Virovitičko – podravska županija

Upravni odjel za prostorno uređenje,

graditeljstvo, komunalne poslove
i zaštitu okoliša

Klasa: 351-01/08-01/40
Urbroj:2189/1-10/2-08-3
Virovitica, 8. prosinca 2008.

IZVJEŠĆE O KAKVOĆI ZRAKA NA PODRUČJU

VIROVITIČKO – PODRAVSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE
2006 – 2008. god.

prosinac, 2008.
SADRŽAJ

UVOD

1. ZAKONODAVNI OKVIR…………………………………………………………………………………. 2
2. KAKVOĆA ZRAKA NA PODRUČJU ŽUPANIJE
2.1. Praćenje kakvoće zraka……………………………………………………………………. 3
2.2. Razine onečišćenosti zraka………………………………………………………………. 3
3. IZVORI ONEČIŠĆENJA ZRAKA NA PODRUČJU ŽUPANIJE
3.1. Stacionarni izvori onečišćenja zraka………………………………………………… 5
3.2. Mobilni izvori onečišćenja zraka………………………………………………………. 9
3.3. Difuzni izvori onečišćenja zraka………………………………………………………. 10
3.4. Alergeni izvori onečišćenja zraka…………………………………………………….. 11
4. PROVOĐENJE MJERA ZA SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA I ZAŠTITU
ZRAKA
4.1. Područne mreže za praćenje kakvoće zraka…………………………………… 12
4.2. Lokacije izvora mogućih onečišćenja zraka……………………………………… 12
4.3. Poticanje čistije proizvodnje i samoinicijative u upravljanju 12
okolišem…………………………………………………………………………………………….
4.4. Uređaji za pročišćavanje zraka……………………………………………………….. 13
4.5. Sanacija divljih odlagališta otpada………………………………………………….. 13
4.6. Aktivnosti vezane za plinifikaciju……………………………………………………… 14
4.7. Izmještanje prometa iz središta gradova i naselja…………………………. 14
4.8. Provođenje pravila onečišćivač plaća“ ………………………………………….. 14
4.9. Inspekcijski nadzor…………………………………………………………………………… 15
4.10. Informiranje javnosti o stanju kakvoće zraka…………………………………. 15
5. CILJEVI PROVOĐENJA MJERA……………………………………………………………………. 15
6. OCJENA PROVEDENIH MJERA I NJIHOVE UČINKOVITOSTI………………… 16

ZAKLJUČAK

2
Uvod

Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka sastavni je dio Programa

zaštite okoliša, koji je usvojila Skupština Virovitičko-podravske županije u
prosincu 2003. godine i objavila ga u Službenom glasniku broj 8a/2003.

Sukladno čl. 10. stavak 4. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04), Program
zaštite i poboljšanja kakvoće zraka donosi se za razdoblje od četiri godine.

Za potrebe ostvarenja ciljeva Programa i drugih dokumenata važnih za

zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka i za uvid u stanje kakvoće zraka,
izrađuje se Izvješće o stanju kakvoće zraka za razdoblje od dvije
godine i podnosi se Poglavarstvu županije, sukladno čl. 12. stavak 1.
Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04) i Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o zaštiti zraka (NN 60/08). Usvojeno Izvješće objavljuje se u
službenom glasilu županije.

Budući da je Program zaštite okoliša za županiju, a samim time i Program

zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je njegov sastavni dio, donesen
2003. god. potrebno je razmotriti potrebu izrade ovih novih dokumenata,
pogotovo uzimajući u obzir i veliki broj novih donesenih propisa iz ovog
tematskog područja.

Za potrebe izrade Izvješća korišteni su podaci iz Registra onečišćavanja

okoliša, koji vodi Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo,
komunalne poslove i zaštitu okoliša u Virovitičko-podravskoj županiji, i
podaci Županijskog zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ u Virovitici, koji
je radio uzorkovanje i analize određenih onečišćivača u zraku na području
grada Virovitice, a čiji je naručitelj bio Grad Virovitica.
Zadnje uzorkovanje i analize onečišćivača, Zavod za javno zdravstvo
napravio je 2006. god. i od tada se ne rade nikakva ispitivanja kakvoće
zraka.

3
 1. Zakonodavni okvir

1. Zakon o zaštiti zraka, NN 178/04

2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, NN 60/08
3. Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno
praćenje kakvoće zraka, NN 4/02
4. Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje
kakvoće zraka, NN 43/02
5. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, NN 120/05
6. Uredba o ozonu u zraku, NN 133/05
7. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku, NN
133/05
8. Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku, NN 133/05
9. Uredba o kakvoći biogoriva, NN 141/05
10. Pravilnik o praćenju kakvoće zraka, NN 155/05
11. Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora, NN 01/06
12. Uredba o kakvoći tekućih naftnih goriva, NN 53/06
13. Pravilnik o izdavanju dozvole ili suglasnosti za obavljanje djelatnosti
praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih
izvora, NN 79/06
14. Odluka o određivanju godišnje količine tekućih naftnih goriva koja se
smije staviti u promet na domaćem tržištu, a ne udovoljava graničnim
vrijednostima i drugim značajkama kakvoće tekućih naftnih goriva
propisanim Uredbom o kakvoći tekućih naftnih goriva, NN 90/06
15. Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreža za trajno
praćenje kakvoće zraka, NN 135/06
16. Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapljivih
organskih spojeva koje nastaju skladištenjem i distribucijom benzina,
NN 135/06
17. Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova u RH, NN 01/07
18. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora, NN 21/07
19. Vodič za provedbu Uredbe o graničnim vrijednostima emisije
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, glava VI, NN 21/07
20. Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva
u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu
vozila, NN 94/07
21. Program praćenja kakvoće tekućih naftnih goriva za 2008. god., NN
120/07
22. Pravilnik o dostupnosti podataka o ekonomičnosti potrošnje goriva i
emisiji CO2 novih osobnih automobila, NN 120/07
23. Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u RH za razdoblje od 2008. do
2011. god. NN 61/08
24. Odluku o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
zaštiti zraka, NN 60/08

