić na otoku
Hvaru, u dnu Starigradskog zaljeva; 1460 stan. Nekad
trgovačko-pomorski centar, Stari Grad je donedavna
bio najveće naselje na otoku. Ima moderno opremljenu
vinaru (s kapacitetom od 180 do 200 vagona vina),
hotel i kupalište. U uvalicama Starigradskog zaljeva
ima manjih plaža; uz sjevernu obalu zaljeva mogućnost
podvodnog ribolova. U blizini (poluotok Kabal) lo­
vište zečeva i fazana. Brodska veza sa Splitom i auto-
busne veze s ostalim otočnim naseljima.
Prvobitno naselje (Faros) osnovali su grčki ko­
lonisti s Parosa «— 384/ *- 383. Oko «- 235 nalazi se
u sastavu ilirske države. Bilo je okruženo zidinama,
čiji su se tragovi sačuvali u Ciklopskoj ulici. Konti­
nuitet naselja dokazuju ostaci iz rimskog i staro­
kršćanskog doba (veliki mozaik u Srednjoj ulici, po­
kriven pločnikom; starokršćanska krstionica uz srednjo­
vjekovnu crkvu sv. Ivana iz X II st., podignutu na
temeljima starokršćanske crkve iz VI—VII st.; ostaci
villae rusticae na lokalitetu Pod Dolom). Od 1205
Stari Grad se javlja pod imenom Civitas Vetus. —
Usred grada je Tvrdalj (sagrađen oko 1520), utvrđeni
ljetnikovac pjesnika Petra Hektorovića s hrvatskim
1 latinskim natpisima uklesanim u kamen, s ribnjakom
okruženim arkadama, perivojem i etnografskom zbir-
STARI GRAD, Tvrdalj
kom; portal i prozori izrađeni su u X VIII st. Na trgu
pred ljetnikovcem spomenik Hektoroviću (rad Ivana
Mirkovića, 1956), a s lijeve strane renesansna crkva sv.
Roka iz 1569. Barokna župna crkva sagrađena je
u XVII st. U odvojeni zvonik (iz 1753) uzidani su
kameni blokovi sa zidina nekadašnjeg grčkog naselja
i reljef na kojem je prikazan antički trgovački brod.
U kapeli Duimičić triptih Francesca da Santacroce
iz druge polovine XVI st. Dominikanski samostan
osnovan je 1482, spaljen u vrijeme turskih napada
1571, kasnije obnovljen i utvrđen kulom. Samostan
ima staru biblioteku i arhiv, zbirku slika, lapidarij,
numizmatičku zbirku i zbirku fosila. Nedaleko od
samostana je crkvica sv. Nikole s drvenim baroknim
pozlaćenim oltarom (kipovi na oltaru su rad veneci­
janskog drvorezbara XV711 st. A. Porrija). — U istoč­
nom dijelu grada je slikoviti trg Škor, oblikovan u
doba baroka. Među stambenim zgradama ističu se
kuće porodica Bučić-Machiedo (XVII—X VIII st.),
Politeo (XVII st.), Gelineo-Bervaldi (XVI—XVIII
st.). U dvjema porodičnim zbirkama (Petra Ruževića
i Vladimira Vrankovića) čuvaju se zanimljivi kulturno-
historijski predmeti i arhivski dokumenti. U kući
Jurja Bijankinija smještena je memorijalna galerija
slikara Jurja Plančića, s djelima suvremenih jugosla­
venskih likovnih umjetnika. Na putu prema kupalištu
renesansna crkvica sv. Jerolima i spomenik palim bor­
cima Narodnooslobodilačkog rata (autor Košta Angeli
Radovani).
Izleti: O Cestom prema zapadu: Brusje (14
km), Hvar (v.; 20,5 km). O Cestom prema istoku:
Vrbanj (5 km; ostaci antičkih fortifikacija; polazna
tačka za uspon na Hum), Jelsa (v.; 10 km). O Bol
(v.; morem 11 Nm). O Vrboska (v.; morem 17 Nm).
STARIGRAD (8, D, 1), dva naselja u podnožju
Velebita, 28 km južno od Senja; ukupno oko 50 stan.
Podalje od obale, uz Magistralu je Gornji Starigrad,
a na obali Starigrad; potonji je odvojkom ceste (3 km)
povezan s Magistralom. U okolici brojne uvale s
plažama, na kojima ponegdje izbijaju izvori pitke
vode. — Iznad mjesta, na strmoj hridi, vide se ru­
ševine srednjovjekovnog utvrđenja Starigrad, vjero­
jatno iz XIV st. Iz tog su vremena i ostaci crkve sv.
Jakova. Naselje uz more počelo se razvijati u XVII st.
Izleti: O Zavižan. Planinarska ekskurzija od
Gornje Klade (2 km Magistralom prema sjeveru)
preko pastirskih stanova u dolini Babrovača (.907 m)
do planinarskog doma »Milan Žeželj« (1600 m); usponi
na Veliki Zavižan (1677 m). Vučjak (1645 m) i do
Rossijeva skloništa na Rožanskim kukovima (1580 m).
0 Jablanac (v.; Magistralom 10 km), odavde morem
u Rab (v.; 7 Nm od Jablanca).
STARIGRAD-PAKLENICA (11, C, 1), naselje
1 mala luka na obali Velebitskog kanala, u podnožju
južnog Velebita. Središte je niza zaselaka, s kojima
zajedno ima svega stotinjak stanovnika. Odvojkom ceste
povezano je s Magistralom. Ima kamp i motel.
Nacionalni park Paklenica, u zaleđu naselja, obu­
hvaća dva kanjona: Veliku Paklenicu i Malu Paklenicu.
Kroz Veliku Paklenicu (dugu oko 10 km) teče isto­
imeni potok. Strme strane kanjona visoke su i do
400 m. Kanjon se proširuje kod Anić Kuka (714 m
aps. vis.; tu je prostrana livada pogodna za kampiranje).
Sjeverozapadno od njega ima nekoliko spilja, od kojih
je najpoznatija Manita Peć (duga 175 m). Uz potok
Veliku Paklenicu put vodi do sela Parići (planinarski
dom) i preko velebitskog sedla Buljma izbija na Medak,
željezničku stanicu na pruzi Zagreb—Split. Velika
Paklenica odvojena je 500 m visokom zaravni od Male
Paklenice (duga 7 km). Prilaz do Male Paklenice
moguć je preko Selina, 2 km južno od Starigrada.
Starigrad je naseljen u kontinuitetu od rimskog
doba (Argyruntum). Zbog turskih upada naselje
je napušteno u XVI st., a ponovo se formira u XVII
st. — U blizini naselja je predromanička crkvica
sv. Petra i ruševine Većke kule, podignute vjero­
jatno u doba turskih upada. — U uvali Rovanjska,
jugoistočno od Starigrada, predromanička crkvica
sv. Jurja.
Izleti: O Velebit. Planinarske ture na njegove
vrhove. Kroz Veliku Paklenicu, do naselja Dujam
Knežević; jedna staza vodi dalje Paklenicom prema
Malovanu (1708 m) i Svetom brdu (1753 m), a druga
do doma na Stirovači (1350 m). Odavde su mogući
usponi na Vaganski vrh (najviši vrh Velebita, 1798
m), Babin kuk (1710 m) i Malovan. O Magistralom
prema sjeveru: Tribanj— Šibuljine (v.; 13 km). O
Magistralom prema jugu: Seline, Rovanjska, mostom
preko Novskog ždrila, Posedarje (v.; 21 km). O Ražanac
(v.; morem 4 Nm). O Vinjerac (v.; morem 2,2
Nm). O Novigrad (v.; kroz Novsko ždrilo i Novi-
gradsko more, 10 Nm).
STINICA (9, B, 1), selo i luka sjeverozapadno od
Jablanca, u uvali Vela Stinica, na obali Velebitskog
kanala; oko 60 stan. Preko luke se otprema drvo koje
se žičarom spušta s Velebita. Odvojkom ceste Stinica
je povezana s Magistralom.
Na mjestu današnjeg naselja nalazilo se u antičko
doba naselje Ortopla. Srednjovjekovno utvrđenje
(ostaci bedema s kulama, temelji zgrada, grobovi)
razoreno je vjerojatno za provale Tatara u X III st.
Izleti: v. Jablanac
STINIVA v. Vela Stiniva
STOBREČ (14a, A, 1), naselje 6 km jugoistočno
od Splita, na malom poluotoku koji zatvara prostrani
zaljev; 678 stan. U zaljev utječe Žrnovnica. U okolici
se uzgaja povrće, voće i vinova loza. Obalno područje
zapadno od naselja je strmo. Stobreč ima česte auto-
busne veze sa Splitom i Omišem.
U antičko doba grčka kolonija, kasnije rimsko
naselje Epetium (kameni fragmenti i natpisi antičkog
naselja uzidani u zgrade). Oko 2 km sjeverno od Sto-
breča je selo Karneti. Na strmoj klisuri iznad sela
ostaci nekadašnjeg naselja i utvrđenja; u vrijeme ra­
tovanja s Turcima Stobreč je, uz Klis, bio najjače
utvrđeno uporište u okolici Splita.
Izleti: v. Split
STOLIV (Donji i Gornji; 24, B, 1), dvojno
naselje na poluotoku Vrmcu, sjeverozapadno od Kotora;
oko 300 stan. Donji Stoliv se razvio duž obalne ceste
koja vodi prema Kotoru, a Gornji Stoliv iznad njega,
na pošumljenoj padini. U okolici šume pitomih kestena,
maslinici i voćnjaci. Na području Donjeg Stoliva,
koji ima pretežno karakter ribarskog naselja, ima
nekoliko malih plaža. Brodska i autobusna veza s
većim naseljima Boke Kotorske.
U župnoj crkvi u Gornjem Stolivu nalaze se
tri slike slovenskog slikara Josipa Tominca iz Trsta.
Iz XVI—XVII st. su crkvice sv. Ante i sv. Ane.
Na putu prema Prčanju ruševine srednjovjekovne
crkvice sv. Petra. — U crkvi sv. Marije u Donjem
Stolivu višedijelna slika s prizorima iz Novog zavjeta
(J. Tominc) i slika »Ecce homo« (venecijanska škola
XV—XVI st.). Manjeg su opsega stare crkve sv.
Trojice, sv. Pavla i sv. Bazilija (jednobrodna gotička
građevina s kraja srednjeg vijeka; zidne slike, primjer
stapanja bizantskih, gotičkih i renesansnih utjecaja,
rad su domaćih slikara).
Izlet: v. Kotor
STOMORSKA (14, D, 3), selo na sjeveroistočnoj
obali Šolte, jugoistočno od Nečujma; 303 stan. U
istoimenoj uvali šljunčano-pješčana plaža. Pored brodske
veze sa Splitom, Stomorska ima cestovnu vezu (preko
Gornjeg Sela) s ostalim naseljima na Šolti.
Naselje se razvija uglavnom od početka X VIII si.
Iznad Stomorske, na obronku brda Vela straža, ba­
rokna crkva Gospe u borima (»Gospa s djetetom«,
slika na drvu, s baroknim srebrnim okovom, rad je
domaće škole XV—XVI st.). Oko crkve groblje s frag­
mentima antičkih sarkofaga.
Izleti m orem : O Nečujam (v.; 3 Nm), Rogač
(v.; 4 Nm), Maslinica (v.; 10 Nm). O Milna na Braču
(v., 5 Nm).
STON (20, C, 2), gradić i luka na krajnjem
sjeverozapadu Stonskog kanala i na istoimenoj prevlaci;
oko 650 stan. Leži uz cestu Dubrovnik—Orebić.
Kao i sad, i u prošlosti su najveću važnost za Ston
imale solane. Obale uz gradić, duž Kanala i u uvali
Prapratna prikladne su za kupanje. Mogućnosti pod­
vodnog i sportskog ribolova u Prapratni (plaža, kamp,
stari maslinici), Pržini, Kobašu, Brocama. Autobusne
i brodske veze s Dubrovnikom.
U rimsko doba Ston nosi ime Turris Stagni.
Na brdu Starigrad sačuvani su temelji rimskog kastruma.
Drugo rimsko i, kasnije, ranosredr.jovjekovno naselje
bilo je na brdu sv. Mihajla i na polju ispod njega.
Srednjovjekovna biskupija ukinuta je 1828. Današnji
Ston osnovan je 1333, čim su Dubrovčani došli u
posjed Pelješca. Grad je bio opasan 980 m dugim
zidinama, koje su tvorile nepravilan peterokut, s jačim
utvrdama na uglovima. Od sjeverozapadnog ugla
zidine se dižu do vrha brda Pozvizd, gdje se spajaju s
tvrđavom Pozvizd, a od sjeveroistočnog ugla protežu
se brdom uz prevlaku i spajaju sa zidinama Maloga
Stona. Na jugozapadnom uglu stoji najjača stonska
tvrđava, Veliki kaštio. I od njega je zid bio po­
vučen uz obalu, koja prema moru graniči sa Solilima
(solanama). Taj golemi utvrđeni kompleks gradili su
Dubrovčani 1333— 1506. Poznatiji graditelji bili su:
Župan Bunić 1455, Michelozzo Michelozzi 1461—64,
Bernardin iz Parme 1461, Marchiano 1464, Juraj
Dalmatinac 1465, Olivier Francuz 1472—78 i Paskoje
Miličević 1488— 1506. Škola se u Stonu spominje
75
već 1389, ubožnica 1458 (zgrada još postoji), a naho-
dište 1494. Od profanih zgrada unutar zidina ističu
se bivša kancelarija Dubrovačke republike građena
u gotičkom stilu, gotička palača Sorkočević-Đorđić
i bivša biskupija (1573; renesansa, s nekoliko go­
tičkih prozora; u dijelu prizemlja lapidarij s fragmen­
tima srednjovjekovne plastike s područja Stona).
Nekadašnji renesansni Knežev dvor proširen je i
nadograđen u XIX st. Franjevački samostan s klaustrom
u stilu južnotalijanske gotike i kasnoromanička crkva
sv. Nikole građeni su 1347. T u se čuva nekoliko
umjetničkih predmeta: veliko slikano raspelo (rad
Blaža Trogiranina), srebrni okovi misala, gotička ka-
dionica (oboje rad dubrovačkih zlatara), gotički drveni
kip sv. Nikole i dr. Na mjestu današnje pseudogotičke
crkve sv. Vlaha (iz 1870) stajala je katedrala iz XIV
st. (srušila se u potresu 1850); od nje su se sačuvali
drveni kipovi sv. Vlaha, sv. Petra i Pavla, ikona Bogo­
rodice (rad Andree Rizzija), oltar relikvijara i krstionica.
Narodnooslobodilačku borbu evociraju dva spome­
nika, na trgu (Stonjaninu Baldu Mekušiću) i u par­
ku (borcima Narodnooslobodilačkog rata). — Za pred­
građe i okolicu podignuta je izvan gradskih zidina
u XV st. župna crkva Navještenja umjesto starije
župne crkve Gospe od Lužina. Pred crkvom je loža
zvonara sa dva velika zvona (salio ih je Ivan Rabljanin
1528). Na brdu sv. Mihajla dobro je sačuvana
predromanička crkvica sv. Mihajla (XI—X II st.) s
ostacima zidnih slika (kralj-donator i likovi svetaca).
Do crkvice je lapidarij, uglavnom s fragmentima
pleterne dekoracije. U blizini su ostaci dvora zahumskih
knezova. Cijeli vrh brda sv. Mihajla bio je opasan
jakim bedemom, čiji se ostaci još vide. Na području
Stona ima još nekoliko starih crkava, sada najve­
ćim dijelom u ruševinama. To su crkva sv. Petra
s memorijalnom kapelom (vjerojatno prva katedrala
Stona), sv. Mandaljene na brdu Gorica (grobovi, sar­
kofag, ostaci zidnih slika), sv. Ivana i sv. Stjepana
(unutar nje otkriveni su temelji predromaničke cr­
kvice), predromanička crkvica sv. Martina i pregra­
đena romanička crkva Gospe od Lužina, sa samostanom
bazilijanaca (dana., podrumi vinarske zadruge).
Mali Ston, naselje i luka na sjeveroistočnoj obali
Stonske prevlake; 202 stan. Leži u maloj, razvedenoj
uvali, na padinama Bartolomije (219 m, s vidikovcem).
Uzgajališta školjaka (uvala Bistrina i Kanal Malog
Stona). Ima autobusnu vezu sa Stonom i Dubrovni­
kom, brodsku s Trpnjem, Pločama i Metkovićem.
Osnovali su ga Dubrovčani 1334. Opkoljen je
zidom u obliku gotovo pravilne pačetvorine, koji
je s kopnene strane građen 1336—47, a s morske 1358
kad su podignuta i Lučka vrata. Po regulacionom planu
iz 1335 izgrađena su tri bloka kuća; ulice se sijeku
pod pravim kutom. Na uzvisini s južne strane započeta
je 1347 izgradnja jake tvrđave (sa 5 kula okrenutih
prema moru), kasnije nazvane Koruna. Od nje se
prema Stonu proteže Veliki zid, s odvojkom do tvr­
đave Pozvizd (1335) na vrhu istoimenog brda. S Po-
zvizda je jedinstven pogled na cijelu stonsku okolicu.
Luka Maloga Stona, završena 1490, građena je po
ugledu na dubrovačku gradsku luku. U luci su bila
tri arsenala za manje ratne brodove. Slanica (skladište
soli), u obliku utvrđenja uz gradski zid na obali, gra­
đena je 1462—81; iznad nje bio je stan kaštelana. U
sredini Malog Stona je češće pregrađivana crkva iz
sredine XIV st.; jedno njeno zvono lijevano je 1419 u
Dubrovniku.
Izleti iz Velikog Stona: O Pozvizd (250 m),
najviša tačka stonskih utvrđenja, pogled na Stonski
kanal i na Kanal Malog Stona. O Cestom Ston—M a­
gistrala: Zamasima (dijelovi zida rimskog kastruma
Pardua), Zaton Gornji (župna crkva možda iz pred-
romaničkog doba), Đunta-Doli (obrambena kula s
kraja XVI sr., oko stare crkve nekoliko stećaka, spo­
menik avijatičkom majoru Popovu). O Kroz Stonski
kanal: Broce (v.; 1,4 Nm), Kobaš (2,7Nm); naselje
postojalo u rimsko doba; još prije priključenja Du­
brovačkoj republici (1333) bilo je tu brodogradilište.
O Prapratna (tzv. Pelješkom ceston. 4 km, zatim
putem do mora 300 m), plaža i kamp, na brdu Srđ
ruševine istoimene crkvice, uz koju je u davnini bila
dubrovačka signalna stanica.
Izleti m orem iz Malog Stona: O Hodilje
(v.; 1,3 Nm); na suprotnoj strani sela, u Kanalu Malog
Stona, Otok života (Govanj): nekoliko zgrada za
smještaj turista, uzgajalište kamenica (oštriga), klapa-
vica i daganja. Otok života leži pred ulazom u uvalu
Bistrina, preko koje prelazi Magistrala; Bistrina je naj­
jači proizvođač kamenica na istočnoj obali Jadrana. O
Kanalom Malog Stona: Luka (v.; 1,6 Nm), Duba (v.;
4 Nm), Klek-Neum (v.; 11,5 Nm).
STRADIOTI v. Tivat
76
SUĆURAJ (17, D, 2), selo i mala luka u isto­
imenoj uvali na istočnom kraju otoka Hvara; oko
580 stan. Leži na istočnom kraju ceste koja vodi od
grada Hvara. Stanovnici su ribari (tvornica ribljih
konzervi) i zemljoradnici (vinova loza, masline). Za­
padno od naselja, na sjevernoj obali Hvara, ima mno­
go uvalica s pješčanim plažama (Vela Moševčica,
Mlaska, Bristova, Pokrivenik i dr.). Sućuraj ima
brodsku vezu s Pločama, Makarskom i Trpnjem.
Naseljen je vjerojatno sredinom XV st. Od samosta­
na augustinaca, koii su se ovdje naselili 1573, saču­
van je samo dio. Utvrđenje za obranu naselja podigli
su Venecijanci 1631. Pred baroknom crkvom sv. Ante
(iz 1664) slikoviti trg.
Izleti: O Drvenik (v.; trajektom 3,2 Nm). O
Zaostrog (v.; morem 3,7 Nm), Brist (v .; morem 5,5
Nm). O Igrane (v.; morem 5,5 Nm).
SUĐURAĐ v. Šipan
SUHA PUNTA (9, A, 2), turističko naselje na
jugozapadnoj obali otoka Raba, u uvali Matovica
(nekoliko prirodnih plaža, oko kojih ima šume).
Izleti: O Rab (v.; morem 1,8 Nm ili cestom
5.5 km). O Morem: Rt Kalifront (stara borova šuma
Dundo), Kamporska draga (v.; 7 Nm), Supetarska
draga (v.; 9,5 Nm), Lopar (v.; 15 Nm).
SUKOŠAN (13, A, 1), selo i mala luka 11 km
jugoistočno od Zadra, uz Magistralu; 1619 stan. Leži
u prostranom zaljevu (Luka Sukošan) sa pješčanim
plažama. U obalnom pojasu ima manjih borovih
šuma; južna obala zaljeva pogodna je za kampiranje.
Stanovnici se bave pretežno zemljoradnjom (vinova
loza, povrće, masline, smokve i dr.), manje ovčarstvom.
U najnovije vrijeme selo dobiva i obilježja turističkog
mjesta (odmarališta, turistički objekti).
Na više mjesta u selu ima ostataka rimskih građe­
vina i grobova; poviše sela prolazio je rimski vodovod.
— Župna crkva, podignuta vjerojatno u XI st. (frag­
menti s motivima pleterne dekoracije), dobila je današnji
izgled u XVII st. Na seoskom groblju crkvica iz XVII
st.; na dovratnicima i na pročelju ugrađeni fragmenti
pleterne dekoracije. — Na otočiću u zaljevu ostaci
ljetnikovca zadarskih nadbiskupa iz XV st. — Na
rtu, zvanom Bribirčina, ruševine srednjovjekovnog
utvrđenja koje su podigli Bribirski knezovi. — Oko
3.5 km sjeveroistočno od sela, uz cestu, srednjovjekovna
kapelica; uz nju staro groblje. U blizini ostaci trase
rimskog vodovoda.
Izleti: v. Zadar
SUMARTIN (Vrhbrač; 14a, B, 2), selo i mala
luka u istoimenoj uvali na jugoistočnoj obali otoka
Brača; 522 stan. Stanovnici su pretežno zemljoradnici
i ribari. U neposrednoj blizini Sumartina ima neko­
liko uvala (Rasotica, Žukovik, Radovnja, Studena,
Zvirje, Spilice) s pješčanim i šljunčanim plažama.
Redovna brodska veza sa Splitom i naseljima na
sjevernoj obali Brača, a cestovna veza sa svim na­
seljima na otoku.
Sumartin su osnovali oko 1645 izbjeglice pred
Turcima iz Makarskog primorja. U isto vrijeme
podignut je i franjevački samostan, kasnije češće
dograđivan. Samostan ima arhiv i biblioteku; u njemu
se čuvaju dvije slike venecijanskih majstora iz XVII
st.
Izleti: O Cestom: Selca (v.; 3 km), Povja (v.;
10 km). O Makarska (v.; morem 6,5 Nm). O Brela
(v.; morem 7 Nm).
SUMPETAR v. Krilo-Jesenice
SUPETAR (14a, A, 2), gradić i luka na otoku
Braču; 1420 stan. Leži na sjevernoj obali otoka, Čije
je administrativno središte. U okolnim poijima gaje se
vinova loza, masline, voće. Znatan dio stanovnika
uposlen je u manjim industrijskim pogonima; u
privredi gradića značajnu ulogu ima ribolov i turizam.
Kupalište s prostranom pješčanom plažom uređeno je
u uvali Vlačica, koju sa zapada zatvara vapnenački
rt. Obala između Miraca na zapadu i Spliske na istoku
ističe se vanredno lijepim plažama; 2 km zapadno od
Supetra je uvala Vela luka sa dvije prostrane pješčane
plaže i borovom šumom. Obalni pojas između kupa­
lišta i uvale Vela luka pogodan je za kampiranje.
Supetar ima autobusnu vezu sa svim naseljima na
otoku, brodske veze sa Splitom i s naseljima na sje­
vernoj i sjeveroistočnoj obali otoka, a sezonsku brodsku
vezu s gradom Hvarom. Sa Splitom je spojen i trajek­
tom.
Supetar je bio naseljen već u neolitiku (spilja
Kopačina u blizini mjesta) i u antičko doba (ostaci
rimske piscine na današnjem kupalištu, starokršćanski
sarkofazi uz crkvicu na groblju). Župna crkva s monu­
mentalnim stubištem građena je 1733, proširena 1887.
U njoj su slike domaćeg baroknog slikara Feliksa

SUPETAR, Mauzolej porodice Petrinović
Tironija i barokna oltarna pala nepoznatog veneci­
janskog slikara iz X V III st. Reljefima ukrašeni »bucal«
(bunar) izveo je (po natpisu) Ioannes Mazzonius 1734.
Na groblju nekoliko nadgrobnih spomenika, radova
Supetranina Ivana Rendića. Mauzolej porodice Pe­
trinović, s portretima i skulpturama, djelo je Tome
Rosandića. — Uz cestu prema Donjem Humcu pred-
romanička crkva sv. Luke iz XI—X II st.; iz istog
su vremena crteži brodova ugravirani u unutrašnji
sjeverni zid.
Izleti: O Sutivan (v.; cestom 7 km, ili morem
3.5 Nm). O Spliska (v.; cestom 6 km, ili morem
2.5 Nm), Postira (v.; cestom 9 km, ili morem 4 Nm).
O Split (v.; trajektom 9 Nm). O Omiš (v.; morem
7 Nm). O Nerežišća (v.; cestom 10 km).
SUPETARSKA DRAGA (9, A, 1), selo i uvala
na sjeverozapadnom dijelu otoka Raba; oko 1090
stan. Stalna autobusna veza s gradom Rabom.
Benediktinski samostan, koji je ovdje osnovan
1060, napušten je u XVI st. Dio samostanske zgrade
adaptiran je 1849 za župni dvor. Samostanu je pripadala
današnja trobrodna crkva, najznačajniji sačuvani rano-
romanički objekt na području Kvarnera. U zvoniku,
koji je samo u svom donjem dijelu sačuvan u origi­
nalnom obliku, dva su zvona: jedno iz 1299 (najsta­
rije sačuvano na istočnoj obali Jadrana), drugo iz
1593.
Izleti: O Rab (v.; cestom 7 km). O Lopar (v.;
cestom 6 km, ili morem 5,5 Nm). O Kampor (v.;
kolnim putem 4 km, ili morem 2,5 Nm). O Kamenjak
(planinarski izlet na najviši vrh otoka, 408 m).
SUSAK (7, C), otočić (6,3 km*) u Kvarneru,
zapadno od Lošinja. Viši je u svom sjevernom dijelu
(Garba 98 m). Gotovo čitav je zasađen vinovom lozom
(terasasti vinogradi). Jedino naselje je istoimeno selo
na istočnoj obali; sastoji se od starijeg dijela na rubu
pješčanog platoa i novijeg dijela uz obalu. Osim vino­
gradarstvom (vinarski podrum s destilerijom), sta­
novnici se bave ribolovom i preradom ribe; okolno
more bogato je naročito srdelama. Uz naselje je pješčana
plaža. Sušak je omiljelo izletište gostiju s Lošinja i
Cresa. Saobraćajne veze održavaju se preko Malog
Lošinja.
Sušak je bio naseljen već u rimsko doba. Kraj
današnje seoske crkve bio je nekad benediktinsk'
samostan iz XI st. (ostaci sjeverno od crkve); iznad
pobočnih vrata uzidan je križ iz XI st.; u crkvi ro­
maničko raspelo iz X II st. — Stanovnici otoka žive
izolirano, a razlikuju se po govoru, običajima i nošnji
od stanovnika na susjednim otocima. Sačuvali su za­
nimljive stare običaje vezane uz ženidbu, uz berbu
grožđa i uz poklade, i slikovitu žensku narodnu nošnju.
SUSTJEPAN v. Rijeka Dubrovačka'
SUŠAC (17, B 3), otok, 23 km zapadno od otoka
Lastova (4,6 km*). Najviša njegova tačka je Sušac
vrh (243 m). Pretežno je pod šumom alepskog bora i
makijom. Sjeverna obala je strma, a južna i jugozapadna
položitija i razvedenija. Male, od sjevernog i zapadnog
vjetra zaštićene, uvale na južnoj obali služe kao ri­
barska zakloništa; u uvali Portić oko 40 m duga plaža.
Uz svjetionik na krajnjem jugozapadnom dijelu otoka
mali zaselak (sa dvadesetak stanovnika). More oko
otoka bogato je ribom, naročito plavom.
SUTIVAN (Stivan; 14a, A, 2), naselje i mala
luka uz uvalu na sjevernoj obali otoka Brača, prekoputa
Splita; 640 stan. U dnu uvale, na nekad močvarnom
zemljištu, park sa drvoredom palma. Stanovnici se
uglavnom bave zemljoradnjom (vinova loza, masline,
voće) i ribolovom. U mjestu ima i manji pogon za
preradu plastičnih masa. Blizina Splita i lijepe, pre­
težno šljunčane plaže čine Sutivan omiljelim izletištem
Splićana i kupališnih gostiju iz drugih mjesta. Pješčanu
plažu ima uvala Livka. Obalni pojas uz naselje je
pošumljen (alepski i primorski bor). Obalno područje
oko sjeverozapadnog rta otoka (Rt Gomilica) pogodno
je za podvodni ribolov. Cestom preko Supetra Sutivan
ima vezu sa svim naseljima na otoku, a brodovi obalne
plovidbe povezuju ga sa Splitom i s naseljima na sje­
veru otoka. Sezonska brodska veza s Pivarom.
Uz sjeverni zid barokizirane crkve sv. Ivana
(iz 1579) sačuvani su temelji i fragmenti arhitektonske
dekoracije jednobrodne starokršćanske crkve iz VI
st. Barokni zvonik djelo je kipara Petra Pavla Bertapelle.
Među slikama u crkvi ističu se »Gospa od ružarija«
(srednjotalijanska škola XVII st.) i »Bogorodica« (rad
Vinka Draganje). Na obali je kaštel Marjanovića (iz
1772) sa sunčanim satom. Arhitektonski su zanimljivi
renesansna fortificirana kuća porodice Natali-Boži-
čević(1505), barokni ljetnikovac (1690— 1705) pjesnika
Jerolima Kavanjina s perivojem (danas hotel) i kuća
Definis (zbirka namještaja i umjetničkih predmeta
s početka XIX st.). — Usred mjesta je spomenik bor­
cima Narodnooslobodilačkog rata. Na obali je sačuvana
vjetrenjača koja je bila u upotrebi do kraja XIX st.
Izleti: v. Supetar
SUTOMIŠĆICA (13, A, 1), selo i mala luka u
istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj strani otoka Ugljana;
778 stan. Stanovnici se pretežno bave povrtlarstvom.
Jugozapadno od naselja diže se brdo Vela Glava
(238 m), s kojeg se pruža izvanredno lijep pogled
na zadarski arhipelag i Ravne Kotare. Česte brodske
veze sa Zadrom.
Selo i župna crkva (pregrađena u XVII st.) spo­
minju se od XIV st. U dvorcu zadarske porodice Lan-
tana (s kapelom iz XVII st.) predavali su do polovine
XVIII st. dužnost venecijanski namjesnici za Dalmaciju
i Albaniju pri svom odlasku. Na rtu koji sa sjevero­
zapadne strane zatvara luku sačuvala se kapela sv.
Grgura, obnovljena u XV st.; uz nju ruševine samo­
stana franjevaca iz početka XV st.
Izleti: v. Preko
SUTOMORE (25, B, 1), naselje 10 km sjeverozapa­
dno od Bara; oko 800 stan. Leži uz Magistralu, na obali
plitkog Sutomorskog zaljeva koji je izložen vjetrovima
(naročito jugozapadnim i zapadnim), pa nije pogodno
sidrište. Oko 1300 m duga plaža; uređeni kamp i
turističko naselje (sastoji se od nekoliko većih zgrada).
U okolnim zaseocima nekoliko manjih starih
crkava. Među njima je i crkvica sv. Tekle koja se
spominje od V III st. U blizini Sutomora postoje dvije
utvrde: Golobrdo (Tabija, iz vremena turskog vladanja,
1862) i Haj-Nehaj (iz venecijanskog vremena, pojačana
u doba turskog vladanja). Na Crnom rtu, zapadno
od Sutomora, nalazi se tzv. Boškovićeva kula; tu su
1750 vršena mjerenja geografskih stupnjeva. — U
okolici je sačuvana jaka folklorna tradicija (ženska
narodna nošnja, narodni običaji i narodne igre).
Izleti: O Cestom prema sjeveru pored tvrđave
Haj-Nehaj u Petrovac (v.; 17 km) i dalje Magistralom
u Sveti Stefan (v.; 26 km) i Budvu (v.; 36 km). O
Cestom prema jugu: Ratac (2 km, ruševine benediktin­
skog samostana, građenog u X I—X III st., sa 3 crkve),
Bar (v.; 8 km), Ulcinj (v.; 43 km). O Planinarska kuća
»Sutorman« (650 m), planinarski usponi na vrhove:
Rumiju (1593 m), Sutorman (1182 m) i Sozinu (1186 m).
SVETA NEDIJA v. Nedija
SVETAC (VI, C, 5), otok na pučini Jadranskog
mora, 25 km zapadno od otoka Visa; 4,6 km*. Obale
su kamenite; sjeverozapadna je visoka (i do 200 m)
i pretežno strma, a južna i jugoistočna niža i blaže
se spušta prema moru. Otok je pod gustom makijom
i šumom alepskog bora. Na jugoistočnoj obali otoka,
u uvali Pavlov bok nalazi se jedino naselje, sa pedesetak
stanovnika koji se bave vinogradarstvom i ribolovom.
U uvali Zaruška mala šljunčana plaža. More oko Sveca
i susjednih otočića Kamika i Brusnika bogato je ribom.
Na Svetac se polazi ribarskim brodovima iz Komiže
na otoku Visu.
SVETI JAKOV (7, A, 1), seoce na istočnoj strani
sjevernog dijela otoka Lošinja; 90 stan. Leži uz glavnu
cestu, 2 km južno od Nerezina. Autobusne linije
povezuju ga s naseljima na otoku Lošinju i Cresu.
77
 U luci su nađeni ostaci rimskih sarkofaga. Ro­
manička kapela sv. Jakova proširena je 1624 (glagoljski
natpis na fasadi). U novoj crkvi (XVI st.) gotičko
drveno raspelo i dijelovi oltarnog triptiha iz XVI st.
Izleti: v. Nerezine
SVETI LOVREČ PAZENATIČKI v. Lovreč
SVETI MARKO v. Tivat
SVETI MARTIN-PODSTRANA (1, A, 1), na­
selje u Poljičkom primorju, oko 4 km jugoistočno od
Stobreča. Sastoji se od Podstrane (550 stan.) u unu­
trašnjosti i Svetog Martina (270 stan.), novijeg obalnog
dijela koji leži uz Magistralu. Sveti Martin ima iz­
građeno pristanište; istočno i zapadno od pristaništa
pješčane i šljunčane plaže.
Izleti: v. Omiš
SVETI NIKOLA v. Nikola
SVETI PETAR v. Ilovik
SVETI PETAR U ŠUMI v. Pazin
SVETI STEFAN (25, A, 1), poluotočić s isto­
imenim turističkim gradom, 9 km jugoistočno od
Budve. Poluotočić povezuje s kopnom pješčani prud
(učvršćen zidom), nastao taloženjem šljunka i pijeska
uslijed djelovanja valova iz suprotnih smjerova. Sveti
Stefan ima izrazito mediteransku klimu s vrlo blagim
zimama i toplim ljetima. Srednja temperatura naj­
hladnijeg mjeseca (januara) je 8,9°C, a najtoplijeg
(jula) 26,1°C; prosječna godišnja količina oborina oko
1500 mm. Uređenjem grada-hotela, Sveti Stefan je
postao centar ne samo stacionarnog nego i tranzitnog
i izletničkog turizma. U okolici ovog jedinstvenog
turističkog objekta ima izvanredno lijepih prirodnih
pješčanih plaža s bujnom vegetacijom.
Naselje su, prema predaji, osnovali pripadnici
plemena Paštrovića. Ovamo su se sklanjali kad je
zaprijetila opasnost s kopna, ovdje su spremali zalihe
hrane (sačuvano je nekoliko starih kamenova za tije­
štenje maslina). Prva građevina podignuta na otočiću
bila je crkvica sv. Stefana iz XV st.; crkvica Preobra-
ženja građena je 1693. S vremenom se ovdje formiralo
središte autonomne općine Paštrovića. Od XVI st.,
kad je podignut veći broj kuća, naselje se utvrđuje
zidom. U idućim stoljećima stanovnici postepeno na­
puštaju naselje. Preseljavanje posljednjih stanovnika i
prvi radovi na adaptaciji postojećih objekata započinju
1952. Kao grad-hotel Sveti Stefan je otvoren 1960.
U 80 restauriranih, u unutrašnjosti temeljito pregra­
đenih kuća, uređeno je 110 komfornih apartmana sa
237 kreveta. Pješački put vodi s kopna do gradskih
vrata, odakle se uske i krivudave uličice i skalinate
granaju po cijelom otoku. — Na kopnu, prekoputa
Svetog Stefana, izgrađeni su ugostiteljski objekti. U
blizini je, uz cestu koja vodi prema sjeveru, hotel
»Miločer« (plaža, šuma sa suptropskom vegetacijom).
Izleti: v. Budva
ŠĆEDRO (17, B, 2), otok u središnjem dijelu
Korčulanskog kanala (7,5 km2); oko 20 stan. Od južne
obale otoka Hvara razdvaja ga Šćedranski kanal.
Najviši vrh Zelenikova Glava (113m). Otok je obra­
stao borovom šumom i makijom; ima i nešto vinograda.
Obala je razvedena brojnim uvalama s lijepim pla­
žama; uvale Lovišće i Mostir na sjevernoj obali
služe kao sidrišta za male brodove, a Čarnjeni, Borova i
ostale veće uvale na južnoj obali služe za vrijeme
bure kao sigurna skloništa. Zapadno od Šćedra su
hridi Lukavci.
Na otoku ima nekoliko prethistorijskih gomila.
U uvali Rake vide se u moru ostaci mozaika koji
su pripadali rimskoj villi rustici. U uvali Mostir
su ruševine dominikanskog samostana, podignu­
tog u XVI st., napuštenog potkraj X VIII st. Crkva
sv. Marije iz X II—X III st., kasnije je uklopljena
u noviju crkvu, građenu u doba prelaza iz gotike u
renesansu. — Čini se da je Šćedro identičan s antičkim
ŠIBENIK, Friz na
78
otokom Tauris, u čijoj se blizini odigrala (•*— 47)
čuvena bitka između Cezarovog i Pompejevog bro­
dovlja.
ŠEPU R IN E (15, A, 1), selo na otoku Prviću
(1110 stan.) sa dvije luke, međusobno udaljene 450 m.
Stanovnici se bave zemljoradnjom, stočarstvom i
ribolovom; za ispašu ovaca koriste obližnje nenaseljene
otočiće (Tijat, Lupac i dr.), a manje obradive površine
posjeduju i na susjednom kopnu (Srima). Šepurine
imaju brodsku vezu sa Šibenikom.
Naselje su osnovali u XVI st. stanovnici Srime,
susjednog sela na kopnu. U nekadašnjem dvorcu
šibenske porodice Draganić-Vrančić čuvaju se »Bo­
gorodica s djetetom«, rad Tizianove škole, portret
polihistora Fausta Vrančića (1605), statuti Šibenika i
Trogira i drugi kulturnohistorijski spomenici. Crkva
sv. Jelene (s drvenim baroknim oltarom) podignuta je
1620.
Izleti: v. Šibenik i Vodice
ŠIBENIK (15, B, 1), grad i luka na sjeverois­
točnoj obali Šibenskog zaljeva; 26.253 stan. Leži
nedaleko od ušća Krke u Šibenski zaljev koji je uskim,
2,5 km, dugim prolazom (Kanal Sveti Ante), spojen sa
Šibenskim kanalom. Grad se smjestio amfiteatralno
oko luke i na padinama brežuljaka koji* je okružuju.
Ima blagu klimu; ljeta su topla, zime često dosta
hladne zbog sjevernih vjetrova. Srednja temperatura
januara iznosi 6,5°, a jula 24,2°C; broj sunčanih sati
kreće se oko 2570. Grad, nad kojim se dižu stari
forovi Sv. Ana, Sv. Ivan i Šubićevac, sastoji se od
starijeg dijela s uskim i strmim ulicama i natkritim
prolazima na zapadu i od novijeg dijela na sjeveru i
jugoistoku, koji se razvija naročito u posljednja dva
decenija. Šibenik je kulturno-prosvjetno središte s
nizom srednjih i stručnih škola, s muzejem i drugim
ustanovama. Čitav niz novih industrijskih poduzeća
(tvornica lakih metala »Boris Kidrič«, tvornica glinice
i aluminija, tvornica elektroda i ferolegura, tekstila i
prehrambenih proizvoda) donosi sa sobom brzo ši­
renje grada i znatan porast broja stanovnika. U okolici
je razvijeno vinogradarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo.
Turiste i izletnike privlače prirodne ljepote okolice
(Skradinski buk, Roški slap, otočić Visovac na Krki,
Slanica na Murteru, Kornati) i brojni kulturnohisto­
rijski spomenici u gradu. Ima željezničku (Unska i
Lička pruga) i autobusnu vezu sa zaleđem; brodskim
linijama povezan je s otocima i naseljima na istočnoj
obali Jadrana i sa stranim lukama (Trst, Venecija,
Patras, Pirej, i dr.). Leži uz Magistralu; s Martinskom,
na suprotnoj strani Šibenskog zaljeva, povezan je
trajektom. Prostrani autokamp, kupalište »Jadrija«,
kupanje u Martinskoj i na mnogim drugim plažama.
Podvodni i sportski ribolov moguć je oko Kornata i
drugih brojnih šibenskih otoka.
Šire područje današnjeg Šibenika naseljeno je
već u prethistorijsko doba (ilirska Scardona — Skra­
din; neolitičko, kasnije rimsko naselje Rider-Danilo).
Šibenik se kao grad prvi put spominje u ispravi kralja
Petra Krešimira IV iz 1066. Najstarije utvrđenje
nalazilo se na brežuljku Sv. Ana na zapadnom rubu
grada; podno brežuljka formirao se najstariji dio na­
selja koje se kasnije postepeno širi prema jugoistoku.
Venecijanci drže Šibenik 1116—24 i 1125—33. Ugarsko-
-hrvatski kralj Stjepan IV daje mu autonomiju 1167.
Nakon kraće bizantske vladavine (do 1180) gradom
vladaju naizmjence ugarsko-hrvatski kraljevi, Vene­
cija, bosanski kralj Stjepan Tvrtko i herceg Hrvoje
Vukčić Hrvatinić. Ponovo je pod vlašću Venecije
1412— 1797. Otada pa do 1918 (izuzev period francuske
okupacije) nalazi se, zajedno s ostalom Dalmacijom,
pod Austrijom. Na kraju Prvoga svjetskog rata oku­
piran od Italije, Šibenik je po odredbama Rapal-
skog ugovora (1920) vraćen matici zemlji. Od aprila
1941 pod okupacijom talijanskih pa njemačkih trupa;
oslobodila ga je Narodnooslobodilačka vojska 3. XI
1944. — Šibenik je rodno mjesto polihistora Ivana
apsidi Katedrale
 ŠIBENIK
1. Kazalište; 2. Sv. Frane; 3. Parohijska crkva; 4. Sv. Ivan; 5. Nova crkva; 6. Palača Orsini; 7. Katedrala;
8. Gradska loggia; 9. Biskupska palača
Tomka Mrnavića (1580— 1637?), humanista Jurja
Šižgorića (oko 1420— 1509), Antuna Vrančića (1504—
1573) i Fausta Vrančića (1551— 1617), grafičara
Martina Kolunića-Rote (oko 1532— 1582/83) i Natala
Bonifacija (1537/38—1592), književnika Nikole Tom-
masea (1802— 1874) i Sime Matavulja (1852— 1908).
Jugoistočno od željezničke stanice razvija se
moderni dio grada. Između pristaništa i Poljane
Maršala Tita je gradski perivoj. Lijevo od njega jesu:
novi Dom Jugoslavenske narodne armije, nova zgrada
osnovne škole i ljetna pozornica (uz ostatke starog
gradskog zida iz XVII st.) i crkva sv. Frane s franje­
vačkim samostanom. U jednobrodnoj gotičkoj crkvi
(iz XIV st.) bogato rezbareni kasetirani strop (XVII st.),
slike Marka Capogrossa i oltari koje je, po nacrtima
Jerolima Mondelle, izveo u Veneciji 1635 Iseppo
Ridolfi; pjevačku tribinu nose stupovi nekadašnjeg
oltarskog ciborija. U samostanskoj zbirci ima veći
broj rukopisnih kodeksa (najstariji iz XI st.), inkuna­
bula i starih knjiga. Na zapadnoj strani Poljane Maršala
Tita je zgrada Kazališta. Lijevo od nje, na prilazu u
dvije glavne ulice srednjovjekovnoga Šibenika (Ulica
12. kolovoza 1941 i Zagrebačka ulica), bila su nekad
kopnena gradska vrata. U Zagrebačkoj ulici je pa­
rohijska cikva, prvobitno crkva benediktinskog žen­
skog samostana (1390); zvonik na preslicu (iz
kasnog XVI st.) je jedan od najljepših zvonika tog
tipa na istočnoj obali Jadrana. U crkvi ima mnogo sta­
rih lijepih ikona. Nešto podalje u istoj ulici nalazi se crk­
va sv. Ivana Krstitelja (nekad crkva sv. Trojstva, pre­
građena poslije 1485; obnovljena 1544 i 1643); uz
nju je prigrađeno vanjsko stubište (izveo Ivan Pribi-
slavljić 1460). U prizemlju zvonika uzidan je rene­
sansni prozor s reljefom janjeta u luneti. U blizini
se nalazi Nova crkva, građena u doba prelaza iz gotike
u renesansu; zvonik je 1742—59 gradio Ivan Skoko.
U dvorištu iznad prolaza ugrađen je reljef »Polaganje
Krista u grob« (rad Nikole Firentinca). Kasetirani
oslikani strop u crkvi (1623—32) izveli su Jerolim
Mondella, Ivan Bojković i Andrija Sisanović, a freske
Mihovil Parkić (1619) i Antun Moneghin (1628).
U produženju Zagrebačke ulice (u kojoj ima nekoliko
starih patricijskih kuća) nalazi se najstarija jezgra
grada, čiji se nepravilni raspored ulica prilagođuje
nagibu brežuljka s tvrđavom Sv. Ana, najstarijom šiben­
skom fortifikacijom (pojačanja izvršena u XVI i XVII
s t.) ; s tvrđave, ispod koje je gradsko groblje, pruža se
izvanredno lijep pogled na grad i okolicu. U tom
najstarijem dijelu grada je gotička palača Foscolo,
palača Orsini (od 1455 u posjedu Jurja Dalmatinca)
s bogatim portalom, crkva sv. Lovre (barokna građe­
vina iz 1677—97; u njoj slika Andree da Murano)
i, na obali, crkva sv. Dominika (slike škole Jacopa
Palme ml. i rapskog slikara Mateja Ponzonija). Na
povratku, idući prema središtu grada, put nas vodi
pored Velike čatrnje(1446 pozvan je da je zida Giaco­
mo Correr iz Tranija) na trg pred Katedralom sv.
Jakova. Na trgu je spomenik Jurju Dalmatincu (rad
Ivana Meštrovića). Gradnja katedrale, najmonu-
mentalnije građevine prelaznog stila iz gotike
u renesansu na istočnoj obali Jadrana, započeta je
1431 na mjestu starije romaničke crkve (neki frag­
menti te starije crkve, npr. desni lav glavnog por­
tala, kipovi Adama i Eve na pobočnom portalu upo­
trijebljeni su pri gradnji nove katedrale); posvećena
je tek 1555. Nakon nekoliko graditelja iz venecijan-
79

ŠIBENIK, Katedrala
skih krajeva postavljen je za protomagistra graditelj
i kipar Juraj Dalmatinac (signatura na pilastru kora
između dva anđelčića), koji je na njoj radio uz prekide
do svoje smrti (1473). On je dovršio donji dio građe­
vine, izveo apside s frizom portretnih glava i baptiste-
rij (1452) ispod južne apside, prvobitnoj koncepciji
dodao je kratki poprečni brod i projektirao kupolu.
Osim njega, građevinske i klesarske radove izvodili
su Ivan Pribislavljić, Andrija Budčić, Martin Buličić,
Nikola Firentinac i Andrija Aleši. 1477— 1505 upravlja
gradnjom Nikola Firentinac. U to vrijeme izgrađeni
su svod crkve i kupola, uz primjenu jedinstvenog
sistema svedenih, međusobno utorenih, kamenih
ploča. Iznad pobočnih kapela (sa svake strane 6) izgra­
đena je galerija. U prvoj kapeli s desne strane epitaf
Jurja Šižgorića (izveo Andrija Aleši 1454 prema
nacrtu Jurja Dalmatinca), u prvoj kapeli s lijeve
strane sarkofag Ivana Stafilića iz XVI st. Na oltaru
sv. Križa je raspelo (rad Jurja Petrovića iz 1455),
na oltaru sv. Fabijana i Sebastijana slika Filippa
Zaninbertija s početka XVII st., uz oltar sv. Triju
kraljeva su dva mramorna reljefa s anđelima (rad
Nikole Firentinca), a na oltaru slika Bernardina Ric-
cija. Propovjedaonica, rezbarena u drvu, rad je Jero-
lima Mondelle (1624). Povišeni prezbiterij odijeljen
je od broda ogradom. Stupići na ogradama pjevališta
rad su Nikole Firentinca, a statua jednog od dvojice
proroka (Elizeja) djelo je Pavla Gospodnetića iz 1594.
Glavni oltar je iz 1638. Među nadgrobnim pločama
u prezbiteriju ističe se reljef biskupa Spingarole (rad
Antuna Nogulovića, sredina XVI st.). Iz južne apside
jedne stube vode u sakristiju (u njoj rezbareni ormari,
rad Jerolima Mondelle), a druge u baptisterij kružnog
tlocrta, sa četiri plitke niše, koji prekriva velika mono­
litna ploča. Baptisterij je izveo Juraj Dalmatinac uz
suradnju Nikole Firentinca i Andrije Alešija; Aleši-
jev su rad i amoreti koji drže posudu za vodu. — Na
trgu, prekoputa sjeverne strane katedrale, nalazi se
Gradska loggia, nekad sjedište gradskog vijeća, podig­
nuta 1532—42 (obnovljena poslije bombardiranja u
posljednjem ratu). Zgrada sa stilskim karakteristika­
ma škole Sammichelija, ima u prizemlju portik
sa devet lukova; na katu je također portik ispred
velike dvorane. Nasuprot apsidama katedrale je cr­
kvica sv. Barbare (1457—61, pri njenoj gradnji sudje­
lovali su Ivan Pribislavljić i Bonino da Milano); u
njoj se nalaze dva poliptiha šibenskog renesansnog
slikara Nikole , Vladanova. Na obali se na katedralu
naslanja stara biskupska palača (1439—41) s kasno-
gotičkim dvorištem (u prizemlju portik). Uz nju su
sačuvana stara Morska vrata, kroz koja se ulazi u grad
s obale. Na obali je i nekadašnja Kneževa palača
(sada Gradski muzej sa zbirkama arheoloških nalaza,
arhivalija, umjetničkih i folklornih predmeta i ekspo­
natima u vezi s Narodnooslobodilačkim ratom)
s kulom u kojoj su nekad bile venecijanske tamnice;
u niši na pročelju palače kip šibenskog kneza Nikole
Marcella (1609— 11). Na obali je i crkvica sv. Nikole
(gradio Ivan Pribislavljić 1451) s kasetiranim stropom
(1762). Obala se produžuje do pristaništa i gradskog
perivoja. — Od Poljane Maršala Tita put vodi uzbrdo
do tvrđave Šubićevac (nekad zvane tvrđava Barone,
po barunu Ch. M. Degenfeldu koji je 1647 organi­
zirao obranu grada od napadaja Turaka). Nedaleko
od tvrđave je memorijalni Park strijeljanih; tu su
talijanski fašisti 22. V 1942 strijeljali sekretara CK KPH
Radu Končara i 25 članova KPJ i drugih" pripadnika
80
Narodnooslobodilačkog pokreta. Dalje uzbrdo prema
sjeverozapadu najviša šibenska tvrđava, Sv. Ivan(\25m).
Izleti: O Martinska (1 Nm zapadno od Šibenika),
kupalište, autokamp s restaurantom. O Jadrija (4
km zapadno od Šibenika, 2,2 Nm brodom), kupalište
s plažom, autokamp na rubu borove šume, vikend-
-kućice. Na suprotnoj strani je otočić s tvrđavom
Sv. Nikola (gradio 1540—47 Gian Girolamo Sam-
micheli) koja je nekad štitila prilaz u luku Šibenika;
monumentalni portal prema kopnu. O Vodice (v.;
Magistralom 12 km). O Jadrtovac (Magistralom 10
km) na obali zaljeva Morinje; mogućnost kampiranja.
Dalje Magistralom Primošten (v.; 28 km od Šibenika).
O Zlarin (v.; brodom 5 Nm). O Krapanj (v.; cestom
prema jugu 7 km do Nanjare, zatim brodom 0,4 Nm).
O Uspon na Trtar (vrh Orlovača, 496 m), panorama.
O Skradinski buk (cestom Šibenik—Drniš, 11 km,
zatim odvojkom 6 km ili motornim čamcem kroz Ši­
benski zaljev i Prukljansko jezero do Skradina i dalje
kanjonom rijeke Krke, 12 Nm od Šibenika); slapovi
na rijeci Krki, 1 km nizvodno od utoka Čikole: voda
se prelijeva u kaskadama preko 17 sedrenih barijera
(najveći pad 45 m); restaurant. Dalje rijekom Krkom
do otočića Visovca s franjevačkim samostanom (zbirka
starih rukopisa); mogućnost sportskog ribolova
(pastrva, klen, jegulja). 7,7 Nm udaljen je od Skradin-
skog buka 25 m visoki RoŠki slap. Oko 4 Nm uzvodno
Carigradska Draga sa živopisnim manastirom sv.
Arhanđela (Krka). Dalje do izvora rijeke Krke (neda­
leko od Knina) slapovi Miljacka, Sondovjel, Manoj-
lovac (67 m), Čorić, Bilušci, Topolje. O Drniš (cestom
33 km); crkva sv. Ante, djelomično bivša džamija;
nekoliko mladenačkih kiparskih radova Ivana Meštro-
vića. Lokalnom cestom 8 km do sela Otavice; mau­
zolej kipara Ivana Meštrovića.
ŠILO (6, AB, 1), selo i luka na istočnoj strani
sjevernog dijela otoka Krka; 151 stan. Leži u uvali
Stipanja, prekoputa Crikvenice; uvala je uskim i
niskim poluotokom, koji završava rtom Šilo, zašti­
ćena od južnih i istočnih vjetrova. Stanovnici se bave
zemljoradnjom i ribolovom. Jači razvoj turističkog
prometa počinje otvaranjem trajekta Crikvenica— Šilo
(1959).
Izleti: v. Crikvenica
ŠLMUNI (8, D, 3), ribarsko seoce u istoimenoj
uvali na zapadnoj obali otoka Paga; 90 stan. Okolica
najvećim dijelom pod makijom; pješčana obala. Ima
brodsku vezu sa Zadrom i Rijekom.
Izleti: O Košljun (v.; morem 8,6 Nm), Povijana
(v.; morem 11 Nm). O Novalja (v.; morem 8,7 Nm);
odande u Časku (v.; kolnim putem 2,5 km). O Ko-
lan (putem 2,5 km), dalje do ceste koja vodi u
mjesto Pag (v.). O Sv. Vid, uspon na najviši vrh
otoka (348 m).
SIPAN (20, D, 3), najveći otok (16,5 km1) u
skupini Elafitskih otoka, 17 km sjeverozapadno od
Dubrovnika. Od kopnene obale dijeli ga Koločep-
ski kanal. Između dva vapnenačka bila, višeg (Ve-
lji vrh, 243 m) na sjeveroistoku i nižeg na jugozapadu,
pruža se dolomitska udolina u kojoj se gaje masline,
smokve, vinova loza, rogači, bademi, nar i agrumi.
Krajnji, potopljeni dijelovi udoline tvore na sjevero­
zapadu uvalu Šipanska luka, a na jugoistoku uvalu
Suđurađ. U jugoistočnom produženju višeg bila
nalazi se otočić Ruda. Glavna su naselja Šipanska
Luka (Luka) i Suđurađ; u unutrašnjosti ima nekoliko
manjih sela (Fraiga, Sutulija, Vojnovo selo, Odak).
Prostrane plaže, more bogato ribom i mogućnosti
kampiranja. Šipan ima brodsku vezu s Dubrovnikom.
VISOVAC
 Pod današnjim imenom otok se prvi put spo­
minje 1371. U Šipanskoj Luci otkriveni su ostaci
rimske villae rusticae. — Srednji vijek je ostavio više
arhitektonskih spomenika: ruševine crkve sv. Petra
na Veljem vrhu (sjeverozapadno od Šipanske Luke)
iz XI sf., crkvicu sv. Ivana u Šilovu selu na južnom
kraju otoka (proširenu u XV st.), starokršćansku
crkvu sv. Marije (u njoj »Uzašašće Marijino« dubro­
vačkog slikara Krste Nikolina, XV st. i »Marija s dje­
tetom« nepoznatog francuskog slikara XV st.) i pred-
romaničku crkvu sv. Mihovila u Pakljenom iz XI st.,
nadograđenu u XIV st. (uz nju benediktinski samostan
s dekorativnim detaljima iz doba prelaza romanike u
gotiku i crkva-kula sv. Duha iz 1569). U XV st. na
Šipanu podižu ljetnikovce mnoge dubrovačke vlasteo-
ske porodice. U Šipanskoj Luci, gdje se u župnoj crkvi
nalazi slika »Bogorodica se klanja djetetu Isusu« (rad
Venecijanca Maestra Pantaleonea iz druge polovine
XV st.), ističe se ljetnikovac porodice Sorkočević
(XV st.). U XV st. sagrađen je iznad Šipanske Luke
gotički knežev dvor s biforama na pročelju (nad go­
tičkim dvorišnim vratima natpis iz 1450); na njemu
su radili domaći majstori Božidar Bogdanović, Radin
Brajković i Juras Stjepković. U Sudurdu je utvrđeni
dvorac koji je 1539 sagradio Tomo Stjepović-Skoči-
buha; njegov sin Vice podigao je uz dvorac visoku
kulu (1577). U blizini je i utvrđeni ljetnikovac poro­
dice Sagrojević. Između Šipanske Luke i Suđurđa
su ruševine ljetne rezidencije dubrovačkih nad­
biskupa; u njoj je povremeno boravio i humanist
Lodovico Beccadelli (1501— 1572), prijatelj Miche-
langelov. U Renatovu su ruševine manjega zamka u
kojemu je — prema predaji — boravio napuljski kralj
Renato Anžuvinski (XV st.); nađen je grb s natpi­
som »Renatus rex justus«.
Izleti iz Luke: O Uspon na Velji vrh (243 m).
O Slano (v.; morem 6 Nm), Ston (v.; morem 10 Nm).
Izleti iz Suđurđa: O Lopud (v.; morem 1,9
Nm), Koločep (Donje Čelo, v.; morem 4,6 Nm).
0 Trsteno (v.; morem 3 Nm), Zaton (v.; morem 6,8
Nm).
ŠKALJARI v. Lovćen
ŠKARDA (8, C, 3), otok u zadarskoj otočnoj
skupini, između otoka Premude na sjeverozapadu i
Ista na istoku; 42 km2. Pretežno je obrastao makijom.
Najviši mu je vrh Čimbel. Obala je razvedena; najveća
uvala Griparica, zaštićena od bure, služi kao sidrište.
Jedino naselje Škarda (oko stotinjak stanovnika)
nalazi se na sjevernoj obali otoka, u uvali Trate. Uz
zemljoradnju (vinova loza, masline) stanovnici se
bave uzgojem ovaca i ribolovom.
ŠKOCJANSKE JAME (2, CD, 1), pet spilja
kraj seoca Matavuna, 5 km jugoistočno od Divače.
U spilje (s provedenom električnom rasvjetom) ulazi
se iz doline Globovčak, koja je vještačkim rovom,
dugim 130m, povezana s Tihom jamom (hodnici
1 prostrane dvorane kojima je strop mjestimično
visok i do 28 m). Iz Tihe jame dolazi se preko Hanke-
ova mosta na desnu stranu Reke (Notranjska reka),
koja odavde teče uskim koritom, dugim 1,5 km, do
Mrtvog jezera gdje se gubi u ponoru. Od Hankeova
mosta put usječen u stijene vodi do Jame vodnjakov
sa skupinom malih, do I m dubokih stepeničasto
poredanih basena. Odavde se kroz Šmidlovu dvoranu
stiže do Velike doline. Dolazeći iz Male doline i iz
susjednih spilja (Mariničeve i Mahorčičeve jame),
Reka se u slapovima ruši u Veliku dolinu. Iz Velike
doline ulazi se u Tominčevu jamu, u kojoj su nađeni
različiti predmeti iz neolitskog pa do rimskog doba.
Za razliku od Postojnske jame, u Škocjanskim ja­
mama nema sigastih tvorevina. Do Škocjanskih jama
vodi markirani put od Divače preko Matavuna.
Škocjanske jame bile su poznate već Rimljanima;
spominju ih Strabon, Plinije Stariji i Vergilije. Prva
geografska karta na kojoj su ucrtani ponori Reke
objavljena je 1638 u Amsterdamu. Spilje su počeli
intenzivnije istraživati Tršćanin Ivan Svetina (1839),
Adolf Schmidl (koji je 1854 dao njihov prvi stručni
opis), speleološka sekcija tršćanskog planinarskog dru­
štva (A. Hanke, F. Miiller, J. Marinič; 1883—92)
i speleološko društvo iz Ljubljane (od 1910).
ŠKRDA (8, D, 3), nenaseljen otočić (oko 3 km1),
zapadno od srednjeg dijela otoka Paga, od kojega ga
odvaja Maunski kanal. Najviši vrh 53 m. Obale su
slabo razvedene. Vegetacija na otoku je vrlo oskudna.
ŠKRIP v. Spliska
ŠOLTA (14, CD, 3), otok u srednjodalmatin-
skom arhipelagu, zapadno od Brača; obuhvaća 51,9
km1. Od kopna ga dijeli Splitski kanal, od Drveničke
otočne skupine Šoltanski kanal, a od Brača ga dijele
Splitska vrata. Najviši je vrh otoka kod Gornjeg Sela
(237 m). U unutrašnjosti zapadnog dijela prostire se
oko 6 km dugo i do 2 km široko kraško polje, koje je
pod raznim kulturama. Klima je sredozemna, s pro­
sječnom januarskom temperaturom iznad 7° a pro­
sječnom julskom do 26 ; najmanje kiše padne ljeti.
Vapnenačka obala pretežno je strma i kamenita, naro­
čito na južnoj strani. Na sjeveroistočnoj obali, obrasloj
gustim grmljem i izloženoj sjevernim vjetrovima
(naročito buri), nalaze se najprostranije uvale —
Rogač i Nečujam. Jugozapadni dio obalnog pojasa
mjestimično je pokriven makijom i niskom šumom,
dok u istočnom dijelu prevladava kamenjar. Uvale
zapadne obale zaštićene su malom skupinom otočića
i hridi; uvala Maslinica, izložena samo sjeverozapadnim
vjetrovima, pogodno je sidrište i sklonište za manje
brodove. Veća naselja (Grohote, Gornje Selo, Srednje
Selo, Donje Selo) leže u unutrašnjosti otoka. U priv­
redi otoka najveće značenje imaju vinogradi i masli­
nici. Glavni ribarski centar je Maslinica.
Otok prvi put spominje Pseudoskilaks (-«— IV st.)
pod imenom Olyntha. Rimljani ga nazivaju Solenta,
a u splitskom statutu (XIV st.) dolazi pod imenom
Šolta. — Na otoku ima tragova naselja iz prethisto­
rijskog doba (ilirska utvrda Gradac, Vela Straža,
lokalitet Laze kod Grohota, Zadoci, tumuli na lokali­
tetu Brda) i iz rimskog doba (Rogač, Grohote, Neču­
jam, lokaliteti Mirine, Studenac i Bunje kod Donjeg
Sela, Ježa i Starine kod Gornjeg Sela). Kad su Slaveni
i Avari početkom VII st. razorili Solin, dio solinskih
stanovnika prebjegao je na Šoltu, čija je sudbina od
tog vremena usko povezana sa sudbinom Splita. U
srednjem vijeku otok je više puta izvrgnut napadima
Omišana (1240) i Venecijanaca (1387 i 1418). Srednjo­
vjekovnih spomenika ima na lokalitetu Sv. Mihovil
u grohotskom polju, u Donjem Selu, Nečujmu i
Stomorici iznad Stomorske (benediktinski samo­
stan). Stanovništvo otoka povećalo se bjeguncima s
kopna pobije pada Klisa u turske ruke (1537). Iz
vremena Narodnooslobodilačkog rata značajniji doga­
đaj je desantni prepad Narodnooslobodilačke vojske
izvršen 10. V 1944.
ŠTINJAN (3, A, 1), selo na jugozapadnom kraju
Istre, nedaleko od Pule; 157 stan. Udaljeno je od
mora oko 700 m. Sa Štinjanskom dragom (plaža,
borova šuma) u vanjskom dijelu pulskog zaljeva
(Luka Pula) povezano je cestom.
ŠVICA v. Senj
TAR (2, B, 2), naselje u zapadnoj Istri, 9 k n
sjeveroistočno od Poreča, na asfaltiranoj cesti Vrsar—
Savudrija; oko 950 stan.
Smješten na visoravni, T ar se jače razvijao od
X VIII st. kad su se u njemu nastanili doseljenici iz
južne Dalmacije. Podno Tara, uz obalu, pruža se
Tarska draga, s malim ribarskim naseljem i ribljim
restaurantom. Iznad uvale, na brežuljku Sv. M artin,
ostaci ilirske gradine i romaničke crkvice. Oko 1 km
zapadno, kraj zaseoka Blehi, ostaci antičke villae
rusticae, ruševine romaničke crkvice i srednjovjekovne
kule Stari Tar (od lat. turris).
Izleti: O Novigrad (v.; cestom 7 km). O Poreč
(v.; cestom 9 km). O Črvar (cestom do Tarske drage
2,5 km, zatim morem 4 Nm), naselje i uvala okružena
šumom, maslinicima, vinogradima i poljima; u antičko
doba Portus cervera (ostaci rimske keramičke radio­
nice i villae rusticae; mozaici u porečkom muzeju).
Iznad Črvarskog polja ruševine ilirske gradine i srednjo­
vjekovnog kaštela Stari Črvar.
TAR AC v. Kornat
TELAŠĆICA (10, A, 2), prostrana uvala na
krajnjem jugoistočnom dijelu Dugog otoka. Duga
je oko 10 km, široka 160— 1800 m, a ima nekoliko
proširenja s pjeskovitim i muljevitim dnom. U zapad­
nom proširenju su otočići Donji i Gornji Školj, u
srednjem (s kampom u uvali Mir na južnoj obali)
otočić Farfarikulac, a u istočnom — koji dopire do
otoka Velika Aba i Katina — grebeni Gozdenjak,
Galijola i otočić Korotan. Sjeveroistočna obala Telaš-
ćice je pretežno gola, a jugozapadna pod borovom
šumom, maslinama i smokvama; podalje od obale
ima makije i mjestimično šume. Južnu obalu Telašćice
odvaja od pučine usko šumovito bilo, koje završava
50—100w visokom i strmom obalom. U tom području
je bočato jezero (kupalište kampa Mir) 0,23 km1 po­
vršine i 5,8 m dubine. Telašćica ide u red najvećih i
najljepših uvala na istočnoj obali Jadrana. Iz zapadnog
dijela Telašćice vodi staza do sela Sali na istočnoj
obali otoka.
TIJAT (Zeleni Zmajan, Mali Zmajan; 14, B, 2),
nenaseljeni otočić (2,86 km1) u Šibenskom arhipelagu,
između otoka Prvića, Zmajana i Logoruna. Najviši
vrh je Vela Glava (121 m). U reljefu otočića ističu se
81
 dva paralelna niza humaka, između kojih se pruža
udolina, pretežno pod makijom, s nešto plodnih po­
vršina koje iskorištavaju stanovnici sa susjednog Prvića.
Jugoistočni, potopljeni dio te udoline je zaljev Tijaš-
ćica. Ostali dio otočića je go ili obrastao travom.
TIJESNO (14, A, 1), naselje koje leži dijelom
na istočnoj obali otoka Murtera, a dijelom na susjed­
nom kopnu (Tišnjanski poluotok); 1455 stan. Oba
dijela naselja povezana su pokretnim, 37,5 m dugim
mostom. Stanovnici se bave zemljoradnjom (vinova
loza, masline, voće) i ribolovom. Prosječna tempe­
ratura januara 6,9°, jula 24,7°. Blizina Magistrale,
česte brodske veze sa Šibenikom.
Tijesno se spominje od 1474. Župna crkva iz
1548 barokizirana je 1640, a dograđena 1840; zvonik
su 1680—84 gradili domaći graditelji. Ostale crkvice
su iz XVII st. U Ivinju, napuštenom zaseoku na
kopnu, srednjovjekovna crkva sv. Martina; u Dazlini
ostaci srednjovjekovne kule (srušene 1647).
Izleti: O Cestom: Betina (v.; 7 km), Murter
(v .; 9 km). O Jezera (cestom 2 km); lijepa plaža. Us­
pon na vidikovac Brošica (113 m).
TIVAT (24, B, 2), gradić na istočnoj obali Tivat-
skog zaljeva u Boki Kotorskoj; 3417 stan. Leži u pod­
nožju brda Vrmac (768 m). Ima brodogradilište ospo­
sobljeno za vršenje popravaka. Uz južnu obalu gradića
kupalište s borovom šumicom i turističkim objektima;
oko Rta Seljanovo pješčani plićak prikladan za kupanje.
N a području između Tivta i Donje Lastve izgrađeno je
moderno turističko naselje. Na pličini ispred jugo­
istočne obale Tivatskog zaljeva leže otočići Prevlaka,
Sv. Marko i Otok. 5 km jugoistočno od Tivta nalazi
se aerodrom (avionska veza s Beogradom, Sarajevom,
Zagrebom). Gradić ima autobusnu vezu s ostalim
naseljima Boke Kotorske i brodsku vezu s gradovima
duž istočne obale Jadrana.
Područje Tivta bilo je naseljeno već u antičko
doba (grčki i rimski nalazi, ostaci naselja potopljeni u
moru). Iz srednjega vijeka sačuvano je nekoliko kape­
lica koje su nekad bile u sklopu ljetnikovaca kotor­
skih patricija; ističe se kapelica uz sačuvanu kulu
porodice Buća (gradio ju je majstor Vincencije, sin
majstora Mihovila iz Lastve, 1548). Crkva sv. Antuna
(vjerojatno iz XIV st.), nekad »oratorij plemića«, ima
natpis iz 1373 koji spominje bosanskoga kralja Tvrtka I,
i na zidu slikane grbove kotorskih plemića. Na oto­
čiću Prevlaka su ruševine manastira Arhanđela Mi-
haila (od 1219 povremeno sjedište zetske episkopi je)
i trobrodne crkve, podignute na mjestu starokršćan­
ske bazilike. Čitav taj manastirski kompleks porušili
su Venecijanci kad su u XV st. ugušivali bunu seljaka
iz susjednoga Grblja. U sjevernoj uvali gusto pošum­
ljenog otoka Sv. Marko ili Stradioti (prema grčkom
TRO G IR, Radovanov portal
82
stratiotes — vojnik) uređeno je »polinezijsko« naselje-
-ljetovalište kluba »Mćditerranee« iz Pariza. — Na
otočiću Otok benediktinski, od XV st. franjevački
samostan (obnovljen u XX st.) s malom muzejskom
zbirkom. — Od Tivta prema jugu pruža se Soliosko
polje, nazvano po srednjovjekovnim solanama za čiji
su posjed vodili borbe zetski Balšići, Nemanjići,
Venecija i Kotor. T u su i sada solane.
Izleti: O Magistralom: Lepetane (v.; A km), tra­
jektom do Kamenara (v.); Hercegnovi (v.; 19 km).
O Magistralom: Budva (v.; 24 km), Sveti Stefan
(v.; 34 km). Petrovac (v.; 43 km), Bar (v.; 66 km),
Ulcinj (v.; 101 km). O Lovćen: Lepetane (4 km),
Kotor (v.; 18 km), Krstac (39 km), Cetinje (66 km).
0 Vrmac (768 m): putem uzbrdo kroz selo Sv. Šimun
do Bogdašića (147 m), otud cestom prema Gornjoj
Lastvi (izvanredno lijep pogled na Tivatski i Kotorski
zaljev i na masiv Lovćena).
TKON (11,C, 3), selo na sjeveroistočnoj obali
otoka Pašmana; 766 stan. Leži na Pašmanskom ka­
nalu, prekoputa Biograda. Stanovnici, pretežno
ribari, bave se i zemljoradnjom (vinova loza, masline,
smokve). Uz selo je lijepa plaža. Brodska veza sa
Zadrom, motornim čamcima s Biogradom na moru.
Župna crkva (slika Madone na glavnom oltaru pripi­
suje se zadarskom slikaru Petru Jordaniću s kraja XV st.)
1 ljetnikovac plemićke porodice D'Erco građeni su u
X V III st. — Na brdu Čokovac, sjevero-zapadno od
Tkona, su ruševine romaničke opatije koju su sagra­
dili benediktinci iz Biograda, kad su Venecijanci 1125
zauzeli i opljačkali grad. Nakon više venecijanskih
opsada i razaranja u prvoj polovini XIV st., samo­
stan se poslije Zadarskog mira 1358 obnavlja i
razvija u živo središte glagoljaštva. Napušten je po­
četkom XIX st. Sačuvana gotička samostanska crkva
građena je 1367— 1518. U luneti portala je gotički
kip »Bogorodice s djetetom«. U crkvi glagoljski nat­
pisi i gotičko raspelo iz XV st. U samostanskom
refektoriju više glagoljskih natpisa i gotička bifora.
Izleti: v. Pašman
TOPLA v. Hercegnovi
TRIBANJ KRUŠĆICA (11, C, 1), selo i mala
luka na sjeveroistočnoj obali Velebitskog kanala; oko
70 stan. Leži uz Magistralu, 26 km jugoistočno od
Karlobaga. Kamping uz more. — Oko 2,5 km jugo­
istočno uz more Tribanj Šibuljine; oko 120 stan.
Izleti: v. Slarigrad-Paklenica
TRIBUNJ (14, A, 1), ribarsko naselje zapadno
od Vodica kod Šibenika; 1075 stan. Leži na uskoj
zaravni u podnožju brežuljka Sv. Nikola (51 m);
noviji dio naselja izgrađen je uz uvalu Rupa. Stanov­
nici se pored ribolova bave i zemljoradnjom. U uvali
Rupa i nizu drugih manjih uvala zapadno od naselja
ima nekoliko plaža, među kojima se ističe Sovlja.
Asfaltiranom cestom Tribunj je povezan preko Vo­
dica s Magistralom.
Selo (prvobitno na otoku, kasnije povezano s
kopnom) osnovali su u XVI st. bjegunci iz susjednih
sela na kopnu, Jurjevgrada i Kamenog sela. Sačuvani
su neznatni ostaci obrambenog zida koji je izgrađen
u vrijeme venecijanske vladavine. U starom naselju
Jurjevgrad ostaci srednjovjekovnog utvrđenja i crkva
sv. Nikole iz 1452. Istočno od sela također srednjo­
vjekovna crkvica.
Izleti: v. Vodice
TROGIR (14, CD, 2; 16, A, 2), gradić i luka
u dnu Kaštelanskog zaljeva, 27 km zapadno od Splita;
5000 stan. Leži na otočiću između otoka Čiovaikopna;
dio grada na sjevernoj obali Čiova (brodogradilište)
spojen je pokretnim mostom s dijelom grada izgra­
đenim na otočiću. Od kopna ga dijeli uski kanal preko
kojeg je podignut nepokretni most. U privrednoj dje­
latnosti Trogira, pored rada u industrijskim poduze­
ćima (brodogradnja, prerada plastičnih masa), sve
veće značenje dobiva turizam. U okolici su lijepe
plaže osobito oko Segeta, zapadno od Trogira, i u
zaljevu Saldun, na sjeverozapadnoj obali Čiova. U
predjelu Soline uređen je prostrani kamp. Trogir
leži uz samu Magistralu. U saobraćajnom pogledu
dobro je povezan sa Splitom mnogim autobusnim
linijama, naročito prigradskim. S njim ima i svako­
dnevnu brodsku vezu.
U III st. osnovali su Grci na mjestu dana­
šnjeg Trogira naselje Tragurion, koje se u doba rim­
skog vladanja razvija u jaku luku. Naglim usponom
obližnje Salone Trogir gubi svoje ranije značenje.
Poslije propasti Zapadnorimskog carstva dolazi u
sastav bizantskog temata Dalmacije. U doba doseljenja
Hrvata u grad se sklanjaju izbjeglice iz razorene
Salone. Iako formalno priznaje vlast Bizanta, Trogir
 T RO G IR
već od IX st. plaća danak hrvatskim vladarima. U
XI st. dobiva svoju biskupiju (ukinuta 1828), a 1107
ugarsko-hrvatski kralj Koloman priznaje mu auto­
nomna gradska prava. 1123 osvajaju ga i gotovo do
temelja razaraju Saraceni. Nakon toga se brzo oporav­
lja i u X II—X III st. doživljava snažan ekonomski
uspon. 1242 u njemu je našao utočište kralj Bela IV
kad je bježao pred Tatarima. U X III i XIV st. Trogi-
rani najčešće biraju za svoje knezove bribirske Šubiće;
među njima se ističe ban Mladen I II (umro 1348), koga
natpis na nadgrobnoj ploči u trogirskoj katedrali
zove »štit Hrvata«. 1420, kad su Venecijanci zauzeli
Trogir poslije četverodnevnog bombardiranja, za­
počinje dug period venecijanske vladavine koji je
gradu dao nov pečat. Nakon pada Venecije 1797,
Trogir je do 1918 (izuzev kratkotrajno razdoblje
francuske vladavine 1806— 14) pod Austrijom. Po­
slije 1848 u gradu se zaoštravaju sukobi između auto-
nomaša i pristaša Narodne stranke koja na izborima
1887 dobiva većinu. Poslije fašističke agresije na Ju­
goslaviju aprila 1941 grad je pod talijanskom pa
pod njemačkom okupacijom. Oslobodile su ga jedinice
Narodnooslobodilačke vojske 20. X 1944. — Stara
jezgra grada na otoku formirala se uglavnom u raz­
doblju od X III do XV st. unutar zidina koje je Venecija
u XV st. obnovila, izgradivši dvije još danas sačuvane
utvrde: kaštel Kamerlengo i kulu sv. Marka. Stariji,
istočni dio grada razvio se oko glavnog trga s kate­
dralom. Zapadni dio, Pasika, nastao je kasnije nase­
ljavanjem pučana i do danas je u arhitekturi sačuvao
obilježja jednostavnosti. Na susjednom otoku čiovu
razvilo se novo naselje u vrijeme ratova s Turcima.
Zidine oko grada porušene su početkom XIX st. —
U prošlosti je Trogir bio jedan od istaknutijih
kulturnih centara Dalmacije. T u djeluje u X III st.
majstor Radovan, u XV st. kipari i graditelji Ivan Bu-
dislavić, Matej Gojković, Nikola Firentinac, Andrija
Aleši i Ivan Duknović (rodom Trogiranin), u XV i
XVI st. humanisti Petar i Koriolan Cipiko i Fran
Trankvil Andreis, prijatelj Erazma Rotterdamskog, u
XVII st. historičar Ivan Lucius.
Sa sjeverne strane u grad se ulazi kroz kasnore-
nesansna gradska vrata (XVII st.) na kojima je kip
bi. Ivana Ursinija, gradskog patrona. Kroz uske i
pitoreskne ulice sa nekoliko lijepih palača (barokna
palača Garagnin-Fanfogna sa zbirkom antičkih frag­
menata u vrtu) dolazi se na Narodni trg. Sjevernu
stranu trga zatvara trobrodnaKarerfra/a(XIII—XV st.),
koja nosi obilježja romanike i gotike. Na južnoj fa­
sadi, prema trgu, ima jednostavan romanički portal
s uklesanom godinom početka gradnje (1123). Kroz
predvorje se dolazi do glavnog ulaza, Radovanova
portala, najznačajnijeg djela romaničke plastike u
Dalmaciji. Izradio ga je 1240 majstor Radovan uz
pomoć svojih suradnika. Portal flankiraju figure la­
vova, iznad kojih stoje likovi Adama i Eve. Na vanj­
skim pilastrima su likovi svetaca, na srednjem žanr-
-scene koje simboliziraju pojedine mjesece, a na unutraš­
njim stupićima prikazane su scene iz lova i likovi
fantastičnih životinja uokvireni motivima bujne vege-
tabilne dekoracije. Gornji dio portala tvore dva luka
prekrivena reljefima s biblijskim prizorima; u lune-
ti reljef »Rođenje Kristovo«. U XIV st. dodan je por­
talu trokutni zabat i kip sv. Lovre. U dnu predvorja
je Krstionica iz 1464, najznačajniji sačuvani rad Andrije
Alešija. Iznad vrata je reljef »Krštenje Kristovo«, a u
unutrašnjosti lijepa piscina, oltar s kipom sv. Ivana
Krstitelja i iznad njega reljef s figurom sv. Jeronima.
U katedrali su: osmerokutna kamena propovjeda­
onica iz X III st., gotičke korske klupe (rad Ivana
Budislavića, 1440), iznad baroknog glavnog oltara
ciborij iz XIV st. s figurama »Navještenja« (rad maj­
stora Maura), a na stupovima i oltarima slika »Au­
gustin Kažotić« (rad J. Palme ml., 1599), »Polaganje
Krista u grob« i »Marija Magdalena« (radovi Padova-
nina) i druge slike talijanskih baroknih majstora. U
sjevernom brodu prva (lijevo) je gotička kapela sv.
Jeronima iz 1438, s velikim poliptihom Blaža Trogira­
nina. Do nje je kapela bi. Ivana Ursinija, najljepši
spomenik renesanse u Dalmaciji. Gradio ju je 1468—97
Nikola Firentinac (bačvasti kasetirani svod rađen po
uzoru na svod splitske krstionice); u nišama na zidu
12 statua koje su izradili Nikola Firentinac, Andrija
Aleši i Ivan Duknović (figure sv. Tome i sv. Ivana
Evanđeliste). Pri dnu zida reljefi s motivima put-
ta, a u luneti reljef »Krunjenje Bogorodice«. U sredini
kapele ranogotički sarkofag s likom bi. Ivana Ursi­
nija (XIV st.) koji flankiraju dva barokna anđela (XVIII
st.). U sakristiji su slike »Sv. Jeronim« i »Sv. Ivan
Krstitelj« (radovi Gentilea Bellinija), »Sv. Martin i
prosjak« (rad Salvatora Rose), »Bogorodica u ružič-
njaku« (rad Blaža Trogiranina) i kasnogotički ormar
(rad majstora Grgura Vidova iz 1458). Među pred­
metima nekadašnje riznice ističu se veziva, bjelokosni
gotički triptih i srednjovjekovni iluminirani kodek­
si. Ranogotički prvi kat zvonika dovršio je (1422)
Matej Gojković koji je, najvjerojatnije, podigao i
drugi kat u oblicima cvjetne venecijanske gotike;
završni kat izveo je Trifun Bokanić u stilu kasne re­
nesanse. Na vrhu zvonika su kipovi četiriju evanđe­
lista (rad A. Vittorie, XVI sr.). Na južnoj strani
trga je Gradska loggia iz XV st. ; u njoj su reljef »Pravda«
(rad Nikole Firentinca, 1471) i reljef s figurom bana
Berislavića (rad I. Meštrovića). Uz loggiu je grad-
83
ski toranj sa satom, nekoć renesansna crkvica sv.
Sebastijana (kipovi Krista i sv. Sebastijana na fasadi
vjerojatno rad Nikole Firentinca). Iza loggie je tro-
brodna ranosrednjovjekovna crkvica sv. Barbare
(IX—X s t., pregrađena u XI sr.) s nizom ugrađenih
antičkih fragmenata. Zapadnu stranu trga zatvara
palača Cipiko. Sastoji se od »velike« i »male« palače
koje odvaja ulica; nekad su u katu bile spojene mostom.
Fasada »velike« palače ima dvije velike trifore izvedene
u oblicima cvjetne gotike; u njoj se, između osta­
log, čuva grčki reljef pralje i ukras pramca s turske
galije iz bitke kod Lepanta (1571). »Mala« palača
ima gotičko-renesansno dvorište u kojem je reljef s
likom humanista (rad I. Duknovića). Na suprotnoj
strani trga je gradska vijećnica iz XV st. (obnovljena
1890 i poslije požara 1943), stilski uklopljena u cje­
linu trga; u gotičkom dvorištu grbovi i kamena
glava (po predaji lik klesara Mateja Gojkovića). Uz
gradsku vijećnicu vodi ulica do obale. T u je romanička
crkva sv. Ivana Krstitelja (X III st.) s ostacima sred­
njovjekovnih fresaka; u crkvi je grobnica porodice
Cipiko, reljef »Oplakivanje Krista« (rad Nikole Firen­
tinca, oko 1470) i gotičko slikano raspelo (XV st.).
Idući dalje obalom prema zapadu dolazi se do saču­
vanog dijela gradskih zidina s kulom i renesansnim
gradskim vratima (1593); do njih je tzv. mala loggia
iz 1527 (danas ribarnica). Uz gradska vrata nalazi
se s desne strane ženski benediktinski samostan sa
crkvom sv. Nikole. U crkvi je gotički drveni poliptih
iz vremena oko 1400 i slikano gotičko raspelo. Zvonik
je iz 1598. U samostanu, koji je osnovan 1064 (pro­
širen u XVI sr.), čuva se reljef Kairosa, boga povolj­
nog trenutka; potječe vjerojatno iz I st., a rađen je u
tradiciji Lizipove škole. U klaustru samostana uzidan
je grčki natpis, psefizma iz ■*— IV /III st. (najsta­
riji pisani spomenik s područja Trogira) i natpis
koji spominje bana Berislavića (1520). Idući dalje
obalom uz kameni stup za zastavu (Štandarac, 1605)
dolazi se do palače Lučić s renesansnim portalom i
lijepim dvorištem. Odavde desno ulica vodi do rene­
sansne crkve sv. Petra (barokni glavni oltar, dva
drvena gotička raspela, više baroknih slika, u sakri­
stiji gotički kip »Mrtvi Krist«). Zapadno od palače
Lučić su samostan i crkva sv. Dominika, jednobrodna
gotička građevina iz XIV st. s baroknim oltarima.
Portal crkve je rad majstora Nikole iz 1372. U crkvi
je grobnica porodice Sobota, rad Nikole Firentinca
(1469) i slika »Obrezanje Isusovo« (rad J. Palme ml.,
1607); u sakristiji dijelovi gotičkog poliptiha, rad
Blaža Trogiranina. Renesansni klaustar samostana,
oštećen od bombardiranja iz zraka 1944, obnovljen je;
u njemu je gradski lapidarij. Sjeverozapadno od sa­
mostana diže se osamljeni zvonik (iz 1595) crkve sv.
Mihovila, srušene u bombardiranju 1944. Na jugo­
zapadnom kraju otočića je kaštel Kamerlengo, koji
je nekoć bio spojen s gradskim zidinama. Visoka
kula kaštela nadograđena je na stariju genovešku
kulu iz 1380. Današnji izgled kaštel je dobio u XV st.
U parku ispred kaštela je spomenik palim borcima
Narodnooslobodilačkog rata (rad I. Mirkovića).
Sjeverno od kaštela je okrugla kula sv. Marka iz XV st.,
a između nje i kaštela klasicistička glorijeta iz vremena
francuske okupacije. — U dijelu grada koji se razvio
na čiovu ima nekoliko zanimljivih crkvica: Sv. Jakov
s gotičkim poliptihom (rad Blaža Trogiranina), Sv.
Ante na Dridu iz 1432 i ranosrednjovjekovna Gospa
kraj mora. Na gradskom groblju, 2 km sjeveroistočno
od Trogira, reljef Boga Oca, rad Nikole Firentinca.
Izleti: O Magistralom prema istoku: Divulje
(v .; A km), Resnik (v.; 5,5 km), Kaštela (v.; Kaštel
TROGIR, Sv. Barbara
84
Stari 9 km, Kaštel Sućurac \6 km), Solin (v.; 20 km),
Split (v.; 27 km). O Magistralom prema zapadu:
Seget (v.; 2 km), Vranjica (v.; 6 km), Marina (v.;
12 km), Rogoznica (v.; 26 km). O Čiovo (v.). O Drve­
nik (v.; morem 9 Nm). O Maslinica na Šolti (v.;
morem 8,5 Nm).
TRPANJ (20, B, 1), naselje i luka na sjevernoj
obali poluotoka Pelješca; 780 stan. Razvio se na obali
u podnožju Oštrog Vrha (312 m) i Vitra (631 m),
između kojih prolazi cesta prema unutrašnjosti.
Klima je blaga: srednja temperatura januara 7°C, a
jula 26°C. Stanovnici se bave zemljoradnjom i ribo­
lovom (tvornica sardina osnovana 1898). Izvorska
voda, borovi šumarci, plaža i mogućnost sportskog
ribolova. Trpanj ima trajektnu vezu s Pločama,
brodsku sa Splitom, Makarskom i Korčulom i auto-
busnu s naseljima uz cestu duž Pelješca i s Dubrov­
nikom.
U prošlosti važna luka Pelješca, Trpanj se razvio
u blizini rimske villae rusticae (dijelovi mozaika i
zidova na starom groblju). Na brdu iznad luke ruše­
vine srednjovjekovne tvrđave; uz njen sjeverni zid
djelomično je sačuvana rimska piscina. Usred naselja
je crkva Gospe od Karmena (renesansni glavni oltar
s grbom porodice Gundulić). Nova župna crkva
građena je u neoromaničkom stilu; od starije crkve
sačuvan je samo okrugli, bogato ukrašeni kameni
prozor iz XVI st. Na rubu naselja je kapelica (natpis
iz 1695) s drvenim baroknim oltarom. U kući A.
Salacana zbirka slika.
Izleti: O Duba (morem 5,2 Nm), plaža, moguć­
nost kampiranja. Sačuvani tragovi rimske građevine
s mozaicima. O Cestom: Oskorušno (6,5 km), Kuna
(v.; 11,5 km), Trstenik (v.; 20 km). O Gradac (v.;
morem 6,5 Nm). O Ploče (v.; trajektom 7,4 Nm);
odavde do Baćinskog jezera (v.). O Klek-Neum (v.;
morem 14 Nm). O Crkvice (v.; morem 5,2 Nm).
TRSAT v. Rijeka
TRSTENIK (20, B, 2), naselje i luka na jugo­
zapadnoj obali Pelješca, u sjevernom dijelu uvale
Žuljana; 137 stan. Veći dio naselja leži uz obalu, dok
su Gornje i Donje Selo podalje od mora. Stanovnici
se bave vinogradarstvom i ribolovom. Obala uz na­
selje i uz susjedne uvale s borovim šumicama pogodne
su za kupanje. Trstenik ima brodsku vezu s Dubrov­
nikom, Žuljanom i Mljetom, a cestovnu s Dubrovni­
kom (preko Janjine).
Izleti: O Cestom: Janjina (v.; 6 km), Ston (v.;
39 km). O Žuljana (v.; morem 4,3 Nm). O Polače
na Mljetu (v.; morem 8,5 Nm), odande cestom do
Jezera (3 km).
TRSTENIK v. Split
TRSTENO (20, D, 3), selo na sjeverozapadu od
Dubrovnika, od kojeg je udaljeno oko 29 km ’, 292
stan. Ima blagu mediteransku klimu, bujnu vegeta­
ciju i nekoliko izvora pitke vode. Brodskim linijama
povezano je s Dubrovnikom i Stonom. Magistralom
koja prolazi kroz selo, Trsteno ima vezu s okolnim
naseljima te s Dubrovnikom, Slanim i Stonom.
Nazvano po trstici, koja ovdje dobro uspijeva
zbog obilja vode, Trsteno je od 1399 u sklopu Dubro­
vačke republike. Usred sela na malom trgu dvije
orijaške platane (Platanus orientalis), stare više od
400 godina, jedinstveni su primjerci ove vrste u kon­
tinentalnoj Evropi; deblo veće platane ima opseg
11 m. U župnoj crkvi ima vrijednih starih slika, među
njima i slika »Sv. Mihajlo« (pogrešno pripisivana
Tizianu). Ispred crkve otkopan je starokršćanski
kapitel iz V st. Idući od spomenute ceste prema obali
dolazi se do nekadašnjeg ljetnikovca Gučetića s pro­
stranim parkom, najstarijim planski uređenim rene­
sansnim parkom u Hrvatskoj (prema natpisu, iz
1502). Danas je tu arboretum i eksperimentalna sta­
nica Biološkog instituta Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti. Put vodi uz cedrove (Ce-
drus deodara), alejom čempresa (Cupressus tortu-
losa i Cupressus arizonica) do vrta sa crvenim keste­
nima (Aesculus pavia), lovorom, maslinama i Judi-
nim drvom (Cercis siliquastrum). Putevi su obrub­
ljeni šimširom (Buxus sempervirens), bijelim i crvenim
oleandrom, stablima Gingko biloba i cimetovca (Cin-
namonum tamala) i pampas travom (Gynerium argen-
teum). Napušteni akvedukt vodi do umjetne spilje
iz 1736, sa statuama Neptuna i dviju nimfa uz ribnjak
u kojem raste etiopska kala (Zantedeschia aethiopica).
Nedaleko od kapele sv. Jeronima (XVII st.) nasadi
žute (Phyllostachys aurea) i crne trske (Phyllostachys
nigra), kamforovac (Cinnamonum camphora, Laurus
camphora) i cikas (Cycas revoluta). Pergola s Bankso-
vim ružama (Rosa banksiae) i jasminom (Jasminum
 nudiflorum), obrubljena opuncijama (Opuntia ficus-
-indica), vodi do ljetnikovca. U jednostavnoj jedno­
katnoj zgradi, podignutoj nakon potresa 1667, uređena
je mala historijska zbirka (porodične uspomene,
portreti). T u je živio filozofski pisac Nikola Vitov
Gučetić (1549— 1610). Posljednji vlasnik, Vito Gu-
četić-Basiljević (Gozze-Bassegli) prikupio je mnogo
starih kamenih skulptura i fragmenata, od kojih je
neke ugradio u umjetno izgrađenu ruševinu, a neke
postavio oko ljetnikovca. Iza ljetnikovca je 600-go-
dišnji hrast medunac (Quercus lanuginosa), a ispred
ljetnikovca 128 m duga pergola. Naokolo su nasadi
datuljine palme (Phoenix dactylifera), japanskog ba-
nanovca (Musa basjoo), bugenvileje (Bougainvillea
spectabilis), magnolije (Magnolia grandiflora), brojnih
kakteja i drugih egzota.
Izleti: O Magistralom prema sjeveru: Brsečine
(v.; 3 km), Slano (v.; 15 km), zatim Pelješkom cestom
do Stona (v.; 35 km). O Magistralom prema jugu:
Orašac (v.; 3 km), Zaton (v.; 8 km), Rijeka Dubrovačka
(v.), Dubrovnik (v.; 29 km). O Lopud (v.; morem
2,2 Nm). O Suđurađ na Šipanu (v.; 3 Nm).
TUČEPI (17, D, 1), selo uz Magistralu, 5 km
jugoistočno od Makarske; 1449 stan. Leži pod str­
mim bilom Biokova; zaselak uz more zove se Kraj.
Prostrana plaža; u borovom šumarku kraj obale izgra­
đeni su turistički objekti. Cesta preko Staze u Vrgorac.
Područje Tučepa bilo je naseljeno već u antičko
doba. U dokumentima naselje se prvi put spominje
1434. Crkva sv. Jurja, neposredno uz hotel »Jadran«,
građena je u prelaznom stilu iz romanike u gotiku
(X III—XIV st.); u nju su uzidani rimski kapiteli.
Uz crkvu rimska nadgrobna stela, srednjovjekovna
nadgrobna ploča i dva stećka. U baroknoj crkvici na
groblju čuvaju se arhitektonski fragmenti starokršćanske
bazilike koja se nalazila u neposrednoj blizini. Uz
more su pregrađeni barokni ljetnikovci (s grbovima
porodica Lučić-Pavlović i Kačić) i ljetnikovac opata
Grubišića iz X V III st. (danas hotel »Kaštelet«). U
zaseoku Pašalić renesansna crkvica sv. Mihovila.
Izleti: v. Makarska
TURANJ (13, B, 2), selo i luka 24 km jugoistočno
od Zadra; 860 stan. Stanovnici su zemljoradnici i
stočari. Uz selo je lijepa šljunčana plaža. Leži uz Ma­
gistralu. — Područje Turnja bilo je naseljeno u antičko
doba (rimski grobovi, arhitektonski fragmenti). Sred­
njovjekovno naselje stradalo je u toku turskih napada,
naročito polovinom XVII st. Sačuvani su ostaci
tvrđave (s kulama na uglovima) koja je gotovo sasvim
porušena u XVII st. Župna crkva, više puta pregrađi­
vana, spominje se od XV st. Na nadvratniku srednjo­
vjekovne crkvice na lokalitetu Tukljača natpis u
kojem se spominje pleme Mogorovića; u crkvici
glagoljska nadgrobna ploča iz XV st.
Izleti: v. Biograd
UBLI (17, C, 4), selo, luka i glavno pristanište
na otoku Lastovu; 250 stan. Leže na jugozapadnoj
obali otoka u uvali Velo jezero. Prvi turističko-ugos-
titeljski objekti podižu se uz novoizgrađenu cestu
koja Uble povezuje s uvalom Malo jezero. Autobus-
nom linijom Ubli su povezani s naseljem Lastovo.
U uvali Velo jezero otkriveni su temelji starokršćan­
ske bazilike iz V—VI sr. sa sarkofazima; do nje ostaci
gospodarskih zgrada iz istog vremena.
Izleti: O Prežba (putem 3 km, morem kroz
Velo jezero 2 Nm), pored paviljonskog naselja »Soli-
tudo« do mosta Pasadur koji spaja Lastovo s Prež-
bom. O Skrivena luka (v.; morem 5 Nm).
UGLJAN (11,B, 2), otok (45,7 km1) u sjevernoj
Dalmaciji, sjeverozapadno od otoka Pašmana; 10.252
stan. Od kopna ga odvaja Zadarski kanal, a od otoka
Pašmana dijeli ga uski, 1883 prokopani prolaz Ždrelac
(dubok do 4 m). Na glavnom bilu koje se pruža sred­
njim dijelom zapadne polovine otoka najviši su vrhovi
Šćah (288 m) i Vela Glava (238 m). Vapnenački dio
otoka pretežno je pod makijom, dok u dolomitnom
području prevladava zemljište pod kulturama. Jugo­
zapadna obala strmija je i nepristupačnija od sjevero­
istočne i gotovo neposredno graniči s dubokim morem.
Prostranije uvale su Muline na sjeverozapadu i Lam-
jana Vela i Mala na jugoistoku. Sjeveroistočna obala
blago se spušta prema moru i razvedena je malim
uvalama. Ugljan se ubraja među najnaseljenije otoke
istočne jadranske obale. Sva naselja (Ugljan, Lukoran,
Sutomišćica, Poljana, Preko, Kali i Kukljica) leže uz
obalu dobro obrađene sjeveroistočne strane otoka.
Najveće je naselje Preko, a najmanje Poljana. Pored
maslina, smokava, vinove loze, na otoku se uzgaja
povrće; Kali i Kukljica su izrazito ribarska naselja.
Ovčarstvo je slabije razvijeno.
Otok se pod današnjim imenom javlja prvi put
1325. Naseljen je kontinuirano od mlađeg kamenog
ULCINJ
doba. Na pojedinim lokalitetima sačuvani su ostaci
ilirskih gradina. U rimsko doba bio ie dosta gusto
naseljen, osobito u svom sjeverozapadnom dijelu,
gdje su nađeni brojni ostaci antičkih građevina. Sva
današnja naselja osnovana su u srednjem vijeku.
UGLJAN (11, B, 2). selo i mala luka na’t sjevero­
istočnoj obali istoimenog otoka, s nizom izdvojenih
zaselaka u zaleđu; 1473 stan. U uvali Muline, na
jugoistočnoj strani prolaza između otoka Ugljana i
Rivnja, prostrana pješčana plaža. Ugljan ima brodsku
vezu sa Zadrom.
Na rtu, koji sa sjeverne strane zatvara luku,
stari franjevački samostan .iz 1430, s jednobrodnom
gotičkom crkvom iz 1447. U klaustru ima zanimlji­
vih romaničkih kapitela, prenesenih ovamo vjero­
jatno iz Zadra. U samostanskom dvorištu je epitaf
osnivača glagoljske štamparije na Rijeci, Šime Koži-
čića Benje (umro 1536). Uz uvalu Batalaža otkri­
veni su ostaci rimske villae rusticae. Jugoistočno
od sela, na uzvisini Kuran, ostaci prethistorijske
gradine.
Izleti: O Muline (putem 2 km); na lokalitetu
Stivan ostaci starokršćanskog arhitektonskog kom­
pleksa IV—VI st. (memorija, cemeterijalna bazilika,
mauzolej s fragmentima sarkofaga). O Petrčane (v.;
morem 4,4 Nm). O Zaton (v.; morem 6,6 Nm).
ULCINJ (25, B, 2), gradić i luka jugoistočno od
Bara; 5639 stan. Leži na najjužnijem dijelu jugosla­
venske jadranske obale, između vapnenačkih uzvi­
sina Bijele Gore (289 m) i Pinješa (108 m). Novi
dio grada izgrađen je amfiteatralno oko luke, ispod
starog dijela s turskim bedemom i kulama. Ima pro­
stranu pješčanu plažu koja dopire gotovo do ušća
Bojane; sitan pijesak sadrži znatne količine joda.
Okolica je pod maslinicima, voćnjacima i borovim
šumarcima. U luci Milena jugoistočno od Ulcinja
su velike solane (Solila), u Štoju lovišta pernate div­
ljači. Pored hotela i velikog broja kamping-kućica,
u gradu je podignuto novo turističko naselje. Osim
brodskih linija koje ga povezuju s okolnim naseljima,
Ulcinj ima autobusne veze sa svim gradovima duž
obale i s važnijim centrima u unutrašnjosti.
Antički Colchinium, koji su prema legendi osno­
vali pomorci iz Kolhide na Crnom moru, osvojili
su od Ilira u ■*— II sr. Rimljani (Olcinium). Nakon
pada Zapadnorimskog carstva dolazi pod Bizant.
U XI st. pripao je Zeti, od 1183 u sklopu je nemanjićke
države, a od 1396 drže ga Balšići (u to vrijeme grad
ima svoj statut i kovnicu). 1420— 1571 pod vlašću
je Venecije, a 1571— 1880 u sastavu Osmanlijskog
carstva. U drugoj polovini XVI st. naselio je Eulg-Ali
u Ulcinju 400 svojih alžirskih pirata. Otada pa sve do
X V III st. Ulcinj je uporište tih pirata koji napadaju
brodove na čitavom Jadranu i u Sredozemnom moru
sve do obale Maroka. U isto vrijeme grad je i poznato
tržište robija. Na zahtjev Venecije da se učini kraj
pirateriji, Turci su 1675 s mora napali Ulcinj i u uvali
Valdanos spalili glavninu piratske flote. U početku
X V III st. Ulcinj je najjača posrednička luka u trgo­
vini između Albanije i ta' »anskih gradova. Do opada­
nja njegovog pomorskog ačenja i do konačnog is-
trebljenja pirata dolazi poslije Bečkog kongresa (1815).
Nakon diplomatske borbe poslije Berlinskog kongresa
Ulcinj je 1880 pripao Crnoj Gori. U toku Prvoga svjet­
skog rata okupirala ga je najprije Austro-Ugarska (1916)
a onda Italija (1918); od 1920 pripada Jugoslaviji.
— Najstariji dio grada potonuo je u more prigodom
jakog potresa 1444 (njegove ruševine vide se u moru).
Današnji Stari grad (iz X III st.) na obroncima Bijele
Gore okružen je zidinama. Zgrade u uskim i krivuda-
vim strmim uličicama stoje u ruševinama još od bom­
bardiranja crnogorske artiljerije 1878. T u su, između
ostalog, otkrivene ruševine srednjovjekovnih crkava
(X III i XIV st.), dvora (ostaci mozaika, podzemni
hodnik do mora) i jedne građevine iz XIV st. s ostacima
zidnih slika; ta građevina je kasnije služila naizmjence
kao crkva i kao džamija (napola srušeni minaret).
85

