MEDITERANSKO USMJERENJE KRETANJA LJUDI I ROBA IZ SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

Marko UNJI

I.
Moram odmah rei da se za Bosnu znalo u svim talijanskim i mediteranskim srednjovjekovnim dravama: ponajvie u Veneciji, Napulju i Rimu, ali i u Firenci, Milanu i Barceloni !ramati"nim rije"ima: #ardet ante oculos opulentissimum re$num#, dud %hristophorus Moro je &' juna &'() $ izvijestio Firencu o propasti *osansko$ kraljevstva & koju su, nakon sedamdesetsedmo$odinje$ podrivanja, prouzrokovali +urci, tada najmonija ratna mainerija na svijetu Vijesti o tome *ile su #nesrednje vijesti# , in-elicia nova, koje ni$dje na .apadu nisu ravnoduno primane /otom je Bosna punih '&0 $odina ostala podjarmljena, a kad su +urci &121 ipak morali otii, Berlinski kon$res nije smatrao da moe ili tre*a restaurirati suverenu i nezavisnu Bosnu, ne$o ju je stavio pod dru$u stranu okupaciju +a je dru$a 3austrou$atska4 okupacija5 po ocjenama mno$ih, zna"ila istinski pro$res, ali je i potrajala srazmjerno kratko, , sve$a '6 $odina /oslije kataklizme izazvane Velikim ratom, Bosna je sa 7rvatskom i 8lovenijom 3&9&1 4 pridruena kraljevini 8r*iji i %rnoj :ori ;z to$ spoja nastala (156) je svojevrsna vienacionalna, tj viereli$ijskadrava koja nije imala sree sa svojim narodima, pa se dva puta u mukama iraspadala: &9'& ,'0 pod pritiskom izvana, a &99& pod ple*iscitarno, ali olako, izraenom voljom vejie %ijena o*novljene *osanske nezavisnosti poslije 0<1 $odina5 *ila je previsoka !u$e "etiri $odine je cijela zemlja $orjela kao $olema loma"a5
Saopenje podneseno 18.IV.1997.g. na <9 studijskoj sjednici Medunarodnog instituta za ekonomsku povijest u Pratu. (Ita ija! 1 Macusciev V" Monumenta #istorica S avorum meridiona ium vicinorum$ue popu orum" II" %eograd" 188&." p.'(&)'(*.

iz$inulo je preko <66 666 oso*a, oko dva i pol miliona ih je protjerano, mno$i su osakaeni, a du$o stvarana materijalna do*ra, me=u kojima i neka od nenadoknadive i neponovljive umjetni"ke i kulturne vrijednosti5 unitena su Razumije se da najvei dio stanovita nije u*ijao, ni mrzio, ni ruio, kao to se ni o se*i nije pretjerano starao >tovie, *rojni su, zahvaeni -atalizmom i smireno o"ekujui jo $ore, pokuavali neto spaavati ili neto vrijedno stvoriti ; ja sam, u opkoljenom 8arajevu, dovravao knji$u: #Bosna i Venecija , odnosi u &' i &0 st #, koja je kod nas o*javljena prole, a na$ovijeteno je i talijansko izdanje ove, $odine II. 8 nekoliko rije"i osvrnuo *ih se i na nae stare veze s Repu*likomVenecijom koje su po"ele &)<( kada je *osanski *an, dolazei iz unutranjosti, za$ospodario dijelom morske o*ale izme=u rijeka %etine i Neretve i postao susjed venecijanskom dijelu !almacije /rvih desetak $odina trajalo je nepovjerenje me=u novim susjedima a potom se, u o*ostranom interesu, prelo na suradnju Ve &)'0 odnosi su prijateljski i puni povjerenja ? jednoj prilici, Venecijanci su 3&)'2 4 $ovorili da *osanskom *anu vjeruju #plus @uamali@uo principe vel domino mundi# < ?$roavana od Madara i od +uraka, a si$urna jedino s venecijanske strane, Bosna je oslon na Veneciju pretvorila u trajan princip svoje vanjske politike ? nekoliko kriznih momenata *osanski su vladari ili podravali Repu*liku ili je s povjerenjem pozivali da preuzme upravu i nad njihovom zemljom, to je ona iz*je$la, ne elei se uvla"iti u opasne *alkanske neprilike /rijateljstvo, stalno unapre=ivano, trajalo je sve do kraja *osanske dravne samostalnosti, pa je ina posljednji kralj, samo tri mjeseca pred tra$i"nu pp$i*iju u ratu s +urcima, u svojoj posljednjoj poruci Veneciji, mo$ao 3kao da se ispovijeda4 rei da: #caAa sua esser stada sempre in$rande amicitia cum 8i$noria vestra et senza al$una di--erentia# ) Novi kralj *i redovito izvjeivao Veneciju o svom usponu i, me=u ostalim, molio da odnos prema Bosancima koji dolaze u njezino podru"je ostane do*ar kao i za nje$ovih prethodnika, a dud *i najzna"ajnijim dunosnicima u !almaciji na to nare=ivao da prijateljski i *ez ikakve diskriminacije primaju sve Bosance i da im pruaju punu zatitu kao da su i podanici Repu*like ' Bosanci su se time o*ilato koristili i, "esto u velikom *roju, poslovno i privatno, *ez ustru"avanja prelazili prijateljsku $ranicu, idui dalje "ak do metropole ili ostalih talijanskih $radova u kojima su tr$ovali ili nalazili nekakvo zaposlenje (157) 8luili su na $alijama kao i po kuama i imanjima mleta"kih $ra=ana i dostojanstvenika u !almaciji i njihovih srodnika i prijatelja u Veneciji, "ak i u kui prokuratora %rkve 8v Marka Bsim u Veneciju, njihove su $rupe ile na vie$odnji privremeni rad u Cnconu, %ataniu, %lu$iu, Fermo, Montesanto, Napoli, Brtonu,
+ju,i -." Monumenta spectantia #istoriam S avorum meridiona ium (+istine" II!" .agre," &1, p.*&9. 3 +ju,i -." Isto" D, <)2,<)1 4 +ju,i -." Isto" I/. 178)179.
2

/adovu, /orto$ruaro, Re$$io di %ala*riju, Rim, +rani, +remoli, itd Bjeei iz zona u$roenih ratom ili $la=u, skupine od po 26, &66 ili vie #pauperum *osniensium# su na la=ama iz 8plita iseljavale u Marche# Cpuliju, C*ruzze, kao i u Veneciju 0 Mi, uostalom ne znamo da se u, tako velikom *roju, iz Bosne odlazilo i iseljavalo jo ne$dje osim u ;taliju Ne znamo ni da su proizvodi zemlje ili u znatnijim koli"inama u nekom dru$om pravcu III. ? razne dijelove ;talije i Mediterana desetljeima je odlazilo mno$o *osansko$ sre*ra i olova, voska i meda, sira i mesa, ive stoke sitno$ i krupno$ zu*a, divlja"i i krzna , naro"ito vjeveri"je$ i da*rovo$, kao i relativno mno$o crvca 3cremeAinum4 potre*ito$u procesu *ojenja tkanina ;stina, taj se promet du$o o*avljao isklju"ivo preko !u*rovnika Nezadovoljni monopolisti"kim poloajem !u*rov"ana, *osanski kraljevi su nastojali privui i venecijanske tr$ovce Eralj Bstoja im je &'6' nudio izuzetne privile$ije, me=u kojima i luku na svojoj o*ali, ( ali se Venecija tada jo uvijek pridravala odreda*a .adarsko$ i +orinsko$ u$ovora i iz*je$avala an$airanje na dalmatinskoj o*ali Ni njezini tr$ovci, vezani unosnim poslovima zadru$a trita, nisu u veem *roju urili u Bosnu, $dje je sve to je