Krešimir Regan Srpski Kulturni Klub I Banovina Hrvatska PDF

SP, br. 2., 309.-700.
Zagreb, 2008.
UDK: 329(497.1)SKK1936/1941
323.14(497.5=163.41)''1939/1941''
94(497.5)''1939/1941''
Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 11. 9. 2006.
Prihvaeno: 3. 5. 2007.
Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

KREIMIR REGAN
Leksikografski zavod "Miroslav Krlea", Zagreb, Republika Hrvatska

Srpski kulturni klub (SKK) je u Beogradu potkraj 1936. osnovala srpska intelektualna,
politika i gospodarska elita za drutveni, kulturni i gospodarski razvoj Srba u Kraljevini Jugoslaviji. Nakon uspostave Banovine Hrvatske 26. VIII. 1939. SKK je izvrio
reviziju programa te nastavio tijekom druge polovice 1939. djelovati kao najei kritiar unutarnje politike reforme zapoete Sporazumom Cvetkovi-Maek, da bi tijekom 1940. godine postao glavnim nositeljem protubanovinskog i protusporazumskog
pokreta meu jugoslavenskim Srbima koji su se ujedinili pod parolom "Srbi na okup".
Pokret je, djelujui na temeljima velikosrpske ideologije, otvoreno zahtijevao stvaranje
velike Srbije na svim srpskim "povijesnim" prostorima, ukljuujui i dijelove Banovine
Hrvatske koji su zbog povijesnih, geostratekih ili gospodarskih razloga trebali pripasti
velikoj Srbiji.
Kljune rijei: Srpski kulturni klub, Banovina Hrvatska, Sporazum Cvetkovi-Maek,
velikosrpska ideologija
Uvod
Drutvo Srpski kulturni klub (SKK) osnovala je u Beogradu potkraj 1936.
srpska intelektualna, politika i gospodarska elita. Klub se nakon uspostave
Banovine Hrvatske svrstao u najee osporavatelje unutarnjih politikih reformi zapoetih Sporazumom Cvetkovi-Maek (26. kolovoza 1939.). Meu
Srbima u Banovini Hrvatskoj zastupalo je velikosrpsku ideologiju i bio je jedan
od glavnih nositelja protubanovinskog i protusporazumskog pokreta ujedinjenog pod parolom "Srbi na okup".1 Za razliku od ostalih zastupnika te politike,
1
U opisu nosilaca velikosrpske politike pod parolom "Srbi na okup" upotrebljavaju se termini protubanovinski i protusporazumski. Iako se ini da je rije o potpuno istoznanim pojmovima, postoji ipak mala, ali znakovita razlika. Termin protubanovinski oznaava onu politiku koja
se apsolutno protivi bilo kakvom osnutku hrvatske banovine u Kraljevini Jugoslaviji, odnosno
razbijanju naela nacionalnog jedinstva izraenog u integralnom jugoslavenstvu te naela dravne jedinstvenosti izraenog u centralizmu. Takvo su stajalite zauzele razne udruge graana,
meu kojima se posebno istie Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije. Termin protusporazumski
oznaava politiku koja se ne protivi postizanju sporazuma izmeu Hrvata i Srba, ali samo ako se
zadovolje tri uvjeta: prvo, da ga potpie pravi predstavnik srpskog naroda izabran na demokrat-
397
KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
SKK je bio jedino srpsko drutvo ije se djelovanje nije prikrivalo sintagmom
borbe za spas unitaristike Kraljevine Jugoslavije, ve se otvoreno zalagalo za
stvaranje velike Srbije na svim srpskim "povijesnim" prostorima, ukljuujui
i dijelove Banovine Hrvatske u kojima su Srbi inili apsolutnu veinu u ukupnom stanovnitvu, ali i dijelove Banovine Hrvatske koji su, prema stajalitima
tvoraca velikosrpskoga programa SKK, zbog povijesnih, geostratekih ili gospodarskih razloga (poput, primjerice, istone obale Jadranskoga mora) trebali
pripasti velikoj Srbiji.
Premda je djelovanje SKK u Kraljevini Jugoslaviji potkraj tridesetih i poetkom etrdesetih godina 20. stoljea bio nezaobilazna tema zanimanja hrvatskih povjesniara, taj je interes veim dijelom bio usmjeren na istraivanje
njihove uloge u razvoju etnikog pokreta i utjecaju na svakidanji politiki
ivot Srbije tih godina. Stoga emo u obradi djelovanja SKK, neovisno o dosadanjim i dijelom ve zastarjelim istraivanjima, nastojati odgovoriti na sljedea pitanja: (1) S kakvih su programskih i ideolokih stajalita nastupali? (2)
Kakav je bio njihov politiki odnos s drugim politikim strankama i drutvima
sa srpskom veinom u lanstvu i u politikome vodstvu? (3) Kakav su politiki
uspjeh ostvarili meu Srbima u Banovini Hrvatskoj?
Opa obiljeja Banovine Hrvatske

Banovina Hrvatska je kao politiko-teritorijalna jedinica Kraljevine Jugoslavije postojala od 26. kolovoza 1939. do 10. travnja 1941., a bila je uspostavljena na podruju ujedinjene Savske i Primorske banovine s kotarima id, Ilok,
Derventa, Gradaac, Brko, Travnik, Fojnica i Dubrovnik. Ukupna je povrina
Banovine Hrvatske iznosila priblino 65.500 etvornih kilometara ili 26,44 posto dravnog teritorija Kraljevine Jugoslavije.2 Sredite joj je bilo u Zagrebu, a
slubena zastava trobojnica s vodoravnom crvenom, bijelom i plavom trakom.
U sredini bijele trake bio je povijesni hrvatski grb od dvadeset pet crvenih i
bijelih polja, od kojih je prvo lijevo gornje polje bilo crveno.
skim izborima; drugo, da se u granicama Banovine Hrvatske ne nalaze "srpski krajevi" (istona
i zapadna Slavonija, Bosanska Posavina, Banovina, Kordun, Lika, sjeverna i juna Dalmacije
te dijelovi Bosne); i tree, da Banovina Hrvatska nema politiku autonomiju kakvu je stekla
Sporazumom Cvetkovi-Maek. Premda bi se oba termina mogla shvatiti kao velikosrpski, njihova uporaba u opisu svake politike radnje koja je bila usmjerena protiv Banovine Hrvatske ili
Sporazuma Cvetkovi-Maek ipak bi bila pogrena. Jer sve se politike radnje nekih stranaka,
udruga i institucija izvedene u ime jugoslavenske ideologije, kao to je to bilo sluaj sa Savezom
Sokola Kraljevine Jugoslavije, ne mogu izjednaiti sa srpstvom, iako ga je nesrpsko stanovnitvo
moglo tako shvatiti, a najee i jest.
2
Podaci o veliini teritorija Banovine Hrvatske ovisno o autoru meusobno se razlikuju. Prema Srkulju i Luiu, Banovina Hrvatska imala je 65.456 etvornih kilometara, prema Radojiu
66.700 etvornih kilometara, a prema Gaiju 65.455,99 etvornih kilometara. Stjepan SRKULJ/
Josip LUCI, Hrvatska povijest u dvadeset pet karata, Proireno i dopunjeno izdanje, Zagreb
1996., 101.; Ljubomir RADOJI, Hrvatska banovina: izraena po najnovijoj administrativnoj
podeli i renim slivovima, i sa novom kartom banovine, Beograd 1940., 3.; Franjo, GAI, Vladko
Maek i stvaranje banovine Hrvatske, Zagreb 1991., 154.
398
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Administrativno i teritorijalno, Banovina Hrvatska je bila podijeljena na

gradove, kotare i opine. Imala je dvadeset pet gradova3 i devedeset devet kotara s etiri ispostave, meusobno podijeljenih izmeu Banske vlasti u Zagrebu
i Ispostave Banske vlasti u Splitu.4 Broj opina teko je utvrditi jer se tijekom
postojanja Banovine Hrvatske stalno mijenjao, ovisno o prirastu ili padu stanovnitva na nekom podruju. Stoga se taj broj moe zaokrui na priblino
700 opina.5
Prema Uredbi o Banovini Hrvatskoj, sa sredinje vlade bili su na nju prebaeni poslovi poljoprivrede, trgovine, industrije, uma, rudnika, graevina,
socijalne politike i narodnog zdravlja, tjelesnog odgoja, pravde, prosvjete i unutranje uprave. Uredbom je takoer odreeno da zakonodavnu, upravnu i sudsku vlast iz nadlenosti Banovine Hrvatske obavlja kralj preko bana, a da svaku
kraljevu odluku koja zadire u nadlenost Banovine Hrvatske mora svojim potpisom odobriti hrvatski ban. Uoi njemako-talijanske agresije na Kraljevinu
Jugoslaviju, nova kraljevska vlada generala Duana Simovia proirila je poetkom travnja 1941. autonomiju Banovine Hrvatske. Ona je Uredbom o orunitvu (andarmeriji) Banovine Hrvatske, zatim Uredbom o razgranienju posla
Ministarstva unutranjih poslova i Banovine Hrvatske te na posljetku Uredbom
o ovlatenju bana Banovine Hrvatske da naredbenim putem propisuje odredbe
o orunitvu banovine Hrvatske dobila pravo na raspolaganje vlastitim oruano-policijskim snagama. Takoer je Uredbom o Banovinskom sudu za zatitu
drave bila osigurana sudska autonomija za itavo njezino podruje.6
3
Bakar, Bjelovar, akovec, Dubrovnik, Karlovac, Koprivnica, Krievci, Livno, Mostar, Nova
Gradika, Osijek, Petrinja, Senj, Sisak, Slavonska Poega, Split, Suak, ibenik, Travnik, Varadin, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zagreb.
4
Benkovac, Biograd, Bjelovar, Bra, Brko, Brinje, Bugojno (ispostave Gornji Vakuf i Kupres), Crikvenica, abar, akovec, azma, Daruvar, Delnice, Derventa, Donja Stubica, Donji
Lapac, Donji Miholjac, Dubrovnik, Dugo Selo, Duvno, akovo, urevac, Fojnica, Garenica,
Glina, Gospi, Graac, Gradaac, Grubino Polje, Hvar, Ilok, Imotski, Ivanec, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Klanjec, Knin, Konjic, Koprivnica, Korula, Korenica, Kostajnica, Krapina, Krievci, Krk, Kutina, Livno, Ljubuki (ispostava Posuje), Ludbreg, Makarska, Metkovi, Mostar,
Naice, Nova Gradika, Novi Marof, Novi Vinodol, Novska, Ogulin, Okuani, Osijek, Otoac,
Pakrac, Perui, Petrinja, Pisarovina, Podravska Slatina, Pregrada, Preko, Prelog, Prozor, Rab,
Samobor, Senj, Sinj, Sisak, Slavonska Poega, Slavonski Brod, Slunj, Split, Stolac (ispostava apljina), Suak, Sv. Ivan Zelina, ibenik, id, Travnik, Udbina, Valpovo, Varadin, Velika Gorica,
Vinkovci, Virovitica, Vojni, Vrbovsko, Vrgin Most, Vukovar, Zagreb, Zlatar i upanja. Kreimir REGAN/Tomislav KANIKI, Hrvatski povijesni atlas, Zagreb 2003., 277., zemljovid 201.,
Upravna podjela Banovine Hrvatske.
5
Podatak je dobiven na osnovi rezultata opinskih izbora koji donosi podatak o 620 opina.
Taj je broj neto vei jer se izbori od 18. svibnja 1940. nisu proveli u svim kotarima (Derventa,
Gradaac, Brko, Konavle, Benkovac itd.). "Rezultati opinskih izbora u Hrvatskoj", Hrvatski
dnevnik (Zagreb), 22. V. 1940., 5.
6
Zbirka zakona, uredba i naredba banovine Hrvatske objavljenih do prosinca 1939., Zagreb
1939., 14.-17.; "Uredba o orunitvu (andarmeriji) banovine Hrvatske", Narodne novine (Zagreb), br. 79, 7. IV. 1941., 1.; "Uredba o razgranienju posla Ministarstva unutranjih poslova i
banovine Hrvatske", Narodne novine (Zagreb), br. 79, 7. IV. 1941., 2.; "Uredba o ovlatenju Bana
banovine Hrvatske da naredbenim putem propisuje odredbe o orunitvu banovine Hrvatske",
Narodne novine, br. 79, 7. IV. 1941., 1.; "Uredba o banovinskom sudu za zatitu drave", Narodne
novine (Zagreb), br. 82, 7. IV. 1941., 1.
399
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Na podruju Banovine Hrvatske ivjelo je prema popisu stanovnitva

iz 1931. godine, 4.007.227 graana.7 Od ukupnoga broja stanovnika bilo je
3.021.016 rimokatolika (75,38 posto), 774.397 pravoslavaca (19,32 posto),
143.880 bosansko-hercegovakih muslimana (3,59 posto) i priblino 240.000
pripadnika ostalih nacionalnih manjina (2,71 posto).8 S obzirom na to da je
Banovina Hrvatska nastala u drugoj polovici 1939., broj stanovnika se poveao
tako da podaci iz 1931. nisu konani. Prema izraunu Vladimira Pavlakovia,
prirodni je prirast u osam godina poveao broj banovinskoga stanovnitva na
priblino 4.400.000 stanovnika, dok je prema izraunu dr. J. Smodlake, prirodni prirataj u osam godina poveao broj banovinskoga stanovnitva na priblino 4.334.000 stanovnika.9 U granicama Banovine Hrvatske ivjelo je priblino 87 posto svih jugoslavenskih Hrvata. Oni su u Banovini Hrvatskoj inili
apsolutnu veinu u sedamdeset pet kotara, a relativnu u kotarima Bugojno,
Travnik, Stolac, Brko i Gradaac. Bosansko-hercegovaki muslimani imali su
apsolutnu veinu samo u kotaru Konjic, dok su banovinski Srbi imali apsolutnu veinu u trinaest kotareva. Srpsko je stanovnitvo u Banovini Hrvatskoj
naseljavalo veinom kotare koji su se nalazili uz dananju granicu Republike
Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom te uz dananju granicu sa Srbijom.
Temelji politikoga djelovanja SKK