VELA LUKA
Utvrđeni Novi grad sačuvao je u arhitekturi orijentalni
karakter (čaršija sa zanatskim radionicama, devet
džamija, česma Sinan-paše, konak Ismail-paŠe Kasme).
Izleti: O Bar (v.; cestom 35 km), Petrovac (v.;
cestom 60 km). O Uvala Valdanos (morem 4 Nm);
plaža. O Meterizi (800 m). O Zaljev Milena (5 km).
UMAG (1, A, 2), gradić i luka na sjeverozapadnoj
obali Istre; 2663 stan. Sastoji se od stare jezgre na
poluotočiću i novijeg dijela na kopnu. Na noviji, sje­
verozapadni dio mjesta nastavlja se naselje s kampom.
Plodna okolica poznata je kao voćarski i vinogradar­
ski kraj. U mjestu su tvornica za konzerviranje riba
i povrća, tvornice cementa, uljenih boja i tjestenine,
vinarski podrum. Umag ima dobre brodske i autobusne
veze s obalnim naseljima zapadne Istre i sa zaleđem.
Područje Umaga naseljeno je od rimskog doba.
U srednjem vijeku je feudalni posjed tršćanskog bisku­
pa. 1268 Umag je pripao Veneciji, a poslije njenog
pada (1797) Austriji, koja ga drži (izuzev kratko razdo­
blje Napoleonove vladavine) do 1918. Otada je bio
pod Italijom. Od 1945 u sastavu tzv. zone »B«, pri­
ključen je Jugoslaviji 1953. — Sa svojim uskim, kri-
vudavim uličicama i slikovitim trgovima Umag po­
kazuje tipičnu srednjovjekovnu urbanu strukturu.
Sačuvani su dijelovi gradskog zida iz srednjeg vijeka
(pojačanog kulama u XIV st.). Barokna župna crkva
građena je u X V III st.; u njoj se čuva dio gotičkog
drvenog poliptiha iz XV st.
Izleti: O Savudrija (v.; cestom 8 km). O Buje
(v.; cestom 13 km), odatle na jugoistok u Motovun
(v.; 35 km) i na sjever u Portorož (v.; 29 km). O Cestom
uz obalu: Lovrečica (v.; 6 km), Dalja, Novigrad (v.;
15 km), Poreč (v.; 30 km).
UNIJE (8, AB, 2), otok (18 km1) u Kvarneru
ispred sjeverozapadne obale Lošinja. Građen je od
vapnenaca; na jugozapadu vapnenačka podloga po­
krivena je naslagama pijeska. Brežuljkast (Kalk 129 m)
i obrastao degradiranom šikarom sredozemnog grmlja.
Slabije razvedena zapadna obala otoka pretežno je
strma, dok istočna ima mnoge veće i manje uvale.
Jedino naselje je selo istog imena (273 stan.), u dnu
prostranog, prema pučini otvorenog zaljeva na rubu
plodnog polja (vinova loza, povrće). Brodskom linijom
Unije su povezane s Malim Lošinjem i Rijekom.
Otok je bio naseljen već u antičko doba (ostaci
rimske villae rusticae na mjestu današnjeg sela). Crkva
sv. Andrije građena je u XV st. (kasnije pregrađivana).
VABRIGA (2, B, 2), selo u zapadnoj Istri,
1 km jugozapadno od Tara; oko 450 stan. Leži u bli­
zini obalne asfaltirane ceste Vrsar—Savudrija.
Crkva iz X III st. građena je u oblicima pučke
romanike; u njoj su dvije slike Kopranina Zorzija
Venture (početak XVII st.). Podno Vabrige, u luci
S v. Marine, uzgajalište kamenica.
VALTURA v. Pula
VALUN v. Cres
VELA LUKA (17, B, 3), gradić i luka na za­
padnom dijelu otoka Korčule, u dnu prostranog
istoimenog zaljeva; 4297 stan. Najveći dio naselja
leži na padini Spilinskog Rata (150 m) i blagom za­
ravanku između njega i uzvišenja Humić (183 m).
Okolnim brežuljcima Vela Luka je zaštićena od sje­
vernih i južnih vjetrova; ljeti je izložena maestra­
86
lu. Srednja januarska temperatura 7,9°, julska 24,93,
godišnje 2671 sunčani sat (u toku ljeta prosječno
11,3 sati dnevno). Ranije poljoprivredno naselje,
Vela Luka se u novije vrijeme pretvara u industrij­
ski centar otoka Korčule (dvije tvornice za konzer­
viranje riba, prva utemeljena 1889; brodogradilište,
osnovano 1948; uljara, sušionica smokava, vinski
podrum, pecara rakije, tvornica tjestenine). Pitkom
vodom snabdijeva se iz okolice. Ima dva kupališta.
Priobalno područje s otočićima Proizd, Kamenjak,
Ošjak i Gubeša pogodno je za ribolov. Brodska veza
sa Splitom, autobusna s Korčulom. Cestom preko
Blata povezana je sa svim otočnim naseljima.
Vela Luka bila je naseljena već u prethistoriji
(neolitički nalazi u Veloj Spilji). Na lokalitetu Bene­
ficij otkriveni su ostaci rimske arhitekture (vjerojatno
villa rustica). U predjelu Gradina je jednobrodna
crkva sv. Ivana (spominje se prvi put 1415), sa zvo­
nikom na preslicu, nads vođena gotičkim svodom.
Na obali su nekad posjednici s Brača imali svoja spre­
mišta; među njima je najstarije iz 1480 (spremište
s kaštelom porodice Ismaelli). Intenzivnije naseljavanje
Vele Luke počelo je u prvim decenijima XIX st.
Uz obalu u parku spomenik palim borcima Narodno-
oslobodilačkog rata (rad Mirka Ostoje, 1950).
Izleti: O Gradina (putem 2 km); O R t šakanj
(putem 7 km), šumica alepskog bora. O Otočić Ošjak,
područje zaštićeno zbog svoje flore. O Uspon na
Hum (377 m); lijepi vidik. O Cestom: Blato (v.; 7
km), Smokvica (17 km), Korčula (v.; 48 km).
VELA STINI VA (17, C, 2), uvala i zaselak
na sjevernoj obali otoka Hvara, otprilike 10 km istočno
od Jelse; oko 25 stan.
Izleti m orem : O Prapratna (v.; 3,3 Nm),
Jelsa (v.; 5,5 Nm), Vrboska (v.; 6,8 Nm). O Pokri­
venih (v.; 4 Nm).
VELI LOŠINJ (7, B, 2), gradić na istočnoj obali
južnog dijela otoka Lošinja; 860 stan. Leži u unutraš­
njem proširenju kratke udoline; ima dvije male i
nedovoljno zaštićene luke, jednu u potopljenom vanj­
skom dijelu udoline (uvala Veli Lošinj), drugu u
susjednoj uvali Rovenska. Zbog svoga smještaja u
brežuljkastom i pošumljenom kraju, ljepote naselja
(visoke kamene kuće i vrtovi s rijetkim biljem) i
toplog podneblja, Veli Lošinj je privlačno ljetova­
lište. Obalnim putem prijatna je šetnja do Malog
Lošinja. Klimatsko lječilište.
Veli Lošinj se prvi put spominje 1398 pod ime­
nom Velo selo. Venecija je u XVI st. podigla u
njemu kulu za obranu od Uskoka. Čitav gradić, a
osobito njegov centralni dio, ima tipične elemente
barokne urbane sheme, dok stambena arhitektura poka­
zuje karakteristike kasnog baroka i klasicizma. Najsta­
riji sakralni objekt je romanička crkva sv. Nikole iz
XIV st. (portreti pomoraca u narodnoj nošnji iz
XVII st.). U crkvi sv. Antuna iz XV st., proširenoj
u XVII i X VIII st., ima slika talijanskih majstora
B. Vivarinija, B. Strozzija, L. Querene, F. Hayeza,
L. del Cosse i F. Potenze. Nedaleko od luke je crkva
sv. Marije iz 1510, barokizirana u X V III sr. (slike F.
Fontebassa i nepoznatih majstora iz XVI—X VIII st.).
Izleti: O Kalvarija (234 m, pogled na južni dio
otoka Lošinja). O Mali Loiinj (v.; cestom 4 km).
VELI RAT (11, A, 2), selo na sjeverozapadnom
dijelu Dugog otoka; 342 stan. Leži na obali uvale
Čuna, koju uski kanal spaja sa zaljevom Pantera.
Obala uz selo sa borovim šumarcima ima lijepu pje­
ščanu plažu. Jugoistočno od Velog Rata je prostrana
uvala Saharun, a sjeverozapadno od njega, na ulazu
u prolaz Maknare, podignut je veliki svjetionik. — Po­
dručje Velog Rata naseljeno je od rimskog doba.
Današnje selo spominje se prvi put 1327.
Izleti: v. Božava
VELIKA PAKLENICA v. Starigrad-Paklenica.
VEPRINAC (4, A, 1), selo zapadno od Opatije,
na padinama Učke; 583 stan. Leži na 500 m aps.
visine, a okružen je šumom. Veprinčani su dijelom
naselili Ičiće, nekadašnje svoje ribarsko sklonište. Po­
ložaj Veprinca i vanredno lijepi vidici koji se pružaju
na Kvarnersku rivijeru privlače brojne izletnike. Pri­
stup do njega moguć je cestom preko Ičića ili preko
Matulja, i brdskim stazama.
Veprinac se razvio na mjestu prethistorijskog
kasteljera. U srednjem vijeku u posjedu je Devinske
gospode (do 1399), zatim gospode od Walseea, a od
1466 Habsburgovaca (u sklopu kastavske gospoštije).
Naselje se sastoji od dva dijela, gornjeg uz kaštel i
crkvu, i donjeg uz cestu koja vodi na Učku. Kraj
ulaza u gornji dio naselja je srednjovjekovni kaštel,
pred gradskim vratima loggia, a prekoputa srednjo­
vjekovna kapela. U baroknu župnu crkvu uklopljeni
su ostaci starije srednjovjekovne crkve; na arhitravu
ulaznih vrata uklesana je godina 1574.
VERUDA v. Pula
VIGANJ (19, A, 1), selo i sidrište na jugozapad­
noj obali Pelješca, 8 km zapadno od Orebića; 368
stan. Leži u prostranoj uvali zapadno od rta Sv. Libe-
ran, na rubu plodne flišne zone. Njegovi zaseoci
Dol, Podac, Kovačević i Baseljina nalaze se na oko
60 m aps. visine. Velika šljunčana plaža kod spome­
nutog rta i niz manjih plaža s borovim šumarcima.
Sjeveroistočno od Vignja je planinarsko izletište Sv.
Ilija (961 m). Veza motornim čamcima s Kučištem
(1 Nm), Orebićem (3,5 Nm) i Korčulom (2 Nm), a
cestom s Orebićem i ostalim naseljima na poluotoku.
Područje Vignja bilo je naseljeno već u pret­
historijsko (ilirske gomile) i u antičko doba (arheo­
loški ostaci na lokalitetu Bililo). — Samostan i crkva
dominikanaca sagrađeni su 1671. Uz crkvu je klaustar
s jednostavnim arkadama. Crkva sv. Mihovila građena
je u doba gotike, a nadograđena 1760.
Izleti: v. Orebić
VINIŠĆE (14, C, 3), selo i mala luka na unu­
trašnjem kraju istoimene uvale, 12 km jugozapadno
od Trogira; 1338 stan. Obalni pojas u blizini naselja,
pogodan za podvodni ribolov, ističe se lijepim uvala­
ma s pješčanim i šljunčanim plažama (Vinišće, Voluja,
Riševo Velo, Stari Trogir, Sićenica). Selo ima brodsku
vezu s Trogirom i Splitom. Pred ulazom u uvalu
hrid Vinišće (3 ni).
Izleti: O Marina (v.; putem 3 km), odande
Magistralom na istok u Trogir (v.; 15fcm) i na zapad
u Rogoznicu (v.; 17 km). O Morem: Drvenik (v.;
3,5 Nm), Maslinica na Šolti (v.; 7,5 Nm).
VINKURAN (3, A, 2), selo na jugozapadnom
kraju Istre, južno od Pule; oko 180 stan. Leži iznad
uvale Soline (Vinkuranski zaljev), oko 500 m daleko
od obale. Ima lijepu zaklonjenu plažu s gustom bo­
rovom šumom. U uvali je uzgajalište kamenica. Kraj
sela je kamenolom, poznat još iz rimskog doba (Cavae
romanae). U selu je radionica za izradu mramornih
ploča. Odvojkom od asfaltirane ceste (4 km) selo je
povezano s Pulom.
Izleti: v. Pula
VINJERAC (11, C, 1), selo i mala luka u južnom
dijelu Velebitskog kanala, 10 km jugoistočno od Ra-
žanca; 512 stan. Plaža, autobusna veza sa Zadrom
preko Posedarja.
Područje Vinjerca bilo je naseljeno već u prethi­
storijsko doba. Na uzvisini iznad današnjeg sela nala­
zilo se ilirsko gradinsko naselje. T u se razvilo i u
srednjem vijeku naselje koje su Venecijanci porušili
1571, kad su ga oduzeli Turcima. Obnovljeno naselje
razorili su Turci 1657. — Današnji Vinjerac razvio
se oko utvrđenog dvorca porodice Venier (otud ime
sela), danas u ruševinama. Crkva je stara građevina,
obnovljena u XIX st. Na rtu poluotočića sačuvala
se srednjovjekovna crkva sv. Marka, nekad u sklopu
pavlinskog samostana koji je porušen u XV st.
Izleti: O Slivnica (cestom 5 km); na brežulj­
cima oko sela sačuvani ostaci triju ilirskih gradina
(Gradina od Bokulje, Miolovića gradina, Lergova
gradina).
VIR (11, B, 1), otok (22,3 km*), zapadno od
krajnjeg južnog dijela otoka Paga. Vir je sjeveroza­
padni nastavak Privlačkog poluotoka, od kojega ga
dijeli uski i plitki Privlački gaz. Od južnog dijela
otoka Paga dijeli ga Kanal Nove Povijane. U višem i
širem zapadnom dijelu Vira pruža se niz vapnenačkih
uzvisina (Sv. Juraj 112m, Barbenjak 116m, Vranjak
110 m). Obale su relativno slabo razvedene. Razvede-
nija sjeveroistočna obala blago se spušta prema moru;
u priobalnom području dno je pokriveno finim bije­
lim pijeskom. Na otoku prevladava kamenjar, izuzev
krajnji sjeverozapadni dio (oko Rta Vrulja) koji je
pod niskom šumom. Glavne obradive površine na­
laze se na sjeveroistočnom dijelu otoka. Na prostra­
nom kamenjaru razvijeno je ovčarstvo. Manji dio
stanovnika bavi se vađenjem pijeska, koji se upotreb­
ljava u građevinarstvu. Najveće naselje Vir (oko 600
stan.) proteže se djelomično uz obalu plitke pješčane
uvale Sapavac; sa zaseocima u unutrašnjosti otoka
(Lozice, Križine i dr.) povezan je stazama i putovima.
Vir ima brodsku vezu sa Zadrom.
Otok Vir naseljen je od prethistorijskog doba
(ilirske gradine i grobni humci). Na vrhu Sv. Juraj
sačuvani su ostaci ilirske gradine i temelji jedno-
brodne predromaničke crkvice. U pristaništu su ot­
kriveni temelji jednobrodne predromaničke crkvice
sv. Nikole, a na groblju je romanička crkvica sv. Ivana
(X II—X III st.). Nedaleko od groblja, uz obalu ruše­
vine venecijanske utvrde iz XVII sr. (Kašteli); saču­
vani su zidovi s dvije kule i ulaznim vratima.
Izleti: v. Nin, Povijana i Privlaka
VIRPAZAR v. Skadarsko jezero
VIS (17, E, 5), otok (90,3 km2) u srednjodalma-
tinskom arhipelagu. Od sjeveroistoka prema jugo­
zapadu pružaju se vapnenačka bila između kojih su
kraške doline (Dračevo polje, Plisko polje, Zlo polje).
Najviša tačka na otoku je Hum (587 m). Uza zapadnu
obalu otoka je prostrani Zaljev Komiža sa pješčanim
dnom. Južna obala ima niz manjih uvala (Travna
Vela, Travna Mala, Stiniva, Ruda, Teleška Vela,
Ploče i dr.). Najbolja luka, Vis, leži na sjevernoj obali
otoka. T u se javljaju klifovi, među kojima se ističe
Gradac (100 m). Uz jugoistočnu obalu otoka nižu se
otočići Ravnik, Budihovac, Parzanj i Greben. Otok
Vis je izložen sjeverozapadnim i jugoistočnim vje­
trovima. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca
(jula) iznosi 24°C, a najhladnijeg (januara) 8,8 JC;
godišnja količina oborina 557 mm (ljeti svega oko
40 mm). Žive vode nema, izuzev nekoliko vrela kod
Komiže od kojih su neka kaptirana za vodovod.
Cisterne na otoku ljeti se pune vodom koju dopremaju
brodovi. Vapnenačka bila otoka mjestimično su pod
makijom. U plodnim dolinama, pokrivenim crveni­
com i mjestimično pješčanim nanosima, uzgaja se
pretežno vinova loza. Glavna naselja na otoku, Vis
i Komiža, međusobno su povezana cestom i brodskim
linijama. Pored vinogradarstva (moderna industrijska
vinara) i povrtlarstva (rano povrće) za otok ima veliko
privredno značenje i ribolov; Komiža, glavno ribarsko
središte otoka, ima tvornicu za konzerviranje ribe.
Na otoku je rasadnik palma. Jugozapadno od Visa
leži otočić Biševo, čuven po svojoj Modroj spilji.
Vis je naseljen još u doba neolitika. U •*— I
mileniju drže ga ilirski Liburni koji u •«— VI ili u
■*—V st. formiraju svoju državicu na čelu s kraljem
Jonijem. Sirakuški tiranin Dionizije Stariji u početku
-•—IV st. osniva na osvojenom otoku koloniju Issa,
na području današnjeg mjesta Vis. Issa je kasnije
samostalan polis, kuje vlastiti novac i osniva kolonije
(Lumbarda, Trogir, Stobreč). U drugoj polovini
•»—III st. dolazi u zavisnost od Rima, a od ■*—47 pot­
puno je u rimskoj vlasti. Antička Issa srušena je vjero­
jatno u vrijeme Seobe naroda. U srednjem vijeku
otok je najprije u vlasti Bizanta, a zatim u sastavu
Hrvatske. 997 doživljava otok teški napad Venecija­
naca. Kad je kralj Ladislav Napuljski 1409 prodao
Veneciji svoja prava na Dalmaciju, dolazi i Vis (1420)
pod Veneciju. Zbog opasnosti od pirata, naselja se
formiraju pretežno u unutrašnjosti otoka; glavno
mjesto je bilo Velo Selo. Nakon što su krajem XV st.
cijeli otok poharale katalonske trupe napuljskog
kralja Ferrantea I, počinju se razvijati veća naselja i
na obali, Komiža i Luka sv. Jurja (današnji Vis).
Administrativno je otok stoljećima bio vezan za Hvar.
Nakon pada republike Venecije drže ga 1797— 1805
Austrija, 1805— 11 Francuska, 1811— 14 Engleska, koja
tu izgrađuje svoje jako pomorsko uporište, a 1814—
1918 opet Austrija. U ratu između Italije i Austrije
1866 odigrala se 20. VII blizu sjeverne obale Visa
jedna od najznačajnijih pomorskih bitaka XIX st.
iz koje je austrijska flota izašla kao pobjednik nad
talijanskom. Poslije talijanske okupacije 1918—20,
Vis je vraćen matici zemlji. U toku Drugoga svjet­
skog rata 1941—43 Vis je ponovo pod talijanskom
okupacijom, da bi u jesen 1943 postao glavna baza
mornarice Narodnooslobodilačke vojske. Od juna
1944 tu je bilo sjedište Vrhovnog štaba Narodnooslo­
bodilačke vojske i Nacionalnog komiteta oslobođenja
Jugoslavije. Sve do oslobođenja Beograda (20. X 1944)
Vis ostaje sjedište Vrhovnog štaba.
VIS (17, E, 5), gradić i luka na sjeveroistočnoj
obali otoka Visa; 2844 stan. Leži u dnu Viškog zaljeva.
U neposrednoj blizini Visa nižu se pješčane i šljun­
čane plaže (Parja, Rogačić, Mala i Vela Svitnja i dr.).
Obala uz naselje pogodna je za sportski i podvodni
ribolov. Grad ima redovnu brodsku vezu sa Splitom, a
brodsku i autobusnu vezu s Komižom.
Antička Issa bila je izgrađena na terasama u pod­
ručju Gradina, na sjeverozapadnom rubu uvale.
Bila je utvrđena zidom koji je djelomično sačuvan.
U južnom dijelu antičkog grada nalazile su se terme
iz početka I st. (ostaci zidova i mozaika). Na poluoto-
čiću Prirovo bio je rimski teatar, podignut vjerojatno
na ruševinama starijeg grčkog teatra; na tom mjestu
sagrađen je u XVI st. samostan franjevaca konven­
tualaca sa crkvom. Jedna isejska nekropola nalazila
se na lokalitetu Mrtvilo, jugozapadno od antičkog
gradskog zida, a druga u tzv. Engleskoj luci, sjevero­
istočno od gradskog zida. — Današnje naselje nastalo
je spajanjem dvaju manjih naselja, Luke na zapadu i
87
 Kuta na istoku uvale. Starije sačuvane građevine
potječu pretežno iz XVI—XVII st.; među njima se
ističu renesansna palača Gariboldi (natpis iz 1552),
ljetnikovac hvarskog pjesnika Marina Gazarovića
(prva polovina XVII st.), kuća zvana Jakša i kuća Doj-
mi-Delupis (zbirka antičkih arheoloških nalaza). U XVII
st. Vis je bio utvrđen sa četiri kule: dvije su bile u Kutu,
jedna u predjelu Smiderevo (između Kuta i Luke),
a jedna u Luci (gradio ju je Vinko Perasti 1615). Crkva
Gospe od Spilica u Luci građena je oko 1500; u njoj
je slika »Madona sa svecima« (rad Girolama da San-
tacroce). U Luci je i crkva sv. Duha iz početka XVII st.
sa nekoliko slika majstora talijanskih škola. U Kutu
je crkva sv. Ciprijana koja se u dokumentima spo­
minje od XVI st.; barokizirana je 1742 (drvena barokna
propovjedaonica, drveni kasetirani strop ukrašen
slikama). Englezi su u vrijeme Napoleonovih ratova
podigli u Visu nekoliko forova, danas uglavnom u
ruševinama (Georg, Wellington, Bentinck, Robertson).
Izleti m orem : O Stončica (3,5 Nm), sjeveroistočni
rt otoka Visa sa jednim od najvećih svjetionika na
istočnoj obali Jadrana (domet 18 Nm). O Rukavac (8
Nm), selo i uvala na jugoistočnoj obali otoka Visa;
ispred uvale otočić Ravnik; prostrane pješčane plaže
(mogućnost kampiranja) u susjednim uvalama: Milna,
Srebrena, Ruda, Brgujac, Vela i Mala Travna, Sti­
ni va (ribarska luka). Do Rukavca vodi i cesta.
VIŽINADA (2, C, 2), selo u zapadnoj Istri,
18.5 km sjeveroistočno od Poreča; oko 350 stan.
Leži uz asfaltiranu cestu Pula—Piran—Trst.
U centru sela neoklasicistička crkva iz XIX st.
(podignuta na mjestu romaničke crkve iz XI st.)
i barokna cisterna. Uvrh sela romanička crkvica;
nedaleko od nje spomenik palim borcima Narodno-
oslobodilačkog rata (rad Nenada Krivića). — Oko
3.5 km južno od Vižinade, na brežuljku Božje Polje,
gotička crkvica iz XV st. sa kasnogotičkim raspelom
na oltaru do ulaza i gotičkim freskama (rad lokalnog
majstora) na svodu apside.
VODICE (14, B, 1; 15, A, 1), naselje i luka uz
Magistralu, 13 km sjeverozapadno od Šibenika; 2872
stan. Leži uz plitki zaljev, između rta Borovik i uvale
Vrulja. Stanovnici se bave zemljoradnjom i ribar­
stvom, a znatan dio zaposlen je i u šibenskim indus­
trijskim poduzećima. U mjestu je niz odmarališta;
u uvali Bamborovac kamp. Lijepe plaže s borovim
šumarcima: Borovik, Blata, Velika Vrulja, Hangari
(autokamp i motel).
Naselje se spominje od 1402. U XVI st. bilo
je opasano zidom s kulama (sačuvana samo jedna
kula). Turci su Vodice više puta napadali, ali ih nisu
uspjeli osvojiti. — Barokna crkva u mjestu podignuta
je u prvoj polovini XVIII st., vjerojatno na mjestu
starije građevine. Na groblju, zapadno od sela, crkvica
iz 1421.
Izleti: O Asfaltiranom cestom prema zapadu u Tri-
bunj (v.; 3 km). O Magistralom prema sjeveru: Pirovac
(v.; 12 km), Vransko jezero (v.; 17 km), Biograd (v.;
34 km). O Šibenik (v.; Magistralom 13 km ili brodom
6 Nm), Skradin (v.; brodom 14 Nm). O Prvić (v.;
morem 2,5 Nm), Zlarin (v.; morem 5 Nm). O Tijesno
(v.; morem 8 Nm). O Kornati (v.; morem 17 Nm).
VODNJAN (3, B, 1), gradić u jugozapadnoj
Istri, 10 km sjeverno od Pule; 3623 stan. Udaljen je
od obale 6 km, leži na 135w aps. visine. Ostaci staro­
sjedilačkog stanovništva sačuvali su svoje stare običaje
i drevni romanski istriotski dijalekt. U okolici se
uzgaja vinova loza, maslina, povrće i duhan. U mjestu
je sirana, mlin i sušara duhana. Vodnjan leži uz željez­
ničku prugu Pula—Divača. Asfaltiranom cestom po­
vezan je s Pulom (10 km) i Piranom (91 km).
Gradić je sačuvao karakter srednjovjekovnog
naselja s gustom, nepravilnom izgradnjom unutar
vanjskog vijenca kuća, koji je vršio funkciju obram­
benog zida. Sačuvalo se nekoliko gotičkih, renesan­
snih i baroknih palača iz XV—X V III st. Na glavnom
trgu je barokna crkva sa tri uzidana romanička reljefa
i odvojenim zvonikom; u crkvi je renesansna kamena
kustodija iz 1451, oslikana pala iz 1321 i »Posljednja
večera«, rad G. Contarinija iz 1598, a u riznici gotički
relikvijar s minijaturama iz XV st. U zgradi općine
čuva se zbirka slika, pretežno radova venecijanskih
majstora iz XVI—X VIII st. — U okolici Vodnjana
ima nalazišta iz antičkog doba i nekoliko crkvica iz
ranog srednjeg vijeka.
VOLOSKO (4, A, 1), nekad ribarsko naselje, u
novije vrijeme sastavni dio Opatije. Jezgra starog,
tipično mediteranskog naselja zbijena je oko male
luke. Moderni dio naselja, niz vila i hotela, povezuje
se s vilama i hotelima Opatije. Od Voloskog vodi
obalna promenada (»Duž mora«) preko Opatije do
Lovrana.
88
Nekad u sastavu kastavske gospoštije, Volosko
se u dokumentima prvi put spominje 1543. Barokna
crkva sa dva tornja sagrađena je 1708. Uz cestu prema
Rijeci redaju se klasicističke kuće kapetanskih i brodo-
vlasničkih porodica.
Izleti: v. Opatija
VRANA (11, D, 3), selo 3 km sjeveroistočno od
Vranskog jezera, cestom 10 km od Biograda; 1165 stan.
Leži u Vranskom polju, koje ide u red najplodnijih
površina u Dalmaciji (poljoprivredno dobro). U pod­
ručju sela nalazi se nekoliko spilja. Cestovna veza
s Benkovcem, Biogradom i Pakoštanima.
Vrana je u srednjem vijeku bila posjed hrvatskih
vladara, a zatim utvrđeno sjedište templara (od X II st.)
i ivanovaca (od XIV st.). Od 1409 bila je pod vlašću
Venecije, a u XVI sr. pala je u ruke Turaka. 1647
osvaja je od Turaka Venecija, od koje je 1670 preo­
timaju Turci. Ovi su doveli arapske vrtlare i počeli
provoditi melioraciju močvarnog zemljišta (sačuvani
tragovi kanala za navodnjavanje). Kompleks srednjo­
vjekovne tvrđave s opkopom danas je u ruševinama.
U njegovoj blizini je karavansaraj (Maškovića han),
rijedak primjer turskog graditeljstva u Dalmaciji;
dao ga je podići 1644 turski vezir Jusuf Mašković,
rodom iz Vrane. Nedaleko od tvrđave vide se ostaci
rimskog akvedukta koji je snabdijevao vodom antički
Zadar. — U Vrani su vjerojatno rođena dva renesansna
majstora iz XV st., graditelj Lucijan i kipar Franjo
.Laurana.
VRANSKO JEZERO (11, D, 3), jezero (30,15
km2) i kriptodepresija u sjevernoj Dalmaciji, sjevero­
istočno od Pakoštana. Voda, koju dobiva iz potoka
Skorobića i iz nekoliko izvora, otječe ponorima i
umjetnim kanalom Prosika (850 m) u Pirovački zaljev.
Uz sjeveroistočnu pošumljenu obalu jezera dižu se
najviši vrhovi Ravnih Kotara (Štandarac 305 m i dr.),
s kojih se pruža lijep pogled na zaleđe i obalni pojas.
Jezero je bogato ribom (šarani, cipli, jegulje i dr.).
Moguć je ribolov i lov na ptice močvarice. Prilaz do
jezera najlakši je od Magistrale kod Pakoštana (400 m)
ili od Prosike.
VRANSKO JEZERO v. Cres
VRANJIC (16, B, 1), industrijsko naselje na
istoimenom poluotoku u istočnom dijelu Kaštelan­
skog zaljeva, sjeveroistočno od Splita; 1317 stan.
Stanovnici su pretežno zaposleni u industriji (tvornica
salonita i salonitnih cijevi, tvornica cementnih pro­
izvoda); manji broj bavi se ribolovom i zemljoradnjom.
Na južnoj strani poluotoka, u tzv. Vranjičkom basenu,
u izgradnji je splitska Sjeverna luka. Vranjic ima
autobusnu vezu sa Splitom i Solinom.
Razvio se na otočiću naseljenom još u rimsko
doba. U XV st. tu je utvrđeni kaštel splitskih nad­
biskupa, oko kojega se formiralo srednjovjekovno
naselje, napušteno i porušeno u doba ratova s T urci­
ma. Današnje naselje osnovali su, poslije povlačenja
Turaka, doseljenici iz Dalmatinske Zagore, pove-
zavši nasipom otočić s kopnom. U starom dijelu
naselja sačuvao se tipičan ambijent primorskog ribar­
skog mjesta.
VRANJICA (14, C, 2), selo uz Magistralu,
4 km zapadno od Trogira; 369 stan. Stanovnici su
dijelom zemljoradnici, a dijelom su zaposleni u in­
dustriji Splita i Trogira. U uvali Šašina i u obalnom
pojasu istočno od naselja ima lijepih plaža. Autobusna
veza s Trogirom i Splitom.
Izleti: v. Trogir
VRBNIK (6, B, 2), gradić i luka na sjeverois­
točnoj obali otoka Krka; 1254 stan. Leži na 49 m
VRBNIK

visokom vapnenačkom brežuljku koji se strmo ruši
prema moru. U zimskim mjesecima izložen je jakoj
buri. Novi dio naselja izgrađuje se duž strme ceste
koja povezuje luku sa starim dijelom naselja. Glavna
obradiva površina je plodno Vrbničko polje (vinova
loza, povrće, naročito rajčica). U bistroj uvalici Zgrib-
nica uređeno je kupalište. Autobusnim linijama Vrb­
nik je povezan sa svim većim naseljima na otoku;
u blizini trajekt šilo—Crikvenica.
Razvio se na mjestu prethistorijskog naselja. U
uvali Sv. Marak otkriveni su antički grobovi. U sred­
njem vijeku (prvi put se spominje oko 1100) Vrbnik
je frankapanski kaštel koji 1388 dobiva statut, pisan
glagoljicom. Sačuvani su samo neznatni ostaci sred­
njovjekovnog obrambenog zida s kulama. U Vrbnič-
kom polju su ruševine utvrde Gradac. Župna crkva iz
XV7—XVI st., kasnije pregrađivana, ima zvonik iz
1527. U crkvi renesansni oltar (prvi desno) iz XV st.,
na glavnom oltaru slika »Posljednja večera« (rad Ko-
toranina Marina Cvitkovića, 1599) a u kapeli sv.
Marije gotički poliptih sv. Ane (rad domaćih majstora
XV st.). Na mjesnom groblju je gotička kapelica sv.
Ivana iz XV st., u obližnjoj uvali sv. Jurja srednjo­
vjekovna crkvica s ostacima romaničke zidne dekora­
cije. — U Zadružnom domu smještena je biblioteka
Vrbničanina Dinka Vitezića sa oko 15.000 svezaka;
u njenom fondu ima glagoljskih rukopisa iz XIV—XV
st. (među njima i iluminirani prvi vrbnički misal iz
XV st.) i više inkunabula. U sklopu biblioteke je i
triptih »Bogorodica sa svecima« iz XVI sr.
Izleti: O Cestom: Krk (v.; 12 km), Punat
(v.; i \ km) i Baška (v.; 19 km). O Novi Vinodolski
(v .; morem 6 Nm). O Crikvenica (v.; morem 6,2 Nm).
O Uspon na Hlam (449 m).
VRBOSKA (17, B, 2), gradići luka na sjevernoj
obali otoka Hvara; oko 600 stan. Leži u dubokoj
uvali, okruženoj vinogradima i borovom šumom.
Stanovnici se, uz zemljoradnju, bave i ribolovom
(tvornica za preradu ribe). Cestom uz more Vrbo-
ska je povezana s Jelsom.
Vrbosku su naselili u XV st. stanovnici susjed­
nog Vrbanja. I u istočnom (Pjace) i u zapadnom
dijelu grada (Padva) ima, pored tipičnih primor­
skih seoskih kuća, i nekoliko gotičkih, renesansnih i
baroknih zgrada. Na uzvisini usred mjesta je renesan­
sna crkva sv. Marije, građena u obliku tvrđave (oko
1580), na mjestu starije crkve iz 1465, jedan od rijet­
kih spomenika ove vrste u Dalmaciji. Barokizirana
župna crkva sv. Lovrinca podignuta je potkraj XV ili
u početku XVI st. Na glavnom oltaru je poliptih
Paola Veronesea (rađen između 1571 i 1579), na
pobočnim oltarima slike »Gospa od ruzarija« (rad
Leandra Bassana), »Sv. Ante«, »Božična noć« i »Po­
klonstvo kraljeva« (radovi Celestina Medovića), »Ro­
đenje Marijino« (rad G. A. Sciurija), »Uskrsnuće« i
»Polaganje u grob« (rad Giuseppea Alabardija). Na
zapadnom kraju mjesta je kapela iz 1577, a uz more
crkvica sv. Petra iz 1469 (na pročelju u polukružnoj
niši kasnogotički kip sveca, rad nepoznatog majstora
iz kruga Nikole Firentinca).
Izleti: O Cestom: Jelsa (v.; 3 km), Vrbanj (v.;
4 km), Stari Grad (v.; 9 km). O Soline (morem
1 Nm), uvala s kamenim pločama, borova šuma.
O Bol (v.; morem 8,5 Nm).
VRGADA (11, CD, 3), mali otok (2,5 km')
jugoistočno od Pašmana. Između dva paralelna niza
niskih brežuljaka (najviši vrh Srabljivac 113m) pruža
se plodna udolina. Krajnji dijelovi udoline potop­
ljeni su i tvore uvale: na sjeverozapadu Pržinu, a na
jugoistoku Kranje. Otok je mjestimično (naročito
u svom sjeveroistočnom dijelu) pokriven šumom.
Jugozapadna obala strmo se spušta u more; na polo-
žitijoj sjeveroistočnoj obali ima manjih uvala s pješ­
čanim plažama. Jedino naselje na otoku, Vrgada
(449 stan.), dopire do uvale Luka na sjeveroistočnoj
obali. Stanovnici se bave zemljoradnjom i ribolovom.
Za ispašu ovaca koriste i obližnje nenaseljene otočiće
(Murvenjak i dr.). Veza s Biogradom održava se mo­
tornim čamcima.
Vrgadu spominje već Konstantin Porfirogenet
sredinom X st. pod imenom Loumbrikaton. Na
uzvisini iznad groblja su ruševine zida s kvadratnim
kulama, vjerojatno ostatak antičkog i ranosrednjo-
vjekovnog kastruma.
Izleti: v. Murter i Biograd
VRHOVNJACI v. Lastovo
VRNIK (19 B, 2), otočić u istočnom dijelu Pe­
lješkog kanala, pred istočnom obalom Korčule. Naj­
viši mu je vrh 50 m. Zapadni dio otočića odvaja od
Korčule do 5 m duboki prolaz. Jedino naselje na otoku
je istoimeno selo (42 stan.) s pristanom. Tradicionalno
zanimanje stanovnika je kamenoklesarstvo. U obal­
nom pojasu ima nekoliko manjih plaža. Vrnik održava
vezu Korčulom i Lumbardom motornim čamcem
VRSAR (2, B, 3), mjesto na zapadnoj obali Istre,
9 km južno od Poreča; 822 stan. Stanovnici su pre­
težno ribari i vinogradari. Uz obalu, u borovoj
šumici, hotel i autokamp. Pred obalom niz zelenih oto­
čića. Vrsar je asfaltiranom cestom povezan s Porečom.
Na obližnjim vrhovima (Martuzol, Jugovac i dr.)
ima ostataka ilirskih gradina. Od rimskog naselja
(Ursaria) na području današnjeg Vrsara ostalo je tra­
gova u luci (magazini i druge zgrade) i u bližoj okolici
(villae rusticae, vodovod). U ranom srednjem vijeku
Vrsar je utvrđen grad, 983— 1772 posjed porečkog
biskupa i njegova ljetna rezidencija. Naselje se for­
miralo na padinama brežuljka na kojemu stoji bis­
kupski kaštel (Kaštel Vergotini). Od srednjovjekovnih
fortifikacija sačuvala su se zapadna gradska vrata.
Uz njih je slikovita crkvica s lopicom iz X V III st.
Župna crkva sv. Marije iz X II st. ide u red najzna­
čajnijih romaničkih građevina u Istri.
Izleti: v. Poreč
ZADAR (1 1 ,B ,2; 13,A, 1), grad i luka na
sjeverozapadnoj obali Ravnih kotara; 26.000 stan.
Leži na poluotoku, uz Magistralu. Smještaj na vrlo
povoljnom sastavu jedrenjačkih pučinskih ruta sje­
verozapadnog Jadrana s istočnojadranskim kanalskim
pravcima plovidbe i zaklonjena prirodna luka pogo­
dovali su u prošlosti razvoju Zadra kao tranzitne luke.
U XIX st. razvojem parobrodarstva Zadar gubi
prvobitnu saobraćajnu važnost, ali ostaje i dalje (do
kraja Prvoga svjetskog rata) glavni grad Dalmacije.
Historijska jezgra grada zaprema sjeverozapadni dio
poluotoka. Tek u XIX sr. gradsko područje se širi
prema Arbanasima i izvan poluotoka; razvijaju se
predgrađa Brodarica i Voštarnica na suprotnoj obali
uvale Jazine, odnosno Stare luke. Priključenjem Ita­
liji (1920) i odvajanjem od neposrednog zaleđa razvoj
grada bio je znatno otežan. Poslije Oslobođenja,
obnovljen od teškog razaranja u toku Drugoga svjet­
skog rata, Zadar postaje administrativni i kulturno-
-prosvjetni centar (Filozofski fakultet, muzeji, arhiv)
sjeverne Dalmacije i znatno industrijsko središte
(precizna mehanika, tekstilna i prehrambena indu­
strija, brodogradnja, duhanski kombinat). Bogatstvo
kulturnohistorijskih spomenika i ugodna klima (pro­
sječna temperatura najhladnijeg mjeseca, januara,
6,7°) s mediteranskom vegetacijom (u gradskim par­
kovima uspijevaju i suptropske biljke) privlače u Zadar
brojne goste, izletnike i turiste. Prosječna godišnja
količina oborina iznosi 840 mm (u najtoplijem mjesecu,
julu, samo 34 mm). U toploj polovini godine čest
je dosta jaki maestral; njegovu pojavu uzrokuje brzo
zagrijavanje niskih Ravnih Kotara. Zadar ima godišnje
oko 200 vedrih dana. Glavna turističko-rekreaciona
zona Borik (Puntamika), s motelom, autokampom, inter­
nacionalnim studentskim kampom, kupalištem i
ugostiteljskim objektima, nalazi se sjeverozapadno
89

od staroga dijela grada. Brodskim i autobusnim lini­
jama Zadar je povezan s većim lučkim centrima na
istočnoj jadranskoj obali. Sa zaleđem ima autobusnu
i željezničku vezu (od Benkovca).
Zadar se (pod nazivom Idassa) prvi put spominje
u grčkim izvorima sredinom +— IV st.; rimski izvori
zovu ga Jader (Jadera), a Konstantin Porfirogenet
u X st. Diadora. Šire područje Zadra bilo je nase­
ljeno već u neolitiku (Arbanasi, Puntamika). Uže
područje grada, na poluotoku, naselili su ilirski Li-
burni u IX st. (brojni arheološki nalazi). Poslije ■«—
59 Zadar je rimski municipij, a 48 vjerojatno i
kolonija rimskih građana. Svoju autonomiju sačuvao
je grad i kroz čitav srednji vijek. Nakon propasti
Zapadnorimskog carstva i razorenja Salone u početku
VII st., Zadar postaje glavni grad bizantskog temata
Dalmacije i sjedište namjesnika. U početku IX st.
potpao je pod franačku vlast, a Ahenskim mirom 812
vraćen je Bizantu. Međutim, već u X, a osobito u XI st.
stvarnu vlast nad gradom imaju hrvatski vladari.
Od 1105, kad je priznao vlast prvog ugarsko-hrvatskog
kralja Kolomana, Zadar je vodio česte borbe s Vene­
cijom. 1117 boravio je u Zadru papa Aleksandar III.
Jedan zapis iz tog vremena donosi podatak da su
Zadrani dočekali papu pjevajući pjesme »na svom
slavenskom jeziku«. 1202 osvojili su ga Venecijanci
uz pomoć križara; grad se nakon obnovljenih borba
pokorio 1205. Poslije nekoliko pobuna (1242, 1311,
1345, 1357) došao je pod vlast ugarsko-hrvatskoga
kralja Ludovika I (mirom u Zadru 1358). Poslije Lu-
dovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja Žigmunda,
a zatim Ladislava Napuljskog koji je 1409 Veneciji
prodao Zadar i »svoja prava« na Dalmaciju. Otada
Zadar počinje postepeno propadati, jer su Venecijanci
u znatnoj mjeri ograničili njegovu političku i privrednu
autonomiju. Proces njegova privrednog propadanja
ubrzali su Turci koji su u početku XVI st. osvojili
ZADAR, Raka sv. Šimuna
90
cijelo zadarsko zaleđe, sve do zidina grada. Otada je
grad samo jaka tvrđava koja osigurava venecijansku
trgovinu na Jadranu, upravno središte venecijanskih
posjeda u Dalmaciji i kulturni centar. U XV i XVI st.
naročito je značajna aktivnost književnika koji pišu
na narodnom jeziku (Jerolim Vidolić, Petar Zoranić,
Brne Krnarutić, Juraj Baraković, Šime Budinić).
Poslije pada Venecije (1797) Zadar je pod Austrijom do
1918, izuzevši period francuskog vladanja (1805— 13),
ostajući glavni grad Dalmacije. Za vrijeme francuskog
vladanja izlazile su (1806— 10) u Zadru prve novine
na hrvatskom jeziku, »Kraljski Dalmatin«. Zadar je
u drugoj polovini XIX st. žarište pokreta za kulturni
i nacionalni preporod u Dalmaciji. Po Rapalskom
ugovoru (1920) pripao je Italiji kao izolirano područje
na jugoslavenskom kopnu. Za vrijeme okupacije
fašističke vlasti provodile su nasilno potalijančivanje
njegovog stanovništva. U toku Drugoga svjetskog rata
grad je, nakon kapitulacije Italije 1943, okupirala
njemačka vojska. Oslobodile su ga jedinice Narodno-
oslobodilačke vojske 31. oktobra 1944. — Strukturu
urbanog naselja dobio je Zadar u rimsko doba,
kad je nešto prošireni prostor liburnskog naselja
dobio pravilnu mrežu uzdužnih i poprečnih ulica,
sačuvanih uglavnom do danas ispod današnjih ulica.
Grad je već u vrijeme Cezara bio utvrđen, a u vrijeme
cara Augusta podignut je gradski zid s kulama i trojim
vratima prema kopnu. Na zapadnoj strani grada nala­
zili su se forum, bazilika i hram sa trijemom (ostaci se
vide), a izvan grada amfiteatar i groblja. Akvedukt,
koji je dovodio vodu iz Vrane, dijelom je sačuvan.
559 darovao je zadarski rektor Bazilije svoju kuću za
uređenje bolnice. U okviru antičkog grada razvi­
jao se i srednjovjekovni grad. U tom razdoblju sa­
građen je niz crkava i samostana. Neke od tih crkava
porušene su u toku stoljeća; među njima šesterolisna
predromanička crkvica Stomorice (sv. UrŠule; gornji
dio porušen u XVI st., donji dio zatrpan), predro­
manička crkvica križnog oblika Sv. Vid (porušena
1878) i trobrodna Sv. Nediljica (porušena 1890; u
Arheološkom muzeju u Zadru dijelovi oltarske pre­
grade). Imena prvih umjetnika u Zadru javljaju se
već potkraj X II st. (Matej i Aristodije, sinovi Zoro-
babela iz Apulije). — U toku srednjeg vijeka Zadar
je u cijelosti dobio svoj završni urbani izgled koji se
sačuvao do danas. U doba romanike i gotike podignut
je pretežni dio stambenih zgrada koje su se, uz pregrad-
nje, sačuvale do Drugoga svjetskog rata, u toku ko­
jega su cijeli blokovi porušeni bombardiranjem iz
zraka; pojedini objekti su se i nakon bombardiranja
sačuvali. Zbog opasnosti od Turaka, Venecija je u
XVI st. s kopnene strane utvrdila grad novim sistemom
utvrda; zidovi dobivaju šest peterokutnih bastiona,
a ispred grada sagrađena je velika tvrđava (u današnjem
parku Vladimira Nazora). U to vrijeme su izgrađene
tri velike javne cisterne. U prvoj polovini XVI st.
nastavlja se građevna djelatnost u stilu renesanse
(npr. Sv. Marcela, obnova Sv. Marije). — U XVII
i X VIII st. između gradskog zida i tvrđave iskopani
su obrambeni šančevi (Foša), koji su konačno sasvim
zatrpani u vrijeme talijanske okupacije. Iako su u
drugoj polovini XIX st. i u početku XX st. gradske
fortifikacije porušene, konture zida uz luku i kopno,
a u temeljima i oko cijelog grada, sačuvale su se do
danas.
Pristanište i autobusna stanica nalaze se u Staroj
luci na Radničkoj obali, duž koje se proteže gradski
1. Veliki Arsenal; 2. Gospa od zdravlja; 3. Franjevački samostan; 4. Sv. Ilija; 5. Katedrala Sv. Stošije; 6.
Sv. Donat; 7. Rimski forum; 8. Sv. Marija; 9. Sv. Krševan; 10. Sv. Marija Velika; 11. Sv. Petar Stari; 12.
Sv. Rok; 13. Palača Grisogono-Vovd; 14. Rimski slavoluk; 15. Bablja kula; 16. Kopnena vrata; 17. Galerija
umjetnina; 18. Sv. Šimun; 19. Gradska loža; 20. Sv. Lovro; 21. Gradska straža; 22. Sv. Mihovil; 23. Domi­
nikanski samostan; 24. Arheološki muzej, Državni arhiv i Filozofski fakultet; 25. Park »Vladimir Nazor«

zid. Kad su Venecijanci 1346 zauzeli Zadar, pojačali
su stariji kaštel na ulazu u luku, a između njega i
grada prokopali obrambeni šanac. Za vrijeme opa­
snosti od osmanlijskih upada šanac je pregrađen u
cisternu, iz koje se voda vadila na tri bunara. Njihova
grla sačuvana su na trgu iza hotela »Beograd«. Na trgu je
Veliki arsenal iz XVI st. (u njemu se održavaju izložbe .
U sredini parkiranog trga sačuvala se rotunda crkve
Gospe od zdravlja (iz 1582), kojoj je u XVIII st.
dodan brod, srušen u bombardiranju. Odavde vodi
Ulica Brne Krnarutića, uz znatno pregrađeni bivši
samostan klarisa (desno), na Trg Vranjanina s crkvom
sv. Frane i franjevačkim samostanom. Jednobrodna
gotička crkva (iz 1283) više je puta pregrađivana,
osobito u XVIII st. Na drugom oltaru desno od ulaza
slika Jacopa Palme ml., a u prigrađenoj kapeli s lijeve
strane (kiparsku dekoraciju izveo Nikola Firentinac
1482) slika »Gospe od milosti« (rad Lazzara Basti-
anija). Iza glavnog oltara bogato rezbarena korska
sjedala (rad Giacoma da Borgo Sansepolcro, 1394),
zidna slika F. Salghetti-Driolija i ormar u kojemu se
čuvaju rukopisne iluminirane koralne knjige X III—XV
st. Na kor se nastavlja sakristija; u njoj je 1358 sklop­
ljen mir kojim se Venecija odrekla Dalmacije. T u se
čuva slikani gotički poliptih (rad Splićanina Dujma
Vuškovića, XV st.) iz franjevačkog samostana u
Ugljanu. Do sakristije je prostorija u kojoj je uređena
riznica (veliko romaničko slikano raspelo iz X II st.,
slika Leandra Bassana, staro liturgijsko posuđe,
isprave, inkunabule i dr.). Renesansni klaustar, s
nadgrobnim pločama (XV—XVII st.) prenesenim iz
crkve, sagrađen je 1556. Kuzmanićeva i Prerado-
vićeva ulica vode do crkve sv. Ilije, podignute u
srednjem vijeku na mjestu antičkog kapitolija i hrama.
Barokizirana je 1793 kad je podignut i zvonik. U
njoj se čuva veći broj ikona XVI—X VIII st. Od
crkve se otvara pogled na rimski Forum (90 x 45 m)
s trijemovima i tabernama. Sačuvani su i dijelovi
antičkog decumanusa, ispod kojeg je tekla glavna
gradska kloaka. Na Forumu se sačuvao 14 m visoki
antički stup (na njemu ploča s motivima pleterne
ornamentike), koji je od srednjeg vijeka do 1840
upotrebljavan kao stup sramote. Iznad nasutog Fo­
ruma podignuta je do danas sačuvana, najmonumen-
talnija građevina našeg ranog srednjeg vijeka (visina
27 m), crkva sv. Trojstva, kasnije nazvana Sv. Donat
po biskupu Donatu, koji ju je, po predaji, dao sagraditi
u početku IX st. Ima kružni tlocrt, tri apside i na
katu galeriju — matronej. U njene zidove ugrađeni
su mnogi antički fragmenti (natpisi, stupovi, žrtvenici
itd.). Manje kasnije pregradnje vršene su uglavnom
1732. Uz crkvu sv. Donata prigrađena je biskupska
palača, vrlo stara građevina, pregrađivana u vrijeme
romanike, gotike i renesanse; sadašnja fasada potječe
iz 1830. Na istočnoj strani nekadašnjeg foruma po­
dignuti su, vjerojatno u X st., crkva i samostan bene-
diktinka sv. Marije. Na mjestu starije crkve sagrađena
je (1091) trobrodna bazilika, u početku XVI st. pre­
građena u stilu prelaza iz gotike u renesansu; u unu­
trašnjosti bogata barokna štukatura iz 1744. Do crkve
je romanički zvonik koji je (prema natpisu na sa­
mom zvoniku) u početku XII st. dao podići ugarsko-
hrvatski kralj Koloman. U kapeli u katu zvonika ima
ostataka zidnih slika iz X II st. (»Maiestas Domini«),
a na četiri kapitela uklesano je ime kralja Kolomana.
U romaničkom (kasnije pregrađenom) kapitulu nalazi
se grob s natpisom Vekenege, kćeri plemkinje Cike,
koja je 1066 obnovila crkvu i samostan. Samostan
je bio pregrađen u XIX st. Bombardiranjem u pro­
šlom ratu porušen je i u njemu uništen niz kulturno-
historijskih i umjetničkih spomenika; spašeni su između
ostalog, kartular-prepis (iz 1106) najstarijih samo­
stanskih isprava iz doba narodnih vladara, dio zbirke
srednjovjekovnih čipaka i dio inventara riznice. Crkva
(na menzi oltara natpis s imenom Cike i Petra Kre­
šimira IV ; kip »Pieta« iz XV st.), zvonik i kapitul
nedavno su obnovljeni. Na mjestu crkve vjerojatno
su u rimsko vrijeme bile terme (fragmenti mozaika, u
dvorištu do kapitula ostaci hipokausta). Ulica Boži-
dara Petranovića (na potezu bivšeg decumanusa) vodi
od crkve prema sjeveru. U blizini križanja decu­
manusa i carda (sada ulica Ive Lole Ribara) nalazila
se antička bazilika koja je, čini se, već u starokršćansko
doba pretvorena u crkvu sv. Stošije (Anastazije).

