ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KANTONA SARAJEVO

Direktor : Doc. Dr prim Habiba Salihovi Adresa : dr Mustafe Pintola broj 1. Ilida Sarajevo Tel/fax : 62 78 89 iro raun: 129-107-10001941-61 kod CENTRAL PROFIT BANKE DD SARAJEVO IDENTIFIKACIONI BROJ:4200329950003 E mail: salihovic@lsinter.net hemija@zzjks.ba

INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH OF CANTON SARAJEVO

Broj: 01 - 01 - 1188 / 09
Sarajevo, 16.06.2009.god.

O mjjerenjju kvalliiteta zraka na podrujju O m eren u kva teta zraka na podru u Kantona Sarajjevo Kantona Sara evo

IZVJETAJ

OPI PODACI Naziv: Izvjetaj o mjerenju kvaliteta zraka na podruju Kantona Sarajevo Naruilac: Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo Reisa Demaludina auevia 1, Sarajevo Vrsta dokumenta : Izvjetaj o izvrenim mjerenjima i prikazom rezultata mjerenja kvaliteta zraka Standard: Mjerenja i izvjetavanje u skladu sa procedurama standarda BAS EN 17025:2006. Jezik: Bosanski Datum: 16.06.2009.

Obrada materijala i izrada elaborata:

Plamenko Tais dipl.ing. , Rukovodilac laboratorija za mjerenje kvaliteta zraka i emisije, firma Dvokut pro Sanela Salihagi dipl.ing., Rukovodilac laboratorija za sanitarnu hemiju, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Emir Halilovi, tehniar, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

Kontrolisao: Direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Doc.dr. Habiba Salihovi, primarijus

____________________

SADRAJ
UVOD..................................................................................................................................... 3 ZAKONSKI OKVIRI................................................................................................................ 3 PERIOD MJERENJA............................................................................................................. 4 PARAMETRI MJERENJA...................................................................................................... 5 MJERNA OPREMA I UREAJI.............................................................................................. 5 METODE MJERENJA I UZORKOVANJA.............................................................................. 6 KLIMA U KANTONU SARAJEVO.... 6 TABELARAN PRIKAZ REZULTATA MJERENJA...................................................................9 ZAKLJUAK I DISKUSIJA....................................................................................................13

UVOD
U okviru kampanje kontrole kvaliteta zraka u opinama u kojima do sada nije bilo monitoringa, Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona, u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i firmom Dvokut pro, 05.02.2009. godine zapoelo je akciju mjerenja na podruju Kantona Sarajevo. U toku kampanje vrena su mjerenja i na lokalitetima najfrekvetnijih saobraajnica u gradu. Sve provedene aktivnosti su u direktnoj funkciji preduzimanja buduih adekvatnih mjera za smanjivanje emisije tetnih polutanata u zraku, a time i smanjivanje rizika po zdravlje ljudi i okoli. Dobiveni podaci koristie i Federalnom hidrometerolokom zavodu za izvjetavanje prema Evropskim organizacijama i nadlenim za praenje i poduzimanje aktivnosti u oblasti upravljanja kvalitetom zraka. U skladu sa utvrenom dinamikom i metodologijom izvreno je mjerenje kvalitete zraka u Kantonu Sarajevo i to na 7 lokacija. Mjerenja su vrena u periodu od 05.02.2009. do 20.02.2009. u Vogoi (prvo mjerenje), od 23.02.2009. do 04.03.2009. u Ilijau, od 10.03.2009. do 17.03.2009. u Hadiima, od 18.03.2009. do 25.03.2009. u Trnovu, od 26.03.2009. do 31.03.2009. na Stupu, od 01.04.2009. do 16.05.2009. na Vogoanskoj petlji, od 17.04.2009. do 06.05.2009. na Skenderiji i od 07.05.2009. do 15.05.2009. u Vogoi (drugo mjerenje). U navedenom periodu vrena su mjerenja koncentracija PM10, NO, NO2, NOx, SO2, benzena, toluena, ethylbenzena i xylena, kao i meteoroloki parametri relativne vlanosti, atmosferskog pritiska, temperature, smjera i brzine vjetra. Izmjerene koncentracije polutanata u zraku su svedene na normalne atmosferske uslove od 293 K i pritisak od 101,3 kPa. Preraunate koncentracije polutanata u zraku su prikazane u odgovarajuim tabelama i napravljena je njihova usporedba sa graninim vrijednostima koncentracija odreenim Pravilnikom o graninim vrijednostima kvaliteta zraka Federacije Bosne i Hercegovine. Izvjetaj o izvrenim mjerenjima sadri: Opte podatke (izvoa, naruilac, karakteristike procesa i izvore zagaenja), Zakonsku regulativu u FBiH, Opte podatke o svrsi i vrsti mjerenja, Opis mjernih metoda i postupka mjerenja sa opisom mjernih instrumenata, Obraene rezultate mjerenja.

