Tuzla

Tuzla – Wikipedija https://hr.wikipedia.
org/wiki/Tuzla
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) je jedan Tuzla
od najvećih gradova u Bosni i Hercegovini i
središte istoimene općine na sjeveroistoku
zemlje.
Sadržaj
Zemljopis
Stanovništvo
Tuzla (naseljeno mjesto),
nacionalni sastav
Naseljena mjesta
Demografska povijest
1600.
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
1879.
1885. Županija Soli (Tuzlanska)
1895. Sjedište Tuzla

1910. Načelnik Jasmin Imamović (SDP BiH)
1921.
Površina 303 km²
1931.
1953. Stanovništvo
1961. - Ukupno 110.979 (popis 2013.)
- Gustoća
1971. gustoća = 545
1981. {{{gustoća}}}/km²
1991.
2013.
Uprava
Povijest
Prapovijest
Antika
Srednji vijek
Hrvatsko-Ugarska
Osmanska vlast
Austro-Ugarska Grad Tuzla s bližom okolicom.
Prva Jugoslavija
Drugi svjetski rat
Druga Jugoslavija
Predratno demokratsko
organiziranje Hrvata
1 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Tuzla – Wikipedija https://hr.wikipedia.org/wiki/Tuzla
Samostalna BiH
Gospodarstvo
Poznate osobe
Književnost:
Slikarstvo:
Glazba, film i kazalište:
Ostala umjetnost:
Šport:
Medicina:
Ostalo:
Spomenici i znamenitosti
Napadi na katolike i Katoličku
Crkvu
Obrazovanje
Kultura
Knjižnice
Muzeji
Arhiv
Glazba
Narodno kazalište
Društva
Kulturni centri
Šport
Zdravstvo
Gradovi pobratimi/prijatelji
/suradnici
Izvori
Vanjske poveznice
Zemljopis
Površina Općine Tuzla 101 ha ili 303 km2
Nadmorska visina 231m/nm
Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem Majevice (Medvednik 843 m2), s

jugozapada planinama Ozrenom, Konjuhom i Javornikom.
Područje Tuzle svrstava se u peripanonsku oblast, tj. kontaktnu zonu Dinarida Panonske nizine.
Kotlinasto područje nalazi se na južnoj strani grebena Majevice i odvojenog grebena prema
Obodnici. Sastoji se pretežno od dugih poprečnih potočnih dolina i kosa koje završavaju u dolini
rijeke Jale. Teren je blago nagnut prema jugu.
Susjedne Općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Srebrenik i Lopare, s jugoistočne
2 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Kalesija, s južne Živinice i sa zapadne Lukavac.
Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim

pritokama, od kojih su najveće Solina i Joševica, te
Požarnička rijeka, Grabov i Mramorski potok.
Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak,

na nadmorskoj visini od 700 m. Ukupna dužina glavnog
toka od izvorišta do ušća u Spreču iznosi 37 km.
Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od

geološki mladih sedimenata (neogen), značajnih s
ekonomskog stanovišta (ugljen, kuhinjska sol, kvarcni
pijesak i dr).
Nastanak tuzlanskog bazena vezan je za više faza koje su se Hotel Mellain, sa 100 metara visine,
smjenjivale nakon mezozoika, a koje su za posljedicu imale najviša je zgrada u Tuzlanskom
stvaranje različitih uvjeta taloženja. U zajedničkom kantonu.
djelovanju s polioklimatskim karakteristikama nastale su
raznolike i specifične sedimentne tvorevine.
Tuzla ima odlike umjereno kontinentalne klime. Određene posebnosti izazvane su lokalnim
reljefom, općim položajem u odnosu na dominantne regije u okolini (središnji bosanski
planinski masiv s jedne, i Panonska nizina s druge strane), zračnim strujanjima tropskih i
polarnih zračnih masa i ciklonskim aktivnostima.
Glavne karakteristike klime odnose se na jasnu izraženost sva četiri godišnja doba, relativnu
vlažnost i oblačnost, na maksimum padalina u toplijem dijelu godine, i minimum krajem zime.
Srednja godišnja temperatura u posljednjih pola stoljeća je 10,1 C°. Najhladniji mjesec je siječanj
s prosječnom temperaturom od 0,6 C°, a najtopliji srpanj sa 19,4. U ovom nizu najviša
temperatura je izmjerena u kolovozu 1971. i iznosila je +38,4 C°, a najniža od –25,8 u siječnju
1963.
Prosječan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom je 91, a godišnje
ima 20 dana kada temperatura prelazi 30 stupnjeva. S temperaturom većom od 25 stupnjeva je
80 dana u godini.
Dnevnih razdoblja s kišom je 135, s pljuskom 19, s grmljavinom 37, s pojavom magle 69, sa
snijegom i sa snježnim pokrivačem 52 (maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena u
veljači 1984. god 97 cm).
Godišnje je prosječno 127 oblačnih i 63 vedra dana. Prosječna količina padalina iznosi 908,6
l/m2, vlažnost zraka 79 %, a atmosferski pritisak 980,2 hPa.
Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost meteoroloških

parametara, i manji utjecaj temperaturnih inverzija.
Ležište soli ispod grada Tuzle oblika je asimetrične elipse. Dubina ležišta nije jednaka. Od
površine do naslaga soli treba od 150 metara na jugoistočnom dijelu (Trnovac) sve do 650
metara na sjeverozapadu (Tušanj). Sloj soli ispod Trnovca debeo je 160 metara, a ispod Tušnja
3 od 35 17. 1. 2020. 15:40

240 metara. Širina ležišta soli ispod Tuzle je 1,5 km, a dužina 3 km. Dio ležišta rukavac je prema
Rasovcu. Ležište u Tetimi je odvojeno.[1]
Na soljanskom prostoru bile su velike šume hrasta lužnjaka. Guste su šume bile na prostorima
Đindić mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lužnjak star više od 300 godina, a ostatci ovih šuma su
u svojoj monumentalnoj formi nazočni na cijelom podučju Tuzle i okoline, posebice u Sprečkom
Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Amplitude su se protezale sve do dolinskih
predjela Istočne i Srednje Bosne. Hrastovina je bila najzahvalniji građevinski materijal u Tuzli,
zato što su kamen i glina iz ovog kraja zasićene oksigenskim strukturama koje objekte od njih
čine kratka vijeka trajanja. Najstariji su primjeri temeljne grede i nosivi sklopovi kod sakralnih
objekata. Obrtnici poput drvara, dunđera i samardžija bili su u svezi s hrastom. Zato u Tuzli
nema objekata od čvrstih agregata, pa od „drvenog grada“ uoči osmanskih osvajanja sve do
dolaska Austro-Ugarske objekte se gradilo od hrastovine. U osmansko vrijeme hrastovina se
rabila za stupe za lan i konoplju, za voće, sinije, naćve, čekrci, kace, bačve i kolski kotači. Iza
proizvodnje soli iz osmanskih vremena su pepelarski prizori u hrastovim šumama Gojčina i
ostatci kotlova prvih pepelara Miška i Fabijana. Tijekom austro-ugarskih vremena sve bolje i
skuplje građevine koristile su hrastovinu, od namjene za konstrukciju, preko podnih daščica do
vanjske stolarije. Glavna ulazna vrata i kapije iz tog vremena su prava umjetnost obratničkih
umijeća. Industrijalizacija tih godina donijela je potrebu za željezničkim pragovima i za jamsku
podgradu, tzv. jamčevinu za koje se koristio hrast. "Francuske duge" za bačve izvozile su se u
Francusku. Nažalost sve to je donijelo masovnu sječu šuma hrastova lužnjaka. Nekontrolirano
izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u Oficirskom parku bio je znak za uzbunu. [2]
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Tuzla
Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tuzla imala je 131.618 stanovnika,
raspoređenih u 66 naselja.
Stanovništvo općine Tuzla
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971. 1961.
15.396 20.398 24.811 27.735 24 080

Hrvati
(13,87%) (15,49%) (20,38%) (25,84%) (29,29%)
20.271 20.261 21.089 19 720

Srbi 3.378 (3,04%)
(15,40%) (16,64%) (19,65%) (23,99%)
80.774 62.669 52.400 53.271 19 205

Muslimani
(72,78%) (47,61%) (43,05%) (49,65%) (23,36%)
21.995 19.059 17 519

Jugoslaveni 2.540 (2,36%)
(16,71%) (15,65%) (21,31%)
ostali i 11.431
6.285 (4,77%) 5.186 (4,26%) 2.658 (2,47%) 1.692
nepoznato (10,30%)
ukupno 110.979 131.618 121.717 107.293 82 216
Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Tuzla
4 od 35 17. 1. 2020. 15:40

godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.
Hrvati 6.328 (7,55%) 5.383 (8,26%) 6.145 (11,39%) 5 405 (14,31%)
Srbi 13.137 (15,68%) 11.278 (17,32%) 12.224 (22,66%) 11 498 (30,45%)
Muslimani 44.091 (52,63%) 30.448 (46,77%) 31.257 (57,96%) 7 984 (21,14%)
Jugoslaveni 16.302 (19,46%) 16.301 (25,04%) 2.187 (4,05%) 11 472 (30,38%)
ostali i nepoznato 3.912 (4,66%) 1.681 (2,58%) 2.113 (3,91%) 1.404
ukupno 83.770 65.091 53.926 37.760
Naseljena mjesta općine Tuzla - popis 1991. [otkrij]
Naseljena mjesta
Brđani, Breške, Breze, Brgule, Bukinje, Cerik, Cviljevina, Čaklovići Donji, Čaklovići Gornji,
Čanići, Dobrnja, Dokanj, Dragunja Donja, Dragunja Gornja, Gornja Tuzla, Grabovica Donja,
Grabovica Gornja, Hudeč, Husino, Kiseljak, Kolimer (dio), Kolovrat, Konjikovići (dio), Kosci
(dio), Kovačevo Selo, Kovačica, Krtolije, Kukovina, Lipnica, Lipnica Donja, Lipnica Gornja,
Lipnica Srednja, Ljepunice, Ljubače, Marinkovići, Mihatovići, Milešići, Morančani, Mramor,
Mramor Novi, Obodnica Donja, Obodnica Gornja, Orašje, Osoje, Par Selo Gornje, Pasci Donji,
Pasci Gornji, Petrovice Donje, Petrovice Gornje, Plane, Pogorioci, Poljana, Potraš (dio),
Požarnica, Rapače, Rasovac, Simin Han, Snoz, Svojtina, Ševar, Šići, Šićki Brod, Tetima, Tisovac,
Tuzla i Vršani.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Tuzla, gotovo u cjelini, ušla je u sastav
Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta
Kolimer, Konjikovići, Kosci i Potraš.
Demografska povijest
1600.
1600. godine 506 kućanstava
muslimanskih 73,7%
kršćanskih 26,3%
1879.
1879. godine 5119
muslimani 3918 (76,54)
pravoslavci 947 (18,50)
katolici 237 (4,63)
židovi 17 (0,33%)
1885.
5 od 35 17. 1. 2020. 15:40

1885. godine 7189 stanovnika

muslimani
pravoslavci 1072 (14,91%)
katolici 795 (11,06%)
židovi 134 (1,86%)
ostali 17 (0,24%)
kućanstava 1577
odraslih muških stanovnika koji su zaposleni 2094 (29,13%)
1895.
1895. godine 10 227 stanovnika
muslimani 5984 (58,51%)
katolici 2358 (23,06%)
židovi 360 (3,52%)
ostali 78 (0,76%)
stranci 2425 (23,7%)
Strani jezici koji su se mogli čuti u gradu: njemački, češki, mađarski, poljski, slovenski,
talijanski, španjolski, slovački, ruski.
1910.
muslimani 5859 (48,57%)
katolici 3839 (31,82%)
židovi 349 (2,89%)
ostali 42 (0,34%)
stranci 3049 (35,6%)
Broj građana koji su govorili stranim jezicima: 1234 njemačkim, 415 češkim, 280
mađarskim, 212 poljskim, 180 slovenskim, 180 talijanskim, 44 slovačkim, 27 ruskim, 80
španjolskim.
1921.
muslimani 6566
pravoslavci 2800
katolici 3954
grkokatolici 39
evangelisti 202
židovi 470
ostali 5
6 od 35 17. 1. 2020. 15:40

slavenskog porijekla 12 159 (86,62%)

manjine 1877 (13,38%)
Čeha i Slovaka 355, Poljaka 106, Rusa 107, Mađara 96, Nijemaca 675, Rumunja 84,
Talijana 116, ostalih 248.
1931.
1931. godine 16 708
domaćinstava 3401
1953.
1961.
domaćinstava 20 989
naseljenost 268,5 po km2
zaposlenih 25 955
1971.
1962. godine Tuzli je pripojeno Ši Selo (Sl.list NRBIH 47/62).[3]

muškaraca 52 874
zaposlenih 32 163
1981.
muškaraca 60 075
Muslimani 53 271
Srbi 21 089
Hrvati 27 735
Makedonci 131
Ukrajinci 13
Slovenci 247
Albanci 138
7 od 35 17. 1. 2020. 15:40

1991.
1990. godine pripojena su joj naselja Solina, Dolovi, djelovi naselja Slavinovići i djelovi naselja
Križani, a iz Tuzle je izdvojeno novo naselje Šićki Brod (Sl.list BIH 33/90).[4]
naseljenost 434 po km2
sažetak
Po spolu Po nacionalnosti Po materinskom jeziku Po vjerskoj pripadnosti
muslimani 57 878
Muslimani 62 669 (47,62%) katolici 21 609
žena 66 804 Hrvati 20 398 (15,49%) pravoslavci 17 541
muškaraca 64 814 Srbi 20 271 (15,40%) ostali 225
ostali 28 280 (21,49%) ateisti 22 688
neizjašnjeni 11 677
2013.
Godine 2013. sproveden je popis stanovništva u BiH. Zbog nemogućnosti usuglašavanja
metodologije obrade prikupljenih podataka službeni podatci objavljeni su tek lipnja 2016.
godine. U Općini Tuzla bilo je 110.979 stanovnika, prosječne starosti muškaraca 39,58
godina, a kod žena 42,44 godine. Od čega:[5]
sažetak
Po vjerskoj
Po spolu Po nacionalnosti Po materinskom jeziku
pripadnosti
Bošnjaka 80.774 muslimani 81.053