Da bismo uope mogli pristupiti analizi utjecaja i politikoga djelovanja
SKK meu Srbima potkraj tridesetih i ranih etrdesetih godina 20. stoljea, a
posebice meu Srbima koji su nakon uspostave Banovine Hrvatske uli u njezin sastav, dva su kljuna politika dokumenta koja su odredila to djelovanje.
Na prvome su mjestu zapisnik osnivake skuptine SKK odrane potkraj 1936.
godine u Beogradu koji je, zajedno s pravilima drutva, popisom osnivaa i
popisom Predsjednitva 15. sijenja 1937. potvrdilo Ministarstvo unutarnjih
poslova. Na drugome su mjestu knjiice Pravila Srpskog kulturnog kluba i Srpski kulturni klub iz 1937. godine u kojima su objavljena pravila djelovanja i
program toga drutva.10 Uz ta dva dokumenta, vanu ulogu u istraivanju politike djelatnosti SKK i u odreivanju njihovih politikih stajalita imaju nizovi
lanaka objavljeni tijekom godine 1940. i 1941. u drutvenome glasilu Srpski
7
Prethodni rezultati popisa stanovnitva od 31. marta 1931 godine u Kraljevini Jugoslaviji/
Pretsednitvo ministarskog saveta, Opta dravna statistika, Beograd 1931., 11.-18.; Vladimir
PAVLAKOVI, Banovina Hrvatska: politika, administrativna i ekonomska struktura, Zagreb
1939., 73.
8
"Banovina Hrvatska u brojkama", Hrvatski dnevnik (Zagreb), 29. VIII. 1939., 2.-3.; S.
SRKULJ/J. LUI, Hrvatska povijest, 101.; Vladimir ERJAVI, "Demografski gubici Republike Hrvatske u razdoblju 1900. 1991. godine", asopis za suvremenu povijest, br. 2-3, 1993.,
70., tabla 3., Kretanje stanovnitva u Republici Hrvatskoj prema popisima od 1900. do 1991. u
tisuama.
9
"Banovina Hrvatska u brojkama", Hrvatski dnevnik (Zagreb), 29. VIII. 1939., 2.-3.; V. PAVLAKOVI, Banovina Hrvatska, 1939., 73.-74., 76.-78.
10
Ljubodrag DIMI, Kulturna politika u Kraljevini Jugoslaviji 1918-1941. Prvi deo: Drutvo i
drava, Beograd 1996., 508.
400
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
glas nakon uspostave Banovine Hrvatske. Ti su lanci po svojemu karakteru

svojevrsni amandmani na Pravila Srpskoga kulturnog kluba iz 1937. godine
jer su preko njih vodei dunosnici SKK najavljivali rad na stvaranju nadstranake srpske organizacije iji je jedini zadatak trebao biti da nadvisi stranaku
razmrvljenost srpske politike scene i izvri ujedinjenje njezinih stranakih
voa, ime bi bio ostvaren prvi korak na putu stvaranja velike Srbije kao krajnjeg cilja SKK.
a) Osnivaka skuptina
Drutvo SKK-a osnovalo je potkraj 1936. godine u Beogradu sedamdeset
osnivaa, meu kojima je bilo dvadeset i dvoje sveuilinih profesora, est visokih dravnih dunosnika Kraljevine Jugoslavije, osam uglednih gospodarstvenika, sedam sudaca i dva visokopozicionirana asnika vojske Kraljevine
Jugoslavije,11 a pravila drutva potvrdilo je Ministarstvo unutarnjih poslova 15.
sijenja 1937.12 Prema Dimiu, smatra se da su inicijativu za osnivanjem takvoga udruenja dali bosansko-hercegovaki Srbi dr. Nikola Stojanovi, odvjetnik
i nekadanji lan Jugoslavenskoga odbora, dr. Vladimir orovi, sveuilini
profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i rektor Beogradskog univerziteta
te Dragoljub Gri, dugogodinji predsjednik Kulturnoga drutva "Prosvjeta"
i sveuilini profesor dr. Slobodan Jovanovi.13 Za predsjednika drutva bio je
izabran Slobodan Jovanovi, za njegove potpredsjednike odvjetnici dr. Nikola
Stojanovi i Dragia Vasi, jedan od glavnih ideologa etnikog pokreta tijekom II. svjetskog rata, a za tajnika drutva sveuilini profesor dr. Vasa ubrilovi.14
b) Program
Povijest djelovanja SKK bio je obiljeen dvjema fazama djelovanja, a svaku
od njih pratio je tono odreen program. Prvu fazu, od osnutka 1936. godine
do uspostave Banovine Hrvatske, obiljeio je slubeno usvojen program dje Cjeloviti popis osnivaa SKK objavljen je u: LJ. DIMI, Kulturna politika, 519-520.
Jovan MARJANOVI, Draa Mihailovi izmeu Britanaca i Nemaca, Zagreb, Beograd
1979., 19.; Branko PETRANOVI/Momilo ZEEVI, Jugoslovenski federalizam, Ideje i stvarnost, Tematska zbirka dokumenata, I, 1914-1943, Beograd 1987., 568.
13
LJ. DIMI, Kulturna politika, 508.
14
Upravni odbor kluba inili su Slobodan Jovanovi, gospodarstvenik dr. Vladimir orevi,
sudac Kasacionog suda dr. Danilo Dani, Dragia Vasi, trgovac dr. Kosta Popovi, odvjetnik dr.
Nikola Stojanovi, dr. Vasa ubrilovi, bivi pomonik ministra Risto Joji, direktor gimnazije
Dragomir Ili, sveuilini profesor dr. Pavle Stevanovi, sveuilini profesor dr. Slobodan Drakovi, sveuilini profesor dr. Sima Ili, profesor uiteljske kole Sreten Stojanovi, sveuilini
profesor dr. Milan Kievac, sveuilini profesor dr. Stevan Jakovljevi, upravnik "Saveza nab.
zadr. dravnih inovnika" Branko Trajkovi, a Nadzorni odbor kluba general ivko Pavlovi,
rektor Beogradskog univerziteta Dragoslav Jovanovi, predsjednik Kasacionog suda Rusomir
Jankovi, direktor "Hipotekarne banke Trgovakog fonda" Mihajlo vabi te bivi direktor "Prometne banke" Teodosije Risti. LJ. DIMI, Kulturna politika, 520.
11
12
401
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
lovanja koji je bio objavljen u knjiicama pod naslovom Pravilima Srpskoga

kulturnog drutva i Srpski kulturni klub, koje su priloene zahtjevu za upis u
registar drutva pri Ministarstvu unutarnjih poslova 15. sijenja 1937., dok su
drugu fazu djelovanja obiljeili "amandmani" na program iz 1937. godine koji
su bili objavljivani kao lanci vodeih dunosnika toga drutva u Srpskom glasu, politikomu tjedniku i glavnome glasilu toga drutva. Dok je program iz
1937. godine jo uvijek bio proet "jugoslavenskim duhom", "amandmani" na
program iz godine 1939. i 1940. otvoreno su zatraili stvaranje velike Srbije kao
pravedne nadoknade Srbima za svu rtvu koju su dali za stvaranje zajednike
jugoslavenske drave, poevi od mnogobrojnih srpskih rtava u Austro-Ugarskoj Monarhiji palih u borbi za "osloboenje slavenske brae" od austrijskog
i ugarskog terora te tijekom Prvoga svjetskog rata,15 preko odricanja od "ratnoga plijena" obeanog Srbiji za njezinu ulogu u Prvome svjetskom ratu,16 pa
sve do odricanja od vlastitoga dravnog i nacionalnog identiteta pri stvaranju
Kraljevine SHS. Premda nema sumnje da su se Srbi prilikom stvaranja Kraljevine SHS "dobrovoljno" odrekli ratnoga plijena koji su im obeali njihovi
saveznici, kao i dravne te nacionalne individualnosti u ime vie, nadnacionalne jugoslavenske ideje i dravnosti te su se poput Hrvata, Slovenaca i ostalih
naroda s prostora Kraljevine SHS i Jugoslavije "utopili" u jugoslavenski narod
i dravu,17 oni su ipak proirili svoj politiki utjecaj na puno vei teritorij nego
to je to predviao bilo koji plan stvaranja velike Srbije, poevi od Garaanovih Naertanija iz 1844. pa sve do plana kralja Aleksandra I. Karaorevia za
amputaciju Hrvatske iz 1928.18 Unato tomu, nosioci velikosrpske ideologije
u SKK nisu bili time zadovoljni jer su smatrali da 1. prosinca 1918. nije bilo
izvreno ujedinjavanje nekoliko junoslavenskih naroda u novu dravu, ve
da je bilo izvreno tek "pripojenje jugoslavenskih krajeva tadanje habsburke
monarhije Kraljevini Srbiji".19
"Oko autonomije Bosne i Hercegovine", Srpski glas (Beograd), br. 2, 23. XI. 1939., 3.; "Njihove pobede", Srpski glas (Beograd), br. 14, 15. II. 1940., 9.
16
"Za ljubav posebnih hrvatskih tenji rtvovana je kompaktnost drave kao cjeline. ()
rtvovan je, da bi se, toboe, zadovoljio drugi princip, koji je obilato istican i upotrebljavan
sa hrvatske strane, historijski, dravnopravni princip. Tome naelu Srbi su rtvovali sjevernu
Dalmaciju, Liku, Kordun i Slavoniju", Brko, srez i grad: rije Srba Brana povodom pripojenja
srezova sjeverne Bosne Banovini Hrvatskoj, Brko 1939., 7.-8.
17
Ivo GOLDSTEIN, Hrvatska povijest, Zagreb 2003., 255.
18
Radovan PAVI, "Velika Srbija od 1844. do 1990/91. godine", Izvori velikosrpske agresije,
Zagreb 1991., 166-170; Zdravko DIZDAR, "Osnivanje i djelatnost etnikih udruenja na podruju petrinjskog kotara u razdoblju Kraljevine Jugoslavije", Petrinjski zbornik 4, 2001., 88.,
prilog 1. (Karta s ucrtanim prijedlozima za amputaciju Hrvatske pukovnika Duana Simovia i
Milislava Antonijevia iz 1918. i Nikole Paia iz potkraj 1925. upuena jugoslavenskom kralju
Aleksandru Karaoreviu 1928. kao slubeni prijedlog.
19
Ferdo ULINOVI, Dravnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka, Zagreb 1959., 180., 214.-216.
15
402
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Program SKK iz 1937.

Program drutva najvjerojatnije je bio zajedno s njegovim pravilima prihvaen na osnivakoj skuptini u Beogradu potkraj 1936. godine. Prema treemu lanku Pravila Srpskoga kulturnog kluba, kao osnovni zadatak djelatnosti
postavljen je rad na "njegovanju srpske kulture u okviru Jugoslavije, sa strogim
iskljuenjem dnevne i partijske politike".20 ini se da je temeljni zadatak izazvao zabune na srpskoj politikoj i drutvenoj sceni u Beogradu jer su ga njezini autori morali u knjiici Srpski kulturni klub dodatno objasniti. Prema tom
dodatnom objanjenju osnivai SKK smatrali su da samo onaj ovjek koji je
svjestan svojih etnikih korijena i koji ih njeguje moe biti temelj na kojemu se
moe graditi nadnacionalna drava, kakva je bila Kraljevina Jugoslavija.21 Dodatno objanjenje uloge i zadae djelovanja SKK iznio je i njezin predsjednik
Slobodan Jovanovi na prvoj javnoj skuptini drutva odranoj u prostorijama
palae "Izvozne banke" 4. veljae 1937. godine.22 Prema Jovanoviu, SKK je
trebao biti "mesto sastanaka i razgovora za sve one koji se interesuju pitanjima
srpske nacionalne kulture".23 No, osim te, osnovne zadae, Jovanovi je posebno naglasio da e djelatnost toga drutva biti posebno usmjerena prema "graninim oblastima" koje su "po svom poloaju izloene tuinskim uticajima, i u
kojima je Srpstvo najpouzdanija brana protiv tuinskog nadiranja".24 Premda
je Dimi u romantiarskome duhu opisao prve godine djelovanja SKK-a kao
organizacije koja je promicala "duh tolerancije, izmene misli, razgovora, saradnje, sastanaka i susreta razliitih miljenja, ideologija, stranakih opredeljenja,
kulturnih konfesija, iskljuujui svaku partijsku i politiku tendenciju, a posebno zloupotrebu nacionalne ideje", kada se Jovanovieve rijei o "graninim
oblastima" usporede s politikim stajalitima Stevana Moljevia, onda je jasno
da je to drutvo ve od samog poetka bilo zamiljeno kao nositelj novoga
srpskog ujedinjenja u Kraljevini Jugoslaviji s jednim i jedinim ciljem, a to je
bilo stvaranje velike Srbije.25 No, s druge strane, ne moe se niti porei inje LJ. DIMI, Kulturna politika, 508.
Isto.
22
Isto, 510.-511.
23
Isjeak iz govora Slobodana Jovanovia objavljenoga u beogradskoj Politici 5. veljae 1937.,
Isto, 511.
B. PETRANOVI/M. ZEEVI, Jugoslovenski federalizam, 568.
24
Isjeak iz govora Slobodana Jovanovia objavljenome u beogradskoj Politici 5. veljae 1937.,
25
Dr. Stevan Moljevi, banjaluki odvjetnik i predsjednik Odbora Srpskoga kulturnog kluba
Vrbaske banovine, bio je jedan od glavnih ideologa etnikog pokreta tijekom Drugoga svjetskog rata te autor projekta Homogena Srbija. Potkraj trideseti i poetkom etrdesetih godina 20.
stoljea on se javno zalagao za ideju okupljanja Srba u Krajini kao novoj jugoslavenskoj politiko-teritorijalnoj jedinici koja bi, za razliku od Krajine, zamiljene prema projektu istoimenoga
drutva iz Zagreba, obuhvaala uz hrvatske kotareve i sve kotareve Vrbaske banovine, a njezino
sredite ne bi bilo u Bihau nego u Banjoj Luci. Taj svoj plan Moljevi je objasnio u svojoj knjizi
Uloga i znaaj Vrbaske banovine iz 1939. godine, u kojoj je definirao Srbe kao "jedine istinske
nosioce i dravne i jugoslavenske misli u ovoj zemlji, a da ostali iako ne svi, imaju svoje posebne politike raune i koncepcije". Stvaranje Krajine kao posebne srpske politiko-teritorijalne
20
21
403
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
nica da su osnivai SKK-a postupali prema svojim pravilima i programima

u poetku svoga drutvenoga djelovanja, to je jasno vidljivo iz organizacijskog ureenja drutva koje je za provedbu svojih ideja podijelilo svoj rad na
gospodarski odjel pod vodstvom gospodarstvenika Vladimira orevia i na
prosvjetni odjel pod vodstvom sveuilinog profesora dr. Pavla Stevanovia,26
kao i iz njihova rada u 1937. godine, tijekom koje su odrali trideset i dva
predavanja o kulturnim, prosvjetnim i gospodarskim problemima Srba u Kraljevini Jugoslaviji.27
Revizija programa SKK nakon uspostave Banovine Hrvatske

