------ 15 -

....
._,_ /
__ --. - --.....ll!:-'.-. __.,,,,)

SPOMENICA
DR. GRA. KOLE U PODRAVf='<OJ SLATINI
P RIGODOM DESET GODIN JICE ZAVODA

IZDAO:
NASTAVNIKI ZBOR

TISA!{ GRAFIl<OG ZAVODA

RAST I B RAA L O B O R EC, KOPRIVNICA
 U slobodi se narodi vaspitaju.
Petar Veliki, Osloboditelj.

Prvi dani slobode i ujedinjenja naega naroda o d

-nj ihali s u n a m nau dragu graansku kolu. To j e bila
'tenja i kulturna potreba mj esta i okolice, koj<t se radom
p ortvovn ih i rodoljubivih graana tijekom vie godina ko
n a no ostvarila. I upravo ove godine slavi n a a miljenica
svoj prvi decenij ivota, rada i napretka. Da proslavimo
na dostojan nain ovaj kulturni i prosvjetni momenat na
. ega mjesta i nj egove okolice, koja n am alje svoju uz-
danicu, odluismo, d a radi ljepe i bolje budunosti njene
idamo ovu spomenicu, u kojoj emo prikazati Slatinu i njenu
.okolicu u prolosti i sadanjosti s a gledita historijs.kog,
geografskog, k ulturnog, prosvjetnog, obrtnog, trgovakog,
industrij alnog, voarskog, stoarskog, poljoprivrednog, u
marskog i narodnog domaeg obrta. - Uz to nam je zadaa
prikazati rad i n apredak nae graanske kole u svom
prvom deceniju, vanost njezinu za pridizanje ope kultu
re u irim slojevima n arodnim, zatim stvaranje n aprednog
prosvjetnog srednjeg stalea naeg, toga najvanijeg fak
tora napredne, mone i sretne drave, i to iri=mj em lju
bavi za naci onalne i dravne svetinje svoje, uzgajanjem
smisla z a praktian ivot i rad, d avanjem zaokruena zna
nj a iz svih grana znanosti i umjetnosti, koja treb a redo
. vito d a poslui, d a jednom gojenci nai postanu dobri
graani otadbine svoje. elimo dalje d a j asno zacrtamo
p otrebu i vanost graanske kole zu na n arod, i za
nae mjesto, a uz to da prikaemo svrhu i cilj graanske
kole te nain, kako da postigne svoju konanu zadau
provedenu u ivotu.
Ovim djelom elimo pridonijeti svoj dio napretku i
. Procvatu naega mjesta i njegove ue okolice time, to
 - 4 -

emo upoznati iru j avnost s a svim dobrim i lijepim stra

nama njihovim i to emo iriti ideje, potrebe i vanost
graanske kole za na naro d i n au dravu. elimo jo
svim bivim i s adanjim uenicima svojim osvjeiti lijepe
dojmove i uspomene, koje su stekli i o dnijeli iz ove ko
le o dl azei u ivot za dobro svoje i cijeloga nam naroda.
Time emo potvrditi i dokazati, da se uvodna misao Ve
likoga Kralja n aeg zaista p okazala u danima slobode
narodne jedinom i pravom, jer evo u ovom deceniju slo
bode stvoreno j e u uzgoju i prosvjeti roda naega vie,.
nego to se u danima ropstva uz najvee rtve moglo
stvoriti stoljeima.
Svima, koji su nam pom ogli da ostvarimo ovo djelo
ovim p utem mnogo hvalimo, j er koliko su zaduili svo
j im radom i rtvama samo nau graansku kolu, toliko
su vie pomogli irenju i ostvarenju njenog uzvienog kul
turnog i prosvjetnog zadatka u irim slojevima naroda svo
ga. Za to ih molimo, da i u budue n astoje svagdje i
svakomzgodom podupirati i iriti i deju graanske kole
u n arodu naemu, a tim emo se narodu najbolje oduiti
kao dobri i vjerni sinovi njegovi.
K oliko smo uspjeli u naem naumu, rei e objektiv
n a i pravedna kritika, no molimo sve, kojima doe do
ruku ovo djelo, d a ga prime s a onom jlubavi za dobro
graanske kole uope, a nae n apose, kao to smo ga
mi poslali u svijet, pa sve eventualne nedostatke moi
lako shvatiti i opravdati. elimo napredak i procvat lije
pom n aem mjestu, koje ima sve preduvjete, da se tak
mi s mnogima, koja nemaju toliko odlika, kao to ih
ima naa Slatina. -
U Slatini (podravskoj) m jeseca juna 1 928.
Ivo Marii
ravnatelj
 Historijske crtice o Slatini
Sastavio Dr. Emil Laszowski, ravnatelj kr. dr. arhiva u Zagrebu.

Slatina imade vie u n aoj domovini. Tako kod Vr

bovca, Popovae, Krapinskih Toplica, Stubice, Sv. Ivana,
Bovia n a otosu iovu, kod Volovskoga i onu, o koj oj
emo ovom zgodom govoriti. Ima i mj esta slinoga ime
na. Svakako taj naziv odaje neki vez sa slanim ili mine
neralnim vrelom, pak i danas se jo mjesta sa mineral
nim vrelima n azivlju Sl atina .
God. 1 225. i 1 565. spominje se potok Slatinski (Zala
tinska, Zalatnik) kod Garia (Moslavina), a 1 269. potok
Slatnik (Zalatnik) kod K amenskoga blizu K arlovca. Tamo
je u nedavno doba bilo ureeno vrelo t. z. karlovake
(Bovieve) kiselice. Slatina ima i po Bosni, Sloveniji i
Srbiji.
Slatina, o kojoj emo ovdje govoriti nalazi se u n a
oj ravnoj Slavoniji zemlji plemenitoj, kako je narodna
pjesma iskiuje.
Slatinu spominju pismeni spomenici iskrivljenim, po
madarenim n azivom Zalatnuk, Zalathnuk, Zalath
nokc, Slatinikh, Slathinajc i t. d. p ak ponajvie Sla
tinauc. Izvan svake j e ali dvojbe, da j u je domai narod
n azivao hrvatski Slatina (Szlatyna).
R azni nalazi, koji potjeu iz predhistorij skoga 1 nm
rimskoga doba, a naeni u Slatini i okolici, svjedoe d a
j e ve u ono doba bio slatinski kraj naseljen.1) Neki pa.e
dre, da j e tamo staj ala rimska n aseobina. Na odlini
hrvatski historiar Ivan pl. Kukuljevi zabiljeio je meu

1.) ii: upanija virovitika.

 -6-

svojim biljekama o Slatini, d a j e ondje neka gradina, tt

kojoj su prije kojih 80 godina (biljeeno 1 860.) nali rim
ske o peke, noeve, kaike, novce, oruje i t. d.
D okumentarna se Slatin a spominje ve god. 1 297. i
to pod pomadarenim imenom >Zalathnuk. Bili su tomu
mjestu susj edni posjedi p1emia od Tubine, a cesta, koja,
j e bila meaem posjeda Tubine, vodila ie u Slatinu.2)
Zacijelo j o ve tada u Slatini opstojala crkva Sviju.
Sveti. Kad j e godine 1 .305. zagrebal<i biskup bi. Augu
stin Kaoti d arovao posjed sv. M artin u upi vakoj.
Jakobu, sinu Gjure, svome predij alcu, spominje se Mihali.
sveenik crkve Svij u Sveti u Slatini, kao komes Vake
po i menu Luka.3) Sva je prilika, da j e i S l atina spala p o d
jurisdikciju svjetovnu zagrebakoga biskupe, pod koju j e
spadala i V aka.
!van arhidj akon goriki spominje u svom popisu z a
grebakih u p a o d g o d i n e 1 334. i u p u (plebania) Svi j u
Sveti u Slatini (Zalathnuk), u arhidj akonatu Vaka.4 )
Slatin a j e ostala u rukama zagrebake biskupije -
o dnosno zagrebakoga biskupa, a bila j e upravo glavnim
mjestom toga dominija. Tu se spominje godine 1 460. i
u prvoj polovini X V I. stoljea osta tako, samo to se ve
od godine 15 1 0. Slatina pribrajala upani j i krievakoj.r1 )
Svakako j e vrijedno d a s tim mjestom spo menemo
odlinu hrvatsku porodicu plemia Slatinskih (Zalathnol<y,
de Zalathnok i Zlatynszky), koja je potekl a iz Slatine, te
se nastanila u Zagrebu i tu zapremila vrlo vano mj esto
ne samo medju Zagrepanim a, ve i meu hrvatskim
poro dicama uope. Ve god. 1 509. ivio j e u Z agrebu
J uraj Slatinski, kanonik stolnoga kaptola zagrebakoga.
God. 1 5 1 6. opet spominj e se tamo Andrij a Slatinski. Sva
kako se ve u Zagrebu rodio M atej Slatinski, sin Bene
diktov. Mora da je uio pravo. Ve god. 1 539. stie po
sjede u Turopolju, posinjen p o Jeleni u dovi Gecljev i.
G od. 1 549. istupa kao zastupnik Turopolj a protiv Jmeza
N ikole Zrinskoga. On je Turopoljce primao u svojoj kui

2.) Srniiklas: Cod. dipl. VII. 286.

3.) Isto tamo VIII. 104.
4 ) Tkali: Monurn. episc. Zagrab. II. 94.
5.) Csanky: K6r6srnegye 54-55.

I
 -7-

n a z agrebakom Griu. Ve 1 552. zove ga opina zagre

b aka svojim plemenitim gradjaninomi. Njemu su imali
z ahvaliti Turopoljci, da su god. 1 553. dobili natrag o d
Zrinskoga svoj grad Lukavec. On j e b i o i suradnik slav
noga Lazij a kod izdavanja zemljovidnih karata kraljevine
U garske. To je djelo izalo god. 1 556. G od. 1 559. bio su
dac grada Z agreba. God. 1 560. obnovili su Turopoljci
svoje staro >bratstvo, glavni temelj njihovom razvitku -
a to sve zaslugom Slatinskoga. Iste godine dobio je kra
ljevsku d arovnicu na imanje Donju L omnicu i Mali Obre.
1 582. bio j e turopoljski upan, te umre valjda ve 1 583.
M atej Slatinski imao je sinove ]urja, B altazara i dvije
k eri. Juraj p osta sveenik i umre 1 605. kao biskup pe
uhski. S ovima domre u mukoj lozi rod Slatinskih.6)
I slatina je rano p ala u turske ruke.
God. 1 562. vojevalo se je opet otro po Slavoniji.
Ve 3. aprila m ogao je V i d H allek, p orunik na Krajini,
j aviti, da je krajika vojska sa b anom Erdodom p opalila
vlaka sela Vuin, Slatinu (Slathinaj) i sv. Miklo_
Planulo je preko 1 000 kua. Grad Slatinu nijesu mogli
zauzeti, ali su popalili oblinje selo, u koje se je oko
370 Turaka sa dizdarom i agom sklonulo. Svi su ti u
vatri p oginuli, jer se ne htjedoe predati. Turci su to selo
opet obnovili i uspostavili naputenu utvrdu Sopje7), ne
ko grad zagrebake biskupije. Doskora j e Slatina opet
dola u nae ruke, ali je uvijek bila u pogibelji.
M ora da je polovinom XVI. stoljea vladao veliki
strah od Turaka, jer je Slatina god. 1 568. brojila jedva
4 kranske kue.s)
Nai su unato stranim turskim provalama znali
o drati Slatinu, koja se je uvrtavala u t. zv. slavonsku
krajinu (Windisch Grenz), te je ovdje god. 1 577. bila i
p osada o d 70 konj anika i 80 pjeaka, koja je uvala
slatinsku utvrdu.9) N u ve god. 1 595. vidimo, da j e Slati
na u turskim rukama, jer je 2. novembra iste godine pi
sao n a dvojvoda f erdinand H erbersteinu, da se nita ne
6.) Laszowski: Povijest Turopolja li. 35.
7.) Starine XIX. 20, 21, 24.
8.) Spomenica slatinske upe.
9.) Lopai: Acta L- 45.
 8 -

poduzimlje protiv utvrd a u V irovitici, Brezovcu i Slatini

(Slatinau).1) Mjeseca septembra poelo se ozbiljno spre
mati n a vojnu na Turke, naroito prema Virovitici, koju
j e imao rukovoditi general Herberstein. O tom saznae i
vlasti iz Cepidlake, te porui<;e krievakom kapetanu
Grguru L aibecharu, d a ako bude Virovitica z auzeta, d a
e oni sami zauzeti Stupanicu i Dobrukuu, a Turke p o
vezati i otpremiti poslanike do generala. Beg orahoviki
ne e da slua zapovijedi, d a se zatvori u virovitiku
tvravu, a ako ta tvrava p ane, to e Turci itavi tamo
nji kraj oko Vuina, Brezovice, Slatine, Sopja i Mikloua
isprazniti.u) I doista je naima uspjelo zadobiti Slatinu,
ali samo na kratko vrijeme, j er je god. 1 597. potpalie,
da ne p ane opet u turske ruke.
N ai su rado etovali prema Slatini, pa tako izvje
uje 3. februara 1 600. Alban Grosswein, k apetan u K o
privnici, generalu Sigismundu Hebersteinu, d a g a je na
g ovorio na takovo etovanje vojvoda P avli, koji je tvr
dio, d a je sad najbolja prilika za etovanje oko Slatine,
pak za robljenje Vlaha izmeu Virovitice i Brezovice.
Z ato j e bio spremio svoje ete, pozvao i plemie Oreho
vakoga i Kastelanovia, te se uputio po snijegu 27. j a
nuara n a etovanje. N apao je Slatinu po noi, kad j e
sve spavalo, t e j e porobio i popalio mjesto. U hvati i
Murat- agu. Turci su se j unaki branili i radije se dadoe
ubiti nego uloviti. Tom prilikom pade naima u ruke
dosta obilan plijen oko 1 500 komada blaga. Bolje n e
prodje n i Vukiica, Mi ljeno, Bistrica i Medinci, gdje su
stanovali turski izvidnici.12)

Godine 1 684 otpone vojna za osloboenje Slavo

nije o d Turaka. Hrvati pod svojim banom Nikolom Erd o
dom i generalom grofom J akovom Le slieom dignu s e
'
mjeseca jula iz Gjurgjevca, t e krenue prema Virovitici .
Turska vojska vapali varo i p o e gruvanjem topova
p ozivati susjedne turske posade u p omo. Slavonski pa
a sabere voj sku od vie tisua momaka i utabori s e
k o d Slatine. N a n j wdare Hrvati p o d generalom Traut-
10.) Isto tamo 203.
11.) Starine XIX. bilj.
12.) Isto tamo 72.
 - 9 -

mansdorfom, koji nou krenue ispod Virovitice i rano

s e 20. jula stvore pred turskim taborom. Ljuta be b orba
razvila i Turci budu p otueni i raspreni. Vele, da je oko
1 000 Turaka palo u toj borbi. Naima pade u ruke plijen
od 12 turskih barjaka, mnoge velike puke, atori i obi
l j e zaire i streljiva.rn)
Kad je bila Slavonija konano oslobo ena o d Tu
raka, a upravu zemlje rukovodila komora i stvorila zao
kruene gospotije (dominia), pripala j e Slatina sa jo 22
sela poJ gospotiju viroviti ku.
Biskup zagrebaki j e o dmah g odine 1 697. traio, d a
s e Vaka Slatina i j o posjedi iure postliminii vrate za
grebakoj biskupiji, nu sve je to ostalo bezuspjeno; j e
dino ostave biskupiji desetinu.14)
U to vrijeme ( 1 726. ) brojila j e Slatina sa Jasenom
18 selita, dok je god. 1 745. brojila 1 6 selita.
Gospotiju virovitiku 20. m aja 1 726. zapie kralj
K arlo I I I. pod svotu od 40.000 for. knezu Josipu f olk de
Cordona, davi mu ujedno pravo slobodne raspolobe s
n jome, da j e moe ostaviti svome posinku M arku Alek
sandru b arunu Pejaeviu i njegovim srodnicima Josipu,
Henriku i lgnacij i barunima Pejaeviima. Tako je Slatina
dola u ruke b aruna Pejaevia.15)
Pej aevii su se mnogo brinuli za gospodarski na
predak toga mjesta. Na molbu grofa Antuna Pej aevia
po die 6. maja 1 808. kralj franjo II. Slatinu n a trgovite,
te joj podijeli pravo go dinjih sajmova na Petrovo i
Pavlovo i n a Nikolje p o starom kalendaru, zajedno s a
m arvinskim sajmom dan prije. To pravo obnovi i sti l<ralj
1 2. septembra 1 822. 16)
Pejaevii su drali Slatinu d o godine 1 84 1 . kad j e
prodadoe knezu Schaumburg-Lippe.

Pokretu gol 1 848. pridruila se j e i Slatina p o svo -

13.) Smiiklas: Osloboenje Slavonije II. 114. - Ili: Staro

itnosti slavonske. Rukopis br. R. 3252 u sveu. bibl. u Zagrebu.
14.) Protocollum Slavoniae u dr. ar1; ivu u Zagrebu str. 177
i dalje.
15.) Catactrum Slavoniae. U istom arhivu.
16.) Liber regius VI. 371. u istom arhivu. - Vjesnik zem
arhiva IV. 76.
 - 10 -

j o j deputaciji upravljenoj banu Jelaiu. Ova j e deputacij a

upravila n a bana ove elje :
Vaa preuzvienosti, nami najmilostivii
gospodin bane ! Slidee elje i tegobe pokor
neje oitujemo Vaoj preuzvienost.
1 . Mi elimo pri prvom pozivu i glasu pri
trojednoj kraljevini od Vae preuzvienosti izda
nog tvrdi ostati.
2. Preda j a naroda magjarskome ministeri
umu od nai poglavara da se zabrani.
3. M anifesta oglasa na graniare i poziv
na popis i izbor deputiraca na veliko budimsko
ptanski sabor od nae medje izdani, da se
uniti.
4. Novoizradjeni zakoni od sabora poslani
a od nai poglavara sakriveni, da se narodu
izdadu.
5. Pretnje ( Exsekution) magjarski soldata
naskorJ d a se put preprei.
Vae preuzvienosti u Slatini 1 5. srp n j a
1 848. najpJniznija deputa cij a slatinska.17)
.:.
:::. :":-: ::::
)
Dod atak historijskim crticama o Slatini \
Sabrao Ivo Marii, ravnatelj.

Slatina bijae u staro doba znamenito mjesto, a po

stanak njezin moe se raunati jo prije roen j a Kristo
va za vladanja rimskog u ovim l<raievima, jer nam j e u z
ostala vea mj esta rimske provincije Panoniae sauvano
i latinsko ime za slatinu : Mariamianis. 1 )
Kao to j e Poega i njena okolica zbog blaga pod
neblja i plodnosti o d Rimljana prozvana Vallis a urea -
zlatna dolina, tako se moe stalno tvrditi, da je u to doba veli
ku ulogu imala i Slatina, k a o i cijela Podravina i to ne samo
radi stratekog p oloaja jer su ovim krajevima vo-
--

17.) Saborski spisi 1848. IV. u istom arhivu.

1.) ferdo ii: upanija virovitika 11 prolosti str. 3. I.
 - 1 1-

dile vane rimske ceste - ve i radi blagostanja ovih

krajeva sa svojim prirodnim bogatstvo m, pa i brodivou
Drave (Dravus).2)
Najezdom Turaka izgubili su se mnogi spomenici
kako drugih mjesta tako i Slatine. Ba kad su Turci p o
e l i nasrtati na nae zemlje, vladala j e meu hrvatskim
velikaima nesloga radi toga, koga e okruniti svojim vla
darem. Je dni bijahu za Karla Drakoga, a dru gi za Ma
riju, kerku Ljude\iita Velikog i Jelisavu, majku njezinu,
p onosnu Kotromaniku, odnosno mua Marijina Sigis
munda Luksenburkog, kralja ekog.
Mnogi velm oe hrvatski izgubie u toj b orbi na sra
motan nain svoj ivot. Tako je i ban Ivan H orvat, vo
a anuvinske stranke u Hrvatskoj, sa 31 plemiem bio
smaknut, a Ivanovom bratu, bisku pu za grebakom Pavlu
H orvatu bi oduzeta biskupija.
Nezadovoljnici se razbjegoe pod okriljem H rvoj a
Vuki - Hrvatinia, slavnog bosanskog vojvode, pa i sa
mog kralja bosanskog Tvrtka II. Tvrtkovia, te nastavi e
oa jnu borbu p roti Marije i Sigism und;:i, napose kada j e
u b itci kod Nikopolja 28. rujna 1 396. bio od Turaka a m e
t o m potuen Sigismund. N j e g a j e p ae poslije te b itke
n estalo i tek nakon duljeg vremena vratio se je preko
Crnog mora , Bospora i Jonskog mora u Dubrovnik u
svoju dravu. Hrvoje provali za to vrijeme u Slavoniju
te j e mjeseca travnja 1403. drao u Slatini sabor sa pri
vrenicima Ladislava Napuljca, sina Karla Drakog, na
kojem zadae vrstu vjeru Ladislavu.3) Radi toga j Sigis
mund posjekao na l<rvavom saboru u Krievcima sve
nezadovoljnike plemie i narod.
Za vrijeme turskog vladanj a u Slavoniji potpadala
je Slatina pod sandakat p oeki, a imala j e svoga agu.
Inae je Slatina u to doba zidano mjesto, ima svoju
t\ ru, koja zajedno sa mjestom ima do 70 kua, a isto
toliko \jui pod orujem.4) Danas se jo vide nedaleko

2.) Spomenica Slatinske upe str. I. ferdo ii: upanija viro

vitika str. 3. I.
3.) Isto str. 3. Julio Kemf: Poega. Zemljopisne biljeke str. 92.
4) ferdo ii: upanija virovitika str. 62. V.
 - 12 -

Slatine ostaci ruevina turskih straarnica, P odravinom

vodila j e turska cesta, te j e kod mjesta Sopja bio most
na Dravi, kojim je sigurno prolazio dio turske vojske,
kad su ili na Be.
20. srpnja 1 684. bijae velika, krvava i o dluna bitka
kod Slatine na Turbini (Tubini), koje mjesto jo i danas n a
rod zove turskim grobljem. Austrijski general Tratmansdorf
posl i j e druge opsade Bea hametom j e p otukao Turke
veom etom H rvata i slavonskih dobrovolj aca. Tom
zgodom budu Turci protjerani iz ovog kraja. Carskom
naredbom budu p oruene s ve utvrde i razoreni susjedni
gradovi, te nekada nepredobivene tvre budu sravnjene
sa zemlj om5)
R azorenj em tvre i grada Slatine p oruena j e i crkva
Sviju Sveti, kao i sve okolne kapele. Jedina uspomena
na staru crkvu bijae to, da je v lastelinstvo, koje o d
1 800. pripada p orodici b aruna Pejaevia, danas grofova,
a o d 1 84 1 , knezu Schaumburg L ippeu, imalo u svom
dvoru kapelu, koja se u ematizmu zagrebake biskupije
spominje j o do nedavna pod imenom sv. Ane i Joakima.
Od 1 868. n e slui se vie u toj kapeli sluba B oja, te
j e samo sauvan trag kapele u vlastelinskoj pecari. Zato
je i na koji nain kapela pretvorena u pecaru nije p o
znato, no vjerojatno zato, to s u vlasnici dvora bili pro
testanti, koji su poslije sagradili u Slatini uz upni stan i
protestantsku crkvu.6)
Slatina ima i danas pravni naslov : Kralj evsko p o
veljno trgovite, a dobila j e taj n aslov poveljama kralja
franje I I. o d 6 . svibnja 1 808. i p onovno 1 2. rujna 1 822.
(obje povelje izdane u B eu), kojima je proglasio do
onda selo Slatinu trgovitem. U to doba pripadala j e
Slati na barunu, poslije grofu Antunu Peja eviu, kasnije
Sch aumburg Lippeu, te u novije doba, p a i danas u po
sjedu j e grofa lvana Drakovia, o dvojka stare hrvatske
plemike p orodice, koji dri jo i danas stari obiteljski
dvorac Trakoan!)
5) Spomenica upe slatinske str. 4. Julio Kempf:: Poega. Zem
ljopisne biljeke str. 145.
6) Spomenica upe slatinske str. 5.
7) Kr. dravni arhiv u Zagrebu. Vidi 3525. -1917.
 Geografske bilj eke
Slatina se smjestila j ednim dijelom n a p odnoju uba
voga P ap uka, a drugim u lijepoj Podravini. Njena okolica je
takoer dvojaka; polovica je Branska t. j. n a obroncima
brda, a i na samom Papuku, a druga pola je u velikoj
p o dravskoj ravnici.
Sama Slatina lei 127 metara (apsolutno) nad razi
nom morskom, dok je njen najvii vrh Brei visok 253
metra. Svi obronci P apuka zasaeni su lijepim vinogra
dima, koji daju mjestu vrlo ugodnu p ozadinu. M no tvo
raznoboj nih kuica, koje su posij ane po obroncima i vi
vinogradima, oive ljeti i j eseni, p a su lijepa razonoda
Slatinaca i stranaca. Tu se svaki dan sastaju Slatinci ra
di zabave i prirodnih krasota (peku evape i zalijevaju
i h odlinim slatinskim v i nom). Po obroncima Papuka ima
i lijepe ume, koja j e naal ost u novije vrijeme sva go
tove p osjeena, N o ima n ade, da e se uskoro opet za
s aditi nova, napose o dkako su ovi kompleksi zemlj ita,
koj i su najpodesniji za umarstvo, doli u v lasnitvo
Brodske Imovne opine, koja sa mnogo truda, materijal
nih rtava, ljubavi i razumi jevanja nastoji podii na kre
vinama novu umu. -
Podravinom se u glavnom prostiru oranice i livade,
no zato ipak i tu ima j o lijepih uma, vlastelinskih i
zemljinih zajednica. One u svom krilu njeguju m nogo
divljai, p a je stoga u ovom kraju prilino razvijen lov
na sve vrsti divlj ai, a uslijed toga i trgovina sirovom
koom krznaa.
Osim rijeke Drave nemamo u ovom kraju vee te
k uice. Nekoliko gorskih potoia znade za vrijeme veih
kia vrlo nabujati i nanijeti okolici vee tete. K raj Sla
tine tee maleni p otok Javorica, nedaleko Voina rijeita
 - 14 -

Voinka i trei vaniji p otok je a avica, koji se kraj

aavice izlijeva u Dravu.
Podravina ima manjih i veih bara i m ovara; oso-
03ob:to ljeti ine okolnom stanovitvu priline neugodno
sti. U tim se barama rado zadrava i mnoi komarac
(anopheles), koji svojim ubodom prouzrok uje malariju.
Radi toga j e osnovaJ:1 zdravstvena vlast u susj ednom
m jestu Suhopolju malarinu stanicu za suzbijanje malarije
u ovom kraju.
Daa Branska ima jo i jednu drugu higijensku ne
pogodu. Mnogi naime stanovnici naih brda dobivaju gu
u. To j amano od uivanja pitke vode. N o Ministarstvo
Narodnog zdravlja vodi i o tome rauna, pa alje svoje
strune organe, da tu pojavu ispituju i nau nain, da i
nju uspjeno suzbijaju.
Klima ovog kraja je blaga; naginje u mnogom n a
kontinentalnu s prilino vruim ljetima i hladnim zimama.
Oborina ima u branskoj mnogo vie, nego u Podravini,
koj a esto strada i od sue, a kako j e teren dosta pjes
kovit, zna ta sua loe da djeluje i na usj eve, kojima
nedostaje vlaga.
Podravina j e nasipima slabo zatiena od estih po
plava rijeke Drave p a stanovnitvo, koje j e blie Drave
stradava od poplava, a napose velika opina Sopje. U
novije doba posveuje se i tome mnogo p anje, pa j e
n a d e da e s e i ovom narodu mnogo pomoi.
S latina lei n a vanoj prometnoj cesti, koja spaja
Zagreb s Osijekom i b a se kod Slatine dijeli: jedan dio
ide Posavinom preko Dol. Miholjca i Valpova u Osijek,
a drugi podnojem Papuka preko a inaca i Naica ta
koer u Osijek Kraj Slatine prolazi i vana podravska
eljeznica, koja e imati jo veu korist za trgovinu i n a
ci onalno gospodarstvo nae drave iz samog mjesta, o n
d a, k a d s e izgradi pruga o d Koprivnice do Varaedina.
Ta e pruga promet znatno da o jaa, jer e ona sluiti,
kao sjeverna glavna eljeznika pruga nae drave, spa
j ajui Suboticu sa Mariborom. Slati n a j e imala eljezni
ki spoj sa Madarskom (Peuh-Sentlerenc) preko Drave
kod sela Noskovaca. Naalost ta pruga danas nije za
promet, no bila je do prevrata vrlo vana. A kad bude
 - 15 -

jednom opet otvoren promet i n a ovoj pruzi, Slatina e

s e mnogo okoristiti, jer e uslijed toga znatno porasti
promet i trgovina samog mjesta.
Slatina ima neto preko 4.500 stanovnika, od kojih
ima po narodnosti 4.000 Hrvata i Srba, a o stalo su do
seljeni M adari i Nijemci, koji se pomalo nacionalizuju u
Jugoslavenskom duhu. Po vjeri otpada 3.000 n a rimokC\-

I
'
.
r

\ ..,,-
((

tolike, n eto preko 1 .000 n a pravosl avne, 200 n a idove

i oko 100 n a envangelike; ostali su drugih raznih vjero
ispovjesti.
Srez slatinski broji oko 40.000 stanovnika, od kojih
ima 33.000 Srba i H rvata, a ostalo su Nijemci i M adari.
Po vjeri se dij ele ovako: 5/10 pravoslavci, 4/10 rimokatolici,
a ostalo su evangelici, idovi i pripadnici drugih konfesij a.
900/o svega stan ovnitva bavi se ratarstvom i stoar
stvom. a tek malen dio i to gotovo samo Slatina bavi se
obrtom, trgovinom i poneto industrijom.
 - 16 -

Meu osobite znamenosti nae okolice spada Voin i

Jankovac. Voin j e lijepo mjesto, koje se smjestilo n a
jugo-zapadnoj strani Slatine, a spojeno j e s a Slatinom
prekrasnom cestom 24 kim. dugom. Ono lei u vrlo pi
tomoj uvali Papuka, opkoljeno sa svih strana veim i m a
njim bregovima, koji su obrasli bujnom umom bjelogori
com (preteno hrast i bukva). Samim mjestom tee . Vo
inka. Ona svojim uborenjem i romonom valjajui oma
nje kamenje i ljunak, skladno pristaje svojoj okolici i
daje vrlo lijepu i ugodnu sliku. N ad samim mjestom di
u se n a jednom breu l jku razvaline staroga grada, koji
j e za turskih vremena igrao vanu ulogu. U Voinu je
stara rimokatolika upna crkva, graena u gotskom slo
gu. Potjee jo iz 1 4. vijeka, a p o sudu profesora Sabe
ona j e najljepa i najznamenitij a gotska graevina starij e
nae arhitekture. Inae j e crkva posveena majci Bojoj
pa j e vano zavjetno protenite, kamo mnogo naro d a
dolazi o Velikoj i M a l o j Gospi. R adi zdrava gorskoga
zraka i osobito lijepa poloaja misli se ve dulje vre
mena na to, da se tam o izgradi sanatorij za suiave. Ta
se misao ove godine konano i ostvaruje. N a prekrasnom
poloaju p odiu se b arake za 1 40 bolesnika. nadamo se,
da e ta misao i dalje napredovati, j er cio kraj zavreuje
osobitu panju ljubitelja prirode i prirodnih krasota. Kad
se proveze cestom o d Voina prema Zveenu, bez sum
nje ovjek vidi ljepe krajeve, nego to su mnogi uveni
predjeli vicarske.
Druga ljepota naeg kraj a je Jankovac. U divnoj
slavonskoj umi, a na bilu Papuka, sagradio si j e neka
d anji vlasni k i vlasteli n ovog kraja grof }osip Jankovi
krasan mauzolej , gdje mu kosti i danas poivaju. Zaista
ovaj veliki pozn avatelj i ljubitelj prirode nije mogao
odabrati ljepeg kraja, jer je uistinu divn o boravite za
samovanje i grob. Da mu kosti poivaju n a groblju bu
nog kojeg velegrada, ne bi g a nigdje obilo toliko ljudi,
kao to ga ovdje obilazi.
U umskoj samoi Jankovca koi se malena kape
lica, u kojoj mirno poivaju kosti nekadanjeg gospodara
i oboavatel j a tih prirodnih krasota. Ovdje se i nalazi
lijepo j ankovako j ezero. Ono j e bilo u zadnje vrijeme
Podravska Slatina kola
 - 17 -

prilino zaputeno, n o sada vlasnici tvrtke S. H. Gutman

iz Be.lia po svom neumornom umarskom savjetniku
popravlj aju cijeli Jankovac. isti se ovo lijepo gorsko je
zero, p a e se o d njega napraviti ribnjak z a gojenje pa
strva, kojih ima u vodama ovoga kraja u lijepoj mnoini.
N adalje se die kuica za izletni ke, kojih ima prekq go
dine vrlo mnogo i sa svih sfrana; d olaze i z Slatine, Osi
j eka, Poege, pae i Zagreba. K adto i po koj a skupi n a
stranaca posjeti ovu lijepu Boju prirodu. N a samom
Jankovcu ima jo jedna znamenitost, a to je M a ksimova
pilja, p oznato zaklonite glasovitoga slavonskoga hajduka
M aksima Bojania, koji j e gotovo itav decenij ( 1 85 1 . -
1 862.) bio strah i trepet mogunika ovoga kraja. Biser i
. kruna Jankovca j e prekrasan slap, koji !:e s a strme stijene
rui duboko u ponor sa ogromnim romonom, bukom
praskom, umom i j ekom. Jedini on oivljava ovu gorsku
pusto, a uz to daje mnogo ivota i energije ovom kra
snom izletitu. Do nedavna se dosta teko dolazilo na
Jankovac, j er je slavonska p odravska eljeznica, koja se
odva j a od dravne eljeznice kod a inaca i ide do Sla
tinskog Drenovca, zadnje postflje za Jankovac i Voin,
slabo podravala saobraaj z a izletnike. Veim skupinama
izletnika i de nvnateijstvo ove eljeznice u Beliu mnogo
ususret, p a daje uz pogodovnu cijenu posebne vlakove.
Jankovac je spojen sa Slatinom lijepom cestom kao i Vo
in. Z ato danas veina izletnika p utuj e u Voin i Janko
vac preko Slatine. U Slatini ima jeftinih autotaksa i fij a
k era, lijepih i udobnih svratita sa svim m odernim kom
forom. Moe dakle S\lakom i najveem gurmanu-turisti da
ugodi i da mu olaka prouavanje ovog divnog gorsko
kraja, koji po sudu vrlo mjerodavne kritike : kao vladike
trosmajera, velikog rodolj uba Dalmatinca Mihovila P a
v l inovia i mnogih drugih ne zaosta j e ni u emu z a naj
lj epim prirodnim krajevima prostrane nam kraljevine.
Samo m jesto Slatina po svom lijepom poloaju p o
stala j e prirodni centar ovoga kraja, a rad i svojih vanih
prometnih sredsta1>a, dobrih cesta i eljeznikih spojeva
vano j e i prometno mjesto. Radi svoq a gravitirajueg p o
l o a j a n a u u okolicu postala j e upravno sredite. U
Slatini j e sijelo sreskog poglavara sreza slatinskoga, koji
 - 18 -

obuhvata ovih est politikih opina: Slatina, N ova Bu

kovica, Slat. Drenovac, Voin, G ornji Miholjac i Sopje.
Z a ovaj politiki srez nalazi se u mjestu i porezni ured,
kotarski sud s grnntovnicom. Brodska imovna opina
ima ovdje umsku upravu za svoje ume ovoga kraja.
M jesto ima lijepi broj in!eligencije, inovnika, pa vrlo
n aprednih trgovaca i obrtnika, a i selj aci su n apredni.
Sve to daje Slatini izgled ljepega i naprednijega provin
cijalnog mjesta, koje ima sve preduvjete za dalji n apredak
i procvat. A kada za nekoliko godina dorastu do j avnih
poslova i apsolventi ove kole, oni e si znati u svakom
pogledu osvjetlati lice svojim radom i n astojanjem u rod-
nome mjestu.