ZAKONSKI OKVIRI
Aktivnosti mjerenja kvaliteta zraka koji su dati u izvjetaju u suglasnosti su sa odredbama vaee zakonske regulative : - Zakona o zatiti okolia i Zakona o zatiti zraka FBIH (Sl. FBiH br. 33/03) - Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Sl. FBiH br. 12/05)
3

Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (Sl. FBiH br. 12/05) Napomena: U propisima Federacije BiH nije data granina vrijednost za benzen, a prema preporukama EU godinji prosjek koncentracijebenzena ne smije biti vei od 5 g/m3.

PRISTUP INFORMACIJAMA (izvor: DIRECTIVE 2008/50/EC PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 21 May 2008)

OF

THE

EUROPEAN

Prema direktivi Evropske komisije koja se odnosi na zemlje lanice, u Anexu XVI navode se smjernice za osiguravanje javnog pristupa informacijama o kvalitetu zraka. U pomenutom aneksu se navodi: 1. Zemlje lanice e osigurati zadnje raspoloive podatke o koncentracijama polutanata propisanih vaeom zakonskom regulativom i redovno ih aurirati. 2. Koncentracije polutanata trebaju biti predstavljene kao srednje vrijednosti, u skladu sa propisanim vremenom usrednjavanja, a u skladu sa vaeom zakonskom regulativom. Informacije bi najmanje trebale sadravati bilo kakva prekoraenja zadanih graninih parametara, kao to su granine vrijednosti, visoke vrijednosti, ciljane vrijednosti itd. Pored ovoga informacije bi trebale sadravati odgovarajue informacije vezane za uticaj na zdravlje ljudi, ili gdje je primjenjivo, uticaj na vegetaciju. 3. Informacije o ambijentalnim koncentracijama sumpor dioksida, nitrogen dioksida, suspendovanih materija (barem PM10), ozon i ugljen monoksid trebaju da se auriraju najmanje jednom dnevno, a gdje god je mogue potrebno je prikazivati satne prosjeke. Informacije o ambijentalnoj koncentraciji olova i benzena, treba predstaviti kao srednju vrijednost u proteklih 12 mjeseci, i treba je aurirati u periodima od najmanje tri mjeseca, a ako je mogue mjeseno.

4. Zemlje lanice trebaju osigurati pravovremene informacije o trenutnim ili predvianim prekoraenjima zadanih graninih parametara, i svaku informaciju proslijediti javnosti. Izvjetaj o ovim prekoraenjima trebao bi sadravati najmanje sljedee informacije: (a) Informacije o primjeenim prekoraenjima: - lokacija ili podruje prekoraenja; - vrsta prekoraenja (ciljana vrijednost, granina vrijednost, visoka vrijednost); - poetak i trajanje prekoraenja; - najvei satni prosjek ili najvei 8-satni prosjek kada je u pitanju mjerenje koncentracija ozona. (b) predvianje za naredni period (drugi dio dana/naredne dane): - geografsko podruje oekivanih prekoraenja sa informacijom o visini i vrsti prekoraenja; - oekivane promjene u zagaenju (poboljanje, stabilizacija ili pogoranje), zajedno sa moguim razlozima. (c) informacije o kategorijama stanovnitva na koje se odnosi, mogui efekti na zdravlje i preporuke o ponaanju u tim situacijama: - informacije o najvie ugroenim kategorijama stanovnitva; - opis najeih simptoma; - preporuene mjere opreza za ugroeno stanovnitvo; - gdje se mogu dobiti detaljnije informacije. PERIOD MJERENJA Mjerenja su vrena u periodu od 05.02.2009. do 15.05.2009. na sedam lokacija u Kantonu Sarajevo i te vrijednosti su uzete u obradu. PARAMETRI MJERENJA Imisijska (ambijentalna mjerenja) obuhvatila su sljedee parametre:
azotni oksidi (NO, NO , NO ),
2 x

