Bosansko Grahovo

»Grahovo« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Grahovo (razdvojba).

Bosansko Grahovo, grad i središte istoimene općine u Bosansko Grahovo
zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska županija
Sadržaj Vlast
- Gradonačelnik Uroš Makić (Savez nezavisnih
Zemljopis socijaldemokrata)
Kultura
Površina
Stanovništvo - Općina 780 km²
Bosansko Grahovo (naseljeno mjesto),
nacionalni sastav
Visina 827 m.n.v.
Demografska povijest Stanovništvo (1991.)
Naseljena mjesta - Grad 2.096
- Urbano 8.311 (općina)
Uprava
područje
Povijest - Urbana 3 st./km²
Gospodarstvo gustoća
Poznate osobe Poštanski broj 80270
Spomenici i znamenitosti Pozivni broj (+387) 034
Obrazovanje
Službena stranica www.bosanskograhovo.ba

Kultura
Zemljovid
Šport
Izvor
Bilješke
Vanjske poveznice

Zemljopis
Općina Bosansko Grahovo se nalazi u jugozapadnom djelu
BiH i obuhvaća površinu od 780 km2. Teritorija općine
graniči sa općinama Drvar, Glamoč, Livno u Federacijiji BiH
i općinama Srb, Knin, Kijevo u Republici Hrvatskoj.
Grahovska visoravan je prirodna raskrsnica puteva što vode Položaj općine Bosansko Grahovo u Bosni i Hercegovini
za Dalmanciju , Liku , Hercegovinu i Bosnu. Smještena je na
više od 800 m iznad mora, pa je odlikuje prava kontinentalna klima, sa surovim i snijegovitim zimama i kratkim i svježim ljetima.
Visoravan je okružena golemim planinskim masivima Dinare, Šatora, Staretine, Jadovnika i Uilice čiji su vrhovi između 1650 i 2000
metara.

Kultura
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosansko Grahovo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosansko Grahovo imala je 8.311 stanovnika, raspoređenih u
35 naselja.

Stanovništvo općine Bosansko Grahovo

godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.

Srbi 2.028 (82,81%) 7.888 (94,91%) 7.739 (85,68%) 10.100 (95,68%)

Hrvati 393 (16,05%) 226 (2,71%) 264 (2,92%) 364 (3,44%)

Muslimani 6 (0,24%) 12 (0,14%) 5 (0,05%) 14 (0,13%)

Jugoslaveni 135 (1,62%) 952 (10,54%) 37 (0,35%)

ostali i nepoznato 22 (0,90%) 50 (0,60%) 72 (0,79%) 40 (0,37%)

ukupno 2.449 8.311 9.032 10.555

Bosansko Grahovo (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Bosansko Grahovo

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Srbi 1.999 (95,37%) 1.358 (84,76%) 1.167 (94,95%)

Hrvati 14 (0,66%) 26 (1,62%) 25 (2,03%)

Muslimani 6 (0,28%) 4 (0,24%) 11 (0,89%)

Jugoslaveni 61 (2,91%) 193 (12,04%) 18 (1,46%)

ostali i nepoznato 16 (0,76%) 21 (1,31%) 8 (0,65%)

ukupno 2.096 1.602 1.229

Demografska povijest
Prije Drugog svjetskog rata, Bosanskograhovski srez, po popisu iz1931. godine, imao je 26.118 stanovnika i to pravoslavnih - 24.644
(94,35%), katolika - 1.419 (5,43%) i muslimana - 48 (0,18%), 7 (0,04%) je bilo ostalih vjeroispovijedi.

Naseljena mjesta
Bastasi, Bosansko Grahovo, Crnac, Crni Lug, Donje Peulje, Donji Kazanci, Donji Tiškovac, Duler, Gornje Peulje, Gornji Kazanci,
Grkovci, Isjek, Jaruga, Kesići, Korita, Luka, Maleševci, Malo Tičevo, Marinkovci, Mračaj, Nuglašica, Obljaj, Pečenci, Peći, Preodac,
Pržine, Radlovići, Resanovci, Stožišta, Ugarci, Uništa, Veliko Tičevo, Vidovići, Zaseok i Zebe.

Uprava

Povijest
Bosansko Grahovo (Salvia) spominje se kao mjesto na rimskom putu a to je druga cesta iz Salone koja je išla na Bosansko Grahovo,
Resanovce, Donji Unac, Bosanski Petrovac, Hum Kokoruš (Sarnade), odatle na sjever lijevom obalom Sane na Prijedor (Ad
Pretorivm?) i Boćim kod Dubice za Sisak.