91
Današnja katedrala sv. Stošije je trobrodna romanička
bazilika iz X II—X III st. sa sačuvanim starijim (iz
IX i XI st.) i dograđenim novijim dijelovima. Pročelje
s kasnoromaničkim portalima u gornjem dijelu ima
arkadice na stupićima. Ispod prezbiterija je trobrodna
kripta (iz X II st.), a do crkve gotička sakristija (iz
XIV st.), nekad crkva sv. Barbare. U bočnim apsi­
dama sačuvani su ostaci zidnih slika iz X III st.; u
lijevoj apsidi je kameni sarkofag sv. Stošije s natpisom
biskupa Donata koji je dao izraditi sarkofag u početku
IX st. U prezbiteriju su sačuvana romanička mramorna
sjedala iz X II—X III st. i gotičke korske klupe (1418—
50). U glavni oltar ugrađeni su dijelovi oltarske pre­
grade iz IX st.; nad oltarom je gotički ciborij-balda-
hin iz 1332. U katedrali se, između ostalog, nalazi
jedna slika iz X III st. i radovi slikara Zadranina
Blaža Lukina Banica (iz 1447), Vittora Carpaccia i
Jacopa Palme ml. U dvorištu katedrale nalazio se
šesterokutni baptisterij (porušen u prošlom ratu) s
krstionicom iz VI st. Prizemlje i prvi kat zvonika
građeni su u X V st.; gornje katove gradio je 1892,
prema zvoniku katedrale u Rabu, T. G. Jackson. Do ka­
tedrale je glagoljsko sjemenište, koje je osnovao za­
darski nadbiskup Vicko Zmajević (dovršeno 1748).
Nekadašnji decumanus završavao je na sjeverozapad­
noj obali poluotoka Morskim vratima koja su svoj
sadašnji oblik dobila 1571 (natpis). Nedaleko od njih
je romanička crkva sv. Krševana, podignuta na mjestu
rimskog emporija; pripadala je muškom benediktin­
skom samostanu. Prema predaji, u VI st. nalazila
se na tom mjestu crkvica sa samostanom, umjesto
koje je u X st. podignuta benediktinska crkva sv.
Krševana, potpuno pregrađena i povećana 1175.
Antički stupovi i pilastri dijele baziliku na tri broda.
U povišenoj centralnoj apsidi je barokni mramorni
oltar iz 1717, a iza njega reljef Bogorodice s djetetom
(XIV st.). U bočnim apsidama sačuvani su fragmenti
zidnih slika iz X III/ XIV st. Do crkve se nalaze
ostaci srednjovjekovnog samostana koji je u XIX st.
bio sasvim pregrađen, a u prošlom ratu porušen.
Francuzi su u njemu 1806 otvorili licej. Uz južnu
stranu crkve vodi Sarajevska ulica, u kojoj je palača
patricijske porodice Fanfogna, sagrađena u stilu
romanike, a pregrađena u doba renesanse. Koso
prekoputa je zanimljiva dvobrodna crkvica sv. Petra
Starog (sagrađena prije X s£.), s ostacima zidnih slika.
Na nju se nastavlja crkva sv. Marcele (ranije sv. An­
drije), dijelom obnovljena u X V III st. (ostaci zidnih
slika iz XI st.). Ljubljanska ulica (nastavak Sarajevske
ulice) prolazi pored Tržnice, prema kojoj je orijen­
tiran dio monumentalnog pročelja (iz 1600) nedovr­
šene pregradnje crkve sv. Marije Velike (u renesansnoj
koncepciji M. Sammichelija). Sačuvan je i dio pročelja
s prelaza iz gotike u renesansu (XV st.), i kapela sv.
Roka (1508). Crkva se spominje od X II st.; više je
puta pregrađivana i dograđivana, a velikim dijelom
porušena u XVI st. prilikom proširenja gradskih
zidova. Produžujući Ljubljanskom ulicom, dolazi se
do nekadašnjeg istočnog ruba venecijanskih zidova.
Ovdje je mala romanička palača Grisogono-Vov6,
adaptirana u stilu kasne gotike (znatno oštećena
bombardiranjem). U blizini je T rg Oslobođenja s
ostacima rimskog slavoluka iz vremena cara Trajana;
na trgu je u X V III st. postavljen jedan od stupova
antičkog hrama na forumu. Odavde je, počevši od
vremena rimskog vladanja, vodio kroz gradski zid
glavni put iz grada, izbijajući zatim na cestu Senj—So­
lin. Na T rg Oslobođenja nastavlja se nešto uzdignuti
Trg pet bunara. U vrijeme turskih provala sagrađen
je ovdje veliki rezervoar za vodu koja se mogla crpsti
iz pet grla. Na sjevernoj strani Trga pet bunara je
peterostrana Bablja kula s ostacima srednjovjekovnog
gradskog zida. Na sjevernoj strani Trga Oslobođenja
i zapadnoj strani Poljane Zoranića je monumentalna
ZADAR, Sveta Stošija
92
palača bivšeg Namjesništva, građena i pregrađivana od
XVII do XIX st. (sada sjedište kulturnih i društvenih
organizacija). Prekoputa ove palače je crkva sv. Ši-
muna, nastala pregradnjom srednjovjekovne crkve
sv. Stjepana koja se spominje od X II st.; u arhitekturi
ima gotičkih, renesansnih i (pretežno) baroknih ele­
menata. 1632 su u nju prenesene iz Sv. Marije Velike
moći i sarkofag sv. Šimuna (iz X III st.). U crkvi
se čuva srebrna raka sv. Šimuna (teška oko 250 kg)
koju je dala izraditi Jelisava, žena ugarsko-hrvatskog
kralja Ludovika I, a kći bosanskog bana Stjepana
Kotromanića. Izradili su je (1377—80) u Zadru
zlatari Francesco di Antonio da Šesto iz Milana, An­
drija Markov iz Zagreba, Petar sin Blažev iz Rače,
Štipan Pribčev i Mihovil Damjanov. Ukrašena je
reljefima s prizorima iz legende o sv. Šimunu i re­
ljefima koji prikazuju ulazak kralja Ludovika u
Zadar, bana Pavla Šubića sa ženom, kraljicu Jelisa-
vu, smrt Stjepana Kotromanića itd. U raki su,
između ostalog, pozlaćena gotička kruna, i pregača
s natpisom srpskog despota Đurđa Brankovića. Među
umjetničkim predmetima koji se čuvaju u crkvi ističu
se: reljef Kristova rođenja (X III st.) uz zapadna
vrata, kaleži iz XIV st., slika Bogorodice (veneci­
janska škola XV st., srebrni okov, rad Mate Borića
iz 1564). — U ulici Andrije Medulića, u zgradi bivšeg
Namjesništva, smješteni su Galerija umjetnina, Pri­
rodoslovni muzej i Gradska knjižnica. Prekoputa
je bivša Oružarnica (palača Velikoga kapetana). Uz
Oružarnicu vodi prema jugoistoku Ulica žrtava fa­
šizma do glavnog ulaza u grad iz doba venecijanske
vladavine, renesansnih Kopnenih vrata. Podignuta
su 1543 prema nacrtima Michelea Sammichelija, a
imaju oblik slavoluka s trojim vratima. U prošlosti
ih je s kopnom spajao pokretni most preko Šanca
koji se uz gradski zid protezao od lučice Foše (uz
Kopnena vrata) do uvale Jazine u dnu Stare luke,
na potezu današnje Ulice među bedemima. Na su­
protnoj strani Kopnenih vrata nalazila se od XVI st.
Citadela, tvrđava koja je čuvala prilaz gradu s kopna
(tragovi u Parku Vladimira Nazora). Uz Fošu vodi
popločeni put duž monumentalnih gradskih zidina;
na polukružnom zidu iznad jugozapadnog vrha polu­
otoka smješten je komandantski most s jednog ras­
hodovanog broda koji služi za nastavu učenicima
Srednje pomorske škole. Put uz Fošu završava na
Obali Maršala Tita, koja u dužini od oko 1 km pred­
stavlja parkiranu promenadu duž zapadne strane
poluotoka, uz Zadarski kanal. U dvjema velikim
zgradama nekadašnjeg Zavoda sv. Demetrija smje­
šteni su danas Historijski arhiv (osnovan 1624, jedan
od najbogatijih arhiva Jugoslavije; najstariji mate­
rijal iz X st.), Filozofski fakultet, Arheološki muzej
i Institut za historijske i ekonomske nauke Jugosla­
venske akademije znanosti i umjetnosti. Od zgrade
Arheološkoga muzeja vodi Ulica Narodne milicije
do Ulice Žrtava fašizma, u kojoj se nalaze domini­
kanski samostan i gotička crkva sv. Dominika, sagra­
đena 1280, pregrađena i pretvorena u kasarnu 1807.
Prekoputa tog kompleksa je palača Nassi (portal i
prozorski okviri u stilu cvjetne gotike), a na uglu
Klaićeve ulice samostan franjevaca glagoljaša sa
crkvom sv. Mihovila. Crkva je sagrađena 1389, dijelom
po nacrtima zadarskoga graditelja Andrije Desina.
Na portalu je reljef sv. Mihovila između sv. Stošije
i sv. Krševana (XIV st.), a u crkvi romaničko slikano
raspelo iz X II st. Klaićeva ulica završava na Na­
rodnom trgu, središtu javnog života Zadra od rene­
sanse do danas. Na njegovoj sjevernoj strani je Loža
gradske straže, iz 1562; zvonik je podignut u početku
XX st. U zgradi je Etnografski muzej. Na nju se nadove-
zuje palača Općinske skupštine (1936). U njenom je sklo­
pu (prolaz kroz Urbanistički institut) dobrim dijelom
sačuvana predromanička crkvica sv. Lovre s atrijem,
podignuta vjerojatno u XI st. na temeljima staro­
kršćanske crkve. Na južnoj strani Narodnog trga je
Gradska loža koja se spominje od X III st.; iznova
je sagrađena 1565 u duhu sličnih ostvarenja M. Sam­
michelija, a restaurirana nakon teških oštećenja bom­
bardiranjem u Drugom svjetskom ratu. Prema sjevero­
istoku od Narodnog trga vodi u luku Ulica 1. novem­
bra. U njoj je desno mala palača Gherardini-Marchi
s bogatim kasnogotičkim prozorom (izveli su ga An­
drija AleŠi i Nikola Firentinac u drugoj polovini
XV st.) a lijevo, nastavljajući se na zgradu Općinske
skupštine, Naučna biblioteka (nekad Biblioteka Para-
via, nazvana po svom osnivaču); djeluje od 1855, a
jedna je od najznačajnijih biblioteka u Jugoslaviji.
Ulica 1. novembra izbija kroz nova vrata (probijena
u gradskom zidu u drugoj polovini XIX st.) na Rad­
ničku obalu, koja je na ovom mjestu Stare luke mo­
stom povezana s predgrađima Voštarnica i Brodarica
(industrija i novija stambena naselja). Odavde polaze
ceste u Nin, Diklo i do poluotoka Puntamika (redovne
veze motornim čamcem od Radničke obale u Zadru).
Nedaleko od današnje škole u Puntamiki nalazila se
rimska villa rustica; antička nadsvođena cisterna za
vodu pregrađena je u početku IX st. u crkvicu sv.
Stošije, poviše koje je kasnije podignuta druga crkvica
istih dimenzija. Nešto ostataka još jedne villae ru-
sticae nalaze se na susjednom poluotoku Vitrenjak.
Od Kopnenih vrata prema jugoistoku vodi Ulica
Jugoslavenske narodne armije. Šetalištem Kolovare
(desno uz more plivački basen, lijevo kompleks opće
bolnice) uz srednjovjekovnu rotundu Carska česma
(obnovljena 1546; služila je za snabdijevanje brodova
vodom) dolazi se do sela Arbanasi. Stanovnici sela
su Arbanasi koji su se ovamo doselili 1726— 33 iz
Krajine između Skadarskog jezera i barskog primorja;
do danas su sačuvali svoj arbanaški govor. — Od
trga Oslobođenja vodi Put Nikole Tesle uz uvalu
Jazine, pored kazališta lutaka, malog stadiona i glavne
pošte.
Muzejske zbirke. Arheološki muzej (osnovan
1830; materijal s područja sjeverne Dalmacije obu­
hvaća razdoblje od starijeg kamenog doba do X III
st.). — Etnografski odjel Narodnog muzeja (zbirke
narodnih rukotvorina iz zaleđa Zadra i sa sjeverno-
dalmatinskih otoka). — Kulturno historijski odjel Na­
rodnog muzeja (predmeti materijalne kulture XIV—
XIX st.). — Galerija umjetnina Narodnog Muzeja (zbirka
ikona i slika lokalnih dalmatinskih škola, djela hrvat­
skih slikara i kipara XIX i XX st.; slikarski opus
Zadranina F. Salghetti-Driolija). — Prirodoslovni
odjel Narodnog muzeja (fauna, flora, petrografski i
paleontološki materijal s područja Dalmacije). —
Organizira se smještaj najznačajnijih predmeta iz
zadarskih riznica (u prvom redu iz riznice samostana
benediktinka i iz riznice katedrale). Njihov inventar
obuhvaća najstarije primjerke zadarskog zlatarstva ZADAR, Kopnena vrata
(tzv. »Cikin križić«, dva relikvijara iz XI st. i jedan
iz XII sr., zlatarske predmete iz X III—X V st.), brojne
primjerke veza iz XIV i XV sr., čipaka iz XVI i zgrade, hipokaust); u srednjem vijeku središte župe
XVII sr., slika i dr. (starohrvatska nekropola), sjedište knezova Šubića
Izleti: O Preko (v.; morem 2,8 Nm). O Lukoran (ostaci profane arhitekture i franjevačkog samostana
(v.; morem 3,5 Nm), Ugljan (v.; morem 6,5 Nm), sa crkvom iz X II—XIV st.); iz turskog doba
Božava (v.; 18 Nm). O Morem; Kali (v.; 3,8 Nm), kula kružnog tlocrta. Kistanje (69 km). Uz cestu koja
Kukljica (v.; 6,9 Nm), Sali (v.; 15 Nm), Kornati iz Knina vodi u Bribirske Mostine leži selo Ivoševci;
(v.; 27 Nm). O Magistralom prema sjeveroistoku: na lokalitetu Šuplja Crkva ruševine rimskog vojničkog
Poličnik (14 km); ilirski grobni humci, ostaci rimskih logora Burnuma (ostaci pretorija), a desno od ceste
građevina; predromanička crkvica sv. Luke, ruše­ (2 km od logora) ruševine rimskog civilnog naselja
vine srednjovjekovne utvrde (Gradina), Posedarje (v.; (ostaci amfiteatra, vodovoda, nadgrobni spomenici,
25 km). O Magistralom prema jugoistoku: Bibinje tragovi ceste) koje su 639 razorili Avari. Knin (90 km).
(v.; 6 km), Sukošan (v.; 11 km), Krmčine (v .; 18 km), Naseljen u prethistorijsko i rimsko doba (Arduba?);
Turanj (v.; 23 km), Filipjakov (v.; 25 km), Biograd u ranom srednjem vijeku središte župe. Na brdu
(v.; 29 km), Crvena Luka (v.; 34,5 km), Pakoštane Spas, velika, dijelom sačuvana tvrđava iz ranog sred­
(v.; 34 km), Vransko jezero (v.). — Lokalnom cestom njeg vijeka, proširivana i pojačavana u kasnom sred­
prema sjeveru: Petrčane (v.; 13 km), Zaton (v.; 15 km), njem vijeku i u X V III st. Na istočnom rubu grada,
Nin (v.; 17 km). O Cestom prema istoku: Donji na lokalitetu Kapitul, ostaci trobrodne bazilike iz
Zemunik (11 km); ostaci iz rimskog doba; u crkvi 1203 i starohrvatska nekropola. 7 km prema jugoistoku,
nad pobočnim vratima latinski natpis koji spomi­ u selu Biskupija, otkopani temelji 5 crkava (IX—XI st.)
nje godinu 1194. Smilčić (22 km), na lokalitetu Ba- i starohrvatski grobovi s bogatim prilozima. — 5 km
rica neolitičko naselje (bogati arheološki nalazi); ilir­ istočno od Knina, kod Topolja, vodopadi Krke.
ski grobni humak (Zemunjača); na više lokaliteta ZADVARJE v. Omiš
nalazi iz rimskog doba (građevine, grobovi, natpisi);
nekoliko utvrđenih dvoraca zadarskih porodica (XVII ZAGLAV (11, AB, 2), selo na sjeveroistočnoj
i XVIII sr.). Odavde u Obrovac (y.\ 49 km) i\i u Novi­ obali Dugog otoka; 355 stan. Leži na zaravni iznad
grad (v.; 32 km). O Cestom prema istoku i jugoistoku uvale Triluke, od koje ga odvaja Zaglavski vrh (107 m).
kroz Ravne Kotare do Knina: Donji Zemunik (11 km), Okolica je pretežno pod pašnjacima, makijom i ma­
Nadin (2 km jugozapadno od ceste); na brežuljku slinicima. Zaglav je stazom povezan s naseljima Sa­
ostaci ilirsko-rimskog naselja Nedinum (megalitički zid, li, Žman i Luka. — Franjevački samostan i crkva
dogradnje iz turskog doba). Benkovac (34 km), za­ sv. Mihovila sagrađeni su u X V st.; u crkvi gotičko
vršna stanica dosad dovršenog dijela željezničke pruge drveno raspelo iz XV st.
Knin—Zadar; iznad mjesta ruševine tvrđave podig­ ZAOSTROG (20, B, 1), selo u iužnom Makar­
nute u tursko doba (XVI st.). 2 km prema jugozapadu, skom primorju, 16 km sjeverozapadno od Ploča;
uz cestu u Biograd, Šopot; tu su otkriveni ostaci pred- 327 stan. Sastoji se od starijeg dijela ispod strmog
romaničke crkvice i fragment natpisa s imenom vapnenačkog odsjeka Biokova i novijeg dijela, obal­
hrvatskog kneza Branimira (druga polovina IX st.). nog naselja, koje leži uz Magistralu. Obala je niska i
4 km jugozapadno od Šopota je Miranje s romani­ pješčana, s borovim šumama i maslinicima.
čkom crkvom (X II—X III st.). 3 km sjeverozapadno Zaostrog je bio naseljen vjerojatno već u rimsko
od Benkovca, Kula Atlagića: ostaci predromaničke doba (epigrafski spomenici, reljef svirača). Na se­
crkvice (uzidani fragmenti reljefa s motivima ple­ oskom groblju je gotička crkva obnovljena u vrijeme
terne dekoracije); ruševina kule turske porodice baroka, kad je dograđen i zvonik na preslicu. Na
Atlagića. Podgrade (38 km); na uzvisini uz cestu obali je franjevački samostan (XVI—XVII st.) s kla­
iiburnska gradina, kasnije rimski municipij Asseria ustrom. U crkvi barokni mramorni oltari, barokni dr­
(fortifikacije s ugaonim kulama, slavoluk iz god. veni kor, orgulje koje je gradio Petar Nakić(1694— 1770)
113, dijelovi foruma); u srednjovjekovnu crkvicu sv. i nadgrobna poprsja pjesnika Andrije Kačića-Mio-
Duha uzidani su antički fragmenti. Ostrovica (49 km); šića i Ivana Despota (rad Ivana Rendića). Samostan
na visokom vrhu tvrđava knezova Šubića, od 1411 u ima staru biblioteku i bogati arhiv. U vrtu samostana
vlasti Venecije, 1523— 1684 tursko uporište. Odavde antički mozaik.
7 km prema sjeveru su Dobropoljci, nekad ilirsko- Izleti: v. Gradac
rimsko naselje Alveria (ostaci dvaju gradinskih na­
selja, brojni kameni grobni humci; ostaci rimskih ZAPUNTEL (8, D, 3), selo na sjeverozapad­
zgrada, sačuvan dio rimske ceste s usječenim trago­ nom dijelu otoka Molata; 234 stan. Leži na rubu
vima točkova). Bribirske Mostine (59 km), raskršće plodne kraške udoline (Zapuntelsko polje), 2 km
cesta prema Šibeniku (33 km) i Kninu (44 km). 3 km jugoistočno od svoje luke s nekoliko kuća (Zapun-
odavde je selo Bribir; na Glavici (pristup novom telska luka), na obali male pješčane uvale. Do Brgulj-
cestom) ostaci antičkog grada Varvaria (bedem, skog zaljeva, koji za bure služi kao zaklonište za manje

93
brodove, vodi staza. Stanovnici se bave zemljoradnjom
i ribolovom. Brodska veza sa Zadrom. — Staro ri­
barsko naselje prvi put se spominje 1464.
ZATON (20, E, 3), oko 2 km dug zaljev sa tri
naselja (ukupno 468 stan.) u Dubrovačkom primorju,
6 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Izložen je
južnim vjetrovima. Dubina mora opada od juga (do
27 m) prema sjeveru (6 m). Najveće naselje, Veliki
Zaton, leži na zapadnoj strani, nasuprot štikovici,
a Mali Zaton na sjeveroistočnoj obali, u podnožju
Zirine (313 m). Zbog zaklonjenog položaja, lijepih
plaža i blizine Dubrovnika (autobusna i brodska veza),
ova naselja, nekad samo izletišta, postepeno dobivaju
sve veću važnost u stacionarnom turizmu Dubro­
vačkog primorja.
U Zatonu su nekad imale svoje ljetnikovce mno­
ge dubrovačke vlasteoske porodice i imućni građani
(Sarake, Sorkočevići, Kaboge, Gučetići, Menčetići,
Palmotići, Lukarevići, Natali). Od stare župne crkve,
prema predaji iz 1050, nije se uslijed mnogih pre-
gradnji ništa sačuvalo. U Malom Zatonu, iza Sorko-
čevićeva ljetnikovca s parkom, izvori (Vrelo) čija je
voda nekad tjerala mlinove. U uvalici Soline bile su
nekad solane; do 1333 bili su im vlasnici Lukarevići,
a kasnije Menčetići. Na brežuljku pri ulazu u zaljev
utvrda koju su počeli graditi Francuzi, a dovršili
Austrijanci; u prošlom ratu teže je oštećena.
Izleti: O Magistralom prema sjeveru: OraŠac
(v.; 5 km), Trsteno (v.; 8 km). O Magistralom prema
jugu: Rijeka Dubrovačka (v.), Dubrovnik (v.; 21 km).
O Močiljska spilja (od Malog Zatona uzbrdo do sela
Pobrežje, 4,5 km); stalaktiti i stalagmiti.
ZATON (15, A, 1), selo i uvala u sjeverozapad­
nom dijelu šibenske luke; 1371 stan. Uvala je okru­
žena brežuljcima Rastovac (136 m), Križeva Glava
(102 m) i Glavica (147 m). Stanovnici se bave zemljo­
radnjom, a dijelom su zaposleni i u šibenskoj industriji.
Obale uvale prikladne su za kupanje. Zaton ima brod­
sku vezu sa Šibenikom i Skradinom.
Selo se u dokumentima spominje od XV st.
Crkva sv. Jurja i sv. Roka barokizirana je u X VIII
st. U blizini sela, uz obalu, spilja Tradanj s arheo­
loškim nalazima iz razdoblja od neolitika do rimskog
doba.
ZATON (11, B, 2), selo u istoimenom zaljevu,
sjeverozapadno od Zadra; 937 stan. Leži nešto po­
dalje od obale. Zimi je izloženo jakoj buri; ljetnu
vrućinu ublažava maestral. Stanovnici se bave zemljo­
radnjom (vinova loza, povrće, voće), stočarstvom i
pomorstvom. Pješčana plaža, šumarci. Cestovna veza
sa Zadrom i Ninom.
Uza sjevernu obalu zaljeva, udaljeno oko 2 km
od sela Zatona, nalazilo se antičko i srednjovjekovno
naselje koje su Venecijanci 1646 spalili. Na više mjesta
u okolici otkriveni su ilirski grobovi. Od rimskog
naselja sačuvali su se ostaci građevina uz obalu i u
moru, a od srednjovjekovnog naselja ruševine kuća i
trobrodna crkva sv. Andrije (Jadrije). — Današnje selo
Zaton razvilo se poslije povlačenja Turaka u XVII st.
Zapadno od sela uz obalu su ruševine četverokutne
kule (Kaštelina), podignute 1593 za obranu od Turaka.
Izleti: O Nin (v.; 3 km cestom). O Cestom:
Petrčane (v.; 5 km), Zadar (v.; 15 km). O Privlaka
(v.; morem 4,4 Nm), Vir (v.; morem 6,5 Nm). O
Ugljan (v.; morem 6,6 Nm).
ZAVALA (17, B, 2), selo i mala luka na južnoj
obali otoka Hvara, nasuprot otoku šćedru; oko
132 stan., uglavnom vinogradara. Sastoji se od sta­
rijeg, unutrašnjeg, i novijeg obalnog dijela s izgra­
đenim pristanom i plažom. Zapadno od sela, uz Ivan-
dolac, također je vrlo lijepa plaža. Probijanjem tunela
na relaciji Pitve—Zavala dobila je Zavala vrlo povolj­
nu vezu s Jelsom.
ZAVALA v. Slano
ZAVALATICA (17, C, 3), seoce i mala luka
na južnoj obali otoka Korčule, 3 km južno od naselja
Čara. Leži u istoimenoj uvali. Obalno područje u
blizini Zavalatice ima nekoliko malih uvala (Mirje,
Stinjiva, Žitna, Ripna) koje su pogodne za kampira­
nje i za sportski ribolov. Autobusna veza s Čarom
(i preko nje s Korčulom i Velom Lukom); brodske
veze s Velom Lukom, Lastovom i gradom Korčulom.
Zavalatica je priobalno naselje Čare koja se u
dokumentima javlja od XIV st. Slika »Nevjerni Toma«
u župnoj crkvi rad je Leandra Bassana. Crkva u Ča-
raškom polju spominje se prvi put 1329; njena ob­
nova u gotičkom stilu započeta je 1377. Zanimljiv pri­
mjer profane arhitekture je utvrđena kuća, nekad
porodice Španić, koja se sačuvala u prvobitnom obliku.
94
Izleti: O Čara (putem 3 km), otud cestom u
Smokvicu (7 km). O Brna (v.; morem 5 Nm). O Pup-
natska Luka (v.; morem 3,5 Nm).
ZAVRATNICA v. Jablanac
ZELENIKA (24, A, 1), naselje i luka na istočnoj
obali Hercegnovskog zaljeva u Boki Kotorskoj, 4 km
jugoistočno od Hercegnovog; 900 stan. Okolica se
odlikuje bujnom mediteranskom vegetacijom. Uz
naselje je pješčana plaža. Pored veze s unutrašnjošću
(završna stanica uskotračne željezničke pruge prema
Mostaru i Sarajevu), Zelenika ima brodske i auto-
busne veze s ostalim naseljima Boke Kotorske.
U selu Kuti, 2 km sjeveroistočno od Zelenike,
ruševine jednobrodne predromaničke crkve (vjero­
jatno iz XI st.) s oštećenim zidnim slikama. Istočno
od Kuta, u selu Glogovniku, otkriveni su ostaci ilirskog
naselja.
ZLARIN (15, A, 2), otok u šibenskom arhipe­
lagu, jugozapadno od Šibenika; 8,2 km*. Od kopna
ga odvaja šibenski kanal, a od niza otočića na jugo­
zapadu Zlarinski kanal. Sastoji se od dva bila (najviši
vrh 170m), između kojih je udolina s plodnim obra­
divim površinama. Veće su uvale Zlarinska luka, u ko­
joj je Zlarin, jedino naselje na otoku koje zajedno sa
zaseokom Borovica ima 920 stan., i Magarna. Zlari-
njani su od davnine pomorci, ribari i koraljari. Mjesto
Zlarin ima kupalište sa pješčanom plažom. Brodska
veza sa Šibenikom i susjednim otocima.
Na otoku je nađeno predmeta iz neolitika i iz
rimskog doba. Od 1298 otok je bio feudalni posjed ši­
benske biskupije sve do 1843. U XVI—XVII st. na
otoku se naseljavaju stanovnici iz susjednih sela na
kopnu, bježeći pred Turcima. Barokna župna crkva
građena je 1735—40 na mjestu starije crkve; zvonik
je iz 1701. Pored nje, na području mjesta Zlarina ima
još nekoliko crkava (Sv. Rok iz 1649 na starom groblju,
Sv. šim un iz XVII st., Gospa od Rašelja iz XV st.,
barokizirana 1714). Na otoku se sačuvalo nekoliko
ljetnikovaca iz XVI i XVII st.
ZLATNE STIJENE v. Pula
ZVERINAC (11, A, 2), otočić (4,5 km-), u za­
darskoj otočnoj skupini, nedaleko od sjeveroistočne
obale Dugog otoka. Dug je 6 km, a najveća mu je
širina 1 km. Pretežno je brdovit; najviši vrh je Klis
(117m). Sjeveroistočna obala je slabo razvedena, a na
jugozapadnoj su dvije veće uvale (Zverinac i Kablin).
Otočić je najvećim dijelom obrastao gustim grmljem.
Jedino naselje, istog imena kao i otočić, leži na jugo­
zapadnoj obali (153 stan.) Njegovi se stanovnici bave
zemljoradnjom (vinova loza, masline, smokve) i ri­
bolovom; znatan dio zaposlen je u Zadru i okolici.
Zverinac ima brodsku vezu sa susjednim otocima i sa
Zadrom.
Otok se prvi put spominje 1421 pod imenom
Suiran, a bio je posjed nekih zadarskih plemićkih
porodica. U selu Zverinac je barokna palača porodice
Fanfogna iz 1746. U uvali Poripišće ima nešto ostataka
iz rimskog doba (zidovi kuća, mozaici); od jedno­
brodne predromaničke crkvice (»grčka crkva«) saču­
vali su se samo temelji.
ŽDRELAC (13, A, 2), selo na krajnjem sjevero­
zapadnom dijelu otoka Pašmana; 436 stan. Leži uz
uvalu Sv. Luka, protežući se dijelom do obale mor­
skog prolaza Ždrelac koji odvaja otok Ugljan od Paš­
mana. Stanovnici uzgajaju uglavnom masline i voće,
zapošljavaju se kao pomorci, obrađuju vinograde i
polja, kojih je relativno malo. Plaža, brodske veze sa
Zadrom i Biogradom.
ŽIRJE (14, A, 2), najveći naseljeni otok (15,43
km1) u šibenskom arhipelagu, u vanjskom otočnom
nizu, oko 22 km jugozapadno od Šibenika. Leži na
raskršću pomorskih puteva koji vode iz Šibenika
prema pučini i duž dalmatinske obale. Građen je od
vapnenaca, koji tvore dva bila; između njih je plodno
polje. Najviši vrh otoka je Kapić (131 m). S istočne
strane Žirja su otočići Mažirina, Hrbošnjak i Guste-
ranski, s južne Bakul, škrivoda i Škrivadica, a sa
sjeverne Koromašna i Mikavica. Pličina zapadno od
Žirja sa nizom otočića i grebena je područje bogato
ribom. Na sjevernoj obali otoka su uvale Alikavica,
Muna, Koromašna i Japlenišće, a na južnoj Kabal, Mala
i Vela Stupica, KruŠevica, Tratinska, Velika i Mala
Nozdrva. Žirje ima dosta blage zime i topla suha
ljeta, izloženo je sjevernim i južnim vjetrovima;
godišnja količina oborina 753 mm. Jedini su povre­
meni površinski tokovi bujice koje nastaju za vrijeme
pljuskova i naglih kiša. U središnjem dijelu polja i
u 35 m dubokoj jami kod Gradine ima gotovo čitave
godine vode za napajanje stoke. Otok je uglavnom pod
makijom. Stanovnici se bave uzgajanjem vinove loze,
maslina i voća, a love i ribu. Jedino veće naselje na
Žirju je istoimeno selo (506 stan.), koje leži nešto
dalje od obale; putem je povezano s uvalom M una na
sjevernoj obali, u kojoj je zaselak Muna. Otok ima
brodsku vezu s okolnim otocima i sa Šibenikom.
ŽIVOGOŠĆE (17, D, 2), naselje sa više raštrkanih
zaselaka i malom lukom u gornjem Makarskom pri­
morju, jugoistočno od Igrana; 460 stan. Leži uz Ma­
gistralu. — Prvi put se spominje 1434. U X V III st.
sagrađen je istočno od naselja franjevački samostan
sa crkvom (nad ulazom natpis iz 1766). Na obronku
iznad samostana prethistorijska gomila, a u liticu
pri moru, istočno od samostana, uklesan je u kasno-
antičko doba epigram posvećen vrelu koje tu izvire;
u natpisu se spominje villa rustica nekog Licinijana.
ŽMAN (10, A, 2), selo i mala luka na sjevero­
istočnoj strani Dugog otoka, 5 km jugoistočno je
Sali; 570 stan. Stariji dio naselja leži iznad obale,
u unutrašnjosti, a mlađi uz obalu uvale Žmanšćice.
Ispred obale su otočići Krknata i Vaka. Ima brodsku
vezu sa Zadrom.
Prvi put se spominje u X III st. pod nazivom
Mežano. Arheološki nalazi iz prethistorijskog i rim­
skog doba pokazuju kontinuiranu naseljenost do
srednjeg vijeka. Župna crkva (trobrodna bazilika)
spominje se od X III st., ali se nije sačuvala u prvo­
bitnom obliku.
ŽMINJ (2, C, 3), selo na 379 m visokom vapne-
načkom brdu u unutrašnjosti južnog dijela Istre;
oko 500 stan. Leži na cesti, 33 km sjeverno od Pule,
nedaleko od željezničke pruge Divača—Pula. Auto-
busnim linijama povezan je s važnijim naseljima na
obali i u unutrašnjosti Istre.
U srednjem vijeku pripadao je pazinskoj grofo­
viji. Djelomično je sačuvan srednjovjekovni bedem
s kulama. Do barokne župne crkve iz XVI st., obnov­
ljene u X VIII st. (nekoliko slika venecijanske škole
XVII i X VIII st.), gotička je kapelica sv. Trojice
s oštećenim gotičkim zidnim slikama (XV st.). Drugu
gotičku kapelicu (Sv. Antun) gradio je 1381 majstor
Armerigus; u unutrašnjosti ostaci gotičkih zidnih
slika, rad nepoznatog majstora iz XIV st., školovanog
u Veneciji.
Izleti: O Rovinj ( v . ; 26 km), cestom preko Kan-
fatiara ( v . ; 6 km) i Rovinjskog sela (19 km). O Poreč
(v.; 39 km), cestom preko Kanfanara, Limskog kanala
(v.; 20 km), Lovreča (v.; 23 km) i Bademe (27 km).
O Pazin (v.; cestom 14 km). O Pula (v . ; 33 km),
cestom preko Vodnjana (v .; 23 km). O Rabac (v.;
36 km), cestom preko Barbana (v.; 14 km), Raše
(v. ; 24 km) i Labina (v.; 31 km).
ŽRNOVNICA (5, D, 3), slikovita, zelenilom bo­
gata Uvala u ogoljelom dijelu velebitskog podgorja,
1 km južno od Jurjeva. Bujni razvoj vegetacije u
vezi je s obiljem vlage (jaka kraška vrela koja su po­
vezana s ponorima Gacke u Lici). Vodena struja
neposredno iza vrela vrlo je jaka, pa je nekad služila
za tjeranje mlinova. Današnje zgrade i slikoviti mlin
građeni su u XIX st. Vrela u Žrnovnici iskorištena
su za jurjevski vodovod. U vanjskom dijelu uvale
izbijaju dvije vrlo jake vrulje; zbog njih je more u
uvali hladno. Uvala je zaštićena sa dva kamena luko­
brana. Vrlo je pogodna za kampiranje.
ŽULJANA (20, B, 2), selo i mala luka u isto­
imenoj uvali na jugozapadnoj obali poluotoka Pelješca;
220 stan. Leži na kraju udoline koja se od Gruhavice
(352 m) blago spušta prema moru. U neposrednom
zaleđu Žuljane ima nekoliko zaselaka (Korta, Jeići,
Pivčići, Porozine, Račići). Lijepe pješčane plaže u
uvali Žuljana i u obližnjoj uvali Vučine, mogućnost
kampiranja i sportskog ribolova (uz obalu, uz hrid
Mirište i uz otočić Kosmač) privlače u posljednje vri­
jeme sve više ljetnih gostiju i turista. Brojne male
susjedne uvale (Medvitka, Prisoje, Trstenik, Zamah,
Veli Zaglavak, Košare) također su pogodne za kam­
piranje. Brodskim vezama Žuljana je povezana s
Dubrovnikom i Mljetom (Sobra, Polače).
U Žuljani su otkriveni ostaci rimskih grobova.
Barokna crkva sv. Martina podignuta je na temeljima
starije srednjovjekovne crkve; zabatni akroterij u
obliku buzdovana (XV st.) vjerojatno je iz prvobitne
crkve. Do crkve je kapela sv. Nikole iz 1630. Crkva
sv. Julijane sa zvonikom na preslicu građena je na
prelazu iz renesanse u barok.
ŽURKOVO v. Rijeka
ŽUT (10, B, 1; 12, A, 1), drugi otok po veli­
čini (16,7 km2) u Kornatskom otočju. Leži između oto­
ka Pašmana i Kornata. Glavno bilo pruža se duž
čitave dužine otoka (najviši vrh Gubavac). Obale su
strme i vrlo razvedene; brojne uvale (Hiljača, Saruš-
ćica, Bizikovica, Pinizel, Bodovac i dr.) prikladna
su zakloništa za ribarske i druge manje brodove.
Pored manjih obradivih površina (masline, smokve,
vinova loza) najveći dio otoka obrastao je grm ljem ;
mjestimično se javlja crnika i planika. Na otoku nema
stalnih naselja. Po raštrkanim stanovima povremeno
borave ribari i stanovnici otoka Murtera koji na otoku
imaju maslinike i vinograde, a zimi drže na njemu ovce.
95
 POPIS U M JE T N IK A
Posljednje brojke iza podataka o životu i djelovanju pojedinog
umjetnika označuju stranicu na kojoj se navodi njegov rad ili djelo
A.B.D. (anonimni majstor), slikar iz sredine XVII
s t. — 16
Alabardi, Giuseppe (zvan Schioppi), tal. slikar (? —
Venecija, prije 1650) — 89
Albert, slikar u XV s t. — 49
Albini, Alfred, arhitekt (Zagreb, 15. V II 1896) — 62
Aleši, Andrija, graditelj i kipar (Drač, Albanija, oko
1430 — Split, oko 1504) — 59, 72, 73, 80, 83, 92
Andrea da Murano (Andrea di Giovanni), tal. slikar
(radio u Veneciji u drugoj pol. XV s t . ) — 79
Andrea del Sarto (Andrea d'Agnolo), tal. slikar (Fi­
renca, 16. V II 1486 — Firenca, 29. IX 1530) — 15
Andreotti, Paolo, tal. graditelj (radio u Dubrovniku
u XVII s t . ) — 15
Andrija Desin (zvan Brusač), graditelj (? — Zadar,
1400/01) — 92
Andrija Markov, zlatar iz Zagreba (radio u Zadru
potkraj XIV s t . ) — 92
Andrijić, Blaž (Vlahuša), klesar iz Korčule (XV/XVI
s t . ) — 23
Andrijić, Ivan (sin Josipov), klesar iz Korčule (XVI
s t . ) — 15
Andrijić, Josip (Jozo), graditelj i klesar iz Korčule
(prva pol. XVI s t . ) — 15
Andrijić, Marko, graditelj i klesar (Korčula, prva
pol. XV s t . — Korčula, oko 1507) — 16, 23, 30
Andrijić, Petar, graditelj i klesar iz Korčule (druga
pol. XV s t . — prva pol. XVI s t . ) — 17
Angeli Radovani, Košta, kipar (London, 6. X 1916 —)
— 75
Antica - Lastovac, Gaudencije, ljevač zvona (radio
u Dubrovniku u XVII s t . ) — 16
Anton s Padove, slikar iz Kašćerge u Istri (XVI s t . )
— 47
Antun Dubrovčanin, klesar (prva pol. XV s t . ) — 14
Antun iz Padove, tal. graditelj (XVI s t . ) — 15
Aristodije, sin Zorobabela iz Apulije, slikar i zlatar
(radio u Zadru i Splitu u X II/X III s t . ) — 90
Armerigus, graditelj (druga pol XIV s t . ) — 95
Aspioti, Nikolaos, grč. slikar (XIX s t . ) — 8
Augustinčić, Antun kipar (Klanjec, 4. V 1900 —)
— 7, 65
Bachiacca (Franc o d'Ubertini Verdi), tal. slikar
(Firenca, 1.1 1494 — Firenca, 5. X 1557) — 15
Bakotić, Fulgenci drvorezbar (Kaštel Gomilica, oko
1720 — Amelia kraj Perugie, 4. V 1792) — 26, 73
Baldissera, Melchisedecco (Baldassare d'Anna), tal.
slikar flaman. porijekla (1560 — poslije 1639)
— 22, 43
Balestra, Antonio, tal. slikar i bakrorezac (Verona,
12. V III 1666 — Verona, 21. IV 1740) — 55
Banić, Blaž Lukin, slikar (radio u Zadru prije 1418)
— 92
Barda, Jaroslav, češki kipar (XX s t . ) — 65
Bartolomeo da Cremona, tal. ljevač zvona (? — ?,
1487) — 16
Bassano (da Ponte), porodica tal. slikara (XVI i XVII
s t . ) — 36
Bassano, Leandro da Ponte, tal. slikar (Bassano, 26.
VI 1557 — Venecija, 15. IV 1622) — 23, 30,
68, 89, 91, 94
Bastiani, Lazzaro, tal. slikar (Venecija, oko 1430 —
Venecija, 1512) — 91
Bazzi, Pier Antonio, tal. graditelj (kraj XVII s t . ) — 15
Begarelli, Lodovico, tal. kipar (Modena, oko 1530 —
Modena, 1577) — 30
Bellini, Gentile, tal. slikar (Venecija, oko 1430 —
Venecija, 7. I I 1507) — 83
Bellini, Giovanni, tal. slikar (Venecija, oko 1430 —
Venecija, 29. XI 1516) — 12
Beltrandus Gallicus (Boltranius Francigena), franc,
kipar (XVI s t . ) — 16
Benetević, Martin (Martinus de Benedictis), slikar
(XVI—XVII s t . ) — 23
Bernardin iz Parme, tal. graditelj (druga pol. XV s t . )
— 75
Bernardino dei Conti, tal. slikar (radio u Dalmaciji
oko 1500) — 68
Bertapelle, Petar Pavao, kipar i graditelj (Vrboska,
1763 — Sutivan, 13. V II 1817) — 5, 77
Bettacci, Marcantonio, tal. vojni inženjer (radio u
Dubrovniku sredinom XVII s t . ) — 14
Bissolo, Pier Francesco, tal. slikar (?, oko 1470 —
Venecija, 20. IV 1554) — 35
Bisson, Giuseppe Bernardino, tal. dekorater (Palmanova,
16. VI 1762 — Milano, 24. V III 1844) — 20
Blaž Jurjev Trogiranin, slikar (prva pol. XV s t . ) — 30,
76, 83, 84
Blaž Lukin, v. Banić, Blaž Lukin
Bogdanović, Božitko (Božidar), graditelj i klesar
(radio u Dubrovniku do 1448) — 17, 81
Bogdanović, Petar (Pijerko), slikar (kraj XV s t . —
Dubrovnik, 1560 ?) — 15
Bogetić, Radin (Radoj, Radivoj), klesar i graditelj
(XV s t . ) — 17
Bojković, Ivan, drvorezbar (radio u Šibeniku u prvoj
pol. XVII s t . ) — 79
Bokanić, Trifun, graditelj i klesar (Pučišća, 14. IV
1573 — Trogir, 3. IX 1609) — 83
Bonino da Milano, tal. kipar (?, — Šibenik, 1429) — 71,
80
Borić (Boričević), Mate, zlatar (radio u drugoj pol.
XVI s t. u Zadru) — 92
Božidarević, Nikola (Nicolaus Rhagusinus, Niccolo
Raguseo), slikar (Kručica, oko 1460 — Dubrovnik,
1517) — 15, 16, 18, 36
Brahanović, Ivan, graditelj (prva pol. XV. s t . ) — 12
Brajković, Radin (Ratko), klesar (XV s t . ) — 17, 81
Brodnik, Matija, slikar (Slovenija, 1814— Zagreb,
31. I II 1845) — 7
Budičić (Budčić), Andrija, klesar (radio u Šibeniku
u prvoj pol. XV s t . ) — 51, 80
Budinich (Budinis), Cornelio, arhitekt (Rijeka, 1873 —
Rijeka, 1942) — 62
Budislavić, Ivan, drvorezbar (XV s t . ) — 83
Buffalini (Bufalini), Andrea, tal. graditelj iz Urbina
(XVII s t . ) — 15
Bukovac, Vlaho, slikar (Cavtat, 4. V III 1855 — Prag,
24. IV 1922) — 9, 16
Buličić, Martin, graditelj (radio u Šibeniku u XV s t . )
— 80
Bunić, Župan, vojni inženjer (sredina XV s t . ) — 75
Buschetus (Boschetto), Juan, španj. slikar (radio u
XVI st. u Hvaru) — 22, 23, 59
Buvina, Andrija, drvorezbar (radio u prvoj pol. X III
s t . u Splitu) — 71
Cabianca, Francesco, tal. kipar (Venecija, oko 1665 —
Venecija, 1737) — 31
Caliari, Carlo (zvan Carletto), tal. slikar (Venecija,
1570 — Venecija, 1596) — 15
Cambiaso, Luča, tal. slikar i kipar (Moneglia kraj
Genove, 1527 — Madrid, 1585) — 15
Campsa, Paolo, tal. slikar i rezbar (oko 1497— 1539) — 3
Canauli, graditelj (radio u Dubrovniku u X VIII
s t.) — 15
Canini, Angelo tal. slikar (1617— 1664) — 15
Capogrosso, Marco, slikar (Split, 20. 1X 1628 — ?)
— 71, 79
Cappellano, Antonio'i Girolamo, tal. klesari iz Genove
(kraj X V III s t . ) — 50
97
Car, Zvonko, kipar (Crikvenica, 4. II 1913 —) — 33, 46
Carpaccio, Benedetto, tal. slikar (Venecija, ? — Vene­
cija, 1560 ?) — 28, 47
Carpaccio (Carpathio, Scarpazza), Vittore, tal. slikar
(Venecija ili Koper, oko 1455 — Venecija, prije
26. VI 1526) — 28, 47, 92
Cavallino, Bernardo, tal. slikar (Napulj, 10. X II
1622 — Napulj, 1654) — 23
Cecho iz Monopolija, tal. graditelj i klesar (kraj XIV
st.) — 16
Ceruti, G. (zvan »ii Colonello«), tal. graditelj (radio
u Rimu u XVII st.) — 17
Charonton, Enguerrand, franc, slikar (Laon, oko
1410 — Avignon, 1466) — 16
Chodowiecki, Daniel Nikolaus, njem. slikar i grafičar
polj. porijekla (Gdansk, 16. X 1726 — Berlin,
7. II 1801) — 9
Cima da Conegliano (Giovanni Battista Cima), tal.
slikar (Conegliano, oko 1459 — Conegliano, 1517/
18) — 28
Contarini, Giovanni, tal. slikar (?, 1549 — ?, oko
1604) — 88
Contieri (Contiero), Jacopo, tal. kipar iz Padove
(radio potkraj XVII i u poč. X V III st.) — 42
Correr, Giacomo (Jacopo), tal. graditelj iz Tranija
(XV st.) — 30, 79
Cossa, Liberale, tal. slikar (radio u Trstu u XIX st.) — 86
Coster, Pieter de, flaman. slikar (Antwerpen, 1614 —
Venecija, 1702) — 20, 39
Cranach, Lucas ml., njem. slikar i grafičar (Wittenberg,
4. X 1515 — Weimar, 25. I 1586) — 9
Cvitković, Marin, slikar iz Kotora (XVI/XVII st.) — 89
Čiočić (Čučić), Frano, drvorezbar i kipar iz Korčule
(druga pol. XVI st.) — 23, 30, 56
Dal Zotto, Antonio, tal. kipar (Venecija, 1841 — Ve­
necija, 19. II 1918) — 50
DelFAcqua, Pio, tal. kipar (kraj X V III st.) — 43
Dell’Acqua, Vicko, tal. kipar (kraj X VIII st.) — 43
Despina (iz roda despota Brankovića), vezilja (XVI
st.) — 21
Dešković, Vlatko, graditelj (XV s t . ) — 27
Deville, Andre-Nicolas, franc, graditelj (?, 1662 —
Lyon, 7. I II 1741) — 58
Dimitrije Daskal, slikar (Risan, oko 1660— ?) — 39
Dobričević, Lovro Marinov v. Lovro Marinov
Dobrićević, Dobrić (Boninus de Boninis), izdavač i
grafičar (Lastovo, 1454 — Treviso, 1528) — 16, 35
Dolci, Carlo, taL slikar (Firenca, 25. IV 1616— Fi­
renca, 17. I 1686) — 12
Dolinar, Lojze, kipar (Ljubljana, 19. IV 1893 —) —8
Draganja, Vinko, slikar (Split, 20. II 1856 — Split,
6. V 1926) — 71, 77
Dragošević, Hranić, graditelj iz Korčule (XV st.) — 1, 30
Držić, Marin, vojni inženjer (XVII st.) — 14
Dubravčić, Pavao, zlatar (XV/XVI st.) — 22
Duknović, Ivan (Ioannes Dalmata, Ioannes Duknovich
de Tragurio, Giovanni da Trau), kipar (Trogir,
oko 1440— ?, poslije 1509) — 83, 84
Dulčić, Ivo, slikar (Dubrovnik, 14. V III 1916—) —73
Džamonja, Dušan, kipar (Strumica, 31. I 1928 —)
— 40, 49
Engelhardt, Josef, austr. kipar i slikar (Beč, 19. V III
1864 — Beč, X II 1941) — 7
Fellner, Ferdinand, austr. arhitekt (Beč, 19. IV 1847 —
Beč, 22. I II 1916) — 62
Ferramolino, Antonio, vojni inženjer iz Bergama
(prva pol. XVI st.) — 14, 17
Ferrari, Pietro, tal. slikar (radio u drugoj pol. XVII
st.) — 71
Fonta, Giovanni, tal. graditelj (kraj XVII st.) — 49
Fontebasso, Francesco, tal. slikar i bakropisac (Ve­
necija, 1709 — Venecija, 1768 ili 1769) — 50, 86
Foretić, Nikola, graditelj iz Korčule (radio u drugoj
pol. X V III st.) — 21
Foretić, Spaso, klesar i graditelj iz Korčule (prva
pol. X V III s t . ) — 5
Francesco di Antonio da Šesto, tal. zlatar iz Milana
(kraj XIV s t . ) — 92
Francesco di Maria, tal. slikar (Napulj, 1623 — Rim,
1690) — 16
Franjo Matijin v. Milović, Franjo
Furlanetto, Matteo, tal. slikar (radio potkraj XVIII
s t . ) — 47
Gai, Francesco, tal. kipar (radio u Veneciji u drugoj
pol. X V III st.) — 50
Gallo s Krka, graditelj (XVII st.) — 48
Garcia, Gaetano, tal. slikar iz Palerma (XVIII st.) — 15
Garzatori (Garzatorius), Antonio, tal. slikar iz Vicenze
(XVIII st.) — 71
Giacometti, Pietro Paolo v. Jacometti, P. P
Giorgi, Ivan, vojni inženjer u Dubrovniku (druga
pol. XVII s t . ) — 14
Giovanni di Giacomo da Borgo Sapsepolcro, tal.
drvorezbar (radio u Zadru potkraj XIV st.) — 91
98
Gojković, Matej, klesar i graditelj (XV s t . ) — 83, 84
Gospodnetić, Pavao, kipar s Brača (XVI s t . ) — 80
Gracianus, Bartolomej, kipar i graditelj (druga pol.
XV s t . ) — 16
Grgur Vidov, drvorezbar (XV s t . ) — 83
Gropelli, Marino, tal. graditelj i kipar iz Venecije
(radio u poč. X V III s t . ) — 14
Gučetić, Bernardin Orsat, iluminator knjiga (XVI
s t . ) — 17
Guglielmus, zlatar u Dubrovniku (XIV s t . ) — 15
Gusić, Kristofor, slikar (XVI s t . ) — 28
Hamzić, Mihajlo, slikar njem. porijekla (poč. XVI
s t.) — 16
Hans iz Basela, švicarski zlatar (Basel, ? — Dubrovnik,
oko 1512) — 31
Hauszmann, Alajos, madž. arhitekt (Budim, 9. VI
1847 — Budimpešta, 1928) — 62
Hayez, Francesco, tal. slikar (Venecija, 11. II 1791 —
Milano, 11. II 1882) — 86
Helmer, Hermann, austr. arhitekt (Hamburg, 13. VII
1849 — Beč, 2. IV 1919) — 62
Horvat, Lavoslav, arhitekt (Varaždinske Toplice,
1901 —) — 73, 74
Hranjac, Miho, vojni inženjer u Dubrovniku (prva
pol. XVII s t . ) — 14
Ingoli, Matteo, tal. slikar (Ravenna, oko 1585 — Ve­
necija, 1631) — 23, 46
Ivan iz Kastva(Iohannes de Kastua), slikar (XV s t . ) — 29
Ivan iz Siene (Johannes de Senis), tal. graditelj (druga
pol. XIV s t . ) — 14
Ivan Antunov iz Vienne (Johannes Antonii de Vienna),
franc, kipar i klesar (druga pol. XIV s t . ) — 14
Ivan Krstitelj Rabljanin (de Tollis, de Comite), ljevač
zvona i topova (Rab, ? — Dubrovnik, 18. V
1540) — 8, 14, 16, 76
Ivančić, Ratko, graditelj i klesar (? — prije 1486) — 30
Jackson, Thomas Graham, engl. arhitekt (London,
21. X II 1835 — London, 7. XI 1924) — 92
Jacobello del Fiore, tal. slikar (? — Venecija, oko
1439) — 46
Jacometti (Giacometti), Pietro Paolo, tal. slikar, kipar
i graditelj (.Recanati, 1580 — Recanati, 1655) — 15
Jakov iz Pule, slikar (XV s t . ) — 57
Jamnitzer, Wenzel, austr. zlatar (Beč, 1508 — Nurn-
berg, 19. X II 1585) — 15
Jerolim Matov, zlatar (XVI s t . ) — 15
Jordanić, Petar, slikar (druga pol. XV sr.) — 82
Jovanović, Anastas, slikar i litograf (Vraća, Bugarska,
1817— Beograd, 13. XI 1899) — 9
Junčić, Matej Radašinov, slikar i drvorezbar (XV s t . ) —37
Juraj Dalmatinac (Georgius Dalmaticus, Georgius
quondam Mathei de Jader), kipar i graditelj
(Zadar, poč. XV s t. — Šibenik, 1473) — 14, 22,
26, 48, 71, 72, 80
Juraj Dimitrov Zadranin, graditelj (prva pol. XV s t . ) — 25
Juraj Lovrin iz Zadra, graditelj (poč. XIV s t . ) — 16
Juraj Lukačev (Lukačević) zvan Zavaliska, graditelj
(XV s t . ) — 65
Juričić, Franjo (Don Francesco Juriceo, Juričev),
slikar (prva pol. X V III s t . ) — 3, 31
Kalin, Boris, kipar (Solkan pri Gorici, 24. VI 1905) — 7
Karlić, Nikola, graditelj i klesar iz Korčule (XVI s t . ) —22
Karlović, Ivan, vojni inženjer (XV—XVI s t . ) — 27
Katičić, Ilija, graditelj (XVII/XVIII s t . ) — 15
Kerdić, Ivo, kipar (Davor, 19. V 1881— Zagreb,
27. X 1953) — 23
Klerigin iz Kopra (Cleriginus de Justinopoli), slikar
(druga pol. XV s t . ) — 47
Knežević, Joko (Ivan), slikar (Rogoznica kod Omiša,
23. V III 1907 —) — 26, 34
Kokolja, Tripo, slikar (Perast, 28. II 1661 — Korčula,
18. X 1713) — 6, 12, 30, 49, 50, 55
Kolacio, Zdenko, arhitekt (Sušak, 24. IX 1912—) —4,62
Koler, P., slikar (druga pol. XV s t . ) — 34
Kolunić-Rota, Martin, crtač i bakrorezac (Šibenik,
oko 1532 — Beč, 1582/83) — 9, 79
Krivić, Nenad, kipar (Split, 23. IX 1931 —) — 88
Krsto Nikolin (Krile Nikole Antunovića Božida-
rević), slikar (XVI s t . ) — 81
Krstulović, Andro, kipar (Split, 5. X 1912—) — 74
Kršinić, Frano, kipar (Lumbarda, 24. VI 1897 —) — 7,
17, 39
Lanfranco, Giovanni, tal. slikar (Parma, 26. I 1580 —
Rim, 30. XI 1647) — 35
Laurana, Franjo (Vranjanin, Delaurana), kipar (Vrana
?, oko 1420/25 — Avignon ?, 1502) — 88
Laurana, Lucijan (Vranjanin, Lutianus quondam Mar­
tini de Jadra), graditelj (Vrana ?, oko 1420/25 —
Pesaro, 1479) — 88
Lazanić (Lasaneo), Nikola, kipar s Brača (XVI s t . ) — 14
Lazović (Simeunović, Popović), Aleksije, slikar (1774—
1837) — 2
Lazović (Lazarević, Bjelopoljac), Simeon, slikar (Bijelo
Polje, oko 1754—1817) — 21
 Leonardo Stjepanov, tal. graditelj iz Firence (druga
pol. XIV s t . ) — 17
Liberi, Marco, tal. slikar (Padova, 1640— ?, oko
1696) — 23
Licinio, Bernardino, tal. slikar (Poscante kod Bergama,
oko 1489— ?, poslije 1561) — 34
Lizip, grč. kipar (■*—IV/ ■*— III st.) — 84 (škola)
Lorenzo di Credi (Lorenzo d'Andrea d'Oderigo),
tal. slikar (Firenca, 1456 ili 1459/60 — Firenca,
12. I 1537) — 16
Lotto, Lorenzo, tal. slikar (Venecija, oko 1480 — Lo­
reto, 1556) — 73
Lovro Marinov Dobrićević, slikar iz Kotora (XV s t . )
— 16, 18, 31
Lozica, Ivan, kipar (Lumbarda, 10. VI 1910 — Lum­
barda, 27. III 1943) — 39
Luka Paskojev, graditelj <.XVI sr.) — 16
Lukačević, Juraj v. Juraj Lukačev
Maccaruzzi (Maccarucci), Bernardino, tal. graditelj
(? — Venecija, 1798) — 54
Mačukatin, Velibor, kipar (Sv. Martin kod Biograda,
3. X I 1919—) — 5
Maggiotto (.Domenico Fedeli), tal. slikar (Venecija,
1713 — Venecija, 1794) — 30, 58
Magli, Alessandro, tal. graditelj iz Venecije (XVIIsr.)—70
Mančun (Mancion), Petar, bakrorezac (Dubrovnik,
14. IV 1803 — Rim, 1888) — 9
Manopola, A., tal. graditelj iz Venecije (XVII sr.) — 64
Marchiano, vojni inženjer (druga pol. XV sr.) — 75
Marin Lovrin Dobrićević, slikar i drvorezbar (druga
pol. XV s t. — poč. XVI sr.) — 31, 50
Marziale, Marco, tal. slikar (Venecija, oko 1440 — Ve­
necija, poslije 1507) — 3
Maso di Bartolommeo, tal. kipar (Capannole, 1406 —?,
oko 1456) — 16
Massari, Giorgio, tal. graditelj (?, oko 1686 — Vene­
cija, 1753 ili 1760) — 28
Matej, sin Zorobabela iz Apulije (radio u Zadru i
Splitu u X II/X III sr.) — 90
Matejević ^Mattei), Petar, slikar (Dubrovnik, 1670 —
Dubrovnik, 1726) — 14, 15, 17, 42
Matković, Vinko, kipar (Rijeka, 3. I II 1911—) — 53,
59, 62
Matteucci, Saporoso, vojni inženjer u Dubrovniku
(druga pol. XVI s t . ) — 14
Mauro, kipar (XIV sr.) — 83
Mazzonius (Masonius), Ioannes, tal. klesar (radio u
prvoj pol. X V III s t . ) — 77
Medović, Celestin (Mato), slikar (Kuna, 17. XI 1857—
Sarajevo, 26. I 1920) — 11, 16, 49, 55, 89
Medulić, Andrija (Andrea Meldola, Andrea Schiavone),
slikar (Nadin ili Zadar, oko 1500 — Venecija,
1. X II 1563) — 9
Meneghello-Dinčić, Virgil, slikar (Split, 1876—) — 72
Meštrović, Ivan, kipar (Vrpolje, 15. V III 1883 — South
Bend. USA, 16. I 1962) — 7, 9, 11, 55, 65, 71,
72, 73, 74, 79, 80, 83
Metzinger, Valentin Janez, slikar (Saint-Avold, Fran­
cuska, 1699 — Ljubljana, 12. III 1759) — 2, 50
Michelozzi, Michelozzo di Bartolomeo, tal. graditelj
(Firenca, 1396 — Firenca, 1472) — 14, 15, 75
Michieli, Valerije, kipar (Pučišća, 17. IV 1922 —) — 56
Mihajlo iz Firence, tal. ljevač zvona (druga pol. XV
sr.) — 14
Mihoje Brajkov iz Bara (Michoe filius Braichi de Anti-
baro), klesar ( ? — 1348 ?) — 17
Mihovil Damjanov, zlatar (radio u drugoj pol. XIV
sr.) — 92
Miličević, Paskoje Mihov (Paschoe Milichievich, Pas-
qualis Michaelis), vojni inženjer (?, oko 1440 —
Dubrovnik, 1516) — 14, 15, 16, 63, 75
Milonig, zlatar (poč. X III sr.) — 7
Milović, Frano (Franjo Matijin Milonić), slikar (spo­
minje se 1520—48) — 63
Milunović, Milo, slikar (Cetinje, 6. V III 1897—) — 55
Mino da Fiesole (Mino di Giovanni), tal. kipar i graditelj
(Poppi, Arezzo, oko 1430 — Firenca, 1448) — 47
Minotti, Francesco, tal. slikar (radio u drugoj pol.
XVII sr.) — 24
Mirković, Ivan, kipar i slikar (Pag, 17. X 1893—) —52,
75, 84
Mladenac, graditelj (radio u prvoj pol. XVII s t . ) — 40
Mondella, Jerolim, tal. graditelj i drvorezbar (radio
u prvoj pol. XVII sr.) — 79, 80
Moneghin, Antun, slikar (radio u XVII sr.) — 79
Morlaiter, Giovanni Maria, kipar (Villabassa-Nieder-
dorf, 1699 — Venecija, 1781) — 55, 71
Moskos, porodica grč. ikonopisaca (XVII s t . ) — 35
Mustapaša Ušćuplija, turski graditelj (radio u poč.
XVI sr.) — 41
Muškatel, graditelj (radio u prvoj pol. XVII sr.) — 40
Nakić (Nacchini), Petar, drvorezbar i graditelj orgulja
(Podgrebača, 1694 — Conegliano, između 1760
1770) — 93
Napoli, Tommaso, tal. graditelj (radio potkraj XVII
sr.) — 15
Natale, Bonifazio (Natalis Bonifatio Sebenicensis),
bakrorezac (Šibenik, 1537/38 — Šibenik, 1592)
— 9, 79
Natalino (Nadalino) da Murano, tal. slikar (radio
u Veneciji oko 1540—60) — 36
Niccold di Pietro, tal. slikar (spominje se u Veneciji
1394—1430) — 16
Nikola Firentinac (Niccolč Coccari ?), tal. graditelj
i kipar (Firenca, ? — Šibenik, 1505) — 23, 47,
56, 79, 80, 83, 84, 89, 91, 92
Nikola iz Pirana, graditelj (radio u XV sr.) — 28
Nikola iz Venecije, klesar (radio u drugoj pol. XIV
sr.) — 84
Nikola Jurjev, kipar u Hvaru (radio u XV sr.) — 22
Nikola Lovrin iz Zadra, graditelj (radio u poč. XIV
sr.) — 16
Nodari, Giacomo d e \ tal. graditelj (radio u Veneciji
u poč. XVII sr.) — 50
Nogulović, Antun, kipar i graditelj (? — Šibenik,
1672) — 80
Novelli, Pietro Antonio, tal. slikar (.Venecija, 1729 —
Venecija, 13. I 1804) — 72
Obrad Gambe, sin Desislavin, zlatar (Kotor, ? — Kotor,
1332) — 31
Olivier Francuz, vojni inženjer (radio u drugoj pol.
XV st.) — 75
Onofrio di Giordano de la Cava, tal. graditelj (radio
u XV sr.) — 15, 17
Ostoja, Mirko, kipar (Dol, Brač, 6. II 1921—) — 6, 86
Padalacqua, tal. graditelj (radio u Rimu u X V III
sr.) — 15
Padovanino (Alessandro Varotari), tal. slikar (Padova,
14. IV 1588 — Venecija, 1648) — 15, 23, 83
Palavičini (Pallavicini), Petar, kipar (Korčula, 15.
VI 1887 — Dubrovnik, 22. X 1958) — 9
Palladio, Andrea (Andrea di Pietro Monaro), tal.
graditelj (Vicenza ili Padova, 30. XI 1508 — Vi­
cenza, 19. V III 1580) — 43
Palma, Jacopo st. (Jacopi d'Antonio Negretti, zvan Palma
Vecchio), tal. slikar (Serinalta, Bergamo, oko
1480 — Venecija, 30. VII 1528) — 15, 36
Palma, Jacopo ml. (Jacopo Negretti, zvan Palma Giovane)
tal. slikar (Venecija, 1544— Venecija, 1628)
— 3,7,22,23,29,46,55, 56, 69, 71, 79, 83,91,92
Paltašić, Andrija, izdavač i grafičar (Kotor, oko 1450 —
Venecija, oko 1500) — 16
Pantaleone, tal. slikar (radio u Veneciji u XV s t . ) — 81
Paolo Veneziano, tal. slikar (spominje se između
1333 i 1362) — 3, 34
Parać, Vjekoslav, slikar (Solin, 2. II 1904 —) — 27
Parkić, Mihovil, slikar i zlatar (.? — Šibenik, 1642) — 79
Parmigianino (Francesco Mazzola, Mazzuoli), tal.
slikar i bakropisac (.Parma, 11. I 1503 — Casal-
maggiore, 24. V III 1540) — 15
Pavao Petrov Kotoranin, zlatar (radio u Zadru u prvoj
pol. XV s t . ) — 6
Pavlović, Marko, vojni graditelj (radio u XV—XVI
s t . ) — 27
Pavlović, Marko Milić, graditelj (radio u XVI s t . ) —27,30
Pavlović, Pavao, graditelj iz Korčule (radio u XVII
s t . ) — 32
Petar, sin Blaža iz Rače, zlatar (radio u Zadru u drugoj
pol. XIV s t . ) — 92
Petar iz Urbina, tal. slikar (radio u prvoj pol. XVI
st.) — 17
Pellegrino da San Daniele (Martino da Udine), tal.
slikar (Udine, oko 1467— 17. X II 1547) — 30
Perić, Pavao, kipar (Ercegovci kraj Sinja, 1. II 1907)—56
Perroni, Marchione, vojni inženjer (radio u drugoj
pol. XVII s t . ) — 14
Perutti, Filippo, tal. graditelj (radio u poč. XV s t . ) — 8
Petar iz Kopra, slikar (radio u XV s t . ) — 24
Petar Trogiranin (Petar iz Trogira), kipar i graditelj
(radio u XV—XVI s t . ) — 59
Petrović, Juraj, drvorezbar (radio u XV s t . ) — 80
Petrović, Leonard, kipar gradio u XV s t . ) — 17
Petrović, Petar, kipar (radio u XV—XVI s t . ) — 17
Piazzetta, Giovanni Battista, tal. slikar (Pietrarossa,
Venecija, 13.11 1682 — Venecija, 28. IV 1754) — 55
Pičman, Jo6ip, arhitekt (Lekenik, 14. II 1904 —
Zagreb, 7. II 1936) — 62
Pietro di Giovanni (Petar Ivanov), tal. slikar (radio
u XVI s t . ) — 36
Pietro di Martino da Milano, tal. kipar (Milano,
? — Francuska, 1473) — 14, 15, 17
Pilepić, graditelj (radio u prvoj pol. X V III s t . ) — 12
Pincino, Lorenzo, tal. graditelj i kipar (radio u XV
s t . ) — 51
Plančić, Juraj, slikar (Stari Grad, 22. X 1899— Pariz,
19. V III 1930) — 43, 75
Pkydenwurff, Hans, njem. slikar (Niirnberg, ?— Niirn-
berg, 1472) — 16
99
Pomenić, Ivan, graditelj iz Korčule (radio u XVII
st.) — 22
Ponzoni (Pončun), Matej, slikar (Rab, 1586 ? — Ve­
necija ?, nakon 1663) — 71, 79
Pordenone, Giovanni Antonio da (De Sacchi, De
Sacchis), tal. slikar (Pordenone, 1483 — Ferrara,
14. I 1539) — 34
Pori, Antonio, tal. drvorezbar (radio u XVII st.) — 75
Potenza (Pontenzano, Potenciano), Francesco, tal.
slikar i bakropisac (Palermo, ? — Palermo, 1599)
— 86
Pozzo (Pozzi), Andrea, tal. slikar i graditelj (Trento,
30. XI 1642 — Beč, 31. V III 1709) — 15
Pregelj, Marij, slikar i grafičar (Kranj, 8. V III 1913 —)
— 25
Pribislavljić, Ivan, kipar i graditelj iz Šibenika (radio
u drugoj pol. XV st.) — 79, 80
Querena, Lattanzio, tal. slikar (Clusone, Bergamo,
1768 — Venecija, 1853) — 86
Radauš, Vanja, kipar (Vinkovci, 29. IV 1906—)
— 7, 56
Radišić, Mihoč, graditelj iz Dubrovnika (radio u
XV st.) — 27
Radmilović, Željko, kipar (Split, 21. I 1919—) — 74
Radomislić, Miljen, graditelj u Dubrovniku (radio
u drugoj pol. XIV st.) — 17
Radovan, kipar u Trogiru (radio sredinorti X III st.) — 83
Ranjina (isusovac), graditelj (radio u X VIII st.) — 15
Ranjina, Nićifor, vojni inženjer u Dubrovniku (prva
pol. XIV st.) — 14
Rathausky, Hans, austr. kipar (Beč, 23. XI 1858 —
Beč, 17. VII 1912) — 46
Ravnikar, Edo (Edvard), arhitekt (Novo Mesto, 4.
X II 1907—) — 25
Razmilović, Bone, minijaturist (Split, oko 1636 —
Split, 18. X 1678) — 73
Regio, Carmelo, tal. slikar (Palermo, ? — Dubrovnik,
1813 ?) — 15
Rendić, Ivan, kipar (Imotski, 27. V III 1849 — Split,
29. VI 1932) — 15, 18, 40, 77
Ricci (Rizzi), Sebastiano, tal. slikar (Belluno, 1. V III
1659 — Venecija, 15. V 1734) — 15
Riccio (Rizzo), Andrea (zapravo A. Briosco), tal.
kipar, medaljer i zlatar (Padova, 1470/71 — Pa­
dova, 1532) — 76
Ridolfi, Carlo, tal. slikar i historičar umjetnosti (Lo-
nigo kraj Vicenze, 1. VI 1594 — Venecija, 5.
IX 1658) — 30, 43
Ridolfi, Iseppo, drvorezbar iz Venecije (radio u prvoj
pol. XVII st.) — 79
Rizzi, Andrea v. Riccio, A.
Rosa, Salvatore, tal. slikar (Arenella, Napulj, 21.
VI 1615 — Rim, 15. III 1673) — 83
Rosandić, Toma, kipar (Split, 22. I 1878 — Split,
1. III 1958) — 55, 77
Rosselli, Matteo, tal. slikar (Firenca, 10. V III 1578—
18. I 1650) — 23
Rudičić, Ivan, graditelj (kraj XV st. — prva pol.
XVI st.) — 26
Sabljić, graditelj (radio u prvoj pol. XVII st.) — 40
Sabolić, Ivan, kipar (Peteranec, 24. V III 1921—)
— 64
Salghetti-Drioli, Franjo, slikar (Zadar, 19. III 1811 —
Zadar, 15. VII 1877) — 55, 91, 93
Salvi di Michiele, tal. graditelj i klesar (radio u drugoj
pol. XV st.) — 15
Salviati (Porta), Giuseppe tal. slikar (Castelnuovo
di Garfagnana, oko 1520 — Venecija, oko 1575)
— 15
Sammicheli, Gian Girolamo, tal. graditelj (Verona,
oko 1513 — Famagusta, Cipar, 1558) — 80
Sammicheli, Michele, tal. graditelj (Verona, oko 1489
— Verona, IX 1559) — 22,92
Santacroce, Francesco da, tal. slikar (Venecija, 1516 —
Venecija, 11. XII 1584) — 23, 33, 75
Santacroce, Girolamo di Bernardino, da, tal. slikar
(? — nakon 9. V II 1556) — 1, 5,20, 24, 31, 36,
43, 49, 52, 73, 88
Savoldo, Gian Girolamo, tal. slikar (Brescia, oko
1480 — Brescia, poslije 1548) — 15, 71
Sciuri, Antonio, tal. slikar (radio u prvoj pol. XVII
st.) — 89
Secante, Andrea, tal. slikar iz Udina (radio u XVI
st.) — 24
Sila, Zdenko, arhitekt (Prag, 2. II 1915—) — 4, 62
Sinoga, klesar u Omišlju (poč. XV st.) — 46
Sisanović, Andrija, drvorezbar u Šibeniku (radio
u prvoj pol. XVII st.) — 79
Skoko, Ivan, graditelj u Šibeniku (radio u XVIII st.)—79
Skvarčina, Ivan, slikar (Zadar, 11. IX 1825 — Vene­
cija, 29. X II 1891) — 55
Somazzi, Clemente, švic. štukater (radio u drugoj
pol. X V III st.) — 59
100
Somazzi, Giacomo, švic. štukater (radio u drugoj
pol. X V III st.) — 59
Spija, Antun, drvorezbar iz Zadra (radio u XVI st.) — 23
Stay, Benko (Benedikt), slikar (Dubrovnik, 1650— D u­
brovnik, 1687) — 15
Stefano della Bella, tal. bakropisac (Firenca, 18.
V 1610 — Firenca, 12. VII 1664) — 9
Štipan Pribčev, zlatar (radio u Zadru u drugoj pol.
XIV st.) — 92
Stjepan Petrov Kotoranin, zlatar (radio u Zadru u
prvoj pol. XV st.) — 6
Stjepković, Juras (Đuras), graditelj (radio u XV st.) — 81
Stojanović, Sreten, kipar (Prijedor, 2. II 1898 — Beo­
grad, 1960) — 55
Strozzi, Bernardo (II Cappuccino, II Prete Genovese),
tal. slikar (Genova, 1581— Venecija, 2. V III
1644) — 86
Studin, Marin, kipar (Kaštel Novi, 28. XI 1895 —
Split, 1960) — 27
Škarpa, Jerolim, klesar i graditelj (radio u Dubrovniku .
potkraj XVII st.) — 15
Šubic, Janez, slikar (Poljane, 26. X 1850 — Kaiserslau­
tern, 25. IV 1889) — 2
Tasca, Cristoforo, tal. slikar (Bergamo, 1667 — Ve­
necija, oko 1737) — 34
Tiepolo, Giovanni Battista, tal. slikar, crtač i bakro­
pisac (Venecija, 5. I II 1696 — Madrid, 27. III
1770) — 36, 50
Tintoretto (Robusti), Jacopo tal. slikar ^Vene­
cija, 29. IX 1518 — Venecija, 31. V 1594)
— 6, 29, 30
Tironi, Feliks, slikar (radio u drugoj pol. X V III st.)
— 77
Tironi, Vicko, drvorezbar (radio u X VIII st.) — 30
Tizian (Tiziano Vecelli [Vecellio]), tal. slikar (Pieve
di Cadore, vjerojatno 1489 — Venecija, 27. V III
1576) — 15, 16, 50, 78, 84
Tomanović, Luka, kipar (Lepetane, 25. IX 1909—)
— 32
Tominc, Josip, slikar (Gorica, 6. VII 1790— Gra­
dišće, 24. IV 1866) — 55, 75
Tommaso da Venezia, tal. graditelj (radio u XV st.)
— 28
Trevisani (Barbieri), Angelo, tal. slikar i bakrorezac
(.Treviso ili Venecija, 1669— ?, nakon 1753) — 3 5
Uberti, Domenico, tal. slikar (radio u XVII st.) — 22
Ughetto, E., tal. slikar (.radio u XVII st.) — 31
Ugrinović, Divan, slikar (Dubrovnik,? — Dubrovnik,
oko 1461) — 27
Vaccaro, Andrea, tal. slikar (Napulj, 1598 ? — Napulj,
1670) — 15, 16
Vecchia, Gasparo della, tal. slikar (radio u XVII st.)
— 9
Vecchietti, Antonio Emilio, tal. graditelj (Padova,
oko 1830 — Split, 1901) — 15
Ventura, Zorzi (Giorgio) da Žara, tal. slikar (radio
u XVI—XVII st.) — 19, 55, 86
Veronese (Paolo Caliari), tal. slikar (Verona, 1528 —
Venecija, 18. IV 1588) — 89
Viator, sin Vivencijev, ljevač zvona (radio sredinom
XVI st.) — 15
Vicko Lovrin, slikar i drvorezbar (?, — Dubrovnik,
1517/18) — 9, 31
Vidović, Emanuel, slikar (Split, 24. XII 1872 — Split,
1. VI 1953) — 74
Vincencije, sin majstora Mihovila iz Lastve, graditelj
(radio sredinom XVI st.) — 82
Vincent iz Kastva (Vincentius de Castua), slikar
(djelovao u Istri u drugoj pol. XV st.) — 4
Vita iz Kotora, graditelj v.radio u X III st. u Srbiji)
— 31
Vittoria, Alessandro, tal. kipar (Trento, 1525 — Ve­
necija, 27. V 1608) — 83
Vivarini, Alvise, tal. slikar (Venecija, oko 1445 — Ve­
necija, oko 1504) — 10
Vivarini, Antonio, tal. slikar vMurano, oko 1415 —
Venecija, između 1476 i 1484) — 25
Vivarini, Bartolomeo, tal. slikar (Murano, oko 1432— ?,
oko 1499) — 25, 59, 86
Vivencije (Vivencius, Viventius), tal. ljevač zvona
(radio u XIV st.) — 15
Vladanov, Nikola, slikar u Šibeniku (radio u XV
st.) — 80
Vušković, Dujam Marinov, slikar u Šibeniku (umro
prije 4. V III 1460) — 71, 91
Wolgemuth, Michael, njem. slikar i grafičar (Ntirn-
berg, 1434 — Niirnberg, 30. XI 1519) — 16
Zanchi, Antonio, tal. slikar (Este, 1631 — ?, 1722) — 29
Zanchi, Giovanni Battista, vojni inženjer u Dubrovniku
(druga pol. XVI st.) — 14
Zaninberti, Filippo, tal. slikar (Brescia, 1585 — Ve­
necija, 1636) — 80
Zidarić, graditelj (radio u prvoj pol. XVII st.) — 40
G E OG R A F S K E KARTE
 PO PIS G E O G R A FSK IH IM E N A
U ovom su popisu geografska imena iz svih karata poredana abecednim redom.
Svako se ime navodi samo jedanput iako se može naći na više geografskih karata. Imena
su u popisu naznačena najprije brojem karte, zatim velikim slovom koje pokazuje uspravnu
kolonu između dva meridijana i brojem koji označuje vodoravnu zonu između dvije
paralele. Kolone i zone upisane su uz rubove karte crnim slovima i brojkama u žutom
krugu. Npr. Senj 5, D, 3 nalazi se na karti 5 u kvadratu D, 3.
Kako na malim kartama nema kvadrata, treba zamisliti kao da su podijeljene na četiri
polja označena slovima A i B i brojkama 1 i 2. Npr. Samograd 12, B, 1 nalazi se na karti
12 u zamišljenom desnom gornjem kvadratu B, 1.

VERZEICHNIS GEOGRAPHISCHER NAMEN

Die in diesem Verzeichnis enthaltenen geographischen Namen aus samtlichen
Atlaskarten wurden in alphabetischer Reihenfolge angefiihrt. Jeder Name wurde nur ein-
mal verzeichnet, auch wenn er auf mehreren Karten vorkommen solite. Neben dem
Namen steht im Verzeichnis zuerst die Nummer der Atlaskarte, dann die Bezeichnung
einer senkrechten Kolonne zwischen zwei Meridianen mit einem grossen Buchstaben
und mit einer Zahl einer wagrechten Zone zwischen zwei Paralellen. Die Kolonnen und
Zonen sind am Kartenrand durch schwarze Buchstaben und Nummern in einem gelben
Kreis gekennzeichnet. Beispiel: Senj 5, D, 3 bedeutet, dass sich der Ort auf Karte 5 im
Quadrat D, 3 befindet.
Da auf kleinen Karten keine Quadrate eingezeichnet wurden, muss angenommen
werden, dass jede von diesen Karten in vier Felder aufgeteilt sei, die mit den Buchstaben
A und B sowie den Nummern 1 und 2 gekennzeichnet sind. Beispiel: Samograd 12, B,
1 bedeutet, dass an der Karte 12 in dem angenommenen rechten oberen Quadrat nachzu-
suchen sei.
REG ISTER OF GEOGRAPHICAL NAMES
In this register all the geographical names quoted in the maps are arranged alpha­
betically. Each name is mentioned only once although it may appear on several maps.
The number following the geographical name is the map number; the capital letter
after this number indicates the vertical, and the last number, the horizontal position of
the map square. The notations of the map squares are given on the margin of the map in
black letters and numbers in yellow circles. For instance: Senj 5, D, 3 is on the map 5
in the square D, 3.
Since on the small maps there are no map squares, one has to imagine that they are
divided in four quarters denoted by letters A and B and numbers 1 and 2. For instance:
Samograd 12, B, 1 is on the imagined quarter B, 1, i. e. on the right upper quarter of the
map 1 2 .
IND EX DES NOMS GfiOGRAPHIQUES
Dans l’Index sont classes alphabetiquement tous les noms gćographiques figurant
dans les cartes de cet Atlas. Chaque nom n’est mentionne qu’une fois, meme s’il se trouve
dans plusieurs cartes. Les noms sont indiques d’abord par le numero de la carte gćogra-
phique, ensuite par une lettre majuscule dćsignant la colonne verticale entre deux mćridi-
ens et par un chiffre qui marque la zone horizontale entre deux paralleles. Les colonnes
et les zones sont designees dans la marge de la carte par majuscules et chiffres dans un
cercle jaune. Par exemple: Senj 5 , D, 3 se trouve dans la carte 5 , dans le carre D , 3.
Les petites cartes n’ayant pas de carres, on fera comme si elles etaient reparties en
4 champs designes par majuscules A et B et par chiffres 1 et 2. Par exemple: Samograd
12, B, 1 se trouve dans la carte 12, dans le carre (imagine) a droite en haut: B, 1.

IND ICE DEI NOMI GEOGRAFICI

In questo indice i nomi geografici di tutte le carte sono inseriti in ordine alfabetico.
Ogni nome e stato elencato una sola volta anche se possa trovarsi su piu di una carta
geografica. Vicino a ogni nome geografico si trova prima ii numero della carta, poi la
lettera maiuscola la quale indica la colonna verticale fra due meridiani, ed infine ii nu­
mero indicante la zona orizzontale fra due paralleli. Le colonne e le zone sono inserite
sui margini delle carte con lettere e cifre nere in circoletti gialli. P. es. Senj 5 , D, 3 si trova
sulla carta 5 nel quadrato D, 3.
Visto che suite piccole carte non ci sono quadrati bisogna figurarsi come se ogni
carta fosse divisa in quattro parti eguali segnate con le lettere A e B ed i numeri 1 e 2. P.
es. Samograd 12, B, 1, si trova sulla carta 12 nel supposto quadrato superiore destro B 1.

