Knjiga Ustavni Sistem CG

Duanka Jaukovi i Slavica Baji
USTAVNI SISTEM
CRNE GORE
I izdanje
PRIRUNIK ZA POLAGANJE STRUNOG ISPITA

ZA V, VI I VII NIVO KVALIFIKACIJE OBRAZOVANJA
USTAVNI SISTEM
CRNE GORE
Crna Gora
Uprava za kadrove
Podgorica, 2015.
SADRAJ
RIJE RECENZENTA
1. POJAM I STRUKTURA USTAVA

1.1 Pojam ustava u teoriji
1.2 Ustav Crne Gore - sadraj i strukture
9
9
9
2. DRAVA, PRAVNI POREDAK I ZAKONODAVSTVO

2.1 Osnovne postavke ureenja drave i poloaja graana (l. 1 do 14)
2.2 Primat meunarodnog prava (lan 9)
2.3 Zakonodavstvo (lan 16)
2.4 Odnos Crne Gore sa drugim dravama i meunarodnim
organizacijama (lan 15)
12
12
13
14
3. DRAVNI SIMBOLI (lan 4)
16
4. ZABRANA DISKRIMINACIJE (lan 8)
17
5. PODJELA VLASTI (lan 11)
18
6. OSNOVE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

6.1 Princip jednakosti i osnov za ostvarivanje prava i sloboda (lan 17)
6.2 Pravo na jednaku zatitu i pravo na pravni lijek (l. 19 i 20)
6.3 Pravo na pravnu pomo (lan 21)
6.4 Ravnopravnost ene i mukarca (lan 18)
6.5 Pravo na zdravu ivotnu sredinu (lan 23)
19
19
20
20
21
21
7. OGRANIENJE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA (l. 24 i 25)
23
8. LINA PRAVA I SLOBODE (l. 26 do 44 i Amandmani I i II)

8.1 Prava i slobode kojima se titi fiziki integritet ovjeka (l. 26, 27 i 28)
8.2 Lina sloboda (l. 29 do 38 i Amandmani I i II)
8.3 Pravo na privatnost (l. 39 do 43)
24
24
25
27
9. POLITIKA PRAVA I SLOBODE (l. 45 do 57)

9.1 Birako pravo (lan 45)
9.2 Zatita integriteta linosti
9.2.1 Sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti i sloboda
izraavanja (l. 46 i 47)
9.2.2 Pravo na prigovor savjesti (lan 48)
9.2.3 Sloboda tampe i zabrana cenzure (l. 49 i 50)
30
30
30
14
30
31
31
9.2.4 Pravo na pristup informacijama (lan 51)

9.2.5 Sloboda mirnog okupljanja (lan 52)
9.2.6 Sloboda udruivanja, zabrana politikog organizovanja
i zabrana djelovanja i osnivanja politikih i drugih
organizacija (l. 53, 54 i 55)
9.2.7 Pravo obraanja (l. 56 i 57)
10. EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA
I SLOBODE (l. 58 do 78)
10.1 Pravo svojine i pravo nasljeivanja (l. 58 i 60)
10.2 Sloboda preduzetnitva (lan 59)
10.3 Pravo na rad i prava u vezi sa radom (l. 62, 63 i 64)
10.4 Pravo na trajk (lan 66)
10.5 Socijalna prava (l. 67 i 69)
10.6 Posebna zatita lica sa invaliditetom (lan 68)
10.7 Zatita potroaa (lan 70)
10.8 Zatita braka, porodice, majke i djeteta
i prava djece (l. 71, 72, 73 i 74)
10.9 Pravo na kolovanje, sloboda stvaralatva, nauka, kultura,
umjetnost i prirodna i kulturna batina (l. 75, 76, 77 i 78)
31
32
33
34
35
35
36
36
37
38
39
39
40
41
11. SOCIJALNI SAVJET (lan 65)
43
12. POSEBNA PRAVA PRIPADNIKA MANJINSKIH NARODA I DRUGIH

MANJINSKIH NACIONALNIH ZAJEDNICA (l. 79 i 80)
44
13. PRAVA STRANACA (lan 39 stav 3, lan 44, lan 54 stav 3, lan 61
i lan 91 stav 3)
45
14. ZATITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA (lan 81)
47
15. SKUPTINA CRNE GORE (l. 82 do 94 i Amandmani III i IV)

15.1 Nadlenost
15.2 Nain rada i odluivanja
15.3 Sastav, nain izbora i mandat
15.4 Prava i dunosti poslanika i prestanak mandata
49
49
50
51
52
16. IMUNITET
53
17. PREDSJEDNIK CRNE GORE (l. 95 do 99 i Amandman V)

17.1 Nadlenost
17.2 Izbor i mandat
54
54
55
18. VLADA CRNE GORE (l. 100 do 110)

18.1 Nadlenost
56
56
18.2 Sastav, nain izbora i prestanak mandata
56
19. DRAVNA UPRAVA (l. 111 i 112)
58
20. LOKALNA SAMOUPRAVA (l. 5 i 22 i l. 113 do 117)
59
21. SUDSTVO (l. 118 do 126 i Amandmani VI, VII, VIII i IX)
21.1 Naela sudstva i sudijska funkcija
21.2 Sudski savjet
60
60
61
22. VOJSKA CRNE GORE (LAN 129)
63
23. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST (l. 130 i 131)
64
24. PROGLAENJE RATNOG I VANREDNOG STANJA (l. 132 i 133)
65
25. DRAVNO TUILATVO (lan 134 i Amandmani IV, X, XI, XII i XIII)
25.1 Status, nadlenost, imenovanje i mandat
25.2 Tuilaki savjet
66
66
67
26. EKONOMSKO UREENJE (l. 139 do 144 i Amandman XIV)

26.1 Principi, ekonomski prostor i dravna svojina
26.2 Poreska obaveza
26.3 Centralna banka Crne Gore
26.4 Dravna revizorska institucija
68
68
68
69
69
27. USTAVNOST I ZAKONITOST (l. 145 do 148)

27.1 Saglasnost propisa
27.2 Objavljivanje i stupanje na snagu propisa
27.3 Zabrana povratnog dejstva propisa
27.4 Zakonitost pojedinanih akata
71
71
71
72
73
28. USTAVNI SUD CRNE GORE (l. 149 do 154 i Amandmani XV i XVI)
28.1 Nadlenost
28.2 Odluivanje
28.3 Sastav, izbor i mandat
74
74
75
75
29. PROMJENA USTAVA (l. 155, 156 i 157)
77
30. USTAVNI ZAKON ZA SPROVOENJE USTAVA (lan 158)
78
RIJE RECENZENTA
Provjera i adekvatna verifikacija sposobnosti dravnih slubenika da odgovore
obavezama koje su preuzeli a koje sobom nose poslove, na kojima su ili za koje su
angaovani u dravnoj administraciji na razliitim nivoima je viestruko znaajna,
kako za njih, tako i za instituciju pa i ire od toga. Umjesto nabrojavanja razloga
kao potvrda prethodnoj tezi, a to je teko uraditi a posebno bez ostatka i do kraja,
podsjetiu samo na sve izvesniju, teu i zahtijevniju obavezu da slubeniku dravne
administracije treba stvoriti uslove da se opremi svim podrazumijevajuim znanjima
i vjetinama da bi samostalno i kompetentno ostvario ono to se od njega oekuje a i
to sam ima kao linu ambicuju.
Znaaj javne administracije na svim nivoima drutvene organizacije je neupitan.
Kau posebno danas kada se Crna Gora otvara kao demokratska zajednica u stasavanju sa ambicijom da ue u ire meunarodne demokratske integracije usvajajui
i inei svojom drutvenom stvarnou kroz institucije i nove odnose savremene demokratske vrijednosti. Drava su ljudi, temelj drutvene zajednice je ovjek. Kvalitet
je u mjerljivom stepenu obuenosti i kompetentnosti koja se iskazuje kroz odgovoran
i profesionalan odnos svih pojedinaca angaovanih na razliitim mjestima sa razliitim zadacima, ali uz istu linu i kolektivnu obavezu i oekivanja. Da to bude dobro.
Danas ovjek zna mnogo, zahvaljujuci prethodnim postupcima i procedurama kojima je ili kroz koje je osvajao znanje i vjetine. ivot je bri, kompleksniji i bogatiji, a
samim tim zahtijevniji i izazovniji od svega to ga pokuava spoznati, njime ovladati,
mnogim njegovim procesima menadirati. ovjek je dosegao i neto to je bilo skoro
na nivou opteg odnosa, neoekivano pa ak i nemogue koliko jue. Dokaz je to da
je potraga za novim saznanjima nedokuiva za jednu generaciju. Ali sve to treba upotrijebiti, time se koristiti, znati sve staviti u potrebu line i ire afirmacije.
U konkretnom sluaju slubenici sa specifinim znanjima sigurno da objektivno
imaju potrebu da ta znanja praktino dokazuju, kroz praksu dorauju. U oblasti prava, kada je sistem u pitanju prije svega se oekuje od ljudi koji su edukovani kada je
pravo u pitanju u najirem smislu te rijei da prednjae i da nose svoje obaveze na
vidljiv i odgovoran nain. Usudio bih se rei da je u svemu tome poznavanje elementarnih standarda, kada je pravo u pitanju stvar i line, dakle pojedinane kulture, ne
samo svakog slubenika. Nego i vie od toga. Svi ljudi ne moraju znati kako se bez
ikakvih rizika operiu krajnici. Zato su osposobljeni ljudi koji raspolau specifinim
znanjima iz medicine. Tako je i sa inenjerima. Svi ne moramo znati voziti avion. Ali,
svi bi trebali da znamo u kojoj dravi ivimo, kako je organizovana, kojem tipu drava pripada, kakva su ovlaenja i nadlenosti, ak i ne samo najvanijih institucija i
nosilaca javnih ovlaenja. U suprotnom imaemo sjajne strunjake, dobre hirurge,
ekonomiste, pilote ali i ljude koji zanemaruju potrebu da znaju kako ustanove i institucije u kojima rade funkcioniu, kakav je njihov status, kako uestvuju u drutvenim posebno u pravnim procesima.
Provjera strune osposobljenosti i stepena kompetentnosti za svakog pojedinano ima za cilj upravo da se sve uporedi sa stepenom sigurnosti svih nas da oni koji
rade ma koji posao kao dravni slubenici u ovom sluaju znaju u kojem dravnom
pravnom ambijentu funkcioniu, ive i djeluju. Treba priznati da za razliku od drugih kada se suoe sa pravom i njegovim istinama, teko im moe bilo ko ponuditi
konane istine. Jo su ranije mudri ljudi, kao Kant recimo govorili da ne slui na
ast onima koji su se kroz istoriju bavili pravom, injenica da danas ak nema opteprihavaene definicije ta je pravo za razliku od medicine, ekonomije, ali, provjera
znanja kada je ustavna organizacija drave iji smo graani u pitanju je nuna jer e
eliminisati neprijatne situacije na koje kada je pravo u pitanju odgovori ve postoje.
Ukazae na one koje ne samo u ustavnom pravom nego i svojoj obavezi na radnom
mjestu pristupaju neodgovorno kao fakultativnim tivima. Ovo je tim vanije to je
Crna Gora kao drava u dugoj svojoj dravnoj tradiciji i trajanju mijenjala i adaptirala svoju dravnu organizaciju potrebama koje je vrijeme nametalo, esto voljno, esto
nevoljno. Stabilnost jedne drave, pa samim tim i garancije za visok stepen kvaliteta
ivota ljudi u njoj lee ne samo u dobrom poznavanju njene pozitivno pravne line
karte, njene aktuelne ustavne organizacije nego i u dosljednom i u korektnom interpretiranju i profesionalnom provoenju istih na mjestima e su angaovani i dravni
slubenici. U ovom trenutku iznad svega to je tim vanije jer je nova ustavna organizacija Crne Gore kao nezavisne, suverene, meunarodno priznate i demokratske
drave utvrena prije desetak godina. Potrebno je vrijeme da bi ustavom promovisano bilo i materijalizovano postalo naom stvarnou, emu neizostavno nuno mora
doprinijeti prihvatanu od svih graana pa i slubenika te nove organizacije, te nove
ustavne istine, njihov odgovoran odnos prema obavezi da je potuju i da je afirmiu.
Toga nema bez visokoobrazovane administracije i slubenika koji mogu da nose odgovornost koju imaju zbog poslova koje obavljaju.
Struni ispit e biti kvalitetnije obavljen ako se bude realizovao uz prethodno
uraeno sve da slubenik bude uz praktina znanja koja nosi i koja je stekao u mogunosti da prethodno kroz nove informacije razrijei odreene dileme, da odgovore
na odreena pitanja koja mu eventualno predstavljaju problem u profesionalnoj egzistenciji. Ova skripta koju su kao pomo za pripremu strunog ispita u ovoj zahtjevnoj
oblasti ustavne organizacije Crne Gore uradile uvaene gospoe Jaukovi i Baji iza
kojih stoji veliko teorijsko znanje i praktino iskustvo bie od dobre pomoi i korisnicima i onima koji rade na profesionalnoj organizaciji ispita.
Prof. dr Miodrag Vukovi
1. POJAM I STRUKTURA USTAVA

1.1 Pojam ustava u teoriji
U pravnoj teoriji postoje razliite teorije o pojmu ustava, ali se u sutini mogu
svesti na pojam ustava u materijalnom i pojam ustava u formalnom smislu.
Osnovno obiljeje ustava u materijalnom smislu je sadraj odnosa koje regulie
(ustavna materija), nezavisno od toga da li je regulisan ustavnom normom ili drugim
propisima, pa ak i obiajima. Sutinu ustava u materijalnom smislu ini sadraj
ustavne materije. Forma u kojoj je izraena ustavna materija nije presudna. Zato se
moe smatrati da ustav u materijalnom smislu postoji u svakoj dravi.
Pojam ustava u formalnom smislu odreuju dva bitna svojstva. Prvo je vezano za
sadraj koji je u biti identian sa sadrajem ustava u materijalnom smislu, a drugi
za formu ustava, pri emu se misli na oblik u kojem je izraen sadraj ustava. To
su: prije svega, pisana forma ustava, za razliku od ustava u materijalnom smislu
koji ne mora biti u pisanoj formi, zatim kodifikacija pravnih normi (pisani ustav je
najee jedan jedinstven akt kodifikovani ustav i rjee nekodifikovani kada ga ini
vie pravnih akata) i, tree najbitnije svojstvo ustava u formalnom smislu je najvea
pravna snaga ustavnih normi i najvie mjesto koje ustav zauzima u hijerarhiji pravnih akata. Ovo najznaajnije svojstvo, prema teoriji, proizilazi iz naina donoenja
i nadlenosti za njegovo donoenje. Za donoenje ustava i odluivanje o njegovim
promjenama nadlean je poseban organ (ustavotvorna skuptina). Ustav se donosi i
mijenja po posebnom postupku, a karakterie ga i poseban nain ureivanja postupka donoenja i promjene ustava.
Ne ulazei dublje u teorijska razmatranja izdvajamo u teoriji poznatu klasifikaciju
ustava na pisane i nepisane i vrste i meke ustave, zavisno od toga da li je postupak
za izmjenu ustava stroi i sloeniji od zakonodavnog postupka (npr. poseban organ
koji donosi ustav, kao to je ustavotvorna skuptina, poseban postupak utvrivanja
predloga izmjena ustava, uz uee graana, donoenje odluke o izmjeni ustava posebnom veinom, stroom od one po kojoj se donose zakoni, a o pojedinim pitanjima
i referendumom) ili za izmjenu ustava nije potreban drukiji nain odluivanja od
onog koji je propisan za zakone.1
U svijetu danas preovlauju pisani ustavi. Veina savremenih ustava pripada
vrstim ustavima.
1.2 Ustav Crne Gore sadraj i struktura

Ustav Crne Gore je najvii pravni akt u dravi, sa kojim moraju biti saglasni svi
zakoni i drugi propisi u dravi. Sadrina Ustava upuuje da se radi o ustavu koji
jednaku vanost poklanja dravi, njenoj organizaciji i granicama njenih ovlaenja,
ljudskim pravima i slobodama, kao i uspostavljanju i propisivanju pravila po kojima
se stvara pravo.
1
Ustavno pravo, Marijana Pajvani i Mladen Vukevi, Podgorica, 2008
Ustavni sistem Crne Gore
Ustav Crne Gore usvojila je Ustavotvorna skuptina Republike Crne Gore, 19. oktobra 2007. godine, a Odluku o proglaenju Ustava Ustavotvorna skuptina donijela
je tri dana kasnije, 22. oktobra 2007. godine.2
Nakon est godina izvrene su promjene Ustava. Promjene su izvrene Amandmanima I do XVI na Ustav Crne Gore, koje je Skuptina Crne Gore donijela i proglasila,
na sjednici od 31. jula 2013. godine.3 Navedeni amandmani ine sastavni dio Ustava
Crne Gore i stupaju na snagu danom proglaenja.
Ustav Crne Gore ine preambula i normativni dio.
Preambula je odvojena od normativnog dijela i predstavlja uvod u Ustav. Preambula sadi pravno-politike osnove, odnosno polazita za donoenje Ustava, prije
svega odluku graana Crne Gore da ive u nezavisnoj i suverenoj dravi Crnoj Gori,
donesenu na referendumu od 21. maja 2006. godine, a taj dan je posebnim zakonom
odreen kao Dan nezavisnosti Crne Gore. Osnovne vrijednosti drave Crne Gore su
sloboda, mir, tolerancija, potovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost, demokratija i vladavina prava, kao i privrenost ravnopravnoj saradnji sa drugim narodima i dravama i evropskim i evroatlantskim integracijama.
Normativni dio Ustava strukturiran je u osam cjelina, i to:
XXXI
Osnovne odredbe
XXXII
Ljudska prava i slobode
XXXIII
Ureenje vlasti
XXXIV Ekonomsko ureenje
XXXV
Ustavnost i zakonitost
XXXVI Ustavni sud Crne Gore
XXXVII Promjena Ustava
XXXVIII Prelazna i zavrna odredba.
U Osnovnim odredbama Ustava (l. 1 do 16) date su osnovne postavke karaktera
drave, oblika vladavine i ureenja vlasti i propisana pitanja koja se ureuju zakonom, zatim dravni simboli, jezik i pismo, odvojenost vjerskih zajednica od drave,
odnos sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama, kao i osnovna naela
ljudskih prava i sloboda kojima se jemi njihova zatita, nepovredivost, potovanje
prava i sloboda drugih, zabrana izazivanja ili podsticanja mrnje ili netrpeljivosti po
bilo kom osnovu i zabrana diskriminacije.
Drugi dio Ustava (l. 17 do 81 i Amandmani I i II) posveen je ljudskim pravima
i slobodama koja se dijele na lina, politika, ekonomska, socijalna i kulturna. U
okviru tog dijela ureena su posebna manjinska prava i Zatitnik ljudskih prava i
sloboda.
Trei dio (l. 82 do 138 i Amandmani III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X, XI, XII i XIII)
odnosi se na ureenje vlasti. U ovom dijelu propisani su nadlenost, izbor, mandat i
prestanak mandata Skuptine Crne Gore, Predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore
i druga pitanja vezana za funkcionisanje ovih organa vlasti, kao i naela lokalne samouprave, sudstva, Vojske Crne Gore, Savjeta za odbranu i bezbjednost i Dravnog
tuilatva.
2
3
10
Ustav je objavljen u Slubenom listu CG, broj 1/07

Amandmani I do XVI na Ustav Crne Gore objavljeni su u Slubenom listu CG, broj 38/13
Predmet etvrtog dijela (l. 139 do 144 i Amandman XIV) je ekonomsko ureenje
koje sadri principe ekonomskog ureenja, definiciju ekonomskog prostora i odreenje titulara dravne svojine, naela u vezi poreskih obaveza, statusa, organizacije i
upravljanja, odnosno rukovoenja Centralnom bankom Crne Gore i Dravnom revizorskom institucijom.
Dio peti (l. 145 do 148) sadri naela ustavnosti i zakonitosti, kao to su saglasnost propisa, objavljivanje i stupanje na snagu propisa, zabrana povratnog dejstva
i zakonitost pojedinanih akata.
U estom dijelu Ustava (l. 149 do 154 i Amandmani XV i XVI) ureena je nadlenost Ustavnog suda i izbor, mandat i prestanak funkcije sudija Ustavnog suda, kao
i pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, odluivanje Ustavnog suda
i prestanak vaenja propisa na osnovu odluke Ustavnog suda o ocjeni ustavnosti i
zakonitosti.
Dio sedmi (l. 155 do 157) sadri odredbe o promjeni Ustava koje se odnose na
predlog za promjenu Ustava, akt o promjeni Ustava i potvrdu na referendumu.
Dio osmi (lan 158) predvia donoenje ustavnog zakona za sprovoenje Ustava,
propisuje nain njegovog donoenja, proglaavanja i stupanja na snagu.
11
2. DRAVA, PRAVNI POREDAK I ZAKONODAVSTVO

2.1 Osnovne postavke ureenja drave i poloaja graana
(l. 1 do 14)
Ustavom je odreen karakter drave Crne Gore.
Crna Gora je nezavisna i suverena drava, republikanskog oblika vladavine. Ona
je graanska, demokratska, ekoloka i drava socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.
Ovakav karakter drave izraavaju i ustavna naela da suverenost pripada graanima koji imaju crnogorsko dravljanstvo i da se ne moe uspostaviti niti priznati
vlast koja ne proistie iz slobodno izraene volje graana na demokratskim izborima,
u skladu sa zakonom.
Graanin vlast ostvaruje neposredno, odluivanjem na referendumu, i preko slobodno izabranih predstavnika, i to odbornika u skuptini optine, Glavnog grada i
Prijestonice ili poslanika u Skuptini Crne Gore.
Osnovne postavke ureenja vlasti poivaju na naelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku.
Ustavom se garantuje jedinstvo i neotuivost teritorije Crne Gore. Dravnu teritoriju Crne Gore i njenu nezavisnost i suverenost brani Vojska Crne Gore.
Ustavom su odreeni dravni simboli, Glavni grad i Prijestonica. Glavni grad drave je Podgorica, a Prijestonica, kao istorijski, kulturni i duhovni centar Crne Gore,
je Cetinje.
Jedno od osnovnih ustavnih naela je nepovredivost prava i sloboda, a drava je
ta koja jemi i titi prava i slobode.
Ustav garantuje da je u Crnoj Gori slobodno sve to Ustavom i zakonom nije zabranjeno. Ovo ustavno naelo se odnosi na graane, a ne na organe vlasti ija su
ovlaenja ograniena Ustavom i zakonom.
Meutim, sloboda koja se graanima garantuje Ustavom ograniena je njihovom
obavezom da potuju prava i slobode drugih, kao i obavezom da se pridravaju Ustava i zakona. Ova obaveza vai i za strance dok borave u Crnoj Gori.
Najznaajnije ustavne zabrane tiu se izazivanja ili podsticanja mrnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu i diskriminacije.
Odnos drave prema svojim graanima izraava se kroz ustavna naela o crnogorskom dravljanstvu. Drava je ta koja titi prava i interese crnogorskih dravljana. Crnogorski dravljanin ne moe biti prognan niti izruen drugoj dravi, osim u
skladu sa meunarodnim obavezama Crne Gore.
Kao dio identitetskih prava, Ustavom je ureeno i pitanje jezika. Slubeni jezik u
Crnoj Gori je crnogorski jezik, a irilino i latinino pismo su ravnopravni. U slubenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Ovo pitanje e biti predmet zakonske regulative, pri emu e se naroito voditi rauna o Evropskoj povelji o
regionalnim i manjinskim jezicima.
12
Imajui u vidu graanski karakter Crne Gore, vjerske zajednice su odvojene od

drave. S obzirom da je Crna Gora multinacionalna i multikulturalna drava, demokratski principi je obavezuju da vjerskim zajednicama obezbijedi slobodu u vrenju
vjerskih obreda i vjerskih poslova, kao i njihovu ravnopravnost.
2.2 Primat meunarodnog prava (lan 9)