Poslije oslobo enj a mjesto j e poelo znatno n apre

dovati, to s e vidi najbolje p o novogradnjama. Diu se
mnoge lijepe, upl'avo reprezentativne zgrade, koje znatno
poljepavaju vanjski izgled mjesta. Opravdana j e zato
nada, da e se u tom pogledu i nastaviti, jP.r je mjesni
vlastelin grof I van Drakovi parcelirao dio svoq posj eda,
koji lei u samom centrumu mjesta, za izgradnju nove
ulice. Izgradnj a lijepo napreduje. I dio je sajmita na naj
prometnijem mjestu parcelirao, pa po svemu izgleda, d a
e Slatina u dogledno vrijeme dobiti lijepi, pae gradski
izgled, pogotovo ako u svom n aumu i ciljevima uspije
drutvo za poljepavanje Slatine. Pred godinu dana prove
dena je elektrifikacija mjesta. Trebalo je novanih rtav.
No s neumornou sadanjeg sreskog poglavara Jovan;:i
K orde i naelnika Lazara Savia pa cijelog trgovinog
zastupstva taj naum je preveden. Tek danas se moe
j asno da prosudi vanost elektrifikacije mjesta za njegov
cjelokupni napredak A i samo mjesto dobilo je ve sa
izgledom svojim danas mnogo.
U tom njenom n apretku, razvitku i procvatu ima d a
pridonese najvaniji dio n aa graanska kola i njeni
uenici.
Ivo Marii.
ft::::::::;;
?::::::::::::
I

l
 Duevna kultura
'Slatina i njena okolica lei na vanom raskru pro
imetnih puteva, pa dolazi vrlo mnogo u saobraaj s lju
<iima n aprednijim i kulturnij i m od sebe. R adi prirodnog
bogatstva i blagostanja, narod je uvijek traio prilike, da

-Oplemeni duh svoj i proiri duevni horizont u raznim
$mjerovima znanja i umijenja.
U davnoj proloti b i lo je u Voinu i Bukovici sa
mostana, u kojima se poduavala mlade muka pa i
;enska u posebnom enskom samostanu ; n a taj n ain i
$irila se prosvjeta u ire n arodne slojeve.
N arod naega kraj a n apredan je i bistar, pa sam
i;po sebi trai svoje duevno usavravanje. U tom g a
' 2 natno pomae u novije vrijeme redovita kolska obu
l<a, jer danas ima u naem srezu skoro svako mjes-
1fo kolu. Djeca dosta m arljivo polaze kolu, jer je n arod
<danas uvidio, d a bez prosvjete i znanja nema n apretka i
i:etna aovjeka. Danas se sudi i cijeni ovjeka po njego
wom z nanju i umijenju. Tko ne tei za svojim duevnim
lUSavravanjem, taj nazaduje, propad a i stradava na sva
,Jrn m koraku jer ga potiskuje onaj, koji je spremniji i
prosvjeeniji, .a po tom i sposobniji za ivotnu b orbu i
llltakmicu.
<W n aem kraju bila je prije rata dosta velika seoba
:stranog .ivlja po lijepim i plodnim predjeli m a n ae oko
aice. Svi doseljenici, a to su veinom Nijemci i M adari
iPa n eto eha, bili su mnogo n apredniji i prosvjenij i
od naeg domaeg ivlja, koji je, kako sam ve prije
Tekao, po naravi primao oci svog susjeda. N astala j e
: iva j agma, tko 1e da ostane vladajui elemenat? Nema
sumnje, d a j e prije rat a stranom elementu vrlo mnogo
pogodovao upravni sistem i vlastela, koja je uglavnom
 - 20 -

ove ovamo i naselila. Ona ih j e podupirala moralno i

materijalno. Radi njihove kulturne premoi na im se
narod poeo da opire, traei pomoi u prosvjeti svojoj.
Teko je to ilo! Zato je na narod u takvim krajevima
poeo nazadovati materijalno, a po tom i kulturno, j er
mu j e bilo prvo pitanje opstanka. Kultura i prosvjeta mu
je postala naalost silom prilika sekundarna potreba, kao
to se to dogaa u ovakovim prilikama openito.
No na sreu nau prilike su se promijenile. Oslobo
enjem poelo se naem elementu da pogoduje u svakom
pogledu. On je ostao vladajui elemenat, gospodar u svo
joj domovini i n a svojoj roenoj grudi. I danas se tek
ispoljavaju prave sposobnosti i ljubav naroda naega za
kulturni i prosvjetni napredak.
Svi rodoljubi, a i mjerodavni faktori nastoje u tom
pogledu da ispune svetu dunost. Podupiru narod u kul
turnim i prosvj etni m tenjama, pa j e eljeni uspjeh ve
vidljiv i oit. Narod pozorno prati gibanje i rad cjelokup
n e j avnosti na kulturnom i n arodnom pridizanju, pa i
sam - tei spontano za to veom kulturom duha osjea
jui se lanom velikog naeg n aroda. Potrebnim opim
znanjem trebao bi da se takmi u svemu sa svojim su
sjedima, pa da si svojil!l vlastitim znanjem i radom obez
bijedi sretan i miran ivot, konani ideal svakoga sree
nog i potenog pojedinca.
N epismenost je vea u Branskoj, a manja u Po
dravini s razloga, to j e narod u brdima siromaniji, pa
se bori sa svojim opstankom. Silom prilika morao j e za
pustiti svoj duevni napredak. ivi on jo danas vrlo
primitivnim patrij arhalnim ivotom, kao to su mu ivjeli
djedovi i pradjedovi. Ovjereni su naime, da je to dobro
i n emaju veih tenja za promjenom svog dosadanjeg
naina ivota. Podravina u tom pogledt!: stoj i mnogo bolje.
U ovom kraju naseljavao se napredan strani ivalj, koji
je u svemu pokazivao vii nivo p.rosvjete nego na narod.
koji j e starosjedilac ovoga kraja. Sada se na elemenat
trgao pod utj ecajem napredniji h stranaca, a i ope utak
mice u ivotu. I doao je ve do uvjerenja, da e se moi
o drati i ouvati samo prosvjetom, tim najjaim orujem
m o derne civilizaci je.
 - 2'1

; ivot Podravaca je ve prij e bio mnogo bolji i na

predniji o d Brana. a tome je glavni i bitni razlog plo
dovitost. zemlje. Nakon agrarne. reforme stanje seBrana
ueto popravlja, pa radi toga pokazuju mnogo vie smi
sl a_ za, viu kulturu duha, nego to su to pokazivali ne
davno. Vidi se to odatle, to nekoliko branskih mjesta
ima svoju privatnu kolu, koju uglavnom sami izdra
vaju. Dakako da n astoje, da im se otvori dravna osnov
na kola, pa z ato snose ogromne rtve u novcu i naravi
To je jedini i pravi put kulturn om i prosvjetnom
preporodu. Danas ve seljaci n ae Branske trae n ovine,
zasad samo politike, no s vremenom e n abavljati i pou
ne, da si proire vidokrug znanja.
ivot j e u kui naih Brana vrlo primitivan. H igi
jenski ivot u ovom kraju nije sl<oro bolji od onoga i
vota prije vie decenija. Najprimitivniji pojmovi su im
n epoznati. Velika veina stan ovnika nema zahoda, . a ako
ih se gdje i n ae, ne e da se njima slue. S tim na oko
sitnim poslom imaju uitelji vrlo mnogo posla. Pokutvo
im j e takoer vrlo primitivno. Na j ednom leaj u lei ci
jela porodica, veinom po zemlji s malo slam i krpa.
Zraenj e stanova ne dre potrebnim, dimnjaka u ope ne-.
maju, nego dim tek kroz pukotine prozoria i vrata od
lazi iz stambenih prostorija.
H rana je vrlo jednostavna : veinom sirova, nekuhana,
pa i priredba je slaba. U n ovije doba nastojanjem kol
stva i inteligentnih rodoljuba napreduje narod u svemu.
Poznato j e, da je na n arod vrlo sujevjeran, pa nije
sklon prebrzim promjenama i mnogim novotarijama, pa
t,o oteava rad.
Danas s e ve i po manjim mjestima osniv9ju razna
prosvjetna drutva, .itaonice, zadruge, pjevaka drutva
i slino, koja djeluju blagotvorno.
Bolje o d Branske ivi n aa Podravina. ivot im j
bolji i n apredniji. Grade' veinom lijepe kue, paze na
nainunije .higijenske ustanove, uope na istou. i red.
Na sve to Branin u ope n e pazi. H rane se pristojno,
paze n a prireivanje hrane; hrana im j e teno i isto

prireena, to dobro djeluje na cijeli organizam i ra

svakog pojedinca.
 - 22 -

Jedina loa stran a naprednog Podravca jest ta, tO'

do danas naalost vie p azi n a izgradnju staja i ostalih't
gospodarskih zgrada, nego n a stambene prostorije. Vrle>
se esto via po selima nae Podravine, da su stambene
prostorij e m izerne, stare, trone, a gospodarske zgrade:
u pravo raskone. Dokaz je . to, d a svoje blago pretpostav
l j a svom e zdravlju i ivotu.
Posl) ed n jih g odi na doselilo se na bive vlastelinske

posjede u Podravini, koji su agrarnom reformom padi-

jeljeni agrarnim interesentima, dobrovoljcima i koloni
stima mnogo narod a iz p asivnih krajev a ; veinom su to
Liani, a i ma neto i Baranjaca, koji su optirali za nau.
dravu. Lianin se teko snalazi u ovim naprednijim kra
jevima. Nijesu vikli na ovaj nain ivota, jer su doli iz:
primitivnijih kraLeva, no pomalo se poin j u i oni snala
ziti u naem kraj u. B aranjci se takoer malo tee sna
laze, jer su doli iz naprednijih krajeva. No kako mate
rijalno d obrJ stoje, oni e se bre, aklimatizirati.
Nijemci, veinom evangelici, ve su ovdje dulje vre
men a pa su imali jo nedavno svoje konfesionalne kole
na njemakom jeziku (danas jo jednu). Danas su te ko
le pretvorene u dr. kole, u kojima djeluje nacionalno
uiteljstvo, pa se sav taj elemenat danas posve orijentira
u duhu hrvatskom i srpskom.
Drutveni je ivot u Podravini dosta . razvijen. Narod
osjea potrebu privatne inicijative i rada za svoj e vlasti
to usavravanje. U tu svrhu ima lijepi broj raznih pro
svjetnih, kulturnih, zadrunih i strunih organizacija, koje
sve rade oko pridiza n j a n arodnog.
Ako nas svi znaci ne varaju, postat e ovo napredan
prosvijeen kraj nae prostrane drave.
Nema sumnje, da Slatin a prednjai cijeloj svojo)
uoj okolici, na koju ima velik utjecaj. Ona je srce ovo
kraja. Prirodni je centar kraj:J, koji sav gravitira amo pa
uslijed ivog i svakodnevnog m eusobnog saobraaja, dje
luje Slatina u pogledu kulturnom i prosvjetnom b lago
tvorno na tu svoju okolicu.
U samoj Slatini je drutveni, a p o tom i kulturne>
prosvjetni ivot lijepo razvijen, to d okazuje velik broj
raznovrsnih drutava, organizacija i ustanova. Sva ta
 - 23 -'---

drutva rade u svom djelokrugu za dobro svoj rh lanova,

a i samog mjesta, pae i o kolice.
Razne kulturne, prosvjetne, a esto i zabavne prired
be dokazuju, d a veina ovih ustanova nae3a mjesta vr
i svoju zadau s mnogo ambicije i agilnosti, pa prema
tome i postizavaju svoje uspjehe.
Pokuat u u kraem prikazu d a nabrojim pojedine
v anije i aktivnije ustanove Slatine, zatim n jihov rad i
osobe, koje se vie istiu u kulturnom i prosvjetnom ra
du naega mjesta.
V atrogasna drutvo soa d a meu najstarije ustanove
mj esta. Svojim humanim radom okupilo je danas vrlo li
lijepi broj lanova. Ima svoje vl astito spremite s dvora
nom, koja slui za vee skuptine, koje rade za dobro
mjesta. Do nedavna se u pomenutcrj dvoran Vl'ila obuk a
jedn og razreda mjesne osnovne kole. Drutvo p osjeduje
svoju vlastitu glazbu, koj a svaku j avnu zgodu proslavi
svojim u estvovanjem. Predsjednik drutveni j e Stjepan
andl, naelnik samoga mjesta, gostioniar i posjedn,ik,
tajnik Dragutin Culek, opinski blagajnik, zapovjednik
Zlatko Lean, posjednik.
Drutvo za poljepanje Slatine i okolice spada meu
najmlaa mjesna udruenj a, no koje si je uzelo ogromnu
z adau, d a die i poljepava mjesto u svim pravcima. Vodi
ovo rauna i o svojoj okolici, propagira u j avnosti vanost
i znamenitost njenu radi rijetkih prirodnih krasota. Samoj
Slatini pomae u podizanju estetskom, kulturnom i socijal
nom to svoiim vlastitim sredstvima, to interven cijom kod
trgovinog zastupstva i oblasti. Drutvo broji najvei broj
lanova. Vrlo je popularno. Sredstva si nabavlja lanari
nom, darovima i priredbom j av nih sveanosti, Predsje
dnik i glavni pokreta mu je sreski poglavar )ovan Kor
da, koji je svojim poloajem i agilnou pokazao, d a se
moe mnogo u initi bez mnogo sredstava. Pomae mu
odvjetnik Dr. franoli kao ta jnik. H rvatska itaonica ku
p i u svojim prostorijama u gostioni Stjepana andla lijep
broj graana veino m obrtnika. Prua im lijepim i do
brim tivom ugodnu i korisnu zabavu p a i razonodu.
Predsjednik j e )ulije B iirger upnik
Srpska itaonica n alazi se u prostorijama gostione
 _:_ 24 -

Stevana K ajia. Veem bro j u graana svih stalea prua

tako er dobru i ugodnu zabavu i razonodu. Predsj edni k
j e L azar Savi, umirovljeni ravnajui u itelj mjesne osnov_
ne kole.
Jugoslavenski Sokol okupl j a m lade obojega spola,
vjeba i h raznim gimnastikim vjebama prostim i na
spravama. iri meu njima misao z a ideju sokolsku, sla
vensku uzajamno:>t i ljubav troimenog nam naroda. Svo
j i'm j avnim priredbama pokazao nam j e, da stoji na lij e
poj visini. I m a poseban odio z a uenike i u enice gra
anske i osnovne kole. Starosta je Dr. M ilo Radanevi,
kr. j avni biljenik i odvje1nik, a drutveni voa je mladi
i agilni pregalac z a ideju sokolstva ore Radinovi,
trgovac.
Svrha H rvatskog Sokola podudara se sa Jugoslaven
skim Sokolom, tek mu j e nacionalni progra m isl<ljuivo
hrvatskoga karaktera . Vjeba proste vjebe i na spravam a ,
p a nam j e takoer pokazao lijepih uspjeha na svojim
j avnim vjebama. Gradi si H rvatski sokolski dom. Sta
rosta je Zlatko Lean, posjednik, a ujedno je i podpred
nik Bjelovarskog hrvatskog sokoskog okruja, oduevlj en
hrvatski soko. Drutveni voa j e Ivan Knajz, brija.
Hrvatski K atoliki Orao j e gimnastiko - prosvjetna
organizaci j a sa izrazito katolikim programom. Najmlaa
j e to gimnastika organizacija. Vjeba proste i simbolike
vjebe. Predsjednik mu j e N. Galba privatnik, a voa u
ro apo, stolarski pomonik.
H rvatska Orlica po programu i svrsi j ednaka j e Orlu,
ali okuplja samo ensku mlade. Presdjednica je M arica
Patz. a naelnica Gabrica Jovanovac.
Max Nordau, idovsko-nacionalno drutvo s kultur
no-prosvjetnom svrhom, kupi oko sebe idovsku omladi
nu. O duevljava ih z a velike ciljeve cionizma, materijalno
pomae kolonizaciju idova u Palestini, idovskoj domaji.
Glavni predstavnici j esu: ula eiber, trgovaki putnik i
ya. Olga Suli, supruga efa poreznog ureda.
Crveni Kri, mjesna organizacija, ogranak j e v ike
organizacije cijele K raljevine. Ciljevi su joj humani, a
propagira higijenski ivot u irim slojevima naroda. U
novije doba pod n o Jom agilnom upravom: predsjednikom
 - 25

Dr. Eqom megaem, op. lijenikom i tajnikom Milanom

ulcom, nastavnikom graitanske kole, razvij a svestran o

svoj program u narodu. ,

Srpsko pjevaka druto >Obilic stara je ustanova,
koja goji srpsku pjesmu, a uz to die smisao i za crkve
nu zbornu muziku. Prireuje od vremena do vremena
vrlo uspjele kocerte, koji su dobro posjeeni. Tako >Obi
lic upuuje graanstvo u razumijevanje umjetne zborne
v okalne glazbe. Prireuje takoer na svojim izletima u
bliu i d alju okolicu koncerte s odlinim uspjehom ( 1 927.
u Osijeku). Predsjednik Milan Proda).lovi, veletrgovac
estokih pia, a zborovoa Milan Pozni, ravnajui ui
telj mjesne osnovne kole, spiritus agens i movens cije
loga drutva. Nj egova je najvea zasluga, to drutvo ta :
ko lijepo radi i to postizava lijepe uspjehe u mj estu i
okolici. Svojim taktom i glazbenom spremom znao j e
okupiti i odueviti Srbe u Sla,tini, koji vole glazbu i pj e
van j e.
H rvatsko pjevaka drutvo Zrinskic ima lijepu pro
lost, jer je nekad bilo vrlo agilno i stajala j e na zamjer
noj visini. N o ve nekoliko godina ne p okazuje uop e
,

n i kakva ivota.
U druenj e Jugoslavenskog U iteljstva za srez slatin
ski, staleka je organizacija u itelj3tva ovoga sreza, koja
,unapreuje moralne i m aterij alne interese stalea i poje
dinaca. Dri sastanke u mjestu i okolici, n a kojima ras
pravlja razna uzgojna i staleka pitanja. Predsjednik je
Jeffo Pjeva, sreski kolski nadzornik 7a na srez, a taj
nik Vjekoslav ilhardt, uitelj iz V ake.
'

Savez hrvatskih obrtnika, staleka j e obrtna organi-'

zaci j a naega mjesta. I ma l ij epi broj lanova. Unapr.e u-.
ie. interese obrtnika i zagovara staleke interese kod
oblasti. Predsjedni je uro urevi, postolar i trgovac:
koom, tajnik Rudo lf V izek, limar.

U druenje industrijalaca i trgovaca unapreuje inte

rese svog stalea. Predsjednik j e Adolf Broder, trg_o vac,

tajnik Dragutin Majer, trgovac.

Sresko dobrovoljaka udruenje unapreuje interes

d obrovoljaca naega sreza. I m a u n aem srezu mnogo
"
kolonista dobrovolj ac a, a i neto domaih; p a se u dru e -
 - 26

nje brine, da im pomae u svakom pog ledu. Predsjednik

je ]ovan K orda, sreski poglavar, a tajnik Marko Drobac.
sreski nadlugar.
Invalidsko udruP.nje brine se za invalide, nj ihove
udove i siroad kod primanja njihovih bijednih mirovina
i otkupa invalidnine. Predsjednik je Rudolf Vizek, limar, a
tajnik Pavao G <tvrani.
Lovako udruenje gaji racionalna port lova u nai
em kraju, koji obiluje r aznom divljai. Mnogo rtvuje
m aterijalno za uvanje divljai. Prireuje vee lovove.
na koje pozivlje goste sa strane. Nekoliko put<l bilo j e
ve o dlinih gostiju n a naem lovitu. Predsjednik j e lng.
Pero Kovaevi, umarski nadzornik i sreski umarski
referent. G l avna ila kucavica cijelog drutva j est Dr.
R u d olf Ivani, odvjetnik, koji ulae mnogo truda, ljubavi,
:manja i materijalnih rtava, da unapredi drutvena lovi
ta. U z to pobuuje kod lanova trajni interes za lov. On
n astoji, da lovita podigne na lijepu visinu.
Nogometni portski klub Slavi j a , mlado udruenje,
podiglo se nakon razlaza starog Seneke (slatinskog
nogometnog portskog kluba), koji je ostao svim ljubite
ljima nogometa u m jestu, a i na stra ni, u lijepoj usp o
m eni. Polaemo lijepe n a d e i u dananju nau > Slavij u c .
Kapetan j e agilni m l a d i apsolvent graanske kole Bog
dan filipovi.
Rimokatoliki crkveni o dbor pomae u radu upni
ured, brine se za materijalno izdravanje crkve i ostalih
institucija, 'koje spadaju rimokatolikoj opini slatinskoji.
Predsjeni '<. je Zlatko Lean, posjednik, a upnik i dekan
crkvenog kotara virovitiko-slatinskog j est ]ulije Biirger.
Njegovim je nastojanjem prireen 8. i 9. augusta 1 925. u
Slatini Euharistiki kongres za ovaj kraj, koji j e uz dobru
organizaciju lijepo uspio. Na kongresu se skupilo vie
hiljada svijeta, a o sobito su se isticali seljaci i seljakinje
u slikovitoj n arodnoj nonji naega kra j a iz upe Sopjer
Srpsko-pravoslavna crkvena opina skrbi za mate
rijalnu stranu crkve i njihovih ustanova; pomae parohi
iaJno zvanje i unapreuje interese pravoslavlj a . Pred
sjednik j e Milan Jurii, gotioniar j p osjednik, a a dmini
strator parohij e Rajko K okanovi, domai sin.
 - 27 -

Izraelitika bogotovna opina ima indentinu za -

dau kao i rimokatolika i pravoslavna. Okuplj a idove
naeg mjesta, podruje u njima svijest vjersku. Predsjednik
je Artur Bauer, veletrgovac zemaljskim proizvodima, ope
nito potovan radi svog materijalnog pomaganj a okoli
nog seljatva bez razlike vjere. R abin Hinko Griinwald
gaji meu svojim vjernicima veliku ljubav za ovu n au
dravu. Nedavno je slavio 25. godinjicu svog rabinata u
naemu mjestu.
Evangeliko - augsburka crkvena opina najmanja
je vjerska skupina u Slatini. Veina njezinih vjernika sta
riji su kolonisti naega kraja; imadu lijepu crkvu, a u
pnikom je Gez a Ju sth.
Neka manja udruenja ne u ni spominjati, j er bi me
to nabraj anje predaleko zavelo . .
Iz navedenog se vidi, da Slatina ima lijepi broj raz
nih udruenja i institucija, koja sva lijepo rade na du .:..
evnom i prosvjetnom pridizanju svojih lanova i cijeloga.
mjesta.
Ivo Marii.
 Trgovina, obrt i industrija.
Nije lagana zadaa pisati o tako vanom faktoru, kao
-sto su obrt, trgovina i industrij a kojega mjesta. Treba
uvaiti sve historijske zgode, koje su prethodile bilo na
-zadovanju, bilo napretku u tim privrednim -granama. N e
manje j e vaan geografski poloaj mjesta. Te okolnosti
-elim imati u vidu u ovih n ekoliko redaka.
Prolou d oka?Uje Slatina svoj razvoj tek unatrag
1 20 g odina, t. j ., otkako je podignuta na >poveljno trgo
vitec . Tada je dobila i pravo na d v a godinja sajma:
Pripadala je u to vrijeme b arunima Pejaevi. Moemo si
zamisliti njen tadanji niveau. Kao vlasnitvo > gospotije
j edva j e i bilo kakovog privatnog obrta i trgovine. Vlaste
linski remenari - ujedno i izmari i postolari, pa kolari
- ujedno stolari i t. d. radili su samo za >druinu , dok
j e > gospotija svu svoju potrebu nabavljala onkraj Dra
-v e - u Peti i Beu.
Takve su prilike bile i kasnije, kad j e 1 84 1 . godine
prela Slatina u ruke kneza Schaumburg'. Lippe. N o ipak
je n asta o tada neki preokret ba stoga, ,to je on kao
njemaki knez doveo sa sobom mnogo s tranog (njema
k og) elementa. Time su domai tota nauili o d >vaba< ,
.a razvila se i konkurencija izmeu domaih i stranih obr
tnika. To je ujedno bio najzgodniji pojav u toj periodi.
Burnih godina oko l 848. p ostadoe ljudi slobodniji i
rijeju i djelom. Obra.unae djelomino s prekodravskim
susjedom, a time indirektno i s ovdanjim doseljenicima,
pa o d to doba moemo i vjerovati u razvoj obrta i trg o
vine u samoj Slatini i okolici.