Uspostavom Banovine Hrvatske 26. VIII. 1939., ime je i stvarno zapoela unutarnje-politika reforma ureenja drave, odnosno njezine pretvorbe iz
unitarne drave u sloenu dravu, bila je sruena i posljednja barijera koja je
sprjeavala drutvo SKK da javno odustane od zastupanja jugoslavenske ideje
i da itavoj srpskoj i jugoslavenskoj drutvenoj i politikoj javnosti iznese svoj
prave ciljeve. Programska osnovica SKK nakon uspostave Banovine Hrvatske
bio je lanak urednitva iz prvoga broja Srpskog glasa, u kojem je jasno izneseno stajalite da se treba potpisati novi sporazum izmeu Hrvata i Srba koji
ne bi poput ovoga potpisanog izmeu Dragie Cvetkovia i dr. Vlatka Maeka dirao u dravno jedinstvo te da Srbe prigodom pregovora oko oblikovanja sadraja toga novoga srpsko-hrvatskog sporazuma, poput Hrvata, moraju predstavljati njihovi pravi predstavnici koje je izabrao narod.28 No, nakon
napada na svoje pregovarae i Sporazum, Srpski glas ve u svojemu drugom
broju okree svoju "otricu" prema Hrvatima, za koje kau da "prilikom ovih
pregovora o sporazumu i u situaciji stvorenoj posle njega nisu pokazali mnogo
tenje da budu najprije dosledni, a onda pravedni", jer su "u banovinama izvan
primorske i savske traili za sebe svaki srez, u kom su katolici imali veinu", ali
da taj isti princip nisu potovali "u tim dvema banovinama, gde veinu sainjavaju pravoslavni".29 U kritici Sporazuma i to uspjenijeg mistificiranja nepravde koja je uspostavom Banovine Hrvatske bila uinjena Srbima, pojedini
su dunosnici SKK ili toliko daleko da ga je, na primjer, Dragia Vasi nazvao
ak "srpskim Mnchenom", jasno aludirajui na sporazum kojim su 30. rujna
1938. Velika Britanija i Francuska prepustile Hitlerovoj Njemakoj itavu Sudetsku oblast, koja je od pamtivijeka bila sastavnim dijelom eke.30
jedinice u Kraljevini Jugoslaviji objanjavao je potrebom da se "zahtevi Veliko-Hrvata svedu
na pravu meru i na njihovo prirodno podruje, da se onemogue i frankovluk i bonjakluk".
Takva srpska jedinica sa svojim sreditem u Banjoj Luci trebala bi biti prema njemu "snaan
kulturni centar koji e paralisati utjecaj Zagreba i Sarajeva, ukoliko bi taj utjecaj bio potreban
optoj nacionalnoj i dravnoj ideji, i biti predstraa Beograda". B. PETRANOVI/M. ZEEVI,
Jugoslovenski federalizam, 568.; LJ. DIMI, Kulturna politika, 513.
26
27
Isto, 516.
28
"Naa re", Srpski glas (Beograd), br. 1, 16. X. 1939., 1.
29
"Pitanje dravnog preureenja", Srpski glas (Beograd), br. 2, 23. X. 1939., 1.
30
Branko PETRANOVI, Historija Jugoslavije 19181988, I, Beograd 1989., 305.
404
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Potkraj 1939. godine konano su se iskristalizirala politika stajalita SKK.

Prema tim stajalitima, Sporazum Cvetkovi-Maek je: (1) razbio dravno jedinstvo omoguujui stvaranje jugoslavenskih politiko-teritorijalnih jedinica
na osnovi etnike veine;31 (2) dao previe politike autonomije Hrvatima; (3)
nije usporedno sa stvaranjem hrvatske politiko-teritorijalne jedinice predvidio mogunost oblikovanja srpske jedinice;32 (4) politiki razjedinio Srbe; (5)
Srbe u Banovini Hrvatskoj doveo u podreeni poloaj prema Hrvatima; i (6)
da Sporazum nisu potpisali pravi predstavnici srpskoga naroda.33 tovie, ne
samo da optuuju Cvetkovia da je potpisivanjem Sporazuma Cvetkovi-Maek izravno ugrozio srpske dravotvorne interese, nego i jasno naglaavaju da
"ono to je ugovorio sa g. Maekom g. Dragia Cvetkovi nema nikakvih obveza za srpski narod", i da te obveze iz Sporazuma Srbi nee priznati jer su "Hrvati
sporazumom od 26 augusta dobili vie nego su ikada imali".34 Stoga je drutvo
SKK, uz stalnu kritiku analizu Sporazuma, postupno zapoelo jo od prosinca
1939. s promocijom ideje stvaranja velike Srbije,35 a u lanku "Sporazum ili
nesporazum" otvoreno je zatrailo reviziju Sporazuma.36 To stajalite ponovljeno je samo dva tjedna poslije u lanku "Njihove pobede", prema kojemu bi
Banovina Hrvatska trebala svojim Srbima priznati ili politiku autonomiju u
devetnaest kotareva u kojima su Srbi inili apsolutnu ili relativnu veinu ili im
omoguiti odvajanje od Banovine Hrvatske i dopustiti im pripojenje s drugim banovinama koje e ui u sastav srpskih zemalja, odnosno Velike Srbije.37
Osim to su na osnovi tradicionalne velikosrpske ideologije negirali pripadnost dubrovakog podruja i stanovnitva hrvatskome nacionalnom korpusu,
oni su ak itavi kontinentalni dio sjeverne Dalmacije nazvali "Dalmatinskom
umadijom", koja u geografskome smislu postoji usporedno s "Dalmatinskom
Hrvatskom".38
Takva radikalna promjena u programskim i politikim stajalitima SKK
bila su, prema shvaanjima suvremene srpske historiografije, rezultat sloene
unutarnje politike situacije u kojoj su se Srbi i Kraljevina Jugoslavija nali
pred Drugi svjetski rat, a ija je sloenost u najveoj mjeri bila izazvana upravo
Vidi bilj. 29.
To njihovo stajalite je neobino jer je na sam dan objave Uredbe o Banovini Hrvatskoj
bila donesena i Uredba o proirenju propisa uredbe o Banovini Hrvatskoj na ostale banovine,
a usporedno je bio raen nacrt Uredbe o organizaciji Srpske zemlje. Godinjak Banske Vlasti
Banovine Hrvatske, Zagreb 1940., 701. Branko PETRANOVI/Momilo ZEEVI, Jugoslavija
1918/1988, tematska zbirka dokumenta, Beograd 1988., 434.-435.
33
Ljubo BOBAN, Sporazum Cvetkovi-Maek, Zagreb 1965., 249.-251.; ISTI, Maek i politika Hrvatske seljake stranke 19281941, II, Zagreb 1974., 294.; Fikreta JELI-BUTI, Hrvatska seljaka stranka, Zagreb 1983., 17-18.; ISTA, etnici u Hrvatskoj, Zagreb 1986., 16.-18.; B.
PETRANOVI/M. ZEEVI, Jugoslovenski federalizam, 568.; Franjo TUMAN, Hrvatska u
monarhistikoj Jugoslaviji, Zagreb 1993., 277.-278.
34
"Sporazum ili nesporazum", Srpski glas (Beograd), br. 12, 1. II. 1940., 1.
35
"Gde god je Srba - tu je Srbija", Srpski glas (Beograd), br. 5, 14. XII. 1939., 7.
36
"Sporazum ili nesporazum", Srpski glas (Beograd), br. 12, 1. II. 1940., 1.
37
"Njihove pobede", Srpski glas (Beograd), br. 14, 15. II. 1940., 9.
38
"Problem Dubrovnika", Srpski glas (Beograd), br. 16, 29. II. 1940., 2.; "Pismo iz dalmatinske
umadije", Srpski glas (Beograd), br. 16, 29. II. 1940., 8.
31
32
405
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
stvaranjem Banovine Hrvatske, podjelom dravnog teritorija Kraljevine Jugoslavije na etnike politiko-teritorijalne jedinice, etnocentrizmom Hrvata,
uvoenjem terora nad Srbima na prostorima nove hrvatske banovine, uvoenjem autoritarnog reima HSS-a i njegovih militantnih udruenja kao to su
Hrvatska seljaka zatita (HSZ) i Hrvatski junak itd.39 Premda se suvremena
srpska historiografija i danas slui razliitim, u hrvatskoj znanosti ve odavno
odbaenim sintagmama o karakteru hrvatskoga drutva poetkom etrdesetih
godina 20. stoljea koje su bile oblikovane u drugoj Jugoslaviji, ne moemo se
ne sloiti s njihovim stajalitem da su HSZ u to doba srpska politika javnost i
njihova elita shvatili kao prijetnju za opstojnost zajednike drave, ali i za druge politike planove koji su se u to doba pojavili meu jugoslavenskim Srbima.
To stajalite ponajbolje nam ilustrira lanak objavljen u Srpskome glasu u povodu proslave zavretka kolovanja prvih priuvnih asnika HSZ-a u Zagrebu
16. veljae 1940.40 U njemu je autor vidio smisao postojanja te hrvatske, banovinske ili HSS-ovske vojne sile iskljuivo kao opasnost za srpstvo i zajedniku
dravu. To se miljenje moe pratiti i u drugim lancima o HSZ-u, koji se u
velikome broju ustrajno provlae kroz pisanje Srpskoga glasa.41
Reakcije HSS-ova i SDS-ova tiska na rad SKK-a

Kao to se moglo i oekivati, hrvatski je tisak otro reagirao na takva politika stajalita SKK. Uz HSS-ovski Obzor,42 Hrvatski dnevnik,43 i SDS-ovsku
39
"Stvaranje Banovine Hrvatske, podela teritorija, etnocentrizam Hrvata, teror nad Srbima
na prostorima novoformirane banovine, zavoenje autoritarnog reima HSS i njenih militantnih udruenja (Hrvatska graanska i seljaka zatita, Hrvatski junak), militantni klerikalizam
rimokatolike crkve koji je dobijao oblike klerofaizma, ekskluzivni hrvatski nacionalizam obileili su predveerje rata (1939-1941). Nastajanje Banovine Hrvatske bio je znak da je u dugom
"rvanju" sa jugoslavenskom idejom hrvatski etnocentrizam izaao kao pobjednik. Ugroenost
srpskog nacionalnog bia definitivno je uticalo da srpski politiari, nakon gotovo dve decenije
ivota u jugoslavenskoj dravi, otvore nacionalno srpsko pitanje i suoe se sa stanjem nacije." Ljubodrag DIMI, Srbi i Jugoslavija/prostor, drutvo, politika (Pogled s kraja veka), Beograd
1998., 142. "Pri ovakvoj reorganizaciji drave relevantni srpski politiari su zaobieni Sporazum je stvorila kruna u dogovoru s predstavnicima HSS-a koji su predstavljali najvei dio hrvatskog naroda. Ako se ovo uzme u obzir, kao i injenica da poloaj Srba unutar Banovine Hrvatske
nije bio zadovoljavajui, moe se rei da je nezadovoljstvo srpske elite bilo opravdano." Zoran
JANJETOVI, "27. oujak 1941.: uzroci, akteri, ideologija, posljedice", asopis za suvremenu
povijest, br. 3/2006., 1015.
40
"Kuda ovo vodi", Srpski glas (Beograd), br. 15, 22. II. 1940., 1.
41
"Hrvatska zatita na poslu" Srpski glas (Beograd), br. 15, 22. II. 1940., 10.; "Akcija Seljake
zatite u Vidovcu kraj Varadina", Srpski glas (Beograd), br. 15, 22. II. 1940., 10.; "Jo jedan
'podvig' Hrvatske seljake zatite", Srpski glas (Beograd), br. 16, 29. II. 1940., 9.; "Zagrebaka
policija nabavlja blindirani automobil snabdeven mitraljezom", Srpski glas (Beograd), br. 16, 29.
II. 1940., 9.
42
"Srpski glas o koncentracionoj vladi", Obzor (Zagreb), br. 108, 10. V. 1940., 3.; "Stranako
kretanje", Obzor (Zagreb), br. 118, 24. V. 1940., 3.
43
"Neuspjeh Srpskog kluba u Sarajevu", Hrvatski dnevnik (Zagreb), 3. VIII. 1940., 5.; "Srpski
kulturni klub i sporazum", Hrvatski dnevnik (Zagreb), 6. VIII. 1939., 5.; "Hrvatski dnevnik"
406
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Novu rije, najotriju polemiku sa stajalitima i nositeljima SKK razvio je u

