Hrvatsko-slovenski odnosi uz granicu

u prošlosti i sadašnjosti s posebnim

osvrtom na područje Karlovačkog
pokuplja, Žumberka i Bele krajine
DR. SC. FILIP ŠKILJAN, ZNANSTVENI SAVJETNIK U INSTITUTU ZA
MIGRACIJE I NARODNOSTI
Hrvati i
Slovenci su
zajedno živjeli
u jednoj državi
od 1526. do
1991. godine
Zajednički
život Hrvata
i Slovenaca
je bio i u
Jugoslaviji
Pogranična zona
Hrvatske i
Slovenije uvijek
je bila
međusobno
dobro povezana
 20000

18000

16000

14000

Broj Slovenaca u 12000

Zagrebu bio je
nekada čak 13,45%
10000

stanovništva grada 8000

6000

4000

2000

0
1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

Series1
 Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Slovenaca

Savska i Primorska banovina (kasnije 
1931. 37.066
Banovina hrvatska)

Narodna Republika Hrvatska 1948 38.734

1953. 43.482
Slovenci u 1961. 39.103

Hrvatskoj Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 32.497

1981. 25.360

Republika Hrvatska 1991. 22.376

2001. 13.173

2011. 10.517
Skupine Slovenaca u Hrvatskoj - Hrvatarji
Izgnanci iz
Slovenije u
NDH
Slovenska
društva u
Hrvatskoj
Društva postoje u Rijeci, Umagu, Poreču, Buzetu, Labinu, Lovranu, Puli, Tršću,
Karlovcu, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Zagrebu, Varaždinu, Osijeku
Bela krajina,
Karlovačko pokuplje
i Žumberak su jedna
cjelina
Kupa nikada nije
dijelila već je
spajala Slovence
i Hrvate
Naselja uz Kupu i s jedne i s druge strane
bila su orijentirana jedna na druga
Granica na Žumberku
prolazi kroz
vinograde i seoska
gospodarstva
Žumberačka
granica ide
kroz kuće i
po
voćnjacima
Sajmovi u
Metliki i
Karlovcu bili
su mjesta
sastajanja
Hrvata i
Slovenaca
Autobusi su
vozili
radnike u
Sloveniju
Tri fare kod
Metlike bile
su romarsko
središte
Žeželj nad Vinicom
omiljeno je svetište gdje
su dolazili stanovnici s
obje obale Kupe
Pravoslavne
crkve u Miličima
i Bojancima
pridonose
multietničnosti
Bele krajine
Grkokatoličke crkve u
Metliki, Hrastu i na
Žumberku ukazuju na
multikonfesionalnost
Žumberka i Bele krajine
Kupanje na
Kupi bilo je
također
mjesto
susreta
Hum na Sutli i Rogatec su kao jedno naselje na Sutli
 Etnička karta
Slovenije ne
pokazuje da su
Hrvati u bilo
kojem naselju
činili većinu
1971. i 1981.
Pokrajine u
Sloveniji
U Sloveniji postoje brojna hrvatska društva: Hrvatsko kulturno društvo Pomurje – Lendava, Hrvatsko
kulturno društvo Međimurje – Ljubljana, Hrvatska kulturna udruga Novo Mesto, Kulturno društvo
Velenje, Kulturno društvo Međimurje – Velenje, Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Komušina –
Škofja Loka, Hrvatsko kulturno društvo u Mariboru, Hrvatsko kulturno-umjetničko, prosvjetno i
sportsko društvo Istra Piran, Međimursko folklorno društvo Ljubljana, Kulturno – umjetničko društvo
Žumberak Novo Mesto, Društvo Žumberčana i prijatelja Žumberka Metlika, Hrvatsko društvo
Ljubljana i Društvo hrvatskih studenata u Sloveniji