bošnjački 94.528
Hrvata 15.396 katolici 14.769
hrvatski 10.083
muškaraca Srba 3378 pravoslavni 3557
52.745 srpski 1603
ostalih 9143 nije se izjasnilo 3303
žena 58.234 ostali 4583
bez odgovora 137 ateisti 3020
bez odgovora/nisu se izjasnila
nije se izjasnilo agnostici 1214
182
2151 ostali 3899
U južnom dijelu grada nalaze se romska naselja. U Mjesnoj zajednici Kreka nalaze se romska
naselja Krojčica 1, Krojčica 2, Krojčica 3 i Miladije, u Mjesnoj zajednici Mosnik romska naselja
Crvene Njive, Kalebići, Mosnik i Mušinac, u Mjesnoj zajednici Mejdan romsko naselje Mosnički
Potok, u Mjesnoj zajednici Centar romska naselja Borić i Kojšino, u jugoistočnom dijelu grada
romsko naselje Ši Selo, u istočnom dijelu grada romsko naselje Slavinovići, do 1991. Šićki Brod
koji ima romsko naselje bio je dio Tuzle, dok danas u urbanom dijelu Tuzle nema posebno
izdvojenih romskih naselja.[6]
8 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Uprava
U aktualnom sazivu Gradskoj vijeća Tuzla Hrvate predstavlja šestoro vijećnika, od čega dvoje iz
HDZ-a BiH, troje iz SDP-a BiH i jedan iz Lijanovićeve stranke Radom za Boljitak. U aktualnom
sazivu Skupštine Tuzlanske županije Hrvati nemaju formiran zastupnički klub, jer je od 35
zastupnika 34 Bošnjaka i jedan Srbin. Politički položaj tuzlanskih Hrvata od kraja rata sve do
preslika je stanja u FBiH za vrijeme Alijanse i Platforme. Danas je to posljedica što je
bošnjačkim glasovima za tobožnjeg predstavnika hrvatskog naroda izabran Željko Komšić, zatim
matematičke eskapade Valentina Inzka, te valovi predratnih iseljavanja Hrvata, iseljavanja
Hrvata krajem 1990-ih te aktualni val iseljavanja Hrvata, pa je na gradskoj razini u Tuzli dvije
trećine vijećnika/zastupnika izabrano je bošnjačkim glasovima.[7]
Tuzlu čine mjesne zajednice: Batva, Brčanska Malta, Breške, Bukinje, Centar, Dobrnja, Dokanj,
Donja Obodnica, Dragunja, Gornja Lipnica, Gornja Obodnica, Gornja Tuzla, Grabovica, Husino,
Jala, Kiseljak, Kreka, Kula, Lipnica, Ljepunice, Ljubače, Mosnik, Mejdan, Mramor, Novi Grad I,
Novi Grad II, Par Selo, Pasci Gornji, Simin Han, Sjenjak, Slatina, Slavinovići, Solana, Solina,
Srednja Lipnica, Stari Grad, Ši Selo, Šićki Brod, Tušanj i Požarnica.
Prostorni plan općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.[8]
Prateći popisne knjige od 1600. do 1991. godine dade se pročitati da su brojnošću u Tuzli bili
prvi muslimani, pa Hrvati i na kraju Srbi. No, tu nacionalno-vjersku sliku nije se nikad
preslikalo i na izbor gradonačelnika, predsjednika odnosno načelnika općine što opovrgava
toliko propagiranu navodnu multietničko-tolerantnu-ravnopravnu sliku Tuzle. Do danas, 19.
siječnja 2015., bilo je 30 osoba na čelu grada, od čega 24 muslimana, 6 Srba i nikad nije bio niti
jedan (katolički) Hrvat! Gradonačelnici su bili Mehaga Imširović, Ibrahim-beg Džindo, Mujaga
Hadžiefendić, Ibrahim-beg Jašarević, Osman Vilović, Šefkija Gluhić, Lutvibeg Sijerčić, Muratbeg
Zaimović, Hasanaga Pašić, Sead-beg Kulović, Ćazim-aga Žunić, Ljubomir Peleš, Pero Eraković,
Ferhat Abazagić, Asim Mujkić, Muharem Fizović, Rade Jakšić, Ahmed Ćatić, Salih Atić, Šefket
Kunosić, Mehmedalija Džambić, Mišo Vokić, Urfet Vejzagić, Hasan Dervišbegović, Dušan
Tešanović, Emina Zaimović, Aleksandar Todorović, Džemal Hadžiavdić, Mirza Muradbegović,
Selim Bešlagić. [9] Danas je gradonačelnik Jasmin Imamović.
Povijest
Prapovijest
Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Europi s kontinuitetom življenja. Dokaz tome su i
pronađeni ostaci starog naselja sojeničkog tipa iz vremena neolita.
Arheolozi su otkrili brojna naselja s bogatim ostacima materijalne kulture prastarih stanovnika
ovog područja. Pronađen je veliki broj neolitskih glinenih posuda s raznim ornamentima od
crne, sive i crvene keramike ali i kameni noževi, sjekire, strugači i drugo. Otkriveni su ostaci
hrane, ljudske kosti, životinjske kosti i razni plodovi koji su koristili za ishranu ljudi tog doba. I
ovi podaci potvrdili su tvrdnje da je područje Tuzle bilo naseljeno još u mlađem kamenom dobu.
Među pronađenim arheološkim materijalima istiće se i keramička neolitska posuda čija je

namjena bila kuhanje slane vode i proizvodnja soli.
9 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Antika
U antici se ovdje nalazilo se rimsko naselje Salinae. Seobu naroda nije preživjelo i stradalo je
najkasnije tijekom dolaska Avara i Slavena u 6. stoljeću.[10]
Srednji vijek
U srednjem vijeku na širem području Tuzle nastalo je raspršeno naselje Soli (Donje i Gornje
Soli) koje se nalazilo u sastavu oblasti i županije Soli.[10]
Prva pisana riječ o Tuzli potječe iz 950. godine. Te je godine bizantski povjesničar i car
Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu «O upravljanju carstvom», izričito spomenuo Tuzlu
kao grad, pod rimskim nazivom Salinae što znači grad soli. Oblast Soli Porfirogenet spominje
kao regiju u sastavu krštene Srbije. Poslije ovdje naizmjence vladaju Bizant i Bugarska.[11]
Hrvatsko-Ugarska
U sastav Bosne ušlo približno 1204. godine. Ime županije Soli prvi se put spominje 1225. Od
1253. u sastavu je ugarske Banovine Usore i Soli. [11] Od 1284. do 1316. godine hrvatsko-ugarski
vladari oblast Soli su dali na upravu srpskom kralju Dragutinu Stefanu.[12]
Bosanski ban Stjepan II. Kotromanić osvojio je Soli 1324. godine te priključio Bosni. U Bosni je
ostalo sve do 1463. godine. [11] Naselje Donje Soli su utvrđene najkasnije tijekom prve polovice
15. stoljeća. [10] Pod osmansku vlast i Donje i Gornje Soli pale su prije drugih djelova Bosne,
1460. godine,[10] istovremeno s padom Srebrenice i Zvornika. Hrvatsko-ugarska protuofanziva
poduzeta je vrlo brzo. Kršćanska se vlast brzo vraća već dolaskom 1463. kad župu Soli od Turaka
oslobađa hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin i od tad su u sastavu hrvatsko-ugarske
Srebreničke banovine. U hrvatsko-ugarskoj državi ostaju do 1474. godine. [12]
Osmanska vlast
Osmanlije od tad vladaju Solima. U prvom popisu 1474. nazvana je Agac Tuzla, područno
Zvorniku i bilježe u kao timarski posjed. Tri godine godina nakon osmanskog osvajanja
osvajanja (1479.) proglašene su Soli carskim hasom,[10] što je dokaz da je počela izvjesna
proizvodnja soli.
Sasvim sigurno Soli su pod osmanskom vlašću od prije 1512. godine. [11] Pismo bosanskog
sandžak-bega Mustafe-bega Juriševića iz 1515., najstariji je spomen gornjotuzlanske nahije.
Svjedoči o oslobađanju laika franjevačkog samostana u Gornjoj Tuzli od plaćanja avarizi-
divaniye. Upućuje na zaključak da je Tuzla, cijela župa Soli i Srebrenička banovina pod turskom
vlasti od 1512. godine. Sela "Gornje Soli" i "Donje Soli" preimenovali su u "Memlehai-bala" i
"Memlehai-zir", u prijevodu Gornja i Donja Solana. U svakom od tih naselja djelovao je po jedan
samostan, što upućuje da su ovdje živjeli Hrvati katolici.[13] Od 1512. tuzlanski kraj je pod
osmanskom vlašću su preko 350 godina. Solima su Osmanlije promijenili ime u Tuzla (tur.
tuzla: rudnik soli).[10] Soljanska župa nije pružala većih otpora Turcima pa su neke od crkava
opstale, pa se u župi Soli 1514. spominju dvije crkve: samostan i crkva Blažene Djevice Marije u
Gornjoj Tuzli i crkva svetog Petra u Donjoj Tuzli. Drugdje po Usori i sjeveroistočnoj Bosni
osmanski osvajači su devastirali crkve i samostane koji nisu bili obnovljeni, prije svega misli se
na Srebrenicu, Gradovrh i Bijeljinu. Teško je bilo obnoviti stare a kamoli podignuti nove crkve.
Dolazak Turaka i turske vlasti u župi Soli donosi bijeg hrvatskog katoličkog življa u Slavoniju i
10 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Bačku, što potvrđuje naziv novog lokaliteta pridošlica, kao Soljani. [13] Osmanlije su uspostavile
novu upravnu organizaciju. Već prije 1515. uspostavljaju nahije Gornju i Donju Tuzlu. Nahije su
isprva bile u sastavu Srebreničkoga, potom Zvorničkoga (u sastavu kadiluka Srebrenice[13]) te
naposljetku Tuzlanskoga kadiluka (nakon 1572.) u sastavu Zvorničkoga sandžaka.[10] Vlašću
sultana Selima I. Surovog (1512.-1520.) i Sulejmana Veličanstvenog (1520.-1566.) dolaze teška
vremena katolicima. Bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg, podrijetlom Bosanac, želi potpuno
islamizirati BiH. Prije svega želi iskorijeniti franjevce koji su mu zapreka. Vihor austro-turskih
ratova 1520.-1566. odnosi brojne crkve i samostane, pa i onaj u Zvorniku.[13]
Prije 1548. obrambeni zidovi oko Donjih Soliju (Donje Tuzle) su sagrađeni, a skoro i oko Gornjih
Soliju (Gornje Tuzle). Najkasnije do 1730. Donja Tuzla postala je sjedište tuzlanske
kapetanije.[10] Prije nego su osnovane kapetanije, dizdar je bio na čelu tuzlanske palanke.[10]
Kapetanska dužnost je bila nasljedna. Kapetani tuzlanske kapetanije dolazili su iz obitelji
Tuzlića.[14] Sjedište kapetanije bila je do 1835. godine. Za tu je kapetaniju bila podignuta
1760.–68. tvrđava s kulama u njezinu središtu. Godine 1831. u Donjoj Tuzli sastali su se
bosanski prvaci i za vođu pokreta u Bosni izabrali Husein-bega Gradaščevića. Tuzli raste važnost
i od 1851. ondje je sjedište zvorničkoga sandžak-bega. [10]
Slom turske vlasti u Ugarskoj i Srbiji, gladne godine i prenaseljenost u Polimlju, Crnoj Gori,
Hercegovini, Dalmaciji, srednjoj i zapadnoj Bosni natjerala je ljude ljude u opustjelu tuzlansku
oblast. U 18. stoljeću tako se nа područje sjeveroistočne Bosne i Tuzlanske kapetanije,
doseljavaju muslimani, Hrvati, Srbi i Cincari.[15]
Srpske obitelji i Cincari unijele su i oživjele trgovinu u Tuzli. Već u prvoj polovini 18. stoljeća,
Srbi obrtnici i trgovci kupuju zemljište od tuzlanskog paše i grade kuće ispod Trnovca i
Kolobare. Paša im je za iznos od 50-100 groša davao pismenu tapiju na zemljište, uz pravom na
gradnju podizanja kuće.Bogatiji trgovci dizali su zgrade bliže gradu. Uskoro su dobili i odobrenja
gradnje zgrade na kat. Izvan gradskih zidina, pred Poljskom kapijom, nalazilo se prostrano роlје
na kojem je ispod Trnovca bila velika bara Kolobara. Prostirala se većim dijelom prostora na
kojem je danas dio grada zvani Srpska varoš. Bara se potokom Marincem slijevala pored
današnjeg hotela Beograd (Bristol) u Jalu. Kad je Marinac bio nabujao, razlijevao se i prekinuo
bi promet prema Poljskoj kapiji. Kad je otvorena Poljska kapija, Тuzla se počela sve više širiti ka
istoku. U Srpskoj varoši je osim Srba bilo i nešto malo katolika, ne više od 30 kuća, a to su bili
obrtnici, "kaldrmdžije, ćurčije, terzije i kujundžije, dunđeri" i jedna trgovina.[15] Varoš je
smještena sjeveroistočno od tvrđave. Samo nekoliko ulica imalo je nazive. Glavna je bila duga
duga 90 hvati i vodila ka čaršiji, vijugajući dalje niz dolinu. Usporedno s njome bile su još tri
ulice koje su ispresijecale kraće popriječne ulice: Kolobara, koja prolazi pored pored barе
(močvare), druga od nje nosi ime po potoku koji teče kroz nju, Pavkuše.[15] Gornja varoš je u
podnožju brda, a Donja većim dijelom čini kompaktno izgrađena kuća do kuće i ograda do
ograde. Još su tu dva šira prostora s močvarom koja se nikada ne presušuje. Ispred močvare, a
na kraju Donje varoši je pravoslavna crkva s mitropolijom i školom.[15]
Austro-Ugarska
Austro-ugarsko zaposjedanje donijelo je napredak Tuzli. Bogata nalazišta soli i prometno
povezivanje željezničkom prugom do Doboja 1885. godine, razvilo je Tuzlu u jedno od najjačih
rudarskih središta Bosne i Hercegovine.[10] 1885. je godine sagrađena prva solana. Sagrađena je
u Simin Hanu, predgrađu i to je početak industrijske proizvodnje soli u Tuzli. Zbog
nenadziranog izluživanja slanice s naslaga kamene soli (koju se proizvodi kao kuhanu sol) na
11 od 35 17. 1. 2020. 15:40

kojima leži grad, ubrzo je uslijedio početak tonjenja grada.[16] Dolaskom časnih sestara Družbe
Kćeri Božje Ljubavi na poziv vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, gradi se Zavod sv.
Krunice i počinje suvremeno školstvo u Tuzli, na hrvatskom i na njemačkom za doseljenike iz
ostalih krajeva Austro-Ugarske. Tuzlanski Židovi za svoje su potrebe 1906., kod Zavoda sv.
Krunice (Klostera) sagradili sinagogu (Templ). Židovi su groblje imali na Bukovčiću.[17] Zbog
toga što su Židovi u Tuzli bili iz dviju skupina Židova, Aškenaza i Sefarda, bile su i dvije posebne
židovske općine s posebnim hramovima.[18] Godinu od austro-ugarskog zaposjedanja tek 17
sefardskih Židova živjelo je u Tuzli, i u vrijeme uspostavljanja austro-ugarske uprave u BiH, 17
tuzlanskih Židova Sefarda imalo je svoju općinu i sinagogu.[19] Sljedećih su godina Aškenazi
preplavili Tuzlu u tolikom broju da su već 1885. osnovali svoju općinu i 1902. izgradili sinagogu
u današnjoj Klosterskoj ulici. Od osnivanja općine do 1941. kad su počeli progoni, rođeno je 470
Židova. Djelovanje Židova u gospodarstvu Soliju i okolici počelo je otvaranjem suvremenih
solana, tvornicom i rafinerijom špirita, rudnicima ugljena itd., zatim ljekarne, pilane, knjižare i
papirnice, trgovine mješovitom robom, obrtnici, pa u hotelijerstvu, zdravstvenoj zaštiti. Bivši
gospodarski div Konjuh nastao je na temeljima poduzeća Moritza Lisske, vlasnika pilana i
veletrgovca drvetom, u kojem je 1911. godine radilo 593 radnika. Živi društveni život Židova
odrazio se u brojnim organizacijama po čemu je prednjačila u BiH: društvo mladeži za
samoobrazovanje i društvenost, dobrotvorno društvo, gimnastičko društvo, čitaonica,
nogometni klub, Židovska banka i dr. Dali su dvojicu gradskih vijećnika, Moritza Lissku 1900. i
odvjetnika Maksa Laufera. Zajednica je preživjela do danas i ima 125 članova.[18] Pojedini su bili
predsjednici hrvatskih udruga, poput trgovca drvom Kalmana Liske koji je bio predsjednik
nogometaša Zrinskog. Novija tuzlanska sinagoga izgrađena je 1904., a 1942. je zapaljena pa
srušena, a prostor nacionaliziran. Zgrada prve, starije sinagoge u Židovskoj ulici sačuvana je. U
prizemlju su bile prostorije rabinata, društvene prostorije.[19] U vrijeme Prvog svjetskog rata,
aškenaska općina imala je 400 članova, a sefardska 120 članova.[19] Premda odvojene u
općinama i sinagogama, imale su zajedničko groblje. Osnovano je 1900. godine na lokalitetu
Boriću i jedno je od triju u Bosni i Hercegovini i vrlo je vrijedan kulturno-povijesni
spomenik.[20]
Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao

dominanatna u Tuzlu, došla je i potreba za stručnom radnom snagom. U Tuzlu i okolicu doselile
su talijanske obitelji, osobito građevinara, glazbenika i drugih zanimanja: Fontan, Montibeller,
Zamboni, Mott, Dorighi, Piccolloti, Menegoni, Segat, Rossi, Daldon, Gojo, Candotti, Bancher,
Cordignano i Michelini. Danas se preostali građani talijanskog podrijetla okupljaju oko udruge
Rino Zandonai.[21][22]
U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim

zaposjedanjem uvodi se novo administrativno uređenje, koje je došlo i zbog potreba nagla
gospodarskog razvitka. Novim uređenjem od 1910. godine Donja Tuzla preimenovana je u Tuzlu,
a ime Gornje Tuzle ostalo je isto.[23]
Godine 1913. tuzlanski Hrvati osnovali su HNK Zrinski, najstariji tuzlanski nogometni klub. [24]
Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu

specifičan, a u pogledu vjerske i nacionalne strukture podudaran s gradskim stanovništvom.
Muslimani su bili u Tuzli i bližim seoskim aglomeracijama, do njih katolici, a na periferiji
pravoslavci. Nacionalni sastav se odrazio i na nacionalnu strukturu radničkog pokreta. U austro-
ugarskim vremenima unatoč početku i bržem razvitku industrije, prevladavala je mala privreda.
Krupna industrijska poduzeća bila su državno vlasništvo, kao Rudnik Kreka i Solana Kreka i
12 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Simin Han. U većinskom vlasništvu inozemnog kapitala bili su Tvornica sode u Lukavcu te
Tvornica špirita u Kreki. Vlasništvo sitnih domaćih kapitalista, udruženih u kartele, bili su:
Pivara, Šumsko-industrijsko poduzeće u Živinicama, Tvornica ruma i sušene šljive i dr. Domaće
građanstvo bavilo se obrtništvom i trgovinom. Brojni bivši feudalci, nekad vlasnici velikih
zemljišnih posjeda, potrošili su pokretnu imovinu i jeftino prodali obveznice za kmetske zemlje,
ostali su bez sredstava za život pa su se morali okrenuti sitnoj trgovini, obrtima, kućnoj radinosti
i sl., a sitni posjednici i srednji seljaci morali su tražiti dopunska sredstva u zapošljavanju u
državnim i privatnim poduzećima jer su bili pritisnuti državnim obvezama. Poslodavci nisu
marili za svoju nekvalificiranu radnu snagu pa od 1913. sve do 1928. nije sagrađena ni jedna
zgrada ni za radnike ni za namještenike.[25]
Iz vremena Austro-Ugarske potječe slogan "Cijela Tuzla jednu kozu muzla". Smatralo se da
uništavaju šume pa je u Tuzlu poslan proglas kojim se zabranjuje držanje koza i zapovijeda
pobiti sve koze. Jedno od tuzlanskih naselja, Mosnik nije se držao zapovijedi. Neki je stranac
posjetio Tuzlu i vidio mještane gdje potajice čuvaju, hrane i muzu jednu kozu. Smislio je stih
"Cijela Tuzla jednu kozu muzla, pa se hvali da se sirom hrani". Danas ta koza je simbol
snalažljivosti i otpora Tuzlaka u nadilaženju svih problema s kojima su se suočavali tijekom
svoje povijesti. Po nekima legenda je potječe još od 10. stoljeća i da je vremenom mijenjala
sadržaj. Legenda je bila motivom mnogima, mnogi su pisali, uključujući ozbiljne povjesničare,
romanopisce i humoriste, o njoj i na njoj mnogi su doktorirali. Kružila je riječ da je prvo mlijeko
u prahu proizvedeno u Tuzli od tuzlanske koze, a ne od Kulovićeve švicarske koze. Danas je u
Tuzli spomenik tuzlanskoj kozi smješten ispred Hotela Tuzla.[16]
Prva Jugoslavija
U prvoj Jugoslaviji Tuzla je sačuvala status jednog od najjačih rudarskih središta Bosne i
Hercegovine. Bila je u sastavu Tuzlanske (1922.–29.) čije je bila sjedište i potom u sastavu
Drinske banovine sve do 1941. i pada Jugoslavije.
Godine 1919. u Tuzli su osnovana tri nogometna kluba: Obilić, Makabi i Gorki. Mjesni Srbi
osnovali su nogometni klub Obilić, koji se ugasio 1925. zbog nedostatka mladeži. Mjesni Židovi
osnovali su nogometni klub Makabi koji se unatoč dobroj materijalnoj osnovici ugasio 1921.
godine. [26] Nakon održanog sastanka Kongresa ujedinjenja i stvaranja Socijalističke radničke
partije Jugoslavije sredinom 1919. godine počele su pripreme za osnivanje radničkog športskog
kluba, i vijeće SKPJ je 17. listopada 1919. osnovalo RSK Gorki.[27] Godine 1921. osnovan je
muslimanski klub Bura koji je prestao postojati 1925. godine. Godine 1923. ugašen je RSK
Gorki. Godine 1925. stvorena je športska sekcija "Senaata" koja je 1930. godine prerasla u
Sportski muslimanski klub "Zmaj od Bosne". Međuklupski odnosi u Tuzli bili su dobri pa ako
nisu igrali između sebe, jedni drugima su posuđivali igrače.[26]
Drugi svjetski rat

Napadom Osovinski sila na Jugoslaviju, Jugoslavija se brzo našla u rasulu. U sveopćoj
dezorganizaciji u Jugoslaviji, u Tuzli su se komunisti organizirali za obranu. Prostorije RSK
Sloboda bile su stožer svoje vrste za pripremu obrane Tuzle u kojima su naizmjenično boravili
članovi Oblasnog i Mjesnog komiteta Partije. Iz Slobodnih prostorija upućivali su mladež kopati
rovove za obranu grada i osposobljavati prostorije radi prijama ranjenika s bojišta.
Dvanaestodnevni Travanjski rat kratko je trajao i 15. travnja 1941. u Tuzlu su ušle njemačke
postrojbe i ubrzo je uspostavljena vlast NDH u gradu.[28] Tuzla je u NDH sjedište Velike župe
13 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Usora-Soli sve do prestanka postojanja NDH. U Tuzli je tijekom rata gradonačelnik bio Sead
Kulenović, jedan iz skupine disidenata JMO odnosno mjesnih prvaka Hadžićeve muslimanske
organizacije postavljenih na visoke dužnosti. Čelni redarstvene službe bio je Šefkija Muftić.[29]
Radi potpirivanja antižidovskog raspoloženja, nacistički propagandni stroj Trećeg Reicha snimio
je film „Der Jude Suss“ u kojem je pogrom Židova izdignut kao nešto uzvišeno i primjer odanosti
nacističkoj Njemačkoj. Nakon projekcije tog filma u Tuzli listopada 1941., skupina od 80
šovinističkom strašću raspaljenih građana nasrnula je na sinagogu koju je demolirala, zapalila, a
potom razrušila do temelja. Rijetki su Židovi dočekali kraj rata.[17] Židovi u Tuzli danas nemaju
svoju sinagogu, a nekada su imali dvije.[30] Veliki broj Židova spasili su tužitelj u NDH Ratimir
Deletis i liječnik Mustafa Mujbegović. Mujbegović je izmislio endemski sifilis u Tuzli, zastrašivši
time nacističku upravu koja nije htjela da se njihovi liječnici zaraze. Zatim je skupa s liječnicima
iz Zagreba organizirao akciju te doveo liječnike Židove s njihovim obiteljima u Tuzlu radi
liječenja to sifilisa. [31]
Početkom jeseni partizanske snage uspjele su pod svoju kontrolu staviti veliki dio sjeveroistočne
Bosne.[32] Obavještajnik kanalima kontaktirali su politički organi partizanskih snaga u istočnoj
Bosni sa zapovjednikom domobranskih postrojbi u Tuzli, Sulejmanom Filipovićem, koji je prije
rata bio pukovnik u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci a stavio se u službu NDH 1941. godine.
Rodoljub Čolaković i Avdo Humo pregovarali su neuspješno s njime o predaji, jer je Filipović
uvjetovao da im se preda sa svojom postrojbom koja bi i dalje bila njegova, ali kao saveznik
partizanima.[33] U 1. tuzlanskoj operaciji Titove snage 3. udarnog korpusa napale su 29. rujna
1943. Tuzlu u kojoj je bio garnizon njemačkih snaga i snaga NDH. Na ruku je napadačima išao
slabiji borbeni moral u domobranskim postrojbama.[34] Trećeg dana partizanskog napada
prešao Filipović s malom skupinom svojih k partizanima.[33] Nakon četiri dana partizanske
snage zauzele su grad. NDH se suočila s koordiniranim napadom na istočne krajeve. Partizanski
napad koincidirao je s četničkim napadom na istočnu Bosnu listopada, kad su 5. listopada
zauzele Višegrad te 13. listopada Rogaticu.[35] Cilj je bilo industrijsko središte Tuzla. Iz Srbije su
ušle brojne postrojbe, od kojih je brojem bila najbrojnija 16. Vojvođanska divizija, uz pomoć
domaćih četničkih partizana, majevičkih i ozrenskih, posebice 15. Majevičke udarne brigade,
nastale 1943. uglavnom od prekodrinskih dobrovoljaca i majevičkih četnika, koji su se odlučili
"promijeniti stranu", ali iako su bili "partizani", još mjesecima su nosili četničke šajkače, jer
kako su sami kazali, nisu imali mogućnosti sašiti si partizanske "titovke".[36]
Njemačke su snage nakon pada grada sljedeće dane pokušavale sljedećih dana vratiti Tuzlu u
svoje ruke što im nije uspjelo. Angažiran je XV. Gebirgs-Armeekorps i borbena skupina Fischer
koji su se probili iz Doboja, zauzeo Lukavac i došao 7. listopada do predgrađa Tuzle, ali u
protunapadu ga je odbacila 17. divizija. Partizanske su vlasti formirale po ulasku u grad
zapovjedništvo grada Tuzle i Kreke.[35]
Partizanska vlast tih 40 dana pokazala je kakvo je stvarno lice partizanskih vođa, kakve su
njihove stvarne namjere, razotkrila laži partizanskih vođa o ravnopravnoj budućoj državi i
pretkazala je da nova vlast neće nimalo demokratski postupati, nego kako će vrlo totalitarno
postupati čak i s neistomišljenicima. Masovne likvidacijama tijekom ovih 40 dana partizanske
vlasti u Tuzli, partizani i pristaše ubili u Tuzli više desetaka ljudi, a u drugim mjestima okolice
gdje su partizani ovladali također su se dešavale slične likvidacije i zločini. Divljaštvo
partizanske vlasti u Tuzli tih 40 dana radikalno je promijenilo opće stanje na terenu. Partizanski
odnos prema muslimanima, pripadnicima Domdo legije, pa i nekim predstavnicima lokalne
vlasti od srpnja do početka listopada 1943. godine bio je s mnogo tolerancije. Dolaskom štaba
14 od 35 17. 1. 2020. 15:40

partizanskog Prvog korpusa iz Krajine na prostore istočne Bosne sve je promijenio. Vladimir
Popović, autoritativni i autokratski politički komesar najvišeg vojnog partizanskog
zapovjedništva, a s ovlaštenjima člana CK KPJ, nije mogao razumjeti prijašnje stanje u istočnoj
Bosni, niti voditi računa o držanju legije, četnika i drugih u naseljima. To nisu shvaćali ni drugi
članovi štabova novih operativnih postrojba u istočnoj Bosni (16. i 17. divizije), većinom bili
Crnogorci. Komesari i članovi štaba samo su gledali vojničke zadaće i ciljeve, nisu se upuštali u
zamršene političke prilike na tom području, nego kao politički uzori iz SSSR-a pošli su tvrdom
političkom linijom, što su radili i poslije rata. Umjesto da su popularizirali NOP i pridobili
neistomišljenike, posegli su metodama revolucionarnog terora i otvorenog obračuna sa svim
ideološkim i političkim protivnicima. Zbog ubojstva popularnog organizatora Domdo postrojba
Muhamedage Hadžiefendića, ovdašnji muslimani su se razočarali i evidentno su pale simpatije
prema NOP-u, dotad evidentne tijekom prethodnih mjeseci. Mnogi su dotad iz Domdo postrojba
odlazili u partizane, osobito kolovoza i rujna 1943. Posljedično se ponovo okupljaju, organiziraju
i jačaju Domdo vodovi i satnije. Nastaju u mjestima gdje ih prije nije bilo, ali sad pod
popularnim imenom "zeleni kadar". Za razliku od stare Hadžiefendićeve Domdo legije, zauzele
su znatno čvršći stav prema partizanima koji je ostao sve do konačnice rata.[29]
Istaknuti sindikalist iz Hrvatskog radničkog saveza svjedočio je Odboru za istraživanje

Bleiburške tragedije u Buenos Airesu o pokolju Hrvata u Tuzli prvih dana mjeseca listopada
1943. nakon što su ga zauzeli srpski partizani nakon ogorčenih borba. Za partizanskog vladanja
Tuzlom partizani su razorili su sva industrijska i rudarska postrojenja, srušili tornjeve i
dimnjake. Znajući ih samo privremeno povoljna strateška situacija drži u gradu, sustavno su
pljačkali sve što se dalo odvući. Rudnike soli i ugljena toliko su oštetili da su prekinuli svaku
proizvodnju, da su doveli do toga da "grad soli" pored opće nestašice nema ni soli! Smjesta su
uhitili preko 350 viđenijih Hrvata toli katolika koli muslimana te ih ubili ih bez istrage i
predhodnog suđenja. Komunistički poziv radnicima za ulazak u komunističko partizanske
redove doživio je fijasko i to u jednom rudarskom industrijskom gradu. Jednodušno su odbili,
nakon čega je slijedila prisilna mobilizacija. One koji su odbili poticati radnike na pridruživanje
partizanima, partizani su uhitili i mučili. Brojni stanovnici i radnici iz Tuzle prosvjedovali su i
posredovali da to prestane. Znajući za okrutnosti "oslobodilaca", mobilizacija je krenula.
Prijetnjama su nagovorili na suradnju mjesne seoske straže zvane "Legija". Strahovlada je
potrajala do kraja drugog tjedna studenoga, jer su odredi NDH i Njemačke napredovali, pa su se
partizani već 10. studenoga spremili napustiti grad. Na uzmaku su uzeli još nekoliko uglednijih
Hrvata koje su u zatvorenom kamionu odvezli do Majevice, skinuli, te vezane užetom po snijegu
i studeni odveli do stratišta gdje je već bilo grobova od prije. Nakon što su ih stijeljali, a
nalogodavci opljačkali leševe, partizani su se povukli kod Gornje Tuzle gdje su se koncentrirali
za daljnje povlačenje. Bilanca 40-dnevne partizanske vlasti je prema nekim izvorima, preko
tisuću likvidiranih Tuzlaka. Odlaskom partizana iz grada i okolice, mnogi "dobrovoljno"
mobilizirani su dezertirali i vratili se kućama.[36]
U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani,

politički komesar 1. korpusa Vladimir Popović i Gligo Mandić, zapovjednik 17. divizije.
Mandićevo poslijeratno izvješće o napadu na Gračanicu očit su primjer šovinizma, jer je na
svakog naoružanog muslimana gledao kao na ustašu. Krvavi obračun kulminirao je u završnici
rata i neposrednom poraću.[29]
Njemačke su snage vratile grad 11. studenoga 1943. godine. Do 12. studenoga 1943. partizanske
vlasti pogubile su neutvrđeni broj građana i većinu zarobljenih vojnika. Vojni je sud 17.
15 od 35 17. 1. 2020. 15:40

istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog

vjeroučitelja tuzlanske gimnazije dr. Dragu Dujmušića, odvjetnika Zvonimira Lukendića,
gostioničara Jure Milasa i časnika Muhamedage Hadžiefendića. Presude su sadržavale floskule
"revolucionarna pravda" i "u ime naroda". Masovno su po noći smaknuti brojni civili, svećenici,
hodže, a masovne grobnice su na stratištima na Slanoj banji, Gradovrhu, Trnovcu, Ilinčici, kod
Par Sela, Simin Hana, podno pravoslavnog groblja na Trnovcu, u Južnom lageru, Kicelju, Paša
bunaru, Crvenim njivama, Kužićima, Krojčici i Zlokovcu. Osobito veliko stratište je Slana banja.
Ubijeni su bili mučeni i teško fizički ozljeđivani prije pogubljenja. Tijela su često bila plitko
zakopana ili samo pokrivena granjem, da bi ih psi i ptice pojeli. Stradali su i ljudi koji su potajice
pošli prenijeti i dostojno potajno pokopati tijela ubijenih. U ta dva mjeseca partizanske vlasti
pobili su više ljudi nego što je stradalo na svim stranama u cijelom ratu u Tuzli.[35] Od rujna
1944. Tuzla je u sastavu druge Jugoslavije, kao dio Bosne i Hercegovine.[10] Jeseni i zime 1944. i
1945. nastavljena su pogubljenja. Masovna strijeljanja 1945. izvođena su na brdu Ilinčici, na koji
su redovito marširali streljački odredi. Šume su pune kostura poražene vojske, pobijene bez suda
i mogućnosti obrane odmah nakon predaje, i onih koji su poslije osuđeni na montiranim
procesima, na kojima su branitelji dodatno optuživali, ili gdje su nakon teških mučenja
optuženici i zarobljenici priznavali "krivnju". Među poznatim građanima pogubili su direktora
tuzlanske gimnazije Omera Džudžu, tajnika tuzlanske gimnazije Stipu Vučetića, profesora
Nikolu Muravjova, šefa gradskog redarstva Muftića, upravitelja poduzeća “Croatia” Emila
Varadija u Živinicama, općinskog načelnika iz Bukinja Miku Vilušića, nastavnika Zanatske škole
Rudolfa Restovnjuka, imama u mirovini Huseina ef. Jahića i druge. Brat Meše Selimovića
Šefkija bio je u partizanima časnik zapovjedništva tuzlanskoga vojnog područja. Ubili su ga u
partizani u revolucionarnoj histeriji zbog uzimanja postelje, ormara i stolice iz vojnog skladišta
kad mu je žena oslobođena iz logora, jer su mu stvari već prije bile pokradene iz njegove kuće.
Razočarani književnik Meša, također u partizanima napisao je tim povodom Derviš i smrt.[35]
Do danas je otvorena samo jedna masovna grobnica, ona na Gradovrhu, koja je ljeta 2012.
slučajno otkrivena prigodom radova na okolišu jedne vikendice, no javnosti se nije objavilo
otkriće niti se znade tijek obrade.[36]
Druga Jugoslavija
U Titovoj Jugoslaviji dokinute su sve privatne škole, uključujući i škole časnih sestara, kao i
ustanove hrvatskog predznaka. Godine 1949. jugokomunističke vlasti su ukinule HKD Napredak
u Tuzli, a zgradu Hrvatskog doma su oduzele. Časne sestre Družbe Kćeri Božje ljubavi, u
Provinciji Božje Providnosti, morale su napustiti Tuzlu, redovničko odijelo bilo im je zabranjeno
nositi, istjerane su iz Zavoda Kraljice sv. Krunice (Kloster) koji im je oduzet, te iz Josipovca, u
Slavinovićima kao i iz internata HKD Napredak, oduzete su im dvije zgrade konvikta, golemo
imanje s povećom kućom na Josipovcu. Jedino su im ostavili groblja. Od 1945. do 1954. godine
Katoličkoj crkvi komunističke vlasti otele su i zemljište i kuću na Trnovcu, danas zvanom
Šetalište “Banja” i na Ilinčici dio zemljišta i voćnjaka, zatim prelijepu i veliku dvokatnu zgradu
tadašnjeg Župnog stana s tavanom, podrumom i dvorištem. Imovina im nije vraćena sve do
danas.[37]
U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se

metalna, tekstilna, prehrambena industrija i elektroindustrija. Vađenje kamene soli i te lignita u
bivšem rudniku Kreki urušava se tlo u Tuzli te grad tone. To je iskorišteno za stvaranje umjetnih
slanih jezera.[10] Tuzla je bila veliko industrijsko i gospodarsko središte cijele BiH. Imala je svoje
gospodarske divove kao što su tvornica deterdženata Dita, tvornica obuće Aida, tvornica
16 od 35 17. 1. 2020. 15:40

transportnih uređaja TTU, HAK, tvornica poliuretanske kemije Polihem, Firma delakovod i
montaža UMEL, rudnike ugljena Kreku i rudnik soli Tušanj i mnoge druge. [38]
65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na zemljištima u vlasništvu Hrvata, uključujući i

Termoelektrane Tuzla. Danas, naknade zbog zagađenja okoliša ne isplaćuje se ravnomjerno i u
hrvatska sela, pa mnoga hrvatska mjesta u neposrednoj blizini Grada Tuzle kao Husino, Bukinje,
Breške, Par Selo uskraćena su za rješavanje infrastrukture, pitanja klizišta, rasvjete i
svakodnevnih životnih problema.[7]
24. siječnja 1963. izmjerena je najniža temperatura u Tuzli ikad: -25,8 Celzijevih stupnjeva. [39]
Za nadbiskupovanja Marka Jozinovića izgrađena je župna crkva 1983. godine.[40]
Pred rat iz Tuzle je iselio val Hrvata.[7]
Predratno demokratsko organiziranje Hrvata

Hrvatstvo je na području današnje Županije Soli pretrpilo veliku štetu zbog jugoslavenstva. Na
području županije analizom demografskih kretanja sa zadnjih triju popisa logičan je zaključak
da su upravo Hrvati daleko više od svih prihvatili ideju jugoslavenstva, najviše u općini Tuzla
gdje je popisom 1991. godine utvrđeno 16% Jugoslavena. Hrvata je bio manji broj u nekoliko
općina, ali ne kao posljedica velike ekonomske migracije, nego zbog odnarodnjavanje kao
posljedica političkog marketinga i političkih pritisaka na Hrvate osamdesetih godina 20.
stoljeća, i pred popis 1991. godine. Na zamagljivanje hrvatske svijesti i odnarođivanje otvoreno
su djelovali mnogi faktori i određene političke stranke poput SKJ-SDP, SRSJ (Savez reformskih
snaga Jugoslavije) i još neke sličnih programa.[41]
U organiziranju Hrvata u HDZBiH značajni su bili svećenici Katoličke crkve, čuvajući opstanak
Hrvata i hrvatstva na ovim prostorima. Osobito su se istaknuli tadašnji gvardijan Franjevačkog
samostana u Tuzli fra Josip Bošnjaković i tadašnji dekan Tuzlanskog dekanata velečasni Marko
Hrskanović, župnik u Živinicama. Prvi oblici organiziranja bili su skroviti, jer u SR BiH još nije
bilo dopušteno višestranačje. Organiziranje je bilo gotovo ilegalno, i sve je to gotovo ostajalo na
ideji među istomišljenicima koji su radili. Početkom ljeta organiziranje izlazi iz ilegale, jer se
pretvaralo gotovo u masovno okupljanje. Nekolicina osoba koji su radili na organiziranju
kontaktiralisu s osobama koje su već bile na čelu inicijativnog odbora za osnivanje HDZBiH u
Sarajevu, Drago Pavić i Ante Zvonar iz Tuzle, Ivo Andrić Lužanski i Vlado Tadić iz Živinica i
Franjo Matić iz Gradačca. Tridesetak osoba s područja Soli nazočilo je 18. kolovoza 1990. godine
na utemeljiteljskom Saboru HDZBiH u Sarajevu. U kinu Mladost je 20. listopada 1990. godine
održana utemeljiteljska izborna skupština za OO HDZBiH Tuzla. Nazočilo je nekoliko stotina
pozvanih članova i gostiju. Za predsjednika je izabran poznati bankar iz Tuzle mr. Pero Vasilj,
koji je dužnost obnašao sve do 1994. godine kada ga je na tom mjestu zamijenio Ante Zvonar.
OO HDZBiH Tuzla najveća je organizacija unutar Županijske organizacije HDZBiH Soli i u
kontinuitetu je stranka u županijskom i federalnom parlamentu. Tada su Hrvati u Tuzli činili
15,9% stanovnika. Prvi vijećnici u Općinskom vijeću Tuzle bili su Ante Zvonar, Tunjo Antić,
Drago Pavić, dr. Tadija Martinović i Niko Mrkonjić. Pero Vasilj, predsjednik Općinskog odbora
izabran u Vijeće građana Parlamentarne skupštine BiH, a odatle je izabran u Saveznu skupštinu
Jugoslavije gdje je bio do njenog raspada.[41]
Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili reformisti Ante Markovića.
17 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Samostalna BiH
U ratu u BiH Tuzla nije pala pod srpsku okupaciju. Kad su velikosrpske snage eliminirale
Muslimane koji su bili nespremni, nedovoljno zaštićeni i neorganizirani po BiH, Hrvatska je
slala najjače što ima u spašavanje ključnih komunikacije u BiH koje su držale državu BiH na
životu i spriječavale kapitulaciju. Jedna je išla od ratom zaraćene Slavonije preko Doboja, a
drugim krakom preko Tuzle ka srednjoj Bosni i Sarajevu. Obrane je bila teška jer to su bili
tenkoprohodni pravci gdje hrvatske snage u to vrijeme nisu mogle parirati, ali pokušale su i
vodile su se krvave borbe. General HV Petar Stipetić, tada zapovjednik Istočne Slavonije, dvaput
je pokušao presjeći koridor koji je bio komunikacija zapadu Republike Srpske sa Srbijom. Dobro
isplanirana akcija nije izveden i svaki put ga je spriječila visoka politika. Kod drugog takvog
pokušaja i smijenjen.[42][43] Prvi put 108. brigada iz Slavonskog Broda je bila je predviđeni
glavni nositelj planirane ofenzive kojom bi se oslobdilo Derventu. 5. na 6. listopad bez znanja i
dopuštenja generala Stipetića napustila je položaje i vratila se u Slavonski Brod. Početkom
prosinca 1992. general Stipetić sve je već dogovorio s Tuzlanskim korpusom Armije Bosne i
Hercegovine i njihovim zapovjednikom Željkom Knezom. Umjesto da se dogodilo oslobađanje
Bosanske Posavine, presijecanje neprijateljskog koridora i rasterećenja Tuzle od izolacije,
dogodilo se neugodno iznenađenje. Hrvatske snage krenule su u oslobađanje ovog dijela BiH, no
Tuzlanski korpus nije ispalio niti jedan metak, niti su hrvatske snage mogle stupiti u vezu s
njima. Stipetić je radi olakšanja pritiska na Tuzlu pokrenuo i 3. gbr HV, no tad ga je kod Cerne
dočekao general Basarac i rekao kako mu je zapovijeđeno da brigada ne ide nikamo. U tom
razdoblju ministar obrane RH Gojko Šušak izdao i zapovijed da se u Bosni smiju angažirati samo
dragovoljci, zbog međunarodnih pritisaka na Hrvatsku, posljedica čega je bila da su Savu odbile
prijeći 157. brigada i 139. brigada iz Slavonskog Broda, te 103. brigada iz Krapine. Zbog tih
pritisaka stvorila se praznina na najosjetljivijim točkama na ratištu što je otvorili put srpskim
snagama. Hrvatske snage nisu mogle poći ka Tuzli, jer zbog nedjelovanja snaga ABiH svaka
ofenzivna akcija s prelaskom rijeke i plitkim mostobranom predstavljala je rizičnu pustolovinu.
[44] Ipak, Tuzla je donekle ostala pošteđena ratnih djelovanja pa međunacionalno povjerenje
nije narušeno kao u Posavini ili još više u srednjoj Bosni i djelovima Hercegovine na jednoj
razini ostala pošteđena rata, povjerenje među narodima nije narušeno na način kako je to u
Posavini, srednjoj Bosni i djelovima Hercegovine.[7] Nije ostala izolirana od bošnjačkog
animoziteta prema ionako malobrojnim Hrvatima, kad su lokalni mediji 1993. prenijeli
militantnu retoriku iz zaraćenih krajeva bošnjačko-hrvatskim sukobom u Tuzlu i već
pripremanom napadu na Hrvate, premda su Hrvati prvi branili Tuzlu.[45][46] Krajem 1990-ih
drugi veliki val Hrvata iselio je iz Tuzle.[7] Rasterećenje Tuzli predstavljala je pobjeda u bitci za
Lisaču, lokaciji na Majevici. S nje je Vojska Republike Srpske nadzirala putne komunikacije i
često topnički napadala Kalesiju, Živinice, Tuzlu i Lukavac. Bitka je počela 8. studenoga 1994.
kada je kalesijska 241. sprečansko-muslimanka laka brigada Gazije, pod zapovjedništvom Halila
Jahića, stavila u potpuno okruženje postrojbu Vojske RS, mahom s područja Ugljevika, koja se
nalazila ovdje, dobro ukopana na uzvišenju i s atomskim skloništem. Nakon 17 dana borbe
ARBiH zauzela je Lisaču. [47] Danas je Tuzla u Federaciji BiH. Poslije rata vlast u gradu drži SDP
BiH i do danas vlast nikad nije preuzela stranka sa nacionalnim predznakom. Prijeratni
tuzlanski gospodarski divovi doživjeli su u poslijeratnim godinama pljačkaške privatizacije, a
radnici tih kompanija gotovo stalno prosvjeduju pred zgradama vladinih institucija, kako
spavaju pred Vladom i Tužilaštvom i sukobljavaju se s policijom. 2014. godine izbili su u Tuzli
prosvjedi bošnjačkog karaktera, koji su vrlo brzo eskalirali i proširili se na veliki dio Federacije
BiH.[38][48] Tuzlu je pogodila ekonomska diskriminacija, neravnopravna raspodjela javnih
prihoda naspram Sarajevske županije, dok je glavni grad Sarajevo izgrađivano financiranjem od
18 od 35 17. 1. 2020. 15:40

tuzlanskih i inih novaca. Zbog mnogobrojnih društveno-političkih problema s kojima se