U to vrijeme padaju i poeci prve industrije ovoga

,kra j a. N apredniji Nijemac knez Schaumburg Lippe osno
-vao j e 1 885. tvornicu pjenuavog vina (ampanjca), koja
je tek 1 9 1 2. likvidirana s promj enom vlasnika i klauzulom

 - 29 -

d a se takova ne smije u Slatini osnovati kroz daljnjih 1 2

godina.
Vrijedno j e spomena, p a j e taj pjenuac razvaan i<
izvan granica n ae domovine, jer se po svojoj kvaliteti
mogao takmiti sa slinim inozemnim pro duktima.
Postoji verzija, da su u dananjem vlastelinstvu . bilj,
nekada fratri, kojima j e pripadala kapela - kasnije pre
tvorena u pec aru. N avodno su se fratri bavili produkci-
jom piva. Danas se j o vidi u toj pecari mnotvo izdu
bina u zidovima, koje su sluile toj fabrikaciji. Provjeriti'
se nije moglo istinitost j e verzije, jer nedostaju vjerodo
stojni podaci.
Geografske prilike bile su u Slatini o duvijek vrlo po
voljne. Podno Papuka morala j e njome voditi glavna cesta,,.
koja je vezivala zapad s istokom H rvatske, t. j. Zagreb
- O siiek. Isto je tako vana cesta spojnica sjevera s
jugom, t. j . cesta Z agreb - Brod s onom prvom. T a se
j e pruga odvijala iz Slatine preko Voina, Pakraca i t. d.
n a N ovsku i Novu Gradiku.
Posebnu pak v anost imade podravska cesta od Vi
rovitice u Nosovce, a avicu i t. d. do Osijeka.
V anost plovidbe Dravom, koja j e udaljena o d Sla
tine jedva neto preko 10 kim., nije p otrebno ni na
glaivati.
M adari su vrlo dobro shvatili poloaj Slatine, zato
su je i povezali eljenicom preko Virovitice sa Zagre
bom i preko Suhopolja s Pakracom, preko Noskovaca s,
Peuhom, a tek kasnije s Osijekom.
Elemenat, koji se grupirao u to doba u Slatini, bio
j e vrlo mijean, kakav je - najposlije - i d anas. Bli
zina Drave, pa vlastelinstvo privuklo j e mnogo Madara
a s knezom Schaumburg Lippe dolo je mnogo Nijema-
ca. Ti su svi pridonijeli mijeanju s domaim elementom.
Stoga nije udo, d a j e domai ivalj mnogota poprimio
o d d oseljenika, a ujedno ct a su s tim stranim elementom
dolazili strani rukotvorci i trgovii, koji su se u sretnim
slavonskim prilikama razvili u gotove obrtnike i trgovce.
Podataka o tome nemamo, to vie ni cehovskih,
uspomena nije se u Slatini ba nita sauvalo. Vjeroja
tno j e, da nije ni bilo nikakovih organizacija.
 - 30 -

Trgovina j e bila o d god. 1 852. u rukama pokojnog

Salamona Deutscha. On je razvio na dananjem trgu trgo
vinu mjeovite robe, te prodaju pia, a svojom spretno
_ u doskora j e postao dominantan za cijelu okolicu.
Opskrbljivao je nesamo Sl atinu, nego i cijeli srez. Sna
,bdjevao j e robom okoline trgovce, kao svoje podruni
.ce. N jegova sposobnost i spretnost vidi se iz injenice,
da je dostigao veletrgovinu, koju je drao do 1 9 1 2., a tada
ju je preuzeo sin Hugo, koji je napusti tek 1 9 1 8. On j e
ujedno b i o glavni zastupnik tvornice pjenuca, kojega je
otpremao u tuzenstvo i inozenstvo.
Od godine 1 880. poeo se spomenuti Deutsch
baviti i trgovinom drva, te drvnog ugljena. Procijenio je
blago, koje se krije u slavonskim umama, p a je s uspje
_ hom poeo manipulirati gorivim drvom, a kasnije i palje
njem drvenog ugljena. Ta se je trgovina godinama i sret
nom manipulacijom proirivala toliko, da su danas obronci
Papuka p osve goli. Racionalnog---ruenja ume nije bilo,
pa se tek od novijeg doba pazi i na p-o umljivanje, kao.
i na sjeu, odnosno proredu. Danas imade j o ta tvrtka
ruiti kompleks od 369 j utara u neposrednoj blizini Sla
tine, a u naikom srezu u f eriancima 250 jutara.
Kako rekoh, glavni joj je proizvod gorivo drvo i
bukovi ugljen, koji osim za domau porabu, izvozi u Ma
darsku i Italiju.
Godinje uposluj e ta tvrka 500 -600 radnika, veinom
Lian a.
Poslije rata radila je u naim umama i Poljodjelska
b anka iz Z agreba, od koje je cca 7000 jutara preuzela
1 926. Brodska imovna opina, a isto tako je potonja pre
uzela komplekse o d umskog gospodarskog d. d. iz Osi
jeka. Sada imade teritorij u Papuku - o d K aptola do
Siraa - s cca 37000 jutara. Poto j e za ovaj kraj ovo
tek p oetak rada Bro dske imovne opine, to ponajvie
proizvodi canello - drvni ugljen za Italiju, dok proreda
o d lazi na bako trite. Svojim racionalnim i strunim
radom obeaje ta i m ovna opina, da e oivjeti golu
okolicu Slatine, pa to narod o d nje i oekuje.
O d dalj njih sreskih umskih tvrtki valja spomenuti
ope poznatu t. t. Gutman, sa sreskim sjeditem u Voinu,
 - 31 -

-iji je djelokrug u samom Papuku. G lavni im j e proiz

'VOd bukovina, koja se prerauje u nj ihovom industrijskom
.centru Beliu za kemikalije.
Ovdje valja spomenuti i Slatinsku in dustr!ju drva,
i<oja je postoj ala od 1 9 1 3. do 1 9 1 9. kao t. t. Kle l n i Kop
stein. Takoer se bave umskom sjeom, te sada sijeku
na teritoriju sreza u Lukavcu kompleks 330 jutara. G lavnO'
.im je zaposlenje pilana, na kojoj prerauju sve vrst e
tvreg, sirovog i kuhanog drva, koje - se izvozi preko Su
.aka i Trsta.
Uposluju godinje oko 500 radnika u srezu. Jo po
stoji tvrtka umska eksploataci j a Aleks. fuchs, ija j e
.central a u Zagr.ebu. Z a sada sijeku u Donjoj Bukovici.
To bi uglavnom bila trgovina i industrija, koju j e
uvjetovala blizina umovitog Papuka.
Podravska ravnica daje nam ito odline kvalitete,
'
koje trai inozemstvo, pa se je i ta trgovina prilino raz
vila. Reprezentativne tvrtke itne struke j esu Rogovi d. d ,
.Artur Bauer i Mavro Altheim, od kojih potonja snabdjva
nae pasivne kraj eve, a prve dvije eksportiraju u Italiju,
Austriju, vicarsku i eku.
Tvrtka Rogovi d. d. ima i automatski mlin na valjke,
l<0j i je naj moderniji u ovom kraju s kapacitetom o d
1 1/z vagona. Vei j e od ovoga Prvi slatinski mlin na
valjke d. d. s kapacitetom o d 2 vagona. Rogovi d. d.
imade u srezu vrlo razgranjenu konjunkturu s isposta
vama u Veinu, Drenovcu i eralij ama. U naikom srezu
u Orahovici i feriancima, a u poekom srez i.t u_ Milan
lugu (postaj a aglin).
Osim ovih slatinskih mlinova imademo u srezu jo
mlinove u Sladojevcima, Sopju i Bistrici, no za seljaku
melj avu, pa onda vodenice na Dravi.
Panje j e vrijedna industrija este u Senkovcima i
Vinjici - vlasnitvo grofa Drakovia. Uz onu u Sen
kovcima nalazi se i rafinerij a. K apacitet joj je 400 hl, a
onoj u Vinjici 200 hl godinje. Obje upotrebljuju kao
cSurovine krumpir i kukuruz.
V lastelinstvo grofa Drakovia uredilo j e krunu pe
2a proizvod cigle i crijepa, a izraivali su i cementne
-p roizvode kao kanalne i vodne cijevi, te stupove. To je
 - 32 -

poduzee ove godine prelo u ruke tvrtke D. d. za pro

izvodnju i promet opeka i drvnih proizvoda. Kapacitet j e
Ciglane 1 ,500.000 crijepa, a toliko i opeke. Zaposluje . oko
1 00 radnika.
Vinska je trgovina dodue prilino. razvijena, no sa
mo za domau p orabu. Snabdjeva r avnu Podravinu.
Vina nijesu za izvoz, jer je tek od novijeg doba njego
v ana amerikanska loza.
Od 1 925. godine imademo i tvornicu koe G. Zeia
s motornim p ogonom bureta z a tavljenje. Izrau j e uz
ostalo kropone, opanarsku k apicu i prnjak R o b a od
lazi na zagrebaka trite.
Tvrtka Artura B auera bavi se eksportom rogatoga
blaga u Italiju i Austriju. Izvozi oko 200 komada go
dinje.
To bi uglavnom bila trgovina i industrij a kao ne
posredni produkt ovoga kraja. Val j a spomenuti, da Po
draviha pogoduje rib arskoj trgovini, pa se savezno s time
razvilo pletarstvo mrea kao kuni obrt. Povodna je
okolica bila uzrokom i razvitku pletarsva kao kunom
obrtu, dok se u aincima razvio kao kuni obrt prav
l jenje drvenih vila i lopata.
U obrtu imamo zastupane sve vrste. Nij edna se nije
podigla na osobiti stepen, d a bi j e posebno valjalo spo
mjnj ati.
Dananje stanje o brta, trgovine i industrije u Slatini
najbolje n am ilustrira brojamo stanje p ojedinih struka.

Obrtnici :
Brijaa 7 Licitara 3 Stolara s
Bavara 5 Limara 4 Strojobravara 2'
elj ara 1 Lonara 3 Tapetara 1
urija 2 Mehaniara 1 \esara 4
Dimnjaara 2 Mesara 8 Urara 3
fijakerista i speditera 2 O p anara 3 U ara 3
Krojaa 14 m. i t . . Pekara 5 Vraa ita 7
Kovaa 5 P o stolara 1 6 Zidara 1 2
Kotlara 1 Peara 2 ..

Kolara 2 R e m enara 4
Klobuara t Soboslikara 3
Podravska Slatina Trg
 - 33 -

Trgovci:
Trgovina mj eovite robe 9 Trgovina konja 3
manuf. > 4 Gostioniara 17
koe 3 Kavanara 2
sijena i slame Svrati tara 2
jaja 3 Ljekara
eljeza 2 Papirnica i knjiara
Sitniara 3 Tiskara i papirnica 1
Trgovtna itarica Agenture 3
Veletrgovina pia 2

Posebno mjesto zauzima u industriji elektrina cen

trala, vlastnitvo u pravne opine, koja radi sa 2 motora
na sirovo ulje tipa Diesel, od 35 i 50 K S., s 2 genera
tora trofazne struj e i nul- vodiem. Uredila j u j e 1 . I I.
1 927. firma B artol M us i DonaLiz Rima. Do danas imade
centrala 220 pretplatnika s 1 600 Kw mjesenog potroka,
a toliki je potroak za ulinu rasvjetu. Cijena je struj i
8 dinara p o kilovatsatu.
U pogonske industrijske svrhe struja se ne upo
trebljava.
K a d smo ve kod opine, potrebno je spomenuti i
vanost njenih sajmova, koji se dre na 1 9. I II., 1 2. VI I.,
1. IX. i 1 9. X I I . Posebno se o draje na te dane robni, a
prije toga marveni sajam. Jakost tih sajmova govore nam
brojke prihoda opini, t. j. godinje nose cca. 70 - 80.000
dinara.
Ne zaostaju za njima mnogo ni tjedni sajmovi sva
kog petka, koji daju opini godinje cca. 200.000 dinara.
Na njima se razvil a - osim namirivanja dnevne
kune . potrebe - iva trgovina jaja i peradi za izvoz.
Mljekarstvo se zaudo nije p odiglo dalje od prosjene
domae potrebe.
Bankarstvo ovoga kraja nije veega stila radi blizine
O sijeka, a i radi zemlj oradnikih zadruga, koje isto tako
vre sve bankarske poslove. Imademo Hrvatsku tedioni
cu d . d. kao najstariji zavod, te podrunicu Srpske Cen
tralne Banke, koja je 1 9 1 9 . preuzela Srpsku tedionicu.
Ovoga proljea otvorila j e i zagrebaka Prva Hrvatska
tedionica svoju ispostavu, dok joj je podrunica u ne
dalekoj Virovitici.

 - 34 -

Spomenuti valja jo i trgovinu konjima, koja j e ovdje

centrirana z a cijelu Podravinu. Konje izvoze u Italiju.
Uslijed ope stagnacije u novarstvu i trgovakom
ivotu zamire ve i u Slatini ona ivahnost i trgovaka
djelatnost, pa na obrt, trgovina i industrija pro4vljuje
teke dane kao i u drugim veim i j a im mjestima.
Konano da jo spomenem dva udruenja, usko po
vezana sa ivotom trgovakim i obrtnikim; to su: Mjesna
organizacija saveza hrvatskih obrtnika i U druenj e trgo
vaca i industrijalaca. Prva postoji o d 1 926. sa 70 organi
zovanih lanova, a druga od 1 923. s 20 lanova.
Vinko Grgi.

 Gospodarstvo
Opi pregled.
Po svom geografskom poloaju razdijeljen j e cijeli
srez u dvije polovice i to: prva polovica uz rijeku Dravu
(Podravina) uglavnom je ravnica, a druga je bregovita i
kao n aslonjena n a p laninu Papuk.
Cjelokupna povrina sreza iznaa 75.074 k at. j utara.
O d toga otpada na oranice 46.985 kat j utara, n a vrtove
(bae) 1 048 kat. jut na livade 9.96 1 kat. jut., na panjake
1 2.61 1 kat. jut., na vinograde 750 kat. jut., na vonjake
1 1 99 kat. jut., te na ume 2 .820 kat. jut.
Prema geoQrafskoj razdiobi sreza razdijeljen je srez
i u proizvodnji. U prvoj polovici (Podravina) prevlada
v a itniko gospodarenje, t. j. glavno vrelo prihoda go
spodarima u tome dijelu j e uzgoj itarica uope, a pe
nice napose.
Pored toga u tome dijel u sreza goj i se dosta konja
i svinja, koji su dosta dobri, doim j e govedarstvo prili
no slabo njegovano.
U drugom dijelu sreza (Branskoj) narod se b avi
u glavnom gojenjem goveda, svinja, voa i vinove loze,
doim itarice siju tek za kunu p otrebu.
O novije vrijeme poinju gospodari sijati neto vise
trgovakog bilja (eerne repe, lana i konoplje). U svrhu
podranja gospodarske industrij e este proizvaa se dosta
krumpira od vrste > W oltlll a n,c koji je za tu svrhu vrlo dobar.
U srezu p ostoje dvije tvornice este (pirita) s rafinerijom.

A .) Ratarstvo.
Kultiviranje tla obavlj a se prema vrstama kulture,
koje s e siju upotreblj avanjem modernih sprava i alata.
U glavnom preduzimaju se redovito za sve usjeve tri
oranja s drljanjem, a prema p otrebi i valjanjem.
U novije vrijeme unato velikih kriza gospodari na-
 - 36 -

bavlj aja i slue se modernim strojevima i ratilima kak0>

bi proizvodnja postala jeftinija i vea.
U stevni rad (plodored) postoji tek u nekim poreznim
opinama, doim uglavnom siju gospodari svoje kulture
slijedeim redom:
Okopavina - ito - zob - djetelina, zatim ito -
okop';lvina - z Jb - j ako ubrenje i ito.
U novije vrijeme pokazuje se jaa tendenca oko iz'.
mjene i nabave plemenitog sjemena za sjetvu, da se
povea prirod.
ienju domaeg sjemena posveu j e se dosta pa
nje. U srezu postoje dvije dravne trijerske stanice, koje
proiuju godinje 2-3 vagona raznog ita za sjeme.
Obiaj j e u nekim predjelima sreza (naroito brdski);
da se poslije etve ozimina (jema, penice) siju prostrni
usjevi kao proso, heljda i bijela repa.
Konoplje i lana sije se m n ogo, jer j e u podruju do
sta uuvana narodna nonja i domae tkivo.
Prirod od pojedinih kultura dobiva se prosjeno : za
penicu 8 - 12q s jutra, jema 6 - l Oq, rai 8 I Oq,
-

zobi 6 - 1 2q, suraice 8 1 2q. Kukuruza 1 4 - 30q

-

zrna, krumpira 20 - 40q s jutra. R azne repe 80 - 1 50q

s j utra.
Upotreba. umjetnih gnojiva poveava se svake godi
ne, te je sadanja potranja godinje od svih vrsta ok<>
4 - 50 vagona.

B.) Livade.
Ove su u posljednje vrijeme mnogo popravljene na
roito u pogledu odvodnje putem k analizacije. Ta vrsta
narodne privrede, razumije se, jo j e uvijek dosta slabo
obraena, jer su gospodari sa svojo m stokom uglavnom
upueni za prehranu na panj ak.
Stoka bude na panjaku o d rana proljea pa do ka
sno u jesen. Dobiva se srednji prinos trava (sijena) s
1 5 - - - 3 0 q s j utra. Kval iteta priroda j e primjereno dobra.
Za o lakanje prehrane sije se u zadnje v rij e m e d o
sta krmnog b i l j a (raznih legumiloza) i krmnog kukuruza.
 - 37 -

C.) Panjaci.
Panjaka imade vrlo mnogo; naroito onih zemlj inih
zajednica. Stanje panjaka do nedavno bilo je upravo
strano, no u zadnje dvije godine preduzeti su p otrebni
radovi na melioraciji, ienju i ureenju.
Izraene su gospodarske osnove za ureenje i isko
rriivanje takovih zajednikih objekata. Uporedo s time
pokrenuta je akcija 1a individualne razdiobe takovih za
j ednikih objekata (specijalno panjaka), jer su se kao

zajedniki pokazali n erentabilni.

Da su zaista nerentabilni, dokaz je tome dananje
stanje stoarstva, koje je slabo ba zbog toga, to pa-
1nj aci n e mogu da prue dovoljno hrane za prehranu
.n apredak stoke tijekom proljea, ljeta i j eseni.

D.) vinogradarstvo i voarstvo.

Ove dvije vrste naro dne privrede, naroito voarstvo,
\bile su sve onamo do pred rat na primje1 enoj visini, pa
su slatinska vina kao i slatinski ampanjac (proizvaao
se kod vlastelinstva kneza Lippea i grofa Drakovia) bila
n a daleko poznata i znamenita.
Takoer je bio obilan izvoz voa iz sreza naro ito
j abuka > sriko< i ljiva crnica > p oegaa c .
Prolim svjetskim ratom uniteni s u dosta vinogradi
i vonjaci uslijed nedostatka nj ege te p ovremene degene
i:acije. I zvreni raznim tetnicima i nametnici ma, naroito
r a znim elementarnim nepogodama, propadali su i pali na
o v aj stepen, na kome se nalaze i danas.
Povedena je iva akcija za regeneraciju vinograda i
v onjaka, p a se u tu svrhu nabavljaju plemenite voke
1i loza iz dravnih rasadnika. U godini 1 926. - 1 927., te u
'J)ro'ljee 1 928. n ab avljena j e i raspaano oko 3.000 ko
mada plemenitih voaka i oko 1 0.000 komada kalamljene
l oze, te vee koliine amerike podloge (divljaka).
U svrhu provedbe sistematske regeneracije osnovan
je tijekom 1 626.-27. u Slatini sreski voni i lozni rasadnik,
na p ovrini od 3 kat. j utra, sa z adaom, da proizvaa
p lemeniti voni i lozni materij a l kao i divljake, te da vo
.d i rauna o regeneraciji.
 - 38 -

Raznih hibrida loze, koja direktno vodi, imade mno

go, naroito u podravskom dijelu sreza. Prema statistikim
podacima rauna se, da imade oko dva milijuna panjeva
l oze, koja direktno rodi.

E.) Stoarstvo.
Stoarstvo ovdanjeg kraj a openito je slabo, a sve
uslijed slp.bog dranja, loeg hranj enja, te nikakove orga
n izacije i strunog nadzora, kojega unatrag 1 5 godina
nije bilo.
1 . Govedarstvo : Ta vrsta stoarstva zapravo najlo
Sl]e stoji, jer joj gospodari svagdje, a pogotovo u Po
dravini, posveuju najmanje panje.
Po pasminama uzgaja se u Podravini isti podolac,
te krianac izmeu podolca i simentalca, doim u brd
skom dijelu sreza, gdje se posveuje malo vie panje
njezi i prehrani stoke, uzgaja se krianac pincgavca i si
mentalca. Mjestimice imade i istih primjeraka obiju
pasmina.
Gojidba nema svrhe (cilja). Ne goj i se stoka ni za
mlijeko ni za tov, a ni za rasplod, tek onako n aprea c
z a sve, o dnosno za to dospije. M arvogojskih zadruga
nema.
Sada se nalaze u osnutku tri Selekcijske Marvogoj
ske Zadruge.
2. Konjogojstvo : Onamo prije rata bila je dobra ko
njunktura, naroito z a tekog konja, na domaem i svj et
skom tritu, pa je bivi veterinar Dr. Brzovi doJaao
muke rasplodnj ake teke belgijske pasmine, koji se od
likuju brzim rastom, krupnoom i j akou, te se upo
trebljavaj.u vrlo dobro i za vee terete, ali samo na ra v
nom i tvrdom dru mu, dok su za gospodarstvo i obavl j a
nje gospodarskih poslova vrlo nepodesni.
Za vrijeme ratnih i poratnih godina d okazane j e is
kustvom, da taj teki konj ne odgovara potrebama kako
gospodarskim tako ni vojnim, pa se stoga sve vie i n a
puta uzgoj t o g a konja, j er s e vie ne trai n a domaem
svjetskom tritu.
Da se obnovi i regenerira konjogojstvo, poeo s e
 - 39 -

p role godine gojiti laglji konj. Stali se uvaati i muke

rasplodnjake od teeg >noniusac .
U podruju sreza p ostoje dvije ergele z a uzgoj i
stokrvnih lipicanera i to j edna na imanje > freitagc K a
pinci, a druga na imanju A. Rakia, Vaka. Potonji ima
d e i uzgoj amerikanskog konja.
Sadanji konjski materijal je privremeno dobar, a
ima i7gleda, da e se u skoroj budunosti jo poboljati.
3. Svinjogojstvo : Nadaleko je poznata u trgovakom
svijetu slavonska mongolica, koja uglavnom z auzima prvo
mjesto u gojidbi svinja u srezu Slatina.
No ta svinja je dugim uzgojem i neorgamz1ranim
ukrtavanjem degenerirana i time je izgubila na vrijed
nosti.
Manje prase 4 -6 komada polagano raste, te ima
malo ili nimalo otpornosti proti zaraznim bolestima.
U izgledu je osnivanje dvi j u uzgojnih svinjogojskih
stanica i to j edna za uzgoj istokrvnog materijala mon
golice za obnovu krvi, a druga za uzgoj istokrvnih bi
jelih engleskih svinja jorkirske p asmine, te krianaca iz
meu obiju p asmina.
4. Peradarstvo, pelarstvo i svi!ogojstvo : Te vrste
narodne privrede u srezu slabo su razvijene uslijed rat
nih i p oratnih raznih kriza i potekoa.
Ima izgleda, da e se te grane privrede kroz zadru
ni rad u najskorije prijeme podii i popraviti.
Brojno stanje stoke prema statistici za god. 1 927. j e
slijedee : Konja 1 884 komada, kobila 3454 komada, pa
stuha 1 1 2 komada, mazge 2 komada, m aqaraca 8 komada,
volova 2007 komada, krava 6220 komada, bikov 1 03
komada, bivola 4 komada, ovaca 483 komada, koza 686
komada, svinj a 1 1 .886 komada i peradi 60.400 komada.
Prema statistici 1 926. god. bilo je brojno stanje sli
jedee :
Konja 1 770 komada, kobila 2859 komada, pastuha 1 0 1
komad, mazgi 2 komada, magaraca 1 0 komada, volova
1 994 komada, krava 6437 komada, bikova 1 05 komada,
bivola 4 komada, ovaca 920 komada, koza 828 komada,
svinja 1 1 .962 komada i peradi 59.003 komad a.
Dakle vidi se, da j e brojno stanje stoke u godini
 - 40 -

1 927. pre.ma 1 92 6 . znatno porasla kvantitativno, a kva

litativno.

F. Zadrugarstvo
Za vrijeme, dok je p osto j ala u Zagrebu > Centrala
G ospodarskog drutva kao sredinjica u Zagrebu<, bilo
j e u p odruju sreza vie p odrunica, koje su dosta d o
bro i uspjeno radile.
Kada je prestala djelovati Centrala i kad je dolo
do kraha, onda su i podrunice m orale likvidirati i pre
stati radom, ime je n aravno rad na polju zadrugarstva
z aostao i svijest je zadruna uvelike unitena.
Zbog toga j e narod izgubio p ovjerenje u zadrugar
stvo, budui da je sredinjica propala ba u vrijeme, kad
j e. trebala d a slavi 8 0. godinjicu svoga opstanka i dje
lovanja.
Na podruju p ostoj i nekoliko Srpskih zemlj oradnih
zadruga i H rvatskih seljakih zadruga (kao p odrunice),
no njihov je rad m inimalan.
Poinje se osnivanjem marvogojskih zadruga i za
dru g 1 za uzajamno osiguranje stoke, te zadruge za uzgoj
peradi i prodaju njihov ih produkata (jaja, pilia, i t. d).

G. umarstvo
ume se nalaze uglavnom u rukama zemljinih za
j ednica i vlastelina.
V lastelinske ume stoje pod upravom i nadzorom
vlastitih umara, koji vode struno gospodarstvo u njima,
a ume zemljinih zajednica stoje pod nadzorom dravnih
umara (sreski umski referenti), koji prema zakonima
vode i upravu i gospodarstvo sa umama zemljinih za
j ednica.
Vlastelinske ume stoje takoer pod nadzorom dr
avnih umara, odnosno ministarstva uma i Ruda. Pro
daju ili krenje vlastelinskih uma i uma zemlj inih za
j ednica, doputa putem na dlenog referenta Veliki upan
osjeke oblasti, odnosno M inistarstvo um a i Ruda.
Jednom isjeene ume u najvie sluC:ajeva pretvaraj u
s e u drugu vrstu kulture, uslijed sve veeg nedostatka
 - 41 -

o braivog zemljita. -To ine o sobito esto zemljine za

j ednice.
Same ume, kako vlastelinske tako i one zemljinih
zajednica, odbacuju godinje znatne dobiti i u materijalu,
a i u novcu, naravno u sluaju prodaje.

H.) veliki posjedi.

(Vlastelinstva)

N a podruju sreza postojala su ranija dva velika po

sjeda i to j edan o d brae Gutman, na podruju opine
V oin, Slat. Drenovac i Slatina, a drugi o d grofa Dra
kovia na podruju opine Slatina, Gor. Miholjac i Nova
Bukovica.
N a imanju brae Gutman prevladavalo j e o d dav
nine umsko gospodarenje, j er se cio posje d sastojao uglav..,
nom iz uma, doim j e imanje grofa Drakovia b ilo
poljsko gospodarstvo na dostojnoj visini, jer se njegov
p osjed sastojao uglavnom o d oranica i livada.
Veliina posjeda brae Gutman bila j e svojedobno
prije provedenja agrarne reforme oko 30.000 kat. j utara,
d ok j e posjed grofa Drakovia bio velik oko 25.000 kat.
j utara .
. Oba ova posjeda radila su vrlo dobro, j er su stajali
p o d upravom struno obrazovanih upravitelja, lmj i su
rukovodili sa svim poslovima prema najnovijim tekovi
nama moderne gospodarske znanosti. O n i s u radili s
najmodernijim spravama i 11latima, p a j e njihova proizvo
dnja bila usavrena i j eftina. Tako su radili ti posjedi
sve do preokreta 1 9 1 8. godine, kada je proklamovana
agrarna reforma. Provedbom agrarne reforme i razdiobom
zemlje velikih posjeda meu agrarne interesente i dobro
voljce smanjen j e posjed n a jednu desetinu, tako da j e
-d aljnji racionalni rad bio apsolutno onemoguen.
Sve one m oderne sprave i strojevi, kojima se pri j e
sluio t a j veliki posjed, postale su sada b espredmetne,
jer se pojedinac, sve d a i ima potrebnog znanja i iskus
tva, ne m oe sluiti tim i takovim spravama. Oba biva
velika posjeda danas rade vrlo malo, tek toliko, da se
mogu odrati na njima zaposleni inovnici. Od rada ve-
 - 42 -

likih posjeda prije rata, a i z a vrijeme samoga rata, cr

p ili su b arem oblinji gospodari znatne materij alne k o
risti, a i inae u gospodarstvu ugledavali su s e u n apre
d a n rad velikog posjeda.

!.) Gospodarska prosvjeta.

U svrhu prosvjeivanj a sela i selj ak a o draju se p o
selima krai sezonski teajevi, razna struna predavanja,
osnivaju se >poljoprivredne itaonice< .
Pored toga prave se razni demostrativni p o kusi, sve
u svrhu propagande naprednijeg rada i podignua go
spodarske proizvodnje sreza.
Osim toga osnivaju se mjesni odb ori za unapreenje
seljakog gospodarstva, te odb ori za unapreenj e selja
kog kuanstva. Takvi o dbori osnivaju se prema ured
b i O blasnog O dbora osjeke oblasti.
G ospodarska svijest seljaka die se iz dana u dan,
to kolom, to o vakovim demostracijama, p a ima izgle
da, da e sav gospodarski rad u skoro vrijeme poi n o
vim brim p utem naprijed i p odignuti blagostanje sela i
seljaka u naem srezu.
A dam Talan,
oblasni agronom za srez slafinski.
 Kuni tekstilni obrt
Meu narodno b l ago, koje daje naem narodu p oseb
no obilaje u kolu raznih naroda, spada i naa arolika-
n arodna nonj a i vezivo i ostali narodni kuni obrt. Op
enito j e za paena, d a na narod u svojim radnj a m a po
kazuje mnogo zdravog ukusa, estetskog smisla i osjeaja
pa u tim radovima dolazi do izraaja umjetnika ica
naeg, o d prirode i nteluktu alno sposobnog naroda.
U doba, dok smo bili pod tuinskom vlasti, uvijek je
postojala boj azan, d a e te lijepe tvorevine naega naro
da nestati uslije d razn ih uzroka, koje su donosile tuin
ske najezde u nae krajeve. Poznavaoci narodnoga blaga
upozoravali su nas svakom zgodom n a alosnu injenicu,
d a u narodu p omalo nestaje smisla i volje za to narod
n o blago. esto su poticali na dunost sve svi jesne ro
doljube, da p o duzmu sva sredstva, d a se propadanj e na
rodnoga blaga sprijei, jer j e to sveta p atriotska dunost
svakoga rodoljuba.
Otkako smo se otresli tuinske vl asti, a na narod
stvorio svoj u slobodnu nacionalnu drfavu, krenul o je, kao
to u svemu, tako i u ovom pitanju na bolje, barem za
s a d a toliko, d a se unato svih p oroka spasilo ono, to
se jo moglo spasiti o d daljnjeq propadanj a.
U promi c anju i uvant,u narodnoga veziva stekl a su
neprocjenjivih zasluga razna enska udruenja; isto tako
imadu u tom radu velikih zasluga i neki pojedinci.
U zadnje se vrij,t?me opaa, d a se i nae graanke
sve vie oduevlj avaju za na narodni ve7, pa ga rado
primjenjuju na svoje haljine, h aljetke i uope oprave, a
uza to ukrauj u vrlo rado svoje o daje narodnimJ. runim
radovima. N a taj se nain irim slojevima n aega naroda
p okazuje, koliko se i u gospodskim krugovima cijeni pre-
 - 44 -

krasno narodno vezivo, p a se time narod potie n a to,

da n e gubi smisla za svoje ukusne narodne radove, koji
meu ostalim daju glavnu znaajku nae narodnosti.
I naa n arodna kola treb a da bude agilna promica
teljica i uvarica kunog tekstilnog o brta. Preko nje treba
d a nanovo zauzme staro vezivo i tkivo vidno mjesto u
n aem narodnom ivotu. Z a kolu b i valjalo sastaviti na
putak s raznim uzorcima narodne ornamentike, a sve d a je
izraeno u svim tehnikama, tkivom i bojama onako, ka
ko to sam narod radi. Mlade naa treba da ve zarana
zavoli svoju prekrasnu narodno umjetnost, jer e se sa
m o preko dobro uzgojenih novih generacija moi ostvariti
mnoge vane narodne tenje.
*
* *

Kraj oko Slatine, naime podravska mzma i gorski

kraj na obroncima gore Papuka, nemaju nita posebno
znaajnog z a svoj kraj, barem to se tie samog kunog
tekstilnog obrta, nego u mnogom n alikuje u izvedbi ra
dova svojim susjedima u virovitikom, donjo-miholjakom,
n aikom, pa i p oekom kraju.
Kao to na kraj dijelimo na nizinu i goroviti kraj,
isto tako ga moemo u p ogledu kunog tekstilnog obrta
razdijeliti u dva dijela i to: na gorovit kraj, gdje narod
u veoj mjeri izrauje vunene proizvode, kleane i utkiva
ne vunene radove i nizinu rijeke Drave, gdje se izrauje
j edino prtenina. koja ini narodnu nonju toga predjela.
U Branskoj su vani vuneni proizvodi ilimi, koji su
raznim tehnikama izraeni. Tu se viaju arenice i ve
zenci ilimi, a ima i raznobojnih upavaca ilima, s ko
jima narod rad o p okriva sjedala u kolima, p a krevete i
klupe u kui. ilimi sa utkivani, a ima i tkanih i kleanih.
I zradba im j e dosta dobra, samo ih kvare anilinske b oje,
kojima bojadisari narodu bojadiu vunu. U starije doba
prireivao j e sam narod boje za b oj adisanje vune i njo
me sam vunu bojadisao. O d raznih vrsfa broika n ainili
bi crvenu boju, utu od divljake j abuke, plavu od ivita,
a zelenu od ute i p lave; a i od drugih raznih trava znali
su nainiti dobru boju.
R aspored boja na ilimima je vrlo spretan.
 - 45 -

