z-AGS-Ključ-Sanski Most

ZAHTJEV
za izdavanje okolinske dozvole
- postrojenje za recikliranje rabljenog grita "AGS" d.o.o., Ključ -
Tuzla, marta 2013. godine

ZAHTJEV
za izdavanje okolinske dozvole
- postrojenje za recikliranje rabljenog grita "AGS" d.o.o., Ključ -
Direktor:
Dr. sc. Alija Mujkanović, dipl.ing.rud.

PREDMET: Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole u skladu sa
Zakonom o zaštiti okoliša (''Sluţbene novine FBiH'',
br. 33/03; 38/09) i Zakonom o upravljanju otpadom
(''Sluţbene novine FBiH'', br. 33/03; 72/09).
INVESTITOR: Društvo sa ograniĉenom odgovornošću

''AGS'', Kljuĉ
IZVRŠILAC: Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje Tuzla d.d.
BROJ IZVJEŠTAJA: 083 - II/13
NA ZADATKU RADILI:
………………………...................................……….......…
(Olga Banović, dipl.ing.tehn.)
………………………...................................……….......…
(Hatema Kasumović, dipl.ing.znr i ţo)
………………………...................................……….......…
(Alija Nurkić, dipl.ing.tehn.)
………………………...................................……….......…
(mr.sc. Jasmin Mušanović, dipl.ing.el.)
………………………...................................……….......…
(Emir Pepić, dipl.ing.maš.)

SADRŢAJ
OPĆI PRILOZI
- Rješenje o djelatnosti
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE str.

UVOD 1
1. IME I ADRESA INVESTITORA 3
2. OPIS PLANIRANOG ZAHVATA 4
3. LOKACIJA POSTROJENJA 7
3.1 Mikrolokacija poslovnog objekta 8
4. STANJE LOKACIJE POSTROJENJA 9
4.1 Meteorološke i klimatološke karakteristike 9
4.2 Geološke i hidrogeološke karakteristike šireg podruĉja 10
4.3 Flora i fauna na širem podruĉju lokacije 12
4.4 Kulturno-historijske i prirodne vrijednosti 13
4.5 Zrak 13
5. OPIS AKTIVNOSTI 15
5.1 Primijenjeno tehnološko rješenje 15
5.2 Oprema za smanjenje negativnih utjecaja 18
5.3 Osnovne i pomoćne sirovine i energenti 20
5.3.1 Osnovne sirovine
5.3.2 Opskrba vodom
5.3.3 Opskrba energentima
5.4 Izvori i priroda predviĊenih emisija iz poslovnog objekta 20
5.4.1 Emisija u zrak
5.4.2 Emisija u tlo, podzemne i površinske vode
5.5 Identifikacija i procjena znaĉajnijih utjecaja na okoliš 22
5.5.1 Utjecaji tijekom izgradnje objekta
5.5.2 Utjecaji tijekom korištenja objekta
5.5.3 Utjecaji tijekom akcidenta
5.6 Mjere i aktivnosti za sprjeĉavanje ili smanjenje emisija iz
postrojenja 25
5.7 Mjere za sprjeĉavanje nastanka i za povrat korisnog
materijala iz otpada koje produkuje postrojenje 28
5.8 Mjere planirane za monitoring emisija 28
6. PREDVIĐENA ALTERNATIVNA RJEŠENJA 29
7. NETEHNIĈKI REZIME 30
8. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 32
9. IZVORI PODATAKA 34
10. PRILOZI (1 - 8): 35
1. Rezultati analize grita
2. Kopija katastarskog plana
3. Izjava
4. Vodoprivredna dozvola (USK)
5. Vodna dozvola (AV)
6. Situacioni raspored objekata
7. Tehnološka osnova postrojenja
8. Ugovor o zbrinjavanju opasnog otpada
PRILOŢENA DOKUMENTACIJA
D1: Plan upravljanja otpadom, Izvještaj br. 236-II/12, INZIO,
Tuzla, decembra 2012.
OPĆI PRILOZI
ZAHTJEV ZA IZDAVANJE
OKOLINSKE DOZVOLE
"Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje" Tuzla
________________________________________________________________________
UVOD
Zaštita i unapreĊenje ţivotnog i radnog okoliša realna je društvena potreba,

koja, na temelju dosadašnjih rezultata i iskustava, treba podstaći procese i aktivnosti
odrţivog razvoja u toj oblasti. Ovo tim prije što su od strane Ujedinjenih naroda
usvojene deklaracije o globalnom odrţivom razvoju i okolinskoj sigurnosti (Samit o
Zemlji, Rio de Janeiro, Brazil, 1992. godine - Agenda 21, Svjetski samit o odrţivom
razvoju, Johanesburg, Juţnoafriĉka Republika, 2002. godine - Rio+10, te Svjetski
samit o odrţivom razvoju, Rio de Jainero, Brazil, 2012. godine – Rio+20), koje
obvezuju sve subjekte na društveno odgovoran razvoj uz istovremenu zaštitu
prirodne osnovice i okoliša za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
Brojni su zakonski i podzakonski propisi koji reguliraju pitanja iz domene

zaštite ĉovjekovog okoliša i sigurnosti na radu. Shodno tome, zaštita radnog i
ţivotnog okoliša mora se tretirati kao dio tehnološkog procesa, a efikasnost zaštite
ovisi od pravilno odabrane tehniĉko - tehnološke opreme i njezine uĉinkovitosti.
Iskorištavanjem prirodnih resursa, njihovom preradom i nastankom razliĉitih

otpadnih materija, ĉovjek sve više utiĉe na svoj okoliš, mijenja prirodno uspostavljeno
stanje i tako dovodi do neravnoteţe ekološkog sustava. Neracionalan odnos prema
okolišu doveo je, tijekom vremena, do slijedećeg:
- promjene klimatskih uvjeta (povišenjem koncentracije stakleniĉkih plinova, a

posebno ugljik(IV)-oksida CO2),
- deforestacija i deserticifikacija, odnosno smanjenje šumskih površina,
povećanje erozije i degradacija obradivog zemljišta,
- pojava "ozonskih rupa" u atmosferi (povišenjem koncentracije CFC i metana),
- smanjenje biodiverziteta zbog izumiranja pojedinih vrsta,
- oneĉšćenje tla, podzemnih i površinskih voda i zraka,
- odlaganje sve veće koliĉine teško razgradivog i opasnog otpada...
Zbog toga je cilj svakog zahvata u prirodi, svake eksploatacije prirodnih

resursa i njihove prerade da se prije svega sagledaju mogući štetni utjecaji na okoliš
kako bi se predvidjele potrebne mjere za spreĉavanje štetnih utjecaja na okoliš. To
podrazumjeva pronalaţenje rješenja, zasnovanih na prouĉavanju ekosustava, koji
imaju za cilj minimiziranje štetnih utjecaja na okoliš.
Rješenja se mogu naći u struĉnom, pravilnom i sveobuhvatnom tretiranju

zaštite radnog i ţivotnog okoliša pri izradi predinvesticionih i investicionih programa
kao i projektne dokumentacije, jer ono što se propusti u pripremnoj fazi teško će se
uspješno nadoknaditi u fazi eksploatacije pa ĉak i uz povećanje materijalnih troškova.
Posljedice oneĉišćenja traţe dug period saniranja, a najĉešće i nije moguće ponovo
uspostaviti narušenu prirodnu ravnoteţu u ekosustavu.
Dakle, zaštita ţivotnog i radnog okoliša je vaţan segment svakog tehnološkog

procesa, a efikasnost te zaštite ovisi o pravilnom izboru radnih operacija, procesa i
opreme, kao i njezine montaţe sukladno glavnom projektu odnosno projektu
montaţe, a zatim i od uvjeta lokacije i struĉne osposobljenosti zaposlenog osoblja.
_______________________________________________________________________ 1
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole (083- 2/13)
________________________________________________________________________
Osnovni postulati optimalne korelacije nauĉno-tehnološkog razvoja i zaštite

okoliša trebaju biti:
- razvoj i unapreĊenje kvalitete okoliša koje se mora zasnivati na uvoĊenju

tehnologija sa što potpunijim iskorištenjem ulaznih tokova (tehnologije sa malo
ili bez otpadnih tokova),
- strogo pridrţavanje propisanih normi i nivoa dozvoljenog oneĉišćenja,
uĉinkovit sustav kontrole i stimulativne sankcije prema zagaĊivaĉima,
- budući industrijski razvoj ne smije dovesti do ugroţavanja okoliša te je
neophodna ekološka optimizacija postojećih postrojenja i rješavanje otpadnih
tokova,
- razvoj i uvoĊenje tzv. "ĉistijih tehnologija", kao stalna primjena integralne
preventivne strategije zaštite okoliša, na proces, proizvod i usluge sa ciljem
poboljšanja uĉinkovitosti i smanjenjem negativnog utjecaja kako na ĉovjeka,
tako i na okoliš.
Ovaj Zahtjev... obuhvata analizu utjecaja procesa rada i lokacije pogona za

recikliranje otpadnog grita investitora ''AGS", Kljuĉ, uzimajući pri tome u obzir sve
elemente kao i uvjete ţivljenja i poboljšanja uvjeta radnog i ţivotnog okoliša.
Za izradu Zahtjeva... izvršen je pregled:
- projektne dokumentacije,
- lokacije zahvata,
- podataka o fiziĉko-kemijskim svojstvima korištenih tvari, kao i
- zakonskih i podzakonskih propisa i struĉne literature iz ove oblasti.
U daljem tekstu biti će detaljno razraĊeni i analizirani svi preventivni uvjeti za

siguran rad i zaštitu okoliša od oneĉišćenja.
_______________________________________________________________________ 2
________________________________________________________________________
1. IME I ADRESA INVESTITORA
1. Naziv investitora "AGS" d.o.o., Kljuĉ
2. Pravni oblik Društvo s ograniĉenom odgovornošću
3. Vrsta zahvata Novo postrojenje
4. Lokacija postrojenja k.ĉ. 1537/1 katastarske općine Sanski Most III.,

općina Sanski Most
5. Adresa investitora 79280 Kljuĉ
Branilaca BiH 68
6. Telefon / fax +387 37 66 01 67
7. Web page/e-mail adresa -
8. Sluţbena kontakt osoba, Enes Smajić,

Pozicija direktor
GSM +387 61 47 63 59
9. Identifikacijski broj 4263535300009
10. Broj i datum rješenja upisa 017-0-Reg-08-000343 od 09.06.2008.

u sudski registar
11. Sud kod koga je izvršena Općinski sud Bihać
registracija
12. Šifra djelatnosti 38.22
obrada i zbrinjavanje opasnog otpada
13. Kontakt osoba za izraĊenu Alen Muratagić
dokumentaciju
_______________________________________________________________________ 3
________________________________________________________________________
2. OPIS PLANIRANOG ZAHVATA
Društvo sa ograniĉenom odgovornošću ''AGS'', Kljuĉ, registrirano je za

osnovnu djelatnost obrade i zbrinjavanja opasnog otpada
U postojećoj hali koju je investitor izmajmio, a vlasništvo je ''PRODIST'',