suočavaju Hrvati u BiH na mikro razini, Hrvati opet iseljavaju iz Tuzle, što se intenziviralo 2016.
godine, pa od nekada 50.000 danas je ostalo tek 15.000 Hrvata,[7] i broj Hrvata u Tuzlanskoj
županiji prepolovio se u odnosu na predratni.[49] Bošnjačka pseudograđanska politika
proklamira da je Tuzla multikulturalna, tolerantna, otvorena, progresivna, no to je samo onoliko
koliko su institucionalno ravnopravni i njeni Hrvati, što nije zaživjelo u praksi. Svaka inicijativa
vijećnika HDZ-a BiH u GV Tuzla označena je kao nacionalistička, etiketira ih se kao nasljednike
kojekakvih profašističkih tvorevina, na dnevni red godinu i pol nije dospjela inicijativa za
osudom žrtava svih totalitarnih režima niti brojni zahtjevi i pitanja vezana za položaj Hrvata.
Pored političke neravnopravnosti, reduciran je i pristup javnoj službi. Hrvata nema gotovo
nigdje u županijskim ministarstvima, zračnoj luci, bolnici, kad Bošnjaci odlaze u mirovinu u
javnoj službi na njihova mjesta ne dolaze pripadnici drugih naroda. Snažna je neravnomjerna
raspodjela javnih prihoda. 65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na “hrvatskoj zemlji”,
uključujući i Termoelektrane Tuzla. Uplata koje TE uplaćuje prema Gradu zbog zagađenja
okoliša ne raspoređuje se srazmjerno i u hrvatska sela i naselja. Hrvatskim mjestima u
neposrednom susjedstvu Tuzle (Husino, Bukinje, Breške, Par Selo) uskraćuje se rješavanje
infrastrukture, klizišta, rasvjete i svakodnevnih životnih problema. Školstvo ne sprovodi
konstitutivnu ravnopravnost Hrvata obrazovanja na materinskom jeziku. Hrvatska djeca
getoizirana su, jer nastavu na hrvatskom imaju samo u Katoličkom školskom centru sv. Franjo u
Tuzli. Hrvatski jezik i nacionalna grupa predmeta u osnovne i srednje škole nadležno županijsko
ministarstvo još nije uvelo.[7]
Tek u neovisnoj BiH Tuzla je dobila svoj prvi dnevni list ikad, usprkos relativno dugoj tradiciji
tiskanih medija. Front slobode izašao je još za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je bio
mjesečnik, pa dvotjednik, tjednik i prije nekoliko godina se ugasio. Nakon rata Mostar je dobio
dva dnevna lista, Banja Luka čak tri, a Tuzla tek 2007. prvi. Pučanstvo i novinarske kolege
dočekale su ga sa priličnim skepticizmom i predviđali su listu brzi kraj. List je preživio. Vlasnik
je okupio ekipu od nekoliko velikih novinarskih imena i mladih diplomiranih novinara željnih
dokazivanja, uložio dosta novaca i truda i projekt je zaživio. Prodavao se čak u drugim
gradovima, Sarajevu, Zenici, Bihaću, Mostaru..[50]
Romi kupuju imanja Hrvata u nekim okolnim mjestima. Bogati Romi kupuju sami, dok
tuzlanske gradske vlasti naseljavaju siromašne Rome, kojih je mnogo u Tuzli, po okolnim
selima, Kiseljaku, Poljani, gdje stignu.[51]
2015. godine Rudnik soli Tuzla ostvario je rekordne proizvodne rezultate u poslijeratnom
periodu, iscrpivši 2,8 milijuna kubika slane vode.[52]
Gospodarstvo
Grad Tuzla administrativno je sjedište te gospodarsko, kulturno i obrazovno središte Tuzlanske
županije i ekonomsko-zemljopisne Regije sjeveroistočna Bosna. Zapadno od grada nalazi se
termoelektrana TE Tuzla. Kemijsku industriju u Tuzli i okolici pokrenula je Austro-Ugarska. Ta
industrija bila je jedan od glavnih poslodavaca. Iz tog vremena je bila Tvornica kvasca Kvin
(Špiritana). Privredni giganti bili su Polihem, Dita, Guming i živinički Konjuh (furnir). Prije rata
u nekim poduzećima radnici su otkupili 49% dionica poduzeća, poput Polihema. Dio poduzeća
došao je u teškoće zbog začaranog kruga skupih sirovina. Veliki kupac Polihemovih lužina i
kiselina bila je TE Tuzla kojoj je Polihem postao skup, a skupoća je bila jer je Polihemu bila
skupa struja iz TE Tuzla: kW struje za Polihem je bio 18 pfeninga, dok je primjerice Aluminijski
19 od 35 17. 1. 2020. 15:40

kombinat u Mostaru isto prodavano za 4 pfeninga. DITA je proizvodila deterdžente (Ava, 3DE) i
velikim je dijelom došla u radničko vlasništvo. Političari u BiH su nasjeli su zlonamjernim
savjetima međunarodne zajednice "kako je budućnost isključivo u malim i srednjim
poduzećima". Iste savjete dijelili su i drugim bivšim socijalističkim zemljama, da bi stvorili
poslove za gigante iz svojih zemalja. Privatizacija je pogodila poduzeća, jer je "novi" vlasnik često
raspolagao cijelim poduzećem, premda nije bio većinski vlasnik. Premda su bila izgledna
vraćanja dugova, osigurano tržište i sirovine, da bi se mogla ostvariti prodaja, zdrave
reorganizacije nisu sprovedene.[53]
Prirodni resursi i bogata nalazišta energetskih i mineralnih sirovina bili su opredjeljujući faktor
za usmjeravanje dosadašnjeg gospodarskog razvoja ovog područja, a ujedno su i važan oslonac
budućeg razvoja, što se prije svega odnosi na vađenje kamene soli u Simin Hanu te lignita u
rudniku Kreki.[10][54]
Predratnu gospodarsku strukturu tuzlanskog područja karakterizira razvoj bazne industrije i

energetike, kao dominantnih gospodarskih grana, s obilježjem ekstenzivnosti.
Industrija općine Tuzla, do početka rata, bila je gospodarska grana s najvećim udjelom u
ostvarivanju ukupnih gospodarskih učinaka i to u zaposlenosti oko 45%, a u društvenom
proizvodu oko 50%. U Tuzli postoje nalazišta kamene soli.
Od 1913. do 1980-ih u Tuzli su postojale toplice za liječenje tuberkuloze kostiju, ženskih bolesti,
reume i dr.[10]
Prema društvenom proizvodu p.c. u predratnom periodu Tuzla je bila među najbolje
pozicioniranim gradovima u Bosni i Hercegovini, dok je prema stopi zaposlenosti bila
najrazvijeniji regionalni centar.
U okolnostima koji ograničavaju dinamiziranje gospodarskih aktivnosti i dostizanje prijeratnih

pokazatelja gospodarskog razvoja, kao vrlo jak i nezaobilazan pravac razvoja predstavlja razvoj
poduzetničkog sektora ekonomije.
Razvoj malog gospodarstva jedan je od oblika prestruktuiranja postojećih i organiziranja novih

gospodarskih aktivnosti.
Sve zemlje u našem okruženju, koje su prošle ili prolaze fazu gospodarske i društvene tranzicije,
uključile su se u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i potporu za razvoj poduzetništva,
poduzetničkih centara, razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja, što je uz odgovarajuću
financijsku podršku rezultiralo nastankom velikog broja novih subjekata, novih radnih mjesta i
novostvorene vrijednosti.
Općine, kao jedinice lokalne samouprave, imaju veoma značajnu ulogu u lokalnom
ekonomskom razvoju, u kojem se nizom mjera i aktivnosti, na lokalnom nivou, stimulira
poduzetnički sektor i stvara povoljan ambijent za osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.
U skladu s nadležnostima i raspoloživim mogućnostima, općina Tuzla je u tom smislu već

poduzela niz aktivnosti, a u narednom razdoblju se može očekivati i veća ekspanzija aktivnosti i
učinaka. Od do sada učinjenog općina Tuzla ističe: skraćenje vremena i povećanje efikasnosti
rješavanja zahtjeva za registriranje djelatnosti, smanjenje općinskih biljega i naknada za
samostalne poduzetnike i privredna društva u postupku registriranja djelatnosti, kontinuirani
20 od 35 17. 1. 2020. 15:40

rad na obezbjeđenju povoljnih lokacija i prostora za osnivanje i razvoj poduzetnika,

poduzimanje aktivnosti na uspostavljanju institucionalne regionalne suradnje i uključivanje u
projekte koje financira Europska unija u cilju razmjene iskustava i znanja u podršci razvoja
malih i srednjih preduzeća.
U Tuzli se na platou JP SKPC Mejdana održava sajam "Zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda" u
organizaciji JP SKPC "Mejdan".[55]
U Tuzli se prerađuje kvarcni pijesak.Početak eksploatacije kvarcnog pijeska iz ležišta Bukinje.

Kapacitet proizvodnje je približno 10 000 tona godišnje. [56]
U Tuzli 8. prosinca 2017. otvoren 1. međunarodni festival rakija.[57]
Poznate osobe
Književnost:
Meša Selimović (1910. - 1982.)
Derviš Sušić
Stjepan Matijević
Matija Divković
Muhamed Hevaji Uskjufi (1601. - 1651.)
Igor Divković
Ivan Klarić (učitelj), hrv. učitelj, pripovjedač i skupljač narodnog blaga
Slikarstvo:
Ðorde Mihajlović
Adela Ber
Franjo Leder
Ismet Mujezinović
Dragiša Trifković
James Haim Pinto, jedan od vodećih američko-meksičkih muralista
Kristijan Kreković, slavni peruanski slikar
Mensur Dervišević
Dejan Slavuljica, umjetnik
Ismet Mujezinović, umjetnik
Aleksandar Marković
Željko Hegedušić
Glazba, film i kazalište:

Lepa Brena, pjevačica
Selma Bajrami, pjevačica
Muhamed Mujkanović, bosanskohercegovački pjevač
Arif Ahmetašević, bosanskohercegovački pjevač
21 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Super Silva, hrvatska pjevačica

Zlatko Foglar, hrvatski operni pjevač
Denis Azabagić, klasični gitarist
Dejan Ivanović, klasični gitarist
Vladimir Valjarević, koncertni pijanist
Planinka Jurišić-Atić, klavirski pedagog
Predrag Stanković, glazbeni pedagog
Miroslav Tadić, glazbenik
Vedran Čičak, ravnatelj tamburaškog orkestra televizije Bosne i Hercegovine
Asim Horozić, kompozitor (opere "Hasanaginica" i "Zmaj od Bosne")
Čestmir Mirko Dušek, dirigent, glazbeni pedagog, profesor glazbe Muzičke škole Tuzla,[58] iz
poznate tuzlanske češke obitelji[59][60], skladatelj, zborovođa, dirigent Gradskog
simfonijskog orkestra i osnivač prvog Big Band orkestra i odsjeka Sarajevske muzičke
akademije u Tuzli[61]
Helena Uhlik-Horvat, hrvatska i bosanskohercegovačka kostimografkinja i baletna solistica
Vlado Kerošević, glumac i redatelj
Emir Hadžihafizbegović, glumac
Tomislav Alaupović
Asim Horozić
Vedrana Šimić, sopranistica
Emir Hot, gitarist
Dubravka Crnojević Carić, hrv. književnica, glumica, redateljica, teatrologinja
Ostala umjetnost:
Walter Neugebauer, crtač stripova
Helena Klakočar, akademska slikarica i crtačica stripova
Ćazim Sarajlić, direktor Međunarodne galerije portreta
Šport:
Miralem Pjanić, nogometaš bh. reprezentacije
Vedad Ibišević, nogometaš[62] bh. reprezentacije
Milan Đuric, nogometaš bh. reprezentacije
Zoran Pavlović, nogometaš
Dževad Šećerbegović, nogometaš
Darko Lukanović, švedski nogometaš, igrao u najjačim švedskim klubovima
Mirza Delibašić, košarkaš
Azra Hadžimustafić Bećirović, košarkašica[62]
Miralem Halilović, košarkaš[62]
Jasmin Hukić, košarkaš[62]
Elmedin Kikanović, košarkaš[62]
Mersed Kovačević[62]
Mara Lakić, košarkašica[62]
Milan Milošević, košarkaš[62]
22 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Damir Mršić, košarkaš[62]

Razija Mujanović, košarkašica
Damir Mulaomerović, košarkaš[62]
Ramiz Suljanović, košarkaš[62]
Mirza Teletović, košarkaš[62]
Amer Delić, tenisač[62]
Svetlana Kitić, rukometašica
Zlatan Saračević, atletičar
Damir Cipurković, vratar bh. reprezentacije i tuzlanske Slobode[62]
Marjan Mijajlović, sportski komentator
Smail Gušić, nogometaš
Ismet Hadžić, nogometaš
Mirko Kamenjašević, športski komentator
Rizah Mešković, nogometaš
Nevres Zahirović, nogometaš
Jakimir Kamenjašević, boksač
Tomislav Trojak, športski fotoizvjestitelj
Medicina:
Vedran Deletis, neurofiziolog
Sead Midžić, hrvatski akademik, sveučilišni profesor, liječnik pulmolog
Stanko Dujmušić, hrvatski ftizeolog
Tvrtko Dujmušić, hrvatski otorinolaringolog
Emir Kabil, kirurg
Marcel Kornfeld, hrv. patolog
Ostalo:
fra Franjo Blekić, ljubuški mučenik, kršćanski mučenik
fra Anto Tomić, ljubuški mučenik, kršćanski mučenik
Juraj Novosel, hrv.bh., prosvjetni, znanstveni, športski, kulturni djelatnik iz Tuzle[63]
Dragan Dujmušić, rkt. svećenik, vjeroučitelj i mučenik[64]
Nikola Bilogrivić, rkt. svećenik [64]
Efrem Ćosić, rkt. svećenik [64]
Ljudevit Josić, rkt. svećenik[64]
Semir Atić, novinar i profesor književnosti
Zvonimir Banović, novinar, političar
Miroslav Petrović, bosanskohercegovački novinar
Sinan Alić, direktor i glavni urednik Fronta Slobode
Ambroz Andrić, hrvatski politički emigrant i revolucionar
Adolf Andrić, hrvatski politički emigrant i revolucionar
Biljana Plavšić, bivša političarka, osuđena za ratne zločine u BiH
Fikret Alić, inovator[65]
23 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Bahrija Kadić, hrv. dužnosnik, kulturni djelatnik

Albin Herljević, narodni heroj
Franjo Herljević, narodni heroj
Marijan Hadži Divković, hrv. preporoditelj i kulturni djelatnik
Miroslav Gojo, hrv. stručnjak za tiskovnu formu
Šarlota Đuranović, hrv. pisac udžbenika
Hugo Ivan Holzmann, hrv. gospodarski i pravni pisac
Vlasta Jakovlić, hrv. inženjerka geologije
Ante Jukić, hrv. učitelj i publicist
Nada Jurković, hrv. kemijska inženjerka
Šukrija Alagić, hrv. arabist, kulturni radnik, teolog i leksikograf
fra Lovro Tuzlak, franjevac, kršćanski mučenik
Spomenici i znamenitosti
Tuzla je najstarije ili jedno od najstarijih naselja u Europi, s kontinuitetom življenja. Arheolozi
su otkopali dovoljno arheološkog materijala koji je nedvosmisleno potvrdio da je Tuzla nekada
bila veliko i bogato neolitsko naselje. U velikom broju raznolikih keramičkih predmeta, posebno
se ističu neolitske posude za proizvodnju soli iz slane vode.
Tuzlu je najstarijim ili jednim od najstarijih naselja u Europi učinila njena posebna geološka
prošlost. Naime, veliki dio Europe, u davnoj geološkoj prošlosti, predstavljao je dno panonskog
mora. I posljednji ostaci ovoga mora povukli su se sa sadašnje površine prije 10 milijuna godina.
Samo ispod Tuzle ovo more ostavilo je trag u vidu 350 milijuna tona slanih stijena i slane vode.
Slana voda izbijala je na površinu, ljudi su je prerađivali u sol, U Tuzli, čak u neolitu. Poslije su
izgradili bunare, koji su postajali sve suvremeniji, a slana voda je vremenom postala osnovom
kemijske industrije u suvremenoj Tuzli.
Dne 18. srpnja 2003. godine, lokalne vlasti su odlučile da veliku količinu slane vode izvuku na
površinu, u prethodno pripremljeno dno, tako je Tuzla danas jedini grad u Europi, koji ima
slano jezero i jedini grad na svijetu, čije je slano jezero, istovremeno i kupalište i plaža u najužoj
povijesnoj jezgri grada. Voda slanog panonskog jezera je ljekovita, pa je već ovoga ljeta došlo do
spektakularnih izlječenja velikog broja ljudi.
Tuzla ima veliku industrijsku tradiciju, zasnovanu na bogatim nalazištima soli i ugljena.
Tuzla je grad velike tradicije multikulturalnosti. Stoljećima njegovani sklad među razlikama u
Tuzli, položio je svaku povijesnu provjeru i sve povijesne izazove. Tuzlanska tolerancija osobito
je došla do izražaja u drugom svjetskom ratu i nedavno minulom ratu u Bosni i Hercegovini.
Danas je Tuzla grad nove energije, posljednjih godina doživljava veliku ekspanziju gradnje,
naglog i brzog razvoja.
Godine 1965. freske iz katoličke crkve stavljene su pod državnu zaštitu.[66]
U Tuzli je trinaest nacionalnih spomenika BiH.[67] To su:[68]
Dvor Srpskopravoslavne zvorničko-tuzlanske eparhije sa pokretnim naslijeđem, povijesna

građevina
24 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice sa pokretnim naslijeđem, povijesna građevina,