1
 Hrvatskosrpski Deutsch English Fran^ais Italiano

A erod rom F l u g h a ie n A ir p o r t A ćrodrom e A e ro p o rto

B la t o ( j e z e r o ) T e ic h , P f u h l Pond, Pool E ta n g , m a r e S ta g n o
B r a k , p lič in a B ank B ank Banc B anco
B rana D e ic h D am D ig u e D ig a
B rd o B erg M ount M ont M o n te
B r e ž u lj a k H iig e l H ill C o llin e C o llin a
B u k , b r z ic e S t r o m s c h n e lle n R a p id s R a p id e s R a p id a
C e sta S tr a sse R oad R o u te S tr a d a
C rk va K ir c h e C hu rch E g li s e C h ie s a
Č am ac B oot B oat E m b a r c a t io n I m b a r c a z io n e
D a lj in a E n tfern u n g D is t a n c e D is t a n c e D is t a n z a
D raga B ucht C ove A n se C a la n c a
D o n j i. D . U n te r - L ow er I n f b r ie u r I n f e r io r e
D vorac S c h lo s s , B u r g C a s tle C h a te a u C a s t e llo
D u b in a T le f e D ep th P r o fo n d eu r P r o f o n d it a
P ie r M o le M o le P o n t il e
F u rt F ord G ue G uado
G o r n j i. G . O b er- U pp er S u p ć r ie u r S u p e r io r e
G renze F r o n t ie r F r o n t ie r e C o n f in e
G r e b e n . G r. R iff R eef R e c if S ecca
H r id . H r. K lip p e C rag R ocher R o c c ia
I s k o p in a A u sgrab u n g E x c a v a tio n F o u il le Scavo
S ee Lake L ac La go
Sud- S o u th er n M e r id io n a l M e r id io n a le
K a m e n o lo m S te in b r u c h Q u arry C a r r ie r e P e t r ie r a
K am p Z e lt p la t z C a m p in g s it e C a m p in g a m e n a g e C a m p in g
K anal C anal C anal C a n a le
K a p e la K a p e lle C hapel C h a p e lle C a p e lla
S c h lu c h t R a v in e R a v in G o la
K u p a liš t e S c h w im m b a d B a t h in g p la c e B a in s B agno
H a fe n H arbour Port P o r to
H a fe n b e c k e n C am ber, d o ck D a r s e n a , b a c in o D a r s e , b a s s in
W e lle n b r e c h e r B re a k w a ter B r i s e - la m e s F r a n g i f lu t t i
M a li. M . K le in L it t le P e t it P ic c o lo
M j e r ilo M a B sta b S c a le E c h e l le S c a la
M e te r M e te r (39.37 in .) M e tr e M e tr o
M lin M u h le M ill M o u lin M u lin o
B r iic k e B r id g e Pont P o n te
D am m D am R e m b la i D ig a
N a u tič k a m ilj a S e e m e i l e (1852 m ) N a u t i c a l m il e M ille n a u t i q u e M ig lio m a r in o
K tis te C o a st C o te C o sta
Ebbe E b b tid e R e f lu x R if lu s s o
O to c i. O i. I n s e ln I s la n d s lie s I s o le
O t o k . O. In sel I s la n d He I s o la
P itk a v o d a T r in k w a ss e r D r in k in g w a t e r E au p o ta b le A c q u a p o t a b i le
P la n i n a G e b ir g e M o u n ta in M o n ta g n e M o n ta g n a
F lu t F lo o d tid e F lu x F lu s s o
W rack D e r e l ic t E pave R e lit t o
P o l u o t o k . P o l. H a lb in s e l P e n i n s u la P r e s q u ’ile P e n iso la
P o lje F e ld F i e ld C am p C am p
P r e d je l G egend R e g io n R ć g io n R e g io n e
P r ij e v o j G e b ir g sp a ss C ol C ol P asso
P r is t a n K ai Q uai Q uai B a n c h in a
P r iv la k a L andenge I sth m u s Isth m e Istm o
P r o la z . P r . D u r c h fa h r t L ead C henal C a n a le d 'a c c e s s o
R ib n j a k F i s c h t e ic h F ish p o n d V iv ie r V iv a io
Rt K ap C ape C ap C apo
R u d n ik B ergw erk M in e M in e M in ie r a
S a m o sta n , K lo s t e r M o n a stery M o n a stere M o n a ste r o
m a n a stir
S e d lo B er g sa ttel S a d d le b a c k S e ll e S e ll a
S j e v e r n i . S j. N ord- N o r th e r n S e p t e n t r io n a l S e t t e n t r io n a l e
W a s s e r f a ll W a t e r f a ll C a sc a d e C a sc a ta
H o h le C ave G r o tte G r o tta
S ta za F u ssw eg F o o tp a th S e n t ie r S e n t ie r o
Š k o ljić i R if f e R eefs R e c ifs S c o g li e r a
W a ld F o r e s t, w o o d F oret F o r e s ta , b o sc o
T je sn a c M eeren ge S t r a it D ć t r o it S tretto
T vrđava F o r t, F e s s t u n g Fort Fort F o r te
U šće F l u s s m iin d u n g M o u th o f r iv e r E m bouchure F oce
U v a la . U . K l e in e B u c h t C ove C r iq u e C a la n c a
V e li k i . V . G r o ss G reat G rand G rande
V is in a H ohe H e ig h t A lt it u d e A lt e z z a
V rh B e r g g ip f e l S u m m it Som m et S o m m it&
Z a k lo n (lu k a ) N o th a fe n R e fu g e h a r b o u r P o r t d e r e fu g e R id o s s o
Z a lj e v . Z . B ai B ay B a ie B a ia
Žal S tr a n d B each G ržve S p i a g g ia
Z d r ilo Sund Sound P e r t u is S tr e tto
Ž e l j e z n ič k a B ahnhof R a ilw a y s t a t io n G are S t a z io n e
sta n ic a f e r r o v ia r ia

2
 A A r s la n a g ić a
A a r h u s I, A . 1
A b a , D . i G . o i, 10,
B, 2
A b a , Z u t s k a , o . 12,
A, 1
A b b e v i lle I , A . 1
A b ic a , o . 10, B , 2
A b is , r t 7, A . 1
A b is , u . 7, C
A b r a m o v i 18. B . 2
A d a , o . 26, C. 3
A d a , M a la , o . 26, C. 3
A d e m o v K a m e n . o.
25. B , 2
A d r ia , h o t e l ( A n k a -
r a n ) 1, B , 1
A d r ia t ic , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, A , 2
A i x - e n - P r o v e n c e 1.
A, 2
A j a s m i 26, D , 2
A l a d i n i ć i 20, D , 1
A la n 5, D , 2
A la n , p r ij e v o j V I.
C, 3
A la n , M a li, p r ij e v o j
11, D , 1
A la v a n j a 11, D , 2
A lb a I u lia IV , F , 1
A lb a n e ž , p lič . 2. C. 5
A lb a n ij a 26, C -D , 1-3
A lb e r t I , A . 1
A l e k s i n a c IV , E , 3
A lg e r I, A , 2
A lib e g a j 26, C . 2
A lib u n a r IV . E , 2
A lin o b ilo 5, D , 2
A lt ij e ž , o . 2. B . 3
A m b u la 26, C. 3
A m e r e j 26, C, 2
A m ste r d a m I, A . 1
A n a m a l i 26, C. 2
A n c o n a I, B . 2
A n d o r a I, A . 2
A n d r i ć i 24, B , 1
A n d r ij a , o . 3, A . 1
A n d r i j e v ic a V I. G , 5
A n đ e l i 4. A , 1
A n đ e l ić i 4, A , 1
A n d e l in i 2. B . 3
A n i ć i 8. E , 1
A n in a IV , E , 2
A n k a r a n 1, B . 1
A n t i c i 4. A , 2
A p a t in IV . D . 2
A r a d IV , E , 1
A r a n đ e lo v o 23, C , 2
A r a p o v a c , o . 12, A , 2
A r a t, p lič . 7. C
A r a t, r t (L o š in j) 7,
B. 2
A r a t, r t (O lib ) 8. D , 3
A r a t, r t (S u s a k ) 7, C
A r b a n a s i 13, A . 1
A r b a n ij a 16, A , 2
A r b it, p lič . 8. B . 2
A r b it, r t 8. B . 2
A r b n e š 26, C, 2
A r c i 7, A , 1
A r c ić , r t 5, B . 3
A r c ić , u . 5, B . 3
A r g e n t in a , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, B . 2
A r k a n d e l, o . 14, C, 3
A r n e , r t, 2, D . 4
A r n h e m I, A . 1
M ost 23,
A r t 10, A , 1
A r ta , V . i M ., o i. 11,
D, 3
A r t a c 7, A , 1
A r ta tu r , r t 14. C, 3
A r t a t u r i, u . 7, A . 2
A r t ic a , o . 11, D , 3
A r t ić , r t (R a b ) 9, B , 2
A r t ić , r t (Š ib e n ik ) ,
15, B , 2
A r tić , r t (Z a d a r ). 11,
B. 1
A r tin a , r t 13, A , 2
A r t v iž e 2, D , 1
A r ž a n o V I, D , 4
A r ž e n j a c i, o i. 17,
C -D , 3
A s a n o v a c 11, C , 1
A v ig n o n I, A , 2
A v t o v a c V I, F . 4
B B a j e r , j. 5, C , 1
B a b a , h r . 18, B , 2
B a b a , o . 10, B , 1
B a b a (M o lb a n ), r t 7,
B. 2
B a b a , v r h 17, D , 1
B a b a c 25, A , 1
B a b a c , o . 11, C, 3
B a b a j ić i 14, F , 3
B a b ič i 1, B , 2
B a b ić i 1, A . 2
B a b ic i P e d i ć i 11, D , 2
B a b in D u b 13, A , 1
B a b in k u k 21, A , 2
B a b in L a z . u . 14 a,
A, 2
B a b in a 17. C . 3
B a b in a , u . 17, C, 3
B a b in a G u z ic a , o . 12,
B, 2
B a b in a lu č i c a , u . 18,
B, 2
B a b in e K u ć e 22, A , 2
B a b in o P o l j e 20, C, 3
B a b n o , r t 4, B , 2
B a b n j a č a 17, C , 1
B ab orova d an ca, u.
19, A, 2
B a b r in i 2, D . 4
B a b u lj a k , o . 14, A , 2
B a b u lj a š . V . i M ., o i.
(Z u t) 12. A . 1
B a b u l j a š i, o i. (K o r ­
n a ti) 12, A , 2
B a b u n c i 24. A , 2
B a č . 2, E , 1
B a č i ć 9, B . 1
B a č i ć i 4. A , 1
B a č k a P a l a n k a IV ,
D, 2
B a č n ik 20, D , 1
B a č v a 2, B . 2
B a č v i c a , g r . (M o la t)
8, D . 4
B a č v i c a , g r . (Š ib e n ik )
14, A , 2
B a č v i c a , o . 14, A , 2
B a č v i c a , u . 19. A , 2
B a č v i c a , v r h 17, E , 5
B a č v i c e , r t 16, B . 2
B a č v i c e , u . 16, B , 2
B a ć i n a 20, B , 1
B a M n s k o j e z e r o 20,
B. 1
B a d , r t (H v a r ) 17,
D, 2
B a d , r t (Š o lt a ) 14,
D, 3
B a d G l e ic h e n b e r g IV ,
B, 1
B a d a n j (C r ik v e n ic a )
6, A , 1
B a d a n j (D r n iš ) 14,
C, 1
B a d a n j, v r h (D u b r o ­
v n ik ) 21, B , 1
B a d a n j, v r h (V e le b it )
11, C, 1
B a d e m a 2, C , 3
B a d ij a , o . 19, A , 1
B a d n j e n a , u . 17, B , 3
B a d n ji n a , u . 8, E , 2
B a d ž u la 20. C , 2
B a g a l o v i ć i 20, C, 1
B a j a IV , D , 1
B a j a g ić 14, E , 1
B a j č i ć i 5, C , 2
B a j ic e 23, D , 3
B a j n i c e 14 a , A , 1
B a j o v c i 20, D . 1
B a j t e (I lir s k a B is t r i­
c a ) 2. E. 1
B a j t e (R ij e k a ) 4. B , 1
B a k IV , C, 1
B a k a r 4. B , 1
B a k a r a c 4. B , 2
B a k a r s k i z a l j e v 4, B ,
1-2
B a k o č i 24. A . 1
B a k o v a c 8, E , 2
B a k u l, o . 14. A , 2
B a la b a n i 26. B . 1
B a la b r a , p lič . 10. B . 1
B a la b r a , V . i M ., o i.
10, B . 1
B a la b u š ić i 24, B . 1
B a l a ć i 4, A . 1
B a la đ o r , r t 1, B , 1
B a la l t a , u . 7, A , 1
B a l a n 16, A , 2
B a la r in i 2, C. 3
B a ld a r č ic a . u . 7, C
B a ld a r in , p ’ič . 7. B . 1
B a lđ a r in . r t 7, B , 1
B a ld a r in . u . 7, B . 1
B a ld a r k a , r t 7. B , 2
B a ld a r k a . u . (L o š in j )
7. B . 2
B a ld a r k a . u . ( S u s a k )
7. C
B a le 2, C , 3
B a le a r i, o i. I, A , 2
B a le t in e 23, B , 2
B a l i ć i 2 ,, C , 3
B a lin a , g r . 9, A , 1
B a li n a , h r . 9, A . 1
B a lk u n , o . ( Š o lt a ) 14,
C. 3
B a lk u n , o . (Ž ir je ) 14,
A. 2
B a lo č i 26, B , 1
B a lo s a v e 23, C, 2
B a lt i č k o m o r e I. B , 1
B a lu n , o . 10, B . 2
B a lu n , u . 17, E , 5
B a lv a n iđ a , u . 7, B , 2
B a lv a n id a ( j u ž .) , r t
7, B . 2
B a lv a n id a ( s j e v .) , rt
7, B , 2
B a l j c i 14, D , 1
B a lj e n a c , o . 14, A , 2
B a lj e v a c 20, E , 2
B a n č ić i 20, D , 2
B a n d o v i 14, F , 2
B a n i 4, A , 1
B a n ić 24, A , 1
B a n i ć i 20, D , 2
B a n k o v a c 15, A , 1
B a n o v in a ( B o k a K o ­
t o r s k a ) 24. B , 1
B a n o v in a ( R ij e k a ) 5,
C, 1
B a n v e , u . 8, D , 3
B a n j 13, A , 2
B a n j , u . 13, A , 2
B a n j a 20, D , 2
B a n j a , r t 5. B . 2
B a n j a , u . 19, B . 1
B a n j a K o v i lj a č a IV ,
D, 2
B a n j a L u k a V I, E . 3
B a n j e v c i 14, A , 1
B a n j o l 9, B , 2
B a n j o l, o . 2, B , 3
B a n j o l, u . 9, B , 2
B a n j o l e 3, A , 2
B a n j o l e ( P a lt a n a ) . u .
3, A , 2
B a o š ić 24, A , 1
B a o š ić , G o r n j i 24,
A, 1
B a r 25, A , 2
B a r , lu k a 25, A , 2
B a r , S t a r i 26. B . 2
B a r a b ig a , r t 2, B , 3
B a r a č i 11, C, 1
B a r a n j e 20, D , 1
B a r a t 2, C, 3
B a r b a n (K o p e r ) 1,
B. 2
B a r b a n (L a b in ) 2,
D. 3
B a r b a r a n , h r . 2, B , 3
B a r b a r i ć i 6, A , 1
B a r b a r ig a , rt 2, B . 4
B a r b a r in a c , o . 16,
B, 1
B a r b a t ( P a g ) 8,
D -E , 2
B a r b a t (R a b ) 9, B , 2
B a r b a t s k i k a n a l 9,
B, 2
B a r b ić i 2, D , 3
B a r b u llu s h 26, D , 3
B a r c e lo n a I. A , 2
B a r c i 6, B , 1
B a r c o l l i 26, D , 2
B a r e s IV , C , 2
B a r e d i 1, B , 2
B a r e d i n e 2, B , 2
B a r e t ic a , o . 19. B , 2
B a r i I, B , 2
, c,
B a r i č e v i ć i 11 2
B a r ić D r a g a 11, C, 1
B a r ila c . o . 14, B . 2
B a r j a c i, rt 17, E. 5
B a r j a k , V . i M ., o i.
17, E , 5
B a r j a m o v i c a 23, D , J
B a r k a 2, D , 1
B a r k a n j . r t 15, B , i
B a r la j 26. C , 1
B a r n e s t r o v i c a , u . 7,
B. 1
B a r o t u l 13, B , 2
B a r o v a č k i P o đ i 8.
D. 2
B a r t u la 25, A , P
3
 B a s e l I, A , 2
R a s e l j i n a 19, A , 1
B a s i ć i 24, B , 1
B a s iln a , u . 17, B , 2
B a s j a k , u . 6, B , 1
B a s t 17, C , 1
B a s t a h , r t 7, C
B a š a n i j a 1, A , 1
B a š ć a n s k a D r a g a 5,
C, 3
B a šća n sk a draga, u.
5, D , 3
B a š e l o v i ć i 15, B , 2
B a š ić e v S t a n 13, A , 2
B a š in b r ij e g 22, B , 2 B e r lin I , B , 1
B a š k a 5, D , 3
B a š k a V o d a 17, C , 1 B e r n a r d in , r t 1, A , 1
B a š k e O š t a r ij e 8,
E, 2
B a t e r ij a (H v a r ) 18,
B, 2
B a t a h o v in a 21, A , 1
B a t a j n i 5, B , 3
B a t a la , u . (G r u ž ) 21,
A, 2
B a t a la , u . (K o r č u la )
17, B , 3
B a t a la , u . (R ije k a
D u b r o v a č k a ) 21, A , 1 B e z j o v o 26, C, 1
B a t a la ž a 8, E , 3
B a t a la ž a , u . 13, A , 2 B i a l y s t o k I, B , 1
B a t e r ij a , r t 21, A , 2
B a t in o v a c , j. 27, A , 1 B i č i ć i 2, C , 3
B a tin o v a č k i s la p o v i
27, A , 2
B a t lu g 2, C , 3
B a t o m a lj 5, C , 3
B a t o v i ć i 11, C, 2
B a tr in a IV , C, 2
B a z o v i c a 2, C , 1
B a ž b u lj a k , u . 25, B , 2 B ig o v i c a , r t 25, A , 2
B e č I, B , 1
B e č i ć i 25, A , 1
B e č ić i , u . 25, A , 1
B e g a , r. I V , E , 2
B e g o v i ć i 24, A , 2
B e g o v o R a z d o lj e 5,
D, 1
B e j a v e c 6, A , 1
B e j a v e c (T u r n a c ) , r t
6, A , 1
B e k a 2, C , 1
B ć k ć s c s a b a IV , E, 1
B e l a , r t 7, B , 1
B e l a , u . 7, B , 1
B e la C rk v a IV , E , 2
B e l a p u n t a 8, B , 1
B e l a S t e n a 5, C , 1
B e l a c 7, A , 1
B e l a m a r ić 15, B , 2
B e l c i 3, B , 1
B e l e j 8, B , 1
B e le tić i 2, c, 2
B e l i 5, B , 2
B e l i, o . 11, B , 2
B e l i a r t 7, A , 2
B e l i D r im , r. IV , E , 3
B e l i K a m ik , s id r iš t e
6, A . 2
B e l i K a m ik , u . 6,
A, 2
B e l i n a d r a g a , u . 3,
A, 2
B e l le v u e , h o t e l (D u ­ B ij e lo P o l j e ( N ik š ić )
b r o v n ik ) 21, A , 2
B e l o S e lo 5, C, 1
B e l o g r a d č ik IV , F , 3
B e l t o j a 26, D , 2
B e l v e d e r 1, B , 1
B e lv e d e r e , (D u b ro v ­
n ik ) 21, B , 2
B e l v e d ir , r t 10, B , 2
B e l j a c 4, A , 1
B e l j a k o v c i IV , F , 3
B e n č i ć i ( P a z in ) 2,
C, 3
B e n č i ć i ( R ije k a ) 4,
A, 1
B e n e , u . 16, B , 2
B e n e š i n r a t 20, D, 3
B e n i ć i 6, A , 1
B e n k a j 26, C , 1
B e n k o v a c 11, D , 2
4
B e n k o v a c - F u ž i n s k i 5,
C, 1
B e n k o v a č k o S e lo 11,
D, 2
B e n u š i ć , o . 8, D , 3
B e o g r a d IV , E , 2
B e r a m 2, C, 2
B e r d i c a 26, D , 2
B e r e t u š a g a j 15, B , 1
B e r g a č e l 13, A , 2
B e r i 26, B , 1
B e r i s l a v c i 26, B , 1
B e r k o v i c a IV , F , 3
B e r k o v i ć i 20, E , 1
B e r n I, A , 2
B e r o v i ć 15, A , 1
B e r t o k i 1, B , 2
B e s i ć 15, B , 1
B e s u n i j e 20, C, 2
B e š k a , o . 26, B , 2
B e t i n a 14, A , 1
B e t i n a Š p i la , u . 21,
B, 2
B e t k a v 5, B , 3
B e z b o g e 24, A , 1
B e z d i j a , u . 17, D , 2
B l a ć i 16, A , 1
B i b in j e 13, A , 1
B ić in e , D . i G . 15,
B, 1
B id n ić 14, D , 2
B ig i n a P o l j a n a 27,
B .l
B ig o r 26, B , 1
B ig o v a , u . 24, B , 2
B ig o v i c a , u . 25, A , 2
B ih a ć V I, C , 3
B i h o v i 23, B , 2
B ij a č a 20, C, 1
B i j a k o v i ć i 20, C , 1
B ij a r , u . 7, A , 1
B ij e c a , u . 3, B , 2
B ij e đ 22, B . 2
B ij e la 24, B , 1
B ij e la , u . 22, B , 1
B ij e la g o r a (T r e b i-
n j e ) 23, C , 2
B i i e l a g o r a ( U lc in j)
25, B, 2
B i j e l a g r e d a 5, E , 2
B i j e l a k o s a 5, E , 1
B ij e la L a s ic a 5, D , 1
B ij e la M r k j e n t a , h r .
17, D , 3
B i j e l a r i j e k a 27, A , 1
B ij e la c , h r . 17, B , 3
B ij e l a s i c a 26, B . 2
B i i e l e P o l j a n e 23,
D. 2
B i j e l e R u d in e 23,
C - D , 1 -2
B i i e l e S e k e , r t 21,
B i i e l e S t i j e n e 5, D , 2
B i j e l i r a t 17, C , 3
B ij e lo P o l j e (n a L i­
m u ) V I. G , 4
23 D 2
B ij e lo P o l j e ( T ito ­
g r a d ) 26, B , 1
B i i e l j i n a IV , D , 2
B ik , g r . 8, C , 2
B ik a r i j ic a , o . 10, B , 1
B ik a r i j ic a , u . 12, A , 2
B il a 14, F , 1
B il a g la v a 19, B . 2
B i l e 5. D , 2
B i l e s t i n e 3. B . 2
B i l e ć a V I. F . 5
B i l e n i 8. D . 2
B i l i B r i g 14, E , 1
B i l i b r ig , v r h 15,B, 2
B i l i r a t 17, E ,5
B i l i V ir 20, C,1
B i l i ž a l. u . 19. B , 2
B i l i c e 15, B . 1
B il o 15, B , 2 B la t o n a C e t in i 14,
B ilo , r t 15, B , 2 F, 3
B il o P o l j e 19, B , 1 B la t o , o . 21, A , 1
B il o t in j a k , u . 11, B la t s k o p o l j e 17, C , 3
B, 2 B la ž e v ić 15, B , 2
B il o v a 10, A , 1 B la ž in a , r t 8, D , 1
B il u ć a 8, D , 1 B la ž u j V I, F , 4
B ilu ć a , u . 8, D , 1 B le d IV , B , 1
B il u š in v r h 19, B , 2 B li d i n j e j e z e r o V I,
B il j a n a , D . i G . 11, E, 4
C -D , 2 B li n i s h t 26, D , 3
B il j e g 27, A , 1 B li t v e n ic a , o . 14, A , 2
B i l j e v i n e ( J a b la n a c ) B li t v ic a , o . 12, A , 1
9, B , 1 B li z a n š t i k 24, A , 2
B i l j e v i n e ( J u r j e v o ) 5, B l i z i k u ć e 26, A , 1
D, 3 B liz n a 14, C , 2
B ioČ V I, F , 4 B li z n ic a , u . 8, E, 3
B io č e V I, G , 5 B lu d , r t 10, A , 2
B io Č ić 14, C , 1 B lu s ik a 13, B , 2
B io g r a d (n a m o r u ) B l j u š ć e v i c a 14, C, 2
13, B , 2 B o a n V I, G , 5
B io g r a d ( S t o la c ) 20, B o b a r a , o . 20, E , 3
E, 1 B o b ij a 26, B , 1
B io k o v o 17, C -D , 1 B o b ij a , v r h 11, D , 1
B io r in e 14, F , 2 B o b o v ik , r t 11, B , 1
B ir a n j 14, C , 2 B o b o v iš ć a 17, A , 1
B ir a n j , v r h 16, A , 1 B o b o v iš ć a , u . 17, A , 1
B is a č e , o . 20, A , 2 B o b o v i š t e (B a r ) 26,
B is a g a , o . ( is t . K o r ­ C, 2
n a ti) 12, B , 2 B o b o v iš t e ( D u b r o v ­
B is a g a , o . (z a p . K o r ­ n ik ) 20, E , 3
n a ti) 12, A , 2 B o b u s i 6, A , 1
B is a g a , o . (T ij e s n o ) B o c o l ić 13, A , 1
14, A , 1 B o č i n a , u . (L o š in j ) 7,
B is a g a , u . 7, A , 2 B, 2
B is a g a , V . i M ., o i. B o č i n a , u . (Š k a r d a )
( B io g r a d ) 13, B , 2 8, C , 2
B is a g a , V . i M ., o i. B o č i n a , D . i G ., u .
( 2 u t ) 10, B , 1 ( L o k r u m ) 21. B , 2
B is a g e , o . 13, A , 2 B o d o v a c , u . 10, B , 1
B is a g ic a , o . 12, A , 2 B o d u la š , o . 3. B , 2
B is k o 14, E . 2 B o g a 26, D , 1
B is k u p , r t 17, E , 5 B o g a t ić 14. C. 1
B is k u p i j a , u . 7, A , 1 B o g d a n o v ić 15, A , 1
B iš e v o , o- 17, E , 5 B o g d a š i ć i 24, B , 2
B iš e v s k a l u k a 17, E , 5 B o g e 26, D , 1
B i š e v s k i k a n a l 17, B o g e t i ć i 23, D , 2
E, 5 B o g i š i ć i 24, B . 2
B i š k u p i 4, A , 1 B o g m i l o v i ć i 23, E , 2
B is k u p i j a 14, C , 3 B o g o j e v i ć S e lo 23,
B it e lić , D . i G . 14, B, 2
B o g o m o l j e 17. D . 2
E, 1
B it n j a 2, D , 1 B o g o v i ć i 6, A , 2
B it o l a I V , E , 4 B o g u t i 26, A , 1
B it o r a j 5, D , 1 B o g u t o v a c , o . 20, D , 2
B it u n j a 20, E , 1 B o h in j s k a B is t r i c a
B i v o l j e B r d o 20, IV , B . 1
D, 1 B o h o r V I. C , 1
B iv o š ć a k , o . 11. A , 2 B o j a n a , u . 21, B , 2
B iz ik o v ic a . u . 10, B , 1 B o j a n a , u š ć e 26, C, 3
B j e l a s i c a V I, G , 5 B o j a n a (B u n a ) 26,
B j e l a š n ic a 20, E , 2 C 2—3
B j e l a š n ic a V I, F , 4 B o j č in 26. C . 1
B j e l i c e 26, A , 1 B o j in k u k 11, C, 1
B j e l ila 24. B . 2 B o i i š ć a 16. A , 1
B j e l o j e v i ć i 20, D , 1 B o j i š t e V I. G . 4
B i e l o š 23. C. 2 B o i k a 26, C . 2
B j e l o š i 23. D , 3 B o i n a k 8. B . 1
B je lo v a r IV , C, 2 B o i n i k 11. D . 2
B la c a (B r a č ) 17, B , 1 B o j n o 6. B , 2
B la c a (K o r č u la ) 17, B o k , u . (L o š in j ) 7,
C. 3 A, 1
B la c a (S p lit ) 16, B , 1 B o k , u . ( S u š a k ) 7, C
B la c a , h r . 17,C,B3 o k , V e li, u . (H v a r )
B la c a , r t 20, C, 2 18, B . 2
B la c a , u . (B r a č ) 17, B o k , V e l i u . (L o š in j )
B, 1 7. A . 1
B la c a , u . (M lje t) 22, B o k , V e li, u . ( T ija t)
B. 2 15, A , 2
R la c e 20. B , 1 B o k , V . i M .. u .
B l a g e v ic a 3. B . 2 (C r e s ) 5. B , 2
B la t a (K a š t e la ) 16, B o k V o n j o k a , u . 18,
A, 1 A, 2
B la t a (Š ib e n ik ) 15, B o k a K o t o r s k a 23,
B 2 C, 3
B l a t i l a 20. C , 1 B o k a n j 6, A , 1
B la t i n a 20, B , 2 B o k a n j a c 11. C , 2
B la t i n a , u . 7, A , 1 B o k a n j a c , v r h 11,
B la t n a , u . 6, A . 2 C, 2
B la t n o j e z e r o IV , B o k a n ia č k o b la t o 11,
C. 1 B, 2
B la t o (K o r č u la ) 17, B o k a š i n , u . 11. A , 2
C, 3 B o k i n i ć 7. B , 1
B la t o (M lje t) 20, B , 2 B o k o lj 13, B . 2
B o k o r d ić i 2, C , 3
B o k o v o 26, A , 1
B o k u lj a , u . 11, C , 1
B o l 17, B , 1
B o l e š k o 2, D , 3
B o lo g n a I , A , 2
B o lj a n ić i V I, G , 4
B o lj e v D o 26, C , 1
B o l j e v i ć i 26, B , 2
B o lj k o v a c , h r . 9, A , 2
B o lj u n 2, D , 2
B o lj u n e c 2, C , 1
B o lj u n i 20, D , 1
B o lj u n s č ic a , r. 2, D , 3
B o n a s t e r , r t 11, A , 2
B o n a š a 3, A , 2
B o n e I, A , 2
B o n ić 7, B , 2
B o n in i 1, B , 2
B o n in o v o 21. B , 2
B o n n I, A , 1
B o n o v c i 15, B , 2
B o r IV , F , 2
B o r a č k o j e z e r o V I,
F, 4
B o r a j a 14, C. 2
B o r a .ia c 15, B , 2
B o r a k 14 a , A , 1
B o r e t i 25, A , 1
B o r lg i 26, D , 2
B o r i k 3, B . 1
B o r ik , k u p a l i š t e 13,
A, 1
B o r i z ij a 1, A , 1
B o r j e 20, B , 2
B o r j i, r t 11, A , 2
B o r n h o lm , o . I. B , 1
B o r o j e v ić i 20, D , 1
B o r o v r t 17, C , 3
B o r o v a , u . (B r a č ) 17,
A, 1
B o r o v a , u . (B r ij u n i)
3, A , 1
B o r o v a N j iv a 18, B , 1
B o r o v a c , g r . 22, A , 1
B o r o v a c , o . (H v a r )
18, A , 2
B o r o v a c , o . (is t.
M lj e t ) 20, C , 3
B o r o v a c , o . (z a p .
M lje t) 22, A . 1
B o r o v c i 20. C , 1
B o r o v i c a 15. A . 2
B o r o v i ć i 8, D . 2
B o r o v n ik , o . (K o r -
n a t ) 12, A , 2
B o r o v n ik , o . (L e v r -
n a k a ) 10, B . 2
B o r o v n ik o . (S it) 10,
. B, 1
B o r o v n ik , o . ( T ij e ­
s n o ) 14. A , 1
B o r o v n j a k , r t 11, C , 3
B o r š t 2, C, 2
B o r t u li n a . r t 7, A , 1
B o r u n a , 16. B . 1
B o r u t ( M e t k o v ić ) 20,
C, 2
B o r u t ( P a z in ) 2, D , 2
B o s a m a r in 1, B , 2
B o s a n k a 21. B . 2
B o s a n s k a D u b ic a V I,
D, 2
B o s a n s k a G r a d iš k a
IV . C , 2
B o s a n s k a K o s t a j n ic a
V I, D , 2
B o s a n s k a K r u p a V I,
D, 3
B o s a n s k i N o v i V I,
D. 2
B o sa n sk i P e tro v a c
V I, D , 3
B o s a n s k i S a m a c IV ,
D, 2
B osan sk o G rahovo
V I. D . 3
B o s ilj e v o VT, C , 2
B o s n a , r. V I, E -F ,
3 -4
B o š a n a , u . 13. B , 2
B o š k o 1, A , 1
B o t in a 13, A , 1
B o t o n e g a , r. 2, C ,
B o t u n 26, B , 1
B o t u š 23, B , 2
B o u g ie I, A , 2
B o v e c IV , A , 1
B o ž a v a 11, A , 2
B o ž i k o v a c , o . 10, B ,
B o ž i n i ć i 4, A , 1
B r a c o l, r t 5} C , 3
B r a č , o . 17, B , 1
B r a č e v D o la c 14, E ,
B r a č e v ić 14, D , 2
B r a č ić , o . 8, C , 3
B r a ć ić , p lič . 7, C
B r a č ić p o d P o r a t
7, C
B r a č k i k a n a l 14 a
B r a d IV , F . 1
B r a j a n i 4, A . 1
B r a j k o v ić i (B o k a
K o t o r s k a ) 24, B ,
B r a j k o v ić i (R o v in j)
2, C, 3
B r a j k o v ić i (Š ib e n ik )
15. B , 1
B r a j š e 26, C , 2
B r a k 8, C , 2
B r a k C a v lin 12, B ,
B r a k o d O p u h a 12,
B r a k , V e li ( S ilb a ) 8,
C 3
B r a k , V e li ( Š ib e n ik )
14, B , 2
B r a n k o r a s , z . 3, A , 1
B r a t a t o v o 21, B , 1
B r a t e š i ć i 23, D , 3
B r a t i ć a 25, B . 2
B r a t in o t o k 17, C, 4
B r a t i s l a v a I, B , 1
B r a t i š k o v c i 14, B , 1
B r a t o s h 26, C , 1
B r a t u š 17, C, 1
B r b in j 11, B , 2
B r b iš ć i c a , u . l i , A , 2
B r c a 25, B . 1
B r č a s t a c 10, A . 2
B r č e li , G o r n j i 26, B , 2
B r č k o IV , D , 2
B r d a (B u je ) 2, C , 2
B r d a ( S p lit) 16, B , 2
B r d c e 2. D , 2
B r d e la 26, C, 3
B r d o ( K o r č u la ) 19,
A, 1
B r d o (L a b in ) 2, D , 3
B r d o , v r h 6, B , 2
B r d o n j a , u . 11, B , 1
B r e c i 1, B . 2
B r e č e v i ć i 2, C, 3
B r e g , r t 2, E , 4
B r e g , u . 8, B , 1
B r e g a v a , r. 20, D , 1
B r e la , D . i G . 14 a,
B, 1
B r e m e n I, A , 1
B r e n n e r I, A , 2
B r e s s a n o n e I, A , 2
B r e s t ( F r a n c u s k a ) I,
B, 1
B r e s t ( P a z in ) 2, D , 2
B r e s t i c a 20. C . 2
B r e s t i c e 23. D . 2
B r e s t o v a , r t 2, D , 3
B r e s t o v a D r a g a 5,
D, 1
B r e š c a 4, A , 1
B r e z a 5, B . 1
B r e z e 5. D , 2
B r e z ik 11, C , 1
B r e z o v ic a 2. D . 1
B r e z o v o B r d o 2, D , 1
B r e ž ic e V I, C. 2
B r g a t , p r e d j e l 21, B , 1
B r g a t . G o r n j i 21, B , 1
B r g u d . p r e d j e l 6, A , 2
B r g u d , v r h 2, D , 3
B r g u d , V e li 5, B , 1
B r g u d a c 5, A . 1
B r g u d a c , v r h 6, A , 1
B r g u d i 4, A , 1
B r g u lj e 11, A , 2
2 B r g u lj i 24, A , 2
B r g u lj s k i, o . 11, A , 2
B r g u l j s k i z a l j e v 11,
A, 2
B r ib ir 6, B , 1
B r i b i r s k e M o s t in e V I,
1 C, 4
B r ig (I s tr a ) 2, C , 2
B r ig (Z a d a r ) 11, C , 2
B r ig , v r h 1, A , 2
1 B r ig j a 26, C , 1
B r i j e g 21, B , 1
B r i j e g e 26, B , 2
B r i j e s t a 20, C , 2
B r i j u n i 3, A , 1
B r i j u n i, l u k a 3, A , 1
B r i j u n i, o i. 2, C, 4
B r i n d is i I, B , 2
B r i n j e V I, C, 2
B r i s k a , D . i G . 26,
1 B, 2
B r i s t 20, B , 1
B r is t , u . 20, B , 1
B r i s t i v ic a 14, C , 2
B r i s t o v a , p lič . 17,
D, 2
B r i s t o v a , u . 17, D , 2
1 B r i s t v a 17, C , 3
B r i s t v a , u . 17, C , 3
B r i š e v o 11, C , 2
B r i š t a n e 14. C , 1
B r i v e - la - G a ill a r d e I ,
A, 2
B r i v s k a g o r a 26, C , 3
B r i ž in e 22, B , 2
B r i ž in e 16, B . 1
B r k a č 2, C, 2
B r k a n o v ić a d r a g a 27,
A, 1
B r k a t 17, B , 3
B r k a t a 17, B , 1
B r k ić 13, B , 1
B r k lj a č , r t 5, B , 3
B r l o ž n ik 4, A , 1
B r n a 17, C . 3
B r n a , u . 17, C , 3
B r n a z e 14, E , 2
B r n č i ć i 4, A , 1
B r n e l i ć i 4, B , i
B r n is t r o v a 17, B , 3
B r n o I, B , 1
B m j a k , V . i M . o i.
14, A , 2
B m j e s t r o v a , u . 20,
C, 3
B r n j e s t r o v a c , o . 20,
C, 3
B r o c e 20, C . 2
B r o ć a n a c ( N ik š ić ) 23,
D, 2
B roćanac, D . i G.
( V ilu s i) 23. C , 1
B roćan ac, V. i M.
( S p lit) 14. D , 2
B r o d M o r a v ic e 5, D , 1
B r o d n a K u p i 5, D , 1
B r o d a r i c a 13, A , 1
B r o d in a . r t 7, C
B r o j a 26, D , 1
B r o s k v e n j a k , o . 10,
B, 1
B r o t n ic a 23, B , 2
B r o v i n j e 2, D , 4
B r s e č 2, D . 3
B r s e č i n e 20, D . 3
B r ša n j, u . 10, A , 1
B ršćak , o . 11, A , 2
B r š ic a 2, D . 3
B r š l i a n o v a c 4. A . 1
B r š lj a n o v ic a , u . 6,
A, 1
B r š n o 23, E , 2
B r š t a n o v o 14, D , 2
B r t a l ić , r t 11, B , 2
B r t o n ig l a 2, B , 2
B r u c k I, B , 1
B r l ic k l I V , B , 1
B r u s ić i 3, B , 1
B r u s j e 17, A , 2
B r u s n i k , o . V I. C, 4
B r u š n j a k , o . (S it) 10,
B, 1
B r u š n j a k , o . (Z u t) 12,
A, 1
B r u š n j a k , V . i M ., o i.
(M a u n ) 11, A , 1
B r u t ij a 1, A , 2
B r u v n o V I, C , 3
B r u x e l l e s I, A , 1
B r z a c 5, B , 2
B r z a v a , r. IV , E , 2
B r z e t , u . 14 a , A , 1
B r ž a n i 1, B , 2
B u c , u . 5, B , 3
B u c a r o l a , u . 3, B , 2
B u č , V . i M ., o i. 10,
B u č a n i 14, E , 2
B u d a k 11, D , 3
B u d a k o v o b r d o 8,
E, 2
B u d a v a , u . 2, C , 4
B u d ič in 3, B , 1
B u d ih o v a c , o . 17, E , 5
B u d im ir 14, F , 2
B u d im p e š t a I, B , 2
B u d in a , u . 20, D , 2
B u d in j e 23, C , 2
B u d is h a 26. C , 1
B u d iš in v r h 4, A , 1
B u d o š 23, D , 2
B u d o š i ć 16, A , 1
B u d v a 23, D , 3
B u g , r. I , B , 1
B u g o j n o V I. E . 3
B u j a s i 15, A , 1
B u j e ( I lir s k a B is t r i­
c a ) 2, D , 1
B u j e ( U m a g ) 2. B , 2
B u j e , p lič . 1, A , 1
B u j k o v i ć i 24, B , 2
B u k ić 15, B , 1
B u k o v V r h 5, D . 1
B u k o v ic a , V . i M . 2,
D, 1
B u k o v ic a , p r e d j e l 11,
D, 2
B u k o v i k 26. B . 2
B u lb in 7, B . 2
B u lj a n a s t a j e 14. E , 1
B u lj a r i c a 25, B . 1
B u lj a r i c a (L u g ), u . 25,
B , 1
B u m b i š t e , r t 3, A , 2
B u n a V I, E , 4
B u n a ( B o j a n a ) , r. 26,
C, 2 -3
B u n ic a , u . 5, D , 2
B u n ić V I C, 3
B u n o v i ć i 24, A , 1
B u r a 7, B , 1
B u r e l i 13, B , 1
B u r ic e 4, B , 2
B u r le , u . 3, B , 2
B u r n j a č a , u . 8, D , 2
B u r n j a č a , v r h 14, F , 2
B u r n j a k 15, B . 2
B u r n j i š k o l j 10, A , 2
B u r o n j i 26, B . 1
B u s a v i c a , u . 16, A , 2
B u s h a t 26, D . 3
B u s i n t ij a 2, B . 2
B u s o v a č a V I, E . 3
B u s o v n i k 26, B . 1
B u s u j a , r t 2, B . 2
B u s u j a , u . 2, B , 2
B u s u l e r 3, B , 1
B u š ć in a 1, A , 2
B u t , p lič , 5, C , 3
B u t in j , u . 6, B , 2
B u t k o v i ć i 3, B , 1
B u z d o h a n j 4. B , 1
B u z e t 2, C , 2
B u z ia s IV , E , 2
B u ž a , u . 21. B , 2
B z h e t e 26, D , 1
c
C a b r u n ić i 2, C , 3
C a g lia r i I, A , 2
C a k i n j i 1, A , 2
C a la f a t I V , F , 3
5
 C a la is I, A , 1
C a n g u s k i, u . 7, B , 2
C a p a r in j a k (O r š lja k ),
o. 12, A , 2
C a r a n s e b e s IV , F , 2
C a r e v ić 25, A , 2
C a r i 4, A , 1
C a r in a 21, B , 1
C a r n j e n e , u . 18, A , 2
C a s k a 8, D , 2
C a t a n ia I, B , 2
C a v t a t 23, A . 2
C a v t a t s k i g r e b e n i 23,
A 2
C a z in V I, C , 3
C e ja , o . 3, A , 2
C e ja , p lič . 3, A , 2
C e k lin G o m j i 26, A , 1
C e k lin š t a k 26, A , 1
C e lin j a k 19. B . 1
C e lj e V I, C , 1
C e m i, r. 26, D , 1
C e r a 14, C , 2
C e r ig u l, o . 12, B , 1
C e r k n ic a V I, B , 2
C e r m e iu IV , E . 1
C e r n ič k i v r h 4. B . 1
C e r n ik P r im o r s k i 4.
B, 1
C e r o v a c 20, E . 3
C e r o v ic a (L a b in ) 2,
D, 3
C e r o v ic a ( M e tk o v ić )
20. D , 2
C e r o v l j e 2, D , 2
C e r o v o 23, D , 2
C e s a r a , r t 4. A . 2
C e s a r a , u . 4. A . 2
C e s a r ic a 8, E . 2
C e s a r ic a , u . 8. E. 2
C e s m e e K o p li k u t 26,
C. 2
C e t in a , r. 14, E , 1 - 3
C e tin a , u š ć e 14, E , 3
C e t in g r a d V I. C, 2
C e t in j e 23, D . 3
C h a m p a u b e r t I. A 1
C ic in a 23, A , 1
C ic r in a 20, D . 2
C ig in o v a c , d r a g a 27,
B. 1
C ig in o v a c , j. 27. A . 1
C ij e v n a , r. 26. C. 1
C im e r a 13, B . 2
C in c e r V I. E . 4
C in o v ić i 24, B . 1
C in t in e r a , u . 3. A . 2
C ip r ij a n 7. B . 1
C ir k a , r t 7. B . 2
C iv it a n o v a M a r c h e
IV , A , 3
C iv r a n , p l i č 2, B , 2
C k la 26, C . 2
C le r m o n t F e r r a n d I,
A. 2
C lu j I, B , 2
C o l V I, B , 2
C o n s t a n t in e I, A , 2
C r e s 5, B . 3
C r e s , o . V I. B . 2 - 3
C r e s k i z a l j e v 5. B . 3
C r ik v e n ic a 6. B . 1
C r ik v ic a o d V o la m
3, A . 2
C ri$ u l N e g r i, r. IV ,
E. 1
C r iv a c 14. D . 1
C r k lic a , o . 17. B . 3
C r k v e n i v r h 4. A . 2
C r k v ic e (K o to r ) 23.
C. 2
C r k v ic e ( P e lj e š a c ) 20,
B. 2
C r k v ic e , u . 20. B . 2
C r k v in e , o . 20. D . 2
C r lj e n a g r e d a 23. C . 2
C r li e n ik 14. A . 1
C r lj e n k a , u . 10, B . 2
C r m n ic a 26, B . 1-2
C r n a , r t 8, D . 2
C r n a k o s a 5. E , 1
6
C rn a M r k jen ta , h r.
17, D , 3
C r n a p u n t a 2, D , 4
C r n a r i j e k a 27, A , 1
C r n a s e k a (M lje t, B o -
r o v a c ), o . 22, A , 1
C r n a s e k a (M lje t,
P o m a ) , o . 22, A , 1
C r n a c , h r . 17, B , 3
C r n i D a b a r 8, E, 2
C r n i D r im , r. IV , E, 4
C r n i K a l 5, E , 3
C r n i K r u g 13, B . 2
C r n i L u g 5, C , 1
C r n i N u g l i 23, C , 2
C r n i P a d e ž 8, E, 2
C r n i r a t 14 a , B , 2
C r n i r t 25, B , 1
C r n i v r h (B a k a r ) 4,
B, 1
C r n i v r h (D r n iš ) 14,
C, 1
C r n i v r h (O p a tija ) 4,
A, 1
C r n i v r h (S e n j ) 5,
D, 2
C r n i v r h ( S p lit) 14,
D, 2
C r n ic a 15, B , 1
C r n ić i 20, D , 1
C m d g r a d 1, A , 2
C r n ik a , r t 5, C , 2
C r n ik a , u . 9,A , 1
C m ik o v a , r t 5, B , 3
C r n ik o v a c , V . i M .,
o i. 12, A , 1
C r n o 13, A , 1
C r n o j e z e r o V I, G , 4
C r n o g la v 20, D , 2
C r n o lj u t 19, A , 1
C m o t in a c , r t 8, D , 2
C r v e n a L u k a 11, C , 3
C r v e n a P a p r a t 26,
B. 1
C r v e n a s t ij e n a , rt
25, A , 1
C r v e n i G r m 20. B . 1
C r v e n i o t o k 2, B , 3
C r v e n i V r h 1, A . 1
C r v e n k a IV , D , 2
C s o n g r ć d IV , E , 1
C u c e 23. D . 2
C u f, r t 2. D , 4
C u f, u . 3. A , 1
C u k r ić i 2, C. 3
C u la j 26, C , 1
C u p e lij a 1, A , 2
C u x h a v e n I, A , 1
c C is ta , V . i M . 14. B . 1
Č a b a r V I, B , 2
C a b u lja V I, E , 4
C a č a k IV , E , 3
C a č ić i 8, E , 2
C a č v in a 14, F , 2
Č a đ a v ic a V I, D , 3
Č a g a lj 27. B , l
C a ić 14, F . 1
C a j č ić i 3. B . 1
C aj k o v a č 21, A , 1
C a j k o v i c a 21, A , 1
C a j k o v ic a . p r e d j e l
21, B . 1
C aj n i č e V I, G , 4
C a k o r V I, H , 5
Č a k o v e c IV , C, 1
C a k o v ic a 2 6 , B , 1
C a le t e 15. B , 1
C a lj k u š ić i 17, D , 1
C a n d r li 6. A . 1
C a n j, r t (B a r ) 25. B . 1
C a n j. r t (L a s to v o ) 17,
C, 3
C a n j, u . 25, B , 1
Č a p lj in a 20, C, 1
C a p o r ic e 14. E , 2
C a p r a z lij e 14. E , 1
C a r a 17, C , 3
C a r a š k o p o l j e 17, C , 3
Č a r d a k , r t 5, D , 2
C a r ić i 20, D , 2
C a s a r o v , u . 8, B , 1
C a te ž V I, C, 2
C a v a 25, B , 1
C a v a l 16, B , 1
C a v a š 20, D , 2
C a v a tu l, o . 13, B , 2
Č a v le 4, B , 1
C a v le n a , u . 5. B , 2
C a v lin , b r a k 12, B , 1
C a v lin , o . 12, B , 1
C a v o g la v e 14, D , 1
C e d le 1, B , 2
C e g a r 4, A , 1
C e h u t i 1, B , 2
Č e k a n j e 26, A , 1
C e lic e , o . 14, C , 2
Ć e lij a 2, C , 4
C e lin a 14 a . B . 1
C e lin j a , u . 11, C , 3
Ć e lo 6. B . 2
C e lo b r d o 25, A . 1
C e lu g a 25, A , 2
C e lj e 2, D , 1
C e lj e v o 20, C , 1
C e m e r n ic a V I, E , 3
Č e m e r n o V I, F , 4
C e n ić 24. A , 1
C e n tu r , V . i M . 1,
B. 2
Č e p ić (B u z e t ) 2, C , 2
Č e p ić (L a b in ) 5, A , 2
Č e p ić p o l j e 5, A , 2
C e p ik u ć e 20. D , 2
C e p lis n a , u . 17, C, 3
C e p lj a n i 1, A , 2
C e p n o 2, D . 1
C e p r lj a n d a 11, B . 2
C e p u r in D o 23, D , 3
C e r e n a . u . 13. B . 2
C e r in P o l j e 14. F . 2
C e s m in o v a , u . 14 a,
B, 2
C e s m in o v a c 16, A , 1
C e s v in ic a 20. C , 2
C e š lj a r i 26, B , 1
C e š v in ic a . o . 17, C, 3
C e v o 23. D , 2
C ib a č a 23, A , 2
C ič e v o , D o n j e 23, B , 2
C ik a t, r t 7, A , 2
C ik a t, u . 7, A , 2
C ik e š i 14 a . B . 1
C ik o la . r. 14. C. 1
C ik o v ić i 4. A . 1
C ilip i 23. B . 2
C im b e lić , r t 8. C. 3
C in ta , u . 11, B . 2
Č io v o 16, A , 2
Č io v o , o . 16. A . 2
C ip r i, r. 2, C . 3
C is ta , r t (K r k ), 6.
A, 1
Cista, rt (P a g ) 11,
B. 1
C is to P o l j e 23, D , 3
C iš la 14 a. B . 1
Č itlu k (M o s ta r ) V I.
E. 4
Č it lu k (S in j) 14. E. 2
C iž ić i 6, A , 2
C o g e lj a 15. B . 1
C o p ić 2. D . 3
C r iš n j e v a , u . 4. B . 2
C r n a V I. B . 1
C r n č ić i 4. A . 1
C r n i K a l 2 . C. 1
C r n ic a 2. C. 2
C r n ik o v a c . o . (1st) 8,
D. 3
Crnikovac. o. (Kor­
nati) 12. A , 2
Crnomelj V I. C . 2
Crnotiče 2. C . 1
Crvar, u. 2. B . 2
Crvinovica 19. A , 1
Cubrin vrh 5. D . 2
Cučin 20, B. 2
Cudnić 4. B . 1
Cuf. rt 6. A , 2
Cuklić 14, F . 1
CuLišić 15, B , 1
Cumajevica 23, D , 2
Cvaljina 20, D , 2
Cvrij evo (Split) 14,
D. 2
Cvrij evo (Šibenik)
14, C , 1
C v r s n ic a V I, E, 4
ć
Ć a ć e 15, B , 2
C e k lić i 26, A , 1
C e m o v s k o p o l j e 26,
C, 1
Ć ić a r ij a 2, C -D , 2
Ć if n a t a , u . 9. A , 2
C ilip i 23, B , 2
Ć u k o v c i 20, E , 2
Ć u li 5, B , 3
Ć u n s k i 7, A , 2
C u r č ić i ( N ik š ić ) 23,
E, 2
C u r č ić i (O m iš) 14 a,
A. 1
Curkov 16, A , 1
Curković 13, A , 1
Cušćica, u. 10, B , 2
Cuška. rt 10, B , 2
Cuška dumboka, u.
10. B , 2
Ć u t in , V . i M ., o i. 7,
B, 1
D
D a b a r 14, E , 1
D a b a r s k o p o l j e 20,
E, 1
D a b e z ić i 26, B , 2
D a b o v i ć i 24, B , 1
D a b r ic a 20, E , 1
D a j b a b e 26, B , 1
D a j g i ( L e s h ) 26, D , 3
D a j g i ( S k a d a r ) 26,
C, 3
D a j la v . D a lj a
D a j n a , V . i M ., o i.
12, A , 1
D a j n i c a , V . i M ., o i.
12, A , 1
D a k s a , k a n a l 21, A , 1
D a k s a . o . 21. A , 2
D a lj a 2, B , 2
D a lj a , r t 2, B . 2
D a lj a , u . 2, B , 2
D a lj a m 26. B , 1
D a m j a n . rt 7, B . 1
D a m j a n i ć 15. B . 1
D a n e 2, D , 2
D a n c e 17, B . 3
D a n c e , u . 17, B , 3
D a n č e , r t 21, B , 2
D a n č e . u . 21, B , 2
D a n g u b e 20, C , 1
D a n i j e li 2, C, 3
D a n ilo K r a lj ic e 14.
C. 2
D a n ilo v g r a d V I. G , 5
D a r a g j a t i 26, C , 2
D a r u v a r IV . C, 2
D a r z a 26. C. 3
D a s k e 15. B . 1
D a s p j e 19. A . 2
D a š n ic a 20. D . 1
D a š n j e 4. B , 1
D a t u le . r t 2, B , 3
D a u g a v a , r. I , B , 1
D a u g a v p il s I , B . 1
D a z lin a 14, A , 1
D e a n k o v i ć 16, A , 1
D e b a r IV . E . 4
D e b e la , r t (K o r č u la )
19. A . 1
D e b e la , r t ( L o š in j) 7,
A, 1
D e b e la , r t ( P u la ) 2,
D, 4
D e b e la F r u s t a 9, B , 2
D e b e la g la v a , r t 21,
A, 2
D e b e la g la v i c a 22,
A, 2
D e b e la N o ž ic a 11,
C, 1
D e b e li , r t 8, B . 1
D e b e li a r t ić 7, C
D e b e l i r a t 25, A , 1
D e b e li r t (C r e s ) 5,
B, 3
D e b e li r t ( J e r o lim )
18, B , 2
D e b e l i r t (K o p e r ) 2,
B, 1
D e b e li r t (L o š in j) 7,
A, 1
D e b e li rt (Š ib e n ik )
15, A . 1
D e b e li r t ( U lc in j ) 25,
B, 2
D e b e l i r tič 1, B , 1
D e b e li v r h ( is t. V e l.
K a p e la ) 5, E , 2
D e b e l i v r h ( z a p . V e l.
K a p e la ) 5, D , 1
D e b e li c a 14, F , 1
D e b e lo b r d o (M a g la j)
14, E , 1
D e b e lo b r d o (M o s o r )
14, E , 2
D e b e lo č e lo . r t 17,
C, 1
D e b e lj a k (K a r lo b a g )
8, E . 2
D e b e lj a k (Z a d a r ) 13,
B. l
D e b e lj a k , u . 3, A , 2
D e b e lj a k , v r h 15. B , 1
D e b e lj u h 3, A , 1
D e č a n s k a B is t r i c a , r.
V I, H . 5
D e d a , r t 8, D , 2
D e d a j 26. D . 1
D e d ić i 26, B . 2
D e g e n g i 3. B , 1
D e k a n i 2, C, 1
D e l č e v o IV , F , 4
D e ln ic e 5. D . 1
D e lt a 27. A . 1
D e l j a c 15, A , 1
D e lj e v a c 23, C. 2
D e m o r i 3. B , 1
D e r a n s k o j e z e r o 20,
D, 1
D e r v e n t a IV . C. 2
D e s e t n j a c i, o i. 12,
B, 2
D e s n e 20. C. 1
D e s p o t i 20. B . 1
D e t a n i 4. A . 2
D e v č i ć d r a g a , 11.
B. 1
D e v č i ć i 8. E , 1
D e v e s i l j e 24. A . 1
D e ž e l j in 9. B . 2
D e ž e l j in . p r e d j e l 9,
B. l
D ic m o 14. E . 2
D id , o . 10. B . 1
D id , v r h 8. C . 3
D i e p p e I. A . 1
D ij o n I. A . 2
D ik lić i 20. E. 2
D ik lo 11- B . 2
D ili c i 1 B . 2
D im in ić i 2. D . 4
D im it r o v g r a d IV , F , 3
D im n ic e . s p i lj a 2
D, 1
D in a r a , p la n in a 14.
E -F . 1
D in a r a , v r h V I, D . 3
D in a r ić i. g r . 12, A , 1
D in a r ić i. h r . 12, A , 1
D in g a č 20. B , 2
D in o š a 26. C. 1
D in j iš k a 11. B , 1
D in j iš k a , u . 11, B , 1
D ir a č j e 4, A , 1
D ir a k i 4. A , 1
D ir a k o v ic a 6, A , 1
D ir u n e 16, A , 2
D iv a č a V I, A , 2
D iv j a k e 5, D , 1
D iv n a , o . 20, A , 1
D i v o j e v i ć i 14, D , 2
D i v š i ć i 2, C, 4
D i v u l j e 16, A , 1
D j e č j e S e lo 17, D , l
D n o M lje ta 22, A , 1
D o b o j IV , D , 2
D o b r a 26, C , 2
D o b r a , r. 5, D , 1
D o b ra , u. (D u g i
o to k ) 11, A , 2
D o b ra , u. (P rem u d a )
8, C , 3
D o b r a G o r a 23, D , 2
D o b r a lu k a . u . 24,
A, 2
D o b r a V o d a (B a r)
25, A , 2
D o b r a V o d a ( B io ­
g r a d ) 11, D , 3
D o b r a n j e (M e tk o v ić )
20, C, 2
D o b r a n j e (O m iš) 14,
F, 2
D o b r e c 4, A , 2
D o b r e č 4, A , 2
D o b r e č , rt 24, A , 1
D o b r e č , u . 24, A , 1
D o b r i D u b 23, C, 2
D o b r i o t o k 18, A , 2
D o b r ik a , u . 3, A , 1
D o b r in j 6. A , 2
D o b r iš k o v a c 13, B , 2
D o b r n a V I, C , 1
D o b r o P o l j e ( I lir s k a
B is t r i c a ) 2, D , 1
D o b r o P o lje (S a r a je ­
v o ) V I. F , 4
D o b r o m a n i 20, E , 2
D o b r o p o l j a n a 13. B , 2
D o b r o s t i c a 23, C . 2
D o b r o t a 23, D . 3
D o b r o t a , p r e d j e l 24,
B , 1-2
D o b r o v a 1. B , 1
D o b r s k a Ž u p a 26,
B. 1
D o b r s k o S e lo 26. A , 1
D o c a 16, B , 1
D o g i 26, D . 2
D o d o š i 26. B . 1
D o g r a d e 14. C, 2
D o j r a n IV , F , 4
D o l (B r a č ) 14 a . A . 2
D o l (H v a r ) 17, B . 2
D o l (K o p e r ) 2, C. 2
D o l ( P e lj e š a c ) 19.
B. 1
D o l, V . i M ., ( K r a lj e ­
v ic a ) 4. B , 2
D o l, u . 5. B . 2
D o la 20, E , 2
D o la c ( C r ik v e n ic a )
6. B . 1
D o la c (H v a r ) 18, B . 2
D o la c ( P u la ) 3, B , 2
D o la c D . i G . (O m iš)
14, E . 2, 3
D o la c , u . (C r e s) 8.
B. 1
D o la c . u . (M u r te r ) 14.
A, 1
D o la c . u . ( P r im o š te n )
15. B . 2
D o la c , V e li, u . (M u r­
te r ) 11. D . 3
D o la č k a P u n t a 15.
A, 1
D o le n j a V a s 5. A . 1
D o l e n j e 2, E , 1
D o lf in , o . 8, C. 2
D o l i 20, D , 2
D o li, u . 20, D . 2
D o lin , o . 9. B . 2
D o lin a (K o p e r ) 1.
B, 2
D o lin a (T r s t) 2, C, 1
D o l i n c i (C r ik v e n ic a )
6. B , 1
D o lin c i ( U m a g ) 1,
A 2
D o ln y K u b in I, B , 1
D o lo v a 6, A , 2
D o l o v i ( N ik š i ć ) 23,
D o lo v i ( T r e b in j e ) 23,
C, 2
D o lj a n e 16. B , 1
D o lj a n i ( B ih a ć ) V I,
D. 3
D o lj a n i (T ito g r a d )
26, C, 1
D o m a n o v i ć i 20. D . 1
D o m b o v a r IV . D , 1
D o m ić 7, B , 1
D o m n i 26, D , 2
D o m ž a le V I, B , 1
D o n a u (D u n a v ) , r. I.
A -B , 1 -2
D o n k o v ić a s e k a , g r .
25, B , 1
D o n j a A b a , o . 10, B , 2
D o n j a B o č i n a , u . 21.
B. 2
D o n j a B r e la 14 a , B , 1
D o n j a B r i s k a 26, B , 2
D o n j a B u k o v i c a V I,
G, 4
D o n j a D o b r a 5, D , 1
D o n j a D r a g a 4. B, 1
D o n j a D u b o k a 20.
D. 1
D o n j a D u b r a v a 20.
C. 2
D o n j a G a r ic a 6, B . 2
D o n j a G o r ic a 26, B . 1
D o n j a j e z e r a 27, B , 1
D o n j a K la d a 8, D . 1
D o n j a K o č e la 23, B , 2
D o n j a K r a s i c a 4. B . 1
D o n j a K r u š ic a 14.
D. 3
D o n j a L a s t v a (K o to r )
24. B . 1
D o n j a L a s t v a ( T r e b i­
n je ) 23. B , 2
D o n j a O r e h o v ic a 4.
B. 1
D o n j a P o d a 25, A , 2
D o n j a p u n t a 9. A , 2
D o n j a R ib n ic a 11.
D, 2
D o n j a S e la (C e t in j e )
26. B . 1
D o n j a S e la ( P e lj e š a c )
20. A . 1
D o n j a T ij a r ic a 14,
F. 2
D o n j a V r u ć ic a 20.
A. 1
D o n j e B i č i n e 15. B , 1
D o n j e B i l j a n e 11.
C. 2
D o n j e B la t o 19. B . 2
D o n j e b r d o 14 a . B . 2
D o n j e Ć e lo 20, E , 3
D o n j e C ič e v o 23. B . 2
D o n j e G r a h o v o 25.
B. 1
D o n j e G r a n č a r e v o 23.
B. 2
D o n j e G r o b n ic e 13,
B. 1
D o n j e J a g o d n j e 11,
D. 2
D o n j e J e l e n j e 4. B . 1
D o n j e K o r it o 14. F , 2
D o n j e M a o v i c e 14.
D, 1
D o n j e O g o r je 14. D . 2
D o n j e P o l j e (B o k a
K o t o r s k a ) 24, B , 1
D o n j e p o l j e (Š ib e n ik )
15. B . 2
D o n j e P o s t i n j e 14,
D. 2
D o n j e S e lo (K r k ) 6,
B, 2
D o n j e S e lo ( Š o lt a )
14, D , 3
D o n j e S e lo ( U g lj a n )
11, B , 2
D o n j e S it n o 14, E , 2
D o n j e U t o r e 14, D , 2
D o n j e V in o v o 14, D , 2
D o n j e V r b n o 23, B , 2
D o n j i, r t 17, B , 2
D o n j i B r o ć a n a c 23,
C, 1
D o n j i B r š t a n ik 20,
D, 1
D o n j i D o la c 14, E , 2
D o n j i H u m a c 17, B , 1
D o n j i J u g i 4, A , 1
D o n j i K a r in 11, D , 2
D o n j i K o k o t i 26, B . 1
D o n j i K o n o 21. B , 2
D o n j i K r a j (B o k a
K o t o r s k a ) 24, A . 1
D o n j i K r a j ( S p lit )
14, E , 2
D o n j i K r a š i ć i 24, B . 2
D o n j i L a p a c V I, C , 3
D o n j i M a j k o v i 20,
D, 2
D o n j i M i h o l j a c IV ,
D, 2
D o n j i M ilj e š 26, C . 1
D o n j i M o lu n a t , u . 23,
B, 3
D o n j i M o r in j 24. B , 1
D o n j i M u ć 14, D . 2
D o n j i M u r ić i 26, B , 2
D o n j i O k r u g ( D e ln i­
c e ) 5, C , 1
D o n j i O k r u g (Č io v o )
14, C , 3
D o n j i O r a h o v a c 23,
B. 2
D o n j i P o p l a t 20, D , 1
D o n j i P r o lo ž a c 17.
D, 1
D o n j i r t 9, B . 2
D o n j i R u j a n i 14, E , 1
D o n j i S e g e t 14, C. 2
D o n j i S r b V I, D , 3
D o n j i S t o l i v 24, B . 1
D o n j i S t u d e n c i 20.
C, 1
D o n j i S u š a n j 25, A . 2
D o n j i š k o l j 10, A . 2
D o n j i š k o l j i 17, C, 3
D o n j i S t o j 26. C. 3
D o n j i V a k u f V I, E. 3
D o n j i Z a lj u t 23. D . 2
D o n i i Z e m o n 2. F . 1
D o n j i Z e m u n ik 11,
C, 2
D o r in a 1. B . 2
D o r t m u n d I. A . 1
D o v a n j 14a. B , 1
D o v e r I, A . 1
D o v ič i ć i 4. A . 1
D r a č e 20, B . 2
D r a č e v a , u . 17, B . 1
D r a č e v a c ( P o r e č ) 2.
B. 3
D r a č e v a c ( Z a d a r ) 13.
A, 1
D ra čev a c , p r e d je l 2 2 .
B. 2
D r a č e v i c a (B a r ) 26.
B, 2
D r a č e v i c a ( B r a č ) 17.
B, 1
D r a č e v ic a . p r e d je l
( B o k a K o t o r s k a ) 24.
A, 1
D r a č e v ic a , p r e d je l
(K o r č u la ) 19, B . 2
D r a č e v o ( D u b r o v n ik )
20. E , 2
D r a č e v o ( M e t k o v ić )
20. C 1
D r a č e v o S e lo 21, B . 1
D r a č ić , r t 16, A , 1
D r a č in e 16, A , 1
D r a g a (C r e s ) 7. B . 1
D r a g a ( K o p e r ) 1, B . 2
7
 D r a g a (L o v r a n ) 4,
A, 2
D r a g a ( Š ib e n ik ) 15,
B, 2
D r a g a , D . i G . ( R ije ­
k a ) 4, B , 1
D r a g a , u . (C r e s) 7,
A, 1
D r a g a , u . (S ilb a ) 8,
C, 3
D r a g a , u . (U m a g ) 1,
A, 2
D r a g a lj 23, C, 2
D r a g a lj i n 6, B , 1
D r a g e ( B io g r a d ) 11,
D, 3
D r a g e (Iž) 11, B , 2
D r a g i č e v i ć P o đ i 8,
D, 2
D r a g ič e v ić a D o la c 5,
D, 3
D r a g in j e 21, A , 1
D r a g n u š a 8, E , 2
D r a g o c i 26, D , 2
D r a g o č a j , r t 7, C
D r a g o m a n o v ić i 24,
B, 1
D r a g o n j a , r. 1, A -B , 2
D r a g o n j a , u š ć e 1,
A, 2
D r a g o v e 11, A , 2
D r a g o v e š ć a k , o . 10,
A, 1
D r a g o v ić 15, B , 1
D r a g o v il j e 20, D , 1
D r a g o z e t i ć i 5, B , 2
D r a g o z e t i ć i, u . 5,
B, 2
D r a g u ć 2, D , 2
D r a g u n a r a , o . 10,
B, 2
D r a g u n i c a , u . 11, C , 1
D r a g u s h 26, D , 3
D r a k o v a c 7, B , 1
D r a m a lj 6, A , 1
D r a š a n , g r . 17, C, 3
D r a š k i s t a n 9, A , 2
D r a š n i c e 17, D . 2
D r a v a , r. I V , B —D ,
1 -2
D r a v o g r a d V I, C, 1
D r a ž e b r d o 17, D , 1
D r a ž e m a c , V . i M .,
o i. 14, A , 1
D r a ž e n j , r t 5, B , 2
D r a ž e v i n a 26, B , 1
D r a ž e v i t ić 20, B , 1
D r a ž e v o b r d o 17, B , 1
D r a ž ic a , r t 11, B , 2
D r a ž i c a , u . ( C r ik v e ­
n ic a ) 6, A , 1
D r a ž ic a , u . (M a u n ) 8,
D, 3
D r a ž i c a , u . ( V e li B r i-
j u n ) 3, A , 1
D r a ž ic a s t a n 9, B, 2
D r a ž ic e , V . i M . 4,
B, 1
D r a ž i c e , p r e d j e l 15,
A, 1
D r a ž i c e , u . (C r e s ) 7,
B, l
D r a ž i c e , u . (S ilb a ) 8,
C, 3
D r a ž in r t 24, B , 1
D r a ž in a 4, B , 1
D r a ž n ic a VT, D , 4
D r a ž n ik , u . 11 , B ,
D r e n in 6, B . 1
D r e n o v a 4, B , 1
D r e n o v a c , 11, D , 1
D r e n o v i 4, B , 1
D r e n o v š t ic a 23, D , 2
D r e s d e n I, B , 1
D r e s t e ln a , u . 6, B , 2
D r e t e l j 20, C , 1
D r e ž n i c a 14, D , 1
D r e ž n i k 20, E , 2
D r ij e n 20, D , 2
D r i j e n j a n i 20, E , 2
D r im ( D r in i) , r. V I,
G -H , 5 -6
8
D r im , B e l i, r. IV ,
E, 3
D r im , C r n i, r. IV ,
E, 4
D r in i M a d h 26, D ,
2 -3
D r in a , r. I V , D , 2 - 3
D r in a k 5, D , 2
D r in a s a 26, D , 2
D r in i (D r im ), r. 26,
D , 2 -3
D r in o v c i 14, C , 1
D r i n s k i z a l j e v 26,
C, 3
D r is h t 26, D , 2
D r it e lj 6, B , 2
D r iv e n i , u . 8, C , 3
D r iv e n i k 6, A , l
D r iv e n i k , o . 15, B , 2
D r m u n 6, A , 2
D r n d i ć , u . 9, B , 1
D r n d i ć i 9, B , 1
D r n iš 14, C , 1
D r n j e v c i 4, A , 1
D r o b n i P ij e s a k u.
25, A , 1
D r o b n i ć 25, A , 1
D r o š k o r ic a 23, C, 2
D r s k o v č e 2, D , 1
D r u m 17, D , 1
D r u m a 26, C , 1
D r u š i ć i 26, B , 1
D r u š k o v a c 10, A , 2
D r u ž e n j in , r t 6, B , 1
D r v a r V I, D , 3
D r v e n ič k a v r a t a 14,
C, 3
D r v e n ič k i k a n a l 14,
C, 3
D r v e n ik (C a v ta t) 23,
B, 2
D r v e n i k ( D r v e n ik
V e li) 14, C , 3
D r v e n ik (M a k a r s k o
p r im .) 20, A , 1
D r v e n ik , lu k a 14, C, 3
D r v e n ik , u . 20, A , 1
D r v e n ik M a li 14, C , 3
D r v e n ik V . i M ., o i.
14, C , 3
D u b ( C e tin je ) 23, D , 3
D u b (K o to r ) 24, B , 2
D u b , v r h 17, A , 1
D u b a (C a v ta t) 23,
B, 2
D u b a (K o r č u la ) 17,
D, 2
D u b a ( P e lj e š e c ) 20,
C 2
D u b a , r t 17, D , 2
D u b a c 20, E , 3
D u b a c , u . 8, D , 2
D u b c i 14 a , B , 1
D u b ic a V I, D , 2
D u b lj a n i 20, E , 2
D u b lj e 14 a , B , 2
D u b n i 6, B , 2
D u b n o , r t 6, A , 1
D u b o č a j 14 a , B , 1
D u b o č a n i 23, B , 1
D u b o č i c a 20, E , 2
D u b o k a , D . i G . 20,
D, 1
D u b o k a , p r e d j e l 6,
B, 1
D u b o k a , u . (H v a r )
17, D , 2
D u b o k a , u . ( N o v i) 6,
B, 1
D u b o k a , u . (V ir) 11,
B, 1
D u b o k a , V . i M ., u .
(K le m e n t ) 18, A -B , 2
D u b o k a d r a g a 27, A , 1
D u b o k a D r a g a 16,
B, 1
D u b o k i d o 19, A , 1
D u b o v a 26, B . 1
D u b o v a c , o . 20, B , 2
D u b o v c a 22, B . 2
D u b o v ic a 17, B , 2
D u b o v ic a , r t 25, B , 1
D u b o v ic a , v r h 25, B , 1
D u b o v n ik 23, D , 3
D u b r a č in a , r. 6, A , 1
D u b r a j a 11, D , 2
D u b r a v a ( P ir o v a c ) 14,
A, 1
D u b r a v a (S p lit ) 14,
E, 2
D u b r a v a (Š ib e n ik )
14, B , 2
D u b r a v a (Z a d a r ) 13,
B, 1
D u b ra v a , D . i G . (P e­
lj e š a c ) 20, C, 2
D u b ra v a , p red jel
(K o r č u la ) 19, A , 2
D u b r a v a , p r e d j e l ( Š i­
b e n ik ) 15, B , 1-2
D u b r a v e (D u b r o v n ik )
20, D , 1
D u b r a v e ( S t o la c ) 21,
B, 1
D u b r a v i c a 20, C , 2
D u b r a v i c e 15, B , 1
D u b r a v ic e , p r e d je l
15, B , 1
D u b r o v n ik 21, A - B , 2
D u b r o v n ik , r t 11,
B, 1
D u c a j 26, D , 1
D u č i ć i 26, C , 1
D u ć e 14 a , A , 1
D u d e 16, B , l
D u d ić i 8, D , 2
D u g a , o . 18, B , 1
D u g a , r t (P u la ) 2,
D, 4
D u g a , rt (S ta r ig r a d -
—P a k le n i c a ) 11, C , 1
D u g a , u . (Č io v o ) 16,
A, 2
D u g a , u . (H v a r ) 18,
D, 1
D u g i D o (C e t in j e ) 23,
D, 3
D u g i D o (K o to r ) 24,
B, 1
D u g i o t o k 11, A - B ,
2 -3
D u g i r a t (B r e la ) 14 a,
B, 1
D u g i r a t (H v a r ) 17,
B, 2
D u g i r a t (K o r č u la )
17, C , 3
D u g i r a t (M lje t) 20,
C, 3
D u g i R a t (O m iš ) 14 a,
A, 1
D u g o , o . 15, A , 2
D u g o p o l j e 22, B , 2
D u g o P o l j e 14, E , 2
D u g o S e lo IV , C , 2
D u g o b a b e 14, D , 2
D u h S v e t i 21, B , 1
D u h S v e t i, c r k v a 21,
B, 1
D u j e 16, B , 2
D u j e v a 26. B , 1
D u j m o v 16. A , 1
D u j š in 16. A . 1
D u k ić - O p a č ić i 11, D , 2
D u k lj a , r u š e v i n e 26,
C, 1
D u l a ć i 20, D , 1
D u lib a 5. D . 2
D u l ib ić 15, B . 1
D u m b o č i c a , u . ( P u la )
3, A , 2
D u m b o č ic a , u . (S e -
s t r u n j ) 11, A . 2
D u m b o k a , p r e d j e l 6,
A, 1
D u m b o k a . u. (D u g i
o to k ) 10, A , 2
D u m b o k a , u . (Iž) 11,
B, 2
D u m b o k a , u . (K r k )
6, A . 1
D u m i ć i 9, A , 2
D u n a u j v ž r o s IV , D , 1
D u n a v (D o n a u ) , r. 4,
D -F , 2
D u n a v e K r a j n j e 23,
B, 2
D u n d o , š u m a 9, A , 2
D u n d o v ić P o đ i 8,
D, 2
D u p a ln a , u . 5, B , 2
D u p il o 26, B , 1
D u p in i ć i, o i. 14, A , 2
D u p lj e 6, B , 1
D u r a n c e , r. I , A , 2
D u r in 3, B , 1
D u r m a j 26, C , 2
D u r m it o r V I, F —G , 4
D u r r e s I, B , 2
D u s h k a j 26, D , 3
D u š ic a 23, B , 2
D u š ić i 26, C, 1
D u š ik r a v a 8, D , 2
D u t o v l j e V I, A , 2
D u v a n j s k o p o l j e V I,
E, 4
D u v n o V I, E , 4
D u ž ic a ( G ja t), o . 2 6 ,
C, 2
D u ž a c , o . (1st) 8, C, 3
D u ž a c , o . ( K a p r ije )
12, B , 1
D u ž a c , V . i M ., o i.
( P a š m a n ) 13, B , 2
D u ž i ( M e t k o v ić ) 20,
C, 2
D u ž i ( T r e b in j e ) 23,
B, 2
D v a in k a , o . 15, B , 2
D v o g r a d 2, C , 3
D v o j e V r a t c a 19, B , 2
D v o r V I, D , 2
D v o r i n a d I z o lo 1,
B, 2
D v o r in e 6, A , 1
D v o r n ic a 14, C, 2
D v r s n i c a 20, D , 2
D v r s n o 23, C, 2
Dž
D ž e l a lij a 15, B , 2
D ž e m ila , u . 25, B , 2
Đ
Đ a k o v i c a IV , E, 3
Đ a k o v o IV , D , 2
Đ e d ić i 20, E , 2
Đ e n a š i 25, A , 1
Đ e n o v i ć i 24, A , 1
D e r a n , o . 26, C, 3
D e r a n , r t 25, B . 2
Đ in o v ić i 26, A , 1
Đ o r č e P e t r o v IV ,
E, 3
Đ u n t a D o li 20, D , 2
Đ u p a n i 13, A , 1
Đ u r a n i 4, A , 2
Đ u r a š e v ić i 24, B , 2
Đ u r a v c i 26, B , 2
Đ u r đ e v D o 23, C, 1
Đ u r đ e v a c IV , C, 1
Đ u r đ e v ić a T a r a V I,
G, 4
D u r ić i 24, B , 1
Đ u r in ić i 23, B , 3
Đ u r k e 26, C. 3
Đ u r k o v i ć i 26. C, 1
Đ u r m a n i 25. B , 1
Đ u r o v ić 25. B . 1
E
E g c i 26, D , 2
E is e n a c h I, A , 1
E lb a s a n IV , E . 4
E lb e , r. I, A , 1
E lg a v a I, B , 1
E m s , r. I, A , 1
E r c e g 15, B , 1
E r j a v č e 2, D , 1
E r n ig a , r. 1, A —B , 2
E r t a k , r t 6, A , 1
E r v e n i k V I, C , 3
E s b je r g I, A , 1
E s se n I, A , 1
E x c e ls io r , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, B , 2
F F u n t a n e 2, C , 2
F a b c i 2, C , 3
F a b r o 3, B , 1
F a f a r ik u l a c , o . 10,
A, 2
F a n o I, B , 2
F a r , r t 1, A , 1
F a r a 5, D , 1
F a r m a c i 26, B , 1
F a r n a z in e 1, A , 2
F a r s k a 17, B , 1
F a u c , r j 14, B , 2
F a ž a n , u . 1, A , 1
F a ž a n a 3, B , 1
F a ž a n a , lu k a 3, B , 1
F a ž a n s k i k a n a l 3,
A, 1
F e ld b a c h IV , B , 1
F e ld k i r c h e n IV , A , 1
F e n e r a , o . 3, A , 2
F e n e r a , p lič . 3, A , 2 G a c k o V I, F , 4
F e n o l ig a , o . 3, A , 2 G a ć e le z i 15, A , 1
F e n o l ig a , p lič . 3, A , 2
F e r e n c i 2, C , 2
F i e r i IV , D , 4
F ig a r o la , o . 2, B , 3 G a d i 26, B , 1
F i j e s o 1, A , 1
F i j e s o , u . 1, A , 1
F ilia $ i IV , F , 2
F i l i ć i 2, D , 3
F i lip a n a 2, C , 4
F i lip j a k o v 13, B , 2
F i lo ž i ć i 5, B , 2
F ir e n z e I, A , 2
F ir u le , u . 16, B , 2
F i s h t e 26, D , 3
F iu m a r , p r e d j e l 7,
A, 1
F iu m a r , u . 7, A , 1
F i ž e l a 3, A , 1
F l e n g i 2, B , 3
F i o r in a IV , E , 4
F o č a V I, F , 4
F o g g i a I, B , 2
F o j b a , r. 2, D , 2
F o j n ic a V I, E , 4
F o n d o le 3, B , 1
F o n y o d I V , C, 1
F o r t I m p e r ij a l 21,
B, 2
F o r t ic a , r t 11, C, 1
F o š a , u . 13, A , 1
F r a b i 3, B , 1
F r a đ a k o m o 3, B , 1
F r a n c ik o v a c 5, D , 3
F r a n č e s k i j a 1, A , 1
F r a n č ić i 4. A . 1
F r a n i ć e v i 6, B . 2
F r a n in a , r t 3, A . 2
F r a n k fu rt a n d er
M a in I, A , 1
F r a n k fu rt an d er
O d er I, B . 1
F r a n t i n , r t 7, B , 1
F r a š k e 3, B . 1
F r a š k e r , o . 3, A , 2
F r a š k e r ić , o . 3, A , 2
F r a t a r , v r h ( R ije k a )
5, B , 1
F r a t a r , v r h (U g lj a n ) G a liž a n a 3, B . 1
13, A , 2
F r a t r ic a 1, A , 2
F r a t r ić i 1, A , 2
F r e d e r ik s h a v n I. A , 1 G a l o v a č k i s la p 27,
F r e s k a n j e l 26, C, 3
F r k a n j , n lič . 9. B , 2 G a lu n , o . 5. C , 3
F r k a n j , p o lu o t o k 9,
A, 2
F r k a n j , r t 9, A , 2
F r lić i 4, A , 1
F r m ić , o . 13, B , 2
F r n a ž a , V . i M ., u . 11,
B, 2
F r u g a 9, A , 1
F r ž it a li, o . 2, B , 3
F u č k i 2, D , 2
F u ć i n , h r . 8, D , 3
F u li j a , o . 10, A , 1
F u n d in a 26, C, 1
F u n t a n a 2, B , 3
F u n t a n a , u . 2, B , 3
F u n t a n e , u . 3, B , 2
F u r l a n i j a 13, B . 2
F u s h a S h t o j 26,
C -D , 2
F u š k u l in , 2, B , 3
F u ž i n e 5, C , 1
G 18, B , 1
G a b e la 20, C ,
G a b e r k 2, D , 1
G a b o n j in 6,
G a b r c a 1, B , 2
G a b r ic a IV , E ,
G a b r i j e li 1, A , 2
G a b r ili 23, B ,
G a b r o v ic a 2, C , 1
G a ć ic e , r t 15,
G a ć ic e , u . 15,
G a d e r e 1, A ,
G a g e r 8, D ,
G a j 20, D , 2
G a j, p r e d j e l
b r o v n ik ) 21, B , 1
G a j, p r e d j e l (S p lit)
16, B, 1
G a j, r t 8, D ,
G a j a n a 2, C, 3
G a j d a r u š a , p lič . 3,
A 2
G a j e n , v r h 6, B , 2
G a j e v i, 15, A , 1
G a la 14, E , 2
G a l b o č ic a , V . i M ., u . G e r m a n s k a 6, A , 1
7, B , 1
G a lb o k a , u . 7, A , 1
G a lb o k a d r a ž ic a 7,
A, 1
G a l e b in j a k 15, A , 2
G a le r a , o . 14,
G a l e š n i k , o . 18, B , 2 G i a d e r i 26, D . 3
G a l e š n j a k , o . 13, B . 2 G j a t ( D u ž ic a ) 26, C , 2
G a l ic i j a , o . 22, A , 1
G a l ič a k , o . 20, B . 2
G a l ič n j a k , o . 20, C , 3 G l a d u lj e , r t 3. A . 2
G a l ic i 1. A , 2
G a lij a , h r . 16, B . 1
G a lij a , o . 2. B . 4
G a lij a , r t 25, A , 1
G a lij a , u . 21. B , 2
G a l ij o la , o . 10, B . 2
G a l iio l a , r t 18. B . 1
G a l ij o li c a , o . 10, B . 1 G l a v a n i ( R ije k a ) 4.
G a lij u la , o . V I, D . 5
G a lio la . h r . (K v a r ­
n e r ) 2, D , 5
G a lio la , h r . (P r v ić )
15, A , 2
G a lio la , o . 8, C, 4
C, 4
G a lio la , r t 17, E , 5
G a l iš n j a k , r t
G a l o v a c 13. B . 1
G a lo v a c , j.
G a lo v a c , o . 13, A , 1 G l a v ic a , r t (H v a r ) 17,
B, 2
G a m b o č i 1, A , 2
G a m b u r , o . 17, E , 5
G a n g a r o l, o . 10, B , 1 G l a v ic a , r t ( P r e m a n -
G a r b a 7, C
G a r b in a , V . i M ., u .
16, B , 2
G a r b u n , o . 18, A , 1
G a r ic a , D . i G . 6, B , 2
G a r ić i 4, A , 1
G a r if u lin , p lič , 16,
B, 2
G a r in a , u . 7, B , 1
G a r m e n ja k , o . (P a š­
m a n ) 13, B , 2
G a r m e n j a k , V . i M .,
o i. ( D u g i o to k ) 10,
B, 2
G a r m in a , r t 8, D , 3
G a r m in e , r t 15, B , 2
G a r m o za j K a š te la -
n j e v 7, B , 1
G a r m o z a j M e n i ž ić e v
7, B , 1
G a r o f u l in , p lič . 1,
A, 2
G a r s k a , V . i M ., u .
G a š p a r i 4, A , 1
1 G a š p ić i 16, B , 1
G a ta 14 a, A , 1
A , 2 G a t a č k o p o l j e V I,
F, 4
3 G a ta ia IV , E . 2
G a ta r a 15, B , 1
2 G a v a n o v a c , j . 27,
B, 1
G a v r a n ic a , r t 9, B , 2
G a v r a n i š ć e , u . 9, A , 2
A , 2 G a v z a , r t 5. B , 3
A , 2 G a z , o . 2, B , 4
2 G a z e l 1, B , 1
G a ž e n ic a , u . 13, A , 1
2 G a ž o n 1, B , 2
G a ž u l 17, B , 1
(D u ­ G d a n s k I, B , 1
G d in j 17, C , 2
G d y n ia I, B , 1
G e d i 2, B , 2
2 G e d s e r I, A , 1
G e n e r a ls k i S t o l V I,
C, 2
G e n č v e I, A , 2
G e n o v a I, A , 2
G e ra I, A , 1
G e r b u j e v 5, B , 3
G e r o v o V I. B , 2
G e v g e li j a I V , F , 4
G im a h o v o 21, A , 2
G ir a , o . 11, D , 3
G i m j e P a l i l o , u . 18,
A, 2
C , 3 G iz d a v a c 14, D , 2
G l a b a l o v o S e lo 19,
B, 1
G la m o č V I, D . 3
G l a m o č k o p o l j e V I,
D , 3 -4
G la v a 18, A , 2
G la v a C io v a , r t 16,
G l a v a n i (P u la ) 2, C, 3
B, 1
G la v a t, o . (L a s t o v o )
17, D , 3
G la v a t , o . (M lje t) 22,
A, 1
G la v a t , r t 22, A . 1
G l a v a t i 23. D , 3
G la v a t i, r t 6. A , 1
G l a v a t ič i ć i 23. C , 3
17. B . 1 G l a v ic a , p r e d j e l
(K r k ) 6, A , 1
G l a v ic a , p r e d j e l (Z a ­
27, B . 1 t o n ) 15, A . 1
B, 2
G l a v ic a , r t (M o la t)
11, A , 2
G l a v ic a , r t ( P la n ik )
11, A , 1
t u r a ) 3, A , 2
G l a v ic a , v r h (B o k a
K o t o r s k a ) 24, A , 1
G l a v ic a , v r h (B r a č )
14 a , B , 2
G l a v ic a , v r h ( G a ć e le ­
z i) 15, A , 1
G la v ic a , v r h (K o r č u ­
la ) 19, A , 1
G l a v ic a , v r h (M lje t)
22, B , 2
G l a v ic a , v r h ( Z a t o n )
15, A , 1
G l a v ic a o d L u m b a r d e
18, B , 1
G l a v ic e 14, E , 2
G l a v ič i c a 16, A , 2
G l a v ič i n a , r t 7, B , 2
G l a v ič i n a , v r h ( B a ­
k a r ) 4, B , 1
G l a v ič i n a , v r h (Č a ­
v le ) 4, B , 1
G l a v ič i n a , v r h (M e -
d u lin ) 3, B . 2
G l a v ič i n e 16, B , 2
G l a v ić i 2, D , 2
G l a v in a 17, D , 1
G la v in a (G r ič ) , p lič .
9, B , 2
G l a v in a , r t (K r k ) 6,
G la v in a , r t (R a b ) 9,
G la v in a , r t (S v . P e ­
ta r ) 8, C , 3
G l a v in a , r t ( U n ij e ) 8,
G l a v in i 1, B . 2
G la v o č , o . 10, B . 1
G l a v o t o k 5, B , 2
G la v o t o k , r t 5, B , 2
G l a v s k a 23, B , 2
G l ib o v it a d r a g a 27,
B, 1
G lin a VT, D . 2
G l o b i ć i 4, A , 1
G l o g o v a 19, A , 2
G l o g o v a c 24, B . 1
G l o g o v a c , p r e d j e l 22,
A, 2
G l o g o v a c , v r h 19.
B, 2
G l o g o v n i k 24, A , 1
G l o š a c 21, B . 2
G lo ž a k 22, B . 1
G l u h i d o 26, B , 2
G lu m in a 23, B . 2
G lu r o v ić , o . 11, B , 2
G l u š c i 20, C, 1
G lj e v 14, F . 2
G n a lić , o . 11, C, 3
G n o j iš ć a , u . 13, A , 2
G n o j iš t e , u . 13. A , 2
G n j il a c 14 a , A . 2
G n j il a n e IV , E . 3
G n j il in e , u . 18. A , 1
G n j il iš t e , r t 21, A , 2
G o d in j e 26. B , 2
G o d o v ić IV . B . 2
G o i a k , o . ( K o r č u la )
19, B , 1
G o j a k , o . ( P e lj e š a c )
20, A , 2
G o j ic a , o . 18. B . 2
G o j š in a 20, E . 2
G o la G l a v ic a 23, A , 2
G o la ć 2, D , 1
G o la ć , o . (K o r n a ti)
12, A , 2
G o la ć , o . (M o la t) 11,
A. 2
G o la ć , o . ( U g lj a n ) 13,
A 2
G o la š 2, C. 3
G o la š , v r h 1. B . 1
G o l e m i 26. D , 2
G o le š ( S u k o š a n ) 13.
B, 1
G o le š ( Z e m u n ik ) 11.
C 2
G o li, o . 8. D . 1
G o li, r t 20. B . 2
G o l i b r ig 11. C, 2
G o li r t 22, A . 1
9
 G o li U m a c 15. B . 1 G o r n j a D u b r a v a . 20, G o r n j i K o k o t i 26, G r a b (C e t in j e ) 23.
G o li v r h 23, C, 2 C, 2 B, 1 D, 2
G o l ig n a , u . 8. B . 2 G o r n j a G a r ic a 6, B . 2 G o r n j i k o n o 21, G r a b (S in j ) 14, F , 2
G o lij a , p la n in a V I, G o r n j a G o r ic a 26, A -B , 2 G r a b ( T r e b in j e ) 23.
F , 4 -5 B, 1 G o r n ji K raj (B o k a B, 2
G o lij a , v r h V I, D , 4 G o r n j a j e z e r a 27, K o t o r s k a ) 24, A , 1 G r a b i 24, A , 1
G o lik 26, B , 2 A -B , 1 G o r n j i K r a j (S p lit ) G r a b i, v r h 15, A , 1
G o l iš in 6. B . 2 G o r n j a K la d a 8, D , 1 14, E , 2 G r a b lj e , V . i M . 17,
G o lo b r d o 16, B , 1 G o r n j a K r a s ic a 4, G o r n j i L a p a c V I, B, 2
G o lo g o r ic a 2, D . 2 B, 1 C, 3 G r a b o m 26, D , 1
G o l u b in a c 20, D , 2 G o r n ja K r u š ic a 14. G o r n j i M a j k o v i 20. G r a b o v a , u . (M lje t)
G o l u b in i ć i 19, B , 1 D, 3 D, 2 22, B , 2
G o l u b in k a 4, B , 1 G o r n ja L a s t v a (K o ­ G o r n j i (M a li) O p u h . G r a b o v a , V e lik a , u.
G o lu b in k a , r t 11, A , 2 to r ) 24, B , 1 O. 12, B , 2 ( S e n j ) 5, D , 3
G o lu b in j , o . 25, A , 1 G o r n ja L a s t v a (T r e ­ G o r n j i M ilj e š 26, C, 1 G r a b o v a G la v a 22,
G o lu b in j a k , V . i M ., b in j e ) 23, B , 2 G o r n j i M o lu n a t , u. B, 2
01. 17, C, 3 G o r n ja O r e h o v ic a 4, 23, B , 3 G r a b o v a L o k v a 5.
G o l u b n j a č a , s p i lj a B, 1 G o r n j i M o r in j 24, E, 2
27, B , 1 G o r n j a P e c k a V I, A -B , 1 G r a b o v a c 17, C, 1
G o l u b o v a c 10, B , 1 D, 3 G o r n ji M u ć 14. D , 2 G r a b o v a c , v r h (B o k a
G o lu b o v a c , v r h 4, G o r n j a P l a v n i c a 26, G o r n j i M u r ić i 26, B , 2 K o t o r s k a ) 24, B , 2
A, 1 B, 1 G o r n j i N a k o v a n 19, G r a b o v a c , v r h (K o r ­
G o l u b o v c i 26, B . 1 G o r n j a P l o č a 11, D , 1 A, 1 č u la ) 19, A , 1
G o l u b o v ić i 25, B , 1 G o r n j a P o d a 25, A , 2 G o r n j i O k r u g 16, A , 2 G r a b o v a 4, A , 2
G o lj a k , o , 20, B , 2 G o r n ja p u n t a 9, A , 2 G o r n j i O r a h o v a c 23, G r a b o v a , u . 6, A , 1
G o l j a k K o s in j s k i 8, G o r n ja R a d g o n a IV , C, 2 G r a b r o v ic a , u . 7, C
E, 1 G o r n j i P i c u d o 1, A , 2 G r a b r o v ic a , v r h 5.
B, 1
G o l j e m a d e 26, B , 1 G o r n j a R ib n ic a 11, G o r n j i P o č it e lj 11. B, 3
G o m ila , v r h (B o k a D, 2 C, 1 G r a b r o v ić i 3, B , 2
K o t o r s k a ) 24, A , 1 G o r n j a S a v u d r i j a , rt G o r n j i rt, 9, B , 2 G r a c 6, B , 2
G o m ila , v r h (Č io v o ) 2, B . 1 G o r n j i R u j a n i 14, E, 1 G r a c iš ć e 7, B , 1
16, B , 2 G o r n j a S la n a , u . 8, G o r n j i S e g e t 14, C, 2 G r a č a c (L ik a ) V I.
G o m ila , v r h (P u la ) E, 2 G o r n j i S t a r ig r a d 8, C, 3
3, A . 2 G o r n j a V r u ć ic a 20, D. 1 G r a č a c ( Š ib e n ik ) 15.
G o m i lic a , k a š t e l 16, G o r n j i S t o liv 24, B , 1
B, 1 B, 1
B, 1 G o r n j e B i č i n e 15. B , 1 G o r n j i S t u d e n c i 20, G r a č a k 13, B , 2
G o m ilic a , r t 14a, A , 2 G o r n j e B i l j a n e 11, C, 1 G r a č in a 15, B , 2
G o m i lj a n i 23, B , 2 D, 2 G o r n j i S u š a n j 25, G r a č iš č e 2, C, 1
G o m i n j a k , o . 12, B , 2 G o r n j e B la t o (K o r ­ A, 2 G r a č iš ć e (H v a r ) 17,
G o m j e n i c a , r. V I, č u la ) 19, B , 2 G o r n j i S to j 26. C, 3 B, 2
D, 3 G o r n j e B la t o ( T ito ­ G o r n j i V a k u f V I, E , 4 G r a č iš ć e ( P a z in ) 2,
G o n a r 9, A , 2 g r a d ) 26, B , 1 G o r n j i Z a lj u t 23, D , 2 D, 3
G o n o t u r s k a , l u k a 22, G o r n j e Ć e lo 20, E , 3 G o r n j i Z e m o n 2, E , 1 G r a č iš ć e , v r h (B r a č )
B. 2 G o r n j e D a n i lo 14, G o r n j i Z e m u n ik 11, 14 a , B , 2
G o n o t u r s k a , u . 22, C, 2 C, 2 G r a č iš ć e , v r h (C res)
B, 2 G o r n j e G r a h o v o 15. G o r o v ić i 23, D , 3 5, B , 2
G o n j e v o 23. B , 2 B. 1 G o r s k i K o t a r 5, G r a č iš t e 6, A , 2
G o r a č ić i 20, C, 2 G o r n je G r a n ča rev o C -E , 1 G r a d a c (C r e s ) 7, B , 1
G o r a j 26. C, 1 23, B , 2 G o r t a n o v a d r a g a 3, G r a d a c (C r ik v e n ic a )
G o r a n a V . i M ., 26, G o r n j e G r o b n ic e 13. A, 1 6, B , 1
B . 2 -3 A -B . 1 G o s p a , r t (B o k a K o ­ G r a d a c ( D r n iš ) 14,
G o r a ž d a 24, B . 2 G o r n j e I g r a n e 17, t o r s k a ) 24, B , 1 D, 1
G o r a ž d e V I, F , 4 D, 2 G o sp a , rt (D u b ro v ­ G r a d a c (M a k a rsk o
G o r č a g la v a 19, A . 2 G o r n j e J a g o d n j e 11. n ik ) 21, A , 2 p r im o r j e ) 20, B . 1
G o r e lč i ć , r t 5. B . 3 D, 2 G r a d a c ( N e u m ) 20.
G o r e li 1, B . 2 G o r n j e J e l e n j e 4. G o sp a od K a rm en a C, 2
G o r e n j a V a s 2, D , 2 B, 1 15, A , 1 G r a d a c (S a r a je v o )
G o r g o 1. A , 2 G o r n j e K o r ito 14, F , 2 G o s p a o d K u j 3, B , 2 V I, G , 4
G o r ic a ( M e tk o v ić ) 20, G o r n j e L e ž e č e 2, G o s p a o d s n i g a 13. G r a d a c , p r e d j e l 21,
C, 1 D, 1 A, 2 B, 2
G o r ic a ( P a g ) 8, E. 3 G o r n j e O g o r je 14.
G o s p a o d s n i j e g a 9, G r a d a c , u . 17, E , 5
G o r ic a ( S k a d a r ) 26, D, 2 A, 1 G r a d a c , v r h 21. B , 1
C, 2 G o r n j e P a t k o v o V I. G r a d e c 2, D , 2
G o r ic a ( T r e b in je ) 23. D. 3 G o s p a o d Š k r p j e la , G r a d ić e v o 21, A . 1
B, 2 G o r n j e P o d b a b lj e 17, o . 24, B , 1 G r a d in ( K o p e r ) 2,
G o r ic a (Z a d a r ) 13. D, 1 G o s p a o d z d r a v l j a 15, C, 2
B. 1 G o r n j e P o s t i n j e 14, B. 1 G r a d in (U m a g ) 1.
G o r ic a D . i G . 26, D, 2 G o sp a o d Ž n ja n a A, 2
B, 1 G o r n j e R a š ć a n e 17, 14 a . A . 1 G r a d in a ( P o r e č ) 2.
G o r ic a , v r h ( D u b r o v ­ D. 1 G o s p a S r im s k a 15. B, 3
n ik ) 21, A , 2 G o r n j e S e lo (K r k ) 6. A. 1 G r a d in a ( Š ib e n ik ) 14.
G o r ic a , v r h (L a b in ) B. 2 G o s p a V e li k a 21, A , 1 B, 1
2, D . 3 G o r n j e S e lo (Š o lta ) G osp 'e 10. B . 2 G r a d in a , p la n in a 15.
G o r ic a , v r h (L o v r a n ) 14. D , 3 G o s p e n a H la d i 16. A, 1
4. A . 2 G o r n i e U t o r e 14. D . 2 B. 1 G r a d in a , p r e d j e l
G o r ic e 14. B , 1 G o r n j e V in o v o 14, G o s p ić V I. C . 3 (B io g r a d ) 13, B . 2
G o r ic e , v r h 5. B . 2 D. 2 G o s p in o p o lj e 21. G r a d in a , p r e d j e l (Č i­
G o r ič a n i 26, B . 1 G o r n j e V o š t a n e 14. A, 2 o v o ) 16, A , 2
G o r ič k a , u . 8, E , 3 F, 2 G o s tilj 26. B . 1 G r a d in a , p r e d j e l (R i­
G o r ic i 8, E . 1 G o r n j e V r b n o 23. G o s t in j a c 6. B . 2 j e k a ) 4. B . 1
G o r iš 14. C, 1 B. 1 G o s t iv a r IV . E , 4 G r a d in a , r t 14. D , 3
G o r iz ia IV , A , 2 G o š ić i 24. B , 2 G r a d in a , v r h (D u ­
G o r j a k 15. A . 1 G o r n i i B a o š i ć 24. A . 1 G o te b o r g I. A . 1 b r o v n ik ) 20, E . 3
G o r n j a A b a . o . 10. G o r n j i B r č e l i 26. B . 2 G o t e n i š k i S n e ž n ik G r a d in a , v r h (L a b in )
B. 2 G o r n i i B r g a t 21, B . 1 V I. B . 2 2. C. 3
G o r n j a B o č i n a , u . 21, G o r n j i B r o ć a n a c 23. G o tla n d , o . I, B . 1 G r a d in a , v r h (M a ­
B. 2 C, 1 G o t t in g e n I, A , 1 k a r s k a ) 17, D . 1
G o r n j a B r e la 14a. B , 1 G o r n j i D o la c 14. E , 3 G o v e d a r i 22. A . 1 G r a d in a , v r h (M et­
G o r n j a B r i s k a 26, G o r n j i C e k lin 26, A . 1 G o v i ć i 15. B . 2 k o v ić ) 20. C. 1
B. 2 G o r n j i G r a d V I, B , 1 G o z d e n o v a c 15, B . 1 G r a d in a , v r h ( P u la )
G o r n j a D r a g a 4. B . 1 G o r n j i H u m a c 17, G o z d e n j a k , o . 10. 3, A . 2
G o r n j a D u b o k a 20. B. 1 B. 2 G r a d in a , v r h (Z a d a r )
D, 1 G o r n j i J u g i 4. A . 1 G o ž in k a , u . 9, A , 2 11, C , 2