Banovini Hrvatskoj vukovarski Srijemski Hrvat. On je ve u svojemu prvome
broju progovorio o politikoj akciji dijela banovinskih Srba, odnosno buduih
osnivaa vukovarskog pododbora SKK, koji su diljem vukovarskog kotara, ali
i itavoga dijela Srijema koji se nalazio u sastavu Banovine Hrvatske, dijelili
izmeu 1. i 18. studenoga 1939. letke u kojima su tvrdili "da je Vukovar srpski
i t. d. te da bi se prema tome vukovarski kotar trebao odcijepiti od Hrvatske i
pripojiti banovini srpskoj i bez obzira na to, to ta banovina jo i ne postoji i
to se uope ne zna da li e postojati ve i radi toga, to je rije ban i banovina
isto hrvatska, samo hrvatska i jedino hrvatska rije i naziv".45 Nakon to je
SKK izbacio parolu "Srbi na okup",46 Srijemski Hrvat smatrao je potrebnim
objasniti svojem itateljstvu tko su nosioci takve protusporazumske i protubanovinske politike meu banovinskim i jugoslavenskim Srbima.47 Pa iako novinar Srijemskog Hrvata smatra "da nitko i ne moe imati nita protiv toga, da
se srpski narod okupi u jednu skupinu, jer dananja teka vremena u Europi i
u svijetu diktiraju svakom narodu, koji posjeduje zdravi narodni instinkt, da
zbije svoje redove, kako bi to spremniji doekao teka iskuenja, koja danas
proivljuju naalost najmoniji i kulturniji narodi Europe, koji ionako ne moraju, ali mogu zadesiti jo mnoge ili sve druge nesree", on se udi nosiocima
te politike meu Srbima da su tu parolu iskoristili u svrhu "koja neka nam
oproste svi, koji to ele i rade za nas izgleda neasna, i koju bi da smo Srbi u
interesu svoje nacionalne asti i ponosa najenerginije osudili".48 No, kako je
u vukovarskome i susjednim kotarima SKK-a irio svoju organizaciju i pojaavao velikosrpsku promidbu, Srijemski Hrvat ih je otvoreno poeo prozivati
nositeljima te politike u istonoj Slavoniji,49 ne tedei pri tome ni HSS-ovskoga koalicijskog partnera JRZ-a, kojeg je izravno optuio da ne samo da tolerira
svojim ograncima u istonoj Slavoniji promociju velikosrpske politike ideje,
nego i da aktivno sudjeluje u njihovoj promociji, pa ak i u lanstvu SKK.50
44
(komentar urednitva na netono pisanje dr. Moljevia o broju Hrvata koji ive u pojedinim kotarima koje HSS trai da uu u sastav Banovine Hrvatske), Hrvatski dnevnik (Zagreb), 13. VIII.
1939., 5.; "Istina o tobonjem progonu Srba u derventskom kotaru", Hrvatski dnevnik (Zagreb),
9. III. 1940., 5.
44
"Negativi se slau - a pozitivni to rade?", Nova rije (Zagreb), br. 159., 28. XII. 1939., 10.;
"Srpski glas je tetan po srpske interese", Nova rije (Zagreb), 15. II. 1940. u: edomir VINJI,
Srbi u Hrvatskoj/anotirana bibliografija, Zagreb 2000., 255.
45
"Onima koji mute", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 1, 18. XI. 1939., 1.-2.; "Potpiite se, gospodo!", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 1, 18. XI. 1939., 3.; "Jo jedan za odcjepljenje", Srijemski
Hrvat (Vukovar), br. 2, 25. XI. 1939., 3.; Zdravko DIZDAR, "Osnivanje i djelatnost etnikih
udruenja na podruju grada i kotara Vukovar u monarhistikoj Jugoslaviji (1918.1941.)", Scrinia slavonica, godinjak Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za
povijest, br. 4, 2004., 263.-264., 268.
46
Ivan JELI, "O nekim odjecima Sporazuma Cvetkovi-Maek meu Srbima u Banovini
Hrvatskoj", Zbornik historijskog instituta Slavonije, br. 3, 1965., 147.; Branko PETRANOVI,
Historija Jugoslavije, 304; F. TUMAN, Hrvatska u monarhistikoj Jugoslaviji, II, 277.
47
"Povodom parole Srbi na okup", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 5, 27. I. 1940., 1.
48
"Povodom parole Srbi na okup", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 49, 30. XI. 1940., 1.
49
"Jadni dokumenti i jadniji dokazi", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 8, 17. II. 1940., 1.
50
"Hrvatski dnevnik o JRZ", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 23, 1. VI. 1940., 1; "Stranako
primirje", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 23, 1. VI. 1940., 1.
407
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Jedan od najveih sukoba hrvatskoga tiska sa SKK-ovim programom, a samim time politikom koju je provodio HSS uz pomo SDK sa stajalitima SKK,
izbio je oko pitanja stvaranja koncentracijske vlade. SKK je zastupao stajalite
da su Hrvati od Srba u iznimno nepovoljnim vanjsko-politikim okolnostima
iznudili uspostavu Banovine Hrvatske te da bi od nje, barem privremeno, trebali odustati sve dok se ne rijei vanjskopolitiki poloaj Kraljevine Jugoslavije.51 Taj pristup SKK "hrvatskome pitanju" u Kraljevini Jugoslaviji proizlazio je
iz njihova stajalita da bi se samo na takav nain mogao izbjei, barem prema
Slobodanu Jovanoviu, sukob Hrvata sa Srbima.52 Da SKK nije bio osamljen u
takvim razmiljanjima na srpskoj politikoj sceni, koja je stvaranje Banovine
Hrvatske doivjela kao prvi korak u odvajanju Hrvatske od Kraljevine Jugoslavije, a samim time i odvajanje dijela teritorija Velike Srbije od matice zemlje,
sjajno ilustrira razgovor kipara Ivana Metrovia koji je vodio sa svojim prijateljem Boom Markoviem nakon verbalnoga sukoba s predsjednikom SKK
Slobodanom Jovanoviem u restauraciji "Kod srpskog kralja".53
Politiko djelovanje SKK-a meu Srbima Banovine Hrvatske

Politiko djelovanje SKK meu banovinskim Srbima, posebice onih s podruja istone Slavonije i Srijema te Bosanske Posavine, bilo je obiljeeno trima osnovnim radnjama osnivanjem terenske mree organizacija, odnosno
pododbora SKK-a i akcijskih odbora, skupljanjem potpisa lokalnoga srpskog
stanovnitva za odcjepljenjem pojedinih kotareva od Banovine Hrvatske te
provoenjem snane promidbe tih radnji uz pomo drutvenih glasila Srpskoga glasa iz Beograda ili Slavonije iz Vinkovaca.
a) Osnivanje kotarskih ogranaka i djelovanje SKK u istonoj Slavoniji
Organiziranje drutvenih odbora SKK na terenu sastavljenih od domaih
ljudi bio je jedan od najvanijih preduvjeta za uspjeno djelovanje sredinjice
SKK u Banovini Hrvatskoj. U provedbi te politike posebno su mjesto zauzimali istona Slavonija i Srijem koji su, zajedno s Bosanskom Posavinom, odno "Tipino izmotavanje", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 25, 15. VI. 1940., 1.
Prema Metrovievim memoarima, Slobodan Jovanovi osobno mu je izjavio da "mi (SKK,
op. a.) neemo dopustiti da se u ovoj zemlji moe ubijati Srbe. Do potrebe emo dignuti srpstvo
na noge, pa e biti krvi do koljena! () Sporazum popisao ga je jedan Ciganin Vidjet emo
to Taj i takav sporazum ne obavezuje Srbe". Ivan METROVI, Uspomene na politike ljude i
dogaaje, Zagreb 1969., 257.
53
Tijekom toga razgovora, Markovi je Metroviu jasno dao na znanje da je i on za sporazum Hrvata i Srba, "ali ne za ovakav. Ovo je ilo predaleko. Ta Maekova Banovina je drava u
dravi, hej!" Osim to je Markovi doivio Banovinu Hrvatsku kao prvi korak na putu osamostaljenja Hrvatske, on je u svojem razgovoru s Metroviem takoer naglasio da je Sporazum
"potpisao Cvetkovi koji ne predstavlja nita i nikoga, i neka se gospodin Maek ne veseli mnogo
tome svome uspjehu. Sumnjam da e to srpski narod prihvatiti. Jeste li uli Slobodana (Jovanovia, op. a.). A to onda?". Isto, 257.-259.
51
52
408
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
sno itavom bivom austrougarskom Bosnom i Hercegovinom, bili jedno od

kljunih podruja SKK za ostvarenje svojega glavnoga politikog cilja stvaranja velike Srbije. Pa iako je SKK svoje prve pododbore na podruju istone
Slavonije i zapadnoga Srijema zapoeo osnivati tek poetkom godine 1940.,
simpatizeri i lanovi toga drutva su preko logistike potpore vojvoanskih
ogranaka SKK-a, osnovanih jo prije uspostave Banovine Hrvatske,54 zapoeli jo tijekom rujna 1939. sa svojom protubanovinskom djelatnou na tome
podruju.
Meu prvim radnjama bilo je pokretanje akcija skupljanja potpisa za odvajanje ilokog, idskog i vukovarskog kotara od Banovine Hrvatske i njihovo pripojenje Dunavskoj banovini, a zatim organiziranje delegacija koje su te
peticije nosile visokim dunosnicima sredinje vlade u Beograd.55 Kakvu su
politiku atmosferu stvorili organizatori te protubanovinske djelatnosti, svjedoi nam izvjetaj ilokoga kotarskog naelstva u kojem se jasno navodi da je
politika situacija tijekom rujna bila "u znaku nervoze jer su u toku tog meseca
dve deputacije Srba ile u Beograd i traili izdvajanje ovog sreza iz banovine
Hrvatske poto je ovaj srez sa veinom srpskog stanovnitva i nalazi se u neposrednoj blizini Novog Sada, sa kojim su graani vezani privrednim i kulturnim
vezama. Ta nervoza malo je popustila usled toga, to su u Beogradu izaslanicima objasnili, da e se to pitanje uzeti u razmatranje im se prilike u spoljnoj
situaciji smire".56 O razlozima voenja takve politike zgodno nam ilustrira izvjetaj vukovarskoga kotarskog naelnika koji kae da "Srbi su oduvek teili
za pripajanjem sreza Dunavskoj banovini, pa su od sporazuma oekivali da e
se njime i to pitanje reiti u duhu njihovih stalnih elja, uzimajui u obzir kao
najjai argument relativno brojnu nadmonost u srezu prema svim ostalim
narodnosnim pripadnicima; dotle su Hrvati i dalje isticali elju da ostanu u
Hrvatskoj".57 Da su dunosnici HSS-a u idskome i ilokome kotaru ozbiljno
shvatili tu akciju, koju je svojim pisanjem poduprlo i glavno glasilo SKK Srpski glas,58 vidljivo je iz toga to je SDK organizirao izaslanstvo idskih Hrvata
SKK je najvie svojih pododbora, odnosno drutvenih organizacija osnovala u onim dijelovima Kraljevine Jugoslavije u kojima su Srbi imali visoki udjel u ukupnome broju stanovnika, a
u kojima je, prema shvaanju sredinjice SKK, "bila ugroena srpska nacionalna misao i srpsko
nacionalno bie". Samim time, s obzirom na veliki broj Maara, Hrvata i Nijemaca koji su ivjeli
na prostoru nekadanje austrougarske Vojvodine, SKK je veliku panju usmjerio na osnivanje
pododbora na tome prostoru, tako da je do uspostave Banovine Hrvatske formirao svoje ogranke, odnosno pododbore u Somboru, Rastini, Riici, Subotici Bajmoku, Bakom Sokolcu, Bakoj
Rogatici, Pairu, Martonou, Horgou, Vrcu i Novom Beeju, a kao glavni cilj postavio im je
rad na isticanju srpskog karaktera Vojvodine. Lj. DIMI, Kulturna politika, 512.
55
Hrvatski dravni arhiv, Zagreb (dalje: HDA). Grupa XXI, Politika situacija (dalje: Grupa
XXI), Inv. br. 5614. Br. 48384/1939. Predmet: Tromeseni izvjetaj o optoj i politikoj situaciji
za mesc jul, august i septembar 1939. god. - Izvjetaj kotarskog naelstva u idu od 7. listopada
1939.; "Politika djelatnost u idskom kotaru", Hrvatski dnevnik (Zagreb), 14. IX. 1939., 5.
56
HDA, Grupa XXI, Inv. br. 5514, Br. 50119/1940. Predmet: Izvetaj o politikoj situaciji u
mesecu septembru ove godine. Izvjetaj kotarskog naelstva u Iloku od 17. listopada 1939.
57
HDA, Grupa XXI, Inv. br. 5640, Br. 4224. Predmet: Tromeseni izvjetaj za razdoblje julseptembar 1939. godine. - Izvjetaj kotarskog naelstva Vukovar od 5. listopada 1939.
58
"Zahtevi Srba iz srezova idskog i vukovarskog", Srpski glas (Beograd), br. 1, 16. XI. 1939., 7.
54
409
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
i Srba koje je samo est dana poslije posjetilo Vladka Maeka u Beogradu,,59
ali i iz sastanaka kotarske organizacije HSS-a odranog u idu 28. prosinca.60
S obzirom na to da je u idu 17. sijenja 1940. bio osnovan pododbor SKK,
nema sumnje da su lanovi idskoga kotarskog odbora HSS-a pod sintagmom
"neki elementi" upravo mislili na te ljude, koji su "nakon pripojenja sreza banovini Hrvatskoj" zastupali meu srpskim puanstvom toga kotara stajalite
da je novo politiko stanje stvoreno uspostavom Banovine Hrvatske i ulaskom
njihova kotara u njezin sastav "samo privremeno".61 U nastavku toga skupnog
izvjea, njegov autor tvrdi da su nakon propasti te akcije voe te protubanovinske djelatnosti dole do spoznaje "da se razliite srpske politike frakcije
sklope u jednu cjelinu. To se mislilo postii osnivanjem srpskog kulturnog kluba pod parolom 'Srbi na okup'".62
Na daljnje akcije simpatizera SKK na krajnjemu istoku Banovine Hrvatske
nije se trebalo dugo ekati jer su inicijativu u voenju politike odvajanja tih
kotareva od Banovine Hrvatske preuzeli od ilokih i idskih Srba u listopadu
1939. njihovi istomiljenici iz vukovarskoga kotara i grada Vukovara, ali njihova akcija, prema rijeima vukovarskoga kotarskog naelnika, nije uspjela.63 No
oito neuspjeh koji su doivjeli vukovarski simpatizeri SKK nije trajno zablokirao njihov politiki rad jer je ve u razdoblju izmeu 1. i 18. studenoga 1939.
itavo podruje vukovarskog kotara bilo preplavljeno letcima "Brao Srbi na
okup" i "Da li je to demokratski", kojima se u ime "predstavnika Srba vukovarskog sreza", odnosno vukovarskoga akcijskog odbora, trailo odvajanje vukovarskog i susjednih kotareva od Banovine Hrvatske jer su oni oduvijek bili
srpski.64 Pa iako su tu akciju vukovarskoga akcijskog odbora dijelom osudili
predsjednici opina vukovarskog kotara,65 akcija na odcjepljenju istone Slavonije i zapadnoga Srijema od Banovine Hrvatske se nastavila, ali i proirila na
susjedni osjeki i vinkovaki kotar.
Prije nego to je bila pokrenuta bilo kakva akcija idskih, ilokih i vukovarskih protubanovinski raspoloenih Srba, prvi korak u organiziranju njihovih
politikih istomiljenika na podruju istone Slavonije i zapadnoga Srijema
bilo je pokretanje politikoga tjednika Slavonije, iji je prvi broj izaao iz tiska
"Deputacije kod predsjednika dr. Maka", Hrvatski dnevnik (Zagreb), 19. IX. 1939., 5.
Na tom sastanku dogovorene su mjere za sprjeavanje djelatnosti nositelja velikosrpske
ideologije u tom kotaru. "Vani zakljuci kotarske organizacije u idu", Hrvatski dnevnik (Zagreb), 29. XII. 1939., 5.
61
HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Br. 21422. Predmet: Odcjepljenje i odvajanje pojedinih
srezova od banovine Hrvatske u vezi sa pokretom "Srbi na okup"- izvjetaj odjela za unutranje
poslove BV BH od 13. travnja 1940.; Z. DIZDAR, "Osnivanje i djelatnost", 263.-266.
62
ISTO, 263-266.
63
srezova od banovine Hrvatske u vezi sa pokretom "Srbi na okup" - izvjetaj odjela za unutranje
poslove BV BH od 13. travnja 1940.
64
"Onima koji mute", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 1, 18. XI. 1939., 1.-2.; Z. DIZDAR,
"Osnivanje i djelatnost", 283.
65
"Naelnici srpskih opina osudjuju akciju samozvanih predstavnika Srba vukovarskog kotara", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 1, 18. XI. 1939., 3.; "Jo jedan za odcjepljenje", Srijemski
Hrvat (Vukovar), br. 2, 25. XI. 1939., 3.
59
60
410
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
u Vinkovcima jo poetkom godine 1939. Da je taj tjednik vinkovakih Srba