U vrijeme hrvatskih narodnih vladara osnovana je Kninska biskupija (1035.-1042.). U njezinu sastavu bio je Lapački arhiđakonat.
Lapački arhiđakonat je obuhvaćao cijelo lapačko pleme, kojemu je središte bilo na hrvatskoj strani u Donjem Lapcu, gdje se 1183..
spominje crkva sv. Ivana Krstitelja, a dopirao je sve do istočne granice kninske biskupije. Taj kraj kao i gornji Unac naselili su
sjeverni ogranci plemena Svačića. Isto pleme Svačića živjelo je na području južnog, kninskog arhiđakonata, do Bosanskog Grahova i
dalje do Livanjskog polja.

S dolaskom Osmanlijske vlasti stalno mjesto boravka domaćeg hrvatskog puka u ovom području koje je pripadalo vojnoj krajini ili
turskoj upravi postalo je nestabilno. Mnogi su selili u sigurnija mjesta uz obalu i pod mletačku vlast, a oni koji su ostajali trpjeli su
promjene kolonijalnog sustava i mentaliteta, te naseljenja "Vlaha" koji su bili i katoličke vjere. Na njihovo postojanje upućuje niz
zanimljivih dokumenata iz18. stoljeća.

Od velikog značaja za Bosansko Grahovo i Grahovsko polje s njegovim stanovništvom imali su agrarni ustanci iz polovice
devetnaestog stoljeća. Već 1860. godine u kupreškom kraju djeluje emisar srpske vlade Nikola Okanović, rođeni Bosanac i tu ostaje
do svoje smrti 1864. godine. On je pripremao ustaničke čete naKupresu, u Prologu i u Bosanskom Grahovu , te su1869. godine stigli
i posebne četovođe u te krajeve. Tada nije došlo ni do kakvih posebnih ustanaka jer je srpska vladasmatrala to preuranjenim.

Ne dugo iza toga došli su istaknuti srpski agitatori arhimandrit Nićifor Dučić i sarajevski trgovac Bogoljub Petranović koji podiže
ustanak novih četa za Kupres, Grahovo, Prolog i Grab - klanac prema Dalmaciji. U tu svrhu nastojalo se predobiti i muslimane protiv
Osmanlija i katolike preko franjevaca, da idu za osnutkom srpsko-hrvatske države. Ovi su ustanci u krvi ugušeni, a ni dalje se nije
poštivala Seferska naredba od 12. rujna 1859. godine o agrarnim odnosima u Bosni nezadovoljstvo i bijes kršćanske raje i dalje je
tinjao prijeteći da se pretvori u ustanak. U tom pravcu stizale su sugestije i pozivi iz slobodne kneževine Srbije vrlo aktivne u Bosni
sve do ubojstva kneza Mihajla (1868), a iz Hrvatske, jer je 1848. god. ban Josip Jelačić ukinuo kmetstvo, dolazili su poticaji da se to
agrarno pitanje riješi miroljubivim zakonskim putem. To su stajalište zauzeli fra Martin Nedić i Šunjić nastojeći izbjeći prolijevanje
krvi, dok je fra Ivan Franjo Jukić bio za oružani ustanak.

Da se zaključiti da ne samo u 17. stoljeću nego i kasnije , katolički "Vlasi" dolaze iz Dalmacije i Like sa svojom stokom na planine
zapadne Bosne, Šator i druge, a prate ih kapelani franjevci, te njima imamo zahvaliti obnovljena katolička naselja na području
Glamoča i Grahova.

Godine 1918. Bosansko Grahovo je ušlo u sastav Kraljevine SHS, a za vrijeme drugog svjetskog rata u travnju 1941. postaje dio
NDH. Na tom području vrlo brzo izbija ustanak lokalnog srpskog stanovništva, a ustanici se dijele na dvije frakcije - rojalističke
četnike i komunističke partizane. Zbog strateške važnosti će se na tom području voditi borbe sve do samog kraja rata
1945. god.

Za vrijeme četničko-partizanskog ustanka 27. srpnja 1941. mjesni su Hrvati gotovo u potpunosti zatrti u pokolju kojeg su srpski
ustanici počinili u Bosanskom Grahovu i okolnim selima Obljaju, Luci, Koritima, Ugarcima i Crnom Lugu. Srpski ustanici su
opljačkali i spalili sve hrvatske kuće. Pritom valja navesti da je samo 10% Hrvata iz Bosanskog Grahova i okolice bilo u ustaškom
pokretu, dok su ostali bili nenaoružani civili[1].

