Velika Kladuša

Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele

podatke. (Rasprava)
Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak.

Velika Kladuša je grad i središte općine na krajnjem

Velika Kladuša
sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Jedna je od osam općina
Unsko-sanske županije. Smještena je na krajnjem
sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine

Sadržaj
Povijest
Zemljopis
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Stanovništvo
Velika Kladuša (naseljeno mjesto), nacionalni Županija Unsko-sanska
sastav
Sjedište Velika Kladuša
Naseljena mjesta
Načelnik Fikret Abdić "Babo" (Laburistička
Mjesne zajednice
stranka)
Gospodarstvo
Površina 331.5 km²
Infrastruktura općine
Spomenici i znamenitosti Stanovništvo
- Ukupno 52.908 (1991.)
Obrazovanje - Gustoća {{{gustoća}}}/km²
Zdravstvo
Kultura
Sport
Izvor
Vanjske poveznice

Povijest
Velika Kladuša se prvi put spominje 30. listopada 1280. po imenu
"Cladosa". Za vrijeme Bizantskog Carstva, pretpostavlja se da je Dvorac u Velikoj Kladuši
broj stanovnika u gradu počeo polako rasti. Od 10. stoljeća do
1464., Velika Kladuša je bila pod upravom Hrvatskog Kraljevstva.
Oko 1464. Osmansko Carstvo se širi prema ovoj regiji, a grad je konačno osvojen 1633. Velika Kladuša će kasnije postati središte
osmanske ekspanzije u susjednoj Hrvatskoj, kao i ostatak Europe. Na početku okupacije Bosne i Hercegovine od strane
Austrougarske 1878., Velika Kladuša, zajedno s drugima u regiji, je digla najveći otpor u regiji. Ipak, ona se razvila otvaranjem škola,
uvođenje zemljišnih knjiga, a građene su džamije i katoličke crkve. U vrijeme
rata u BiH od 1993. do 1995. bila je središte Republike
Zapadne Bosne pod Fikretom Abdićem.
Zemljopis
S južne strane graniči s općinama Unsko-sanske županije Bužim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka s Republikom Hrvatskom,
odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor. Upravno je područje općine podijeljeno na 14 mjesnih zajednica,
različitih po površini i po broju stanovnika.

Geoprometni položaj Velike Kladuše je veoma značajan za njezino stanovništvo, za Unsko-sansku županiju i Bosnu i Hercegovinu u
cjelini. Mnogi je nazivaju "kapijom Bosne". Njenim područjem prolazi magistralna cesta M4-2 koja je povezana sa središtem
županije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim središtima u Hrvatskoj.

Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u razvoju općine s obzirom na zemljopisni položaj,
klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći postotak predstavlja
poljoprivredno zemljište - 22,375 ha ili 67,48% ukupnog područja.

Na području općine postoji nekoliko speleoloških objekata, ali samo je pećina Hukavica s obzirom na veličinu, kulturne ostatke,
pećinske ukrase i lagan pristup pogodna za moguću turističku prezentaciju.

Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Velika Kladuša

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz1991. godine, općina Velika Kladuša imala je 52.908 stanovnika, raspoređenih u 49
naselja.

Stanovništvo općine V elika Kladuša

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Muslimani 48 305 (91,29%) 40 238 (88,39%) 32 110 (88,99%)

Srbi 2.266 (4,28%) 2.456 (5,39%) 2.845 (7,88%)

Hrvati 740 (1,39%) 701 (1,53%) 742 (2,05%)

Jugoslaveni 993 (1,87%) 1758 (3,86%) 191 (0,52%)

ostali i nepoznato 604 (1,14%) 367 (0,80%) 191 (0,52%)

ukupno 52 908 45 520 36 079

Velika Kladuša (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Velika Kladuša

godina popisa 1991. 1981. 1971.

Muslimani 5.391 (78,10%) 3.823 (73,43%) 2.343 (82,76%)

Srbi 540 (7,82%) 515 (9,89%) 226 (7,98%)

Hrvati 186 (2,69%) 202 (3,88%) 131 (4,62%)

Jugoslaveni 586 (8,49%) 598 (11,48%) 68 (2,40%)

ostali i nepoznato 199 (2,88%) 68 (1,30%) 63 (2,22%)

ukupno 6.902 5.206 2.831

Naseljena mjesta
Bosanska Bojna, Brda, Bukovlje, Crvarevac, Čaglica, Čelinja, Dolovi, Donja Slapnica, Donja Vidovska, Elezovići, Glavica, Glinica,
Golubovići, Gornja Slapnica, Gornja Vidovska, Grabovac, Gradina, Grahovo, Johovica, Klupe, Kudići, Kumarica, Mala Kladuša,
Marjanovac, Miljkovići, Mrcelji, Nepeke, Orčeva Luka, Podzvizd, Poljana, Polje, Ponikve, Rajnovac, Stabandža, Šabići, Šestanovac,
Šiljkovača, Šmrekovac, Šumatac, Todorovo, Todorovska Slapnica, Trn, Trnovi, Vejinac, Velika Kladuša, Vrnograč, Vrnogračka
Slapnica, Zagrad i Zborište.

U općini je 1991. živjelo 52,908 stanovnika, dok područje općine iznosi 331,55 km2 što ovu općinu uvrštava u najgušće naseljene
prostore Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da danas općina ima oko 44,350 stanovnika.

Mjesne zajednice
Na popisu stanovništva 1991., Općina V
elika Kladuša je imala 49 naseljenih mjesta raspoređenih u 12 mjesnih zajednica:

Gradske mjesne zajednice

MZ Velika Kladuša (14.442 st.) - obuhvaća naselja: Miljkovići, Nepeke, Šiljkovača, Šmrekovac, Trnovi, Velika
Kladuša i Zagrad.

Seoske mjesne zajednice

MZ Bosanska Bojna (1187 st.) - obuhvaća naselja:Bosanska Bojna i Gradina.

MZ Glinica (1876 st.) - obuhvaća naselja:Bukovlje, Glinica i Poljana.
MZ Mala Kladuša (4555 st.) - obuhvaća naselja:Glavica, Grahovo, Mala Kladuša i Marjanovac.
MZ Podzvizd (5029 st.) - obuhvaća naselja:Klupe, Kumarica, Orčeva Luka, Podzvizd, Ponikve i Rajnovac.
MZ Polje (2357 st.) - obuhvaća naselja:Polje i Trn.
MZ Slapnica (1363 st.) - obuhvaća naselja:Donja Slapnica i Gornja Slapnica.
MZ Šumatac (3803 st.) - obuhvaća naselja:Kudići, Šabići i Šumatac.
MZ Todorovo (6927 st.) - obuhvaća naselja:Čelinja, Golubovići, Mrcelji, Todorovo, Todorovska Slapnica i Vejinac.
MZ Vidovska (2229 st.) - obuhvaća naselja:Donja Vidovska, Gornja Vidovska i Johovica.
MZ Vrnograč (5179 st.) - obuhvaća naselja:Brda, Dolovi, Elezovići, Grabovac, Šestanovac, Vrnograč i Vrnogračka
Slapnica.
MZ Zborište (3961 st.) - obuhvaća naselja:Crvarevac, Čaglica, Stabandža i Zborište.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina Velika Kladuša je u cjelini ušla u sastavFederacije BiH.

Gospodarstvo
Ranih 1980-ih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći gospodarski procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je
ravnomjerni gospodarski razvoj općine kao cjeline jer su na području svake mjesne zajednice izgrađeni gospodarski kapaciteti
poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. sa značajnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom
proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u
građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.

Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od nemetalnih
mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948.), vapnenca i dolomita. Metalne mineralne
sirovine su nedovoljno istražene i eksploatirane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta Mangana na ovom području
mogu svrstati među najveća uEuropi.

Za gospodarstvo općine nisu zanemariva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje kao što su tekuće i termalne vode,
9.057 ha šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumamabukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

Infrastruktura općine
Cestovnu mrežu općine čine magistralna cesta M-4.2 dužine 16.6 km, regionalne ceste dužine 79 km i lokalne ceste dužine 103 km.
Područje općine je sa svim graničnim općinama povezan asfaltiranim cestovnim pravcima. Elektroenergetski objekti na području
općine uključeni su u jedinstveni elektro-energetski sustav BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 kV koja je dalekovodom
110 kV priključena na 110 kV elektro mrežu. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje osiguravaju preko
niskonaponske mreže dužine oko 850 km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva
domaćinstva na području općine su elektrificirana.

Telefonska-fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupni prostor općine. Digitalna centrala s preko 10.000 telefonskih priključaka, uz
područne telefonske centrale u zonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih
djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih osoba na području općine elika
V Kladuša.

Spomenici i znamenitosti
Specifičnost geoprometnog položaja područja općine Velika Kladuša ogleda se i u
specifičnom kulturno-povijesnom naslijeđu baštinjenom pod utjecajima Istoka i Zapada,
neprekidnom smjenom perioda stvaranja i razdoblja razaranja. I pored toga ovo područje
ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa:

srednjovjekovni gradovi (utvrde):Stari grad Kladuša , Podzvizd, Todorovo,

Vrnograč,
rimski lokaliteti "Crkvine",
lokalitet "Hrnjičin bunar"
neistraženi lokaliteti nestalih srednjovjekovnih utvrda i crkvi,
Gradska džamija (iz 1901. godine),
spomen-područje iz povijestiNOB-a (spomenici palim borcima, žrtvama te
spomen-biste narodnim herojima ovog kraja),
objekti tradicionalne krajiške arhitekture brojne
( vodenice potočare, krajiške
muslimanske kuće, tzv. dimalučare).
Gradska džamija
Obrazovanje
Osnovne škole: 10 središnjih osnovnih škola i 21 četverorazredna područna škola
Srednje škole: jedna opća gimnazija i dvije srednje mješovite škole
Predškolsko obrazovanje: dječji vrtić

Zdravstvo
Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša s 7 područnih zdravstvenih ambulanti
Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad e
Vlika Kladuša

Kultura
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija Žalić" u svom sastavu ima kinodvoranu s 250 sjedišta, knjižnicu, izložbeni
prostor za stalni postav umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" s 150 članova u ženskom
gradskom zboru, dramskoj i plesnoj skupini. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD "Vrnograč" s preko 80 članova. Kulturno-
umjetnička društva su glavni nositelji razvoja amaterizma u području kulture.

Udruge:

Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK),

Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" V
elika Kladuša,
HO "Svjetlija budućnost",
Udruženje "Stope znanja",
Udruženje žena Bošnjakinja",
 Lovačko društvo "Fazan"
Lovačko društvo "Veteran",
Udruženje ribolovaca "Štuka",
Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša.

Sport
NK "Krajišnik"
NK Mladost (MZ Vrnograč)
FC ABC (MZ Podzvizd)
Košarkaški klub "Krajišnik"
Biciklistički klub "Krajišnik"
Karate klub "Saniteks"
Karate klub "23. februar"
Konjički klub "Krajišnik"
Sportsko društvo "Polet Šumatac"
Nogometa škola "Lav"
Omladinska nogometna škola "Kladuša 2008"

Izvor
Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.",
statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-
mjesnim.pdf

Vanjske poveznice
Službene stranice - Općina Velika Kladuša
Naseljena mjesta općineVelika Kladuša - popis 1991.
Bosanska Bojna • Brda • Bukovlje • Crvarevac • Čaglica • Čelinja • Dolovi • Donja Slapnica • Donja Vidovska •
Elezovići • Glavica • Glinica • Golubovići • Gornja Slapnica • Gornja Vidovska • Grabovac • Gradina • Grahovo
• Johovica • Klupe • Kudići • Kumarica • Mala Kladuša • Marjanovac • Miljkovići • Mrcelji • Nepeke •
Orčeva Luka • Podzvizd • Poljana • Polje • Ponikve • Rajnovac • Stabandža • Šabići • Šestanovac • Šiljkovača
• Šmrekovac • Šumatac • Todorovo • Todorovska Slapnica • Trn • Trnovi • Vejinac • Velika Kladuša • Vrnograč
• Vrnogračka Slapnica • Zagrad • Zborište
Upravna podjelaBosne i Hercegovine
Entiteti Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine • Republika Srpska
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Unsko-sanska • Posavska • Tuzlanska • Zeničko-dobojska • Bosansko-podrinjska Goražde
Središnja Bosna • Hercegovačko-neretvanska • Zapadnohercegovačka • Sarajevska • Hercegbosanska
Federalni distrikti Bosne i Hercegovine
Distrikt Brčko
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Banja Luka • Bijeljina • Bihać • Doboj • Istočno Sarajevo • Mostar • Prijedor • Sarajevo • Široki Brijeg •
Trebinje • Tuzla • Zenica • Zvornik
Općine Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine Banovići • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac •
Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin •
Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok •
Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf •
Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Gračanica •
Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce •
 Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo •
Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Neum •
Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo
• Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno •
Sanski Most • Sapna • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac •
Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje
• Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća •
Zavidovići • Žepče • Živinice
Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška •
Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi •
Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče •
Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak •
Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad •
Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš •
Republika Srpska
Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići •
Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci •
Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik •
Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica •
Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik •
Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Velika_Kladuša&oldid=5075891"

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 6. svibnja 2018. u 20:05.

Tekst je dostupan pod licencijomCreative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima

; dodatni uvjeti se mogu
primjenjivati. PogledajteUvjete uporabe za detalje.