sumpor dioksid (SO ),

2

lebdee estice prenika ispod 10 m (PM 10), benzen, toluen, ethilbenzen, m&p xylene. Meteoroloki parametri: brzina i smjer vjetra, temperatura, 5

 relativna vlaga, atmosferski pritisak. Preraun na normirano stanje (standardne uvjete): Ako su koncentracije polutanata izmjerene za stanje razliito od normiranog, svoenje na normalno stanje obavlja se prema jednadbi:

EN Esk*(101,3/P)*(T/293)
gdje je: EN koncentracija za svedeno stanje u g/m Esk izmjerena koncentracija u g/m P atmosferski pritisak u kPa, T apsolutna temperatura u K
3 3

MJERNA OPREMA I UREAJI

Pokretni laboratorij Potpuno automatizovan sa osiguranjem pouzdanog rada i automatskih kalibracija. Sistem za uzorkovanje Analizator azotnih oksida NOx, NO2, NO Analizator sumpor dioksida SO2 Analizator lebdeih estica sa sistemom za uzorkovanje estica manjih od 10m (PM10) PID BTEX Analizator benzen, toluen, etilbenzen i m&p xylene Ureaj za kalibraciju sa generatorom nultog gasa Komunikacijska i PC podrka sistema Meteoroloki parametri: Smjer i brzina vjetra: 0 60 m/sec. 0 ... 360 Temperatura: 40C do + 60C Vlaga: 0-100% RH
6

Atmosferski pritisak (mbar) Sistem vri automatsku kalibraciju za pojedine ureaje, ili se ona vri runo, prema potrebi. Svi podaci o kalibraciji, greci ili drugim nepredvienim dogaajima evidentiraju se i pohranjuju u bazu podataka. Metode mjerenja koncentracija polutanata su u skladu sa ISO standardima i predloenim regulativama. Pregled metoda i odgovarajuih standarda dat je u narednoj tabeli.

METODE MJERENJA I UZORKOVANJA

Analizator HORIBA APSA 360 HORIBA APNA 370 Verewa 710-10 Dust analyser PID BTEX Sistem za uzorkovanje

Mjereni polutant SO2 NO/NO2/NOX Lebdee estice PM10 benzen / toluen / etilbenzen / xylen --

Koritena metoda BAS ISO 10498 Ultravioletna fluorescence metoda BAS ISO 7996 Kemiluminiscentna metoda BAS ISO 10473 Metoda absorpcije beta zracima Plamena ionizirajua metoda BAS ISO 4219 Oprema za uzorkovanje

Klima u Kantonu Sarajevo

Klima na podruju Kantona Sarajevo izrazito je kontinentalna sa elementima planinske klime. Za karakterizaciju kontinentalne klime koriteni su podaci meteoroloke stanice Sarajevo i podaci svjetske meteoroloke organizacije. Posljednje desetogodinje razdoblje ima odreeno odstupanje ako se uzmu ukupni viegodinji prosjeci. Karakteristike dobivene iz tog perioda ukazuju na neto viu prosjenu temperaturu i neto manje oborina. Posljedica takvog toka mogu biti klimatske promjene, ali i uobiajeni amplitudni rast i pad u stogodinjem kalendaru. Kanton Sarajevo spada u kontinentalno podruje koje karakterizira najhladniji mjesec Januar (2,8 C), a zatim Decembar (-0,7 C). Najtopliji mjeseci su juli (19,0 C) i august (18,8 C).

Mjerna mjesta i atmosferski uslovi

Vogoa (prvo mjerenje) Prosjena temperatura u navedenom periodu iznosila je 0,5C najnia izmjerena temperatura bila je -5,58C, a najvia 11,07C. Prosjena relativna vlanost zraka iznosila je 76,7%, a prosjeni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 951,77 mbar. Prosjena brzina vjetra iznosila je 1,23 m/s, a preovladavajui smjer je bio jugozapadni (209,7)

Ilija Prosjena temperatura u navedenom periodu iznosila je 3,37C najnia izmjerena temperatura bila je -0,43C, a najvia 7,5C. Prosjena relativna vlanost zraka iznosila je 73,66%, a prosjeni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 960,1mbar. Prosjena brzina vjetra iznosila je 0,64 m/s, a preovladavajui smjer je bio jugozapadni (216,7) Hadii Prosjena temperatura u navedenom periodu iznosila je 4,6C, najnia izmjerena temperatura bila je -2,9C, a najvia 14,88C. Prosjena relativna vlanost zraka iznosila je 75,9%, a prosjeni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 950,3 mbar. Prosjena brzina vjetra iznosila je 0,67 m/s, a preovladavajui smjer je bio jugoistoni (164,5) Trnovo Prosjena temperatura u navedenom periodu iznosila je -0,24C, najnia izmjerena temperatura bila je -7,36C, a najvia 8,54C. Prosjena relativna vlanost zraka iznosila je 88,44%, a prosjeni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 915,25 mbar. Prosjena brzina vjetra iznosila je 1,288 m/s, a preovladavajui smjer je bio jugoistoni (152,6) Stup Prosjena temperatura u navedenom periodu iznosila je 9,18C, najnia izmjerena temperatura bila je -9,33C, a najvia 18,28C. Prosjena relativna vlanost zraka iznosila je 69,22%, a prosjeni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 944,8 mbar. Prosjena brzina vjetra iznosila je 1,9 m/s, a preovladavajui smjer je bio jugozapadni (233,2) Vogoanska petlja Prosjena temperatura u navedenom periodu iznosila je 12,4C, najnia izmjerena temperatura bila je 2,33C, a najvia 22,3C. Prosjena relativna vlanost zraka iznosila je 65,56%, a prosjeni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 950,4 mbar. Prosjena brzina vjetra iznosila je 0,866 m/s, a preovladavajui smjer je bio jugozapadni (215,4) Skenderija Prosjena temperatura u navedenom periodu iznosila je -3,4C, najnia izmjerena temperatura bila je -10,6C, a najvia 5,4C. Prosjena relativna vlanost zraka iznosila je 72,5%, a prosjeni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 973 mbar. Prosjena brzina vjetra iznosila je 1,23 m/s, a preovladavajui smjer je bio jugozapadni (212,4) Vogoa (drugo mjerenje) Prosjena temperatura u navedenom periodu iznosila je 15,94C, najnia izmjerena temperatura bila je 4,81C, a najvia 26,88C. Prosjena relativna vlanost zraka iznosila je 63,51%, a prosjeni pritisak vazduha tokom mjerenja bio je 952 mbar. Prosjena brzina vjetra iznosila je 0,95 m/s, a preovladavajui smjer je bio jugozapadni (193,14)

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Vogoi (prvo mjerenje) Period mjerenja: 05.02.2009. - 20.02.2009. Granina prosjena vrijed. (g/m3) 90 90 60 60 50 n/p* n/p* n/p* n/p* Prosjena izmjerena vrijednost (g/m3) 17,71 17,71 2,87 76,85 0,05 15,4 Max dnevni prosjek (g/m3) 30,36 4,56 140,7 0,083 35,06 Maxi satni prosjek (g/m3) 72,08 11,57 220,7 2,07 174,3

Polutant SO2 SO2 NO2 NO2 L 10 Benzene Toluen Etilbenzen M&P Xylene

Period uzorkov anja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 1 sat 1 sat 1 sat 1 sat

Visoka vrijed. (g/m3) 500 240 300 140 100 n/p* n/p* n/p* n/p*

Napomena: U periodu mjerenja ureaj za mjerenje lebdeih estica (L 10) bio je na kontrolnom umjeravanju. Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Ilijau Period mjerenja: 23.02.2009. - 04.03.2009. Granina prosjena vrijed. (g/m3) 90 90 60 60 50 n/p* n/p* n/p* n/p* Prosjena izmjerena vrijednost (g/m3) 37,02 37,02 26,46 26,46 9,17 46,15 2,85 8,59 Max dnevni prosjek (g/m3) 90,28 42,83 16,87 140,3 14,01 30,66 Maxi satni prosjek (g/m3) 173,3 68,7 54,6 220,9 85 85,39

Polutant SO2 SO2 NO2 NO2 L 10 Benzene Toluen Etilbenzen M&P Xylene

Period uzorkov anja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 1 sat 1 sat 1 sat 1 sat

Visoka vrijed. (g/m3) 500 240 300 140 100 n/p* n/p* n/p* n/p*

Napomena: U periodu mjerenja ureaj za mjerenje lebdeih estica (L 10) bio je na kontrolnom umjeravanju.