Hrvati su se pokušali vratiti u to selo nakon uvjeravanja od talijanskih okupacijskih vlasti, no četnici predvođeni Brankom
Bogunovićem su to spriječili. Prema prema izvješću Župske redarstvene oblasti Knin od 13. studenog 1941., za četničkog vođu piše
da "prijeti i danomice ubija i kolje hrvatski narod, sve dotle dok ne ubije do zadnjega Hrvata, jer da u njegovom kraju ne smije biti
živo ni jedno hrvatsko lice."[1]. Prije rata je u župi Bosansko Grahovo živjelo više od 1000 Hrvata, a nakon rata je župa, koja je
osnovana 1863. godine, u potpunosti nestala [1]. Rimokatolička župa Bosansko Grahovo nestala je 27. srpnja 1941. godine, kada je u
potpunosti zatrta četničkim pokoljem kojega je predvodio Branko Bogunović. Uz 62 ubijena Hrvata, grahovski župnik Juraj
Gospodnetić je okrutno mučen nabijanjem na ražanj, da bi potom bio živ pečen pred očima svoje majke. [2] Zajedno s ubijenim
župnikom, tih je dana ubijeno više od 250 žena, djece i muškaraca Hrvata, župljana Bosanskog Grahova u selima Obljaju, Koritima,
Luci, Ugarcima, Crnom Lugu i dr., pa je od prijeratnih oko 1500 vjernika župe Bosansko Grahovo na svojim ognjištima kraj II.
svjetskog rata dočekalo samo nekoliko desetaka.[3] U Grahovu su "ustanici" ubili 62 Hrvata katolika.[4] Hrvatske obitelji Špiranovići,
Sarići, Kardumi, Bilanđije, Vulići, Čuline, Ćaćići itd morali su već u drugoj polovici 1941. napustiti svoje domove zato što su Hrvati
i raseliti se diljem Hrvatske i svijeta.[4][5]

I nove jugokomunističke vlasti nastavile su praksu etničkog čišćenja koji su započeli velikosrbi 1941.: većini katoličkih vjernika
priječile su povratak u rodni kraj, a imovina Hrvata katolika dobila je vrlo brzo nove vlasnike.[3] Jugokomunistička historiografija i
publicistika, te njeni pseudoznanstveni komesarski sljedbenici uporno i besramno prešućuju zločine nad Hrvatima u srpnju i
kolovozu 1941. odnosno protuhrvatski karakter tobožnjeg "antifašističkog" ustanka i povezanost ustanika s talijanskim
fašistima.[4][6]

Poslije drugog svjetskog rata korišten je prirodni potencijal ovog područja. Šumsko bogatstvo je omogućilo otvaranje preduzeća za
uzgoj i eksploataciju drveta i drvno - prerađivačkog kombinata. U livanjskom polju koje pripada Bosanskom Grahovu je nalazište
treseta čija je eksploatacija bila u punom zamahu. U gradu je, u okviru travničkog Borca bila i tvornica gornjih dijelova obuće. Uz
nalazišta glinice radila je suvremena ciglana. Sarajevski Unis je bio otvorio tvornicu kugličnih uređaja. Sve je to zajedno
omogućavalo veliku zaposlenost ovog kraja. U tom periodu otvorena je gimnazija i škola učenika u privredi, a grad je imao i jedan od
najljepših domova kulture tog vremena.

Gospodarstvo

Poznate osobe
Gavrilo Princip, atentator, pripadnik organizacije "Mlade Bosne"
Juraj Gospodnetić, svećenik
Milan Galić, nogometni reprezentativac

Spomenici i znamenitosti
Rodna kuća Gavrila Principa
Šatorsko jezero
Pećina Lednica
Momčilova kula. Ostaci srednjevjekovne kule u selu Preodac, 25 km od
Grahova, koja nikad nije istražena, tako da se o vremenu gradnje mogu
praviti samo pretpostavke. Ono što je sasvim sigurno je da se radi o
monumentalnoj građevini koju je kao takvu mogao sagraditi neko od
bosanskih vladara ili njegov blizi rođak.
Središnji spomen-križ poginulim hrvatskim vitezovima; nalazi se u
središtu Grahova[7]
Spomen-ploča poginulim hrvatskim osloboditeljima iz Domovinskog
rata.[7]