Kvaliteta vune, koju dobivaju veinom od ovce du

gorunaice, dobra je.
Proizvaanje ilima prema Dravi sve vie iezava,
pa ih tamo oko Vake, Noskovaca i a avice nema, j er
jer se oni dre naih brda, gdje narod timari ovce.
Moram spomenuti, da osim ilima, n arod u ovim
krajevima izrauje i druge vunene stvari kao: tkanine,.
pregae, p a arenice, koje rado prostiru p o stolovima j,
pokrivaju s njima krevete.
Lan uspij eva u naoj nizini kao i po breuljcime vr!O.
dobro. Milota je vidjeti s proljea tu i tamo njive zasija
ne lanom, kako podraivane laganim vjetrom u svome
modrilu lelujaju i ugodno talasaju. Cio na kraj obiluje:
mnogim potoiima i potocima, u kojima ima narod pri
like da lan kvasi, pa prema tome postoje glavni uvjeti
koji pogoduju izraivanju lanene robe, tako zvane pr
tenine.
Svatko moe moe za dugih zimskih veeri uti, ka-
ko kasno u no o dmjerno odjekuj e po naim selima stu
panje lana i konoplje, koje neumorno izrauju n ae vri
j edne seljanke. Za zimskih d ana moemo vidjeti, kako sta
rije ene predu uz kolovrat kudelju, dok v jeti prsti dje
voj aka i ena prebiru bijele lanene ice na razboju.
Prtenina j e dosta gruba. a ima i b oljih vrsta. enar
je bolja vrsta, od kojeg iju rubine.
N arodno vezivo je u naem kraju dosta sl abo.
Nae Po dravke iz Vake, Sopja N oskovaca i drugih
p odravskih sela, a tako i branke iz okolice Voina, no
se bijele opleke, na kojima moem o po rukavima vidjeti
jednobojne dosta ukusne v ezove. Suknja je dolje iroko
ulagana crvenim i crnim tkanjem. Vezene rubine moemo
vidjeti kod naih djevojaka j edino na velike svetkovine.
to se tie veza i same narodne nonje, opaen j e
ovdje na granici tuinski uticaj, ali s e ipak moe s e za
dovoljstvom k onstatovati, da je narodna nonja ba u
nekim p ograninim selima dobro uuvana. U tom se
odlikuje p onajvie selo Sopje i sva ostala m j esta, u ko
jima pevlauje na hrvatski ili srpski narodni elemenaL
Vrijedno je spomenuti, da nai selj aci Podravci no-
 - 46 -

se crvene ili plave pregae, a taj je obiaj, bez sumnje,

preneen iz Madarske.
Meu ostalim moe se jo nai tkanih crvenih i are
nih pregaa, p a raznih utkivanih i vunom vezanih are
nih pokrivaa i stolnjaka. Po svemu se tome vidi, d a u
n aem kraju izrazitog veziva zapravo i nema.
Vrlo je velika pogrjeka, to narod u dananje doba
mj esto originalnih narodnih motiva u plie na rubine,
otarke i pregae razne leptire, ptice, zmaj eve i svij ee u
n imalo ukusnim bojama i veliinama. Tome j e taj razlog
to nae seljakinje n astoje, kako bi oponaale razne
tvornike proizvode, koji svojom izradbom kvare zdravi
i priroen.i ukus naega naroda.
Meu ostalim pogrjekama znatna je i ova: narodni se
m otivi svakojako mijeaj u i upotrebljavaju za predmete,
na kojima, premfl. svome stilu, ne bi smjeli ni biti.
To vrijedi ponajvie za razne trgovce narodnim ve
zivom, koji u svojem prerevnom i mitiraju narodnih mo
tiva upravo izvrgavaju originalne stilove motiva, a o vjer
noj boji i rasp oredu boja da i ne govorimo.
Vrlo je lijep dokaz, kako sam na narod u novije doba
opet poima sve vie cijeniti svoje narodno vezivo, pa njime u
znak p anje dariva svoje n arodne odlinike; primjer selj aka
Ivana Troia iz Meljana kraj Slatine, koji je spremio naem
znamenitom umjetniku na guslama Zlatku Balokoviu
prekrasno izraen n arodni otarak i nedavno ga poslao
tom slavnom umjetniku u Ameriku.
Taj je otarak radila sestra spomenutog seljaka Evica
Troi. Otarak je dugaak oko dva i pol metra, a istkan
je. na enaru i to na >stan i ulagalo <. Sve je raene
rukom, ali bez igle ! N a kraj evima izatkan je grb s tro
bojnicama.
Krasne i skladne narodne boje podaju tom lijepom
runiku divnu vanjsku sliku, a izradbom predstavlja pra
vo umjetniko djelo seljanki naega kraja.
Iz nacionalnih i estetskih razloga duan j e nastojati
svaki rodoljub, bio Hrvat ili Srbin, seljak ili graanin,
da se nai prekrasni radovi spase od propadanja i da
se ponovno probudi u n arodu n aega kraja smisao i
volja za njih. Budu li nai rodoljubi ozbiljno shvatili ovu
 - 47 -

plemenitu zadau i budu l i budnim okom i svim silama

p azili i nastoj ali da se odstrane sve zapreke, koje sme
taju napretku i razvoju nae tradicionalne naro dne ku
ne industrije. donijeti e time nesamo jaanju nae na
rodne rasne osebujnosti, nego e ujedno svijetu poka
zati, da smo n arod, koji tue p otuje, a svojim se dii ! ...
Milan ute "' -1'.,,._.f{,
 Skoistvo od najstariji h vremena
do danas
Prvi pocec1 kolstva u n aim krajevima, poeli su
se j avlj ati uz samostane. U katolikim i pravoslavnim
samostanima odgajala se je naj prije muka mlade za
sveeniki, a kasnije se primala na odgoj i ostala mla
de, koja se nije mislila p osvetiti sveenikom staleu.
Uz enske samostane kupila se opet enska mlade na
nauke.
U donjoj Bukovici spominje se vrlo rano katoliki
samostan, a ve u X III. vijeku i kola z a muku mlade
uz samostan. U okolici Donje Bukovice bila su kao i
po ostaloj P odravini nekad velika imanja porodice gro
fova Zrinskih, pa se p o N ikoli, banu hrvatskome, koji j e
bio zaetnik urote, zove i oblinje mjesto Mikleu (Mi
klo madarski N ikola). I danas se nad tim mjestom koi
malena gradina. ostata k nekadanjeg grada Zrinskoga.
Sigurno je porodica Zrinskih podupirala p omenuti samo
stan u svom susjedstvu, kao to su to radili i na dru
gim svoj i m posjedima. P o tom j e samostanu eto nikla i
prva prosvjeta u ovom kraju.
Za Voin se takoer pouzdano tvrdi, da j e ve pre d
nekoliko stotina godina, svakako jo pred turskim vlad a
njem, bio u njemu enski samostan, kojemu se jo da
nas vide tragovi u ostacima zida, koji je spajao dananju
crkvu s tim samostanom. U tom se samostanu odgajala
enska mlade.
Tu su ujedno i prvi spomenici kolstva i prosvjete
o voga kraj a, koj i su za nae jadne prosvjetne prilike u
 NAS TA l/NIK! ZBOR

. Mihaj!ovi, M. Stankovi, M. ute, I/. Grgi,

G. ]usth, I. Erjavac, K. Mui, I. Marii, S. Derkos, B. Kokanovi, H. Grilnwa!d
 - 49 -

t o rano doba povijesti nae vrlo vani, jer se ni drugi

krajevi naega naroda ne mogu p ohvaliti veim kolskim
i prosvjetnim radom u to doba. Poslije ovih svijetlih po
j av a nemamo vrlo dugo nikakovih tragova kolstva u
ovom kraju. Tek potkraj XVIII. vijeka poinje se i u
ovom kraju iriti prosvjeta n eto ivlje. Tako se ve 1 788.
spominje kola u G ornjem Miholjcu, u kojem je u to
doba ve p ostojala k atolika crkva, a mjesto se spominje
u to doba pod latinskim imenom Vila sancta Mihaelis.c
Poslije ove kole odmah dolazi slatinska, koja datira i.z
godine 1 805., p a Sladojevci i Sopje iz odine 1 822. i ko
nano Voin godine 1 827. Poslije ovih kola dizale su se
ostale dosta brzo u svim veim mjestima n ae okolice i
ve p o d konac prologa vijeka ima ovaj kraj lijepi broj
ko la. .
U Slatini se ve poetkom X I X. vijeka spominje pri-
vatna kola, koju je zapravo osnovao neki vlastelinski
inovnik za svoju djecu, no poslije je dopustio i ostaloj
djeci, da tu kolu polaze, j er su inu tako pomogli plaati
uitelja, kojega je on sam isprva plaao.
Povodom ovoga poeli su neki vieniji Srbi d a raz
miljaju, kako bi otvorili svoju konfesionalnu kolu. God.
1 805. bude osnovana prva srpska-pravoslavna kola, u
koju su i sprva polazila samo pravoslavna djeca, a p o
slije s u poeli u t u kolu primati i p o koje dijete druge
konfesije, napose katolike i idove. Ova kola lijepo radi,
samo joj smeta esto mijenj anje u itelja, a i slaba njiho
v a sprema. Uza sve to p ostizava ona lijepe rezulate.
Kako je dnevno rasao broj katolike djece, pozovu
n e k i vieniji katolici nekog pisara u Slatinu, da i m djecu
o buava. I oko 1 830. radi ve u Slatini i rimokatolika
konfesionalna kol a, koju znatno p odupire domai vlaste
l in grof Pej aevi. Kako je osigurana plaa i stan u ite-
1 j u ove kole, ne mijenjaju se u itelji tako esto, pa j e
z ato r a d i napredak u n j o j dosta lijep.
Po uzoru pravoslavne i rimokatolike osnuje i izra-
elitika b ogotovva opina 1 858. svoju konfesionalnu
kolu, koja uvede po propisima svoje konfesij e p oseban
s mjer uzgoja i obuke. Na toj koli promijenio se lijepi
b r oj u itelja, o d kojih su neki svojom inteligencijom znal i
o b u ku dovesti n a znatnu visinu.
 50 -

Sve tri konfesionalne kole lijepo su radile, a od

vremena do vremena uslijed o dlaska p ojedinih uitelja s
jedne kole, djeca pohaaju i drugu kolu, da ne zaosta
nu u n auci. Vidi se, d a j e vladala harmonija meu po
jedinim prosvjetnim radnicima, a i osnivaima i izdra
vateljima pojedinih kola, jer samo tako moemo tuma
iti, da se doputalo, to djeca druge konfesij e polaze
kolu vlastite konfesije.
1 874. godine za b anovanj a b ana puanina lvana M a
urania bude doneen kolski zakon, koji na moderan
nain iz temel j a preuredi kolstvo nae domovine.
1 0. studenoga 1 875. budu spojene sve tri konfesio
nalne kole u jednu opu puku kolu. kole su ostale u
svojim starim zgradama, u kojima su bile i za vrijeme
konfesionalnih kola, jer su te zgrade prilino odgova
rale prilikama kolskim. Zgrade su bile u srednjem

stanju.
Djeaka i djevojaka kola isprva je podijeljena. U
<ljevoj akoj koli obuava j edna uiteljica, a u djeakoj
obuavahu dva uitelj a. Prema tomu bila je kola od
mah trorazredna, no samo za neko vrijeme odijeljena po
spolu.
Kad j e 1 8R8. progl aen novi kolski zakon, koji j e
bio vrlo reakcionaran prema prvom Mauranievom iz
1 874., bile su spojene obje slatinske kole u j ednu. Ta
kova je ostala do danas. Broj uenika je razm jerno ve
lik, p a j e tako 1 888./9. upisano u sva etiri razreda 1 94
djeaka i 1 75 djevoj ice, ukupno 369. Taj broj iz godine
u godinu pomalo raste, p a danas broji 400.
Broj se j e uiteljskih lica isto poveao. Prema pri
rastu djece moralo se raunati i na nove sile, koje e
b iti sposobne, da toliki broj uenika uspjeno podua
vaju. Tako je do osloboenja n arasao taj broj na 5 lica :
dva mukarca i tri enske ; p o vjeri 1 mukarac rimo
katolik, a 1 pravoslavac, uiteljice 2 rimokatolikinje, a 1
pravoslavna.
N a koli j e o d njena osnutka do d anas slubovalo
nekoliko osobito zaslunih u itlj a i u iteljica. M eu
osnovatelje ope puk e kole spada )osip estak, koji j e
poeo sluiti na rimokatolikoj konfesionalnoj koli u
 - 51 -

d-ecerrlbru 1 873., pa je prigodom preustrojstva kolskog

.zakona u Hrvatskoj i Slavoniji 1 874. preao na opu
puku kolu kao ravnajui uitelj i slubovao na njoj do
svog umirovljenja poetkom 1 894./5. U svemu je slubo-
1vao 2 1 godinu u Slatini. J o danas ga se mnogo i ugod-
1 n o sjea stariji narataj , kao odlinog i starog strogog
1 u itelja. N a nj egovo mjesto imenovan j e ravnajuim ui
teljem Romana Prestini, koji j e ovdje slubovao do pro
sinca 1 90 1 ., a onda j e premjeten u Senj. N a njegovo
m jesto dolazi . uro G aparovi poretko m 1 902. i djeluje
do svog umirovljenja n a ovom zavodu poetkom 1 904.
P oslije njega bio je i menovan ravnajuim uiteljem Lazar
Savi, koji slubuje u Slatini ve o d listopada 1 879. do
svog umirovljenja poetkom 1 9 1 6. On slubuje punih 36
godina. Za svog dugog i uspjenog slubovanja na zavo
du bio j e uzoran i maran uitelj, p a e se jo vrlo dugo
-Opaati njeqov veliki rad i l jubav za ovu kolu. ivi i
. danas u Slatini kao ope p otovana linost, pae bio j e
p osljednjih godina i opinskim naelnikom, p a j e za nje -
gova vremena provedena elektrifikacija Slatine. Poivi0
ga Gospod jo dugo, ila i zdrava, da moe u miru gle
d ati i uivati plodove svog lijepog i uspjenog rada. K ao
pravoslavni uitelj naslijedi ga Milan Pavl ovi, koji slu-
i buje ovdje 7 godina. Svojim trijeznim vladanjem i savje
. snim radom ostavio je trajnu i ugodnu uspomenu u mjestu
1 U prava kole bude poslije Savieva umirovljenja povje
rena Matiji Vidoviu, koji slubuje na koli od p o etka
1 9 1 5. do njegova premjetaja 1 922. Nakon njega bude
imenovan upraviteljem, a poslije i ravnajuim uiteljem
Milan P ozni, za koj ega se kola proirila na estero
razrednu i konano na sedmerorazrednu, a sad nastoji n a
1om, da doe i 8 u iteljska s i l a radi velikog bro j a djece.
Ne mogu, a da ne spomenem i dvije o dline u ite
ljice ove kole, koje su sve svoje umne i fizike sile
u l oile za napredak te kole radei u njoj itavi svoj vi
jek. Prva j e bila Ljuba Schmidlerova, koja j e dola na
kolu u semptembru 188 1 ., i premda slaba i b oleljiva,
radi nesebino i p ortvovna do svoje smrti. U mrla je 26.
svibnja 1 9 1 5. u bolnici u Virovitici u 56 godini, prevee
. _na u Slatinu i tu pokopana uz sveopu suut i bol gra -
 - 52 -

ana . Druga je Paula tagljar, koj a je dola u S1atinu w

oktobru 1 893. i slubovala je vrlo uspjeno na tom za
vodu kao uzor svojoj okolini. Bila j P odlina uiteljica,
koja j e znala svojim radom i vladanjem stei dunu hvalu,
potovanje i priznanje svega graanstva. Umirovljena j e
1 922. godine na vlastitu molbu radi bolesti. Danas ivi u
Slatini n a ponos uiteljskom staleu, kao otmena i uva
ena kulturna radnica. Poivio j u Gospod n a mnogajac !.
Osim ovih najmarkantnijih osoba, koje sam nabrojio,
sluilo j e n a ovoj koli jo vrlo mnogo uiteljstva i to
krae vrijeme, p a ih stog a i ne spominjem. Spomena vri
jedna je j o Marija uk, roena Culek, koj a na zavodu,
slubuje ve desetak godina, a predavala je prigodice i
na mjesnoj graanskoj koli z a vrijeme potrebe.
P aralelno sa kolskim prilikama u Slatini razvijale
su se i prilike u cijeloj okolici, p a tako imamo do oslo
boen j a u naem kotaru j avnih pukih kola 19 s jed
dnim, 6 s dva, jednu s a 3 i j ednu sa pet odjeljenja s
2.427 polaznika ( 1 324 dj eaka i 1 303 djevojica). Osim
toga bilo je mnogo privatnih kola. U Kusonj ama 6011-
njim bila je kola s hrvatsko - srpskim nastavnim jezikom
a u Zveevu, Radosavcima, Ivanbrijegu i Grabiu s nje-
makim nastavnim j ezikom. N o najvie je bilo privatnih.
kola, koje su bile najopasni je za ovaj kraj, jer su imale
m adarski nastavni jezik One su se iz dana u dan irile
u ovom kraju, a i po cijeloj naoj uoj domovini, pa su
upravo p ogubno djelovale u odnaroivanju n aeg ivlja.
Takve su kole bile u Slatini, Starinu, panatu, Krivaji,
Slanoj Vodi. No osloboenje je te tuinske kole unitilo
i veina ih je pretvoren a u j avne kole s nastavnim je
zikom hrvatsko-srpskim. Prema tome imamo danas 24
kole s j ednim, 9 s dva, 1 s tri, 1 s etici i 1 sa se
dam odjeljenja s 2.789 ukolane djece ( 1 .5 1 4 djeaka, i
1 .275 djevojica). Danas su ost.3le jo samo dvije privat
ne kole u srezu, a te su u Humvarou s hrvatsko-srpskim
i u Ciganki, evangelika konfesionalna kola,. s njemakim
nastavnim j ezikom.
Do osloboenja bilo je u kotaru 39 uitelja H rvata1
Srba u j avnim kolama, a danas ih ima 56.
Iako je broj kola i odjeljenja znatno porasao poslije
 - 53 -

osloboen j a ima jo i d anas dosta djece, koja ne polaze

nikako kole radi daljine i nezgodna puta. Gotovo 1/5 dje
ce cijelog sreza ne polazi kole uope i u tom p ogledu
treba j o lijepi broj kola, d a se taj nedostatak ukloni.
Oko toga radi vrlo mnogo sreski poglavar Javan K orda,
te sreski kolski nadzornik ]efto Pjeva, koji godinje
p jeice obie sav svoj srez, prouava i kupi podatke, da
p omogne dobrom narodu svom, jer j e svijestan, da bez
prosvjete nema narodu nikakva napretka i dobra.
N adajmo se, da e se u dogledno vrijeme tome po
moi, j er sam narod iz najsiromanih mjesta_ Branske
1rai, moli i zaklinje, da im se d ade kola. Ti siromani
seljaci daju sve to mogu gotovo ; neizmjerno rtvuju u
novcu, podvozu i samom poslu teakom, samo da .d o
u d o kole. Potpornm zemljinih zajednica, oblasti pa i
.drave moi e. se . u dogledno vrijeme dati svemu n arod.u
ovoga kraj a kola, a onda e se i narod sam pc, sebi
dii i kulturno i prosvjetno, a kada to bude, pora.st e i
blagostanje n aroda i onda e i ovo biti sretan i blago
sloven kraj lijepe i prostrane nam Kraljevine.
Daj, Boe, da se to to prije zbude !
Ivo Marii:

Osn utak i histC}rijat Graanske kole

Za opi napredak Slatin e i njene okolice osjeala se
1due vremena potreba je dne institucije, u kojoj bi se mlade
i z mjesta i okolice obrazovala poslije svrene osnovne ko

Je. Samo je najimunij ima bilo mogue slati svoju djecu
izvan mjesta u svrhu kolovanja. To su bile velike ma
rterij alne rtve, koje . su mogli snositi . rijetki pojedinci, a
ipak je bilo o d godine do godine sve vie mladei, koja
je bila eljna vie naobrazbe. Velika i j aka najezda na
iprednijih. stranaca p9ela je . gurati na elemenat u poza
.dinu. On j e jedva uspijevao, da grevitom borbom zadri

.b ar ono, to je d o . onda posjedovao.

U to j e vrijeme mjesno . u iteljstvo osnovne ko -
11 s nekoliko n aprednijih graana rodoljuba poelo
!Snov.a ti, kako . bi doli do j ednog zavoda za vie obraza-
 - 54 -

vanje svoje uzdanice. Obrae\i su se za to i na vlasti;_

ali nijesu odmah nali pravoga razumijevanja za samu
stvar. Oni ne mirovae, n ego su svejedno traili nain i

put, kako e ostvariti svoju misao.

U septembru 1 9 1 5. pohodio j e nae trgovite ban,
Hrvatske i Slavonije Ivan barun Skerlecz- Lomniki, p a
mu j e tom zgodom zastupstvo predalo predstavku, u ko
joj izlae potrebu otvara n j a znanstvenog zavoda za viu
naobrazbu svoje mladei poslije svrene osnovne kole_
Kako je mjesto preteno obrtniko, trgovako i poljopri
vredno, trailo je ba viu p uku kolu realnog smjera,.
danas graansku kolu, jer bijahu uvjereni, da e ovakav
zavod p otrebama mj esta i okolice n ajbolje udovolj avatL
Predloilo se, da se zavod smjesti u zgradi osnovne
kole, a i samo izdravanje zavoda i zdravat e trgovina
opina. B an Skerlecz obeao je primajui predstavku, da
e stvar dati pomno ispitati i nastojat e u dovolj iti elji
graana. N o osim obeanja nije nita vie u inio. M e u
tim stvar nije zaspala. Portvovni pregaoci za narodno
dobro kolski odbor i trgovino zastupstvo i dalje trae
naina, da se folja cjelokupnog graanstva ipak jednom
ostvari.
Svjetski se rat razmahao u svoj svojoj grozoti. N a j
b o l j i sinovi naroda p ozvani s u pod oruje. D o k je bojna
trublj a zvala cvijet naroda u b orbu i obranu granica, nije,
bilo ni .g ovora o kakvim p osebnim ambicijama. Svuda j e
bila borba z a opstanak, pogotov o- kad su nastale teke
godine bijede i oaja. Poele su nestajati najbitnije ivot
n e potrebe: hrana, odijelo i radna snaga. Sve je teko i
n estrpljivo iekivalo konac tog tekog i o ajnog stanja
gojei ipak nadu u ljepu i bolju budunost svo
ju i svo j e d omovine. Poele su se, n aime, organizovat i< ;
J ugosl avenske legije u zemljama Antante od najbolj i h si
nova troimenog nam naroda, a i emigracija je ilavo ra
dila u inozemstvu napose u Londonu. Tad su bili i prvi
uspjesi srpske vojske na solunskom frontu, rad srpske
vlade na Krfu, pa konano isprva tajni rad, a poslije ii
j avni neustraivi rad boraca u narodu naem z a Slobo du.
roda svoga. Sve to kao i uspjeni rad N arodnoga v ija ;
u Zagrebu osokolilo j e rodolj u be i prvake naeg mjesta. da. :
 - 55 -

p onovno i usp1esno nastave rad oko osnutka vie puke

kole u Slatini. Trgovino zastupstvo potakne to pitanje
na svojoj sjednici od 1 3. septembra 1 9 1 7. Tu se stvori
jednoglasan 7akljuae u toki 77., da se zamoli kr. hrv.
slav.- dalm. zem. vlada, odio za bogotovlje i nastavu u
Zagrebu, da dopusti osnutak vie puke kole u Slatini,
a izdravat e je sama opina. kola neka bude realno
ga smjera. Peti razred neka se odmah otvori, a ostali
sukcesivno.
Zemaljska vlada, uvjerivi se, da je za Slatinu i oko
licu ovakova kola potrebna i korisna i da e moi op
stojati i uspjeno raditi, dopusti rjeenj em od 5. novem
bra 1 9 1 7. broj 2 5.600, da se kola o dmah otvori.
Za ravnatelj a te nove kole imenuje Vjekoslava Pav
l ovia, ravnatelja vie puke kole u Glini, n o on nije
ovo mj esto ni nastupio, pa stoga bude imenovan Adam
Grusling, kvalifikovani uitelj zem. vie puke kole u
Virju. Ujedno mu bude p ovjerena uprava novo osnova
nog zavoda, a slubu j e u Slatini nastupio 1 5. decembra
1 9 1 7. ekali su ga vel i ki i teki zadaci kao prvog upra
vitelja kole. Osim doputenja za otvorenje kole nije vi
e nita imao; sve drugo morao je da uz teke n apore:
tek nae, pa da obuka pone to prije. N ekoliko savre
nih uenika osnovne kole pripravljalo se privatno za
peti razred, pa je n estrplj ivo ekalo, da se kola otvori.
Upravitelj Grusling naao je mnogo susretljivosti kod
zastupstva i graana, no ipak je to sve teko ilo. Tre
balo j e za prvi poetak smoi namjetaj 1a peti razred, u
koji se odmah upisalo 30 djece, a kasnije jo 7, tako da j e
za 37 u enika trebalo nai potrebne klupe. Domai i stranE
stolari nijesu mogli da preuzmu izradbu tih klupa, ier
nije bilo podesnog materijala, p a se konano morala . za
traiti od virovitike realne gimnazije, d a ustupi potreban
broj suvinih klupa, koje su ostale od negdanje vie
puke kole. Nakon duga okolianja ipak je uspjelo, da
se te klupe dobiju i tako poe redovita obuka 2. januara
1 9 1 8. To je za cijelo mjesto i okolicu bio dogaaj od ve
like i n eprolazne vrijednosti.
Taj dugi, teki, ali ustraj ni rad ro doljuba slatinskihi
konano se ipak ostvario. K oliko j e veselja bilo, kad su
 - 56 -

ugledali svoju mnogogodinju tenju ispunjenu! Da j e

o duevljenje bilo ogromno, n ajbolji j e dokaz toliki broj
upisanih u enika u petom razredu. Upisali su svi naj
i munij i kao i n ajsiromaniji svoju djecu u n ovu kolu.
Tim su najbolje prednjaili ostalima, koji postepeno
iz godine u godinu alju svo j u djecu u tu kolu, tako,
da danas ova kola ima djece iz svih slojeva graanstva
Slatine i okolice. To i odgovara pravoj njenoj svrsi i za
dai, pa je i to dokaz, da su osnivai dobro i sretno
odabrali ba ovaj tip kole, koja n ajire slojeve n aroda
kupi u svojoj sredini, a ne samo stanoviti krug privi
lgovanih.
Budui da j e upravitelj Grusling bio sam, zamolio j e
u iteljstvo osnovne kole, da mu pomognu u obuci. Svi
su se n ajpripravnije o dazvali : M ati ja Vidovi, Milivoj
Pavlovi i )osip Pum u itelji, a Paula taglj er i Jelka
Virag u iteljice.
Vjetouitelji su : Miroslav V ernik, kapelan sla.doje-
'
. zvaki, j er u Slatini nije jo bilo rimokatolike upe, nego
je ona filijala upe sladojevake, Vaso Svilar, pravoslav
ni . paroh, H inko Grilnwald, idovski rabin, i Geza Justh,
evangeliki upnik.
.
- kolske godine 1 9 1 7./ 18. svrilo se prvo polu godite
koncem marta, a drugo redovito koncem juna. lako j e
obuka poela etiri mjeseca kasnije, ipak s e u z intenzi
van ra d upravitelja Gruslinga postigao na kraju kolske
godi n e lijep uspjeh, tako-, da su mogli svreni uenici pe-
tog razreda n a staviti esti razred budue kolske godine.
l . m a j a 1 9 1 8 . n a stupi nunost n a- ovom zavodu Roko
l<lai, ravnajui u i telj osnovne kole u urevcu i radi
uspjeno s ostalim u iteljstvom d o svretka kol$ke
godine.
Za buduu kol sku godinu 1 9 1 8./ 19. trebalo je skrbiti
za prostorije i namjetaj, da se moe redovito i nesme
tana obuka u estom razredu vriti, a da obuka ni u pe
'
tom razredu ne stra da. Prostorije su se nale u osnov-'
noj koli, a namj etaj j e nabavljen iz N aica o d bive
madarske kole dravnih elj eznica. Dobiveno je 30 ko
mada klupa s tri sjed ala, etiri kat edre, tri kolske ploe
i tri ormara. Tako je osiguran rad u pogledu prostorij a i
 - 57 -

m amjetaja, no trebala j e i nova uiteljska sila. U prazni

.cima bude napokon imenovan a za ovaj zavod prava ui
teljica osnovnih kola, pridijeljena vioj pu koj koli u
Slunju Mila K olari, koja j e 1 . septembra 1 9 1 8. na ovom
"zavodu n astupila.
Te se kolske godine ve pomalo misli i na nabavu
najnunijih u ila za. uspjenu obuku, pa i na osnutak sa-
1mostalne knjinice. Isprva se je graanska kola poma-