Sanski Most, instalirat će se mobilni stroj za recikliranje rabljenog grita.
Najveće koliĉine grita nastaju pripremom površina brodskog trupa za

nanošenje boje. Ova priprema obuhvaća operacije koje se sastoje od uklanjanja
neĉistoća, obraslina, starog premaza, masnoće, produkata korozije, soli, prašine i td.
Odrţavanje broda dijeli se na odrţavanje trupa broda i odrţavanje opreme

broda.
Odrţavanje trupa broda izvodi se dokovanjem broda. Brod moţe i ći na

dokovanje iz više razloga: zbog pregleda, redovnog periodiĉnog odrţavanja, remonta
i popravaka ili preinake.
Razdoblje izmedu dokovanja propisuju klasifikacijska društva, koja svojim

propisima predvidaju periodiĉne, ali i specijalne preglede. Prema tim propisima
(SOLAS) svaki brod mora se dokovati najmanje dva puta unutar pet godina.
Ako se brod dulje vrijeme ne dokuje, javlja se problem obraslina koje

povećavaju otpor trenja i utjeĉu na smanjenje brzine broda pri plovidbi, što uzrokuje i
veći utrošak pogonskog goriva. Osim smanjenja brzine zbog obraštanja, elementi
trupa broda troše se i zbog povećanog djelovanja korozije što dovodi do smanjenje
opće i lokalne ĉvrstoće trupa.
Obraštanje je skupni naziv za obraštanje trupa biljnim (alge i trave) i

ţivotinjskim organizmima (polipi, školjkaši, koralji, vlasulje).
Obraštanje se moţe podijeliti u dvije kategorije:
- makroobraštanje; stvaraju ga ţivotinje i biljke, i

- mikroobraštanje; nastaje ljepljiva smjesa bakterija i drugih
mikroorganizama.
Obraštanje povećava otpor broda i smanjuje brzinu za oko 10-15 %. Kako bi

se odrţala traţena brzina, snaga motora se mora pove ćati za 23-38 %, a time se
potrošnja goriva povećava za 25-40 %.
Suhi postupak pripreme metalne površine brodskog trupa izvodi se

razaranjem metalne površine u struji zraka i abraziva pod visokim tlakom -
pjeskarenjem prema uputama standarda ISO 8501.
Prema ovom standardu kvaliteta pripreme metalnih površina iskazana je

slijedeiim stupnjevima kvalitete:
_______________________________________________________________________ 4
________________________________________________________________________
- Sa 1: Lagano ĉišćenje mlazom abraziva s kojim se brzo prelazi preko površine i

time uklanjaju produkti korozije i stranih tvari. Mora biti odstranjena sva neprijanjajuća
rĊa, boja i strane ĉestice.
- Sa 2: Temeljito ĉišćenje kod kojeg su s 2/3 bilo kojeg dijela površine uklonjeni
produkti korozije i stranih tvari. Površina mora biti sivkaste boje.
- Sa 2,5: Ĉišćenje je skoro do bijelog sjaja metala, tako da se s najmanje 95 %
svakog dijela površine uklone produkti korozije i stranih tvari. Oĉišćena površina
mora biti svijetlo sivkaste boje.
- Sa 3: Ĉišćenjem do ĉistog metala produkti korozije moraju biti potpuno uklonjeni, a
oĉišćena površina mora imati jednolik metalni sjaj.
(a) (b)
Slika 2.1 – Obraštanje vanjske oplate broda

a) školjkašima, b) na površinama gdje se izgubio zaštitni sloj
Pjeskarenjem gritom kao abrazivnim sredstvom ostvaruje se visok stupanj

kvalitete obrade površine: Sa 2,5 do 3.
Abrazivi su razliĉite vrste materijala odreĊene granulacije pogodne za

pripremu površine, pri ĉemu ĉestice abraziva u struji komprimiranog zraka djeluju na
površinu koja se ţeli oĉistiti. Abrazivi koji se koriste za ĉišćenje metalnih površina
mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe:
- metalni abrazivi koji imaju duţi vijek trajanja, mogu izdrţati veliki broj
sudara s površinom metala prije nego im se promjer toliko smanji da se
moraju odbaciti, i
- mineralni abrazivi koji su jeftiniji od metalnih, ali nakon nekoliko sudara s
površinom materijala postaju neupotrebljivi, pa se uglavnom koriste
jednokratno.
Osnovne karakteristike abraziva su tvrdoća, veliĉina i oblik. Što je abraziv

tvrĊi, to je ĉišćenje metalnih površina brţe i dublje. Oblik zrna abraziva moţe biti:
_______________________________________________________________________ 5
________________________________________________________________________
- okrugli abraziv, koji ĉisti metalnu površinu udaranjem,

- drobljenac s oštrim rubovima, koji ĉisti metalnu površinu urezujući se
udarcem u metalnu površinu,
- drobljenac s blaţim rubovima, koji ĉisti metalnu površinu kombinacijom
udarca i urezivanja u metalnu površinu.
Jednoliĉnost oblika i granulacije abraziva daje pravilniju hrapavost površine.

Antikorozivni premazi bolje prijanjaju na hrapaviju površinu.
Slika 2.2 – Izgled grita
Grit ima vrlo visoku ĉvrstoću i abrazivnost. Granule grita su oštre i iviĉaste.
Prilikom pjeskarenja ovim abrazivom postiţe se ravnomjerno hrapava i oštra površina
(pogodna za emajliranje, metalizaciju …). S gritom se odstranjuju rĊa,kamenac, boja i
druge neĉistoće s ĉeliĉnih ili drugih tvrdih površina. To je idealna priprema površine
prije nanošenja zaštitnog premaza. Tehniĉke karakteristike ovog abrazivnog sredstva
su (Tablica 2.1).
Tablica 2.1 – Fiziĉko-kemijske karakteristike grita
svojstva: oblik oštar i iviĉast

boja crna
tvrdoća >7 Mohs
gustoća 3.400-3.800 kg/m3
nasipna gustoća oko 2.000 kg/m3
kemijski sastav: SiO2 24- 34 %
Al2O3 4-8 %
Fe2O3 40-50 %
CaO 1-8 %
MgO 2-6 %
granulacija: 0.25 – 2.80 mm
Navedeni su i rezultati detaljnih ekotoksikoloških ispitivanja otpadnog grita

(Prilog 1).
_______________________________________________________________________ 6
________________________________________________________________________
IzmeĊu ostalog, odreĊivan je sadrţaj kationa (Sb, As, Ba, Cu, Zn, Cr, Sn, Co,
Cd, Ni, Pb, Se, Ag, Hg…), aniona (CN, F, NO3, NO2…) kao i organskih spojeva
(benzen, toluen, o- ,m- ,p-ksilen, fenoli, ukupni poliaromatski ugljikovodici-PAH,
ukupni trihalometani, ukupni ugljikovodici…).
Rabljeni grit, koji najvećim dijelom nastaje u procesu pjeskarenja brodova,

sadrţi ĉestice boje i produkte korozije, a recikliranjem se ove primjese izdvajaju pri
ĉemu se kao ostatak dobiva ĉisti pijesak koji se moţe koristiti u proizvodnji ţeljeznih
legura, betona, asfalta visoke ĉvrstoće i sl.
3. LOKACIJA POSTROJENJA
Predmetna lokcija je u Unsko-sanskom kantonu u općini Sanski Most.
Slika 3.1 – Poloţaj Unsko-sanskog kantona u Bosni i Hercegovini
Unsko-sanski kanton je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i

Hercegovine, a površina kantona iznosi 4.125 km².
Slika 3.2 – Općinska podruĉja Unsko-sanskog kantona
_______________________________________________________________________ 7
________________________________________________________________________
Kanton se sastoji od slijedećih općina: Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski

Petrovac, Buţim, Cazin, Kljuĉ, Sanski Most i Velika Kladuša. Prema procjeni iz 2009.
godine kanton ima oko 288.000 stanovnika.
Prostorni obuhvat općine Sanski Most je u jugoistoĉnom dijelu Unsko-sanskog

kantona. Graniĉi sa općinama Bosanska Krupa (na sjeverozapadu), Kljuĉ (na jugu),
te općinom Bosanski Petrovac (na jugozapadu). Podruĉje općine je uglavnom
brdovito.
Po svom konfiguracijskom sastavu teren općine Sanski Most spada u u red

brdsko-planinskih podruĉja sa manjim dijelom plodnih ravnica, koje se uglavnom
proteţu dolinom rijeke Sane. Morfološke karakteristike reljefa ĉine zastupljenost
terena razliĉitih nagiba. Ravne površine i blagi nagibi (do 5 % ili 2 °) zastupljeni su u
dolini rijeke Sane i kraškom polju Lušci, a blago nagnute i nagnute strane (5-15 % ili
8-18 °) dominiraju u višim visinskim zonama.
Općina Sanski Most smještena je u zapadnom dijelu BiH, u Unsko-Sanskom

kantonu, na površini od 781,17 km2. Sanski Most se nalazi u srednjem toku rijeke
Sane, sa osloncem na planinu Grmeĉ na zapadu i planine Muleţ na istoku. Podruĉje
općine Sanski Most leţi na obalama rijeke Sane i osam manjih rjeĉica: Sanica,
Dabar, Zdena, Bliha, Majdanska rijeka, Kijevska rijeka, Japra i Kozica, te nekoliko
kraćih ponornica. Na širem podruĉju ima nekoliko jakih kraških vrela, koja su
istovremeno i izvori rjeĉica: Saniĉko vrelo, Dabarsko vrelo i vrelo Zdene.
Urbanistiĉkim planom grada kao i njegovim izmjenama i dopunama ("Sluţbeni

glasnik općine Sanski Most", br. 05/08) lokacija se nalazi u širem urbanom podruĉju
grada Sanski Most, u radnoj zoni.
3.1 Mikrolokacija poslovnog objekta
Mikrolokacija mobilnog postrojenja za recikliranje grita je projektirana u

postojećoj industrijskoj hali dioniĉkog društva ''PRODIST'', Sanski Most, sa kojim
''AGS'', Kljuĉ, ima sklopljen ugovor o korištenju predmetne hale.
Hala se nalazi u industrijskoj zoni Šejkovaĉa općine Sanski Most na zemljištu

oznaĉenom kao k.ĉ. 1537/1 katastarske općine Sanski Most III. (Prilog 2).
Objekat hale je dimenzija 51,14 x 22,74 m, a u neposrednoj blizini lokacije

nalazi se sva neophodna infrastruktura na koju će objekat biti prikljuĉen: putna
komunikacija, elektroenergetska mreţa, predtretman sanitarnih i oneĉišćenih voda sa
radnih platoa, PTT...
Prema izjavi vlasnika objekta (Prilog 3) dozvoljeno je prikljuĉenje ovog objekta

na postojeće infrastrukturne objekte za tretman sanitarnih i tehnoloških otpadnih
voda za koje su izdate vodne dozvole (Prilog 4, 5).
_______________________________________________________________________ 8
________________________________________________________________________
4. STANJE LOKACIJE POSTROJENJA
Osnovu za svako istraţivanje zaštite okoliša na odreĊenom prostoru

predstavlja detaljna analiza postojećeg stanja.
Intenzivnim djelovanjem antropogenog faktora u duţem vremenskom periodu

na širem podruĉju lokacije postrojenja u naselju Šejkovaĉa u Sanskom Mostu došlo
je do oštećenja prirodnih ekosistema. Zbog toga su prvobitni ekosistemi na širem
podruĉju lokacije zamijenjeni sekundarnim (livade) i tercijernim ekosistemima sa
pripadajućom florom i faunom, kao i tehnogenim zonama (pogoni, postrojenja i
poslovni objekti).
4.1 Meteorološke i klimatološke karakteristike podruĉja
Klima sa svojim osnovnim elementima (temperatura, vlaga, svjetlost i vjetar)