Novina ovog Ustava je ureivanje pravne snage i mjesta potvrenih i objavljenih
meunarodnih ugovora i opteprihvaenih pravila meunarodnog prava u pravnom
poretku Crne Gore. Propisano je da potvreni i objavljeni meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila meunarodnog prava:
su sastavni dio unutranjeg pravnog poretka,
imaju primat nad domaim zakonodavstvom i
neposredno se primjenjuju kada odnose ureuju drukije od unutranjeg zakonodavstva.
Iz ovih ustavnih odreenja moe se zakljuiti da je kod nas prihvaeno monistiko shvatanje odnosa meunarodnog i unutranjeg prava, i to monizam s primatom
meunarodnog prava, koji je danas opteprihvaeno shvatanje, a po kojem su meunarodno i unutranje pravo dio jednog sistema u kojem postoji hijerarhija. To znai
da se meunarodna norma smatra starijom od nacionalne i primjenjuje se i onda kad
protivurjei normi unutranjeg prava. Unutranjom normom se ne moe derogirati
meunarodna ni pod kojim uslovima, pa ni onda kada je prva posebno ili vremenski
kasnija (lex specialis, lex posterior).4
Primat meunarodnog prava uslovio je sadraj principa ustavnosti i zakonitosti
kojima se ustanovljava hijerarhija pravnih akata. Tako zakon mora biti saglasan sa
Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima, a ako nije, Ustavni
sud ga moe svojom odlukom eliminisati iz pravnog sistema.
Meunarodne ugovore, prema lanu 100 taka 4 Ustava, zakljuuje Vlada Crne
Gore, a prema lanu 82 taka 17 Ustava, potvruje Skuptina Crne Gore.
Iz navedenih ustavnih principa koja se oslanjaju na opte naelo da se ugovori
moraju potovati (pacta sunt servanda) proistie opta obaveza usklaivanja unutranjeg prava sa obavezama meunarodnog prava. Svaka drava bira nain na koji
e odreenu meunarodnu obavezu inkorporirati u svoj pravni sistem.
Sam nain usklaivanja podrazumijeva da se obaveze drave, koje je preuzela potvrenim meunarodnim ugovorom, domaim zakonima konkretizuju propisivanjem
naina ostvarivanja prava i obaveza, naina uvoenja odreenih standarda, organa
nadlenih za postupanje i odluivanje i odgovarajuih postupaka.
Iako je Ustavom propisana i mogunost neposredne primjene potvrenog i objavljenog meunarodnog ugovora sve njegove norme ne mogu se primijeniti bez intervencije drave. Naime, dok su neke od njih formulisane da su samoizvrive (self-executing), tj. da se mogu odmah neposredno primijeniti, mnoge druge su u tom pogledu
nepotpune jer zahtijevaju da ih drava konkretizuje donoenjem svojih propisa.5
4
Osnovi meunarodnog javnog prava, autori Vojin Dimitrijevi, Obrad Rai, Vladimir eri, Tatjana Papi, Vesna Petrovi i Saa
Obradovi, u izdanju Beogradskog centra za ljudska prava, 2005.
Osnovi meunarodnog javnog prava, autori Vojin Dimitrijevi, Obrad Rai, Vladimir eri, Tatjana Papi, Vesna Petrovi i Saa
Obradovi, u izdanju Beogradskog centra za ljudska prava, 2005.
13
Krenje obaveza meunarodnog prava moe da proizilazi iz neprimjenjivanja meunarodnog prava u konkretnoj situaciji. Meutim i sama nesaglasnost zakonodavstva moe predstavljati krenje obaveze meunarodnog prava. U obje ove situacije
postoji odgovornost drave.
2.3 Zakonodavstvo (lan 16)

to se tie zakonodavstva, Ustav ne samo da je uredio nadlenost za donoenje
zakona i obavezu meusobne usklaenosti pravnih propisa - zakona sa Ustavom i
potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima, a drugih propisa sa Ustavom i
zakonom, ve je jasno uspostavio granicu izmeu zakona i podzakonskih akata, propisujui pitanja koja se mogu urediti samo zakonom.
Ustavom je propisano da se zakonom, u skladu sa Ustavom, ureuju:
nain ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za njihovo
ostvarivanje, kao i nain ostvarivanja posebnih manjinskih prava;
nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred tim
organima, ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje;
sistem lokalne samouprave i
druga pitanja od interesa za Crnu Goru.
Podzakonskim aktima mogue je, radi sprovoenja zakona, detaljnije razraditi
pojedina pitanja koja su ureena zakonom. Ovlaenje za donoenje podzakonskog
akta i pitanja koja se mogu urediti podzakonskim aktom moraju biti propisani zakonom.
2.4 Odnos Crne Gore sa drugim dravama i meunarodnim

organizacijama (lan 15)
U osnovnim odredbama Ustava ureeni su i principi uspostavljanja odnosa Crne
Gore sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama. Radi se o saradnji i
razvijanju prijateljskih odnosa sa drugim dravama, regionalnim i meunarodnim
organizacijama, na principima i pravilima meunarodnog prava.
U teoriji meunarodnog prava, meunarodne organizacije su definisane kao viestranim ugovorima osnovani trajni oblici institucionalizovanog optenja tri ili vie
drava, sa posebnim statusom i stalnim organima, u okviru kojih se na nain predvien statutima i drugim osnovnim dokumentima organizacija, odvijaju procesi multilaterarnog pregovaranja i zajednikog odluivanja drava lanica u odgovarajuim
oblicima meunarodne saradnje.6
Konstitutivni elementi ove definicije su: drava, meunarodni ugovor, stalni organi, oblast djelatnosti i posebni status.
Meunarodnim ugovorom kojim se osniva meunarodna organizacija odreuju
se organi, nadlenost, oblast i cilj djelovanja. Ugovor o osnivanju mora biti potvren
saglasno ustavnim odredbama drava lanica i na taj nain drave lanice izraavaju
svoju suverenu volju da uestvuju u tom obliku saradnje. Na isti nain se sprovodi
6
14
Meunarodne organizacije, autor dr Vojin Dimitijevi, u izdanju Savremene administracije Beograd, 1980.
pristupanje drava koje postaju lanice nakon osnivanja meunarodne organizacije.

Prema tome, potvreni meunarodni ugovor je instrument kojim se osniva meunarodna organizacija ili se pristupa postojeoj meunarodnoj organizaciji.
Ustavom je takoe utvreno da o nainu pristupanja Evropskoj uniji odluuje
Skuptina Crne Gore. Aktivnosti u vezi pristupanja Evropskoj uniji su u toku, zasnivaju se na pregovorima, planovima organa vlasti i rezultatima izvjetaja o ispunjenosti uslova za pristupanje. U tom procesu uestvuju svi organi vlasti, svako u okvirima
svojih nadlenosti, kao i civilni sektor.
Ustavom je utvrena i zabrana stupanja Crne Gore u savez sa drugom dravom
kojim gubi nezavisnost i puni meunarodni subjektivitet.
15
3. DRAVNI SIMBOLI (lan 4)

Ustavom Crne Gore odreeni su dravni simboli: grb, zastava i himna.
Grb Crne Gore je zlatni dvoglavi orao sa lavom na prsima. Zastava Crne Gore je
crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Himna Crne Gore je Oj svijetla
majska zoro.
Dravnim simbolima predstavlja se Crna Gora i izraava pripadnost Crnoj Gori.
Blia sadrina, opis i veliina Grba i Zastave i tekst Himne, kao i nain upotrebe,
isticanja i zatita dravnih simbola propisani su zakonom.
Zakonom je propisano u kojim sluajevima se obavezno upotrebljavaju ili se mogu
upotrebljavati ili se uopte ne smiju upotrebljavati pojedini dravni simboli.
Grb se obavezno upotrebljava: u dravnom peatu; u peatima dravnih organa
i organa lokalne samouprave; u slubenim prostorijama dravnih organa i organa
lokalne samouprave i slubenim natpisima postavljenim na zgradama u kojima su
ovi organi smjeteni; u prostorijama obrazovnih ustanova u kojima se izvodi vaspitno-obrazovni proces i natpisima postavljenim na zgradama u kojima su ove ustanove
smjetene; na zgradama predstavnitava Crne Gore u inostranstvu; na slubenim
aktima kojima se slue predstavnici dravnih organa; na poveljama, diplomama i
priznanjima koje daje Crna Gora; na diplomama i svjedoanstvima o zavrenom kolovanju; na legitimacijama poslanika, lanova Vlade, sudija, inspektora i drugih slubenih lica.
Zastava se stalno vije: na zgradi Skuptine Crne Gore; na zgradama u kojima se
nalaze slubene prostorije Predsjednika Crne Gore, Vlade Crne Gore, Ustavnog suda,
Vrhovnog suda, Vrhovnog dravnog tuioca i Zatitnika ljudskih prava i sloboda; na
rezidenciji Predsjednika Crne Gore.
Himna se izvodi: povodom Dana dravnosti Crne Gore; prilikom polaganja vijenaca zvaninih predstavnika Crne Gore na groblja, grobove i druga spomen-obeleja
crnogorskih boraca i rtava rata; pri ispraaju Predsjednika Crne Gore u zvaninu
posjetu stranoj dravi i njegovom povratku u Crnu Goru; pri zvaninom dolasku u
Crnu Goru, odnosno ispraaju iz Crne Gore efa strane drave ili vlade i visokog
predstavnika meunarodne organizacije; na proslavama, sveanostima i drugim manifestacijama kojima se zvanino obiljeavaju dogaaji od znaaja za Crnu Goru;
prilikom meunarodnih susreta, takmienja i drugih skupova (politikih, naunih,
kulturno-umjetnikih, sportskih i dr.) na kojima Crna Gora zvanino uestvuje ili je
reprezentovana, u skladu sa pravilima i praksom odravanja takvih skupova.
Grb i zastava, kada se istiu u Crnoj Gori sa jednim ili vie grbova ili zastava drugih drava ili meunarodnih organizacija, zauzimaju poasno mjesto.
Ako se himna izvodi u Crnoj Gori zajedno sa himnom strane drave ili sveanom
pjesmom meunarodne organizacije, izvodi se prvo himna strane drave ili sveana
pjesma meunarodne organizacije, a zatim himna Crne Gore.
16
4. ZABRANA DISKRIMINACIJE (lan 8)

Ustavom je zabranjena svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom
osnovu.
Ova zabrana je razraena Zakonom o zabrani diskriminacije, tako to je propisano da je diskriminacija svako neopravdano, pravno ili faktiko, neposredno ili posredno pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno proputanje postupanja
prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i iskljuivanje,
ograniavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica, koje se zasniva na rasi, boji koe, nacionalnoj pripadnosti, drutvenom ili etnikom porijeklu,
vezi sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jeziku,
vjeri ili uvjerenju, politikom ili drugom miljenju, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, zdravstvenom stanju, invaliditetu, starosnoj dobi, imovnom stanju,
branom ili porodinom stanju, pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi,
politikoj partiji ili drugoj organizaciji, kao i drugim linim svojstvima.
Neposredna diskriminacija postoji ako se aktom, radnjom ili neinjenjem lice ili
grupa lica, u istoj ili slinoj situaciji, oigledno dovode ili su dovedeni, odnosno mogu
biti dovedeni u nejednak poloaj u odnosu na drugo lice ili grupu lica po nekom od
propisanih osnova.
Posredna diskriminacija postoji kad se primjenom nekog propisa ili opteg akta,
odnosno propisanog uslova ili kriterijuma odreeno lice ili grupa lica, zbog okolnosti
u kojima se taj propis ili opti akt, odnosno propisani uslovi ili kriterijumi primjenjuju, u praksi dovode ili bi mogli dovesti u nejednak poloaj u odnosu na druga lica ili
grupu lica.
Diskriminacijom se smatra i podsticanje, pomaganje, davanje instrukcija, kao i
najavljena namjera da se odreeno lice ili grupa lica diskriminiu po nekom od propisanih osnova.
Ustavom je propisana pozitivna diskriminacija, odnosno da se diskriminacijom
nee smatrati propisi i uvoenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zatite lica koja su po
bilo kom osnovu u nejednakom poloaju. Ovakvo ustavno odreenje daje mogunost
propisivanja optih i uvoenje posebnih mjere koji su usmjereni na stvaranje uslova
za ostvarivanje ravnopravnosti i zatite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom poloaju.
Primjer optih mjera su zakoni kojima se ureuju zapoljavanje i rad lica sa invaliditetom, zabrana diskriminacije lica sa invaliditetom, rodna ravnopravnost, ostvarivanje i zatita prava mentalno oboljelih lica, besplatna pravna pomo, kao i pojedine
odredbe u zakonima koji ureuju odreene oblasti.
Primjer posebnih mjera su konkretne aktivnosti kojima se podstie ensko preduzetnitvo, zapoljavanje, izbor na odreene javne funkcije i upis u obrazovne ustanove lica manje zastupljenog pola ili pripadnika manjinskih naroda ili manjinskih
nacionalnih zajednica u pojedinim oblastima. Posebne mjere se mogu primjenjivati
samo dok se ne ostvare ciljevi zbog kojih su preduzete.
17
5. PODJELA VLASTI (lan 11)

Ureenje vlasti prema Ustavu poiva na naelu podjele vlasti na: zakonodavnu,
izvrnu i sudsku. Zakonodavnu vlast vri Skuptina, izvrnu vlast vri Vlada, a sudsku sud. Odnos vlasti poiva na ravnotei i meusobnoj kontroli. Podjela vlasti na
zakonodavnu i izvrnu nije tvrdo razgraniena, to proizilazi iz Ustavom propisanih
nadlenosti Skuptine i Vlade, prema kojima Vlada ima niz normativnih nadlenosti,
kao to su predlaganje zakona i donoenje propisa za izvravanje zakona, a kroz ove
nadlenosti Vlada istovremeno utvruje i vodi unutranju i vanjsku politiku Crne
Gore.
Kad je u pitanju meusobna kontrola vlasti, Ustavom su ureeni instrumenti
kontrole, kao to su rasputanje Skuptine od strane Vlade, odluivanje o nepovjerenju Vladi, interpelacija, parlamentarna istraga i dr.
Vlast je ograniena Ustavom i zakonom. To znai da organi vlasti mogu vriti
odreena ovlaenja samo ako su im ta ovlaenja stavljena u nadlenost Ustavom
ili zakonom. Nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred
tim organima ne moe se propisivati aktom nie pravne snage od zakona.
Meusobna kontrola vlasti ostvaruje se i kroz kontrolu ustavnosti i zakonitosti
koju vri Ustavni sud.
Vlast vri i Predsjednik Crne Gore koji, prije svega, predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, a zatim obavlja niz drugih znaajnih dravnih funkcija utvrenih
Ustavom ili zakonom.
Ustavnim naelom o podjeli vlasti obuhvaeni su Vojska i bezbjednosne slube,
koje tite nacionalnu bezbjednost. Propisano je da su Vojska i bezbjednosne slube
pod demokratskom i civilnom kontrolom, koja se ostvaruje na nain to nadzor nad
Vojskom i bezbjednosnim slubama vre Skuptina, Vlada i Savjet za odbranu i bezbjednost koji ine Predsjednik Crne Gore, predsjednik Skuptine i predsjednik Vlade.
I ovo je jo jedan instrument meusobne kontrole vlasti.
18
6. OSNOVE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

6.1 Princip jednakosti i osnov za ostvarivanje prava i sloboda
(lan 17)
Ustav garantuje ostvarivanje prava i sloboda, ne samo na osnovu Ustava, ve i na
osnovu potvrenih meunarodnih sporazuma, kao i jednakost svih pred zakonom u
ostvarivanju prava i sloboda, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lino svojstvo.
Ovakve ustavne garancije obavezuju organe vlasti da i u zakonima i u primjeni
zakona, svako u okvirima svojih nadlenosti, obezbijedi ostvarivanje i zatitu prava i
sloboda utvrenih Ustavom i meunarodnim sporazumima koje je zakljuila i potvrdila Crna Gora, od kojih su najznaajniji Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
(1948), Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966), Meunarodni
pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) i Evropska konvencija za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Osnovno ustavno naelo kojim se obezbjeuje ostvarivanje ljudskih prava i sloboda pod jednakim uslovima, bez diskriminacije, je naelo jednakosti. Svi su pred
zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lino svojstvo.
Naelo jednakosti proklamovano ovim Ustavom dobilo je novo znaenje u odnosu
na ranija ustavna rjeenja. Ovo naelo prvenstveno podrazumijeva jednakost svih
pod jednakim uslovima, bez obzira na bilo koje lino svojstvo. Povreda naela jednakosti bila je i ostala glavni aspekt sagledavanja ustavnosti zakona i drugih propisa
kod Ustavnog suda, a danas se sa aspekta tog naela utvruje postojanje povrede
ljudskih prava i sloboda u postupku po ustavnoj albi.
Naelo jednakosti dobilo je i novi smisao kada je Ustavom utvrena mogunost
propisivanja optih i uvoenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova
za ostvarivanje ravnopravnosti i zatite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom
poloaju. To znai da je radi postizanja jednakosti dozvoljeno, imajui u vidu faktiko
stanje, stvarne uslove i okolnosti (drutvene, istorijske, ekonomske, kulturoloke,
vjerske i sl.), zbog kojih su odreena lica faktiki u nejednakom poloaju u odnosu na
druga lica (primjera radi: ene u odnosu na mukarce, lica sa invaliditetom u odnosu na druga lica, pripadnici manjinskih naroda u odnosu na veinsko stanovnitvo
i dr.), propisivati dodatne stimulanse i pogodnosti za ta lica. Uvoenje stimulansa i
pogodnosti za lica koja se ve nalaze u nejednakom poloaju, bilo propisom ili nekom
drugom mjerom, ne smatra se stavljanjem tih lica u privilegovan poloaj, kao to bi
to na prvi pogled moglo da izgleda.
Uspostavljanjem ustavnog osnova za uvoenje optih i posebnih mjera, kao nediskriminatorskih, zahtijeva od svih organa vlasti u Crnoj Gori da ustavno naelo
jednakosti tumae ne formalno - pravno, ve sa dubokim osjeajem za prepoznavanje
otvorene i skrivene diskriminacije i neravnopravnosti koja se ne moe sprijeiti i eliminisati samo priznavanjem jednakih prava, ve i favorizovanjem lica koja se faktiki
nalaze u nejednakom poloaju. Na isti nain treba posmatrati i ustavna naela koji19
ma se svakom licu garantuje pravo na jednaku zatitu svojih prava i sloboda i pravo
na pravnu pomo.
6.2 Pravo na jednaku zatitu i pravo na pravni lijek (l. 19 i 20)

Ustavom je propisano da svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava i sloboda, ime se jemi zatita od arbitrarnog odluivanja sudova i drugih dravnih organa,
organa dravne uprave i drugih subjekata koji vre javna ovlaenja. Sudovi i drugi
organi u istovjetnim sluajevima moraju jednako odluivati, a istovjetno injenino i
pravno stanje ne moe imati bitno razliit pravni ishod. Do povrede ovog prava dolo
bi u sluaju da sud ili drugi organ, u dva ili vie predmeta, u istoj injeninoj i pravnoj situaciji, donese razliitu odluku i tako stvori stanje pravne nesigurnosti.
Da bi se obezbijedila zatita ljudskih prava i sloboda od zloupotrebe organa vlasti,
Ustavom je utvreno naelo da svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom
se odluuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
Ovo naelo, prije svega, podrazumijeva da se zakonom mora propisati mogunost
izjavljivanja pravnog lijeka, a zatim da se tim pravnim lijekom obezbijedi djelotvorna
pravna zatita. To znai da je nadleni sud duan da ocijeni sve relevantne navode
iz podnijetog pravnog lijeka i da pravino odlui o pravima i interesima podnosioca.
Sadrina ovog prava data je i u odlukama Ustavnog suda u kojima se navodi i praksa
Evropskog suda za ljudska prava.7
6.3. Pravo na pravnu pomo (lan 21)

Pravo na pravnu pomo zajemeno Ustavom podrazumijeva, s jedne strane, da
se to pravo ne moe nikome uskratiti, a s druge strane, da se u pojedinim sluajevima pravna pomo mora obezbijediti od strane drave, kao to je sluaj postavljanja
branioca po slubenoj dunosti u krivinom postupku. Pravna pomo, bez obzira
ko je prua, mora biti kvalifikovana, odnosno mora zadovoljavati odreene uslove u
pogledu njenog kvaliteta.
Pravnu pomo prua advokatura, kao nezavisna i samostalna profesija i druge
slube. Pravna pomo koju prua advokatura, saglasno Zakonu o advokaturi, obuhvata: davanje pravnih savjeta i miljenja; sastavljanje tubi, albi, molbi, predstavki
i drugih podnesaka; sastavljanje ugovora, testamenata, izjava, optih i pojedinanih
akata i drugih isprava; zastupanje i odbranu fizikih i pravnih lica pred sudovima i
drugim dravnim organima, privrednim drutvima i drugim pravnim licima; zastupanje fizikih i pravnih lica u njihovim pravnim poslovima; obavljanje drugih poslova
pravne pomoi u ime i za raun fizikih ili pravnih lica, na osnovu kojih ta lica ostvaruju neko pravo.
Uvoenjem notarske slube u pravni sistem Crne Gore, obezbijeeno je da pravnu pomo pruaju notari kad u vrenju notarske slube sastavljaju notarske akte.
Saglasno Zakonu o notarima, notarski akti su akti o pravnim poslovima, izjavama
volje i injenicama koje sastavlja notar (notarski zapis), zapisnici o pravnim radnjama i injenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o injenicama
7
20
Odluka Ustavnog suda Crne Gore, U. 99/10 od 26. januara 2011. godine
koje, u okviru svoje nadlenosti, potvruje notar (notarska potvrda) i ovjere prepisa,
potpisa i drugih podataka (notarska ovjera).
Ustavom je predviena i mogunost obezbjeivanja besplatne pravne pomoi.
Besplatna pravna pomo se obezbjeuje fizikom licu, koje prema svom imovnom
stanju nije u mogunosti da ostvari pravo na sudsku zatitu bez tete po nuno
izdravanje sebe i svoje porodice. Na taj nain se tom licu omoguava ostvarivanje
prava na pravino suenje. Blii nain ostvarivanja ovog prava ureen je Zakonom o
besplatnoj pravnoj pomoi.
6.4 Ravnopravnost ene i mukarca (lan 18)

Ravnopravnost ene i mukarca, kao jedan od sutinskih i sveprisutnih aspekata
potovanja ljudskih prava i sloboda u bilo kom drutvu i u bilo kom vremenu i kao
obiljeje demokratije i vladavine prava, tretirana i podrana u nizu meunarodnih
dokumenata, konano je, kao naelo, nalo svoje mjesto i u Ustavu Crne Gore.
Ustavom je ustanovljena obaveza drave da jemi ravnopravnost ene i mukarca
i razvija politiku jednakih mogunosti, kako bi se enama omoguila jednaka zastupljenost u organima vlasti i na kljunim mjestima odluivanja, u oblasti preduzetnitva, nauci, kulturi i drugim oblastima u kojima je odsustvo ena evidentno.
Garantovanje ravnopravnosti ena i mukaraca na nivou ustavnih principa, kao
i ustanovljavanje obaveze drave da razvija politiku jednakih mogunosti u Ustavu,
posljedica je viegodinjeg sagledavanja i opte ocjene da su ene u crnogorskom
drutvu, kao i u najveem broju zemalja u svijetu, u nejednakom poloaju u odnosu na mukarce i da im takav poloaj onemoguava da pod jednakim uslovima i u
potpunosti uivaju ljudska i manjinska prava kao i mukarci. Zapaeno je, s jedne
strane, da pravni sistem Crne Gore ne sadri zakone i druge propise kojima se ograniava jednako ostvarivanje prava mukaraca i ena, odnosno vaei zakoni ne prave
razliku u ostvarivanju tih prava, ve generalno ureuju ostvarivanje prava i sloboda
jednako za sve, ali s druge strane faktiko stanje govori da u praksi nije zastupljena
puna ravnopravnost u ostvarivanju propisanih prava. Razliite rodne uloge u drutvu, pa i crnogorskom imaju za rezultat da mukarci i ene ljudska prava uivaju u
razliitom obimu, odnosno da su ene te koje su u veoj mjeri diskrimisane od mukaraca.
Jednake mogunosti podrazumijevaju nepostojanje ogranienja po osnovu pola
za uee mukaraca i ena u politikoj, ekonomskoj, drutvenoj, kulturnoj i drugim
oblastima drutvenog ivota, odnosno jednaku zastupljenost, mogunost odluivanja
i uee mukaraca i ena u svim sferama javnog i privatnog ivota, ime se obezbjeuje jednako ostvarivanje njihovih prava i sloboda.
6.5 Pravo na zdravu ivotnu sredinu (lan 23)