.g ala dobrotom uiteljstva uilima i knjinicom osnovne

kole, pa i danas je ostao taj obiaj. S vremenom su
ipak rasle potrebe vie kole, pa nisu dostajala uila
osnovne kole i stoga se nabavljaju uila 7a viu kolu.
Ove godine zavodi se ve poseban inventar, pa se po
malo uz pomo opine nabavljaju n ajnunija uila i tu
l ei osnutak samostalnih zbirki uila ove kole. I knjinic a
pomalo napreduje. Isprva s u s e nabavljale /,m jige, o d
upisnine, koja j e razmjerno malena, a knjige skupe. N a
'l'Uuju se naj prije najnunija obuna djela za n astavnike,
a postepeno i po koja dobra znanstvena knjiga, pa bele
tristil<a i ostalo.
Polaznika bilo je ove kolske godine u oba razreda
'57. 1 2. juna 1 9 1 9. posjetio je prvi puta cvu kolu upa
nijski kolski nadzornik Mirko K ovai, k o j i je b i o ra
-Oom i napretkom mladog zavoda vrlo zadovoljan . .
S novom kolskom godinom . 1 9 1 9./20. trebao se otvo
Titi sedmi razred, ali osnovna kola nije ni sam a imala
dovoljno prostorija, da smjesti svoju djecu, a kamo li, da
ustupi jo koju vioj koli ! U prizemlju zgrade imao j e
stan ef poreznog ureda. S a d s e poelo misliti, kako bi
s e taj stan preuredio za, kolske prostorije . .To je konano
u injeno. Tako je osnovna kola dobila, iako m alene, no
visoke, zrane i , svijetle svoje tri prostorije, a o bje . kole
.ostale su u zgradL
l 3te kolske godine bila je imenovana i trea ui
teljska sila Olga Lasl<arin, kvalifikovana za. matematiko
tehniku skupinu. Dunost je nastupila. 3. septembra 1 9 19.
N o nije na z avodu dugo radila, jer je ve 1: decembra
1 9 1 9; premjetena na realnu gimnaziju u Viroviticu. Tra
ila se odmah zamjena, ali je tek poetkom oujka pre
mjetan se vie puke kole u akovu ma prem Cu-
 - 58 -

vajeva, koja je nastupila ounost ve 9. m arta 1 920. N o

ona je odmah zatraila dopust i ostala na dopustu g o
tovo do konca kolske godine. Nastavnici rade portvovno,
no osjea se preoptereenost u poslu.
Te godine bude osn ovana samostalna rimokatolika
upa u Slatini. Do dolaska kapelana obuava upnik ri
mokatoli ki v j eronau k ; imenovanjem I va na Erjavca kape
lanom slatinskim preuzima on odm ah obuavanje rkt.
nauka vjere na ovoj koli.
Uza sve potekoe p rireene su u to vrijeme dvije
kotske sveanosti : prva 30. aprila 1 920. u koli, a druga
26. j na 1 920. zajedno sa kolskom mladei osnovne
ko-l e . Obje su imale birani program. Skupljeno je 6 1 7
kruna dobrovoljnih priloga ; 200 kruna o d toga dobila je
osnovna kola, a o statak via kola za proirenje svoje
knj inice.
8., 9. i 1 0. juna 1 920. posjetio j e i pregledao ovu
kolu upanijski kolski n adzornik Kovai. S uspjehom
je bio openito zadovoljan. Ove godine polazilo. je u sva
tri razreda 77 uenika kolu.
Poetkom kolske godine 1 920./2 1 . bude penzioniran
upravitelj Adam Grusling, koji je istina radio na ovoj
koli tek neto preko dvije i po godine, ali jP. stekao za1
zavod trajnih i neprolaznih zasluga. U prvim je asovima
uloio sve svoje umne i fizike sile, veliku spre m u i is
kustvo, d a postavi zavod n a solidnu bazu, n a kojoj e
se- moi razvirati, - napredovati-i p ostizavatr crbilte- eijerra
ploda za dobro svojih p itomaca. A bio j e on odlian i
portvovan uzgajatelj i openito priznat kulturni radnik i
pisac. U pravitelj Grusling ivi i danas u Slatin i kao si
jedi potovani starina sa svojom plemenitom i skromnom
gosp o om, pa zna i danas rei koju muevnu za obranu
narodnosti i vjere svoje, a zanima se jo uvijek i uzgoj
rtim problemima. Dao mu Svevinji obilje sree i blago
slova, d a jo lije p i broj godina proivi u miru sa svojom
vjernom druicom ivota.
7. septembra 1 920. predao je upravu zavoda upravi
telj Grusling novo imenovanom ravnatelju f erdi Rauen
b ergeru, kvalifikovanom nastavniku vie puke kole, koji
e dosele slubovao u akovu. ovjek pun volje i Iju-
 - 59 -

bavi za rad, a posjedovao j e bez sumnje i mnogo zna

nja, no radi tekih neprilika u porodici bio j e rastrovaniro
ivaca i boleljiv, pa je poeo odmah da poboljeva. Mo
rao je dakle silom prilika da odlazi na dopust, a za vri
j eme njegova dopusta zamjenjivao ga je najstariji na
stavnik zavoda Roko Klai. Poetkom septembra 1 920.
pridi jeljena je na zavod Nada Magon, roena Kri, ui
teljica osnovne kole u Srem. Karlovcima. 25. aprila
1 9 2 1 . nastupi f erd o Rauenberger dopust, s kojega s e
nije vie u kolu ni povratio, j er je v e 2 9 . maja iste
godine ispustio svoju plemenitu duu. Uiteljski zbor pri
redio mu j e o svom troku dolian sprovod, a osim toga
darovala j e prilinu svoticu pokojnikovoj siroadi. Po
kojnik j e bio ugledan uitelj, nap ose se istakao kao du
gogodinj i uitelj vjebaonice u Osi jeku. Pisao je lijepi
b'r oj pedagokih rasprava, a isti cao se kao dobar Hrvat
makar j e bio njemakog porijekla. Ove kolske godine bude-
izaslana na supstituciju uitel jica mjesne osnovne kole M a
ri ja Culek, ter j e uitelj ica Mi la Kolari nastupila dopust'
radi bolesti. Culekova radi na ovoj kol'i od 1 8. maja
1 920. do konca kolske gdiner a 0ncla se opet vratila na1
svoje mjesto.
O ve godine izlaze prvi a psol1,1enti ove kole, jer j e
lek sada postala kola potpuna .. Konano je rijeeno bilo
i pitanje prostorij a. Via kola dobila j e etiri sobe u
prvome spratu, a osnovna kola dvije u I. spratu, tri u
prizemiju, a jedan je razred bio smjeten u vatrogasnom
spremitu .
2., 3. i 4. lipnja 1 9 2 1 . posjetio j e i pregledao ovu
kolu zem. &kolski nadzornik Vaso Banovi, pa j e una
to mnogih promjena meu u iteljstvom i duge bolesti i
smrti ravnateljeve ipak uspjeh zadovoljio. A kako je
bila tek jedna nastavnica kvalif.ikovlma, znak j e, da se
mbe, kad se hoe. Polazilo j e kolu te godine 1 1 0 ue
nika.
este promjene nastavnika koe pravi napredak z a
vodu, no sve te promjene dogaaju se silom prilika. Ve
p oetkom 1 92 1 .122. dolazi do veihi promjena. N astavnic a
Mila Kolari bude premjetena na osnovnu kolu. 1.
rujna 1 92 1 . nastupi svoje novo slubovno mjesto. O dmaro
 - 60 -

1poslije nje bude i nastavnik Roko Klai premjeten n a

osnovnu kolu u Vrapu kraj Zagreba iz obiteljskih raz
loga. U njem gubi kola radina i sposobna nastavnika. I
tako on o d prvih n astavnika Gruslinga i Kolarieve zad
nji ostavl j a zavod. Poetkom kolske godine budu ime
novane aps. ped. kole zagrebake Ljepa M arkovieva i
M arija Ivi, no potonja nije ni nastupila na zavodu, nego
j e produljivala dopuste, dok nije i premjetena s o ve
kole. Ljepa M arkovieva, iako nova sila, mora da primi
upravu zavoda do dolaska novoimenovanog ravnatelj a
.Dragutina K ostia, koji j e dugi niz g o dina djelo Jao kao
ravnatelj na vioj koli u Virovitici, a kact se ukinula ta
kola pridjeljen j e n a slubovanje novoustrojenoj realnoj
:gimnaziji, dok konano nije premjeten u Slatinu. Slubu
i e nastupio 2. listopada 1 92 1 .
Poetkom rujna 1 92 1 . bile su povraene pozajmljene
klupe iz Virovitice, jer su ih tamo trebali, a ovaj zavod
,dobio je nove stolove s dva mjesta i lijepe stolice. To
j e dalo valo otmen izgled, a nema sumnje, da su najpri
kladniji z a obuku s uzgojnog, faktinog i higijenskog sta-
.n ovita.

U poetku godine bude sa zavoda premjetena n a

,niu kolu u Pakracu E rn a premova, a dolaze: supruga
,ravnatel j a K ostia Zdenka, kvalifikovana za matematiko
prirodopisnu skupinu, Zdenka K olarova, biva uiteljica u
iErcegnovom, Ivan Cerovski, medicinar, kao p omoni ui
telj. N o za kratko vrijeme nastavlj a Cerovski opet studij
i odlazi. K onano bude> Ema L askarini izaslana . na sup
stituciju u Lukaki Budrovac, no v za mjesec dana u
movembru 1 92 1 . vraa se na svoje mjesto. N akon tri go
dine bu?e imenovan pravim uiteljem . ove kole Adolf
JJremovi, dotad ravnajui u itelj u Sladojevcima. On j e
sluio neko vrijeme kao srednjokolski suplent na sre d
injint zavodima. R .imokatolikim vjerouiteljem postao j e
kapelan slatinski lvan Erjavac, koji ve radi n a zavodu
.o d njegova dolaska U Slatinu U martu . 1 924. bude ime
inovan stalnim vjerou1teljem vie puke kole. R a di s
,puno volj e i ljubavi, edan j e, m arljiv i druevan, p a
rP OStizan svagdje ope simpatije.
0,sim nastavnice Nade Magonove svi nastavnicici su
 - 61 -

se izmijenili. Uz to su se zaredali esti dopusti radi bo

lesti i to sve smeta redovan i pravilan tok obuke. Matij a:
Vidovi i Milan Pozni, pomau i predaju : pjevanje i
gimnastiku.
Ove godine polazi kolu 1 12 uenika. N abavljena j e
neto uila, napoe z a fiziku. 1 2. j una 1 922. pregledao j e
kolu kr. zem. kolski nadzornik Vaso Banovi. S uspje
h o m je bio zadovoljan obzirom na okolnosti. koje s u
vladale te kolske godine na zavodu. V

Prilike p oinju kretati n a bolje. Skolske godine

1 922./23. zbor se p opunjuje. Dolazi Zlata ilhardt, uite
ljica u Nikincima, koja nastupa 2 1 . novembra 1 922., za
tim 3. februara 1 923. Antonija M atagi, apsolventica pe
dagoke kole i nastavnica vie kole u K arlovcu. I ove
kolske godine zavodske zbirke i uila se poveavaju.
R ad j e ove godine na lijepoj visini, p a j e i uspjeh lijep.
22. i 23. maja 1 923. posjetio j e i pregledao ovu kolu i
po trei puta zem. kol. nadzornik Vaso B anovi, pa j e
s radom i uspjehom bio osobito zadovoljan. Broj p o
laznika j e neto p a o , j e r j e radi neprilika u zboru prole
godine uspjeh bio slabiji, p a su mnogi, loe ocijenjeni
ostavili kolu. Broj polaznika ove godine je 95.
N astojanjem i radom u iteljstva vie kole upored o
s uiteljstvom osnovne l<ole otvorena j e poetkom ove
kolske godine egrtska kola i pripojena upravi osnovne
kole. Upisana j e bilo odmah 1 52 egrta raznih obrta i
trgovaca
Odmah u poetku 1 923./24. razbolila se teko nastav
nica Zdenka K osti, pa je nastupila tromjeseni dopust,.
no nije ga iskoristila, jer ve 1 6. septembra 1 923. ispu
stila svoju patniku duu u Virovitici kod svojih rodi
telj a. Umrla je umorna i ojaena, jer j e neto prije smrfi.
izgubila sina jedinca. U iteljski zbor izdao joj je osmrt
n icu, a cijeli zbor i j edan dio uenika ispratio ju j e u
V irovitici do vjenog poivalita. Nastavnica Ljeposava
M arkovi bude 25. septembra 1 923. pridijeljena I I. vioj
d jevojakoj koli u Zagrebu, a na njena mjesto doe
tefanij a Kler, privremena uiteljica osnovnih kola na
radu dotad u vioj pukoj koli u idu. Stubu j e nastu
p i l a 3 . decembra 1 923. Kupuje se opet neto u ila, a i
knjinica se pomalo poveava.
 - 62 -

ie kolske godine priredio je Savez udruenih na

:stavnika graanskih kola cijele kraljevine izlobu ue
ni kih radova u Beogradu, pa j a i ova kola bila sa
svojim radovima zastupana.
Broj u enika i ove godine pada radi silnih i vj enih
mijenj anja nastavnika na zavodu, pa tako ove kolske
. godine p olazi samo 86 uenika redovitu obuku. Ba radi
ovako malog broj a prolaznika u svim razredima napre
d ak je ove godine divan, pa tako je 1 4. juna 1 924. po
sjetio i pregledao ovu kolu kr. zem. kol. nadzornik
Savo R oksadi i konstatovao je odli an uspjeh cijel o g a
zavoda. Za teke prilike prijanjih godina znaio j e t o
silan uspjeh zavoda.
Otpisom Pokrajinske U prave u Zagrebu od 1 1 . juna
1 924. broj 20.029 spoj ena je egrtska kola s upravom
ove kole.
Poetkom kol. godine 1 924./25. bude sa zavoda pre
mjetena Antonij a Matagi na viu puku kolu u Dol.
M iholjcu, a neto kasnije Adolf Uremovi na dvorazrednu
trgovaku kolu u Naice; prva u septembru, a drugi u
-Oktobru 1 924. Na njihova mjesta budu postavljeni Ivan
G aparac, apsolvent vie pedagoke kole u Zagrebu i
supruga mu Stefa ,uitelj ica u Zargaiu, u septembru 1 924.,
a u o ktobru i ste godine i )osip H efinger kao pomoni
u itelj i konano u decembru 1 924. Josipa Markovi, pri
vremen a u itelji c a osnovnih kola na radu u vioj p u
k o j koli u Kutini.
Koncem godine 1 924., na prijedlog Saveza nastavni
ka graanskih kola, dobiva via puka kola u cijeloj
kralj evini naslov GRAANSKA KOLA, prema n azivu u
'Vojvodini, a to i b olje odgovara karakteru i svrsi kole.
N aredbom Ministarstva Prosvj ete uvodi se na prijedlog
pomenutog Saveza nii teajni ispit za ovu kol. godinu,
p rema pravilima, kako. su se ve go dinu p rije provaali
u Vojvodini na graanskim kolama.
Kad je bio rad zavoda u punom toku, morade rav
natelj Kosti otii radi bolesti n a dopust 3. marta 1 925. i
predade upravu mladom no okretnom n astavniku Ivanu
O aparcu, koji nastoji, da zavod dri na primjerenoj visini.
Ve 5. maja 1 925. primi zvod tunu vijest, da j e u virovi-
 - 63 -

tikoj bolnici ispustio svoj u ispaenu plemenitu duu

ravnatelj Dragutin Kosti. O dmah poslije smrti njegove
supruge poela j e teka tuberkuloza podgrizati iz dana
u dan njegov organizam, dok ga konano nije posve
unitila. Cijeli zbor i vei dio uenika ispratili su ga do
hladnoga groba. Nad otvorenim grobom oprostio se o d
.zbora i ko l e vjerouitelj Erjavac, a o d uenika Bogdan
filipovi. U pravu j e i d alje vodio do poetka budue
kolske godine privremeni upravitelj nastavnik Ivan
Gaparac.
1 7. maja 1 925. prireuj e kolska mlade sa svojim
nastavni cima uspjelu zabavu rikazivanjem melodrama :
Knjeginja Maj" o d Beevia. Cist prihod zabave upotr.i
j ebljen je za naunu ekskurzij u uenika treeg i etvrtog
razreda. Pod vo dstvom privremenog upravitelja G aparca
p oli su preko Zagreba na Suak - Rijeku, morem d o
Dubrovnika s prekidom u ibeniku i Splitu i konano
preko Sarajeva kui. To je prva vea ekskurzija ove
kole, koju su po duzeli za upoznavanje i proirenje zna
nja u enikog a i za uivanje. u ljepotama nae zemlje.
Punim pravom m ote se rei, da je ekskurzija uspjela i
zamiljeni program je u tanine proveden.
Broj polaznika poima se opet pomalo dizati, j er se
uspj enim radom i ilavim nastojanjem nastavnika vraa
. zavodu staro povjerenj e. Ove godine polazi kolu 93
u enika. Najtei su dani zavoda proli, pa sad poima
. brod zavoda ploviti sigurnije i mirnije u luku s j asno
.zacrtanim ciljem.
K ako je ove godine likvidirala Pokrajinska U prava u
.Zagrebu, a organizovale se oblasti, prenosi se djelokrug
kolski na prosvjetna odjeljenja. - Prvim prosvjetnim
i nspektorom osjeke oblasti imenovan je Dimitrij e Maga
raevi. Graanske kole isprva n emaju svog posebnog
referenta u oblasti, pa p osao neto zapinje. N a zavod
kao i svi drugi u oblasti nisu ove godine i npicirani.
kolska godina 1 925./26. redovito je otpoela. Jo u
praznicima imenovan j e ravnateljem Vjekoslav M atija.
ravnatelj graanske kole u idu. Dunost je n a stu pio
,30. kolovoza 1925., a n a k o n mjesec dana bio j e premj e
lien Prosvjetnom O djeljenju velikog u p c. n a osjeke oblasti.
 - 64 ---

kamo j e 30. septembra 1 925. i otiao. Tamo je osnovao'

poseban odsjek za graanske kole i tim je znatno una
predio interese njihove. Nakon uspjena rada u O:sijeku
bude pozvan u Ministarstvo Prosvjete i danas j e ef
o dsjeka za graanske kole. Njegova velika struna spre
ma, iskustvo i ljubav za graansku kolu stvara ogromne:
uspjehe za irenje i napredak graanske kole u cijeloj
kraljevini. U iteljstvo mu iskazuj e puno hvale za bratsko
i drugarsko susretanje, a savez za muevni rad na dobro
i presti graanske kale Naslijedio ga je Ivo Marii, .
diplomirani apsolvent zagrebake pedagoke kole i rav
natelj graanske kole u lvani-gradu, koji je 30. septemc
bra 1 925. preuzeo upravu i ravna zavodom do danas.
N astavnice Kler tefanija i ilhard Zlata budu razrijeene
1 . oktobra 1 925., jer odlaze na studij u viu pedagoku
kolu u Zagreb. Zlata ilhard imala je prije toga jedno
godinj i dopust radi bolesti, pa je odmah neposredno s.
dopusta otila u Zagreb.
V aso Svilar, pravoslavni paroh i vjerouitelj zavoda
za pravoslavnu mlade, dulje pobolijeva i konano 10.
novembra 1 925. u 57. godini ispusti svoju plemenitu du
u. Doao j e u Slatinu 1. novembra 1 898. p a je po tom
proveo 27 godina u radu za Slatinu. Smrtni ostaci opo
j ani su mu i preveeni na kolodvor, da se prevezu u
Karlovac, i poloe u obiteljsku grobnicu. kolska mlade:
s uiteljstvom ispratila j e. p okojnog Svilara do kolodvora
u znak harnosti svom dugogodinjem drugu i uitelju.
Od 1 . oktobra 1 925. do konca j anuara 1 926. obuavao j e
H ilarion Skljar, monah, Rus, a p oetkom drugoga polje-
a preuzeo je obuku u pravoslavnom vjeronauku Adam
Marin, paroh medinaki, koji je bio ujedno i administra
tor parohije slatinske. Obuava do konca drugoga polu
godita 1 926. 16. j anuar a 1 926. bude imenovan pomonim
u iteljem Vinko Grgi, pomoni u itelj mjesne osnovne
kole na raspoloeRju. On radi i danas na zavodu.
Kako se ve dulje vremena osjeaju veliki nedostaci.
u naunoj osnovi izda Ministarstvo Prosvjete poetkom
1 925./26. novu naun u osnovu za I. i II. razred, no kako
se u mnogom pokazala n edostatnom i neprovedivom, bu
de koncem prvog, poljea povuena, .a uvedena opet stara.
Foto F. Pipus, Slatina Ueniki radovi I. i li. razreda
 - 65 -

6. XI. 1 925. budu i nova disciplinska pravila propisana

za sve graanske kole, jer su stara p ostala n esavreme
na. Konano rjeenj em o d 12. aprila 1 926. bude ukinut
tek prole godine zaveden zavrni ispit n a graanskim
kolama. Odlukom Ministarstva Prosvjete budu za sve
srednje i graanske kole uvedene nove ocjene : 5 (od
l i an) - najvia, a 1 (nedovoljan) - najnia.
5. juna 1 926. priredili su u enici sa svojim uitelj
lstvom uspjelu zabavu s tombolom uz prikazivanje popu
larne Nuieve komedije P r o t e k c i j a ist prihod iznaao
je Din. 8.500.-, p a je tim novcem 20. juna prireena pod
vodstvom nastavnika Ivana G aparca s 1 3 uenika ue
nika nauna ekskuzija u pravcu Plitvika jezera - Split
- Suak i natrag. Uspjeh ekskurzije bio je lijep, tek im
vrijeme nije bilo ugodno, jer je bilo gotovo cijelo vrije
me kie, p a im j e kvarila naumljeni program.
kolu je ove godine p osjeivalo 1 19 u enika. K a k o
j o n i j e rijeeno pitanje inspekcije graanskih kola, n i j e
ni ove kolske godine zavod nitko i nspicirao, no jasno
se zapaaju veliki i lijepi uspjesi zavoda. Konsolidacija
zavoda opaa se u svakom pravcu.
Ove kolske go dine nabavljena je lijepa i dosta ve
lika i skupocj e n a zbirka kemikalija, pa e se u budue
uz vrsna predavaa kemija moi s pokusima vrlo usp je
no da obradi i postigne lijep uspjeh.
U kolskoj gooini 1 926./27. bilo je v eih promjena n a
zavodu, no nisu nepovoljno utjecale n a ra d i napredak
zavoda. Imenovane su tri apsolventice zagrebake peda
goke kole: Anka Barac, n astupila j e 27. septembra ;
M arija Stankovi, 1 8. oktobra i Kritica Mui 1 5. oktobra
1 926. Meutim je Josipa Markovi premjetena n a mjei
nu osnovnu kolu. Razri jeena je dunosti 23. oktobra
1 926. Ivo Gaparac i supr u g a mu tefa premjeteni su
u akovo, a ujedno mu je povjerena uprava graansl<e
kole 23. februara 1 927. N astavnik Ivo Gaparac ostavio
je na zavodu lijepu u spomenu, jer je uloio mnogo svo
jih umnih sila za dobro i n a predak njegov. N ada Ma
gon, nakon duga i uspjena rada, odlazi n a d aljnji stu dij
u viu pedagoku l<olu u Zagreb 10 oktobra 1 926. Mi
l a n uk, u itelj mjesne osnovne kole, bude dodijeljen
 - 66 -

n a rad ovom zavodu za vrijeme p otrebe 25. februara 1 927.

Pravoslavni vjeronauk poeo j e te godine obuavati novo
-postavljeni administrator parohije slatinske Rajko Ko
.kanovi.
Poetkom godine ureen j e novi nastavni plan i
-program za sva etiri razreda, koji vai za cij elu dravu.
Time je konano davnoj elji i potrebi udovoljeno. Ima i
ovaj manjih nedostataka, no ti e se s vremenom p o
:praviti, dok se on u praksi bolje u pozna. Apsolventi gra
anske kole izjednaeni su u razvrstanju p o inovnom
:zakonu s apsolventima niih srednj i h kola. Radi bolje -
g a obavjetenj a roditelja o vl adanju i napretku svoje
djece, uvedene su ake knjiice. Konano su 5e imali sas
taviti po inovnom zakonu propisani sluben i ki l istovi
za sve inovnike u resoru Ministarstva Prosvjete. Po
novno su uvedeni zavrni ispiti na svim graanskim ko
lama odredb om od 23. novembra 1 926. UvedPne su za
uenike ovoga za voda neobvezatne ake kape s lju
biastim b arunom i rimskim brojkama za oznaku razre
da, a sve u enice obvezatno crne pregae, pristojne du-
. 1j ine i irine, duljih rukava i bez izreska oko vrata.
5. februara 1 927 . sriredila j e kola s u enicima, a
uz pomo uiteljstva j avnu zabavu s tombolom i prika
zivanjem Nuieve komedije Svet. Uspjeh j e bio l i j ep.
ist prihod iznaao je dinara 6.879, koji se upotrijebio za
n aunu ekskurziju. 6. juna iste godine pri redila je kola
i drugu svoju z aavu s lijepim programom prikazivanjem
N uievog dramskog fragmenta > Danak u krv i . Zado
voljstvo prisutnih bilo j e veliko. isti prihod iznaao je
dinara 6.328 i 50 p ara, a upotrijebljen j e u istu svrhu kao i
od prve zabave.
6. j ula 1 927. prireena je pod vodstvom ravnatelje
ljevim nauna ekskurzij a sa 1 7 uenika etvrtog razreda.
E kskurzij a j e pola u pravcu Zagreb - Plitvika j ezera
Split - Dubrovnik - Boka - Mostar - - Sarajevo. (Opirniji
opis na drugom mjestu.)
Dugo vremena osjea se p otreba lijepe kolske za
stave za rimokatol i ku mla de. Marljivi i ambiciozni vje
rouitelj Erj avac p okrene akciju kod uen!ka. uiteljstva
i graanstva za prinose, da se nabavi dostoj n a zastava,
 -- 167 -

JK onan0 l!rnde uz njeov e l ine .rtve nabavljena lijepa zasta

va, a 26. maj a 1 927. bude i sveano posveena po kano
niku i opatu dr. Radieviu. _ Kuma zastavi j e gdja. Ma
rija Lean, supruga posjednika. Vjerouitelj si j e time
ovjekovjeio uspomenu kod kolske mladei u Slatini, a
i svoj uspjeni rad okrunio j e na ovaj tako lijep i dos
tojan nain.
kolu j.e polazilo ove g o dine 1 08. uenika. Ove g o
d i n e pregledao j e kolu 13. 1 4. i 1 5. decembra 1 926 .
. o b lasni kolski nadzornik Nikola Vrabec. Izrazio j e svoje
p otpuno zadov0lj5tv o radu i postignutom uspjehu za
oda. Prispodobio ga j e s najboljim svoj e vrste, pa j e
izrazio elju, d a n a cwoj odlinoj visini i ostane.
Ove godine n abavljeno j e vrlo mnogo lijepih uila
z a razne predmete napose fiziku, geometriju, povijest i
.z emljopis. Drava je votirala dinara 9000, a uz to j e i
1rgovina opina dala po prilici toliku svotu. Tim sred
stvima smo mogli konano d a nabavimo kompletirane
sve svoj e zbirke, da mogu posluiti kod obuke u svim pred
metima. Za muki ru ni rad nabavljeno je mnogo l i j epa
alata za sve propisane tP.hnike rada, pa se vidi i lijep
u spjeh u tom predmetu. Konano j e nabavljen i harmonij
za obuku u pj evanju.
U poetku praznika 1 926. 27. priredio j e savez na
stavnika graanskih kola cijele kraljevine svoj VI. Ve
l ik i kongres u Osijeku, naoj metropoli, pa j e u tu svrhu
b il a prireena izloba uenikih radova graanskih kola
u naoj oblasti. Sva j avnost novinska, a i struna kritik::i
izrazila se j e upravo laskavo o uspjehu njenu. To doka
zuje, da se na graanskim kolama radi i postizavaju
lijepi uspjesi. Graansku kolu nazvae : Naom nacio
nalnom i rasnom. - M i smo bili napose o dlikovani, jer
je naa skupina uz samostansku . . iz Poege bila sli
l<ana i poslana u Ilustrovani list, koji i7lazi u Beogradu.
Ovu kolsku godinu u prikazati u ljetopisu neto
kasnije.
N a ovom zavodu su dosada apsolvirali slijedei :
kolske godine 1 920./2 1 . 1 . Borovac Milan, s o dlikom,
2. Bro d er 'Ilonka, 3. eralinac Saveta, s odlikom, 4. fuks
;I mre, 5. JJijurgjevi Leopold, 6. Gjurgjevi Petar, 7. Ivii
 - 68 ---

Leposava, 8. Irsag Miroslava, 9. ]eli Jelka, s odlikom, t a.

Ka balin Mira, s odlikom, 1 1 . K ereste H elena, 1 2. Klai
Branimir, 1 3. Ki M argita, 14. Kohn Vladimir, 1 5. Kon
statinovi Elza, s odlikom, 1 6. Kovaevi Mladen, 1 7.
Markovi Milena, 1 8. Pavi Paulina, 1 9. Petrovicki Emica,.
20. Radinovi Angelina, 2 1 . Rauchenberger Valerija, 22.
Schlesinger Jelka, s odlikom, 23. Sekere Julka, s odlikom,
24. Trbojevi Vukosava, 25. Trik I da, 26. Viler Andor.
kolske godine 1 92 1 ./22. 1 . Bauer Zlata, 2. Broder
Ernest, 3. Cerni Janko, 4. H erman K arala, 5. H rnelik
lvan, 6. Huliar Ana, 7. lvankovi H ermina, 8. Ka r ani
Marija, 9. Kavgi Emil, s ,oJlikom, 1 0. Kneevi ]elisaveta
s odlikom, 1 1 . Kohn Ervin, 12. Lalo Duan, 1 3. Markovi
Zvezdana, 1 4. Raki Nevenka, 1 5. R eitmann Marija, s o d
likom, 1 6. Sekeruevi Jelena, 1 7. Szabo Rozalija, 1 8. redl
]osip, 1 9. Trbojevi Anka.
kolske godine 1 922./23. 1. Adamec M arija, 2. Bru
ner Matilda, 3. Dreiszinger Dezider, 4. f erber Boidar, 5
Havliek Rudolf, 6. Horak Pavao, 7. M arkt Adela, s o d
likom, 8. Pfeifer Stjepan, 9. Rebek Anel a, s o dl ikom, 1 0.
Tol i Petar, 1 1 . Vinajn Dragutin, (privatist), 1 2. Obolt Ju
raj, (privatist), 1 3. fridrich Mira, (privatistica), 1 4. Padavi
Bogumila, (privatistica).
kolske godine 1 923./24. 1. Abramovi Miroslava, s.
odlikom, 2. Bruner Ilonka, 3. Dolealek lrma, 4. Gjuki
Bogdan, 5. H ajdin Sofija, 6. Jorgi Dragica, 7. ]urii Sa
veta, 8. K arani Jelena,. 9. Kovaevi Slobodan, s odli
kom, 10. Lipert Josipa, 1 1 . M arkovi. Tatomir, 12. Petko
vi Vukosava, 1 3. Radinovi Duanka, 14. Raki arko,.
1 5. Szabo Margita.
kolske godine 1 924./25. (Sa zavrnim ispitom) 1 . Bru
n er lvan, 2 . filipovi Bogdan, 3. fridrich Hinko, 4. fried
mann Lili, 5. Havliek Slavica, 6. Milakovi Milka, 7 .
Piteli Boo, 8. Sigert Leopold, 9. Spaek Gustav, 1 0.
S paek Oskar, 1 . auli Luka, s odli kom, 1 2 . Veg ]osip,
s odlikom, 1 3. freytag Estera, (pl ivati stica), 1 4. freytag
Ilona, (privatistica), 1 5. Devi Luka, (privatist).
kolske godine 1 925./26. 1 . Boli Danica, 2. Dreiszin
ger G izela, 3. Gjuki Mladen, s odli kom, 4. f erber Mar
gita, 5. friedmann lrena, 6. lrsag Mirka, 7. Jeli Vladimir,.
 - 69 -

'8.Kavgi Anka, 9. Kneevi Zdravko, 1 0. Piteli Desa,

s o dlikom, 1 1 . ifner Zdenka, s odlikom, 12. lezinger
Irma, 1 3. Puhl Anica, 1 4. Bauernfreund franjo, 15. Mi
Toslav Sirk, (privatist), 1 6. Marinovi Emil, (privatist).
kolske godine 1 926/27. (Sa zavrnim i spitom) 1 . Da
ki Stavko, 2. Di.ir Ivan, 3. Dreisinger Zlata, s odli kom,
4. f erber Eduard. 5. Ili - Derezi MilaFI, 6. lrsag ferdi
nand, 7. Ivanua Marija, 8. Karani Katarina, 9. K ereste
G izela, s odlikom, 1 0. Krpai Stjepan, 1 1 . M aravi Da
nica, 1 2. Panian Zlata, 1 3. Perekovi Stjepan, s odlikom,
1 4. Saka Danica, s o dlikom, 1 5. Sljepevi Stevan, s od
likom, 1 6. Suin Vinko, 1 7. tribl Gjuro, 1 8. Varga An-
1un, 1 9. Vojvodi N atalija, 20. Boli Branko, 2 1 . Suboti
Lazar, (privatist).
Nai apsolventi razili su se na sve strane. - Neki
su otili u trgovinu i obrt, a neki ostali kod svojih kua
bavei se kuanstvom i poljoprivredom. - N eki su otili
illa dalji studij na u iteljske kole, a neki ve danas dje-
1uju kao j avni radnici. - Neki opet odoe u trgovake
akademije, pa i druge strune srednje kole. - N ekoli
cina nastavila je nauke u viim srednjim kolama. -
Nekoliko njih od-0e u inovnika zvanj a kao pisari ili
zvanini ci.
Da graanska kola u ope, a naa napose posti
zava lij epe uspjehe, najbolje nam j e dokaz, to nai ap
solventi, koji odlaze iz kole u ivot, pokazuju soli dnu
spremu i okretnost., a uz to lj ubav i razumijevanje za
pozitivan manualni rad. - Oni, koji nastavljaju nauke,
pa bili i najslabiji stJagdje dobro napreduju, esto j o
bolje, nego u graanskoj koli. - To j e najbolja ocjena
i preporuka z a samu kolu.
este promjene nastavnika bile su uzrokom, da j e,
kolski rad kadgod malo zapeo. - Neki graani poee
radi toga i previe kolu gledati s n epovjerenjem. -
N o dan a s, kad su . s.e .. te prilike popravite, a uspjesi
oiti, i zgubila j e kola P'O stepeno sve svoje neprijatelje,
p a e ti svi se pretvorie u njene prijatelje i d obrotvore,
koj i je pomau i ele joj najljepe uspjehe.
N ajtei momenti su proli. - Danas svatko uvia,
 - 70 -

da j e naa graanska kola vana j pofret:m01 ustanova

m jesta i okolice, pa o d cijele javnost; miva (}pe po-
vjerenje i p otporu. - S p oko j no i zadovoj n o gle-da j u svi
nai rodoljubi u nj enu ljepu i bo lj u budufaost' u dru
g om i da ljnjim decenijima njenog opstanka uspj ena!
rada.
Ivo Marii_
\
I
J kolska ekskurzija k. g. 1 926.l 27.
od 8. 22. V I I . 1 927.
-