ima presudan znaĉaj za formiranje zemljišnog i biljnog pokrivaĉa. Zbog otvorenosti
doline Sane prema sjeveru, ovo podruĉje je pod utjecajem srednjoeuropske klime.
Moţe se reći da podruĉje Sanskog Mosta ima obiljeţja umjereno kontinentalne klime
sa umjerenim temperaturama i relativnom vlaţnošću zraka, bez olujnih vjetrova.
Klimatski utjecaji na ovom podruĉju su posljedica kompleksnog morfološkog sklopa,
koji hipsometrijski raste od sjevera prema jugu. Na cirkuliranje i izmjenu zraĉnih
masa utjeĉe i zapadna prioceanska zimska ciklona, ali i ljetna azorska anticiklona.
Prema Kepenovoj klasifikaciji podruĉje općine Sanski Most pripada

kontinentalnom tipu jer su temperaturna kolebanja, kao i raspored padavina u
granicama kontinentalne klime, dok se na višim hipsometrijskim nivoima formiraju
varijante predplaninske i planinske klime. Tokom godine nema izrazito sušnih
perioda, a najsušniji period nastaje u najhladnije ili najtoplije doba godine.
Srednja godišnja vrijednost padavina iznosi 1.130 mm/m2. Koliĉina padavina

na ovom podruĉju je u direktnoj ovisnosti o nadmorskoj visini terena i to kako u
minimumu tako i u maksimumu. Minimalna srednja godišnja visina padavina je 959,0
mm/m2, a maksimalna 1528 mm/m2. Prosjeĉne mjeseĉne padavine variraju od 68,9
mm/m2 u februaru, do 125,0 mm/m2 u junu. Srednji mjeseĉni prosjek padavina je
95,0 mm/m2. Grada u prosjeku ima 2,1 dan godišnje, a maksimum je u junu (0,6
dana).
Prosjeĉna temperatura iznosi 7,1 ºC. Najniţe srednje mjeseĉne vrijednosti

temperature zraka su zabiljeţene u januaru (- 2,7 ºC), dok su najviše zabiljeţane u
julu (15,3 ºC).
Prosjeĉna vlaţnost zraka, prema dostupnim podacima, iznosi 91% što ukazuje
da se navedeno podruĉje odlikuje izraţenijom relativnom vlaţnošću zraka.
Godišnje vrijednosti oblaĉnosti slijede godišnji tok relativne vlaţnosti zraka, a

obrnuto su srazmjerne temperaturi zraka. Srednja godišnja oblaĉnost je oko 55 % sa
maksimumom u decembru (72 %) i minimumom u augustu (38 %). Najveća
oblaĉnost je zimi (oko 70 %), a najmanja tokom ljeta (42 %).
_______________________________________________________________________ 9
________________________________________________________________________
Insolacija odnosno trajanje sunĉevog sjaja za ovo je podruĉje relativno dobro

tijekom godine (oko 1900 sati). Najmanja je u decembru (56 sati), a najveća u julu
(oko 270 sati).
Vjetrovi su promjenjivi - preteţno sjevernog, sjeveroistoĉnog i zapadnog

smjera.
4.2 Morfološke i hidrološke karakteristike podruĉja
Općina Sanski Most se nalazi u ravnici okruţenoj planinama meĊu kojima je i

Grmeĉ (sa Crnim Vrhom na 1605 mnv) koji se proteţe sredinom Bosanske Krajine u
duţini 70 km u dolinama rijeka Sane, Zdene, Blihe i drugih.
Sanski Most se nalazi u podruĉju unutarnjih Dinarida i pripada Sansko-Unskom

paleozoiku sa mezozojskim obodom. Predstavnici karbonatnih stijena su paleozojski
ili mezozojski kreĉnjaci i dolomiti razliĉite starosti.
Najzastupljenije silikatne stijene ĉine paleozojski pješĉari i škriljci kao i permo-

trajski i donjotrajski (verfenski) sedimenti ĉiji su glavni predstavnici pješĉari i glinci te
breĉe i konglomerati. Na ovim podlogama obrazuju se dosta razliĉita zemljišta kao
posljedica djelovanja kompleksnih pedogenetskih faktora i procesa, te ih prema
matiĉnom supstratu zemljišta dijelimo u tri glavne grupe:
- zemljišta na jedrim kreĉnjacima i dolomitima

- zemljišta na silikatno-karbonatnim stijenama
- zemljišta na kiselim silikatnim stijenama
Na jedrim kreĉnjacima najĉešće su zastupljene kombinacije od tri tipa

zemljišta: crnice, smeĊa kreĉnjaĉka i ilimerizovana zemljišta. Na silikatno-
karbonatnim stijenama (pješĉari, škriljci, glinci, breĉe) dominira kiselo smeĊe
zemljište.
Prosjeĉno uĉešće pojedinih zonalnih tala, na temelju pedološke karte BiH, na

ovom podruĉju je:
- smeĊe degradirana tla na glinama i ilovaĉama 53 %,

- litohromatogena crvena I ljubiĉasta tla 15 %,
- ţutosmeĊa tla na pijescima 6 %,
- sivosmeĊa karbonatna tla 24 %,
- sivosmeĊa dubinski zamoĉvarena tla 2 %.
Najveću površinu zauzimaju smeĊa degradirana tla na glinama i ilovaĉama.

Nastanak ovih tala vezan je za pojavu tercijarnih glina, koje su se zahvaljujući reljefu
taloţile tijekom mlaĊih geoloških epoha u tercijaru. Ovim su taloţenjem gline
prekrivale starije sedimente kreĉnjaĉkog supstrata i zbog toga ova tla sadrţe veću
koliĉinu glinenih ĉestica ĉiji se sadrţaj povećava sa dubinom.
_______________________________________________________________________ 10
________________________________________________________________________
Prema seizmiĉkoj karti prostor općine Sanski Most pripada trusnom podruĉju
VI. stupnja intenziteta MSC skale.
Na predmetnoj lokaciji niti u njenoj neposrednoj blizini ne postoje izvorišta

pitke vode.
U vodnom podruĉju rijeke Save, u podslivu rijeke Une, rijeka Sana je najveća
pritoka rijeke Une.
Slika 4.1 – Slivno podruĉje rijeke Une
Na temelju Uredbe o kategorizaciji vodotoka rijeka Sana na ovom dijelu

pripada II. kategoriji voda koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i
rekreaciju, za sportove na vodi, za gajenje drugih vrsta riba (ciprinide), ili se, uz
uobiĉajene metode obrade – kondicioniranje (koagulacija, filtracija, dezinfekcija i sl.),
moţe koristiti za piće i u prehrambenoj industriji.
Uredbom o klasifikaciji voda … odreĊeni su slijedeći uvjeti kvaliteta:
- otopljeni kisik, mg/l………………….....................................…………..................…………………………….min. 6

- zasićenost kisikom, %…………………....................................................................……75-90 (saturacija)
....…………........................................................……105-125 (supersaturacija)
- biokemijska potreba kisika BPK5, mg O2/l…….............................................................…………….do 4
- kemijska potrošnja kisika iz KMnO4, mg O2/l…..............................……................................….do 12
- stupanj saprobnosti po Liebmanu…..……….................................……………. mezosaprobni  - 
- suspendirane materije, mg/l………………………..............................................................................…..do 30
- suhi ostatak filtrirane vode, mg/l……………..........................................................................…….do 1000
- pH vrijednost…………………..................................................................................................………….…..5,8 - 8,5
- vidljive otpadne materije………….....................................................…………………………………………....bez
- primjetna boja.....................................................…. …………………...................……............................………....bez
- primjetan miris……… ……….............................................................................……………….......... bez
Na profilu, koji je najbliţi navedenom lokalitetu, karakteristiĉni proticaji rijeke

Sane iznose, m3/s:
_______________________________________________________________________ 11
________________________________________________________________________
- minimalni proticaj, Qmin 11,00

- srednji proticaj, Qsr 68,90
- maksimalni proticaj, Qmax
20 godina 560
50 godina 675
100 godina 771
- mjerodavni proticaj, Q95% 13,50
4.3 Flora i fauna na širem podruĉju lokacije
Općina Sanski Most raspolaţe sa 31.679 ha poljoprivrednog zemljišta, od

ĉega su 23.958 ha oranice i bašte, 7.068 ha livade i 653 ha voćnjaci.
Kao rezultat antropogenih djelovanja došlo je do degradacije primarne

vegetacije karakteristiĉne za podruĉja ovog tipa (breze, vrbe i johe odnosno rodova
Alnus i Salix), a razvila se sekundarna vegetacija kojom dominira divlja kupina
(Rubus fruticosus), ĉiĉak (Articum lapa), preslica (Equisetum arvense) i paprat
(Pteridium aquilinum). Na okolnim uzvišenjima sreću se biljne zajednice u kojima
dominiraju hrast i grab (rodovi Quercus, Carpinus, Ostrio carpinifolia).
Ovaj dio Bosne i Hercegovine karakterizira slijedeća fauna:
Lepus europeus (zec), Vulpes vulpes (lisica), Sciurus vulgris (vjeverica), Meles
meles (jazavac), Myoxus glis (obiĉni puh). Na površinama koje su bile pod uticajem
površinske eksploatacije uglja, a koje se sada nalaze u fazi prirodne rekultivacije,
svoje stanište su našli Erinaceus concolor (jeţ), Talpa europea (krtica) kao i sitni
glodari (miševi, voluharice i rovĉice)odnosno Microtus arvalis, Apodemus fluvicollis,
Apodemus sylvaticus, Pitymys subterraneus, Neomys fodiens i Neomys amomalus.
Ornitofauna pripada tipiĉnim kontinentalnim vrstama koje spadaju u grupu

gnjezdara, a javljaju se i ptice pjevaĉice. Ĉesto se viĊaju: Corvus cornix (siva vrana),
Covus monedula (ĉavka), Garrulus glandarius (kreja), Erithacus rubecula (crvendać),
Turdus merula (kos), Passer domesticus (vrabac), Corvus corax (gavran). Od
pernatih grabljivica prisutne su: Accipiter nisus (kobac), Otus scops (ćuk), Strix aluco
(šumska sova) i Bubo bubo (sova ušara). Većina ptica grabljivica su ugroţene vrste i
nalaze se pod zaštitom.
Vodozemce i gmizavce na lokaciji predstavlja više vrsta ţaba, Rana graeca

(sredozemna grĉka ţaba), Rana ridibunda (zelena ţaba), Bombina variegata (ţuti
mukaĉ) kao i Salamandra salamandra (obiĉni daţdevnjak).
Od zmija otrovnica je najraširenija Vipera ammodytes (poskok), rijetko se

pojavljuju Vipera macrops (planinski šargan) i Vipera berus (šarka). Od guštera sreću
se Lacerta agilis (sivi gušter), Lacerta viridis (zelembać) i Lacerta moralis (zidni
gušter).
Kukci, koji se pojavljuju na širem podruĉju, predstavnici su više vrsta tulara,

zatim gubar, ţutotrba, veliki i mali mrazovac, surlaši, dudovac i dr. Najĉešće vrste
_______________________________________________________________________ 12
________________________________________________________________________
mekušaca Clausilia su Helix aspersa, Iberus vermiculatus, Xerocampylaea zeloberi,

Frucitola cinctella, kao i Hirudenia (pijavice) Od ĉlankonoţaca prisutne su endemiĉne
vrste iz roda Hetorolathelia, Typhiogiomeris, Microchordeuma, Microbrachysoma, Od
pauka nalaze se Argipe lobata, Argipe brunichi, Lycosa apuliae, Neobisium
spelaeum, oblici i Nelima troglodytes. Od krpelja uoĉeni su: Eschatocephalus i
Haemalastorgracillipes.
Na podruĉju šire lokacije ne postoje nikakva staništa biljnih i ţivotinjskih

zajednica koje bi trebalo posebno razmatrati u cilju njihove posebne zaštite.
4.4 Kulturno-historijske i prirodne vrijednosti
Podruĉje sanske općine bilo je naseljeno i u predhistoriji na što ukazuju brojna

nalazišta. Prema antiĉkim izvorima pretpostavlja se da je u dolinama Sane i Vrbasa
ţivjelo ilirsko pleme Mezeji, koji su prema nekim dokumentima iz 75. godine pne već
tada imali plemensku općinu. Mezeji su imali utvrĊeni grad Splonum, koji je bio
rudarski centar i nalazio se na rijeci Sani kod Starog Majdana.
Od predhistorijskih lokaliteta na ovom podruĉju najznaĉajniji su Hrustovaĉka i