inicirao okupljanje protubanovinski raspoloenih Srba, vidimo iz injenice da
su vinkovaki Srbi na inicijativu glavnoga urednika Slavonije Velie Raievia
odrali 5. listopada 1939. u domu Srpskoga pevakog drutva "Vila" sastanak
simpatizera SKK na kojemu su, uz uglednije vinkovake Srbe, sudjelovali i potpredsjednik SKK Dragia Vasi te lan vijea toga drutva dr. Milan Milojevi.66 Osim dogovora oko imenovanja kandidata za preuzimanje dunosnikih
mjesta toga odbora, na tome sastanku bila je posebno istaknuta zadaa toga
pododbora u osnivanju, koji mora ne samo okupiti ispravne Srbe u jedan nacionalno-kulturni forum, nego i svojim postojanjem i djelovanjem raditi na
stvaranju preduvjeta da se uz pomo toga pododbora SKK uklone stranake
razlike meu Srbima toga grada i kotara. Kako su se na tom sastanku prisutni
vinkovaki Srbi usuglasili oko odabira dunosnika toga odbora, vinkovaki je
pododbor SKK bio osnovan 12. listopada 1939. uz prisutnost visokih dunosnika beogradske sredinjice glavnog tajnika SKK dr. Slobodana Drakovia,
lanova uprave SKK Koste Popovia i Stevana Stankovia te tajnika organizacije mladei SKK Drakovia mlaega. Za predsjednika vinkovakog pododbora
SKK bio je izabran apotekar Aleksandar Jovanovi, za potpredsjednika profesor Nikola Anti, za tajnika profesor Mirko ijaki, a za blagajnika pododbora
porezni inovnik Branimir ivanovi.67
Nakon vinkovakoga kotara, politika se inicijativa lanova i simpatizera
SKK ponovno seli u vukovarski kotar i grad Vukovar. Tamo je 25. prosinca
1939. bila odrana konferencija predstavnika svih srpskih pravoslavnih opina u Vukovaru. Nju je u svojemu stanu sazvao prota Jova Kozobradi na
inicijativu Nikole Teodorovia (potpredsjednik vukovarskog odbora JRZ-a i
drugi predsjednik vukovarskog pododbora SKK).68 Na toj je konferenciji bila
"donesena rezolucija da se sakupljaju potpisi za peticiju, da se srez pripoji Dunavskoj banovini" te je bio izabran ui odbor za voenje te akcije na podruju
vukovarskog kotara.69 Ono to je zanimljivo u vezi s tom akcijom jest injenica
da se njoj prvi put javno pridruilo i pravoslavno sveenstvo toga kotara. Njih
sastavlja izvjetaja o akciji "Srbi na okup" u tome kotaru izravno optuuje za
prvenstvo u voenju i organiziranju te akcije, a svoje navode potvruje i injenicom da je rezoluciju "predao prota Kozobradi patrijariji".70 Uz pravoslavno sveenstvo, vukovarski kotarski naelnik u svojem izvjeu od 2. sijenja
"Uspeo informativni sastanak Srpskog Kulturnog Kluba", Slavonija (Vinkovci), br. 34, 8.
XI. 1939., 1.-2.
67
"Osnovan je pododbor Srpskog Kulturnog Kluba u Vinkovcima", Slavonija (Vinkovci), br.
35, 15. XI. 1939., 1.-2.
68
"Srpska inteligencija", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 22, 25. V. 1940., 1.; HDA, Grupa XXI,
Inv. br. 6129, Br. 21422. Predmet: Odcjepljenje i odvajanje pojedinih srezova od banovine Hrvatske u vezi sa pokretom "Srbi na okup" - izvjetaj odjela za unutranje poslove BV BH od 13.
travnja 1940.
69
U ui odbor za voenje protusporazumske i protubanovinske akcije na podruju vukovarskog kotara izabrani su Marko Bugarski, Marko Bingulac te pravoslavni sveenici Jovan Kozobradi i Spasoje Vukoti. Z. DIZDAR, "Osnivanje i djelatnost", 264.-265.
70
ISTO, 264.-265.
66
411
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
1940. proziva kao sudionike te konferencije i naelnike vukovarskih opina,

koji su "odazivajui se pozivu generalnog sekretara SDS-a, izjavili da su za sadanje stanje, a im su se vratili kuama, dali su izjave, da su oni bili zavedeni
u bludnju i potpisali su peticiju srpsko-pravoslavnih crkvenih opina, da se
srez vukovarski otcepi od banovine Hrvatske".71 Zbog toga vukovarski kotarski
naelnik predlae da bi se kao mjera suzbijanja protubanovinskih aktivnosti
meu Srbima vukovarskog kotara trebalo te "nelojalne" inovnike odstraniti iz
politikog ivota vukovarskog kotara.72
Nakon te konferencije u vukovarskome su se kotaru dijelili protubanovinski letci u ime "predstavnika Srba vukovarskog sreza", odnosno vukovarskoga akcijskog odbora koji e 30. sijenja 1940. osnovati vukovarski pododbor SKK.73 Na isti dan kada je bila odravana konferencija predstavnika svih
srpskih pravoslavnih opina, u Vukovaru je bila odrana osnivaka skuptina
vukovarskog pododbora SKK za ijeg je prvog predsjednika bio izabran Milan
Gvozdi, sudac vukovarskoga kotarskog suda.74 Isti je dan u prostorijama SKK
u Vukovaru bilo odrano predavanje bivega ministra i generala u mirovini
Duana Trifunovia na temu "Paklena no na Ceru".75
Iako je vukovarsko kotarsko naelstvo pozvalo "na odgovornost neke sveenike i nakon toga je akcija popustila", oito je to upozorenje bilo nedovoljno ozbiljno jer se u Vukovaru tijekom sijenja 1940. godine ne samo aputalo
nakon toga sastanka o okupljanju "navodno jedna deputacija od 1.000 Srba"
koji e se uputiti u Beograd,76 ve je Nikola Teodorovi sazvao 31. prosinca
1939. konferenciju u Vukovaru svih predstavnika JRZ-a na kojoj je umjesto
najavljenog dolaska Dragie Cvetkovia i mnogobrojnih sudionika, bilo prema izvjetaju vukovarskoga kotarskog naelstva tek 45 ljudi i bivi ministar
na raspolaganju Vojko vrki, a na kojoj je donesena rezolucija o odvajanju
vukovarskog kotara od Banovine Hrvatske.77 Da ta vukovarska akcija nije bila
71
HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Br. 667. Predmet: Vukovar srez - politike prilike - izvjetaj
Sreskog naelstva u Vukovaru od 2. sijenja. 1940.
72
Sreskog naelstva u Vukovaru od 2. sijenja 1940.
73
74
"Osnivanje pododbora u Vukovaru", Srpski glas (Beograd), br. 7, 28. XII. 1939., 4.; "Rad
pododbora Srpskog kulturnog kluba u Vukovaru", Srpski glas (Beograd), br. 13, 8. II. 1940., 7.
75
"Akcija Srpskog kulturnog kluba", Srpski glas (Beograd), br. 7, 28. XII. 1939., 4.; Idue predavanje odrao je tek 5. veljae 1940. beogradski sveuilini profesor dr. Dragoslav Stranjakovi
na temu "O srpskom patriotizmu" u Srpskom domu u Vukovaru. "Predavanje g. dr. Dragoslava
Stranjkovia u Vukovaru", Slavonija (Vinkovci), br. 67. veljae 1940., 4.
76
"Ako se isplati", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 10, 2. III. 1940., 1.; HDA, Grupa XXI, Inv. br.
6129, Br. 21422. Predmet: Odcjepljenje i odvajanje pojedinih srezova od banovine Hrvatske u vezi
sa pokretom "Srbi na okup"- izvjetaj odjela za unutranje poslove BV BH od 13. travnja 1940.
77
Sreskog naelstva u Vukovaru od 2. sijenja 1940., zaprimljenog kod BV BH 4. sijenja 1940.;
HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Br. 21422. Predmet: Odcjepljenje i odvajanje pojedinih srezova
od banovine Hrvatske u vezi sa pokretom "Srbi na okup" - izvjetaj odjela za unutranje poslove
BV BH od 13. travnja 1940.
412
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
bez odjeka unato sudjelovanju samo etrdeset pet simpatizera, svjedoi nam
skupni izvjetaj o pokretu "Srbi na okup" koji kae da je "akcija () kod Srba
naila na dobar prijem".78 Da su se vukovarski simpatizeri SKK i protubanovinskog pokreta voenog pod parolom "Srbi na okup" ozbiljno organizirali u
pokret za odvajanje toga kotara od Banovine Hrvatske, vidljivo je iz ponovnog
pokretanja akcije skupljanja potpisa banovinskih Srba toga kotara poetkom
sijenja 1940. godine.79
Po uzoru na svoje kolege iz susjednoga kotara, idski su se protubanovinski raspoloeni Srbi polovicom sijenja 1940. napokon uspjeli dogovoriti o pokretanju zajednikog rada na populariziranju ideje odvajanja idskog kotara
od Banovine Hrvatske meu idskim Srbima, tako da su u prisutnosti ak 250
sudionika 17. sijenja 1940. odrali osnivaku skuptinu idskog pododbora
SKK-a, koji je u samo prvih tjedan dana postojanja organizirao jedno predavanje u idu, a drugo u Berkasovu.80
Tijekom sijenja i veljae akcije pododbora SKK na podruju istone Slavonije i zapadnoga Srijema teku gotovo filmskom brzinom. Tako se nakon
samo mjesec dana postojanja vukovarskog odbora SKK javljaju mnogobrojni
Srbi toga kotara sa eljom da u mjestima svojega boravka i oni osnuju svoje
pododbore SKK.81 U povodu tih dogaaja u vukovarskome kotaru, tjednik Slavonija objavio je u istome lanku upute o proceduri na koji se pododbor osniva i koji svaki inicijalni pododbor SKK mora zadovoljiti da bi prema statutu
SKK bio slubeno osnovan.82 Da je SKK meu protubanovinski raspoloenim
Srbima istone Slavonije i zapadnoga Srijema razvio ivu politiku djelatnost,
vidimo iz akcije skupljanja potpisa za rezoluciju kojom se trailo odvajanje
opina Dalj i Bijelo Brdo od Banovine Hrvatske u sijenju 1940. pod vodstvom
bjelobrdskog predsjednika opine Duana Stankovia i daljskog predsjednika
opine Marka Ajdukovia, koji su zbog toga bili smijenjeni.83 Dok Banska vlast
78
79
"Ponovna haranga", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 4, 20. I. 1940., 1.
80
Prema skupnome izvjeu Odjela za unutranje poslove idski je pododbor bio osnovan
21. sijenja 1940., a prema pisanju drutvenoga glasnika Srpskoga glasa, 17. I. 1940. "Srpski glas
u idu", Srpski glas (Beograd), br. 10, 18. I. 1940, 5; HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Br. 21422.
Predmet: Odcjepljenje i odvajanje pojedinih srezova od banovine Hrvatske u vezi sa pokretom
"Srbi na okup" - izvjetaj odjela za unutranje poslove BV BH od 13. travnja 1940.
81
"Akcija u srezu vukovarskom", Slavonija (Vinkovci), br. 34, 8. XI. 1939., 2.
82
Prema objavljenim uputstvima, za osnutak pododbora SKK bilo je potrebno skupiti 20
ljudi, a za osnutak povjerenitva samo 5. "Spontana osnivanja pododbora Srpskog Kulturnog
Kluba u srezu vukovarskom", Slavonija (Vinkovci), br. 5, 31. I. 1940., 2.
83
HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Predmet: Pokret "Srbi na okup" otcijepljenje i odvajanje
opine Dalj i Bijelo Brdo iz Banovine Hrvatske - izvjetaj Sreskog naelstva u Osijeku od 18.
oujka 1940.; HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Predmet: Pokret "Srbi na okup" otcijepljenje i
odvajanje opine Dalj i Bijelo Brdo iz Banovine Hrvatske - izvjetaj Sreskog naelstva u Osijeku
od 18. III. 1940.
413
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
optuuje vodstva tih opina, dotle SKK-ova Slavonija tvrdi da je ta akcija

bila provedena s ciljem da se opina Dalj ponovno vrati u sastav vukovarskog
kotara kojemu je nekada pripadala te da su tu akciju podrali ne samo Srbi, ve
i daljski Hrvati.85 Kao razlog te akcije navode se svakodnevne ivotne potrebe
stanovnitva "jer je Dalj mnogo blii Vukovaru nego Osijeku, pa je samim tim
upuen za vei deo svoji potreba na Vukovar".86 Samo nekoliko dana nakon te
akcije, u Dalju je 17. veljae 1940. osnovan pododbor SKK,87 a u Vinkovcima
samo dan poslije ogranak drutva "Kolo srpskih sestara",88 koje je bilo lanica
"Saveta patriotskih, ratnikih i vitekih organizacija", koji je SKK osnovao u
Beogradu kao krovnu organizaciju svih srpskih drutava s podruja Kraljevine Jugoslavije,89 te "Udruenja srpskih eljezniara" u Vinkovcima.90 Politike
akcije SKK usporedno su trajale i u idskome kotaru u kojemu su, prema pisanju tjednika Slavonije, "delegati iz ostalih mesta idskog sreza odpoeli su
sa privremenim radovima na osnivanju pododbora u svim mestima".91 Osim
inicijative za osnivanje novih drutvenih pododbora, idski je pododbor organizirao i predavanja.92
Veliku pomo u uspostavi drutvene infrastrukture SKK na podruju
istone Slavonije i zapadnoga Srijema dala je Srpska pravoslavna crkva,93 iji su
sveenici i lanovi crkvenih opina u pojedinim kotarima vodili glavnu rije,
kao to je to bio sluaj u Vukovaru, u kojem je nakon konferencije predstavnika svih srpskih pravoslavnih opina 25. prosinca 1939. pod predsjedanjem
prote Jove Kozobradia bio osnovan vukovarski pododbor SKK, ili na primjeru crkvene sveanosti posveenja pravoslavne crkve u idu koju je vodio dr.
Irenej iri, baki episkop iz Novog Sada, a svojom su je nazonou uveliali
izaslanici beogradskog SKK-a te Ljotieva Zbora, a koja je, prema izvjetaju
idskoga kotarskog naelnika, "imala eminentno srpski znaaj".94
84
b) Promidbene djelatnosti SKK-a meu Srbima Banovine Hrvatske