Pravoslavna crkva svetog velikomučenika Georgija s grobljem na Trnovcu, graditeljska
cjelina,
Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici sa starim hrastom, prirodno-
graditeljska cjelina,
Poljska (Turalibegova) džamija sa grebljem i turbetom, graditeljska cjelina,
Šarena (Časna, Atik, Gradska, Behram-begova) džamija s haremom, ulazni portal i mjesto
Behram-begove medrese, graditeljska cjelina,
Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac, povijesni spomenik,
Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Donje Breške, povijesno područje,
Proizvodnja soli, industrijsko naslijeđe,
Hastahana (prva javna bolnica), povijesni spomenik,
Fondovi i zbirke JU Arhiv Tuzlanske županije u Tuzli, pokretno dobro,
Zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, pokretno dobro,
Zbirka "Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije" u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla,
pokretno dobro.
U Tuzli su sagrađene također Mejdanska džamija iz 1644., Mehmedagina (Jalska) džamija (oko
1600)i Huseina Čauša (Džindijska) džamija (17. st.)[10]
Memorijalnu baštinu čine groblja. Katoličko je groblje na Boriću, Josipovcu u Slavinovićima,

pravoslavno na Trnovcu, židovsko na Bukovčiću. Katoličko groblje na Boriću posljednje je
počivalište brojnih generacija Hrvata Soli, ali i pripadnika drugih katoličkih naroda koji su ovdje
došli otkako je grad Tuzla kulturno i industrijski procvao dolaskom suvremene zapadne
civilizacije s Austro-Ugarskom koncem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog jakih kiša i djelovanja
podzemnih voda Tuzlansko katoličko groblje postoji opasnost brzog nestanka. Dugogodišnji
problem s klizištima, napuknutim, urušenim i nagnutim grobnicama u intenzivirao se 2014.
godine. Broj oštećenih grobnica prelazi stotine. Vlasti desetljećima nisu gotovo ništa činile da bi
se groblje saniralo i osiguralo od ponovnog oštećenja.[69][70][71][72][73][74][75]
Zgrada Barok iz 1900., obnovljena 2009., preteča današnjih trgovačkih centara.
Napadi na katolike i Katoličku Crkvu

Službena bošnjačka politika i osobe jugoslavenskog opredjeljenja hvale Tuzlu kao
multikulturalnu sredinu i primjer nacionalne i vjerske tolerancije. Nasuprot tome napadi na
katolike i katoličku baštinu prolaze prešućeni. Razmjer napada na katoličke objekte poprimili su
dimenziju masovnosti od 2008. do 2011. godine. Od vlasti ti napadi na katoličke vjerske objekte
nisu nikako zaustavljeni i nezaustavljivih napada koji kao da se taje od javnosti. Mnoštvo je
zabilježenih devastiranja i obijanja katoličkih bogomolja i groblja u svim mjestima u općinama
Tuzla, Lukavac i Živinice. Groblje Veresika u Tetimi vandalizirano je, oštećeno je nekoliko
grobnica, ukradeni su mjedeni i brončani predmeti. U kapelu sv. Ante u Bukinju provaljeno je 17
puta, isprevrtani križevi u kapeli, misal iskidan i razbacan po podu, u kapelu na Orašju nekoliko
je puta provaljeno i bila je skrnavljena, dvaput su pokradeni slivnici s krova crkve sv. Leopolda
Mandića u Dragunji, dvaput je obijena kapela u Čanićima, jednom su polupani vjerski simboli, u
župnu kuću u Ljubačama nekoliko je puta provaljivano u te u kuće vjernika, nekoliko puta
provaljeno je u župnu kuću i crkvu u Par Selu, u Breškama su s krova crkve slivnici nekoliko
puta ukradeni i isto toliko puta je provaljeno u župni ured, sa zvonika kapele sv. Filipa i Jakova
na mjesnom groblju u Breškama ukradeno je zvono, u samo dva mjeseca triput je obijena i
25 od 35 17. 1. 2020. 15:40

devastirano svetište Gospe Lipničke u Lipnici Srednjoj koje je spomenik kulture, kapela na
groblju u Bistarcu više je puta stradala, groblje sv. Mihovil u Bistarcu je bezmalo u cijelosti
uništeno, 30 grobova oskrnavljeno a 5 5 posve uništeno, kapela obijena, vaze po grobovima
srušene, skinuti križevi i slivnici, polupano je mnoštvo keramičkih kipova srca Isusova i srca
Marijina. Franjevački samostan i župa sv. Petra i Pavla četiri puta bili na meti provala, od čega
su dvaput otuđeni novac i vrijedni predmeti, a pod krinkom jednog napada i provale pokradeni
su svi podatci o župljanima. Brojne provale nisu više ni prijavljene jer nikakve primjerene
reakcije nadležnih nije bilo. Počinitelji brojnih napada na preko 10 katoličkih grobalja nisu
otkriveni. Kad je napokon i uhićen vandal koji je napao kapelu u Bukinju, pušten je nakon
mjesec dana i počinio je isto takvo kazneno djelo na Franjevačkom samostanu na Bistriku.
Fizički je napadnut par u Orašju. Hrvatskoj obitelji iz Dubrava Donjih zapaljena je štala, a u
Živinicama svatovima Hrvata napadači su potrgali hrvatsku zastavu. Zabrinjavajuće je
nerazumijevanje i šutnja nadležnih institucija i predstavnika vlasti, jer nitko osim u vrlo rijetkim
slučajevima nije osudio ove napade niti je itko procesuiran. Još veći su problem mediji. Niti
jedna televizijska kuća u Županiji Soli nije izvijestila o ovim nemilim događajima niti osudila kao
ni državna i Federalna televizija. Medijska blokada Hrvata i katolika Županije Soli traje, sve se
ignorira i zataškava.[76][77][78][79][80][81][82][83][84]
Obrazovanje
Prvi organizirani oblici školstva datiraju iz 17. stoljeća, i vezani su za Behram-begovu medresu.
Danas postoje 23 osnovne i 17 srednjih škola, s oko 25.000 učenika. Sveučilište u Tuzli je
osnovano 1976., iako prvi oblici visokog školstva datiraju iz 50-tih godina. Članice Sveučilišta su
sljedeći fakulteti:Mašinski fakultet, Tehnološki, Rudarsko-građevinsko-geološki, Ekonomski,
Medicinski, Filozofski,Farmaceutski, Prirodno-matematički,Fakultet Elektrotehnike, Akademija
Dramskih Umjetnosti,Edukacijsko-rehabilitacijski te više instituta. Na Sveučilištu se školuje
13000 studenata, a nastavu drži oko 600 nastavnika i suradnika.
U Tuzli djeluje više srednjih škola: Građevinsko-geodetska, Elektrotehnička škola, Ekonomsko-

trgovinska škola, Medicinska škola, Katolički školski centar "Sv.Franjo" pri kojem djeluje Opća
gimnazija i druge.
Kultura
Knjižnice
Pretpostavlja se da su prve knjižnice postojale u 17. stoljeću, pri Behram-begovoj medresi i pri
franjevačkim samostanima. Današnja Narodna i sveučilišna knjižnica poslužuje oko 100.000
korisnika, i ima preko 200.000 knjižnjičarskih jedinica.
Muzeji
Muzej istočne Bosne posjeduje etnološku, povijesnu, biološku, numizmatičku i umjetničku
zbirku. Među 50.000 eksponata sačuvani su tragovi kontinuiteta od 6500 godina života u
tuzlanskom kraju.
Muzej solarstva, koji postoji u okviru Solane, baštini foto-dokumentacijsku gradu o povijesti
solarstva.
26 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Arhiv
Povijesni arhiv Tuzla posjeduje 102 fonda i 22 zbirke, a ukupna količina grade iznosi 1500
dužinskih metara. Najstarija arhivska grada potiče iz 17. stoljeca.
Glazba
U Tuzli je 1886. osnovano prvo bosanskohercegovačko pjevačko društvo. Početkom stoljeća
djelovalo je više glazbenih grupa, te limeni orkestri Kreke i Vatrogasnog društva. Državna niža
muzička škola otvorena je 1949., a srednja 1957. godine. Pedesetih godina je osnovan i Veliki
jazz orkestar. Među kulturno-umjetničkim društvima koja baštine folklornu tradiciju izdvajaju
se KUD Bosna i OKUD Zvonko Cerić.
Narodno kazalište
U Tuzli je 17. travnja 1898. osnovano prvo bosanskohercegovačko kazalište. "Narodno pozorište
Tuzla" u kontinuitetu radi od ožujka 1949. godine. Šezdesetih godina su pod krovom ove kuće
djelovali pionirsko kazalište, baletna škola i simfonijski orkestar. Časopis Pozorište , kao
jedinstvena teatarska revija u BiH, pokrenut je 1953. godine.
Društva
Od 1896. godine pa do dolaska komunista na vlast 1945. godine u Tuzli su djelovali Hrvatsko
pjevačko društvo Majevica (utemeljeno 1896. godine), Hrvatski sokol (1905.), Hrvatska narodna
zajednica (1907.), Organizacija radnika Hrvata (1907.), Hrvatski dom s čitaonicom (1913.),
Hrvatski nogometni klub Zrinjski (1913.) i Društvo Hrvatska žena (početak 20. st.). u Donjoj
Tuzli je utemeljena 1906. i djelovala u Tuzli do komunističke zabrane rada 1949. godine
podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak, čije je djelovanje obnovljeno 1991. godine.
HKD Napredak je imao podružnicu i na području Kreke od 1921. do zabrane rada 1949.
godine.[85] HKD Napredak djeluje i danas, organizira koncerte i drugo.[86]
Kulturni centri
U Tuzli djeluje Bosanski kulturni centar. U izgradnji je Hrvatski kulturni centar "Sv.Franjo".[87]
Šport
Organizirani oblici športskog života u Tuzli datiraju iz 1904. godine. Od 1943. godine datiraju
početci stolnog tenisa u Tuzli, kad je jedan od začetnika stolnog tenisa u Tuzli, Vlastimir Nikolić
(r. u Beogradu, 1929., u Tuzli od 1934.) počeo se baviti stolnim tenisom.[88] Danas djeluju 74
športske organizacije, u 19 športskih grana, sa 6500 aktivnih športaša. Atletičari su ostvarili
najveće uspjehe, osvojivši na desetine medalja na međunarodnim natjecanjima. Zlatan Saračević
je bio europski prvak i rekorder u dvoranskom bacanju kugle. Košarkašice Jedinstva su 1989.
osvojile naslov europskih prvakinja, pobijedivši u superfinalu peterostruke prvakinje Europe -
ekipu talijanskog Primigija.
Športski klubovi:[62]
HNK Zrinski Tuzla KK Jedinstvo-Trocal ŽOK Tuzla
27 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Bokserski klub Gizprom

FK Sloboda Tuzla
KBS Tuzla-Sinbra Tuzla STK Poštar
FK Zmaj od Bosne
RK Sloboda Tuzla STK Zrinski Tuzla
Tuzla
RK Zmaj od Bosne Tuzla Karate klub Zmaj od Bosne
KK Sloboda-Dita
RK Zrinski Tuzla Biciklistički klub Zmaj od Bosne
KK Zrinski Tuzla
ŽRK Jedinstvo Tuzla MNK Salines, premijerligaš
KK Zmaj od Bosne
ŽRK Zmaj od Bosne BiH[89]
Tuzla
KK Tuzla
Tuzla HŠK Zrinski, boksački klub[90]
ŽRK Tuzla Mild TUZAMK, automoto i karting
ŽKK Jedinstvo Tuzla
klub[91]
Nagrada za športaša godine Grada Tuzle dodjeljuje se od 1960. godine.[92]
Tuzlanska košarka drži neslavni rekord. Košarkašice Jedinstva u 5. kola prvenstva BiH 2016./17.
za košarkašice u utakmici protiv Play Offa iz Sarajeva, koja je završila 41:100, prvi su koš
postigle tek u 12. minuti pri rezultatu 0:41, tj. u prvoj četvrtini nisu postigle nijedan poen.[93][94]
Zdravstvo
Prvi oblici organizirane zdravstvene službe zabilježeni su 1874., kada je otvorena Hastahana -
prva tuzlanska bolnica.
Danas je Univerzitetski klinički centar najveća zdravstvena ustanova regije. Javna zdravstvena
ustanova Univerzitski klinički centar ima ukupno 37 organizacionih jedinica, od čega, 19 Klinika,
2 Poliklinike, 2 Zavoda, Centar palijativne njege i Urgentni centar, Bolničku apoteku, 6 sektora i
5 službi.
Ukupno ima 2.562 uposlenika, od čega su njih 1.792 zdravstveni radnici, 470 doktora medicine
(20 subspecijalista, 357 specijalista, 87 specijalizanata, 6 doktora medicine, 9 farmaceuta i
biohemičara) i 1.271 medicinska sestara – tehničar ( 40 sa visokom, 88 sa višom i 1.143 sa
srednjom stručnom spremom). Medicinskih saradnika ima zaposlenih 42 sa visokom stručnom
spremom, dok je 770 uposlenika - zdravstvenih saradnika različitih profila.
Ustanova se prostire na ukupno 60.000 kvadratnih metara prostora i četiri lokacije: kompleks
Gradina koga čini nekoliko objekata u kojima su smještene klinike, poliklinike, zavodi, uprava,
administracija i tehnička podrška, te objekti u Kreki, Slavinovićima i Solini.
Godišnje se u JZU UKC Tuzla, čiji je kapacitet 1.373 bolnička kreveta, liječi 47.103 bolesnika,
obavi se oko 27.683 operativnih zahvata i pruži više od 3.223.194 usluga i pregleda, te ostvari
338.496 bolnoopskrbnih dana.
Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu.
Tuzla je najzagađeniji europski grad na području onečišćenja zraka[95], a sličan problem u BiH
dijele Zenica i Sarajevo.[96]
Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici
Gradovi pobratimi su:
28 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Osijek
Bologna
Pečuh
Hospitalet
Izvori
Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim
mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike
Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
međumrežje - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads
/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
1. (boš.) Facebook - Tuzla - grad i ljudi (https://www.facebook.com/188327324551151/photos/

a.427058620678019.113614.188327324551151/430924276958120/?type=3&theater)
Fotografija. Tuzla do dolaska Osmanlija objavljena 16. kolovoza 2012. (pristupljeno 7.
prosinca 2017.)
2. Rijec.ba (https://rijec.ba/2017/09/19/mijo-frankovic-portretiranje-tuzle-hrastom/) Mijo
Franković: Portretiranje Tuzle hrastom, 19. rujna 2017. (pristupljeno 10. siječnja 2018.)
3. Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 104) (http://pod2.stat.gov.rs
/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf). Sl.list NRBIH, 47/62 pristupljeno 8.
svibnja 2016.
4. Promjene u sastavu i nazivima naselja za period 1948-1990 (str. 21, 54, 93-94, 104) (http://p
od2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf). Sl.list SRBIH, 33/90
pristupljeno 8. svibnja 2016.
5. Moja Hrvatska (http://mojahrvatska.vecernji.hr/u-tuzli-smanjen-broj-hrvata-za-24-posto-1107
376) Valentina Abramušić: U Tuzli smanjen broj Hrvata za 24 posto, Večernji list, 19.
kolovoza 2016. (pristupljeno 18. travnja 2017.)
6. Artsinteza (http://artsinteza.ba/romska-naselja/) Romska naselja na području grada Tuzle
(pristupljeno 27. svibnja 2017.)
7. Dnevnik.ba (http://www.dnevnik.ba/teme/je-li-tuzla-uistinu-multikulturalna-i-tolerantna-ili-je-rij
ec-o-velikoj-podvali) Gloria Lujanović, Dnevnik.ba:Je li Tuzla uistinu multikulturalna i
tolerantna ili je riječ o velikoj podvali?, Napisano 1. lipnja 2016. Objavljeno 15. veljače 2017.
(pristupljeno 22. svibnja 2017.)
8. Prostorni plan općine Tuzla 2006.-2026. (http://www.datk.ba/ppot/tekst_konacni.pdf)
9. Bolja Tuzla (https://web.archive.org/web/20160529192337/http://boljatuzla.ba/moze-li-napok
on-hrvat-biti-gradonacelnik-tuzle-2/) Anto Šimić Čiko: Može li napokon Hrvat biti
gradonačelnik Tuzle, 19. siječnja 2015. (pristupljeno 19. veljače 2019.
10. Hrvatska enciklopedija (http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62850) Tuzla (pristupljeno
22. studenoga 2016.)
11. Hrvatska enciklopedija (http://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57055) Soli (pristupljeno
22. studenoga 2016.)
12. (boš.) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struc
t=6&lang=1&action=view&id=3325) Odluka o proglašenju povijesnog područja nekropole sa
stećcima u Starim kućama, Donje Breške, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine,
26. listopada 2010. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)
13. Pavo Živković, Marija Brandić (svibnja 2007). "Usora i Soli u prva dva stoljeća turske
prevlasti" (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=115514&lang=hr).
Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe 1: 58–59 pristupljeno 22.
studenoga 2016.
29 od 35 17. 1. 2020. 15:40