Pravo na zdravu ivotnu sredinu spada u grupu ljudskih prava tree generacije,
koja su predmet panje novijeg doba i kroz njih se prepoznaju problemi savremenog
drutva i razvoja novih tehnologija, koji ugroavaju ivot ovjeka.
Ustavom je proklamovano da svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. To
21
pravo se ostvaruje i kroz ustavom garantovano pravo svakog pojedinca ili bilo kojeg
subjekta na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o stanju ivotne sredine, na mogunost uticaja prilikom odluivanja o pitanjima od znaaja za ivotnu sredinu i na
pravnu zatitu ovih prava.
uvanje i unapreenje ivotne sredine je obaveza svih, a naroito drave, koja
to obezbjeuje propisivanjem pravila koja su obavezna za svakog i preduzimanjem
mjera kojima se ivotna sredina ugroava, odnosno kojima se doprinosi uvanju i
unapreenju ivotne sredine.
Radi zatite ivotne sredine, Ustavom su utvrena ogranienja drugih prava i
sloboda, prije svih, ogranienje slobode preduzetnitva. Ukoliko bi obavljanje neke
djelatnosti moglo negativno uticati na ivotnu sredinu (proizvodnja, promet i prevoz
opasnih materija, proizvodnja i promet ljekova i sl.), sloboda preduzetnitva moe biti
ograniena propisivanjem posebnih uslova za obavljanje ovih djelatnosti, o emu subjekti koji se bave ovom djelatnou moraju pribaviti propisano odobrenje ili dozvolu,
ili preuzeti posebne obaveze u cilju zatite ivotne sredine.
Znaaj ovog prava za pojedinca je u tome to je ovo pravo u neposrednoj vezi sa
zatitom ivota i zdravlja ljudi.
22
7.OGRANIENJE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA (l. 24 i 25)

Zajemena ljudska prava i slobode mogu se ograniiti samo zakonom, u obimu
koji doputa Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom
demokratskom drutvu zadovoljila svrha zbog koje je ogranienje dozvoljeno (opta
ogranienja). Ova ogranienja se ne smiju uvoditi u druge svrhe, osim onih radi kojih su propisana.
Kao primjer optih ogranienja moe se navesti lienje slobode, pritvor, ogranienje kretanja, nastanjivanja i naputanja Crne Gore, odstupanja od naela nepovredivosti stana i tajnosti prepiske, ogranienje slobode ispoljavanja vjerskih uvjerenja,
slobode izraavanja, ogranienje pristupa informacijama, slobode okupljanja, kao i
zabrana politikog djelovanja.
Privremeno ogranienje prava i sloboda mogue je za vrijeme proglaenog ratnog ili vanrednog stanja. Ostvarivanje pojedinih ljudskih prava i sloboda za vrijeme
proglaenog ratnog ili vanrednog stanja moe se ograniiti u obimu u kojem je to
neophodno.
Ustav ni za vrijeme proglaenog ratnog ili vanrednog stanja ne dozvoljava ogranienje ljudskih prava i sloboda po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika,
etnikog ili drutvenog porijekla, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja ili
bilo kakvog drugog linog svojstva.
Takoe, za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja ne mogu se ograniiti prava na:
ivot, pravni lijek i pravnu pomo, dostojanstvo i potovanje linosti, pravino i javno
suenje i naelo zakonitosti, pretpostavku nevinosti, odbranu, naknadu tete za nezakonito ili neosnovano lienje slobode i neosnovanu osudu, slobodu misli, savjesti i
vjeroispovijest, zakljuenje braka.
Ustav je decidno propisao da se za vrijeme privremenog ogranienja prava i sloboda ne mogu ukidati zabrane izazivanja ili podsticanja mrnje ili netrpeljivosti, diskriminacije, ponovnog suenja i osude za isto krivino djelo, nasilne asimilacije.
Privremene mjere ogranienja prava i sloboda mogu vaiti najdue dok traje ratno
ili vanredno stanje.
23
8.LINA PRAVA I SLOBODE (l. 26 do 44 i Amandmani I i II)

Lina prava i slobode su prava i slobode kojima se tite fiziki i psihiki integritet
ovjeka i njegova privatnost.
8.1 Prava i slobode kojima se titi fiziki integritet ovjeka

(l. 26, 27 i 28)
Prava i slobode kojima se titi fiziki integritet ovjeka, a samim tim i njegov ivot,
garantuju se zabranom smrtne kazne, garantovanjem prava ovjeka i dostojanstva
ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine i garantovanjem dostojanstva i
nepovredivosti linosti.
Iako Ustavom to nije propisano, u naem pravnom sistemu vae principi iz lana
2 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, da je ivot svakog lica zatien zakonom i da niko ne moe biti namjerno lien ivota, pri emu se
lienje slobode ne smatra suprotno ovom lanu ako proistekne iz upotrebe sile koja je
apsolutno nuna (radi odbrane nekog lica od nasilja, da bi se izvrilo zakonito hapenje ili sprijeilo bjekstvo lica zakonito lienog slobode i prilikom zakonitih mjera koje
se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune).
ivot ovjeka je zatien, prije svega, krivinim zakonodavstvom propisivanjem
krivinih djela protiv ivota i tijela, propisivanjem nadlenih organa i postupka pred
tim organima radi kanjavanja uinioca ovih krivinih djela, kao i propisivanjem obaveze policije da titi bezbjednost graana.
Ustavom je zabranjena svaka intervencija usmjerena na stvaranje ljudskog bia
koje je genetski identino sa drugim ljudskim biem, ivim ili mrtvim. Isto tako,
zabranjeno je na ljudskom biu, bez njegove dozvole, vriti medicinske i druge oglede.
Ustavom se jemi dostojanstvo i sigurnost ovjeka, nepovredivost fizikog i psihikog integriteta ovjeka, njegove privatnosti i linih prava i garantuje da niko ne
smije biti podvrgnut muenju ili neovjenom ili poniavajuem postupanju i da se
niko se ne smije drati u ropstvu ili ropskom poloaju.
Upravo, polazei od ovakvih ustavnih naela, koja garantuju zatitu od smrtne
kazne, muenja, neljudskog poniavanja, progona i ozbiljnog krenja prava,
Ustavom je strancu koji osnovano strahuje od progona zbog svoje rase, jezika,
vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog politikih uvjerenja dato pravo da
trai azil u Crnoj Gori. Isto tako, stranac se ne moe protjerati iz Crne Gore tamo
gdje mu, zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti, prijeti osuda na smrtnu
kaznu, muenje, neljudsko poniavanje, progon ili ozbiljno krenje prava koja jemi
ovaj Ustav.
24
8.2 Lina sloboda (l. 29 do 38 i Amandmani I i II)

Lina sloboda je osnovno ljudsko pravo, koje se garantuje Ustavom i najznaajnijim meunarodnim dokumentima8.
Ovo pravo titi se nizom ustavnih garancija, kako u pogledu uslova za liavanje
slobode i pritvaranje, tako i garantovanjem prava licu koje je lieno slobode ili pritvoreno.
Ustavom je propisano da je liavanje slobode doputeno samo iz razloga i u postupku koji su propisani zakonom.
Lice lieno slobode mora odmah biti obavijeteno na svom jeziku ili jeziku koji razumije o razlozima lienja slobode. Lice lieno slobode istovremeno mora biti upoznato da nije duno nita da izjavi. Na zahtjev lica lienog slobode, organ je duan da o
lienju slobode odmah obavijesti lice koje lieni slobode sam odredi. Lice lieno slobode ima pravo da njegovom sasluanju prisustvuje branilac koga izabere.
Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.
Ustav propisuje da se pritvor moe odrediti licu za koje postoji osnovana sumnja
da je izvrilo krivino djelo, samo ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka. Pritvor se odreuje odlukom nadlenog suda.
Pritvorenom licu se mora uruiti obrazloeno rjeenje u asu pritvaranja ili najkasnije u roku od 24 asa od pritvaranja. Protiv rjeenja o pritvoru pritvoreno lice ima
pravo albe, o kojoj sud odluuje u roku od 48 asova.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae mogue vrijeme, a utvreno je i
maksimalno trajanje pritvora po odluci prvostepenog suda (najdue tri mjeseca od
dana pritvaranja) i po odluci vieg suda (moe se produiti za jo tri mjeseca), a ako
se do isteka tih rokova ne podigne optunica, okrivljeni se puta na slobodu.
U cilju posebne zatite maloljetnika, Ustavom je posebno ureeno trajanje pritvora kada je u pitanju maloljetnik. Pritvor za ta lica ne moe trajati due od 60 dana.
U sluaju lienja ili ogranienja slobode i za vrijeme izvravanja kazne, Ustav jemi potovanje linosti i dostojanstva u krivinom ili drugom postupku.
Ustavom je propisano da je zabranjeno i kanjivo svako nasilje, neovjeno ili
poniavajue postupanje nad licem koje je lieno slobode ili mu je sloboda ograniena, kao i iznuivanje priznanja i izjava.
Zatita linosti se obezbjeuje i kroz naelo zakonitosti, naelo primjene blaeg
zakona i naelo ne bis in idem.
Prema naelu zakonitosti niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to
je uinjeno, nije bilo propisano zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu kao
kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo nije bila predviena. Krivina djela i krivine sankcije mogu se propisivati samo zakonom.
Zatita se obezbjeuje i kroz naelo primjene blaeg zakona po kojem se krivina i druga kanjiva djela utvruju i kazne za njih izriu po zakonu ili propisu koji
je vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon ili propis blai za uinioca.
Razlozi zbog kojih je kasnijim zakonom propisana blaa kazna za odreeno krivino
djelo ili drugo kanjivo djelo (drutvena opasnost djela i svrha kanjavanja) su istovremeno i razlozi koji omoguavaju primjenu tog zakona.
8
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (lan 3), Meunarodni pakt ograanskim i politikim pravima (lan 9) i Evropska
konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama (lan 5)
25
Naelo ne bis in idem (ne dvaput o istoj stvari) znai da se nikome ne moe ponovo suditi niti moe biti ponovo osuen za isto kanjivo djelo.
Ustav garantuje i pravo na pravino i javno suenje u razumnom roku pred
nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom. Pravo na pravino suenje odnosi se i na graanski i na krivini postupak, a u pojedinim sluajevima i
na upravne stvari koje za posljedicu mogu imati ostvarivanje graanskih prava (npr.
odluivanje po zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole).
Pravo na pravino suenje proizilazi iz lana 6 Evropske konvencije o ljudskim
pravima i osnovnim slobodama, kojim se jame procesna prava, odnosno daju institucionalne garancije, kao to su:
Nezavisnost suda koje podrazumijeva nemijeanje izvrne i zakonodavne vlasti u sudske postupke. U naem pravnom sistemu to se obezbjeuje naelom
podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku, nainom izbora sudija i finansijskom nezavisnou u odluivanju o sredstvima koja se obezbjeuju za
rad sudstva.
Nepristrasnost suda to znai nemogunost da sud bude pod uticajem jedne
od strana u postupku.
Javnost suenja koja se obezbjeuje time to je rasprava pred sudom javna i
to se presude izriu javno, osim u sluajevima u kojima se javnost iskljuuje
iz razloga propisanih Ustavom i zakonom, pri emu se ti izuzeci moraju podvesti pod neki od izuzetaka koje predvia Konvencija.
Pravo na ravnopravnost stranaka to znai da stranke moraju biti jednako tretirane u sudskom postupku. Konvencija obezbjeuje minimum ljudskih
prava i sloboda, to podrazumijeva da drava svojim domaim zakonodavstvom
moe garantovati i vie prava. Primjera radi, drava moe predvidjeti da se radnopravni sporovi izmeu dravnih slubenika i drave rjeavaju pred sudom,
iako to nije obavezno po Konvenciji.
Objavljivanje presude to podrazumijeva javno izricanje presude ili objavljivanje na drugi nain, kako bi presuda bila dostupna javnosti. Osim toga, odluka
suda mora biti obrazloena.
Pravo na pristup sudu to podrazumijeva pravo na jednak pristup sudu bez
diskriminacije, ime se svakom obezbjeuje pravo na pravino suenje. To
znai da svakome mora biti omogueno obraanje sudu, podnoenjem tube
i drugih pravnih sredstava i jednak tretman u sudskom postupku, bez obzira na pol, rasu, vjeru, pripadnost manjinskom narodu, politiku pripadnost,
imovno stanje, zdravstveno stanje i invalidnost i druga lina svojstva. Ne samo
da u zakonu i u praksi ne smiju postojati nikakva ogranienja ovog prava9, ve
se zakonom ureuju pogodnosti kojima e se obezbijediti ostvarivanje prava
na pristup sudu i onim licima koja zbog svog slabog imovnog stanja ili drugih
okolnosti nijesu u mogunosti da plate sudske i druge trokove i da imaju
adekvatnu pravnu pomo u postupku pred sudom (Zakon o besplatnoj pravnoj
pomoi).
9
26
Primjer iz Hrvatske: prelaznim i zavrnim odredbama Zakona o parninom postupku predvieno je da e se na reviziju primijeniti
pravila novog zakona, to je podrazumijevalo krai rok za izjavljivanje revizije. Zbog primjene ovih odredaba stranka je izgubila
pravo da podnese reviziju. Sud je ocijenio da to predstavlja povredu prava na pristup sudu iz lana 6 Konvencije i da stranke ne smiju
izgubiti steena prava.
Pravo na suenje u razumnom roku koje podrazumijeva zatitu prava graana

pred sudom potovanjem rokova za preduzimanje procesnih radnji koji su propisani procesnim zakonima i odluivanje u sudskom postupku bez neopravdanog odugovlaenja, ukljuujui i izvrenje sudske odluke. Zatita ovog prava
ureena je Zakonom o zatiti prava na suenje u razumnom roku, kojim je
propisan nain i postupak ostvarivanja zatite prava na suenje u razumnom
roku, kao i pravino zadovoljenje u sluajevima povrede prava na suenje u
razumnom roku. Ovim zakonom predviaju se dva pravna sredstva za zatitu
prava na suenje u razumnom roku (zahtjev za ubrzanje postupka tzv. kontrolni zahtjev i tuba za pravino zadovoljenje) i odreuju lica koja imaju pravo
na podnoenje ovih pravnih sredstava.
Polazei od navedenog sadraja prava na pravino suenje, Ustavni sud, kad odluuje o ustavnoj albi izjavljenoj zbog povrede tog prava uzima u obzir da li je podnosiocu ustavne albe bilo omogueno uee u postupku, praenje njegovog toka,
raspravljanje pred sudom, predlaganje dokaza, prisustvovanje izvoenju dokaza i
preduzimanje zakonom doputenih radnji, da li su sudovi (prvostepeni, drugostepeni i po reviziji) svoje odluke valjano obrazloili i da li su za svoje shvatanje dali jasne
i utemeljene razloge.10
Naelo pretpostavke nevinosti podrazumijeva da se svako smatra nevinim dok
se njegova krivica ne utvrdi pravosnanom odlukom suda. Okrivljeni nije obavezan
da dokazuje svoju nevinost, a sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumai
u korist okrivljenog.
Otuda proistie obaveza svih, a naroito medija, da nainom obavjetavanja javnosti ne povrijede ovo naelo.
Pravo na odbranu podrazumijeva da svako ima pravo:
da na jeziku koji razumije bude upoznat sa optubom protiv sebe,
da ima dovoljno vremena za pripremanje odbrane i
da se brani lino ili putem branioca kojeg sam izabere.
U sluaju nezakonitog ili neosnovanog lienja slobode ili kad je neko lice
neosnovano osueno, Ustav tom licu garantuje pravo na naknadu tete na teret
drave.
8.3 Pravo na privatnost (l. 39 do 43)

Pravo na privatnost obuhvata vie prava i sloboda. Ustav garantuje pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota, nepovredivost stana, nepovredivost i tajnost
pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava komunikacije i zatitu podataka o
linosti. U ova prava spada i sloboda kretanja i nastanjivanja.
Potovanje privatnog i porodinog ivota, prije svega, znai da niko nema pravo da se mijea u privatni ivot i porodine odnose pojedinca (sloboda odabira partnera, seksualna orjentacija, stupanja u brak, odluivanje o raanju djece, ureenje
porodinih odnosa, sa aspekta meusobnih prava i obaveza u porodici i dr.). Ovo
10 Rjeenje Ustavnog suda Crne Gore, U. 83/09 od 10. decembra 2009. godine
27
ogranienje mijeanja u privatni ivot i porodine odnose pojedinca odnosi se, prije
svega, na organe vlasti. Drava, ne samo da ne smije da se mijea u privatni i porodini ivot pojedinca, ve ima obavezu da titi pojedinca u sluaju povrede tog njegovog prava. U tom cilju, Zakonikom o krivinom postupku je propisano krivino djelo
iznoenje linih i porodinih prilika.
S druge strane, pravo na potovanje privatnosti i porodinog ivota ne znai da
drava ne moe intervenisati u sluaju povrede drugih linih prava, prije svega prava
na nepovredivost fizikog i psihikog integriteta pojedinca, njegovog dostojanstva i
sigurnosti, posebnih prava djece, posebne zatite majke i djeteta, starih i nemonih
lanova porodice, kao i drugih drutvenih vrijednosti. Krenje navedenih prava moe
biti predmet krivinog ili prekrajnog postupka, zavisno od teine i posljedica radnji
kojima se kre ta prava.
Krivinim zakonikom su propisana krivina djela protiv braka i porodice, dok je
Zakonom o zatiti od nasilja u porodici propisana prekrajna odgovornost u sluaju nasilja u porodici, zatitne mjere ija je svrha sprjeavanje i suzbijanje nasilja,
otklanjanje posljedica uinjenog nasilja i preduzimanje efikasnih mjera prevaspitanja uinioca nasilja i otklanjanja okolnosti koje pogoduju ili podstiu vrenje novog
nasilja, kao i obaveze nadlenih organa koji su duni da prue zatitu rtvi nasilja u
porodici.
Tim zakonom, nasilje u porodici se definie kao bilo koje ponaanje nekog lana
porodice kojim se ugroava fiziki, psihiki, seksualni ili ekonomski integritet, mentalno zdravlje i spokojstvo drugog lana porodice.
Zatita privatnog prostora jemi se ustavnom garancijom nepovredivosti stana
koja podrazumijeva da niko ne moe bez odluke suda ui u stan ili druge prostorije
protiv volje njegovog draoca i u njima vriti pretres, a pretres se vri u prisustvu
dva svjedoka. Meutim, postoji izuzetak kada se odstupa od ovog pravila, a to je da
slubeno lice moe ui u tui stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vriti pretres
bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi sprjeavanja vrenja krivinog djela,
neposrednog hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spaavanja ljudi i imovine.
Ustavna zatita privatnosti komunikacija jemi se ustavnom garancijom nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava komunikacije, koja podrazumijeva da niko ne moe imati pristup privatnoj prepisci, telefonskom razgovoru ili komunikaciji putem mejla ili na drugi nain, a jo manje da ih
snima ili koristi. Ustavom je predvieno odstupanje od ovog naela u sluaju kada je
to neophodno za voenje krivinog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore, i
to samo na osnovu odluke suda.
Ustavom se posebno jemi svakom licu zatita podataka o njemu, na nain to je
utvrena zabrana upotrebe podataka o linosti van namjene za koju su prikupljeni. Ovo podrazumijeva da pojedinac ima pravo da sam odredi kad, kako i u kojoj
mjeri e se podaci o njemu saoptavati drugim licima.
Ustav takoe garantuje da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su
prikupljeni o njegovoj linosti i pravo na sudsku zatitu u sluaju zloupotrebe.
U tom smislu, Zakonom o zatiti podataka o linosti propisan je princip da se
obrada linih podataka moe vriti po prethodno dobijenoj saglasnosti lica iji se lini
podaci obrauju, a bez saglasnosti lica samo ako je to neophodno radi:
28
izvravanja zakonom propisanih obaveza, kao i obavljanja poslova od javnog

interesa ili u vrenju javnih ovlaenja koja su u djelokrugu rada, odnosno
nadlenosti organa vlasti i drugih subjekata koji vre javna ovlaenja (npr.
podaci koje prikupljaju sudovi, dravno tuilatvo, policija i drugi organi u
vrenju svojih poslova, matini registri roenih umrlih i vjenanih, evidencije
cnogorskih dravljanja, registri prebivalita i boravita, biraki spisak, centralni registar stanovnitva, evidencija osiguranika zdravstvenog, penzijsko-invalidskog osiguranja, socijalni karton i niz drugih zakonom ustanovljenih registara i evidencija),
zatite ivota i drugih vitalnih interesa lica koje nije u mogunosti da lino da
saglasnost (npr. medicinska i druga dokumentacija i evidencije),
izvrenja ugovora ako je lice ugovorna strana ili radi preduzimanja radnji na
zahtjev lica prije zakljuivanja ugovora (npr. davanje podataka notaru prilikom
zakljuenja ugovora o prodaji nepokretnosti i upisa prava svojine u katastar
nepokretnosti na osnovu tog ugovora),
ostvarivanja na zakonu zasnovanog interesa rukovaoca zbirke linih podataka
ili tree strane, odnosno korisnika linih podataka, izuzev ako takve interese
treba ograniiti radi ostvarivanja i zatite prava i sloboda lica (registar advokata, notara ili javnih izvritelja, podaci o korisnicima bankarskih usluga i
slino).
U cilju zatite linih podataka od zloupotreba, navedenim zakonom je propisan
nain obrade, uvanja i korienja linih podataka, obaveze organa i drugih subjekata koji obrauju line podatke i ostvarivanje prava lica iji se podaci obrauju. U
tom cilju, ustanovljeno je nezavisno i samostalno tijelo za zatitu podataka o linosti
i slobodan pristup informacijama.
Zatita podataka o linosti je naroito dobila na znaaju u savremenim uslovima
elektronskih komunikacija, zato to je ovaj oblik komunikacija uinio da su podaci o
pojedincima dostupniji i da mogu biti lako zloupotrijebljeni.
Jedno od znaajnih linih prava koje se garantuje Ustavom je i sloboda kretanja,
nastanjivanja i naputanja Crne Gore. To lino pravo graaninu omoguava da bira
mjesto gdje e ivjeti, raditi i ostvarivati svoje ivotne potrebe i interese, bez traenja
dozvole ili odobrenja. Graanin ima samo obavezu prijavljivanja svog prebivalita
ili boravita. Ova sloboda se moe ograniiti ako je to potrebno za voenje krivinog
postupka, sprjeavanja irenja zaraznih bolesti ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.
29
9.POLITIKA PRAVA I SLOBODE (l. 45 do 57)

U politika prava i slobode Ustav je grupisao niz prava i sloboda koje se odnose
na birako pravo i zatitu integriteta linosti.
9.1 Birako pravo (lan 45)

Osnovno politiko pravo je birako pravo. Ustavom su utvreni uslovi pod kojima
se ostvaruje birako pravo. To pravo pripada crnogorskom dravljaninu, koji je navrio 18 godina ivota i ima najmanje dvije godine prebivalita u Crnoj Gori.
Birako pravo moe biti aktivno i pasivno. Aktivno birako pravo podrazumijeva
pravo crnogorskog dravljanina koji ispunjava navedene uslove da bira. Pasivno birako pravo je pravo crnogorskog dravljanina da bude biran. Uslovi za ostvarivanje
pasivnog birakog prava su isti kao za aktivno birako pravo, osim rezidencijalnog
uslova za kandidata za Predsjednika Crne Gore, a to je da ima prebivalite u Crnoj
Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina.
Ustavom je takoe propisano da se birako pravo ostvaruje na izborima koji su
slobodni i neposredni i da je birako pravo opte i jednako.
Polazei od ustavnog odreenja da se ne moe uspostaviti niti priznati vlast koja
ne proistie iz slobodno izraene volje graana na demokratskim izborima, u skladu
sa zakonom, birako pravo moe da ostvari samo graanin koji ima crnogorsko dravljanstvo, jer je on nosilac suverenosti i vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika (poslanika i odbornika).
Ostvarivanje i zatita birakog prava je ureena Zakonom o izboru odbornika i
poslanika, a o povredi prava u toku izbora poslanika i odbornika moe se pokrenuti
izborni spor kod Ustavnog suda.
9.2 Zatita integriteta linosti