4
2. Kakvoća zraka na području županije

2.1. Praćenje kakvoće zraka

Praćenje kakvoće zraka je sustavno mjerenje ili procjenjivanje razine

onečišćenosti prema prostornom i vremenskom rasporedu.

Ono se provodi putem redovitih mjerenja u lokalnoj mreži (ako su

uspostavljene), prvim, povremenim, kontinuiranim i posebnim mjerenjima
na ispustima onečišćenja zraka.

Lokalnu mrežu za praćenje kakvoće zraka uspostavlja županija, ako su

razine onečišćenja zraka više od graničnih vrijednosti (GV).

Prvo mjerenje mora se obaviti tijekom pokusnog rada stacionarnog izvora,

ali prije dobivanja uporabne dozvole i nakon postizanja neometanog rada
toga stacionarnog izvora, ali najkasnije šest mjeseci od dana puštanja u
rad.

Povremena mjerenja vrše se kod stacionarnih izvora s pretežno

nepromjenjivim uvjetima rada, najmanje tri puta pri neometanom
neprekidnom radu s najvećom emisijom i najmanje još jedno mjerenje pri
radnim uvjetima koji se redovito ponavljaju, a sa promjenjivom emisijom.

Kod kontinuiranog mjerenja emisije mora se svaki pola sata načiniti

polusatni presjek. Iz polusatnih presjeka utvrđuje se dnevni presjek,
uzevši u obzir radno vrijeme tvrtke.

Posebna mjerenja vrše se u slučaju kada postoji osnovana sumnja da je

došlo do prekomjernog ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak iz pojedinog
stacionarnog izvora.

2.2. Razine onečišćenosti zraka

To je koncentracija onečišćujuće tvari u zraku ili njeno taloženje na

površine u određenom vremenu.

Prema čl.25. točka 3. Zakona o zaštiti zraka (NN 178/04), predstavničko

tijelo jedinice regionalne/lokalne uprave donosi program mjerenja razine
onečišćenosti zraka i osigurava uvjete njegove provedbe.

Preporučena vrijednost kakvoće zraka (PV) je vrijednost kod koje se

utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju ne očekuje ni pri trajnoj izloženosti.

5
Granična razina onečišćenosti (GV) je razina ispod koje na temelju
znanstvenih spoznaja, ne postoji, ili je najmanji mogući rizik štetnih
učinaka na ljudsko zdravlje ili okoliš u cjelini i jedanput kada je postignuta
ne smije se prekoračiti.

Kritična razina onečišćenja je onečišćenje čije prekoračenje predstavlja

opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti, pri čijoj se pojavi
moraju žurno poduzeti odgovarajuće propisane mjere.

Tolerantna vrijednost (TV) je granična vrijednost uvećana za granicu

tolerancije koja predstavlja postotak granične vrijednosti za koji ona može
biti prekoračena, pod za to propisanim uvjetima.

Granična vrijednost emisije je najveća dozvoljena emisija izražena ili

koncentracijom onečišćujućih tvari ili količinom ispuštanja/unošenja
onečišćujućih tvari u određenom vremenu.

Prema Zakonu o zaštiti zraka utvrđene su kategorije kakvoće zraka kao

razina onečišćenosti zraka:

• prva kategorija kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak,

nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu
onečišćujuću tvar
• druga kategorija kakvoće zraka – umjereno onečišćen zrak,
prekoračene su granične vrijednosti (GV), a nisu prekoračene
tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečišćujuću tvar
• treća kategorija kakvoće zraka – prekomjerno onečišćen zrak,
prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više
onečišćujućih tvari

3. Izvori onečišćenja zraka na području županije

Izvori onečišćenja zraka mogu biti:

• stacionarni (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji za
potrebe grijanja prostorija, pripreme tople vode i pare)
• mobilni izvori (prijevozna sredstva, radni strojevi, lokomotive,
plovila)
• difuzni izvori (uređaji, površine i druga mjesta odakle se
onečišćujuće tvari ispuštaju i slobodno šire zrakom, bez određenih
ispusta ili dimnjaka)

6
3.1. Stacionarni izvori onečišćenja zraka

Temeljem Zakona o zaštiti zraka, Upravni odjel za prostorno

uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša u Virovitičko-
podravskoj županiji, vodi očevidnik o vrsti i količini emisija onečišćujućih
tvari u zrak na području županije, tzv. Registar onečišćenja okoliša, u koji
se dostavljaju podaci koji se odnose na onečišćenje zraka.