Promidbena aktivnost SKK-a najvie se provodila preko drutvenoga glasila Srpski glas na razini itave drave, a na podruju istone Slavonije i zapad HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Br. 21422. Predmet: Odcjepljenje i odvajanje pojedinih
85
"Dalj trai prikljuenje srezu vukovarskom", Slavonija (Vinkovci), br. 6, 7. II. 1940., 4.
86
Isto, 4.
87
"Osnivanje pododbora Srpskog kulturnog kluba u Dalju", Srpski glas (Beograd), br. 15, 22.
II. 1940., 11.
88
"Oasnutak Kola Srpskih Sestara u Vinkovcima", Slavonija (Vinkovci), br. 8, 21. II. 1940., 3.
89
"Saopenje", Srpski glas (Beograd), br. 12, 1. II. 1940., 6.
90
"Osnivanje udruenja srpskih eljezniara u Vinkovcima", Slavonija (Vinkovci), br. 8, 21.
II. 1940., 3.
91
"Akcija Kulturnog kluba u idskoj okolici", Slavonija (Vinkovci), br. 6, 7. II. 1940., 4.
92
"Predavanje u idu", Srpski glas (Beograd), br. 14, 15. II. 1940., 8.
93
"Akcija srpsko-pravoslavne hijerarhije", Srijemski Hrvat (Zagreb) br. 40, 28. IX. 1940., 2.
94
HDA, Opi spisi Kabineta bana Banske vlasti Banovine Hrvatske, Br. 77 720/1940. Predmet: id, posveenje crkve.
84
414
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
noga Srijema i raznim politikim tjednicima lokalnoga znaaja, kao to je to

bio vinkovaki tjednik Slavonija. Pa iako je SKK bilo drutvo ije je vodstvo
inila srpska intelektualna, politika i kulturna elita, urednitvo Srpskoga glasa
je uz tekstove najviih dunosnika SKK objavljivalo i mnogobrojne druge lanke koji su bili toliko estoki u promicanju velikosrpske ideologije i u branjenju
prava Srba na sve srpske zemlje, da je ak SDS-ovska Nova rije ustvrdila da
su dvije "due u tome listu".95 Unato toj amnestiji SKK-ove politike od SDS-a,
Srpski glas je u veini sluajeva u svojim napisima vodio estoku velikosrpsku
politiku. On je ve u prvome broju porekao pripadnost istone obale Jadranskoga mora iskljuivo Banovini Hrvatskoj,96 a u svojem broju potkraj veljae
1940. ustvrdio ne samo da postoji dalmatinska umadija uz dalmatinsku Hrvatsku, ili da su Srbi naselili Liku prije Hrvata,97 nego da je i grad Dubrovnik s
dubrovakim kotarom bio nepravedno preputen Banovini Hrvatskoj.98
Vinkovaka Slavonija jo je ea od Srpskoga glasa u dokazivanju teorije
da su neki dijelovi Banovine Hrvatske nepravedno uli u njezin sastav. Najei
promicatelj teorije o Slavoniji kao o srpskoj zemlji u tome vinkovakom tjedniku bio je njezin glavni urednik Velia Raievi koji je jo u ljeto 1939. godine
objavio nekoliko lanaka sa eljom da budu znanstveni. U njima je ustvrdio da
je Slavonija srpska zemlja jer su Srbi "naselili Slavoniju i Vojvodinu devetnajest
godina prije roenja Bogorodice",99 da je ona "inila i ini jedan etniki pojam
i jednu etniku strukturu sa Bosnom, Dalmacijom i Srbijom",100 te da "srpska
istorija ne poinje onda, kako je to zabileeno u kolskim udbenicima", ve
da je ona "desetinama vijekova starija, samo ju urodjena srpska skromnost nije
zabiljeila".101 U dokazivanju svoje teorije o starosti Srba, a samim time i pripadnosti Slavonije Srbiji, Raievi se "lukavo" poziva ne samo na rimske pisce,
nego i na hrvatskog povjesniara, knjievnika i politiara Pavla Rittera Vitezovia.102 Da ti znanstveni pokuaji glavnoga urednika tjednika Slavonije nisu
bili osamljeni pokuaji u dokazivanju teorije o pripadnosti istone Slavonije i
zapadnoga Srijema Srbiji meu lanovima i simpatizerima SKK s toga podruja, vidimo iz slinoga primjera iz Vinkovaca, u kojem je o "srpskom karakteru"
toga grada u prolosti "doista govorio u nedjelju u sred Vinkovaca Radovan
"Negativi se slau - a pozitivni to rade?", Nova rije (Zagreb) br. 159, 28. XII. 1939., 10.
"ije je Jadransko more?", Srpski glas (Beograd), br. 1, 16. XI. 1939., 2.
97
"Glas iz Like", Srpski glas (Beograd), br. 12, 1. II. 1940., 3; "Pismo iz dalmatinske umadije",
Srpski glas (Beograd), br. 16, 29. II. 1940., 8.; "Naa Dalmacija", Srpski glas (Beograd), br. 20, 4.
IV. 1940., 3.
98
Prigodom odreivanja granica Banovine Hrvatske na krajnjem jugu "prelo se preko svih
geografskih, saobraajnih, i dr. faktora, nisu uzeti u obzir ni njegovi privredni interesi i potrebe,
ve su, kae se, bili merodavni rezultati parlamentarnih izbora poslednjih godina. To je, eto,
odluilo da Dubrovnik jo jednom doe tamo gde nikada ne spada". "Problem Dubrovnika",
Srpski glas (Beograd), br. 16, 29. veljae 1940., 2.; I. GOLDSTEIN, Hrvatska povijest, 401.
99
Komentar na taj lanak bio je objavljen u tekstu: "Udarila im vruina u glavu", Hrvatski
dnevnik (Zagreb), 3. VIII. 1939., 5.
100
"Starosjedioci Slavonije", Slavonija (Vinkovci), br. 9, 17. V. 1939., 1.-2.
101
"Kapitalni prilozi srpskoj istoriji/Snaga Srpstva oko roenja Isusa Hrista", Slavonija (Vinkovci), br. 13, 25. X. 1939., 1.
102
"Onima koji ne vjeruju", Slavonija (Vinkovci), br. 34, 8. XI. 1939., 1.
95
96
415
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Miljkovi, profesor pravoslavne bogoslovije u Srijemskim Karlovcima, prilikom proslave 150-godinjice tamonje pravoslavne crkve".103
Osim tekstova koji su "znanstveno dokazivali" pravo Srbije na velike dijelove teritorija Banovine Hrvatske, a posebice na Slavoniju, Bosnu i Dalmaciju
na osnovi srpskog jezika, SKK je veliku panju poklanjao vijestima iz Banovine
Hrvatske koje su govorile o raznim vrstama nepravdi koje su Banske vlasti
provodile nad banovinskim Srbima. To se ponajprije odnosi na fizike obraune HSZ-a s njihovim lanovima i simpatizerima, a posebice na obraune s
pripadnicima hrvatskoga naroda koji su se javno oitovali kao Hrvati jugoslavenske politike orijentacije (najee lanovi Sokola).104 Ti su lanci o teroru
SDK-ove vlade u Banovini Hrvatskoj bili popraeni mnogobrojnim pismima
"itatelja" iz svih dijelova Banovine Hrvatske, koji su iznosili mnogobrojne prie s terena o strahovladi SDK-a u Banovini Hrvatskoj.105
Tiskanje drutvenih glasila, kao to su to bili tjednici Srpski glas ili Slavonija, i njihova distribucija diljem Banovine Hrvatske, posebno na ona podruja u kojima se prema izvjetajima banovinskih kotarskih naelnika razvio
velikosrpski pokret pod parolom "Srbi na okup",106 bio je praen objavom i
mnogobrojnih drugih tiskovina. Meu njima se istie knjiica "Srpsko-hrvatski spor" u kojoj je reeno da je pitanje pravednoga meusobnog razgranienja
hrvatskog i srpskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji sasvim jednostavno jer da
"srpski jezik tono pokazuje granice, dokle se srpski narod prostire".107 To su,
prema autoru, rijeka Drava-Bjelovar-azma-Sisak-Glina-Ogulin-Senj, to je i
kartografski bilo iskazano u brouri dr. . Milosavljevia.108
"O 'srpskom karakteru' Vinkovaca u prolosti", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 39, 21. IX.
1940., 2.
104
"Pretnje Srbima", Srpski glas (Beograd), br. 14, 15. II. 1940., 9.; "Hrvatska diktatura", Srpski
glas (Beograd), br. 14, 15. II. 1940., 10.; "Hrvatska zatita na poslu", Srpski glas (Beograd), br. 15,
22. II. 1940., 10.; "Akcija Seljake zatite u Vidovcu kraj Varadina", Srpski glas (Beograd), br. 15,
22. II. 1940., 10.; "Otputanja i premetaji u Banovini Hrvatskoj", Srpski glas (Beograd), br. 16,
29. II. 1940., 8.; "Jo jedan 'podvig' Hrvatske seljake zatite", Srpski glas (Beograd), br. 16, 29.
II. 1940., 9.; "Anarhija i haos u Hrvatskoj Banovini", Srpski glas (Beograd), br. 16, 29. II. 1940.,
11.; "Oduzimanje zemlje Srbima dobrovoljcima u Slavoniji", Srpski glas (Beograd), br. 21, 11. IV.
1940., 4.
105
"Unitenje Srba umberana", Srpski glas (Beograd), br. 15, 22. II. 1940., 3.; "Pismo iz Like",
Srpski glas (Beograd), br. 14, 15. II. 1940., 7; "Dopis iz Slavonije", Srpski glas (Beograd), br. 14, 15.
II. 1940., 11.; "Dopis iz Knina", Srpski glas (Beograd), br. 15, 22. II. 1940., 2.; "Pismo iz Dubrovnika", Srpski glas (Beograd), br. 15, 22. II. 1940., 9.; "Glas iz Okuana", Srpski glas (Beograd), br.
15, 22. II. 1940., 9.; "Pismo iz Mostara", Srpski glas (Beograd), br. 16, 29. II. 1940., 8.
106
"() jaa aktivnost se primjeuje u opinama Staza i Crkveni bok, u koje potom dolaze
novine Srpski glas u Crkveni bok (oko 100 brojeva), dok u opini Stazi njih distribuira opinski
naelnik Dikli, Milo." HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Br. 14125. Predmet: Pokret "Srbi na
okup" odcjepljenje i odvajanje pojedinih srezova od banovine Hrvatske - izvjetaj Sreskog naelstva u Kostajnici od 14. oujka 1940.
107
"Jedna udna broura", Srijemske novine (Zagreb), br. 6, 30. VI. 1939., 2.
108
. MILOSAVLJEVI, Srpsko-hrvatski spore, Beograd 1939.
103
416
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Opinski izbori i SKK

Kao to je to bio sluaj u svim ostalim politikim strankama i drutvima
koja su djelovala meu banovinskim Srbima tijekom druge polovice tridesetih
i poetka etrdesetih godina 20. stoljea, rezultati opinskih izbora iz 1940.
godine jedina su nam uporina toka s pomou koje moemo barem priblino
ustvrditi uspjeh ili neuspjeh politikih akcija SKK na podruju istone Slavonije i zapadnoga Srijema. Iako se SKK dobro pripremao za preuzimanje vlasti
u brojnim opinama ilokog, osjekog, idskog, vinkovakog i vukovarskog
kotara, to je vidljivo iz velikoga broja prijavljenih tzv. vanstranaki srpskih
lista ili zajednikih srpskih lista,109 ali i snane protubanovinske promidbe
Srpskoga glasa i Slavonije, njezini su lanovi i simpatizeri, poput svojih politikih istomiljenika iz Drutva "Krajine",110 doivjeli izborni fijasko.111 Mali broj
opina koje su osvojili lanovi i simpatizeri SKK jo se na podruju istone
Slavonije smanjio jer su se u lipnju 1940. svi vijenici Bobote kolektivno ulanili u SDS.112 Slabi izborni rezultat koji su lanovi i pristae SKK ostvarili na
opinskim izborima kao da je iznenadio beogradsku sredinjicu toga drutva
jer je njihovo glasilo Srpski glas neuspjeh svojih lista iskljuivo opravdavalo
mnogobrojnim izbornim neregularnostima koje je provodio SDS, poevi
od pregrupiranja mnogobrojnih opina neposredno prije izbora, zbog ega
je dolo do apstinencije biraa u pojedinim opinama, pa sve do lairanja ili
iznoenja pogrenih izbornih rezultata kao to je to bio sluaj s opinom Medak u gospikome kotaru.113 I na kraju, nije nevano napomenuti injenicu da
se SKK nakon izbornoga neuspjeha javno odrekao tzv. srpskih vanstranakih i
drugih lista banovinskih Srba sastavljenih od njezinih lanova i simpatizera na
nain da je sve te liste prikazao kao liste Dragie Cvetkovia.114
Lj. BOBAN, Maek i politika, II, 250.-251.
Drutvo "Krajina" je bila udruga srpskih graana s podruja Savske i Primorske banovine.
Od osnutka u veljai 1939. pa do propasti Kraljevine Jugoslavije u Travanjskome ratu 1941. zastupala je velikosrpsku ideologiju prikrivenu lanim jugoslavenstvom. Zalagala se za stvaranje
nove politiko-teritorijalne jedinice srpskog naroda u Kraljevini Jugoslaviji, koja bi se nazivala
Krajina, a u svojim bi granicama obuhvaala dvadeset pet kotareva iz Savske, Primorske i Vrbaske banovine. To su kostajniki, petrinjski, glinski, vrgomoski, vojniki, slunjski, koreniki,
udbinski, donjolapaki, graaki, otoaki, dubiki, bosanskonovski, dvorski, bosanskokrupski,
cazinski, bihaki, bosanskopetrovaki, kljuki, sanski, kninski i benkovaki kotar te znatan dio
ogulinskog kotara. Krajina Srbi u naim sjevero-zapadnim pokrajinama, Zagreb 1939., 3.-4.
111
Od 86 opina ilokog, osjekog, idskog, vinkovakog i vukovarskog kotara, nositelji protubanovinske i protusporazumske politike osvojili su tek sedam opina (8,1 %), i to opine Mirkovci i Novi Jankovci u vinkovakome kotaru, opine Bobotu, Borovo, Gabo, Marince i Ostrvo
u vukovarskom kotaru, opinu id u idskome kotaru, dok u ilokome i osjekome kotaru nisu
osvojili niti jednu opinu. "Opinski izbori u Hrvatskoj", Srijemski Hrvat (Zagreb), br. 22, 25. V.
1940., 1.; "Rezultati opinskih izbora", Obzor (Zagreb), br. 114, 18. V. 1940., 3.; "Rezultati opinskih izbora u Hrvatskoj", Hrvatski dnevnik (Zagreb), 22. V. 1940., 5.
112
"Opina Bobota prela u SDS", Obzor (Zagreb), br. 127, 4. VI. 1940., 3.
113
"'Doslednost' SDK - Izvrtanje izbornih rezultata - Ko je dobio optinu Medak?", Srpski glas
(Beograd), br. 30, 6. VI. 1940., 6.; "Kako su vreni izbori u optini Graac", Srpski glas (Beograd),
br. 30, 6. VI. 1940., 6.; "Zbog pregrupisanja optina muslimani i pravoslavci u Odaku apstinirali
od optinskih izbora", Srpski glas (Beograd), br. 30, 6. VI. 1940., 6.
114
Nezgoda toga objanjenja lei samo u injenici da su na opinskim izborima liste JRZ-a u
109
110
417
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Politiki odnos SKK-a i drugih srpskih stranaka i udruga