10
G r a d in e 14. E , 1
G r a d in j e (B u z e t) 2,
C, 2
G r a d in j e (P a z in ) 2,
D, 2
G r a d i s k ij e 26, D , 2
G r a d iš ć e 2. D , 1
G r a d iš ć e 5, B , 1
G r a d iš k a , r t 17, B , 4
G r a đ a n i 26, B , 1
G r a h o v a , u . 14, D . 3
G r a h o v a c 23, C. 2
G r a h o v o ( N ik š ić ) 23,
C, 2
G r a h o v o , D . i G . ( Š i­
b e n ik ) 15, B , 1
G r a h o v s k i D o lo v i,
23. C , 2
G r a k a lo v a c , r t 3,
A, 2
G r a k a lo v a c , v r h 3,
A, 2
G r a m s h 26, D , 3
G ran čarevo, D . i G.
23, B , 2
G r a n d ić i 2, C , 3
G r a n ic a 23, D , 3
G r a n ić 15, B , 1
G r a š ić i 2, D , 3
G raz I, B , 2
G r b a 8, E , 3
G r b a č k a , u . 8, D , 1
G r b a lj 23, C - D , 3
G r b a v a c , g r . 14, B , 2
G r b a v a c , o . 14, B , 2
G r b a v c i 26, B , 1
G r b c i 1. B . 2
G r b e (T ito g r a d ) 26,
B, 1
G r b e ( Z a d a r ) 11, B , 2
G r b lj a v a , r t 20, D , 2
G r b o , p lič . 1, A . 1
G r b o r e z i 14, F , 1
G r č ik . h r . 17, B . 3
G r d in ić i 2, D , 2
G r d o S e lo 2, C , 2
G r e b a š t ic a , l u k a 14,
B, 2
G r e b e n , o . (D u b r o v ­
n ik ) 21, A , 2
G r e b e n , o . (V is ) 17,
E, 5
G r e b e n , Z a p a d n i.
S r e d n j i i J u ž n i, o i.
( S ilb a ) 8, C, 3
G reb en , p re d je l
(K o r č u la ) 19, A , 2
G r e b e n , p r e d j e l (Š i­
b e n ik ) 15. B . 2
G r e b e n , u . 10. A . 2
G r e b e n i, o i. (D u ­
b r o v n ik ) 21, A . 2
G r e b e n i, p lič . 8, C, 3
G r e d a 20, D , 1
G r e d ic a , h r . 17. B , 3
G r e d ic e , u . 7, A , 1
G r g o m ič ić 13. A . 1
G r g o š ć a k 7. B . 2
G r g u r , o . 5, D . 3
G r g u r , u . 9, A , 1
G r g u r o v k a n a l 5.
D. 3
G r im a ld a 2, C. 3
G r in t a v e c 1. B . 2
G r in t a v e c , v r h 1. B . 2
G r in j a n 1. B , 2
G r ip a c o le , r t 2, c . 4
G r io a r ic a , u . 8. C, 3
G r iš n i M u li. p lič . 8,
D. 3
G r iž a n e 5. C, 2
G r k o v a c 23, C. 2
G r lj e v a c 14 a , A , 1
G r m e č V I, D . 3
G r m e lj , o . 14, C. 3
G r m e n i, p lič . 14. A , 2
G r m lj a n i 20, E , 2
G r m o v 8, B . 1
G r m o v , v r h 8. B . 1
G r m o v a c , r t 16, B , 1
G r n j a c 4, A , 2
G r o b n ic a 11, C, 2
G r o b n ič k o p o l j e 4,
B, 1
G r o b n ik (P a z in ) 2,
D, 3
G r o b n ik (R ije k a ) 4,
B, 1
G r o č a n a 2, C, 1
G r o d n o I, B , 1
G r o h o t e 14, D , 3
G r o m a č a 20, E , 3
G r o m a č a , r t 3, A , 1
G r o m a š ic a 6, A , 1
G r o m in d o l a c 17, B , 2
G r o m o v a č a 8, D , 1
G r o n i n g e n I, A , 1
G r o p a d a 2, C, 1
G r o š , r t 9, A , 1
G r o s s e n b r o d e I, A , 1
G r o s s g lo c k n e r I, B , 2
G r o ta , r t 5, B , 2
G r o z u j a 5, B , 3
G r o ž n j a n 2, B . 2
G r p a š ć a k 10, A , 2
G r p e 9, B , 2
G r r ila 26, C , 2
G r š ć ic a 17, C , 3
G r š k a , V . i M ., u . 17,
A, 1
G r u b iš ić i (S in j) 14,
F, 2
G r u b iš ić i ( Š ib e n ik )
15, B , 1
G r u d a 23, B , 2
G r u d a , p r e d j e l 19,
A, 2
G r u d e (I m o t s k i) V I,
E, 4
G r u d e (S k a d a r ) 26,
D, 2
G r u e m ir a 26, D , 2
G r u e m ir a Q e s m e 26,
C, 2
G r u ic a 16, A , 1
G r u j, rt 20, D , 3
G r u j ic a , h r . 8, C . 3
G r u n j, o . 2, B . 4
G r u p ij a (U m a g ) 1,
A. . 2
G r u p ij a (S a v u d r ij a )
1, A , 1
G r u s i 11, C, 2
G r u ž 21, A , 2
G r u ž , lu k a 21, A , 2
G r y k e D r in it 26, D , 3
G r ž e t ić i 4, A , 1
G u b a c , r t 10, A , 2
G u b a r 23, C, 2
G u b a v a c , o . 19, B , 2
G u b e š a , o . 17, B , 3
G u c , r t 3, A , 1
G u ć e S e lo 5, D , 1
G u d a v a c V I, D , 3
G u d u ć a , u . 15, A , 1
G u d u ć a , r. 15. A , 1
G u k a 23, D , 2
G u lić 11. D , 2
G u lin 15, B . 1
G u lin a 13. B , 1
G u m a r o v a 4, A . 2
G u n d ić , u . 12, A . 2
G u r a g i 26. D . 3
G u r e c 26, C, 1
G u r i i Z i 26. D . 2
G u r ić a S e lo 19. B . 1
G u r z a 26. B , 2
G u s in j e VT. G , 5
G u s t a c . o . (K o r n a t)
12, A . 2
G u s t a c , o . (Ž u t) 10.
B. 1
G u s t e r a n s k i , o . 14.
A. 2
G u s t i š k o l j , o . 2. B . 3
G u s t iie r n ic a . u . 21.
A, 2
G u s t in j a , o . 2. B . 3
G u s t i m a 14, C. 2
G v o z d V I. G . 5
G y e k ć n y e s IV , C. 1
H H u m , v r h (G . J e l e ­
H a g I, A , 1
H a j - N e h a j 25, B , 1
H a lm 2, E , 3
H a ls i n g b o r g I, A , 1
H a m b u r g I, A , 1
H a m i d i j e 26, D , 2
H a n 23. C, 3
H a n i i H o t it 26, C, 1
H a n n o v e r I, A , 1
H a r b o š ć a k 7, A , 2
H a r d o m ilj e 20, C , 1
H a r ij e 2, D , 1
H a r p o ti, p r o la z 20,
D, 3
H a ( e g IV , F , 2
H a v i š ć e , u . 6, A , 1
H e id e lb e r g I, A , 1
H e lm 5, B , 3
H e lm ic a 26, C , 1
H e r c e g n o v i 24, A , 1
H e r c e g n o v sk i z a lje v
24, A , 1
H e r s f e ld I , A , 1
H ilj a č a , u . 10. B , 1
H la d n a , u . 25, B , 2
H la d n ic a 21. A . 2
H la m 6. B . 2
H la p a 6. A , 2
H l a p j e 17, C , 3
H lib a n 1, B , 2
H lj e b , r t 22, B , 2
H lj e b , v r h 22, B , 2
H o d il j e 20. C , 2
H o d m e z o v a s a r h e ly
IV , E , 1
H o d o m e š ć i c a , u . 15,
H o d o š IV , C , 1
H o d o v o 20, D , 1
H o f I. A . 1
H o lo d IV , F , 1
H o m e r 5. C , 1
H o r g o š IV , D . 1
H o s t, o . 17, E , 5
H o ta n j (H u to v o ) 20,
D. 2
H o ta n j ( P o č it e lj ) 20,
D. 1
H o t i 26, C. 1
H r a m in a 14. A , 1
H r a s n o 20, C , 2
H r a s n o , p r e d j e l 20,
D. 2
H r a s t n ik V I, C , 1
H r a s t o v l j e 2, C . 1
H r a š l j a n i 20, C , 1
H r b o k i 2. D . 3
H r b o š n j a k , o . 14, A , 2
H r e lj i ć i 2, C , 3
H r e lj in 4. B . 2
H r g u d 20, E . 1
H r g u d , p r e d j e l 20,
D -E . 1
H r ib 1. B , 2
H r id 6. B . 2
H r id i (C r e s) 5, B . 3
H r id i (K r k ) 5. D . 2
H r ip a . o . 8, C. 3
H r m o t in e 5, D . 3
H r o p i n j i n e . u . 7, A , 1
H r p e lj e 2, C , 1
H r u š ic a 2. D , 1
H r v a č e 14. E , 1
H r v a ti, r t 3, A . 1
H r v a t in i (K o p e r ) 2.
C, 1
H r v a t in i (L a b in ) 2,
D. 3
H r v a t in i ( P a z in ) 2,
C. 3
H r ž ić i 6, A . 2
H u d e lj i 4. A . 1
H u e d in TV, F . 1
H u m (D u b r o v n ik ) .
20. E . 3
H u m ( P a z in ) 2. D , 2
H u m . v r h (B r a č ) -17,
A. 1
H u m , v r h ( C e t in j e )
23, D . 3
n j e ) 4, B , 1
H u m , v r h (G r o b n ik )
4, B , 1
H u m , v r h ( J e ls a ) 17,
B, 2
H u m , v r h (K o r č u la )
17, B , 3
H u m , v r h (L a sto v o )
17, C, 4
H u m , v r h (T it o g r a d )
26, C , 1
H u m , v r h (V is ) 17,
E, 5
H u m , v r h (V r b o s k a )
17, B , 2
H u m D e č i ć 26, C , 1
H u m S t a n i c a 20, E , 3
H u m a c (H v a r ) 17,
C, 2
H u m a c ( M e t k o v ić )
20, C , 1
H u m a c , D . i G.
(B r a č ) 17, B , 1
H u m a c , V . i M . (L o ­
š in j ) 7, A . 1
H u m a c , v r h (H v a r )
17, B , 2
H u m a c , v r h (V r b o ­
s k a ) 17, B . 2
H u m c i 19, A , 2
H u m in e 20, B —C , 1
H u m n in a 20, D —E,
1 -2
H u m sk o b la t o 26, C,
1 -2
H u t o v o 20, D , 2
H u t o v o b la t o 20
C -D . 1
H v a r 18, B , 2
H v a r , lu k a 18, B . 2
H v a r , o . 17, B - C , 2
H v a r s k i k a n a l 17,
B, 1
i
I b a r , r. I V , E , 3
I č ić i 4, A , 2
I d r ij a I V , B , 1
Ig V I, B . 2
I g a lo 24. A , 1
I g r a n e 17, D , 2
I g r a n e , G o r n j e 17.
D, 2
I g r a n e , u . 17. D , 2
I k a 4, A , 2
I lid ž a V I, F , 4
I lij i n o b r d o ( B u d v a )
25. B , 1
I lij i n o b r d o ( Đ e n o v i-
ć i) 24. A , 1
I lij i n o b r d o ( P e r a s t )
24, B , 1
I lin v r h 20, D , 2
I lin a g r e d a 8, E , 1
I lir ij a 3. B . 1
I lir s k a B i s t r i c a 2.
D, 1
I lo v a , r. IV , C . 2
I lo v a č k a v r a t a 8, C, 3
I lo v ik 8, C , 3
I lo v ik , o . 8, C, 3
I m o t s k i V I, E . 4
I m o t s k o p o l j e V I.
E. 4
T n đ ija IV , E . 2
I n e u IV . E . 1
I n n s b r u c k I. A . 2
I s h u ll i i L e z h e s 26,
D, 3
I s l a m G r č k i 11, C. 2
I s l a m L a t in s k i 11.
C. 2
1 st 8. D . 3
1st, o . 8. D . 3
I s t a r s k e T o p lic e (S v .
S t j e p a n ) 2, C . 2
I s t o č n a P l im a 20. B . 1
Istr a 2
I š k i k a n a l 11, B . 2
 I v a k u š a 5, E , 2
I v a n V I, F , 4
I v a n d o l a c 17, B , 2
I v a n a j 26, C , 1
I v a n č a 8, D , 1
I v a n č a , M a la 9, B , 1
I v a n č a , V e la , u . 9,
B, 1
I v a n č i ć i V I, F , 3
I v a n g r a d V I, G , 5
I v a n i ć i 4, A , 1
I v a n k o v e c 1, B , 2
I v a n o v a K o r it a 23,
D, 3
I v a n o v i ć i 25, A , 1
I v a n o v o p o l j e 22, B , 2
I v a n š o v ic a , r t 3, A , 2
I v a n j i 5, B , 2
I v a n j s k a V I, E , 3
I v e š o v r t 3, A , 2
I v ic a 20, E , 2
I v k o v i ć i 16, A , 1
I v u l i ć i 4, A , 2
I z m e t iš ć e , r t 18, B , 2
I z o la 1, B , 1
I z o la , l u k a 1, B , 1
I z v a n j s k a , h r . 17,
B, 3
I z v o r i 23, D , 2
I ž , o . 11, B , 2
I ž , M a li 10, A , 1
Iž, V e li 11, B , 2
J J a s i k o v i c a 23, D , 2
J a b la n 5, E , 1
J a b la n D o 23, B , 2
J a b la n a c 9, B , 1
J a b la n a c , l u k a 8. D , 2 J a v o r a n 9, B , 1
J a b la n a c , r t 5, B , 2
J a b la n a č k i A la n 8,
D, 2
J a b la n ic a (I lir s k a B i ­ J a v o r n a , u . (L o š in j)
s t r ic a ) 2, E , 1
J a b la n ic a (M o s ta r )
V I, E , 4
J a b la n s k o j e z e r o
V I, E , 4
J a b u č n i , r t 8, D . 3
J a b u k a (S a r a j e v o )
V I, F , 4
J a b u k a ( S in j) 14, F , 2 J a v o r n o , u . 9, A , 1
J a b u k a , o . ( D u b r o v ­ J a v o r o v o b ilo 5, E , 3
n ik ) 21, A , 2
J a b u k a , o . (V is ) V I,
C, 4
J a b u k a 23, C , 2
J a d o v a , r. V I, C , 3
J a d r a , o . 12, A , 2
J a d r a n , h o t e l ( T u č e - J a z m i n e 16. A , 1
p i) 17, D , 1
J a d r a n o v o 6, A , 1
J a đ r e š k i 3, B , 2
J a d r ij a , r t 15, A , 1
J a d r iš ć i c a 7, B , 1
J a d r iš ć i c a , u . 7, B , 1 J e l e n j e , D . i G . 4,
J a d r t o v a c 15, B , 2
J a g o d a 26, C. 1
J a g o d n a 18, B , 1
J a g o d n a , u . 18, B . 1
J a g o d n j a , u . 10, B , 1
J a g o d n j e , D . i G . 11, J e l o v k a 4. B . 1
D, 2
J a h o r in a V I, F , 4
J a j c e V I, E , 3
J a k in s k a , u. 11,A ,J2e n č e r ij a 2. D . 2
J a k iš n ic a , u . 8.D . 2J e r in a , r t 25, A , 1
J a k lj a n , o . 20. D . 2 - 3
J a k o n j a 24, B , 1
J a k o v j a , u . 7, B . 2
J a k o v lj a , p lič . 1, A , 1
J a k u s i 4, A , 2
J a l i ć 3, B . 2
J a m ic a , u . 3, A , 1
J a m in a 9. A . 1
J a m i j a k 15, B . 1
J a m n a , r t 7. B . 2
J a m n a , u . (K r k ) 6.
B, 2
12
J a m n a , u . (L o š in j 7,
B, 2
J a m n ič k a K i s e lic a
V I, C , 2
J a n a , V e la , u . 5, B , 2
J a n č a r , o . 12, B , 2
J a n č i ć 13, A , 1
J a n j , r. V I, E , 3
J a n j č e V I, C, 3
J a n j e t i ć i 4, A , 2
J a n j in a 20, B , 2
J a p l e n i č k i , r t 13, A , 2
J a r d a s i 4, A , 1
J a r g o v o 6, B , 1
J a r i š t e 22, A , 1
J a s e n 23, B , 2
J a s e n a k 5, E , 2
J a s e n i c a 20, E , 2
J a s e n i c e (C a v ta t) 23,
B, 2
J a s e n i c e (O b r o v a c )
11, D , 2
J a s e n o v a , u . 6, B , 1
J a s e n o v a c V I, D , 2
J a se n o v a c , p red jel
15, B , 2
J a sen o v a čk a draga
27, B , 1
J a s e n o v a č k i p o to k
27, B . 1
J a s e n o v ic a , p r e d j e l
15, A , 2
J a s e n o v i c a , v r h 4,
B, 1
J a s e n o v i k 2. D , 3
J a s k i 3, B , 1
J a s t r e b a r s k o V I,
J a s t r e b ic a 23, C, 2
J a v ić 19, B , 2
J a v o r i k a , u . 3, A , 1
J a v o r i n a , V e la , u . 8,
D, 2
J a v o r j e 2, D , 1
7, B , 2
J a v o r n a , V . i M ., u .
(C r e s ) 7, B , 1
J a v o r n a (j u ž .) , r t 7,
B, 2
J a v o r n a ( s j e v .) , r t 7,
B. 2
J a v o r n ik 3, A , 1
J a z 25, A , 1
J a z , o . 14, B , 2
J a z , r t 25. A , 1
J a z , u . (B u d v a ) 25,
A, 1
J a z . u . (C r e s) 7, A , 1
J a z i, u . 11. A , 2
J a z v i n a 6, A , 1
J a ž i n e , u . 14. A , 1
J e đ u p a k 23. B . 2
J e l e n a , u . 5. D , 2
J e l e n č i ć 5. C. 1
B, 1
J e l o v , r t 5, B , 3
J e l o v ic a , u . 8. B , 1
J e l o v i c e 2, C , 2
J e l o v i č a n i 4. A . 1
J e l s a 17. B . 2
J e l š a n e 2. E , 2
J e l u š i ć i 4. A , 1
J e r k o v i ć i (H v a r ) 17,
D, 2
J e r k o v ić i (P o d g o rje)
9, B . 1
J e r o lim , o . (H v a r )
18, B . 2
J e r o lim , o . ( P u la ) 3,
A, 1
J e s e n i c e (O m iš) 14 a,
A, 1
J e s e n i c e ( S lo v e n ij a )
IV , B , 1
J e s e n o v i k 4, A , 2
J e s e n o v o , r t 11, B , 1
J e z e r 23, D , 3
J e z e r a 14, A , 1
J e z e r a c 20, C, 1
J e z e r c e , j . 27, B , 1
J e z e r o V I, E , 3
J e z e r o , j. ( D u g i o to k )
10, B , 2
J e z e r o , j . (K r k ) 6,
A, 2
J e z e r o , V . i M ., j.
(M lje t) 22, A , 1 - 2
J e z e r o , V . i M ., j.
( P l it v ič k a j e z e r a )
27, A , 1
J e z e r o , u . 3, A , 1
J e z e r s k a V ila , s p i lj a
27, B , 1
J e z e r s k i v r h 26, A , 1
J e ž e v ic a , k a n a l 19,
B , 1 -2
J e ž e v i ć 24, B , 1
J e ž i 1, A , 2
J e ž in c i, u . 3, A , 1
J id u la , o . 11, B , 2
J o n k o p i n g I, B , 1
J o n s k o m o r e I, B , 2
J o s i n o v a c 9, B , 1
J o s ip d o l V I, C , 2
J o š a n e ( G o s p ić ) V I
C, 3
J o š a n e (Z a d a r ) 13,
B, 1
J o š ić a 24, B , 1
J o v a n o v i ć D r a g a 8,
E, 2
2 J o v ič in a V o d a 23, C , 2
J o v ić i 11, C , 2
J u b a n i 26, D , 2
J u b a n i, v r h 26, D , 2
J u b i c a 26, C , 2
J u b j a n c i 1, A , 2
J u b j a n c i , r t 1, A , 2
J u g i, D . i G . 4, A , 1
J u j a v a 15, A , 1
J u n a k o v i ć 15, B , 2
J u r a n d v o r 5, C , 3
J u r a s 15, B , 1
J u r c a n ij a 1, A , 1
J u r č e v 16, A , 1
J u r č i c a 4. A , 2
J u r d a n i 4, A , 1
J u r ic a n i 1, A , 2
J u r ić e v K a l 2, C , 3
J u r ić i ( C r ik v e n ic a ) 6,
A, 1
J u r ić i (Š ib e n ik ) 15,
A, 1
J u r j e v i c a , u . 8, D , 2
J u r j e v o 5, D , 3
J u r k u š a 9, B , 1
J u r o v a 7, A , 1
J u r o v a , u . 7, A , 1
J u r š ič e 2, E , 1
J u r š ić i 2, C, 3
J u š i ć i 4, A , 1
J u ž n a M o r a v a , r. IV ,
E. 3
J u ž n a S la t in a , u . 8,
D, 3
J u ž n i a r a t 8. C, 3
J u ž n i g r e b e n 8, C , 3
J u ž n i r t 11, A , 2
K K a m e n i k , o. 26, B . 1
K a b a l, r t 17, B . 2
K a b a l, u . 14. A , 2
K a b a o 23, C , 2
K a b la r i 4. A , 1
K a b lin , r t 11, B . 2
K a b lin , u . 13, A , 2
K a b lin a c , h r . 12, B , 1
K a b u l a , g r . 2, B , 4
K a c iš ć e . u . 1. A , 2
K a c it 26, D , 3
K a č j a k , r t 6, A , 1
K a d in M o s t IV . F , 3
K a d in a G la v ic a 14,
C, 1
K a d in j , u . 7, B , 2
K a g a r o t e 1, A , 2
K a g u la , h r . 2, B , 3
K a j i ć i 3, B , 1
K a k a n , o . 14, A , 2
K a k a n s k i k a n a l 14,
A, 2
K a k a r r iq i 26. D , 3
K a k m a 13, B , 1
K a l ( I lir s k a B is t r i c a )
2, D , 1
K a l ( N o v i) 5, D , 2
K a l, v r h 5. B . 2
K a la c , p r e d j e l 19,
B, 2
K a l a c , v r h , 8, D , 3
K a l a c i S e lo 11, C, 2
K a l a đ u r đ e v i ć i 20, E , 3
K a la f a t , g r . 23, C, 3
K a la f a t , r t 14, C, 3
K a l a f a t i, r t 5, B , 2
K a l a f a t in , g r . 12, A , 2
K a la f a t in , o . 12, A , 1
K a la m b r e ž o v U m a c
15, B , 2
K a l a u z 15, B , 1
K a i ć e V I, B , 2
K a l č ić 7, A , 1
K a ld a n a c , r t 9, B , 2
K a l d a n ij a 1, A , 2
K a ld ir 2, C, 2
K a ld o n t a , r t 7, B , 1
K a ld o n t a , u . 7, B , 1
K a ld r m a V I, D , 3
K a l d r u n i 26, C, 2
K a le , u . 2, C , 4
K a li (L o v r a n ) 4, A , 2
K a li (Z a d a r ) 13, A , 2
K a li, u . 13, A . 2
K a lif r o n t , p r e d j e l 9,
A. 2
K a lif r o n t , r t 9, A , 2
K a l ig a r i 2, D . 3
K a lik 15, B , 1
K a lim a n j 24, B , 2
K a l im o ž e 24, B , 1
K a lin a 14, E , 2
K a lin i 15, B , 2
K a l in in g r a d I, B , 1
K a l in o v ik V I, F , 4
K a lk 7, B . 1
K a lk , p r e d j e l 7, B , 1
K a li m e t i 26 . D , 3
K a lm a r I, B . 1
K o lo b e r , V . i M . u .
18, B , 1
K a l o c s a IV , D . 1
K a lp ić , u . 8. C, 3
K a l u d e r a c 25, B , 1
K a lu đ e r o v a c , j . 27,
B. 1
K a lv a r ij a 7, B . 2
K a m b e l o v a c (K a š t e l)
16, B , 1
K a m e n 14 a . A . 1
K a m e n a r 15, B , 1
K a m e n a r , o . 12, A , 1
K a m e n a r i 24, B . 1
K a m e n i O p u h , o . 12,
B, 2
K a m e n i Ž a k a n . o . 12,
B, 2
K a m e n i c a 20, C , 2
K a m e n i c a , o . 15, A , 2
K a m e n ic a , u . 18, B , 2
K a m e n ik , g r . 23, C, 3
K a m e n m o s t 17. D . 1
K a m e n o 24, A . 1
K a m e n o v a , r t 24, A , 2
K a m e n o v o , u . 25. A . 1
K a m e n j a k ( C r ik v e n i­
c a ) 6. A . 1
K a m e n j a k (R ij e k a )
4, B . 1
K a m e n j a k , h r . 6. B . 2
K a m e n j a k , o . (1st) 8,
D. 4
K a m e n j a k , o . (K o r ­
č u la ) 19, B . 2
K a m e n j a k , o . (M o la t)
8, D , 3
K a m e n j a k , o . (P r e -
m u d a ) 8, C, 3
K a m e n j a k , o . (V e la
L u k a ) 17, B , 3
K a m e n j a k , p r e d j e l 3,
A, 2
K a m e n j a k ( T in j a r o -
s a ) , p r e d j e l 9, A - B , 1
K a m e n j a k , r t (P u la )
3, A , 2
K a m e n j a k , v r h (R a b )
9, B , 1
K a m e n j a k , v r h (R i­
j e k a ) 4, B , 1
K a m e š n ic a 14, F , 2
K a m e š n j a k , V . i M .,
o i. 14, A , 2
K a m i c e 26, C , 2
K a m i ć a c , o . 15, A , 2
K a m i č ić , h r . 12, A , 2
K a m i č ić , o . (B u ć ) 10,
B, 2
K a m i č ić , o . (L e v r n a -
k a ) 10, B , 2
K a m ič ić , o . (Š o lta )
14, C , 3
K a m i č ić i, (S a p a r ic e )
o i. 12, A , 2
K a m i č in a , r t 11, B , 2
K a m ik , o . ( S v e t a c )
V I. C, 4
K a m ik , o . (V is ) 17,
E, 5
K a m ik , r t 3, A , 1
K a m n ik V I, B , 1
K a m p e l j e 6, B , 2
K a m p o li n 1, B , 1
K a m p o r 9, A , 2
K a m p o r , p r e d j e l 9,
A, 1
K a m p o r s k a d r a g a 9,
A, 2
K a m o u š 19, B , 2
K a n a lu č ic a , u . 7, C
K a n e g r a k a m e n o lo m i
1, A , 1
K a n f a n a r 2, C, 3
K a n ic a , u . 14, B , 3
K a n ić . u . 8, D , 2
K a n it a lj , r t 9, A , 2
K a n o v a , r t 2, B , 2
K a n o v a , u . 2, B , 2
K a n t a f ig 21, A , 1
K a n t a f ig , r t 21, A , 1
K a n t a r a r a . š k o l j i ć i 9,
B. 2
K a n t e n a r i, o i. 21, A , 2
K a n t j e r 3, B . 1
K a n t r id a 4. A , 1
K a o č in e 14, C , 1
K a o a e B r o j e s 26,
D, 1 K l i k o v i ć i 20, E , 3
K a p a v ic a 20, E , 2
K a p e la , V . i M . V I,
B -C , 2 -3
K a p e l i 1, B , 2
K a p e lic a 13, B . 2
K a p it a n ij a 1, A , 2
K a p o s , r. IV , D , 1
K a o o s v a r IV , C, 1
K a p r ij e 14, A , 2
K a p r ij e , o . 14, A , 2
K a p r ij e . r t 14, A , 2
K a r a b u š ?6. C. 1
K a r a k a š ic a 14. E , 2
K a r a lić 14. C , 2
K a r a n t u n . r t 13, A , 2
K a r a n t u n ić , o . 13,
A, 2
K a r a n u š ić i 16, A , 1
K a r a s t a n i 25, B , 2
K a r b a r u s , o . 7, A , 1
K a r b o n a r a 1, A , 1
K a r b u n i 17, B , 3
K a r f , r t 8, C, 3
K a r in 11, D . 2
K a r in , D o n j i 11, D , 2
K a r in s k o m o r e 1 1 ,
D, 2
Karinsko ždrilo 11,
D, 2
K a r l M a r x S t a d t I,
B, 1
K a r lo b a g 8, E , 2
K a r lo v a c V I, C, 2
K a r ls r u h e I, A , 1
K a r lu š i ć i 17, D , 1
K a r m in e 19, B , 1
K a r o j b a 2, C , 2
K a r p a n , u . 1, A , 1
K a r p i 3, B , 1
K a r p in j a n 1, A , 2
K a r s k o 4, A , 2
K a r š e t e 2, B , 2
K a s e la , o . 12, A , 2
K a s e l ic a , o . 12, A , 2
K a s t a v 4, A , 1
K a sta v sk a šu m a , 4
A, 1
K a s t e l e c 2, C, 1
K a s t r a t 26, C, 1
K a š ć e r g a 2, C, 2
K a š e , u . 21, B , 2
K a š t e j a , r t 3, B , 2
K a š t e l (K o p a r ) 1, A , 2
K a š t e l (R a b ) 9, B , 2
K a š t e l r t, 1, A , 1
K a š t e l a 16, A —B , 1
K a š t e l a n i 7, A , 1
K a š te la n s k i z a lje v
(L in ta r ) 16, A —B ,
1 -2
K a š t e l in a , h r . 9, A , 1
K a š t e l in a , r t 9, A , 2
K a š t e l in a , u . 9, A , 1
K a š t e l ir 2, B , 2
K a š t e l ir , v r h (L o š in j)
7, A , 2
K a š t e l ir , v r h (U m a g )
1 A 2
K a š t e l ir , v r h (V e li
B r ij u n ) 3, A , 1
K a š t e l ir , v r h (V o d -
n j a n ) 3, B , 1
K a š t ij u n 3, A , 2
K a š t il a c 16, A , 1
K a š u n i, u . 16, B . 2
K a t a r in a , o . (P u la )
3, A , 1
K a t a r in a , o . (R o v in j)
2, B , 3
K a t a r o v a š t a n c ij a 3,
B, 1
K a t ić 13, A , 2
K a t ić , o . 25, B , 1
K a t i ć i 16, B . 1
K a t in a , o . 10, B , 2
K a t in a , u . 10, B , 2
K a t i n i ć i 4. A , 1
K a t t e g a t, I, A , 1
K a t u n ( B u d v a ) 25,
A, 1
K a t u n ( K r a lj e v ic a ) 6,
A, 1
K a t u n ( P a z in ) 2, C , 2
K a t u n (P o r e č ) 2, B , 3
K a t u n i ( B o lj u n ) 2,
D, 2
K a t u n i (Z m in j) 2,
C, 3
K a u č i n e 6, B , 2
K a u n a s I, B , 1
K a v a č 24, B , 2
K a v r a n 2, D , 4
K a v r a n , r t 3, A , 1
K a v r a n , v r h 3, A , 1
K a z a b j a n k a 1, A , 2
K a z a lj e v o l 1, B , 2
K a z a n c i V I, D , 4
K a ž e la 3, B , 2
K a ž e la , r t 13. A , 1
K a ž e n ik 26, D , 1
K e c s k e m ć t IV , D , 1
K e k o v a č a 15, A , 1
K e n e ta e L u n ers, u.
26, C , 3
K e n e t a K a k a r r iq it 26,
D, 3
K i č e v o IV , E , 4
K ie l I, A , 1
K i f in o S e lo V I, F , 4
K ij a c , r t (C r e s) 8,
B. 1
K ij a c , r t ( L o š in j) 7.
B, 2
K ij a c , r t (S e n j ) 5,
D, 2
K ij a c , u . (K a r lo b a g )
K ij a c , u . (K r k ) 6,
A 2
K i j e c , r t 6, A , 1
K i j e v D o 20, D , 2
K i j e v o V I, D , 4
K ik 11, D , 1
K i k in d a IV , E , 2
K ik o v i c a 4, B , 1
K ila 14 a , A , 1
K i lk is IV , F , 4
K i l o v č e 2, D , 1
K i m e t 17, D , 1
K i n g s t o n U p o n H u ll
I, A , 1
K ip e t a n j 24, A , 2
K ir i 26, D , 2
K ir i, r. 26, D , 2
K i r m e n j a k 2, B , 3
K i s e l j a k VT, F , 4
K i s k u n f e le g y h a z a IV ,
D, 1
K i s k u n h a l a s IV , D , 1
K i s t a n j e V I, C, 4
K ita , u . 5, D , 3
K ita , v r h 14. D , 2
K j u s t e n d i l IV , F , 3
K la d a , D . i G . 8, D , 1
K la d a , u . 8, D , 1
K la d a n j I V , D , 2
K l a d n j ic e 14, D , 2
K la d o v o IV , F , 2
K l a g e n f u r t IV , B , 1
K l a j p e d a I, B , 1
K la n a 5, B , 1
K l a n c i 4, B , 1
K l a n č a c 6, B , 1
K l a n e c 2, C , 1
K l a n e c , r. 5, B , 3
K l a n f a r i 6, A , 1
K l a n i c a 21, B , 1
K l a n i c e (K r k ) 6, A , 2
K l a n i c e (N in ) 11, B , 2
K l a n j e c V I, C , 1
K l a p a v i c a 15, A , 2
K l a r ić 7, A , 1
K l a r ić e v a c 5, D , 2
K l a š n ic e V I. E , 3
K l e in g lo d n it z I V , B , 1
K l e k 20, C , 2
K le k , v r h 20, C , 2
K l e k - N e u m , 20, C , 2
K l e k o v a č a VT, D , 3
K l e n o v ic a 5, D , 2
K l e n o v š ć a k 2, D , 2
K l e p c i 20. C , 1
K le z n a 26, C , 3
K l ič e v o 23. D , 2
K lim n o 6, A , 2
K l in c i 24, A , 1
K l in č a S e lo V I, C , 2
K l in j e g la v a 14a, B , 2
K lis 14, E , 2
K liš t a , r. 5, D , 2
K lo b u č a c , r t 5. C , 3
K lo b u č a r , o . 11, C , 4
K l o b u č i n a 4, B , 1
K l o b u k 23, C . 2
K lo b u k , r t 18, A , 2
K l o k o ć e v a d r a g a 27,
B. 1
K lo šta r (J a d r a n o v o )
6. A . 1
K lo b u č a r , o . 12, A , 2
K lo k u n , u . 17. D , 2
K lu d a , V e la . S r id n j a
i M a la . o i. 14, C, 3
K lu p c a 19, A , 1
K l j a k e 14. D , 1
K l j u č (B a n j a L u k a )
V I, D . 3
K l j u č (D r n iš ) 14, C , 1
K lj u č , r t 17, B , 3
K l j u č a n i c e 16, A , 1
K l j u č e v ic a , u . 18, B , 1
K l j u č n a , u . (B r a č )
14 a , B . 2
K lj u č n a , u . (H v a r )
17, B , 2
K lj u n 4, B , 1
K l j u š n a , r t 17, C , 2
K m e t i 1, A , 2
K n e t a 26, C , 3
K n e z , r t 6, A , 1
K n e z g r a d 4, A , 2
K n e z , u . 10, A , 1
K n e ž a 19, A , 1
K n e ž a , V . i M ., o i. 19,
A, 1
K n e ž a , p r e d j e l 4, B , 1
iv n e ž a , u . 19, A , 1
K n e ž a k 2, D , 1
K n e ž a k , o . 10, A , 1
K n e ž - D o 24, B , 2
K n e ž e , R t 19, A , 1
K n e ž e p o l j e 22, B , 2
K n e ž e v v r h 5, E , 3
K n e ž e v ić 11, D , 2
K n e ž e v ić i 11, C , 2
K n e ž ic a 21, B , 1
K n e ž ić 9, B , 2
K n e ž ić , o . 19, B , 2
K n in VT, D , 3
K n iž a č ić , o . 8, D , 4
K n ja ž e v a c IV , F , 3
K n j e ž d e v o 26, B , 2
K n j e ž in e 16, A , 1
K o b a r id IV , A , 1
K o b e n h a v n I. A , 1
K o b ij , r t 5, B , 2
K o b ila , r t ( B o k a K o ­
t o r s k a ) 24, A , 1
K o b ila , r t ( P r v ić ) 15,
A 2
K o b ila , v r h 24, A , 1
K o b ila r 6, A , 1
K o b il j a k , p r e d j e l 10,
K o b il j a k , u . 11, C , 3
K o b il j a k , v r h ( B u z e t )
2, C, 2
K o b il j a k , v r h (Č io v o )
16, A , 2
K o b il j a k , v r h ( R ij e ­
k a ) 5, C , 1
K o b il j a k , v r h
( U g lj a n ) 13, A , 2
K o b il j i D o 23, D . 2
K o b r a v a , o . (M lje t)
22, B , 1
K o b r a v a , o . ( P e lj e ­
š a c ) 20, B , 2
K o c ij a n i 5, D , 1
K o č a n i IV , F , 4
K o č e r k a , p lič . 13,
K o č e v j e V I, B , 2
K o č in a , u . 7, A , 2
K o č iš t e , r t 24, A , 2
K o ć i 26, C , 1
K o d h e l 26, D , 3
K o d r e 25. B . 2
K o k . rt 8, D , 3
K o k a j 26. D , 1
K o k o t i, D . i G . 26.
B. 1
K o k o t ić i 19, B , 1
K o la VT, E , 3
K o la n 8, D , 3
K o l a n s k i p o r a t , u . 8,
D, 3
K o l a š i n VT, G , 5
K o lg e k a j 26, C , 1
K o l c in e 1, B , 2
K o l d i n g I, A , 1
K o ln I, A , 1
K o lo , r t ( N e r e z in e ) ,
7, A , 1
K o lo , r t (O s o r ) 7,
A, 1
K o lo č e p . o . 20, D -E , 3
K o l o č e p s k a v r a t a 20,
D, 3
K o l o č e p s k i k a n a l 20,
D - E , 2 -3
K o lo j a n j 20. C , 1
K o l o m a n i c e 6, B , 2
K o l o m b a n ij a 1, A , 2
K o l o m b e r a 1, A , 1
K o lo m z a 26, B . 3
K o lo r a t , p lič . 7, B , 1
13
 K o lo r a t , r t 7, B , 1
K o lo r a t , u . 7, B , 1
K o lo r in a , u . 21, B , 2
K o lo v a , r t 4, A , 1
K o lo v a r e , r t 13, A , 1
K o lo v r a t 17, D , 2
K o l u c in k a , r t 3, A , 2
K o lu d a r , r t 8, B , 1
K o lu d a r c , o . 7, A , 2
K o lu d r ic a , V . i M ., u.
18, A , 2
K o lz a r ic a , u . 7, C
K o m , c r k v a 26, B , 1
K o m , v r h 17, C , 3
K o m a j i 23, B , 2
K o m a n i 26, B , 1
K o m a r V I, E , 3
K o m a r n ic a V I, F —G ,
4 -5
K o m a r n o 26, B , 1
K o m a š e v a , u . 10, A , 1
K o m in 20, C , 1
K o m in a 25, A , 2
K o m in a , r t 25, A , 2
K o m iž a 17, E , 5
K o m iž a , z. 17, E , 5
K o m o d o r , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, A , 2
K o m o l a c 21, B , l
K o m o lj a č a , r t 17, D , 2
K o m o r ic a , o . 15, A , 2
K o m o r in a , r t 10, A , 1
K o m o r n ik , o . 13, B , 2
K o m o r n j a k 13, B , 2
K o m o r o v a c 8, D , 2
K o m o v i V I, G , 5
K o m u n a l 3, B , 1
K o m u n e la 1, A , 2
K o n a c 5, B , 2
K o n a č i š t e 5. E, 3
K o n a lić 21. B , 2
K o n a v li 23. B . 2
K o n c u lo v a g la v a 5,
C, 2
K o n č a r e v a d r a g a 27,
A, 1
K o n o , D o n ji, S r e d n ji
i G o r n j i 21, A —B , 2
K o n o b e , u . 5, C , 3
K o n o p ič j e 7, A , 1
K o n o p j ik o v a , u ( P o -
s t ir e ) 14 a , A , 2
K o n o p j ik o v a , u (P u -
č iš ć a ) 14 a , B , 2
K o n o p lj ič k a , r t 11,
A, 2
K o n o p lj ik a , u . 8. D . 4
K o n j , o . 11, B , 1
K o n j , v r h 14, F , 2
K o n j e v r a 15, B , 1
K o n j e v r a t e 14. C , 1
K o n j ic V I, E. 4
K o n j ic e V I, C, 1
K o n j in a , p lič . 3, A , 2
K o n j s k a , p lič . 6. B , 1
K o n j s k a , r t 6, B , 1
K o n j s k a , u . 17, C, 1
K o n j s k o (K a r lo b a g )
8, E . 2
K o n j s k o (L o v r a n ) 4.
A, 2
K o n j s k o (S p lit ) , 14
E, 2
K o n j s k o ( T r e b in je ),
23, B, 2
K o p a š 25, B . 1
K o p e 3, A , 2
K o p e r 1, B , 2
K o p e r sk i z a lje v v.
K o p r s k i z.
K o p ila 17, C, 3
K o p iš t e , o . 17. B , 3
K o p it n ik 23. D . 2
K o p it o 24, B , 2
K o p li k 26, C, 2
K o p li k i S ip e r m 26,
C, 2
K o p r a n j 13, A , 1
K o p r i v n i c a IV , C, 1
K o p r iv n o 14. E, 2
K o p r n o 14, C , 2
K o p r s k i z a l i v 1, B , 1
14
K o r a n a , r. V I, C , 2-3
K o r b a t, r t 1, B , 1
iv o r g e iV , E , 4
K o r č u la 19, B . 1
K o r č u la , lu k a 19, B , 1
K o r č u la , o . 17, B - D , 3
K o r č u la n s k i k a n a l,
17, B - C , 2
K o r d o v a n , u . 18, B , 2
K o r e n , r. 1, B , 2
K o r e n ik i 1, A , 2
K o r e š n i c a 14 a , A , 1
K o r ič e n i c a 19, B , 2
K o r it a (M lje t) 20, C, 3
K o r ita ( N ik š ić ) V I,
F, 4
K o r it a ( S p lit) 14, E , 2
K o r ita , u . 17, C, 3
K o r it n ic e 2, E , 1
K o r it n j a c i, o i. 12,
A, 2
K o r it n j a k 4, B , 1
K o r it n j a k , o . 12, A , 2
K o r it o , D . i G . 14, F , 2
K o r iz m e n , r t 22, A , 2
K o r la t 11, D , 2
K o r m a t , o . 5, C , 3
K o r m o v i 15, B , 2
K o r n a t, o . 11, C , 3
K o r n a t i, o i. 11, B - D ,
3 -4
K o r n a t s k i k a n a l 12,
A -B , 2
K o r n e t 26, B , 1
K o r n ić 5, C, 2
K o r n u , r t 7, B , 2
K o r n u , v r h 7, B , 2
K o r o m a č in a , u . 8.
D, 2
K o r o m a č n a 12, B , 2
K o r o m a č n a , rt
(M a u n ) 8, D , 3
K o r o m a č n a (Z a li rt),
r t (P a g ) 8, D , 2
K o r o m a č n a , u . (C res)
8, B , 1
K o r o m a č n a , u . (K o r ­
č u la ) 19, A , 1
K o r o m a č n a , u . (L a ­
b in ) 2, D , 4
K o r o m a č n a , u.
(M a u n ) 8, D , 3
K o r o m a č n a , u . (P a g )
8, D , 2
K o r o m a č n o 2. D . 4
K o i o m a s n a , o . 14.
A. 2
K o r o m a š n a , u . 14.
A, 1
K o r o m a š n j a k . rt 11,
B, 2
K o r o t a n , o . 10. B . 2
K o r s i j a 1, A , 2
K o r t in a (K o p e r ) 1.
B, 2
K o r tin a (U m a g ) 1.
A, 1
K o r u n a 1, A , 1
K o r u š c e 14, D . 2
K o r z ik a , o . I, A , 2
K o s a 14, E , 2
K o s a , p r e d j e l 6. B . 1
K o s a , v r h ( P l it v ič k a
j e z e r a ) 27, A , 1
K o s a . v r h (Š ib e n ik )
15. A , 1
K o s a č a , r t 5, D , 3
K o s a n 26, C , 1
K o s e z e 2, D , 1
K o s i (L a b in ) 2. D . 3
K o s i ( R ije k a ) 4. A , 1
K o š ić i 2, B . 3
K o s ij e r 21, A , 2
K o s ij e r i 23, D , 3
K o s ij e r o v o 23, B . 1
K o s ir a č a , u . 8, D , 3
K o s ir ič e v ic a 15, A , 1
K o s m a g i 26. D , 2
K o s m a č 24, A , 2
K o s m a č , o . 14, C, 3
K o s m a č a , r t 18, B , 1
K o s m a t , r t 14. D . 3
K o s m a t a c 13, A . 1
K o s m e r k a , o . 14, A , 2
K o s m in j , r t 5, B , 3
± s.osn ie 26, D , 1
K o s o r , o . 17, B , 3
K o s o r c i 4, B , 1
K o s o v a c 20, D , 1
K o s o v o 19, B , 2
iv o s o v o p o l j e V I, E , 3
K o s o v s k a M it r o v ic a
IV , E , 3
K o s t a j n ic a V I, D , 2
K o s t a n ic a 26, C, 2
K o š t a n j e 14 a , B , 1
K o š t a n j e , v r h 4, A , 1
K o s t a n j e v ic a V I, C , 2
K o s t a n j ic a (B o k a
K o t o r s k a ) 24, B , 1
K o s t a n j ic a (U m a g ) 2,
C, 2
K o s t a n j ij a , r t 2, B , 2
K o s t e lj 5, C , 2
K o s t e r ć a n e 2, D , 3
K o s t ij e r a 1, A , 2
K o s t i m a 17, E , 5
K o s t o la c IV , E , 2
K o s t o v ic a , r t 23, C, 3
K o s t r e j č ic a , u . 6, B , 2
K o s t r e n a 4, B , 1
K o s t r il 6, B , 2
K o s t r i n s k i v r h 4, B , 1
K o š a r a , o . 11, C , 3
K o š a r i c e 23, D , 3
K o š a r n i D o 20, B , 2
K o š č i c i 1, B , 2
K o š ir in a , u . 14, A , 1
K o š lj u n 8, E , 3
K o š lj u n , o . 5, C, 2
K o š lj u n , u . 8, E , 3
K o š lj u n , v r h 25, A , 1
K o š lj u n s k i z a l j e v 11,
B, 1
K o š t a b o n a 1, B , 2
K o š t e r la g 1. B , 1
K o š u lj a n d ić i 6. A , 1
K o š u t e 14, E . 2
K o š u t n i c a 15, B , 2
K o t a r i 11, C—D , 2
K o t e z i 20, E , 2
K o t e ž , o . 3, A , 1
K o te ž , p lič . 3. A . 1
K o t i š i n a 17, D . 1
K o t l e n ic e 14, E , 2
K o t lin a , u . 8, C. 3
K o to r (B o k a K o to r ­
s k a ) 24, B , 2
K o to r (C r ik v e n ic a ) 6.
B. 1
K o t o r V a r o š V I, E , 3
K o t o r a š ć ic a , u . 7,
A, 1
K o t o r ib a IV , C, 1
K o to r o , r t 1. A . 1
K o t o r s k i z a l j e v 24.
B, 1
K o tr a b u d a n 26. C, 1
K o tr r i 26, D . 3
K o t u le , o . 11, C, 3
K o v a g i 26, D . 3
K o v a č , r t (H v a r ) 18.
B. 2
K o v a č , r t ( P a k le n i
o t o c i) 18, A , 2
K o v a č e v ić 19. A . 1
K o v a č e v o 4, B . 1
K o v a č i 23. D , 3
K o v a č ic a IV . E , 2
K o v a č in e , r t 5. B . 3
K o v c a n j a , u . 7, A . 2
K o v č a 15, A , 1
K o v a č ic e 2, D , 1
K o v ić 15, B , 1
K o v in IV , E , 2
K o z a la 4. B , 1
K o z a n i I. B . 2
K o z a r a V I. D - E . 2 - 3
K o z a r a c V I. D . 3
K o z a r ic a 20, D . 1
K o z a r ic a , u . 20. B . 2
K o z a r in 6. B , 2
K o z ic a (M a k a r s k a )
V I, E , 4
K o z ic a (S e n j ) 5. D , 2
K o z in a 2, C, 1
K o z in a , o . 11, C, 3
K o z j a , u . 17, D , 2
K o z j a č k a d r a g a 27,
B, 1
K o z j a č k i s la p 27,
B. 2
K o z j a k 2, D . 3
K o z j a k , j . 27, B , 1
K o z j a k , o . 7, B . 2
K o z j a k , p la n in a 16,
B, 1
K o z j a k , p r o la z 7, B , 2
K o z j a k , r t (V ir) 11,
B, 1
K o z j a k , v r h (B a r ) 26,
B. 2
K o z j a k , v r h (Iž) 10,
A, 1
K o z j a k , v r h ( S p lit ) ,
16, B , 1
K o z j a k , v r h ( V e le b it )
11. C, 1
K o z j a n e 2, D , 1
K o z j i r a t, v r h 14 a,
B, 1
K o z la c , r t 3, A . 1
K o z la r ic e 7, A , 2
K o ž in o 11, B , 2
K o ž lo v a c 11, D , 2
K o ž u l i 4, A , 2
K r a g u j e v D o 23. D , 2
K r a g u j e v a c IV . E , 2
K r a j (I s tr a ) 4. A , 2
K r a j ( M a k a r s k a ) 17,
D, 1
K r a j ( P a š m a n ) 13,
B, 2
K r a j, D . i G . ( B o k a
K o t o r s k a ) 24. A . 1
K r a j, D . i G . (S in j )
14. E , 2
K r a j in a 26, B - C . 2
K r a j n i 26, D , 3
K r a j p o lj e 20. E . 2
K r a k o v I, B , 1
K r a lj a k , o . 14. A , 2
K r a lj e v a , r t 8. C. 3
K r a lj e v a c , o . 14, C, 3
K r a lj e v a c , r t 7. A , 2
K r a lj e v a c , u . 7. A , 2
K r a lj e v i c a 6. A . 1
K r a lj e v i ć 14, F . 2
K r a lj e v o IV , E . 3
K r a n j IV . B . 1
K r a n j a c 1, A , 2
K r a n j i D o 23. D . 3
K r a n j s k a G o r a IV ,
A. 1
K r a p a n 2, D . 3
K r a p a n j 15, B . 2
K r a p a n j , o . 15. B . 2
K r a p in a V I. C. 1—2
K r a p lu n , o . 15. B . 2
K r a s 6, A , 2
K r a s , u . 1, A . 1
K r a s . v r h 1. A . 2
K r a s a 4. B . 1
K r a s ic a ( U m a g ) 2.
B. 2
K r a s ic a , D . i G . (R i­
j e k a ) 4. B , 1
K r a s i n i 6. B . 2
K r a s n ic a 5, D . 2
K r a s n o 8. E . 1
K r a s o v a n ić 3, B . 1
K r a s t e n 4, B . 1
K r a š ić V I, C, 2
K r a š i ć i 24, A . 2
K r a š ić i, D o n j i 24. B . 2
K r a v a r i 26. C. 2
K r a v ic a 20, C. 1
K r a v lj a č i c a 10. B . 2
K r b a n 16, A . 1
K r b e la , V . i M .. o i.
B. 2
K r b e lic a , o . 15. B . 2
K r b u n e 2, D . 3
K r č 14, E , 1
K r č e ć i 25. B , 1
K r č in a 5. B , 3
K r č k i z a l j e v 5. C, 2
K r č u lj 14. B . 2
K r e b a j 26, C . 2
K r e m e n a 20, C, 2
K r e m e n ić i 6, A . 2
K r e m e n j a č a , r t 11,
B, 2
K r e š e v o 14, F . 3
K r f, o . I, B , 2
K r ič a n a v s k a g la v a 6,
K r ič in a 6, B , 1
K r ič k e 14, C , 1
K r ilo 14 a , A , 1
K r in g a 2, C, 3
K r is t ia n s a n d I, A , 1
K r is t ia n s t a d I. B . 1
K r iš k a , r t 7, B , 2
K r iš k a , u . 7, A , 1
K r iš t o f o r , p lič . 8,
F. 3
K r iš t o f o r , r t (P a g ) 8,
K r iš t o f o r , rt (R a b ). 9,
A, 2
K r iš t o f o r , u . 9, A , 2
K r iv a 4, A , 1
K r iv a P a l a n k a IV ,
F. 3
K r iv a j a , r. IV , D . 2
K r iv e n j e , r t 8, B , 2
K r iv i D o la c 14, E , 2
K r iv i P u t 5, D , 2
K r iv ic a 7, B , 2
K r iv ic a , u . 7, B . 2
K r iv ic a , v r h 7, A , 1
K r iv ic a (ju ž .), r t 7,
B. 2
K r iv ic a ( s j e v .) , r t 7,
K r iv n j a k , o . 8, D , 3
K r iv o d o l 17, D . 1
K r iv o š ij e 23, C , 2
K r iž , j . 5, C, 1
K r iž , p lič . 8. C. 2
K r iž , r t (K o r č u la )
19. B , 1
K r iž , r t (L o k r u m ) 21,
K r iž , r t (L o š in j) 7,
A. 2
K r iž , r t (R o v in j) 2,
B. 3
K r iž , r t ( S e s t r u n j ) 11,
A 2
K r iž , v r h (S p lit) 14 a,
A. 1
K r iž , v r h (Z a d a r ) 13,
A, 1
K r iž a n j a 5. B . 3
K r iž e v c i I V , C. 1
K r iž ić a , h r . 8. C. 3
K r iž ić a , o . 8. C , 3
K r iž ić e , h r . 22, B . 1
K r iž ić e , r t (C r e s) 5,
K r iž ić e , r t (M lje t) 22,
B. 1
K r iž ić e , r t (O m iš)
14 a, B . 1
K r iž i n e ( U m a g ) 1.
A, 2
K r iž i n e (V ir) 8. E , 3
K r iž i š č e 1, B , 2
K r iž i š ć e 4. B , 2
K r iž iš č e , v r h 17. C , 2
K r iž n a lu k a 18. B . 2
K r iž n i r a t (H v a r ) 18.
K r iž n i r a t (V is ) 17,
E, 5
K r k 5. C , 2
K r k . o . 5, C, 2
K r k a , r. ( S lo v e n ij a )
V I, B - C , 2
K r k a . r. ( D a lm a c ija )
V I, C - D . 3 - 4
K r k a v č e 1, B , 2
K r k la n t , o . 9. B . 1
K r k la n t , r t 9. B , 1
K r k la n t , u . 9. B . 1
K r k n a t a , o . 10, A ,
1-2
K r k n j a š , V . i M ., o i.
14. C , 3
K r k o v ić 14. B . 1
K r m c i 1. B . 2
K r m č in e 13. B . 2
K r m č in e , rt 13. B . 2
K r m č in e , v r h 13, B . 2
K r m e ć a d r a g a 27.
A, 1
K r m e d 2, C, 3
K r m e n ic a 2, D . 3
K r m p o t e 5, D , 2
K r n e z a 11, C. 2
K r n ic a 2, D . 4
K r n j a c o l. rt 5. C . 3
K r n j a k V I. C. 2
K r n j a l 3, A . 1
K r n j e u š a V I, D , 3
K r n j i r a t 17. B . 3
K r n j i c e 26, B , 2
K r n jič k o O k o , u.
26, B, 2
K r o g 1, A , 2
K r o v lj i r t 1, A , 2
K r p e lj e v a c 15, A , 1
K r p e lj in e , o i. 12, A . 2
K r p u š n ja k 14, D . 2
K r s t, v r h ( D u b r o v ­
n ik ) 21, A , 1
K r s t, v r h (M lje t) 22,
A, 2
K r s t a c (B u d v a ) 25,
A, 1
K r s t a c (K o to r ) 24.
B, 2
K r s t a c ( N ik š i ć ) 23.
D, 1
K r s t a t i D o 23. C . 2
K r s t a t i c e 17. D . 1
K r š 15, A . 1
K r š a n 2, D , 3
K r š a n c i 4. A . 2
K r š e v ic a . u . 10. A . 2
K r š e v o 26, C. 1
K r š i k l a 2. C , 2
K r š in a 8. E , 3
K r š i n e 3, A , 2
K r š in e , p lič . 3. A . 2
K r š in e , r t 3. A . 2
K r š k o V I. C . 2
K r š o v a n 6. B . 2
K r ta č a 19. B . 2
K r to l 24, B . 2
K r t o le 23. C . 3
K r u č e v ić i 20. D . 1
K r u č i 25, B . 2
K r u č ic a . o . 17, C. 3
K r u č ic a . u . 17. C. 3
K r u g 14 a , A . 1
K r u g , p r e d j e l 16. B . 1
K r u n a ( P a š m a n ) 13.
K r u n a (R a b ) 9. A , 1
K r u n a , r t 5, B . 2
K r u n č i ć i 2, B , 3
K r u s e 26, B . 1
K r u š ć i c a 23, D . 1
K r u š ć i c a , u . 5. B . 3
K r u š e v d o l 19, A . 2
K r u š e v a c IV , E , 3
K r u š e v i c a (K o to r ) 24.
B, 1
K r u š e v i c a ( S to la c ) 20.
E, 2
K r u š e v i c a ( T r e b in je )
23. B . 2
K r u š e v i c a (V ir p a z a r )
26, B , 1
K r u š e v o (M e tk o v ić )
20. D . 1
K r u š e v o (Š ib e n ik ) 14.
C, 2
K r u š e v s k o P o l j e 11.
D, 2
K r u š ic a . u . 17. B . 1
K r u š ic a , D . i G .. 14.
D, 3
K r u š ij a , k a n a l 5. C . 3
K r u š k a 14 a. B . 2
K r u š k o v a c 11. D . 1
K r u š v a r 14. E , 2
K r u ta 25, B . 2
K r u t e 26. C. 2
K r u v e n i c a 18. B . 1
K r u ž ić , rt 14. B . 2
K r v a v ic a 17, C, 1
K u b a s i 23, D , 3
K u b a š 20, E , 1
K u b ed 2 , C, 1
K u b e r t o n 2, C , 2
K u g i 26, D , 2
K u c i, 26, C , 1
K u č i ć e 14 a , B , 1
K u č i n e 14, E , 2
K u ć i š t e 19, B , 1
K u ć e li 4. A , 1
K u ć i š t a 8, E . 1
K u ć i š t a C e s a r ič k a 8,
E, 2
K u ć i š t e (C e t in j e ) 23,
D, 3
K u ć i š t e (P e ć ) V I, H . 5
K u d ic a , o . 10, A , 1
K u j e , u . 3, B , 2
K u k 8, E , 1
K u k e s IV , E , 3
K u k li 26, D , 3
K u k lj ic a 13, A , 2
K u k u lj a n i 5, B , 1
K u k u lj a n o v o 4. B , 1
K u k u lj a r i, o i. 14, A , 1
K u la , h r. 22, B . 1
K u la A t la g ić a 11. D . 2
K u la t e B o k s i t 26,
D, 2
K u le n V a k u f V I.
D. 3
K u li n a , r t 11, B , 1
K u lir , r t 22, A , 1
K u lj a č e 23. D . 3
K u m V I, C. 1
K u m a n o v o IV . E , 3
K u m b u r 24, A . 1
K u m b u rsk i tje sn a c
24, A , 1
K u m p a r , r t 3, A . 1
K u m r o v e c V I. C , 1
K u n a (C a v ta t) 23. B . 2
K u n a ( P e lj e š a c ) 20,
B. 2
K u n f in , u . 7. B . 1
K u n f in , v r h 8. B . 1
K u n j 2, D , 3
K u n j a G l a v ic a 23.
K u r ije 25, B . 2
K u p a , r. V I. B - C , 2
K u p a , r t 24, A . 2
K u p a , v r h 25, A , 1
K u p a r i 20, E . 3
K u p in o v a , u . 14 a. B , 2
K u p in o v a , v r h 14 a,
A, 1
K u D ia k 5. D . 1
K u p r e s V I, E , 4
K u p r e š k a v r a t a V I,
E, 3
KUDUSCi 26. C, 1
K u r b a , M a la , o . 10.
B, 1
K u r b a , V e la . o . 12,
B. 2
K u r b a r 10. B . 1
K u r b a r ić , o . 10. B , 1
K u r ila , p r e d j e l 7,
A 2
K u r ila , r t 7, A . 2
K u r ilc a . r t 7, C
K u r ilo 26. B . 1
K u r j a k , h r . 8. D . 3
K u r o z e b 8, E . 2
K u r š u m lij a I V , E , 3
K u r u z it 11. C , 1
K u s 8. B . 1
K u s id e 23, E , 1
K u s t ić i 8. D . 2
K u š ć 7. A , 2
K u š ć e 1, A , 2
K u š ij a , g r . 14. A . 1
K u š in a g la v a 9. A , 1
K u š v ic a 6. A , 2
K u ta 19, A . 2
K u t a c 20, B , 1
K u t e r e v o 8, E , 1
K u t e ž e v o 2, E , 1
K u t i 24, A . 1
K u t i, j. 20, C , 2
K u t le š a 14 a , B , 1
K u t le š a , u . 14a. B . 1
K u v iš e j a , u . 3, B , 2
K u v r s a d a , o . 2, B . 3
K u z i n i ć i 2, C , 4
K u z m a n ić 16, A . 1
K u z m a n ić i 14 a , B , 1
K u ž e lj 5, D , 1
K v a č 6, B . 2
K v a r n e r 2, D . 4
K v a r n e r ić 8, C . 1—2
L
L a S p e z ia I, A , 2
L a b a , r. I , B . 1
L a b in ( P u la ) 2, D , 3
L a b in ( S p lit ) 14, C. 2
L a b in , p r e d j e l 16,
A, 1
L a b in c i 2, B , 2
L a b in š t ic a 14. C , 2
L a b o r 1, B , 2
L a b u d o v a c , j . 27,
A. 1
L a b u d o v a c , s la p 27,
A, 2
L a ć a 7, A , 1
L a d iš t e 20, C. 2
L a d n e V o d e IV , E . 2
L a d n ic e 21, B , 1
L a d v ić 6, B . 1
L a đ e v c i 14, B . 1
L a g a n j , V . i M .. o i.
8, C , 2
L a g n ić i, o i. 11, A . 2
L a ič ić i 25, A , 1
L a j k o v a č IV , E , 2
L a j k o v ić i 26, B . 1
L a k a l, o . 2, B . 3
L a k ić 11, C, 2
L a k ić i 11, D . 2
L a k m a r t in 5. C . 2
L a k o , r t 1. A . 1
L a k o , u . 1, A . 1
L a k o t a 1, A . 2
L a k o v ic a 4, B . 1
L a k t a c 14. E. 1
L a k t in v r h 8, E . 2
L a k v e r a 3. B . 2
L a m b a š a 15, A . 1
L a m ia I, B . 2
L a m j a n a . V . i M .. u .
13, A , 2
L a n d e c k I, A . 2
L a n đ in , u . 11. C . 3
L a n đ in ić , o . 11. C, 3
L a n e n a , u . 7. A , 1
L a n iš ć e 2, D , 2
L a p a c , D . i G . V I.
C, 3
L a p a d . h o te l (D u b ­
r o v n ik ) 21. A . 2.
L a p a d , p r e d j e l 21.
A, 2
L a p o v o IV . E. 2
L a r is a I, B . 2
L a s 4. A . 2
L a s h a j 26, C , 2
L a s t o v a c , r t 17. B . 3
L a s t o v c i, o i. 17.
C -D . 3
L a s t o v o 17, C. 3
L a s t o v o , o . 17. C . 3 - 4
L a s t o v s k a , u . 22. A . 1
L a s t o v s k i, r t 22. A , 2
L a s t o v s k i k a n a l 17.
C, 3
L a s t v a ( H e r c e g n o v i)
24. A . 1
L a s t v a ( N ik š i ć ) 23.
D. 2
L a s t v a , D . i G . (K o ­
to r ) 24. B . 1
L a s t v a , D . i G . (T r e -
b in ie ) 23. B . 2
L a s t v ic a 24. B . 1
L a š ć a t n a . r t 14 a . B . 2
L a š k o V I, C, 1
L a u sa n n e I, A . 1
L a v a m t in d IV . B . i
L a v d a r a . o . 10. A -B . 1
15
 L a v d a r a , M a la , o . 10,
B, 1
L a v d a r s k i k a n a l 10,
A -B , 1
L a v o v I, B , 1
L a v s a 12, A , 2
L a v s a , o . 12, A , 2
L a v s a , u . 12, A , 2
L a z 23:, E , 1
L a z , v r h 7, A , 2
L a z a r e t (L a p a d ) 21,
A 2
L a z a r e t ( P lo č e ) 21,
B, 2
L a z a r e t (T r s t) 2, B , 1
L a ž a n i 16, B , 1
L e H a v r e I, A , 1
L e a n d a r , r t 21, A , 1
L e b e n ic e 2, E , 4
L e č 15, A , 1
L e ć e v ic a 14, D , 2
L e d e n ic e (K o to r ) 23,
C, 2
L e d e n ic e ( N o v i V in o ­
d o ls k i) 5, D , 2
L e d e n ik C e s a r ič k i 8,
E, 2
L e d n ik , V . i M . 11,
C, 1
L e i p z ig I , A , 1
L e m iš , r t 15, B , 2
L e n d a v a IV , C , 1
L e n g a , r t (K o r č u la )
19. B , 2
L e n g a , r t (M lje t) 22,
B, 2
L e n g v a , o . 18, A , 1
L e n ti IV , C, 1
L e o t a r 23, B , 2
L e p e n ic a 14, C , 2
L e p e n ic a , r. V I, F , 4
L e p e t a n e 24, B , 1
L e p o g la v a IV , C , 1
L e r a 1, A , 2
L e s c e IV , B , 1
L e s h (L j e š ) 26. D . 3
L e s k o v a c IV , E , 3
L e šć e V I, C, 3
L e t n j a , u . 8, C , 3
L e t o č 21, A , 1
L e v a n , o . 3, B , 2
L e v a n ić , o . 2, C, 4
L e v r n a k a , o . 10,
B, 2
L ib a n , p lič . 5, C, 3
L ib in j e 11, D , 1
L ib r a z h đ IV , E , 4
L ič 5, C , 1
L ič k i O s ik V I, C, 3
L ič k o C e r j e 11, D . 1
L ič k o P e t r o v o S e lo
VT, C , 3
L ič k o p o l j e VT, C , 3
L ič n i k 26, C, 1
L ič g e I, A . 1
L ie n z I , B . 2
L ie p a j a I. B , l
L ig a n j 4, A , 2
L ig u r s k o m o r e I. A , 2
L ij e v a R iie k a V I.
G, 5
L ik a , p r e d j e l 1 1 ,
C -D , 1
L ik a , r. V I, C , 3
L ik a j 26, D , 2
L ik o v a g la v a 17, C , 2
L im , p lič . 2. B , 3
L im , r. IV , D , 3
L im a n , u . 25, B , 2
L im a n , u . 27, A , 1
L im i n j a n 1, B , 1
L im lj a n i 26, B , 2
L im o g e s I, A , 2
L im s k i k a n a l 2, B , 3
L in a r d ić i 5, B , 2
L in d a r 2, C, 3
L in d a u T. A , 2
L in t a r ( K a š t e l a n s k i
z a lj e v ) 16, A -B , 1-2
L in z I. B , 1
L ip a ( C e t in j e ) 23, D , 2
L ip a ( R ij e k a ) 5, B , 1
L ip a ( S in j) 14, F , 1
16
L ip a č 11, D , 1
L ip a č , v r h 4, B , 1
L ip c i 24, B , 1
L ip ic a 2, C , 1
L ip ic a , u . 7, A , 1
L ip o n j a k 26, B , 1
L ip o v n ik 4, B , 1
L ip s k a p e ć i n a 26,
A, 1
L iq e n i S h k o d r e s
( S k a d a r s k o je z e r o )
26, B - C , 1 - 2
L ir ic a , o . 20, B , 2
L is a c (R ij e k a ) 5, B , 1
L is a c ( S to n ) 20, D , 2
L is a c , o . 5, D , 3
L is a c , v r h ( J a b la n a c )
8, D , 1
L is a c , v r h ( Š ib e n ik )
15, A , 1
L is a r i c a 11, C , 1
L i s i č i ć 11, D , 2
L is in a 4, A , 1
L is in a , v r h 4, A , 1
L is in j 26, B , 2
L is k a S la t in a , u . 7,
A, 2
L i s k i 7, A , 2
L is k i, r t 7, A , 1
L is k i, u . 7, A , 1
L iš a n e 13, B , 1
L iš a n j , u . 6, B , 1
L iš č e r ic a 15, B , 1
L iš n ic a 14. F , 3
L iš n j a k 14, C , 1
L iš t a n i 14, F , 1
L iš t ic a V I, E , 4
L it ic a , r. 28, B , 1
L it ij a V I, B , 1
L it o r ić 5, E , 1
L it o v i c a , u . 9, A , 2
L iv a d e 2, C , 2
L iv a n j s k o p o lj e , 14,
F, 1
L iv a r i 26, B , 2
L iv id r a g a 5, C , 1
L iv i r e 6, A , 1
L iv k a , r t 14, D , 3
L iv k a , u . (B r a č ) 14 a,
A 2
L iv k a . u . (Š o lt a ) 14,
D. 3
L iv n o V I, E , 4
L iv o ld V I, B , 2
L iž n j a n 3, B , 2
L iž n j e m o r e 3, B , 1
L o b o r 15, B . 2
L o b o r ik a 3. B , 1
L o d ž I, B . 1
L o g a t e c VT, B . 2
L o g o r u n , o . 14,
A -B , 2
L o ir e , r. I , A , 2
L o j e n a , u . 12, B . 2
L o j iš ć a , u . 10, B . 2
L o j iš ć e , u . 8. C, 3
L o k a 2. C . 1
L o k e v 2, C, 1
L o k r u m , o . 21, B , 2
L o k r u m s k i p r o la z 21,
B, 2
L o k u n j i , r t 8, B , 2
L o k v a 14 a . B . 1
L o k v a , u . (M lje t) 22,
A, 1
L o k v a , u . ( P u la ) 3,
A, 2
L o k v a r s k o j e z e r o 5,
C, 1
L o k v e ( D e ln ic e ) 5,
D, 1
L o k v e (M e t k o v ić ) 20,
D, 1
L o k v e ( S p lit) 16, B , 2
L o k v ic a , r t 7, A , 1
L o k v ic a , u . (L o š in j)
7, A , 1
L o k v ic a , u . ( P u la ) 3,
L o k v ič i ć i 17, D , 1
L o k v in a , r t 2, B , 2
L o k v in a , u . 1, A , 2
L o m IV , F , 3
L o m e 4, A , 1
L o n č a r ic a , u . 6, A , 1
L o n d o n I, A , 1
L o n g o 16, A , 1
L o n ić i 13, A , 1
L o n z a n 1, A , 2
L o n ja , r. V I, D , 2
L o n j ic a , r t 2, D , 3
L o p a č a 4, B , 1
L o p a r (K o p e r ) 2, C, 1
L o p a r (R a b ) 9, A , 1
L o p a r , u . 9, A , 1
L o p a r i, rt 7, A , 1
L o p a t a , r t (B o ž a v a )
11, A , 2
L o p a t a , r t (P r e m u d a )
8, C, 3
L o p a ta (R a ž a n j ) rt
( G r e b e n , u .) 10, A , 2
L o p iž in e , r t 9, A , 1
L o p u d 20, D , 3
L o p u d , o . 20, D , 3
L o p u d s k a v r a t a 20,
D, 3
L o r a , u . 16, B , 2
L o r e t 1, B , 1
L o s k it , r t 7, B , 1
L o š in j , V . i M . 7, B , 2
L o š in j , o . 7, A , 1 - 2
L o š in j s k i k a n a l 7,
A - B , 1 -2
L o š k i b r ij e g 21, A , 1
L o t ić i 11, D , 1
L o v ć e n 23, D , 3
L o v in a c ( G o s p ić ) 11,
D, 1
L o v in a c (Z a d a r ) 11,
C 2
L o v iš ć a 15, A , 2
L o v iš ć e 17, D , 2
L o v iš ć e , r t 17, D , 2
L o v iš ć e , u . 17, B , 2
L o v o r j e 20, C , 2
L o v o r n o 23, B , 2
L o v r a n 4, A , 2
L o v r a n s k a d r a g a 4,
A, 2
L o v r e č ic a 1, A , 2
L o v r e č ic a , r t 1, A , 2
L o v r e č in a , u . 14 a,
A. 2
L o v r e ć V I. E , 4
L o v r e š ć in a 5, B , 3
L o v r i j e n a c , r t 21,
B, 2
L o v r ije n a c , tv r đ a v a
21, B , 2
L o w ic z I, E , 1
L o z a , u . 8, C , 3
L o z e 7, B , 1
L o z i c e 11, B . 1
L o z n a , u . (B r a č ) 14 a,
B, 2
L o z n a , u . (H v a r ) 18,
B, 1
L o z n a V e la . u . 14 a,
A. 2
L o z n a t i 5. B . 3
L o z n ic a (D u b r o v n ik )
21, A , 1
L o z n ic a (S r b ija ) IV ,
D, 2
L o z n ic a , u . (D u b r o v ­
n ik ) 21, A , 1
L o z n ic a , u . (Z a d a r )
11. B , 1
L o z o v a c , p r e d j e l 15,
B. 1
L o z o v a c , t v o r n ic a
15, B , 1
L o ž V I, B , 2
L o ž i š ć a 17, A . 1
L u a r e z 26. C. 3
L u b a n 4, B . 1
L u b a n , v r h 4. B , 1
L u b e n ic e 5. B . 3
L u b n ic i V I. G , 5
L u c ij a 1, A . 1
L u c m a r i n j a k , o . 12,
B. 2
L u č a c 16, B , 2
L u č a n 1, B , 1
L u č a n e 14, E , 2
L u č e V I, B , 1
L u č ic a , (K o r n a t) 10,
B, 2
L u č ic a (L o š in j ) 7,
A, 1
L u č ic a , r t (C res) 7,
B, 1
L u č ic a , r t ( L o š in j ) 7,
A, 1
L u č ic a , u . (K o r n a t)
10, B , 2
L u č ic a , u . (K r k ) 6,
B, 2
L u č ic a , u . ( L o š in j ) 7,
A, 1
L u č ic a , u . (M o lu n a t)
24, A , 1
L u č ic a , u . (O so r) 8,
B, 1
L u č ic a , u . ( P u la ) 3,
A, 1
L u č ic a , u . ( P u n t a
K r iž a ) 7, B , 1
L u č ic e ( D e ln ic e ) 5,
D, 1
L u č ic e , u . 17, A , 1
L u č ić , r t 7, A , 1
L u č ić i ( H e r c e g n o v i)
23, B , 3
L u č ić i ( R ij e k a ) 4,
A, 1
L u č in a , u . ( D u g i
o t o k ) 11, B , 2
L u č in a , u . ( P a š m a n )
13, B , 2
L u č iš ć e 17, A , 2
L u č n j a k , o . 19, B , 1
L u č n j a k , p lič . 19, B , 1
L u g ( B u lj a r ic a ) 25,
B, 1
L u g ( H e r c e g n o v i) 24,
A, 1
L u g ( P o p o v o p o lj e )
20, E , 2
L u g ( R is a n ) 23, C, 2
L u g , p r e d je l (P o p o v o
p o lj e ) 20. E , 2
L u g , V . i M ., p r e d j e l
(K r k ) 6, A , 1
L u g o j V I, E , 2
L u k a (B r a č ) 17, A , 1
L u k a ( D u g i o t o k ) 10,
A 2
L u k a (M a li S t o n ) 20,
C 2
L u k a ( N o v i) 5. D , 2
L u k a . u . (B r a č ) 14 a,
B. 2
L u k a , u. (D u g i o to k )
10, A , 2
L u k a . u . (K o r č u la )
19, B , 1
L u k a , u . ( L o v iš ć e )
17, D , 2
L u k a , u . (T r p a n j) 20,
B. 1
L u k a . V . i M .. u .
(P a g ) 8, D , 2
L u k a r , o . 8, D , 3
L u k a v c i, o i. 17, B , 2
L u k e ž i 4, B , 1
L u k o č , r. 20, C, 1
L u k o r a n 11, B , 2
L u k o r a n , u . 11, B , 2
L u k o v a c , h r . 9, A , 1
L u k o v a c , o . (K o r č u ­
la ) 17, B , 3
L u k o v a c , o . (M lje t)
20, C , 3
L u k o v a c (o d M a g a ),
o . (R a b ) 9, B , 1
L u k o v a c , p r e d j e l 9.
B, 1
L u k o v a c , u . (C r e s ) 8,
B, 1
L u k o v a c , u . (R a b ) 9,
B, 1
L u k o v c i, o i. 17. C. 3
L u k o v n j a k , o . 14. B . 2
L u k o v o ( N o v i) 5, D , 2
L u k o v o ( S e n j ) 5. D , 3
L u k o v o , u . 5, D , 3
L u k o v o Š u g a r j e 11,
B, 1
L u k o v o Š u g a r je , u.
11, B , 1
L u k se m b u r g I, A , 1
L u k š i ć (K a š te l) 16,
A, 1
L u k v e n j a k , o . 14,
B, 2
L u lu š a 11, D , 1
L u m b a r d a 19, B , 2
L u m b a r d a , p lič . 12,
B, 2
L u n 8, D , 2
L u n , r t 8, C, 2
L u n c ij a t a ( D u b r o v ­
n ik ) 21, A , 1
L u n c ij a t a ( V ig a n j) 19,
B, 1
L u n g a , o . (K o r n a ti)
12, B , 2
L u n g a , o . (V r s a r ) 2
B, 3
L u n j e v a č a V I, D , 3
L u p a c , o . 15, A , 2
L u p e š k a , u . 7, B , 1
L u p o g la v 2, D , 2
L u p o g la v , v r h 23,
D, 2
L u s a r e 7. B , 1
L u s a r ic a , V e la , u . 7,
B, 1
L u s n i ć 14, F , 1
L u š a 15, B . 2
L u š c i P a l a n k a V I,
D, 3
L u š e t ić i 2, C , 3
L u š k i š k o l j 10, A , 2
L u š t ic a 24, A , 2
L u t r o š n j a k , o . 8, C , 3
L u ž in a 4, A , 1
L u ž n ic a 26, B , 1
L y o n I, A , 2
L)
L j e p u r o s h i 26, D , 2
L j e s k o v a d r a g a 27,
A, 1
L j e s k o v a c 26, B , 2
L j e š ( L e s h ) 26, D , 3
L j e š e v s t u b 23. D , 2
L j e š e v i c a 23. C , 2
L j u b a č 11, C , 1
L j u b a č k a u . 11, C , 1
L j u b a č k a v r a t a 11,
C, 1
L j u b a č k i S t a n o v i 11,
C, 2
L j u b a č k i z . 11, B , 1
L j u b a k 19, A , 2
L iu b e lj 14, E , 2
L .iu b ib e lj 4. B , 1
L j u b i n j e 20. E , 2
L i u b it o v ic a 14, C , 2
L j u b l j a n a V I, B , 1
L j u b lj a n a , r t 11, C , 1
L i u b i j a n i j a 1, A , 2
L iu b lj a n j 15. B , 2
L iu b lj e n ic a 20, D , 1
L iu b n o V I. B . 1
L j u b o s t in j e 14. C. 2
L iu b o t in j 26, A —B , 1
L iu b o v o 23, B . 3
L i u b u n č ić 14, F , 1
L iu b u š a VT. E , 4
L ju b u šk i V I, E , 4
L iu t 14 a , B . 1
L j u t a 24, B , 1
L iu t a , u . 24, B , 1
L j u t a c , o . 14, A , 1
L j u t i D o 20, E , 1
L j u t o m e r IV , C , 1
M M a la B u k o v ic a 2, D , 1
M a a s , r. I , A , 1
M a c in j, o . 9, A , 1
M a č a k n a r , o . 14, C , 3
M a č k a 24, A , 2
M a č k o v l j e 2, C , 1
M a d o n a , r t (L o š in j)
7, A , 2
M a d o n in r t ič 1, A , 1
M a d o n a , r t (P la v n ik )
5, C , 3
M a d ž a r i 25, B , 1
M a g , h r . 9, B , 1
M a g , p o lu o t o k 9, B , 1
M a g , p r e d j e l 9, B , 1
M a g , u . 9, B , 1
M a g a r č ić , o . 11, A , 2
M a g a r n a , u . 15, A , 2
M a g d e b u r g I, A , 1
M a g ić 13, A , 1
M a g la j 14, E , 1
M a g lić V I, F , 4
M a g r o v ic a , u . 10,
A 2
M a h a la 26, B , 1
M a h a la L is ic a 25, A , 2
M a h a r a c , r t 20, C, 2
M a in a G r a d in a 23,
D, 3
M a in i v r h 26, A , 1
M aj 5, D , 1
M a ja B o g a n it 26, D , 1
M a ja B r a b e s 26, D , 1
M a ja B r e d a s h e s 26,
D, 1
M a ja D r u g o m ir i t 26,
D, 1
M a ja e M a d h e 26,
D, 1
M a ja e S a ls 26, D , 2
M a ja e V e l i c i k 26,
D. 1
M a ja e Z e z e 26, C , 3
M a ja K o r o p it 26, D , 1
M a ja M a r g e le s 26,
D, 2
M a ja P i lin a r d e s 26,
D, 3
M a ja R e n c it 26, D , 1
M a ja S h m i t it 26, D , 3
M a ja S u k s e z e s 26,
C, 1
M a ja Z a g o n it 26, D , 1
M a j d a n p e k IV , E , 2
M a j d e ž 23, B , 3
M a j e r o v ic a , u . 18,
B, 2
M a j e v i v r h 4, A , 1
M a j iš k a , u . (is t.
C r e s ) 7, B , 1
M a j iš k a , u . (z a p .
C r e s ) 7, B , 1
M a jk a B o ž j a o d L o z
7, B . 1
M a j k o v i, D . i G . 20,
D, 2
M a js a n . o . 19, B , 1
M a j s a n ić , o . 19, B , 1
M a j s t o r i 23, D , 3
M a k a le 1, A , 2
M a k a r 17, D , 1
M a k a r s k a ( S p lit) 17,
D, 1
M a k a r s k a (Z a d a r ) 13,
B. 1
M a k a r s k a , u . 17, D , 1
M a k ir in a , u . 11, D , 3
M a k lj e n , p r ij e v o j V I,
E. 4
M a k lj e n v r h 4. A , 1
M a k n a r e , p r . 11, A , 2
M a k 6 IV , E , 1
M a k o v a c 10, A , 1
M a k u č in a 9, A , 1
M a la a d a , o . 26, C, 3
M a la A r ta , o . 14, A , 1
M a la B a la b r a , o . 10,
B. 1
M a la B is a g a , o . ( B io ­
g r a d ) 13, B . 2
M a la B is a g a , o . (Z u t)
10, B , 1
M a la C is ta 14, B , 1
M a la D u b o k a , o . 18,
A, 2
M a la F r n a ž a , u . 11,
B, 2
M a la G a l b o č ic a , u . 7,
B, 1
M a la G a r b in a u . 16,
B, 2
M a la G a r s k a , u . 18,
B, 1
M a la g la v i c a 19, A , 2
M a la G o r a , r t 24, A , 2
M a la G o r a n a 26, B , 2
M a la G r š k a , u . 17,
A, 1
M a la I v a n č a 9, B , 1
M a la J a v o r n a , u . 7,
B, 1
M a la K a p e l a V I, C,
2—3
M a la K it a 23, D , 1
M a la K lu d a , o . 14,
C, 3
M a la K n e ž a , o . 19.
A, 1
M a la K o lu d r ic a , u .
18, A , 2
M a la K o lu m b a r ic a ,
u . 3, A , 2
M a la K r a š k a 2, D , 3
M a la K r b e la , o . 15,
B, 2
M a la K u r b a , o . 10.
B, 1
M a la L a m j a n a , u . 13,
A, 2
M a la L a v d a r a , o . 10,
B, 1
M a la lu k a , u . (K r k )
5, D , 3
M a la lu k a , u . (O m iš)
14 a , B , 1
M a la lu k a , u . ( P a g )
8, D . 2
M a la M a r a č e v a , u . 7,
A, 1
M a la M a r e , o . 14, A , 2
M a la M ile š in a 14.
D, 1
M a la M r d a k o v ic a 15,
A, 1
M a la M u lj ic a , o . 14,
C, 3
M a la N e r e t v a , r. 20.
C, 1
M a la P a k l e n i c a 11,
C -D . 1
M a la P a n it u la , o . 12,
A. 2
M a la P a r ja , u . 18, B , 1
M a la P e t k a 21. A , 2
M a la P l a n a 8. E . 2
M a la P o m a 22, A , 1
M a la P r d u š a (V o d e ­
n j a k ) , o . 12, B , 2
M a la P r e o o v e d 7. A , 1
M a la P r o v e r s a , p r.
10. B . 2
M a la S e s t r ic a , o.
(K o r č u la ) 19, B , 1
M a la S e s t r ic a , o.
(K o r n a ti) 10. B , 2
M a la S e s t r ic a , o .
(Z la r in ) 15. A , 2
M a la S k a la . o. 10. B . 1
M a la S li v a n i s k a , r t 6.
A. 1
M a la S m o k v i c a , o .
(K o r n a ti) 12. B . 1
M a la S m o k v i c a , o.
( R o g o z n ic a ) 14, B . 2
M a la S p i lj a , u . 21,
B. 2
M a la S t in ic a , u . 9,
B, 1
M a la S t in iv a , u . 17,
C, 2
M a la S t u p a , o . 19,
B, 1
M a la S v r š a t a , o . 10,
B. 1
M a la T a t in ic a , u . 22,
B, 1
M a la T iz n a , u . 7, A , 2
M a la U č k a 4, A , 2
M a la V ir a 18, B , 1
M a la v r a t a ( D u b r o v ­
n ik ) 21, A , 2
M a la v r a t a ( K r a lj e v i­
c a ) 6, A , 1
M a la č k a 16, A , 1
M a le B r i s n ic e 9, B , 1
M a le D r a ž i c e 4, B , 1
M a le O r j u le , o . 7,
B, 2
M a le S r a k a n e , o . 8.
B, 2
M a le S t ij e n e , r t 8,
A, 2
M a le Z a g la v e , u . 18,
A, 1
M a le n z a 26, B , 1
M a lf r e d , u . 7, A , 1
M a li 13, A , 2
M a li A la n 11 D , 1
M a li B a b u lj a š , o . 12,
A, 1
M a li B a r b u llu s h it 26,
D, 3
M a li B a r j a k , o . 17,
E, 5
M a li b o k , u . (C r e s)
5, B , 3
M a li b o k , u . (H v a r )
17, B , 2
M a li b r ig 14 a , A , 2
M a li B r ij u n , o . 2, C. 4
M a li B r n j a k , o . 14.
A, 2
M a li B r o ć a n a c 14,
D, 2
M a li B r o d , p r . 17, C, 3
M a li B r u š n j a k , o . 11,
A, 1
M a li C e n t u r 1, B , 2
M a li D o l 4. B , 2
M a li D o m n i t 26, D , 2
M a li D r a ž e m a c , o .
14, A , 1
M a li e B i s h k a z i t 26,
D, 2
M a li C r n ik o v a c , o .
12, A , 1
M a li D r v e n ik 14, C, 3
M a li D r v e n ik , o . 14,
C, 3
M a li D u ž a c , o . 13, B , 2
M a li G a r m e n j a k , o .
10, B , 2
M a li G o li, h r . 8, D , 1
M a li G o l u b in j a k , o .
17, C , 3
M a li ( G o r n ji) O p u h ,
o . 12. B . 2
M a li G r a d 20, C , 3
M a li G r a d a c 22, A , 2
M a li G r e b e n 8, E . 2
M a li H l a m 5, C , 3
M a li H u m a c 7, A , 1
M a li i K a k a r r iq ih 26.
D, 3
M a li i K u r i le s 26. D . 1
M a li i M a r a n a j t 26.
D, 2
M a li i Z u r s 26, D , 1
M a li I ž 10. A , 1
M a li K o lo b e r , u . 18,
B, 1
M a li K a m e š n j a k , o .
14, A . 2
M a li K r k n j a š , o . 14,
C, 3
M a li L a g a n j , o . 8.
C, 2
M a li L e d n ik 11. C, 1
M a li L o b g 26. D , 2
M a li L o š in j 7, B , 2
M a li L o š in j , l u k a 7.
A -B , 2
M a li L u g 6, A , 2
M a li M a s li n o v a c , o.
22, A . 1
M a li M a s lo v n j a k , o .
17, C. 3
17
 M a li M ik u li ć i 26, B , 2 M a l j k o v i ć i 16, A , 1 M a r o v ić , r t 11, B , 2 M a t o v ić i 24, B , 1
M a li M iš lj a k , o . 14, M a lj k o v o 14, E , 1 M a r o v ić i (D o b r o ta ) M a t o v in a 24, B , 1
A, 2 M a m o n , o . 9, A , 2 24, B , 1 M a t u lj i 4, A , 1
M a li O s ir , o . 7, A , 1 M a m u la , o . 24, A , 2 M a r o v ić i ( P r č a n j) 24, M a u n 8, D , 3
M a li P a š m a n 13, B , 2 M a n a , o . 12, A , 2 B, 2 M a u n , o . 8, D , 3
M a li P a r a n a k , o . 11, M a n a s t ij e r 21, B , 1 M a r s e i ll e I, A , 2 M a u n , r t 8, D , 3
B, 2 M a n a s t ir M o r a č a V I, M a r š ić i 6, A , 2 M a u n s k i k a n a l 8,
M a li P a r z a n j , o . 17, G, 5 M a r te n ik a , u . 7, A , 1 D, 3
E, 5 M a n d a lin a ( P o d g o r j e ) M a r tić i 26, C , 2 M a v r i 6, B , 2
M a li P i j e s a k , u . 25, 11, C, 1 M a r tin a 2, D , 3 M a v r ić i ( C r ik v e n ic a )
A, 2 M a n d a lin a ( Š ib e n ik ) M a r tin ic a , u . 10, A , 2 6, B , 1
M a li P i n , r t 5, C , 3 15, B , 2 M a r tin o v ić 23, D , 3 M a v r ić i ( R ij e k a ) 4,
M a li P l a n a t a k , o . 11, M a n d a r ić i 14, F , 2 M a r ti n o v ić i 20, E , 3 A, 1
A, 2 M a n d ić 15, B , 1 M a r tin o v ik , u . 17, M a v r ij a n 26, B , 3
M a li P l a n j a k 22, B , 2 M a n d ić i 2, D , 2 D, 2 M a v r ij a n , p r e d j e l 25,
M a li P l a v n i k , o . 5, M a n d o la 15, A , 2 M a r tin o v o 4, B , 1 B, 2
c, 3 M a n d r a 25, B , 2 M a r tin s k a , u . 15, A , 1 M a v r ij a n , r t 25, B , 2
M a li P l i š 4, B , 1 M a n d r a , r t 25, B , 2 M a r tin s k i 2, D , 3 M a v r ij a n , v r h 25, B , 2
M a li P o d o l 5, B , 3 M a n d r a , v r h 25, B , 2 M a r tin š ć ic a (C r e s) 8, M a v r in c i 4, B , 1
M a li P r ij a t , u . 7, A , 1 M a n d r e 8, D , 3 B, 1 M a v r o v ic a , r t 11, B , 2
M a li P r iš n j a k , o . 12, M a n d r e , u . 8, D , 3 M a r tin š ć ic a (R ije k a ) M a z u r ij a 1, A , 1
B, 2 M a n d r io l 2, C , 3 4, B , 1 M a ž ić i 25, A , 1
M a li P r o lo g 20, B , 1 M a n e s t r i 6, A , 1 M a r tin š ć ic a , u . (ju ž . M a ž in e la 3, B , 1
M a li P r ž n j a k , o . 17, M a n g a n e l, r t 5, B , 2 C r e s ) 7, B , 1 M a ž ir in a , o . 14, A , 2
B, 3 M a n ž a n 1, B , 2 M a r tin š ć ic a , u . ( s j e v . M a ž o v a , u . 7, A , 1
M a li R a j in a c , 8, E , 1 M a n j a č a V I, D —E , 3 C r e s ) 8, B , 1 M a ž u n e l, h r . 8, C, 2
M a li R a š ip , o . 12, A , 2 M a o v i c e 14, D , 1 M a r tin š ć ic a , u . ( R ij e ­ M a ž u r a 16, A , 2
M a li r a t 11, B , 2 M a o v ic e , D o n j e 14, k a ) 4, B , 1 M e č 4, B , 1
M a li R a t 14a, A , 1 D, 1 M a r tin j a k 13, A , 2 M e d a k 11, C , 4
M a li R a ž a n a c , o . 11, M a r a g i 26, D , 3 M a r tin j e V I, F , 4 M e d e , r t (K o r n a ti)
c, 1 M a r a č e v a , V . i M ., u . M a r u š ić i (T r o g ir ) 14, 12, B , 2
M a li r t 27, A, 1 7, A , 1 C, 3 M e d e , rt ( P u la ) 3,
M a li R u t v e n j a k , o . M a r a č o l, r t 8, B , 2
M a r u š ić i (U m a g ) 2, A, 1
17, C , 3 B, 2 M e d e g ij a 1, A , 1
M a r a č o l, u . 8, B , 2 M a s a r in e , o . 8, C , 3
M a li S h t i r e s 26, C, 3 M e d e n a g o r a 22. B , 1
M a r a n a 3, B , 1 M a s k a r d a 3, B , 1
M a li S lik a v a c , o . 11, M a r a n o v i ć i 20, C , 3
M e d e n a S e li š t a V I.
B, 1 M a s le n i c a 11, D , 2 D, 3
M a r a s i 4, A , 2
M a li S k r iž a n j , o . 12, M a s lin č ic a , u . 11, B , 2 M e d e n j a k 26, C, 1
M a r ć a n a 2, C, 4 M a s lin e , r t 15, B , 2 M e d e s 26, D , 3
B, 1
M a r č e lj i 4, A , 1 M a s lin e , u . 25, A , 2
M a li S t o n 20, C , 2 M a r č e n ig la 2, C, 2
M e d n j a n 2, C, 4
M a li S t o n , k a n a l 20, M a r č in a d r a g a 8, A , 2 M a s lin ic a 14, C, 3 M e d o š i 1, B , 2
c, 2
M a r e k IV , F , 3
M a s lin ic a , u . 7, A , 1 M e d o v d o la c 17, D . l
M a li T e t e v i š n j a k , o . M a r e t, r t 25, A , 2
M a s li n o v a , u . (B r a č ) M e d u lin 3, B , 2
12, B , 1 17, A , 1 M e d u lin , lu k a 3. B , 2
M a r e z ig e 1, B , 2 M a s lin o v a , u . (M lje t)
M a li T r ž ić 7, A , 1 M e d u lin s k i z a l i e v 3,
M a li T u c a n j 15, A., 1 M a r g a r in a , r t 7, C 20, C , 3 B, 2
M a li T u n , o . 11. A , 2 M a r g a r ita , r t 1, A , 1 M a s li n o v a c . o . (R a v a ) M e d u n 26, C, 1
M a li V a g a n a c 11, C , 1 M a r g in ja p u n t a 18, 10, A , 2 M e d v e đ a k ( P l it v ič k a
M a li V a r e š k i 2, D , 4 A, 1 M a s lin o v a c , V . i M ., j e z e r a ) 27. B , l
M a li V o n j o k o . 18, M a r ib o r IV , B , 1 o i. (M lje t) 22, A , 1 M e d v e đ a k ( R ij e k a ) 5,
M a r ić , u . 2, C, 4 M a s li n o v i k , o . 14, C, 1
A, 1 M a r ić M e d in e 23, B , 2
M a li V r a t n ik , p r o la z B, 2 M e d v e ja 4, A , 2
M a r ic a d r a ž ic a 9, A , 1 M a s lin j a k , o . (1st) 8, M e d v e ja . r t 4. A , 2
20, D , 2
M a li V r š ić 5, A , 1 M a r ic i (H e r c e g n o v i) D, 4 M e d v id in a , u . 17,
M a li Z a la z i 24, B , 2 24, A . 1 M a s lin j a k , o . (M u r- C, 2
M a li Z a t o n 20, E , 3 M a r ić i (T iv a t) 24, B , 2 te r ) 14. A , 1 M e d v ij a k , r t 8, C, 3
M a li Z a v in a c , o . 11, M a r ija n a K r a s u 1, M a s lin j a k , o- (Ž u t) M e d v o d e V I. B , 1
A, 1 10, B , 1 M e đ e đ a IV , D . 3
D, 3
M a lij a 1, B , 2 M a r ija S n e ž n a 5, D , 1 M a s lin j a k , rt 25, B , 2 M e đ e đ a . u . 24. B . 2
M a lij a , v r h 1, B , 2 M a r ija T r o š t 5, D , 1 M a s lo v a r e V I, E , 3 M e đ u r e č 26. B . 2
M a lin , u . 5, D , 3 M a r ijin D v o r a c , h o t e l M a s lo v i 14. F , 3 M e đ v e đ e 23. D . 2
M a lin ic a 15, A , 1 (D u b r o v n ik ) 21, A , 2 M a s lo v n ik , p r e d j e l 7, M e j a 5, C , 1
M a l in o v a c 14, F , 1 M a r in , r t 15, A , 2 A. 2 M e ja -G a j 4. B . 1
M a l in s k a 6, A , 2 M a r in a 14, C , 2 M a s lo v n ik , v r h 7, M e j a n s k a , u . 7. B . 1
M a lin s k a , s id r iš t e 6, M a r in a , z. 14, C, 2 B. 1 M e j a š i 16, B , 2
A, 2 M a r in č ić i 2, B , 2 M a s lo v n j a k , V . i M ., M e j e ( R ij e k a ) 4.
M a lin s k a , u . 6, A , 2 M a r in ić i 4, A , 1 o i. 17, C, 3 B, 1
M a llo r c a , o . I, A , 2 M a r in k o v a c , o . 18, M a s n o v a c , o . 12, A , 2 M e je (S p lit ) 16, B . 2
M a lm o I , B , 1 B, 2 M a š e v o 5, D , 2 M e k a , u . 11, B , 1
M a lo b la t o ( Š ib e n ik ) M a r in o v o 21, A , 1 M a š n j a k , r t 2, D , 3 M e le v r in , o . 14, B . 3
15, A , 2 M a r in s k a 7, B , 1 M a t a g u ž i 26, C , 1 M e lg u z h i 26. D . 3
M a lo b la t o (T ito g r a d ) M a r iq a n i 26, C, 2 M a t a k o v ic a 6, B , 1—2 M e li, r t 8, C, 2
26, B , 1 M a r ja n 16, B , 2 M a ta ld a 7, B , 1 M e li, u . 8. C. 2
M a lo G r a b i j e 17, B , 2 M a r ja n , p lič . 16, B , 2 M a ta s i 14, D , 2 M e lić i, u . 7. B , 1
M a lo G r a č iš ć e 14 a, M a r k T o m a 26, D , 3 M a t e l ić i 1, A , 2 M e lin e 6, A . 2
B, 2 M a r k in i 6, B , 2 M a te r a d a 2, B , 2 M e lit a , h o t e l (M lje t)
M a lo j e z e r o 27, A , 1 M a r k o c ij a 1, A , 2 M a t e r ij a 2, C , 1 22, A , 2
M a lo J e z e r o , p r e d j e l M a r k o n j , r t 8, D , 1 M a t e š e v o V I, G , 5 M e ln a , u . 8. D , 1
10, A , 2 M a r k o v a n j iv a 24, M a t e š i 6, B . 2 M e ln ic a 2, D , 3
M a lo j e z e r o , u . (L a ­ B, 1 M a t e š ić , p lič . 7. B , 1 M e ln ic a , u . 8, D , 2
s t o v o ) 17, C , 3 M a r k o v a c (P o r e č ) 2, M a tic a , r. 27, A , 1 M e ln ic e 5, E , 3
M a lo j e z e r o , u . B. 2 M a t i j a č e v ic a , r t 17, M e ln ik 4. B . 1
(M lje t) 22, A , 1 - 2 M a r k o v a c (U m a g ) 1, D, 2 M e lo , r t 9, A , 2
M a lo S e lo 5, C, 1 A, 2 M a t ij a š e v a c , d r a g a M e ls k a , u . 6. B , 2
M a lo S ilo , o . 10, B , 2 M a r k o v a c , v r h 1, A , 2 27, B , 1 M e lj in e 24. A , 1
M a lo ž d r i j e lo 21, A , 2 M a r k o v e c 1, B , 2 M a t ij a š e v a c . r. 27, M e n d u lin e 7. B , 1
M a lo ž d r ilo 18, B . 2 M a r k o v i ć i 4. A , 1 B, 1 M e n d u lo v a c 16. A , 2
M a lo š in D o 23, D . 2 M a r k o v in a 23. E . 2 M a tja c 15, B , 2 M e n o r c a , o . I. A , 2
M a lta , o . 14, C , 3 M a r k o v š č i n a 2. D , 1 M a t k o v ić i ( H e r c e g ­ M e o c e 23, D , 2
M a lt a , r t 8, D , 1 M a r le r a 3, B , 2 n o v i) 24, A , 1 M e r a g 5. B . 3
M a lž ic a r ic a 7, B , 1 M a r le r a , r t 3, B . 2 M a t k o v ić i (M o r in j) M e r a g , u . 5. B . 3
M a lž ic a r ic a , u . 7, B . 1 M a r le r a , v r h 3, B , 2 24, B . 1 M e r d a r i 24, A . 2
M a l j e v ik , u . 25, B , 1 M a r n e , r. I, A , 1 M a t o v ic a , u . 9, A , 2 M e r la d a 1, A . 2