Upravni odjel vodi podatke samo za pojedinačne izvore emisija u

zrak, jer podaci o emisijama u zrak za kolektivne izvore prikupljaju se za
naselja koja imaju preko 40 000 stanovnika, a u tu grupu ne pripada niti
jedan grad na području županije.

Sve pravne i fizičke osobe, vlasnici ili korisnici izvora onečišćenja

zraka, dužni su prijaviti izvor koji onečišćuje zrak i svaku njegovu
promjenu, osigurati redovito praćenje i mjerenje emisija iz izvora, voditi o
tome očevidnik i redovito podatke iz očevidnika dostavljati u navedeni
Registar.

Za ovo izvješće korišteni su podaci iz 2007. godine (tablica br.1 i tablica

br.2). Oni su statistički i stručno obrađeni u Agenciji za zaštitu okoliša,
kojoj se dostavljaju podaci iz Registra onečišćenja okoliša koji se vodi u
nadležnom Upravnom odjelu u Virovitičko-podravskoj županiji.
Uspoređivanjem rezultata mjerenja za 2006. god. ne utvrđuju se veća
odstupanja, budući da se radi o istim subjektima koji nisu mijenjali
energente za koja su se vršila mjerenja.

Tablica br. 1. Ispuštanje u zrak iz proizvodnih procesa koji uključuju izgaranje goriva bez
izravnog produkta izgaranja sa sirovinom – obrazac PI-Z-2

rb tvrtka naziv potrošnja goriva onečišćujuća rezultat količina

(pogon) goriva m3/god tvar mjerenja ispuštanja
kg/god
1. Aluferit građenje prirodni plin 20.000,00 NO2 145 43,50
d.o.o. Kladare CO 7 2,10
CO2 37.510,00
Aluferit građenje prirodni plin 7.500,00 NO2 117 20,60
d.o.o. Kladare CO 3 0,50
CO2 14.027,00
2. Ciglana IGM d.o.o. prirodni plin 2.740.671,00 NO2 4568,42
Slatina CO 913,68
CO2 5125772,28
čestice 456,84
3. KIO Keramika prirodni plin 2.618.276,00 CO2 465.000,00
d.o.o. Orahovica
ispust 5
KIO Keramika prirodni plin 320.056,00 NO2 84 260,00
d.o.o. Orahovica CO2 546.890,00
ispust 6
KIO Keramika prirodni plin 63.341,00 NO2 111 3.140,00
d.o.o. Orahovica CO2 4.120.240,00
ispust 7
KIO Keramika prirodni plin 2.289.345,60 NO2 14,99
d.o.o. Orahovica CO2 3,40
ispust 8

7
 KIO Keramika prirodni plin 606.200,00 NO2 137 1.010,47
d.o.o. Orahovica CO2 1.045.200,00
ispust 9
KIO Keramika prirodni plin NO2 145 2.440,00
d.o.o. Orahovica CO2 3.190.290,00
ispust 10
KIO Keramika prirodni plin 221.044,00 NO2 96 210,00
d.o.o. Orahovica CO2 374.250,00
ispust 11
KIO Keramika prirodni plin 220.068,00 NO2 88 190,00
d.o.o. Orahovica CO2 349.100,00
ispust 12
KIO Keramika prirodni plin 376.067,00 NO2 82 300,00
d.o.o. Orahovica CO2 590.580,00
ispust 13
KIO Keramika prirodni plin 1.395.000,00 CO2 2.497.640,00
d.o.o. Orahovica
ispust 14
KIO Keramika prirodni plin 443.000,00 CO2 786.930,00
d.o.o. Orahovica
ispust 15
KIO Keramika prirodni plin 91.000,00 CO2 161.750,00
d.o.o. Orahovica
ispust 16
KIO Keramika prirodni plin 121.000,00 CO2 215.000,00
d.o.o. Orahovica
ispust 17
KIO Keramika prirodni plin 140.536,00 CO2 249.890,00
d.o.o. Orahovica
ispust 18
Izvor podataka: Registar onečišćenja okoliša, 2007. god.

Tablica br. 2. Emisije u zrak iz procesa izgaranja goriva za dobivanje toplinske ili el.
energije – obrazac PI –Z – 3
rb tvrtka naziv potrošnja goriva onečišćujuća količina ispuštanja
(pogon) goriva m3/god tvar kg/god
1. Agroduhan d.o.o. prirodni plin 384.200,00 NO2 511,83
Slatina CO 131,68
CO2 467.060,00
2. Aluferit građenje d.o.o. prirodni plin 35.000,00 NO2 113,60
Kladare CO 1,60
CO2 65.463,00
3. Opća bolnica Virovitica prirodni plin 224.241,00 NO2 374,93
CO 74,98
CO2 420.673,00
4. Ciglana IGM d.o.o. prirodni plin 2.740.671,00 NO2 4.568,42
Slatina CO 913,68
CO2 5.125.772,28
5. Ciprijanović d.o.o. otpadno 450.000,00 SO2 90,00
Pogon u Bjeljevini 1 drvo NO2 1.149,00
CO 45.950,00
CO2 629.710,00
Ciprijanović d.o.o. 2 otpadno 380.000,00 SO2 76,00
pogon u Bjeljevini 2 drvo NO2 970,00
CO 38.803,00
CO2 531.700,00
Ciprijanović d.o.o. 3 otpadno 280.000,00 SO2 56,00
pogon u Dugoj Međi drvo NO2 714,00
CO 28.591,00
CO2 391.800,00
6. Čazmatrans Prijevoz loživo ulje 6.000,00 SO2 51,00
d.o.o. NO2 14,99
PJ Virovitica CO 3,40
CO2 16.572,00
7. Eurovoće Zadruga prirodni plin 494.471,00 NO2 415,91
Orahovica CO 109,95
CO2 742.697,00
8. Gimnazija P. Preradovića prirodni plin 44.099,00 NO2 47,76

8
 Virovitica CO 0,44
CO2 82.877,46
9. HEP-ODO d.o.o. prirodni plin 18.103,00 NO2 9,60
Elektra Virovitica CO 6,70
Pogon Slatina CO2 34.530,00
HEP-ODO d.o.o. prirodni plin 43.345,00 NO2 30,00
Elektra Virovitica CO 19,50
Pogon Virovitica CO2 86.500,00
10. HP-Hrvatska pošta d.d. prirodni plin 30.500,00 NO2 51,09
Virovitica CO 10,22
CO2 57.320,18
11. Hrvatske šume drvo 150,00 SO2 42,00
d.o.o.Šumatrans Našice NO2 189,00
Pogon Slatina CO 7.560,00
CO2 103.603,00
12. Hrvatski duhani d.d. prirodni plin 213.300,00 NO2 410,00
Ispust 1 CO 22,00
CO2 398.927,00
Hrvatski duhani d.d. prirodni plin 213.300,00 NO2 424,00
Ispust 2 CO 4,00
CO2 39.927,00
Hrvatski duhani d.d. prirodni plin 213.300,00 NO2 420,00
Ispust 3 CO 5,00
CO2 398.927,00
13. INA-Industrija nafte d.d. prirodni plin 100.000,00 SO2 10,00
PS St. Gradac NO2 260,00
CO 0,00
CO2 193.000,00
INA-Industrija nafte d.d. prirodni plin 38.400,00 NO2 170,00
PS Pepelane CO2 73.000,00
14. Jan Spider d.o.o. prirodni plin 163.787,00 NO2 54,87
Pitomača CO 10,97
CO2 61.561,86
15. Kaufland Hrvatska d.d. prirodni plin 17.210,00 NO2 29,00
TC Virovitica CO 5,70
CO2 32.190,00
16. KIO Keramika d.o.o. prirodni plin NO2 80,00
Orahovica CO2 113.440,00
Ispust 1
KIO Keramika d.o.o. prirodni plin NO2 30,00
Orahovica CO2 32.060,00
Ispust 2
KIO Keramika d.o.o. prirodni plin NO2 70,00
Orahovica CO2 108.040,00
Ispust 3
KIO Keramika d.o.o. prirodni plin NO2 60,00
Orahovica CO2 101.030,00
Ispust 4
17. Limex d.o.o. prirodni plin 45.100,00 NO2 75,18
Pogon Slatina CO 15,08
CO2 84.353,86
18. Marinada d.o.o. prirodni plin 276.000,00 NO2 322,00
Slatina CO 153,00
CO2 351.430,00
19. Mesoprerada d.o.o. prirodni plin 38.436,00 NO2 21,40
Slatina CO 107,00
CO2 120.177,40
20. OŠ A.G.Matoš prirodni plin 23.933,00 NO2 78,77
Čačinci CO 15,77
CO2 89.052,89
21. OŠ I.B.Mažuranić prirodni plin 72.928,00 NO2 36,46
Virovitica CO 4,59
CO2 137,057,24
22. OŠ P. Preradovića prirodni plin 33.792,00 NO2 113,20
Pitomača CO 22,63
CO2 127.013,00
23. Poljoprivredno dobro loživo ulje 10.000,00 SO2 36,00
d.o.o. NO2 8,00
Gradina CO2 12.400,00
24. PP Orahovica d.d. prirodni plin 23.287,00 NO2 38,87

9
 Orahovica CO 7,76
RJ Ratarstvo Čačinci CO2 43.552,78
PP Orahovica d.d. prirodni plin 90.360,00 NO2 150,62
Orahovica CO 30,12
RJ Svinjogojstvo Zdenci CO2 169.513,00
PP Orahovica d.d. prirodni plin 23.287,00 NO2 20,00
Orahovica CO 15,00
RJ stručne službe CO2 43.686,00
25. Silosi Vtc d.o.o. prirodni plin 16.905,00 NO2 28,32
Ispust 1 CO 5,66
CO2 31.770,41
Silosi Vtc d.o.o. prirodni plin 37.683,00 NO2 63,00
Ispust 3 CO 12,60
CO2 70.693,63
26. Srednja škola M. Marulića, prirodni plin 57.702,00 NO2 41,00
Slatina CO 9,00
CO2 70.150,00
27. Tehnička škola Virovitica prirodni plin 68.390,00 NO2 72,49
CO 7,32
CO2 128.528,75
28. Trgocentar d.d. prirodni plin 57.213,00 NO2 60,65
RK Virovitica CO 6,12
CO2 107.523,25
Trgocentar d.d. prirodni plin 66.491,00 NO2 70,35
RK Virovitica CO 7,10
Uprava i skladište CO2 124.726,98
29. Tvin d.o.o. otpadno 6.000,00 NO2 6.480,00
Virovitica drvo CO 259.200,00
CO2 3.552.100,00
30. Učenički dom prirodni plin 27.654,00 NO2 12,91
Virovitica CO 30,89
CO2 51.971,54
31. Virkom d.o.o. prirodni plin 51.372,00 NO2 172,00
Virovitica CO 34,00
Kotlovnica P+5 CO2 193.095,00
Virkom d.o.o. prirodni plin 54.848,00 NO2 275,00
Virovitica CO 55,10
Kotlovnica Obrtnik CO2 309.235,00
Virkom d.o.o. prirodni plin 55.380,00 NO2 278,00
Virovitica CO 55,60
Kotlovnica P+7 CO2 312.237,00
Virkom d.o.o. prirodni plin 35.890,00 NO2 120,20
Virovitica CO 24,00
Kotlovnica P+8 CO2 134.901,00
Virkom d.o.o. prirodni plin 41.345,00 NO2 138,50
Virovitica CO 27,70
Kotlovnica Slavonija CO2 155.403,00
32. Viro d.d. prirodni plin 6.977.388,50 NO2 23.200,00
Virovitica CO 4.650,00
CO2 26.131.000,00
33. Vitrex d.o.o. prirodni plin 40.166,00 NO2 67,15
Virovitica CO 13,40
CO2 74.974,00
Izvor podataka: Registar onečišćenja okoliša, 2007. god.

Agencija za zaštitu okoliša obradom dobivenih podataka iz Registra

onečišćenja okoliša, utvrđuje da se kakvoća zraka na području županije
nalazi u I kategoriji, što znači da je zrak čist ili neznatno onečišćen, tj.
da nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV).

Tijekom 2004. i 2007. god. doneseno je čitav niz Pravilnika i Uredbi

koji propisuju iznose jediničnih naknada, korektivne koeficijente i kriterije
i mjerila na temelju kojih se utvrđuju naknade na emisiju u okoliš.

10
Naknade na temelju izračuna, uplaćuju onečišćivači u Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost.

3.2. Mobilni izvori onečišćenja zraka

Mobilni izvori onečišćenja su cestovna, željeznička i vodena prometna

sredstva.

Na području županije odvija se intenzivan cestovni promet, budući

da kroz županiju prolaze dvije državne ceste D-2 (Varaždin-Osijek) i D-5
(Grubišno Polje-Terezino Polje - državna granica, tako da su te prometnice
opterećene i putničkim i teretnim prometom.

Onečišćenja zraka koje nastaje od mobilnih izvora kontrolirala se na

jednom mjernom mjestu - mjerna postaja u Virovitici, ulica Stjepana
Radića br.15. Sakupljali su se 24- satni uzorci u kojima se određivala
samo koncentracije sumpor IV oksida (SO2), dušik IV oksida (NO2) i dima
u atmosferi. Zadnje takvo mjerenje izvršeno je tijekom 2006. god.

Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN

133/05) propisala je slijedeće vrijednosti:

Tablica br.3: sumpor IV oksid (SO2)

vrijeme GV Učestalost TV
usrednjavanja dozvoljenih
prekoračenja
24 sata 125 µg/m3 GV ne smije biti -
prekoračena više od
3 puta tijekom
kalendarske god.
1 godina 50 µg/m3 - -
Tablica br 4: dim
vrijeme GV Učestalost TV
usrednjavanja dozvoljenih
prekoračenja
1 godina 50 µg/m3 - 75µg/m3

Tablica br 5: dušik IV oksid (NO2)

vrijeme GV Učestalost TV
usrednjavanja dozvoljenih
prekoračenja
24 sata 80 µg/m3 GV ne smije biti 120 µg/m3
prekoračena više od TV ne smije biti
7 puta tijekom prekoračena više od
kalendarske god. 7 puta tijekom
kalendarske godine
1 godina 40 µg/m3 - 60 µg/m3

11
S obzirom na kolebanja u intenzitetu emisija, kao i utjecaj promjena
vremenskih prilika na razine onečišćenja zraka, preporučene i granične
vrijednosti se izražavaju kao:

• aritmetička sredina (c) i najveća izmjerena koncentracija (cM ) ili

• medijan (C50) - vrijednost ispod koje se nalazi 50 posto izmjerenih
vrijednosti i ona koncentracija od koje je samo 2% vrijednosti više
(C98) - vrijednost ispod koje se nalazi 98 posto izmjerenih
vrijednosti.

Izmjerene vrijednosti u 2006. god:

Srednja koncentracija za SO2 iznosila je 31,34 µg/m3, maksimalna

vrijednost izmjerena je 82,36 µg/m3 (25 – 26 srpanj 2007.) Medijan ili
centralna vrijednost iznosila je 29,36 µg/m3, a 98. percentil 69,97 µg/m3.
Prema ovome pokazatelju kakvoća zraka je bila prve kategorije.
Srednja koncentracija za dim iznosila je 29,69 µg/m3, maksimalna
vrijednost izmjerena je 78,0 µg/m3 (30 – 31. siječnja 2006. god.).
medijan ili centralna vrijednost iznosi 28,11 µg/m3, a 98 percentil 62,08
µg/m3. Prema ovom pokazatelju kakvoća zraka je bila prve kategorije.
Srednja koncentracija za NO2 iznosila je 27,04 µg/m3, maksimalna
vrijednost izmjerena je 53,58 µg/m3 (19 – 20. srpnja 2006. god.),
medijan ili centralna vrijednost iznosi 26,59 µg/m3, 98 percentil 48,96
µg/m3. Prema ovom pokazatelju kakvoća zraka je bila prve kategorije.

Koncentracija sumpor IV oksida određivana je acidimetrijski, a

koncentracija dima refleksometrijom. Obje metode su Britanske
standardne metode.

Naručitelj mjerenja je bio Grad Virovitica, dok u ostalim gradovima

(Slatina i Orahovica) ovakva mjerenja se ne vrše i ne može se utvrditi
kojoj kategoriji onečišćenja zrak pripada.

Nakon 2006. god Županijski zavod za javno zdravstvo „Sv. Rok“ u

Virovitici, obustavio je mjerenje razine onečišćenja SO2, NO2 i dima,
budući da su izmjerene razine onečišćenja pokazivale da se zrak nalazi
konstantno u I kategoriji.

3.3. Difuzni izvori onečišćenja zraka

Najveći difuzni onečišćivači zraka na području županije su divlja

odlagališta otpada.

Trenutno ih na području županije ima 13. Većina ih se nalazi smještena u

blizini naselja, vodotoka i prometnica, tako da onečišćuju zrak u svom
okruženju.

12
Na takvim odlagalištima često dolazi do požara (samozapaljenja otpada),
prilikom čega se oslobađaju različiti štetni plinovi koji uzrokuju
onečišćenje zraka (metan, ugljik II oksid, ugljik IV oksid, spojevi
sumpora, dušika, vinil klorid i dr.)

Većina plinova koji se oslobađaju na odlagalištu u kontaktu sa zrakom su

eksplozivni, ali samo u slučaju koncentriranog izlaska plina iz pukotina i
otvora na površini odlagališta.

Do danas niti na jednom ovakvom odlagalištu nisu vršena mjerenja

onečišćenja zraka, tako da ne postoje podaci koji bi bili pokazatelji stupnja
onečišćenja zraka, koji se odnose na difuzne izvore.

3.4. Alergeni izvori onečišćenja zraka

Od travnja 2005. godine u Virovitici se određuju koncentracije oko 40 vrsta

peludi drveća, trava i korova. Peludna zrnca trava, korova ambrozije i pelina te
drveća breze, najjači su inhalacijski alergeni. Peludi trava i breze ima u
visokim koncentracijama, ambrozije u visokim i vrlo visokim koncentracijama,
dok peludi pelina samo u niskim i umjerenim koncentracijama za vrijeme
polinacije. Rezultati mjerenja koncentracije peludi navedenih biljnih vrsta
prikazani su u tablici br. 6.

Tablica br.6. Rezultati mjerenja koncentracije peludi u zraku

godina ambrozija breza trave pelin
(Ambrosia spp.)(Betula spp.) (Poaceae) (Artemisia spp)
2005. 42,22 % 26,94 % 5,23 % 0,82 %
2006. 39,41 % 14,56 % 8,05 % 0,99 %
2007. 45,29 % 5,07 % 7,61 % 1,15 %
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ u Virovitici, 2008. god.

Hirstov uređaj za uzorkovanje peludi i spora smješten je na krovu Opće bolnice

u Virovitici (Lj. Gaja 21), na visini od 20 m i nadmorskoj visini od 122 m.
Pokriva područje u promjeru od oko 30 km.

Drugi Hirstov uređaj u Virovitičko-podravskoj županiji postavljen je u travnju

2008. god. u centru grada Slatine (Trg sv. Josipa bb), na krov stambene zgrade
na visini od 15 m i na nadmorskoj visini od 127 m

Rezultati analiza uzoraka mogu se svakodnevno, za vrijeme polinacije

navedenih biljaka pratiti na web stranicama Županijskog zavoda za javno
zdravstvo „Sveti Rok“ u Virovitici (www.zzjzvpz.hr)

13
4. Provođenje mjera za sprečavanje onečišćenja i zaštitu
zraka

4.1. Područne mreže za praćenje kakvoće zraka

Za očuvanje kvalitete zraka, sukladno Zakonu o zaštiti zraka,

Predstavničko tijelo jedinica
područne mreže za praćenje
kakvoće zraka za formirane
programa i odrediti lokacije
područnim mrežama.
lokalne samouprave treba uspostaviti
kakvoće zraka, donijeti program praćenja
mreže, osigurati uvjete provedbe takvog
postaja za mjerenje onečišćenja zraka u

Budući da na području županije emisije iz postojećih izvora

onečišćenja ne prelaze granične vrijednosti (GV), prema Zakonu o zaštiti
zraka nije potrebno osnovati područne mreže za praćenje kakvoće
zraka na prostorima jedinica lokalnih samouprava (gradova/općina).

4.2. Lokacije izvora mogućih onečišćenja zraka

Moguće izvore onečišćenja zraka potrebno je ispravno locirati u prostoru u

odnosu na stambene, društvene, zdravstvene i sportsko-rekreacijske
objekte, uzimajući u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova i
udaljenost od navedenih objekata.

Donošenjem Prostornih planova općina i gradova, gospodarske zone sa

mogućim izvorima onečišćenja, smještavaju se uglavnom u rubnim
dijelovima građevinskih područja naselja, ali na dovoljnim udaljenostima
od objekata kolektivnih stanovanja, škola, vrtića i dr.

Izuzetno grad Virovitica, grad Slatina, naselja Mikleuš, Čačinci, Voćin i

Lukač, imaju gospodarske zone u izdvojenim građevinskim
područjima u neposrednoj blizini naselja.

4.3. Poticanje čistije proizvodnje i samoinicijative u upravljanju

okolišem

Program čistije proizvodnje, podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima

bi se promovirao koncept čistije proizvodnje i sustavno uvodio u
proizvodnu praksu. To je kompleksni proces i treba ga strateški dobro
osmisliti, da se izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni
učinci. U industriji se čistija proizvodnja najuspješnije promiče isticanjem
njene profitabilnosti, a za javnost se moraju isticati pozitivni efekti za

14
okoliš, što uključuje smanjenje emisije štetnih tvari, manje otpadnih voda,
manje otpada i dr.

Čistija proizvodnja postiže se modifikacijom proizvodnog procesa,

zamjenom sirovina, internom obradom i sl.

Nažalost, na našem području Program čistije proizvodnje još se ne

primjenjuje, tako da nema pozitivnih efekata na smanjenje emisija štetnih
tvari u zrak.

4.4. Uređaji za pročišćavanje zraka

U neodgovarajućim smještajnim industrijskim zonama u odnosu na druge

objekte u naseljima, postojeći objekti koji su izvori onečišćenja, moraju
izvršiti ugradnju uređaja za pročišćavanje zraka u što kraćem roku.

To se posebno odnosi na postojeću (staru) industrijsku zonu u gradu

Virovitici, koja je nekada davno bila smještena južno na samom izlasku iz
grada, ali širenjem građevinskog područja dospjela je gotovo u centar
grada. Na ovoj lokaciji smješteni su objekti koji su uglavnom izvori
onečišćenja zraka kao npr. tvrtke Tvin d.d., Vitrex d.o.o., RS Metali d.d.

4.5. Sanacija divljih odlagališta otpada

Odlagališta otpada su značajni izvori onečišćenja zraka. Za postojeća

odlagališta otpada koja ne zadovoljavaju uvjete utvrđene Pravilnikom o
načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada (NN 117/07), u roku od godine dana od izlaženja
navedenog Pravilnika, jedinice lokalne samouprave dužne su napraviti
Plan sanacije/zatvaranja odlagališta i dostaviti ga nadležnom županijskom
tijelu na suglasnost. Planove sanacije do sada su napravile općina Voćin
za odlagalište u Dobrićima i općina Pitomača za svoje odlagalište Klisa.

Do uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom, mora se

pristupiti etapnoj realizaciji sanacija odlagališta na području cijele
županije.

U županiji se sada provodi prva faza sanacija divljih odlagališta otpada,

svaka općina/grad zadržava samo jedno odlagalište na svom području
(legalno, službeno, dogovorno), sukladno prostornim planovima.

Prioritete sanacija treba dati divljim odlagalištima koja se nalaze u

vodozaštitnim područjima, zaštićenim krajobrazima, šumskim i vrijednim

15
poljoprivrednim zemljištima, onim odlagalištima koja se nalaze u blizini
objekata za stanovanje, blizini vodotoka i prometnica.

Na području županije ostalo je za sanaciju oko desetak, uglavnom manjih

divljih odlagališta, što predstavlja znatan napredak budući ih je prije četiri
godine bilo oko stotinjak.

4.6. Aktivnosti vezane za plinifikaciju

Strateški interes županije je primjenjivati takve energente koji će biti

ekonomski, ali i ekološki najprihvatljiviji za njezino područje. U tom
pogledu opskrba plinom ima prioritetno značenje.

Treba nastaviti aktivnosti vezane za plinifikaciju, sukladno Studiji opskrbe

zemnim plinom Županije Virovitičko-podravske (1994.), kako bi se
smanjila emisija iz kućnih ložišta koja koriste kruta goriva.

4.7. Izmještanje prometa iz središta gradova i naselja

Izmještanjem tranzitnog prometa iz središta gradova Virovitice i Slatine

(državne ceste D-2 i D-5), u znatnoj mjeri će smanjiti onečišćenje zraka
koje nastaje iz mobilnih izvora.

Pokrenuti su projekti zaobilaznice gradova Virovitice i Slatine, što će se u

budućnosti svakako odraziti na kvalitetu zraka u navedenim gradovima.
Unazad godinu i pol izgrađena je zapadna zaobilaznica grada Virovitice
(sada državna cesta D-5), a za grad Slatinu, nakon izrađene
dokumentacije i ishođenja građevinske dozvole, potpisan je ugovor za
izvođenje radova. Završetak radova planira se u roku dvije godine.

4.8. Provoditi pravilo „onečišćivač plaća“

Prema zakonu o Zaštiti okoliša (NN 110/07), onečišćivač snosi troškove

nastale onečišćavanjem okoliša.

Provođenje ovog osnovnog načela kontrolira inspektor zaštite okoliša,

tijekom redovitih nadzora pravnih i fizičkih subjekata, kao i prijava na
području županije, sukladno Zakonu o zaštiti zraka.