nosilo veliku do*it ionako *ilo u rukama !u*rov"ana /ravi interes za *osansko trite javio se u Veneciji tek poslije zaposjedanja 8plita 3&'<6 4, kad se i u !almaciji, z*o$ 8i$ismundove ekonomske *lokade 3&'&2 ,)0 4 jako osjetila oskudica proizvoda iz *alkanske unutranjosti !a to otkloni, Venecija je 3&'<) 4 u$ovarala vojni savez s kraljem +vrtkom ;; i smjera&a da zajedni"kom ratnom akcijom uklone cetinsko$ kneza ;vana Nelipia,2 koji je, stro$o provodei mjere ekonomske *lokade, onemo$uavao kretanje ro*a preko svo$a podru"ja, na dijelu puta iz Bosne prema 8plitu Bvakve smetnje e potrajati jo $odinama, a jedna sudska presuda, izre"ena &')0 u +ro$iru, donekle ilustrira teko stanje u tom po$ledu +ro$irski knez je presudio da 8plianin /avao 8u"i nikad u*udue ne smije doi u +ro$ir, a ukoliko za*ranu prekri pa ipak do=e i *ude uhvaen, tre*alo $aje #cum la@ueo ad colum# dovesti pod vjeala i o*jesiti da tako umre Eriv je jedino to je iziao u po$rani"no hrvatsko mjesto Elis i otuda u 8plit odveo jedan *osanski karavan koji je ina"e mo$ao otii i u +ro$ir ;ako nikad izvrena, a malo kasnije 3&')2 4 u Veneciji i ponitena, presuda ipak pokazuje do kakvo$ je apsurda dovodila oskudica *osanskih proizvoda u dalmatinskim $radovima 1 (15 ) B$rani"avanje prometa, u*laeno od &')0 , prestalo je sa 8i$ismundovom smru 3&')2 4, a neometano unosno poslovanje s Bosnom je odmah, pored aktiviranja domaih, u 8plit privuklo i vie stranih tr$ovaca iz Venecije, 8asso-erata, :u**ija, /lacentije, Firence i dru$ih mjesta Neki od njih podi$li su kue i duane u Bosni, tamo su se due
-unji M." Pri ozi za #istoriju ,osansko)venecijanski# odnosa" 1*&0)1*1(." 2istorijski z,ornik" /IV" .agre," 1911." p.1(7. 6 Fju*i > , Fistine V, <<, )(5 )15 Gorovi Vl , 7ist Bosne, Beo$rad, &9'6 , )21 7 Fju*i > , ;sto, V;;;, <&0,<&25 Gorovi Vl , ;sto, '<95 Girkovi 8 , ;storija srednjovekovne Bosne, Beo$rad, &9(' ,<02 8 3rc#ivio di stato di Venezia (3SV!" 3vogaria di comun" 4aspe (1*8" p.1*'" -unji M." 5a macija u /V st." Svjet ost" Sarajevo" 1917." &('.
5

zadravali, pa i s kraljem sastajali i raz$ovarali o poslovima /o"etkom je &''0 $ , s udruenim kapitalom dvojice Venecijanaca, osnovana i prva tr$ova"ka kompanija za poslovanje u zapadnoj Bosni 9 Eralju se i tada "inilo kako velike mo$unosti nje$ove zemlje jo uvijek nisu dovoljno iskoritene ; po"etkom je &''( $5 ponavljao kako i dalje samo !u*rov"ani izvla"e sva *o$atstva iz Bosne /rieljkivao je konkurenciju, vei izvoz i vie cijene Bile su mu potre*ne velike sume zlatne monete za plaanje uvoza, i za plaanje danka i raznih otkupnina +urcima Halio se &'02 $ da mu je sultan poslije zaposjedanja %ari$rada 3za ' $odine4 izvukao ve &(6 666 dukata ; herce$ 8tjepan Eosa"a je, samo &'(& $ , uplatio +urcima '6 666 dukata &6 Mno$o zlatno$ novca je ilo i na uravnoteenje platne *ilance s Venecijom, odakle se uvozilo $otovo sve: od soli, vina, ulja i skupocjenih tkanina do oruja, vojne opreme i ratnih la=a 8to$a su nai kraljevi i najistaknutiji velikai sudjelovali u izvoznoj tr$ovini i starali se o njezinom unapredivanju ?porno su traili da venecijanski tr$ovci dolaze u sve veem *roju i o*eavali im razne olakice !ud je napokon 3&2 ;;; &''( 4 uvjeravao kralja da e tako i *iti, da e svojim tr$ovcima savjetovati, "ak ih inavoditi 3suadere et induci -acere4 da u Bosnu krenu jo odvanije && Na to je i razmjena postajala opsenija i unosnija, pa ne samo da je &''9 produila rad ranije osnovana prva tr$ova"ka kompanija ne$o je stvorena i dru$a, "iji je udrueni kapital iznosio &<,666 dukata Njezini vlasnici , *osanski kralj i Nikola +ro$iranin otvorili su po jedan #stazun# u 8plitu, na venecijanskoj, kao i u Iajcu i Fojnici, na *osanskoj teritoriji &< ;z dijela sre*ra koji mu je pripadao kralj je povremeno slao u Veneciju poiljke vrijedne i po )6 666 dukata ? dalmatinske su $radove stizale i *osanske izra=evine od sre*ra 8pominju se npr #anelli darzento lavor de Bosina cum pedredentro#, #coclearia de ar$ento ad morem *osnensem#, #taze de Bosina idnorade $rande e picole# Notar je opisao: #unam taciam ma$nam cum uno -lore in medio, cum literis circa dicenti*us :aspar 8lik, la*oratam opere Bosne#, a 8lik je *io kancelar cara Fridriha ;;; u "ije je ime 3&''< 4 dolazio i u Veneciju na povjerljiv raz$ovor ? prodaju su stizali i skupocjeni *osanski sre*reni pojasevi 3cori$ia de ar$ento ad morem *osnensem5 centura ar$enti ad modum *osnensem la*orata4, nekad teki po ) i vie k$ i procjenjivani <6, )6 ili '0 dukata ? splitskoj zala$aonici je &')1 na=ena #una zenutra $rande, $uarnida de arzento la @ual tene per lo si$no de conte Restoe#, "ija je procijenjena vrijednost "ak <)6 zlatnih dukata Na Restoje, do*ro poznat /apskoj kuriji, Budimu i Veneciji, *io je kancelar dvojice *osanskih kraljeva ? !almaciji je spominjan i pose*an model *osansko$ tita 3scutum *osniensis4, a tr$ovci su (15!) povremeno davali lijepe sume #pro emendo arcus de nasso in Bosna# Radi isticanja diversi-ikovanosti *osanskih proizvoda dospjelih u !almaciju, isti"em jo jedino da se spominju: tella *os$nese ili tella *osnizia, lenzuoli de tella *osneAe, chamisa da dona a la *osneAe, vestis a dona -acta ad modum Bossine,&) itd
2istorijski ar#iv .adar (23.!" 3r#iv Sp ita" VIII" &(68"(90)(917 -unji M. %osna i Venecija" 8apredak" Sarajevo" 1991. ((()(('. 10 +ju,i -." +istine" /" 19&" 9irkovi S." Isto" (1&" (&&7 9orovi" Isto" '&'" '**. 11 +ju,i -." +istine" I/" &(')&(1. 12 -unji M."%osna i Venecija" ((')((7. 13 -unji M.7 Isto"(&*)(&8.
9

Eona"no, stalno unapre=ivan tr$ova"ki je promet doveo do to$a da je na mleta"koj teritoriji s povjerenjem priman *osanski 3$rossi *osnisi de valor soldi dui uno4, kao to je i u Bosni priman venecijanski novac ; sve je *ilo na naj*oljem putu kad je osmanski zavojeva" nasilno unitio *osansku dravu i lo$iku tr$ova"ke razmjene jedno vrijeme nadomjestio lo$ikom ratne plja"ke, to je i Venecija teko podnosila
, >unji, Marko: JJMediteransko usmjerenje kretanja ljudi i ro*a iz srednjovjekovne BosneJJ, 2rvatska misao ()*, 8arajevo, &992, &00,&09