Nakon potpisivanja Sporazuma Cvetkovi-Maek i uspostave Banovine
Hrvatske 26. VIII. 1939. drutvo SKK se "preoblikovalo" iz drutva namijenjenog drutvenom, kulturnom i gospodarskom razvoju Srba u politiko drutvo
iji je jedini cilj bio sruiti Sporazum Cvetkovi-Maek, ukinuti Banovinu Hrvatsku i ponovno vratiti dravno ureenje uvedeno Ustavom iz 1931. godine,
ili u sluaju nastavka procesa preustroja drave, znatno smanjiti teritorij Banovine Hrvatske te na podruju veeg dijela Kraljevine Jugoslavije uspostaviti
veliku Srbiju. Budui da je jedan od glavnih realizatora koncepcije preustroja
Kraljevine Jugoslavije iz unitarne u sloenu dravu bio predsjednik sredinje
vlade i JRZ-a Dragia Cvetkovi, koji je usporedno sa SKK radio na ujedinjenju svih jugoslavenskih Srba pod politikim vodstvom JRZ-a, kao sekundarni
cilj SKK nametnulo se ruenje njegove vlade. Ono se provodilo, meu ostalim,
sustavnim medijskim napadima Srpskoga glasa.115 Koliko su otro napadali
JRZ, jasno svjedoi injenica da su neki brojevi Srpskoga glasa bili zabranjeni,
a da je 13. lipnja 1940. dolo do trajne zabrane izlaska toga politikog tjednika
SKK. 116 No dok je u Beogradu SKK vodio otru borbu protiv vlade JRZ-a i
SDK, dotle je ono na podruju Banovine Hrvatske radilo ne samo s lanovima
JRZ-a zajednike liste za opinske izbore u Banovini Hrvatskoj, nego je ak
doputalo da pojedini predsjednici pododbora SKK budu istovremeno predsjednici kotarskih ili opinskih odbora JRZ-a.117
No da bi mogao ozbiljnije konkurirati JRZ-u meu Srbima na podruju Dunavske, Vardarske, Vrbaske, Drinske, Zetske i Moravske banovine te na
podruju Banovine Hrvatske, koji je na podruju tih banovina razvijao svoju
stranaku infrastrukturu jo od 1935. godine, SKK je morao urno stvarati
svoju infrastrukturu. Tako je usporedno s djelatnou u istonoj Slavoniji i
zapadnom Srijemu osnivao svoje pododbore i u drugim dijelovima Banovine Hrvatske i Vrbaske banovine. U sklopu te akcije osnovan je u Banjoj Luci
24. prosinca 1939. Oblasni pododbor Vrbaske banovine (predsjednik Stevan
Moljevi),118 u oujku 1939. dana je inicijativa za osnivanje pododbora SKK
u Podravskoj Slatini,119 da bi 17. oujka 1940. bio osnovan pododbor SKK u
velikom broju opina bile prijavljene usporedno s tzv. srpskim vanstranakim listama i drugim
listama banovinskih Srba. "Optinski izbori u banovini Hrvatskoj", Srpski glas (Beograd), br. 29,
30. V. 1940., 1.
115
"U okviru jedne stranke", Srpski glas (Beograd), br. 14, 15. II. 1940., 1.
116
"Zabrana 'Srpskog glasa'", Srpski glas (Beograd), br. 26, 9. V. 1940., 7.; "Zaplenjivanje 'Srpskog glasa'", Srpski glas (Beograd), br. 31, 13. VI. 1940., 1.; Lj. DIMI, Kulturna politika, 524.
117
"Opinski izbori u Hrvatskoj", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 22, 25. V. 1940., 1.; "Promjena
taktike", Srijemski Hrvat (Vukovar), br. 23, 1. VI. 1940., 1.; "Stranako primirje", Srijemski Hrvat
(Vukovar), br. 23, 1. VI. 1940., 1.
118
"Osnivanje Oblasnog pododbora u Banjaluci, Srpski glas (Beograd), br. 7, 28. XII. 1939., 4.
119
HDA, Grupa XXI, Inv. br. 6129, Br. 14316. Predmet: Pokret "Srbi na okup" otcijepljenje i
odvajanje pojedinih sreza sa podruja banovine Hrvatske - izvjetaj Sreskog naelstva u Podravskoj Slatini od 19. oujka 1940.; "Pripreme za osnivanje Srpskog kulturnog kluba u Podravskoj
Slatini", Srpski glas (Beograd), br. 17, 17. III. 1940., 12.
418
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Bihau. S obzirom na to da je SKK namjeravao Vrbasku banovinu sjediniti

sa "srpskim" kotarima Banovine Hrvatske u novu jugoslavensku politiko-teritorijalnu jedinicu pod nazivom "Bosanska Krajina", a zatim je sjediniti sa
Srbijom, tim je planom postao izravnim konkurentom zagrebakoj Krajini.121
ini se da je sve jaa politika aktivnost SKK-a na podruju Vrbaske banovine potaknula u sklopu drutva Krajina raspravu o teritoriju koji bi morao ui
u sastav Krajine, kao i raspravu o njezinome novom sreditu jer je upravo u
doba jaanja SKK-a na podruju Vrbaske banovine drutvo Krajina objavilo u
Novoj srpskoj rijei nekoliko lanaka koji su pisali o Kninu kao sreditu "srpskog ivlja kroz sjevernu Dalmaciju, Liku i Zrmanju, Drvarsku i Glamoku
oblast" te kao o "centru sjeverno-dalmatinskog srpstva".122 Unato takvim razmiljanjima, oito je da drutvo Krajina nije eljelo podruje zapadne Bosne
u potpunosti prepustiti SKK-u, jer se jo u rujnu 1940. godine pie o Bihau
kao sredinjemu mjestu Krajine.123 Usporedno s pojaavanjem svoje politike
djelatnosti u Banovini Hrvatskoj i Vrbaskoj banovini, SKK je suprotno svojemu programu iz godine 1937., koji je predviao da e SKK svoju drutvenu i
politiku aktivnost usmjeri iskljuivo prema "graninim oblastima",124 poelo
osnivati svoje pododbore i na podruju svih drugih banovina koje su se nalazile na nekadanjem prijeratnome teritoriju Kraljevine Srbije.125 Budui da
ti krajevi nisu u Kraljevini Jugoslaviji nikako mogli biti "izloeni tuinskim
utjecajima", osnivanje SKK-ovih pododbora u tim krajevima jasno svjedoi o
politikome planu dunosnika SKK da to drutvo postane "ujediniteljem Srba"
i da preraste u vodeu politiku snagu meu jugoslavenskim Srbima koja e
ukinuti njihovu politiku razjedinjenost na mnogobrojne stranke.
Usporedno s izgradnjom drutvene infrastrukture, SKK je bio aktivan i u
samome Beogradu u stvaranju srpskih nadstranakih krovnih udruga.126 Tako
je ve 27. veljae 1938. osnovao "Savet srpskih kulturnih drutava", zatim 15.
oujka 1938. "Savez zaviajnih i pokrajinskih udruenja", 5. sijenja 1940. "Savet srpskih privrednih ustanova", dok je potkraj sijenja ili poetkom veljae
120
"Pododbor 'Srpskog kulturnog kluba' u Bihau", Srpski glas (Beograd), br. 20, 26. III.
1940., 9.
121
Za razliku od SKK, Krajina je za svoju politiko-teritorijalnu jedinicu traila tek nekoliko
kotara Vrbaske banovine. Vidi bilj. 102.
122
"Knin - sjedite sjeverno-dalmatinskog srpstva", Nova srpska rije, br. 35, 5. XII. 1940., 2.;
"Knin - sjedite Episkopije dalmatinske", Nova srpska rije, br. 38, 26. XII. 1940., 3; "Knin i Kninjani", Nova srpska rije, br. 8, 27. II. 1941., 1.
123
"Biha i Srpska krajina", Nova srpska rije, br. 25, 26. IX. 1940., 5.
124
Politika aktivnost bila je usmjerena prema onim krajevima koji su, prema Jovanoviu, "po
svom poloaju izloene tuinskim uticajima, i u kojima je Srpstvo najpouzdanija brana protiv
tuinskog nadiranja." Isjeak iz govora Slobodana Jovanovia objavljenog u beogradskoj Politici
5. II. 1937. Lj. DIMI, Kulturna politika, 511.
125
Vijesti o osnivanju oblasnih odobra SKK i pododbora SKK mogu se pratiti u njihovu glasilu Srpski glas jo od prvog broja. Do travnja 1940. osnovani su u Vrcu, Prokuplju, apcu, Niu,
Skopju, Kruevcu, Novom Beeju, Novom Sadu, Zemunu, Rastina, Riica, Sombor; Sremskoj
Mitrovici, Uicu, Subotici itd.
126
"Savet srpskih privrednih ustanova", Srpski glas, br. 10, 18. I. 1940., 4.; Lj. DIMI, Kulturna
politika, 519.
120
419
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
1940. godine kao posljednju, a ujedno i najvaniju srpsku krovnu organizaciju