Obrazovanje

Kultura
Katolička župa sv. Ilije u Bosanskom
Tradicionalna manifestacija Dani svetog Ilije proroka održava se od 16. do 19. Grahovu
srpnja. Održava se organizaciji Udruge za očuvanje kulturne i povijesne baštine
"Don Juraj Gospodnetić" Bosansko Grahovo, Udruge za očuvanje povijesne i
kulturne baštine Hrvata Bosanskog Grahova "Dinara - Ponare" Zagreb i Župe svetog Ilije proroka Bosansko Grahovo. U sklopu
manifestacije na relaciji Bosansko Grahovo - Tičevo održava se biciklijada, planinari se od Tičeva na Šator, dok se natjecanje u
plivanju održava u Šatorskom jezeru. U župnoj crkvi sv. Ilije proroka u Obljaju započela je trodnevnica Sveta misa. U sklopu
manifestacije je pozivni malonogometni turnir "Sveti Ilija" (od 2002.). Od 2012. u Koritima kod Bos. Grahova održava se hrvatska
pjesnička manifestacija Pjesničko sijelo u čast Don Jurja Gospodnetića. Na dan središnje proslave patrona župe Bosansko Grahovo
održava se svečano koncelebrirano slavlje, a zatim slijedi prigodni kulturno-umjetnički program i objed za sve nazočne. U kulturno
umjetničkom programu sudjeluju kulturno-umjetnička društva, glazbeni sastavi i glazbenici koji sviraju na tradicijskim hrvatskim
glazbalima.[2]

Šport

Izvor
Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.",
statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-

mjesnim.pdf

Bilješke
1. Vjesnik (http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C10%5C08%5C13A13.PDF)Grahovo i Drvar ostali bez Hrvata, 8.
listopada 1999.
2. Održano IV. pjesničko sijelo u čast Don JurjaGospodnetića. Na Vidikovcu u Koritima kod Bosanskog Grahova(http://
www.hkv.hr/kultura/vijesti-kultura/20832-odrzano-iv-pjesnicko-sijelo-u-cast-don-jurja-gospo
dnetica.html), HKV, 21.
srpnja 2015.
Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranicaPortala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hakave.org/). Vidi
dopusnicu Hrvatskoga kulturnog vijeća za Wikipediju na hrvatskome jeziku.
3. IKA: 74. obljetnica smrti grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića(http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=
172127), IKA, IKA V - 172127/8 , 8. kolovoza 2015.
4. Dnevno.hr (http://www.dnevno.hr/kolumnisti/protuhrvatski-ustanak-u-srpnju-1941-91851/)Ante Nazor: Protuhrvatski
ustanak u srpnju 1941., 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)
5. „Izvješće od 20. kolovoza 1941. o pokolju nad Hrvatima na području između Bihaća i Bosanskoga Petrovca –
Krnjeuša i ostala sela“
6. Zlatko Begonja, „Ustanak u Srbu '41 nije antifašistički“, časopis ojnaV povijest, br. 4, Zagreb 2011.
7. (): Domovinski rat - povijesna akcija. Veterani 4. gbr obilježili 20. obljetnicu Zime'94. , Hrvatsko slovo, 5. prosinca
2014., str. 12

Vanjske poveznice
Službena stranica općine Bosansko Grahovo
Turistička zajednica Hercegbosanske županije - Bosansko Grahovo

Nedovršeni članak Bosansko Grahovo koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bosansko Grahovo treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Naseljena mjesta općineBosansko Grahovo- popis 1991.

Bastasi • Bosansko Grahovo • Crnac • Crni Lug • Donje Peulje • Donji Kazanci • Donji Tiškovac • Duler •
Gornje Peulje • Gornji Kazanci • Grkovci • Isjek • Jaruga • Kesići • Korita • Luka • Maleševci • Malo Tičevo •
Marinkovci • Mračaj • Nuglašica • Obljaj • Pečenci • Peći • Preodac • Pržine • Radlovići • Resanovci • Stožišta
• Ugarci • Uništa • Veliko Tičevo • Vidovići • Zaseok • Zebe
Upravna podjelaBosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde
 Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska
Federalni distrikti Bosne i Hercegovine
Distrikt Brčko
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka • Bijeljina • Bihać • Doboj • Istočno Sarajevo • Mostar • Prijedor • Sarajevo • Široki Brijeg •
Trebinje • Tuzla • Zenica • Zvornik
Općine Bosne i Hercegovine
Banovići • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac •
Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin •
Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok •
Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf •
Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gračanica •
Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce •
Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo •
Federacija Bosne i Hercegovine
Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Neum •
Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo
• Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno •
Sanski Most • Sapna • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac •
Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje
• Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća •
Zavidovići • Žepče • Živinice
Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška •
Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi •
Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče •
Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak •
Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad •
Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš •
Republika Srpska
Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići •
Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci •
Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik •
Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica •
Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik •
Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bosansko_Grahovo&oldid=4972027"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 27. listopada 2017. u 18:01.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.