14. Facebook - Tuzla grad i ljudi (https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.237594

909624392.73414.188327324551151/438312912885923/?type=1&theater) (bh): Stare
tuzlanske porodice. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012.
(pristupljeno 6. listopada 2017.)
15. (srp.) Facebook - Tuzla - grad i ljudi (https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.
191973924186491.63386.188327324551151/257058234344726/?type=3&theater), 31.
listopada 2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)/ Risto Jeremić: O porijeklu stanovništva
tuzlanske oblasti
16. Nezavisni kalesijski portal (http://www.nkp.ba/horion-bosna-znate-li-odakle-potice-izreka-cijel
a-tuzla-jednu-kozu-muzla-kratak-historijat-grada-soli/) Priredili Adem Mehmedović i Nezir
Karić (NKP kalesijski.com/Horion Bosna (https://www.facebook.com/HorionBosna?ref=ts&fre
f=ts)): Horion Bosna Znate li odakle potiče izreka “Cijela Tuzla jednu kozu muzla” - Kratak
historijat “grada soli” , 23. travnja 2013. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)
17. (srp.) Facebook - Tuzla grad i ljudi (https://www.facebook.com/188327324551151/photos/a.1
91973924186491.63386.188327324551151/192106977506519/?type=3&theater) 11. lipnja
2011. (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
18. (boš.) Radio Kameleon (http://radiokameleon.ba/2017/08/30/tuzla-za-pocetnike-tragovima-n
asih-komsija-jevreji-u-tuzli/) Vedran M.: TUZLA ZA POČETNIKE: Tragovima naših komšija –
Jevreji u Tuzli, 30. kolovoza 2017. (pristupljeno 10. travnja 2018.)
19. (boš.) Deutsche Welle (http://www.dw.com/hr/mala-ali-aktivna-%C5%BEidovska-zajednica/a-
18651069) Emir Musli: Mala ali aktivna židovska zajednica, 16. kolovoza 2015. (pristupljeno
10. travnja 2018.)
20. (boš.) Zavod za zaštitu i uporabu kulturno-povijesne i prirodne baštine Županije Soli (https://
www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/476-jevrejsko-groblje-tuzla) Jevrejsko groblje
Tuzla (pristupljeno 10. travnja 2018.)
21. (boš.) Tuzlarije (http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=78268)
Tihomir Knežiček: Najava izložbe fotografija italijanskih obitelji koje žive u Tuzli, 20.
studenoga 2017. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)
22. UGIP Rino Zandonai (http://www.ugip-tz.ba)
23. Issuu.com (https://issuu.com/hrvatskidom/docs/jub_gradovrh) Hrvatski dom. Gradovrh,
časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013.
Mirsad Bakalović: Pregled arheoloških lokaliteta na području općine Tuzla, str. 21
(pristupljeno 6. studenoga 2018.)
24. Tuzlarije (http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=43373)
tuzlarije.net - PRESS ˝BH TEMPO 09˝: Tuzlarije - vijesti. HNK ˝Zrinski˝ Tuzla dobio
generalnog sponzora, 30. kolovoza 2011. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)
25. Muzej istočne Bosne Tuzla (http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/201
4/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDN
I%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%
A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf) Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja
radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa
za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)
26. (boš.) Front Slobode (http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56735/uci-da-bi-volio2-prvi-fud
balski-klubovi-u-tuzli-gorki-zrinjski-obilic-makabi-i-bura) Haris Šahović: "Uči da bi volio"(2):
Prvi fudbalski klubovi u Tuzli - Gorki, Zrinjski, Obilić, Makabi i Bura 31. srpnja 2015.
(pristupljeno 3. lipnja 2017.)
27. (boš.) Front Slobode (http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/56334/uci-da-bi-volio-1-prvo-j
e-bio-rsk-gorki) Haris Šahović: "Uči da bi volio"(1): Prvo je bio RSK Gorki, 25. srpnja 2015.
28. (boš.) Front Slobode (http://www.frontslobode.ba/vijesti/fudbal/59643/uci-da-bi-volio-7-gasenj
e-rsk-sloboda-od-strane-fasista-1941-godine) Haris Šahović: "Uči da bi volio"(7): Gašenje
30 od 35 17. 1. 2020. 15:40

RSK "Sloboda" od strane fašista 1941. godine 8. rujna 2015. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)
29. Gračanički glasnik (http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/12/Pages-from
-gg36-7.pdf) Edin Šaković: O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.),
Gračanički glasnik br. 36, studeni 2013., godina XVIII, str. 88-89 (pristupljeno 16. srpnja
2017.)
30. (boš.) Tip.ba (http://tip.ba/2014/01/27/dan-sjecanja-na-zrtve-holokausta-tuzlanski-jevreji-jos-
nemaju-svoju-sinagogu-a-imali-su-nekada-dvije/) Danas.info/Autor: Bahrija Habul: Tuzlanski
Jevreji još nemaju svoju Sinagogu, a imali su nekada dvije , 27. siječnja 2014. (pristupljeno
14. siječnja 2018.)
31. Ivana Jurić (http://ivanajuric7.blogspot.hr/2015/04/jevrejska-sinagoga-u-tuzli.html) Ivana
Jurić: Jevrejska sinagoga u Tuzli , 19. travnja 2015. (pristupljeno 10. travnja 2018.)
32. Franz Schraml: Kriegsschauplatz Kroetien (http://www.znaci.net/00001/180.htm), Kurt
Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: Die Kämpfe im Raum von Tuzla (http://ww
w.znaci.net/00001/180_2.pdf), str. 53-68
33. Cvijetin Mijatović: Četrdeset dana u oslobođenoj Tuzli, u: Zbornik: Tuzla u radničkom pokretu
i revoluciji, Knjiga III, Univerzal, Tuzla 1987., str. 13
34. Franz Schraml: Kriegsschauplatz Kroetien (http://www.znaci.net/00001/180.htm), Kurt
Vowinckel Verlag, Neckargemünd 1962, poglavlje: Der Verlust von Tuzla, str. 69
35. Soli (https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/zvjerstva-i-zlocini-partizana-u-tuzli.html)
komunistickizlocini.net (https://komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana
-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popisi-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetim
a-krizani-kolovrat-sikara-ljepunice-par-selo-drijenca/): Zvjerstva i zločini partizana u Tuzli
1943. godine, veljače 2017. (pristupljeno 24. svibnja 2017.) / Komunistickizlocini.net (https://
komunistickizlocini.net/2016/10/07/zvjerstva-i-zlocini-partizana-prilikom-ulaska-u-tuzlu-i-popi
si-pobijenih-hrvata-h-obodnica-breske-svojtina-grabovica-tetima-krizani-kolovrat-sikara-ljepu
nice-par-selo-drijenca/) Vedran P.: Zvjerstva i zločini partizana prilikom ulaska u Tuzlu i popisi
pobijenih Hrvata (H.Obodnica, Breške, Svojtina, Grabovica, Tetima, Križani – Kolovrat,
Šikara, Ljepunice, Par Selo, Drijenča), 7. listopada 2016. (pristupljeno 27. svibnja 2017.)
36. Soli (https://hzsoli.blogspot.hr/2017/05/bleiburski-pokolj-poceo-je-1943-godine.html) Ladislav
Tomkin/komunistickizlocini.net: Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine u Tuzli Buenos Aires,
26. svibnja 1963. (Iz knjige: La tragedia de Bleiburg: documentos sobre las matanzas
colectivas de los Croatas en Yugoslavia comunista en 1945 ), svibnja 2017. (pristupljeno 1.
lipnja 2017.) / komunistickizlocini.net (https://komunistickizlocini.net/2017/05/11/bleiburski-po
kolj-poceo-je-1943-godine-u-tuzli/) Ladislav Tomkin: Bleiburški pokolj počeo je 1943. godine
u Tuzli , 11. svibnja 2017. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)
37. Soli (https://hzsoli.blogspot.hr/2017/02/partizanska-otimacina-crkvene-imovine-i.html)
komunistickizlocini.net (https://komunistickizlocini.net/2016/05/02/otimacina-crkvene-imovine
-i-protjerivanje-casnih-sestara-iz-tuzle/): Partizanska otimačina crkvene imovine i progon
časnih sestara iz Tuzle veljače 2017. (pristupljeno 24. svibnja 2017.)
38. (boš.) Buka magazin (http://www.6yka.com/novost/87292/buka-analiza-sta-to-tuzla-ima-a-ba
njaluka-nema-) Buka tim: BUKA Analiza: Šta to Tuzla ima, a Banjaluka nema?, 23. kolovoza
2015. (pristupljeno 18. travnja 2017.)
39. Livno Online (http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godin
e-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva) Županija. U Livnu najhladnije bilo 1967.godine.
Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva, 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)
40. Župa Lug-Brankovići (http://www.zupa-lug-brankovici.com/index.php?option=com_content&vi
ew=article&id=455:dr-marko-jozinovi&catid=1:dogaanja&Itemid=61) Tekst priredio: Matija
Šimić: Dr. Marko Jozinović 7. listopada 2012. (pristupljeno 15. listopada 2017.)
41. HDZBiH Soli (https://www.hdzbihsoli.ba/index.php/povijest-stranke) Povijest stranke
(pristupljeno 4. veljače 2018.)
42. Tacno.net (http://www.tacno.net/kolumna/posavinu-opet-izdaju-legalni-i-legitimni-hrvati/)
Posavinu opet izdaju „legalni i legitimni“ Hrvati, 30. listopada 2011. (pristupljeno 25.
31 od 35 17. 1. 2020. 15:40

studenoga 2017.)
43. (boš.) Klix.ba (https://www.klix.ba/vijesti/bih/bivsi-general-stipetic-hrvatska-vojska-zapovijedal
a-hvo-u-u-orasju/161105085) Bivši general Stipetić: Hrvatska vojska zapovijedala HVO-u u
Orašju 5. studenoga 2016. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)
44. Nacional (http://arhiva.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski
-koridor) Eduard Šoštarić: ‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ , 10. travnja
2007. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)
45. Poskok.info (http://poskok.info/wp/vrhunskim-vojno-politickim-manevrom-spaseno-tisuce-hrv
ata-tuzle/) Hrsvijet.net: Vrhunskim vojno-političkim manevrom spašeno tisuće Hrvata Tuzle.
9. kolovoza 2012. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)
46. Hrvatska riječ (http://www.hrvatska-rijec.com/zvonko-juric-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruzju-i-
muslimanskoj-izdaji/) Piše: Darko Juka / Hrsvijet.net (http://www.hrsvijet.net/index.php?optio
n=com_content&view=article&id=23143:vrhunskim-vojno-politikim-manevrom-spaeno-tisue-h
rvata-tuzle-othrvali-su-se-i-srpskomu-oruju-i-muslimanskoj-izdaji&catid=28:povijesni-identitet
&Itemid=112) Zvonko Jurić: Othrvali su se i srpskomu oružju i muslimanskoj izdaji. 9.
kolovoza 2012. (pristupljeno 31. siječnja 2017.)
47. /(bošl) Nezavisni kalesijski portal (http://www.nkp.ba/pobjeda-na-dan-drzavnosti-bih-dan-kad
a-je-oslobodjena-lisaca-i-zarobljen-61-vojnik-vrs-a-video/) NKP.ba: Pobjeda na Dan
državnosti BiH: Dan kada je oslobođena Lisača i zarobljen 61 vojnik VRS-a (VIDEO), 25.
studenoga 2017. (pristupljeno 25. studenoga 2017.)
48. HKV (http://www.hkv.hr/vijesti/bih/16917-spontami-prosvjedi-u-dijelovima-bih-gdje-vecinsku-p
opulaciju-cine-bosnjaci-muslimani.html) djl: Nasilni prosvjedi u dijelovima BiH, po
"spontanosti" podsjećaju na ukrajinske, 7. veljače 2014. (pristupljeno 18. travnja 2017.)
49. Pogled preko granice - Tuzlanski Hrvati 14.1.2015 (https://www.youtube.com/watch?v=O1uV
Aa7LYIA), Emisija HRT4, Datum objavljivanja: 14. sij 2016.
50. Tuzlanski list (https://web.archive.org/web/20100131121952/http://www.tuzlanskilist.ba:80/re
dakcija.html) Redakcija. Arhivirano 31. siječnja 2010.
51. Slobodna Dalmacija (https://slobodnadalmacija.hr/novosti/bih/clanak/id/493742/hrvati-iz-tuzle
-nakon-incidenta-s-crnom-zastavom-uz-katolicku-crkvu-bujruma-ovdje-ima-za-svakoga-ali-n
e-i-za-budale) Damir Tolj: Hrvati iz Tuzle nakon incidenta s crnom zastavom uz katoličku
crkvu: Bujruma ovdje ima za svakoga, ali ne i za budale, 27. lipnja 2017. (pristupljeno 21.
ožujka 2019.)
52. (boš.) eKapija (https://ba.ekapija.com/news/1328620/rekordna-proizvodnja-u-rudniku-soli-tuz
la) Rekordna proizvodnja u Rudniku soli "Tuzla" 10. siječnja 2016. (pristupljeno 22.
studenoga 2019.)
53. Deutsche Welle (http://www.dw.com/hr/kako-je-pokopana-kemijska-industrija-tuzle/a-174155
72) Azer Slanjankić : Kako je pokopana kemijska industrija Tuzle, 7. veljače 2014.
(pristupljeno 6. prosinca 2017.)
54. Solana (http://solana.ba/corporate_solana/wp-content/uploads/2013/10/Solana-monografija-
3.pdf) SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010. (pristupljeno
30. lipnja 2017.)
55. Facebook - HKD "Napredak" Glavna podružnica Tuzla (https://www.facebook.com/photo.ph
p?fbid=1511374762517112&set=gm.10153822117268189&type=3&theater) Jesenji sajam i
sajam zdrave hrane, ljekovitog bilja i meda, 26. listopada 2015. (pristupljeno 4. rujna 2017.)
56. (srp.) "Ravna+Trešnja" Google Knjige (https://books.google.hr/books?id=1X_QCwAAQBAJ&
pg=PA23&lpg=PA23&dq=) Hamo Isaković, Damir Baraković, Kemal Gutić: Primjenjivost
kvarcnog pijeska ležišta "Bukinje" kod Tuzle In: Вукоман Јокановић, Весна Бабић-
Иванчић, Амир Бараковић, Миодраг Стевић, Нада Мајсторовић, Јадранка Кљајић:
Припрема минералних сировина и ватросталство. Institut za nuklearne nauke VINČA,
24. ožu 2016., str. 23 (pristupljeno 8. prosinca 2017.)
57. (boš.) Slobodna Bosna (https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/66642/ne_pretjerujte_molim_u
32 od 35 17. 1. 2020. 15:40

_tuzli_otvoren_1_medjunarodni_festival_rakija.html) SB/Fena: Ne pretjerujte, molim: U Tuzli

otvoren 1. međunarodni festival rakija, 8. prosinca 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
58. (boš.) Festival.ba (http://festival.ba/preminuo-profesor-cestmir-mirko-dusek/) Preminuo
profesor Čestmir Mirko Dušek _ Festival.ba.htm, 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja
2016.)
59. (boš.) Rodoslov.ba (http://www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_news/397) Milena
Mujbegović: Tuzlanski slastičari familije Dušek, 9. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)
60. (boš.) Tuzlarije (http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtuzlanke.php?id=155) Tuzla u
slikama - Priredio(la): S.M. : Gdje su šta rade? Čestimir Mirko Dušek, 10. kolovoza 2007.
61. (boš.) RTV Tuzlanskog kantona (http://www.rtvtk.ba/v2/kultura-cat/item/8308-umro-profesor-
mirko-dusek) Sabina Grđić: Umro profesor Mirko Dušek. Komemoracija u ponedjeljak u
15.00 u Narodnom pozorištu Tuzla, 17. lipnja 2016. (pristupljeno 21. lipnja 2016.)
62. Tip.ba (http://tip.ba/2013/07/19/tuzla-od-grada-sporta-do-provincije/) TIP/Dnevni avaz/Autor:
Nedim Ćudić: Tuzla: Od grada sporta do provincije, 19. srpnja 2013. (pristupljeno 21. lipnja
2016.)
63. Bhstring.net (http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=25073) Ankica
S.Ć./(tuzlarije.net - S.M.) : In Memoriam Juraj Novosel, 24. kolovoza 2008. (pristupljeno 7.
studenoga 2018.)
64. Župa sv. Petra i Pavla Novo Selo - Balegovac (https://zupa-novoselo-balegovac.jimdo.com/d
oga%C4%91aji/popis-ubijenih-sve%C4%87enika-bih-u-ii-svjetskom-ratu/) Popis ubijenih
svećenika BiH u II svjetskom ratu. Priredio: Vlado Jagustin, svećenik u Živinicama
(pristupljeno 16. srpnja 2017.)
65. (boš.) Anadolija: Inovator Fikret Alić Zlatna medalja za novi način zagrijavanja (http://www.kli
x.ba/scitech/nauka/inovator-fikret-alic-zlatna-medalja-za-novi-nacin-zagrijavanja/160421112),
Klix.ba, 21. travnja 2016. Pristupljeno 24. studenoga 2016.
66. Tuzlarije (https://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewtzvremeplov.php?id=48)
Tuzlarije - vremeplov. Katolička crkva. 25. veljače 2005., pristupljeno 12. travnja 2016.
67. Tuzlarije (http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=63387) Tuzlarije -
vijesti. Nacionalni spomenik. Pravoslavna crkva i groblje na Trnovcu. 29. travnja 2015.,
pristupljeno 12. travnja 2016.
68. (bošnjački) Faktor.ba (http://faktor.ba/znate-li-sta-je-na-listi-ovo-je-13-nacionalnih-spomenika
-grada-tuzle-foto/) S. K. :Znate li šta je na listi: Ovo je 13 nacionalnih spomenika Grada Tuzle
(FOTO), pristupljeno 12. travnja 2016.
69. Facebook - gradovrh.com (https://www.facebook.com/gradovrh/posts/645088635566996)
Tuzlansko katoličko groblje u akutnoj ugrozi Objava 18. svibnja 2014. (pristupljeno 6.
prosinca 2017.)
70. (boš.) Billiongraves (https://billiongraves.com/cemetery/Jevrejsko-groblje-Bukov%C4%8Di%
C4%87/300233) Jevrejsko groblje Bukovčić, ul. prof. dr Ibre Pašića (pristupljeno 8. prosinca
2017.)
71. (boš.) Billiongraves (https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Slana-Banja/301010)
Mezarje Slana Banja. Šetalište Slana Banja (pristupljeno 8. prosinca 2017.)
72. Billiongraves (https://billiongraves.com/cemetery/Gradsko-groblje-Trnovac/195186) Gradsko
groblje Trnovac, ul. prof. dr Ibre Pašića (pristupljeno 8. prosinca 2017.)
73. Billiongraves (https://billiongraves.com/cemetery/Pravoslavno-groblje-Trnovac/300026)
Pravoslavno groblje Trnovac, 14 Trnovac (pristupljeno 8. prosinca 2017.)
74. Billiongraves (https://billiongraves.com/cemetery/Rimo---katoli%C4%8Dko-groblje-Bori%C
4%87/300154) Rimo-katoličko groblje Borić, Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)
75. (boš.) Billiongraves (https://billiongraves.com/cemetery/Mezarje-Bori%C4%87/195105)
Mezarje Borić, ul. Borić (pristupljeno 8. prosinca 2017.)
76. HDZ BiH Županijski odbor Soli (https://www.hdzbihsoli.ba/index.php?option=com_content&vi
33 od 35 17. 1. 2020. 15:40

ew=article&id=126:o-hdzbih-soli-najotrije-osuuje-napade-na-imovinu-katolike-crkve&catid=1:
vijesti&Itemid=161) HDZ BiH Soli osuđuje napade na imovinu Katoličke Crkve , 31. siječnja
77. (boš.) Klix.ba (https://www.klix.ba/vijesti/crna-hronika/tuzla-kapela-sv-ante-u-bukinju-obijena-
17-put/120216133) FENA: Tuzla: Kapela sv. Ante u Bukinju obijena 17. put, 16. veljače
78. (boš.) Klix.ba (https://www.klix.ba/vijesti/bih/opcina-tuzla-osudila-napad-na-kapelu-u-naselju-
bukinje/120217134) FENA: Općina Tuzla osudila napad na kapelu u naselju Bukinje, 17.
veljače 2012. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)
79. Dnevno.ba (https://www.dnevno.ba/vijesti/zastrasivanje-hrvata-sa-kapele-sv-ante-u-bukinju-p
okidane-resetke-i-polupani-prozori-foto-9920/) Danijel Ivanković: ASTRAŠIVANJE HRVATA:
Sa kapele sv. Ante u Bukinju pokidane rešetke i polupani prozori (FOTO)!, 24. srpnja 2015.
80. Kamenjar.com (https://kamenjar.com/zastrasivanje-hrvata-tuzla-u-tri-godine-18-napada-na-k
apelicu-u-bukinju/) ZASTRAŠIVANJE HRVATA – Tuzla: U tri godine 18 napada na kapelicu u
Bukinju, 25. srpnja 2015. (pristupljeno 28. studenoga 2018.)
81. ARTinfo (https://www.artinfo.ba/index.php/vijesti?catid=0&id=3655) (artinfo.ba/ap): Ima li
kraja vandalizmu u Tuzli pristupljeno 6. prosinca 2018.
82. (boš.) Tip.ba (http://tip.ba/2013/04/17/vandalizam-na-groblju-u-tetimi/) TIP: Vandalizam na
groblju u Tetimi , 17. travnja 2013. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)
83. Dnevnik.hr (https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/vandali-u-tuzli-unistili-katolicko-groblje.html) D.B.:
Vandali u Tuzli uništili katoličko groblje, 7. studenoga 2011. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)
84. Pixsell (https://www.pixsell.hr/agencija/halopix/tuzla-groblju-sveti-mihovil-ostecen-velik-broj-n
adgrobnih-spomenika-galerija-160324/) Tuzla: Na groblju Sveti Mihovil oštećen velik broj
nadgrobnih spomenika (pristupljeno 6. prosinca 2018.)
85. Franjevački samostan Tuzla (http://www.fst.ba/povijest-zupe) Povijest samostana i župe
86. (boš.) Tuzlarije (http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822) S.
P. : Održan koncert „U susret Božiću” 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)
87. Riješiti pitanje ravnopravnosti, Izbornog zakona... (http://www.vecernji.ba/rijesiti-pitanje-ravno
pravnosti-izbornog-zakona-960323). Večernji list. Autor: R.I. Objava: 11.9.2014.
88. (boš.) STK Kreka (http://stk-krekaedelex.com/index.php?id=8) O klubu (pristupljeno 22.
kolovoza 2018.)
89. (boš.) Radio Kameleon (https://radiokameleon.ba/2016/10/06/prica-o-fc-salines-tuzla-igraci-i
graju-gratis-nekako-se-krpimo/) Razgovarao Vedran Jahić: PRIČA O FC SALINES TUZLA:
Igrači igraju gratis, nekako se krpimo! 6. listopada 2016. (pristupljeno 6. listopada 2017.)
90. Boksački klub Sveti Duje Split (http://www.boks-sv-duje.hr/povijest-boksa/povijest-hrvatskog-
boksa) Povijest hrvatskog boksa (pristupljeno 25. studenoga 2017.) U Jugoslavenski teško
atletski i šakački savez 1933. godine bilo je učlanjeno devet klubova, među kojima H.Š.K.
Zrinski Tuzla, čiji je tajnik Jakimir Kamenjašević. Imao je registriranih 11 boksača, boksao u
unajmljenoj dvorani. Trener je bio amater.
91. (boš.) Tuzlarije (http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=89539)
Tuzla domaćin šampionata BiH u karting sportu 9. rujna 2019. (pristupljeno 23. studenoga
2019.)
92. (boš.) Sportski savez grada Tuzle (http://sportskisavez-tuzla.com.ba/index.php?option=com_
content&view=article&id=62&Itemid=58) Sportiste godine (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
93. (boš.) Tuzlanski.ba (http://tuzlanski.ba/sport/kosarka/nezabiljezen-slucaj-u-bh-kosarci-dogodi
o-se-veceras-u-tuzlanskom-mejdanu/) Nezabilježen slučaj u bh. košarci dogodio se večeras
u tuzlanskom Mejdanu, 26. studenoga 2017. (pristupljeno 9. prosinca 2017.)
94. Youtube - Bhbasket TV (https://www.youtube.com/watch?v=8I9yu58wfX8) Tuzlanska
sramota, Jedinstvo - Play Off
34 od 35 17. 1. 2020. 15:40

95. Dnevnik (http://dnevnik.ba/dogadaji/video-najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-u-bosni-i-he

rcegovini) (nepotpisano) Najzagađeniji europski grad nalazi se u Bosni i Hercegovini,
dnevnik.ba, 21. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)
96. Tportal (https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/najzagadeniji-europski-grad-nalazi-se-tik-do-hrva
tske-20171120) V. B. Najzagađeniji europski grad nalazi se tik do Hrvatske, www.tportal.hr,
20. studenog 2017. (pristupljeno 21. studenog 2017.)
Vanjske poveznice
Službena stranica grada Tuzle (http://www.tuzla.ba/)
Karta Tuzle (http://www.tuzlamap.tk/)
25. svibnja 1995. u srpskom je granatiranju Tuzle jednim projektilom ubijen 71 mladi čovjek
(http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2006,5,26,masakr_mladosti,28145.jl)
Matica hrvatska (http://www.matica.hr/vijenac/539/tuzla-je-i-hrvatski-grad-23814/) Tuzla je i
hrvatski grad, Vijenac 539 - 30. listopada 2014.
Nacionalni spomenici na prostoru Tuzle (https://www.bastina.ba/index.php/nacionalni-spome
nici-na-prostoru-tuzle?start=8) (boš.)
Večernji list (https://blog.vecernji.hr/gordangrguric/hrvati-u-tuzli-afirmacija-kvalitetom-9405)
Gordan Grgurić: Hrvati u Tuzli: afirmacija kvalitetom, 29. svibnja 2017.
Upravna podjela Bosne i Hercegovine [otkrij]
Naseljena mjesta općine Tuzla - popis 1991. [otkrij]
Tuzla - mjesne zajednice [otkrij]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tuzla&oldid=5414526"
Ova je stranica posljednji put uređivana dana 16. siječnja 2020. u 17:49.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.
35 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Tuzla

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tuzla

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tuzla – Wikipedija https://hr.wikipedia.

1895. Sjedište Tuzla

1 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Nadmorska visina 231m/nm

Tuzla je sa sjeverozapada okružena planinskim vijencem Majevice (Medvednik 843 m2), s

Susjedne Općine Tuzli su sa sjeverne i sjeveroistočne strane Srebrenik i Lopare, s jugoistočne

2 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Kalesija, s južne Živinice i sa zapadne Lukavac.

Osnovnu mrežu vodotoka čini rijeka Jala sa svojim

Jala izvire na području Majevice, na lokalitetu ravni liještak,

Šire tuzlansko područje većim dijelom je izgradeno od

Klimatski faktori su povoljni, jer ih karakterizira pretežna normalnost meteoroloških

3 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Stanovništvo općine Tuzla

godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971. 1961.

15.396 20.398 24.811 27.735 24 080

20.271 20.261 21.089 19 720

80.774 62.669 52.400 53.271 19 205

21.995 19.059 17 519

ukupno 110.979 131.618 121.717 107.293 82 216

Tuzla (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

4 od 35 17. 1. 2020. 15:40

godina popisa 1991. 1981. 1971. 1961.

Hrvati 6.328 (7,55%) 5.383 (8,26%) 6.145 (11,39%) 5 405 (14,31%)

Srbi 13.137 (15,68%) 11.278 (17,32%) 12.224 (22,66%) 11 498 (30,45%)

Muslimani 44.091 (52,63%) 30.448 (46,77%) 31.257 (57,96%) 7 984 (21,14%)

Jugoslaveni 16.302 (19,46%) 16.301 (25,04%) 2.187 (4,05%) 11 472 (30,38%)

ostali i nepoznato 3.912 (4,66%) 1.681 (2,58%) 2.113 (3,91%) 1.404

ukupno 83.770 65.091 53.926 37.760

Naseljena mjesta općine Tuzla - popis 1991. [otkrij]

5 od 35 17. 1. 2020. 15:40

1885. godine 7189 stanovnika

6 od 35 17. 1. 2020. 15:40

slavenskog porijekla 12 159 (86,62%)

1971. godine 107 293 stanovnika

7 od 35 17. 1. 2020. 15:40

1991. godine 131 618 stanovnika

Bošnjaka 80.774 muslimani 81.053

8 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Prostorni plan općine Tuzla pokriva razdoblje od 2006. do 2026. godine.[8]

Među pronađenim arheološkim materijalima istiće se i keramička neolitska posuda čija je

9 od 35 17. 1. 2020. 15:40

10 od 35 17. 1. 2020. 15:40

11 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Industrijalizacija i dolazak zapadne civilizacije koja se s Austro-Ugarskom vratila kao

U osmanskim vremenima ustalila su se imena Gornje i Do(l)nje Tuzle. Austro-ugarskim

Razmještaj stanovništva u Tuzli po okolnim seoskim aglomeracijama bio je po nečemu

12 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Drugi svjetski rat

13 od 35 17. 1. 2020. 15:40

14 od 35 17. 1. 2020. 15:40

Istaknuti sindikalist iz Hrvatskog radničkog saveza svjedočio je Odboru za istraživanje

U negativnom smislu kao krivci za te partizanske likvidacije ističu se crnogorski partizani,

15 od 35 17. 1. 2020. 15:40

istočnobosanske divizije osudio na smrt i nekoliko uglednih građana, poput omiljenog

U drugoj Jugoslaviji Tuzla se ekonomski razvija. Izgrađen je kemijski kombinat, razvija se

16 od 35 17. 1. 2020. 15:40

65 % teritorija Grada Tuzle izgrađeno je na zemljištima u vlasništvu Hrvata, uključujući i

Za nadbiskupovanja Marka Jozinovića izgrađena je župna crkva 1983. godine.[40]

Pred rat iz Tuzle je iselio val Hrvata.[7]

Predratno demokratsko organiziranje Hrvata

Na prvim slobodnim višestranačkim izborima u Tuzli su pobijedili reformisti Ante Markovića.

17 od 35 17. 1. 2020. 15:40

18 od 35 17. 1. 2020. 15:40