18
M e r q ij a 26, D , 3
M e s i 26, D , 2
M e s s in a I, B . 2
M e sto v a d ra g a , u.
7, C
M e ta j n a 8, B , 2
M e ta j n a , u . 8, E , 2
M e ta lj k a V I, G , 4
M e te r iz i 26, B . 1
M e t k o v i ć 20, C , 1
M e tlik a V I, C , 2
M e to h ij a 20, C , 2
M e tz I, A , 1
M e z o f a lv a IV , D , 1
M e z o p o r a t, u . (M a u n )
8, D , 3
M e z o p o r a t, u . ( P u la )
2, C . 4
M e z u lin , u . 5, B , 3
M e ž a n j, o . 11, A , 2
M ic a 5, C, 3
M ič i M o t ik a 23, C , 2
M id e 26, C , 2
M id e n o 14, C, 1
M id z o r o v K r š 25, B , 1
M ih a j lo v g r a d I V , F , 3
M ih a lj 20. B , 2
M i h a l j e v ić 15, B , 1
M ih a n 21, A , 1
M ih a n ić i 23, B , 2
M i h o l j a š ć ic a 8. B , 1
M i h o l j a š ć ic a , u . 8,
B, 1
M i h o l j ic e 6, A . 2
M ih o t ić i 4, A , 1
M i h o v i lić i 4, A . 1
M i h o v i lj e , u . 8, D , 2
M ija lu k a 14, D , 3
M ij o v ić a K r š 25, B , 1
M ik a v ic a , o . 14. A , 2
M i k e lj i 4. B , 1
M ik in o S e lo 6, A , 1
M ik lo ž a n 7, B , 1
M ik u la n d r a 15. B , 1
M ik u li ć i (C a v ta t) 23,
B, 3
M ik u li ć i (C e t in j e ) 23,
D, 3
M ik u lić i, V . i M .
(B a r ) 26, B , 2
M ila n o I, A , 1
M ila n o v a c , j. 27, B , 1
M i la n o v ič k i s l a p o v i
27. B, 2
M ila š i 4. B . 1
M ila t i 26, B , 1
M i lč e t i ć i 6, A , 2
M ile n a , u . 25, B , 2
M ile š in a , V . i M . 14,
D, 1
M ile t ić i 11, C , 1
M iiij e v ić i 23, D , 3
M ilin o j e z e r o 27, B , 1
M i liš ić i 16. B . 1
M ilk o v ić 15, B , 1
M iln a (B r a č ) 17, A , 1
M iln a (H v a r ) 17, A , 2
M iln a , u . 17, A , 1
M ilo č e r 25, A , 1
M ilo h n i 4. A . 1
M i l o h n i ' i 5. B , 2
M ilo k i 1. B , 1
M ilo v ić 15, B , 1
M ilo v ić i 24, B , 2
M ilj a š ić 11. C, 2
M ilj e 2, C , 1
M ilj e š , D . i G . 26, C, 1
M i lj e v c i 14, C , 1
M i lj s k i z a liv 2. C, 1
M im ic e 14 a . B , 1
M i o č e v ić i 24. A , 1
M io č ić 14. C , 1
M ir, u . 10. A - B , 2
M ir a c 24, B , 2
M ir a č in e , r t 5, B , 3
M ir a č in e , u . 5, B , 3
M ir a n j e 11, D , 3
M ir c a 14 a . A , 2
M ir c e 17. D , 2
M ir ić 14. E , 2
M ir ić S t r o p in a 27, B . 1
M ir in e , u . 15, B , 2
M ir iš ta , r t 24, A , 2
M ir je , u . 17, C , 3
M ir lo v ić Z a g o r a 14,
C, 1
M ir n a , r. 2, B —D , 2
M ir n a , u . 2, B , 2
M ir o š i 6, B , 1
M ir o v n a 26, D , 2
M isi, g r . 12. A , 1
M i s l e č e 2, D , 1
M is lin a 20, C, 2
M iš a r , o . 8, B , 1
M iš ić i 25, B , 1
M i š in e , o . 14, A , 1
M iš j a k , o . (N in ) 11,
B, 1
M iš j a k , o . ( U g lja n )
13, A , 2
M iš j a k , V . i M ., o i.
(K a p r ije ) 14, A , 1 - 2
M i š k o v ic a , o . 25, B , 1
M i š k o v ic a , v r h 5, E , 2
M i š k o v ić i ( J a b la n a c )
9, B . 1
M i š k o v ić i (P a g ) 11,
B. 1
M i š k u lin 9, B , 1
M i š k u lin s k a d r a g a ,
u . 9, B , 1
M iš k u n o 6, B , 1
M iš lj e n 20, D , 2
M iš n j a c i, o i. 12, A , 1
M iš n j a k , o . ( s j e v .
P a g ) 8, D , 2
M iš n j a k , o . (ju ž .
P a g ) 8, E . 3
M iš n j a k , o . (R a b ) 9.
B, 2
M iš n j a k , o . (S ip a n )
20, D , 2
M iš n j a k , o . (U n ije )
8, B . 2
M iš n j a k , p lič . 11. A , 2
M iš n j a k rt( (P a g ) 8,
D, 3
M iš n j a k , r t ( U n ije )
8, B , 2
M iš n j a k , u . (R a b ) 9,
B. 2
M iš n j a k ( S e k o v a c ) .
o. 3, A . 2
M itlo 14. C, 2
M i t r o v ić i ( L ju š tic a )
24, A , 1
M it r o v ić i (V it a lj in a )
24, A , 1
M je d a 26, D , 3
M l a đ e n ić i 4. A , 1
M la d e n o v a c IV . E , 2
M la d in , o. U . A , 2
M ia d s k i d o l 4, A , 1
M la s k a . u . 18, B . 1
M la t in j e b r d o 14 a.
B. 2
M lin , p lič . 14, D , 3
M lin , u . 18. B , 2
M lin i 20, E. 3
M lin ic a , u . 8, E , 3
M l in ic e 16, A . 1
M l in iš t e 8, E , 2
M ilo j a 26, D . 2
M lje t, o. 20. B - D . 2 - 3
M lj e t s k i k a n a l 20,
B - D , 2 -3
M o q a le 26. C. 3
M o č e 19. A . 1
M o č ila 19, A , 2
M o č ić i 23. B , 2
M o č ig u z ic a , r t 18,
A, 1
M o č e 14 a. A , 1
M o d r a s p i lj a 17, E . 5
M o d r a s p i lj a , u . 21,
A, 2
M o d r u š VT, C. 2
M o d r u š a n i 2, c , 3
M o g ila 25, A , 2
M o g o r je lo 20, C , 1
M o g r a n j ić , r t 8, B , 1
M o g r e n , r t 25, A , 1
M o g r e n , u . 25, A , 1
M o h a c s IV , D , 2
M o j a n o v ić i 26, B , 1
M o j k o v a c V I, G , 5
M o k a lo 20, A , 2
M o k a lo , v r h 20, B , 2
M o k o š ic a 21, A , 1
M o k r ic a 15, A , 1
M o k r in e 23, C , 3
M o k r o n o g e V I, D , 3
M o la t 11, A , 2
M o la t, o . H , A , 2
M o lb a n (B a b a ) , r t 7,
B, 2
M o ln a r ić , r t 4, B , 2
M o lu n a t 23, B , 3
M o lu n a t, o . 23, B , 3
M o lu n a t, D . i G ., u.
23, B , 3
M o m ić a P o j e 18, A , 2
M o m ić i 20, C , 1
M o m i š i ć i 26, C , 1
M o m ja n 2, B , 2
M o n a c o I, A , 2
M o n te 1, A , 2
M o n t e n e t o 1, A , 1
M o n t in j a n 1. B , 2
M o n t o k u c 22, B , 2
M o n t o v j e r n a 21, A , 2
M o n tr in 1, A , 2
M o r a č a , r. V I, G , 5
M o r a č k a K a p a V I,
G, 5
M o r a č n ik , o . (M lje t)
22, B . 1
M o r a č n ik , o . ( S k a -
d a r s k o j e z e r o ) 26,
C, 2
M o r a k o v a (Z la t n a )
l u k a 24, A , 2
M o r a v a , r. IV . E , 2
M o r a v a , u . 1, B , 2
M o r a v a , J u ž n a , r. IV ,
E, 3
M o r a v ic a , r. IV . E , 3
M o r a v ič k a S e la 5,
D, 1
M o r a v n j a k 10, B , 2
M o r g a n ! 1, B , 2
M o r in j 24, B . 1
M o r in j, D . i G . 24,
B. 1
M o r in je . u . 15. B . 2
M o r in j s k i z a l j e v 24.
B, 1
M o r n a r 16, B , 1
M o r o v ja k , V e li 13,
B, 2
M o r o v n ik , o . 8. C, 3
M o r o v n ik . p lič . 8,
C, 3
M o s e ć 14. C. 1
M o s e ć , n ia n in a 14,
C -D , 1 -2
M o s k a 23. B . 1
M o s o r 14. E , 2—3
M o s t 17, C , 3
M o s t, p r o la z 7. A , 2
M o s t a ć i 23, B . 2
M o s ta r ( H e r c e g o v in a )
V I. E , 4
M o s ta r (Z a d a r ) 13,
B. 1
M o s t a r s k o b la t o V I,
E, 4
M o s tič i, u . 1, B . 1
M o s t in e , u . 11, B . 2
M o s tir (D u g i o to k )
10, A . 2
M o s t ir ( S ć e đ r o ) 17,
B. 2
M o š ć e n i c e 5. A , 2
M o š ć e n ič k a D r a g a 4.
A, 2
M o š ć in a . u . 8, E , 2
M o š e v č i c a , V e la , u .
17. D . 2
M o š e v i ć i 20, C , 2
M o š n j ic a 14a, A , 1
M o š u n e 5, D . 2
M o tik a , r t 14. D , 3
M o tk a 20, E , 2
M o to v u n 2, C , 2
M o to v u n sk i N o v a k i
2, C , 2
M o v a č a 13, B , 1
M o v a r , r t 14, B . 2
M o v a r , u . 14, B . 2
M o v a r š t ic a , u . 16, A , 2
M o v r a z 2, C , 2
M o z ir j e V I, B , 1
M o z u r a 25, B , 2
M o z u r a , r t 25, B , 2
M r a m o r 20, D , 2
M r a m o r i, p lić . 2, B , 3
iv ir a v m c a 20, D , 2
M r a v in c e 14, E , 2
M r a v in j a c 20, D , 2
M r a v in j a k , o . 25, B , 1
M r a v lj e n ik 24, B , 2
M r a v n ic a 14, C , 2
M r c in e 23, B , 2
M r č a r a , o . 17, C, 3
M r č e v a c 24, B , 2
M r č e v o 20, D , 3
M r d a k o v ic a 15, A , 1
M r d a k o v ic a , V . i M .,
v r h o v i 15, A , 1
M r d u ja , o . 14, D , 3
M r g a n i 2, C, 3
M r k a n , o . 20, E , 3
M r k lj e n t a , B ij e la i
C r n a , h r . 17, D , 3
M r k o j e v ić , u . 25, B , 2
M r k o j e v i ć i 25, A , 2
M r k o n j ić G r a d V I,
E, 3
M r k o n j ić i 20, E , 2
M r k o p a lj 5, D , l
M r k o v i 24, A , 1
M r lj a n e 13, B , 2
M r n d ž e 15, B , 1
M r š e , 2, D , 1
M r ta , r t 1, A , 2
M r te 16, A , 1
M r t e n j a k , o . 10, A , 1
M r to v n j a k , o . 12, B , 1
M r tv a , r t 11, B , l
M r tv a c , o . 10, B , 2
M r t v e n ic e 16, B , l
M r tv i P u č , u . 2, C , 4
M r tv i r t 3, A , 1
M r tv o m o r e , j . 21,
B, 2
M r z le V o d i c e 5, C , 1
M r z li D o l 5, E , 2
M u č e l 10, A , 1
M u ć ic i 4, A , 1
M u ć , D . i G . 14, D , 2
M u d j a n 1, B , 2
M u g e b a 2, B , 3
M u g le la , r t 1 , A , 2
M u g o š in a L iv a d a 2 6 ,
B, 1
M u g r a n j , r t 5, B , 1
M u k a b a 2, B , 3
M u k v in ić 4, B , l
M u le c 6, B , 2
M u lić , o . 19, A , 1
M u lin , r t 2, B , 2
M u lin e , u . 11, B , 2
M u lo , o . 14, B , 2
M u lj ic a , V . i M ., o i .
14, C , 3
M u m o n j a , o . 15, B , 2 ,
M u n a 14, A , 2
M u n a t, r t 3, A , 2
M u n a t, V e li k i , rt 2
C, 4
M iin c h e n I , A , 1
M u n d a n ij e 9, A , 2
M u n e 2, D , 2
M u n t a č 9, B , 1
M u n t a n , o . 13, B , 2
M u n t a r o l, r t 1, A , 1
M u n t e r 2, B , 3
M u n t ić 2 , C , 4
M u n t r a v , o . 2, B , 3
M u n tr a v , rt 2 , B , 3
M u n t r ilj 2, C , 3
M u o 24, B , 2
M u r a , r. IV , C , 1
M u r a g e 2 , C, 4
M u r a v n ja k 1 2 , A , 1
M u re ? , r. IV , E , 1
M u r ić i, D . i G . 26,
B, 2
M u r in a (T it o g r a d )
V I, G , 5
19
 M u r in a ( U m a g ) 1,
A, 2
M u r o s k a , u . 6, B , 1
M u r ta r , o . 7, A , 2
M u r te r 14, A , 1
M u r te r , o . 14, A , 1
M u r t e r s k i k a n a l 14,
A, 1
M u r t e r s k o m o r e 14,
A, 1
M u r t o v n ik 7, B , 1
M u r v e n ic a , u . 6, B , 1
M u r v e n j a k , o . 14, A , 1
M u r v ic a (B r a č ) 17,
B, 1
M u r v ic a (Z a d a r ) 11,
C, 2
M u r v ic a , o . 14, C , 3
M u s a le ž 2, B , 3
M u s h a n 26, C , 3
M u t n ik , u . 14a, A , 2
M u t o g r a s , r t 14 a,
A, 1
M u t v o r a n 2, C , 4
M u ž ilj , r t 3, A , 1
M u ž ilj, u . 3, A , 1
M u ž ilj , v r h 3, A , 1
M y s e l im i 26, D , 2
N C, 2
N a M e lu 6, B , 1 - 2
N a S k r o c im a 13, A , 1
N a S t a z i 6, B , 2
N a Ž e n e , r t 17, B , 3
N a d K o s i 2, D , 3
N a d i n 11, D , 2
N a d i n s k o b la t o 13,
B, 1
N a g o r in a c 17, C , 1
N a g y k a n iz s a IV , C, 1
N a k l i c e 14a, A , 1
N a k o v a n 17, D , 2
N a k o v a n , G o r n j i 19,
A, 1
N a l j e ž i ć i 23, D , 3
N a m b o l e , r t 1, B , 1
N a n c y I, A , 1
N a n j a r a 15, B , 2
N a p l o v c i, h r . 17, C , 3
N a p o l ij u n (H v a r ) 18,
B, 1
N a p u lj I , B , 2
N a r b o n n e I, A , 2
N a r in 2, D , 1
N a r t , r t 8, A , 2
N a s i r e c 2, C, 1
N a s t a n i 17, B , 2
N a š ic e IV , D , 2
N a v l a c i 17, D , 1
N d e r f u s h a 26, D , 2
N e b l j u s i V I, C , 3
N e c v i j e ć e 23, B , 2
N e č u j a m 14, D , 3
N e č u j a m , u . 14, D , 3
N e d e š ć in a 2, D , 3
N e d r u g 5, D , 2
N e g o t i n IV , F , 2
N e g o t in o IV , F , 4
N e g o v a n i 26, D , 1
N e g r e 2, C , 3
N e g r i t 5, C , 3
N e g r i t , r t 5, C , 3
N e h a j 16, A , 1
N e o r i ć 14, E , 2
N e p t u n , h o t e l (D u ­
b r o v n ik 21, A , 2
N e r e t v a , r. V I, E -F , 4
N e r e t v a , M a la , r. 20,
C, 1
N e r e t v a n s k i k a n a l 20,
A - B , 1 -2
N e r e z in e 7, A , 1
N e r e z in e , u . 7, A , 1
N e r e ž iš ć a 17, B , 1
N e s l a n o v a c 16, B . 2
N e u m 20, C , 2
20
N e v a d a 20, E , 3
N e v e r k e 2, D , 1
N e v e r s I, A , 2
N e v e s i n j e V I, F , 4
N e v e s i n j s k o p o lj e
V I, F , 4
N e v e s t 14, C, 2
N e v i đ a n e 13, B , 2
N e v i n j s k o p o l j e 13,
B, 2
N e v i s t i n a s t i n a 14a,
B, 1
N e w h a v e n I, A , 1
N i c e I, A , 2
N ik m a r a š 26, C , 1
N i k s h i 26, D , 1
N i k š i ć 23, D , 1
N in 11, B , 2
N i n č e v i ć i 16, B , 1
N i n s k i S t a n o v i 11,
B, 2
N i n s k i z a l j e v 11, B , 1
N i s k a 2, E , 3
N i s k o 14, D , 2
N iš I V , E , 3
N iš a v a , r. IV , F , 3
N o r in , r. 20, C, 1
N o r r k o p in g I , B , 1
N o s K a l ik 14, B , 1
N o v a 7, A , 2
N o v a G o r ic a IV , A , 2
N o v a G r a d iš k a IV ,
N o v a P o š t a , r t 17,
E, 5
N o v a P o š t a , u . (J a -
b la n a c ) 8, D , 2
N o v a P o š t a , u . (P a g )
8, E , 2
N o v a P o v ija n a , k a n a l
8, E , 3
N o v a P o v i j a n a , lu k a
8, E , 3
N o v a S e la ( M e tk o v ić )
20, C , 1
N o v a S e la (O m iš) 14,
F, 2
N o v a s ik a , p lič . 7, C
N o v a S u š i c a 2, D , 1
N o v a V a s (K a n fa n a r )
2, C , 3
N o v a V a s (K o p e r ) 1,
B, 2
N o v a V a s (L a b in ) 2,
D, 3
N o v a V a s (P o r e č ) 2,
B, 2
N o v a V a s ( U m a g ) 2,
B, 2
N o v a k o v i ć a B r o d , j.
27, B , 1
N o v a lj a 8, D , 2
N o v a lj a , l u k a 8, D , 2
N o v i 16, A , 1
N o v i B e č e j IV , E , 2
N o v i L a ž i 5, D , 1
N o v i P a z a r IV , E , 3
N o v i S a d IV , D , 2
N o v i V i n o d o l s k i 6,
B, 1
N o v ig r a d ( U m a g ) 2,
B, 2
N o v ig r a d (Z a d a r ) 11,
D, 2
N o v ig r a d s k o m o r e
11, D , 2
N o v o M e s t o V I, C , 2
N o v o S e lo 14a, B , 2
N o v o k r a č in e 2, E , 2
N o v o s e l j e 25, B , l
N o v s k a IV , C , 2
N o v s k o ž d r ilo 11,
D, 2
N o z d r a , o . 14, A , 2
N o z d r e , u . (K o r n a t)
10, B , 2
N o z d r e , u . (S ilb a ) 8,
C, 3
N u d o 23, C, 2
N u g a o 14, E , 2
N i i m b e r g I, A , 1
Nj
N j e g o š V I, F , 5
N j e g u š i 24, B , 2
N j e m e n , r. I , B , 1
N j ig o v i 4, B , 1
N j iv e , u . 3, A , 2
N j iv ic a , h r . (P r v ić )
5, D , 3
N j iv ic a , h r . (R a b ) 9,
B, 1
N j iv ic a , r t 9, A , 1
N j i v i c e (H e r c e g n o v i)
24, A , 1
N j i v i c e (K r k ) 6, A , 2
o O lt a r i 5, D , 3
O b a lic a 24, A , 1
O b e š n j a k 4, B , 1
O b in u š k i B o k , r t 14,
C 3
O b it n i D o 24, B , 1
O b la 6, A , 1
O b lić 15, B , 2
O b lik , o . (V r g a d a )
11, D , 3
O b lik , o . (Z la r in ) 15,
B, 2
O b lik , v r h 19, A , 2
O b lik a 26, C , 2
O b lo b r d o (K o r č u la )
19, B , 2
O b lo b r d o (P u p n a t )
19, A , 1
O b lo b r d o ( S to la c )
20, E , 1
O b lo g 1, A , 2
O b i j a k , o . (B r ij u n i)
2, B , 4
O b lja k , o . (K o r č u la )
17, C , 3
O b lja k , o . (M o la t) 8,
D, 4
O b o d 23, A , 2
O b o n ja n , o . 15, A , 2
O b o s n ik 24, A , 2
O b o ti 26, C , 3
O b r a ja c , r t 11, B , 2
O b r e n o v a c IV , E , 2
O b r o v 2, D , 1
O b r o v a c 11, D , 2
O b r o v a c S i n j s k i 14,
E, 2
O b r š je 17, B , 1
O b r u č , p r e d j e l 5, B , 1
O b r u č , v r h 5, B , 1
O b r u č a n , o . 10. B , 2
O b u lj e n o 21, A , 1
O b u n , o . 11, C , 3
O b z ir 20, E . 2
O b z o r a 5, C , 3
O c iz la 2, C, 1
O č in ić i 23, D . 3
O d o lj e n 24, B , 2
O d r a , r. I , B , 1
O d r i b o k , 12. A , 2
O d ž a c i IV , D , 2
O d ž a k 14, F . 1
O g ir a n , o . 20, C , 3
O g l a v c i 15, B . 2
O g o r je , D . i G . 14,
D, 2
O g r a d a 17, C , 2
O g r a d e 7, B . 1
O g r a d in a , r t 7, A , 1
O g r u l, u . 6, B , 2
O g u lin V I, C , 2
O h r id I V , E , 4
O h r id s k o j e z e r o IV ,
E, 4
O k la d i, 7, B , 1
O k la d i, r t 5, B , 3
O k lj u č , o . 12, B , 2
O k lj u č in a 17, E , 5
O k lj u č in a , u . 17, E , 5
O k o liš t a (G r a h o v o )
23 C 2
O k o liš t a ( S t o la c ) 20,
D, 2
O k o r ij a , u . 18, A , 2
O k r u g , D o n j i ( D e ln i­
c e ) 5, C, 1
O k r u g , D . i G . (Č io ­
v o ) 14, C , D , 3
O k r u g , r t 14, C, 3
O k r u g lj a k , j . 27, A , 1
O k u k lj e 20, C , 3
O k u k lj e , u . 20, C , 3
O la n d , o . I , B , 1
O lb ia I, A , 2
O lib 8, D , 3
O lib , lu k a 8, D , 3
O lip a , o . 20, D , 2
O lip s k i k a n a l 8, C , 3
O lip s k i p o r a t 8, D , 3
O lo m o u c I , B , 1
O lo v o IV , D , 2
O m e r b o ž e v ić i 26, C , 1
O m iš 14a, A , 1
O m iš a lj 6, A , 1
O m i š a l j s k i z a l j e v 6,
A, 1
O m iš k a D in a r a 14a,
A -B , 1
O m u t ić 23, C , 2
O o s te n d e I, A , 1
O p a č ić i 11, C , 2
O p a t, r t 12, B , 2
O p a t, u . 12, B , 2
O p a t, v r h 12, B , 2
O p a t ij a 4, A , 1
O p a t ij a (P a z in ) 2, C, 2
O p a t in s k i T o r o v i 13,
B, 2
O p a t o v o 24, B , 1
O p a t o v o , r t 24, B , 1
O p li č ić i 20, D , 1
O p o r 14, D , 2
O p r ič 4, A , 2
O p r ta lj 2, C , 2
O p š t e lic a v r h 4, A , 1
O p t o č ić i 26, A , 1
O p u h , K a m e n i, o.
12, B , 2
O p u h , M a li. (G o r n j i) ,
o . 12, B , 2
O p u h , V e li, o . 12,
B, 2
O p u h , V o d e n i , o . 12,
B, 2
O p u s i, o i. 12, B , 2
O p u s i, J u ž n i, o i. 12,
B, 2
O p u s i, Z m o r a š n j i, o i.
12, B , 2
O p u z e n 20, C , 1
O r a d a , o . 2, B , 3
O rad ea I, B , 2
O r a h 20, E , 3
O r a h o v D o 20, D , 2
O r a h o v a c (B o k a K o ­
t o r s k a ) 24, B , 1
O r a h o v a c , D . i G.
( T r e b in j e ) 23, D , 3
O r a h o v o 26, C , 1
O r a o v ic a 26, B , 1
O r a s i 26, B , 1
O r a š a c 20, E , 3
O r a š j e ( S t o la c ) 20,
D, 2
O r a š j e ( T r e b in j e ) 23,
B, 2
O r a ž n ik , u . 8, E , 4
O r b a n ić i 2, C , 3
O r e b ić 19, B , 1
O r e b r o I, B , 1
O r e h o v ic a , D . i G . 4,
B, 1
O r g a n 5, C , 3
O r g u z 14, F , 1
O rij 14a, A , 1
O r ij, u . 17, B , 1
O r je n , p la n in a 23,
B -C , 2
O r je n , v r h 23, C, 2
O r j u le , V . i M ., o i. 7,
B, 2
O r la c 4, B , 1
O r la n d u š a , p r e d j e l
19, A , 2
O r la n d u š a , u . 19, A , 2
O r lć a n s I , A , 2
O r le c 5, B , 3
O r lić e 16, A , 2
O r lić , o . 11, C , 1
O r lin a 23, D , 1
O r lin e 14a, B , 1
O r lin j 5, B , 2
O r lo v a c , v r h (O m iš)
17, C , 1
O r lo v a c , v r h ( P lo č e )
20, B , 1
O r lo v a č a 15, B , 1
O ri j a č a 17, D , 1
O r lja k , v r h (N o v i) 6,
B, 1
O r lj a k , v r h (O p a tija )
4, A , 1
O r lj a k , v r h ( P a z in )
2, C , 2
O r m o ž IV , C , 1
O r s a n , j a h t k lu b
( D u b r o v n ik ) 21, A , 2
O r lo v a IV , F , 2
O r s u la , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, B , 2
O r s u la , p r e d j e l 21,
B, 2
O r s u la , u . 21, B , 2
O r š lj a k ( C a p a r in ja k ),
o. 12, A , 2
O r u d , o . 14, C , 3
O r u đ a , o . 8, C , 2
O r u t ( Z m a ja n ), o . 15,
A, 2
O s a p a r i 2, D , 2
O s e j a v a , r t 17, D , 1
O s ib o v a , u . 17, A , 1
O s ič a c , r t 17, D , 2
O s ij e k I, B , 2
O s ilj in a c , r t 11, B , 2
O s il j in a c u . 11, B , 2
O s in j , o . 20, B , 1
O s ir , V . i M ., o i. 7,
A, 1
O s j e č e n ic a 23, C , 2
O s k o r u š ic a 19, A , 1
O s k o r u š ic a , u . 19,
A, 1
O s k o r u š n o 20, B , 2
O s k u r u š 2, B , 2
O s lo I , A , 1
O s m a n o v a d r a g a 27,
A, 1
O s o b lj a v a 20, B , 2
O s o b i j a v a , u . 20, B , 2
O so je , p r e d je l (Im o t­
s k i) 17, D , 1
O s o j e p r e d j e l ( S p lit)
16, B , 1
O s o j i 4, B , 1
O s o j n a k 4, A , 1
O s o j n ic a 4, A , 1
O s o j n ik 20, E , 3
O s o r 7, A , 1
O s o r , r t 7, A , 1
O s o r s k i t j e s n a c 7,
A, 1
O s o r š ć ic a 7, A , 1
O s p 2, C , 1
O s s o j n a 26, D , 1
O s t o j ić i 11, D , 2
O s t r ič 2, D , 1
O š t r o g 25, A . 1
O s t r o g a š ic a 14. C , 1
O s t r o s 26, C , 2
O s t r o ž a c V I, C. 3
O s t r o ž in e 16, A , 1
O s t r o ž n o B r d o 2, D , 1
O s t r v ic a 14a, B , 1
O š a n j ić i 20„ D 1
O š j a k , o . 17, B , 3
O š lj a , r t. 10, A , 2
O š lj a k , o . 13, A , 1
O š lj a k , r t 11, C, 1
O š lj e 20, C , 2
O š ta r , o . 8. C . 2
O š t a r ij e V I. C , 2
O š tr a 5, D , 2
O š tr i 2, D , 3
O š t r i K a m , o . 25,
B, 1
O š tr i r a t (P u n t a M i­
k a ) 13, A , 1
O š tr i r t ( B o k a K o ­
t o r s k a ) 24, A , 2
O štr i rt (s je v . je z .
K o z ja k ) 27, B , 1
O š tr i r t (ju ž . j e z .
K o z ja k ) 27, B , 1
O š tr i v r h 5, E , 1
O š tr ic a , V e la , p r e d j e l
15, B , 2
O š tr ic a , V e la , r t (P r i-
m o š t e n ) 15, B , 2
O š tr ic a , V e la , r t (Z la -
r in ) 15, A , 2
O š t r i ć e v s t a n 13, B , 2
O š tr o , r t 4, B , 2
O š tr o , v r h 13, A , 2
O š t r o b r a d ić i 6, A , 2
O t a v i c e 14. D , 1
O t iš ić 14, D , 1
O t iš in a 11, D , 2
O t o č a c V I, C, 3
O t o č a c , o . (K o r č u la )
17, C , 3
O t o č a c , o . (Š ib e n ik )
15, B , 2
O t o č a c , u . 14a, B . 2
O t o č e c V I, C , 2
D to k 14, E , 2
O to k , o . ( B o k a K o ­
t o r s k a ) 24, B , 2
O to k , o . ( P l it v ič k a
je z e r a ) 27, B , 1
O to n 11, D , 3
O tr a n to I , B . 2
O tr ić 20, B , 1
O tr ić , r t 13, A , 2
O v č j a k , r t 11. B , 2
O v r a t, o . 22, B , 1
O v r lja 14, E , 2
O z a lj V I, C. 2
O z e b lin V I, C , 3
O z r in ić i 23. E , 1
O ž e g o v ić i 24, A , 1
P 17, E . 5
P a č , V e li k i , r t 23, B , 2
P a d ( P o ), r. I, A , 2
P a d e r n a (K o p e r ) 1,
B, 2
P a d e r n a (P o r to r o ž ) 1,
A, 2
P a d n a 1, B , 2
P a d o v a , u . 9, B , 2
P a d r i č e 2, C , 1
P a d u lj 3, B , 1
P a đ e n e V I, D , 3
P a g 8, E , 3
P a g , o . V I, B - C , 3
P a g a n o r 3, B . 1
P a j i ć 15, B . 1
P a j o v i c a 24. B , 1
P a j u n s k i , u . 7, A , 1
P a k le n a , p lič . 1, A , 2
P a k l e n i b o k , u . 18,
A. 2
P a k l e n i k a n a l 18, A ,
1 -2
P a k l e n i o t o c i 18,
A -B , 2
P a k l e n i r t 1. A , 2
P a k le n i c a , V . i M .
11, C - D , 1
P a k le n i c a , u . 8, E , 2
P a k li n a 9, B . 1
P a k lin s k i o to c i v .
P a k le n i o to c i
P a k o š t a n e 11, D , 3
P a k o v o S e lo 14. C , 1
P a k r a c IV , C , 2
P a k s IV , D . 1
P a l a c o l, o . 8, C , 2
P a l a c o l, p lič . 8, C, 2
P a l a g r u ž a , o . V I, D , 5
P a l a t a , m li n 21, A , 1
P a l č j e 2, E , 1
P a l e V I, F , 4
P a l e r m o I. B . 2
P a l e š e 4, A , 1
P a l m a , I, A , 2
P a l m iz a n a 18, B , 2
P a l m iz a n a , u . 18, B , 2
P a l t a n a ( B a n j o le ) , u .
3, A , 2
P a l j e v i n e 15, A , 1
P a l j e ž , r t 3, A , 2
P a l j u š k a , u . 25, B , 2
P a l j u v 11, D , 2
P a n č e v o IV , E , 2
P a n č i ć , u . 7, A , 1
P a n it u la , V . i M . o i.
12, A , 2
P a n t a n 16, A , 2
P a n j a k , 4. A , 1
P a p a j 26, D , 2
P a p a n i 25, B , 1
P a p ić i, 6, B , 1
P a p r a n ic a , u . 8, C , 3
P a p r a t a 6, B , 2
P a p r a t n i, rt 5, B , 2
P a q r a m i 26, D . 3
P a r a ć i 16. B . l
P a r a ć in I V , E , 3
P a r a n a k , V . i M ., o i.
11, B , 2
P a r a t u k , o . 26, C , 3
P a r c i 26, B , 1
P a r č i č i 11, D , 1
P a r d a , r t 10, A , 1
P a r d e š ć a k , u . 10, A , 1
P a r e c a g 1. A , 2
P a r e ž , 21, B , 1
P a r h a v a c 7, B , 1
P a r ić e š k a , u . 7, A , 1
P a r iz I, A , 1
P a r j a , V . i M ., u . 18,
B, 1
P a r j a , v r h 18, B , 1
P a r j e 2, D , 1
P a r k , h o t e l (D u b r o v ­
n ik ) 21, A , 2
P a r k n u , u . 8, C , 3
P a r m a I, A , 2
P a r n ik o z a , r t 17, E , 5
P a r o j s k a N j iv a 23,
B, 1
P a r z a n j , V . i M ., o i.
P a r z a n j , o . 18, A , 2
P a r ž in e , u . 8, C , 3
P a s d e C a la is I , A , 1
P a s ič in a 20, B , 1
P a s j a k 2, D , 2
P a s j a k , u . 10, A , 2
P a s o p a s n o 5, C , 2
P a s s a u I, B , 1
P a š a c 4, B , 1
P a š k a r e b r a 11, B , 1
P a š k i k a n a l 8. D , 2
P a š k i z a l j e v 8, E , 3
P a š m a n 13, B , 2
P a š m a n , o . 11, C, 3
P a š m a n , M a li 13,
B. 2
P a š m a n s k i k a n a l 11,
C . 2—3
P a š t r o v i ć i 25, A —B , 1
P a š u g . u . 1, A , 1
P a t 26. C , 2
P a u k 15. B , 2
P a u l i v i D o l a c 4. A , 2
P a v i ć i ( J a b la n a c ) 9,
B, 1
P a v i ć i ( P u la ) 2, D , 4
P a v ir i. u . 2, C , 4
P a v j a l u k a 19, B , 2
P a v l e š i n a , u . 11, B , 2
P a v l e t i ć i 4, A , 1
P a v l i č e v i ć i 24. B , 1
P a v l o m ir 6. B , 1
P a v i ja 6. B . 2
P a z 2, D , 2
P a z d u h o v a . u . 6, A , 1
P a z in 2, C , 3
P a z i n s k i N o v a k i 2,
C, 2
P a z u a 23. C , 2
P e c e l j , r t 5, B , 2
P ć c s IV . D . 1
P e č in , u . 25, B , 1
P e č u r i c e 25, A , 2
P e ć V I, H , 5
P e ć c a 5, C, 2
P e ć ic a , u . 8, D , 1
P e ć in e , p r e d j e l (R i­
j e k a ) 4, A , 1
P e ć in e , p r e d j e l
( S p lit ) 16, B , 1
P e ć in e , u . 7, A , 1
P e ć in e , v r h 3, B . 2
P e ć n a , r t 5, D , 3
P e ć n a , u . 7, B . 2
P e ć n j a , u . 5, B , 2
P e d i n k a , r t 11, B , 1
P e h l i n 4, A , 1
P e j a k u š a 8, E , 1
P e j i c a 9, B , 1
P e j k o v i ć i 14a, B . 1
P e j n i , r t 8, B . 2
P e k a s 15, B , 1
P e k n j i 7, B , 1
P e le g r i n , p o lu o t o k
18, A - B , 1
P e le g r i n , r t (H v a r )
18, A , 1
P e le g r i n , r t ( Š o lta )
14, D , 3
P e l e g r i n s k a u . 18, A , 1
P e le š , lu k a 14, B , 2
P e le š , p lič . 14, B , 2
P e l i n k o v i ć i 26, B . 2
P e lin j a k , o . 10, B , 1
P e lo v a , r t 5, B , 2
P e lu ć a 15, A , 1
P e l j e š a c V I, E , 4—5
P e l j e š k i k a n a l 19.
A - B , 1 -2
P e n i ć 14, E , 1
P e n š i ć i 14a, B . 1
P e r a s t 24, B , 1
P e r a z ić a , u . 25, A , 1
P e r a z ić a š k o l j i ć 25.
A, 1
P e r č in , u . 6. A , 1
P e r g j o n 26, D , 2
P e r h a t i 6, A , 1
P e r i ć i 25, B , 1
P e r i š i ć ( Š ib e n ik ) 15,
B, 1
P e r i š i ć (T r o g ir ) 16.
A, 1
P e r i š i ć ( Z a b la ć e ) 15.
B, 2
P e r k a 4, A , 1
P e r k o v ić 14, C , 2
P e r la , u . 9, A , 2
P e r n a , p r e d j e l 19,
B, 1
P e r n a , u . 18. B , 2
P e r n a P r iv a le , u . 17,
B, 3
P e r n a s t i c a , u . 8. C , 3
P e r n a t 5, B , 3
P e r n a t , r t 5, B , 3
P e r o j 2, C, 4
P e r s k a 5, B , 3
P e r t e n j a č a 13. B . 1
P e r u č 4, A , 2
P e r u č ic a , r. 14a. A , 1
P e r u č k o j e z e r o 14,
D, 1
P e r u n , p la n in a 14a.
A, 1
P e r u n , v r h 4, A , 2
P e r u š i ć ( L ik a ) V I.
C, 3
P e r u š i ć (Z a d a r ) 11,
D, 2
P e r u š k i 2, D , 4
P e s a k 13, B , 2
P e s h k o p i TV. E , 4
P e s j a n c i 1, B , 2
P e s k i 7, B , 1
P e s k i, v r h ( C r e s ) 7.
B. 1
P e s k i, v r h ( L o š in j ) 7.
A. 1
P e š ć e n i 7, A , 1
P e š ć e n i c a , u . 11. B . 2
P e š k e r a , u . 6, A . 1
P e t e h o v a c 5, D . 1
P e t e l i n j i r t 1, B , 1
P e t e n i 2, C , 3
P e t e r b o r o u g h T. A . 1
P e t i l j e 25, B , 1
21
 P e t k a , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, A , 2
P e t k a , r t 21, A , 2
P e t k a , V . i M .,
v r h o v i 21, A , 2
P e t e k o v i ć i 23, C , 2
P e t n i č k i v r h 4, A , 2
P e t r a č a 20, E , 3
P e t r a n o v i ć 11, C , 2
P e t r c i 4, A , 1
P e t r č a n e 11, B , 2
P e t r č a n e , u . 11, B , 2
P e t r i ć i 2, C , 3
P e t r im 11, D , 3
P e t r in a , r t 6, B , 2
P e t r in a , u . 6, B , 2
P e t r i n o v i 15, B , 2
P e t r in j a V I, D , 2
P e t r i n j e 2, C , 1
P e t r is 3, B , 1
P e t r o 22, A , 2
P e tro § a n i IV , F , 2
P e t r o v b o k 18, B , 1
P e t r o v D o 23, D , 3
P e t r o v a g o r a V I, C , 2
P e t r o v a c (S r b ija )
IV , E, 2
P e t r o v a c (n a m o r u )
25, B , 1
P e t r o v a c , o . 17, C , 3
P e t r o v a c , u . 25, B , 1
P e t r o v ić 15, B , 1
P e t r o v i ć i (H u m ) 23,
A, 2
P e t r o v i ć i ( T r e b in je )
23, C , 1
P e t r o v ij a 1, A , 2
P e t r o v o p o l j e 14, C, 1
P ć z e n a s I, A , 2
P h i i i p p e v i l l e I, A , 2
P i c a l, r t 2, B , 3
P i c u d o 1, A , 2
P i c u d o , G o r n j i 1, A , 2
P i ć a n 2, D , 3
P i j a n e la (G a liž a n a )
3, B . 1
P i j a n e la ( P u la ) 3, B . 1
P i j a t , g r . 14, A , 2
P ij a t . p r e d j e l 16, B , 1
P i j a v ic a , o . 14, C, 3
P i j a v ic a , r t 24. B . 1
P i j a v i č i n o 20, B . 2
P i j e s a k , r. 25, A , 2
P i j e s a k , V . i M ., u .
25. A . 2
P i j e s c i 20. D . 1
P i j u n i, p lič . 2, B , 3
P i k a l j a 26, C , 1
P i k e t , r. 1, A , 1
P i k l u r i 1. A , 2
P i le , u . 21, B . 2
P i l e p i ć i 4, A , 1
P i lić a , u . 3, A , 1
P i l i p o v a č a 15, A , 1
P i n č i ć i 26, B , 2
P i n e z i ć i (K r k ) 5. B , 2
P i n e z i ć i ( P u la ) 2,
C, 4
P i n l d a , r t 3, A , 1
P i n i d a , v r h 3, A , 1
P i n i z e l . u . 10. B , 1
P i n i z e l i ć 10, B , 1
P i n i ž u le , u . 3, A , 2
P i n j e š 25, B , 2
P i r a c , u . 7, A , 1
P ir a j 26, D , 3
P ir a n 1. A , 1
P ir a n , lu k a 1, A , 1
P ir a n o r , p lič . 1, A , 1
P i r a n s k i z a l i v 1, A , 1
P i r o t IV . F , 3
P i r o v a c 14. A , 1
P i r o v a č k i z a l j e v 14,
A, 1
P i r o v i š t e 5, C , 1
P ir u z i, o . 2, B , 3
P i s a I, A , 2
P i s a k 14a, B , 1
P i s a k , r t 11, C, 1
P i s a k , u . 17, C , 1
P i s t u la 26, C , 3
P i s t u l l i 26, D , 3
P i s u lj , o . 2, B , 3
22
P i š ć e t e l 19, B , 1
P i š i n e 1, A , 2
P i š k e r a , lu k a 12, A , 2 P l e š i v i c a 14, E , 2
P i š k e r a , p r o la z 3,
A, 2
P i š t e t 23, C , 2
P i š t e t i 23, C , 2
P i t v e 17, B , 2
P i v a , r. V I, F , 4
P i v e t a 16, A , 2
P i v k a V I, B , 2
P i v s k i m a n a s t i r V I,
F, 4
P j e p n a s h i 26, D , 3
P j e š i v c i 23, D , 2
P l a g e n t e 24, B , 2
P la n a V I, F , 5
P la n a , V . i M . 8, E , 2 P l it k a č a , r t 13, A , 2
P la n a , v r h ( N o v i) 5, P l it k i, r t 3, A , 2
D, 2
P la n a , v r h (O m iš)
14a, B , 1
P la n a , v r h (Š ib e n ik )
15, A , 1
P l a n a c , o . 13, B , 2
P l a n a t a k , V . i M ., o i. P l i t v i c e , r. 27, B , 1
11, A, 2
P l a n a 26, D , 1
P l a n a D o la c 6, B , 2 P l it v ič k a J e z e r a V I,
P l a n i r a t 14a, B , 1
P l a n i c a 17, B , 1
P l a n i č ić , o . 8, D , 3
P l a n i k , o . 8, D , 3
P l a n i k , r t (B r a č ) 14a, P l o č a ( D u b r o v n ik )
B, 2
P l a n i k , r t ( P la n ik ) ,
11, A , 1
P l a n i k , v r h 4, A , 1
P l a n i k o v b o k , u . 18, P l o č e ( M e tk o v ić ) 20,
B, 2
P l a n i k o v a c 5, D . 3
P l a n i k o v a c , o . 18,
P l a n i n a V I, B , 2
P l a n i n a , v r h 5, E , 2
P l a n i r a t , r t 17, B . 2
P l a n k a , p r e d j e l 9,
A. 2
P l a n k a , u . 9, A , 2
P l a n o 16, A , 1
P la n o , p r e d j e l 16,
A, 1
P la n t u r , p r e d j e l 7,
B, 1
P la n t u r , r t 7, B , 1
P l a n j a k . o . (K o r č u la ) P l o s n a 4, B , 1
19, B . 2
P l a n j a k . o . (M lje t)
20, C, 3
P l a n j a k , V . i M ., v r h
22, B . 2
P l a n j a n e 14, C , 1
P l a n j a v e 1. B . 2
P l a n j e v o 19, A , 1
P l a s 4, A , 2
P la sa o d Š k o lja , u.
3, A , 2
P l a š e ( H r e ljin ) 4,
B. 2
P l a š e (R ij e k a ) 4, B . 1
P l a s i n a 4, B , 1
P l a s t o v o 14, B , 1
P l a š k i V I, C, 2
P l a t (C a v ta t) 23, A , 2
P l a t (C r e s ) 8, B , 2
P la t a č 15, A , 2
P l a t a k 5, C , 1
P l a t a m u n i, r t 25, A , 1 P o č it e lj ( M e tk o v ić )
P l a v a la g u n a 2, B . 3
P l a v c a V I, C , 2
P l a v d a 24. B . 1
P l a v j e 2, C. 1
P l a v n i k 5. C . 3
P l a v n i k , o . 5. C, 3
P l a v n i k , M a li, o . 5.
C, 3
P l a v s k o j e z e r o V I,
G, 5
P l e m ić i , u . 11, C , 1
P l e s h a 26, D , 3
P l e š ć i n a , o . 12, A , 2 P o d F o r t ic u , r t 7,
P l e š e v i c a 8, D , 1
P l e š e v o b r d o 17, C , 4
P l e š i ć 4, A , 1
P l e t e n i ć i 4, A , 1
P l i j e s k i , r t 7, B , 2
P l ij e s k i, u . 7, B , 2
P l in a , I s t o č n a i Z a ­
p a d n a 20, B , 1
P l is k o P o l j e 17. E , 5
P l iš 5, C , 1
P l iš , M a li 4, B , 1
P l iš e v ic a , v r h (K r k )
6, A , 2
P l iš e v ic a , v r h ( R ij e ­
k a ) 5, B , 1
P l it a č a , u . 3, A , 2
P l it k a , o . 8, C , 3
P litk i b r a k o d O p u h a
12, B , 2
P l it v a c , p lič . 8, C , 2
P l it v a c , r t 9, A , 1
P l it v a c , v r h 9, A , 1
P l i t v i c e 27, B , 1
P l it v ič k a j e z e r a VT,
C , 3; 27
C, 3
P litv ič k i L je s k o v a c
27, A , 1
P l iv a , r. V I, E , 3
21, B , 1
P l o č a (Z a d a r ) 13, A , 1
P l o č a , p lič . 17, E , 5
P l o č a , r t 14, B , 3
B, 1
P l o č e , p r e d j e l 21, B , 2
P l o č e , r t (H v a r ) 18,
B, 1
P l o č e , r t (O lib ) 8,
D, 3
P l o č e , r t ( V e li B r i -
j u n ) 3, A , 1
P l o č e , u . (V is ) 17,
E, 5
P l o č ic a , r t 18, B , 2
P l o č i c e 23, B . 3
P l o č ic e , o . 17, C , 2
P l o č n ik 24, B , 1
P l o m in 2, D , 3
P l o m in . u . 2, D , 3
P l o š n j a k 16, A , 1
P l o v a n i j e , u . 3. A , 2
P l u ž in a 6. A . 2
P l u ž n i c e 5, D . 2
P lz e n I , B . 1
P l j e š i v a c 20. D . 1
P l j e š i v i c a V I. C, 3
P l j e v i j a V I, G , 4
P o (P a d ), r. I . A , 2
P o H lib a , o . 10, A , 2
P o b e g i 2. C . 1
P o b o r i 23. D . 3
P o b r đ e ( B u d v a ) 23,
D, 3
P o b r đ e (M e t k o v ić ) 20,
D, 2
P o c r n j e 20. E . 1
P o c u k m a r a k , r t 8,
C, 3
P o č it e lj (G o s p ić ) 11,
C. 1
20. C, 1
P o č it e lj . G o r n j i
( G o s p ić ) 11, C, 1
P o č i t e l j s k i v r h 11,
C, 1
P o č i v a l i c e 7. A . 1
P o č m in 25, B . 1
P o č u l i 24, B . 2
P o d C r k v in u , u . 8,
D, 3
P o d C r n ja k u , u . 25.
A, 2
P o d D u g e 23, C. 2
A, 2
Pod J a m u , r t 7, A , 2
Pod K a l č ić 7, A , 1
Pod L o z j e , u . 18, A , 2
Pod M a lin , r t 7, B , 2
Pod M a n a s t ij e r o m ,
u. 21, B , 2
Pod M r č a r u , h r . 17,
c, 3
P o d P o l c e m , p lič . 8,
B, 2
P o d R a ž a n j 10, B , 1
P o d S m o k v ic u , u.
7, C
P o d S t in e , u . 3, A , 1
P o d S t r a ž ic u , r t 5,
c, 2
P o d S v . K u z a m 6,
B, 2
P o d Š ilo , u . 9. A , 1
P o d Š k u j i c u , u . 7,
A, 2
P o d T r e b i š ć a 4, A , 2
P o d V is o k o 7, B , 1
P o d a 23, D , 3
P o d a , D . i G . 25, A , 2
P o d a c 19, A , 1
P o d a c a 20, B , 1
P o d a n a k Š ć e d r a , rt
17, B . 2
P o d a š p i l j e 14a, B , 1
P o d b e ž e 2, D , 1
P o d b o r j e 17, B , 1
P o d b o ž u r 23, C, 2
P o d b r e g i 4, A , 1
P o d b u k o v i c a 23, C, 2
P o d c e l j e 14a, A , 1
P o d č u d n ić 4, B , 1
P o d g a ć e 2, D , 2
P o d g a j 21, B , 1
P o d g l i v l j e 23, B . 2
P o d g o r a 17, D . 2
P o d g o r i 6, B . 1
P o d g o r i, p r e d j e l 26,
A, 1
P o d g o r j e 2, C. 1
P o d g o r je , p red jel
( K a r lo b a g ) 11. B -C , 1
P o d g o r j e . u r e d ie l
( P e lj e š a c ) 19. B , 1
P o đ g r a d 2, D , 1
P o d g r a d in a 20. C, 1
P o d g r a d j e 11, D . 2
P o d g r a đ e 14a. B , 1
^ o đ g r e b e n 15. B , 2
P o d h u m ( L iv n o ) V I,
E. 4
P o d h u m ( R ij e k a ) 4.
B. 1
P o d h u m ( T ito g r a d )
26. C. 1
i° o đ h u m e 17. B . 1
P o đ h u m l i e 17. E , 5
P o đ i (B o k a K o to r ­
s k a ) 24. A . 1
P o đ i ( S in j ) 14. F , 2
^ o d k a l a c 19. B . 2
Oo d k i1a v a c 5. B . 1
P o d k o p iš t e , o . 17.
B, 3
P o d k u j n i , u . 8, B . 2
P o d k u la 20, D . 2
P o d la p a c V I, C, 3
P o d li č a k 25. A , 1
P o d li s a c 23. D , 2
P o d lu g 11, D , 2
P o d lu g o v i V I, F . 4
P o d lu g o v n ik 15, B . 1
P o d m a j i 4. A , 2
P o d o b u č e 20. B . 2
P o d o l 6. A , 1
P o d o l, M a li 5, B . 3
P o d o l c i 7, A , 1
P o đ o lc i, o . 7, A , 1
P o d o r l j a k 14, C, 2
P o d o s o j e 14. D . 1
P o d o s t r o g 25, A , 1
P o đ D e č 2. C, 1
P o d p r a g 11, D , 1
P o d p r o d a n j e 6, B . 2
P o d r a v s k a S la t in a
IV , C , 2
P o d r o m a n ii a V I, F . 4
P o đ r v a n j 4. B , 1
 P o d s k o č i 6, B , 1
F o d s m r ć e v i k 17, C , 1
P o d s o p a lj 6. A , 1
P o d s r e d a V I, C, 1
P o d s t e n j e 2, D , 1
P o d s t r a n a 14a, A , 1
P o d s t r a ž i c a 6, B , 2
P o d s t u p 20, A , 2
P o d t r t a r 15, B , 1
P o d u g r in a c 6, B , 1
P o d u m c i 14, C, 2
P o d u r in j , z. 4, B , 2
P o d u š j e 13, B , 1
P o d v a r a , r t 13, A , 1
P o d v e ž ic a 4, B , 1
P o d v la š t ic a 19, B , 1
P o d v o r n ic e 13, B , 1
P o d v r š j e (R a ž a n a c )
11, C, 1
P o d v r š j e (S u k o š a n )
13, B , 1
P o d ž u p a n i, r t 7, A , 2
P o g a n a 7, B , 1
P o g a n ic a , u . 14, C, 3
P o g a n k a 4. B . 1
P o g l e d 7, B , 2
P o g u 26, D , 1
P o h lib , h r . 9, B , 2
P o h lib , o . (M a u n ) 8,
D, 3
P o h li b a , o . 11. B , 2
P o h l i p s k i k a n a l 11,
A. 1
P o j e , u . 5, B , 3
P o j i c a , v r h 18, B , 1
P o k o n j i D o l, o . 18,
B, 2
P o k o n j i D o l, u . 18,
B, 2
P o k r o v n ik 14, C, 1
P o k r v e n i k , u . 17, C, 2
P o k u p s k o V I, D , 2
P o l a č a 13, B , 1
P o la č a , u . 13. A , 2
P o l a č e 22. A , 1
P o l a č e , lu k a 22, B , 1
P o l a č n o p o l j e 22, A , 1
P o l a n z a 7, A , 1
P o l e b r n j a k , o . 14,
C, 3
P o l e t n ic a 14a, B , 1
P o l e z i n a 1, A , 2
P o l h o v G r a d e c V I,
B, 1
P o l ic a V I. G , 5
P o l ič n ik 11, C, 2
P o l lk a s t r o n IV , F . 4
P o l s t i n e . u . 18, B , 1
P o l j a , R t o d 2, C . 4
P o l i a k ( S p lit) 16. B . 1
P o l j a k (Z a d a r ) 11.
C. 2
P o l j a n a (K o to r ) 23,
C. 2
P o l j a n a (Z a d a r ) 13.
A. 1
P o lj a n a , r t 7, A , 2
P o lj a n a , u . 7. A , 2
P o l j a n e ( I lir s k a B i ­
s t r ic a ) 2. D . 1
P o l j a n e ( R ije k a ) 4,
A. 2
P o l j a n e , p r e d j e l 1,
B. 2
P o l j a n i 2, D , 2
P o l j e ( B iš e v o ) 17. E . 5
P o l j e ( D u g i o to k ) 11,
A, 2
^ o l i e (K r k ) 6. B . 2
P o l j e , p r e d j e l (B a r )
25. A . 2
P o l j e , n r e d j e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, B . 1
P o l j e , p r e đ ie l (K o r ­
č u la ) 19. B . 1
P o l j e , p r e d j e l (K r k )
6. B . 2
P o l j e , p r e d j e l (L o ­
š in j ) 7. A , 2
P o lje , p r e d je l (u šć e
R iž a n e ) 1. B . 1—2
P o l j e . u . ( P u la ) 3,
A. 2
P o l j e . u . (T iv a t) 24,
B, 2
P o l j e , D o n j e 24, B . 1
P o l j ic a (H v a r ) 17,
C, 2
P o l j ic a (I m o t s k i) 17,
D, 1
P o l j i c a (K r k ) 5, B , 2
P o l j ic a (Z a d a r ) 11,
C. 2
P o l j i c e (C a v ta t) 23,
B, 3
P o l j i c e (D u b r o v n ik )
20. E , 2
P o l j i c e ( T r e b in je )
23, B , 2
P o l j ic e , u . 20, E , 3
P o l j k o v a c 23, C, 2
P o l j u d 16, B , 2
P o l j u d , l u k a 16, B , 2
P o m a 22, A , 1
P o m a , V . i M . 22,
A, 1
P o m e r 3. A , 2
P o m e r , u . 3. A , 2
P o m e r s k i š k o l j ić , o .
3. B , 2
P o m e š t a k , o . 22, A . 1
P o m e t e n i k 15, A , 1
P o m e t n i k 14, E , 1
P o m i n a . lu k a 22. A , 1
P o m i š a l j 15. B . 1
P o m i a n 1. B . 2
P o n i k v e 4. B . 1
P o n ik v e , p r e d j e l 5,
C. 2
P o n i k v i c a 23. D , 2
P o n o r 26, B , 1
P o n o r , d r a g a 27, B , 1
P o n o r c i, 6. B . 2
P o n t a r l ie r I, A , 2
P o p a r i ć 16, A , 1
P o p e t r e 2, C, 2
P o p la t 17, B , 3
P o p la t , u . 17, B , 3
P o p la t , D o n j i 20, D , 1
P o p o v D o 23, C , 2
P o p o v a g la v a 24, B , 2
P o p o v a L u k a 20, B , 2
P o p o v i ć 23, D , 3
P o p o v ić i (B e n k o v a c )
11, D . 2
P o p o v ić i (C a v ta t) 23,
B, 2
P o p o v o p o l j e 20,
D -E . 2
P o p r a t n ic e 26. B . 1
P o r a t 5, B . 2
P o r a t . u . 7, C
P o r a t a k , 21, B , 1
P o r e č 2. B , 3
P o r e r , h r . 3, A , 2
P o r e r , o . 2, B . 4
P o r e r , p lič . 2, B . 4
P o r o v a c 10, A , 1
P o r o z in a 5, B . 2
P o r p o r e la , r t 21, B . 2
P o r t ić , u . (M e d u lin )
3, B , 2
P o r t ić , u . ( P r e m a n -
tu r a ) 3, A , 2
P o r t ić , u . (S a v u d r ij a )
1, A , 1
P o r t o ć , u . 21, B , 2
P o r t o r o ž , 1. A , 1
P o s e d a r j e 11, C. 2
P o s e l j e 17, E . 5
P o s o j , u . 1, A , 2
P o s r e d n ic a 20. C, 1
P o s t in j e , D . i G . 14,
D, 2
P o s t ir a 14a. A , 2
P o s t ir a , u . 14a. A . 2
P o s t o j n a V I, B , 2
P o s t r a n a (K o r č u la )
19, B , 2
P o s t r a n a (L u m b a r d a )
19, B , 2
P o s t r i b a 26. D , 2
P o s u š j e V I, E , 4
P o š p i l j e 17, E . 5
P o t a r n a k . u . 7. C
P o t i r n a 17, B , 3
P o t k o s a 11, C , 2
P o t o č in a , u . 1, A , 2
P o t o č n i c a , u . 8, D , i
P o t o k 2, C, 1
P o t o k , r. 1, A , 2
P o t o k , u . 7, A , 1
P o t o m j e 20, B , 2
P o t r a v lj e 14, E , 1
P o v i j a 23, E , 2
P o v i l e 6, B . 1
P o v i l e , u . 6, B , 1
P o v j a 14a, B , 2
P o v j a u . 14a, B . 2
P o v i j a n a 8, E , 3
P o v ija n a , N o v a i
S ta r a . u . 11. B . 1
P o v r h D o la c 7, B , 1
P o v ž a n e 2. D , 1
P o z a r ić , r t 18, B , 1
P o z n a n I, B . 1
P o ž a r 13, B , 2
P o ž a r e v a c IV . E, 2
P r a č a V I, F , 4
P r a č a , r. V I, F , 4
P r a č n o V I, D , 2
P r a d ić 15. B , 2
P r a g I, B , 1
P r a g e r s k o IV , B , 1
P r a n j a 19, A , 1
P r a p a t n a 17, C, 2
P r a p a t n a . V e li k a , u .
20. B . 2
P r a p a t n ic a 14, C , 2
P r a p r a t n a u . 20, C, 2
P r a p r a t n i c a 20, D , 2
P r a p r o č e 2, D . 2
P r a p u t n j a k 4, B , 1
P r a s k v ic a 25. A , 1
P r a š č a r i 2, C , 2
P r a ž n ic e 14a, B . 2
P r b u j a 14a, A , 2
P r č a n j 24, B , 1
P r č a n j , v r h 6, A , 1
P r č e v a c , o . 14, A , 2
P r č j a g la v a 23, C. 3
P r d u š a V . i M ., o i.
12, B , 2
P r e b ilo v c i 20, D , 1
P r e č , o . 20, C , 3
P r e d iš 23, D , 2
P r e d o lj e 20. E . 1
P r e d o š ć ic a 5. B . 2
P r e e a r a 2, C . 2
P r e g a r j e 2, D , 1
P r e g a z n ik , o . 8. B , 1
P r e g ib a , p lič . 9, A , 1
P r e k a l 26, C , 3
P r e k o 13, A . 1
P r e k o r n ic a 26, A , 1
P r e lo ž e 2, D , 1
P r e lu k , u . 4, A , 1
P r e lu k a V I, D , 4
P r e lj in a IV , E , 3
P r e m ( I lir s k a B is t r i­
c a ) 2, D , 1
P r e m (R ij e k a ) 4, A , 2
P r e m a n tu r a 3, A , 2
P r e m u d a 8, C, 3
P r e m u d a , l u k a 8, C. 3
P r e m u d a , o. 8, C, 3
P r e m u d s k a v r a t a 8.
C. 3
P r e n t in D o 23. D , 2
P r e n j 20. D , 1
P r e n j , p la n in a V I,
E, 4
P r e p o v e đ , V . i M . 7,
A, 1
P r e s j e k a 24. A . 1
P r e s lo p 7, A . 1
P r esp a n sk o jeze ro
IV , E . 4
P r e s ta n i š i n , r t 3, A , 2
P r e s t e n i c e , r t 5, B , 2
P r e s tr a n i ć , u . 7, B , 1
P r e š n i c a 2, C . 1
P r e v a lj e I V , B , 1
P r e v la k a 26, B . 1
P r e v la k a , o . 24, B , 2
P r e v la k a , p o lu o t o k
24, A , 1 - 2
P r e v la k a , u . 24, A , 1
P r e z id a , u . 8. E , 3
P r e ž b a , o . 17, C , 3
P r g o m e t ( I m o t s k i)
17, D , 1
P r g o m e t ( S p lit ) 14,
C 2
P r h o v o 14, B , 2
P r ib in j a 18, B , 1
P r ib in j a , u . 18, B , 1
P r ib la c e 14, E , 2
P r id u d e 14, D , 1
P r ič e j a k 4, A , 2
P r id r a g a 11, D . 2
P r id v o r 2, C , 1
P r id v o r c i 23, B , 2
P r id v o r j e 23, B . 2
P r if t i 26. C . 1
P r ig r a d ic a 17, C , 3
P r ig r a d ic a , u . 17, C. 3
P r ig r a d s k a g la v i c a 6,
B, 2
P r ig r a j e n a , u . 5, B , 2
P r ih o n j a , u . 17, B , 3
P r ij a t , V . i M ., u . 7,
A, 1
P r ij e b o j V I, C , 3
P r ij e d o r V I, D , 3
P r ij e p o lj e IV , D , 3
P r ij e r a d i 23, D , 3
P r ij e v o r ( B u d v a ) 25,
A, 1
P r ij e v o r ( D u b r o v n ik )
21, A , 1
P r ij e v o r ( H e r c e g n o -
v i) 23, B , 3
P r ij e v o r , p r e d j e l 22,
B, 2
P r ik o 14a, A , 1
P r ik o r o v ic a 13, B , 2
P r ile p IV , E , 4
P r ilu k a 14, F , 1
P r i m i š l j e V I, C , 2
P r im o r s k a P o l j ic a
14a, A , 1
P r im o r s k i D o la c 14,
C 2
P r im o š t e n 14, B , 2
P r im o š t e n , lu k a 14,
B, 2
P r im o š t e n , p r e d j e l
15, B , 2
P r in c ip i 4, A , 1
P r is a d i, u . 3, A , 2
P r is a p 14. F , 1
P r is ik a , u . (M o la t)
11, A , 2
P r is ik a , u . ( P r e m u ­
d a ) 8, C , 3
P r is j u g a , u . 18, B , 2
P r is lig , u . 8. C , 3
P r is lig a , u . (K o r n a t)
12. B , 2
P r is lig a , u . (Z la r in )
15, A , 2
P r is o j e 14, E , 2
P r is t a n 24, A , 1
P r is ta n išć e l i , B , 1
P r is t e g 11, D , 3
P r iš n j a k , o . ( L e v r -
n a k a ) 10, B , 2
P r iš n j a k , o . (M u r te r )
14, A , 1
P r iš n j a k , V . i M .. o i.
( L a v s a ) 12, E , 3
P r iš t in a IV . E , 3
P r iv ir 14, E , 1
P r iv la č k i g a z 8, E , 3
P r iv l a č k i z a l j e v 11,
B, 1
P r iv la k a ( P u la ) 3,
A, 1
P r iv la k a (Z a d a r ), 11,
B. 1
P r iv la k a , p r o la z 7,
B, 2
P r iv la k a , r t 7, B . 2
P r iv o z , r t 27, B , 1
P r iz i d n ic a 16, A , 2
P r iz n a 8, D , 2
P r iz n a , u . 8. D , 2
P r iz r e n TV. E . 3
P r iž b a 17. C . 3
P r iž b a , s id r , 17. C , 3
P r k lo g , r t 2. D . 3
P r k lo g , u . 2, D , 3
23
 P r k o s 13, B , 1
P r m e t n j a k , o . 12,
A, 2
P r n ib a 5, C , 2
P r n j a n i 2, D , 3
P r o b o j , u . 8, E , 3
P r o c ip in a , r t 3, A , 1
P r o c ip in a , u . 3, A , 1
P r o g o n o v i ć i 26, B , 1
P r o iz d , o . 17, B , 3
P r o iz d , r t 17, B , 3
P r o k i le 5, E , 3
P r o k l a n d ic a , o . 14,
A 2
P r o k l e t i j e V I, G - H , 5
P r o k u p lj e IV , E , 3
P r o lo g ( P l o č e ) 20,
B, 1
P r o lo g ( S in j ) 14, F , 1
P r o lo g , V . i M . 20,
B, 1
P r o lo g , v r h (S e n j ) 5,
D, 3
P r o lo g , v r h ( S in j) 14,
E -F , 1
P r o lo š k o b la t o 17,
D, 1
P r o lo ž a c , D o n j i 17,
D, 1
P r o m a j n a 17, C , 1
P r o m in a V I, D , 4
P r o s e n i D o 23, D , 2
P r o s e n o 25, A , 1
P r o s i k 16, A , 1
P r o s t i n a 2, C , 4
P r o š ć a n s k o j e z e r o 27,
A, 1
P r o š t i n a , p r e d j e l 3,
B, 1
P r o š t i n a , r t 3, A , 1
P r o t e g a 15, B , 1
P r o v a lj e n o 21, A , 2
P r o v e 1, B , 1
P r o v e d u r a c 13, B , 2
P r o v e r s a , p r . 10, B , 2
P r o v e r s a , V . i M .,
p r . 10. B . 2
P r o v o V I, D , 2
P r o z o r V I, E , 4
P r o z o r , p r e d j e l 7,
B, 1
P r o ž u r a , 20, C, 3
P r t e n j a č a 11, D , 2
P r t lj u g , u . 11, B , 2
P r t u š a , r t 20, D , 3
P r u d 20, C , 1
P r u g o v o 14. D . 2
P r u k lj a n 15, A , 1
P r u k lj a n s k o j e z e r o
15, A . 1
P r u t n a , r t 11, B , 1
P r v a , h r . 17, B . 3
P r v a n j , V e li 11, C , 3
P r v i ž a l, u . 19, B , 2
P r v ić , o . (K r k ) 5. D , 3
P r v ić , o . (Š ib e n ik )
15, A , 1
P r v ić , r t 15, A , 2
P r v ić L u k a 15, A , 2
P r v j a , u . 14a, A , 2
P r v o S e lo 19, B . 1
P r ž in a , u . 19, B . 2
P r ž n ic a 15, A , 2
P r ž n o , u . (B u d v a )
25, A , 1
P r ž n o , u . (K o to r ) 24,
B 2
P r ž n j a k , V . i M ., o i.
17, B , 3
P r ž u n i , r t 5, B , 3
P r ž u n i , u . 5, B , 3
P tu j IV , B , 1
P u c a r 13, A , 1
P u č e 1, B , 2
P u č e n j a k , o . 20, C , 2
P u č e r i 1, B , 2
P u č i š ć a 14a, B , 2
P u č i š ć a , u . 14a, B , 2
P u h a r s k a 4, A , 1
P u h o v i c a 6, A , 1
P u la 3, A , 1
P u la , l u k a 3, A , 1
P u la c 4, B , 1
24
P u la j 26, C , 3
P u la r i 2, B , 3
P u la r i, o . 2, B , 3
P u l i ć 15, B , 1
P u l t i 26, D , 1
P u n a t 5, C , 2
P u n t a 1, B , 1
P u n t a K r iž a 8, B , 2
P u n t a K r iž a , r t 8,
C, 2
P u n t a M ik a (O š tr i
r a t) 13, A , 1
P u n ta S o ttile (T e n k i
rt) 1, B , 1
P u n t a r s k a d r a g a 5,
C, 2
P u n t e r a 2, D , 3
P u n t ilj , u . 3, B , 2
P u p a k , o . 17, E , 5
P u p n a t 19, A , 1
P u p n a t s k a L u k a 19,
A, 2
P u p n a t s k a lu k a , u .
19, A , 2
P u r a r a , V . i M ., o i.
12, B , 2
P u r a r e , o i. 12, B , 2
P u s t i, r t 20, C , 3
P u s t i L is a c 23, D , 2
P u s t i p u s i 20, E , 2
P u t a lj 16, B . 1
P u t i š i ć 14, E , 2
P u t n i k o v i ć 20, C , 2
P u ž e v B r e g 4, A , 1
P u ž i 4, A , 1
R R a p s h 26, D , 1
R a b 9, A , 2
R ab, o. 9
R a b a c 5, A . 2
R a b a c , l u k a 5, A , 2
R a b a r 3, B , 1
R a b o s h t a 26, D , 3
R a b r a n i 20, D , 2
R a b r o v o IV , F , 4
R a č ić a 24, B , 2
R a č ić e (I lir s k a B i ­
s t r ic a ) 2, D , 1
R a č ić e ( P a z in ) 2, C, 2
R a č iš ć e , 19, A , 1
R a č iš ć e , u . (K n e ž a )
19, A , 1
R a č iš ć e , u . (L u m b a r ­
d a ) 19, B . 2
R a č ja V a s 2, D , 2
R a č n ik 14a, A , 1
R a d a n o v ić i 23, D , 3
R a d e č e V I, C , 1
R a d e lj , o . 14, A , 1
R a d ib o j , u . 7, A , 1
R a d ić i 6, A , 2
R a d i m ir i 24. B . 2
R a d i m lj a (L ju b in je )
R a d i m lj a ( S t o la c ) 20,
D, 1
R a d i š i ć 15, B . 1
R a d k e r s b u r g IV , B . 1
R a d m a n , r t 11, B , 2
R a d m a n o v e M l in ic e
14a, B , 1
R a d n j a č a , u . 11, B , 1
R a d o m ir I V , F , 3
R a d o n ić 14, C , 1
R a d o š 20, E . 2
R a d o š ić ( S in j) 14, E , 2
R a d o š ić (T r o g ir ) 14,
D, 2
R a đ o š in o v c i 11, D , 3
R a d o š t a k 23, C , 2
R a d o v a n , r t 8. C. 3
R a d o v a n i 2, B , 3
R a d o v a n ić i 24, A , 2
R a d o v č ić i 23, B , 2
R a d o v ic a , V e li k a , u .
3, A , 2
R a d o v i ć i 24, B , 2
R a d o v i n 11, C , 2
R a d u č 11, D , 1
R a d u č a , V e la , u . 14,
B, 2
R a d u la , o . 14, C , 3
R a d u n 16, A , 1
R a d u n ić 14, D , 2
R a d u n ja . u . 14, F , 3
R a d u š a V I, E , 4
R a h o v a č a , r t 13, A , 2
R a i č e v i ć i 23, D , 3
R a j č e v i ć i 21, B , 2
R a j n a ( R h e in ), r. I,
A, 1
R a k a lj 2, D , 4
R a k e k V I, B , 2
R a k i č a n i 14, E , 2
R a k ić a K u ć e 26, C, 1
R a k it a n , o . 15, B , 2
R a k i t o v e c 2, C , 2
R a k n ić , r t 10, A , 2
R a k o v i c a V I, C , 3
R a k o v ic a , r t (P u la )
3, A , 2
R a k o v i c a , u . ( J a b la -
n a c ) 8, D , 2
R a k o v i c a , u . (M a u n )
8, D , 3
R a k o v o 4, B , 1
R a k o v o S e lo 14, B , 1
R a k o t u le 2, C , 2
R a m lj a n e 14, D , 2
R a m n i 21, B , 1
R a n k o v c i 20, E , 2
R a n k u n , r t 3, A , 1
R a p a j in k a 27, B , 1
R a p a r a š n j a k , o . 14,
A, 2
R a p a v e l 2, C , 2
R a p o ć a , u . 7, A , 1
R a p s k i k a n a l 8, D , 1
R a p t i ( D u b r o v n ik )
20, E , 2
R a p t i ( T r e b in j e ) 23,
R a s h i i V o g e l 26, D , 2
R a s l in e 15, A , 1
R a s o h a , u . (K o r č u la )
17, C, 3
R a s o h a , u . ( P e lj e š a c )
17, D , 2
R a s o h a č , u . 10, B , 2
R a s o h a t ic a , u . 19, B , 2
R a s o h e , r t 6, B , 2
R a s o p a s n o 6, A , 2
R a s o t i c a 14a, B , 2
R a s o t i c a , u . 14, B , 2
R a s o v a c 15, A , 1
R a s o v a č a , u . 11, B . 1
R a s o v a t a c 26, B , 2
R a s o v i c a , r t 11, C , 3
R a s p o r 2, D , 2
R a s t i š 26, C , 2
R a s t o v a c 14, C , 2
R a s t o v a c , r t (P a g ) 11,
B, 1
R a s t o v a c , r t (V ir) 11,
B, 1
R a s t o v o V I, D , 3
R a s u š ic a 2, D , 2
R a š a 2, D , 3
R a š a , r. 2, D , 3
R a š a , z. 2, D . 4
R a š ip , V . i M ., o i.
12, A 2
R a š ip ić , o . 12. A , 2
R a šk a IV , E, 3
R a š o v i ć i 26, C . 1
R a š t a n e 13, B , 1
R a š t e v ić 13, B . 1
R a t (Č io v o ) 16. A . 2
R a t (M a li D r v e n ik )
14, C , 3
R a t (M u r te r ) 14, A . 1
R a t ( P e lj e š a c ) 19. B . 1
R a t ( S p lit) 16. B . 2
R a t (Š o lta ) 14. D . 3
R a t (Z la r in ) 15. A , 2
R a t a c (B a r ) 25, A , 2
R a t a c ( S u t o m o r e ) 25,
B, 1
R a v a 11, B . 2
R a v a , o . 11. B . 2
R a v a n 25, A , 2
R a v a n , o . 14, A , 2
R a v e n 1, B , 2
R a v ic a , o . 10, A , 2
R a v n a G o r a 5, D , 1
R a v n a s ik a , o . (K a -
p r ij e ) 14, B , 2
R a v n a s ik a , o . (K o r -
n a t) 12, B , 2
R a v n a s ik a , o . (Ž u t)
10, B , 1
R a v n e 2, D , 4
R a v n e S t a j e 4, A , 2
R a v n i 11, C - D , 2
R a v n i D a b a r 8, E , 2
R a v n i K o t a r i 13,
A -B , 1
R a v n i Ž a k a n , o . 12,
B, 2
R a v n i c e 14a. B , 1
R a v n ik , o . 17, E , 5
R a v n o 20, D , 2
R a v n o , u . 1, A , 1
R a v s k i k a n a l 11, B , 2
R a z d o lj e 14, E , 1
R a z d r t o V I, B , 2
R a z li v c i 13, B . 2
R a z lo g e 5, C , 1
R a z m u ć e 23, C , 2
R a z n a t e V r it h i 2 6 ,
D, 1
R a z o r i 15, A , 1
R a z o r in a 14, F , 1
R a ž a n a c 11, C , 1
R a ž a n a c , V . i M ., o i.
11, C , 1
R a ž a n j 14, B , 2
R a ž a n j , r t (B r a č ) 17,
A, 1
R a ž a n j , r t (H v a r ) 18.
B, 1
R a ž a n j, r t ( is t . K le -
m e n t ) 18, B , 2
R a ž a n j . r t (z a p . K le -
m e n t ) 18, A , 2
R a ž a n j , r t (Ž u t) 10,
B, 1
R a ž a n j (L o p a t a ) , rt
( G r e b e n ) 10, A , 2
R a ž a n j , v r h 14a, B , 1
R a ž in e 15, B . 2
R a ž in e , t v o r n ic a 15,
B, 2
R a ž in e , v r h 15. B , 2
R a ž n j ić , r t ( K o r č u la )
19. B . 2
R a ž n j ić , r t (M a r in k o -
v a c ) 18, B , 2
R a ž n j ić , v r h 19, B , 2
R e b a r 4. B , 1
R e b ic a , rt 5, D . 3
R e b ić i 2, D , 3
R e b r a 6. A , 2
R e q i (B o j a n a ) 26. C. 3
R e g i (K o D lik ) 26. D . 2
R e č 26, C, 3
R e č i c e 20, D , 1
R e č in a 4, B . 1
R e č in a , p r e d j e l 4.
A, 2
R e č in a , r. 4. B . 1
R e g a t a , o . 2, B . 3
R e g g io C a la b r ia I,
B. 2
R e im e s ( V e lik a ) , u .
25, B , 2
R e im s I , A , 1
R e k a , r. 2, D , 1
R e lj i n o v a c 11, C, 1
R e p , r t 25, B , 2
R e p a j i 24. A , 1
R e p a r a c 2, C , 2
R e p u š e v o , r t 7. B , 2
R e s a v ic a , IV , E . 2
R e s e n IV , E . 4
R e ? ita I V , E , 2
R e s h a 23. D , 3
R e s n ik 16. A , 1
R e š e t a r i 4, A , 1
R e v e r a , o . 2. B . 3
R e v e r o l, o . 2, B , 3
R e z a n c i 2. C . 3
R e ž a n e 11, C . 2
R h e in (R a jn a ), r. I ,
A, 1
R h o n e , r. I, A , 2
R ib a r s k a K o lib a 3,
A, 1
R ib ila 1, A , 2
R ib n ic a ( I lir s k a B i ­
s t r ic a ) 2, D , 1
R ib n ic a ( K o č e v j e ) V I,
B, 2
R ib n ic a (Z a d a r ) 11,
D, 2
R ib n ic a , D . i G .
(O b r o v a c ) 11, D , 2
R ib n j a k , u . (F a ž a n a )
3, A , 1
R ib n j a k , u . ( P o m e r )
3, A , 2
R ic m a n j e 2, C , 1
R ič ič k o b ilo 5, D , 2
R ič in a 6, A , 1
R ič in a , r. 6, B , 1
R ič u l, o . 13, B , 2
R id if u n t a n a 7, A , 1
R id if u n t a n a , u . 7,
A, 1
R id im u t a k , u . 7, A , 1
R id u lj a , 7, B , 1
R id u lj a , u . 7, B . 1
R ig a I , B , 1
R ih e n 26, D , 1
R iđ a n i 23, D . 1
R ij e č a n i ( N ik š i ć ) 23,
C, 1
R ij e č a n i (R ije k a
C r n o j e v ić a ) 26. B , 1
R ij e č k i z a l j e v 5, B ,
1 -2
R ij e k a 4, B . 1
R ij e k a , p r e d j e l 21,
B. 1
R ij e k a D u b r o v a č k a
21, A - B , 1
R ij e k a D u b r o v a č k a ,
iz v o r 21, A , 1
R ij e k a C r n o j e v ić a 26,
B, 1
R ik a v a c , r. 25, A , 2
R ilić 20. B - C , 1
R im I , B . 2
R io lli, 26, C. 3
R ip n a , u . 17, C , 3
R is a n 24. B . 1
R is a n s k i z a l j e v 24,
B. 1
R is ik a 6. B . 2
R is n i a k , V e li k i 5. C. 1
R iš e v o , V e lo . u . 14,
C, 3
R iš k i z a l j e v I. B . 1
R u d a n i 2, C . 3
R iv a n j 11, B . 2
R iv a n j , o . 11. B , 2
R iv a n i s k i k a n a l 11,
A -B , 2
R iž a n a 1. B , 2
R iž a n a , r. 1, B , 2
R iž a n a . u š ć e 1. B , 2
R iž n j a k , o . 11, A , 1
R j e č ic a , r. 27, A . 1
R n j e v a c 11, D , 3
R o č 5, A , 1
R o d ik 2, C . 1
R o g a č 14, D . 3
R o g a č , u . (M lje t) 22,
A, 1
R o g a č , u . ( Š o lt a ) 14,
B, 3
R o g a č ić , o . 19. B . 1
R o g a č ić , u . 17, E , 5
R o g a m i 26, C , 1
R o g a š k a S la t in a IV ,
B. 1
R o g i 5, D , 1
R o g ić 13, B , 1
R o g o š n a p u n t a 18.
B, 1
R o g o t in 20, B , 1
R o g o z n ic a (O m iš ) 14a,
B, 1
R o g o z n ic a ( P r im o -
š t e n ) 14, B , 2
R o g o z n ic a , lu k a 14,
B, 2
R o g o z n o 5, C, 1
R o g u š ic a 15, A , 1
R o h a n 3, B , 1
R o j c i 1, B , 2
R o j n i ć i 2, C, 3
R o k o č i 23, D , 2
R o m a n ij a 1, A , 1
R o m a n ij a , p la n in a
V I, F , 4
R o m a n ij a , v r h 1, A , 1
R o n e k 1, B , 1
R o n e k , r t (K o p e r ) 1,
B, 1
R o n e k , r t (T r s t) 2,
B, 1
R o n g i 4, A , 1
R o n k a ld o 1, B , 2
R o p a 20, B , 2
R o p a , u . 20, B , 2
R o p o t n ic a , u . 12, A . 2
R o s e 24, A , 1
R o s e , u . 24, A , 1
R o s n a , u . 1, A . 1
R o sto c k I, A , 1
R o s u ja 5, B , 2
R o š c a 14, E , 2
R o š i ć i 4, A , 1
R o ta 20, B , 2
R o t a r ij a 1, A . 1
R o t im lj a 20, D . 1
R o u e n I. A , 1
R o v a n j s k a 11, D . 1
R o v e n s k a , lu k o b r a n
7, B . 2
R o v e n s k a , u . 7. B . 2
R o v e r i ja 2, C. 3
R o v in j 2, B , 3
R o v in j s k o S e lo , 2. B . 3
R o ž a c 1, A , 2
R o ž a c , u . 16, A , 2
R o ž a t 21, A , 1
R o ž c a 4, A , 1
R o ž e 14, F , 2
R o ž e n ik , o . 14. B . 2
R o ž e n ik , p lič . 15. A . 2
R o ž ic a , r t 13, A . 1
R o ž ic e 2, C , 1
R o ž ič 2. C , 1
R r a g a m i 26. D . 2
R r a n x a t 26. D . 3
R r e n c i 26, D . 2
R r j o lli 26, D . 2
R r j o lli, r. 26. D . 2
R r u s h u ll i 26. C. 3
R t B o r o v a 18. A . 2
R t C a r n je n ih 18. A . 2
R t M a r ia n a 16. B . 2
R t o d K a m p a 17. E . 5
R t o d P o l j a 3. A . 2
R t o d V e l i k o g S e la 7,
B, 2
R t o d V o la m 3. A . 2
R t in a 11, C, 1
R t o v a 8. D . 2
R u d a 14. F . 2
R u d a , o . 20. D . 3
R u d a , u . 17, E , 5
R u d e l ić i 11. B . 1
R u d e l j i 17. D . 2
R u d e n ic e 6. A . 1
R u d in D o 23. B . 2
R u d in a 18. B . 1
R u d in e (D u b r o v n ik )
21, B . 1
R u d in e (H v a r ) 17.
B. 2
R u d in e (K r k ) 6. A , 1
R u d in e ( N ik š i ć ) 23,
C, 1
R u d in e ( S to n ) 20. D , 2
R u d in e (T ito g r a d ) 26,
C, 1
R u d in e p r e d j e l 16.
A, 1
R u d in e , v r h 16. A . 2
R u d in ic a . h r . 14a. B , 2
R u d n ic i V I, G . 4
R u j a 8, E , 2
R u j a n i, D . i G . 14,
E, 1
R u j n ik , v r h (B r a č )
14a, B , 2
R u j n ik , v r h ( C r ik v e ­
n ic a ) 5, D , 2
R u k a v a c (R ij e k a ) 4,
A, 1
R u k a v a c (V is ) 17.
E, 5
R u k a v a c , u . 17, E , 5
R u m ij a 26, B —C, 2
R u m ij a , v r h 26, B , 2
R u m in 14, E , 1
R u n c i, u . 3, A , 1
R u n j ic a , r t 7, B , 2
R u p a 2, E , 2
R u p a lj 11, C , 2
R u p č i ć i 20, C , 1
R u p e 14, B , 1
R u p ic e 3, A , 2
R u p ić i 15, B , 1
R u p n i D o 23, A , 2
R u p o t in a 16. B , 1
R u s k o v ić i 19, B , 1
R u š e v o 5, D . 2
R u t n j a k , o . 10, A , 1
R u t v e n j a k , V . i M .,
o i. 17, C. 3
R u z a r ic a 16, B , 1
R u ž m a r in , r t 20, B , 2
R u ž ić 14, D , 1
R u ž ić S e lo . 4, B , 2
R u ž ić i 5, B , 1
R v a š i 26, B . 1
R z ic a 23. B . 2
R ž a n i D o 23. D , 2
R ž a n ik 24. B , 1
R ž iš ć e 2, D , 3
s S e č o v e l j s k i z a l j e v 1.
S a b o n j e 2, D , 1
S a b o r s k o V I, C , 3
S a b u n i 10, B , 1
S a b u š a , u . 11, A , 2
S a b u š ic a , u . 13, A , 2
S a d , u . 3, A , 2
S a d in a , r t 8. D , 3
S a d i n e 19, A , 1
S a d ž a 16, B , 1
S a j a lo , r t 8, D , 1
S a j d a , p lič . 11, B , 2
S a j lo v a c , o . 9, A , 2
S a k a r u n , u . 11, A , 2
S a k u ć a n i , u . 3. A , 1
S a l a t i ć i 5, C, 2
S a lb u n a r a 17, E , 5
S a lb u n i, u . 3. A , 1
S a lč 25, B , 2
S a ld u n , z , 16, A , 2
S a l i 10, A , 2
S a li, u . 10, A , 2
S a lo n t a I V , E . 1
S a lu g a , r t 3. A , 1
S a l v e l a 1, A , 2
S a lz b u r g I, B , 1
S a lz i n a , r t 7, A , 2
S a m a 26, D . 2
S a m č e v v r t a l , u . 3,
A, 2
S a m o b o r V I, C , 2
S a m o g r a d , o . 12. B , 1
S a m o g r a d . u . 19, A , 1
S a m o g r a d sk a v r a ta
14, A . 2
S a m o lo v 27, A , 1
S a m o n j i n , r t 5. D , 3
S a m o sta n fr a n je v a c a
u H v a r u 18, B , 2
S a m o t o r a c 9. B . 2
S a m o t v o r a c , r t 8,
C 3
S a m u n ć e l, o . 8. B . 2
S a n , r. I . B . 1
S a n B a r t o l o m e o (Z a ­
lj e v s v . J e r n e ja ),
1, B . 1
S a n M a r in o I . B . 2
S a n a , r. V I, D - E . 2 - 3
S a n đ e l a , o . 12. A . 1
S a n s k i M o s t V I. D , 3
S a n t i š , r t 11. B . 1
S a n t i š , u . 11, B , 1
S a n t j a n 1, A , 1
S a p a r ic e ( K a m ič ić i) ,
o i. 12, A , 2
S a p a v a c , u . 8. E , 3
S a p a v i c a , r t 25, B , 1
S a p a v i c a , u . 20, C , 2
S a p i n a D o c a 14, C , 2
S a p l u n , o . 17, C , 3
S a p lu n a r a , u . 20, C , 3
S a p n i k 8, D , 2
S a r a j e v o , IV , B , 2
S a r a m ić , r t 9, A , 1
S a r d in ij a , o . I, A , 2
S a r š o n i 4, A , 1
S a r u š ć ic a 10, B , 1
S a s o v i ć i 24, A . 1
S a s s a r i I, A , 2
S a s t a v c i, j . 27, B , 1
S a š ć ic a , u . 10, A , 2
S a t r ić 14, E , 1
S a tu M are I, B . 1
S a v a , r. I V , A - D , 1-2
S a v a r 11, B , 2
S a v in a 24, A , 1
S a v in o b r d o 23. C. 2
S a v in j a , r. V I. C , 1
S a v u d r i j a 1, A , 1
S a v u d r i j a , p r e d j e l 1.
A , 1 -2
S a v u d r i j a , r t 1. A . 1
S a v u d r ij a , u . 1, A , 1
S a z a v a c 13, A , 1
S a b e $ IV , F , 2
S e č a (1st.) 1, A , 1
S e č a ( z a p .) 1, A , 1
S e č a , r t 1, A , 1
S e č a n j IV , E , 2
S e č o v e l j s k e s o l i n e 1.
A , 1 -2
A, 1
S e č o v l j e 1, A , 2
S e d la r i 20, E , 2
S e d lo , o . 14, A , 2
S e d m o v r a ć e 11. A , 2
S e d r a m ić 14, C , 1
S e g a r i n a , r t 7. C
S e g e t ( U m a g ) 1, A , 2
S e g e t , D . i G . (T r o ­
g ir ) 14. C , 2
S e g e t , p lič . 17, E . 5
S e in e , r. I . A , 1
S e k a , o . 8. B , 1
S e k a , p r e d ie l 9, A . 2
S e k a , r t (C r e s ) 7, A , 1
S e k a . r t ( J a k lj a n ) 20.
D. 2
S e k a , r t ( V a lt u r a ) 2.
D, 4
S e k a . r t ( V o d n j a n ) 2,
C. 4
S e k a , u . 9, A , 2
S e la 16. B . 1
S e lc a (B r a č ) 14a, B . 2
S e lc a ( H v a r ) 17, B . 2
S e l c e ( C r ik v e n ic a ) 6.
B. 1
S e l c e (H v a r ) 17, C, 2
S e l c e ( M o š ć e n ič k a
D r a g a ) 4, A , 2
S e lc e , r t 6, B , 1
S e le h o v i c a , u . 6, A , 1
S e li n a 2, C , 3
S e li n a , p r . 3, A , 2
S e l i n e 11, C , 1
S e l i š ć a 4, B . 1
S e l i š t e 26, C . 1
S e lo ( C e t in j e ) 23, D . 3
S e lo , D . i G . (K r k ) 6.
B, 2
S e lo . D o n j e , S r e d n j e
i G o r n j e ( Š o lt a ) 14.
D, 3
S e lo , M a lo ( D e ln ic e )
5, C , 1
S e lz in e , r t 5, B , 3
S e lj a n o v o , r t 24. B , 1
S e m e d e l a 1. B . 2
S e m e d e l a , u . 1, B , 2
S e m e n j i 6, A , 1
S e m i č e v i ć i 6, A , 1
S e m i ć 2, D , 2
25
S e m iz o v a c V I, F , 4
S e n is n a , r t 18, B , 2
S e n iš n a 15, A , 2
S e n o ž e č e V I, B , 2
S e n t a IV , E , 2
S e n j 5, D , 3
S e n j a k 2, C , 2
S e n j s k a , u . (G o li) 8,
D, 1
S e n j s k a , u . (Š o lta )
14, D , 3
S e n j s k a D r a g a 5, D , 3
S e n j s k a v r a t a , 5, D , 3
S e n j s k o 5, E , 1
S e n j s k o b ilo 5, E , 3
S e o c a ( O m iš ) 14, F , 3
S e o c a ( V ir p a z a r ) 26,
B, 2
S e p e n , u . 6, A , 1
S e r a č in a , u . 18, B , 1
S e s t r e , p lič . 15, A , 2
S e s t r ic a , V . i M ., o i.
(K o r č u la ) 19, B , 1
S e s t r ic a , V . i M ., o i.
(K o r n a ti) 10, B , 2
S e s t r ic a , V . i M ., o i.
( Z la r in ) 15, A , 2
S e s t r ic e , o i. (1 st.) 8,
C, 3
S e s t r ic e , o i. (L a s to v o )
17, D , 3
S e s t r ic e , o i. ( P e lj e ­
š a c ) 2§, A , 2
S e s t r ic e , o i. (R o v in j)
2, B , 3
S e s t r u n j 11, B , 2
S e s t r u n j , o . 11, A , 2
S e s t r u n j s k i z a l j e v 11,
A, 2
S e s v e t e V I, D , 2
S e v id 14, C , 2
S e v n ic a V I, C . 1
S e ž a n a V I, A , 2
S h a h reza d e, h o tel
( D u b r o v n ik ) 21, B , 2
S h a j a n j e , r t 11, A , 2
S h a q i i B u ta j 26, C, 1
S h e l k e t i 26, D , 3
S h e n G j in (S v . I v a n ),
26, D , 3
S h e n G j in ( S v . I v a n ),
z . 26, D , 3
S h e n P r e n d e 26, D , 3
S h i r o k a 26, C , 2
S h k o d e r (S k a d a r ) 26,
D, 2
S h k r e li 26, D , 1
S h k u m b i, r. TV, D , 4
S h k y e z i 26. D , 3
S h t u f i, 26. C. 2
S ib in j 5. D . 2
S ic i lij a , o . I, B , 2
S ić a n e 14. E , 2
S ič e n i c a , u . 14, C, 3
S ič i c a , o . 11, A , 1
S id a č a 17. C. 1
S ik a , h r . 3. B . 2
S ik a , p lič . 7. C
S ik a o d K o r m a t a ,
D lič . 5, C . 3
S ik a o d M a lin a , p lič .
5, D . 3
S ik a o d N e g r i ta ,
p lič . 5, C. 3
S ik a , V e la . p lič .
( L o p a r ) 9. A . 1
S ik a , V e la . p lič .
(R a b ) 9. B . 2
S i k a v a c , V . i M ., o i.
11. B , 1
S ik o v o 13. B . 1
S ila v i c a 25. B . 1
S ilb a 8. C. 3
S ilb a . lu k a 8. C . 3
S ilb a , o . 8. C. 3
S ilb a . p r e d j e l 9, A , 1
S ilb a n s k i k a n a l 8,
C. 3
S ilj a v i c a 26. B , 1
S im b ir s k i r t 8, D , 3
S im e r ia TV. F . 2
S im o n e t ij a 1. A , 2
S im o n o v rt 1, B . 1
26
S im o n o v z a l j e v 1, S la t in a , r t 7, A , 2 S m o k v i c a , V . i M .,
B, 1 S la t in a , u . ( L o š in j ) 7, o i. ( R o g o z n ic a ) 14,
S in j 14, E , 2 A, 2 B, 2
S in j s k o p o l j e 14. E , 2 S la t in a , u . (L u n ) 8, S m o k v i c a , u . 11, B . 1
S i n j a j e v in a V I, G , 4-5 D, 2 S m o k v i n a , u . (H v a r )
S i o f o k IV , C , 1 S la t in a , u . (N o v a lj a ) 17, D , 2
S ip , h r . 8, D , 3 8, D , 2 S m o k v i n a , u . ( P e lj e ­
S ip , r t 8, D . 3 S la t in a , u . (O lib ) 8, š a c ) 20, C , 2
S ir , r t 15, A , 2 D, 3 S m o k v i n a c 16, A . 1
S ir a c u s a I, B , 2 S la t in a , u . ( S ilb a ) 8, S m o lić 15, B , 1
S ir a č in e , u . 18, B , 1 C, 3 S m o ln ik 5, E , 1
S ir i 21, A , 2 S la t in a , v r h (C r e s) 7, S m o lo n j e 14a, B . 1
S ir n j a c 3, B , 1 A, 1 S m o lj a n c i 2, C, 3
S i r o t k o v i ć i 14a, A , 1 S la t in a , v r h (L o š in j ) S m r d e č a , u . 1, B , 1
S ir o t n j a k 3, B . 1 7, A , 2 S m r d e č a c 16, B , 2
S is a k V I, D , 2 S la t in a , v r h ( P e l j e ­ S m r d e lj e 11. C. 2
S is o l 2, D , 3 š a c ) 19, A , 1 S m r e č j e 7, B , 1
S it, o . 10, B , 1 S la t in a , J u ž n a , u . S m r k a 17, B , 1
S it n ic a 23, B , 2 (O lib ) 8, D , 3 S m r k a , u . (B r a č ) 17,
S it n ic a , r. 26, B , 1 S la t in e 16, A , 2 A, 1
S it n o 14, C , 2 S la t in e , p lič . 16, A , 2 S m r k a , u . (H v a r ) 17,
S it n o D o n j e 14, E , 2 S la t in e , u . 16, A , 2 C, 2
S it s k i k a n a l 10, B , 1 S la t in e , V e le , u . 8, S n e ž n ik V I, B , 2
S iv e r ić 14, C, 1 B, 1 S n i j e ž n ic a (C a v ta t)
S j e k o s e 20, C , 1 S la t in ic a , u . 8, D , 3 23, B , 2
S j e n ic a TV, E , 3 S la t k a V o d a , r t 1, S n i j e ž n ic a (M o r in j)
S j e n i c e 26, C , 1 A, 2 24, A , 1
S j e n o k o s 23. B , 2 S la v a n , r. 21, B , 1 S n i j e ž n ic a ( S t o la c )
S j e r o g o š t e V I, G , 4 S la v ic a (L o z o v a c ) 15, 20, E , 1
S j e v e r n a lu k a (S p lit) B, 1
16, B , 1 S la v ic a (Š ib e n ik ) 15, S n j e ž n ik 5, C , 1
S j e v e r n o m o r e I, B, 1 S o b o l i 4, B , 1
A, 1 S la v n ik 2, C, 1 S o b r a 20, C, 3
S k a d a n š č in a 2. D , 1 S l a v o g o s t i ć i 20, E , 3 S o b r a , u . 20, C , 3
S k a d a r ( S h k o d e r ) 26, S la v o n s k a P o ž e g a IV , S o c e r b 2, C , 1
D, 2 C, 2 S o č a , r. IV , A . 1
S k a d a r sk o je z e r o S la v o n s k i B r o d IV , S o č e r g a 2, C , 2
( L iq e n i S h k o d r S s ) C, 2 S o f ij a I V , F , 3
26, B - C , 1 - 2 S l e m e 5, C, 1 S o k o l , o . 15, A , 2
S k a g e r r a k I, A , 1 S le p ic a 4, A , 2 S o k o l, r t 5, D , 3
S k a l a , r t 11, B . 2 S lič e n o b r d o 17, B , 1 S o k o l i 14a, B , 1
S k a la , u . 9, A , 1 S h m e 14a, B , 1 S o k o l ić , r t 20. D . 3
S k a la . V . i M ., o i. 10. S liv a n j s k a , u . 6, A , 1 S o k o l ić , v r h 2, D , 2
B, 1 S liv a n j s k a , V . i M ., S o k o l o v a g r e d a 23,
r t 6, A , 1 C, 2
S k a l e , o i. 10, B , 1
S k a l in , u . 7, A , 1 S l i v j e 2, D . 1 S o k o l o v o S e lo 19,
S k a z n i c a , r. 26, B , 1 S liv n ic a ( D u b r o v n ik ) B, 1
S k i t a č a 2, D , 4 20, E , 2 S o la n a ( U lc in j ) 26,
S k o č e 15, B , 1 S l iv n ic a ( T r e b in j e ) C 3
S k o č iđ e v o j k a , r t 25, 23. B , 2 S o lil a 26, C , 3
A, 1 S liv n ic a (Z a d a r ) 11, S o lin 16, B . 1
S k o č ig r m 23, C , 2 C 2 S o l i n e (B r e la ) 14 a,
S k o j i ć o d M lin a 18, S liv n o 14, C, 2 B, 1
B, 2 S liv n o , u . 6, B . 2 S o l i n e ( D u b r o v n ik )
S k o p a l j , u . 8, B , 2 S liv n o R a v n o 20. C, 2 23. A , 2
S k o p j e IV , E , 3 S lo p e 2, C. 1 S o lin e (D u g i o to k )
S k o r a ć 26, C , 1 S lo v e n j g r a d e c VT, C. 1 11, A , 2
S k o r č a g o r a 23, C , 2 S lo v e n s k a B is t r i c a S o lin e (K r k ) 6. A , 2
S k o r u p a n 23, C, 2 IV , B . 1 S o l i n e (M lje t) 22, B , 2
S k r a č a , u . 3, B , 2 S lu m 2. D , 2 S o lin e , l u k a ( P a k le n i
S k r a d 5, D . 1 S lu n j V I, C , 2 o t o c i) 18, A , 2
S k r a d i n 15, B , 1 S o lin e , u . ( B a n j o le )
S lu z n ic a 2, C , 2
S k r a d i n s k i b u k 15. 3, A , 2
S l j e m e V I, C , 2
B, 1 S o lin e , u . (B r e la )
S m a j ić i 14, E . 2
S k r a d i n s k o P o l j e 15, 14 a , B , 1
S m a r d e ć a , V e la , u .
B. 1 S o lin e , u (K r k ) 6.
8, C, 3
S k r a d s k i v r h 5, D , 1 S m e d e c 26, C. 1 A, 1
Š k r in j e , r t 21, B , 2 S o lin e , u . (M lje t) 22,
S m e d e r e v o TV, E . 2 B, 2
S k r iv e n a l u k a 17, C , 4 S m ilč ić 11, D , 2
S k r iž a n j , V . i M ., o i. S o lin e , u . ( P a š m a n )
S m o č ig u z i c a , r t 17, 11, C, 3
12, B . 1 B. 1
S k r o b e lić i 2. C , 2 S o lin e , u . ( P lo č e ) 20,
S k r b č ić i 5, B . 2 S m o k o v a , r t 5. D . 3 C, 2
S k u d e l in 1. A , 2 S m o k o v a , u . 19, A , 2 S o lin e , u . ( P u la ) 3.
S k u p io , o . 20. D . 3 S m o k o v c i 26, B , 1 A, 1
S k v a ž i ć i 4, A , 1 S m o k o v i ć 11. C , 2 S o lin e , u . ( V e li B r i-
S la m i 1, B , 2 S m o k o v i j a n i 20. D . 2 j u n ) 3, A , 1
S la n a , u . 6, B , 1 S m o k o v n i k 18. B . 1 S o lin s k a , u . 14. C. 3
S ia n a c 16, A , 1 S m o k o v o 6. A . 1 S o lin j e 6, A , 1
S la n a c , r t 8, D , 3 S m o k o v o b r d o 19. s o l i n j i , r t 6. A . 1
S ia n a c , u . 7, B , 1 A. 1 S o lio s k o p o l j e 24. B . 2
S la n ic a , u . 14, A , 1 S m o k v e n j a k , o . 10, S o liš ć i c a , u . 11, A , 2
S la n ik . u . 2. B . 2 B . 2 S o lu t id o , p r e d j e l 21.
S l a n i š ć e 9, A , 1 S m o k v i c a (K o p e r ) 2, A, 2
S la n o 20, D . 2 C. 2 S o lit u d o , u . 21, A , 2
S la n o , u . 20. D , 2 S m o k v i c a (K o r č u la ) S o lu n IV . F . 4
S la n o , S t a r o 23, A . 1 17. C. 3 S o m b o r IV , D . 2
S la p P l i t v i c e 27. B . 1 S m o k v i c a (P a g ) 11, S o n č ić , o . 10, B , 1
S l a o o v i M ilk e T r n in e B , 1 S o n k o v i ć 15, A —B , 1
27, B , 2 S m o k v i c a , o . ( P r im o - S o n t e , u . 7, A , 1
S la t a j a , r. 25. B . 1 š t e n ) 14, B , 2 S o p a ć 4, B , 1
S la t in a , p r e d j e l 9, S m o k v i c a , V . i M ., S o p a l is k a 6. A , 1
A, 1 o i. (K o r n a ti) 12. B , 1 S o r in j , p lič . 9, A , 1
S o r in j , p r e d j e l 9,
A, 1
S o r in j , r t 9, A , 1
S o š i 1, A , 2
S o š i ć i 2, C, 3
S o t in a , r t 7, C
S o t o n i ć i 26, B , 2
S o v e t s k I, B , 1
S o v ić L a z 5, D , 1
S o v in j a k 2, C, 2
S o v lj a k , o . 14, A , 1
S o z in a 26, B , 2
S o z in a , t u n e l 25, B , 1
S p a d a 13, A , 1
S p a r a g o v ić 20, C, 2
S p a r e š n j a k , o . 11,
A, 2
S p a r o ž n i r t 22, A , 1
S p a r t ib u t i n , r t 18,
B, 2
S p a s. v r h (B u d v a )
25, A . 1
S p a s , v r h ( P e tr o v a c )
25, B , 1
S p a s o v a c , u . 5, D , 3
S p e c ij a r ij a 1, A , 2
S p i č 25, B , 1
S p i e lf e ld IV , B , 1
Š p ila 23, C , 2
S p i lic a 24, A , 1
S p i lic e , u . 18, B , 1
S p i lj a , V . i M ., u .
21, B, 2
S p i n j a 26, C , 1
S p itta l IV , A , 1
S p l e n d id , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, A , 2
S p l is k a 14a, A , 2
S p l is k a , u . 14 a , A , 2
S p l it 16, B , 2
S p l it s k a v r a t a 14,
D. 3
S p l it s k i k a n a l 14,
D, 3
S p r e č a . r. I V , D , 2
S p r t a 9. B . 2
S p u ž V I, G , 5
S r a k a n e , V . i M ., o i.
8, B . 2
S r b a r ic a 1, A , 2
S r b in j a k 2, C , 3
S r b o b r a n IV , D , 2
S r d o č i 4, A , 1
S r đ 21. B , 1 - 2
S r đ e v ić i 14, F , 1
S r e b r e n o 20, E , 3
S r e ć ic a , u . 19, B , 1
S r e d n j a , p lič . 2, B , 3
S r e d n j a P o l j i c a 14a,
A, 1
S r e d n j a v r a t a 5, B , 2
S r e d n j e S e lo 14, D , 3
S r e d n j i D o la c 22,
A -B , 1
S r e d n j i g r e b e n 8, C , 3
S r e d n j i k a n a l 11,
B -C . 2 -3
S r e d n j i K o n o 21,
A -B . 2
S r e d n j i v r h 2, D , 2
S r e d o z e m n o m o r e I,
A -B , 2
S r e m s k a M it r o v ic a
IV . D , 2
S r e m s k a R a č a IV .
D, 2
S r e s e r 20. B . 2
S r g a š i 1. B . 2
S r id n j a K lu d a , o . 14.
C, 3
S r id n j a k . o . (K o r ­
č u la ) 17, C, 3
S r id n j a k , o . (R a b ) 9.
A 2
S r id n j i o . 11, B , 2
S r id n j i r t 18, B , 2
S r ij a n e 14, E , 2
S r im a 15. A , 1
S r im a , p lič . 15, A , 1
S r im a . p r e d j e l 15,
A, 1
S r in j in e 14a, A , 1
S r n e t ic a V I, D , 3
S r o p o t in s k i r t 7, B , 2
S r p n i c a , u . 11, B , 1
S r p s k a 26, B , 1
S r p s k e M o r a v ic e 5,
E, 1
S r š ć ic a , u . 6. B , 2
S r š ić i 6, A , 2
S t a d io n , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, A , 2
S t a h o v i c a V I, B , 1
S t a la ć IV , E, 3
S t a m b e d a r , o . 18,
A 2
S ta n 7, A , 2
S t a n i 13, A , 1
S t a n d a r 2, C, 3
S t a n d a r a c 5, D , 3
S t a n i s e l j i ć i 26, B , 1
S t a n i š o v i 2, D , 3
S t a n i š t a 8, E , 2
S t a n k o v c i 14, A , 1
S t a n k o v i ć 19, B , 1
S t a n o j e v i ć i 20, D , 1
S t a n j o n s k a d r a g a 1,
B, 2
S t a r a B a š k a 5, C , 3
S t a r a B a š k a , u . 5,
C, 3
S t a r a K u la , r t 11, C , 1
S t a r a N o v a lj a 8, D , 2
S ta r a P o v ija n a , u.
11, B , 1
S t a r a S la n ic a 24, B , 1
S t a r a S u š i c a 2, D , 1
S t a r a V a s 11, B , 1
S t a r a V la k a , u . 8, B , 1
S t a r a d 2, D , 2
S t a r č e v i ć P o đ i 8, D , 2
S t a r č e v o , o . 26, B , 2
S t a r č 26, C , 1
S t a r e t i n a V I, D , 3—4
S t a r g a n a c 5, B , 2
S t a r g a n a c , r t 5, B , 2
S t a r i (K a š t e la ) 16,
A, 1
S t a r i B a r 26, B , 2
S t a r i G r a d (H v a r )
17. B . 2
S t a r i G r a d (P a g ) 8,
E, 3
S t a r i L a ž i 5, D , 1
S t a r i P a l j e ž , r t 3,
B, 2
S t a r i p o r a t 21, B , 2
S t a r i S t a n 7, B , 1
S t a r i U lc i n j , o . 25.
S t a r i U lc i n j , r t 25,
B, 2
S t a r i T r o g ir , u . 14,
C, 3
S t a r ig r a d (S e n j ) 8,
D, 1
S t a r ig r a d , G o r n j i
(S e n j ) 8, D , 1
S t a r ig r a d - P a k l e n ic a
11. C , 1
S t a r ig r a d , u . 8, D , 1
S t a r ig r a d s k i z a l j e v
17. B . 2
S t a r o P a l ilo , u . 18,
A 2
S t a r o S e lo 11, D . 1
S t a r o S la n o 23, A , 1
S t a š e v i c a 20. B . 1
S t a t iv a l, u . 10, B , 2
S t a v a n g e r I, A , 1
S t a v o r 23. D , 3
S t e p a n č ić i 2. D , 3
S t e p e n 24. B , 1
S t e r b e q i 26. C. 2
S t in ic a 9. B . 1
S t in ic a , V . i M .. u .
9. B , 1
S t in ic e , r t 11, B , 1
S t i n i č k e S t a z e 9, B , 1
S t i n i č k i D o la c 9, B , 1
S t i n i č k i P a n a s 9. B . 1
S t in iv a , u . (H v a r ) 17.
A, 2
S t in iv a , u . (K o r n a t)
12, A , 2
S t in iv a , u . (V is ) 17,
E, 5
S t in iv a , V . i M ., u .
( J e ls a ) 17, C , 2
S t in j iv a , u . (B r a č )
17, A , 1
S t in j iv a , u . (K o r č u la )
17, C , 3
S t in j iv a , u . ( P e lj e š a c )
20, B . 2
S t in j iv a , V e la , r t 17,
B, 3
S t in j iv e , h r . 17, B , 3
S t ip a n a c , o . 15, A , 1
S t ip a n s k a , o . 14, C , 3
S t ip a n s k a , u . (M a r in -
k o v a c ) 18, B , 2
S t ip a n s k a 14a, A , 2
S t ip a n j a 4, B , 1
S t ip a n j a , u . 6, A —B , 1
S t iv a n č ic a , u . 14, B , 2
S t iv a n j s k a , u . 5, B , 2
S t iz n a , p lič . 7, A , 2
S t j e p a n o v o 26, C , 1
S t o b r e č 14a, A , 1
S t o b r e č , l u k a 14a,
A, 1
S t o c k h o l m I, B , 1
S t o j a , r t 3, A , 1
S t o j a , u . 3, A , 1
S t o j a , v r h 3, A , 1
S t o j a n j , o . 9, A , 1
S t o j a n j , r t 9, A , 1
S t o k o v i ć i 3, B 1
S t o la c ( H e r c e g o v in a )
20, D , 1
S t o l a c (S e n j ) 5, D , 3
S t o la c , h r . 9, A , 1
S t o la c , r t ( P e tr o v a c )
25, B , 1
S t o la c , r t (R a b ) 9,
A, 1
S t o la c , u . 25, B , 1
S t o liv , D . i G . 24,
B, 1
S t o m a r ic a , u . 14a,
B, 1
S t o m b r a t e 16, A , 1
S t o m o r in a , o . 17, C , 3
S t o m o r s k a 14, D , 3
S t o m o r s k a , u . 14, D , 3
S t o n 20, C , 2
S t o n . M a li 20. C , 2
S t o n č ic a 17, E , 5
S t o n č ic a , r t 17, E , 5
S t o n č ic a , u . 17. E , 5
S t o n s k i k a n a l 20.
C -D , 2
S t o p a n j i r t 11, A , 2
S t o r e S t o n e , u . 18,
B, 2
S t r a č i n č ic a . u . 17,
C, 3
S t r a č i n e . r t 17. E , 5
S t r a č i n s k a , u . 14,
D, 3
S t r a k a č in e , u . 8. B , 1
S t r a n a , p r e d j e l (K o r ­
č u la ) 19. A , 2
S tra n a , p r e d je l
(S p lit ) 16, B , 1
S t r a š e v in a 23, D , 1
S t r a š k o , r t 8, D , 2
S t r a š k o , u . 8, D , 2
S t r a š n i c a 23. B . 1
S t r a v č a 23. B . 2
S tr a ž a , r t 8. B . 2
S tr a ž a , v r h ( I lir s k a )
B is t r i c a ) 2. D . 1
S tr a ž a , v r h ( G o r n j e
J e l e n j e ) 4, b . 1
S t r a ž a , v r h (K o p e r )
S tr a ž a , v r h (M lje t)
22, A , 1
S t r a ž a , v r h ( P r v ić ) 5.
D. 3
S tr a ž a , v r h (U g lj a n )
13, A , 2
S t r a ž a , V e la , v r h
(C r e s ) 7, B . 1
S t r a ž a , V e la , v r h
( D u g i o t o k ) 10, A , 2
S t r a ž a , V e la , v r h
( Š o lt a ) 14, D , 3
S t r a ž b e n ic a 14, F , 2
S t r a ž b e n ic a , v r h ( B o ­
k a K o t o r s k a ) 24,
B, 1
S t r a ž b e n ic a , v r h
(D r n iš ) 14, D , 1
S t r a ž e v i c a 5, A , 1
S t r a ž e v n i 4, A , 2
S t r a ž ic a , r t ( P r v ić ) 5,
D, 3
S t r a ž i c a , v r h (K r k )
6, B , 2
S t r a ž ic a , v r h (R a b )
9, B , 2
S t r a ž ic a , v r h ( U č k a )
4, A , 2
S t r a ž i c e 14a, B , 2
S t r a ž i š ć e , p r e d j e l 15,
A, 1
S t r a ž i š ć e , v r h 23, B , 2
S t r a ž n ik 24, A , 1
S t r im ij a 25, A , 1
S t r in č j e r a 21, A , 1
S t r iz ir e p 14, F , 2
S t r iž in d o l 14a, B , 2
S t r iž n a , u . 10. B , 2
S t r iž n j a k , o . 12, A , 2
S t r m a c 2, D , 3
S t r m a c , p r e d j e l 9,
B, 2
S t r m e n D o la c 14, F , 2
S t r o ž a n a c 14a, A , 1
S t r o z i c a , r t 18, A , 2
S t r o z ic a , u . 18, A , 2
S t r p , 24, B , 1
S t r u g 24. B . 1
S t r u g a IV , E , 4
S t r u g a , r t 17, C, 4
S t r u g e ( Č a p lj in a ) 20,
C, 1
S t r u g e ( H u m in e ) 20,
C, 1
S t r u j i ć i 20, E , 2
S t r u m a , r. TV. F . 3
S t r u m ic a IV . F , 4
S t r u n j a n 1, B , 1
S t r u n j a n , r. 1, B , 1
S t r u n j a n s k i r t 1. B , 1
S tr u n ja n sk i z a lje v 1
S t r u o ić i 20, E , 1
S t u b a lj 15. B . 1
S t u b i c a ( M e t k o v ić )
20. C . 1
S t u b i c a ( N ik š i ć ) 23,
D. 2
S t u b ic a , p r e d j e l 27,
B, 1
S t u d e n a 5. B . 1
S t u d e n a , r t 17, C , 1
S t u d e n a , u . 17, C , 1
S t u d e n a c 20, E , 1
S t u d e n c i 23, D , 1
S t u d e n c i , D . i G . 20,
C, 1
S t u d e n č i ć 7, A , 1
S t u d e n č i ć , p lič . 7,
A, 1
S t u d e n č i ć , u . 7, A , 1
S t u d e n č i ć i 7. A , 1
S t u d e n i, u . 15, B , 2
S t u d e n i b o k , u . 18,
A. 2
S t u d e n j a , u . 12, A . 2
S t u p a , o . ( B la t o ) 17,
C. 3
S t u p a , V . i M .. o i.
(K o r č u la ) 19, A , 1
S t u p a , r t 22, B , 1
S t u p a l o 14, E , 2
S t u p a r i 4. A , 1
S t u p i 16, B , 1
S t u p i c a , p r e d j e l 6,
A, 2
S t u p i c a , u . 14. A . 2
S t u p i š ć e , r t 17, E , 5
S t u p i š t a 20. D . 1
S t u r a g , o . 2. B . 3
S t u r ič i ć 9, A , 1
27
S tu ttg a r t I, A , 1
S u b o tic a IV , D , 1
S u b r a 23, C, 2
S u č e v i ć i V I, D , 3
S u ć id a r 16, B , 2
S u ć u r a c ( K a š te la ) 16,
B, 1
S u ć u r a j 17, D , 2
S u ć u r a j , r t 17, D , 2
S u đ u r a đ 20, D , 3
S u h a , r t (C r e s ) 7, B , 1
S u h a , r t ( D u g i o to k )
10, B , 2
S u h a , r t (P a g ) 8, D , 3
S u h a , r t ( Š k a r d a ) 8,
C, 3
S u h a P u n t a 9, A , 2
S u h a ć 14, E , 2
S u h a n j 9, A , 1
S u h i p o t o k 25, B , 2
S u h i r a t 10, B , 2
S u h i r t 7, C
S u h i v r h (I lir s k a B i ­
s t r ic a ) 2, E , 1
S u h i v r h (L o v r a n ) 4,
A, 2
S u h i v r h ( R ije k a ) 4,
B, 1
S u h o 5, B , 1
S u h o r j e 2, d , 1
S u h o v a r a 11, C , 2
S u k a G r u đ s k a 26,
C, 1
S u k o b in 26, C , 2
S u k o š a n 13, A , 1
S u m a j 26, D , 3
S u m a r t in 14a, B , 2
S u m a r t in , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, A , 2
S u m a r t in . r t 14a. B , 2
S u m a r t in , u . (B r a č )
14a, B , 2
S u m a r t in , u . (D u ­
b r o v n ik ) 21, A , 2
S u m p e t a r 14a, A , 1
S u n f a r n i ( j u ž .), r t 7,
B. 2
S u n f a r n i ( s j e v .) r t 7,
B, 2
S u n f a r n i , u . 7, B , 2
S u n g a r i 6, A , 2
S u n g e r 5, D , 1
S u n j a V I, D , 2
S u n j a , r. V I, D , 2
S u p a v a l , u . 16, B , 2
S u p e t a r 14a, A , 2
S u p e t a r , o . 20, E , 3
S u p e t a r , r t 16, A . 2
S u p e t a r , u . 14a, A , 2
S u p e t a r s k a , u . 16,
A, 2
S u p e t a r s k a D r a g a 9.
A, 2
S u p eta r sk a d raga, u.
9. A , 2
S u p i n , o . 2, B , 4
S u p i n i ć , o . 2, B . 4
S u p l a t u n s k i r t 7,
A, 1
S u š a k 7, C
S u š a k , o . 7. C
S u š a k , u . 8. B , 2
S u s t a š 26, B . 2
S u s t ip a n . r t 16. B , 2
S u s t ip a n a c , o . 11,
D, 3
S u s t j e p a n 21, A , 1
S u s v i d 17, D , 2
S u š a c . o . 17, B , 3
S u š a k ( K la n a ) 5, B . 1
S u š a k ( R ije k a ) 4,
B. 1
S u š a n j (K a r lo b a g ) 8.
E, 2
S u š a n j , D . i G . (B a r)
25. A , 2
Š u š c i 14, E . 2
S u š ć e p a n 24. A . 1
S u š i c a ( D e ln ic e ) 5,
D. 1
S u š i c a ( U g lj a n ) 11,
B, 2
28
S u š i c a , o . 10, B , 2
S u š i c a ,r . 23, C . 2
S u š i c a u . 11, B , 2
S u š n j e v i c a 5, A , 2
S u š n j i 4, A , 1
S u t i n a 14, E , 2
S u t i v a n 14a, A , 2
S u t i v a n , u . 14a, A , 2
S u t j e s k a V I, F , 3
S u t j e s k a , r. V I, F , 4
S u t o m i š ć ic a 13, A , 1
S u t o m o r e 25, B , 1
S u to m o r s k i z a lje v
25, B , 1
S u t o r in a , p r e d j . 23,
B, 3
S u t o r in a , r. 24, A , 1
S u t o r m a 26, B , 2
S u t v a r a 23, D , 3
S u t v a r a , o . 19, B , 2
S u z a n s k i, u . 7, C
S u z in a 20, E , 1
S u ž a n 6, A , 2
S v . A n a (O r e b ić ) 19,
B, 1
S v . A n a (P o r e č ) 2,
B, 2
S v . A n d r ij a (C r e s ) 7,
B, 1
S v . A n d r i j a , o . 20,
D, 3
S v . A n d r ij a , r t 2, D , 3
S v . A n t e ( B r e la ) 14a,
B, 1
S v . A n t e ( D u g i o to k )
10, A , 2
S v . A n t e , k a n a l 15,
A, 1
S v . A n t e , lu k a 8, C, 3
S v . A n t e , u . 11, C , 3
S v . A n t o n (C r e s ) 7,
B, 1
S v . A n t o n (K r k ) 5,
C, 2
S v . A n t o n , h r . 5, D , 2
S v . A n t u n 4, A , 2
S v . B a r e 16, A , 1
S v . B a r t o l o m e j 5,
A, 2
S v . B a r t u l 5, B , 3
S v . B la ž 5, B , 2
S v . B la ž , r t 5, B , 2
S v . D a m j a n (R a b ) 9,
B, 2
S v . D a m j a n (R o v in j)
2, B . 3
S v . D a n i j e l 3, B . 1
S v . D im it r ij e 25. B , 1
S v . D o n a t 2, C , 2
S v . D o n a t , v r h 1. B , 2
S v . D u h 14, D , 2
S v . D u h . r t 8. B . 1
S v . D u j e 16. B , 1
S v . Đ o r đ e (T iv a t) 24.
B, 2
S v . Đ o r đ e (U lc in j ) 26.
C, 3
S v . Đ o r đ e , o . 24. B . 1
S v . E liz e j 3, B . 1
S v . E u f e m ij a , r t 2,
B, 3
S v . F a b j a n 14a, A . 1
S v . F r a n c is k 4. A . 2
S v . F u m ij a 9. A , 2
S v . F u m ij a , o . 14,
C, 3
S v . F u m ij a , u . 9.
A, 2
Sv. F u sk a 5. B , 2
S v. G rgur, r t 11, B . 2
S v . H e le n a 1, B . 2
S v . R i j a (K o r č u la )
19. A . 2
S v . I lij a (R a b ) 9. A . 2
S v . P i j a (Š ib e n ik ) 15.
A, 1
S v . I lij a , v r h (M a k a r ­
s k a ) 17, C , 1
S v . I lij a , v r h (O r e ­
b ić ) 19, B , 1
S v . I l i i a , v r h (P lo č e )
20, B , 1
S v . I v a n ( B a š k a ) 5.
D, 3
S v . I v a n (C r e s ) 8,
B, 1
S v . I v a n (G o s p ić ) 11,
C, 1
S v . I v a n ( S h e n G jin )
26, D , 3
S v . I v a n (M a lin s k a )
6, A , 2
S v . I v a n ( P u n t a K r i­
ža ) 7, B , 1
S v . I v a n (R a b ) 9,
A, 1
S v . I v a n ( Š ib e n ik )
15, B , 1
S v . I v a n (U m a g ) 1,
A, 2
S v . I v a n (Z a d a r ) 13,
A. 1
S v . I v a n , o . 2, B , 3
S v . I v a n , r t ( P e lj e ­
š a c ) 19, A , 1
S v . I v a n , r t ( P u la ) 3,
A, 1
S v . Iv a n rt (S u k o ­
š a n ) 13, A , 1
S v . I v a n r t (U m a g )
1, A , 2
S v . I v a n , u . 3, A , 1
S v . I v a n , v r h (K r k )
6, A , 2
S v . I v a n , v r h (P a g )
8, E , 3
S v . I v a n , v r h ( P e lj e ­
š a c ) 20, B . 2
S v . I v a n ( S h e n G j in ) ,
z . 26, D , 3
S v . I v a n n a p u č in i,
o . 2, B , 3
S v . I v a n o d S t e r n e 2,
C, 3
S v . I v a n a c 2, D , 3
S v . J a k o b 1, B , 2
S v . J a k o v (D u b ro v ­
n ik ) 21, B , 2
S v . J a k o v (K o r č u la )
19 A , 2
S v . J a k o v (L o š in j ) 7,
A. 1
S v . J a k o v (R o v in j )
S v .’ J a k o v , r t 21, B , 2
S v . J a k o v , u . 7, A , 1
S v . J e l e n a 13, A , 1
S v . J e l e n a , u . 13. A , 1
S v . J e r e 16, B , 2
S v . J e r n e j 2. B . 1
S v . J e r n e j (S a n B a r ­
t o lo m e j ) , z . 1, B , 1
S v . J e r o lim 13, A , 2
S v . J o s ip , k a n . 15,
A, 1
S v . J o s ip , r t 15. A , 1
S v . J o v a n 25, A , 1
S v . J u r a j (O r e b ić ) 19,
B. 1
S v . J u r a j (P u č iš ć a )
14a, B , 2
S v . J u r a j ( S p lit ) 16,
B, 1
S v. Ju raj (S u p e ta r )
14a. A , 2 S v . M a r tin , r t 2, B . 3
S v . J u r a j, o . 2. B . 3
S v. Ju raj u . (K r k )
5. C , 2
S v . J u ra j, u . (V r b n ik )
S v . J u r e (S p lit ) 16,
B, 1
S v . J u r e ( Š ib e n ik )
15 B . 2
S v . J u r e . v r h (M a ­
k a r s k a ) 17. D , 1
S v . J u r e . v r h (O m iš)
14. E. 3
S v . J u r i e 19. A.. 1
S v . K a j o 16. B , 1
S v . K a ta 15. B . 1
S v . K a t a r in a 2, D . 3
S v . K a t a r in a , o . 13,
B, 2
S v . K a t e 14a, B , 1
S v . K l e m e n t (B r a č )
14a, B , 2
S v . K l e m e n t (K le ­
m e n t ) 18, A , 2
S v . K l e m e n t , o . 18,
A -B , 2
S v . K r iž ( Č io v o ) , 16
A, 2
S v . K r iž (P ir a n ) 1,
A 2
S v . K r iž ( Š ib e n ik ) 15,
S v . K r iž , r t 15, B , 1
S v . K r iž , u . 1, B , 1
S v . K u z a m 4, B , 1
S v . K u z m a 21, B , 1
S v. K u zm a , p r e d je l
6, A , 2
S v . K u z m a , u . 13,
A, 2
S v . L ib e r a n , r t 19,
A, 1
S v . L o v r e (S to b r e č )
14a, A , 1
S v . L o v r e ( Š ib e n ik )
15, B , 2
S v . L o v r e č 2, B , 3
S v . L o v r e č 7, A , 1
S v . L o v r e n c 1, A , 1
S v . L o v r e n c , r t 1,
A, 1
S v . L u c e , r t 15, A , 1
S v . L u k a (K o r č u la )
19, B , 1
S v . L u k a (O m iš) 14a,
B, 1
S v . L u k a ( S p lit ) 16,
B. 1
S v . L u k a , u . 13, A , 2
S v . M a n d a le n a , r t 6,
B, 1
S v . M a r a (O m iš) 14a,
A, 1
S v . M a r a ( Š ib e n ik )
15, B , 2
S v . M a r a , u . 9. A , 2
S v . M a r a k , r t 6, B , 2
S v . M a r ija 14a. A , 2
S v . M a r in , o . 6, B , 1
S v . M a r k o , o . ( B r ij u ­
n i) 2, B . 4
S v . M a r k o , o . (K r k )
6. A , 1
S v . M a r k o , o . (T iv a t)
24. B , 2
S v . M a r k o , v r h 6,
A. 1
S v . M a r ta 16, A . 1
S v . M a r tin ( B u z e t ) 2,
C. 2
S v . M a r tin (R o v in j )
2. B . 3
S v . M a r tin ( S t o b r e č )
14a. A . 1
S v . M a r tin (V o d n j a n )
2. C, 4
S v . M a r tin (Z a d a r )
13. A , 1
S v . M a r tin , p lič .
( P a g ) 8, E , 3
S v . M a r tin , p lič .
( P o r e č ) 2. B , 3
S v . M a r tin , u . 7. B , 2
S v . M a te j 9. A . 2
S v . M a t ij a 24. B . 2
S v . M a u r o 2. C , 3
S v . M a v e r 1. B . 2
S v . M ih o v il ( N e v iđ a -
n e ) 13, B . 2
S v . M ih o v il (O so r ) 7,
B. 1
S v . M ih o v il ( P r e k o )
13. A , 2
S v . M ih o v il ( S e č o v l j e )
1. A . 2
S v . M ih o v il ( Š ib e n ik )
15. B . 2
S v . M ih o v il ( U s t r in e )
S v . M ih o v il (Z a to n )
15, A , 1
S v . M ik u la (H v a r )
18, B . 2
S v . M ik u la (K r k ) 5,
C, 2
S v . M ik u la (R o v in j)
S v . M io v ij a 16, B , 1
S v . N e d e l j a , r t 11,
A, 2
S v . N e d j e lj a , r t 24,
B, 1
S v . N e d e lj a , o . 25,
B, 1
S v . N e d ij a 17, B , 2
S v . N e d ij a , r t 17, B , 2
S v . N i k o l a (K a m e n a ­
ri) 24, B , 1
S v . N ik o la (M a li L o ­
š in j ) 7, B , 2
S v . N ik o la (P e r a s t)
24, B , 1
S v . N ik o la (S k r a d in )
15, B , 1
S v . N ik o la ( S u t o m o -
re) 25, B , 1
S v . N ik o la ( U lc in j)
26, C , 3
S v . N ik o la ( U m a g ) 1,
A 2
S v . N ik o la , l u k a 8,
D, 3
S v . N ik o la , m a n a s t i r
26, B , 1
S v . N ik o la , o . ( B u d ­
v a ) 25, A , 1
S v . N ik o la , o . (P o r e č )
S v . N ik o la , o . ( Š ib e ­
n ik ) 15, A , 2
S v . N ik o la , r t ( N o v i­
g r a d ) 11, D , 2
S v . N ik o la , r t (P a g )
8, E . 3
S v . N ik o la , r t ( P u č i -
š ć a ) 14a, B , 2
S v . N ik o la , r t (R a b )
9, A , 1
S v . N ik o la , r t ( S u p e ­
ta r ) 14a, A , 2
S v . N ik o la , v r h 7,
A, 1
S v . N o f a r 16, A , 1
S v . O d o r ik 1, A , 2
S v . O š t a k 16, A , 1
S v . P e l e g r i n ( P u la ) 3.
B, 1
S v . P e l e g r i n (U g lj a n )
13, A , 2
S v . P e t a r (C r e s ) 5.
D, 2
S v . P e t a r (K o to r ) 24,
B, 2
S v . P e t a r (M e d u lin )
3, B , 2
S v . P e t a r (M e d v e ja )
4, A , 2
S v . P e t a r (O p a tija )
4, A , 1
S v . P e t a r (P ir a n ) 1,
A, 1
S v . P e t a r (R a b ) 9,
A, 2
S v . P e t a r ( R o v in j) 2,
C, 3
S v . P e t a r (S u t o m o r e )
25, B , 1
S v . P e t a r (U m a g ) 1.
A, 2
S v . P e t a r (Z a d a r ) 13,
A, 1
S v . P e t a r , o . 8, C, 3
S v . P e t a r , r t (P ir a n )
I, A , 1
S v . P e t a r , r t (P r e k o )
13, A , 1
S v . P e t a r , r t ( U g lja n )
II. B , 2
S v . P e t a r u š u m i 24,
C 3
S v . P e t k a (K o to r ) 24.
B, 2
S v . P e t k a ( P e tr o v a c )
25, B , 1
S v . P e t k a (S u t o m o r e )
25, B , 1
S v . P i lig r in 1, A , 2
S v . P i lig r in , r t 1, A , 2
S v . P i lig r in , u . 1, A , 2
S v . R o k (B io g r a d )
13, B , 2
S v . R o k (B r a č ) 14a,
A 2
S v . R o k (L ik a ) 11,
D, 1
S v . R o k (T r s t) 2, C , 1
S v . R o k , r t 14a, B , 2
S v . R o k , u . 14a, B , 2
S v . R o k o 9, A , 1
S v . S p a s 5, B . 3
S v . S p a s i t e lj 21, A , 1
S v . S t e f a n 25, A , 1
S v . Š t ip a n , r t 2, C, 4
S v . S t j e p a n 2, D , 2
S v . S tje p a n (I sta r sk e
T o p lic e ) 2, C , 2
S v . Š im u n 24, B , 2
S v . T o d o r 16, A . 2
S v . T r o j i c a 13. B , 1
S v . U b a ld 1, B , 2
S v . V i c e 14a, A , 2
S v . V id (C r e s) 5. B . 3
S v . V id (D o b r in j) 6,
A 2
S v . V id ( M a lin s k a ) 6,
A 2
S v . V i d (N o v i) 6. B , 1
S v . V id (O m iš) 14a,
B. 1
S v . V id (P a g ) 8, D , 3
S v . V id ( U m a g ) 1,
A, 2
S v . V it a l 2, C , 2
S v . V la h o 21. A . 2
S v e t a c , o . V I, C , 4
S v e t i c a 2, C , 4
S v e t o b r d o 11. D , 1
S v e t o j a n j , u . 8. D , 2
S v e t o z a r e v o IV , E , 3
S v e t v i n č e n a t 2. C, 3
S v e ž a n j , u . 4, B , 2
S v e ž i n a , u . 10, A , 1
S v ib 4, B . 1
S v ib a 4, B . 1
S v ič a n , u . 8, D , 2
S v id n j a k 6, B , 2
S v ila j a , p la n in a 14.
D , 1
S v i l a j a v r h 14. D , 1
S v ila n , o . 14, B , 2
S v iln o 4, B , 1
S v i n i š ć e 14a, B , 1
S v i n š t i k 26, B , 1
S v in j iš t a 25, A , 1
S v i r č e 17, B , 2
S v it a v a 20. D , 1
S v i t a v a c 23, B . 2
S v it a v s k o b la t o 20,
D, 2
S v it la , u . 13. A . 2
S v r l j i n e 14, F , 2
S v r š a t a , V . i M ., o i.
10, B , 1
S z a b a d s z & llž s IV ,
D, 1
S z c z e c in I , B , 1
S z e g e d IV , E , 1
š S ip a , r t 8. D . 3
Š a b a c IV , D , 2
Š a h o v i ć i V I, G , 4
Š a j i n i 2, C, 3
Š a le t 1, B , 1
Š a n d a lj 3, B , 1
S a n d a l j , v r h 3, B , 1
Š a n t i ć 16, A , 1
Š a p j a n e 2, E , 2
Š a r a r i 6, B , 1
Š a r ić i 2. C, 4
Š a r li j e 11, D , 3
Š a r o v in e 13, B , 1
Š a s 26, C , 3
Š a š k o j e z e r o 26, C , 3
Š a t o r V I, D , 3
Š a t o r in a 8, E , 2
S a t r in , r t 8, C, 3
S a v n i k V I, G , 5
Š a v r in s k o G r ič e v j e
1, B , 2
Š ć a v o n ij a 1, A , 2
Š ć e d r a n s k i k a n a l 17,
B, 2
Š ć e d r o , o . 17, B , 2
Š ć e n ic a 20, E , 2
Š ć e p a n K r s t 20, D , 1
Š ć e p a n P o l j e V I, F , 4
Š ć it n a , o . 10, B , 1
Š ć u z e l a , r t 3, B , 1
Š e g a d i c e 1, B , 2
Š e g i n e 5, C , 1
Š e g o t i ć i 2, D , 4
Š e k o v a c ( M iš n j a k ) ,
o . 3, A , 2
Š e la r a 1, B , 2
Š e m b l j e 2, D , 1
Š e n t ilj IV , B , 1
Š e n t j u r V I, C , 1
Š e n t o m a , 1, B , 2
Š e n t v id V I, B , 1
Š e p c i 6, A , 1
Š e p u r in e 15, A , 1
Š e p u r in e , u . 11, B , 2
Š e s t a k o v c i , o i, 8, E , 3
Š e s t a n i 26, B , 2
Š e s t a n o v a c 14, F , 3
Š e s t i l 4, A , 2
Š e s t i l a c 6, B , 1
š e š n j a , u . 7, B , 1
š e š u l a , u . 7, B , 2
Š e v i j e 3, B , 1
Š i b e n ik 15, B , 1
Š i b e n ik (O b r o v a c )
U, D, 2
Š ib e n s k a , u . 8, B , 2
Š ib e n s k a v r a t a 15,
A, 2
Š i b e n s k i k a n a l 15,
A, 2
Š ib u lj in a 11, C , 1
Š id IV , D , 2
Š ij , o . 22, A , 1
Š ij a , p r e d j e l 6, B , 1
Š ij a , v r h ( D e ln ic e )
5, C , 1
Š ij a , v r h (O p a t ij a )
4, A , 1
S ij a n a 3. B , 1
Š i j s k a K o s a 5, D , 1
Š i k i ć i 3, B , 2
Š i k u r j i 1, B , 2
Š ile , o . 16, B , 1
Š ilo 6, B , 1
Š ilo , h r . 8, B , 2
Š ilo , o . ( Z v e r in a c ) 11,
A 2
Š ilo , V . i M ., o i.
(K o r n a ti) 10, B , 2
Š ilo , r t (K r k ) 6, B , 1
Š i l o , r t ( P r v ić ) 5,
D. 3
Š ilo , r t (R a b ) 9, A , 1
Š i l o , r t ( S r a k a n e ) 8,
B. 2
Š ilo k , r t 2, B , 2
Š i l j e š k i 23. B . 2
Š i l j e v i c a 6, A , 1
Š im e r a 16, A , 1
Š im u n i 8. D , 3
Š im u n i, l u k a 8. D , 3
Š i n g l i 26. C. 2
S ip a n , o . 20. D , 2—3
Š ip a n s k a L u k a 20,
D, 3
Š ip a r 1, A , 1
Š ip a r , h r . 1, A , 1
Š ip a r , p lič . 1, A , 1
Š ip n a t a , o . 11, C, 3
Š ip n a t a , u . 11, B , 2
Š ip n a t e , u . 10, B , 2
Š i p o v a c 20, C, 2
Š ip r a g e V I, E , 3
Š ir a n , r t 14, C , 3
S ir i t o v c i 14, C, 1
Š ir o k a , r. 24, B , 2
Š ir o k a , u . (H v a r ) 18,
B, 1
Š ir o k a , u . (1st) 8, D , 3
Š ir o k a , u . ( P r e m u d a )
8, C, 3
Š ir o k a , u . (R a b ) 9,
A, 2
Š ir o k e 14, C , 2
Š ir o k i, u . 8, C , 3
Š ir o k o b r d o , p r e d j e l
17, E , 5
Š ir o l i 4, A , 1
š i š a k 15, B , 2
Š iš a n 3, B , 2
S iš a r ić 15, B , 2
š i š e r a 15, B , 2
S i š o v i ć i 26, A , 1
Š k a b r n j e 11, C , 2
Š k a l ić 5, E , 2
Š k a l n ic a 5, B , 1
Š k a l j a r i 24, B , 2
Š k a n j i , o . 12, A , 2
Š k a r d a 8, C , 3
Š k a r d a , o . 8, C , 3
Š k a r i 15, A , 2
Š k a r la n ij a 1, A , 2
Š k a r p a 1, A , 1
Š k a t a r i 3, B , 2
Š k o c j a n ( I lir s k a B i­
s t r ic a ) 2, C, 1
Š k o c j a n ( K o p e r ) 1,
B, 2
Š k o c j a n s k e j a m e 2,
C, 1
Š k o f i j e 2, C , 1
S k o f l j e 2, D , 1
S k o f l j i c a V I, B , 2
S k o j i ć , o . ( L o š in j ) 7,
A, 1
Š k o l j , o . (M u r te r ) 14,
A, 1
Š k o l j , r t 25, A , 1
Š k o l j , v r h 15, B , 1
Š k o l j , U t r n j i i V a n j i,
o i. ( M lje t) 22, B , 2
Š k o l j , V e li, o .
( U g lj a n ) 13, A , 2
Š k o l j , V e li k i , o . ( P o ­
r e č ) 2, B , 3
Š k o lj V e lj i , o .
(M lje t) 20, C - D , 3
Š k o l j ić , h r . ( S a v u -
d r ij a ) 1, A , 1
Š k o l j ić , o . (K r k ) 6,
A, 1
Š k o l j ić , o . (M u r te r )
14, A , 1
Š k o l j ić , o . (O r ju le ) 7,
B, 2
Š k o l j ić , o . ( P a š m a n )
Š k o l j ić , o . ( S p lit ) 16,
Š k o l j ić , o . ( U n ij e ) 8,
A, 2
Š k o l j ić , p o lu o t o k 3,
A, 1
Š k o p l j a k 2, D , 3
S k o r ić 15, B , 1
Š k o r ij a P o đ i, 15, B , 1
Š k r a b i ć i 14a, B , 1
Š k r a p e 16, B , 2
Š k r a p n a 4, A , 1
Š k r d a , o . 8, D , 3
Š k r e b u t n j a k 4, B , 1
Š k r in j a r i 1, A , 2
Š k r ip 14a, A , 2
Š k r iv a d a , o . 14, A , 2
Š k r k o v a c , r t 4, B , 2
Š k r la n ij a 1, A , 2
Š k r l j e v e c 1, B , 2
Š k r lj e v o 4, B , 1
Š k r o v a d a , r t 12, A , 1
Š k r o v a d a , u , 10, B , 1
Š k r p i n j a k , o . 19, B , 2
S k u g o r i 15, B , 1
Š k u l j , o . 12, B , 2
Š k u l j a , u . 8, B , 1
Š k u l j ic a , r t 5, D , 3
Š k u r i n j e 4, A , 1
Š k v a r a n s k a 2, D , 4
Š k v a r a n s k a , u . 2, D , 4
Š k v e r , p lič . 2, B , 3
Š m a r j e ( C e lj e ) V I,
C, 1
29
S m a r j e ( K o p e r ) 1,
B, 2
S m a r j e š k e T o p lic e
V I, C , 2
S m ih e l 2, D , 1
S m o g o r i 4, A , 1
S m r ik a 6, A , 1
S m r j e 2, D , 1
Š o lt a , o . 14, C - D , 3
S o l t a n s k i k a n a l 14,
C, 3
S o p o t 11, D , 2
S p a n j u š a 8, E , 2
S p e h 3, A , 1
S p e h i 1, B , 2
S p i c 2, B , 2
S p i g n i v r h 2, D , 2
S p i l j a r i 24, B , 2
S p i n e l 1, A , 2
S p i n u t 16, B , 2
S p u l j e 24, A , 1
S t a f i l i ć ( K a š te la ) 16,
B, 1
S t a l e 6, B , 1
S t a l i j e 2, D , 3
S t a n c ij a , V e la 1, A , 1
S t a n d a r a c 11, D , 3
S t a n g a , p lič . 11, C , 1
S t e d a r 23, B , 2
S t e d im 23, D , 1
S t e d r ic a 20, C, 2
S t e f a n i 4, A , 1
S te r n a 2 , c , 2
S t in j a n 3, A , 1
S t in j a n s k a d r a g a , u .
S t i p AIV , F , 4
S t ir o v a č a 8, E , 2
S t ir o v n ik , v r h (K o ­
to r ) 24, B , 2
S t ir o v n ik , v r h (T r e -
b in j e ) 23, B , 2
Š t it , o . 22, A , 2
S t it a r i 26, B , 1
S t iv a n 8. B , 1
S t o d r a 26, C , 3
S t o k a 3, A , 2
S t o k i ć , r t 9, B , 1
S t o k o v c i 2, C. 3
S t r b in , u . 25, B , 1
S t r e t , p r o la z 7, B , 2
S t r ik a ( Š ib e n ik ) 15,
A, 2
S t r ik a ( U m a g ) 1, A , 2
S t r u n a c , r t 10, B , 1
S u b i ć e v a c 15, B , 1
S u g a r j e 11, B , 1
S u j i c a V I, E , 4
S u j i c a , r. V I, E , 4
S u l e V I, G , 4
S u m b e r 2, D , 3
S u m b e r , v r h 4, A , 2
S u m e t 21, B , 1
S u p e 15, B . 1
S u p e r a 6, B , 1
Š u p l j a S t ij e n a V I,
G, 4
Š u p l j e 23, B , 3
S u r id a 3, B . 1
S u š n j e v ic a 2 . D , 3
S u šu n ja 2 6 . B , 1
S v e r k o 3, B , 1
T T e š iš ć e , u . 14a, B , 2
T a j a n , o . ( J a k lja n )
20, D , 2
T a j a n , o . (L a s to v o )
17, C , 3
T a j a n , o . ( P e lj e š a c )
20, C, 2
T a j n ik , o . 22, B , 1
T a le , r t 8, C , 3
T a le ž a 23, A , 2
T a li n e , u . 13, B , 2
T a ll in n I , B . 1
T a lj u r i ć , o . 10, B , 2
T a m a r a 26, D , 1
T a m a r ić , r t 21. A , 1
T a m iš , r. IV , E , 2
T a m n ič k a , u . 11, C , 1
30
T a n k a p u n t a ( P la v - T ih a , r t (S ip a n ) 20, T o p a lj s k i z a l j e v 24,
n ik ) 5, C, 3 D, 2 A, 1
T a n k a p u n t a ( P u la ) T ih a , u . (C a v ta t) 23, T o p h a n a , o . 26, C, 2
3, A , 2 A, 2 T o p la 24, A , 1
T a n k a r a c a , u . 17, T ih a , u . (C r e s) 8, B , 1 T o p lic e V I, C , 2
B, 3 T ih a , u . (H v a r ) 17, T o p o le c 2, D , 1
T a n k i r a t 17, C , 2 B, 2 T o p o lic a 25, A , 2
T a n k i r t ( N e r e z in e ) T ih a n y I V , C, 1 T o p o lo 20, C , 2
7, A , 1 T ih o v a c , r t 8, E , 3 T o p o lo v e c 2, C , 2
T a n k i r t (O so r ) 8, T ij a r ic a D o n j a 14, T o p o lj e 9. A , 2
B, 2 F, 2 T o p u s k o V I, C, 2
T a n k i r t (P lo č e ) 20, T ij a š ć i c a , r t 15, A , 2 T o r a n j 2, B , 4
B, l T ij a š ć i c a , u . 15, A , 2 T o r in o I, A , 2
T a n k i rt (P u n ta T ij a t , o . 14, B , 2 T o r k u l, u . 5, B , 2
K r iž a ) 7. B , 1 T ij e s n a lu k a , u . 24, T o r u n z a , r t 7, A , 2
T a n k i r t (R a b ) 9, A , 1 A, 2 T o u lo n I , A , 2
T a n k i r t (S t a r ig r a d - T ij e s n o 14, A , 1 T o u lo u s e I , A , 2
- P a k l e n i c a ) 11, D , 1 T im i$ , r. I V , E - F , 2 T o v a r 7, A , 2
T a n k i r t (Z e č a ) 8, T im i§ o a r a IV , E , 2 T o v a r , o . 10, B , 1
B, l T im o k , r. I V , F , 2 T o v a r č ić 7, A , 2
T a n k o , p r e d j e l 9, B , 2 T in t il in , u . 21, B , 2 T o v a r j e ž , o . 2, B , 3
T a p it 21, A , 2 T in j 11, C, 2 T o v a r n e l e 8, C, 2
T a p o lc a IV , C , 1 T in j , p r e d j e l 13, B , 1 T o v a r n e l e , g r . 8, C , 2
T a r 2, B , 2 T in j a n 2, C , 3 T o v a r n e l e , u . 8, C , 2
T a r a , r. V I, F —G , 4—5 T in j a r o s a (K a m e ­ T o v a r n j a k , o . (M o la t)
T a r a b o s h 26, C , 2 n j a k ) 9, A —B , 1 11, A , 2
T a r e j , r t 5, B , 3 T ir a n a I , B , 2 T o v a r n j a k , o . ( S it s k i
T a r s k a , u . 2, B , 2 T ir e n s k o m o r e I, k a n a l) 10, B . 1
T a r š ć e , r t 16, A , 1 A -B , 2 T o v e r a š ć ic a , r t 7, B , 1
T a r š ć e , u . 18, A , 2 T ir g u J iu IV , F , 2 T o v e r a š ć ic a , u . 7, B , 1
T a r š ć e n a , r t 18, A , 2 T is a ( T is z a ), r. IV , T o v o r s k i b o k 18, B , 2
T a r v i s i o IV , A , 1 E, 1 -2 T r a b o in 26, C , 1
T a s o v č i ć i 20, C , 1 T is k v in a 4, B , 1 T r a m e r č ic a , o . 8, D , 4
T a t in ic a , V . i M ., u . T is o v a c , v r h ( D e ln i­ T r a m e r k a , o . 8, D , 4
22, B , 1 c e ) 5, D , 1 T r a p a n i I, B , 2
T a t in j a , r t (H v a r ) 17, T is o v a c , v r h (L o k v e ) T r a s o r k a . o . 7, B , 2
B, 2 5, C, 1 T r a š t e , r t 23. C, 3
T a t in j a , r t ( Š o lta ) 14, T i s o v i r t 27, B , 1 T r a š t e , z. 24, B , 2
D, 3 T is z a (T is a ), r. IV , T r a t a , o . 11, A , 2
T a t in j a , u . (B r a č ) E, 1 -2 T r a t e , u . 8. C. 3
14a, B , 2 T it o g r a d 26, C. 1 T r a t ic e 13, A . 1
T a t in j a , u . (Č io v o ) T it o v V e l e s IV , E , 4 T r a t in s k a . u . 14. A . 2
16, A , 2 T it o v a K o r e n ic a V I, T r a v e , p lič . 2, B , 2
T a t in j a , u . (G o li) 8, C, 3 T r a v ic a 13, B . 2
D, 1 T it o v a s p i lj a (V is ) 17, T r a v ic a , p r e d j e l 9,
T a t in j a , u . (K a r lo - E , 5 A, 1
b a g ) 8, E , 2 T it o v o U ž ic e I V , D , 3 T r a v n a , u . 14a, B . 2
T a t in j a , u . (Š o lta ) T iv a t 24, B . 2 T r a v n a , V e la . u . 14,
14, D , 3 T iv a t s k i z a l j e v 24, D, 3
T a t in j a , u . (Z la r in ) T r a v n ik V I, E , 3
15, A , 2 T iv o l i 3, B , 1 T r b a 2, C. 3
T iz n a , rt 7, A , 2 T r b o u n j e 14. C. 1
T a t iš n j a k , o . 11, A , 2 T iz n a , V . i M ., u . 7,
T r b o v ić i 5. E , 2
T a t r e 2, D , 1 A 2 T r b o v lj e VT. C. 1
T a v ij a n ij a 1, A , 2 T j e n t i š t e V I, F , 4 T r b u h , o . 10. B . 2
T c z e w I, B , 1 T k o n 11, C , 3 T r e b e s i n 23. C. 3
T e g i n a , o . 14, A , 1 T m a r a , o . (Š ib e n ik )
T r e b e s t i n v r h 4. B , 1
T e j a n i 26, B , 2 15. B . 2 T r e b e š e 2, C. 2
T e k e t a , r t 14, C , 3 T m o r 20, D . 2 T r e b i h o v i 23. B . 1
T e k li n a , u . 17, C, 3 T o č i lo , u . 18, A , 1
T r e b im lj a 20. D . 2
T e l a š ć ic a , z. 10, B , 2 T o č e 16, A , 2
T r e b i n j e 23, B . 2
T e l e g r a f 7, B , 2 T o č i la 4, B , 1 T r e b iš ć a 4. A . 2
T e l e v r i n a 7, A , 1 T o č i lo b r d o 19,A , 1 T r e b i š n ii c a , r. V I,
T e m n a , u . 5, B , 3 T o č i n j a k , u . 14 a , B , 2 E -F , 5
T e n č i ć i 2, C, 3 T o č i o n i k 20, D . 2
T e n k a p u n t a 6, A , 1 T o d o r o v ić (B o k a K o ­ T r e b iž a t 20, C, 1
T r e b iž a t , r. V I, E , 4
T e n k i, p lič . 6, B , 2 t o r s k a ) 24. B . 1
T e n k i r t (K r k ) 6, B , 2 T o d o r o v ić (S k r a d in ) T r e b n j e V I, C, 2
T r e č a n ic a . V e lik a 16,
T e n k i rt (P u n ta S o t- 15. B , 1
t il e ) 1. B , 1 A, 1
T o j s t i, r t 20. B . 3 T r e lle b o r g I. B , 1
T e p lo , r t 6, B , 1 T o j s t i, v r h 22. B . 2
T e p lo , u . 6, B , 1 T r e p č a V I, G . 5
T o k a l, r t 6, B . 1 T r e s k a , r. IV , E. 4
T e p lj u h 14, c , 1 T o li n i c a , r t 3, A , 2
T e r a d i g e , u . 3, A , 2 T r e s k a v a c . V e li 6,
T o lo š i 26. B . 1 B. 2
T e s k e r a 15, B , 1 T o m a n i 2, C, 3
T e s li ć V I. E 3 T r e s k a v ic a V I. F , 4
T o m a s o v a c . u . 10,
B, 2
T r e s l ic a 24. B . 1
T e t e v iš ć ic a , u . 10, T r e š n j e v o 23, D , 2
A, 2 T o m b a 25, A , 2 T r e š t e n i c a 20, E, 1
T o m e š ć a k . o . 10, A , 1 T r e v is o I. B . 2
T e t e v iš n j a k , V . i M ., T o m e t i ć i 4, A , 1 T r g e t 2, D , 3
o i. 12, B , 1 T o m ić e v o p o g le d a lo T r i lu k e . u . 17, B , 3
T e t i v ik , r t 14, C, 3 27, B , 1 T r i R o g a 25. B . 1
T e t o v o IV , E , 3 T o m ić i (C e t in j e ) 23, T r i S e s t r ic e , o i. 11,
T e v č a r 17, B , 3 D, 3 B. 2
T e v e r e , r. I, B , 2 T o m ić i (K o to r ) 24, T r ib a lj 6. A . 1
T e z o r i, u . 7, A , 1 T r ib a n ( B u j e ) 2, B , 2
T ib lj a š i 4, A . 1 T o m ić i (S e n j) 5, E , 2 T r ib a n (K o p e r ) 1, B . 2
T ič , V e l i k i 5, C , 2 T o m in j e 2, D , 1 T r ib a n j K r u š ć i c a 11,
T ič j a lu k a , u . 14a, T o m is la v o v a c 20, C , 2 C, 1
B, 2 T o m o s , t v o r n ic a 1, T r i b e š i ć 15. B . 2
T ič j i r a t 14a, B , 2 B. 2 T r ib ić 14, F , 1
T ie s n i, u . 7, C T o m o ž i n a , r t 7, A , 1 T r i b u lj e 6. A . 2
T ih a , r t (C r e s) 8, B , 1 T o m o ž in a , u . 7, A , 1 T r ib u n j 14. A , 1
T r i e s t e (T r s t) 2, C , 1
T r ig e t , h r . 8, D , 2
T r ij e b a n j 20, D , 1
T r ilu k , u . 8, E , 2
T r i lu k e , u . ( D u g i
o t o k ) 10, A , 2
T r i lu k e , u . ( P a š m a n )
11, C , 3
T r i lu k e , u . ( S e s t r u n j )
11, A , 2
T r ilj 14, E , 2
T r im a lj , u . 8, D , 2
T r i m u l ić i , o . 10, B , 1
T r is k a , r t 15, A , 1
T rn IV , F, 3
T r n b u s i 14, F , 3
T r n č in a 20, D , 2
T r n in e 23, D , 2
T r n in e , M ilk e , s l a p o ­
v i 27, B , 2
T r n o š ć a k 14, C , 2
T r n o v a ( P lo č e ) 20,
B, 1
T r n o v a ( S la n o ) 20,
D, 2
T r n o v a , u . 6, A , 1
T r n o v a P o l j a n a 14,
F, 1
T r n o v ic a 20, D , 2
T r n o v o (B u d v a ) 26,
B, 1
T r n o v o (I lir s k a B i ­
s t r ic a ) 2, D , 1
T r o g ir 16, A , 2
T r o g ir , S t a r i, u . 14,
C, 3
T r o g i r s k i k a n a l 16,
A, 2
T r o g l a v V I, D , 4
T r o j a n e V I, B , 1
T r o j i c a 24, B . 2
T r o l o k v e 14, C , 2
T r o š e l j e v v r h 11,
C, 1
T r o v n a , o . 18, A , 1
T r o v r o 20, C , 2
T r p a n j 20, B, 1
T rpčane 2, E , 1
T r s a t 4, B, 1
T r s e k 2, C , 2
T r s t ( T r ie s te ) 2, C , 1
T r s t e n 24, B , 2
T rste n a , r t 7,B , 1
T rsten a , u . 14a, A , 2
T r s t e n a , V e la , u . 17,
B. 3
T r s t e n ic a 20, A . 2
T r s t e n ic a , u . ( B a r ić
D r a g a ) 11, C, 1
T r s t e n ic a , u . (O r e b ić )
19, B , 1
T r s t e n ik (B u z e t) 2,
D, 2
T r s t e n ik ( P e lj e š a c )
20, B . 2
T r s t e n ik (R ij e k a ) 5,
B, 1
T r s t e n ik , o . (C r e s) 8,
C, 2
T r s t e n ik , o . (K o r č u ­
la ) 17, B . 3
T r s t e n ik , r t 3, A , 1
T r s t e n ik , u . 16. B , 2
T r s t e n ik , v r h 2, D , 2
T r s t e n o 20, D . 3
T r s t e n o , u . 25. A , 1
T r s t e n o , v r h 25. A , 1
T r s t ik e , u . 3, A , 1
T r š ć a n s k i z a l j e v 2,
B, 1
T r t a r 15, B , 1
T r t o r , r. 24, A , 1
T r t u š a 12, A , 2
T r u b iš ć ic a 19, A , 1
T r u b j e la 23, D , 2
T r u m b u j a , o . 3, A , 2
T r u s h i i S ip e r m 26,
C, 3
T r u s h i t i P o s h t e m 26,
C, 3
T r u s in a 20, E , 1
T r u š k e 2, C, 2
T r v iž 2, C , 2
T r ž a š k i z a l iv v .
T r š ć a n s k i z a lje v
T r ž ič I V , B , 1
T r ž ić , V . i M . 7, A , 1
T u b ij e 2, C, 1
T u c a n j , V . i M . 15,
A, 1
T u č e p i 17, D , 1
T u d e š n j a c i , o i. 10,
A, 1
T u d o r , u . 7, A . 1
T u d o r o v ić 25, A , 1
T u đ e m ili 26, B , 2
T u g a r e 14a, A . 1
T u h in , u . 7, A , 1
T u h o b i ć 4, B , 1
T u k 5, D , 1
T u k , r t 27, B , 1
T u k lj a č a 13, B . 2
T u k o š ć a k , o . 10, A , 1
T u li 23, B , 2
T u l i š e v i 4, A , 2
T u l i š e v i c a 2, E , 2
T u lj e 20, E , 2
T u m p i ć i 4, A , 1
T u n , V . i M ., o i. 11,
A, 2
T u n e r a , o . 9. B , 2
T u n is I, A , 2
T u n s k i k a n a l 11, A , 2
T u n ja , p lič . ( B u d v a )
25, A , 1
T u n ja , p lič . (T iv a t)
24, B . 2
T u p lj a k 2, D . 3
T u r a n j 13. B , 2
T u r č in a , r t 10, B , 2
T u r e t a 10, B , 2
T u r ij a 17, D , 1
T u r in i 2, D , 3
T u r j a c i 14. E , 2
T u r k i 4, A , 1
T u r k ij a 1, A , 2
T u r k o 3, B . 1
T u r k o v ic a , u . 20, C , 3
T u r k o v ić i 20, D , 2
T u r la 3, A . 1
T u r m e n t i 23. B , 2
T u r n a c (B e ja v e c ), rt
6, A , 1
T u r n ić 4, B . 1
T u r n u S e v e r in IV ,
F, 2
T u r s k i B o k , r t 14,
B, 3
T u r s k i r t 24. B , 1
T u r t ij a n 3, B , 2
T u r t u la , u . 8, D , 3
T u r u lu 3, A , 1
T u s t a 15, A . 1
T u s t i c a 13, B , 1
T u š i n D o 23. D , 2
T u t ik o v 15, B , 2
T u z i 26. C , 1
T u z la IV , D . 2
T u ž b in a , o . 14, A , 1
T u ž e v a c 5, D , 3
T u ž e v i ć 5. E . 2
T u ž ić 15, A , 2
T v r d o s la v ić i 4, A , 2
T v r đ o š i 23. B . 2
T v r đ a v a (H v a r ) 18,
B, 1
U V a b r ig a 2, B , 2
U b a 23, D . 3
U b a c , r t 2, D . 4
U b a c , v r h 2, D . 4
U b a l a c 24, B , 1
U b l e 14, D , 2
U b l i (B o k a K o to r s k a )
23 C 2
U b li (L a s to v o ) 17.
C, 4
U b l i ( N ik š ić ) 23, D , 2
U b l i (T ito g r a d ) 26,
C, 1
U b l ic e 23. D , 2
U b lin a 17, D , 2
U b o k a , u . 5, B . 2
U b o s k o 20, E , 1 V a lb a n d o n 3. B , 1
U č k a 4, A , 2 V a lb is k a , u . 5. B , 2
U č k a , v r h 4, A , 2 V a ld e b e k 2, C , 4
U č k a , V . i M . 4, A , 2 V a ld e n a g a 3, B , 1
U d b in a V I, C , 3 V a ld in o s 25. B , 2
U d in e IV , A , 1 V a ld in o s , u . 25, B , 2
U d o r a 20, D , 1 V a ld o lt r a 1. B , 1
U d o v i č ić 14, E , 2 V a ld o lt r a , u . 1, B , 1
U d r a g 15, A , 1 V a le n ć e v , u . 5, B , 2
U g a r , r. V I, E , 3 V a lf o n t a n e 1, A , 1
U g lj a n 11, B , 2 V a lic a 1. A , 2
U g lj a n , o . H , B , 2 V a liš t a 24. B , 1
U g l j a n e 14. F . 2 V a lla s i 26. C , 2
U g lj e v ik IV , D , 2 V a lm a d e 3. B . 1
U g n j i 23, D , 3 V a lm iž e j a , u . 3. A , 2
U g r in i 5, D , 2 V a lo v in a . r t 3, A , 1
U g r in ić 11, C , 3 V a lo v in a , u . 3, A , 1
U l, u . 7, B , 1 V a lt u r a 2. C . 4
U lc in j 25, B , 2 V a lu n 5. B , 3
U lc i n j , lu k a 25, B , 2 V a lu n , u . (C r e s ) 5,
U lc i n j , S t a r i, o . 25, B, 3
V a lu n , u . ( P u la ) 3,
U l e n i b o k 18, B , 1 A, 2
U l i ć i 26, B , 1
U lm I , A , 1 V a lj e v o IV , D . 2
U lj a n ik , o . 3, A , 1 V a n U la . o . 7, B . 1
U lj e v a , r t 3, B , 2 V a n e r n , j . I, B , 1
U m a c 14a, A , 1 V a n g a , o . 2, B , 4
U m a g 1, A , 2 V a n g a n e l 1, B , 2
U m a g , l u k a 1, A , 2 V a n j i š k o l j , 22, B . 2
U m c a 16, A . 1 V a p o j n i, u . 11, A , 2
U m č a n i 20, B , 1 V a r a ž d in IV . C, 1
U m lj a n o v ić 14, D , 1 V a r d a , u . 9. A , 1
U m p i lj a k 7, B . 2 V a r d a , v r h 14. F . 2
U n a , r. V I, C - D , 2 - 3 V a r d a r , r. IV . F , 4
U n a c , r. V I, D , 3 V a r d ic a 1. A . 2
U n č in o v o b r d o 19, V a r d u š e 20. E . 2
A, 1 V a r e š V I. F . 3
U n e š i ć 14, C , 2 V a r e š M a j d a n V I,
U n g a r ij a 1, A , 2 F, 3
U n i j e 8, B , 2 V a r e š k i, V . i M . 2,
U n i j e , o . 8, A , 2 C -D , 4
U n ij e , u . 8, B . 2 V a r h o v a k , rt 17. B , 2
U n i j s k i k a n a l 8, B , 2 V a r lj e n i ( J u š ić i) 4,
U p l o v c i 5, B , 2 A, 1
U r a e S h t r e j t e 26, V a r lj e n i (O p a t ij a ) 4.
D, 2 A, 1
U r in j 4, B . 2 V a r o š 14. C. 1
U r o š e v a c IV , E , 3 V a r š o v n i k , r t 8. C , 3
U r s ić 14a, B , 1 V S tte r n , j. I, B , 1
U r u m o v a c 11, C, 1 V a t u lj a . o . 25, B . 1
U s k o p lj e 20, E , 3 V a ž m in e c 5, B . 2
U s k o r u š v in a , u . 7, V e d e ž 4, A , 1
A, 1 V e d r in e 14, E . 2
U s t r in e 8, B , 2 V e la A r t a , o . 1^. A . 1
U s t r in e , r t 8, B , 2 V e la B a la b r a . o . 10,
U s t r in e , u . 8, B , 2 B, 1
U s p u t n ic a 23, C, 1 V e la B is a g a , o . ( B io ­
U š i ć i 2, C , 4 g r a d ) 13. B . 2
U t o r e , D . i G . 14, D , 2 V e la B is a g a ( 2 u t ) , o .
U tr a , o . 11, A , 2 10, B . 1
U tr e c h t I, A , 1 V e la d r a g a (G o li) 8,
U t r g 26, A , 1 D, 1
U t m j i š k o l j , 22, B , 2 V e la d r a g a ( N e r e z i-
U v a c IV , D , 3 n e ) 7, A . 1
U v a c , r. IV , D , 3 V e la d r a g a ( P u la ) 3,
U v a la 27, B , 1 A, 1
U v j e ć a 23. B . 2 V e la d r a g a ( S u š a k )
U ž g o r o d I. B , 1 7, C
U ž u la r i, p lič . 1, A , 2 V e la d r a g a ( U m a g ) 1,
A, 1
V e la d r a g a ( V e li L o ­
š in j ) 7. B . 2
v V e la D u b o k a , u . 18,
B. 2
V a i D e j e s 26, D , 2 V e la F r n a ž a . u . 11,
B. 2
V a č a n i 14, B , 1 V e la G a lb o č ic a . u , 7,
V a d a lj 14. B . 2 B. 1
V a g a n a c , V . i M . 11, V e la G a r b in a . u . 16,
C, 1 B. 2
V a g a n s k i v r h 11, D , 1 V e la G a r s k a . u . 18,
V a g o n j 17, E , 5 B. 1
V a h t e l 3, B , 1 V e la g la v a ( H v a r ) 17,
V a ja , u. 19, A , 2 A ,1
V aka, o. 10, V e la gAla , 2v a ( U g lj a n )
V akuf D. i G . V13,I, E,A . 2
3 -4 V e la g r e d a 23. C. 2
V a l, p lič . 2, B , 2 V e la G r š k a . u . 17,
V a la (B o k a K o t o r ­ A, 1
s k a ) 24, B , 1 V e la I v a n č a , u . 9.
V a la (K o r n a t) 10, B , 2 B. 1
V a la č 5, D , 2 V e la J a n a . u . 5, B , 2
31
 V e la J a v o r i n a , u . 8,
D, 2
V e la J a v o r n a , u 7,
B, 1
V e la K lu d a , o . 14,
C 3
V e la K n e ž a , o . 19
A, 1
V e la K o l u d r i c a , u .
18, A , 2
V e la K r b e la , o . 15,
B, 2
V e la K u r b a , o . 12,
B, 2
V e la L a m j a n a , u . 13,
A, 2
V e la L u k a 17, B , 3
V e la lu k a , u . (B r a č )
14a A 2
V e la lu k a , u . (K r k )
5, D , 3
V e la L u k a , z. (K o r ­
č u la ) 17, B , 3
V e la L u s a r ic a , u . 7,
B, 1
V e la M a r a č e v a , u . 7,
A, 1
V e la M o š e v č ic a , u.
17. D . 2
V e la M u lj ic a , o . 14,
C 3
V e la N j i v a 14, E , 2
V e la O š tr ic a , p r e d j e l
15, B , 2
V e la O š t r ic a , r t (G r e -
b a š t i c a ) 15, B , 2
V e la O š t r ic a , r t (Z la -
r in ) 15, A , 2
V e la P a n it u la , o . 12,
A, 2
V e la P a r j a , u . 18,
B, 1
V e la P o m a 22, A , 1
V e la P r d u š a , o . 12,
B, 2
V e la P r e p o v e d 7, A . 1
V e la P r o v e r s a , p r . 10.
B, 2
V e la R a d u č a , u . 14,
B, 2
V e l a S e s t r ic a , o.
(K o r č u la ) 19, B , 1
V e l a S e s t r ic a , o.
K o r n a t i) 10, B , 2
V e l a S e s t r ic a , o.
(Z la r in ) 15. A , 2
V e la s ik a . p lič . (L o -
p a r ) 9, A , 1
V e la s ik a , p lič . (R a b )
9, B . 2
V e la S k a l a , o . 10,
B, 1
V e la S l i v a n j s k a , r t 6.
A, 1
V e l a S m a r d e ć a , u . 8,
C. 3
V e la S m o k v i c a , o.
( K o r n a t i) 12, B , 1
V e la S m o k v i c a , o.
( R o g o z n ic a ) 14. B , 2
V e la S t in ic a , u . 9,
B, 1
V e la S t in iv a , u . 17,
C, 2
V e la S t in j iv a , r t 17.
B, 3
V e l a S t r a ž a (C r e s ) 7,
B, 1
V e l a S t r a ž a (D u g i)
o t o k ) 10. A . 2
V e la S t r a ž a (Š o lta )
14, D . 3
V e l a S t u p a , o . 19,
B, 1
V e l a S v r š a t a , o . 10.
B, 1
V e la S t a n c i i a 1, A . 1
V e la T a t in ic a , u . 22,
B, 1
V e la T iz n a , u . 7, A , 2
V e la T r a v n a , u . 14,
D, 3
32
V e la T r s t e n a , u . 17,
B, 3
V e la U č k a 4, A , 2
V e la V ir a 18, B , 1
V e la V la š k a , u . 8,
D, 2
V e la v r a t a 5, B , 2
V e l a g i ć i V I, D , 3
V e la n ij a 1, A , 2
V e le Ć e lo 6, A , 1
V e le D r a ž i c e 4, B , 1
V e le O r ju le , o . 7,
B, 2
V e le S l a t in e , u . 8,
B, 1
V e le S m o k o v e , r t 17,
E, 5
V e le S r a k a n e , o . 8,
B, 2
V e l e S t ij e n e , r t 8,
A, 2
V e l e Z a g la v e , u . 18,
A, 1
V e le b i t V I, B - C , 2 - 3
V e l e b i t s k i k a n a l V I,V e li R a š ip , o . 12, A , 2
V e le m b u s i 25, A , 2
V e l e n i ć i 24, B , 1
V e l e n j e V I, C , 1
V e le s 6, B , 1
V e le s t o v o 23, D , 2
V e le ž V I , E - F , 4
V e li R a b u lj a š , o .
12, A , 1
V e li B a r j a k , o . 17,
E, 5
V e li b o k (C r e s) 5,
V e li b o k (H v a r ) 18,
B, 2
V e li b o k (L a v d a r a )
10, A , 1
V e li b o k (L o š in j) 7,
A, 1
V e li b o k (T ija t) 15,
A 2
V e li b r a k ( S ilb a ) 8,
C 3
V e li b r a k ( Š ib e n ik )
14, B , 2
V e li B r g u d 5, B , 1
V e li b r ig 14a, A , 2
V e li B r i j u n , o . 3, A , 1 V e li v r h ( D u g i o t o k )
V e li B r n j a k , o . 14,
A, 2
V e li B r u š n j a k , o . 11,
A, 1
V e li C r n i 2, E , 3
V e li C r n ik o v a c , o . 12, V e li v r h (K o r n a t ) 12, V e l i k i C e n t u r 1, B , 2
A, 1
V e li D o l 4, B , 2
V e li D o la c , u . 11,
D, 3
V e li D r a ž e m a c , o .
14, A , 1
V e li D r v e n ik , o . 14,
C 3
V e li D u ž a c , o . 13, B , 2
V e li D v o r 7, A , 1
V e li G a r m e n j a k , o .
10, B , 2
V e li G o l u b in j a k , o .
17, C , 3
V e li G r a d 6, B , 2
V e li H u m a c 7, A , 1
V e li I ž 10, B , 2
V e li J a z 6, B , 2
V e li K a lo b e r 18, B , 1 V e li č a n i 20. E , 2
V e li K a m e š n j a k , o .
14, A , 2
V e li K r iž 7, A , 1
V e li K r k n j a š , o . 14, V e li k a (R e im e s ) , u .
C, 3
V e li L a g a n j , o . 8,
C 2
V e li L e d n ik 11, C , 1 V e li k a B u k o v ic a 2,
V e li L o š in j 7, B , 2
V e li L o š in j , l u k a 7,
V e li L u g 6, A , 1
V e li M a j 2, B , 2
V e li M a s li n o v a c , o .
22, A , 1
V e li M a s lo v n j a k , o. V e li k a G o r ic a V I,
17, C, 3 D, 2
V e li M e l 6, B , 2 V e li k a G o s p a 19, B , 1
V e li M iš ja k , o . 14, V e li k a G r a b o v a , u .
A, 1 5, D , 3
V e li M o r o v ja k 13, V e li k a J a v o r n ic a 5,
B, 2 D, 2
V e li O p u h , o . 12, B , 2 V e lik a K a p e la V I,
V e li O s ir , o . 7, A , 2
V e li P a r a n a k , o . 11, V e li k a K la d u š a V I,
B, 2 C, 2
V e li P a r z a n j , o . 17, V e lik a L e š n ic a 5, D , 1
E, 5 V e li k a l u k a (O m iš)
V e li P i n , r t 5, B , 2 14a, B , 1
V e li P l a n a t a k , o . 11, V e li k a lu k a , u . (P a g )
A 2 8, D , 2
V e li P l a n j a k 22, B , 2 V e li k a M i le š in a 14,
V e li P o t o k 9, A , 2 D, 1
V e li P r ij a t , u . 7, A , 1 V e li k a M r d a k o v ic a
V e li P r iš n j a k , o . 12, 15, A , 1
V e li k a P a k l e n i c a 11,
V e li P r v a n j 11, C, 3 C -D , 1
V e li P r ž n j a k , o . 17, V e li k a P e t k a 21, A , 2
V e li k a P l a n a ( B e o ­
grad ) IV , E, 2
V e li R a t 11, A , 2 V e li k a P l a n a (G o ­
V e li r a t ( D u g i o t o k ) s p ić ) 8, E , 2
11, A , 2 V e li k a P l a ž a 26, C, 3
V e li r a t (R a v a ) 11, V e li k a P l e š i v i c a 2,
B, 2 D, 1
V e li R a ž a n a c , o . 11, V e li k a P o l j a n a 27,
C, 1 B, 1
V e li R u t v e n j a k , o . 17, V e li k a P r a p a t n a , u .
C, 3 20, B , 2
V e li S ik a v a c , o . 11, V e li k a R a d o v ic a , u .
B. 1 3, A , 2
V e li S k r iž a n j , o . 12, V e li k a S p i lj a , u . 21,
B, 1 B, 2
V e li š k o lj 13, A , 2 V e li k a S t in iv a 17,
V e li T e t e v iš n j a k , o. C, 2
12, B , 1 V e li k a S t in iv a , u . 17,
V e li T r e s k a v a c 6, C, 2
V e li k a T r e č a n ic a 16,
V e li T r ž ić 7, A , 1 A, 1
V e li T u n , o . 11, A , 2 V e lik a v r a t a 20, E , 3
V e li V a g a n a c 11, C, 1 V e li k a Z a b c a 4, A , 1
V e li V o n j o k , o . 18, V e li k e B r i s n i c e 8,
A, 2 D, 1
V e li v r h (B o k a K o ­ V e li k e k a s k a d e 27,
t o r s k a ) 23, C , 2 B, 2
V e li v r h (D o lin ) 9, V e li k i B a lu n , p lič . 3,
B , 2 A 2
V e li k i b r e g 2, C, 3
10, A , 2 V e li k i B r o ć a n a c 14.
V e li v r h (K a li) 13, D, 2
A 2 V e l i k i B u c e l j 20, E , 2
V e li v r h (K o r č u la ) 19, V e l i k i C e lin a c 23,
A, 1 D, 3
A, 2 V e l i k i D o l 4, B , 2
V e li v r h (K r k ) 6, A , 2 V e l i k i D r a g o m a lj 5,
V e li v r h ( K u k lj ic a ) D, 1
13, A , 2 V e li k i G o lić ( J a b la -
V e li V r h ( P u la ) 3, B , 1 n a c ) 8, E . 2
V e li Z a g la v , r t 17, V e li k i G o lić (O b r o ­
C, 3 v a c ) 11, D , 1
V e li ž a l, u . (M a li L o ­ V e l i k i J e l i n a k 14, C, 2
š in j ) 7, A , 2 V e l i k i K a m e n , o . 25,
V e li ž a l, u . ( N e r e z i-
n e ) 7, A , 1 V e l i k i K o n j 8, E , 2
V e li ž a l, u . (P u n t a V e li k i K o z a r a c 5, E . 1
K r iž a ) 7, B , 1 V e l i k i K o z j a k 8, E , 2
V e li ž a l, u . (R a b ) 9. V e l i k i K u k 14a, B , 1
A, 2 V e li k i M ik u li ć i 26,
V e li Ž a p a l, p r . 8. B , 2
V e li Z a v in a c . o . 11, V e li k i M u n a t , r t 2,
D, 3 C, 4
V e li k i O š t r o k 14a,
V e li ć , 14, F , 2 A. 1
V e lig r a đ 25, B , 1 V e l i k i P a č , r t 23, B , 2
V e li k a IV , C , 2 V e li k i p o t o k 14a, A , 1
V e l i k i P r o lo g , 20, B , 1
25, B , 2 V e li k i K is n j a k 5, C, 1
V e lik a , p lič . 2, B , 3 V e li k i r t 27, A , 1
V e li k a B o b ij a 11, D , 2 V e l i k i S m o l n i k 5,
D, 2
D, 1 V e l i k i š k o l j 2, B , 3
V e li k a C is ta 14, F , 2 V e l i k i T ič 5, C , 2
V e li k a C is ta 14, B , 1 V e l i k i T u c a n j 15, A , 1
V e li k a d r a g a 27, A , 1 V e l i k i V a r e š k i 2, C, 4
V e li k a g l a v a 13, A , 1 V e l i k i V r a t n ik 20,
V e li k a G o r a n a 26, D. 2
B. 3 V e l i k i v r h 10, B , 2
V e lik i Z a b io 25, A , 2
V e li k i Z a la z i 24, B , 2
V e li k i Z a t o n 20, E, 3
V e lik o B r d o 17, D , 1
V e lik o G r a d iš ć e 2,
C, 1
V e li k o j e z e r o (M lje t)
22, A , 2
V e li k o j e z e r o ( P l i t v i ­
č k a j e z e r a ) 27, A , 1
V e li k o J e z e r o , p r e d ­
j e l 10, A , 2
V e li k o L a š č e V I, B , 2
V e lik o S t r a ž i š t e 5,
D, 2
V e lim 14, A , 1
V elO 14, C , 3
V e lo b a r d o 18, B , 1
V e lo b la t o (P a g ) 8,
E, 3
V e lo b la t o (Š ib e n ik )
15, B , 2
V e lo B r d o 2, D , 1
V e lo b r d o , v r h 1 7 ,C, 3
V e lo Ć e lo (B r a č ) 14a,
A 2
V e lo Ć e lo (K r k ) 6,
A, 1
V e lo Ć e lo (R a b ) 9,
A, 1
V e lo D a n c e , r t 17,
V e lo G r a b lj e 17, B , 2
V e lo j e z e r o , u . 17,
C, 4 A, 1
V e lo p o lj e , 6, B , 1
V e lo R iš e v o , u . 14,
C 3
V e lo S ilo , o . 10, B , 2
V e lo Ž a lo , u . 10, A , 2
V e lo Z a p n o , p r . 11,
A. 2 V i t a s o v i ć i 23, D . 2
V e lo Z d r ilo , p r . 18,
V e lo Z d r ilo , r t 18.
B, 2
V e lo g a S e la . R t o d 7.
B. 2
V e lo v i ć a b r d o 24, B , 2
V e lj a g la v a 25, B , 1
V e lj a G o r a 23, B , 2
V e lj a M e đ a 20, D , 2
V e lj a R u d in a 25, A , 1
V e lj a T r o j i c a 23, D , 3
V e lj a r a , r t 20, D , 2
V e lj e B r d o 26, B , 1
V e lj e b r d o (B o k a
K o t o r s k a ) 24. A , 2
V e lj e b r d o (T ito g r a d )
26, B , 1
V e lj e S e lo (B a r ) 25,
A, 2
V e lj e S e lo ( B o k a K o ­
t o r s k a ) 24, B , 1
V e lj e g a M o r a , r t 17,
C. 4
V e lj i P i j e s a k , r. 25,
A, 2
V e lj i G r a d 20, C , 3
V e lj i P i j e s a k , r. 25,
A 2
V e lj i š k o l j 20, C - D . 3
V e lj i v r h (K o to r ) 24,
V e lj i v r h ( P r č a n j) 24,
B, 1
V e lj u n ( K a r lo v a c )
V I, C , 2
V e lj u n ( S e n j ) 5, D , 3
V e n e z ia I, B , 2
V e p a r 20, C , 2
V e p r in a c 4, A , 1
V e r i g e 24, B , 1
V e r ig e , u . 3, A , 1
V e r n a l 3, B , 1
V e r o n a I. A , 2
V e r u d a 3. A , 1
V e r u d a , o . 3, A , 2
V e r u d a , p r . 3, A , 2
V e r u d ic a 3, A , 1—2
V e r u d ic a , r t 3, A , 2
V e r u n ić 11, A . 2
V e s a c 23, B , 2
V e s e la , u . 14a. B , 2
V e s e lj u h , o . 12, A , 2
V e s lo , r t 24, A , 2
V e š t a r , o . 2, B , 3
V e t e r n a , rt 6, B , 2
V e t v a 2, D , 3
V e t v e n v r h 4. A , 1
V e v i IV , E, 4
V ic i ć i 9, B , 1
V id 20, C , 1
V id , p r e d j e l 21, B , 1
V id a s 2, D , 3
V id a s i 9, A , 2
V id ik o v a c 3, A , 1
V id in IV , F , 3
V id o h la m 5, D , 3
V id o n j e 20, C, 2
V id o v a g o r a 17, B , 1
V id o v a c 8, E , 3
V id o v ić i 8, B , 1
V id u lin i 2. C, 3
V ie r z o n I, A , 2
V ig a n j 19. A , 1
V ig n j e v ić i 26, A , 1
V ija e M o r te m z e s 26,
C. 3
V ij o s č , r. I. B . 2
V ik in iž e 4. B . 1
V ila , r t 7, B , 2
V ila r . r. 14a, A , 1
V ila j a 14. C . 2
V ili g a r 26, C , 2
V ilin a v o d a 22, B , 2
V ili n s k o v r e lo 27,
V ili n j a k 17. D . 1
V ili ž a n 1, B , 1
V iliž a n , u . 1, B . 1
V ili ž a n s k i rt 1, B , 1
V ill a D u b r o v n ik , h o ­
t e l (D u b r o v n ik ) , 21,
V ill a c h IV , A , 1
V iln iu s I, B , 1
V ilu s i 23, C, 2
V in a 20. B , 1
V in c a 6, B , 2
V in e ž 2. D . 3
V in ic a ( K a r lo v a c ) V I.
C. 2
V in ic a (K o p e r ) 1,
B, 2
V in ik , o . 14, A , 1
V in ik o v a 7, B , 2
V in ik o v a , r t 7, B , 2
V in ik o v a , u . 7, B , 2
V in iš ć e 14, C , 3
V in iš ć e , o . 14, C , 3
V in k o v c i IV , D , 2
V in k u r a n 3, A , 2
V in o d o l 6, A —B , 1
V in o d o l , h id r o e l e k ­
t r a n a 5, C , 2
V in o d o l s k i k a n a l 6,
B . 1 -2
V in o g r a d iš ć e , u . 18,
B, 2
V in o v a c 14, C, 2
V in o v o , D . i G . 14,
D. 2
V in t ij a n 3, A , 2
V in t u r in j e v , u . 7, A , 1
V in j a l 3. B . 1
V in j a r ij a 1 . A . 2
V in j e r a c 11. C. 1
V in j o le 1, B . 1
V in j o le , u . 2, D . 4
V ip a v a V I. A . 2
V ip a v a , r. V I. A - B . 2
V iD e r a (Z m ij in o
b r d o ) 19. B . 1
V ir 11. B . 1
V ir . o . 11, B . 1
V ir a . V e la i M a la , 18,
B. 1
V ir ić , o . 11. B , 1
V ir o v i t ic a TV. C . 2
V ir p a z a r 26. B . 2
V ir s k o m o r e 11, A , 1
V is 17, E . 5
V is , o . 17. E . 5
V is la , r. I. B . 1
V is o č a n e 11, C, 2
V is o ć a n i 20, D , 2
V is o č ic a , p la n in a V I,
F, 4
V is o č ic a , v r h (O m iš)
14, F , 2
V is o č ic a , v r h ( V e le ­
b it) 11, C , 1
V i s o ć e 4, A , 2
V is o k a 14, C , 2
V is o k a , p la n in a 14,
E, 2
V is o k a , p r e d j e l 16,
B, 2
V is o k a , v r h (B r a č )
17, B , 1
V is o k a , v r h (S in j )
14, E , 2
V is o k i , o . 8, B , 1
V is o k o V I, F , 4
V is o v a c , o . 14, A , 1
V is o v a c , s a m o s t a n
14, B , 1
V iš a k 14a, A , l
V iš a la 15, B , 2
V iš e g r a d I V , D , 3
V iš e r u j n a 11, C , 1
V iš e v ic a , u . 11, B , 2
V iš e v ic a , v r h 5, D , 1
V i š i ć i 20, C , 1
V iš k a l u k a 17, E , 2
V i š k o v o 4, A , 1
V iš n j a G o r a V I, B , 2
V iš n j a n 2, B , 2
V iš n j e v ic a 4, B , 1
V iš n j e v ic a , v r h 5,
D, 1
V iš n j e v o 23, D , 3
V iš n j i c a , r t 20. B . 1
V it a lj i n a 23, B , 3
V it a lj i n a , p r e d j e l 24.
A, 1
V it e r 20. B . 1
V it e r i n c i 13. B , 1
V it in a V I, E , 4
V it o g la v 24, B . 1
V it o r o g V I, D - E , 3 - 4
V it o š e v o 4. B . 1
V it r e n i k 17. D , 1
V iz a n e l 3, B , 1
V iž a n j ic a 19. B , 1
V iž in a d a (P o r e č ) 2,
C, 2
V iž in a d a ( U m a g ) 1,
A, 2
V iž n a v a r i 2. B , 3
V iž u la 3, B , 2
V j e r d h a 26, D , 2
V j e š a la 21, A , 2
V j e t r e n ic a , s p i lj a 20,
D, 2
V la č i n a 13, B , 1
V la d im ir 26, C , 2
V la d n a 26, C, 1
V l a h o v i ć i 20, E , 1
V la k a ( J a b la n a c ) 9,
B. 1
V la k a (K le m e n t ) 18,
A. 2
V la k a (M e t k o v ić ) 20,
D. 2
V la k a , o . 18, A , 2
V la k a , u . (K le m e n t )
18. A , 2
V la k e , 7, A , 2
V la s e n ic a IV . D . 2
V la s k a , u . (C r e s ) 7,
B. 1
V la s k a , u . (H v a r ) 17,
B. 2
V la s n i k , o . 17, C , 3
V la s t ic a 23, A , 2
V la š ić , p la n in a V I,
V la š ić . u . 11. B , 1
V la š ić i 11, B . 1
V la š k a , u . (L u k o v o )
8. D , 1
V la š k a , u . ( S e n j ) 5,
D. 3
V la š k a , V e la , u .
(P a g ) 8. D . 2
V la š n i k , o . 17, D , 3
V lb e ć e 6, B , 2
V lt a v a , r. I , B , 1
V n e t a k , r t 8, A , 2
V o d e n a , u . 15, A , 2
V o d e n a d r a g a 27,
B, 1
V o d e n i O p u h , o . 12,
B, 2
V o d e n i r a t ( H v a r ) 18,
A. 1
V o d e n i r a t ( S v . K le ­
m e n t ) 18, A , 2
V o d e n j a k , o . (1 st) 8,
C, 3
V o d e n j a k , o . (L a v s a )
12. B . 2
V o d e n j a k , o . (P r d u S a
M a la ) 12. B , 2
V o d e n j a k , u . 10, A , 1
V o d e n j a š k i v r h 13,
A 2
V o d ic a , u . 6. B , 1
V o d i c e ( B u z e t ) 2, D , 2
V o d i c e (C r e s) 5, B , 2
V o d i c e ( Š ib e n ik ) 15,
A, 1
V o d ič k a g r iž a 4, A , 1
V o d n ic a 27, A , 1
V o d n j a n 3, B , 1
V o d o t o č , u . 6, A , 1
V o d o v a đ a 23, B , 2
V o đ e n i 20, E , 2
V o g n i š ć a , u . 8, B , 2
V o j k o v i ć i 23, D , 3
V o in ić ( K a r lo v a c )
V I, C , 2
V o j n i ć ( S in j ) 14, E , 2
V o j v o d i ć i 4, A , 2
V o la m . R t o d - 2, C. 4
V o la r i č k a D r a g a 5,
D, 3
V o la r ij e 4, D , 1
V o li, h r . 17, E , 5
V o lić , o . 12, B , 2
V o lm e , 3, A , 2
V o lo s k o , 4, A , 1
V o lp a r ij a 1, A , 1
V o lu j a c , 23, B , 2
V o lu v ic a , p r e d j e l 25,
A, 2
V o lu v ic a , r t 25, A , 2
V o lj a k 16, B , 1
V o lj a n i 4, A , 1
V o n j o k , V . i M ., o i.
18, A , 1 - 2
V o r f a 26, D , 2
V o r ić i, 2, C , 3
V o r e e t e S h k e t i t 26,
D, 3
V o š č ic a , u . 14a, B , 2
V o š ć ic a , r t 6, A , 1
V o š ć ic e , u . 2, D , 4
V o š t a n e 14, F , 2
V o š t a n e , G o r n j e 14,
F, 2
V o z 6, A , 1
V o z , u . 6, A , 1
V o z il ić i 2, D , 3
V r a n V I, E , 4
V r a n a (C r e s ) 8, B , 1
V r a n a ( R ij e k a ) 4. B . 1
V r a n a (Z a d a r ) 11,
D. 3
V r a n a . p o lj . d o b r o
13. B , 2
V r a n a , p r e d j e l 13,
B, 2
V r a n a c p lič . 21, A , 2
V r a n a č , rt 11, A , 1
V r a n a č k i L j u t 23,
D. 2
V r a n d u k V I, E , 3
V r a n ić a V I. E. 4
V r a n ič i n a 6, B . 1
V r a n ić i 2. B . 3
V r a n ik 11, D . 1
V r a n in a , r t 17, B . 3
V r a n o v ić i 23. C , 3
V r a n s k o V I. B , 1
V ra n sk o jeze ro
(C r e s) 5. B . 3
V r a n s k o j e z e r o (Z a ­
d a r) 11. D . 3
33
V r a n j 26, C , 1
V r a n j a 2, D , 2
V r a n j a k 8, D , 2
V ra n ja k , p r e d je l 6,
V r a n je IV , E, 3
V r a n j ic 16, B , 1
V r a n j ic a 14, C , 2
V r a n j in a 26, B , 1
V r a n j s k a 20, E , 1
V r a š t ic a 21, B , 1
V r a t a ( F u ž in e ) 5, C , 1
V r a t a ( J a b la n a c ) 8,
D, 2
V r a t a , p r e d j e l 9, A , 1
V r a t a , p r . ( P u la ) 3,
A, 1
V r a t a , V . i M ., p r .
( D u b r o v n ik ) 21, A , 2
V r a t a , u . 1, B . 1
V r a t n ik 5, E , 3
V r a t n ik , p r ij e v o j 5,
D, 3
V r a t n ik , p r . (V e r u d a )
3, A , 2
V r a t n ik , V . i M ., p r.
(O lip a ) 20, D , 2
V r a t n ik , r t 20, D , 2
V r b a ( B u d v a ) 25, A , 1
V r b a (K o to r ) 24. B , 2
V r b a ( S p lit ) 14, D , 2
V r b a , r. 14, D , 1
V r b a n j ( H e r c e g n o v i)
23, B , 2
V r b a n j (H v a r ) 17, B , 2
V r b a n j a , r. V I, E . 3
V r b a s , r. V I, E , 3—4
V r b ic a ( B io g r a d ) 13,
V r b ic a ( Š ib e n ik ) 15,
A, 1
V r b ic a 25, A , 1
V r b n ik 6, B , 2
V r b n ik , u . 6. B , 2
V r b n o , D . i G . 23,
B . 1 -2
V r b o s k a 17, B , 2
V r b o s k a , u . 17, B , 2
V r b o s k o V I, C, 2
V r b o v a d r a g a 27,
A, 1
V r b o v ic a 19, A , 1
V r b o v ic a , h r . 19, B , 1
V r b o v ic a , u . 19. A , 1
V r b o v o 2, E , 1
V r č , u . 7, B , 1
V r č e v a n , 3, B , 2
V r č e v o 13, B . 1
V r č i ć i 11, B , 1
V r d o v o 14, E , 1
V r e la 23, D , 3
V r e lo 21, B , 1
V r e lo J a s e n a č k o 5.
E. 1
V r e m s k i B r i t o f 2, D , 1
V r e z n i k 24, B , 1
V r g a d a 11, D , 3
V r g a d a , o . 11, D , 3
V r g a lu č 1, B , 2
V r g in M o s t V I, C, 2
V r g o r a c VT, E , 4
V r g o r s k o j e z e r o 20,
B. 1
V r h ( B u z e t ) 2. C. 2
V r h (K r k ) 5, C , 2
V r h , p r e d j e l 21, A , 1
V r h , v r h (H v a r ) 17,
V r h , v r h (K r k ) 6,
A, 2
V r h . v r h (S ilb a ) 8,
C. 3
V rh M e tlin e , v r h , 10,
B, 2
V r h Z la t a 11, A , 2
V r h n i k a V I, B , 2
V r h o v in e V I, C, 3
V r h o v n j a c i, o i. 17,
D, 3
V r h o v n j a k , o . 17,
C, 3
34
V r h p o l j e 2, C , 1
V r h u r e 5, C, 2
V r is n ik 17, B , 2
V r it h i 26, D , 1
V r lik a 14, D , 1
V r lik a , r. V I, E , 4
V r m a c , p r e d j e l 24,
B, 1 -2
V r m a c , v r h 24, B , 2
V r n ik , 19, B , 2
V r n ik , o . 19, B 2
V r n ja k 2, C, 2
V r p o lj e (O m iš) 14,
F, 2
V r p o lj e ( S la v o n ij a )
IV , D , 2
V r p o lj e ( Š ib e n ik ) 14,
C, 2
V r p o lj e (T r e b in je )
23, B, 1
V r s a r 2, B , 3
V r s a r , o . 2, B , 4
V r s i 11, B , 1
V r s in e 14, C, 2
V r ša c IV , E . 2
V r š in a , v r h ( N e v iđ a -
n e ) 13, B , 2
V r š in a , v r h (O b r o ­
v a c ) 11, D , 2
V r š in a , v r h (Ž d r e la c )
13, A , 2
V r š o v ic a 14a, A , 2
V r t la c , o . (S e s t r u n j )
11, A , 2
V r t la c , o . (Ž ir je ) 14,
A. 2
V r t la č , o . 10, B , 1
V r t lić , o . (K o r n a ti)
12, B , 1
V r t lić , o- (V r g a d a )
11, D , 3
V r t lić , r t 8, D , 2
V r t lj a č a , o . 15, A , 2
V r t o č e V I, D . 3
V r u c i, u . 7, B , 1
V r u ć ic a (B a n j a L u ­
k a ) V I, E . 3
V r u ć ic a , D . i G . (P e ­
lj e š a c ) 20, A —B , 1
V r u lj a V I, G , 4
V r u lj a , r t 11, B , 1
V r u lj a , u . 14a. B , 1
V r u lj e 12, A , 2
V r u lj e , u . 8, B , 2
V r u lj e —B i l i c e 15,
A -B . 1
V r u t e k . u . 5, B , 3
V r v a r i 2, B . 3
V r z ić i 5, E , 3
V u č e t ić e v a d r a g a 27,
B, 1
V u č e v ic a 14. D , 2
V u č i D o ( C e tin je ) 23,
D, 3
V u ć i D o (K o to r ) 24,
B. 2
V u č ig r a đ e . u . 11, D , 3
V u č ij a k 11, C , 2
V u č in ić i 5, E , 1
V u č j a k 8. D . 1
V u j e v i ć 13, B . 1
V u k a t a n a 26, D , 2
V u k e l i ć 5. E . 2
V u k e l i ć i 8, E . 1
V u k i 1, B . 2
V u k in a c . r t 15. A , 1
V u k li 26, D , 1
V u k o m e r ič k e g o r ic e ,
V I, C -D , 2
V u k o v a k o s a 5, D . 2
V u k o v a r TV. D . 2
V u k o v ić (S k r a d in ) 15,
B. 1
V u k o v ić (V r lik a ) 14.
D, 1
V u k o v ić i 26, B . 1
V u k p a la j (H o ti) 26.
C. 1
V u k p a la j (K a s tr a ti)
26, C , 1
V u k s a n L e k ić 26. C, 1
w Z a g o r j e (L j u b lj a n a )
W a r n e m u n d e I, A , 1
W a r s z a w a I, B , 1
W a r ta , r. I, B , 1
W a s se n I, A , 2
W ie n e r N e u s t a d t I,
B, 2
W ild o n IV , B , 1
W o lf s b e r g IV , B , 1
W r o c la w I. B , 1
W iir z b u r g I V , A , 1
z B, 2
Z a A r to m , u . 7, B , 2
Z a B a r j e , o . 17, C, 3
Z a O s ir o m , u . 7, A , 2
Z a V r h o m 19, B , 2
Z a b ič e 2, E , 1
Z a b is , u . 7, A , 1
Z a b la ć e 15, A , 2
Z a b la ć e , u . 15, B , 2
Z a b o d a s k i, o . 7, A , 2
Z a b o d a s k i, u . 7, A , 2
Z a b o j c i. u . 7, A , 2
Z a b o k IV , B , 1
Z a b o k i 22, B , 2
Z a b r đ e (B o k a K o t o r ­
s k a ) 24, A , 1
Z a b r đ e ( P e lj e š a c ) 20,
C 2
Z a č i n j i 2, B , 2
Z a č ir 26, B , 1
Z a č u la 20, E , 3
Z a d a r 13, A , 1
Z a d a r s k i k a n a l 11,
A - B , 1 -2
Z a d e j a 26, D . 2
Z a d r in o v r a t 14a. B , 2
Z a d v a r j e 14a, B . 1
Z a g a z in j in e , u . 7, B , 2
Z a g la v (B o ž a v a ) 11,
Z a g la v (H v a r ) 17. D . 2
Z a g la v (K o r č u la ) 17,
Z a g la v (S a li) 10. A . 2
Z a g la v , h r . 5. B . 3
Z a g la v , p r e d j e l 19,
B. 2
Z a g la v , r t (B r a č ) 17.
A. 1
Z a g la v , r t (C r e s ) 5,
B. 3
Z a g la v . r t (K o r č u la )
19, A , 1
Z a g la v . r t (K r k ) 6,
A, 2
Z a g la v . r t ( K u k lj ic a )
13. A . 2
Z a g la v . r t (P a g ) 11,
B. 1
Z a g la v . r t ( P a k le n i
o t o c i) 18. B . 2
Z a g la v , r t ( U g lj a n )
11, B , 2
Z a g la v , r t (Ž d r e la c )
13, A , 2
Z a g la v a , u . 20, C , 3
Z a g la v a . r t 5. D . 3
Z a g la v e . V . i M .. u .
18. A . 1
Z a g la v ic a , r t 13. A . 2
Z a g o n 6, B . 1
Z a g o r a (B u d v a ) 23.
D. 3
Z a g o r a (C e t in j e ) 26.
B. 1
Z a g o r a ( N ik š i ć ) 23.
C. 2
Z agora (P o p o v o p o ­
lj e ) 20, E , 2
Z a g o r a , p r e d j e l 14.
C -D . 1 -2
Z a g o r a j 26. D . 1
Z a g o r i 6, B . 1
Z a g o r j e ( I lir s k a B i­
s tr ic a ) 2, D . 1
Z a g o r j e (L a b in ) 2.
D. 3
V I, C , 1
Z a g r a d ( C r ik v e n ic a )
5, C , 2
Z a g r a d (O p a tija ) 4,
A, 1
Z a g r a d (Z a d a r ) 13,
B, 1
Z a g r a d s k i v r h 5, D , 2
Z a g r a d e 25, B , 1
Z a g re b IV , B , 2
Z a g r e b , h o t e l (D u ­
b r o v n ik ) 21, A , 2
Z a g u lj 23, C , 2
Z a g v o z d (B r a č ) 14a,
Z a g v o z d (O m iš) 17,
D, 1
Z a h o m j e 19, A , 2
Z a j e č a r IV , F , 3
Z a j e l š j e 2, D , 1
Z a k a m ic a , u . 17, E , 5
Z a k a s t il 18, B , 1
Z a k lo p a t ic a , o . 17,
C, 3
Z a k lo p ic a ( ju ž .) u . 7,
B, 1
Z a k lo p ic a ( s j e v .) , u .
7, B , 1
Z a k lo p it a , u . 22, B , 1
Z a k o lo , u . 7, A , 1
Z a k u č a c 14a, A , 1
Z a la D r a g a 4, B , 1
Z a la g la v a 18, B , 1
Z a la e g e r s z e g IV , C. 1
Z a la z i, V . i M . 24,
B, 1
Z a li ( K o r o m a č n a ), rt
8. D , 2
Z a li b o k , u . 7, C
Z a lu č j e , u . 17, C , 3
Z a lu k a 4, A . 1
Z a lu k i 4, A , 1
Z a lu ž n ic a V I, C, 3
Z a lj e v 25, A , 2
Z a lj u t , D . i G . 23.
D, 2
Z a m a s k 2, C, 2
Z a m a s lin a 20, C, 2
Z a m a s lin o v a , u . 22,
A, 1
Z a m b r a t ij a 1, A . 1
Z a m b r a t ij a , u . 1. A , 1
Z a m e t 5, B . 1
Z a m o š ć e , r t 19, B . 1
Z a m o š ć e , u . 19. B . 1
Z a n e s t r a , p lič . 1. A , 1
Z a n k o v ić i 25, B . 1
Z a o s t r o g 20, B . 1
Z a o s t r o g , u . 20, B . 1
Z a p a d n a M o r a v a , r.
IV , E , 3
Z a p a d n a P l in a 20.
B, 1
Z a p a d n i g r e b e n . 8.
C, 3
Z a p e lin , u . 7. A , 1
Z a p la n ik 20. E . 3
Z a p o r a t , u . 8. C. 3
Z a p r e š ić V I. C. 2
Z a p u n t e l 8. D . 4
Z a p u n t e l, t j e s n a c 8.
D, 3
Z a r a ć e 17, B . 2
Z a r a ć e , r t 17, C. 2
Z a r e č j e ( I lir s k a B i­
s t r ic a ) 2, D , 1
Z a r e č j e ( P a z in ) 2,
C, 2
Z a r u b a č a , rt 23. A . 2
Z a s a d 23, B . 2
Z a s io k 14, E , 1
Z a s la p 23, C , 2
Z a s la v o n j in e , u . 7,
A, 2
Z a s m o k v e , p lič . 8.
B, 2
Z a s t e n e 4. B . 2
Z a s t e n ic e 4, B . 1
Z a s t in j e 14a, A , 1
Z a s t o la c , u . 9. A . l
Z a s t r a ž i š ć e 17. C. 2
Z a s t u p , u . 14 a, A , 2
 Z a s t u p a c , u . 18, B , 1 Z la t u j a 7, B , 1 Ž a k a n , R a v n i, o . 12, Ž ir o v ic a 5, A , 1
Z a t a n k i, u . 7, A , 1 Z le S t i j e n e 22, B , 2 B, 2 Z ir o v ić 14, F , 1
Z a t in j e 5, D , 2 Z lo b in 5, C , 1 Ž a k e n j , r t 5, B , 3 Ž it n a , u . 17, C , 3
Z a t k a 4, A , 1 Z lo š a n e 13, A , l Ž a k e n j , u . 5, B , 3 Z it n ić 14, C, 1
Z a t m o r j e 20, D , 2 Z lo š a n e , u . 13, A , 1 Ž a k n ić , o . 12, B , 2 Ž iv a , u . 5, B , 2
Z a t o n ( Š ib e n ik ) 15, Z m a j a n (O r u t), o . 15, Ž a k o v o 20, E , 2 Ž iv i B u n a r i 9, B . 1
A, 1 A, 2 Ž a l, p r e d j e l 26, C , 3 Z iv i n i ć 14, E , 2
Z a t o n (Z a d a r ) 11, B , 2 Z m ij a g la v a 19, A , 2 Ž a l, r t 21, A , 1 Ž iv o g o š ć e 17, D , 2
Z a t o n , V . i M . (D u ­ Z m ij e b r d o 19, B , 2 Ž a la c 4, B , 1 Ž iž a n j , o . 11, C, 3
b r o v n ik ) 20, E , 3 Z m ij i n o b r d o ( V ip e - Z a le c V I, C , 1 Z iž ić i 16, B . 1
Z a t o n , p r e d j e l 15, ra ) 19, B , 1 Ž a li, r t 8, D , 3 Ž li j e b i 24, A , 1
B, 2 Z m in k a , r t 8, E , 3 Ž a lić , u . (C r e s ) 8, B , 1 Ž m a k 3, B , 1
Z a to n , u . (D u b r o v ­ Z m in j a k , o . 14, A , 1 Z a lić , u . (C u n s k i) 7, Ž m a n 10, A , 2
n ik ) 20, E , 3 Z m o r a c , r t 7, B , 1 A, 2 Ž m a n , r t 10, A . 2
Z a t o n , u . (Z a d a r ) 11, Z m o r a č n a , p lič . 7, C, Ž a lić , u . ( M a li L o ­ Ž m a š ic a , u . 10, A , 2
B, 2 Z m o r a č n a , r t 7, C, š in j ) 7, A , 2 Ž m in j 2, C, 3
Z a v a la (H v a r ) 17, B , 2 Z m o r a š n j i O p u s i, o i. Ž a lić , u . ( S ilb a ) 8, Z n j a n 16, B , 2
Z a v a la ( P o p o v o p o ­ 12, B , 2 C, 3 Ž n j a n , u . 16, B , 2
lj e ) 20, D , 2 Z o g a j 26, C , 2 Ž a lić , r t (L o k r u m ) Ž o n t u j a , h r . 2, B , 3
Z a v a la , r t 25, A , 1 Z o g a j s k o b la to 26, 21, B , 2 Z r e n j 2, C , 2
Z a v a la t i c a 17, C, 3 C, 3 Ž a lić . r t (L o š in j ) 7, Ž r n o v ic a , u . 20, B , 1
Z a v a la t i c a , u . 17, C , 3 Z o g a n j e 26, C , 3 A, 2 Ž r n o v n ic a ( J u r j e v o )
Z a v a lj e V I, C , 3 Z o r e t ić i 4, A , 1 Ž a lin a , u . 7, B , 1 5, D , 3
Z a v e l in V I, E , 4 Z o r l j e v ic a , u . 11, A , 2 Z a n k o v a c , 13, B , 2 Ž r n o v n ic a ( N o v i V i­
Z a v r a t n ic a . u . (J a - Z o r n ik , o . 10, B , 2 Ž a n ja , u . 5, B , 3 n o d o l s k i ) 5, D , 2
b la n a c ) 9, B , 1 Z r č e , u . 8, D , 2 Ž a n j e v ić i 5, B , 2 Ž r n o v n ic a ( S p lit ) 14,
Z a v r a t n ic a , u . (K r k ) Z r e n j a n in IV , E , 2 Ž a n j ic a 24, A , 2 E, 2
6, B , 2 Z r ilić 13, B , 1 Ž a n j ic a , u . 24, A , 2 Ž r n o v n ic a , u . 6, B , 1
Z a v r š j e 2, C, 2 Z r in s k a g o r a V I, D , 2 Ž a p a l, V e li, p r . 8, Ž r n o v o 19, B , 2
Z a z id 2., c , 1 Z r m a n ja , r. 11, D , 2 B, 2 Ž u d io , r t 21. B , 2
Z b ič in a 5, B , 3 Z u b č ić e v s t a n 13, B , 2 Ž a p lić , p r . 8, B , 2 Ž u k o v b r ig 19. A - B . 2
Z b iš in a 5, B , 3 Z u b e r k a , o . 17, E , 5 Ž a p lo , V e lo . p r . 11, Ž u k o v a , u . (H v a r ) 17,
Z d v o r a D a k s e 21, A , Z u b ić , r t 8, C , 3 A, 2 B, 2
Z e c , o . 5, D , 3 Z u b in in , p lič . 8, D , 3 Z a p lj e n a 15, A . 1 Ž u k o v a , u . (K o r č u la )
Z e č a , o,. 8, B , 1 Z u b in in , rt 8, D , 3 Ž a r k o v ic a 21, B , 2 17, B , 3
Z e č e v o 14, B , 2 Z u b o v ić i 8, D , 2 Ž a v in a c , V . i M ., o i. Ž u k o v a c 19. B . 1
Z e č e v o , O. 17, B , 2 Z u n ta 15, B , 2 11, D , 3 Ž u k o v a c , r t 23, C, 3
Z e č e v o , p o l. u , :B, Z u p c i 25, A , 2 Z a v ij e 2, C , 1 Ž u k o v ic a 25, A , 1
Z e č e v o , r t 14, B , 2 Z u p c i, p r e d j e l 23, Z a v ij e , u . 2, C , 1 Ž u k o v ic a , p r e d j e l 19.
B, 2 Ž a ž in a V I, D . 2 A, 2
Z e č j e b r d o 19, A . 2 Z u r ic h I. A , 2 Ž b a n d a j 2, B . 3 Ž u k o v ic e 20, D . 2
Z e f n j a n s 26, D . 3 Z u z i 26, C. 2 Ž b e v n ic a 2, D . 2 Ž u k o v ik , u . 14a. B . 2
Z e j n a g la v a 17, E , 5 Z v e č a n j e 14a, B , 1 Ž b u r g a 1, B . 2 Ž u lj a n a 20, B . 2
Z e la , u . 5, B , 3 Z v e č a v a 23, C, 2 Ž d r a lo v a , u . 5. D . 3 Ž u lj a n a , u . 20. B . 2
Z e l e n g o r a V I, F . 4 Z v e k o v ic a 23, A , 2 Ž d r e la c 13, A , 2 Ž u m b e r a k V I. C. 2
Z e l e n i B r i j e g 3, B , 1 Z v e r e n j a k , r. 24, B , 2 Ž d r e la c , p r . 13, A , 2 Ž u n a c 3, A , 1
Z e l e n i v ir 5, D , 1 Z v e r in a c 11, A , 2 Ž d r ij e lo , M a lo 21, Ž u n a c , u . 3. A , 1
Z e l e n ik a 24. A , 1 Z v e r in a c . o . 11, A , 2 A, 2 Ž u p a ( I m o t s k i) 17.
Z e l e n ik a , u . 3, A , 1 Z v e r in a č k i k a n a l 11, Ž d r ilc a , p r . 18, B , 2 D. 1
Z e l e n ik e 13, B . 1 A, 2 Ž d r ilo (K o r č u la ) 19, Ž u p a ( T r e b in j e ) 23.
Z e lo v o 14, E , 2 Z v ij e z d a V I, F , 3 A, 1 C, 2
Z e m o n , D . i G . 2. E , 1 Z v ir ić i 20, C. 1 Ž d r ilo , p r . 18, A , 2 Ž u p a , p r e d j e l (B o k a
Z e m u n ik , D . i G . 11, Z v ir in o v ik , o . 17, Ž d r ilo , v r h 18, B . 2 K o t o r s k a ) 24, B . 2
C, 2 B, 3 Ž d r ilo , M . i V . p r . 18, Ž u p a . p r e d je l (D u ­
Z v ir j e , u . (P o v ja ) B. 2 b r o v n ik ) 23, A , 2
Z e n ic a V I, E ,3 14 a , B , 2 Ž u p a . p r e d j e l ( P e lj e ­
Z e n t a , u . 16. B , 2 Ž d r ilo o d J e r o lim a
Z v ir j e , u . ( S u m a r tin ) 18, B , 2 š a c ) 20. B . 2
Z e r q a n IV , E , 4 17, C , 1 Ž e d n o 16, A , 2 Ž u p a n d o l 19. A , 2
Z e ta 26. B . 1 Z v ir o v ić i 20. C. 1 Z u p a n o v i ć 15. A . 1
Z e ta , p r e d j e l 26. Ž e j a n e 5, A , 1
Z v o n c e n v r h 4. A , 1 Z e l e z n a t ih a , u . 5, Ž u p a n i v r h 5. A . 1
B -C , 1 Z v o n e ć e 4. A , 1 B, 2 Ž u p a n ja IV , D . 2
Z e t a , r. 23. D - E . 2 Z v o r n ik IV , D , 2 Ž e l j e v o 23, B , 2 Ž u p a n j a c 14a. B . 2
Z e z n j a n 26. D . 3 Ž e l j e z n ic a , r. 25, A , 2 Ž u p a n j e 6. A ?.
Z h u p a 26, D . 2 Ž e p č e V I, F , 3 Ž u p a n i e S e lo 20. B , 2
Z id a n i M o s t V I. C , 1 Ž e r a v a 11, C. 2 Ž u p a n j o l 5. E , 2
Z id in e 11, C. 1
Z id in e , r t 9. A, 1
ž Ž e s t il a c 6, B , 2 Ž u p k o v i ć i 24. A i
Ž u p s k i z a l j e v ?3. A . 2
Ž e s t in ic a , i z v o r 16,
Z id n ić 13, B . 2 Ž a b a 20, C, 2 A, 1 Ž u r ić a b r d o 15 B . 1
Z im o m o r V I. F . 4 Ž a b ic a 20, E , 2 ž e ž e v i c a 17, C. 1 Ž u r k o v o , u . 4. B . 1
Z ja t 20. C. 2 Ž a b ic e 16. A , 1 Ž g o m b ić i 6, A . 2 Ž u s t e r n a 1. B 1
Z la r in 15. A . 2 Ž a b lj a k ( P l j e v ij a ) Ž ig lin a c , u . 8, D , 2 Ž u t. o . 11, C. 3
Z la r in , o . 15. A . 2 V I, G , 4 Ž ij e v o V I, G . 5 Ž u t, z. 10. B . 1
Z la r in , u . 15, A , 2 Ž a b lj a k (T ito g r a d ) Ž in č e n a , u . 11, C. Ž u ta L o k v a 5. E . 3
Z la r in s k i k a n a l 15, 26, B , 1 Ž ir j a n s k i k a n a l 14, Ž u t s k a A b a , o . 12.
A, 2 Ž a b n ik 5, A , 1 A, 2 A. 1
Z la t n a ( M o r a k o v a ) Ž a k a lj 4. B , 1 Ž ir j e 14, A , 2 Ž u t s k i k a n a l 11, C . 3
lu k a 24. A . 2 Ž a k a n , lu k a 12, B . 2 Z ir je , o. 14, A , 2 ž u ž e m b e r k V I, B . 2
Z la t n e S t ij e n e 3, A . 1 Ž a k a n . K a m e n i, o. Ž ir je , rt 14, A , 2 Z v a b i 1. B . 2
Z la t n i r a t 17. B . 1 12, B . 2 Ž ir o v a c V I. D . 2 Ž v in j e 24, A . 1