Dabarska pećina. U pećini Hrustovaĉa pronaĊeni su vrijedni nalazi keramiĉkog
materijala, koji se svrstavaju u vuĉedolsku kulturu.
Za graditeljsko naslijeĊe znaĉajno je pomenuti Hamza begovu dţamiju,

izgraĊenu 1557. godine kao i kamengradsku musalu.
Podruĉje Sanskog Mosta je bogato vodotokovima, mineralnim vodama i kraškim

vrelima. Banja Ilidţa, nedaleko od Sanskog Mosta, poznato je ljeĉilište termalne vode.
Vodeno bogatstvo Sanskog Mosta predstavljaju i jedinstveni vodopadi na rijeci Blihi,

visoki 72 m.
4.5 Zrak
Osnovni pokazatelji kvalitete zraka su slijedeći:
- sumpor dioksid, SO2

- azotdioksid, NO2
- ugljenmonoksid, CO
- ozon, O3
- lebdeće ĉestice, PM 2,5.
Kvaliteta zraka je predstavljena koncentracijom datog polutanta u zraku i

izraţava se u masi zagaĊujuće materije po kubnom metru zraka svedeno na
temperaturu od 293 K i tlak od 101,3 kPa.
Pravilnikom o naĉinu vršenju monitoringa kvalitete zraka i definiranju vrsta

zagaĊujućih materija, graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvalitete zraka
_______________________________________________________________________ 13
________________________________________________________________________
(''Sluţbene novine FBiH'', br. 01/12) utvrĊene su gornje i donje granice ocjenjivanja
koncentracije pojedinih polutanata.
Gornja granica ocjenjivanja predstavlja propisani nivo kvalitete zraka ispod

koje se ocjenjivanje moţe vršiti kombinacijom mjerenja i metode procjene na osnovu
standardiziranih matematiĉkih modela i/ili drugih mjerodavnih metoda procjene.
Donja granica ocjenjivanja znaĉi propisani nivo kvalitete zraka ispod koje se
ocjenjivanje moţe vršiti samo pomoću metoda procjene na osnovu standardiziranih
matematiĉkih modela i/ili drugih mjerodavnih metoda procjene.
Osim toga, odreĊeni su i koncentracije koje se ne smiju prekoraĉiti u

odreĊenom vremenskom periodu (Tablica 4.1-4.4).
Tablica 4.1 – Gornja i donja granica ocjenjivanja za sumpor dioksid

3
koncentracija, μg/m
parametar gornja granica ocjenjivanja donja granica ocjenjivanja
zaštita zdravlja / zaštita ekosistema / zaštita zdravlja / zaštita ekosistema /
dnevna srednja godišnja srednja dnevna srednja godišnja srednja
vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost
SO2 75* 12 50* 8
Napomena:
*– ne smije se prekoraĉiti više od 3 puta tijekom godine
Tablica 4.2 – Gornja i donja granica ocjenjivanja za azotni dioksid i azotne okside
3
zaštita zdravlja / zaštita zdravlja / zaštita zdravlja / zaštita ekosistema /
jednosatna srednja godišnja srednja jednosatna srednja godišnja srednja
vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost
NO2 105** 32 75** 26
zaštita vegetacije / godišnja srednja zaštita vegetacije / godišnja srednja
vrijednost vrijednost
NOx 24 19,5
Napomena:
**– ne smije se prekoraĉiti više od 18 puta tijekom godine
Tablica 4.3 – Gornja i donja granica ocjenjivanja za ugljen monoksid

3
koncentracija, mg/m
zaštita zdravlja / 8-satna srednja vrijednost zaštita zdravlja / 8-satna srednja vrijednost
CO 7*** 5***
Napomena:
***– ne smije se prekoraĉiti više od 18 puta tijekom godine
_______________________________________________________________________ 14
________________________________________________________________________
Tablica 4.4 – Gornja i donja granica ocjenjivanja za suspendirane ĉestice-PM2,5

3
zaštita zdravlja / dnevna srednja vrijednost zaštita zdravlja / dnevna srednja vrijednost
PM2,5 17 12
Za predmetnu lokaciju nisu bili dostupni podaci za 2012. godinu.
Na uţem i širem prostoru predmetnog lokaliteta nisu registrirane biljne i

ţivotinjske vrste od posebnog znaĉaja, kao ni rijetke i endemiĉne vrste, koje bi mogle
biti ugroţene ovim projektom, odnosno radom poslovnog objekta za recikliranje
rabljenog grita.
Na širem prostoru ovog lokaliteta zastupljene su razliĉite vrste flore i faune

koje imaju ekološki znaĉaj samo sa aspekta biodiverziteta.
U podruĉju obuhvata lokacije postrojenja nema registriranih spomenika

kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti pa nema niti utjecaja zahvata na njih.
Hidrološke karakteristike podruĉja ove lokacije su povoljne, jer se na samoj

lokaciji kao ni u njenoj bliţoj okolini ne nalaze izvori vode i vodotoci.
5. OPIS AKTIVNOSTI
5.1 Primijenjeno tehnološko rješenje
Osnovni tehniĉko-tehnološki parametri izabranog postrojenja su:
- instalirani kapacitet stroja za recikliranje rabljenog grita je 250 t/dan; pri tome nastaje
238 t/dan recikliranog pijeska i 12 kg/dan ĉvrstog otpadnog materijala. MeĊutim, radni
kapacitet stroja bit će znatno manji zbog nemogućnosti dopreme i skladištenja velikih
koliĉina grita,
- postrojenje će raditi u jednoj smjeni; planirano je oko 140 dana godišnje,
- osnovni stroj za recikliranje grita je mobilni stroj za recikliranje koji pripada skupini
standardizirane opreme specijaliziranog proizvoĊaĉa,
- za potrebe internog manipuliranja gritom (koji će dolaziti u dţambo vrećama) koristit
će se ĉeoni viljuškar,
- prikupljanje i otprema recikliranog pijeska kao i izdvojenog otpadnog materijala
omogućeno je pomoću dva trakasta transportera, koji su integralni dio stroja.
Pakiranje i otprema je u dţambo vrećama.

Tehnološki postupak se odvija u više faza:
- doprema sirovine,
- skladištenje,
- recikliranje,
- skladištenje recikliranog grita i otpadnog produkta, i
- otprema.
_______________________________________________________________________ 15
________________________________________________________________________
Doprema sirovine vršit će se kamionski u dţambo vrećama. Planirane su

vreće od odgovarajućeg materijala (tkano PP platno, dimenzije vreće su 100 x 100 x
120 cm, dok je masa pijeska u vreći je oko 1100 kg. Istovar iz kamiona i skladištenje
unutar hale vršit će se viljuškarem. Prostor unutarnjeg skladišta za dţambo vreće
zauzima površinu od 240 m2 i nalazi se na juţnoj strani hale na udaljenosti od oko 6
m od stroja za recikliranje ĉime je u osigurana njihova tehnološka povezanost. Na
navedenoj površini moţe se uskladištiti oko 238 vreća, odnosno 253 t rabljenog grita.
Manipulativno sredstvo (viljuškar) će na skladištu dţambo vreća obavljati slijedeće
operacije:
- prijenos dţambo vreća, i

- ostale transportne radnje.
Osnovni stroj za recikliranje je mobilno dvoetaţno vibrirajuće sito Lokotrack
ST3.5 koje predstavlja standardiziranu opremu kojom se omogućava postizanje
visoke kvalitete prosijavanja.
Dimenzije sita su 3,58 x 1,50 m odnosno 5,37 m 2.

Prihvatni koš je zapremine 5,5 m3, dok su duţine trakastih transportera (za
krupnu i sitnu frakciju) po 3,86 m.
Rješenje hidrauliĉkog sistemu omogućava znatno niţu potrošnju elektriĉne

energije u odnosu na dosadašnje postupke, dok se, zbog ugraĊenog sistema za
hlaĊenje, stroj se moţe koristiti i kod povišenih temperatura.
Situacioni raspored objekata je (Prilog 6), a tehnološka osnova procesa

prikazana je na (Prilog 7).
Obrada rabljenog grita poĉinje izuzimanjem dţambo vreće iz skladišnog

prostora (poz.1) i njenim transportom pomoću viljuškara do prihvatnog koša na
mobilnom stroju (poz.2). Vreća se zatim rasjeca i sadrţaj pada u prihvatni koš
zapremine 5,5 m3. Nakon što se koš napuni, stroj se pušta u rad i potpuno
automatski vrši razdvajanje pijeska na sitima. Sa sita materijal pada na dva trakasta
transportera (poz.3 i 4), a sa njih u dţambo vreće (poz.5 i 6). Viljuškarom (poz.9) se
napunjene dţambo vreće privremeno skladište u hali (poz.7 i 8).
Nakon punjenja dţambo vreća, vrši se privremeno zaustavljanje stroja.
Upravljanje strojem je ruĉno, pomoću daljinskih komandi.
Ovim se završava tehnološki proces recikliranja grita.
Prijenos vreća napunjenih gritom i otpadnim materijalom do prostora za

njihovo skladištenje kao i utovar u kamion obavljat će se pomoću viljuškara. Površina
prostora planirana za skladištenje recikliranog grita iznosi 159,2 m2, a za otpadni
materijal (produkte korozije i boju) je 56,9 m2.
_______________________________________________________________________ 16
________________________________________________________________________
Doprema sirovine
(kamionski transport)
Skladištenje
(dţambo vreće)
Krupna frakcija Recikliranje na