Ustav je u politika prava svrstao i pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, slobodu izraavanja, pravo na prigovor savjesti, slobodu tampe, zabranu cenzure, pravo pristupa informacijama u posjedu dravnih organa i organizacija koje vre
javna ovlaenja, slobodu okupljanja i udruivanja. Po svojoj prirodi i karakteru, ova
prava predstavljaju i lina prava, s obzirom da se garantovanjem ovih prava i sloboda
titi duhovni integritet linosti.
9.2.1 Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti i sloboda izraavanja

(l. 46 i 47)
Ustav jemi svakom pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, kao i pravo da promijeni vjeru ili uvjerenje. Takoe, svako je slobodan da, sam ili u zajednici
sa drugima, javno ili privatno, ispoljava vjeru ili uvjerenje molitvom, propovijedima,
obiajima ili obredom.
30
Niko nije obavezan da se izjanjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima,

tako da ova prava spadaju i u domen privatnih prava. Otuda proistie i odnos drave prema vjerskim zajednicama utvren Ustavom. Vjerske zajednice su odvojene od
drave i slobodne u vrenju vjerskih obreda i vjerskih poslova. Sloboda ispoljavanja
vjerskih uvjerenja moe se ograniiti samo ako je to neophodno radi zatite ivota i
zdravlja ljudi, javnog reda i mira, kao i ostalih prava zajemenih Ustavom.
Pravo na slobodu izraavanja govorom, pisanom rijeju, slikom ili na drugi nain,
koje Ustav garantuje svakom graaninu, moe se ograniiti samo pravom drugoga
na dostojanstvo, ugled i ast i ako se ugroava javni moral ili bezbjednost Crne Gore.
9.2.2 Pravo na prigovor savjesti (lan 48)

Prvi put Ustav Crne Gore garantuje pravo na prigovor savjesti. Ovo pravo je u
neposrednoj vezi sa pravom svakog pojedinca na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, koja se ne iscrpljuje samo u pravu ispoljavanja vjere i uvjerenja molitvom,
propovijedima, obiajima ili obredom, ve se daje pravo svakom da moe, polazei
od svojih vjerskih i drugih ubjeenja, da odbije da ispunjava vojnu ili drugu obavezu
koja ukljuuje upotrebu oruja.
9.2.3 Sloboda tampe i zabrana cenzure (l. 49 i 50)

Sloboda tampe i drugih vidova javnog obavjetavanja prije svega se odnosi na
pravo da se, bez odobrenja, osnivaju novine i druga sredstva javnog informisanja,
uz upis kod nadlenog organa. S druge strane, jemi se pravo na odgovor i pravo na
ispravku neistinite, nepotpune ili netano prenijete informacije kojom je povrijeeno
neije pravo ili interes i pravo na naknadu tete prouzrokovane objavljivanjem netanog podatka ili obavjetenja.
Ovi ustavni principi razraeni su zakonima kojima se ureuju mediji, na nain to
je propisano da drava obezbjeuje i jami slobodu informisanja na nivou standarda
koji su sadrani u meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i slobodama.
Ustavom je propisano da u Crnoj Gori nema cenzure. Ova zabrana ograniena je
potrebom ouvanja Ustavom utvrenog poretka, teritorijalnog integriteta Crne Gore,
sprjeavanja propagiranja rata ili podstrekavanja na nasilje ili vrenje krivinog djela, sprjeavanja propagiranja rasne, nacionalne i vjerske mrnje ili diskriminacije.
U ovim sluajevima samo sud moe donijeti odluku o sprjeavanju irenja informacija i ideja putem sredstava javnog obavjetavanja.
9.2.4 Pravo na pristup informacijama (lan 51)

Ustav garantuje svakom pravo na pristup informacijama u posjedu dravnih organa i organizacija koje vre javna ovlaenja. Ovo pravo se garantuje radi informisanosti graana o svim javnim poslovima i ostvarivanja uvida u rad dravnih i drugih
organa vlasti i drugih subjekata koji vre javna ovlaenja, a prvenstveno u cilju
ostvarivanja prava graana i drugih subjekata.
Ovo pravo podrazumijeva obavezu dravnih organa, organa lokalne samouprave i
31
subjekata koji vre javna ovlaenja da omogue pristup informacijama u njihovom

posjedu, kako na zahtjev graana, tako i obavezom objavljivanja informacija iz domena svog rada, u skladu sa zakonom.
Ustav je propisao da se pravo na pristup informacijama moe ograniiti, ali samo
ako je to u interesu zatite ivota, javnog zdravlja, morala i privatnosti, voenja krivinog postupka, bezbjednosti i odbrane Crne Gore, spoljne, monetarne i ekonomske
politike.
Navedeni ustavni principi razraeni su Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, kojim je, kao institucionalni mehanizam zatite prava na slobodan pristup
informacijama, ustanovljeno nezavisno i samostalno tijelo za zatitu podataka o linosti i slobodan pristup informacijama.
9.2.5 Sloboda mirnog okupljanja (lan 52)

U politike slobode i prava spada i sloboda mirnog okupljanja koja se jemi Ustavom.
Graani se mogu javno okupljati radi izraavanja svojih stavova i miljenja ili
ostvarivanja svojih prava i interesa, bez traenja odobrenja od organa vlasti. Dovoljno
je da se okupljanje, prije njegovog odravanja, prijavi nadlenom organu.
Sloboda okupljanja moe se privremeno ograniiti odlukom nadlenog organa
radi sprjeavanja nereda ili vrenja krivinog djela, ugroavanja zdravlja, morala ili
radi bezbjednosti ljudi i imovine, u skladu sa zakonom. U vezi sadrine i granica ovog
ljudskog prava i slobode Ustavni sud je u svojoj odluci11 izrazio sljedee:
Sloboda okupljanja, zajedno sa slobodom udruivanja, predstavlja osnov komunikacije meu pojedincima slinih interesa ili politikih uvjerenja i vaan su aspekt
slobode uea u drutvenom i politikom ivotu. Bez sloboda okupljanja i udruivanja nije mogue uivati demokratska prava i uestvovati u javnom ivotu i upravljanju zajednicom. Iako nijedan meunarodni instrument ne sadri preciznu definiciju
pojma okupljanje, na osnovu sutine ove ljudske slobode moe se zakljuiti da je
okupljanje svjesno, voljno i privremeno sastajanje vie lica radi ostvarivanja nekog
zajednikog cilja. Meunarodno priznato pravo na slobodu mirnog okupljanja podrazumijeva, prije svega, obavezu drave da to pravo potuje, odnosno da osigura ostvarivanje tog prava, tj. da sprjeava svaki vid njegovog onemoguavanja ili krenja.
Da bi okupljanje uivalo posebnu zatitu drave, ono mora da izlazi iz isto privatne
sfere ivota pojedinca i da bude usmjereno ka javnom djelovanju. Garantuje se samo
pravo na mirno okupljanje s tim to Meunarodni pakt o graanskim i politikim
pravima svakome ne garantuje pravo mirnog okupljanja, nego samo priznaje ovo
pravo. Termin mirno ograniava slobodu okupljanja, na nain da su drave obavezne da tite samo mirna okupljanja. Uobiajeno znaenje termina mirno jeste odsustvo svih oblika nasilja. Kod slobode mirnog okupljanja pozitivna obaveza drave je
da obezbijedi odravanje skupa, to e omoguiti uesnicima da svoje miljenje izraze
bez straha od fizikog nasilja drugih osoba. Negativna obaveza drave u pogledu slobode mirnog okupljanja je da se uzdri od ometanja javnog skupa.
11 Odluka Ustavnog suda Crne Gore U-I br. 14/11od 23. jula 2014. godine
32
9.2.6 Sloboda udruivanja, zabrana politikog organizovanja i zabrana

djelovanja i osnivanja politikih i drugih organizacija (l. 53, 54 i 55)
Graanima se Ustavom jemi i sloboda politikog, sindikalnog i drugog udruivanja i djelovanja, bez odobrenja od strane ogana vlasti. Politike, sindikalne i nevladine organizacije i drugi oblici udruivanja i djelovanja moraju se upisati kod nadlenog organa, na nain propisan zakonom.
Sloboda udruivanja podrazumijeva da se niko ne moe prisiliti da bude lan nekog udruenja.
Kada za to postoji javni interes, drava pomae politika i druga udruenja. Primjeri za to su finansiranje politikih partija, kao i raspodjela sredstava iz dravnog
budeta i budeta lokalnih samouprava nevladinim organizacijama u odreenim
oblastima od javnog odnosno lokalnog interesa.
Nain ostvarivanja prava na slobodu politikog udruivanja ureen je Zakonom o
politikim partijama, kojim su ureeni uslovi i nain osnivanja, organizovanja, registracije, udruivanja i prestanka rada politikih partija. Partija, u smislu ovog zakona,
je organizacija slobodno i dobrovoljno udruenih graana radi ostvarivanja politikih
ciljeva demokratskim i mirnim sredstvima. Partija stie svojstvo pravnog lica danom
upisa u registar politikih partija, koji vodi organ dravne uprave nadlean za poslove
uprave.
Pravo zaposlenih na sindikalno udruivanje, organizovanje i djelovanje ureeno
je Zakonom o radu i Zakonom o reprezentativnosti sindikata, kojim je propisano da
se zaposleni po slobodnom izboru organizuju u sindikalne organizacije, a to su: 1)
sindikalna organizacija organizovana kod poslodavca, 2) sindikalna organizacija organizovana u grani djelatnosti, grupi, odnosno podgrupi djelatnosti i 3) sindikalna
organizacija organizovana na nivou Crne Gore. Sindikalna organizacija stie svojstvo
pravnog lica danom upisa u registar sindikalnih organizacija, koji vodi organ dravne
uprave nadlean za poslove rada.
Nain udruivanja u nevladine organizacije ureen je Zakonom o nevladinim organizacijama. Nevladina organizacija ima svojstvo pravnog lica koje stie danom upisa u registar, koji vodi organ dravne uprave nadlean za poslove uprave.
Upis u registar politikih partija, registar sindikalnih organizacija i registar nevladinih organizacija vri se na osnovu prijave i za taj upis nije potrebno odobrenje
organa vlasti.
Ustavom je propisana zabrana:
politikog organizovanja u dravnim organima,
da sudija Ustavnog suda, sudija, dravni tuilac, Zatitnik ljudskih prava i
sloboda, lan Savjeta Centralne banke, lan Senata Dravne revizorske institucije, profesionalni pripadnik Vojske, Policije i drugih slubi bezbjednosti bude
lan politike organizacije i
politikog organizovanja i djelovanja stranaca i politikih organizacija ije je
sjedite van Crne Gore.
Ustavom je zabranjeno i djelovanje politikih i drugih organizacija koje je usmjereno na nasilno ruenje ustavnog poretka, naruavanje teritorijalne cjelokupnosti
33
Crne Gore, krenje zajemenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mrnje i netrpeljivosti. Zabranjeno je i osnivanje tajnih subverzivnih organizacija i neregularnih vojski. O zabrani rada politike partije ili nevladine organizacije odluuje Ustavni sud.
9.2.7 Pravo obraanja (l. 56 i 57)

Politika prava i slobode obuhvataju i pravo graana:
- da se obraaju meunarodnim organizacijama radi zatite svojih prava i sloboda
zajemenih Ustavom,
- da se, pojedinano ili zajedno sa drugim, obrate dravnom organu ili organizaciji
koja vri javna ovlaenja i
- da dobiju odgovor od organa kojem su se obratili.
Ustavom se garantuje da niko ne moe da bude pozvan na odgovornost, niti da
trpi druge tetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraanju, osim ako je time uinio krivino djelo.
34
10. EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

I SLOBODE (l. 58 do 78)
U okviru ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava i sloboda svrstana su prava i

slobode koji se odnose na svojinu, preduzetnitvo, na rad i prava u vezi sa radom,
socijalna prava, zatitu lica sa invaliditetom, zatitu potroaa, zatitu braka, porodice, majke i djeteta, pravo na kolovanje i slobodu stvaralatva, nauku, kulturu,
umjetnost i zatitu prirodne i kulturne batine.
10.1 Pravo svojine i pravo nasljeivanja (l. 58 i 60)

Pravo svojine je osnovno ekonomsko pravo koje se jemi Ustavom.
Zatita prava svojine se obezbjeuje kroz ustavno naelo da niko ne moe biti
lien prava svojine, niti mu se to pravo moe ograniiti, osim u sluaju kada to zahtijeva javni interes. U sluaju liavanja, odnosno ogranienja prava svojine, kad to
zahtijeva javni interes, Ustavom se garantuje da vlasniku, odnosno nosiocu prava
svojine pripada pravina naknada.
Ova ustavna garancija se mora tumaiti u svijetlu prakse Evropskog suda za
ljudska prava. Smatra se da se lanom 1 Protokola 1 uz Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda titi: pokretna i nepokretna imovina, dionice,
patenti, pravo na penziju, ekonomski interesi vezani za voenje nekog posla, itd. Pri
tome, titi se samo pravo na postojeu imovinu, a ne pravo da se stie imovina.
Primjer liavanja prava svojine je eksproprijacija. Eksproprijacija je lienje ili
ogranienje prava svojine na nepokretnostima kada to zahtijeva javni interes, uz pravinu naknadu. Javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti utvruje se zakonom,
ili na osnovu zakona, a eksproprijacijom nepokretnosti korisnik eksproprijacije stie
pravo da tu nepokretnost koristi za svrhu radi koje je eksproprijacija izvrena. Eksproprijacijom se moe promijeniti vlasnik nepokretnosti (potpuna eksproprijacija), a
moe se ustanoviti slubenost na nepokretnostima i zakup na zemljitu na odreeno vrijeme (nepotpuna eksproprijacija). Postupak eksproprijacije i organi za njeno
sprovoenje, kao i nain ostvarivanja prava vlasnika eksproprisane nepokretnosti na
pravinu naknadu, propisani su Zakonom o eksproprijaciji.
U neposrednoj vezi sa garantovanjem prava svojine je ustavno naelo kojim se
jemi pravo nasljeivanja, s obzirom da zaostavtinu koja je predmet nasljeivanja ine sva imovinska prava podobna za nasljeivanje koja su ostaviocu pripadala
u trenutku njegove smrti. Pravo nasljeivanja se ostvaruje u skladu sa Zakonom o
nasljeivanju.
Granice prava svojine odreene su Ustavom, tako to je propisano da prirodna
bogatstva i dobra u optoj upotrebi mogu biti iskljuivo u dravnoj svojini i da stvari
u dravnoj svojini pripadaju dravi Crnoj Gori.
35
10.2 Sloboda preduzetnitva (lan 59)

Sloboda preduzetnitva zajemena Ustavom je jedan od znaajnih principa ekonomskog ureenja Crne Gore.
Osnovni princip ekonomskog ureenja je da se zasniva na slobodnom i otvorenom
tritu, slobodi preduzetnitva i konkurencije, samostalnosti privrednih subjekata
i njihovoj odgovornosti za preuzete obaveze u pravnom prometu, zatiti i ravnopravnosti svih oblika svojine.
Sloboda preduzetnitva podrazumijeva slobodu bavljenja odreenom privrednom
ili drugom djelatnou, bez obaveze pribavljanja odobrenja ili dozvola. Dovoljno je
podnijeti prijavu za upis u registar privrednih subjekata.
Sloboda preduzetnitva moe se ograniiti samo ako je to neophodno radi zatite
zdravlja ljudi, ivotne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne batine ili bezbjednosti
i odbrane Crne Gore. Ova ogranienja podrazumijevaju propisivanje posebnih uslova
za obavljanje odreenih djelatnosti ako bi njihovim obavljanjem mogli biti ugroeni
zdravlje ljudi, ivotna sredina, prirodna bogatstva, kulturna batina ili bezbjednost i
odbrana Crne Gore, kao i pribavljanje odgovarajuih odobrenja i dozvola od nadlenih
organa kojima se utvruje ispunjenost uslova i garantuje zatita navedenih dobara.
10.3 Pravo na rad i prava u vezi sa radom (l. 62, 63 i 64)

Ustav garantuje prava vezana za rad, a to su pravo na rad, na slobodan izbor
zanimanja i zapoljavanja, na pravine i humane uslove rada i na zatitu za vrijeme
nezaposlenosti, zabrana prinudnog rada, pravo zaposlenih na odgovarajuu zaradu,
ogranieno radno vrijeme, plaeni odmor i zatitu na radu, kao i pravo omladine,
ena i lica sa invaliditetom na posebnu zatitu na radu, pravo na trajk i socijalno
osiguranje.
Pravo na rad podrazumijeva pravo pojedinca da mu radni odnos ne prestane na
nain suprotan od onog utvrenog odgovarajuim zakonom.12
Pravo na rad i prava po osnovu rada ureuju se Zakonom o radu i kolektivnim
ugovorima (Opti kolektivni ugovor i granski kolektivni ugovor, kao i kolektivni ugovor kod poslodavca).
Drava ima obavezu da stvara uslove za zapoljavanje, zatitu za vrijeme nezaposlenosti i jednake mogunosti za zapoljavanje, bez diskriminacije po bilo kom
osnovu.
Ustavom je zabranjen prinudni rad, to znai da se niko ne moe prinuditi da radi
ako to ne eli, niti da radi poslove koje ne eli.
Pod prinudnim radom ne podrazumijeva se:
rad uobiajen u sklopu izdravanja kazne lienja slobode (kazna rada u javnom interesu, rad za vrijeme izdravanja kazne zatvora i slino),
obavljanje slube vojne prirode ili slube koja se zahtijeva umjesto nje i
rad koji se zahtijeva u sluaju krize ili nesree koja prijeti ljudskim ivotima ili
imovini (radna, odnosno materijalna obaveza za vrijeme ratnog ili vanrednog
stanja).
12
36
Rjeenje Ustavnog suda Crne Gore, U. 85/08 od 28. maja 2009.
Zaposleni imaju pravo na:

odgovarajuu zaradu, koja podrazumijeva, pored ostalog, i jednaku zaradu za
jednak rad,
ogranieno radno vrijeme, to podrazumijeva 40 asova u radnoj nedjelji, i
plaeni odmor i
zatitu na radu koja, prema Zakonu o zatiti i zdravlju na radu, podrazumijeva
obezbjeivanje uslova na radu koji ne dovode do povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavke za punu fiziku
i psihiku zatitu zaposlenih.
Kao najosjetljivijim grupama meu zaposlenim, omladini, enama i licima sa invaliditetom Ustav garantuje da uivaju posebnu zatitu na radu. U tom smislu, Zakonom o radu su propisani razliiti oblici posebne zatite ovih lica, zavisno od njihovih
biolokih i drugih svojstava i potreba, kao to su:
zabrana koja se odnosi na zaposlenu enu i zaposlenog mlaeg od 18 godina
ivota da rade na radnom mjestu na kojem se preteno obavljaju naroito teki
fiziki poslovi, radovi pod zemljom ili pod vodom, niti na poslovima koji bi mogli
tetno i s poveanim rizikom da utiu na njihovo zdravlje i ivot,
zabrana da se zaposlenom mlaem od 18 godina ivota odredi da radi due od
punog radnog vremena ili nou, osim u zakonom propisanom sluaju,
mogunost da se kolektivnim ugovorom kod poslodavca zaposlenom mlaem
od 18 godina ivota utvrdi radno vrijeme krae od punog radnog vremena i
obaveza poslodavca da zaposleno lice sa invaliditetom rasporedi na poslove koji
odgovaraju njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti u stepenu strune spreme, u
skladu sa aktom o sistematizaciji ili, ako to nije mogue, da tom licu obezbijedi
ostvarivanje drugih prava, u skladu sa zakonom (profesionalna rehabilitacija,
odnosno radno osposobljavanje lica sa invaliditetom, pravo na otpremninu ako
mu kao tehnolokom viku prestane radni odnos i dr.).
Posebna zatita na radu obezbjeuje se naroito: zaposlenoj trudnoj eni, eni
koja koristi porodiljsko odsustvo, zaposlenoj eni ili mukarcu za vrijeme roditeljskog
odsustva, kao i u drugim sluajevima kad je to u interesu djeteta. Nain ostvarivanja
te zatite obezbjeuje se Zakonom o radu, decidnim propisivanjem zabrana koje se
odnose na poslodavca, dunosti poslodavca i posebnih prava ena za vrijeme trudnoe i dojenja djeteta.
10.4 Pravo na trajk (lan 66)

U odnosu na pravo na trajk, Ustav sadri dva naela. Prvo, da je zaposlenima
garantovano pravo na trajk, radi zatite njihovih profesionalnih i ekonomskih interesa i, drugo, da se pravo na trajk, u cilju zatite javnog interesa, moe ograniiti zaposlenim u Vojsci, policiji, dravnim organima i javnoj slubi, u skladu sa zakonom.
Saglasno ovim naelima, Zakonom o trajku je propisan nain organizovanja
trajka i prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih i poslodavaca u vezi trajka.
Uee u trajku se zasniva na principu dobrovoljnosti. U tom smislu, navedenim
37
zakonom je propisano da zaposleni slobodno odluuju o svom ueu u trajku i da

ne smije biti sprijeen, niti izloen prijetnji ili prinudi da uestvuje ili ne uestvuje u
trajku.
trajk se ispoljava mirnim okupljanjem zaposlenih na radnom mjestu ili u okviru poslovnog prostora poslodavca, a moe se ispoljavati i nedolaskom zaposlenih na
rad. trajk se organizuje na nain kojim se ne ugroava imovina i sredstva poslodavca, a naroito bezbjednost i zdravlje ljudi.
trajkaki odbor i poslodavac su duni da, od dana najave trajka i za vrijeme
trajka, pokuaju da sporazumno rijee nastali spor ili da pokrenu postupak za mirno rjeavanje spora, u skladu sa posebnim zakonom.
Zakonom su propisana i ogranienja prava na trajk koja se tiu utvrivanja posebnih uslova pod kojima se moe organizovati trajk zaposlenih u Vojsci Crne Gore,
policiji, dravnim organima i javnoj slubi, zaposlenih u djelatnostima od javnog interesa, zaposlenih u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja, kao i kod poslodavca sa
posebnim tehnolokim procesima (hemijska industrija, crna i obojena metalurgija).
Ogranienje se sastoji u tome da se u ovim djelatnostima mora obezbijediti minimum
procesa rada koji obezbjeuje sigurnost ljudi i imovine ili je nezamjenljiv uslov ivota
i rada graana, odnosno, kojim se titi nacionalna bezbjednost kao i funkcionisanje
organa vlasti.
Dodatno ogranienje propisano je za Vojsku Crne Gore, policiju, dravne organe
i javne slube. Kad su u pitanju ovi subjekti, trajk se ne smije organizovati ako
nadleni organ procijeni da se u sluaju trajka ugroava nacionalna bezbjednost,
bezbjednost lica i imovine, opti interes graana, kao i funkcionisanje organa vlasti.
10.5 Socijalna prava (l. 67 i 69)

Zaposlenima se Ustavom garantuje obavezno socijalno osiguranje.
Socijalno osiguranje obuhvata zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, kao
i osiguranje za sluaj privremene nezaposlenosti. Socijalni poloaj zaposlenih usklauje se u Socijalnom savjetu, koji ine predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade.
Ustav posebno titi lice koje je nesposobno za rad i nema sredstva za ivot i propisuje da je drava duna da tom licu obezbijedi materijalnu sigurnost. Tu spadaju
pravo na porodinu penziju, zdravstveno osiguranje i osnovna materijalna davanja
u socijalnoj zatiti (materijalno obezbjeenje, lina invalidnina, dodatak za njegu i
pomo, zdravstvena zatita, trokovi sahrane i jednokratna novana pomo), kao i
osnovna materijalna davanja iz djeje zatite (naknada za novoroeno dijete, dodatak
za djecu, trokovi ishrane u predkolskim ustanovama, pomo za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim obrazovnim potrebama, refundacija naknade
zarade i naknada zarade za porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo, naknada po
osnovu roenja djeteta, refundacija naknade zarade i naknada zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena).
Zatita zdravlja je garantovana svakom u Crnoj Gori. Ustavom je posebna panja
usmjerena prema djeci, trudnicama, starim licima i licima sa invaliditetom, na nain da se pravo na zdravstvenu zatitu obezbjeuje iz javnih prihoda, ako to pravo
ne ostvaruju po nekom drugom osnovu. U smislu ovih ustavnih odreenja, sistem
38
zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja je ureen zakonom, tako da je u Crnoj