35
 G E O G R A F SK E K A R T E

I Srednja Evropa, auto-putovi 1 11 250 000

II Srednja Evropa, željezničke pruge 1 15 000 000
III Srednja Evropa, avionske pruge 1 22 500 000
IV Jugoslavija, ceste i željezničke pruge 1 3 000 000
V Jadranska obala Jugoslavije, brodske pruge 1 4 500 000
VI Jadranska obala Jugoslavije, ceste i željeznice 1 : 1 250 000

1 Koper 1 : 110 000 14a Brački kanal 1 : 170 000

2 Istra 1 : 300 000 15 Šibenik 1 : 1 2 0 0 0 0
3 Pula 1 : 90 000 16 Kaštela 1 : 85 000
4 Opatija 1 : 150 000 17 Makarska 1 : 300 000
5 Rijeka 1 : 300 000 18 Hvar 1 : 51 000
6 Crikvenica 1 : 120 000 19 Korčula 1 : 75 000
7 Lošinj 1 : 120000 20 Dubrovnik 1 : 300 000
8 Pag 1 : 300 000 21 Dubrovnik (grad) 1 : 38 000
9 Rab 1 : 105 000 22 Mljet 1 : 50 000
10 Kornat I 1 : 120 000 23 Kotor 1 : 300 C00
11 Zadar 1 : 300 000 24 Boka Kotorska 1 : 125 000
12 Kornat II 1 : 120 000 25 Budva, Bar 1 : 120 000
13 Biograd 1 : 120 000 26 Titograd 1 : 300 000
14 Split 1 : 300 000 27 Plitvička jezera 1 : 32 500
 LEGENDA
ZE IC H EN ER K LA R U N G — EX PLA N A TO RY N O TES
L E G EN D E — SE G N I C O N V EN ZIO N A LI

Autoput Državna granica Ljekovita voda

Autobahn Staatsgrenze Heilquclle
Motorway w m .
National frontier Term al spring
Autoroute Frontićre de 1’ Ćtat Source d ’eau minerale
Confine di Stato Acque termal i
Autostrada
Asfaltirana cesta Granični prijelaz Pitka voda
Strasse mit staubfreiem Belag Grenziibcrgang Trinkwasser
Road with dust-free surface P Frontier crossing # Drinking-water
Route goudronnće Passage de frontiere Eau potable
Strada asfaltata Passaggio di frontiera Acqua potabile
Neasfaltirana bolja cesta Svjetionik
Nebcnstrasse (ohne staubfreien Belag) Aerodrom Leuchtturm
Secondary road (without dust-free Verkehrsflughafen ^ Lighthouse
surface) Commercial airport Phare
Route secondaire (sans revčtement) Aćrodrome Paro
Strada secondaria (non asfaltata) Aero porto commercialc
Pličina
Lošija cesta Benzinska pumpa Bank
Fahrweg Tankstelle f,J) Bank
M inor road 1 Filling station Banc
Voie carrossable Station de remplissage Banco
Strada carreggiabile Stazione di rifomimento
Oznaka pličine
Ostale ceste Servis za motorna vozila Bake
Oblige Strassen Werkstatt Beacon
Other roads ^ Repair shop Balise
Autres routes Service-dćpannage Meda
Altrc strade Autorimessa
Greben
Staza Kamp Klippe
Fussweg Zeltplatz Rock
Footpath Camping site Roche
Sentier Camping amćnagć Roccia
Sentiero Camping Dubinska tačka, sonda
Veća udaljenost (u km) Meerestiefe
Grosskilometer ■ft Motel n Depth of the sea (in metres)
? e -z ? Long distance (in kilometres)
Distance totalisće (en kilometres)
Profondeur de la mcr
Profondita del mare
Planinarska kuća
Grande distanza (in chilometri)
Berghiitte Sidrište
Manje udaljenosti (u km) e M ountain hut £ Ankerplatz
Kleinkilometer Refuge alpin , Anchorage
T 10- L Short distances (in kilometres) Capanna Mouillage
Distance partielle (en kilometres) Ancoraggio
Piccole distanze (in chilometri) Lijep vidik
Schbner Ausblick Zabranjeno sidrenje
Uspon do 10%; ♦ Beautiful viewpoint Ankern verboten
više od 10% Beau point de vue T Prohibited anchorage
Steigung bis zu 10%; Bella vista Mouillage interdit
fiber 10% Divieto di ancoraggio
^ ^_ Gradient up to 10%; Zimski sport
exceeding 10% W inters port Visina (u metrima)
Pente infćrieure a 10°„; 1^* Winter sport H5he (in Metern)
supćrieure’a 10% Sport d ’hiver 123^- Height (in metres)
Pendenza inferiore ai 10% Sport invernale Altitude (en metres)
superiore ai 10% Quote altimetriche (in metri)
Crkva, kapela
Trajekt za automobile Prijevoj
Kirche, Kapelle Passiibergang
Autofahre 6 Church, chapel
== = = = Car ferry X Pass
Eglise, chapelle
Bac pour automobiles Chiesa, cappella Col
Traghetto per automobili Passo
Dvorac Visina otoka
Željeznička pruga Schloss, Burg
________ Eisenbahn Hčhe dei* Insel
Ui Castle (15) Height of the island
Railway Chateau
Voie ferrće Altitude de Pile
Castello Quota altimetrica dell’isola
Ferrovia
Željeznička stanica Razvaline Rudnik
Bahnhof Ruine Bergwerk
— o —— Railway station Lh Ruin 7R Mine
Gare Ruines Mine
Stazione ferroviaria Rovine Miniera
Tunel Spilja Most
T unnel HcShle Brficke
*=*=♦— Tunnel Cave X Bridge
Tunnel Grotte Pont
Galleria Grotta Ponte
Nasip Soline Hidroelektrana
Damm Saline W asserkraft werk
Dam Salt-works Hydroelectric plant
Digue Saline Centrale hydro-ćlectrique
Diga Salina Centrale idroelettrica

Veličina imena razmjerna je važnosti naselja

Veličina kružića razmjerna je broju stanovnika
D ie Grbsse der Namen ist der Bedeutung der Orte proportional La dimension dcs caractćres est proportionnćc a l'importance des lieuz
Die GrOsse der Kreise entspricht proportional der Einwohnerzahl La dimension des cercles est proportionnćc au nombre d’habitants
The size in which names are printed indicates their relative importance La grandezza dei nomi t proporzionata all'importanza del centra
1 own symbols size indicates relative population density La grandezza dei circoletti e proporzionata al numero degli abitanti
 N A R O D N E N O Š N JE

Peroj u Istri 24 Otok Sušak 25

Rakalj u Istri 24 Konavli 56
Vrbnik na Krku 25 Orebić na Pelješcu 57
Šestani u Crnoj Gori 57
 BA K R O T ISA K

Bakar 8 Novigrad (Istra) 41

Brela 8 Omiš 48
Boka Kotorska 9 Omišalj 48
Budva 9 Opatija 49
Dubrovnik 16 Perast 49
Hvar 16 Piran 49
Izola 17 Plitvička jezera 64
Jablanac (Zavratnica) 17 Poreč 49
Klis 17 Postojnska jama 65
Korčula 32 Pula 65
Kornati 32 Rab 72
Kotor 32 Rijeka 72
Krk 33 Rovinj 72
Lastovo 33 Skradinski buk 80
Lokrum 40 Split 73
Makarska 40 Sv. Stefan 81
Mali Lošinj 41 Šibenik 80
Mljet 40 Ulcinj 81
Novi Vinodolski 40 Zadar 81
T I S A K G R A F IČ K I Z A V O D H R V A T S K E , Z A G R E B
1965.