GRIT Lokotrack stroju
Sitna frakcija
Skladištenje
(produkti korozije i
(dţambo vreće)
boja)
Otprema
(kamionski transport) Skladištenje
(dţambo vreće)
Otprema
(kamionski transport)
Slika 5.1 – Tehnološka blok shema recikliranja grita
_______________________________________________________________________ 17
________________________________________________________________________
5.2 Oprema za smanjenje negativnog utjecaja
Oborinske otpadne vode sa površine krova objekta, nadstrešnice i asfaltnih i

betonskih površina koje nisu oneĉišćene uljima, mastima i eventualno prosutim
gorivom, prikupljati će se zasebnim kanalizacionim sistemom i upuštati u recipijent.
Sanitarne otpadne vode će se prikupljati zasebnim kanalizacionim sistemom i

tretirati u postojećoj septiĉkoj jami.
Sve oborinske i tehnološke otpadne vode potencijalno oneĉišćene uljima,

mazivima i gorivom sa manipulativnih površina oko poslovnog objekta potrebno je
prikupljati preko slivnika, šahtova i cjevovoda tehnološke kanalizacije i, preko
trokomornog taloţnika, odvoditi u prvu komoru separatora masti i ulja. U separatoru
se vrši taloţenje mehaniĉkih neĉistoća – suspendiranih ĉestica teţih od vode kao i
razdvajanje vode od ulja i masti koji su lakši od vode.
Slika 5.3 – Shematski prikaz proĉišćavanja otpadnih voda u separatoru
Ulaskom vode u prvu komoru separatora sistemom usmjerivaĉa postiţe se

kruţno kretanje vode prema dnu na kojem se taloţe ĉvrste suspendirane ĉestice. Na
kraju prve komore nalazi se fiksna pregrada na kojoj je ugraĊena perforirana brana
odreĊene dimenzije po cijeloj širini separatora.
Funkcija perforirane brane je da uspori i stabilizira brzinu protoka u prvoj

komori, zadrţi ĉvrste plivajuće predmete u prvoj komori i propušta samo zauljene
vode na dalju obradu.
Zauljene vode u drugu komoru prolaze kroz sustav perforirane brane ĉime se
stabilizira i smanjuje brzina protoka zauljene vode te se ĉestice ulja iz vode lijepe
ispod gornje površine već nakupljenog sloja ulja, a mikroĉestice ulja koje su vezane
uz ĉestice pijeska koje se taloţe na dnu, odvajaju se od pijeska silom uzgona zbog
razlike specifiĉne mase i isplivavaju ispod gornje površine već nakupljenog sloja ulja,
masti, nafte i/ili drugih tekućih ugljikovodika. U ovoj komori dolazi do gotovo potpunog
izdvajanja ulja i masti iz zauljene vode.
Prije ulaska proĉišćene vode u treću ili završnu komoru ugraĊen je usmjerivaĉ
protoka vode pod odreĊenim nagibom koji usmjerava vodu prema površini, a time
prisiljava i preostale mikroĉestice ugljikovodika da se izdvoje na površini tekuće faze
u zadnjoj komori.
_______________________________________________________________________ 18
________________________________________________________________________
Na kraju zadnje komore ugraĊena je po visini izlazna cijev odgovarajućeg

presjeka. Na dnu ove izlazne cijevi nalazi se sustav za podešavanje protoka i brzine
vode u separatoru. Tehnološke otpadne vode se, nakon proĉišćavanja u separatoru,
upuštaju preko upojnog bunara u recipijent.
Izvlaĉenje nakupljenih ulja ili taloga iz separatora vrši ovlašteni operator

pomoću vakuum ili muljnih pumpi.
Stupanj proĉišćavanja tehnoloških otpadnih voda iz separatora ulja i masti

mora zadovoljavati uvjete (Tablica 5.1) navedene u Uredbi o uvjetima ispuštanja
otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne kanalizacije ("Sluţbene novine F
BiH, br. 04/12)
Tablica 5.1 – Zahtjev za kvalitetom tehnoloških otpadnih voda na ispustu u recipijent
graniĉne vrijednosti emisije* industrijskih

parametar otpadnih voda koje se ispuštaju u
površinska vodna javni kanalizacioni
tijela sistem
A. OPĆI PARAMETRI
maksimalna temperatura,0C 30 40
pH-vrijednost 6,5-9,0 6,5-9,5
taloţive tvari, ml/L 0,5 10,0
ukupne suspendirane tvari, mg/L 35 400
B. ANORGANSKI PARAMETRI
cink Zn, mg/L 2,0 2,0
kloridi Cl-, mg/L 250 250
krom ukupni Cr, mg/L 0,5 0,5
kadmij Cd, mg/L 0,1 0,1
mangan Mn, mg/L 1,0 1,0
olovo Pb, mg/L 0,5 0,5
sulfati SO42-, mg/L 200 300
ţeljezo Fe, mg/L 2,0 2,0
ţiva Hg, mg/L 0,01 0,01
C. NUTRIJENTI
amonijaĉni azot NH4-N, mg/L 10,0 40,0
nitratni azot NO3-N, mg/L 10,0 50,0
ukupni azot N, mg/L 15,0 100,0
ukupni fosfor P, mg/L 2,0 5,0
Tablica 5.1 – nastavak
D. ORGANSKI PARAMETRI
adsorbilni organski halogeni AOX, mg/L 0,5 0,5
biokemijska potrošnja kisika BPK5, mg O2/L 25 250
kemijska potrošnja kisika iz K2CrO4, mg O2/L 125 700
mineralna ulja, mg/L 10,0 20,0
ukupna ulja i masti, mg/L 20 100
ukupne površinsko aktivne tvari, mg/L 1,0 10,0
ukupni aromatski ugljikovodici PAH-, mg/L 0,01 0,01
ukupni organski ugljik TOC, mg/L 30 50
_______________________________________________________________________ 19
________________________________________________________________________
E. RADIOAKTIVNOST
ukupna β-radioaktivnost, mBq/L 500 500
F. TOKSIĈNOST
toksikološki bioogled (na Daphnia Magna
Strauss) 48hEC50, % otpadne vode > 50
* Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne kanalizacije
("Sluţbene novine F BiH, br. 04/12)
5.3 Osnovne i pomoćne sirovine i energenti
5.3.1 Osnovne sirovine
Na lokaciji se obavlja djelatnost recikliranja rabljenog grita. Rabljeni grit

predstavlja osnovnu i jedinu sirovinu u ovom procesu.
5.3.2 Opskrba vodom
Opskrba vodom za piće poslovnog objekta je omogućena instaliranjem

dovoljnog broja automata za vodu.
Objekat nije spojen na mreţu opskrbe sanitarnom vodom. Ugovorom o

iznajmljivanju poslovnog objekta je omogućeno korištenje sanitarnih ĉvorova
benzinske stanice "PRODIST" koja se nalazi na istoj parceli i takoĊer pripada
vlasniku poslovnog objekta u kojem se instalira postrojenje za recikliranje.
Tehnološki proces recikliranja grita je tzv. "suhi" postupak jer se tehnološka

voda ne koristi ni u jednom dijelu procesa.
5.3.3 Opskrba energentima
Opskrba električnom energijom
Opskrba elektriĉnom energijom ostvarena je prikljuĉkom na postojeću

niskonaponsku elektrodistributivnu mreţu.
5.4 Izvori i priroda predviĊenih emisija iz poslovnog objekta
U svakom procesu rada nastaju odreĊeni otpadni tokovi koji mogu imati
negativan utjecaj na okoliš, biljni i ţivotinjski svijet kao i zdravlje okolnog stanovništa,
ukoliko bi došlo do zagaĊenja zraka, vode i tla ili prekoraĉenja dozvoljenog nivoa
buke.
Pri djelatnosti koja se obavlja u poslovnom objektu na ovoj lokaciji mogući su

utjecaji na tlo i podzemne vode, zrak, utjecaj buke i utjecaj na naseljeno podruĉje u
neposrednoj blizini objekta.
_______________________________________________________________________ 20
________________________________________________________________________
5.4.1 Emisija u zrak
Emisiju u zrak ĉine sve toksiĉne i netoksiĉne primjese nastale kao posljedica
djelatnosti ĉovjeka. Primjese dospijevaju u zrak u obliku plinova, para ili heterogenih
disperznih sistema – prašine, dima, magle i sl.
Emisija u zrak se oĉekuje kao posljedica prometa ljudi i roba na datoj lokaciji.
Kao jedan od vrlo rijetkih ali ipak mogućih uzroka izvora emisije u zrak je i
akcident (poţar, zemljotres, poplava...).
Iz ovog poslovnog objekta moguća je emisija u zrak slijedećih polutanata

(Tablica 5.2).
Tablica 5.2 – Mjesto nastanka emisije plinovitih polutanata
zrak izvor oneĉišćenja
- ugljik dioksid, CO2  ispušni plinovi motornih vozila na

internim prometnicama
- ugljik monoksid, CO
- sumporni oksidi, SOx
- azotni oksidi, NOx
- prašina
5.4.2 Emisija u tlo, podzemne i površinske vode

Jedan od najvaţnijih elemenata okoliša je tlo. Uĉinak razliĉitih negativnih
utjecaja (razliĉitih po vremenu trajanja utjecaja, vremenu trajanja negativnih
posljedica utjecaja, aktivnosti koja je uzrokovala negativan utjecaj i sl.) moţe se
podijeliti na:
- oneĉišćenje tla,
- degradaciju tla, i
- devastaciju tla.
Oneĉišćenje tla razliĉitim organskim i anorganskim tvarima koje dospijevaju u
tlo na prirodni naĉin (atmosferske padavine, aerosedimentacija) ili kao posljedica
djelovanja antropogenih ĉinilaca neizbjeţno dovodi do promjene kemizma tla koji
dalje utjeĉe na floru, faunu i samog ĉovjeka.
U tlo, a preko njega u podzemne i površinske vode moguće su slijedeće
emisije (Tablica 5.3).
Tablica 5.3 – Mjesto nastanka emisije u tlo, podzemne i površinske vode
tlo i voda izvor oneĉišćenja
- ulja i masti  nestruĉno rukovanje separatorom ulja i masti
_______________________________________________________________________ 21
________________________________________________________________________
Degradacijom dolazi do promjena prirodnih karakteristika zemljišta (geoloških,

reljefnih, pejzaţnih, kao i biljnog i ţivotinjskog svijeta) u procesu korišćenja tla za
razliĉite namjene – poljoprivredno, graĊevinsko zemljište. Promjene su uglavnom
trajnog karaktera: narušavanje prirodnog eko-sistema, pejzaţnih karakteristika,
klimatskim promjenama.
Devastacija zemljišta, kao krajnji oblik njegove degradacije, uzrokovan je

veoma intenzivnim industrijskim i drugim aktivnostima (rudnici, deponije otpada,
erozija zemljišta uzrokovana neplanskom sjeĉom šuma i dr.). Primjenom suvremenih
tehniĉkih i tehnoloških rješenja ovaj problem se djelomiĉno rješava.
Tijekom obavljanja djelatnosti u ovom poslovnom objektu nastaju slijedeće

otpadne vode:
- površinsko-oborinske vode sa krovova i nemanipulativnih površina koje se

smatraju nezagaĊenim,
- površinsko-oborinske vode nastale na radnim platoima, parkingu i internim
prometnicama koje se smatraju zagaĊenim i to prvenstveno zbog prisustva
naftnih derivata kao i povećanog sadrţaja suspendiranih materija,
- sanitarne otpadne vode koje po sastavu odgovaraju komunalnim otpadnim
vodama, a tretiraju se u septiĉkoj jami objekta BS "PRODIST", i
- tehnološke otpadne vode izdvojene u separatoru ulja i masti.
5.5 Identifikacija i procjena znaĉajnijih utjecaja na okoliš
Procjena osnovnih utjecaja na okoliš pri radu postrojenja za recikliranje grita

razmatrana je sa više aspekata:
- utjecaji tijekom i za vrijeme pripremnih radova na izgradnji objekata i montaţi

opreme,
- utjecaji tijekom redovnog rada, i
- utjecaji u sluĉaju udesa i akcidentnih situacija.
Identifikacija znaĉajnijih okolišnih aspekata razmatra:
- emisije u zrak,
- nastajanje otpadnih voda i njihovo ispuštanje u vodu,
- ispuštanja u zemljište,
- potrošnju sirovina i energije,
- korištenje materija štetnih i opasnih za okoliš,
- emisiju buke, vibracija i topline,
- nastajanje otpada (ĉvrstog, muljevitog i tekućeg) itd.
Pri identifikaciji okolišnih aspekata u obzir se uzimaju sve aktivnosti, proizvodi i

usluge koje mogu imati utjecaj na okoliš kao što su:
- investicioni projekti,
- tehnološki proces,
_______________________________________________________________________ 22
________________________________________________________________________
- proces nabavke,
- transport, odlaganje i skladištenje,
- upravljanje otpadom,
- upravljanje opasnim materijama i dr.
5.5.1 Utjecaji tijekom izgradnje objekta
Ovi utjecaji nisu razmatrani jer se radi o postojećem objektu.
5.5.2 Utjecaji tijekom korištenja objekta
Sagledavajući osnovne karakteristike predmetnog zahvata moţe se zakljuĉiti

da tijekom redovnog rada u kompleksu postrojenja nastaju slijedeći tokovi otpadnih
materija odnosno štetnih polutanata, potencijalnih zagaĊivaĉa okoliša:
- plinovi, produkti potpunog i/ili nepotpunog sagorijevanja naftnih derivata u

motorima vozila u analiziranom kompleksu,
- otpad nastao površinskom obradom metala tj. trupa broda odnosno
recikliranjem otpadnog grita,
- ambalaţa,
- rabljena ulja i maziva,
- miješani komunalni otpad,
- otpadni metal,
- sanitarne i oneĉišćene oborinske otpadne vode,
- otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu.
Analize vezane za problematiku aerozagaĊenja temelje se na parametrima za

koje se, sa prihvatljivom toĉnošću, moţe doći do numeriĉkih podataka.
Karakteristiĉni polutanti nastaju kao produkti sagorijevanja tekućih naftnih

derivata u vozilima koja saobraćaju u kompleksu. Obzirom na relativno malu
frekvenciju istih, ne oĉekuje se prekoraĉenje dopuštenih koncentracija u okviru
proizvodnog kompleksa kao ni u širem okruţenju.
Ispušni plinovi, koji su produkt izgaranja goriva, sadrţe uglavnom okside

dušika (NOx), ĉvrste ĉestice, ugljik-dioksid (CO2), ugljik-monoksid (CO) i ugljikovodike
(CxHy).
Oksidi dušika, NOx, nastaju reakcijom dušika i kisika na povišenim

temperaturama. Ovi oksidi doprinose nastanku ozona i, u neposrednoj blizini tla,
smoga. Osim toga, izazivaju zakiseljavanje zraka odnosno tla.
Sitne ĉvrste ĉestice se, u prvom redu, sastoje od ĉaĊi. Nastaju nepotpunim
izgaranjem goriva i škodljive su za organe za disanje, ukoliko udisanjem doĊu u
organizam.
Ugljik-monoksid, CO, takoĊer nastaje kao produkt nepotpunog izgaranja

goriva. Kao toksiĉna tvar se u vrlo malim koliĉinama nalazi u emisiji plinova nastalih
izgaranjem dizel goriva.
_______________________________________________________________________ 23
________________________________________________________________________
Ugljikovodici, CxHy, nastaju kao ostatni produkt izgaranja goriva. Ovi sastojci
dimnih plinova, zajedno s oksidima dušika, dovode do nastanka ozona.
Mogućnost potencijalnog zagaĊivanja vode i tla je vremenski i prostorno

relativno ograniĉena i rezultat su prije svega:
- taloţenja ĉvrstih ĉestica,

- stvaranja štetnih polutanata iz ispušnih plinova vozila,
- habanja guma i podloge,
- razvijavanja istaloţenih ĉestica uslijed kretanja motornih vozila.
Posljedica odvijanja saobraćaja na manipulativnim površinama kompleksa je

permanentno taloţenje ĉvrstih materija na kolovoznim površinama, koje se spiraju
atmosferskim vodama. Radi se prije svega o taloţenju ĉestica iz ispušnih plinova,
zatim tragovima ulja i maziva, ĉesticama nastalim habanjem guma i kolovoznog
zastora itd.
Moţe se procijeniti, na osnovu planirane frekvencije vozila, da nema opasnosti

od nepovoljnih utjecaja na tlo, a preko njega na podzemne i površinske vode.
Tehniĉko-projektnom dokumentacijom je riješeno prikupljanje, odvoĊenje i

proĉišćavanja otpadnih voda u skladu sa uslovima u vodnoj dozvoli za korištenje
vode i ispuštanje sanitarno-fekalnih kao i ispuštanje tehnoloških otpadnih voda (za
postojeći objekat BS "PRODIST", u ĉijem se krugu nalazi ovaj poslovni objekat i na
ĉiju je infrastrukturu prikljuĉen).
Prema dosadašnjim iskustvima nivo buke koja će se stvarati pri ovoj

djelatnosti je ispod dopuštenog nivoa buke za ovu lokaciju.
Emisija topline i mirisa nije karakteristiĉna za predmetni zahvat i ne

predstavlja opasnost po okoliš.
Elektromagnetna zraĉenja nisu faktor ugroţavanja okoliša pri ovom zahvatu.

Ne oĉekuje se promjena postojećeg nivoa elektromagnetnih zraĉenja.
Sa aspekta postojećeg stanja okoliša i mogućnosti realizacije na predmetnoj

lokaciji, planirani zahvat je prihvatljiv i ekološki odrţiv.
5.5.3 Utjecaji tijekom akcidenta
Ovdje se ne radi o upaljivim materijama koje pri normalnim temperaturama

isparavaju i sa zrakom mogu tvoriti zapaljive i eksplozivne smjese, te su zone
opasnosti od poţara i zone opasnosti od eksplozivnih smjesa zanemarivog obuhvata.
_______________________________________________________________________ 24
________________________________________________________________________
5.6 Mjere i aktivnosti za sprjeĉavanje ili smanjenje emisija iz postrojenja
Za sprjeĉavanje odnosno smanjenje emisija iz postrojenja i ublaţavanje

njihovog nepovoljnog utjecaja na okoliš, operator je duţan planirati i u kontinuitetu
provoditi preventivne mjere zaštite okoliša u skladu sa propisima o zaštiti okoliša i
prema najboljim raspoloţivim tehnikama. Operator je duţan obezbijediti uvjete za
okolinski prihvatljivo obavljanje predmetne djelatnosti kako bi se negativni utjecaji na
okoliš sveli na najmanju moguću mjeru.
Sprjeĉavanje ili ublaţavanje negativnog utjecaja na okoliš ovog poslovnog

objekta postiţe se primjenom slijedećih osnovnih mjera:
- uvaţavanjem propisa o zaštiti okoliša, zaštiti od poţara i eksplozija kao i

tehnoloških zahtjeva pri korištenju pogona, postrojenja, ureĊaja i prateće opreme,
- spreĉavanje i ublaţavanje emisija štetnih polutanata iz postrojenja u okoliš,
- sakupljanjem i proĉišćavanjem otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u
recipijent,
- propisnim sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada,
- spreĉavanjem nastanka i smanjenjem nivoa buke,
- edukacijom uposlenika o mjerama zaštite okoliša, zaštite od poţara kao i
mjerama zaštite na radu,
- vršenjem okolišnog i tehnološkog monitoringa,
- primjenom drugih tehniĉko-tehnoloških, ekonomskih i organizacionih mjera koje
su u funkciji zaštite okoliša.
Da bi se minimizirala vjerovatnoća dogaĊanja akcidenta i sprijeĉili negativni

utjecaji na okoliš, mora biti projektiran niz mjera za zaštitu okoliša:
- objekti, sadrţaji i oprema moraju biti projektirani u skladu sa uvjetima

protupoţarne zaštite i vaţećim zakonskim propisima,
- pasivna zaštita objekata od poţara mora biti osigurana korištenjem nezapaljivih i
negorivih materijala,
- aktivna zaštita je predviĊena aparatima za gašenje, mjerama praćenja i kontrole
ispravnosti ureĊaja i instalacija, obukom zaposlenih kao i odrţavanjem tehnološke
discipline,
- sve aktivnosti u kompleksu moraju biti u skladu sa uvjetima iz saglasnosti,
dozvola i rješenja nadleţnih organa,
- saobraćajnice, manipulativne površine i platoi moraju biti projektirani i izvedeni za
mjerodavna opterećenja i zastrti adekvatnim kolovoznim zastorom, prema
saobraćajnom opterećenju i tehniĉko-tehnološkim zahtjevima,
- vodu zaštiti na naĉin da su izgraĊene manipulativne površine vodonepropusne,
otporne na djelovanje naftnih derivata i da je projektirana i izvedena odvodnja
zamašćene i zauljene vode preko separatora ulja,
- svi ureĊaji i instalacije moraju imati ateste i biti ispitani prije poĉetka rada,
- ĉvrsti otpad sakupljati u kontejnere zapremine 1 m 3 uz prethodno odvajanje po
vrstama, odnosno odvajanjem organskog od anorganskog otpada. Otpad
preuzima ovlašteno komunalno poduzeće i odvozi na deponiju.
_______________________________________________________________________ 25
________________________________________________________________________
Uz poštivanje svih naprijed navedenih mjera zaštite koje su usklaĊene sa

dosad poznatim svjetskim pravilnicima poĉevši od faze projektiranja, preko izvoĊenja,
kvalitetnog nadzora, redovnog ispitivanja, pravilnog rukovanja i odrţavanja instalacija
i ureĊaja ne moţe doći do poţara i eksplozije.
Pored navedenog, operator je duţan poduzeti i slijedeće mjere prevencije:
- postrojenja, ureĊaji i pripadajuća oprema mora se redovito remontirati, servisirati i

odrţavati,
- proces rada se mora izvršavati iskljuĉivo po tehnološkim uputstvima za siguran
rad postrojenja i opreme,
- radno osoblje mora poduzeti preventivne mjere iz oblasti zaštite na radu, zaštite
od poţara i eksplozija
Na temelju procijenjenog utjecaja ovog zahvata na okoliš, (uzimajući u obzir

lokaciju objekta, njegovu namjenu, kapacitet prerade, fiziĉko-kemijske osobine
materijala koji se koristi tijekom obavljanja djelatnosti) te mogućnosti nastanka
akcidentnih situacija planirane su slijedeće mjere zaštite okoliša:
U cilju smanjenja emisija obavit će se slijedeće:
- nabavka kontejnera za komunalni i ostali otpad,

- korištenje septiĉke jame odgovarajućeg kapaciteta,
- sklapanje ugovora sa ovlaštenim organizacijama za zbrinjavanje pojedinih vrsta
otpada,
- rješavanje odvojenih kanalizacionih sistema za odvoĊenje zagaĊenih i
nezagaĊenih površinsko-oborinskih voda,
- tretman zagaĊenih površinsko-oborinskih voda u postojećem taloţniku i
separatoru ulja i masti,
- ureĊenje radnog prostora (manipulativnih površina, parking prostora...).
Kao kontrolu emisija iz objekta potrebno je vršiti slijedeća mjerenja:
- praćenje kvalitete zraka na lokaciji,

- praćenje kvalitete proĉišćenih tehnoloških otpadnih voda,
- praćenje nivoa vanjske buke,
- praćenje kvalitete tla,
- evidencija utroška vode, elektriĉne energije i dr.
Osim toga, potrebno je voditi evidenciju o slijedećim aktivnostima:
- sakupljanje i odvoz komunalnog i ostalog otpada,

- praţnjenje i odrţavanje separatora ulja i masti,
- funkcionalnost namjene pojedinih tehnoloških cjelina.
Smanjenje emisija se omogućava i pravilnim odrţavanjem sredstava rada,

tehnološkom disciplinom i urednim manipuliranjem sa ĉvrstim, tekućim i plinovitim
otpadom.
_______________________________________________________________________ 26
________________________________________________________________________
Najbolje raspoloţive tehnike - BAT (Best Available Techniques) su referentni

dokumenti koji preporuĉuju primjenu najuĉinkovitijih tehnika raspoloţivih u pojedinoj
industrijskoj oblasti sa ciljem postizanja visokog stupnja zaštite okoliša. Ovi
dokumenti sadrţe tehniĉke, okolišne i ekonomske informacije za sektore koje pokriva
direktiva integralnog pristupa prevenciji i kontroli oneĉišćenja (IPPC - Integrated
Pollution Prevention and Control).
Preporuĉene tehnologije zaštite okoliša korištene pri izradi ove dokumentacije

su objavljene u:
- Reference Document on the General Principles of Monitoring, July 2003

- Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage,
July 2006
Općenito, preporuĉene mjere za pojedine aktivnosti navedene su (Tablica

5.4).
Tablica 5.4 – Aktivnosti u cilju zaštite okoliša
aktivnost preporuka BAT

smanjenje utroška energije *koristiti najpovoljnije izvore energije (ekološki i
ekonomski prihvatljive)
kontrola radnog procesa *uvoĊenje i primjena certifikata ISO 9001:2008 i ISO
14001:2004
kontrola sirovina *kontrola dobavljaĉa, sirovine, skladišta i uvjeta
skladištenja
kontrola ureĊaja i opreme *redovito odrţavanje i servisiranje ureĊaja
ureĊenje manipulativnih *izvedba sa ĉvrstom kolovoznom strukturom, sa
površina slivnicima, drenaţom, iviĉnjacima
zaštita voda *razdvajanje pojedinih vrsta otpadnih voda i njihov
tretman (septiĉka jama, taloţnik, separator...)
opće preporuke *koristiti pri radu opremu koja smanjuje nastajanje
buke, prašine i plinovitih polutanata
U ostale mjere zaštite okoliša ubraja se:
- primjena mjera zaštite na radu i zaštite od poţara.
Ovim mjerama definira se odrţavanje, rukovanje i kontrola opreme i

instalacija, pravilno skladištenje, odrţavanje ĉistoće u objektu i izvan njega, kontrola
rada i obuĉenost uposlenika i td.
_______________________________________________________________________ 27
________________________________________________________________________
5.7 Mjere za sprjeĉavanje nastanka i za povrat korisnog materijala iz otpada koji

produkuje postrojenje
Tijekom rada postrojenja nastaju i razliĉite vrste otpadnih tokova:
- ĉvrsti otpad nastaje nastaje u objektu i u krugu kompleksa kao komunalni otpad.
Ovaj otpad je potrebno razvrstati (sekundarne sirovine) i predati na zbrinjavanje
ovlaštenoj organizaciji.
- otpadni talog od redovitog ĉišćenja separatora ulja i masti. Ova se vrsta otpada
ubraja u opasan otpad; njegova se koliĉina moţe smanjiti pravilnim rukovanjem
opremom i korištenjem goriva propisane kvalitete,
- otpad nastao recikliranjem rabljenog grita (sitna frakcija i primjese: neĉistoće,
ostaci obraslina, starog premaza, masnoće, produkata korozije, soli, prašine i td.).
5.8 Mjere planirane za monitoring emisija
Monitoringom okoliša moraju biti obuhvaćena mjerenja emisija u zrak, vodu,

tlo kao i monitoring intenziteta vanjske buke na rubnim dijelovima lokacije.
Cilj monitoringa je mjerenje ekoloških parametara koji mogu imati negativan

utjecaj na okoliš, biljni i ţivotinjski svijet kao i zdravlje okolnog stanovništa, ukoliko bi
došlo do zagaĊenja zraka, vode i tla ili prekoraĉenja dozvoljenog nivoa buke.
Uspostavljanjem okolišnog monitoringa omogućava se slijedeće:
- praćenje promjene stanja okoliša kako bi se ukazalo na potrebu smanjenja njegovog

oneĉišćenja,
- lociranje i praćenje uzroka kako bi se mogle poduzeti korektivne i preventivne mjere,
- omogućava se vršenje vrednovanja usaglašenosti sa relevantnim zakonskim
propisima, prije svega sa zakonima iz oblasti zaštite okoliša.
Pri obavljanju djelatnosti recikliranja rabljenog grita mogući su utjecaji na tlo i

podzemne vode, zrak, utjecaj buke i utjecaj na naseljeno podruĉje u neposrednoj blizini
lokacije i zbog toga je operator duţan vršiti monitoring na slijedeći naĉin (Tablica 5.5):
_______________________________________________________________________ 28
________________________________________________________________________
Tablica 5.5 – Prijedlog plana okolišnog monitoringa

mjesto
medij parametar uzorkovanja uĉestalost mjerenja
voda dva puta godišnje-
temperatura, pH-
prema Uredbi o
vrijednost, ukupne
*izlaz iz uvjetima ispuštanja
suspendirane tvari, KPK,
separatora ulja otpadnih voda u
BPK5, amonijaĉni N,
i masti prirodne recipijente
nitratni N, ukupni N,
(obaveza BS i sustav javne
ukupni P, ukupna ulja i
"PRODIST") kanalizacije
masti, mineralna ulja,
("Sluţbene novine
kloridi, sulfati...
FBiH", br. 04/12)
*prostor
odlagališta jednom u pet
teški metali (Pb, Cd, As, otpada godina-
Ni, Cr) nastalog opredjeljenje
tlo / kruti otpad recikliranjem investitora
rabljenog grita
koliĉina nastalog
*mjesta
komunalnog otpada voditi mjeseĉne
odlaganja
izvještaje koji su
koliĉina nastalog opasnog krutog otpada
osnova godišnjeg
otpada (mulja iz taloţnika, (obaveza BS
izvještaja
separatora ulja i masti, "PRODIST")
septiĉke jame...)
kontinuirano tijekom
funkcionalnost namjene objekata za *krug lokacije cijele godine-
recikliranje rabljenog grita postrojenja opredjeljenje
investitora
Monitoring vrši institucija ovlaštena za tu djelatnost.
Operator je duţan bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja

znaĉajno utjeĉe na okoliš.
6. PREDVIĐENA ALTERNATIVNA RJEŠENJA
Pri izboru lokacije za obavljanje ove usluţne djelatnosti investitor se odluĉio za

predmetnu lokaciju kao pogodnu za izgradnju poslovnog objekta iz slijedećih razloga:
- prostornim planom općine Sanski Most predmetna lokaciji je u obuhvatu

graĊevinskog zemljišta odnosno radne zone,
- u neposrednoj blizini nema registriranih izvorišta vode kao ni staništa ugroţenih
biljnih i ţivotinjskih vrsta.
Iskustvo je pokazalo da, kod sliĉnih poslovnih objekata, koji koriste iste ili
sliĉne tehnologije, nisu evidentirana ekstremna niti akcidentna oneĉišćenja okoliša.
Alternativa opisanom tehnološkom procesu u datim uvjetima ne postoji.
_______________________________________________________________________ 29
________________________________________________________________________
7. NETEHNIČKI REZIME
Mikrolokacija mobilnog postrojenja za recikliranje grita je projektirana u

postojećoj industrijskoj hali u vlasništvu ''PRODIST'' d.o.o., Sanski Most, sa kojim
''AGS'' d.o.o., Kljuĉ, ima sklopljen ugovor o korištenju predmetne hale.
Hala se nalazi u industrijskoj zoni Šejkovaĉa općine Sanski Most na zemljištu

oznaĉenom kao k.ĉ. 1537/1 katastarske općine Sanski Most III.
Poslovni objekat industrijske hale je dimenzija 51,14 x 22,74 m, a u

neposrednoj blizini lokacije nalazi se sva neophodna infrastruktura na koju će objekat
biti prikljuĉen: putna komunikacija, elektroenergetska mreţa, predtretman sanitarnih i
oneĉišćenih voda sa radnih platoa... Ovjerenom izjavom vlasnika objekta korisniku
ovog poslovnog prostora dozvoljeno je prikljuĉenje ovog objekta na postojeće
infrastrukturne objekte.
Objekat ima projektirane sve potrebne instalacije neophodne za njegovo

normalno korištenje: elektro i gromobranske instalacije, hidrantske i kanalizacione
instalacije, protupoţarnu zaštitu itd.
Objekat je orijentiran tako da zadovoljava saobraćajne tokove, sigurnosne

zone i funkcionalnost odvijanja planiranog tehnološkog procesa.
 Poslovni objekat, njegova oprema i ureĊaji zadovoljit će tehniĉko-tehnološke,

kao i uvjete zaštite okoliša,
 Za objekat su projektirane instalacije neophodne za njegovu normalnu
eksploataciju i to: elektro i gromobransku instalacija, hidroinstalacije i
protupoţarna zaštita,
 Opskrba vodom za piće bit će omogućena instaliranjem dovoljnog broja
automata za vodu,
 Opskrba elektriĉnom energijom je omogućena prikljuĉkom na postojeću
niskonaponsku elektrodistributivnu mreţu,
 Instalirani kapacitet stroja za recikliranje rabljenog grita je 250 t/dan; pri ĉemu
nastaje 238 t/dan recikliranog grita i 12 kg/dan ĉvrstog otpadnog materijala.
MeĊutim, radni kapacitet stroja bit će znatno manji zbog nemogućnosti
dopreme i skladištenja velikih koliĉina grita,
 Postrojenje će raditi u jednoj smjeni; planirano je oko 140 dana godišnje,
 Rješenje prikupljanja, odvoĊenja i proĉišćavanja otpadnih voda je slijedeće:
- za sanitarne otpadne vode: prdtretman u postojećoj septiĉkoj jami BS
''PRODIST'', Sanski Most,
- za površinsko-oborinske vode sa manipulativnih prostora, internih saobraćajnica i
parking prostora koje mogu biti oneĉišćene suspendiranim materijama, mastima,
uljima, naftom i naftnim derivatima predviĊen je tretman u postojećem taloţniku i
u separatoru ulja i masti u krugu BS ''PRODIST'', Sanski Most,
- za površinsko-oborinske nezagaĊene vode: ispuštanje bez prethodnog tretmana
u recipijent,
 ĉvrsti otpad će se razvrstavati (miješani komunalni otpad, metalni otpad,
opasan otpad) i zbrinjavati preko ovlaštenih organizacija za pojedine vrste
_______________________________________________________________________ 30
________________________________________________________________________
otpada. Urednim manipuliranjem sa ovom vrstom otpada ne moţe doći do

nepovoljnog utjecaja na ţivotni okoliš,
 Postrojenje za recikliranje rabljenog grita pri normalnom radu neće stvarati
nedozvoljeni nivo buke ni u samom objektu ni u okolišu,
 Djelatnost koja će se obavljati u poslovnom objektu neće utjecati na promjenu
klimatskih uvjeta,
 Na predmetnom podruĉju standardi kvalitete ţivotnog okoliša neće biti
prekoraĉeni obavljanjem djelatnosti recikliranja grita navedenog kapaciteta.
Na osnovu svega naprijed navedenog, moţe se zakljuĉiti da obavljanje

djelatnosti recikliranja rabljenog grita navedenog kapaciteta na ovoj lokaciji neće
dovesti do nepovoljnih socio-ekonomskih utjecaja, oneĉišćenja tla, podzemnih i
površinskih voda i zraka, ugroţavanja biljnog i ţivotinjskog svijeta, kao ni do
negativnih utjecaja na klimu i hidrološki ciklus.
Preduvjet za to je pravilno voĊenje procesa kao i disciplinirana manipulacija sa

ĉvrstim otpadom kao i otpadnim vodama.
_______________________________________________________________________ 31
________________________________________________________________________
8. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
Cilj upravljanja otpadom je osiguranje uvjeta za sprjeĉavanje nastajanja

otpada, prerade otpada za njegovu ponovnu upotrebu, izdvajanje korisnih materijala i
njihovo korištenje za proizvodnju energije i sigurno odlaganje otpada.
Upravljanje otpadom treba osigurati:

- minimalno nastajanje otpada odnosno smanjenje / uklanjanje njegovih
opasnih karakteristika,
- smanjenje nastanka otpada po koliĉini,
- selektivno prikupljanje otpada,
- poduzimanje svih neophodnih mjera koje osiguravaju privremeno i
konaĉno odlaganje otpada bez ugroţavanja zdravlja ljudi i bez stvaranja
štete ili uzrokovanja znaĉajnijeg rizika po okoliš.
Pri obavljanju djelatnosti recikliranja otpadnog grita u ''AGS'', Kljuĉ (na lokaciji
u Sanskom Mostu) nastaju i razni otpadni materijali i to kruti, tekući i plinoviti.
Otpad koji nastaje pri ovoj djelatnosti je slijedeći:

- otpad nastao površinskom obradom metala odnosno recikliranjem
otpadnog grita,
- ambalaţa,
- rabljena ulja i maziva,
- miješani komunalni otpad,
- otpadni metal,
- otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu.
Mjesta nastanka pojedinih vrsta otpadnih tokova i naĉin njihovog zbrinjavanja

navedeni su (Tablica 8.1).
Tablica 8.1 – Zbrinjavanje otpadnih tokova
otpadni tok tretman zbrinjavanje

otpad nastao recikliranjem *prikupljanje u dţambo spaljivanje u spalionici
rabljenog grita vreće opasnog otpada u Austriji
(prema postojećem
ugovoru)
komunalni otpad *prikupljanje u kontejner Javno komunalno
poduzeće
sekundarne sirovine *selektivno prikupljanje ovlaštene organizacije,
povremeno, po zahtjevu
rabljena ulja i maziva *prikupljanje u ovlašteni operator za
odgovarajuće posude zbrinjavanje opasnog
otpada
Nastali otpad će se selektivno odvajati prema vrstama. Nije dozvoljeno

miješanje opasnog i neopasanog otpada. Ambalaţni otpad prikupljati u odvojenim
posudama i isporuĉiti poduzećima koja se bave reciklaţom i zbrinjavanjem otpada.
_______________________________________________________________________ 32
________________________________________________________________________
Privremeno skladištenje i ĉuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to

posebno odreĊenim, ureĊenim i oznaĉenim mjestima, opremljenim kontejnerima za
selektivno odlaganje:
- dţambo vreće za opasni otpad nastao recikliranjem rabljenog grita,

- kontejner za bezopasni otpad-miješani komunalni otpad i bezopasni otpad
koji se ne moţe reciklirati,
- kontejner za bezopasni otpad-miješani ambalaţni otpad koji se moţe
reciklirati.
"AGS" d.o.o., Kljuĉ, posjeduje ugovor za preuzimanje i zbrinjavanje opasnog

otpada (Prilog 8).
Procijenjene koliĉine glavnih otpadnih tokova su (Tabica 8.2).
Tablica 8.2 – Procijenjene godišnje koliĉine glavnih otpadnih tokova
otpadni tok koliĉina

- otpad nastao recikliranjem rabljenog grita, t oko 1.300
- rabljena ulja i maziva, kg 5-10
- otpadni metal, kg 20-30
- ambalaţa, razna, kg do 25
- komunalni otpad, m3 2-3
Pored gore navedenih, nema drugih otpadnih materijala niti mogućih

negativnih utjecaja na okoliš.
Imajući u vidu znaĉajke djelatnosti koja se obavljaju na ovoj lokaciji, ona ne

uzrokuje oneĉišćenje okoliša tj. nema znaĉajan utjecaj na atmosferski zrak, tlo i vodu.
Preduvjet za to je disciplinirano manipuliranje nastalim otpadom.
Detaljnije o zbrinjavanju pojedinih vrsta otpada navedeno je u priloţenoj

dokumentaciji D1 (Plan upravljanja otpadom, Izvještaj br. 236-II/12, INZIO, Tuzla,
decembra 2012.)
_______________________________________________________________________ 33
________________________________________________________________________
9. IZVORI PODATAKA
1. Zakon o zaštiti okoliša (''Sluţbene novine FBiH'', br. 33/03; 38/09)
2. Zakon o vodama (''Sluţbene novine FBiH'', br. 70/06)
3. Zakon o upravljanju otpadom (''Sluţbene novine FBiH'', br. 33/03; 72/09)
4. Zakon o zaštiti zraka (''Sluţbene novine FBiH'', br. 33/03)
5. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraĊeni i pušteni u rad samo ako imaju
okolišno dopuštenje (''Sluţbene novine FBiH'', br. 19/04)
6. Pravilnik o monitoringu emisija zagaĊujućih materija u zrak
("Sluţbene novine FBiH", br. 12/05)
7. Pravilnik o graniĉnim vrijednostima emisije zagaĊujućih materija u zrak (''Sluţbene
novine FBiH'', br. 12/05)
8. Pravilnik o naĉinu vršenju monitoringa kvalitete zraka i definiranju vrsta zagaĊujućih
materija, graniĉnih vrijednosti i drugih standarda kvalitete zraka (''Sluţbene novine
FBiH'', br. 01/12)
9. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama("Sluţbene novine FBiH", br. 09/05)
10. Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaĉavanju otpada ("Sluţbene
novine FBiH", br. 38/06)
11. Pravilnik o upravljanju ambalaţom i ambalaţnim otpadom
("Sluţbene novine FBiH", br. 88/11)
12. Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne
kanalizacije ("Sluţbene novine FBiH", br. 04/12)
13. Pravilnik o donošenju najboljih raspoloţivih tehnika kojima se postiţu standardi
kvalitete okoliša (''Sluţbene novine FBiH'', br. 92/07)
14. Integrated Pollution Prevention and Control (IPPC)
Reference Document on the General Principles of Monitoring, July 2003
15. Integrated Pollution Prevention and Control (IPPC)
Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, July
2006
16. Studija uz zahtjev za izdavanje prethodne vodne suglasnosti
ZAGREBINSPEKT, Mostar, veljaĉa 2013.
17. Ostala priloţena dokumentacija investitora
_______________________________________________________________________ 34
________________________________________________________________________
10. PRILOZI (1 - 8)
_______________________________________________________________________ 35
________________________________________________________________________
PRILOG 1:
postrojenje za recikliranje rabljenog grita "AGS", Ključ
- rezultati analize grita -
_______________________________________________________________________ 36
________________________________________________________________________
PRILOG 2:
- kopija katastarskog plana -
_______________________________________________________________________ 37
________________________________________________________________________
PRILOG 3:
- izjava -
_______________________________________________________________________ 38
________________________________________________________________________
PRILOG 4:
- vodoprivredna dozvola (USK) -
_______________________________________________________________________ 39
________________________________________________________________________
PRILOG 5:
- vodna dozvola (AV) -
_______________________________________________________________________ 40
________________________________________________________________________
PRILOG 6:
- situacioni raspored objekata -
_______________________________________________________________________ 41
________________________________________________________________________
PRILOG 7:
- tehnološka osnova postrojenja za recikliranje grita -
_______________________________________________________________________ 42
________________________________________________________________________
PRILOG 8:
- ugovor o zbrinjavanju opasnog otpada -
_______________________________________________________________________ 43

z-AGS-Ključ-Sanski Most

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

z-AGS-Ključ-Sanski Most

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAHTJEV

za izdavanje okolinske dozvole

- postrojenje za recikliranje rabljenog grita "AGS" d.o.o., Ključ -

Tuzla, marta 2013. godine

- postrojenje za recikliranje rabljenog grita "AGS" d.o.o., Ključ -

Dr. sc. Alija Mujkanović, dipl.ing.rud.

INVESTITOR: Društvo sa ograniĉenom odgovornošću

IZVRŠILAC: Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje Tuzla d.d.

BROJ IZVJEŠTAJA: 083 - II/13

(Olga Banović, dipl.ing.tehn.)

(Hatema Kasumović, dipl.ing.znr i ţo)

(Alija Nurkić, dipl.ing.tehn.)

(mr.sc. Jasmin Mušanović, dipl.ing.el.)

(Emir Pepić, dipl.ing.maš.)

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE str.

Zaštita i unapreĊenje ţivotnog i radnog okoliša realna je društvena potreba,

Brojni su zakonski i podzakonski propisi koji reguliraju pitanja iz domene

Iskorištavanjem prirodnih resursa, njihovom preradom i nastankom razliĉitih

- promjene klimatskih uvjeta (povišenjem koncentracije stakleniĉkih plinova, a

Zbog toga je cilj svakog zahvata u prirodi, svake eksploatacije prirodnih

Rješenja se mogu naći u struĉnom, pravilnom i sveobuhvatnom tretiranju

Dakle, zaštita ţivotnog i radnog okoliša je vaţan segment svakog tehnološkog

Osnovni postulati optimalne korelacije nauĉno-tehnološkog razvoja i zaštite

- razvoj i unapreĊenje kvalitete okoliša koje se mora zasnivati na uvoĊenju

Ovaj Zahtjev... obuhvata analizu utjecaja procesa rada i lokacije pogona za

Za izradu Zahtjeva... izvršen je pregled:

U daljem tekstu biti će detaljno razraĊeni i analizirani svi preventivni uvjeti za

1. IME I ADRESA INVESTITORA

1. Naziv investitora "AGS" d.o.o., Kljuĉ

2. Pravni oblik Društvo s ograniĉenom odgovornošću

3. Vrsta zahvata Novo postrojenje

4. Lokacija postrojenja k.ĉ. 1537/1 katastarske općine Sanski Most III.,

7. Web page/e-mail adresa -

8. Sluţbena kontakt osoba, Enes Smajić,

10. Broj i datum rješenja upisa 017-0-Reg-08-000343 od 09.06.2008.

2. OPIS PLANIRANOG ZAHVATA

Društvo sa ograniĉenom odgovornošću ''AGS'', Kljuĉ, registrirano je za

U postojećoj hali koju je investitor izmajmio, a vlasništvo je ''PRODIST'',

Najveće koliĉine grita nastaju pripremom površina brodskog trupa za

Odrţavanje broda dijeli se na odrţavanje trupa broda i odrţavanje opreme

Odrţavanje trupa broda izvodi se dokovanjem broda. Brod moţe i ći na

Razdoblje izmedu dokovanja propisuju klasifikacijska društva, koja svojim

Ako se brod dulje vrijeme ne dokuje, javlja se problem obraslina koje

Obraštanje je skupni naziv za obraštanje trupa biljnim (alge i trave) i

Obraštanje se moţe podijeliti u dvije kategorije:

- makroobraštanje; stvaraju ga ţivotinje i biljke, i

Obraštanje povećava otpor broda i smanjuje brzinu za oko 10-15 %. Kako bi

Suhi postupak pripreme metalne površine brodskog trupa izvodi se

Prema ovom standardu kvaliteta pripreme metalnih površina iskazana je

- Sa 1: Lagano ĉišćenje mlazom abraziva s kojim se brzo prelazi preko površine i

Slika 2.1 – Obraštanje vanjske oplate broda

Pjeskarenjem gritom kao abrazivnim sredstvom ostvaruje se visok stupanj

Abrazivi su razliĉite vrste materijala odreĊene granulacije pogodne za

Osnovne karakteristike abraziva su tvrdoća, veliĉina i oblik. Što je abraziv

- okrugli abraziv, koji ĉisti metalnu površinu udaranjem,

Jednoliĉnost oblika i granulacije abraziva daje pravilniju hrapavost površine.

Slika 2.2 – Izgled grita

Tablica 2.1 – Fiziĉko-kemijske karakteristike grita

svojstva: oblik oštar i iviĉast

Navedeni su i rezultati detaljnih ekotoksikoloških ispitivanja otpadnog grita

Rabljeni grit, koji najvećim dijelom nastaje u procesu pjeskarenja brodova,

Predmetna lokcija je u Unsko-sanskom kantonu u općini Sanski Most.

Slika 3.1 – Poloţaj Unsko-sanskog kantona u Bosni i Hercegovini

Unsko-sanski kanton je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i