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Hadiima Period mjerenja: 10.03.2009. - 17.03.2009. Granina prosjena vrijed. (g/m3) 90 90 60 60 50 n/p* n/p* n/p* n/p* Prosjena izmjerena vrijednost (g/m3) 25,23 25,23 18,94 18,94 37,12 2,45 4,4 0,33 4,27 Max dnevni prosjek (g/m3) 45,54 24,81 54 3,72 7,66 0,42 7,39 Maxi satni prosjek (g/m3) 154 60,98 72 16,16 51,51 3,34 49,27

Polutant SO2 SO2 NO2 NO2 L 10 Benzene Toluen Etilbenzen M&P Xylene

Period uzorkov anja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 1 sat 1 sat 1 sat 1 sat

Visoka vrijed. (g/m3) 500 240 300 140 100 n/p* n/p* n/p* n/p*

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Trnovu Period mjerenja: 18.03.2009. - 25.03.2009. Granina prosjena vrijed. (g/m3) 90 90 60 60 50 n/p* n/p* n/p* n/p* Prosjena izmjerena vrijednost (g/m3) 13,72 13,72 7,32 7,32 24,94 1,19 1,59 0,047 1,19 Max dnevni prosjek (g/m3) 17,96 12,76 42,64 2,46 3,79 0,108 1,85 Maxi satni prosjek (g/m3) 91,77 36,8 79 12,83 54 0,45 21,32

Polutant SO2 SO2 NO2 NO2 L 10 Benzene Toluen Etilbenzen M&P Xylene

Period uzorkov anja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 1 sat 1 sat 1 sat 1 sat

Visoka vrijed. (g/m3) 500 240 300 140 100 n/p* n/p* n/p* n/p*

10

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka na Stupu Period mjerenja: 26.03.2009. - 31.03.2009. Granina prosjena vrijed. (g/m3) 90 90 60 60 50 n/p* n/p* n/p* n/p* Prosjena izmjerena vrijednost (g/m3) 21,5 21,5 37,9 37,9 77,3 2,3 8,06 0,55 9,06 Max dnevni prosjek (g/m3) 30,33 58 122,8 3,75 14,86 1,2 18,89 Maxi satni prosjek (g/m3) 197,5 112,2 229 13,87 133,7 5,52 85,42

Polutant SO2 SO2 NO2 NO2 L 10 Benzene Toluen Etilbenzen M&P Xylene

Period uzorkov anja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 1 sat 1 sat 1 sat 1 sat

Visoka vrijed. (g/m3) 500 240 300 140 100 n/p* n/p* n/p* n/p*

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka na Vogoanskoj petlji Period mjerenja: 01.04.2009. - 16.04.2009. Granina prosjena vrijed. (g/m3) 90 90 60 60 50 n/p* n/p* n/p* n/p* Prosjena izmjerena vrijednost (g/m3) 29,32 29,32 26,87 26,87 49,27 0,74 7,57 0,14 2,13 Max dnevni prosjek (g/m3) 45,07 53,17 88,02 1,11 32,89 0,25 3,64 Maxi satni prosjek (g/m3) 82,64 118,9 241 6,1 426,1 0,98 16,11

Polutant SO2 SO2 NO2 NO2 L 10 Benzene Toluen Etilbenzen M&P Xylene

Period uzorkov anja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 1 sat 1 sat 1 sat 1 sat

Visoka vrijed. (g/m3) 500 240 300 140 100 n/p* n/p* n/p* n/p*

11

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka na Skenderiji Period mjerenja: 17.04.2009. - 06.05.2009. Granina prosjena vrijed. (g/m3) 90 90 60 60 50 n/p* n/p* n/p* n/p* Prosjena izmjerena vrijednost (g/m3) 18,16 18,16 36,07 36,07 34,27 1,12 4,29 0,34 5,63 Max dnevni prosjek (g/m3) 24,96 47,99 45,26 1,61 5,84 0,83 14,65 Maxi satni prosjek (g/m3) 94,21 87,87 128,2 3,51 19,46 3,6 47,82

Polutant SO2 SO2 NO2 NO2 L 10 Benzene Toluen Etilbenzen M&P Xylene

Period uzorkov anja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 1 sat 1 sat 1 sat 1 sat

Visoka vrijed. (g/m3) 500 240 300 140 100 n/p* n/p* n/p* n/p*

Tabelarni prikaz rezultata mjerenja kvaliteta zraka u Vogoi (2. mjerenje) Period mjerenja: 07.05.2009. - 15.05.2009. Granina prosjena vrijed. (g/m3) 90 90 60 60 50 n/p* n/p* n/p* n/p* Prosjena izmjerena vrijednost (g/m3) 6,06 6,06 13,24 13,24 0,41 1,66 0,34 4,92 Max dnevni prosjek (g/m3) 15,94 21,6 0,8 2,4 0,55 7,18 Maxi satni prosjek (g/m3) 50,6 61,43 3,94 7,72 5,3 72,66

Polutant SO2 SO2 NO2 NO2 L 10 Benzene Toluen Etilbenzen M&P Xylene

Period uzorkov anja 1 sat 24 sata 1 sat 24 sata 24 sata 1 sat 1 sat 1 sat 1 sat

Visoka vrijed. (g/m3) 500 240 300 140 100 n/p* n/p* n/p* n/p*

12

DISKUSIJA I ZAKLJUAK I ova mjerenja, koja je Ministarstvo Prostornog uredjenja i zatite okolia Kantona Sarajevo organizovalo na cijelom podruju Kantona, pokazuju da imaju odreeni problemi ugroenosti kvaliteta zraka i na drugim lokacijama u Kantonu Sarajevo. Svakako da se ovi rezultati mjerenja moraju posmatrati kao indikativni, obzirom na kratke periode mjerenja, ali u svakom sluaju ukazuju na potrebu daljnjih istraivanja i praenja kvaliteta zraka. Iako smo u predhodnoj godini instalirali dvije savremene automatske stanice za praenje kvaliteta zraka i jednu mobilnu stanicu, pokazuje se ovim istraivanjima, da Kanton Sarajevo treba uspostaviti iru mreu ovakvih stanica, odnosno uspostaviti sistem upravljanja kvalitetom zraka. Analiza rezultata mjerenja mobilnom stanicom ukazuje da odreena podruja imaju povean stepen ugroenosti kvaliteta zraka u odnosu na druga. Naravno, obzirom na kratke periode mjerenja rezultati analize se ne mogu smatrati konanim, ali sigurno ukazuju na diferencijaciju stanja kvaliteta zraka. Konkretne analize u nastavku se moraju zato uzeti orijentaciono, jer za proraun stepena ugroenosti kvaliteta zraka jednog podruja, u skladu sa Zakonom, moraju se imati satni podaci u toku jedne godine mjerenja.

Stup

Prosjena vrijednost lebdeih estica L10 (76,85g/m ) prekorauje graninu vrijednost od 50 3 g/m propisanu vaeim Pravilnikom o graninim vrijednostima kvaliteta zraka.

13

Vogoanska petlja

Prosjena vrijednost lebdeih estica L10 (49,27g/m ) je na samoj granici koja je propisana pravilnikom. Preostali parametri koji su obuhvaeni ovim mjerenjem su u okviru doputenih graninih vrijednosti propisanim Pravilnikom o graninim vrijednostima kvaliteta zraka.

Iako granine vrijednosti za benzen i toluen nisu propisane zakonom, mjerenjima je utvrena visoka vrijednost koncentracija ovih polutanata na lokacijama: Ilija
3 3

Vrijednost benzena (9,17g/m ) prelazi vrijednost koja je preporuena od EU (ne smije biti vea od od 5 g/m ).Takoe, poviena je vrijednost toluena (46,15 g/m ).
3

14

Vogoa

Vrijednost toluena prilikom prvog mjerenja znaajno je visoka (76,85 g/m ).

15

Uticaj industrije na zagaenje zraka u veini zemalja je znatan i tome se posveuje posebna panja, a i izdvajaju znaajna sredstva u kontroli i prevenciji emisije polutanata. Kod nas, industrija kao to je poznato, nakon rata nije razvijena tako da taj uticaj na kvalitet zraka nije znaajan u tolikoj mjeri koliko je to u veini drugih evropskih gradova. Meutim, poznat je izvor i nain nastanka pojedinih polutanata tako da se zna da sumpor dioksid i njegovi produkti koji nastaju u reakcijama sa vlagom iz vazduha potiu najveim dijelom od sagorjevanja fosilnih goriva koji se koriste u domainstvima. Poveane koncentracije polutanata su naroito izraene u zimskom i jesenjem periodu kada je poveana potronja fosilnih goriva kako za zagrijavanje domainstava tako i u saobraaju. estice u suspenziji (u obliku aerosola), PM10 nastaju na razliite naine od sagorijevanja loita, pogonskih goriva i veliki je problem to mogu prei velike udaljenosti noene vjetrom a brzina njihovog taloenja je manja od veih estica praine. Oksidi nitrogena nastaju najveim dijelom sagorjavanjem vrstih, tenih i gasovitih goriva te u motorima sa unutranjim sagorjevanjem. Koncentracija nitrogen dioksida je najvea u jutarnjem periodu od 9 asova do podneva. Na nastanak ugljikovodika najvei uticaj imaju motori sa unutranjim sagorjavanjem, 50% prema nekim istraivanjima dok oko 15% nose industrijski procesi. Uticaj ovih mjerenih polutanata na zdravlje ljudi kao i uticaj na okoli se ne moe posmatrati samo kao uticaj pojedinog polutanta ve njihov sinergiki efekat uz odreene meteroloke uvjete koji su u ovom posmatranom periodu pogodovali meusobnoj interakciji pojedinih polutanata (vlanost oko 70%, temperaturna inverzija). Najugroenije populacije, stariji ljudi, djeca, osobe sa respiratornim problemima, su u zimskom i jesenjem periodu najizloenije tetnom uticaju polutanata u vazduhu. Problemi sa disanjem uzrokovani zajednikim djelovanjem sumpordioksida i estica praine mogu postati ozbiljni u sluaju da je osoba dui period vremena izloena poveanim koncentracijama. Aromatski ugljikovodici su biohemijski i bioloki aktivatori i izlaganje njihovim parama djeluje iritirajue. Uticaj na okoli ovih polutanata takoer je poznat. Zagaenje biljnog i ivotinjskog svijeta u blioj ali i daljoj okolini, korozija objekata, propadanje spomenika, promjena kiselosti vodenih sistema, zemljita itd. Poveane koncentacije benzena i toluena na lokacijama Vogoa i Ilija najvjerovatnije su lokalnog karaktera ali je potrebno identificirati izvore ako se zna njihov nain nastanka. Vaan faktor u prepoznavanju je naa pojedinana uloga u zagaenju zraka. Naime, graani pale smetljita ne razmiljajui o posljedicama, koriste se goriva sa velikim sadrajem sumpora a nema evidencije koliki je utroak goriva i koje gorivo se koristi. Dugorono se ne razmilja o posljedicama ako se izgrade kue bez dobre termike izolacije pa se gorivo neracionalno troi. Izvrena mjerenja kvaliteta zraka na navedenim lokacijama, kako je navedeno, su prva ove vrste i potrebno je nastaviti trend praenja na istim lokacijama u razliitim vremenskim periodima. Ova kontrolna mjerenja, zajedno sa mjerenjima sa fiksnih stanica je potrebno iskoristiti kao osnovu za izradu disperzionog modela u cilju identifikacije najugroenijih zona i planiranja buduih preventivnih akcija, kao i uvrtavanje u prostorni plan Kantona Sarajevo. Ovo se moe koristiti za proraun ukupne izloenosti stanovnitva u urbanim zonama.

- Kraj izvjetaja o ispitivanju -

16