 Crna gora je veoma zanimljiv naziv za jednu zemlju.

Međutim, taj se naziv nije uvijek koristio. U davnim

vremenima korišten je naziv Duklja. Taj naziv je nastao
prema jednom starom romanskom naselju Dioclea, čije
ruševine i danas svjedoče o starim vremenima. Naziv
Duklja je kasnije zamijenjen nazivom Zeta.

 Historija Crne Gore i BiH isprepliće se kroz minula

stoljeća, u kojima su prostori ove dvije države, i naroda
koji ih nastanjuju, bili uokvireni zajedničkim granicama.
To je normalno, sa obzirom da je riječ o današnjim
susjedima. Od najstarijih vremena, stanovnici tih krajeva
dijelili su istu sudbinu pod rimskim, srednjovjekovnim i
osmanskim vladarima. Znale su se naći i na
suprotstavljenim stranama pod tim vladarima. Kada su
1918. godine Crna Gora i BiH ušle u sastav Kraljevine
SHS, njihova historija i veze postale su još tješnje. Jasno
je da Crnogorci relativno dugo nastanjuju područje BiH.

 Najveći broj Crnogoraca došao je u BiH u vrijeme bivše

SFRJ. U potrazi za obrazovanjem, radom i boljim
materijalnim uvjetima života, Crnogorci su naselili
istočne dijelove BiH( Trebinje, Bileća Gacko, Foča...), ali i
velike urbane centre( Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i
Mostar)
 Državljani BiH koji se u etničkom smislu izjašnjavaju kao
pripadnici Crnogorskog naroda. Prema popisu
stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi 1883 etničkih
Crnogoraca, što je 0,05% od ukupnog broja stanovništva.
1156 je popisano na području Republike Srpske, 696 na
području Federacije BiH i 31 na području Distrikta Brčko.
Najveći dio živi u gradovima kao što su Sarajevo, Banja
Luka i Trebinje.

 1948: 3094 (0,1%)

 1953: 7336 ( 0,3%)
 1961: 12828 (0,4%)
 1971: 13021 (0,3%)
 1981: 14114 (0,3%)
 1991: 10071 (0,2%)
 2013: 1883 (0,05%)