Zadnjih mjeseci k god. 1 926/27. mislilo se i govo

rilo o velikoj el<skurziji. K ako se samo radilo, dok nijesu
bile dovrene sve one najrazlinije stvarice za tombole !
Srea, to su dvije zabave s tombolom tako lijepo uspjele,
pa smo mogli ispuniti djeje nade i n aa obeanj a. M a
terijalno smo bili obezbijeeni, j e r s u djeca vrlo rualenu svo
tu uloila, a neki su siromaniji ili besplatno. Zdravlj e
j e cijelim putem bilo o dlino, disciplina takoer. Voa
ekskurzije bio j e ravnatelj g. Ivo Mari i.
Kako j e o d 3.- 6. VII. 1 927. bio kongres n astavni
k a graanskih kola cijele kraljevine i velika izloba ue
nikih radova graanskih kola osjeke oblasti u Osijeku.
na kojoj smo i mi sudjelovali, nijesmo mogli krenuti n a
p u t odmah p osli j e d ovrena ispita, nego tek 8 . VII. u
1 5 h. Glavni cilj j e bilo rr.ore i Dalmacija, no nijesmo
mogli propustiti , d a ne pogledamo Plitvika j ezera, tu
prelijepu toku nae domovine, to se pruila n a mjestu.
gdje Gola Pljeivica prelazi u Malu K apelu i k o j a svo
j om jedi nstvenom lj epotom privlai i stranca iz d alekog
kraja.
O d Z agreba d o Vrhovina putovali smo nonim vo
zom. N a dali smo se, da e nas doekati automobili kako
smo naruili, ali su ba toga dana bili svi pGkvareni. Nije
preosta l o drugo, ve se m i s malo natezanja pogodismo
s naim Lianima i oni nas smjestie u svoj a kola s
visokim, primitivno udeenim sjedalima. Kliktanju i smi
jehu jedva j e bio kraj. Praina, ega, trushanje ! Sve to
nije moglo smanjiti veselo i obijesno raspoloenje nae
djece. Tek kad smo ve pobijelili od praine kao mlinari
i kad smo prviput ugledali mirno, tiho i prozrano Pro-
 - 72 -

ansko j ezero, onda smo istom osjetili, kako su nam ta

kola dosadila i kako bismo htjeli sve to odjedamput vi
djeti. Bio je o dreen samo jedan dan za Plitvice. Zato
smo se usput iskrcali kod Labudovca i prijekim putem
do Kozjaka pregledali uglavnom sva gornja jezera. Djecu
su vanredno o duevlj avali sla povi, a naj neobiniji im se
inio onaj vjeni um, kojemu se meutim tako brzo
obiknemo.
inilo mi se ipak, da su ih se donj a jezera snanije
dojmila. Pa razumljivo. Kanjon donjih jezera moe se
j ednim pogledom u veem opsegu vidjeti. N aa su djeca
veinom iz Slavonije, pa su i m bujne ume predobro
poznate, a kr je za njih veoma neobian, no u isto vri
j eme impozantan, Kako su donj a jezera krnija, j asno j e,
zato su ih toliko vie o duevila. Vraali smo se autom,
pa kako je onim serpentinama mnogo zavijao, malo j e
p ozlilo nekolicini djece, ali j e brzo sve opet n ajbolje bilo.
U Split smo stigli ujutru 1 0 . V I I. N a stanici nas j e
doekala g a Ma1 ija Lozi, n astavnica gr. kole, s nekoliko
u enica. To su bili nai stalni pratioci u Splitu, tako
dragi i prijazni, da im to nikad ne emo zaboraviti. Po
mou Jandranske Strae dobili smo stan u gimnaziji.
I ako ve dvije noi nij esmo estita spavali, ipak smo taj
dan prije podne bili kod pontifikalne mise o slavi svete
brae irila i Meto da i razgledali centar Splita. Zaista j e
trbalo mnogo panje, d o k smo ikoliko mogli da pove
emo sve dijelove dvorova Dioklecijanovih, u koje su se
uvukla i novija zdanja. Dvorska vrata, itav niz uli c a i
uliica, c arev mauzolej, Eskulapov hram, peristil, mra
morni stupovi i sfinge staj ale su pred nama i sve je to
stvaralo sliku veliine i ambicije c ara Dioklecijana. Split
s poloajem, koji je stvoren z a gizdavu luku, inio mu
se najzgodnijim, d a u njemu ostavi biljeg svoje imperije ,
prije nego se povukao u mir. Poslij e podne osvjeili smo
se na B avicama. Gotovo sva djeca stupila su onda prvi
put u more, zato su bila tako bojaljiva, a i vesela. Us
koro se u naokolo znalo da smo provincij alci. No ta j e
bojaljivost bila kratka, j er s u me poslije neprestano za
pitkivala kad e opet u more. Iza kupanja odvezli smo se
Katelanskom Plovidbom do Trogira. Ticali smo K atela <
 - 73 -

1koja su se nekako pitomo i njeno poredala na tom putu.

Trogir nas je iznenadio. Dok smo u Splitu rijetko viali
i kue, koje su graene u stilu mletake gotike, u Tro
.giru eno odjednom mletakoga lava ! Tu je prije svega
uvena Loggia, poduprta granitnim stupovima, a pred
njom divan spomenik - trogirska katedrala - s; umjet
nikim portalom. Na njemu je sve tako fin o i precizno
izvajano, d a se zamj euje svaka sitnica. Kad smo se vra
tili u Split, bila j e ve kasna veer. Ve izdaleka ugle
d ali smo francuslm o balu, svu osvijetljenu, a m ore, koje
j u obliva, kao d a se upalilo od toga svij etla. Tu - i kas
nije u Boki - pokazalo je more prelijepe svoje varijacije.
Sjutradan smo razgledali novi arheoloki muzej, gdje smo
n ali Monsignora f rana Bulia. Dcekao n as je priro
dnom svojom lj ubeljivosti i j ednostavnosti i podugo smo
se razgovarali. U samom muzeju bilo j e mnogo toga, to
je djeci iz historije poznato, pa ih je to najvie zanimalo.
Kako su nai djeaci oduevljeni rezbari i inae spretni
u svom poslu, o dluili smo, da im pokaemo, kakva se
s avrenstva postizavaju u svim granama obrta u splitskoj
obrtnoj koli. Tih dana bila je tamo dovrena v elika
sprema za izlobu. Prijatno su nas iznenadile sve vrsti
na11o dnih vezova, tkanja. Toliko smisla i ukusa za nar
ornamentiku teko je nai ! - U pratnji prof. R oce bili.

smo i u Solinu. Strunjakom vjetinom dao nam je ori

j entaciju na solinskim ruevinama. Prem da su one -
k a ko ree g. Roca - sada samo orbine orbe orba,
ipak se jo uvijek moe razabrati mjesto amfiteatra, ba
zilike i kupalita. Mnotvo sarkofaga i grobnih n atpisa
j asan su znak, da je Salona bila gusto n aseljen grad.
Na M arjan smo se uspeli autom. U zoql okom vrtiu
n astao je vanredno iv interes. Svi smo podjetinjili, jer
su se djeca teko o dvaj ala o d ivahnih ptica, okretni h
majmuna, tromih zmij a i o d m n o g o drugih zanimi Jih
ivotin j a. Iza toga smo nali zgodno mjesto, odakle nam
.
se ukazalo more, koje s grad om stvara otmenu sliku.
Dne 1 2. V I I. zaplovili smo debelim m orem, d a se
drugoga dana naem o u drugom velikom muzeju n ae
D almacije - Dubrovniku. More j e bilo cijeloga dana
-tako p itom o i mirno ! Malo smo se zadrali i n a K oruli.
 - 74 -

U Gru smo stigli tek o ponoi. Kad smo ujutru

stali pred dubr. vratima, zacijelo su mnogima pale n a
pamet rijei gospara Luk e : A sad - homo spat ! ; jer
Dubrovnik, ako g a usporedimo sa Splitom, daje dojam
usnul a gra d a na junoj obali Jadrana kao Rijeka n a
sjevernoj. Na razmjerno m alom teritoriju zbilo s e neko
liko zgra da, sve jedna ljepa od druge. N o nema nita
skoro, to bi n a s p odsjetilo na bilo koji gra d - sve j e
u njem svojstveno, dubrovako. Samo malo nas j e pod
sjetio kneev dvor na zgrade mletake gotike u Trogiru
i Splitu. Samo to se okrenusmo upozorio nas je na
voa n a renesansni spomenik - c arinarnicu. > Sve j e t o
tako staro, p a zato i milo i lijepo .: , rekao je ponosno ..
N a svakoj kui znao j e za bilo kakvu pojedinost, koj a
nas j e interesirala starinom svojom. R azgledali smo i sve
vanije crkve, a usput i uvene monike. U muzeju za
gledali smo se najvie u glasovitu dubrov. bravu, koju
su ak i nar. pj esme poznale. Popesmo se i na gradske
zidove, o dakle nam se ukazala pan oram a Dubrovnika i
Grua. Jo nam j e preostao Lokrurn, to se kao veliki
smaragd ljuljuka u valovir!l a ispred Dubrovnika.
I tu opet prolost i sjeanje n a nadvojvodu Maksi
milij ana, koji j e u tim dvorovima snatrio o srei stvara
jui sva kojake planove. Danas su ti dvori opet oivjeli
mnotvom djece, koja trae oporavka i o d mora.
Put od Dubrovnika do Ercegnovog nastavili smo
eljeznicom, koja vodi preko U skoplja. N a prvim stani
cama iza Dubrovni ka vi ali smo mnogo m 1 a dih Kona
voka s drae:;nim kapicama n a glavi, a sve su bile
tako njene i mile. Taj voz bio j e skoro prazan i kon
dukter nam j e pri ao, da j e to redovito uvijek. N a slije
deim stani cama bilo j e ljudi, koji su donosili n a pro
daju vino u mjeinama. I t o j e opet bio predmet inte
resa. Vino je tamo vanredno j eftino (4 Din p o litri), j er
g a mnogo ne izvoze. B il o j e ve kasno, kad smo stigli u
Ercegnovi. Tu su nas srdano d oekale asne sestre
kod koj i h su djev o j ice prenoile. Ercegnovi nema nika
l<vi h hist. spomenika i stranci ga naj vie posjeuju radi
blage klime i l i j epa . poloaj a. Zato se ni mi nijesmo
d u go zadraval i , p a s m o ve drugog a dana krenuli J a -
 - 75 -

om u K otar, dakle i u Boku. Kako smo se samcr njoj" '

veselil i ! Zaista bi bila profanacija, k a d bih pokuala, d a
sad opisujem nju, boanski lijepu Boku ! K a d smo doli .
u Kotar, samo smo konstatovali, d a j e vrijeme suvie
brzo prolo. U Kotaru smo se zadrali tek nekoliko sati.
To je bilo dovoljno, da razgledamo lijepu o balu i crkvu
sv. Trifuna. Povratak iz K otora u Ercegnovi bio je zad
nji morem, jer smo u Ercegnovom sjeli u voz i proli u
M ostar. Taj nas j e put, ini mi se, prilino umorio, jer
smo u ekaonici mostarske stanice za nekoliko minuta
svi pospali kao zaklani, dokle se grad nije oivio. O
M ostaru smo nali poznanika fra Dr. Dominika Mandia
i g. uru Kramera. Nisu nas trebali mnogo upozoravati, ,
jer j e bio dovoljan samo j edan pogled, p a smo odmah
uoili istonj a ka obiljeje grada s onim tankovitim mu
narama, a d a i n e spominjemo turske bule u onoj na
roitoj modroj opremi. Jednom rije i : sve nekako drukije

nego dosad. V aljda nas j e najvie elja vodila. d a zavi

rimo u j ednu o d tih mnogobrojnih damija. I ba nas

uputie u naj ljepu i najveu, koja j e uistinu lijepa, u

redna, upravo elegantna, a takvom je ini o n a jednostav
nost, koja je u njoj. Jo u D almaciji upotorili su nas
mnogi putnici d a pogledamo znameniti stari most preko
Neretve, koji j e sagraen jo u 1 6. vijeku. Danas ga u
vaju kao d ragocjenu starinu, jer j e samo pjeacima do
puteno prelaziti.
Nijesmo mogli zgodnijega mj esta nai, kojim bi za
vrili ovu nau ekskurziju, nego to je S arajevo, dika
n ae Bosne. Zato smo se zadrali tamo dva dana, samo
d a ga se to vie nauimo. K a d smo sa stanice ili u
Napretkov konvikt, gdje smo stanovali, opazili smo opet
neto za nas 7animivo, a to je ono mn otvo turskih gro
bova. koji su upravo ra zasuti po gra du izmeu kua.
Prvi dan smo uglavnom obili cio grad i vanije zgra de, .
meu kojima d akako naj prije gradsku vijenicu, a zatim

muzej, najmonumentalniju zgradu u Sarajevu, sa uve

n o m zbirkom najraznovrsnijih leptira i prekrasnim etno-
grafskim odjeljenjem. Sutranji smo dan odredili za raz
gledanje arije i Z d izlet u Ilide i na vrelo B osne. Vr
hunac zanimanja bio je ba za djecu u ariji. K oliko j e
 - 76 -

tamo stvari i stvarica o d najjednostavnijih d o najsloe

nijih, skupocjenih i j eftinih ! Ono malo para, to nam j e
preostalo, nismo znali, na to b i potroili ? Po stoput su
se isti predmeti premetali iz ruke u ruku, a utljivi Mu-
'hamedanci samo ispod oka pogledaju i flegmatino pue
n e obzirui se mnogo n a svoje muterije. Poslije podne
o dvezli smo se u Ilide, no budui d a se nismo kupali,
z ato se i ne zadravasmo dugo, ve se koijom odveza
smo d o izvora B osne. To je kanda djecu vie zanimalo.
Silesi j a pastrva goji se tamo, a ima ih, Boe mili, pre
krasnih b oj a ! Hladovina je tamo tako prij atna, da je p o
sve razu mljivo, zato Sarajlije vole dolaziti ovamo. Drugo
j utro prije nego smo poli na voz, pala j e kia, koja nas
je samo malo osvjeila, jer smo u vozu samo popadali p o
klupama umorni d o iznemoglosti radi prevelike ege, koj a
:nas j e pratila na cijelom p utu. I ako su djeca cijelim pu
'tem bila veoma interesovana prerazli nim utiscima, opet
su mnogi o d njih poee bili turobni i v eselo doekali
onaj voz, koji ih j e odvezao u njihova m al a slavonska
:Seoca.
Katica Mui
 Roditeljski sastanci
Mnogo s e govori i raspravlja o nainu t o intenziv-
nijeg i uspjeni jeg uzgoja nae mladei. Dananje dru
tvo i ulica vrlo tetno i vie puta pogubno i ubitano
djeluje n a uzgoj mladei. Naj intezivniji rad i napor n a
stavnif.kih zborova n i j e d o n i o uvijek o n a j plod, k o j i bi
se trebao i morao o ekivati prema naporu i trudu poje
dinaca i cijelih zborova. Pokazalo se, da j e kola tek
jedan faktor uzgoja i da je do pravog i potpunog rezulta
ta potreban jo jedan vrlo moan uzgojni faktor, a to je
dom, roditelj i ueniki.
Naalost dnevno se osjea i zapaa, n apose o d stra
ne samih nastavnika, a i od nepristrane j avnosti, da da
n as za uzgoj ne vlada preveliki interes najpozvanijih i
najinteresovanij ih, a to su roditelji.
R oditelj i alu svoju djecu u kolu, preputajui i h.
na milost i nemilost nastavnicima u prvom redu, jer vje
ruju u p otenje i portvovan rad nastavnika, koji su od
svih stalea sauvali n ajvie Ideala u ljepu i b olju bu
dunost naroda i drave nae, a uz to: koji su najmanj e
okaljali svoj asni obraz raznim korupcionistikim afera
ma. U drugom redu roditelji ne m are dosta za odgoj djece
radi opeg nehaja i apatije za ita veeg i uzvienijeg.
Kruti materij alizam previe j e zavladalo drutvom, koje
j e tako daleko zabrazdila, da i svojoj roenoj djeci, uzda
nici svojoj, n adi svoj oj u ljepu i bolju budunost ne po
sveuje d osta panje. Trei i najtei razlog nehaja doma
za kolu j e taj, .t o rod itelji sami dnevno kre proti svojim
n ajsvetijim roditeljskim dunostima, pokazajui djeci svoj oj
loim pri mjerom ono, o emu dijete u svojoj mlaane
d obi ne bi smjelo imati jo ni pojma, a ne dnevno gleda
ti i sluati strahote razvrata i nemorala. Dj eca - kao
d j eca - naalost primaj u uvijek lake i prije zlo o d
 - 78 -

. d obra. G n a iqrlo lako zaboravljaju lijepe i uzv1sene pou

ke kole, k ad m dom, a po domu i ulica, pokazuju i
vot drugaijim. Nije onda udo, d a se d anas dogaaju
, ba kod kolovane mladei najtei moralni, p a i seksu
alni prekraji, kad dom i drutvo na ta neduna mlada
srca tako loe, upravo razvratno dj eluju.
Priznajem i .d oputam, d a se nae i po koji alosni
n astavnik. koj i j e svojim ned ostojnim ivotom i radom
prouzroio d a mlade p osumnja u velike i uzviene uz
. gojne ideal e. No ovakovi sluajevi su vrlo rijetki i upra
vo su iznimke lll n astavnikom staleu.
Ve unatrag nekoliko godina pokuava se na raznim
zavodima uspo5taviti to ui kontakt doma i <';kole, radi
uzaja mnog. meusobnog upoznavanja i rada oko to in
tezivnijeg i uspjenijeg uzgoja mladei nae.
Mnogi pokuaji ostali su bez uspjeha, j er se nisu
odazvali roditelji, .koj i su najpozvaniji, da kolu p omognu
u njenim velikim i plemenitim uzgojnim nastojanjima. N a
alost malen j e broj zavoda, p o manj im, a i veim
mjestima, koj i se mogu pohvaliti, da su naili na razu
mijevanje, potporu i uzajamni rad roditelja s n astavni
kim zborovima na dobro vl astite djece.
Dogaali su se i na naem zavodu prekraji, l<oj i se
ne b i smjeli dgaclati, iako j e trud i napor nastavnika
oko uzgoja mladei nae bio velik. Raspravljali smo e
. sto o nainu i met0dama, d a onemoguimo ovakove ne
. mile poj ave meu naom mladei. Konano smo doli d o
uvjerenja, d a s e u tom moramo obratiti na roditelj e d j e -
. c e n ae. Samo oni mogu nam u t o m biti pravi pomaga
i i savjetn ici, j er smo doivljavali od ire j avnosti, da
j e najplemenitije mjer.e nastavnikog vijea, da se popra
ve tei i vei prekraj i kolske mladei, a uz to d a se
mlade vie , zainteuesuje za kolu i kolski rad, d a
kolu zavoli, p a da u n j o j i p o n j o j vidi svoju
ljepu i b oJju budunost, odgovorila raznim po
. grdama klevetama, p ae u teim sluajevima i prijet
n j ama.
B oj ali smo se ne emo li d oivjeti i kod roditelja
slabo i maio i;az.u mijevanja, kao to j e dosad bilo. Zaudo
; roditelji i ,nae , djece vrlo slab.o se interesiraju za moralni
 - 79 -

i intelektualni napredak svoje djece kod ravn atelj a i s a m i h

nastavnika. Tek pri koncu kolske godine dnevno s u obi
l azili pojedine nastavnice molbama i zaklinj anjem, d a po
mognu; n o u zadnji as se ne moe pomoi. Isto se d o
dogaalo kod veih prekraja. K ad vie nije bilo mogue
cla se predusretne tekim posljedicama prekraja pojedi
n aca, onda su p ojed ine lanove nastavnikog savjeta svi
blii i daljnji roaci, prij atelji i znanci nesretnog u enika
molili i zaklinj ali, d a mu pomognu i oproste. Meautim
kad mine kazna, svi zaborave na svog tienika, prepu
ste ga p onovno na milost i nemifost loim prilikama i
utjecaju zla drutva i ulice, dok se j ednog d ana opet ne
z aude, kii!.d uj u i doive ponovno kakvo vee zlo dj elo
nj egovo.
Konano smo odluili, da i mi p okuamo sa sazivom
roditeljskih vijea, na kojima bi lakim i pristup anim n a
inom iznaali sva dnevna uzgojna pitanja, sve loe i
zle uzgojne faktore te odredili nain, kako d a o d svega
toga ouvamo mlade nau.
Prvi roditelj ski sastanak sazvali smo za 1 1 . decembra
1 927. O daziv j e bio odli an. Vrlo lijepi broj roditelj a
o dazvao s e naem p ozivu. R avnatelj j e prisutnim rodite
ljima prikazao svrhu ovoq i ovakovih sastanaka, iznio
n astranosti dananjeg modernog uzgoja, prikazao potrebu
uzajamnog rada doma i kole, da se postignu pravi i va
lj ani uzgojni rezultati, naime o dgoj znaajne napredne
omladine, sposobne za estit i sretan ivot. Treba nam
Om ladina, koja e se si znati i moi u ivotu nai zara
de svojim p otenim radom, te time koristiti svoji m rodi
teljima i blinj emu, a kon ano, koja e koristiti i drutvu
ljudskom i svo j o j dravi. Roditelji su p o eli gledati u
kolu i nastavniki rad drugim oima. Potrebno j e povje
renje, bez kojega nema pravog n apretka nigdje, a u uzgoju
napose. R oditelji su se p oeli i dnevno pokazivati. Inte
teres za kolu i njen rad bivao j e sve vei. R oditelji su
su dolazi l i ee, d a se informiraju o uspjehu i vladanju
svoje djece. Savjete nastavnika rada su primili i stavljali
p a e svoje opravdane primjedbe, da se ovo ili ono n a
pravi drugaije, kako bi se postigao bolji uspjeh. O peni
t o s e opazilo, d a zavod kree novim pravcem, p a i us
pjeh nije izostao.
 - 80 -

Nastavilo se sa zapoetim radom, pa j e 1 9. febru ara-

1 928. sazvan i drugi sastanak roditelja u koli, na kojem
[e ravnatelj izvij estio roditelje o uspjehu klasifikacije
koncem 1. polugodita. Opazio se lijep uspjeh i napre
dak openito, a napose kod onih pojedinaca, za koje su
se po eli roditelji vie zanimati i p osveivati i m potrebnu
panju i mar. N adalje je govorio o laima, kraama i
kaznama ko lske mladei. Poslije predavanja j avili su se
i neki roditelji 7a rije, pa su na vrlo zgodan nain izni
jeli lijepih primjera o ovim n astranostima svoje dj ece.
Nakon toga bez sumnje su udesili vladanje prema svoj oj .
djeci drugim pravcem u tom pogledu, jer su kritiki p o
eli promatrati rad i izjave njihove, a nijesu im slijepo
sve vjerovali.
Iza toga j e nastavnik Milan ulc o drao lijepo pre-
davanje o uzajamnom radu doma i kole. Prikazao je, u
kojem pogledu, na koji nain i s kakvim sredstvima su:
p ozvani roditelji da pomau kolu u njenim uzgojnim
nastoj anjima. Prisutni su svim navodima predavaa oda
bra vali, j er su uvidjeli, d a je predavanje stvarno, a d a
s e osniva n a ljubavi za dobro i napredak kolske m l a
dei.
Prigodom proslave obljetnice muenike smrti n a
rodnih muenika Zrinskog i frankop ana, priredila j e or
ganizacij a Podmladka Crvenog Krsta ove kole 29.
aprila 1 928. proslavu spojenu s danom trezvenosti, n a
lrnju s u p ozvani i roditelji u enika, d a vide i van l<olski
rad svoje d j ece i rad n astavnika na dobro i napredak.
nj ihove djece. R avnatelj je prikazao, kako treba slaviti
svoje narodne heroje i svetinje, kako to ine drugi n a
rodi i na t o m grade svoju lijepu kulturu. T o treba d a i
mi inimo i u srcim a djece nae treba da svakom zgo
dom di7emo dunu ljubav narodnim svetinjama. Prikazao
j e uz to tetn o djelovanje n eumjerenog uivanja alkohola,
te strane rak-rane naeg naroda, napose z a potomstvo,.
djecu. Apelirao j e n a prisutne, da sami paze n a sebe, a
napose na svoju djecu. Alkohol j e otrov i treba ga se
uvali !
N akon lijepih samostalnih prikaza uenikih o poqi
biji Zrinslrn-frankopanskoj, tetnosti alkohola i duhana.
Foto F. Pipus, Slatina Ueniki radovi ll. razreda
 - 81 -

o drao j e voa organizacije Podmladka Crvenog Krsta<

nastavnik Milan ulc predavanje o svrsi i radu P. C. K
u korist organizovane mladei od rada i nastoj anja te
organizacije. Prisutni su interesom pratili razlaganje pre
davaevo i uvjerili se o svestranosti i velikoj koristi
kolskoj mladei od te organizacije. O daziv je bio i ovaj
puta preko o ekivanja.
Nema dvojbe, d a smo postigli, eljenu svrhu. Rodi
teljskim sastancima, privukli smo roditelje koli, ulili im
p ovjerenje u kolski rad, p a j e i uspjeh lijep. Dnevno u
koli i n a ulici susreu nas roditelji, a p o njima i ostala
j avnost s velikim povjerenjem, mnogi se interesiraju
za rad svoje djece i kole nesamo za slabe u enike,
nego pae vrlo esto i za dobre pae i najbolje, pitaju
i trae savjeta za p ojedine zgode, trae upute, to e s
s djecom poslije svrene ove kole. Za loije n e oblije
taju previe pod konac kolske godine, jer znadu dobro,
da \e sve pravovremena u inj eno, da se poprave, jer su
se o tom tijekom kolske godine sami uvj erili. Hvala
tome, ove godine vidi se openito n a zavodu vei animo
djece z a kolu, p a po tom intezivniji rad i napredak, a
n e dogaaju se ni najm.3 nji prekraji uenika, to moe
da zadovolji napose nas nast avnike. Sav taj uspjeh m o
emo i moramo d a pripiemo jedino roditeljskim sa
stancima.
M i smo ih s uspjehom zaveli, pa em0 nastojati, da
i h i u bu due nastavimo n a d obro kole i povjerene nam
m ladei.
Ivo Marii.
 Runi rad
P oto je svrha graanskih kola, odgoj naeg sred
n jeg stalea, koji je direktno upuen n a svoje rukP, za
veden j e runi rad k a o obligatni predmet za enske i
muke o d I. do I V. razreda.
Razumljivo je, da je enskom podmlatku ta disciplina
najpotrebnija, p a je stoga enski runi rad kultiviran u
kolama o d n aj starijih p oetaka ve u osnovnoj koli,
p a u viim pukim, o dnosno sada graanskim kolama.
U n ajnovije doba zaveden je p ae i u realne gimn azije,
jer iako smo u vremenu emancipacije ena, nitko ipak
n e moe osporiti niti umanjiti vrijednost runog rada
ene. to vie, njen rad i ini enu d ostojnom njenog
p otovanja. Ta se vj etina o d nje danas sve vie trai i
n aglauje koliko u njenoj kui (interieru) toliko vie u
njenom j avnom ivotu, u modi.
I b a savezno s modom - tom najsnanijom tekovi
nom enskoga roda - kroi enski runi rad u graan
skim kolama - iako posve nehotice - uporedo, pa j e
prema tome uvijek i n ajsavremeniji. U toj disciplini, uz
gornje pretpostavke, postaje graanska kola najmoder
nija, pa je stoga nekako deplasirano bilo osporavati,
bilo braniti vrijednost enskog runog rada.
N apose v alj a spomenuti upotrebu narodnih motiv a
svih tehnika i njihovu primjenu u dekorativne svrhe o d
j evnih i kunih predmeta. U tom dijelu obuke imadu
graanske kole pro P, agandistiki karakter, koj i im posve
i pripada, p a su njeni uspjesi zamjerni. Danas nalazimo
u svima mjestima, gdje postoje graanske kole, mnotvo
izraenih haljina s narodnim motivima nesamo kod djece,
nego i kod odraslih. kole su sabirna mjesta motiva iz
svih krajeva nae drave, a ujedno i njihova rasadita.
 - 83 -

1 sve nae uenice izradile su si ove godine haljine de

korirane n arodnim m otivima, i to svaki razred zasebno.
U mukom runom radu proivjelo je nae kolstvo
mnogo senzacija. Dok su ga u davnini kultivirali dijelom
kao isto manuelni rad bez idealne odgojne podl oge,
morao je biti sam od sebe zabaen. To se i dogodilo.
'Kasnije je doao vrlo neuspio p okuaj, d a mukarci rade
dodue runi rad - ali enski. To je pogotovo bilo ne
savremeno, p ae i za ono doba o d u natrag kojih 50 go
dina. Ozbiljno si j e prokrio put u nae vie puke i
u iteljske kole vedski sloyd, koji se j e zadrao sve d o
p oetka rata, a vjerojatno j e da bi se i dalje odrao, d a
nijesu p ostale kole oteene ratnom uporabom u svrhu
b olnica. kolske r a dionice su bile razneene. Alata i
orua j e nestalo. R azvuklo se sve svud i svakuda, tako,
da poetkom n ormalnog doba 1 928. nije ostao gotovo n i
kamen na kamen u o d kolskih radionica. To j e bila u
neku ruku vis maior, koja je izbacila muki runi rad iz
naih kola.
N o kako smo mi uvijek kroili p aralelno s napre
dn im zapadno-evropskim kolstvom, brzo j e ta disciplina
ponovno zavedena u nae kole, jer ju j e imperativno
traio duh vremena krilaticom Rad, rad i o p e t rad !
Ta teritorija mukog runog rada proivjela j e svoj
purgatorij , pa danas ve moemo ustvrditi, da si je svo
j om solidnou, dokumentovanom praktinou i o dgojnom
vrij ednou posve utvrdila svoj raison d' etre. to vie,
ona se d anomice kristalizuje kao ishodina toka go
tovo svih d an anjih obunih predmeta u n aim kolama.
Ne moe se naalost rei, d a je tako cij enjen muki
runi rad u viim kolama s razloga, to ima do d anas
vrlo malo nastavnika osposobljenih za runi rad - a
k o nano nije to ni eksaktna znanost, nego vjetina. Na
dalje su nae kole koeducirane, te se muki poduavaju
u svim disciplinama - izuzev gimnastike i runog rad a
- zajedno s djevojicama, pa ne bi b i l o pravedno o d
n j i h traiti primjenu runoga rada u ostali m disciplinama,
d o k to kod djevoj ica samo po sebi otpada. Konan o
,n ae s u prilike u mjestima, g d j e postoje graanske kole,
 - 84 -

veim dijelom tako skromne, d a nemamu <!>no, to nam

j e najpotrebni je - a to su : radionice.
Ba radi ovih nedostataka svi uspjesi do danas u
toj zasebnoj disciplini p osve zadovoljavaju, a u mnogim
prilikama i zadivljuju. N uno j e stoga vjerovati i ufati se
da emo s vremenom imati posve preporoenu graan
sku kolu na p osve realnoj praktinoj bazi, iz koje e
j o i ono malo verbalizma otpa sti. B i t i e to - a k o n e
prije - onda, k a d e s e mlae u iteljske generacije p o
sve odgojiti u duhu kole rada, kad emo svi mi biti
osposobljeni za runi rad i njegovu primjenu u koli.
Imade dodue tu i tamo pojedinaca, koji su jo kon
zervativni spram runog rada za muke, n o i ti e b iH
d oskora preivljeni, j er ivimo u periodi rada, stvaranja
i praktinog napretka. Toga radi j e i p otrebno ve kod
onih najml aih buditi smisao i volju za praktian rad,
treba ih estetski o plemenjivati. Tako trai i na nastavni
program u toj disciplini, j er samo stavljanjem n a e volje
u akciju i njenim mehaniziranjem m oi emo se dovinuti
daljnjem napretku. Samo postepenim usavravanjem u
niem, o dnosno mehaniziranjem ve. steenih vjetina mo
emo raunati na opi narodni progres. Tom se discipli
nom ujedno daje mladei mogunost, da svoje temeljne
estetske zasade dovede do izraaja, jer i o n o najmlae
izmeu njih eli i n asto j i uvijek d<tti neto svoga, otki
nuti dio svoje due i istaknuti svoju individualnost -
svoj ja.
Da ne duljim ne u se uputati u detali iziranje od
gojne vrijednosti runoga rada za muke u naim ko l
skim orilikama, j er j e o tome d o danas vrlo mnogo p i
sano: to u zasebnim svescima, to u n aim strunim
revij ama. A i velil<0 mnotvo strane literature (eke i
njemake) j e svakom interesentu pristupano.

U graanskim kolama propisano je za

I. razred: Rad s; ilovaom i hartijom.
Kod nas se j e radilo najvie s kartonom ii
hartij om, pa su djeca radila : geometrijske l i
kove (etvorina, paetvorina i krug) i primje
nj ivali i h na praktine p odloke za kalendare,
 - 85 - --

te okvire ,z a slike. N adalje otvorene predmete

kao kutije, zdjelice s kosim stijenama u obliku
etverokuta peterokuta s praktinom primje
nom na ibi njake, kotarice za d opisnice, to
kove za ..knj ige i korice za herbarij. Osobito
su volj,. e la .djeca izraivati krobni papir, jer
su kod toga p ogotovo mogli d ati svoje kom
binacie boja i motiva. Napokon su radili geo
metrijska tjelesa i to kocku, prizmu, piramidu
i valjak kao n a dopunu geometrijskoj obuci.

li. razred: Propisan je rad s ilovaom, kartonaa i rad

s drnetom.
Djeca su radila u ilovai pravilna i ne
praviln a tjelesa s primjenom na razne oblike
iz prirnde kao: kruke, j abuke, trenje, groe,
krastavce, p aprike, luk, gljive, abe, mieve,
medvjede, svinje, pecivo, kobasice i t. d. Te
su sve predmete nakon osuenj a djeca vrlo
Vijerno 0boj adisali i lakirali, te tako postigli
p otpuni efekat.
U drvu su rezali iz tankih d aica lisnom
pi'lm (Laubsage) razne igrake kao : irafe,
nojeve, deve, zeeve, perad, a i ljude, te su i
njih vrlo vjerno oboja disali i lakirali.
NaGkon su uenici pleli iz lika (rafije)
kotarice s drkom, te ih prepleli raznoboj
inim vrpcama, a takoer su i oplitali boce s
likom.

JI/. razred: Propisana je k artonaa, te rad s drvetom.

U enici su uvezivali knjige svoje k a o i
.Skolsl<e, te j e prilian broj knjiga iz kolske
knjinice uvezan tokom ove godine. Takoer
-su izraivali r aznovrsne blokove za risanje i
.pisanje, p odloke za p isanje, fascikle i kutije.
Sve su izraene predmete oblijepljivali krob
mim papirom, kojega su sami izraivali i vo
skom gladili, pa su mnogi pokazali vrlo mnogo
:Smisla za figuriranje.
 - 86 -

U drvu su radili raznovrsne pred mete li

snom pilom prema gotovo nabavljenim pred-
locima. Svi izraeni predmeti imaju praktinu.
kunu vrijednost. Izradili su razne kutije, okvire
za slike, zrcala, stalke za cvijee, ku ne ka
pelice i t. d.
I V. razred: Propisan j e rad s drvetom i met<ilni rad.
U drvu su izraivani predmeti prnktine
vrijednosti ornamentirani duborezom i ulaga
njem, kao na pr. kutije, noevi za papir, ood
loak za mali blok, klinanice za odijela i klju
eve, okviri za slike i t. d.
Nadalje su uenici izradili u mesingu n at
pise za s v a etiri razreda, te ravnateljstvo i
zbornicu, pa i h p odloili bijelim kartonom i.
privrstili na crno politiranu drvenu p odlogu ..
Modelovanje smo takoer proveli u I V .
razredu i t o u glini i sadri. Izraivali s u razne
sku pine voa, glavice stupovlja, a dakako i
sve vrste geometrijskih pravilnih i nepravilnih
tjelesa.

U glavnom je muki runi ra d kod nas posve pro

veden nesamo u duhu n astavnog programa iz god. 1 926.
nego i znatno moderniziran, jer se djeca upoznavaj u
s a svim moguim tehnikama modernog obrta na temelj
noj bazi primjene p ojedinih vjetina u dekora c i j i prak
tinih predmeta.
K a d bi jo naa kola posjedovala svoju radionicu
- a ne samo alat - uspjesi b i bili znatno vei. Ovako
smo prisiljeni raditi u samom razredu, kod ega smeta.
nesamo sama n astava nego i i zrada.
Napomenuti valja da o d asa, kako je zaveden mu
ki runi rad na naoj graanskoj koli, taj se veinom
vrsi s a kolskim materijalom, p a su prema tome izra
eni predmeti vlasnitvo kole. No da se djeca za svoj
trud odtete svi se izraeni predmeti stavljaju na g o
dinjoj zabavi n a lutriju, a s poluenim d obitkom upri
liuju se ake ekskurzi je. Tako opet iako indi
rektno - upotpunjuje muki i enski runi rad odgoju.
 - 87 -

N e e vie protei mnogo vremena, kad e muki

runi rad biti ne vie samo zasebni predmet u graan
skim kolama, nego i ish odina taka za sve ostale
predmete. On e obuku u drugim disciplinama p otpoma
g ati i upotpunjavati, a tada e biti oblik g'"aanskik kola
potpun, jer e one stvarati radini solidni srednji stale
- to im je konano i svrha.
Vinko urgi.
Rad organizac11 e Podml atka Drutva
Crvenoga Krsta"
Glavni principi, na kojima se osniva cijeli uzgo1m
pokret P. C. K j esu: svjeina due i z dravlj e tijela.
Rad j e najbolje sredstvo za jaanje tijela i due.
Rad daje snagu, kojom se moe sve svladati. Djeca su
po svojoj n aravi uvijek aktivna. Stoga valja djeji duh uvi
jek zabaviti korisnim radom, da se njime djeca odvrate
od zlih navika i sklonosti. Organizacija P. C. K., kao uz
gojno-prosvjetna ustanova, vodi mnogo rauna o toj i
n j enici i svakom zgodom prua priliku svojim lanovima,
d a tu svoju priroenu djelatnost prema svojim sposob
n ostima iskau.
Djela nae djece su dodue malena, ali s njihovim
tjelesnim i duevnim razvitkom ona rastu i postaju sve
znatnija.
Vana je zadaa P. C. K., da se mlade ve sada
u svojoj ranoj mladosti naui gledati u ovjeku samo
ovjeka i d a se drage volje i portvovno predaje radu
z a ovjeanstvo.
Rad P. C. K nae kole podijelit emo na higijenski,
humani i socijalni rad.
Da to savjesnije provedemo higijenska naela P.
C. K., njegovala se tjelovjeba i to u proljee i ljeti vani
n a livadici pod korisnim utjecajem sunanih zraka.
U krilu n ae organizacije P. C. K postoji i nogo
metno odjeljenje, koje j e iqralo meusobno utakmice p o d
n adzorom proelnika P . C . K.
M anjim i veim izletima, koje smo poduzimali, upo
znali su uenici poblie svoj zaviaj i domovinu, a time
se u njima razvilo domoljublje i estetski smisao za pri
rodne krdsote lijepe nae domovine.
 - 89 -

Na mjesenim posijelima o drfavana su predavan!a iz

higijene i rama protualkoholna predavanja. Higijensku
p ouku d obivali su uenici i u redovitoj obuci iz higijene.
Podmladak posjeduje prirurnu kolsku apoteku sa
svim najpotrebnijim sredstvima za prvu pomo n astrada
lom drugu.
Skupljanjem milodara pomagali su Mlaani bijed
n e i nesretne u popljavljenim krajevima i gladnu djecu
u naoj H ercegovini, p a se na ovaj n ain u naoj mla
d ei pobudio osjeaj humanosti i ujedno p ortvovanje u
pruanju pomoi svome blinjemu, a time j e doao huma
ni zadatak nae organizacije P. C. K. d o pravoga iz
raaja.
U svojoj blagajnici dre Mlaan i uteenu svoticu
novaca, koja je uvijek u pripravi, da se iz nje prui p o
m o svome siromanom drugu, u bolesti l ijekovima, a
a u nezgodama novanom pripomoi.
R aznim drutvenim dunostima, koje su lanovi P. C.
K. vrili u svoj oj organizaciji, privikavali su se oni soci
j alnom ivotu i radu. Tim radom i samoupravom u raz
rednim odborima u kolskom odboru P. C. K, razvijao
se u njima os1eca1 odgovornosti i j aala socij alna
:snaga, kojom e oni, jednom dok o drastu, u slubi
ljudske zajednice mnogo koristiti opem napretku naega
n aroda i cijeloga ovjeanstva.
Kod svih sveanih n arodnih i dravnih proslava na
j e Podmladak" sudjelovao i iskazao p o ast zaslunim
n arodnim rodoljubima i heroj ima. Da proslavi rad narod
nih velikana, upriliuje n a Podmladak" sveana posije
l a u svome drutvenom krugu, na koja dolaze i roditelji
naih Mlaana". Tim valjanim uzgojnim sredstvom o d
. g ajaju se i dealni rodoljubi dobri i svijesni graani drave,
koji e postati voljni i sposobni, da za d obro svoje do
movine i naroda svoga dadu sve, p a i svoj ivot.
N a je P. C. K. drao redovito svakog mjeseca svo
ja drutvena posijela, n a kojima su lanovi istupali svo
j j m samostalnim sastavcima, deklamacijama, muziciranjem
i pjevanjem, a ujedno su iznosili razne prijedloge za
unapreenje drutva.
Prireivanjem zabava postizavali su se lijepi m ateri-
 - 90 -

j alni i moralni usp1es1, a ujedno se n a taj nain mnogo

pridonijelo popularizovanju pokreta P. C. K.
Temeljna j e znaajka moderne praktine pedagogije
d a se radom ucjepljuju u duu djece sva uzgojna n aela
i da se samo radom dolazi d o pravog znanja. Iz toga
smo se razloga mnogo sluili runim radom, kao vanim
uzgojnim sredstvom, pa smo ga izvodili u svim tehnika
ma. (O runom radu opirnije na drugom mjestu.)
Produkti runoga rada dobro su nam doli iz m ate
rijalnih razloga, jer smo ih upotreblj avali za lutriju pri
godom zabava, a iz toga prihod a nabavljale su se potre
b e drutva.
Radovi, koje smo tokom vremen a izlagali na naim
izlobama, govore j asno o aktivnosti i spretnosti naih
Mlaana".
Vrij edno je da se spomene, da su se nai Mlaani"
osobito istakli u dekorativnom crtanju n a zemljanim
predmetima (vazama), koje su ukraivali preteno na
rodnim ornamentima, pa su tako upoznali i zavalili n a u
b ogatu i aroliku narodnu umj etnost, koju smo vazda u
runom radu primj enjivali.
Lijepi broj lanova bio j pretplaen n a drutveno
glasilo Glasnik P. C. K.", koji se rado itao radi njego
vog vrsnog i zanimivog sadraja.
Na j e Podmladak" svojim radom uvijek nastojao
d a podupire i nadopunjuje sva kolska teorijska preda
vanja o higijeni, graanskim i drutvenim dunostima, .
p a je u sve111u, na taj n ain, zadatak ovoga drutva
izveden primjerno prilikama, u kojima se sada n ala
zimo.
Time nije program rada P. C. K . iscrpljen, nego
j e samo utrven put, k o j i m valja poi, d a se postignu
uzvieni ideali, koje P. C. K. svojin: radom propagi
ra. Ako budu i nadalje nai Juniori ustraj ali u ovom
dobro m i plemenitom radu, nadamo se, d a e im na
stojanje biti okrunjena prekrasnim plodovima.
Proelnik P. C. K
Milan ulc.
 Proslava desetgodinjice
N astavni c i i djeca nae graanske kole s veseljem
su o ekivali dan, kada e proslaviti svoju desetgodinjicu.
M i smo se nastavnici n apose veselili tome danu, j er e
m o imati prilike u svojoj sredini p ozdraviti oblasnoga
inspektora gosp. Ernesta Paschera kao izaslanika Minis
tarstva Prosvj ete. Tko znade, to znai ime gospodina
Ernesta Paschera za prosvjetu u naoj domovini, taj e
u vi d j eti, da j e nae veselj e bilo o pravdano.
Na 3. juna osvan uo j e krasan sunani dan n akon
nekoliko kinih dana. To j e nae veselje i povealo.
U 1 0 i pol sati doao j e vlakom g ospodin Ernest
Pascher. N akon kratkoga razgovora s nastavn i cima. i
izaslanicima vlasti, poao j e gospodin izo:islanik u dvora
nu, gdje j e u 1 130 o dran a matineja pred dupko punom
dvoranom.
Ponajprije su sadanji i bivi u enici otpjevali skladno
>Slovenec, Srbin i Hrvat pod ravnanjem Milana uica,
nastavnika gra. kole.
Zatim j e ravnatelj Ivo Marii lijepim rqec1ma poz
dravio gosp. Ernesta P aschera. Ravnatelj j e istakao rad
gosp. izaslanika n a prosvjetnom polju, te g a o crtao
k a o velikoga prij atelj a n astavnika uope, a n astavnika
gra . kola napose.
Iza toga je ravnatelj pozdravi o sreskog poglavara
Jovana K ordu, kao izaslanika velikog upana i osobito
ga prij atelja nae kole. Nadalje j e pozdravio slatinskog
n a elnika Stjepana andla, pa ravnatel j a gra. kole u
Donjem Mikoljcu g. J. Obajdina, prvoga upravitelj a nae
graanske kole Adama Gruslinga, gospou P aulu ta-
 - 92 -

gljar i g. L. Savia, koji. su preko 30 godina slubovali n a

osnovRoj koli u Slatini. P ozdravio j e i ostalo uitelj
: stvo i izaslanike raznih korporacija, te roditelje nae dje
ce i sve graanstvo.
Iza p ozdrava ravnatelj je iznio u kratkim crtama h i
storiju gra. kole o d njezina osnutka, p a d o danas.
Spomenuo je pojedince, koji su se pokazali kao prijatelji
nae kole kroz ovih 1 0 godina. l stakao je vanost gra
anske kole uope, a nae n ap ose. Zahvalio je svima,
koji su ma i najmanje pridonijeli n apretku nae kole,
pa preporuuje i nadalje nau kolu njihovoj p anji.
Zatim ravnatelj ita mnogobrojne estitke, koje j e
prigodom proslave primilo ravnateljstvo graanske kole.
estitke su p oslali : M ar alat dvora, u ime gosp. Ministra
Prosvjete, Dr. K osti, naelnik O. N., gosp. Vjek. Matijak,
ef o dsjeka za graanske kole M . P., predsjednik Save-
. za nastavnika gra. kola Mito orevi , predsjednik
u druenja nastavnika gra. kola osj . obl. u Osijeku Vik
tor Rudolf, gospodin veli ki upan osjeke oblasti M. H an -
. ekovi, odjelni predstojnik za narodnu prosvj etu o sjeke
oblasti gosp. A. Pakaci, odjelni predstojnik za narodno
gospodarstvo osjeke oblasti gosp . amelik, ravnateljstvo
gra. kole u Grubinom Polju. - Po tom je ravnatelj
predloio zahvale na p ozdrav.
estitka M aralata Dvora glasi : > U pravi dravne
gra. kole, Slatina. U vezi Vae molbe od 26. maja ove
. godine M aral atu Dvora ast j e izvestiti Vas, d a j e Va
p oziv primljen s blagonaklonou n a N ajviem M estu. -
N j. V. Kralj blagoizvoleo j e n arediti, d a V am se izjavi
srdana zahvalnost n a lepoj panji, kao i d a Vam se p o -
. eli daljnji sretni i uspjeli rad. M aral dvora. eneral
tabni pukovnik. P otpis n eitlj iv.
Poslije proitanih estitki ustaje gospodin Ernest
. P ascher i zahvaljuje na lijepom pozdravu. Istie, da j e
kroz ovih 1 0 godina p ostavljen vrst temelj gra. koli u
Slatini, p a eli, d a ta kola, p ostavljena n a vrstom te
melju i u budunosti lijep o napreduje.
Iza toga se zahvaljuje na p ozdravu i ele svaki na
predak koli sreski poglavar )ovan Korda i ravnatelj
gra. kole u Donjem M iholjcu J. Obajdin.
 - 93 -

Na koncu su otpjevane sve tri himne, a po tom gosp.

obi. inp. u ime Min. Prosvjete otvara izlobu runih ra
dova gra. kole.
Svi prisutni o dilaze u susjednu sobu, gdje j e priree
na izloba ru nih radova.
Svakakoko j e bila sretna misao, da se priredi izlo-

ba uenikih ra dova, neka vide roditelji, to su i m djeca

radila preko godine. Ma d a smo vidjeli n a tombolama
prijanjih godina lijepih runih radova, i p ak moe
mo iskreno rei, da smo bili zadivljeni nad ovom iz
l obom.
O d enskoga runog rada odmah upadaju u oi
mnogobrojne haljine izraene u n arodnim motivima naj
razliitije vrsti. U n arodnim motivima izraeni su i lijepi
j astuci i postolnj aci, p a i jedna cijela garnitura za stol
perilnim vezom. U slatinskoj okolici j e narodna nonja ,
bila uviiek jednostavna. N o i ta prestaje. Stoga j e tim '
vanije, cl a se kod djevojica pobuuje smisao za nae

lijepe naro dne umjetnine. Na i zlobi se vidjelo, d a su

Slatinanke prom atrale osobitom panjom ba tu narodnu
ornamentiku. Osim radova izraenih narodnom ornamen
tikom bilo j e na izlobi postolnjaka izraenih obamita
njem, auriranjem i ureskanjem. Vidjeli smo tu i lijepih
ipaka, pa pletenih vunenih marama i jastuka, te en
skog rublja.
O d ostaloga runoga rada isticale su se islikane

vaze, razno zemljano posuae i drveni tanjuri. Sve j e to

bilo islikano narodnom ornamentikom. Boje tih predmeta

su skladne, ornamenti upravo vjetaki kombinir a n i , a
izradba tako preciznri, te mnogi niesu mogli vjero vati, .
d a su to izradili uenici i uenice gra. kole. Svi ti
predmeti izra eni su pod nadzorom i po nacrtima na;ta -

vni ka Milana uica.

Kartonaa je na izlobi bi l a obilno ?astu pana. -
Mogao si tu vidjeti katuljica. raznih geometrijskih lj elesa,
tokova za knjige, mapa, korica z;:, herbarije, lijepo uve-

zanih knjiga i t. d. K o d kartonae se o sobito vidi, d a j e

nastavnik Milan ulc radio sistematski.
ini se, da su se posjetioci izlobe naj dulje za dra
vali kod predmeta izraenih mcidelovanjem . . Nast. Milan .
 - 94 -

ulc j e s i l . razredom izradio u glini mnogo stvari po

naravi. Bilp j e tu j abuka, kruaka, groa, treanja, glji
v.a, krastavaca, paprike, raznih ivotinj a i t . d. Sve j e to
bilo tako vjerno izraeno, da su mnogi hvatali rukama,
te predmete, d a li se sami uvjerili, d a su ti predmeti sa
m o o d gline, a ne naravni.
N ast. Vinko Grgi j e s III. i I V. razredom izradio u
sadri lijepi broj vrijednih stvari. - M oglo se tu vidjeti
:raznih vrsti glavica za stu pove, kruaka, ja buka, cvije
a i t . d. K ako su t i predmeti b i l i vjetaki izraeni,
najljepe nam svjedoi to, to su nastavnici i u enici
morali p osjetioce uvjeravati i dokazivati im, d a su ti pred
meti izraeni na naoj koli i da s u i h izradili sami
u enici.
II. razred j e izloio lijepe koarice pletene od lika
i nekoliko opleteni h boca.
Lijepo j e bila na izlobi zastupana i rezbarija. Bilo
je tu lijepih okvira za slike, stalaka za cvijee, malih
crkvica, kazeta i drugih uresnih predmeta. Bilo j e tu i
lijepih stvari izraenih duborezom. R ezbarijom se bave
nai u enici ve nekoliko godina s mnogo V)ije, pa su
ve i tu stekli veliku vjetinu.
N astavnici Milan ulc i Vinko Grgi su polazili teaj
z a runi rad u Z agrebu , tamo su se kvalificirali za muki
r uni rad, pa se ta njihova sprema vidi i na ovoj iz
l obi.
Kao to se u l'u nomu radu enskomu i mukomu
vidi svuda, gdje j e mogue, narodni duh, tako se taj n a
rodni duh vi<ii i kod risarija. - Risarije ni najmanje ne
z aostaju za runim radom. Osobito imade mnogo risari j a
I I . razreda u narodnim motivima. A i k o d ostalih razred a
vidjelo s e lijepih narodnih motiva. Inae j e mnogo slik a
izraeno prema predmetim a u naravi, osobito k o d I I I. i
I V. razreda. Tako j e bilo izloena lijepih slika : cvijea,
l eptira, ptica, voa i t. d.
Nasred dvorane bile su n a stolu izloene geometrij
ske risarije, te pismene radnje svih u enika.
Z a izlobu je kod graanstva vladalo veliko zanima
nje. Cijeii d an izlobe dvorana j e bila uvijek puna. Oso
bito su pokazali za izlobu veliko zanimaje roditelji
 - 9 (5 -

traili o ima rune radove svo j i h sinova i keri. Kada su

ugledali runi rad svojega dj eteta, nijesu se tako lako
m ogli udaljiti od toga predmeta, ve su g a dugo proma
trali a svi j u strana. Kada su v i djeli radove svoje djece,
nije im bilo ao malerij alnih rtava, to su ih pridonij eli
za svoju djecu.
Izloba j e p okazala, d a naa kola iz godine u go
dinu napreduje. I oni, koji su s nepovjerenjem gledali n a
n a u kolu, promij enili s u svoje miljenje i vidjeli, d a
n a a gra. kola i m a svoj raison d ' etre.
*
* *

Drugi dio proslave bio j e n a veer u dvorani ho

tela frank . Velika j e dvorana bila puna kao rijetko
k a d a. Ravnatelj jo lijepim rijeima pozdravio graanstvo
Slatine, koje je u tako lijepom broju p osjetilo nau
proslavu d o podne i ovaj koncirat.
G ice Irma Dolealek i Berta Beck su etveroruno
izvodile na klaviru: franz v. Suppe: Ouverturu. Izvodile
na ope zadovoljstvo publike, pa ih j e publika nagradila
burnim pljeskom.
U enici I. razred a su deklamirali o d ]. Milakovia:
Braa. Iza toga je bila gimnastika vjeba: Sliala sam
ptiko p et . Vjeba j e bila izv anredno skladna, pa se
publici izvanredno svidjela.
Pjevala j e solo: Jorgovane, j orgovane o d f. S.
Vilhara gica Ankica Trboj evi, uiteljica, a na klaviru
ju j e pratila gica I. Dolealek. Nakon burnog pljeska
n j a publike je gica A. Trbojevi morala otpjevati j o
pjesmu: Tiho j e m ore.
lza pjevanj a su uenici izveli ritmike vjebe De
vetorica .
I mpozantan je b i o n astup apsolvenata gra. nae
kole, koji su pjevali od St. M osranjca: Iz moje domovi
n e (rukovet). Zbor j e uvjebao gosp. M ilan ulc. Veliki
trud gosp. ulca se i splatio, j er je pjevanje bilo skladno
pa ga je publika sluala p ozorno.
Gica I. Dolealek je izvela na klaviru j o sama

j e d an komad, n a kojemu se pokazala gotovo umjetnicom.

To je prvi j avni nastup ove gospojice, pa ve ovim na-
 - 96 -

stupom gica Dolealek mnogo obeaje, samo neka na

stavi na tom putu.
K a o zadnju toku prikazali su uenici i uenice;
Kuzmanovi: Republika u Magaraevcu. Ma da je komad
dosta teak, reiserice gice K . Mui i S. Derkos su ga
lijepo uvjebale, da je izvedba publiku gotovo iznenadilar
Iza koncerta j e bila tombola uenikih radova. [
koncerat i tombola su uspjeli i moralno i m aterijalno. O
cijelu proslavu su i gospodin ravnatelj i nastavnika v i
jee uloili mnogo truda. N o mislim, da i m n e e biti1
biti ao truda, kada su vidjeli, d a j e cijela proslava up.
ravo sjajno prola.
!van Erjavac
Foto F. Pipus, Slatina Ueniki radovi Ili. i I V. razreda.
 N astavni ki savj et
-
---

i
-- "' ::l
o O b u a v a o e c ::: -u

I
... " -- Q)

I
.o Q) >(/) ...
_,,,: I rr.e i svojstvo n astavnika nauni pred m e t u razredu
sati
na
s.. QJ

N ;::; ro
N N apomena
Q) "' "' ...
t- tjedan ci:: Vi ::l
I I I

1
Ivo Marii
ravnatel j
povijest
zemljopis I I.2 I I.2 IV 2
III .2 10 -
R avnatelj zan atske
trgovake kole
gra. du. I V.2
-- --

Propovjednik zavod-
I van Erjavac rimo-kat. I.2 I I.2 -
ski. Predaje i u
2 8
stalni vjerouitelj gra. kole vj erona u k I I I.2 I V.2 mjesnoj osnovnoj
-- --
koli.
hrv.-srp. I I .5 I V.4
K atica Mui pov. zemlj. I I I. 2 : I V.2 Knjinji ar uiteljske
3 geom. 21 I I.
stalna uiteljica gra. kole I.2 i ueni ke knj inice.
. r. r. I.2 I l .2 I V.2

I
-- --

hrv.- srp. I.5 II I .5

Marica Stankovi zemlj. 1.3 I I .3 uvar historijska-
4 en. gimn. 21 I.
stalna uiteljica gra . kole 1.1 I I. 1 I II.1 I V.1 geografske zbirke. ' -
k u anstvo I V.1
J.
 - ro ::i
o Obuavao je c: c: -o
-o -
sati -
I I
ClJ
....
.o
..::.:: lme l svojstvo n a stavnika nauni predmet u razredu na Nro ,_,C1l ....roN

Napomena
Q)
f- tjedan Ci:: Vi ;:l

I
'
I I priro dopis I I.a I L I
Slavica Derkos kem i j J I l l .2 I V . 2 uvar kemike
5 22
hig. l r n .
-

stalna uiteljica gra . kole l. 1 ll.1lll.1 IV. 1 ; 1 . 1 l l 1 lll.1 zbirke.

1.3; I l l.2
_!!_je 111 . . r. r .
1 1 1 .3
-- --

njemaki
prost. ris. 1 1 1 .i: I V .3
Milan u1c Proelnik organi-
6 m. r. r. l .2 I 1 2 21 II I.
stalni uitelj osnovne kole m. g i m n. 11 11 1 Ill.1 IV.I
zacij e P . C. K
--
pjevan j e l. 1 I I. i 1 1 1 . 1 I V . 1 --

matem. geom. I V .4 I V .3
uvar fizikalne i
V in ko Grg i fizika I L I 2 I V. 2
7 21 IV. geometrijske zbirke,
stc1lni uitelj osnovnih kola prost. ris. I .3 I l .3
te radione za m. r. r.
--
m. r. r. I I l.2 I V.z

matem. 1.3 I l .3 I I I ..
ore Mihajlovi
8 geom. I l.2 I I l . 2 20 -

pomon i u itelj gra. kole

mjem. I I .a I V.3
- . - -
I - - -
 Honorarni nastavni ci
- -
-

o
s- O b u a v a o i e

I
..o
Ime i svojstvo nastavnika Sati N a p omen a
I
--

Q)
!--< nauni predmet u razred u na
tj edan
I I I I
R aj k o K o ka n ovi iston o - pravosl. I.1 I I . 1
1 4
admin. srp.-pravsl. parohije vjeronauk IIl. 1 I V.I
--

H i n k o G r il n w a l d Mojsijevu
2 n auku vjere 1 . - l l .1 I II.- I V .1 2
jevrejski rabin
--

G e. i z a J u s t h evangeliki
3 I .- I l .1 1
evang. upnik vjeronauk
-- -

kolska podvornica : P ela Lazi.

 id ETO PI/ ZAVO DA
--

Vaniji dogaaji
1. septembra obavljeni su popravci.
2. septembra obavijen je upis. Rezultat upisa bio j e ovaj:
I . razreJ 35, l i . razred 25, I I I. razred 34, I V.
razred 1 9, svega 1 1 3.
6 . septembra roendan pri jesto lonasljednika Petra. kol
skoj mladei odrao j e predavanje n astavnik
Tomo P erunii.
29. oktobr a, na dan Osl oboenja, drao je predavanje
nastavnik Milan ulc o znaenju osloboen j a
za n a troimeni narod.
1 1 . novembra predavao je Toma Perunii o danu, n a
koji j e sklopljeno primirje 1 9 1 8.
1 6. novembra odrao j e I v an Erj avac, vjerouitelj, preda
vanje o postanku, znaenju i svrsi Drutva N a
roda.
1. decembra, n a dan devete obljetnice ujedinjenj a n aeJ
troi!'Ilenog n aroda u jedinstvenu dravu kralje
vinu Srba, Hrvata i Slovenaca pod ezlom
slavne dinastij e Karaorevia, prireena j e
proslava s a sveanim blagodarenjima u svim
mj esnim crkvama i sinagogi. kolskoj mladei
oarao j e ravnatelj predavanje o historijskom
znaenju pobjede Antante, o kojoj j e takoer
ovisio osnutak nae drave. Stvara se nova dr
ava, koju s;u juni Slaveni tako eljeli. Slo
venci su u najteim prilikama sauvali svoju
narodnu individualnost i u n ato najezde toli
kih neprijatelj a p ostigli visoku civilizaciju. H r
vati su kroz hilj adu godina uspj eli odrati k on-
 - 101 -

tinuitet Tomislavovog kral jevstva i time da\i

uz svoj u visoku civilizaciju n aoj historiji na
rodnoj i dravnoj sj aj daleke prolosti. uma
dijski ustanci p o d slavnim K araorem i Mi
l oem, uz koje je pristajao i junaki crnogor
ski narod, pridonijeli su, da je konano ostva
rena davna tenja naeg troimenog naroda.
1 1. decembra sazvana je prvo roditeljsko vijee.
13. decembra i 14. pregledao je ovu kolu oblasni kol
ski n a dzornik ore Vezmar, p a je sa radom
i n apretko m zavoda bio zadovoljan.
1 7. decembra, n a roendan Njegova Veli anstva kralja,
o drao j e ravnatelj predavanje o ljubavi i oda
n osti uzvienom Svearu i Vladaru naem.
23. decembra poeli su boini praznici i trajali su radi
ienja i kreenj a zgrade, p a radi velikog
broja pravoslavnih uenika n a zavodu do
ukljuivo 9. januara 1 928.
1 9. januara odrao je ravnatelj predavanje o srei i rado
snom dogaaju u kraljevskoj porodici roenjem
princa Tomislava. kolska mlade prisustvova
la je blagodarenjima za sretan i dug ivot
mladoga princa. 20. januara b i o je prazni k u tu
svrhu.
27. januara, na dan s v. Save, o drala je nastavnica Mari
ja Stankovi predavanje o zaslugama sv. Save
za irenje projete u n arodu naem, a poslije
toga nastavnica Katica Mui, prigodom sto
godinj ice osnutka M atice Srpske, o znaenju
te vanf' kulturne ustanove p o irenje n acio
nalne svijesti i kulturnog napretka Srba i osta
lih junih Slavena od njena osnutka do d anas.
4. februara u slavu roendana vladike J. J. Strossmayera,
odrao je n astavnik Vinko Grgi predavanje o
i dejama velikog mecene.
1 9. februara o dran je drugi roditeljski sastanak.
1 4. marta p onovno j e posjetio ovu kolu obi. kol. nad
zornik ar-e V-ezmar, <1-o laz-e i u Slatinu p o
drugom slubenom p oslu, t e je ovaj puta pre
gledao p odrobnije samo pismene radove i ri -
 - 102 -

sari j e.
3 1. m arta poslije podne p oeli su rimokatoliki uskrnj i
praznici. Rimokatolika mlade obavila j e du
hovne vjebe kroz tri dana. P raznici su traj ali
d o ukljuivo 9. aprila.
29. aprila priredio je Podmladak C. K. ove kole svea
n u proslavu u predveerje obljetnice mueni
ke smrti Zrinskoga i frankopana, koju j e
spoj i o sa p roslavom d a n a Trezvenosti, na ko
ju su pozvani i roji telj i uenika. To je bio
ujedno i trei roditeljski sastanak
12. maja odrala j e na stav nica Slc:vica Derko.3 predava
nje o m aterinskoj l j u b avi. Prigodom spaljenja
kostiju sv. Save o dra o j e i ra vnatelj predava
n j e o znaenju sv. S a ve za prosvjetno - dravnu-
mi i j u .
17. maja prireen j e izlet n a Dravu kod Noskovaca, d a
se upozna naa l i j e p a P u dravina i Drava za
vrijeme velikog vodostaja. U 1 sat smo krenu
li vozom iz Slatine prem a N o skovcim a. Pu'.em
sm o razgledali plo d n a polja, bujne livade, l i
snate u m e , te vidj eli rn n 'Jgo lijepe plemenite
divlj ai. N a D ravi srno p :i 3ebi ce razgledali e
ljezni ki most, koji vodi u Peuh. Zatim srno
otili do aav ice, susjednog oblinjeg mjesta
gdje j e bio taj dan god. Veernj i m vozom vra
tili smo se kuama svojim. Ilo ie oko 60 ue
nika iz svih razreda pod vodstvom ravnatelje
vim, a u pratnji nastavnika Mui, Derkos i
Erjavac.
22. ma;a o d rao j e vj erouitelj lvan Erjavac prigod o m
primljenog pozdrava o d djece iz kneevine V a -
lesa, lanova podmlatka Drutva N aroda, koji
propagiraju meu djecom cijeloga svij eta mi
r ovnu i deju.
23. maja posjetio j e Slatinu Marijan Hanekovi, veliki.
upan osjeke oblasti, p a j e tom zgodom p o-
sjetio i ovu ko lu.
24. maja prire en je izlet na Jankovac. Jutarnjim vozom
krenuli sm o do ainaca, a o danle posebnim
 - 1 03 -

vozom Slavonske p odravske eljeznice, koji

nam j e za taj dan stavila uprava eljeznice na
raspolaganje uz umjerenu o dtetu. Taj voz nas
je o dvezao do Drenovca. O dsjeli smo u koli
dobrotom uitelj a Laloa. lako j e kiilo, po
li smo na ]ankovac. Putem se vrijeme meu
tim popravilo. Nad lj epotom kraja, a nap ose
slapa, ostali smo oarani. Ujedno smo proveli
nekoliko sati na samom Jan!:<ov:u u nevezanoj
zabavi, a posjetili smo mauzolej grofa Jankovi
a i spilju Maksima Boj ania, p a staro groblje.
Danas se J ankovac lijepo ureuje nastojanjem
efa umske uprave u Beliu. Za kratko vri
jeme uredit e se staro jezero i uzgajati pastr
ve u njemu. P osebnim vozom u 5 sati o dvezli
smo se d o ainaca. Tu nas je vrlo gostolju
bivo primio mjesni ravnajui uitelj P aunovi
sa svojom poro dicom. Djeci su priredili topao
aj, a nonim vozom doli smo svi ili i zdra
vi i punih lijepih i ugodnih uspomena i dojmo
va sa lijepog Jankovca, bisera Slavonije, svo
jim kuama. Bilo j e oko 6 0 uenika iz svih raz
reda. Voa ekskurzije bio je rnvnatelj uz pratnju
nastavnika: Mui, Derkos, Erjavac i ulc. Na
]ankovcu o drao j e r avnatelj predavanje o sla
venskim apostolima sv. irilu i M eto du.
27 m aja, na dan propagande za Ligu protiv tuberkuloze
u Osijeku, o drao je opinski lij enik dr. Edo
mega graanstvu predavanje, kojem su pri
bivali i uenici ove kole. Tom su zgodom me
u graansvom prodavali Cvjetie u korist
Lige.
3. juna priredila je kola sveanu proslavu prigodom 1 0-
godinjice o pstanka zavoda. Prije p odne je bi
l a m atineja i otvorenje izlobe u enikih ra
dova po z astupniku gosp. Ministra Prosvjete,
prosvjetn om inspektoru nae oblasti gosp. Er
nestu P ascheru. Meu mnogim p ozdravima i'
estitkama isticao se osobijo od M aralata
Dvora. Naveer prireen je kon:erat sa tom-
 - 1 04 -

bolom. Moralni uspjeh j e o dli an, upravo n a d

svako o ekivanje, a materijalni jednak j e
prvom. ist prihod n amijenjen je za tiskanje
Spomenice, koja se tom zgod om izdaje.
28. juna, iza blagodarenja i Te Deuma, odrao je ravna
telj predavanje o znaenju Vidov dana u n aoj
historiji, a p o tom su se u enicima podijeli
le godinje svjedodbe i Spomenice. Mlade i
uiteljstvo s e nakon toga razila na velike
praznike.

Fromjene u nastavnikom zboru.

Barac Anica, u iteljica osnovnih kola i apsolventica v i

e pedagoke kole na radu u ovoj koli, pre
mjetena je u K arlobag n a graansku kolu
o dlukom M inistarstva Prosvjete O . N. br. 5 1 .
653. o d 1 1 . V I I I. 1 927.; dunosti j e razrijeena
31. V I I I. 1927.
Perunii Tomo, u itelj osnovnih kola i apsolvent vie
pedagoke kole, premjeten je n a ovu kolu
odlu kom Ministarstva Prosvjete O. N. br. 51.654.
od 12. V I I I. 1927.; slubu je nastupio I. septem
bra 1 927.
Derkos Slava, uiteljica osnovnih kola i apsolventica v i
e pedagoke kole, premj etena je na ovu
kolu odlukom Ministarstva Prosvjete O . N. b r.
46.339. o d 10. V I I I. 1927.; slubu je nastupila 2 .
septembra 1927.
Hefinger ]osip, u itelj osnovnih kola na radu u ovoj
koli, premjeten j e odlukom Ministarstva Pro
svjete O. N. br. 54.325. n a osnovnu kolu u
Musi, srez akovaki; razrijeen dunosti 5.IX.
1927.
Stankovi Mar ija, uiteljica osnovnih kola i apsolventica
vie pedagoke kole, dobila j e dopust rad i
-polagani a diplomskog isp ita n vioj peda
gokoj koli u Zagrebu o d 1. d o 22. oktobra
1927.
 - 103 -

Perunii Tomo dobio j e d opust radi polaganja diplom

skog ispita n a vioj pedagokoj koli u Beo
gradu o d 23. I X . d o 21. X. 1927.
Derkos Slava, uiteljica, dobila je otpisom velikog upa
na osjeke oblasti br. 8.754. P. I. o d 7. X. 1 927.
doznaku beriva n a i splatu dr. poreznom ure
c:tu u Slatini.
Perunii T._o mo, uitelj, dobio j e otpisom velikog upan.3
osjeke oblasti br. 1 5. 1 46. P. 1. o d 1 2. X. 1 927.
doznaku beriva n a isplatu dr. poreznom uredu
u Slatini.
Perunii Tomo, premj eten je sa ovoga zavoda n a o snovnu
kolu u Maoe, srez plevaljski, odlukom Minis
tarstva Prosvjete O . N. br. 75.736. o d 3. XI.
1 927 ; razrijeen je dunosti 19. XI. 1 927.
Marii Ivo, ravnatelj, preveden j e otpi som velikog u
pana osjeke oblasti br. 1 3.098. P. I. o d 3. I X .
1 927. u peti stepen osnovne plate.
E1javac !van, vj erouitelj, preveden je u treu grupu s a
1 0% poviice odlukom M inistarstva Prosvjete
O. N. br. 6 1 .9 1 7.
Mui Katica, uitelj ica, prevedena j e o dlukom velikog
upana o sjeke oblasti, br. 1 6.687. P. I. od 29. I X.
1 927. u trei stepen o snovne plate.
Mihajlovi ore, p o moni uitelj dr. graanske kole u
Molu, oblasti beogradske, premjeten j e _odlu
kom M inistarstva Prosvjete O. N. br. 563. o d
1 1 . I . 1 928. za pomonog uitelja u ovu kolu ;
dunost j e n astupio 28. I. 1 928.
Derkos Slava, uiteljica. d obila je dopust od 1. d o 20. II.
1 928. radi polaganja diplomskog ispita na vi
oj pedagokoj koli u Zagrebu.
Derkos Slava, uiteljica, prevedena je otpisom velikoga
upana osjeke oblasti br. 2.8 1 9. P. I. o d
29. XII. 1 927. u trei stepen osnovne plate.
Stankovi Marija, uiteljica, imenovana je n a osnovu po
loenog diplomskog i spita stalnom uitelji
c om ov e graanske kole s a 1 00/o l)Uvitcum
po l. 7. zakona o inovnicima, o dlukom Mi
nistarstva Prosvj ete O . N . br. 38 1 . o d 4. I. 1 928.
 :---- 106 -

Erjavac !van, vjerouitelj, dobio je dopust od 27. II. do,

7. I II . 1 928. radi polaganja rigoroza na b o -
bogoslovskom fakultetu u Zagrebu.
Stankovi Marija, uitelj ica, prevedena je u trei stepen
osnovne plate otpisom velikog 'upana osjeke
oblasti br. 1 .427. P. I. o d 3 1 . I. 2928.
6rgi Vinko, u itelj, i meno van je stalnim u iteljem osno
vnih kola i ostavljen na radu u ovoj koli
odlukom Ministarstva Prosvjete O . N. br. 86.
047. ex 1 927. o d 13. I. 1 928.
Derkos Slava, uiteljica, imenovana je na osnovu poloe
nog diplomskog i spita stalnom uitelj icom ove
graanske kole s 1 00/o poviicom p o l . 7
zakona o inovnicima odlukom M inistarstva
Prosvj ete O. N. br. 35.488. o d 25. I V. 1 928.

Vanija nareenja.

O d lukom Ministarstva Prosvjete o d 3. V I I I. 1 927. O. N

br. 49.032 . i otpisom velikoga upana osjeke
oblasti od 1 6. V I I I. 1 927. br. 1 3. 1 70 P. I . ima

ju se ubudue uvati Slubeniki Listovi nastav

nika graanskih kola u ravnateljstvu, a ne u
srezu.
Otpisom velikog upana o sjeke oblasti br. 1 5.450. o d
5 . IX. 1 927. dostavljene s u ovoj koli relijefne
slike N j i hovih Veli anstva kralja i kraljice, kao
dar Ministarstva Prosvjete.
Okrunicom velikog upana osjeke oblasti br. 1 5929 P.
I . o d 20. IX. 1 927. o dreen je nain, kako ct a
se p ostupa s razri jeenjem premjetenih nas
tavnika.
Raspisom Ministarstva Prosvjete od 1 6. I. 1 928. br. O. N.
3.586. ureuje se nain podjele o cjenjivanja
privatista.
O d l u k o m M in i starstv a Pro svje1e od 28. II. 1 928. O. N. br.
75.039 27. ureen j e nain podjele ispitne
takse lanovima ispitnog o dbora.
O d lukom Ministarstv a Prosvjete od 29. I I . 1928. O . N. br
 - 1 07 -

17.363. n areuje se, da se budue kolske godine

1928./29. uvedu trom jeseja i to prvo svrava L
XII., drugo I . I I I .a tree koncem kolske go
dine.
Pra J ilnikom o privatnom pouavanju o d 25. I I. 1928. br
O. N. 17.364. Min istarstva Prosvjete ureuje se.
p o d kojim uvjetima i kada smi j u n astavnici
graanskih kola privatno p ouavati i primati
na stan u eni ke svoga z:woda.
Odlukom M i nist.Hstva Prosvj ete O . N; br. 22 .034. od 1 2
I I I . 1 928. reg ulie se prelaz uenika srednji h
kola u v i i razred graa nske kole.
O dlukom Ministarstva Prosvj ete O. N. br. 21.882. o d 9.
I I I . 1928. propisuje, se d a za ravnatelja o dnosno
upravitelja graanske kole moe biti postavljeno
samo ono l<valifikovano lice, lrnje j e uspjeno
radilo u koli 10 godina, a na graanskoj b arem
4 godine.
( TAT l/T I K cp
08080

Statistika uenika kol. god. 1 927./28.

I I 1 I
R a z r e d
"'
I. I I . 1 1 1 . I V. 01
OJ

m.I . m.[ . m.f. m.I .

>
C/)

Tijek o m kol. god. pridolo 1 -

1
1
u p oetku kol. god. upisano 24 1 1 1 4 1 3 20 13 9 1 0 1 1 4
1 1 1 4
Tijek om kol. god. izostal o 1 - 2 2 2 7
Na k raju kol. godine o stalo 24 1 1 1 4 1 1 1 9 1 4 1 0 8 1 1 1
uenici po godinam a :
Sa l 1 godina (roeni 1 9 1 7.) 3 ---- --
1 4
" 12 )} )) 1 9 1 6. 6 1 -----
7 14
" 13 )) 1 9 1 5. 10 4 7 2 2- I
3 - 28
14 )) 1 9 1 4. 5 6 4 8 6- 1
- 30
" 15 l) 1 9 1 3. - -
1- 4 3 2 3 13
16 l) 1 9 1 2. -- 2- 3 2 6 2 15
prek o 1 6 - - - - 31 - 2[ 2 7
Uem'ki rodite!/i po zanimanju:
Dra v. inovnici i sveeni ci 6- 4 2 3 4 1 1
1 1 21
Priv . i samoup. in. i du. radn. 2 2 1 1 4 2. 2 - 14
1
H ote ljeri, g ostion. i kafedije - 1 1 1 - - - -
1
3
Trg o vci, industrijalci i rentijeri 2 2 4 5 1 1 3 18
Zan atlije 3 3 2 2 4 5 2 3 24
Zem ljoradnici 7 2 5 1 2- 4 1 22
Dru gih zanimanja 4 1 1- 2 1 -- 9
Umici po roenju:
u k raljevini S. H . S . 22 1 1 1 4 9 1 7 1 4 9 8 1 04
u d rugim dravama 21- - 2 2 - 1 - 7
 - 1 09 -

1 1 ,
R a z r e d

I
"'
I. 11. 1 1 1. I V. Ol
a.i

m.1 . m.I . m.1 . rn.1 . >

(f)

Po narodnosti :
Srbi, Hrvati i Slovenci
Ostali Slaveni
-
1
- -- --
22 1 1 1 3 1 0 1 9 14 1 0 8 1 07
1 --- -
-
1
N ijemci 1 1 1- 3
Uenici po vjeri:
R imokatolika 15 8 8 6 11 3 6 3 60
Istono - pravosl avnih 6 3 4 3 7 8 4 3 38
Mojsijevaca
Evangelika
1 -
2-
1
1
1
1 - - -
2 2- 2
-
9
4
Uenici po stanovanju : 1 1
U mjestu kole 14 7 10 8 14 12 6 8 79
Dnevno dolaze vlakom
Dnevno dolaze pjeice
7 3 4 3 5 2 2-
3 1 -- - 2- - 26
6
Uenici po uspjehu : I I
V eoma dobar uspjeh 2 6- 7 2 4 1 3 25
Dobar uspjeh 9 4 6 1 9 3 5 2 39
Dovoljan uspjeh 2- 6 1 6 5 4 3 37
Svega svravaju razred 1 3 1 01 1 2 9 17 12 10 8 91
Polau razredni ispit
Ponavljaju razred
6 1 1
5- 1
-- - - --
1- -
1 3 1 -- 13
7
Privatista j e bilo 1- 2 - 5 -- 8
I
 I N..YE N l_Jg
8CCCCCC:>:>:>:>:)
l
Zgrada, namj etaj, knjinica zbirke
uila.
G raanska kola smjetena j e d a n a s u zgra d i mjes
ne opine trgovinog poglavarstva. Zgrada datira iz l .899.;
sasto j i se iz prizemlja i jednog sprata. U prizemlju zgra
d e smjetena j e sresko poglavarstvo u 6 soba i osnovna
kola sa p osebnim odijeljenim ulazom u 3 sobe. U spratu
smjetena su 2 odjeljenja osnovne kole sa zbornicom za
osnovnu kolu ; ostali dio zgade, t. j. 3 kolske sobe,
lijepu zbornicu i mab sobu ravnateljstva u potrebj av a
raanska kola. IV. razred i m a obuku poslije p o d n e ra
,di manjka etvrte kolske sobe. Knjinice i zbirke uila
smjetene su u zborni ci, a radiona za muki runi rad u
jednoj kolskoj s Jbi. Zgrada j e lijepa i udobna, odgovara
svim uvjetima higijene i uzgoja, no danas j e prem alena,
p a se ozbiljno rauna sa gradnjom nove kolske zgrade
u najkrae vrijeme. Zemlj ite za gradnju j e ve kupljena,
a n alazi se neposredno u blizini stare kolske grade.
N amjetajem j e ova kola dovoljno opskrbljena i
n alazi se u dobru stanj u. Sa11 namjetaj je nov, ukusan,
gotovo otmen, pa daje lijep d oj.am.
Knjinica se dijeli ria-7tieniku i uitelj sku. N aalost
uz mnogo m ateri jalnih rtava knjinice su nam jo bro
jem m alene, no zato su sadrajem vrlo dragocjene. Djela
su sva najbolj a, slue za obrazovanje i razonodu ueni
ka i uitel jstva, a i u obuci ; nap ose l iteraturi slue
odlino.
U enika knjinica se dijeli na dva djela : I. zabavu
sa 280 i II. pouka 58 djela . .Svega 338 djela.
U iteljska knjinica se dijeli na devet dijelova : I. Pe-
 - 111 -

rdago-glja i religij a 33, I I . H rvatsko- srpski jezik 1 1 6, I I I .

1H istorija i georafi'ja 37, I V. Pri rodne_ n auke 24, V . Mate
matika i geometrija 9, VI. Obrt, trgovina i go3podarstvo
17, V I I. asopisi 48, V I I I . U dbenici 59, i I X. Razna
23 djela. Svega 366 d j ela.
Prema tome ima ukup n o uenika i uiteljska knj i
nica djela 704.
U ila i m a razmjerno jo isto malo, no i p a k ima, to
liko, d a se obuka u svim predmetima m oe u spjeno
v riti 1u2 p.Jmo p otrebnih u ila.
U ila i slike su podijeljene ovako : Strani jezi I< 9 sli-
1ka, zemljopis 83 slike i geografske karte, povijest 23 sli
He, botanika i zoologija 5 k arata, fizika 106 a parata, ke
m i j a i m ineralogiia 130 l<emikal i j a i sprava i zbirk3. ruda,
.geometrija 7 raznih zbirki ge ometrijskih tjelesa, pjevanje
1 harmonij, gimn astika 2 sprave i runi rad 42 sprave i
raznog orua.
i! l .RA3RED !i
!iL,r.IL'lr.IL'lr.1i!
I. razred
Razrednik: Marica Stankovi.

1 . Babi Stj e p a n, vaoma dobar uspjeh.

2. Ba log Zl ata, veoma dobar uspjeh.
3. Bauer Vladimir, dobar uspjeh.
4. Bia n i Dragica, veoma dobar uspjeh.
5. Biof Ivan, dobar uspjeh.
6. Boikov i Lj u b i ca , veoma dobar uspjeh.
7. eralinac Mladen, razredni ispit.
8. Dijak ]osip, razredni i spit.
9. Drancelj Mato, dobar uspjeh.
1 0. Ferber Emil, veoma dobar uspjeh.
1 1 . filipovi Ranka, dobar uspjeh.
12. Herpka Irena, d obar uspjeh.
13. Jurkovi Jelena, razredni ispit.
14. Kneevi R adovan, razredni ispit.
15. Kobzi Karlo, dobar uspj eh.
16. Krsti Rudolf, razredni ispit.
17. Ma1\ceder Bela, nedovoljan uspjeh.
18. Megla Rudolf, nedovoljan uspjeh.
19. Mihi Svetozar, nedovoljan uspjeh.
20. Novotny Ivan, dobar uspjeh.
21. Papa M a r i ca, veoma dobar uspjeh.
22. Pavi Dragutin, dobar uspjeh.
23. Preis franjo, razredni ispit.
24. R i e m e r Gabrijela, veoma dobar uspjeh.
25. Raa R atimir, nedovol jan uspjeh.
26. Stani Desanka, dobar uspjeh.
Foto F. Pipus, Slatina I. razred
Foto F. Pipus. Slatina II. razred
Foto F. Pipus, Slatina III. razred
Foto F. Pipus, Slatina I V. razred
2 7. Szoke Anica, veoma dobar uspjeh.
28. auli Mladen, dovoljan uspjeh.
29. Sriner franjo, nedovoljan uspjeh.
30. Tkalevi Antun, dobar uspjeh.
31. Vlk fridrik, dobar uspjeh.
32. Vuievi Milomir, razredni ispit.
33. Zorko Elizabeta, dobar uspjeh.
34. ivkovi Veselinka, dobar uspjeh.

Pridoao:
35. Stai Dragutin, dovoljan uspjeh.

Izostao:
36. Gerner Stevo.

Privatista:
37. Pear H inko.
 I I . razred
Razrednik : Katica Mui.
1. Atai Milan, dovolj an uspjeh.
2. Culek Mirko, dobar uspj eh.
3 . Dobri Nada, nedovolj a n uspjeh.
4. E n g l i Popari H a na, veoma dobar uspjeh.
5. f erber Emilija, razredni ispit.
6. Gros M a rija, veoma dc,bar uspjeh.
7. Grosaj M arija, dobar uspjeh.
8. Jurii Svetozar, dobar uspjeh.
9. Knei Zlata, veoma dobar uspjeh.
t o. K o s arko, nedovoljan uspjeh.
1 1 . Luli Stipe, dobar uspjes.
1 2. Miling franjo, ra7redni ispit.
1 3. N eumann Elemir, dovoljan uspjeh.
1 4. Pau nov i Elizabeta, veoma dobar uspj eh.
1 5. Radi Stjepan, dovoljan uspjeh.
1 6. Riess Samuel, dobar uspjeh.
1 7. Saka tefa, veoma dobar uspjeh.
1 8. Smiljani Stevo, dovoljan uspjeh.
1 9. Svoboda Ernest, dobar uspjeh.
20. Svoboda Ivan, dobar uspjeh.
2 1 . Tuturi arko, d ovoljan uspjeh.
22. Vlajni Slava, dovolj an uspjeh.
23. V l k A n g e l i na, veoma dobar uspjeh.
2 4. V u kovi Rua, veoma dobar uspjeh.
25. agar ]osip, dovoljan uspjeh.

Izostali:
26. Diirr Vj era.
27. Derezi llii Draga.
 m. RAJRE D

I l i. razred

Razrednik : Milan ulc.

1 . Aleksi N i kola, dobar uspjeh.

2. Altheim Adolf, veoma dobar uspjeh.
3 . Balog }ulije, dobar uspjeh.
4 . Borovac B oica, dovoljan uspjeh.
5. Boikovi Uro, dobar uspj eh.
6. onka Antun, dobar uspjeh.
7. ferber Margita, dovoljan uspjeh.
8. Goji Svetozar, razredni ispit.
9 Gvozdenovi Duan, dovoljan uspjeh
1 0. Karani }ulije, dobar uspj eh.
1 1 . Kneevi Dra g i c a , veoma dobar uspjeh.
1 2. Kutin Antun, dovoljan uspjeh.
1 3. Lazi Jelen a, dovoljan uspjeh.
1 4. Litz Roz a l ija, veoma dobar uspjeh.
1 5. Maravi Janja, dovoljan uspjeh.
1 6. Markovi Danica, dovoljan uspjeh.
1 7. Merle Karlo, razredni ispit.
1 8. Panian V l ado, veom a dobar uspjeh.
1 9. Pajtlar lvan, dobar uspjeh.
20. Pa pa D a n ica, veoma dobar uspjeh.
2 1 . Prajda Zora, dovoljan uspjeh.
2 2. Peternel Stjepan, razredni ispit.
23. Radinovi arko, dovoljan uspjeh.
24. eri Danica, dobar uspjeh.
25. lezinger franjo, dobar uspjeh .
26. Tab o r franjo, dobar uspjeh.
 - 110 -

27. Turac franja, dovoljan uspjeh.

28. W iller R uica, dobar uspjeh.
29. Vuko aavljevi Milan, dovoljan uspjeh.
30. Zjali Stevan, dobar uspjeh.
31. Zj ali Anka, dobnr uspjeh.
32. uek Micika, veoma dobar uspjeh.

Pridoli :
33. Muvrin K atica, razredni ispit.
34. M artinovi Petar.

Izostali:
3 5. Dilrr Dragutin.
36. M artinovi Petar.

Privatiste :
37. Domainovi Ivan.
38. aler Antun.
 IV. razred
Razrednik : Vinko Grgi.
1. Bauer Antun, dovoljan uspjeh.
2. Beck Berta, veoma dobar uspjeh.
4. Culek Dragutin, dovoljan uspjeh.
4. Gol dschmidt Matilda, dobar uspjeh.
5. K irner Katica, dobar uspjeh.
6. Kirner Rika rd, dovoljan uspjeh.
7. Kneevi Milica, dovoljan uspjeh.
8. Koi Ema, veoma dobar uspjeh.
9. M aravi Darinka, dovoljan uspjeh.
1 0. Pa l a i Antun, veoma dobar uspjeh.
11. Petrovi lrena, veoma dobar uspjeh.
1 2. Petrii Milan, dobar uspjeh.
1 3. R a dunovi R a dun, dobar uspjeh.
1 4. R omaj Ivan, dobar uspjeh.
1 5. Veji Ljuboje, dovolja n uspjeh.
1 6. V asiljevi Mla den, dobar uspjeh.
1 7. Vraari Nevenka, dovoljan uspjeh.
Pridoli :
1 8. Muvrin Mihajla, dobar uspjeh.
Izostali :
1 9. Bali M2ri ja.
20. Dlirr Ljubica.
Privatist :
1 2. Domainovi Ivan.
22. Drobac Marko.
23. Nellhiebel Ivan.
24. R adotovi Voji n.

25. aller Antun.

Obavijesti za kolsku godinu 1 928./29.
kolska godina p oinje I. septembra 1928. sazivom
Duha Svetoga, itan jem disciplinskih pravila i rasporeda
sati.
Red popravnih ispita kao i upisa objavit e se pra
vovremena nad ulazom u kolsku zgradu, pa svi, koji
ele kolu pohaati te godine, treba da se interesiraju
za to.
Radi m alenih kolskih prostorij a moemo primiti u
zavod samo ogranien broj u enika, p a se stoga upozo
ravaju roditelji, a i staratelji, neka se s upisom p oure
da im se ne dogodi, da se dijete radi ograniena prosto
ra ne primi u ovaj zavod.
Pri upisu u prvi razred mora svaki uenik donijeti :
I. Krsni ili rodni list;
2. Svjedodbu o svrenom etvrtom razredu osnovne
kole ;
3. Ispunjenu prijavu (l<0lsku dom ovnicu) sa 5 dina
ra taksenom markom (kolske d omovnice dobivaju se u
mjesnim knjiarama).
U ostale razrede u enici se upisuju zadnjom svje
dodbom i prijavom.
V anj ski uenici mogu uzeti stan u Slatini samo uz
predhodnu dozvolu ravnatelja. Stanodavci imadu pridoni
jeti ravnateljstvu uvjerenje lijenika, da u kui nitko nEI
boluje od tuberkuloze ili druge koje infekciozne bolesti.
U enice moraju polaziti obuku u zatvorenim crnim
pregaama, a i izvan kole treba da su u odijevanju
skromne.
'

Svaki je uenik za vrijeme vel ikih kolskih p r azni k a

'
 - 1 19 -

duan da se pristojn o vlada, j er j e za to vladanje odgo

voran ravnateljstvu kole, p a e za sve eventualne pre
kraje biti kanj en p o Disciplinskim pravilima.
Roditeljima i staratelj ima uenika preporua se, d a
kroz cijelu kolsku godinu t o ee zatrae od ravna
teljstva i pojedinih nastavnika obavijesti o . vladanju i na
pretku svojih tienika. Urgencije na kraju kolske go
dine . su bezuspjene, jer se u zadnji as i ne d a i ne
moe nita u initi.
Savjetuje se svim roditeljima i starateljima, da redo
vito pohaaju roditeI j ske sastanke u koli, na kojima e
se upoznati s radom kole oko uzgoja nj ihove djece, a
uz to e doi u uzi dodir s uiteljstvom zavoda, p a e
tom zgodom moi d obiti najbolje informacije o svo;oj
djeci.
R edovito pohaanje roditeljskih sastanaka vrlo je ko
risno za. napredak i vhdanje svakog pojedinca i cijelog
zavoda.
Knjige, pisai i risai materi jal neka S P. ne kupuju,
dok se na kolskoj oglasnoj ploi ne j avi, koj i u dbenici
i kakav materijal e se rabiti u ovoj kolskoj godini na
ovom zavo du.

U Podravskoj Slatini, 28. juna 1928.

Ivo Marii,
ravnatelj.
LINOREZE IZRADIO NASTAVN I K VINKO GRGI