16
4.9. Inspekcijski nadzor

Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o zaštiti zraka i propisa

donesenih na temelju njega, uvjeta i načina rada nadziranih pravnih i
fizičkih osoba, obavlja inspekcija zaštite okoliša.
U 2006. god. inspekcijski nadzor samo za hitne slučajeve, (prema
prijavama), obavljao je inspektor zaštite okoliša iz Bjelovara, budući da se
naša inspektorica nalazila na dužem bolovanju.
U 2007. god naša županija dobiva još jednog inspektora zaštite okoliša,
tako da posao inspektora obavljaju dva djelatnika. Tijekom te godine
izdana su samo dva rješenja za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u
svezi neprovođenja propisa iz područja zaštite zraka.
U 2008. god broj izdanih rješenja, (zaključno do prosinca), je 13.

4.10. Informiranje javnosti o stanju kakvoće zraka

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) svi podaci o okolišu moraju
biti dostupni javnosti preko sredstava javnog priopćavanja, budući da
temeljna ljudska prava podrazumijevaju prava građana na zdrav okoliš.

Do sada ovakva informacija bila je uskraćena većini žitelja naše županije,

budući da se rezultati mjerenja onečišćivača na našem području
objavljuju samo na web stranici Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“, i
to samo za područje grada Virovitice, a pristup tim informacijama imaju
samo osobe koje se mogu spojiti na Internet.

Nadležne službe jedinica lokalne samouprave trebale bi osigurati

raspoloživost informacija o opasnim djelatnostima, neizbježnim rizicima u
industrijskim nezgodama, mjerama pripravnosti i sigurnosti koje treba
poduzeti u slučaju neke nezgode.

Podaci o onečišćenju i kvaliteti zraka trebali bi se jedan puta mjesečno

objavljivati u lokalnim medijima, kako bi stanovništvo imalo
pravovremenu i korisnu informaciju.

17
5. Cilj provođenja mjera

Cilj provođenja ovih mjera je:

1. održavanje kakvoće zraka prve kategorije na cijelom

području županije
2. smanjenje emisija glavnih onečišćujućih tvari iz
industrijskih postrojenja
3. smanjenje emisija iz kućnih ložišta i ložišta široke potrošnje
4. smanjenje emisija iz prometa
5. smanjenje i ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski
omotač
6. smanjenje emisije stakleničkih plinova

6. Ocjena provedenih mjera i njihovih učinkovitosti

Iako ne postoje kvalitetni podaci o emisijama u zrak iz stacionarnih

izvora, u odnosu na proteklo razdoblje (2004 – 2006 god.), može se
zaključiti da se razina emisija štetnih tvari smanjila iz nekoliko razloga:
smanjenje obima proizvodnje u nekim tvrtkama radi smanjenja i gubitka
tržišta, prelazak sa krutih i tekućih goriva na plinski energent, poboljšanje
toplinskih izolacija u industrijskim objektima i objektima stanovanja,
uvođenje i upotreba nisko sumpornog loživog ulja i goriva s manjim
sadržajem pepela, počeci uvođenje trenda «čistije» proizvodnje, itd.

Onečišćenja koja dolaze iz mobilnih izvora su u porastu, naročito u

gradovima naše županije, budući da iz dana u dan broj vozila koja
prometuju na našim cestama raste. Državnim cestama D-2 i D-5 koje
prolaze kroz gradove (Virovitica, Slatina, Orahovica) povećava se tranzitni
promet unatoč zabranama i ograničenjima, što znatno doprinosi kvaliteti
zraka u gradovima i naseljima županije.

Onečišćenja zraka iz difuznih izvora su sve manja, budući da sve

jedinice lokalne samouprave intenzivno rade na sanaciji divljih odlagališta
otpada. Istovremeno pokreću se aktivnosti vezane za uspostavu
Županijskog centra za gospodarenje otpadom, koji će u znatnoj mjeri
doprinijeti smanjenju onečišćenja zraka koji potječu iz ovih izvora.

Posebnu pozornost treba obratiti na rad inspekcije zaštite okoliša,

koja sustavno treba provoditi nadzor onečišćivača i u okviru zakonskih
ovlasti sankcionirati sve one tvrtke sa izvorima onečišćenja, koje se ne
pridržavaju obveza određenih u Zakonu o zaštiti zraka i drugim
podzakonskim aktima.

18
Zaključak

Kakvoća zraka na području županije nalazi se u razini I kategorije i treba

težiti da tako i ostane.

To se može postići na više načina:

• provođenjem zakonskih odredbi iz tematskog područja „zrak“

• pravilnom lokacijom izvora onečišćenja u odnosu na ružu vjetrova
• ugradnjom zaštitnih filtera na industrijskim postrojenjima
• izmještanjem tranzitnog prometa iz naselja
• sistemskim inspekcijskim nadzorom

Na ovakav način osigurati ćemo kvalitetni i zdrav život, što će utjecati na

smanjenje incidencije bolesti dišnih sustava i malignih bolesti koje su
neprestano u porastu kod populacije na našem području, naročito kod
mlađih naraštaja.

izradila
Zlata Karlović, dipl.inž.bio.

pročelnica
Iva Šarić Srzić, dipl.inž.grad.

19