Gori svakom obezbijeena zdravstvena zatita po osnovu obaveznog zdravstvenog
osiguranja.
10.6 Posebna zatita lica sa invaliditetom (lan 68)

Ustavom se jemi i posebna zatita lica sa invaliditetom.
Ovo ustavna garancija, pored posebne zatite koju lica sa invaliditetom imaju na
radu, podrazumijeva i prava tih lica na zdravstveno osiguranje, odnosno zdravstvenu zatitu kad nijesu zaposlena, pravo na invalidsku penziju, kao i prava iz oblasti
socijalne zatite. Obaveza je drave da licima sa invaliditetom omogui ostvarivanje
svih prava koja pripadaju drugim licima (pristup objektima, dostupnost obrazovanja,
zapoljavanje i dr.). Radi obezbjeivanja uslova za ostvarivanje ovih prava donijeto je
niz zakona, kao to su: Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, Zakon
o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju lica sa invaliditetom, Zakon o kretanju
lica sa invaliditetom uz pomo psa pomagaa, Zakon o povlastici na putovanje lica
sa invaliditetom.
Isto tako, niz zakona kojima su ureene odreene oblasti, sadri opte mjere
za stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti lica sa invaliditetom sa drugim
licima, kao to je obaveza izgradnje stambenih objekata na nain da se obezbijedi
pristup i kretanje lica sa invaliditetom, obaveza prilagoavanja postojeih objekata
u javnoj upotrebi tako da se obezbijedi pristup, kretanje i rad lica sa invaliditetom,
obezbjeivanje parking mjesta za vozila koja koriste lica sa invaliditetom, vaspitanje
i obrazovanje, odnosno habilitacija i rehabilitacija djece sa posebnim obrazovnim potrebama (djeca sa smetnjama u razvoju) i druge mjere.
10.7 Zatita potroaa (lan 70)

Pravo potroaa na zatitu je prvi put ustanovljeno ovim Ustavom. Pravo na zatitu potroaa podrazumijeva zabranu bilo koje radnje kojom se naruava zdravlje,
bezbjednost i privatnost potroaa.
Ustavom je utvrena obaveza drave da kroz sve raspoloive mehanizme titi potroaa.
U skladu sa ustavnim naelom, Zakonom o zatiti potroaa ureena je zatita
prava potroaa prilikom kupovine i drugih oblika prometa proizvoda na tritu, a
naroito:
zatita ekonomskih interesa,
pravna zatita,
informisanje i obrazovanje,
udruivanje potroaa radi zatite njihovih interesa.
U cilju zatite potroaa, zakonom je utvren niz obaveza trgovca, a prije svega,
da vidno istakne obavjetenje sa podacima o robi i da itko, jasno, razumljivo i lako
uoljivo za potroaa, istakne prodajnu cijenu i cijenu po jedinici mjere proizvoda.
39
Pravna zatita potroaa je obezbijeena na nain to je propisano njegovo pravo

da podnese prigovor trgovcu kod koga je kupio proizvod u sluaju:
nesaobraznosti proizvoda ugovoru,
u odnosu na datu garanciju,
na raun za kupljeni proizvod i
postojanja drugih slinih razloga propisanih zakonom.
10.8 Zatita braka, porodice, majke i djeteta i prava djece

(l. 71, 72, 73 i 74)
Ustav proklamuje slobodu stupanja u brak i ravnopravnost suprunika, garantuje posebnu zatitu porodice, utvruje obavezu roditelja da se brinu o djeci, da ih
vaspitavaju i koluju, kao i obavezu djece da se staraju o svojim roditeljima kojima je
potrebna pomo, ravnopravnost djece roene van braka sa djecom roenom u braku,
garantuje posebnu zatitu majke i djeteta i utvruje obavezu drave da stvara uslove
kojima se podstie raanje djece, garantuje djetetu da uiva prava i slobode primjereno njegovom uzrastu i zrelosti i jemi djetetu posebnu zatitu od psihikog, fizikog,
ekonomskog i svakog drugog iskoriavanja ili zloupotrebe.
Nain ostvarivanja navedenih zajemenih prava i obezbjeivanja garantovane posebne zatite ovih lica ureen je nizom zakona, kojima se intervencijom drave, odnosno njenih nadlenih organa tite ta prava, u skladu sa Ustavom i potvrenim meunarodnim ugovorima (Porodini zakon, Zakon o socijalnoj i djejoj zatiti, Zakon
o radu, Zakon o zatiti od nasilja u porodici, Krivini zakonik, Zakon o postupanju
prema maloljetnicima u krivinom postupku i dr.).
Porodinim zakonom su ureeni brak i odnosi u braku, odnosi roditelja i djece,
usvojenje, porodini smjetaj (hraniteljstvo), starateljstvo, izdravanje, imovinski odnosi u porodici i postupci nadlenih organa u vezi sa branim i porodinim odnosima.
Zakonom o radu naroito se vodilo rauna o zatiti djeteta. Saglasno ovom zakonu, ugovor o radu ne moe se zakljuiti sa djetetom mlaim od 15 godina ivota. Zakonom su propisane mjere zatite ena za vrijeme trudnoe i porodiljskog odsustva
i odsustva sa rada radi njege djeteta, odnosno posebne njege djeteta, kao i posebna
prava roditelja, usvojitelja, staratelja i hranitelja.
Zakonom o socijalnoj i djejoj zatiti propisani su mjere i programi socijalne i
djeje zatite namijenjeni pojedincu i porodici sa nepovoljnim linim ili porodinim
okolnostima, koji ukljuuju prevenciju, pomo u zadovoljavanju osnovnih ivotnih
potreba i podrku.
U ostvarivanju ciljeva socijalne i djeje zatite, posebno se tite:
1. dijete: bez roditeljskog staranja; iji roditelj nije u stanju da se o njemu stara;
sa smetnjama i tekoama u razvoju; u sukobu sa zakonom; koje zloupotrebljava alkohol, drogu ili druga opojna sredstva; koje je rtva zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije ili kod kojeg postoji opasnost da
e postati rtva; koje je rtva trgovine ljudima; kojem roditelji nijesu saglasni
oko naina vrenja roditeljskog prava; koje se zatekne van mjesta prebivalita
bez nadzora roditelja, usvojioca ili staratelja; trudnica bez porodine podrke
i odgovarajuih uslova za ivot; samohrani roditelj sa djetetom bez porodine
40
podrke i odgovarajuih uslova za ivot; kojem je usljed posebnih okolnosti i

socijalnog rizika potreban odgovarajui oblik socijalne zatite i
2. odraslo i staro lice: sa invaliditetom; koje zloupotrebljava alkohol, drogu ili
druga opojna sredstva; koje je rtva zanemarivanja, zlostavljanja, eksploatacije i nasilja u porodici ili kod kojeg postoji opasnost da e postati rtva; rtva
trgovine ljudima; koje je beskunik; trudnica bez porodine podrke i odgovarajuih uslova za ivot; samohrani roditelj sa djetetom bez porodine podrke
i odgovarajuih uslova za ivot; kojem je usljed posebnih okolnosti i socijalnog
rizika potreban odgovarajui oblik socijalne zatite.
Za ostvarivanje ovih prava naroito je znaajna krivino-pravna i prekrajna zatita.
Krivinim zakonikom su propisana krivina djela protiv braka i porodice: dvobranost, zakljuenje nitavog braka, omoguavanje zakljuenja nedozvoljenog braka, vanbrana zajednica sa maloljetnikom, oduzimanje maloljetnog lica, promjena
porodinog stanja djeteta, zaputanje i zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici ili u porodinoj zajednici, nedavanje izdravanja, krenje porodinih odnosa i
rodoskrvnjenje.
Prekrajna odgovornost u sluaju nasilja u porodici propisana je Zakonom o zatiti od nasilja u porodici. Nasiljem u porodici, u smislu ovog zakona, ne smatra se
samo upotreba fizike sile, ve i verbalno nasilje, ogranienje prava i sloboda drugog
lana porodice, kao i nebriga o djeci i starim i nemonim licima.
Teim oblikom nasilja u porodici smatra se prikrivanje lana porodice sa posebnim potrebama (djeca sa smetnjama u razvoju, lica sa invaliditetom, mentalno oboljela lica i dr.).
U cilju zatite lanova porodice od nasilja u porodici, u toku prekrajnog postupka, a u odreenim sluajevima i prije pokretanja tog postupka, ovim zakonom propisane su zatitne mjere koje se mogu izrei uiniocu nasilja u porodici, kao to su:
1) udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje, 2) zabrana pribliavanja, 3)
zabrana uznemiravanja i uhoenja, 4) obavezno lijeenje od zavisnosti, 5) obavezni
psihosocijalni tretman.
Posebna briga dave prema maloljetnicima iskazana je Zakonom o postupanju
prema maloljetnicima u krivinom postupku, kojim je ureeno postupanje prema
maloljetniku kao uiniocu krivinog djela i djetetu i maloljetniku kao uesniku u postupku. Postupanju prema maloljetnicima zasniva se na potovanju ljudskih prava
i osnovnih sloboda uz uvaavanje najboljih interesa maloljetnih lica, vodei rauna
o njihovoj zrelosti, stepenu razvoja, sposobnostima i linim svojstvima, kao i teini
krivinog djela, a u cilju njihove rehabilitacije i socijalne reintegracije.
10.9 Pravo na kolovanje, sloboda stvaralatva, nauka, kultura,

umjetnost i prirodna i kulturna batina (l. 75, 76 i 77 i 78)
Predmet ustavnih garancija je i pravo na kolovanje pod jednakim uslovima. To
podrazumijeva da svako lice, bez obzira na lina svojstva, ima pravo na obrazovanje,
pod uslovima propisanim zakonom.
41
Ustav jemi besplatno osnovno kolovanje, koje je obavezno. To podrazumijeva

obavezu drave da stvori uslove da sva djeca pohaaju osnovnu kolu, bez plaanja
kolarine. Osim toga, drava se stara da se djeci loijeg imovnog stanja obezbijede
besplatni udbenici i druga nastavna sredstva, prevoz do kole, a naroito da se
posebnim mjerama, zbog naroito nepovoljnih uslova ivota, podstaknu romska djeca da pohaaju osnovnu kolu.
Srednjokolsko i visoko obrazovanje dostupno je svima pod jednakim uslovima
propisanim zakonom.
Ustavom se jemi autonomija univerziteta, visokokolskih i naunih ustanova,
sloboda naunog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva, kao i sloboda objavljivanja
naunih i umjetnikih djela, naunih otkria i tehnikih izuma, a njihovim stvaraocima moralna i imovinska prava. Ova prava ostvaruju se u skladu sa posebnim
zakonima.
I ovim ustavnim naelima titi se sloboda misli i duhovni integritet linosti, a visoko obrazovanje, nauka, kultura i umjetnost tite se od uticaja drave.
S druge strane, drava se obavezuje da podstie i pomae razvoj prosvjete, nauke,
kulture, umjetnosti, sporta, fizike i tehnike kulture i da titi naune, kulturne,
umjetnike i istorijske vrijednosti.
Pod zatitom drave su i prirodna i kulturna batina, pri emu je svako duan
da uva prirodnu i kulturnu batinu od opteg interesa. U tom smislu, zakonom
je propisana zatita kulturnih dobara, koja su od trajnog istorijskog, umjetnikog,
naunog, arheolokog, arhitektonskog, antropolokog, tehnikog ili drugog drutvenog znaaja.
Posebno je propisana zatita kulturnih dobara koji su na Listi svjetske batine
UNESCO. Tako je zakonom ureena zatita, upravljanje i propisane posebne mjere
ouvanja prirodnog i kulturno istorijskog podruja Kotora, koje je kao prirodno i
kulturno dobro upisano na Listu svjetske batine UNESCO.
42
11.SOCIJALNI SAVJET (lan 65)

Radi zatite interesa zaposlenih, Ustavom je uspostavljeno posebno tijelo Socijalni savjet. U Socijalnom savjetu usklauje se poloaj zaposlenih. ine ga predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade.
Poslovi Socijalnog savjeta detaljno su ureeni Zakonom o Socijalnom savjetu, kojim je propisano da se Socijalni savjet osniva, radi:
uspostavljanja i razvoja socijalnog dijaloga o pitanjima od znaaja za ostvarivanje ekonomskog i socijalnog poloaja zaposlenih i poslodavaca i uslova njihovog ivota i rada,
razvoja kulture dijaloga,
podsticanja na mirno rjeavanje individualnih i kolektivnih radnih sporova i
drugih pitanja koja proizilaze iz meunarodnih dokumenata, a odnose se na
ekonomski i socijalni poloaj zaposlenih i poslodavaca.
Socijalni savjet razmatra i zauzima stavove o pitanjima: razvoja i unaprjeivanja
kolektivnog pregovaranja, uticaja ekonomske politike i mjera za njeno sprovoenje
na socijalni razvoj i stabilnost politike zapoljavanja, zarada i cijena; konkurencije i
produktivnosti; privatizacije i drugih pitanja strukturnog prilagoavanja; zatite radne i ivotne sredine, obrazovanja i profesionalne obuke; zdravstvene i socijalne zatite i sigurnosti; demografskih kretanja i o drugim pitanjima znaajnim za ostvarivanje
i unapreivanje ekonomske i socijalne politike.
Pored ovih pitanja, Socijalni savjet razmatra i daje miljenja o nacrtima i predlozima zakona i drugih propisa od znaaja za ekonomski i socijalni poloaj zaposlenih i
poslodavaca, ime moe da utie na zakonska rjeenja u ovoj oblasti. Socijalni savjet
razmatra i godinji izvjetaj o radu inspekcije rada, prati primjenu i potovanje zakona koji se tiu ekonomskog i socijalnog poloaja zaposlenih, kako bi i na taj nain
mogao da utie i doprinese unapreenju njihovog poloaja.
43
12. POSEBNA PRAVA PRIPADNIKA MANJINSKIH NARODA

I DRUGIH MANJINSKIH NACIONALNIH ZAJEDNICA
(l. 79 i 80)
Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica Ustavom se garantuje zatita identiteta i zabrana asimilacije.
Zatita identiteta se obezbjeuje ostvarivanjem niza prava i sloboda koja pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica mogu koristiti
pojedinano i u zajednici sa drugima, a tiu se:
izraavanja, uvanja, razvijanja i javnog ispoljavanja nacionalne, etnike, kulturne i vjerske posebnosti,
izbora, upotrebe i javnog isticanja nacionalnih simbola i obiljeavanja nacionalnih praznika,
upotrebe svog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i slubenoj upotrebi,
kolovanja na svom jeziku i pismu u dravnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih
manjinskih nacionalnih zajednica,
osnivanja prosvjetnih, kulturnih i vjerskih udruenja uz materijalnu pomo
drave,
upisa i korienja sopstvenog imena i prezimena na svom jeziku i pismu u
slubenim ispravama,
autentine zastupljenosti u Skuptini Crne Gore i skuptinama jedinica lokalne samouprave u kojima ine znaajan dio stanovnitva, shodno principu afirmativne akcije, kao i srazmjerne zastupljenosti u javnim slubama, organima
dravne vlasti i lokalne samouprave,
informisanja na svom jeziku,
uspostavljanja i odravanja kontakata sa graanima i udruenjima van Crne
Gore sa kojima imaju zajedniko nacionalno i etniko porijeklo, kulturno- istorijsko nasljee, kao i vjerska ubjeenja i osnivanja savjeta za zatitu i unapreenje posebnih prava.
U korpusu tih prava su znaajna i prava zajemena Ustavom u sredinama sa
znaajnim ueem manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u
stanovnitvu, i to da:
organi lokalne samouprave, dravni i sudski organi vode postupak i na jeziku
manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i
tradicionalni lokalni nazivi, imena ulica i naselja, kao i topografske oznake
moraju da budu ispisani i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih
nacionalnih zajednica.
Drava je duna da zatiti pripadnike manjinskih naroda i drugih manjinskih
nacionalnih zajednica od svih oblika nasilne asimilacije, koja je Ustavom zabranjena.
44
13.PRAVA STRANACA

(lan 39 stav 3, lan 44, lan 54 stav 3, lan 61 i lan 91 stav 3)
Crna Gora, kao otvorena i demokratska drava, omoguila je ulazak, kretanje i

boravak stranaca. U tom smislu, Ustavom su ureena naela u vezi prava i obaveza
stranaca.
Kao jedno od osnovnih prava stranaca, koje je utvreno meunarodnim pravom,
Ustavom je propisano pravo stranca da trai azil u Crnoj Gori, ako osnovano strahuje
od progona zbog svoje rase, jezika, vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog
politikih uvjerenja.
Isto tako, utvrena je i zabrana protjerivanja stranca, iz Crne Gore tamo gdje mu,
zbog rase, vjere, jezika ili nacionalne pripadnosti, prijeti osuda na smrtnu kaznu,
muenje, neljudsko poniavanje, progon ili ozbiljno krenje prava koja jemi ovaj
Ustav.
Ovakvim ustavnim odreenjima doprinosi se potovanju svih ljudskih bia na
zatitu linog integriteta, odnosno zatitu od smrtne kazne, muenja, neljudskog
poniavanja, progona i ozbiljnog krenja prava.
Ustavom je dalje predvieno da se kretanje i boravak stranaca ureuje zakonom.
Ureivanje kretanja i boravka stranaca u Crnoj Gori podrazumijeva propisivanje
uslova za njihov ulazak i boravak u Crnoj Gori, kao i prava i obaveza koje imaju za
vrijeme boravka u Crnoj Gori.
Navedena pitanja ureena su Zakonom o strancima kojim su, u okviru uslova za
ulazak i boravak stranaca u Crnoj Gori, propisane vize i vizni reim, vrste boravka
zavisno od vremena boravka (boravak do 90 dana, privremeni i stalni boravak), kao
i izdavanje:
vize za boravak do 90 dana (radi turistikih i drugih putovanja),
dozvole za privremeni boravak (radi spajanja porodice, srednjokolskog obrazovanja ili studiranja, uea u programima meunarodne razmjene uenika i
studenata ili drugim programima mladih, specijalizacije, strunog osposobljavanja i praktine obuke, naunoistraivakog rada, lijeenja, humanitarnih
razloga, raspolaganja pravom na nepokretnosti koju posjeduje u Crnoj Gori,
obavljanja vjerske slube i drugih opravdanih razloga, u skladu sa zakonom ili
meunarodnim ugovorom),
dozvole za privremeni boravak i rad i
dozvole za stalni boravak (strancu koji ispunjava uslove propisane zakonom).
Zakonom je propisano da stranac koji ima dozvolu za stalni boravak ima pravo
kao crnogorski dravljanin na: rad, obrazovanje i struno usavravanje, priznavanje
diploma i sertifikata, socijalnu pomo, zdravstveno i penzijsko osiguranje, poreske
olakice, pristup tritu roba i usluga, kao i slobodu udruivanja, povezivanja i lanstva u organizacijama koje zastupaju interese radnika ili poslodavaca. Ova prava
stranci ostvaruju u skladu sa posebnim zakonima kojima se ureuje nain ostvarivanja tih prava.
45
Ustavom je zabranjeno politiko organizovanje i djelovanje stranaca i politikih

organizacija ije je sjedite van Crne Gore.
Ustav dozvoljava da i strano fiziko i pravno lice bude subjekat prava svojine.
Uslovi pod kojima strano fiziko i pravno lice mogu biti subjekti prava svojine ureuju se zakonom.
U skladu sa takvim ustavnim odreenjem, Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima, kojim se ureuju pravo svojine i druga stvarna prava, propisano je da se odredbe
ovog zakona primjenjuju i na strana lica, ako zakonom ili meunarodnim ugovorom
nije drukije odreeno. Strano lice moe sticati pravo svojine na pokretnim stvarima
kao i domae lice. Strano fiziko lice moe na teritoriji Crne Gore sticati pravo svojine na nepokretnostima nasljeivanjem kao i dravljanin Crne Gore. Zakonom su
propisana odreena ogranienja za strana lica u pogledu sticanja prava svojine na
nepokretnim stvarima.
Zbog posebnog znaaja ovih pitanja, Ustavom je propisano da o zakonu, kojim
se ureuju imovinska prava stranaca, Skuptina odluuje dvotreinskom veinom
glasova svih poslanika.
46
14.ZATITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA (lan 81)

Budui da je Crna Gora graanska drava i da je vei dio Ustava posveen ljudskim pravima i slobodama, Ustavom je uspostavljen poseban organ, u ijoj je nadlenosti da titi ljudska prava i slobode.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore je samostalan i nezavisan organ
koji preduzima mjere za zatitu ljudskih prava i sloboda kad su povrijeena aktom,
radnjom ili nepostupanjem organa vlasti i svih drugih subjekata koji vre javna ovlaenja.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda vri funkciju na osnovu Ustava, zakona i potvrenih meunarodnih ugovora i u svom radu pridrava se i naela pravde i pravinosti.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda imenuje se na vrijeme od est godina i moe biti
razrijeen u sluajevima predvienim zakonom.
Zakonom o Zatitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore propisana je nadlenost, ovlaenja, nain rada i postupanje Zatitnika u zatiti ljudskih prava i sloboda
zajamenih Ustavom, zakonom, potvrenim meunarodnim ugovorima o ljudskim
pravima i opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava.
U odnosu na rad sudova, Zatitnik je ovlaen da postupa samo u sluaju odugovlaenja postupka, zloupotrebe procesnih ovlaenja ili neizvravanja sudskih odluka.
Naroito je istaknuta uloga Zatitnika ljudskih prava i sloboda u sprjeavanju
muenja i drugih oblika neovjenog ili poniavajueg postupanja i kanjavanja. Ovaj
organ je, u skladu sa Opcionim protokolom uz Konvenciju protiv torture i drugih
surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni ili postupaka, odreen da u Crnoj Gori
vri poslove nacionalnog preventivnog mehanizma za zatitu lica lienih slobode od
muenja i drugih oblika surovog, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja.
Zatitnik je institucionalni mehanizam za zatitu od diskriminacije i ovlaen
je da, uz saglasnost diskriminisanog lica, postupa i preduzima mjere za zatitu od
diskriminacije, kako prema organima vlasti i drugim subjektima koji vre javna ovlaenja, tako i prema subjektima u privatnom sektoru i fizikim licima, koji vre diskriminaciju.
Postupajui po pritubama graana, Zatitnik ispituje povrede ljudskih prava i
sloboda, daje miljenje o tome da li je, na koji nain i u kojoj mjeri dolo do povrede
ljudskih prava i sloboda. Kad Zatitnik utvrdi da je dolo do povrede ljudskih prava
i sloboda, u miljenju u kojem utvruje postojanje povrede ljudskih prava i sloboda,
on daje i preporuku o tome ta treba preduzeti da bi se povreda otklonila i odreuje
rok za njeno otklanjanje. Zatitnik moe nadlenom organu da podnese inicijativu za
pokretanje disciplinskog postupka, odnosno postupka za razrjeenje lica ijim je radom ili nepostupanjem uinjena povreda ljudskih prava i sloboda, a moe i da podnese zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka u sluajevima propisanim zakonom.
Radi obezbjeivanja zatite ljudskih prava i sloboda svim graanima i nesmeta47
nog obraanja ovom organu, zakonom je propisano da je postupak pred Zatitnikom

ljudskih prava i sloboda besplatan.
U cilju unapreenja ljudskih prava i sloboda, Zatitnik o svom radu, odnosno o
ocjeni stanja ljudskih prava podnosi Skuptini godinji izvjetaj o radu.
48
15. SKUPTINA CRNE GORE (l. 82 do 94 i Amandmani III i IV)

15.1 Nadlenost
Skuptina Crne Gore je organ zakonodavne vlasti, koji graani biraju neposredno, to njenim odlukama daje najveu pravnu snagu u dravi.
Skuptina donosi najznaajnije propise, kao to su ustav i zakon, ukljuujui i
posebne zakone o budetu i zavrnom raunu budeta i zakone o potvrivanju meunarodnih ugovora. Pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i poslanik,
kao i est hiljada biraa, preko poslanika koga ovlaste, a zakone, nakon donoenja,
proglaava Predsjednik Crne Gore.
Pored zakona, Skuptina donosi i druge propise i opte akte, odluke i zakljuke,
kao i rezolucije, deklaracije i preporuke u kojima Skuptina utvruje osnovne pravce
politike i definie mjere za njeno sprovoenje.
Skuptina donosi i najznaajnije strateke i planske dokumente, kao to su strategija nacionalne bezbjednosti i strategija odbrane i plan razvoja i prostorni plan
Crne Gore.
Znaajnu ulogu Skuptina ima i u odnosu na izbor i imenovanja nosilaca javnih
funkcija. Saglasno Ustavu, Skuptina:
1. bira i razrjeava:
predsjednika i lanove Vlade,
sudije Ustavnog suda,
vrhovnog dravnog tuioca i
etiri lana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika,
2. imenuje i razrjeava:
Zatitnika ljudskih prava i sloboda,
guvernera Centralne banke i lanove Savjeta Centralne banke Crne Gore
predsjednika i lanove Senata Dravne revizorske institucije i
druge nosioce funkcija odreene zakonom.
Na predlog Savjeta za odbranu i bezbjednost, Skuptina:
proglaava ratno i vanredno stanje i
odluuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim snagama.
U cilju obezbjeivanja civilne i demokratske kontrole Vojske i bezbjednosnih slubi, Skuptini je Ustavom data najznaajnija nadlenost da vri nadzor nad Vojskom
i bezbjednosnim slubama.
Skuptina odluuje o imunitetskim pravima poslanika i drugih nosilaca dravnih
funkcija koji uivaju imunitet kao i poslanik, to znai da odobrava pokretanje krivinog postupka protiv ovih lica i odreivanje pritvora za ova lica.
Skuptina daje amnestiju. Amnestija se daje zakonom, kojim se utvruju uslovi
pod kojima se sva lica osuena zbog izvrenog odreenog krivinog djela oslobaa49
ju od gonjenja i potpuno oslobaaju od izvrenja pravosnanom presudom izreene

kazne zatvora ili novane kazne. Uslovi za davanje amnestije odnose se na odreena
krivina djela, visinu kazne ili vrijeme izvrenja krivinog dijela, a u sutini proizilaze
iz promjene drutvenih okolnosti koje su od uticaja na procjenu drutvene opasnosti
izvrenih djela.
Pored navedenih nadlenosti, Skuptina:
raspisuje dravni referendum,
raspisuje javne zajmove i odluuje o zaduivanju Crne Gore,
odluuje o raspolaganju dravnom imovinom iznad vrijednosti odreene zakonom,
vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom.
U skladu sa Ustavom uspostavljenom principu podjele vlasti i njihove ravnotee
i meusobne kontrole, Skuptina vri kontrolnu ulogu kroz glasanje o nepovjerenju
Vladi, interpelaciju i parlamentarnu istragu.
Podnoenjem interpelacije zahtijeva se pretresanje odreenih pitanja o radu Vlade. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazloena. Interpelaciju
moe podnijeti najmanje 27 poslanika.Vlada dostavlja odgovor u roku od 30 dana od
dana kada je primila interpelaciju.
Parlamentarna istraga ima iri domaaj od kontrole izvrne vlasti. Skuptina
moe, na predlog najmanje 27 poslanika, obrazovati anketni odbor radi prikupljanja
informacija i injenica o dogaajima koji se odnose ne samo na rad Vlade, nego i na
rad drugih dravnih organa.
15.2 Nain rada i odluivanja

Ustavom je utvreno da Skuptina radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima.
Redovno zasijedanje se odrava dva puta godinje (prvo redovno zasijedanje poinje
prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula, a drugo prvog radnog dana u oktobru i traje do kraja decembra). Vanredno zasijedanje saziva se na zahtjev predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje treine ukupnog broja poslanika.
Nain odluivanja Skuptine propisan je Ustavom i ne moe se propisivati zakonom ili drugim propisom. Ustavom je utvreno vie naina odluivanja Skuptine, i
to:
prosta veina (veina glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje
vie od polovine svih poslanika),
kvalifikovana veina (veina glasova svih poslanika, dvotreinska veina i
tropetinska veina svih poslanika).
Osnovni princip odluivanja u Skuptini je da Skuptina odluuje veinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj prisustvuje vie od polovine svih poslanika
(prosta veina).
Veinom glasova svih poslanika Skuptina:
donosi zakone kojima se ureuju: nain ostvarivanja sloboda i prava graana,
crnogorsko dravljanstvo, referendum, materijalne obaveze graana, dravni
50
simboli i upotreba i korienje dravnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje optina,
proglaava ratno i vanredno stanje,
donosi prostorni plan,
donosi poslovnik Skuptine,
odluuje o raspisivanju dravnog referenduma,
odluuje o skraenju mandata,
odluuje o razrjeenju Predsjednika Crne Gore,
bira i razrjeava predsjednika i lanove Vlade i odluuje o povjerenju Vladi,
imenuje i razrjeava Zatitnika ljudskih prava i sloboda.
Skuptina odluuje dvotreinskom veinom glasova svih poslanika o zakonima
kojima se ureuje izborni sistem i imovinska prava stranaca.
U prvom glasanju dvotreinskom veinom i u drugom glasanju veinom svih poslanika najranije nakon tri mjeseca, Skuptina odluuje o zakonima kojima se ureuje:
nain ostvarivanja steenih manjinskih prava i
upotreba jedinica Vojske u meunarodnim snagama.
Ustavom je utvrena kvalifikovana veina i za izbor i razrjeenje sudije Ustavnog
suda, vrhovnog dravnog tuioca i etiri lana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika (u prvom glasanju dvotreinskom veinom i u drugom glasanju tropetinskom
veinom svih poslanika, najranije nakon mjesec dana).
15.3 Sastav, nain izbora i mandat

Skuptinu ine poslanici koji se biraju neposredno, na osnovu opteg i jednakog
birakog prava i tajnim glasanjem. Skuptina ima 81 poslanika.
Skuptina ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika, koje bira iz svog sastava na vrijeme od etiri godine. Prema Ustavu, predsjednik Skuptine predstavlja
Skuptinu, saziva sjednice Skuptine kojima predsjedava, stara se o primjeni poslovnika Skuptine, raspisuje izbore za Predsjednika Crne Gore i vri druge poslove
utvrene Ustavom, zakonom i poslovnikom Skuptine. Potpredsjednik zamjenjuje
predsjednika Skuptine u vrenju poslova kada je on sprijeen ili kada mu on povjeri
da ga zamjenjuje.
Prvu sjednicu novoizabranog sastava Skuptine saziva predsjednik Skuptine
prethodnog saziva i odrava se najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konanih
rezultata izbora.
Mandat Skuptine traje etiri godine, a ako mandat Skuptine istie za vrijeme
ratnog ili vanrednog stanja, mandat joj se produava najdue 90 dana po prestanku
okolnosti koje su izazvale to stanje.
Skuptini moe prestati mandat prije vremena na koje je izabrana, i to:
rasputanjem Skuptine ili
skraenjem mandata Skuptine.
51
Rasputanje Skuptine mogue je u dva sluaja:

ako Skuptina ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada Predsjednik
Crne Gore prvi put predloi mandatara i
ako Skuptina due vrijeme ne obavlja nadlenosti utvrene Ustavom.
U sluaju da Skuptina due vrijeme ne obavlja nadlenosti utvrene Ustavom,
Ustavom je propisano da Vlada moe da rasputi Skuptinu, poto saslua miljenje
predsjednika Skuptine i predsjednika klubova poslanika u Skuptini.
Skuptina se rasputa ukazom Predsjednika Crne Gore. Prvog narednog dana po
rasputanju Skuptine, Predsjednik Crne Gore raspisuje izbore.
Skuptina se ne moe rasputiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, ako je
pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od konstituisanja i tri mjeseca prije isteka mandata.
Ustav nije propisao uslove za skraenje mandata Skuptine, ve je utvreno da
Skuptina o tome odluuje na predlog Predsjednika Crne Gore, Vlade ili najmanje 25
poslanika.
15.4 Prava i dunosti poslanika i prestanak mandata

Ustavno naelo da se poslanik opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju proistie iz slobodno izraene volje graana koji su ga izabrali neposredno na demokratskim izborima da ih predstavlja u Skuptini.
Budui da nema ogranienja za izbor poslanika u pogledu strune spreme, zanimanja, radnog angamana i drugih svojstava, Ustavom je poslaniku garantovano
pravo da poslaniku funkciju obavlja profesionalno.
Ustavom su propisani sluajevi kada poslaniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran, i to:
podnoenjem ostavke,
ako je pravosnanom odlukom suda osuen na bezuslovnu kaznu zatvora u
trajanju od najmanje est mjeseci,
ako je pravosnanom odlukom lien poslovne sposobnosti,
prestankom crnogorskog dravljanstva.
52
16.IMUNITET
(lan 86)
Imunitetska prava poslanika su u funkciji zatite slobodnog poslanikog mandata i nesmetanog vrenja poslanikih prava. Poslanik uiva imunitet kako bi mogao da
se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju.
Poslanik ne moe biti pozvan na krivinu ili drugu odgovornost ili pritvoren za
izraeno miljenje ili glasanje u vrenju svoje poslanike funkcije (u teoriji poznat kao
materijalni imunitet). Protiv poslanika ne moe se pokrenuti krivini postupak, niti
odrediti pritvor, bez odobrenja Skuptine, osim ako je zateen u vrenju krivinog
djela za koje je propisana kazna u trajanju duem od pet godina zatvora (procesni
imunitet).
Imunitet, kao i poslanik, uivaju: Predsjednik Crne Gore, predsjednik i lanovi
Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda, vrhovni dravni tuilac.
53
17.PREDSJEDNIK CRNE GORE (l. 95 do 99 i Amandman V)

17.1 Nadlenost
Predsjednik Crne Gore predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu.
Uloga Predsjednika drave u zakonodavnom procesu je da ukazom proglaava zakone koje je donijela Skuptina. Kad Skuptina donese zakon Predsjednik Crne Gore
je duan da ga proglasi, u roku od sedam dana od dana usvajanja zakona, odnosno
u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku. Predsjednik moe da
vrati zakon Skuptini na ponovno odluivanje, a ako taj zakon Skuptina ponovo
izglasa, Predsjednik je duan da ga proglasi.
Prema Ustavu, Predsjednik Crne Gore ima znaajnu ulogu u odnosu na odbranu i
bezbjednost drave. On je predsjednik Savjeta za odbranu i bezbjednost i komanduje
Vojskom Crne Gore na osnovu odluka tog Savjeta.
U izboru poslanika, Predsjednik drave uestvuje donoenjem odluke o raspisivanju izbora za Skuptinu Crne Gore.
Znaajnu ulogu Predsjednik ima i u odnosu na imenovanje lica na pojedine dravne funkcije. Predsjednik predlae Skuptini:
mandatara za sastav Vlade, nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima
politikih partija zastupljenih u Skuptini,
dvoje sudija Ustavnog suda i
Zatitnika ljudskih prava i sloboda.
Predsjednik, takoe, postavlja i opoziva ambasadore i efove drugih diplomatskih
predstavnitava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz miljenje odbora
Skuptine nadlenog za meunarodne odnose.
U okviru meunarodnih odnosa, Predsjednik Crne Gore prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika.
U nadlenosti Predsjednika je i dodjela odlikovanja i priznanja Crne Gore. Dravna odlikovanja i priznanja se dodjeljuju za rad ili djela koja zasluuju opte priznanje
i isticanje. Vrste odlikovanja, kao i uslovi za dodjeljivanje odlikovanja i priznanja ureeni su posebnim zakonom.
Predsjednik drave daje i pomilovanja. Pomilovanje se, za razliku od amnestije,
daje poimenino odreenom licu kojem je izreena krivina sankcija za krivino i
drugo kanjivo djelo propisano zakonom.
Pomilovanjem se, u skladu sa Krivinim zakonikom Crne Gore:
daje osloboenje od krivinog gonjenja ili potpuno ili djelimino osloboenje od
izvrenja kazne;
zamjenjuje izreena kazna blaom kaznom ili uslovnom osudom;
daje rehabilitacija;
odreuje krae trajanje odreene pravne posljedice osude ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude.
54
Pomilovanjem se moe ukinuti ili odrediti krae trajanje mjere bezbjednosti, zabrana vrenja poziva, djelatnosti i dunosti, zabrana upravljanja motornim vozilom,
kao i protjerivanje stranaca iz zemlje.
17.2 Izbor i mandat

Predsjednik Crne Gore bira se na osnovu opteg i jednakog birakog prava, neposrednim i tajnim glasanjem. Izbor za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik
Skuptine.
Uslovi za izbor predsjednika Crne Gore su da je to lice crnogorski dravljanin
koji ima prebivalite u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina, to je
drukije u odnosu na rezidencijalni uslov za ostvarivanje opteg birakog prava.
Predsjednik Crne Gore bira se na pet godina, a isto lice moe biti predsjednik
Crne Gore najvie dva puta. Predsjednik Crne Gore ne moe obavljati drugu javnu
funkciju.
Mandat Predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, ostavkom, ako je trajno sprijeen da vri dunost predsjednika i razrjeenjem.
Budui da se ustavno naelo da je svako duan da se pridrava Ustava odnosi i na
Predsjednika Crne Gore, Ustavom je propisano da Predsjednik Crne Gore odgovara
za povredu Ustava i da ga Skuptina moe razrijeiti kada Ustavni sud utvrdi da je
povrijedio Ustav. Postupak za utvrivanje da li je Predsjednik Crne Gore povrijedio
Ustav moe pokrenuti Skuptina, na predlog najmanje 25 poslanika.
Radi obezbjeivanja kontinuiranog obavljanja funkcije Predsjednika Crne Gore,
Ustavom je propisano da u sluaju prestanka njegovog mandata, do izbora novog
predsjednika, kao i u sluaju privremene sprijeenosti Predsjednika da obavlja funkciju, tu funkciju obavlja predsjednik Skuptine.
55
18.VLADA CRNE GORE (l. 100 do 110)

18.1 Nadlenost
Vlada Crne Gore je organ izvrne vlasti. Ustavom utvrene nadlenosti Vlade, a
naroito ovlaenje da vodi unutranju i vanjsku politiku Crne Gore, prevazilazi tradicionalne nadlenosti izvrne vlasti koje se prevashodno ispoljavaju u izvravanju
zakona, drugih propisa i optih akata i donoenju propisa za izvravanje zakona.
Voenje unutranje i vanjske politike je jedna od najznaajnijih nadlenosti Vlade,
koje se ispoljava preduzimanjem niza konkretnih aktivnosti u svim oblastima drutvenih odnosa, koje se odnose na:
analizu i praenje stanja u svim oblastima, kreiranjem politike (strateka i
planska dokumenta),
predlaganje zakona, plana razvoja i prostornog plana razvoja Crne Gore, budeta i zavrnog rauna budeta, strategije nacionalne bezbjednosti i strategije
odbrane,
izvravanje utvrene politike kroz praenje sprovoenja zakona, drugih propisa i optih akata i
donoenje uredbi, odluka i drugih akata za izvravanje zakona.
U okviru voenja vanjske politike, Vlada:
zakljuuje meunarodne ugovore,
odluuje o priznavanju drava i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim dravama i
predlae ambasadore i efove drugih diplomatskih predstavnitava Crne Gore
u inostranstvu.
Jedno od znaajnijih ovlaenja Vlade je priprema i predlaganje zakona, naroito
u procesu evropskih i evroatlantskih integracija i usklaivanja zakonodavstva Crne
Gore sa pravom Evropske unije. Na taj nain Vlada ima dominantu ulogu u normativnim aktivnostima prije usvajanja zakona u Skuptini.
Nadlenosti Vlade mogu biti utvrene i zakonom.
Radi stvaranja uslova za neodlono preduzimanje mjera za vrijeme ratnog ili
vanrednog stanja, Ustavom je propisano da Vlada moe u tim situacijama donositi
uredbe sa zakonskom snagom, ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane, ali
je duna da ih podnese Skuptini na potvrivanje im Skuptina bude u mogunosti
da se sastane.
18.2 Sastav, nain izbora i prestanak mandata

Vladu ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Predsjednik
Vlade predstavlja Vladu i rukovodi njenim radom.
56
Predsjednika i lanove Vlade bira Skuptina.

Predsjednik drave predlae mandatara u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skuptine. Mandatar za sastav Vlade iznosi u Skuptini svoj program i predlae
sastav Vlade.
Vlada i lan Vlade mogu podnijeti ostavku. U sluaju kad predsjednik Vlade podnese ostavku, ta ostavka se smatra ostavkom Vlade.
U toku trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade moe predloiti Skuptini da
razrijei lana Vlade.
Vlada moe u Skuptini postaviti pitanje svog povjerenja, o emu Skuptina odluuje glasanjem (za povjerenje ili protiv povjerenja).
Skuptina moe izglasati nepovjerenje Vladi izjanjavanjem poslanika o predlogu
da se glasa o nepovjerenju Vladi (za nepovjerenje ili protiv nepovjerenja). Predlog
da se glasa o nepovjerenju Vladi moe podnijeti najmanje 27 poslanika.
Ako je Vlada dobila povjerenje, potpisnici predloga ne mogu podnijeti novi predlog
za glasanje o nepovjerenju prije isteka roka od 90 dana.
Vladi prestaje mandat:
prestankom mandata Skuptine,
podnoenjem ostavke,
kad izgubi povjerenje i
ako ne predloi budet do 31. marta budetske godine.
Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu.
Vlada kojoj je prestao mandat ne moe rasputiti Skuptinu.
Radi sprjeavanja sukoba interesa u vrenju javne funkcije, Ustavom je propisano da predsjednik Vlade i lan Vlade ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
57
19. DRAVNA UPRAVA (l. 111 i 112)

Izvravanje zakona, drugih propisa i optih akata Vlada obezbjeuje preko organa
dravne uprave, ijim radom koordinira i nad ijim radom vri nadzor.
Poslove dravne uprave vre ministarstva i drugi organi uprave.
Poslovi dravne uprave su:
predlaganje unutranje i vanjske politike,
voenje politike razvoja,
normativna djelatnost,
izvravanje zakona i drugih propisa,
vrenje upravnog nadzora,
odluivanje u upravnom postupku o pravima i obavezama graana i pravnih
lica,
obezbjeivanje vrenja poslova od javnog interesa i
drugi poslovi dravne uprave utvreni zakonom i drugim propisima.
Pojedini poslovi dravne uprave mogu se zakonom prenijeti na lokalnu samoupravu ili drugo pravno lice. Primjer prenoenja ovlaenja su zakoni kojima se osnivaju nezavisna regulatorna tijela u oblasti elektronskih komunikacija, potanske
djelatnosti, energetike i drugih djelatnosti od javnog interesa, na koja su prenesena
ovlaenja za izdavanje licenci za obavljanje navedenih djelatnosti.
Pojedini poslovi dravne uprave mogu se propisom Vlade povjeriti lokalnoj samoupravi ili drugom pravnom licu. Primjera radi, Zakonom o bezbjednosti saobraaja na putevima propisana je mogunost da se poslovi premjetanja nepropisno
parkiranih vozila, za ije vrenje je nadlena Uprava policije, povjere optini u skladu
sa zakonom kojim se ureuje dravna uprava. U skladu sa tim ovlaenjem, Vlada je
uredbom prenijela na organe lokalne uprave komunalnu policiju u Glavnom gradu
i drugim optinama poslove premjetanja nepropisno parkiranih vozila iz nadlenosti
Uprave policije.
Ministarstvo, odnosno samostalni organ uprave kontrolie da li organi, u vrenju
prenijetih, odnosno povjerenih poslova, postupaju u skladu sa zakonom, upozorava
organ kada nae da ne postupa u skladu sa zakonom i predlae mjere koje organ
treba da preduzme.
58
20. LOKALNA SAMOUPRAVA (l. 5 i 22 i l. 113 do 117)

Pored ureenja vlasti na dravnom nivou, Ustavom je ureeno i ureenje vlasti
na lokalnom nivou.
Ustavom se jemi pravo na lokalnu samoupravu. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvata pravo graana i organa lokalne samouprave da ureuju i upravljaju
odreenim javnim i drugim poslovima, na osnovu sopstvene odgovornosti i u interesu lokalnog stanovnitva.
U lokalnoj samoupravi graani odluuju neposredno i preko slobodno izabranih
predstavnika odbornika u skuptini optine.
Osnovni oblik lokalne samouprave je optina, a mogu se osnivati i drugi oblici
lokalne samouprave. Ustavom je utvreno da je Glavni grad Crne Gore Podgorica, a
Prijestonica Crne Gore Cetinje.
Optina ima svojstvo pravnog lica. Optina donosi statut i opte akte.
Organi optine su skuptina optine, kao predstavniki organ graana optine i
predsjednik, kao izvrni organ optine.
to se tie svojinskih ovlaenja i finansiranja optine, Ustavom je propisano da
optina:
vri odreena svojinska ovlaenja na stvarima u dravnoj svojini u skladu sa
zakonom,
ima imovinu,
finansira se iz sopstvenih prihoda i sredstava drave,
ima budet.
Ustav garantuje samostalnost optine u vrenju svojih nadlenosti. Vlada moe
intervenisati samo u sluaju ako skuptina optine, odnosno predsjednik optine,
u vremenu duem od est mjeseci, ne vre svoje nadlenosti. U tom sluaju, Vlada
moe rasputiti skuptinu optine, odnosno razrijeiti predsjednika optine.
Kada se radi o vrenju poslova koji su zakonom, odnosno aktom Vlade preneseni,
odnosno povjereni lokalnoj samoupravi, kontrolu nad vrenjem tih poslova vri organ dravne uprave u ijoj nadlenosti je vrenje tih poslova.
59
21. SUDSTVO (l. 118 do 126 i Amandmani VI, VII, VIII i IX)
21.1 Naela sudstva i sudijska funkcija
Sudska vlast je posebna grana vlasti koja primjenjuje pravo u sluaju spora o
pravu ili ponaanje suprotno zakonom utvrenim drutvenim pravilima.
Osnovno i univerzalno naelo sudstva je njegova samostalnost i nezavisnost kao
kljuni elementi vladavine prava.
Samostalnost sudova obezbjeuje se ustanovljavanjem sudova i propisivanjem
njihove nadlenosti zakonom, kao i samostalnim raspolaganjem sredstvima koja su
zakonom obezbijeena za njihov rad. Ustavom je utvrena zabrana osnivanja prijekih i vanrednih sudova.
Nezavisnost sudstva je garant zatite ljudskih prava i spada u osnovne principe demokratije. Naelo nezavisnosti sudstva se podjednako odnosi na sud i na sudiju od nedozvoljenog i nezakonitog uticaja organa vlasti, drugih subjekata i lica.
Nezavisnost sudstva se obezbjeuje javnou suenja, stalnou sudijske funkcije,
funkcionalnim imunitetom koji uiva sudija, kao i nainom izbora sudija.
Nezavisnost i samostalnost sudova i sudija obezbjeuje Sudski savjet, koji bira
i razrjeava sudije i sudije-porotnike, predsjednike sudova, kao i predsjednika
Vrhovnog suda Crne Gore, utvruje prestanak sudijske funkcije, predlae Vladi iznos
sredstava za rad sudova i odluuje o drugim pitanjima od znaaja za rad sudova,
ime se onemoguava uticaj drugih organa vlasti na sudstvo.
Sud sudi na osnovu Ustava, zakona i potvrenih i objavljenih meunarodnih ugovora. Primjena potvrenih meunarodnih ugovora u sudskom postupku je naroito
znaajna za zatitu ljudskih prava i sloboda za koja je Ustavom utvreno da se ostvaruju na osnovu Ustava i potvrenih meunarodnih ugovora.
Ustavno naelo o javnosti suenja podrazumijeva da je rasprava pred sudom javna i da se presude izriu javno. Izuzetno, sud moe iskljuiti javnost sa rasprave ili
njenog dijela iz razloga koji su nuni u demokratskom drutvu, samo u obimu koji je
potreban: u interesu morala; javnog reda; kada se sudi maloljetnicima; radi zatite
privatnog ivota stranaka; u branim sporovima; u postupcima u vezi sa starateljstvom ili usvojenjem; radi uvanja vojne, poslovne ili slubene tajne i zatite bezbjednosti i odbrane Crne Gore.
U cilju obezbjeivanja nezavisnosti sudija i jaanja profesionalizma u vrenju ove
funkcije, Ustavom je utvreno da je sudijska funkcija stalna i eksplicitno su propisani razlozi prestanka funkcije i razlozi za razrjeenje sudija. Sudiji prestaje funkcija:
ako to sam zatrai,
kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili
ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.
60
Sudija se razrjeava dunosti:

ako je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje sudijske funkcije;
ako nestruno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju ili
ako trajno izgubi sposobnost za vrenje sudijske funkcije.
Nezavisnost sudije u vrenju sudijske funkcije titi se i ustavnim odreenjem da
sudija ne moe biti premjeten ili upuen u drugi sud protiv svoje volje, osim odlukom Sudskog savjeta u sluaju reorganizacije sudova.
Predsjednik suda bira se na vrijeme od pet godina i ne moe biti biran za lana
Sudskog savjeta.
U funkciji zatite nezavisnosti sudije i nesmetanog vrenja sudijske funkcije,
Ustavom je propisano da sudija i sudija-porotnik uiva funkcionalni imunitet. To
znai da sudija i sudija-porotnik ne moe biti pozvan na odgovornost za izraeno
miljenje i glasanje prilikom donoenja sudske odluke, osim ako se radi o krivinom
djelu, a u postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u obavljanju sudijske
funkcije, ne moe biti pritvoren bez odobrenja Sudskog savjeta.
Radi sprjeavanja sukoba interesa u vrenju javne funkcije, Ustavom je propisano da sudija ne moe vriti poslaniku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno
obavljati drugu djelatnost.
Najvii sud u Crnoj Gori je Vrhovni sud. Vrhovni sud obezbjeuje jedinstvenu
primjenu zakona od strane sudova i vri druge poslove propisane zakonom. Izbor i
razrjeenje predsjednika Vrhovnog suda je u nadlenosti Sudskog savjeta koji ga, za
razliku od sudija i predsjednika sudova, bira i razrjeava dvotreinskom veinom, na
predlog Opte sjednice Vrhovnog suda.
Predsjednik Vrhovnog suda bira se na pet godina i isto lice moe biti birano za
predsjednika Vrhovnog suda najvie dva puta.
21.2 Sudski savjet

Ustavom je, radi obezbjeenja nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija, ustanovljen Sudski savjet, kao samostalan i nezavisan organ.
Sudski savjet samostalno odluuje o najznaajnijim pitanjima koja se odnose na
rad sudova, i to:
bira i razrjeava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika Sudskog savjeta,
sudiju, predsjednika suda i sudiju-porotnika,
dostavlja Skuptini godinji izvjetaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju
u sudstvu,
razmatra izvjetaj o radu suda, predstavke i pritube na rad suda i zauzima
stavove o njima,
utvruje prestanak sudijske funkcije,
utvruje broj sudija i sudija-porotnika,
predlae Vladi iznos sredstava za rad sudova i
vri i druge poslove utvrene zakonom.
61
O pitanjima iz svoje nadlenosti, Sudski savjet odluuje veinom glasova svih

lanova osim u sluajevima propisanim Ustavom, kao to je odluivanje o izboru
i razrjeenju predsjednika Vrhovnog suda. U tom sluaju, Sudski savjet odluuje
dvotreinskom veinom, na predlog Opte sjednice Vrhovnog suda.
Ustavom je utvren sastav i nain izbora lanova Sudskog savjeta koje bira i razrjeava Skuptina, kao i nain izbora predsjednika Sudskog savjeta.
Sudski savjet ima predsjednika i devet lanova.
lanovi Sudskog savjeta su:
predsjednik Vrhovnog suda,
etiri sudije koje bira i razrjeava Konferencija sudija, vodei rauna o ravnomjernoj zastupljenosti sudova i sudija,
etiri ugledna pravnika koje bira i razrjeava Skuptina, na predlog nadlenog
radnog tijela Skuptine po raspisanom javnom pozivu i
ministar nadlean za poslove pravosua.
Kada su u pitanju lanovi Sudskog savjeta iz sudske vlasti, Ustavom je utvreno
ogranienje, prema kojem predsjednik suda ne moe biti lan Sudskog savjeta.
Ustavom je propisano da odluku o izboru etiri lana Sudskog savjeta, koje bira
Skuptina iz reda uglednih pravnika, Skuptina donosi u prvom glasanju dvotreinskom veinom i u drugom glasanju tropetinskom veinom svih poslanika najranije
nakon mjesec dana. Ovakav nain odluivanja doprinosi samostalnosti i nezavisnosti ovog organa, a samim tim i samostalnosti i nezavisnosti kompletnog sudstva.
Nain izbora lanova Sudskog savjeta iz reda sudija, koje bira i razrjeava Konferencija sudija propisan je Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama.
Predsjednika Sudskog savjeta bira Sudski savjet iz reda svojih lanova, dvotreinskom veinom lanova Savjeta, pri emu su propisana dva ogranienja.
Prvo ogranienje se odnosi na nosioce sudijske funkcije da ne mogu biti birani za
predsjednika Sudskog savjeta.
Drugo ogranienje se odnosi na ministra nadlenog za poslove pravosua, koji
takoe ne moe biti biran za predsjednika Sudskog savjeta. Cilj ovakvog ustavnog
odreenja je onemoguavanje uticaja izvrne vlasti na sudsku vlast.
U istom cilju, Ustavom je utvreno da ministar nadlean za poslove pravosua ne
glasa u postupcima disciplinske odgovornosti sudija.
Mandat Sudskog savjeta je etiri godine.
62
22. VOJSKA CRNE GORE (lan 129)

Ustavom su utvrena naela koja se odnose na ulogu Vojske Crne Gore, granice
njenih ovlaenja, kontrolu i uee u meunarodnim snagama.
Uloga Vojske je da brani nezavisnost, suverenost i dravnu teritoriju Crne Gore,
pri emu je duna da postupa u skladu sa principima meunarodnog prava o upotrebi sile.
Ustavom je utvreno da Vojskom komanduje Predsjednik drave, na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Vojska je pod demokratskom i civilnom kontrolom. Demokratsku i civilnu kontrolu Vojske vre Skuptina Crne Gore, Vlada Crne Gore i Savjet za odbranu i bezbjednost. Skuptina vri nadzor nad Vojskom, preko svog nadlenog radnog tijela,
u skladu sa zakonom. U vrenju parlamentarnog nadzora, razmatra se postupanje
Vojske u primjeni zakonom propisanih ovlaenja sa aspekta potovanja Ustavom
garantovanih sloboda i prava graanina. Vrenje parlamentarnog nadzora obezbjeuje dostupnost svim informacijama i dokumentima u vezi sa radom Vojske, kao i
ostvarivanje neposrednog uvida u njen rad, pod uslovima propisanim zakonom.
Godinji izvjetaj o stanju u Vojsci, ministar odbrane, saglasno zakonu, dostavlja
Vladi, nadlenom radnom tijelu Skuptine i Savjetu za odbranu i bezbjednost, a na
njihov zahtjev podnosi i posebne izvjetaje.
Organizacija Vojske, naela komandovanja, sluba u Vojsci, prava i obaveze i
status lica u Vojsci u toku slube i druga pitanja od znaaja za Vojsku ureena su
Zakonom o Vojsci Crne Gore.
Pripadnici Vojske mogu biti u sastavu meunarodnih snaga. Ustavom je utvreno
da o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim snagama odluuje Skuptina, na predlog Savjeta za odbranu i bezbjednost.
Pitanja koja se odnose na upotrebu jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim
snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu ureena su posebnim zakonom.
Zakone kojima se ureuje odbrana i bezbjednost i Vojska, Skuptina donosi
veinom glasova svih poslanika, a zakon kojim se ureuje upotreba jedinica Vojske u meunarodnim snagama, Skuptina donosi u prvom glasanju dvotreinskom
veinom i u drugom glasanju veinom svih poslanika, najranije nakon tri mjeseca.
63
23. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST (l. 130 i 131)

Radi odluivanja o najznaajnijim pitanjima koja se odnose na nacionalnu bezbjednost i odbranu, Ustavom je, kao dio sistema demokratske i civilne konrole Vojske
i bezbjednosnih slubi, ustanovljen Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore.
Ustavom je propisan sastav i nadlenost tog tijela.
Savjet za odbranu i bezbjednost ine: Predsjednik Crne Gore, predsjednik Skuptine i predsjednik Vlade, a Predsjednik Crne Gore je predsjednik tog Savjeta.
Savjet vri poslove koji se odnose na sektor bezbjednosti i odbrane.
U odnosu na Vojsku, Savjet ima ustavna ovlaenja da:
donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore, na osnovu kojih Predsjednik drave komanduje Vojskom,
postavlja, unapreuje i razrjeava oficire Vojske i
predlae Skuptini upotrebu Vojske u meunarodnim snagama.
Znaajna uloga Savjeta za odbranu i bezbjednost je da analizira i ocjenjuje bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i donosi odluke za preduzimanje odgovarajuih
mjera, a kada se steknu uslovi propisani Ustavom, Savjet predlae Skuptini proglaenje ratnog i vanrednog stanja.
64
24. PROGLAENJE RATNOG I VANREDNOG STANJA

(l. 132 i 133)
Ratno i vanredno stanje proglaava Skuptina Crne Gore, na predlog Savjeta za

odbranu i bezbjednost.
Uslovi za proglaenje ratnog i vanrednog stanja propisani su Ustavom.
Ratno stanje proglaava se:
kada postoji neposredna ratna opasnost za Crnu Goru,
kada je Crna Gora napadnuta ili
kada je Crnoj Gori objavljen rat.
Vanredno stanje moe se proglasiti na teritoriji ili dijelu teritorije Crne Gore u
sluaju:
velikih prirodnih nepogoda,
tehniko-tehnolokih i ekolokih nesrea i epidemija,
veeg naruavanja javnog reda i mira,
ugroavanja ili pokuaja ruenja ustavnog poretka.
Vanredno stanje traje do prestanka okolnosti zbog kojih je proglaeno.
Postojanje uslova za proglaenje ratnog, odnosno vanrednog stanja utvruje Savjet za odbranu i bezbjednost. Savjet predlae Skuptini proglaenje ratnog i vanrednog stanja, a ako Skuptina nije u mogunosti da se sastane, odluku o proglaenju
ratnog, odnosno vanrednog stanja donosi Savjet za odbranu i bezbjednost. U tom
sluaju, Savjet tu odluku podnosi na potvrdu Skuptini, im ona bude u mogunosti
da se sastane.
O proglaenju ratnog i vanrednog stanja Skuptina odluuje veinom glasova
svih poslanika.
Proglaenje ratnog, odnosno vanrednog stanja podrazumijeva mobilizaciju svih
ljudskih i materijalnih resursa u dravi i preduzimanje niza aktivnosti propisanih
zakonima kojima su ureeni odbrana, Vojska i zatita i spaavanje.
65
25. DRAVNO TUILATVO

(lan 134 i Amandmani IV, X, XI, XII i XIII)
25.1 Status, nadlenost, imenovanje i mandat

Ustavom su utvrena naela organizacije i rada Dravnog tuilatva, kao dravnog organa u ijoj je nadlenosti gonjenje uinilaca krivinih djela i drugih kanjivih
djela za koja se goni po slubenoj dunosti.
Dravno tuilatvo je Ustavom ustanovljen kao jedinstven i samostalan dravni
organ, kojim rukovodi Vrhovni dravni tuilac.
U okviru Dravnog tuilatva, saglasno Zakonu o dravnom tuilatvu, osnovani
su Vrhovno dravno tuilatvo, Specijalno dravno tuilatvo, via dravna tuilatva
i osnovna dravna tuilatva iji su odnosi, u cilju jedinstvene primjene zakona, ureeni na principima davanja obaveznih uputstava za rad hijerarhijski niim dravnim
tuilatvima, kao i posebnih ovlaenja i odgovornosti Vrhovnog dravnog tuilatva
u odnosu na druga hijerarhijski nia dravna tuilatva (neposredno vrenje poslova
iz nadlenosti drugih dravnih tuilatava, povjeravanje poslova iz nadlenosti jednog dravnog tuilatva drugom dravnom tuilatvu i nadzor nad njihovim radom).
Vrhovni dravni tuilac je odgovoran za vrenje poslova Dravnog tuilatva i duan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vrenje poslova Dravnog
tuilatva.
Samostalnost Dravnog tuilatva obezbjeuje se ureivanjem njegove organizacije i osnivanjem zakonom dravnih tuilatava u okviru tog jedinstvenog organa,
zatim Ustavom utvrenim nainom izbora nosilaca dravno-tuilake funkcije i Vrhovnog dravnog tuioca, stalnou funkcije dravnog tuioca i funkcionalnim imunitetom rukovodilaca dravnih tuilatava i dravnih tuilaca, kao i nainom obezbjeivanja sredstava za rad ovog organa. U obezbjeivanju samostalnosti Dravnog
tuilatva kljunu ulogu ima Tuilaki savjet.
Ustavom je utvreno da poslove Dravnog tuilatva vre rukovodioci dravnih
tuilatava i dravni tuioci, koje bira i razrjeava Tuilaki savjet.
U cilju obezbjeivanja nezavisnosti dravnog tuioca i jaanja profesionalizma u
vrenju ove funkcije, Ustavom je utvreno da je funkcija dravnog tuioca stalna.
Izuzetak je propisan samo za sluaj kad se neko lice bira za dravnog tuioca prvi
put. U tom sluaju, to lice se bira na vrijeme od etiri godine, nakon ega moe biti
birano na stalnu funkciju, ako za vrijeme tog mandata postigne odgovarajue rezultate u radu, u skladu sa zakonom.
Rukovodilac dravnog tuilatva se bira na pet godina.
Ustavom je propisano da se rukovodilac dravnog tuilatva i dravni tuilac razrjeava funkcije ako je pravosnanom presudom osuen na bezuslovnu kaznu zatvora. Ostali sluajevi razrjeenja i prestanka funkcije rukovodioca dravnog tuilatva i
dravnog tuioca, kao i postupak razrjeenja i prestanka funkcije, saglasno Ustavu,
propisuju se zakonom.
U funkciji zatite nezavisnosti u vrenju dravno-tuilake funkcije, Ustavom je
66
propisano da rukovodilac dravnog tuilatva i dravni tuilac uivaju funkcionalni

imunitet, to znai da ne mogu biti pozvani na odgovornost za miljenje dato ili odluku donijetu u vrenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivinom djelu.
Radi sprjeavanja sukoba interesa u vrenju javne funkcije, Ustavom je propisano da rukovodilac dravnog tuilatva i dravni tuilac ne mogu vriti poslaniku i
drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
to se tie Vrhovnog dravnog tuioca, Ustavom je propisano da ga bira i razrjeava Skuptina Crne Gore nakon sasluanja u nadlenom radnom tijelu Skuptine,
na predlog Tuilakog savjeta, po raspisanom javnom pozivu.
U cilju jaanja samostalnosti Dravnog tuilatva i nezavisnosti Vrhovnog dravnog tuioca od bilo ijeg uticaja, Ustavom je propisana posebna procedura i posebna
kvalifikovana veina za njegov izbor. O izboru Vrhovnog dravnog tuioca Skuptina
odluuje u prvom glasanju dvotreinskom veinom i u drugom glasanju tropetinskom veinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana. U prvom glasanju Skuptina bira Vrhovnog dravnog tuioca na predlog Tuilakog savjeta, a ako predloeni
kandidat ne dobije potrebnu veinu, Skuptina u drugom glasanju bira Vrhovnog
dravnog tuioca iz reda svih kandidata koji ispunjavaju zakonske uslove.
Vrhovni dravni tuilac se bira na vrijeme od pet godina i uiva imunitet kao poslanik.
25.2 Tuilaki savjet

Radi obezbjeivanja samostalnosti Dravnog tuilatva, Ustavom je ustanovljen
Tuilaki savjet.
U nadlenosti Tuilakog savjeta je da:
utvruje predlog za izbor Vrhovnog dravnog tuioca,
bira i razrjeava rukovodioce dravnih tuilatava i dravne tuioce,
utvruje prestanak funkcije rukovodilaca dravnih tuilatava i dravnih tuilaca,
predlae Vladi iznos sredstava za rad Dravnog tuilatva,
dostavlja Skuptini godinji izvjetaj o radu Dravnog tuilatva i
vri i druge poslove utvrene zakonom.
Tuilaki savjet odluuje veinom glasova svih lanova.
Tuilakim savjetom predsjedava Vrhovni dravni tuilac, osim u disciplinskom
postupku.
Sastav, izbor, mandat, organizacija i nain rada Tuilakog savjeta, saglasno
Ustavu, ureeni su Zakonom o dravnom tuilatvu.
67
26. EKONOMSKO UREENJE (l. 139 do 144 i Amandman XIV)

26.1 Principi, ekonomski prostor i dravna svojina
Ustavom su propisani principi na kojima se zasniva ekonomsko ureenje drave.
To su:
slobodno i otvoreno trite,
sloboda preduzetnitva i konkurencije,
samostalnost privrednih subjekata i njihova odgovornost za preuzete obaveze
u pravnom prometu,
zatita i ravnopravnost svih oblika svojine.
Ekonomsko ureenje se zasniva i na ustavnom naelu po kojem je zabranjeno
naruavanje i ograniavanje slobodne konkurencije i podsticanje neravnopravnog,
monopolskog ili dominantnog poloaja na tritu.
Teritorija Crne Gore je Ustavom odreena kao jedinstven ekonomski prostor, a
drava je ta koja podstie ravnomjeran ekonomski razvoj svih njenih podruja. U tom
cilju, posebnim zakonom ureen je nain podsticanja i planiranja regionalnog razvoja Crne Gore i propisani su uslovi za:
ravnomjerniji razvoj jedinica lokalne samouprave,
ubrzani razvoj manje razvijenih jedinica lokalne samouprave,
zatitu ivotne sredine.
Zakonom je propisano da se ciljevi obezbjeenja drutveno-ekonomskog razvoja
Crne Gore utvruju politikom regionalnog razvoja Crne Gore u skladu sa naelima
odrivog razvoja i stratekim razvojnim dokumentima za pojedine oblasti kojima se
planira razvoj Crne Gore.
Ustavom je propisano da stvari u dravnoj svojini pripadaju dravi Crnoj Gori.
Prije svega, to se odnosi na prirodna bogatstva i dobra u optoj upotrebi koja mogu
biti iskljuivo u dravnoj svojini, a onda i na druge pokretne i nepokretne stvari, novana sredstva, hartije od vrijednosti i druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj
Gori ili lokalnoj samoupravi.
Korienje, upravljanje i raspolaganje stvarima i drugim dobrima koja pripadaju
Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi ureeno je Zakonom o dravnoj imovini.
26.2 Poreska obaveza
68
Budui da se drava finansira od poreza, dabina i drugih prihoda, Ustavom je

propisano da je svako duan da plaa poreze i druge dabine.
Porezi i druge dabine mogu se uvoditi iskljuivo zakonom. Zakonom se propisuju vrste poreza i drugih dabina, obveznici plaanja, osnovica, stopa i uslovi za
eventualno oslobaanje pojedinih subjekata od plaanja poreza i drugih dabina i
olakice.
Iako Ustavom nije izriito propisano da se poreske obaveze utvruju prema ekonomskoj snazi poreskih obveznika, to naelo proizilazi iz opteg ustavnog naela jednakosti. Ovo naelo obavezuje zakonodavca da, prilikom uvoenja poreza i drugih
dabina i propisivanja njihovih iznosa, tj. poreskih stopa i poreskih osnovica, kao i
naina utvrivanja, vode rauna o ekonomskoj snazi poreskih obveznika.
S obzirom da porezi i druge dabine spadaju u materijalne obaveze graana, zakoni kojima se uvode porezi i druge dabine i utvruje njihova visina donose se
veinom glasova svih poslanika.
26.3 Centralna banka Crne Gore

Centralna banka Crne Gore je Ustavom odreena kao samostalna organizacija, odgovorna za monetarnu i finansijsku stabilnost i funkcionisanje bankarskog
sistema. Ovakvim ustavnim odreenjem se utvruje regulatorna funkcija Centralne
banke, koja se blie ureuje zakonom. Podsticanjem i ouvanjem stabilnosti finansijskog sistema, podsticanjem i odravanjem zdravog bankarskog sistema i sigurnog i
efikasnog platnog prometa, to je osnovni cilj djelovanja Centralne banke, doprinosi
se postizanju i odravanju stabilnosti trita.
Ustavno odreenje takoe podrazumijeva da Centralna banka, ukoliko bi Crna
Gora uvela sopstvenu valutu, ima iskljuivo pravo izdavanja novanica i kovanog
novca (emisiona uloga).
Regulatorna i kontrolna funkcija Centralne banke podrazumijeva njeno ovlaenje da izdaje dozvole i odobrenja za rad banaka i finansijskih institucija i vri kontrolu banaka i finansijskih institucija, kao i da ureuje platni promet u zemlji i sa
inostranstvom i kontrolie obavljanje platnog prometa.
Centralna banka je nezavisna u ostvarivanju ciljeva i izvravanju svojih funkcija.
S toga je zakonom propisano da Centralna banka ne smije primati, niti traiti uputstva od dravnih i drugih organa i organizacija ili drugih lica, a dravni i drugi organi
i organizacije i druga lica ne smiju vriti uticaj na rad i odluivanje lanova organa
Centralne banke.
Centralnom bankom Crne Gore upravlja Savjet Centralne banke, a rukovodi guverner Centralne banke.
Guvernera Centralne banke i lanove Savjeta Centralne banke imenuje i razrjeava Skuptina Crne Gore.
26.4 Dravna revizorska institucija

Ustavom je ustanovljena Dravna revizorska institucija Crne Gore, kao samostalan i vrhovni organ dravne revizije.
Cilj uspostavljanja ove institucije je sistemska kontrola zakonitosti i uspjenosti
upravljanja dravnom imovinom i javnim izvorima finansiranja.
Dravna revizorska institucija vri reviziju, ne samo zakonitosti, ve i uspjenosti
upravljanja dravnom imovinom i obavezama, budetima i svim finansijskim poslovima subjekata iji su izvori finansiranja javni ili nastaju korienjem dravne imovine.
Rezultate revizije Dravna revizorska institucija iskazuje u izvjetaju o reviziji, koji se
69
dostavlja subjektu revizije.

O svom radu i rezultatima revizije, Dravna revizorska institucija izvjetava Skuptinu i Vladu:
podnoenjem godinjeg izvjetaja,
podnoenjem posebnih izvjetaja,
savjetovanjem na osnovu saznanja dobijenih putem revizije.
Godinji izvjetaj sadri naroito: ocjenu da li iznosi dati u zavrnom raunu
budeta odgovaraju iznosima navedenim u evidenciji i da li su kontrolisani prihodi,
rashodi i imovina pravilno dokumentovani u skladu sa propisima i optim standardima; ocjenu u kojim bitnim sluajevima nijesu ispotovani propisi i pravila o budetu
i ekonomskim poslovima drave; bitne primjedbe na uoene nedostatke kod subjekta
revizije, kao i mjere koje se preporuuju. U godinjem izvjetaju mogu se iznositi i
zakljuci o prethodnim i predlozi o buduim budetskim godinama.
Posebnim izvjetajima Dravna revizorska institucija obavjetava Skuptinu i
Vladu o naroito znaajnim i vanim pitanjima.
Dravna revizorska institucija moe, na osnovu saznanja pribavljenih revizijom,
savjetovati Skuptinu i Vladu o pojedinanim finansijski znaajnim mjerama i vanim projektima, a u sluaju da je dola do saznanja da postojei zakoni proizvode ili
mogu proizvesti negativne posljedice ili ne dovode do planiranih rezultata, moe dati
preporuku za njihove izmjene.
Dravnom revizorskom institucijom upravlja Senat. lanove Senata Dravne revizorske institucije imenuje i razrjeava Skuptina.
U funkciji zatite nezavisnosti Dravne revizorske institucije i nesmetanog vrenja
njegove funkcije, Ustavom je propisano da predsjednik i lanovi Senata Dravne revizorske institucije uivaju funkcionalni imunitet. To znai da predsjednik i lanovi Senata Dravne revizorske institucije ne mogu biti pozvani na odgovornost za miljenje
dato ili odluku donijetu u vrenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivinom djelu.
70
27.USTAVNOST I ZAKONITOST (l. 145 do 148)

Principi ustavnosti i zakonitosti odnose se na obavezu saglasnosti propisa, obavezu objavljivanja propisa i njihovo stupanje na snagu, zabranu povratnog dejstva i
obavezu zakonitosti pojedinanih akata i sudsku zatitu.
27.1 Saglasnost propisa

Ustavom je propisano da zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrenim meunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom.
Obaveza saglasnosti se odnosi na:
nadlenost za donoenje propisa,
postupak donoenja i
predmet (materija) ureivanja.
Nadlenost za donoenje zakona i drugih propisa je jasno razgraniena Ustavom
i zakonom. Zakone donosi Skuptina, Vlada donosi uredbe, odluke i druge akte za
izvravanje zakona, a ministarstva donose pravilnike, naredbe i uputstva za sprovoenje zakona. Druge opte akte donose nadleni organi utvreni zakonom.
to se tie postupka donoenja (predlaganje i nain odluivanja), Ustavom je
ureen postupak donoenja zakona, a postupak donoenja drugog propisa i opteg
akta utvren je Ustavom, odnosno zakonom.
to se tie materije koja se ureuje zakonom i drugim propisima, Ustavom je propisano da se zakonom ureuju nain ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je
to neophodno za njihovo ostvarivanje, kao i nain ostvarivanja posebnih manjinskih
prava; nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred tim
organima, ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje, sistem lokalne samouprave, kao i druga pitanja ako je to od interesa za Crnu Goru. Ova pitanja se ne mogu
ureivati podzakonskim aktima.
Ovlaenje za donoenje podzakonskih akata, odnosno pitanja koja se podzakonskim aktima mogu urediti propisuju se zakonom, to podrazumijeva da se podzakonskim aktom ne mogu ureivati pitanja i odnosi mimo ovlaenja propisanih zakonom
ili suprotno zakonu.
U pogledu sadrine, zakoni moraju biti saglasni i sa potvrenim meunarodnim
ugovorima. Potvreni i objavljeni meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila meunarodnog prava sastavni su dio unutranjeg pravnog poretka, imaju primat nad
domaim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose ureuju drukije od unutranjeg zakonodavstva.
27.2 Objavljivanje i stupanje na snagu propisa

Ustavom je propisan princip da se zakon i drugi propis objavljuje prije stupanja
na snagu, a stupa na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja.
71
Ovaj ustavni princip da zakon i drugi propis stupa na snagu najranije osmog
dana od dana objavljivanja (vacatio legis) obezbjeuje da graani i drugi subjekti na
koje se zakon ili drugi propis odnosi budu obavijeteni o svojim pravima i obavezama
i nainu njihovog ostvarivanja, koji su ureeni tim propisima, prije njihovog stupanja na snagu. Time se obezbjeuje pravna sigurnost kao osnovni princip vladavine
prava.
Ustavom je propisan i izuzetak od ovog pravila, i to da zakon i drugi propis moe
stupiti na snagu najranije danom objavljivanja kada za to postoje razlozi utvreni u
postupku donoenja. To znai da donosilac propisa mora ve u postupku njihovog
donoenja utvrditi razloge za njihovo ranije stupanje na snagu.
Saglasno Ustavom utvrenoj obavezi objavljivanja zakona i drugih propisa, zakonom je ureen nain njihovog objavljivanja i propisano da se objavljuju u Slubenom listu Crne Gore.
27.3 Zabrana povratnog dejstva propisa

U funkciji obezbjeivanja pravne sigurnosti je i ustavni princip zabrane povratnog
dejstva propisa. Ustavom je propisano da zakon i drugi propis ne moe imati povratno dejstvo. To znai da se propisi mogu primjenjivati samo na budue vrijeme, odnosno na odnose koji su nastali poslije njihovog stupanja na snagu, i da se ne mogu
primjenjivati na vrijeme prije njihovog stupanja na snagu.
Time se, prije svega, onemoguava da se graanima i drugim subjektima retroaktivno nameu obaveze, tj. da se dejstvo propisanih obaveza protee na vrijeme prije
donoenja, odnosno stupanja na snagu propisa. Ustav je propisao izuzetak od ovog
pravila, koji se odnosi samo na zakone, tako da povratno dejstvo mogu imati samo:
pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvren u postupku
donoenja zakona i
odredba krivinog zakona samo ako je blaa za uinioca krivinog djela.
U prvom sluaju, razlozi koji zahtijevaju retroaktivno dejstvo pojedinih odredaba
zakona moraju biti navedeni u obrazloenju zakona. Na taj nain se omoguava da se
Skuptina izjasni o postojanju javnog interesa koji zahtijeva retroaktivnu primjenu
pojedinih odredaba zakona.
U drugom sluaju se radi o primjeni ustavnog naela blaeg propisa, po kojem se
krivina i druga kanjiva djela utvruju i kazne za njih izriu po zakonu ili propisu
koji je vaio u vrijeme izvrenja djela, osim ako je novi zakon ili propis blai za uinioca.
Ne smatraju se retroaktivnom primjenom zakona prelazne odredbe zakona kojima se omoguava da se postupci zapoeti prije stupanja na snagu zakona okonaju
po odredbama zakona koji prestaje da vai, jer se ovdje ne radi o pravosnano okonanim situacijama. 13
13 Retroaktivnost zakona i drugih optih akata teorija sukoba zakona u vremenu, Slobodan Perovi, IRO Svetozar Markovi,
Beograd 1984.
72
27.4 Zakonitost pojedinanih akata

Ustavom je takoe propisano da pojedinani pravni akt mora biti saglasan sa
zakonom i da konani pojedinani pravni akti uivaju sudsku zatitu. Ovo ustavno
odreenje je u neposrednoj vezi sa pravom na pravni lijek kojim se obezbjeuje djelotvorna pravna zatita i pravom na pristup sudu.
Da bi se obezbijedila zatita ljudskih prava i sloboda od zloupotrebe organa vlasti,
Ustavom je utvreno naelo da svako ima pravo na pravni lijek protiv odluke kojom
se odluuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
Pravo na pristup sudu nije apsolutno pravo, ve podlijee ogranienjima koja ne
smiju naruavati samu bit prava i njegov legitimni cilj, a to je pristup pravnom sredstvu. Ta ogranienja prema praksi Evropskog suda za ljudska prava bie kompatibilna sa lanom 6 stav 1 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda samo ako su u skladu sa relevantnim domaim zakonima i drugim propisima, ukoliko tee ka legitimnom cilju i ukoliko postoji razuman odnos srazmjernosti
izmeu sredstava koja su upotrijebljena i cilja ijem se ostvarivanju tei.14
14 Presuda Evropskog suda za ljudska prava Ringeisen protiv Austrije, od 16. jula 1971. godine. Serija A. br. 13, strana 45 stav 95,
Guerin protiv Francuske, 29. jul 1998. godine, st. 37, Izvjetaji o presudama i odlukama 1998. godine
73
28. USTAVNI SUD CRNE GORE

(l. 149 do 154 i Amandmani XV i XVI)
28.1 Nadlenost
Ustavni sud titi ustavnost i zakonitost.
Osnovna i tradicionalna nadlenost Ustavnog suda je da odluuje o ustavnosti
zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i optih akata. Novina je da
Ustavni sud odluuje o saglasnosti zakona, ne samo sa Ustavom, ve i sa potvrenim
i objavljenim meunarodnim ugovorima. Ovakvo ovlaenje Ustavnog suda ima za
posljedicu unaprjeenje zakonodavstva, a naroito u oblasti ljudskih prava i sloboda.
Najiri pristup ustavno-sudskoj zatiti obezbjeuje se ustavnim odreenjem da
svako moe dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
Pravo da pokrene postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti imaju sud, drugi dravni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.
Ustavni sud titi ustavnost i zakonitosti i po sopstvenoj inicijativi, pokretanjem
postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u saglasnosti sa Ustavom i potvrenim i
objavljenim meunarodnim ugovorima, odnosno da drugi propis nije saglasan sa
Ustavom i zakonom, taj zakon i drugi propis prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. Zato se za Ustavni sud kae da je negativni zakonodavac. Ako
je u toku postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti propis prestao da vai, a nijesu
otklonjene posljedice njegove primjene, Ustavni sud utvruje da li je taj propis bio
saglasan sa Ustavom, odnosno sa zakonom za vrijeme njegovog vaenja.
Druga znaajna nadlenost Ustavnog suda je odluivanje o ustavnoj albi zbog
povrede ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava.
Ustavnu albu moe podnijeti svako ko smatra da mu je aktom, radnjom ili nepostupanjem dravnog organa, organa dravne uprave, organa lokalne samouprave,
odnosno lokalne uprave, pravnog lica ili drugog subjekta koji vri javna ovlaenja
povrijeeno ljudsko pravo ili sloboda zajemeno Ustavom. Kad Ustavni sud utvrdi da
je odreenim pojedinanim aktom povrijeeno ljudsko pravo ili sloboda zajemeno
Ustavom, usvojie ustavnu albu i predmet vratiti na ponovni postupak organu koji
je donio taj akt. Zbog toga se ustavna alba moe smatrati djelotvornim pravnim
sredstvom zatite ljudskih prava i sloboda.
Trea u praksi poznata nadlenost Ustavnog suda je odluivanje o izbornim sporovima i sporovima u vezi sa referendumom koji nijesu u nadlenosti drugih sudova.
Postupak odluivanja o povredi prava u toku izbora (poslanika i odbornika, Predsjednika Crne Gore) pokree se podnoenjem albe na rjeenje organa za sprovoenje
izbora.
Pored navedenih nadlenosti, Ustavni sud odluuje:
da li je Predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav,
o sukobu nadlenosti izmeu sudova i drugih dravnih organa, izmeu dravnih
74
organa i organa jedinica lokalne samouprave i izmeu organa jedinica lokalne

samouprave,
o zabrani rada politike partije ili nevladine organizacije,
o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji dravnih organa preduzetih za vrijeme
ratnog i vanrednog stanja.
Ustavni sud, takoe, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavjetava Skuptinu.
Zbog posebne uloge Ustavnog suda koju ima u pravnom sistemu drave, da titi
ustavnost i zakonitost, nadlenost Ustavnog suda utvrena je Ustavom i ne moe se
propisivati zakonom.
28.2 Odluivanje
Nain odluivanja Ustavnog suda propisan je takoe Ustavom. Ustavni sud odluuje veinom glasova svih sudija. O ustavnoj albi Ustavni sud odluuje u vijeu
sastavljenom od troje sudija. Vijee moe odluivati samo jednoglasno i u punom
sastavu. Ako se u vijeu ne postigne jednoglasnost, o ustavnoj albi odluie Ustavni
sud veinom glasova svih sudija.
Odluka Ustavnog suda se objavljuje, obavezna je i izvrna. Izvrenje odluke Ustavnog suda, kada je to potrebno, obezbjeuje Vlada.
Vlada, na zahtjev Ustavnog suda obezbjeuje izvrenje odluka Ustavnog suda
preko ministarstava i samostalnih organa uprave u iji djelokrug spada pitanje na
koje se odluka odnosi i o obezbjeenju izvrenja tih odluka obavjetava Ustavni sud.
28.3 Sastav, izbor i mandat

Ustavni sud ima sedam sudija koji se biraju na vrijeme od 12 godina. Sudije
Ustavnog suda bira i razrjeava Skuptina, i to:
dvoje sudija na predlog Predsjednika Crne Gore i
pet sudija na predlog nadlenog radnog tijela Skuptine po raspisanom javnom
pozivu koji predlagai sprovode.
Ustavom su propisani uslovi za izbor sudije Ustavnog suda. Sudija Ustavnog suda
bira se iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina ivota i 15 godina radnog
iskustva u pravnoj struci.
U cilju jaanja nezavisnosti Ustavnog suda, Ustavom je propisano da o izboru
sudija Ustavnog suda Skuptina donosi odluku u prvom glasanju dvotreinskom
veinom i u drugom glasanju tropetinskom veinom svih poslanika, najranije nakon
mjesec dana.
Predsjednika Ustavnog suda biraju sudije Ustavnog suda iz svog sastava na vrijeme od tri godine. Isto lice moe biti birano samo jednom za predsjednika i sudiju
Ustavnog suda.
Radi sprjeavanja sukoba interesa u vrenju javne funkcije, Ustavom je utvreno
da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne moe vriti poslaniku i drugu javnu funk75
ciju niti obavljati drugu djelatnost.

Uslovi za prestanak funkcije i razrjeenje predsjednika i sudije Ustavnog suda
propisani su Ustavom.
Predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na
koje je izabran:
ako to sam zatrai,
kad ispuni uslove za starosnu penziju ili
ako je osuen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Predsjednik i sudija Ustavnog suda razrjeava se dunosti:
ako je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije,
ako trajno izgubi sposobnost za vrenje funkcije ili
ako javno ispoljava svoja politika uvjerenja.
Ustavom je propisano da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrjeenje
utvruje Ustavni sud na sjednici i da o tome obavjetava Skuptinu. Ustavni sud
moe odluiti da predsjednik ili sudija Ustavnog suda protiv koga je pokrenut krivini
postupak, ne vri dunost dok taj postupak traje.
76
29.PROMJENA USTAVA (l. 155, 156 i 157)

Karakter Ustava, kao najvieg pravnog akta, zahtijevao je i propisivanje posebnog postupka za njegovu promjenu, kako u odnosu na subjekte koji mogu podnijeti
predlog za promjenu ustava, faze postupka (nacrt i predlog), veinu za odluivanje
(usvajanje), tako i u odnosu na karakter akta kojim se vri promjena (Amandmani).
Ustavom je propisano da predlog za promjenu Ustava moe podnijeti predsjednik
Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika.
Predlogom za promjenu Ustava moe se predloiti izmjena ili dopuna pojedinih
odredbi Ustava i u tom sluaju predlog mora da sadri naznaenje odredbi ije se
promjene trae i obrazloenje, ili se moe predloiti donoenje novog ustava.
Predlog za promjenu Ustava usvojen je u Skuptini, ako za njega glasa dvije treine svih poslanika, a ako predlog za promjenu Ustava ne bude usvojen, isti predlog
se ne moe ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen.
Nacrt akta o promjeni Ustava sainjava nadleno radno tijelo Skuptine i usvojen
je u Skuptini, ako za njega glasa dvije treine svih poslanika. Usvojeni nacrt akta o
promjeni Ustava Skuptina stavlja na javnu raspravu koja ne moe trajati krae od
mjesec dana, a po zavretku javne rasprave nadleno radno tijelo Skuptine utvruje
predlog akta o promjeni Ustava. Akt o promjeni Ustava usvojen je u Skuptini ako za
njega glasa dvije treine svih poslanika.
Posebnost ustava ogleda se i u formi u kojoj se vre promjene, tj. Ustavom je propisano da se promjene pojedinih odredbi Ustava vre amandmanima.
Zabranjena je promjena Ustava za vrijeme ratnog i vanrednog stanja.
Zbog izuzetnog znaaja pojedinih pitanja, odnosa i naela koja su regulisana
Ustavom, a na kojima se zasniva pravno-politiki sistem drave, zbog ega ne treba
da budu predmet estih promjena, Ustavom je propisano da je promjena pojedinih
lanova Ustava konana ako se na dravnom referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih biraa. To su: lan 1 (nezavisnost, suverenost, oblik vladavine
i karakter drave), lan 2 (odreenje suverenosti graanina koji ima crnogorsko dravljanstvo, nain ostvarivanja vlasti graana i zabrana uspostavljanja i priznavanja
vlasti koja ne proistie iz slobodno izraene volje graana na demokratskim izborima), lan 3 (dravna teritorija), lan 4 (dravni simboli), lan 12 (crnogorsko dravljanstvo), lan 13 (jezik i pismo), lan 15 (principi odnosa Crne Gore sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama), lan 45 (birako pravo) i lan 157 (potvrda
na referendumu o promjeni pojedinih odredaba Ustava).
77
30. USTAVNI ZAKON ZA SPROVOENJE USTAVA (lan 158)

Ustavom je propisano da se za sprovoenje Ustava donosi ustavni zakon i utvren
je nain donoenja, proglaavanja i stupanja na snagu tog zakona.
Ustavni zakon za sprovoenje Ustava donosi Skuptina veinom glasova svih poslanika, a proglaava se i stupa na snagu istovremeno sa Ustavom.
Ustavni zakon sadri odredbe koje imaju karakter prelaznih i zavrnih odredaba
Ustava, kojima se uspostavlja odnos izmeu ustava ili pojedinih ustavnih odredaba
koje prestaju da vae i novog ustava ili amandmana na ustav u pogledu njihovog
dejstva na sluajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme vaenja ranijeg ustava.15
Ustavnim zakonom za sprovoenje Ustava Crne Gore propisani su: nastavak rada
organa vlasti u Crnoj Gori i drugih dravnih organa, organizacija i slubi i organa
lokalne samouprave do isteka vremena na koje su birani, u okviru prava i dunosti
utvrenih Ustavom; rok za konstituisanje Savjeta za odbranu i bezbjednost; primjena odredaba meunarodnih ugovora o ljudskim pravima i slobodama, kojima je Crna
Gora pristupila prije 3. juna 2006. godine, na pravne odnose nastale nakon potpisivanja; rokovi za donoenje pojedinih zakona, odnosno usklaivanje vaeih zakona
sa Ustavom; rok za usklaivanje propisa skuptina jedinica lokalne samouprave sa
Ustavom; shodna primjena propisa dravne zajednice Srbija i Crna Gora ako nijesu
u suprotnosti sa pravnim poretkom i interesima Crne Gore do donoenja odgovarajuih propisa Crne Gore; sluajevi u kojima graani Crne Gore mogu zadrati crnogorsko dravljanstvo; nastavak rada Ustavotvorne skuptine kao Skuptine Crne Gore;
rok za odravanje izbora za poslanike u Skuptini Crne Gore; kao i upodobljavanje
naziva slubenog glasila u kojem se objavljuju zakoni i drugi propisi.
Imajui u vidu da se Amandmani I do XVI na Ustav Crne Gore, u najveoj mjeri
odnose na sudstvo, Dravno tuilatvo i Ustavni sud Crne Gore, Ustavnim zakonom
za sprovoenje Amandmana I do XVI na Ustav Crne Gore propisani su: rokovi za
usklaivanje sa Amandmanima Zakona o Sudskom savjetu, Zakona o sudovima,
Zakona o Dravnom tuilatvu i Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kao i ostalih
zakona i drugih propisa, rokovi za raspisivanje javnih poziva za izbor lanova Sudskog savjeta, Vrhovnog dravnog tuioca i svih sudija Ustavnog suda, rok za izbor
predsjednika Vrhovnog suda, kao i obaveza da se u zakonima koji se usklauju sa
Amandmanima propie odredba o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih
naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sudovima, Dravnom tuilatvu
i Ustavnom sudu.
15 Izvod iz Rjeenja Ustavnog suda Crne Gore, U-br. 20/09 od 12. marta 2009. godine Iz navedenog proizilazi
da Ustavni zakon ima ulogu prelazne i zavrne odredbe Ustava, pa je, samim tim i ustavna kategorija. Kao akt
prelaznog ustavnog ureenja, od Ustava, koji je prestao da vai, do sprovoenja novog ustava, Ustavni zakon
za sprovoenje Ustava Crne Gore ureuje samo pitanje sprovoenja i primjene Ustava. On nema autonomnost
u odnosu na Ustav, niti izvorno ureuje ustavnu, odnosno zakonsku materiju. Dakle, on je akt sprovoenja ve
ureenih drutvenih odnosa, a ne akt kreiranja i ureivanja tih odnosa. Ustavni zakon, prema shvatanju Suda,
nema posebno mjesto u hijerarhiji pravnih akata, jer ga Ustav izriito ne navodi u odredbama o meusobnom
odnosu optih pravnih akata.
78
79
USTAVNI SISTEM CRNE GORE

I izdanje
PRIRUNIK ZA POLAGANJE STRUNOG ISPITA
ZA V, VI I VIII NIVO KVALIFIKACIJA OBRAZOVANJA
Izdava
Uprava za kadrove
Urednik
Svetlana Vukovi
Autorke
Recenzent
Prof. dr Miodrag Vukovi
Lektor
Nikola Radunovi
Dizajn i priprema za tampu
KNB Production DOO, Podgorica
Lidija Savkovi
tampa
IVPE, Cetinje
Tira
100 primjeraka
CIP -
,
ISBN 978-86-85819-44-5
COBISS.CG-ID 2749620

Knjiga Ustavni Sistem CG

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga Ustavni Sistem CG

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

PRIRUNIK ZA POLAGANJE STRUNOG ISPITA

1. POJAM I STRUKTURA USTAVA

2. DRAVA, PRAVNI POREDAK I ZAKONODAVSTVO

3. DRAVNI SIMBOLI (lan 4)

4. ZABRANA DISKRIMINACIJE (lan 8)

5. PODJELA VLASTI (lan 11)

6. OSNOVE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

7. OGRANIENJE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA (l. 24 i 25)

8. LINA PRAVA I SLOBODE (l. 26 do 44 i Amandmani I i II)

9. POLITIKA PRAVA I SLOBODE (l. 45 do 57)

9.2.4 Pravo na pristup informacijama (lan 51)

11. SOCIJALNI SAVJET (lan 65)

12. POSEBNA PRAVA PRIPADNIKA MANJINSKIH NARODA I DRUGIH

14. ZATITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA (lan 81)

15. SKUPTINA CRNE GORE (l. 82 do 94 i Amandmani III i IV)

17. PREDSJEDNIK CRNE GORE (l. 95 do 99 i Amandman V)

18. VLADA CRNE GORE (l. 100 do 110)

18.2 Sastav, nain izbora i prestanak mandata

19. DRAVNA UPRAVA (l. 111 i 112)

20. LOKALNA SAMOUPRAVA (l. 5 i 22 i l. 113 do 117)

22. VOJSKA CRNE GORE (LAN 129)

23. SAVJET ZA ODBRANU I BEZBJEDNOST (l. 130 i 131)

24. PROGLAENJE RATNOG I VANREDNOG STANJA (l. 132 i 133)

26. EKONOMSKO UREENJE (l. 139 do 144 i Amandman XIV)

27. USTAVNOST I ZAKONITOST (l. 145 do 148)

29. PROMJENA USTAVA (l. 155, 156 i 157)

30. USTAVNI ZAKON ZA SPROVOENJE USTAVA (lan 158)

Prof. dr Miodrag Vukovi

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

1. POJAM I STRUKTURA USTAVA

1.2 Ustav Crne Gore sadraj i struktura

Ustavno pravo, Marijana Pajvani i Mladen Vukevi, Podgorica, 2008

Ustavni sistem Crne Gore

Ustav je objavljen u Slubenom listu CG, broj 1/07

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

Ustavni sistem Crne Gore

2. DRAVA, PRAVNI POREDAK I ZAKONODAVSTVO

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

Imajui u vidu graanski karakter Crne Gore, vjerske zajednice su odvojene od

2.2 Primat meunarodnog prava (lan 9)

Ustavni sistem Crne Gore

2.3 Zakonodavstvo (lan 16)

2.4 Odnos Crne Gore sa drugim dravama i meunarodnim

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

pristupanje drava koje postaju lanice nakon osnivanja meunarodne organizacije.

Ustavni sistem Crne Gore

3. DRAVNI SIMBOLI (lan 4)

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

4. ZABRANA DISKRIMINACIJE (lan 8)

Ustavni sistem Crne Gore

5. PODJELA VLASTI (lan 11)

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

6. OSNOVE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA

Ustavni sistem Crne Gore

6.2 Pravo na jednaku zatitu i pravo na pravni lijek (l. 19 i 20)

6.3. Pravo na pravnu pomo (lan 21)

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

6.4 Ravnopravnost ene i mukarca (lan 18)

6.5 Pravo na zdravu ivotnu sredinu (lan 23)

Ustavni sistem Crne Gore

Duanka Jaukovi i Slavica Baji

7.OGRANIENJE LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA (l. 24 i 25)

Ustavni sistem Crne Gore