osnovao "Savet patriotskih, ratnikih i vitekih organizacija" u koju su, osim
SKK koji je inicirao njezino stvaranje, ule gotovo sve vanije jugoslavenske
udruge koje su djelovale meu jugoslavenskim Srbima Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije, Udruenje rezervnih oficira i ratnika, Kolo srpskih sestara,
Beogradsko ensko drutvo, Savez ratnih dobrovoljaca, Jadranska straa,127
Jugoslavenski kulturni klub, Udruenje Narodna svest, Beogradska trgovaka
omladina, Udruenje penzionisanih oficira i vojnih inovnika, Udruenje ratnih invalida, Udruenje ratnika slikara i vajara iz 1912.1918., Savez emigranata iz Istre, Udruenje nosilaca ordena Karaorevieve zvezde sa maevima,
Udruenje nosilaca ordena Belog orla s maevima i Drutvo Svetog Save.128
Usporedno sa stvaranjem srpskih krovnih udruga u Beogradu, SKK je pod
vodstvom sokolaa Duana Bogunovia u Banovini Hrvatskoj vodio akciju za
stvaranje krovnih udruga meu banovinskim Srbima to se oituje u njegovoj inicijativi za stvaranje politike stranke Srpska narodna koalicija i udruge
graana Srpska narodna zajednica u Zagrebu.129 ini se da je ta inicijativa bila
propala jer je SDS preko Pribievieva "Seljakog kola" poetkom godine 1941.
pristupio osnivanju "Saveza srpskih drutava u Zagrebu" u koji je ulo Udruenje srpsko-pravoslavnih sveenika, Drutvo Sv. Save, Drutvo dobrotvorne
zadruge Srpkinja, Udruenje deijeg doma Vitekog kralja Aleksandra Prvog
Ujedinitelja, Pododbor drutva Kneginje Ljubice, Srpsko pevako drutvo, Zadruga Srba privrednika, drutvo Privrednik, Zajednica doma i kole u Bogovievoj ulici, Seljako kolo, Srednjokolski svetosavski fond, Kolo Srba privred O politikim stajalitima udruge "Jadranske strae" prema dravnoj reformi koju je vodila
vlada Cvetkovi-Maek, a koja je zapoela potpisivanjem Sporazuma i uspostavom Banovine
Hrvatske 26. kolovoza 1939. ponajbolje nam svjedoi njihova rezolucija objavljena u Srpskoj
rijei: "Ako bi se primilo stanovite Mjesnog odbora iz Zagreba da 'Jadranska straa' za Banovinu Hrvatsku bude autonomna, to bi stvarno znailo stvaranje triju sekcija 'Jadranske strae',
i to srpske, hrvatske i slovenake. Mjesni odbor smatra, da je to nemogue i, ako do toga treba
da doe, onda ve unaprijed kae da je bolje likvidirati 'Jadransku strau', nego je izloiti nerazumnom i suvinom cijepanju u plemenske ili kako se to sada kae, u narodne sekcije". "Protiv
federacije u 'Jadranskoj strai'", Srpska rije, br. 6, 7. III. 1940., 5.
128
"Saopenje", Srpski glas, br. 12, 1. II. 1940., 6.
129
Iako nema vrstih izvora koji bi potvrdili da je Srpsku narodnu zajednicu i Srpsku narodnu
koaliciju u Zagrebu kanio osnovati SKK, a ne drutvo Krajina, namjeru osnivanja tih udruenja smo stavili pod politiku djelatnost SKK na osnovi slinosti ideje o osnivanju nadsrpskih
organizacija s takvim istim organizacijama koje je SKK osnovao u Kraljevini Jugoslaviji, poput
Saveta patriotskih, ratnikih i vitekih organizacija, Saveza srpskih privrednih ustanova i sl., ali
i na osnovi skupnog izvjea Odjela za unutranje poslove Banske Vlasti koji jasno potvruje
djelatnost dviju politikih skupina u Zagrebu koje djeluju pod parolom Srbi na okup, od kojih
jednu predstavlja drutvo Krajina, a drugu skupina pod vodstvom Duana Bogunovia, odnosno SKK-a, te na osnovi Izvjea Politikog odsjeka Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu koje
je izvijestilo Banku Vlast o Bogunovievim nakanama da u Zagrebu osnuje politiku stranku
Srpska narodna koalicija i udrugu graana Srpska narodna zajednica. HDA, Grupa XXI, Inv.
br. 6129, Br. 21422. Predmet: Ocjepljenje i odvajanje pojedinih srezova od banovine Hrvatske
u vezi sa pokretom "Srbi na okup"- izvjetaj odjela za unutranje poslove BV BH od 13. travnja
1940.; HDA, Grupa VI, Inv. br. 1424, Br. 77193. Predmet: Osnivanje "Srpske narodne koalicije"
i "Srpske narodne zajednice". Izvjetaj Politikog odsjeka Redarstvenog ravnateljstva u Zagrebu
od 24. listopada 1940.
127
420
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
nika, Drutvo Sv. Arhangela Mihaila, Srpska privredna omladina, Glavni savez
srpskih zemljoradnikih zadruga i filijala u Zagrebu i Poljoprivredno kolo, a
za ijega prvog predsjednika je bio izabran pravoslavni sveenik Dimitrije Vitkovi.130
Kada se akcije osnivanja SKK-ovih pododbora na podruju prijeratne
Kraljevine Srbije, Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Bosne
i Hercegovine te Vojvodine poveu sa SKK-ovim akcijama osnivanja srpskih
krovnih organizacija, u samoj Srbiji, ali i u Banovini Hrvatskoj, te kada se
stvaranje svih tih nadstranakih srpskih krovnih udruga poveu s glasinama
o stvaranju Srpske stranke, koju bi osnovale SKK, Demokratska stranka i Glavni odbor Radikalne stranke, odnosno Narodna radikalna stranka,131 moemo
slobodno zakljuiti da su zavrene pripreme za pokretanje projekta za ujedinjenje svih srpskih politikih stranaka i drutva pod parolom "Srbi na okup"
radi stvaranja velike Srbije u sklopu Kraljevine Jugoslavije bile tijekom godine
1940. zavrene, a da je provedba toga plana zapoela dravnim udarom 27.
oujka 1941. u Beogradu s pomou kojega je SKK-a ula u sredinju vladu
izborom Slobodana Jovanovia za njezina drugog potpredsjednika.132 Premda
je ta akcija spektakularno zapoela te bila ak slavljena misom zahvalnicom
Srpske pravoslavne crkve u beogradskoj Saborskoj crkvi,133 njezina daljnja
provedba bila je odgoena zbog prijetnje od njemako-talijanske agresije na
Kraljevinu Jugoslaviju. To se jasno vidi iz injenice da je SKK-a, kao najvei
protivnik Banovine Hrvatske i pobornik njezina ukidanja, pristao na ulazak
SDK-a u novu vladu,134 zatim na davanje vrstih jamstava da se steena prava
i teritorij Banovine Hrvatske nee dirati, te, na posljetku, da je ak pristao i na
proirenje politike autonomije Banovine Hrvatske.135
130
"Savez srpskih drutava u Zagrebu", Narodna prosveta, br. 37, 17. III. 1941., 4. u: . VINJI, Srbi u Hrvatskoj, 270.
131
"Glasine o osnivanju 'Srpske stranke'", Srijemski Hrvat, br. 38, 14. IX. 1940., 2.
132
Prvim potpredsjednikom bio je imenovan dr. Vlatko Maek. Hrvoje MATKOVI, Povijest
Jugoslavije/Hrvatski pogled, Zagreb 1998., 240.
133
Ljubica TEFAN, Srpska pravoslavna crkva i faizam, Zagreb 1996., 17.-22.
134
Vladko Maek izabran je za prvog potpredsjednika nove jugoslavenske vlade, a Sran Budisavljevi za ministra unutarnjih poslova.
135
Na sam dan napada Njemake, Italije, Maarske i Bugarske na Kraljevinu Jugoslaviju 6.
travnja 1941. nova je jugoslavenska sredinja vlada proglasila pet uredaba (Uredba o orunitvu
(andarmeriji) banovine Hrvatske; Uredba o razgranienju posla Ministarstva unutranjih poslova i banovine Hrvatske; Uredba o ovlatenju Bana banovine Hrvatske da naredbenim putem
propisuje odredbe o orunitvu banovine Hrvatske; Uredbe o blagajnikim zapisima; Uredbom
o banovinskom sudu za zatitu drave) kojim je politika autonomija Banovine Hrvatske bila
znatno proirena, tako da je Hrvatski dnevnik napisao da je Banska vlast postala donoenjem
tih uredaba "puni gospodar unutarnjeg politikog ivota u Hrvatskoj. (...) Orunitvo Banovine
Hrvatske ureuje se u skladu s njezinom autonomijom () Uvruje se i dopunjuje financijska, sudska i upravna funkcija Banske Vlasti". "Proglaena i pojaana autonomija Hrvatske",
Hrvatski dnevnik; 6. IV. 1941., 1.; Narodne novine, 7. IV. 1941., br. 79., 1.-2.
421
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
Zakljuak
Drutvo SKK, koje je u Beogradu potkraj 1936. osnovala srpska intelektualna, politika i gospodarska elita za kulturni i gospodarski razvoj Srba u
Kraljevini Jugoslaviji, pretvorilo se uspostavom Banovine Hrvatske u politiki
najaktivnijega i retoriki najeega kritiara unutarnje politike reforme koja
je zapoela Sporazumom Cvetkovi-Maek i uspostavom Banovine Hrvatske.
Od uspostave Banovine pa do propasti Kraljevine Jugoslavije programski je
djelovalo meu banovinskim Srbima na osnovi ekstremnoga velikosrpskog
programa i bilo je meu glavnim nositeljima protubanovinskog i protusporazumskog pokreta pod parolom "Srbi na okup". tovie, upravo je SKK u svome
drutvenom glasilu Srpskom glasu prvi upotrijebio tu parolu. Za razliku od
ostalih drutava i politikih stranaka koje su djelovale meu Srbima, SKK je
bio jedino drutvo graana koje svoj politiki rad nakon uspostave Banovine
Hrvatske nije prikrivalo sintagmom borbe za spas jedinstvene Kraljevine Jugoslavije i njezina unitarnoga dravnog i narodnog jedinstva. Ono je na temeljima velikosrpske ideologije otvoreno zahtijevalo stvaranje velike Srbije na svim
srpskim "povijesnim" prostorima, ukljuujui dijelove Banovine Hrvatske u
kojima su Srbi inili apsolutnu veinu, ali i dijelove Banovine Hrvatske koji su,
prema shvaanju tvoraca velikosrpskoga programa SKK, zbog geostratekih ili
gospodarskih razloga, poput jadranske obale, trebali pripasti velikoj Srbiji.
Beogradsko drutvo SKK je razvilo politiku aktivnost na podruju istone Slavonije. Svoju je aktivnost irilo preko lokalnih pododbora i pisanjem
svoje tiskovine, vinkovake Slavonije, koja je medijski popularizirala i poticala
banovinske Srbe istone Slavonije i zapadnoga Srijema na osnivanje pododbora SKK. Tako su u kratkom razdoblju od listopada 1939. do veljae 1940. bili
osnovani pododbori SKK u Vinkovcima, Vukovaru, idu i Dalju koji su bili
jezgra za proirivanje protubanovinske i protusporazumske politike. Potkraj
1939. i poetkom 1940., nakon poetnoga uspjeha meu banovinskim Srbima
s podruja istone Slavonije i zapadnoga Srijema, drutvo je potaknulo iroku
kampanju osnivanja pododbora na cijelom podruju za koje su drali da bi
trebalo ui u sastav velike Srbije, pa i na podruju koje je zagrebaka Krajina
smatrala svojom iskljuivom interesnom zonom. Poetak akcije bio je u Banjoj Luci, gdje je krajem prosinca 1939. osnovan oblasni pododbor, a u 1940.
kotarski i mjesni pododbori bili su osnovani i u drugim dijelovima Vrbaske
banovine. SKK je osnovao tijekom 1940. oblasne pododbore u Novom Sadu za
Dunavsku banovinu, u Niu za Moravsku banovinu i u Skoplju za Vardarsku
banovinu. Usporedno s osnivanjem pododbora u svim veim gradskim sreditima prieljkivane velike Srbije, SKK se ukljuio u osnutak krovne srpske
organizacije koja e okupiti sve politike stranke te kulturne, gospodarske i
druge udruge srpskih graana. Napor je okrunjen krajem sijenja ili poetkom
veljae 1940. kada je osnovana krovna srpska organizacija "Savet patriotskih,
ratnikih i vitekih organizacija". U nju su, uz SKK, ule gotovo sve vanije
jugoslavenske udruge koje su djelovale meu Srbima, poput etnike organi422
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
zacije i Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Iako su SKK-ove tzv. srpske nezavisne liste katastrofalno prole na opinskim izborima u Banovini Hrvatskoj,
drutvu izborni neuspjeh nije smetao da ih se nakon izbora odrekne i nastavi s
kampanjom okupljanja Srba u jedinstvenu politiku formaciju. Iako su u rujnu
1940. zapoeli pregovori SKK, DS-a i Narodne radikalne stranke o osnivanju
zajednike "Srpske stranke", to nije nikada ostvareno. Umjesto toga, SKK je u
suradnji s istomiljenicima iz vojske, Srpske pravoslavne crkve i drugih srpskih opozicijskih krugova iskoristio pristupanje Kraljevine Jugoslavije Trojnomu paktu kao povod za svrgavanje kneza Pavla i vlade Cvetkovi-Maek 27.
oujka 1941. Iako su lanovi i simpatizeri SKK mogli smatrati da je dravnim
udarom zapoelo stvaranje velike Srbije, odnosno osnovni cilj njihove politike djelatnosti, dogaaji su to brzo opovrgnuli. Predsjednik SKK Slobodan
Jovanovi, jedan od glavnih nositelja i promotora protubanovinske i protusporazumske politike, morao je za politiku potporu SDK novoj vladi ne samo
potvrditi teritorij i politiku autonomiju Banovine Hrvatske, nego pristati i na
poveanje autonomije.
423
SP, br. 2., 397.-424. (2008)
SUMMARY
THE SERB CULTURAL CLUB AND THE BANOVINA OF CROATIA
The Serb Cultural Club (SKK) was established in Belgrade towards the end
of 1936 by Serb intellectuals, politicians and economic leaders to promote the
social, cultural, and economic development of Serbs in the Kingdom of Yugoslavia. After the formation of the Banovina of Croatia on 26 August 1939, the
SKK carried out a revision of its programme and began during the second half
of 1939 to act as the staunchest critic of political reforms undertaken under the
Cvetkovi-Maek Agreement (Sporazum), and thus became the main proponent of the anti-Banovina and anti-Sporazum movement among Yugoslavian
Serbs united behind the slogan Serbs unite. On the basis of Greater Serbia
ideology, it openly called for the creation of a Greater Serbia. The Society developed its activities through local subcommittees and its publication, Slavonije, published in Vinkovci, which popularized and supported the efforts of the
Serbs of the Banovina to organize subcommittees of the SKK in eastern Slavonia and western Srijem. Consequently, in the short period between October
1939 and February 1940 subcommittees of the SKK were formed in Vinkovci,
Vukovar, id, and Dalj which became the nuclei from which anti-Banovina
and anti-Sporazum politics were spread. An analysis of the sources has revealed that the work of the SKK in eastern Slavonia and the northern parts of
Dalmatia was instrumental to wider actions taken by subcommittees in Banja
Luka in Vrbska Banovina, in Novi Sad in the Danubian Banovina, in Ni in
the Banovina of Moravska, and in Skoplje in the Vardar Banovina, that is, in
those territories which were believed to form part of Greater Serbia. These
actions were also visible in the territories the Zagreb society Krajina considered its exclusive sphere of influence, namely northern Dalmatia and western
Slavonia. In conjunction with these efforts, the SKK was able at the start of
1940 to create an umbrella Serbian organization - the Assembly of patriotic,
veteran, and chivalrous organizations which came to include almost all of
the important Yugoslavian associations which worked among the Serbs, such
as the Chetnik organizations and the Savez Sokola of the Kingdom of Yugoslavia. Eventhough the SKK political formations, the so-called independent lists,
were catastrophically unsuccessful at the district elections in the Banovina of
Croatia, the SKK continued the campaign to unite the Serbs in a single political formation and actively participated in the military coup against Regent
Paul and the Cvetkovi-Maek government of 27 March 1941.
Key Words: Serbian Cultural Club, Banovina of Croatia, The CvetkoviMaek Agreement, Great Serbian ideology
424

Krešimir Regan Srpski Kulturni Klub I Banovina Hrvatska PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Krešimir Regan Srpski Kulturni Klub I Banovina Hrvatska PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SP, br. 2., 309.-700.

Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Opa obiljeja Banovine Hrvatske

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Administrativno i teritorijalno, Banovina Hrvatska je bila podijeljena na

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Na podruju Banovine Hrvatske ivjelo je prema popisu stanovnitva

Temelji politikoga djelovanja SKK

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

glas nakon uspostave Banovine Hrvatske. Ti su lanci po svojemu karakteru

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

lovanja koji je bio objavljen u knjiicama pod naslovom Pravilima Srpskoga

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Program SKK iz 1937.

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

nica da su osnivai SKK-a postupali prema svojim pravilima i programima

Revizija programa SKK nakon uspostave Banovine Hrvatske

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Potkraj 1939. godine konano su se iskristalizirala politika stajalita SKK.

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Reakcije HSS-ova i SDS-ova tiska na rad SKK-a

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Novu rije, najotriju polemiku sa stajalitima i nositeljima SKK razvio je u

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Politiko djelovanje SKK-a meu Srbima Banovine Hrvatske

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

sno itavom bivom austrougarskom Bosnom i Hercegovinom, bili jedno od

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

u Vinkovcima jo poetkom godine 1939. Da je taj tjednik vinkovakih Srba

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

1940. proziva kao sudionike te konferencije i naelnike vukovarskih opina,

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

optuuje vodstva tih opina, dotle SKK-ova Slavonija tvrdi da je ta akcija

b) Promidbene djelatnosti SKK-a meu Srbima Banovine Hrvatske

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

noga Srijema i raznim politikim tjednicima lokalnoga znaaja, kao to je to

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska

SP, br. 2., 397.-424. (2008)

Opinski izbori i SKK

KREIMIR REGAN, Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska