Glasnik HDK Godina XVIII.

, broj 4-5

Godina XVIII., broj 4-5, 20. listopada 2020. ISSN 1845-2876

SADRŽAJ - Ministar Grlić Radman primio u nastupni posjet
(1) Vijesti iz Veleposlanstva RH u Češkoj Republici 1 veleposlanika Republike Čile 54
(2) Susret u Riječi. Nastup Emilija Marina u emisiji - Ministar Grlić Radman primio u nastupni posjet
TV Laudato 2 veleposlanicu Kraljevine Švedske 54
(3) HNS BiH: Očekujemo da će Hrvatski Sabor i Vlada - Hrvatski dužnosnici u BiH upozoravaju: Izetbegović
podržavati ravnopravnost BH Hrvatā 7 zagovara državni udar. 54
(4) Francuski veleposlanik o vezi Hrvatā i Francuzā, ali i - O sudbini hrvatskog naroda u BiH odlučivat će
o pomirenju Srbije i Hrvatske 8 Hrvati 55
(5) 25. obljetnica 'Oluje' 10 - Obilježavanje 100. obljetnice I. svjetskog rata u
- Miomir Žužul o 'Oluji' (Višnja Starešina) 10 Krakovu 56
- Sjećanje Petra Šarčevića na 'Oluju' 16 - Željana Zovko imenovana izvjestiteljicom za
- Odjeci 'Oluje' i djelovanje diplomacije RH u Danskoj produljenje statusa Europske prijestolnice kulture 56
1995. te kako se Danci sjećaju tih događaja nakon 25 - Izaslanstvo Zajednice bokeljskih Hrvata kod ministra
godina (Gjuro Deželić) 18 Grlića Radmana 57
- Otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Moskvi - Plenković: Mi ćemo nastaviti biti odvjetnici BiH,
(Davorin Zagorščak) 21 naročito pravā Hrvatā. 58
(6) Ministar Grlić Radman s izraelskim premijerom. Netan- - Hrvati u Austriji dobili Hrvatski dom u Beču 59
yahu nosio masku s hrvatskom zastavom. 'Šalom!' 22 - Žigmanov: Suočavanje s prošlošću u Srbiji dugo je
(7) Ministar Grlić Radman započeo posjet Izraelu zatomljeno, ovo je dobar početak 59
susretom s hrvatskim franjevcima 23 - Izetbegović odbio pregovarati o izmjenama Izbornog
(8) 'Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja zakona; kritizirao Milanovića 60
s SAD-om bit će naš velik uspjeh (G. Grlić Radman) 23 - Burne reakcije u BiH na Dodikov dolazak u Zagreb 60
(9) Odnosi Izrael ‒ RH, sigurnost Izraela, pandemija (Ilan - Izetbegović mora prestati glumiti sultana 61
Mor u emisiji 1 na 1) 26 - Radovi na Pelješkom mostu napreduju punom parom 63
(10) Okupljanje u rujnu 33 - Godišnja priredba grada Sigeta „Dani Zrinskihˮ 64
Nj.E. Diana Helen Madunic: Sweden wanting to be a - Hrvatskoj zajednici i udrugama dodijeljen prostor u
modern, innovative, fair, equal and sustainable welfare središtu Beograda 65
state (Švedska nastoji biti suvremena, inovativna, poš- - Izložba Ars et virtus Hrvatska ‒ Madžarska 66
tena, jednakopravna i održiva država blagostanja) 34 - Emiliju Marinu produljeno članstvo u Papinskom
(11) Francuski veleposlanik: Evo zašto je Rafale najbolji povjerenstvu za sakralnu arheologiju 67
izbor za Hrvatsku 43 - Kako „vojskaˮ od 11.000 studenata u Mostaru brani
(12) Čitao sam Tuđmanovu biografiju, osjetio sam potrebu hrvatsku opstojnost u BiH 67
doći mu na grob (Andrej Nesterenko) 44 - Krležin rom. Na rubu pameti preveden na španjolski 69
(13) U spomen 46 - Brojna događ. na pečuškom području krajem rujna 69
- Nikola Debelić 46 - Akad. Miroslavu Radmanu uručeno francusko odličje
- Žarko Domljan 47 viteza nacionalnog reda Legije časti 70
(14) Čestitka članovima HDK-a u povodu okruglog - Golem broj Bošnjaka pritišće Izetbegovića da izgladi
rođendana 48 odnose s Hrvatima u objema državama 70
(15) Različite vijesti razgovori i osvrti 48 - Hrvatska mora podupirati BiH da postane jedna
- Objed EU HoMs-a s kardinalom Parolinom u normalna država 72
organizaciji HRPRES-a 48 - Otkriven spomenik biskupu I. Antunoviću u Subotici 72
- Kulturno-umjetnički i sportski programi na području - Velika smjena straže u povodu Dana kravate 73
GKRH u Pečuhu 49 - RH nije počinila agresiju na BiH; uspostava Herceg-
- Komemoracija u povodu 28. godišnjice stradanja i Bosne nije Udruženi zločinački pothvat (L. Mišetić) 74
rušenja Franjevačkog samostana na Plehanu 50 (16) Aktivnosti članova HDK-a 74
- Andrea Metelko Zgombić održala video-briefing za - Drago Štambuk 74
članove Diplomat. zbora drž. članicā EU-a i EGP-a 50 - Veselko Grubišić 75, 77 (2×)
- Žigmanov: Predsjednik Srbije treba pribivati kome- - Gordan Bakota 75, 78 (2×), 80 (2×), 81
moracijama Hrvatima stradalima u Srijemu 51 - Nives Malenica 76, 79
- Polaganje kamena temeljca u Obrazovnom centru - Andrea Gustović-Ercegovac 76
'Miroslav Krleža' u Pečuhu 51 - Velimir Pleša 78, 81, 83 (3×)
- Različiti događaji u kolovozu na Pečuškom području 52 - Daniel Glunčić 79 (2×), 81, 84 (2×), 85 (2×)
- Ministar Grlić Radman: Ravnopravnost Hrvatā u BiH - Vladimir Duvnjak 82 (2×)
prioritet je Republike Hrvatske 53 - Andrea Bekić 83
- Dobri bilateralni odnosi: ministar obrane Banožić s - Jasen Mesić 85
veleposlanikom Veyssièreom 53 (13) Obavijesti o radu HDK 86
- Ministar Banožić primio veleposlanika Azimova u Prilog – Veselko Grubišić: Misli i prijateljstva
oproštajni posjet 53 [posebna pošiljka]

U Zagrebu, 20. listopada 2020. Stranica 1

Glasnik HDK Godina XVIII., broj 4-5

VIJESTI IZ VELEPOSLANSTVA RH U taja) i uzvanici krenula je brzo i na čuđenje češke

ČEŠKOJ REPUBLICI1 strane. Na ispraćaju u Pragu bila je veleposlanica
Ljiljana Pancirov sa suradnicima te predstavnica
1. Svečana predaja hrvatskoga predsjedanja
Ureda HTZ-a u Pragu. Dala je niz izjava o važ-
Vijećem eu-a Njemačkoj u Pragu
nosti povezivanja Češke i Hrvatske, sve uz pro-
motivne plakate HR PRES EU-om i HTZ-a. Zbog
Svečana predaja hrvatskoga predsjedanja Vijećem
svečane primopredaje predsjedavanja Vijećem
EU-a Njemačkoj priređena je u Pragu 1. srpnja u
EU-a Njemačkoj 1. srpnja veleposlanica Lj. Pan-
rezidenciji njemačkog veleposlanika Christopha
cirov nije se mogla i osobno pridružiti uzvanicima
Isranga. Pozvano je bilo pet veleposlanika, zam-
na putu. U Bratislavi se pridružio Aleksandar Hei-
jenik češkog ministra vanjskih i europskih pos-
na, veleposlanik RH u Slovačkoj. Svi putnici do-
lova, predstavnik Ureda predsjednika Vlade i vo-
bili su pakete HTZ-a, a odlazak vlaka veliki medij-
diteljica Ureda Europske komisije u Pragu. Po-
ski publicitet (vijest je prenio i 'The New York Ti-
sebnom ceremonijom zastava EU-a prenijeta je iz
mes'). U razgovoru vlasnika R. Jančure i vele-
ruku hrvatske veleposlanice Ljiljane Pancirov, re-
poslanice Lj. Pancirov najavljeno je uvođenje lini-
dovite članice HDK-a, i predana njemačkom vele-
je Berlin ‒ Prag ‒ Zagreb ‒ Split u svibnju slje-
poslaniku. Uslijedio je radni objed na kojem se
deće godine uz mogućnost prijevoza automobila.
razgovaralo o aktualnim pitanjima i svaka je dr-
Svečani dolazak organiziran je i u Rijeci gdje su
žava dala i kratak pregled mjera u složenim okol-
putnike i goste dočekali ministar turizma Gari
nostima.
Cappeli, ravnatelj HTZ-a Kristijan Staničić i gra-
Hrvatskoj je čestitano na uspješnom predsjedanju donačelnik Rijeke Vojko Obersnel te voditelj Ure-
obavljenu u teškim trenutcima pandemije. Početak da HTZ-a u Pragu Dubravko Miholić.
predsjedanja njemačka je strana povezala i s pos-
jetom gđe K. Meier, državne ministrice pravosuđa
i demokracije, Europu i jednakost Saksonije. Tom SUSRET U RIJEČI
prigodom održan je koncert u prostorijama češkog
Senata. U govoru njemački je veleposlanik pohva- Nastup Emilija Marina u emisiji TV
lio hrvatsko vođenje predsjedanja u složenim Laudato
okolnostima.
Veleposlanik Đuro Vidmarović, voditelj emisije Su-
2. Uspostavljena izravna veza noćnim vlakom sret u Riječi na TV Laudato, ugostio je u petak 10.
srpnja veleposlanika Emilija Marina. Donosimo
Prag ‒ Rijeka
snimku cijelog razgovora za koji držimo da će biti
Uspostavljena je izravna veza noćnim vlakom zanimljiv čitateljima Glasnika. Naime, radi se o
Prag ‒ Rijeka privatne prijevozničke tvrtke 'Regio- dvojici istaknutih članova HDK-a: domaćin je pred-
sjednik Društva hrvatskih književnika i urednik pr-
Jet' 30. lipnja. Vodeći privatni prijevoznik u sred-
vih dviju knjiga Sjećanjā i prilogā, a gost prorektor
njoj Europi zamolio je za pomoć Veleposlanstvo Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta i dopredsjednik
RH u daljnjoj koordinaciji dogovora. Gospodarska HDK-a.
uprava MVEP-a pokazala je puno razumijevanje
za projekt, hrvatska ministarstva turizma i prometa
te Hrvatske željeznice, a dogovori hrvatske i češke
strane obavljeni su u mjesec i pol dana. 'RegioJet'
je ponudio u svojim vlakovima i autobusima pro-
movirati Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) i
hrvatski turizam. Prva navala turista premašila je
sva očekivanja i potaknulo 'RegioJet' na otvaranje
dnevnih linija od 11. srpnja. Vlak prometuje od
Praga preko Bratislave, Ljubljane do Rijeke.
Đuro Vidmarović i Emilio Marin
Svečana kompozicija vlaka ('Vlak za odmor') s
560 putnika među kojima je bio i vlasnik tvrtke Vidmarović: Poštovani gledatelji, postoje gosti koji vas
Radim Jančura, 30-tak novinara (osam TV pos- zbunjuju na određen način, jer ne znate što biste za početak
o njima govorili. To su ljudi koji su u životu, s mojeg motrišta,
1 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska postigli sve što se postići može. Takav je moj današnji gost,
MVEP-a od 22. srpnja.

U Zagrebu, 20. listopada 2020. Stranica 2

Glasnik HDK
Emilio Marin, glasoviti arheolog. Kada dođete u Naronu, u
Vid, pa kad vidite onaj prekrasni spomenik rimskoj kulturnoj
baštini ‒ to je njegovo djelo. Bio je veleposlanik RH pri Svetoj
Stolici, francuski je akademik, sveučilišni profesor, auktor
brojnih knjiga... Pa se čovjek pita: može li u jedan život toliko
toga stati?
Profesore, iznimna mi je čast što ste danas gost u emisiji
Susret u Riječi (s velikim R). Jesam li što izostavio uza sve
što sam o Vama rekao na početku?
Marin: Poštovani domaćine, prvo hvala na po-
zivu! Ja sam, evo, prvi put u ovoj TV kući premda
razmjerno često gledam njezine emisije. U vas se
osjećam gotovo kao kod kuće. Rekli ste maloprije
da sam „sve postigaoˮ. Bilo bi to jako lijepo, ja
Vam zahvaljujem, premda, ako bi to bilo točno,
bilo bi žalosno ‒ što bih sada radio? Dakle ja se
nadam da nisam sve postigao, da još ima nešto
vrijedno preda mnom, a koliko toga, to Bog zna. A
sada riječ. Ja sam doista držao puno do riječi,
možda i previše. Počet ću s gotovo šalom: Bio sam
17 godina ravnateljem Arheološkog muzeja (AM)
u Splitu koji je jedan od nacionalnih muzeja u RH.
Kako sam držao puno do riječi, do pisane riječi,
često bih, kada bih nešto tražio, predlagao itd.
ministarstvima ‒ pisao dopise. Pa i kada bih se na
nešto žalio ili prigovarao (i toga je bilo) opet bih
pisao. Često bi mi ministri (mnogi su se izredali)
znali reći: „Što si mi pisao, mogao si doći pa
bismo se dogovorili?ˮ Evo, mnogi i ne vole pisanu
riječ. Ja sam pak od osnovne škole zavolio pisanu
riječ. Ne sjećam se u kojem sam razredu bio (u
četvrtom ili čak u trećem), ja sam pisao književne
članke i to su mi objavljivali Modra lasta, Dječja
radost i još neki. Čak sam bio dobio i dvije
nagrade! A kada sam bio u petom razredu čak su
napravili jedan intervju sa mnom. Evo vidite, Vi
danas radite intervju, a već sam prije 60-ak godina
imao intervju.
Vidmarović: Po jutru se dan poznaje.
Marin: Ja sam onda kasnije kao polaznik Klasične
gimnazije u Splitu i kao student Filozofskog fa-
kulteta u Zagrebu volio pisanu riječ. Studirao sam
arheologiju i latinsku filologiju i na trećoj sam
godini čak osnovao jedan časopis za klasičnu filo-
logiju, a taj časopis i danas izlazi. To je bio prvi i
do danas jedini časopis u RH za klasičnu filo-
logiju. Zove se Latina et Graeca. Poslije sam u
splitskom AM-u, gdje sam radio najdulje (31 go-
dinu), također radio u časopisu. Uz put, taj muzej
ove godine obilježava 200. obljetnicu. Splitski
AM najstariji je muzej u jugoistočnoj Europi. Jas-
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
no, najstariji je u RH, ali i puno šire. Od Beča do
Atene nema starijeg muzeja. Čak bih znao gostima
reći (pa bi se oni iznenadili): „Vidite, kad smo mi
ovdje u Splitu imali muzej, 1820. u Ateni još nije
bilo muzeja.2ˮ Ljudi bi se onda čudili jer su ipak
Atena i Rim neki pojmovi za muzeje. Ali prije 200
godina ne. Mi smo bili prvi i jedini muzej jugo-
istočno od Beča.
U našem muzeju postoji jedan nepisani, ali kasnije
formalizirani, običaj da je ravnatelj muzeja ujedno
i urednik časopisa Vjesnik za arheologiju i histo-
riju dalmatinsku (kako se zove od stvaranja
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca). Dok smo
bili pod Austrijom časopis je imao ime na tali-
janskom: Bullettino di Archeologia e Storia Dal-
mata. Kada je Austro-Ugarska propala i kada smo
ušli u jugoslavensku zajednicu ime je ovako pre-
vedeno i ravnatelj muzeja po dužnosti je urednik
toga časopisa. Kako sam bio 17 godina ravnatelj (a
časopis je godišnjak), uredio sam 17 godišta toga
časopisa koji je, evo, najstariji arheološki časopis
u zemlji. Pojedini broj znao je imati po 500-600
stranica tako da je zbirka tih brojeva časopisa
cijela biblioteka. Tako sam iz različitih razloga,
što potaknut ulogom koju sam imao, što sâm od
sebe, bio blizak časopisima, a onda i izdavaštvu i
knjigama općenito.
Vidmarović: Za ovu emisiju nisam mogao ni mimoići jedno
pitanje koje sam Vam želio postaviti. Vi ste stručnjak i za
ranokršćansku arheologiju. Možemo li govoriti da se krš-
ćanstvo u Hrvatā dograđuje na Rimsku civilizaciju i da s
motrišta Vaše struke postoji ono što u literaturi nazivamo
poljupcem antike?
Marin: Ima i jednog i drugoga. Ima, recimo to
tako, razlazā, a ima i slijeda, poljupca antike. To
je, rekao bih, sjajno i bolje i od koga do sada
prikazao nedavno preminuli akademik Radoslav
Katičić u svojoj glasovitoj velikoj knjizi Littera-
rum studia. Izdanje, koje je Katičić pisao izvorno
na njemačkom, izašlo je u Beču u nakladi Aus-
trijske akademije. Više-manje usporedno izašlo je
i izdanje Matice hrvatske na hrvatskom. Akademik
Katičić predavao mi je na postdiplomskom studiju.
Prilike slijeda antike najočitije su u srednjodalma-
tinskom području sa središtima u Saloni (Solinu) i
Splitu.
Dok sam radio u splitskom muzeju vodio sam je-
dan veliki projekt koji je rezultirao dvama velikim
svescima pod naslovom Natpisi starokršćanske
2
Jer je Grčka tada još bila pod Turcima. (ur. op.)
Stranica 3
Glasnik HDK
Salone. To profesor Katičić dok je radio svoju
knjigu nije imao prilike vidjeti jer je naša knjiga
objavljena tek 2010. godine. O toj knjizi se čak ni
u stručnim krugovima previše ne govori, a pogo-
tovo ne izvan njih gdje je gotovo nepoznata. Ako
uzmete antiku i nekadanje Zapadno rimsko carstvo
(ZRC) koje je trajalo do 476. godine, u okviru
ZRC-a (a to je, pojednostavnjeno rečeno, odavde
do Atlantika) imamo grad Rim koji je bio sre-
dištem i ako govorimo o natpisnoj baštini iz raz-
doblja ranoga kršćanstva (imamo termin staro-
kršćanska epigrafija), onda nakon grada Rima,
koji ima apsolutni primat, grad koji je ostavio
najviše pisane riječi (opet dolazimo na Vašu ri-
ječ!), ali u kamenu jest ‒ Salona. Salona ima
najveću kolekciju natpisā od IV. do VII. stoljeća
(to je otprilike počev od Dioklecijanova doba). To
je razdoblje kasne antike i zapravo prije Dio-
klecijanova doba nemamo ni u Saloni ni igdje
drugdje baš puno tragova starokršćanske epigrafije
‒ to dolazi nakon Dioklecijana.
Ta salonitanska zbirka ima oko 1.000 natpisa koji
su bili otkopani i istraženi velikim dijelom još od
vremena don Frane Bulića (kako obično kažemo:
nestora hrvatske arheologije) i bili su i objavljeni
upravo u časopisu koji sam maloprije spomenuo.
Ali s vremenom je znanost išla naprijed, a osim
toga bila je jedna nužna potreba da se to raspršeno
blago objedini. Nadalje, mi smo isto tako htjeli ne
samo vidjeti, pročitati onako kako je to don Frane
(ili tko drugi) bio pročitao, zapisao i objavio u
časopisu, nego smo htjeli doći i do toga kamena,
do natpisa. Često su ti natpisi u ulomcima (prošlo
je često i više od sto godina od pojedinog nalaza!),
neki su se i raspršili, neki uopće nisu bili dostupni,
neki zametnuti itd. tako da je to bila jedna nova
arheološka ekspedicija u poligonu između Solina,
Splita, otokā pred Splitom, Omiša prema istoku i
Trogira prema zapadu u kojoj smo mi tražili i
gotovo sve našli tako da je to doista zbirka tih
kamenih artefakata i tekstova.
Zapravo sada dolazimo do onoga Vašeg pitanja (a
trebalo je malo opisati sve ovo), dolazimo do
latinskog vokabulara, rječnika. Naglašavam latin-
skoga jer je oko 90 % tekstova na latinskom, a oko
10 % na grčkom. Dakle došli smo i do vokabulara,
latinskoga, koji smo detaljno razradili. Zapravo je
to taj jezik s kojim su se suočili naši pređi kad su
stigli u ove naše krajeve, taj veliki fond jednomu
novom profesoru Katičiću može omogućiti da na-
dogradi ono što je napisao u Litterarum studia
profesor Katičić.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Vidmarović: Vi ste se, profesore, susretali s veoma zna-
čajnim ljudima iz kulturnog i znanstvenog života i objavili ste
knjigu o njima, a ona me je fascinirala jer je zapravo oblik
literature, historiografski utemeljene literature. Možete li par
riječi kazati o tim ljudima koje ste susretali?
Marin: Stjecajem okolnosti susretao sam ljude
koji su bili (a bio sam zainteresiran ne samo za
svoju užu struku) iz nekoga širega gremija, pa se
onda mnogi začude da se među tim osobama
nalaze tako različiti profili, primjerice, moj stariji
kolega, na žalost, mlad preminuo, Zlatko Gunjača,
koji je bio naš istaknuti arheolog, sin u širim kru-
govima poznatijega Stjepana Gunjače [kojeg se ja
sjećam3] koji je otac sadanjeg Muzeja hrvatskih
arheoloških spomenika (a koji je još Lujo Marun
bio utemeljio u Kninu). Dakle jedan naš arheolog
tu iz srednje Dalmacije. A u toj galeriji mojih por-
treta nalazi se i jedan pariški nadbiskup, kardinal
Lustiger. koji je bio svjetska ličnost. Ja sam inače
volio spajati možda i nemoguće, da kažem malo
ležernije. Spomenuli ste da sam bio veleposlanik
RH pri Svetoj Stolici. Bila je 2004. godina i kada
sam se spremao za odlazak tamo jedan mi je „pri-
jateljskiˮ rekao: „Hajde ti, nema boljeg diplomata
od tebe, a već ćemo naći drugog arheologa ovdje.ˮ
I kao arheolog imao sam neku diplomatsku „žicuˮ
pa su to valjda neki i uočili pa su rekli da bih
mogao biti i diplomat u formalnom smislu.
Uvijek sam težio (a tako sam i odgojen) ‒ míriti.
Koji put kad mîriš vatru i vodu možeš i sam
nastradati. Uvijek sam držao da imamo velikih vri-
jednosti. Ja i danas, bez obzira na to što sam
studirao četiri godine u Zagrebu, a sada evo devet
godina djelujem i radim u Zagrebu [na Hrvatskom
katoličkom sveučilištu4]... Da, ja sam profesor na Od-
jelu za povijest i prorektor sam za međunarodnu
suradnju. Dakle ja sam uvijek držao, premda sam
kao arheolog imao tri ozbiljna poziva da radim na
prestižnim mjestima u zapadnoj Europi, da treba
ostati ovdje. Uvijek sam rado odlazio tamo. Nai-
me, uputio sam se u zapadnu Europu kad se je
malo tko upućivao. Baš sam ovih dana razmišljao
o tome jer sam bio u kontaktu s nekim ljudima iz
Engleske.
Kao mlad student, 19-godišnjak, s ruksakom na
leđima, uputio sam se vlakom odavde do Škotske,
prije točno 50 godina, u ljeto 1970. Tamo sam se
pridružio jednom arheološkom timu koji je iska-
pao na Hadrijanovu zidu na sjeveru Engleske, a
3
Domaćinova opaska (ur. op.)
4
Domaćinova opaska (ur. op.)
Stranica 4
Glasnik HDK
zatim na Antoninovu zidu u Škotskoj. Tu sam
proveo dva mjeseca. Nešto sam i zaradio pa sam u
povratku (opet vlakom) priuštio sebi upoznavanje
s dvjema metropolama s kojima ću ostati osobito
povezan: na dvjema postajama po trodnevni bora-
vak, prvo u Londonu (gotovo 24 sata na dan), a
onda i u Parizu (isto 24 sata dnevno). Dakle volio
sam inozemstvo, poglavito Europu i Mediteran.
Nije me puno privlačio „veliki svijetˮ, ali Europa i
Mediteran ‒ jako. Koji put pomislim da sam glupo
napravio, ali kako god da jesam, mislim da sam
ostao autentičan i dosljedan u opredjeljenju: uvijek
sam jako bio za to da idem van, ali apsolutno da
mi je ovdje baza.
Zbog toga sam i poslije djelovao, kada sam došao
na neki položaj gdje sam to mogao, da privlačim
ljude iz svijeta da zajedno radimo (ne u nekom
kolonijalnom ili subkolonijalnom odnosu) na našoj
baštini. Tako sam imao nekoliko projekata (nisam
se nikada orijentirao samo na jednu stranu) i s
Engleskom i s Francuskom i sa Španjolskom i s
Italijom, na kojima smo radili niz godina vrlo usp-
ješno i to to, što bi se reklo, s prvim violinama.
Vidmarović: Italija i Francuska su Vas obilježile, a Vi ste
francuski akademik.
Marin: Ja sam, eto, od 1998. godine bio dopisni
član, a od 2003. postao redoviti. Vjerovali ili ne,
prvi sam francuski akademik rezidentan u RH. Mi
imamo kolegu koji je isto francuski akademik, ali
je rezidentan u Francuskoj. On je medijski poz-
natiji od mene ‒ njemu je više pozornosti pos-
većeno i s motrišta Francuske akademije ‒ to je
profesor Miroslav Radman. Međutim, on je ušao u
Akademiju kao Francuz, ja kao Hrvat.
Vidmarović: Jedna je knjiga meni kao književniku zanimljiva:
Upoznao sam dva pape. S podnaslovom: Pripovijest o
čuvstvu i promišljanju na tragu Ivana Pavla II. i Benedikta
XVI. Stavili ste u podnaslov pojam pripovijest. Molim Vas,
podijelite s nama ta sjećanja.
Marin: Ta konkretna knjiga nastala je vrlo spon-
tano, bez nekoga programa, i nastala je pod doj-
mom zadnjih dana života Ivana Pavla II. Nedavno
se govorilo dosta o Njemu jer je bila 100. obljet-
nica rođenja. Ja sam se zatekao u Rimu kao vele-
poslanik u zadnjim mjesecima Njegova života.
Dakle stigao sam u Rim i predao vjerodajnice
Njemu 11. prosinca 2004. Znalo se već da je teško
bolestan, ali, jasno, nikada ne znamo što je sud-
bina. Stjecajem okolnosti bio sam i u Apostolskoj
knjižnici, privatnoj Papinoj biblioteci gdje se sve
službene audijencije odvijaju. (Znam da je para-
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
doks: privatna biblioteka, a tu se odvijaju službene
audijencije!) Dakle bio sam u zadnjoj audijenciji u
Njegovu životu u Apostolskoj knjižnici na dan
kada se u Vatikanskim muzejima otvarala velika
izložba o Augusteumu u Naroni. Onda je došla
Njegova agonija ‒ to se poklopilo s preduskrsnim
danima: Veliki četvrtak, Veliki petak, i s Uskrsom.
Mene je to nadahnulo tako da sam tih dana svake
večeri (bolje rečeno: kasno u noći) ‒ mislim da se
radilo o 10-ak dana ‒ zapisivao razne misli. Onda
je to nastavljeno nekako s izborom Benedikta
XVI. tako da zapravo taj moj dnevnik pokriva
zadnji mjesec života Ivana Pavla II. i prvi možda
mjesec dana papinstva Benedikta XVI. Dakle to je
tako nastalo. Onda kad je prošlo neko vrijeme
(mislim da je to bilo 2007. godine) pokazao sam te
bilješke trima osobama: jednoj našoj časnoj sestri,
jednom našem nadbiskupu i jednom Talijanu koji
je u to vrijeme bio monsinjor, a kasnije je postao
kardinalom. Evo, te su tri osobe to pročitale. Bile
su jako oduševljene i rekle: To trebaš objaviti. Bio
sam malo u nedoumici jer je neobično (bez obzira
na to što se tu nikakve diplomatske tajne ne otkri-
vaju) upustiti se u takvo što. Naime, koliko ja
znam, nijedan djelatni veleposlanik (ne samo hr-
vatski nego i inače) na tome mjestu za vrijeme
službe nije objavio ništa slično. Dobro, neki pos-
lije napišu memoare.
I sad se dogodilo da je zapravo taj izvorni tekst bio
pisan dijelom na talijanskom, a dijelom na hrvat-
skom. A onda smo od tog izvornika napravili dvije
istovjetne inačice, dobro prilagođene jezično, tako
da su obje izvornici. Pa je prvo objavljena talijan-
ska verzija i to ništa manje nego u vatikanskom
Lateran University Pressu tako da je to bila jedna
senzacija. Hrvatska je verzija objavljena godinu
dana kasnije u nakladi Kršćanske sadašnjosti iz
Zagreba i Crkve u svijetu iz Splita. To je bilo
2009. godine, a onda, što je bilo meni osobito
dojmljivo, a na neki način i najveće priznanje,
zainteresirali su se Poljaci. Prevedena je ta knjiga
na poljski jezik. Jedan poljski monsinjor (koji je,
nota bene, postao ovih dana apostolski nuncij u
Gani) preveo ju je na poljski i onda smo to dali
kardinalu Dziwiszu, vječnom tajniku Ivana Pavla
II. tada nadbiskupu Krakova. On je to preporučio i
objavljena je u nakladi Krakovske nadbiskupije.
Tako imamo tri izdanja: talijansko, hrvatsko i
poljsko.
Opet jedna mala zgoda i koincidencija slučajeva (a
mnogi kažu da ništa nije slučajno): to se poljsko
Stranica 5
Glasnik HDK
izdanje pojavilo kao knjiga možda sedam, osam
dana prije dolaska Benedikta XVI. u Zagreb u
lipnju (evo sad je, ovih dana, godišnjica ‒ bilo je
to 4. i 5. lipnja 2011.). Onda je u okviru toga
posjeta bio jedan događaj u HNK-u kada je Papa
na pozornici javno pojedinačno pozdravljao 15 ili
16 osoba, a jedna od njih bio sam ja i tom sam mu
prigodom dao knjigu: „Evo, sveti Otče, upravo je
objavljena knjiga na poljskom jeziku Upoznao
sam dva pape.ˮ Evo, to je jedna mala priča o toj
knjizi.
Vidmarović: Ako smijem primijetiti (čitao sam ju), ta knjiga,
pisana gotovo književnim izrazom, pokazuje da se može i u
stručnoj literaturi pisati književnim diskursom.
Marin: Ovako bih kazao: netko je rekao (ne znam
tko; možda ćete Vi, kao čovjek od pisane riječi,
znati) da ako nekomu tko je i genijalan stručnjak
na bilo kojem polju treba lektor da mu popravi
tekst, pitanje je kakav je to stručnjak. Dakle mis-
lim da bi svaki stručnjak trebao znati nešto dobro i
korektno napisati. Ja imam dva krila (uvjetno
rečeno): na jednom nešto egzaktno, znanstveno i
stručno (nadam se i jezično korektno), a opet
imam tendenciju da volim pisati esejistički. A i u
dijelu koji je stručan volim imati jedan dio u ko-
jem želim malo historizirati arheologiju, premda je
to danas suprotno od prevladavajućega trenda.
Današnji je trend i u arheologiji, kao što je na neki
način i u drugim znanostima (premda se u zadnje
vrijeme počinje govoriti da to nije dobro) ići u
supersubspecijalizaciju. Smatra se, bez obzira na
to što je arheologija u krajnjoj liniji jedna huma-
nistička disciplina koja jest znanost, da u njoj više
ne vrijedi da je dva više dva jednako četiri. Uo-
stalom, i najvrsniji će Vam liječnik reći da ni u
medicini nije uvijek dva više dva jednako četiri.
Možete Vi, ne daj, Bože, imati istu bolest kao ja,
ali u Vas će se ta bolest očitovati na jedan način, a
u mene na drugi.
Uvijek sam želio jasno se izraziti iz dvaju razloga.
Naime, vidljivo je koji je moj background ‒ on je
takav da se vidi da nisam fizičar. Ali on je i takav
da ja pišem drukčije nego što piše, recimo, jedan
običan arheolog ili povjesničar. To je jedna stvar,
a druga je: ja sam uvijek smatrao, i tako sam nas-
tojao djelovati, da ako se mi koji se bavimo povi-
ješću, arheologijom, domovinskom poviješću, is-
crpimo samo u tome da se apsolutno držimo
znanstvenih postulata, da sve objavljujemo (jasno,
na znanstveni način) u znanstvenim časopisima,
nismo sasvim ispunili zadaću. Naime, i izvan toga
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
moramo tu istu stvar, ali na jedan drugi način,
prikazati jer zapravo je smisao da ovo što mi
radimo i što otkrivamo ne bude samo isključivo u
jednome znanstveno-stručnome krugu nego da
bude i šire poznato.
Zato sam, budući da sam najveći dio života radio i
djelovao u Splitu, možda 200 članaka (ne sjećam
se točno) objavio u splitskim novinama Slobodna
Dalmacija (SD). To su često bili opsežni članci
(rekao bih: danas nezamislivo da budu objavljeni).
Evo, mali detalj. Godine 1984. mi smo arheolozi
tada u Hrvatskoj, a poglavito mi u Splitu, željeli na
svečan način obilježiti 50. obljetnicu smrti našega
nestora, velikog arheologa i povjesničara (ali koji
se je okušao i na drugim područjima, pa i u
neformalnoj diplomaciji), don Frane Bulića. On je
bio toliko glasovit da mu je u Zagrebu, svega
godinu dana nakon smrti (umro je 1934.) i to
jedno vrlo bizarno društvo (zvalo se Hrvatska
žena) podiglo spomenik koji je dan-danas tu iza
(ili ispred, kako se već gleda) nekadanje zgrade
Nacionalne i sveučilišne knjižnice, danas zgrade
Hrvatskoga državnog arhiva. To je vrlo zanimljivo
‒ ja ne znam ima li neki analogan primjer. Netko
tko je bio pjesnik, književnik, ima malo drukčiju
sudbinu. Ali nekomu tko je arheolog, povjesničar
i, nota bene, živio je u Splitu, a ne u Zagrebu,
podignut je spomenik u glavnome gradu. To je kip
glasovitoga našega kipara Frane Kršinića.
Dobro, bilo je prošlo 49 godina i mene su različite
stvari potaknule (išli smo u nekoliko akcija) da
bismo dostojno obilježili 50 godina od don Fra-
nine smrti. Govorimo o 1984. godini. Nije bilo
samo to. Iz toga je nastupila jedna renesansa arhe-
ologije u Dalmaciji, poglavito u srednjoj. Mislim
da je ona utemeljena na tome što smo shvatili (ili
željeli shvatiti) tko je i što je bio don Frane nakon
jednog razdoblja od 50 godina u kojem nije bio
zaboravljen, ali je bio, rekao bih, marginaliziran.
Čuo sam i od glasovitih ljudi iz struke (1975.,
1976., pa i 1980. godine) da su malo posprdno
govorili o don Frani. I onda smo išli u spomenuto
obilježavanje obljetnice i time smo postigli razli-
čite stvari, a sada bih samo dvije spomenuo.
Jedna je odnos prema tom kipu koji je nastao u
Zagrebu ‒ Kršinić ga je napravio godinu nakon
don Franine smrti. Pa smo i mi došli na ideju i
rekli: Možda je sada došlo vrijeme za neki su-
vremeni kip don Frane. Stjecajem okolnosti zain-
teresirao sam mojega vršnjaka (malo mlađeg od
mene) Kažimira Hrastu (danas našega znameni-
Stranica 6
Glasnik HDK
toga kipara) da bi napravio don Franin kip. To je
bilo vrlo zanimljivo: mi smo danima i danima
razgovarali o don Frani, gledali različite njegove
knjige, fotografije itd. i nakon nekoga vremena on
mi je rekao: „Dobro, napravit ću.ˮ Tražio je od
mene određen broj dasaka. Daske! I on je u
muzejskom lapidariju od tih dasaka napravio don
Franu. To je bilo nešto fantastično. A onda sam ja
želio toga don Franu koji je nastao u daskama da
napravi i u bronci. Nastojali smo to postići, ali
nismo mogli jer se nije davala dozvola za javni
spomenik don Frani tada u Splitu. To smo tek
postigli, evo, s hrvatskom državom ‒ napravljen je
brončani spomenik u Solinu.
Ali stvari nisu crno-bijele. S jedne strane, bilo nam
je (de facto, ne de iure) zabranjeno podići spo-
menik don Frani, ali, evo ‒ pisana riječ! Ja tada,
1984. godine, još zelen (34 godine) dolazim glav-
nom uredniku SD-a Jošku Kulušiću i kažem: „Že-
lio bih da obilježimo u SD-u jubilej don Frane
Bulićaˮ i rečem mu u par crta što bih želio. Mislio
sam na jedan do dva članka. On mi kaže (ne ću to
nikada zaboraviti): „Imate sedam dana uzastopce
svaki dan cijelu stranicu u SD-u. Napravite što
hoćete!ˮ To danas, ni da sam nobelovac, ne bih
uspio postići. I onda sam ja stvorio jedan kolaž:
svaki dan jedan moj tekst i tekstovi dvojice mojih
gostiju. Dakle moglo se nešto napraviti, nešto se
nije moglo, i tako.
Zapravo taj naš pothvat s don Franom učinio je da
se na to nadogradilo nešto što je bilo grandiozno.
Deset godina nakon toga, 1994. godine, mi: AM u
Splitu u prvom planu, ali i hrvatska arheologija u
cjelini, dolazimo u situaciju nakon toliko peripetija
(o čemu bismo mogli napisati cijeli roman) da
1994. ostvarimo, 10 godina nakon obilježavanja
don Franina jubileja, a 100 godina nakon što je
don Frane Bulić, prvi u Europi (i u svijetu!)
organizirao (Vi ste prije pitali za starokršćanske
spomenike i arheologiju) Prvi međunarodni kon-
gres starokršćanske arheologije u Splitu i Solinu.
Prolazi 100 godina i mi, kao što je don Frane
trasirao prvih 100 godina, evo, možda smo mi, daj
Bože, trasirali drugih 100 godina starokršćanske
arheologije. To je bio, rekao bih, jedan niz hrabrih
koraka koji su bili temeljeni na tradiciji. Mislim da
je ključ jednog uspjeha imati hrabre korake
utemeljene na tradiciji. Ja ne volim hrabre korake
koji kažu: Od danas počinje svijet. Mislim da mo-
ramo ići slijedeći tradiciju, ali ne robovati tradiciji.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Vidmarović: Na žalost, time moramo završiti, premda bi bilo
još dosta pitanja koja bih Vam želio postaviti. Poštovani
gledatelji, u sekundi mi je (pjesnički rečeno) prošao ovaj
razgovor s čovjekom koji toliko toga znade i koji je toliko toga
učinio u životu. Čuli smo: jedini francuski akademik rezi-
dentan u RH nastavio je raditi nakon diplomatske karijere,
čovjek koji može poslužiti kao uzor mnogim mlađim nara-
štajima koji dolaze, pa, unatoč svim uspjesima, ostati skro-
man, jednostavan i komunikativan, spreman podijeliti svoje
iskustvo i svoje znanje s mlađima od sebe.
Ekscelencijo, zahvalan sam još jednom. Rekli bi stari Latini:
Dao Bog dug život i dobro zdravlje!
Marin: Hvala i Vama i pozdrav svemu gledatelj-
stvu!
HNS BiH: OČEKUJEMO DA ĆE HRVATSKI
SABOR I VLADA PODRŽAVATI
RAVNOPRAVNOST BH. HRVATA5
Vodstvo Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) BiH,
koje okuplja najveće hrvatske stranke u toj zemlji,
izrazilo je u srijedu 22. srpnja očekivanje da će
hrvatska Vlada i Sabor u novom sazivu nastaviti
potporu bosanskohercegovačkim Hrvatima u ost-
varenju njihove jednakopravnosti i europskog puta
zemlje. „HNS očekuje da će se dosadašnja su-
radnja nastaviti i u idućem mandatu, kroz jači
angažman u izgradnji europske budućnosti Bosne i
Hercegovine te ostvarivanju punopravne jednako-
sti konstitutivnog hrvatskog naroda u BiHˮ, na-
vodi se u priopćenju upućenu nakon sjednice
vodstva HNS-a BiH održane u Mostaru. Pri tome
je upućena čestitka hrvatskom premijeru Andreju
Plenkoviću na izbornom uspjehu i predsjedniku
Sabora Gordanu Jandrokoviću na ponovnom ime-
novanju na čelo Sabora.
Dragan Čović, predsjednik HNS-a
5 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 22. srpnja.
Stranica 7
Glasnik HDK
Sjednicu je vodio predsjednik Glavnog vijeća
HNS-a BiH Božo Ljubić, budući da je predsjednik
te grupacije hrvatskih stranaka Dragan Čović obo-
lio od covida-19. Vodstvo ove grupacije koja
okuplja najveće hrvatske stranke u BiH pozvalo je
u srijedu i na održavanje mjesnih izbora u toj
zemlji uključujući i grad Mostar uz potporu zaje-
dničkog nastupa hrvatskih stranaka u sredinama
gdje su Hrvati u manjini. „HNS BiH izražava punu
potporu organizaciji i provedbi lokalnih izbora u
BiH, posebno zajedništvu i odluci dužnosnika stra-
naka okupljenih u HNS za zajednički nastup u
sredinama gdje je položaj hrvatskog naroda ugro-
ženˮ, stoji u priopćenju HNS-a BiH. Održavanje
mjesnih izbora u BiH dovedeno je u pitanje jer u
državnome Parlamentu nije usvojen proračun u
kojemu su predviđena sredstva za izborni proces.
Iz HNS-a BiH ponovno su osporili legalnost Sre-
dišnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH čiji su
članovi izabrani mimo predviđene procedure pu-
tem natječaja u Izbornom zakonu. Pet članova
SIP-a imenovao je većinom glasova Zastupnički
dom Parlamenta BiH dok su hrvatski zastupnici
glasovali protiv. U SIP izabran je i Željko Bakalar,
bivši savjetnik člana BiH Predsjedništva Željka
Komšića, iako bi članovi toga tijela morali biti
apolitične osobe. „Središnje izborno povjerenstvo
(SIP), nadležna institucija u BiH za provođenje
izbora mora biti neovisna od političkog utjecaja.
Pozivamo na uspostavu SIP-a u skladu sa zakon-
skim procedurama i ustavnim načelimaˮ, ističe se
u priopćenju HNS-a BiH.
Iz grupacije najvećih hrvatskih stranaka u BiH
pozvali su i na provedbu drugoga dijela politič-
koga sporazuma potpisanoga prošlog mjeseca u
Mostaru između čelnika vodeće hrvatske i boš-
njačke stranke HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA
Bakira Izetbegovića o izmjenama Izbornog zakona
u dijelu koji se tiče izbora izaslanika za gornji,
nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije
BiH te Predsjedništva BiH po presudi Ustavnoga
suda BiH u Predmetu Bože Ljubića. Predsjed-
ništvo HNS-a BiH najavilo je kako zastupnici te
grupacije u državnom Parlamentu neće poduprijeti
imenovanje Selme Cikotića za ministra sigurnosti
BiH držeći da je kao zapovjednik Armije BiH sa
sjedištem u Bugojnu bio odgovoran za brojne rat-
ne zločine počinjene nad Hrvatima tijekom 1993.
godine.
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
FRANCUSKI VELEPOSLANIK O VEZI
HRVATA I FRANCUZA, ALI I O
POMIRENJU SRBIJE I HRVATSKE6
Veleposlanik Francuske Republike u RH, Nj.E. g.
Gaël François Veyssière, progovorio je u Expressu
o odnosima Francuske i
Hrvatske, ali i o pomirenju
Srbije i Hrvatske. Priznao je
da ga je pogodio potres te je
pozdravio odlično predsjeda-
nje Hrvatske Vijećem EU-a.
Gaël François Veyssière bio
je šef kabineta troje mini-
stara zaduženih za europske
poslove u vrijeme francus-
koga predsjednika Macrona, a u Hrvatsku je došao
kako bi s hrvatskim vlastima surađivao tijekom
hrvatskoga predsjedanja Vijećem ministara EU-a te
pripremao francusko predsjedanje Vijećem minista-
ra EU-a, koje će biti 2022. godine.
Express: Kako komentirate hrvatski ulazak u čekaonicu za
euro, odnosno u Europski tečajni mehanizam, je li Hrvatska
spremna na to?
Hrvatska je upravo ušla u ERM II, koji je prip-
rema za uvođenje eura. To je svakako odlična
vijest za vas s obzirom na to da se već dobar dio
hrvatske ekonomije odvija u eurima, ali to je isto
tako odlična vijest i za eurozonu. Hrvatska je pos-
tigla vrlo dobre rezultate na gospodarskom polju i
na polju javnih financija. Lijepo je vidjeti da su,
unatoč ovoj krizi koja je zahvatila sve europske
zemlje, vrata eurozone ostala otvorena. I na tom
putu Francuska je u potpunosti podržavala Hrvat-
sku.
Express: Jesu li Francuska i hrvatska prijatelji?
Prije svega riječ je o dugotrajnoj vezi koja seže
barem od doba Luja XIV. Svima nam je poznata
priča o kravati ‒ kako su se Hrvati borili za fran-
cuske kraljeve i zahvaljujući vama danas imamo
kravatu. Jednako snažne odnose imali smo i tije-
kom Ilirskih pokrajina, kad je Francuska oslobo-
dila dio hrvatskog teritorija od Austrijanaca. Imali
smo i važnih povijesnih ličnosti koje nas pove-
zuju, poput Ruđera Boškovića, isusovca, znanstve-
nika i prosvjetitelja, koji je po rođenju bio Hrvat,
ali u duši Francuz. A danas nam je zajedničko to
da imamo zajedničku viziju Europe koja je snažna,
nezavisna i koja se modernizira.
Express: Kako ocjenjujete hrvatsko predsjedanje Vijećem
EU-a i što biste izdvojili kao najveći uspjeh?
6 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 24. srpnja.
Stranica 8
Glasnik HDK
Svi se divimo načinu na koji se Hrvatska suočila s
krizom. Naime, imali ste najteže predsjedanje od
svih dosadanjih. Mogao bih dugo govoriti o ovoj
temi, no jedna od glavnih stvari koje bih izdvojio
jest uloga koju je Hrvatska imala u koordinaciji
zemalja članica Europske unije i Europske komi-
sije vezano za upravljanje krizom izazvanom ko-
rona virusom. Organizirane su važne videokonfe-
rencije između ministara zdravstva, ali i ministara
obrazovanja, ministara socijalnih politika ili pak
kulture. Moram dodati da je Hrvatska postigla
veliki uspjeh i prije ove korona krize, a to je
pitanje uređenja Brexita. Michel Barnier imenovan
je odgovornom osobom za odnose EU-a s Uje-
dinjenom Kraljevinom u sljedećem razdoblju. I
naravno, među ovim uspjesima svakako treba spo-
menuti i Zagrebački summit.
Express: Poznato je da je Francuska bila jedna od država
članica EU-a koja je u jesen 2019. blokirala otvaranje pris-
tupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Što
se dogodilo da je Pariz šest mjeseci kasnije promijenio
mišljenje?
Kad je u pitanju proširenje EU-a, napredak je
također postignut zahvaljujući Hrvatskoj, iako se
ne može reći da ga je samo Francuska blokirala,
radilo se o još nekoliko drugih zemalja. Međutim,
to ne možemo nazvati vetom, nego problemom
koje su Francuska i te zemlje imale u pogledu toga
da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji omogući
otvaranje pregovora s EU-om bez prethodne refor-
me politike proširenja. Upravo je pod hrvatskim
predsjedanjem postignut dogovor o reformi prego-
varačkog sustava, koji je sad zahtjevniji, ali zato, s
druge strane, i velikodušniji. U tom kontekstu da-
no je zeleno svjetlo za ove dvije države. I upravo
je zbog toga Zagrebački summit bio veliki uspjeh
za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, ali i za Europu
i Hrvatsku, s obzirom na to da je organiziran pod
hrvatskim predsjedanjem Vijećem ministara i da je
Hrvatska imala važnu ulogu u postizanju dogovora
o reformi politike proširenja. Trenutačno smo u
razdoblju njemačkoga predsjedanja Europskom
unijom i također imamo puno pitanja na kojima
trebamo raditi, a među glavnima će biti vladavina
prava, održivi razvoj, višegodišnji financijski ok-
vir za razdoblje 2021-2027. i plan gospodarskog
oporavka. O posljednjim dvjema temama rasprav-
ljalo se prošli tjedan u Bruxellesu.
Express: Kako Francuska gleda na činjenicu da su Austrija,
Nizozemska, Švedska i Danska bile protiv toga da Hrvatska
dobije paket pomoći od 10 milijardā eura za oporavak?
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
To je svakako paket koji podržavamo jer je upravo
ovaj plan gospodarskog oporavka rezultat inicija-
tive koju su pokrenuli francuski predsjednik Mac-
ron i njemačka kancelarica Merkel 18. svibnja. Pa-
ket je 27. srpnja usvojen i od strane 27 država
članica Europske unije u iznosu od 750 milijardā
eura, od kojih 390 milijardā bespovratnih sred-
stava i 360 milijardā u obliku zajmova. Pritom je
važno napomenuti kako će veći dio ovog novca
biti bespovratan, što će pomoći zemljama koje su
najviše pogođene krizom, a Hrvatska je treća zem-
lja koja je pretrpjela najteže posljedice krize uzro-
kovane korona virusom, ali i potresom. Tako će se
ublažiti negativni učinci krize i ujedno pomoći
gospodarstvu. Za Hrvatsku je važno krenuti prema
održivom turizmu, ali i težiti gospodarstvu koje ne
će toliko ovisiti o turizmu. Rasprava je uglavnom
bila usredotočena na pitanje omjera između zaj-
mova i bespovratnih sredstava te na načine dono-
šenja odluke vezano na oslobađanje sredstava,
posebice sa zemljama koje ste spomenuli. Nikad
nije lako postići dogovor u ovim temama, ali uz
odlučan europski angažman je moguće ‒ to se
upravo dogodilo na posljednjem Europskom vije-
ću koje se održalo od 17. do 21. srpnja i koje je
bilo najdulje u povijesti, ali koje je omogućilo
dogovor o planu gospodarskog oporavka zajednič-
kim zaduživanjem koje će biti vrlo važno za cijelu
Uniju, pa tako i za Hrvatsku. Ovo je povijesni ko-
rak!
Express: Koliko Francuza trenutačno ljetuje u Hrvatskoj, od-
nosno koliko će ih doći?
Teško je predvidjeti. Prošle godine Hrvatsku je
posjetilo 700.000 francuskih turista, što je najveći
broj do sada. I sad ih trenutačno ima u Hrvatskoj,
no treba spomenuti da su ovom krizom najviše po-
gođeni all inclusive hoteli, a to nije vrsta odmora
za koji se Francuzi najčešće odlučuju. Mi volimo
aktivan odmor, druženje s ljudima, istraživanja po-
vijesnih spomenika... Mislim da će se broj Fran-
cuza povećavati jer moramo uzeti u obzir i da su
tek posljednjih 20-ak dana uspostavljeni izravni
letovi između Francuske i Hrvatske. Ali sigurno je
da će ih biti puno manje nego prethodnih godina.
Express: Podržali ste projekt 'Dobar susjed', koji će uskoro
zaživjeti u Hrvatskoj i koji je rezultat suradnje Francuske i
Hrvatske.
Riječ je o projektu poznate francuske grupacije
Legrand, koji je usmjeren na starije osobe kako bi
im se omogućilo da mogu što dulje ostati živjeti
kod kuće umjesto da idu u staračke domove. To su
Stranica 9
Glasnik HDK
rješenja koja su u Francuskoj već uvelike prihva-
ćena i mislim da postoji potencijal da se razviju i u
Hrvatskoj. Naime, puno je Hrvata koji rade u
inozemstvu, a njihovi roditelji ostaju u Hrvatskoj.
Uz pomoć projekta 'Dobar susjed' lako i brzo
mogu dobiti informacije o svojim roditeljima te
znaju da će im se, u slučaju pada ili slično, odmah
pomoći. Tako se svi osjećaju sigurnije. Osobno mi
je stalo do ovoga projekta jer sam se na primjeru
vlastite bake, koja je koristila takav proizvod, mo-
gao uvjeriti koliko je bio koristan.
Express: Kako gledate na situaciju u Srbiji?
Predsjednik Macron i kancelarica Merkel, kao i
Joseph Borell, angažirali su se po pitanju pokre-
tanja dijaloga između Srbije i Kosova tijekom
videokonferencije 10. i 12. srpnja. Srbija napre-
duje na putu prema EU. Put je dugačak i spor, ali
napreduje. Važno je da se pritom poštuju svi prin-
cipi. Uvjereni smo da će se, baš kao što su to
Francuska i Njemačka učinile, i Srbija i Hrvatska
uspješno pomiriti unutar EU-a. Razumjet ćete da
kao francuski veleposlanik u Hrvatskoj, a ne u
Srbiji, ne mogu dublje ulaziti u ovu temu.
Express: Kako Vam je u Hrvatskoj, došli ste u Zagreb prošlog
ljeta?
Kao i svima vama, i moj trenutačni život u Hr-
vatskoj drugačiji je od onoga što sam zamišljao,
kako zbog korona virusa tako i zbog potresa.
Express: Čini mi se, kroz razgovor, da Vas je potres jako
pogodio.
Da, naravno da me je pogodio. U trenutku potresa
bio sam kod kuće, potres me je probudio. Na sre-
ću, ništa se nije dogodilo. Rezidencija je novija
zgrada od zgrade veleposlanstva, koja datira iz
1903. godine i prilično je oštećena. Potres me je
iznenadio i prvo na što sam pomislio bilo je jesu li
moji kolege iz veleposlanstva u redu i jesu li ozli-
jeđeni. Na sreću, nitko nije ozlijeđen, ali zgrada
veleposlanstva morala je zbog oštećenja biti zatvo-
rena nekoliko tjedana i još nas očekuju radovi.
Naravno, pomislio sam i na francusku zajednicu te
sve naše hrvatske prijatelje. Još jedna zgrada koja
je pogođena potresom, među ostalima, i ona je
Francuske alijanse, koja je nezavisna institucija.
Trenutačno se nalazi u teškoj situaciji, ne samo
zbog potresa, nego i zbog korona krize, jer zbog
novonastale situacije ljudima postaje sve teže pla-
ćati tečajeve. Veleposlanstvo je pomoglo, ali to
nije dovoljno te je Alijansa pokrenula kampanju
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
kojom poziva sve svoje bivše učenike da se mobi-
liziraju. U potpunosti ju podržavam.
Razgovarala Tea Kvarantan Soldatić
DVADESETPETA OBLJETNICA OLUJE
Ove je godine dostojanstveno obilježena 25. obljet-
nica vojno-redarstvene akcije Oluja i hrvatski su
mediji (i tiskani i elektronički) obilato izvješćivali o
proslavi. Međutim, dio medija iznosio je i senza-
cionalističke napise (očito u pohlepi za zaradom) pri
čemu je bilo i mnoštvo „netočnih navodaˮ. Zato
držimo da će biti korisno donijeti našim čitateljima
četiri svjedočenja iz prve ruke. Prvo je razgovor što
ga je gđa Višnja Starešina, pridružena članica HDK-
a, vodila s dr. sc. Miomirom Žužulom, posebnim
izaslanikom predsjednika Tuđmana upućenim u
Washington uoči Oluje, za list Globus, objavljenim
27. kolovoza. Drugo je sjećanje pok. Petra Šarče-
vića, prvog veleposlanika RH u SAD-u, koji je u
svezi s Olujom imao izravne doticaje s visokim
predstavnicima SAD-a u razdoblju što je prethodilo
Oluji i neposredno nakon nje. U trećem vele-
poslanik Gjuro Deželić donosi odjeke Oluje i tada-
nje djelovanje diplomacije RH u Danskoj, te kako
se Danci sjećaju tih događaja nakon 25 godina. Na
kraju Davorin Zagorščak, tadanji otpravnik poslova
Veleposlanstva RH u Moskvi, donosi svoje reagira-
nje u moskovskom časopisu Kommersant ‒ Vlast.
MIOMIR ŽUŽUL O OLUJI7
Dr. Miomira Žužula poznajem još od početka deve-
desetih godina prošlog stoljeća kada smo se nekako
istovremeno našli u Ženevi, s
različitih pozicija, u onome što
se tada nazivalo – mirovni pro-
ces za bivšu Jugoslaviju. Počet-
kom 1993. predsjednik Tuđman
je tadanjeg zamjenika ministra
vanjskih poslova dr. Žužula
imenovao hrvatskim veleposla-
nikom pri UN-u u Ženevi, gdje
je u Palači naroda već pet mjeseci stolovala
Međunarodna konferencija za bivšu Jugoslaviju,
pod supredsjedanjem lorda Davida Owena i Cyrusa
Vancea. Bio je to stalni mehanizam UN-a i EU-a
kroz koji će se sljedećih godina pregovorima tražiti
mirovno rješenje i novi državni ustroji na tlu ras-
padnute Jugoslavije. Nekako istodobno mene je ta-
danji glavni urednik Večernjaka Branko Tuđen pos-
lao u Ženevu pratiti pregovore. Treba li posebno
spominjati da dotada Hrvatska nije imala ni vele-
poslanika ni dopisnika u Ženevi? Kako to danas Žu-
žul kaže, mi smo se u to vrijeme još naivno ponašali
7 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Globusa od 27. kolovoza.
Stranica 10
Glasnik HDK
kao „dobri đaci koje će međunarodna zajednica
nagraditi za lijepo ponašanje”.
U sljedećim sam godinama bila upućena na gotovo
dnevnu suradnju s veleposlanikom Žužulom, oso-
bito nakon što je iz Međunarodne konferencije, koja
je čuvala status quo i srpska osvajanja u Hrvatskoj i
BiH, mirovni proces premješten u tzv. Kontaktnu
skupinu pet svjetskih sila pod američkim vodstvom,
koji je vodio prema mirovnom rješenju s vojnom
završnicom. Miomir Žužul postao je posebni izasla-
nik predsjednika Tuđmana za suradnju s Kontakt-
nom skupinom, njegov čovjek za političku vezu s
američkom administracijom (vojnu je vezu držao
ministar Gojko Šušak), koji zna iz prve ruke kako je
izgledala hrvatsko-američka politička suradnja u
pripremi Oluje i daytonskog mira.
Danas, nakon sveučilišne, diplomatske i političke
karijere u Hrvatskoj, dr. Miomir Žužul već petna-
estak godina živi u SAD-u, radi kao viši savjetnik
za međunarodnu politiku u odvjetničkom uredu
Arnold & Porter, jednom od najprestižnijih odvjet-
ničkih ureda u SAD-u. Ovih je tjedana boravio s
obitelji na redovitom ljetnom jedrenju u Hrvatskoj i
nekako smo zajednički došli na ideju da, četvrt
stoljeća poslije, kroz razgovor pokušamo rasvijetliti
kako je zapravo izgledala ta hrvatsko-američka su-
radnja koja je dovela do Oluje, do kraja rata u BiH i
do mirovnog sporazuma. Dodatni je motiv bio što
su neki detalji iz te suradnje do danas, zbog dis-
krecije, ostali neizgovoreni, dok se drugi revidiraju,
banaliziraju i prilagođavaju lokalnim političkim pot-
rebama i taštinama.
Kada su započeli prvi kontakti predsjednika Tuđmana s
Clintonovom administracijom?
Predsjednik Tuđman je znao da je mirovno rje-
šenje i za Hrvatsku i za BiH moguće jedino ako se
u proces angažirano uključi Amerika. To je puno
puta i govorio i neki su mu u Europi to i zamjerali.
Odmah nakon američkih predsjedničkih izbora
1992. napisao je pismo izabranome američkom
predsjedniku Billu Clintonu, u čijoj sam izradi i ja
sudjelovao i u kojem ga poziva da se aktivno
uključe u traženju mirovnog rješenja.
U to vrijeme, a govorimo o jeseni 1992., svjetski su mediji
svakodnevno izvještavali o srpskim zločinima u BiH, o srp-
skim koncentracijskim logorima, kritizirali nemoć i neodluč-
nost međunarodne zajednice da zaustavi rat. Kakva je bila
reakcija novog američkog vodstva?
Već u izbornoj kampanji i predsjednik Bill Clinton
i potpredsjednik Al Gore počeli su govoriti da se
Amerika snažnije uključi u rješavanje ratnog su-
koba na tlu bivše Jugoslavije. Dijelom zbog pri-
tiska medija, a dijelom zato što su i Clinton i Gore
imali savjetnike za sigurnosnu i vanjsku politiku
koji su jako dobro razumjeli što se događa. Kas-
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
nije sam igrom slučaja saznao da su se tadašnji
Clintonov savjetnik Strobe Talbott i tadašnji Gore-
ov savjetnik Leon Fuerth zapravo prvi put susreli
u Zagrebu, 1971., u vrijeme hrvatskoga proljeća.
Fuerth je radio kao diplomat u američkom kon-
zulatu u Zagrebu, a Talbott je kao novinar došao
napisati reportažu o političkim previranjima u
Hrvatskoj za magazin Time. Priča o tom susretu
kaže da je na zajedničkoj večeri diplomat Fuerth
rekao novinaru Talbottu: „Ma nije ti ništa onako
kako su ti u Beogradu ispričali. Ti studenti ovdje
se doista bore za demokraciju i sramota je da ih
nitko ne podržava i da nitko ne vidi pravu sliku.”
Dvadesetak godina kasnije, Fuerth i Talbott su se
našli na utjecajnim savjetničkim pozicijama u
Bijeloj kući.
Koliko se ta nova politička orijentacija Bijele kuće uklapala u
dotadašnju američku politiku prema raspadu bivše Jugo-
slavije formiranu pod okriljem Jamesa Bakera?
I nakon što je u Bijelu kuću došla nova admini-
stracija, ta politička struja koju su predvodili
James Baker, Lawrence Eagleburger i Warren
Zimmermann imala je i dalje velik utjecaj, osobito
u State Departmentu. Njihova je pozicija i dalje
bila da treba zadržati neki oblik jugoslavenske
države, da je odlazak Hrvatske i Slovenije iz
Jugoslavije bio čin separacije, koji je bio loš i za
regionalni i za svjetski poredak.
Kada počinjete primjećivati prekretnicu u američkoj politici
prema ratu u BiH i Hrvatskoj?
Velika promjena se dogodila kada je predsjednik
Clinton kao svojeg posebnog izaslanika za miro-
vni proces imenovao ambasadora Charlesa Red-
mana, zaobišavši hijerarhiju State Departmenta.
Redman je bio apsolutno fascinantan: usredotočen
na problem, fenomenalno informiran, studiozan i
precizan. Bio je ambasador koji je dolazio je iz
vojnog miljea, karijeru je započeo kao pilot i kod
njega je vrijeme imalo vrlo precizno značenje. Za
razliku od mnogo poznatijeg nasljednika Richarda
Holbrookea koji je uvijek oko sebe volio imati
medije, Redman je bio gotovo nevidljiv, imao je
samo jednog asistenta, koji je uvijek putovao s
njime i sve bilježio.
Kako je Redman vodio taj proces pregovora?
Ispočetka je promatrao nas i promatrao što se
zbiva. I da budem iskren, imao je tada bolje kon-
takte s muslimanskom, kasnije bošnjačkom stra-
nom, osobito s Harisom Silajdžićem. Po nalogu
predsjednika Tuđmana nekako sam i ja ušao u
Stranica 11
Glasnik HDK
izravnu komunikaciju s njime. Redman je tražio
partnere s kojima se može doći do mirovnog rje-
šenja, ne robujući stereotipima. A jedan od stereo-
tipa u međunarodnoj zajednici je tada bio da se to
rješenje ne može napraviti s Tuđmanom ili sa Šuš-
kom. To je kraj ‘93, početak ‘94 godine i to je,
gledano iz diplomatske perspektive, za Hrvatsku
možda najteži period od međunarodnog priznanja
do danas. Muslimansko-hrvatski rat se, nažalost,
razbuktao. Hrvatska je bila pred međunarodnim
sankcijama. Srpska okupacija i teritorijalna osva-
janja u Hrvatskoj bile su zamrznute i ako bismo
bili stavljeni pod sankcije i politički u isti koš s
agresorskom Srbijom, ja ne znam na koji način
bismo ikada mogli vratiti okupirana područja
Hrvatske, osobito Podunavlje. Predsjednik Tuđ-
man je toga bio duboko svjestan i zato je inzistirao
na pokušamo uspostaviti suradnju s Amerikan-
cima. U nekoliko mojih prvih razgovora s Red-
manom, u kojima mi se kasnije pridružio i tadašnji
ministar vanjskih poslova Mate Granić, Redman
nam je ukazivao: “Ako ne nađete rješenje s
Muslimanima, vi ste politički uništeni. I ne samo
politički.” Poslije mi je pričao kako je kroz te
razgovore shvatio da mi uistinu želimo to rješenje.
I tako je, kroz te razgovore, došlo do Was-
hingtonskog sporazuma o muslimansko-hrvatskoj
Federaciji BiH i do prekida muslimansko-hrvat-
skog rata.
Kako je predsjednik Tuđman prihvatio takvo rješenje?
Mislim da ga je predsjednik Tuđman uistinu
iskreno prihvatio. Bilo je, dakako, otpora u Her-
cegovini, koji su donekle i razumljivi. Ja znam da
danas to nije popularno reći, ali Washingtonski
sporazum je tada spasio Hrvatsku, uza sve svoje
slabosti i manjkavosti. Otklonio je međunarodne
pritiske, relaksirao je situaciju na terenu i omo-
gućio nam da s američkom stranom postanemo, ne
ću još reći partneri, ali ozbiljni sugovornici.
Je li u tim okolnostima bilo moguće sačuvati organizacijski
format Herceg-Bosne?
U tom trenutku to je bila nemoguća misija. To ne
bi prihvatili Amerikanci, a onda i nitko drugi. I
tada je Tuđman pragmatično prihvatio poziciju ko-
ju je nametnuo Redman: imate zajedničkog agre-
sora, prestanite ratovati jedni protiv drugih, uđite u
pregovore, rješenje ćete naći postupno. Okrenite
se prema zajedničkom agresoru i u tome ćete imati
potporu SAD-a. I to je doista dalje tako i bilo.
U čemu se sastojala ta američka potpora?
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Prije svega, potpuno su nam otvoreni kanali
komunikacije. Ja sam to dobro mogao vidjeti jer
sam postao posebni izaslanik predsjednika Tuđ-
mana za pregovore s kontaktnom skupinom, koju
su činile SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija
i Njemačka. Jedini sam od svih predstavnika
takozvanih zaraćenih strana bio na svim sastan-
cima te kontaktne skupine. Nisam formalno imao
pravo govoriti, no nakon tih sastanaka uvijek bih
sjeo na razgovor s Redmanom, ali i s drugima.
Omogućeno mi je da budem potpuno upućen u
proces.
Kako se tada ponašala Rusija?
Radi povijesne istine moram reći ‒ Rusija nije bila
negativan činitelj. Primjerice ruski predstavnik,
ambasador Vitalij Čurkin, generalno je bio zago-
vornik Srbije, ali nije bio negativan u odnosu na
Hrvatsku.
Što je bio sljedeći korak u toj hrvatsko-američkoj suradnji?
Na jednom sastanku kod predsjednika Tuđmana
1994. godine prvi put sam čuo jasno izgovoreno
da Hrvatska ne će moći vratiti svoje teritorije
mirnim putem, već će to morati učiniti vojno.
Kada, kako, na koji način, o tome se nije raz-
govaralo. Nakon toga slijedi niz paralelnih inici-
jativa, diplomatskih, političkih, vojnih, koje je sve
vodio i objedinjavao predsjednik Tuđman, a mi
ostali smo bili operativci izvršitelji. Zato se danas
nasmijem kada čitam priče o izmišljenim ulogama
i inicijativama ljudi koji su bili izvršitelji ili uopće
nisu bili uključeni. Po predsjednikovu nalogu,
Miroslav Tuđman, koji je tada bio šef obavješ-
tajnih službi, i ja smo tada otišli u Washington,
gdje smo razgovarali u čitavu nizu institucija. Na-
ša je poruka bila: eto, svi političko-diplomatski
pritisci nisu dovoljni da zaustavite rat u BiH. Mi to
možemo učiniti, ako nas podržite.
Na kakav je prijam ta poruka naišla u američkoj admini-
straciji?
Reakcije su bile vrlo podijeljene. Pentagon je
zagovarao takav pristup i dobro primio inicijativu.
U međuvremenu je naš ratni ministar obrane
Gojko Šušak već bio ostvario odlične odnose s
američkim ministrom obrane Williamom Perry-
jem. State Department je bio podijeljen, a Bijela
kuća još uvijek neopredijeljena. U toj pripremi ini-
cijative prema SAD-u, predsjednik Tuđman je na-
pravio još dvije stvari. Odobrio je ministru Šušku
da potpiše ugovor s američkom konzultantskom
tvrtkom MPRI čiji je zadatak bio pomoći u iz-
Stranica 12
Glasnik HDK
gradnji strukture hrvatske vojske. I drugo, dosad
manje poznato, angažirali smo Paulu Dobriansky,
bivšu pomoćnicu američkog državnog tajnika u
Bushevoj administraciji, da nam pruža diplomat-
sku podršku i odvjetnika Davida Rivkina kao pra-
vnog savjetnika za područje vojnih i ratnih opera-
cija.
Kada je u tim hrvatsko-američkim razgovorima prelomljeno
da se ide na vojno rješenje?
Negdje krajem 1994. Ali i tada je još u nekim
dijelovima američke administracije bilo dosta po-
dijeljenosti. No Srbi su sa svojim ofenzivama u
BiH 1995. vodili prema tome da druge opcije više
nije bilo.
U međuvremenu predsjednik Tuđman se sastao s američkim
potpredsjednikom Alom Goreom u ožujku 1995, na margi-
nama jedne UN-ove konferencije u Kopenhagenu8. Zbog
čega je taj susret važan?
Mi smo tada u Kopenhagen išli s planom da pri-
dobijemo američku stranu za suradnju u reinte-
graciji hrvatskog Podunavlja. Hrvatskoj u to vri-
jeme ozbiljno prijeti ciparski scenarij, UNPRO-
FOR čuva srpsku okupaciju. Mi smo pak prijetili
otkazom mandata UNPROFOR-u, a prije samog
odlaska u Kopenhagen fingirali smo da krećemo u
vojnu operaciju. Svjetske su agencije objavile
snimke velikih pokreta Hrvatske vojske. Kad smo
sletjeli u Kopenhagen, dočekalo me desetak po-
ruka Richarda Holbrooka, koji je nakon Redmana
postao Clintonov posebni izaslanik za mirovni
proces. Poručivao je: „Svi bjesne”, „Al (Gore)
misli da ste ga prevarili”, „Svi će misliti da smo
vam mi rekli da idete u vojnu operaciju”… I u
svojim memoarima je napisao kako su u Kopen-
hagenu jedva uspjeli zaustaviti Tuđmana da krene
u vojnu operaciju. Nije mu baš bilo drago kada
sam mu kasnije otkrio da su svi ti veliki pokreti
hrvatske vojske bili fingirani i zapravo snimljeni u
jednoj našoj vojarni.
A što se dogodilo s planom mirne reintegracije Podunavlja?
Iznijeli smo potpredsjedniku Goreu naš plan u pet
točaka. Tražili smo operaciju UN-a s novim man-
datom i jasnim ciljem – povratka okupiranih teri-
torija. Tražili smo da rok trajanja operacije bude
godinu dana, a pristali smo na dvije godine. Tražili
smo jedinstveni zapovjedni lanac operacije, bez
Bio je to svjetski susret UN-a na vrhu o društvenom razvoju održan
8
u Kopenhagenu 6-12. ožujka 1995. Prema izvješću tadanjeg vele-
poslanika RH u Danskoj Gjure Deželića objavljenu u I. knjizi Sje-
ćanja i priloga, s. 220-221, bio je susret predsjednika Tuđmana s
potpredsjednikom Goreom povijesni uvod u Daytonski sporazum.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
klasičnog UN-ova razdvajanja na civilni i vojni
dio, na čijem će čelu biti Amerikanac. Predsjednik
Tuđman je izričito tražio da to bude američki
general i to je tajna kasnijeg imenovanja Jacques
Paul Kleina na čelo misije UNTAES-a. I,
naposljetku, tražili smo da operaciju provode ame-
ričke snage, a dogovoreno je da to budu snage
NATO saveza. To je sadržaj dogovora Tuđman ‒
Gore u Kopenhagenu.
To znači da je mirna reintegracija Podunavlja, zapravo,
dogovorena pet mjeseci prije Oluje i samo potvrđena i
dodatno operacionalizirana Erdutskim sporazumom u vrijeme
daytonskih pregovora?
Upravo tako. Mirnu reintegraciju dogovorili su
Tuđman i Al Gore u Kopenhagenu. Dogovor se
odnosio samo na Podunavlje. Vojna opcija za
ostatak tzv. srpske krajine je manje-više već bila
na stolu. Stalno se u tim pregovorima vrtjelo,
jednog dana Knin će biti hrvatski, a Podunavlje
vjerojatno nikada. Predsjednik Tuđman je bio du-
boko svjestan te opasnosti. Zato smo nastojali to
riješiti ranije. No taj dogovor s Alom Goreom nas
je i obvezivao. Znali smo da bez potpune suradnje
s Amerikancima riskiramo izgubiti Podunavlje.
Koja je bila uloga ministra Šuška u hrvatsko-američkoj vojnoj
suradnji?
Njegova je uloga bila ogromna. Kada govorimo o
Oluji, tri su osobe iznad svih ostalih: Franjo
Tuđman, koji je sve vodio, Gojko Šušak, koji je u
potpunosti kontrolirao vojsku i imao otvorenu
liniju s Williamom Perryjem u Pentagonu, i Ante
Gotovina, u kojem su svi prepoznali vojnika koji
može krajnje precizno izvršiti ono što je dogo-
voreno.
U mjesecima nakon Oluje zapadni su analitičari u njoj pre-
poznavali američku ratnu doktrinu iz zaljevske Pustinjske
oluje, rukopis američkih generala Carla Vuona i Butcha
Sainta koji su bili i zapovjednici u Pustinjskoj Oluji i savjetnici
hrvatske vojske uime tvrtke MPRI. Koliko je njihovo savje-
tovanje utjecalo na oblikovanje operacije Oluja?
O tome mogu samo spekulirati. Vjerujem da je
utjecalo. Ali nikada nisam imao direktan uvid.
Prava osoba za odgovor na to pitanje je Ante
Gotovina.
Povod za pokretanje hrvatskih vojnih operacija stvorili su,
zapravo, Srbi osvajanjem i pokoljem u Srebrenici i ofenzivom
na bihaćku enklavu kojoj je prijetio srebrenički scenarij. Kako
je izgledala političko-diplomatska priprema hrvatskih vojnih
operacija?
Stranica 13
Glasnik HDK
Za nas je eventualni pad Bihaća bio velika opas-
nost. Srbija bi time stvorila kompaktan teritorij
koji bi joj kasnije bilo vrlo teško oduzeti, a svi su
strahovali i od ponavljanja srebreničkog scenarija.
Velika Britanija je 21. srpnja sazvala hitni krizni
sastanak o BiH u Londonu. Sad se već iz dostup-
nih dokumenata zna da im je glavni cilj bio
spriječiti hrvatske vojne operacije. Išao sam u
London kao izaslanik predsjednika Tuđmana, koji
mi je naložio da tražim potporu od Amerikanaca,
da izvijestim Nijemce, a da Britancima ne kažem
ništa. Sa mnom je išao tada mladi pravnik Siniša
Petrović, sada profesor na Pravnom fakultetu u
Zagrebu. Ameriku je predstavljao državni tajnik
Warren Christopher, a u pratnji su mu bili tadašnji
Holbrookeov najbliži suradnik ambasador Bob
Frasure, koji je također profesionalnu karijeru za-
počeo u vojsci, bio je samozatajan, ali znao je sve.
S njima je bio i tada mladi diplomat Christopher
Hill. Uvečer sam se našao s državnim tajnikom
Christopherom i prenio mu Tuđmanovu poruku da
bismo mi poduzeli vojnu operaciju za deblokadu
Bihaća, a svi su znali da na putu prema Bihaću
nećemo zaobići Knin. Christopher je bio poziti-
van, ali neodređen. Iste večeri sam se u hotelu
susreo s njemačkim predstavnikom u Kontaktnoj
skupini Michaelom Steinerom.
Kako je reagirao Michael Steiner?
Kasno navečer poslao mi je poruku: ministar pred-
laže da se nađete na Heathrowu u 5.30 ujutro.
Ministar Klaus Kinkel i ja našli smo se doslovce
na pisti zračne luke Heathrow u mercedesu nje-
mačke ambasade u ranu zoru. Prenio sam mu Tuđ-
manovu poruku. Kinkelova poruka je bila: „Mi
vam ne možemo puno pomoći, ali vas možemo
štititi. Ključni su vam Amerikanci. Dogovorite s
njima, a mi vam obećavamo pet plus dva, pet
radnih dana i vikend. Gledajte da u tom roku
završite.”
Je li bilo nastavka razgovora s Amerikancima?
U 11 sati sam se trebao ponovo naći s Warrenom
Christopherom, a nakon toga smo trebali ići na
ručak, Bob Frasure i Chris Hill, Siniša Petrović i
ja. Imali smo već rezerviran restoran, u koji smo i
inače zalazili kad smo bili u Londonu. Međutim,
sastanak s Christopherom je otkazan. Nas četve-
rica smo krenuli pješice prema restoranu, kad u
jednom trenutku Bob Frasure kaže: “Ma ne idemo
u taj restoran.” I odvede nas u jednu usputnu
zalogajnicu. Tamo smo uz fish & chips razgovarali
u detalje o tome što mi planiramo napraviti. Na
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
kraju nam je Frasure rekao: „Sad se osjećam kao
otac koji je kupio ferrari, i onda ga sin koji zna
voziti zamoli da se malo provoza, a otac nije
siguran bi li mu baš dopustio, bi li mu dao klju-
čeve, jer je opasno. A onda je, napravivši gestu
kao da vadi ključeve iz džepa, rekao:” Evo. Ali
pazite se i budite oprezni.” Još su mi rekli: boš-
njačkoj strani je sugerirano da uđete u suradnju i
da krenete.
Jeste li saznali zašto je otkazan vaš razgovor s državnim
tajnikom Christopherom?
Nekoliko godina kasnije Chris Hill mi je rekao da
su on i Frasure, zapravo, željeli izbjeći sastanak s
Christopherom. Oni su nam željeli prenijeti jasnu
poruku da krenemo u operaciju, ali nisu bili
sigurni kako će na to reagirati državni tajnik.
Već sljedećeg dana, 22. srpnja, u Splitu je potpisana
zajednička deklaracija Tuđmana i Izetbegovića, a tri dana
kasnije započinju vojne operacije Ljeto '95, priprema za
Oluju?
Da, već sljedećeg dana odlazimo u Split. Velepo-
slanik Peter Galbraith je u međuvremenu dobio
instrukcije iz Washingtona da i on dođe u Split,
iako prvotno nije namjeravao ići. Turska je kao
svjedoka sporazumu poslala ministra vanjskih pos-
lova Hikmeta Cetina kako bi potvrdila svoju pri-
vrženost procesu. Splitski sporazum je vrlo bitan
ne samo zato što legalizira buduće hrvatske vojne
operacije u BiH nego i imenuje Antu Gotovinu
kao zapovjednika tih operacija.
Kako se usred te hrvatsko-američke suradnje koja je vodila
prema vojnom rješenju u proljeće 1995. dogodio Plan Z4?
Po mojem najdubljem uvjerenju, kreator tog plana
je bio veleposlanik Peter Galbraith. Ja sam s Pe-
terom bio i ostao u dobrim odnosima, on je
napravio mnogo dobrih stvari za odnos Hrvatske i
SAD-a, ali je vidio i šansu za svoje mjesto u
povijesti. Htio je napraviti neki sporazum po sva-
ku cijenu. Ponekad je to išlo do smiješnih granica,
primjerice kada je doveo profesore s Harvarda,
sveučilišta koje ima najbolji program za prego-
vore, da u Kninu podučavaju pregovaračkim teh-
nikama Milana Martića. Poslije mi je pričao jedan
od tih profesora koji je to smiješni sukob kultura
bio. Ali nije Galbraith radio sasvim na svoju ruku,
imao je za to podršku u dijelu američke admini-
stracije, pogotovo u dijelu State Departmenta. A
dio međunarodne zajednice je to dočekivao s veli-
kim zadovoljstvom.
Stranica 14
Glasnik HDK
Taj plan je nudio krajinskim Srbima, zapravo, državu u
državi?
Na našu sreću, Srbi to nikada nisu shvatili. To je
bilo više od autonomije današnje Republike Srp-
ske u BiH. Za nas nikada nije bila opcija prihvatiti
Plan Z4. Ali Tuđman ga je prihvatio kao polazište
za razgovore, ne želeći antagonizirati Amerikance,
s kojima je već imao dogovor o reintegraciji Po-
dunavlja. Svi informirani tada su već znali da
mogućnost bilo kakvog dogovora više ne postoji.
Srpsko odlučno odbijanje Plana Z4, koji nisu že-
ljeli čak ni primiti i pogledati, na neki nam je
način i pomoglo. Nismo morali smišljati neke dip-
lomatske forme kako opravdati operaciju Oluja.
Nekoliko dana prije početka Oluje osvojene vojne pozicije
HV-a i HVO-a nalažu da se krene, ali jačaju i pokušaji da se
operacija zaustavi u koje se uključio i ambasador Galbraith?
Zbunjivalo nas je to Galbraithovo nastojanje da
nastavi s nekim pregovorima. Zato me je 31. srp-
nja Tuđman poslao u Washington da još jednom
ispitam koja je točno njihova pozicija. Sastao sam
se sa standardnim sugovornicima u State Depart-
mentu, s generalima MPRI koji su otvoreno raču-
nali da mi idemo u operaciju. Na kraju sam imao
dogovoren sastanak u Bijeloj kući s Leonom Fu-
erthom, savjetnikom Ala Gorea. Primio me pot-
predsjednik Gore, koji mi je u svoje ime i u ime
predsjednika Clintona prenio poruku: „Krenite!
Budite brzi. I budite krajnje oprezni.”
Po povratku u Zagreb sam otišao izravno u ured
predsjednika Tuđmana. Kod njega je upravo bio
ambasador Galbraith i tajnica mi je poručila da im
se pridružim. Tuđman me odmah upitao: „I onda?
Što kažu u Washingtonu? Meni veleposlanik go-
vori nešto drukčije nego što smo ranije mislili, da
ne idemo u operaciju, već da nastavimo s pre-
govorima.” Ja sam mu odgovorio: „Predsjedniče,
to nije ono što su meni rekli u Washingtonu.”
Istog trenutka, a to se vidi i iz transkripta koji je
među dokumentima Haškog suda, Galbraith se
počinje povlačiti i ublažavati svoje pozicije. I iz
transkripta je vidljivo da je on to radio na svoju
ruku.
Pa je li onda SAD dao Hrvatskoj „zeleno svjetlo” za Oluju?
Nije to ipak semafor. Mi nismo ni tražili „zeleno
svijetlo”, ali tadašnja hrvatsko-američka suradnja
je bila mnogo više od „zelenog svjetla”. Dokaz je
sama Clintonova izjava, koji već 8. kolovoza, dan
nakon okončanja, pozdravlja operaciju Oluja. A na
Veliku Gospu 15. kolovoza 1995., moji gosti u
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Imotskom su bili Richard Holbrooke, Wesley
Clark i Bob Frasure.
Dan nakon okončanja Oluje Clintonov savjetnik za nacionalnu
sigurnost Anthony Lake odlazi u Bruxelles da bi s glavnim
tajnikom NATO-a Willyjem Claesom dogovorio model izvedbe
zračnih napada NATO-a u sljedećim operacijama u BiH, a
nekoliko tjedana kasnije kreće Maestral, odnosno združene
hrvatske operacije u BiH u suradnji s Armijom BiH. Je li to bila
još viša razina suradnje?
To je faza neupitnog hrvatsko-američkog partner-
stva. Nakon te Lakeove inicijative operacije HV-a
i HVO-a više nitko nije pokušavao zaustaviti.
Potpuno je jasno da su te operacije bile dio većeg
plana. Ideja je bila – završiti rat tako da agresor
bude potpuno poražen. I u tom kontekstu hrvatske
i bošnjačke jedinice nastavljaju put prema Banjoj
Luci, a ne u kontekstu osvajanja teritorija.
Zašto je operacija zaustavljena pred Banjom Lukom?
Stvorio se izbjeglički val. Mi, nažalost, nakon
briljantne operacije oslobađanja okupiranog terito-
rija nismo bili dovoljno pažljivi i oprezni, dogo-
dila su se neka ubojstva, pljačke… To je poko-
lebalo Holbrookea, koji je kroz svoje mirovno
posredništvo vidio način da postane državni tajnik
u sljedećem mandatu. Bojao se humanitarne kata-
strofe. Zvao me, a mislim da je zvao i Matu
Granića, da kažemo Tuđmanu da odmah zaustavi
operaciju. Dolazimo kod Tuđmana, tamo je Šušak,
koji je ljut na nas. Organiziramo direktnu komuni-
kaciju Holbrookea s Tuđmanom, a u međuvre-
menu se Šušak čuo s američkim ministrom obrane
Perryjem i doista smo shvatili da i Pentagon ulti-
mativno traži da stanemo. U jednom trenutku
Holbrooke je rekao Tuđmanu: „Predsjedniče, bu-
dite realni: što ćete dobiti kad osvojite Banju
Luku? Pa vi je ne želite. Opet ćete je vratiti
Srbima.” I Holbrooke ga je tada podsjetio na
sporazum s Alom Goreom iz Kopenhagena o
reintegraciji Podunavlja. Za Tuđmana odustajanje
od Banje Luke na kraju nije bila teška odluka. Za
vojsku je bila teška.
Mnogi su kasnije nagađali što bi bilo da hrvatske snage nisu
zaustavljene pred Banjom Lukom. Primjerice Margaret That-
cher je to smatrala krucijalnom pogreškom.
To spada u sferu ‒ što bi bilo kad bi bilo. Day-
tonski mirovni sporazum bi sigurno bio drukčiji
Ali i Holbrookea je stalno mučila dilema: je li to
bila ispravna odluka. Svaki put kad bismo se sreli,
na to se vraćao. Kad je jednom tadašnji premijer
Zlatko Mateša bio u posjetu SAD-u, imali smo
Stranica 15
Glasnik HDK
ručak s Holbrookeom. On dolazi na štakama, jer je
bio slomio nogu, spušta štake na stolicu, sjeda i
prva rečenica koju je izgovorio Mateši, kojeg do-
tad uopće nije poznavao, bila je: Gospodine pre-
mijeru, jesmo li pogriješili što nismo uzeli Banju
Luku?
Višnja Starešina9
SJEĆANJE PETRA ŠARČEVIĆA NA
OLUJU
Pokojni prof. dr. sc. Petar Šarčević bio je prvi vele-
poslanik RH u SAD-u, a, nažalost, prerano je pre-
minuo. Ipak je njegova supruga
dr. sc. Susan Šarčević, uz kon-
zultaciju dr. Krešimira Piršla i
vjerodostojnih dokumenata, te
sjećanja dr. Nenada Duplančića
na pok. veleposlanika, napisala
dragocjen tekst za prvu knjigu
Sjećanja i priloga za povijest
diplomacije RH10. Donosimo ulomak iz toga teksta
koji se odnosi na Oluju ‒ na ono što joj je prethodilo
i što je slijedilo neposredno nakon nje (dio poglavlja
Dugačak put do Daytona i reintegracije okupiranih
teritorija RH, s. 125-128.).
Od potpisivanja Washingtonskoga sporazuma11,
odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i
Republike Hrvatske bili su svakim danom sve
povoljniji. Hrvatska je prihvaćena kao partner i
saveznik, što se osjetilo na svim poljima. Treći
sastanak predsjednika Tuđmana s američkim
predsjednikom Clintonom održan je 28. rujna
1994. u Tajništvu UN-a u New Yorku. Pored
dvojice predsjednika s hrvatske su strane bili na-
zočni ministar Granić, ministar Šušak i velepos-
lanici Šarčević i Nobilo, a s američke strane dr-
žavni tajnik Christopher, savjetnik za nacionalnu
sigurnost Lake, veleposlanica Albright, pomoćnik
državnog tajnika za Europu Holbrooke te direktor
za Europu u Vijeću za nacionalnu sigurnost Vers-
hbow. U prosincu 1994. predsjednik Tuđman se
četvrti put sastao s američkim predsjednikom u
Budimpešti, gdje se održavala Konferencija o si-
gurnosti i suradnji u Europi. Tom se prilikom
predsjednik Tuđman žalio zbog pojačane vojne
aktivnosti krajiških Srba u Bihaćkom džepu, na što
9
Višnja Starešina, ugledna novinarka, pridružena je članica HDK-a.
10
Prvi veleposlanik Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim
Državama. Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije RH, prvo
desetljeće, knjiga prva. Hrvatski diplomatski klub i Zagrebačka
škola ekonomije i managementa, Nakladnik Mate, d.o.o. Zagreb
2008. s. 109-131.
11
Dne 18. ožujka 1994. (ur. op.)
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
ga je predsjednik Clinton zamolio za strpljenje i
dao punu podršku teritorijalnom integritetu RH.
Eskalacija krize u Bihaćkom džepu bila je glavna
tema ranije, 1. prosinca 1994. u Pentagonu, na rad-
nom ručku koji je ministar obrane SAD-a William
Perry priredio u čast ministra obrane Gojka Šuška,
a na kojem su sudjelovali veleposlanik Šarčević i
general Krešimir Ćosić, a s američke strane Hol-
brookeovi suradnici general pukovnik Wesley
Clark, John Cornblum, dr. Joseph Kruzal i Chris-
topher Hill. Ministar Šušak tada je naglasio strate-
gijsku važnost Bihaća za RH i istaknuo da, iz
sigurnosnih razloga, Hrvatska nikada ne će dopus-
titi pad Bihaća u neprijateljske ruke. Tom je prili-
kom potpisan Memorandum o suradnji na podru-
čju obrane i vojnih odnosa između Hrvatske i
Sjedinjenih Američkih Država.
Zbog neispunjavanja rezolucija Vijeća sigurnosti,
predsjednik Tuđman je početkom siječnja 1995.
donio odluku o prestanku mandata UNPROFOR-a
s danom 31. ožujka 1995., što je izazvalo žestoku
reakciju u svijetu. Na produženje mandata UN-
PROFOR-a pristao je tek 12. ožujka nakon sas-
tanka s Alom Goreom u Kopenhagenu. Prilikom
svečane proslave prve godišnjice Washington-
skoga sporazuma, koju je State Department orga-
nizirao 16. ožujka 1995. u Washingtonu pred-
sjednik Tuđman se ponovno sastao s predsjed-
nikom Clintonom, a potom s dopredsjednikom
Alom Goreom, državnim tajnikom Christopherom,
savjetnikom za nacionalnu sigurnost Lakeom, te s
brojnim senatorima i kongresnicima. U Predsjed-
nikovoj su pratnji bili ministar Granić, ministar
Šušak, veleposlanik Šarčević, Miroslav Tuđman i
veleposlanik Žužul.
Za nepodnošljivo stanje na okupiranim područjima
krivi su bili Beograd i pobunjeni Srbi, što je pri-
znao i lord Owen u svojoj knjzi Balkan Odyssey,
komentirajući da je hardliner Milan Martić stalno
odbijao predložene ekonomske sporazume o pono-
vnom uspostavljanju telekomunikacija, vode, stru-
je, nafte, željezničkog i cestovnoga prometa na
okupiranim područjima (Balkan Odyssey, 1995.,
str. 339). S lokalnim je Srbima, uz pomoć Beo-
grada, potpisan sporazum o otvaranju za promet
autoceste Beograd ‒ Zagreb tijekom dana. Incident
zbog kojega je zatvorena autocesta bio je povod za
pokretanje vojno-redarstvene akcije „Bljesakˮ, ko-
ja je rezultirala oslobađanje cijele zapadne Slavo-
nije. Veleposlanik Šarčević tada je imao pune ruke
posla opravdavajući uspješnu vojnu akciju. Među-
Stranica 16
Glasnik HDK
tim, nakon Martićeva raketiranja Zagreba, senator
Bob Dole osudio je srpske napade na nedužne
civile i priznao Hrvatskoj pravo na reintegraciju
vlastitoga teritorija zbog UN-ova propusta „u
nastojanju da budu neutralni između žrtava i
agresoraˮ. Za razliku od Washingtona, koji je
pokazivao tihu simpatiju prema hrvatskoj akciji,
lord Owen tražio je sankcije protiv Hrvatske jer je
Hrvatska obećala da se ne će služiti vojnim meto-
dama (M. Nobilo, Hrvatski feniks, 2000. str. 474.).
Svjesni da globalno rješenje ne mogu postići bez
Srba, Amerikanci su, na zamolbu Kontaktne sku-
pine, poslali iskusna diplomata Roberta Frasurea u
Beograd kako bi izravno pregovarao s Miloše-
vićem. Milošević je, kao i prije, tražio ukidanje
sankcija prema SRJ, ali nije bio spreman učiniti
nikakve ustupke sa svoje strane. Do preokreta je
došlo 18. svibnja 1995. kada je Milošević pristao
priznati BiH u zamjenu za ukidanje sankcija UN-a
prema Srbiji. Međutim, Frasureov dogovor s Milo-
ševićem propao je nakon što je Washington inzi-
stirao na tome da Amerikanci imaju pravo pono-
vno uvesti jednostrane sankcije, što Milošević nije
prihvatio (Owen, op. cit. str. 322).
Veleposlanik Robert Frasure, najbliži suradnik Ri-
charda Holbrookea, često je ručao s veleposla-
nikom Šarčevićem u njegovu omiljenom japan-
skom restoranu, nedaleko od hrvatskoga Velepos-
lanstva. U svojoj knjizi lord Owen hvali Frasurea
kao „jednog od najiskusnijih američkih diplomataˮ
te ističe da su on i Holbrooke „imali naklonost
predsjednika Clintonaˮ (op. cit. str. 303). Šarčević
je duboko cijenio Frasureov intelekt, široko znanje
i način rasuđivanja, pa su rado diskutirali o raznim
temama. Početkom srpnja 1995. ponovno su se
sastali na zahtjev veleposlanika Šarčevića koji je
bio vrlo zabrinut zbog žestokih srpskih napada na
zaštićenu zonu Bihaća. Tada je Šarčević imao do-
kaze o snažnom naoružavanju paravojnih srpskih
trupa u sektorima Knin i Glina, među kojima je
bio i velik broj mobiliziranih boraca iz SRJ. Ame-
rikanci su se uvijek bojali da bi hrvatska vojna
akcija u „srpskoj krajiniˮ isprovocirala Miloše-
vića, što bi dovelo do proširenja rata u cijeloj
regiji. Iako se Milošević nije umiješao u „Bljesakˮ
Frasure je situaciju smatrao „prerizičnomˮ. Kada
je veleposlanik Šarčević shvatio da gospodin Fra-
sure dobro poznaje Miloševića, promijenio je
svoju taktiku te ga je upitao što zapravo zna o
krajinskim Srbima i „srpskoj Krajiniˮ. Ispostavilo
se da je Frasure bio dobro upućen u geografske
podatke, ali ne i u broj stanovnika. Kada je saznao
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
o kojem se broju pučanstva radi i o nacionalnom
sastavu, te o odnosu broja vojno angažiranih i
civila, bio je iznenađen i prvi put je ostao bez
riječi. Nakon toga je veleposlanik svim članovima
Kongresa poslao memorandum s dokazima o gru-
boj povredi međunarodno priznate granice pod
zaštitom UNCRO-a od strane SRJ te o protu-
pravnoj mobilizaciji srpskih vojnih snaga u Hrvat-
skoj, što je predstavljalo neposrednu opasnost za
zaštićenu zonu Bihać (Congressional Record, 11.
srpnja 1995.).
U sljedećim se tjednima dogodio najveći ratni zlo-
čin u Europi od Drugoga svjetskog rata. Nemoć
mirovnih snaga UN-a da spriječe strahovita raza-
ranja u „zaštićenim zonamaˮ i drame oko talaca,
potpuno su diskreditirali mirovnu misiju UN-a i
NATO-a. Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici
šokirao je cijeli svijet, a nakon tragičnog pada
Srebrenice slijedili su Žepa i Goražde. Tih je dana
veleposlanik Šarčević bio stalno u kontaktu sa
svojim „prijateljemˮ Alexanderom Vershbowom,
direktorom za Europu u Vijeću za nacionalnu
sigurnost, s kojim je surađivao od samoga početka
i s kojim je puno otvorenije razgovarao o
događajima na terenu i stajalištu američke admini-
stracije. Tada je gospodin Vershbow pričao o „fru-
stracijama američke administracijeˮ u pronalaže-
nju rješenja za zaustavljanje brutalnih srpskih bo-
raca. Budući da su Amerikanci bili protiv slanja
svojih trupa u regiju, sugerirao je da bi Ameri-
kanci bili spremni odobriti „bilo kakvu hrvatsku
akciju protiv Srbaˮ. Dva tjedna kasnije u washing-
tonskom tisku pisalo se o „zelenom svjetlu za
hrvatsku vojnu akcijuˮ koje je dužnosnik za
nacionalnu sigurnost navodno dao hrvatskom vele-
poslaniku, što je glasnogovornik Bijele kuće de-
mantirao. Naime, tada je bilo neslaganja o tom
pitanju između Vijeća za nacionalnu sigurnost i
State Departmenta koji je izjavio da nema pro-
mjena u službenom stajalištu prema Hrvatskoj
(Washington Times, 3. 8. 1995.). Iako dano zeleno
svjetlo nije bilo službeno ni jasno definirano,
veleposlanik je o tome izvijestio predsjednika
Tuđmana.
Dana 17. srpnja predsjednik Tuđman je na Bri-
junima okupio cjelokupni vojni i policijski vrh
kako bi izradili plan za vojno-redarstvenu akciju
„Olujaˮ. Krajinski su Srbi 19. srpnja započeli sna-
žnu ratnu ofenzivu s ciljem dijeljenja Bihaćkoga
džepa. Na sastanku u Splitu 22. srpnja predsjednik
Izetbegović je zamolio predsjednika Tuđmana za
vojnu pomoć u obrani Bihaća. Na temelju Splitske
Stranica 17
Glasnik HDK
deklaracije postrojbe Hrvatske vojske izvele su
prve uspješne akcije u koordinaciji s HVO-om i
Armijom BiH u Bihaćkom džepu. Predsjednik
Tuđman izvijestio je potom ministra Granića o
svojoj odluci „o oslobađanju Hrvatske ako pobu-
njeni Srbi ne prihvate mirnu reintegraciju okupi-
ranih područja i to bez odgodeˮ što Granić smatra
„jednom od najvažnijih strateških odluka u [Tuđ-
manovu] životuˮ (M. Granić, Vanjski poslovi iza
kulisa politike, 2005. str. 114). Opreza radi State
Department je diplomatskom notom od 26. srpnja
zamolio Tuđmana za „maksimalnu suzdržljivostˮ,
te ga upozorio da „uporabu sile ograniči na pru-
žanje pomoći bošnjačkoj armiji u obrani zaštićene
zone Bihaćˮ (Washington Post, 8. 8. 1995.). U
pokušaju da spasi mirovni proces, veleposlanik
Galbraith je zakazao sastanak u Beogradu sa srp-
skim liderom Babićem. Međutim, veleposlanik
Šarčević je iz Washingtona javio predsjedniku
Tuđmanu da je postignuto suglasje unutar ame-
ričke administracije o tumačenju zelenoga svjetla i
zamolio ga da hitno pošalje posebnoga izaslanika
u Washington. Veleposlanik Šarčević i posebni
izaslanik Žužul sastali su se 31. srpnja s Richar-
dom Holbrookeom i Robertom Frasureom koji su
tom prilikom dali „tajnu prešutnu suglasnostˮ za
hrvatsku akciju u oslobađanju „Krajineˮ pod uvje-
tom da se Milošević u to ne umiješa. Veleposlanik
Galbraith postigao je s Babićem u Beogradu dogo-
vor o suradnji s hrvatskim vlastima 2. kolovoza.
Međutim, predsjednik Tuđman je 3. kolovoza
naredio početak vojno-redarstvene akcije „Olujaˮ
koja je započela 4. kolovoza ujutro i trajala samo
tri dana. Nakon uspješne hrvatske vojne akcije,
opet se u američkom tisku postavljalo pitanje o
zelenome svjetlu za hrvatsku ofenzivu. Napokon
se priznalo da „su američki dužnosnici privatno
dali prešutnu suglasnost za ofenzivuˮ. Međutim,
ogradili su se objašnjenjem da je svjetlo ustvari
bilo „žutoˮ jer ofenziva nije smjela biti toliko
široka da bi se Srbija direktno umiješala (Was-
hington Post, 8. 8. 1995.).
Unatoč američkoj podršci „Olujiˮ, veleposlanik
Šarčević imao je neugodne probleme zbog nedo-
pustivih zločina i nepoštivanja ljudskih i manjin-
skih prava na oslobođenom području. Bio je du-
boko razočaran i osjećao se osobno pogođen jer su
Amerikanci dali zeleno svjetlo pod uvjetom da
operacija bude „brzaˮ i „čistaˮ. Nikako se nije mo-
gao opravdati veliki propust hrvatskog vodstva
koje nije osiguralo red i jamstvo svih ljudskih i
manjinskih prava nakon uspješne akcije. Druga je
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
bolna točka bila evakuacija cjelokupnoga srpskog
stanovništva, što su Amerikanci osudili kao akt
etničkog čišćenja, iako se veleposlanik pozivao na
brojne službene dokumente srpskih vlasti iz kojih
se vidjelo da se radilo o evakuaciji naređenoj od
strane srpskog vrha, a ne o protjerivanju stanov-
ništva.
ODJECI „OLUJE“ I DJELOVANJE
DIPLOMACIJE RH U DANSKOJ 1995. TE
KAKO SE DANCI SJEĆAJU TIH
DOGAĐAJA NAKON 25 GODINA
Đuro Deželić12, nekadašnji veleposlanik
Republike Hrvatske u Kraljevini Danskoj,
Kraljevini Norveškoj i u Republici Island
Negdje početkom ljeta 1995. iz Ministarstva vanj-
skih poslova Republike Hrvatske u Veleposlanstvo
RH u Kraljevini Danskoj stigla
je uputa da se osoblju Velepo-
slanstva do daljnjega ne dopušta
korištenje godišnjih odmora (tek
polovinom kolovoza ta je zabra-
na povučena). Poučeni iskust-
vom od 1. svibnja 1995., kada su
hrvatske vojne i redarstvene sna-
ge munjevitom operacijom, naz-
Gj. Deželić vanom „Bljesak“, oslobodile oku-
pirana područja zapadne Slavonije, odmah smo
naslutili da će se nešto važno opet dogoditi. I
dogodilo se – rano ujutro 4. kolovoza 1995. počela
je glavna operacija oslobađanja hrvatskih okupi-
ranih područja – vojno-redarstvena operacija
„Oluja“, koja je za nekoliko dana završila pora-
zom srpskih pobunjenika i polučila uspjeh koji se
danas u RH slavi 5. kolovoza kao Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
O tome sam pisao u „Sjećanjima i prilozima za
povijest diplomacije Republike Hrvatske“ koja iz-
daje Hrvatski diplomatski klub 13, pa ću ovdje
samo navesti važan detalj kako sam još rano prije
podne 4. kolovoza 1995. saznao za smrt danskoga
vojnika Clausa Gamborga, zbog čega sam imao
dosta diplomatskoga posla u danskom Ministar-
stvu vanjskih poslova. Tek sam bio stigao iz naše
rezidencije14 u ured Veleposlanstva, kad me je na-
12
Veleposlanik Gj. Deželić član je Nadzornog odbora HDK (ur. op.)
13
Gjuro Deželić: Diplomatski odnosi Republike Hrvatske sa zapad-
nim nordijskim zemljama od uspostave odnosa 1992. do svibnja
1996. U: Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike
Hrvatske, Prvo desetljeće, Knjiga prva, Zagreb 2008. Biblioteka
Međunarodni odnosi, MATE d.o.o., Zagreb 2008., str. 201-239.
14
Rezidencija Veleposlanstva RH u Danskoj nalazila se u Charlotten-
lundu, prigradskom području na morskoj obali sjeverno od Kopen-
hagena, u kojem su bile rezidencije većeg broja veleposlanika u
Stranica 18
Glasnik HDK
zvala moja supruga Nada15 da mi priopći tu važnu
vijest. Ona je imala dobar običaj slušati rane ju-
tarnje vijesti na kratkom valu Hrvatskoga radija,
koji se srećom mogao čuti u Danskoj (osobito u
sjevernim predgrađima Kopenhagena) s pomoću
posebno kvalitetnog radioaparata koji smo naba-
vili kako bismo slušali glase iz domovine. Kratko
nakon toga dobio sam poziv iz danskog MVP-a da
hitno dođem zbog važne stvari koju mi želi pri-
općiti stalni državni tajnik Wøhlk. Iz našeg MVP-
a nisam još dobio nikakvu obavijest, pa mi je
suprugin naziv omogućio da pretpostavim zbog
čega me zovu u dansko MVP. Što se dalje doga-
đalo, opisao sam u „Sjećanjima“.
Iz „Sjećanja i priloga za povijest diplomacije
Republike Hrvatske“ (str. 222-223);
I tada je došao kolovoz 1995. Sjajna pobjeda u
“Oluji” mobilizirala je u Danskoj snage koje su
nastavile sa sumnjičenjem da Hrvatska želi podi-
jeliti BiH sa Srbijom. Sredinom kolovoza 1995.
ministar vanjskih poslova Petersen je izjavio da bi
i protiv Hrvatske i protiv Srbije u tom slučaju tre-
balo uvesti oštre sankcije, a danska službena vanj-
ska politika ni na koji način nije htjela prihvatiti
realnost mirovnih procesa u bivšoj Jugoslaviji,
premda je to bilo jasno naznačeno sastankom
predsjednika RH Tuđmana i potpredsjednika SAD
Gorea u Kopenhagenu16, te ostalom međunarod-
nom aktivnošću Hrvatske.
S druge strane, danski vojni krugovi bili su opće-
nito zadovoljni kooperativnošću RH glede danskih
postrojbi u sastavu snaga UN, isprva pod man-
datom UNPROFOR-a, a kasnije pod mandatom
UNCRO-a. S ministrom obrane Hækkerupom u
tom sam pogledu uvijek mogao voditi obostrano
pozitivne razgovore. Nažalost, tijekom “Oluje”
dogodili su se incidenti s danskim vojnicima u
Hrvatskoj s kojima sam kao veleposlanik imao
dosta posla. Prvo je poginuo jedan vojnik, zatim
se dogodio slučaj navodnog uzimanja sedam voj-
nika kao talaca, a kasnije su još poginula dva i
ranjeno je više vojnika. Zbog tih je slučajeva Dan-
ska vlada svaki puta uložila proteste Hrvatskoj
vladi, a njihova je oštrina sve više rasla. Odgovori
Hrvatske vlade rasvijetlili su događaje, a za smrt
danskih vojnika pokazalo se da hrvatska strana ne
snosi odgovornost. Nakon toga danski su vojnici u
sastavu UNCRO-a povučeni iz Hrvatske, a danski
Danskoj, koje područje je oko 9 km udaljeno od centra Kopenha-
gena, u kojem je bio ured Veleposlanstva RH.
15
Dr. sc. Nada Deželić (*1936.-†2010.), profesorica Medicinskog fa-
kulteta Sveučilišta u Zagrebu u miru.
16
Taj je sastanak održan u vrijeme Svjetskog sastanka UN-a na vrhu
o društvenom razvoju u Kopenhagenu, a dogodio se 12. ožujka
1995.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
je bataljun premješten u sastav UNPROFOR-a u
BiH, da bi krajem godine nastavio djelovati u sa-
stavu snaga NATO-a u toj zemlji. Ipak, u danskoj
javnosti najviše je pažnje imala smrt prvog voj-
nika. Kako je u Danskoj bilo moguće pratiti emi-
sije Hrvatskog radija preko kratkih valova, saznao
sam za taj nesretan slučaj, koji se dogodio prvog
dana «Oluje» 4. kolovoza, odmah nakon njegova
objavljivanja u hrvatskim radio-vijestima, i prije
drugih obavijesti iz našeg Ministarstva vanjskih
poslova. To je omogućilo da budem pripravan na
protest Danske vlade, jer sam ubrzo bio pozvan u
njihovo Ministarstvo vanjskih poslova. Protest mi
je u obliku verbalne note prenio stalni podsekretar
za vanjske poslove Wøhlk. Odmah nakon razgo-
vora s Wøhlkom, u kojem sam izrazio žaljenje
Danskoj vladi zbog pogibije danskog vojnika, upu-
tio sam priopćenje za tisak danskim medijima,
koje je odmah, još istoga 4. kolovoza, objavila
danska novinska agencija Ritzau. U njemu sam,
osim sadržaja razgovora u njihovu ministarstvu, u
ime naše vlade zamolio medije da prenesu sućut i
obitelji poginuloga. Ta neposredna i brza reak-
cija, a posebno obraćanje obitelji poginuloga,
ostavila je dobar dojam u danskoj javnosti i
pokazala da se radilo o nesretnom slučaju u kojem
je stradao mladi čovjek koji je došao čuvati mir u
Hrvatskoj, što se kasnije pokazalo točnim.
Danski mediji (dnevni tisak ujutro, te 1. program
danske televizije nakon 12 sati) objavili su u subo-
tu 5. kolovoza priopćenje našeg Veleposlanstva
koje su primili putem agencije Ritzau. Ono u pri-
jevodu na hrvatski jezik glasi:
„UBOJSTVO JE BILO NESRETAN SLUČAJ
Sućut: Hrvatski predsjednik Tudjman odbija da se
na UN-vojnika pucalo namjerno.
Smrt danskog narednika Clausa Gamborga bila je
tragičan događaj, napisalo je Operativno zapovje-
dništvo danske vojske (Hærens Operative Kom-
mando) u priopćenju o događaju.
Narednik se našao na promatračkoj postaji blizu
grada Siska, oko 40 kilometara južno od Zagreba
zajedno sa šest vojnika. U jednom trenutku javio je
putem radija, da je postaja razoružana i da su
danski vojnici odvedeni u jedan bijeli krajinsko-
srpski bunker krajinsko-srpskih vojnika. Bunker se
može zabunom smatrati kao UN-postaja, zbog
čega je zapovjednik UN Sektora Sjever još ranije
prigovorio.
Kad je hrvatska artiljerija počela gađati blizu pro-
matračke postaje, krajinski vojnici su nestali, i
Claus Gamborg je mahao sa svojom kacigom te
vikao "UN", kako bi upozorio Hrvate na pripad-
nost svoje jedinice. U tom trenutku pala je granata
Stranica 19
Glasnik HDK
pred Clausa Gamborga i on je pogođen njenim
krhotinama. Jedan vojnik dovukao je Clausa Gam-
borga u zaklon, i sam je došao pod vatru, ali je
utvrdio da je Claus Gamborg vjerojatno mrtav.
Danski vojnici su ostali u bunkeru, dok Hrvati nisu
prestali pucati i dok nakon oko 30 minuta hrvatska
borna kola i pješaštvo nisu otišli. Svjetlosnom
raketom danski su vojnici uspostaviti kontakt s
hrvatskim vojnicima, i Claus Gamborg je evaku-
iran i odvezen u bolnicu u Sisku, ali u to vrijeme
bio je mrtav.
Hrvatski veleposlanik u Kopenhagenu, dr. Gjuro
Dezelic, izrazio je u povodu smrtnog slučaja
Clausa Gamborga žaljenje danskoj vladi. U petak
uvečer je također predsjednik Hrvatske, Franjo
Tudjman, putem svoje glasnogovornice, u Zagrebu
otklonio optužbe da je Hrvatska vojska za vrijeme
ofenzive na krajinske Srbe namjerno pucala na
UN-vojnike i na civile.“
Takav je tekst (na danskom jeziku) objavio naj-
stariji i vrlo ugledni danski dnevnik Berlingske
Tidende u, subotu 5. kolovoza 1995. Drugi danski
dnevnik, popularni Information, istoga je dana
objavio slijedeći tekst:
„HRVATSKA: DANCI SU ZNALI DA
DOLAZIMO
Hrvatski veleposlanik u Kopenhagenu, dr, Gjuro
Dezelic, izrazio je u petak žaljenje danskoj Vladi
što je danski UN vojnik Claus Gamborg poginuo
za vrijeme hrvatske ofenzive na Krajinu.
Veleposlanik je istovremeno kazao da su sve
postrojbe UN-a u tom području bile informirane o
predstojećoj hrvatskoj ofenzivi u Krajini. Velepo-
slanik Gjuro Deželić je otklonio da se to može
interpretirati kako hrvatska Vlada smatra da su
danski UN vojnici bili sami odgovorni što se nisu
povukli izvan linije vatre.
Veleposlanik je kazao da je rano pripisati odgo-
vornost za pogibiju Clausa Gamborga bilo kojoj
određenoj strani.“
I na kraju, neka bude navedeno ono što je emitirao
Teletekst Danske televizije u petak i subotu 4/5.
kolovoza 1995.:
„HRVATSKI VELEPOSLANIK ŽALI ZBOG
SMRTNOG SLUČAJA
Hrvatski veleposlanik u Kopenhagenu, dr. Gjuro
Dezelic, izrazio je žaljenje danas danskoj vladi što
je danski UN vojnik Claus Gamborg poginuo
tijekom hrvatske ofenzive na Krajinu.
U priopćenju za tisak koje je slijedilo Dezelic je
izrazio sućut u ime svoje vlade obitelji Gamborg.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Prema RITZAUu, rekao je hrvatski veleposlanik,
oni koji s odgovorni bit će pozvani na odgo-
vornost.“
Tijekom daljnjih dvadesetak godina u danskim
medijima pojavljivali su se tekstovi posvećeni
pogibiji danskoga UN vojnika. Već nepune dvije
godine nakon „Oluje“ na internetu se pojavio tekst
„Claus Gamborg – Fra Wikipedia, den frie ency-
klopædi“ (u prijevodu: „Claus Gamborg – iz Wiki-
pedije, slobodne enciklopedije“ [premda je to na
mrežnim stranicama zasnovana enciklopedija slo-
bodnog sadržaja, na kraju toga teksta se navodi da
su podatci preuzeti iz arhiva (1) unprofor.dk
(Danski UNPROFOR) i (2) danske-nyheder (Dan-
ske novosti):
(1) „Claus Gamborg (7. srpnja 1972. ‒ 4. kolo-
voza 1995.) bio je danski narednik iz Pješačke
pukovnije Kraljevske danske vojske, koja je 1995.
poslana u Hrvatsku kao dio zaštitnih snaga Uje-
dinjenih naroda. Bio je prvi danski vojnik UN-a
ubijen u otvorenoj bitci.
Tijekom operacije Oluja 4. kolovoza 1995., Gam-
borgovu grupu napala je srpska milicija, dok je
stajao na straži s ostalim danskim vojnicima na
promatračkom mjestu u blizini Siska u Hrvatskoj ‒
popularno zvanom "Sisački prijelaz". Danski voj-
nici odvedeni su u srpski bunker, sjeveroistočno
od kontrolne točke, a kasnije su ostavljani na tim
položajima dok su se Hrvati kretali u blizini.
Hrvati su pogrješno mislili da granatiraju srpski
položaj. Gamborg je spasio ostale danske vojnike
smještajući se u liniju vatre i mašući svojom pla-
vom kacigom UN-a kako bi dokazao da nisu Srbi.
Prednji hrvatski tenk ispalio je granatu koja je
eksplodirala 3 m ispred njega. Gamborga su hit-
nim putem hitno odvezli u bolnicu u Sisku, ali je
preminuo od posljedica ranjavanja. Zapovjednik
hrvatskog tenka bio je ujedno i zapovjednik bata-
ljuna. Nekoliko sati nakon incidenta oduzeto mu je
zapovjedništvo, a kasnije je vođen postupak pred
vojnim sudom u Hrvatskoj.
Tijelo Gamborga vraćeno je u Dansku uz vojne
počasti koje su odane pred obitelji, prijateljima i
počasnom vojnom četom. U domovinu su ga iz
rata prenijeli njegovi drugovi iz Bravo Kompa-
gniet/Livkompagniet i 1. bataljuna Pješačke puko-
vnije Kraljevske danske vojske u Danskoj među-
narodnoj brigadi. Kasnije, 11. kolovoza, na vojnoj
sahrani prema vojnim tradicijama, počasna straža
nosila je njegov lijes, a četvorica od šest nositelja
bili su njegovi prijatelji vojnici. Pokopan je pokraj
Katedrale u Roskildeu17.
17
Znamenita katedrala udaljena 30-ak km zapadno od Kopenhagena
u kojoj se nalaze grobovi 40-ak danskih kraljeva i kraljica.
Stranica 20
Glasnik HDK
Bio je među prvih sedam vojnika koji su odli-
kovani medaljom za hrabrost 14. svibnja 1997.
Primio je još sljedeća odlikovanja: medalju UN-a
(dva puta) i medalju Daga Hammarskjölda za
mir.“
U tekstu iz Danske-nyheder navedeno je da su
Medalju za hrabrost danskih oružanih snaga usta-
novili 1996. danska kraljica i dansko Ministarstvo
obrane, da ju je narednik Claus Gamborg dobio
postumno zajedno sa šestoricom pripadnika Dan-
ske vojske, te da je Gamborgov otac primio me-
dalju u ime svog sina.
Tijekom sljedećih godina u Danskoj su se počeli
objavljivati i tekstovi u kojima se kritički propi-
tivala odgovornost Gamborgovih pretpostavljenih
za njegovu pogibiju. Tako je danski internetski
portal sndk@sn.dk (Sjællandske nyheder) 31. ožuj-
ka 2011. objavio kako „rastu iz dana u dan kritike“
na račun Gamborgovih pretpostavljenih, premda je
„zapovjedništvo Danske vojske prije pet puta upo-
zoreno da će se napad dogoditi i da bi Danci tre-
bali odmah ukloniti izložene vojnike“. To se nika-
da nije dogodilo po izričitoj naredbi danskog zapo-
vjedništva koje je otkazalo evakuaciju svojih voj-
nika jer je krivo procijenilo da bi cijeli manevar
bio previše rizičan.
Posljednji spomen u Danskoj na pogibiju Gam-
borga objavljen je nedavno ‒ 1. rujna 2020. ‒ na
mrežnim stranicama Danskih oružanih snaga For-
svaret pod naslovom: „Prošlo je 25 godina od
kada se UNPROFOR-ov Tim 7 vratio kući iz gra-
đanskog rata u bivšoj Jugoslaviji. Četa Bravo18
ponovno se sastala u Kastelletu19 i prisjetila se
poginulih, uključujući Clausa Gamborga.“ U tek-
stu je navedeno da se „pred Dan zastave20 70
veterana iz Čete Bravo sastalo ovog vikenda u
Kastelletu u Kopenhagenu u povodu obilježavanja
25. godišnjice misije UN-a u Hrvatskoj“. Nadalje
je navedeno: „U dvorcu je četa položila vijenac na
spomen obilježje za međunarodne misije Danske.
U spomen sobi za poginule nakon 1948. godine
zastupljena je i Četa Bravo. U kolovozu 1995.
Hrvati su pokrenuli protuofenzivnu operaciju Olu-
ja, u kojoj su se danski vojnici UN-a zatekli iz-
među Srba i Hrvata. Četa Bravo nalazila se na
prvoj crti bojišnice u Petrinji i na takozvanom
18
Četa Bravo bila je vojna formacija Pješačke pukovnije Kraljevske
danske vojske koja je u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj
djelovala u sastavu UNPROFOR-a.
19
Kastellet (citadela) u Kopenhagenu je jedna od najbolje sačuvanih
tvrđava u Sjevernoj Europi, u kojoj se osim vojnih objekata nalaze
crkva i vjetrenjača, te kao povijesno mjesto ima i ulogu javnog
parka.
20
Dan zastave uveden je u Danskoj 2009. u počast vojnicima i duž-
nosnicima koji su sudjelovali u danskim međunarodnim misijama
od 1948.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
prijelazu Sisak, zoni koja je razdvajala zaraćene
strane, a žestoke borbe pogodile su Dance. Prva
žrtva bio je narednik Pješačke pukovnije Kraljev-
ske danske vojske Claus Gamborg, kojeg je ubila
granata iz hrvatskog tenka. Osobita je počast da-
na Clausu Gamborgu. Na putu od Kastelleta do
objekta Kalbyris, kamo su svojedobno poslani
veterani iz Pješačke pukovnije Kraljevske danske
vojske, četa Bravo zaustavila se u crkvi Vindinge,
gdje je Claus Gamborg pokopan prije 25 godina.
Nakon ceremonije u crkvi, veterani su nastavili do
Kalbyrisa i proslavili obljetnicu.“
Iz svega navedenoga može se vidjeti koliko je bilo
važno djelovanje hrvatske diplomacije u doba
„Oluje“ u zemljama koje su sudjelovale sa svojim
vojnicima u mirovnoj misiji UNPROFO-a. Kao
rezultat obavještavanja danskih vlasti i tamošnje
javnosti Veleposlanstvo RH još je od prvog dana
„Oluje“, čim se istog popodneva posredstvom
agencije Ritzau saznalo za smrt danskoga vojnika i
za naše objašnjenje kako se to dogodilo, sljedećih
dana počelo dobivati brojne čestitke tamošnjih
Hrvata-iseljenika, te prijatelja Hrvatske, među ko-
jima je bilo i Danaca i pripadnika drugih nacio-
nalnosti.
* * * * *
Časopis „Kommersant ‒ Vlastˮ, broj 29 od 8.
kolovoza 1995., str. 1021
Politički vektor
Hrvatsko stajalište
Otpravnik poslova Veleposlanstva Republike
Hrvatske u Moskvi Davorin Zagorščak
Uzroci i korijeni sukoba na području bivše Jugo-
slavije ni na koji se način ne mogu tumačiti kao
etnički ili religijski, kako se to nerijetko čini.
Etnički i vjerski elementi pojav-
ljuju se kao posljedica, a ne kao
uzrok. U stvari, na području biv-
še Jugoslavije dogodio se srpski
ustavni udar, izveden uz potporu
Jugoslavenske narodne armije,
koja je bila komunistički indok-
trinirana te potpuno samostalna,
D. Zagorščak bez ikakve javne kontrole. Kao
rezultat toga, Srbi su zauzeli dijelove teritorija
bivših jugoslavenskih republika Hrvatske i Bosne i
21
Журнал "Коммерсантъ Власть" №29 от 08.08.1995, стр. 10
Политический вектор
Позиция Хорватии
Временный поверенный в делах посольства Республики
Хорватия в Москве Д. Загоршчак
Stranica 21
Glasnik HDK Godina XVIII., broj 4-5

Her-cegovine. I ta je agresija imala isključivo eko- MINISTAR GRLIĆ RADMAN S

nomske motive ‒ njome su Srbi pokušali ostvariti IZRAELSKIM PREMIJEROM.
planove stvaranja Velike Srbije. NETANYAHU NOSIO MASKU S
Ekonomske motive srpske agresije na Hrvatsku HRVATSKOM ZASTAVOM: ‘ŠALOM!‘22
potvrđuje i činjenica da je JNA već u samim
početcima javno objavila svoj cilj: pomaknuti za- Ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Rad-
padnu granicu Srbije duboko na teritorij Hrvatske man, redoviti član HDK-a, susreo se u Jeruzalemu
te istodobno osvojiti i čitavu Bosnu i Hercegovinu. s premijerom Benjaminom Netanyahuom, alterna-
Srpskim su trebali postati najbogatiji dijelovi Hr- tivnim premijerom i ministrom obrane Bennyjem
vatske ‒ Dalmacija i Slavonija. U Dalmaciji su Gantzom, predsjednikom Knesseta Yarivom Levi-
prije rata 1991. godine Srbi činili manje od 6 % nom, ministrom vanjskih poslova Gabijem Ash-
ukupnog stanovništva, a u Slavoniji 20-ak %. kenazijem i ministrom turizma Asafom Zamirom.
Dalmacija je s dobro razvijenim turizmom, pomor- Prenio je u ponedjeljak najvišim izraelskim duž-
skim prometom i ribarstvom ostvarivala velike de- nosnicima da Hrvatska podržava normalizaciju
vizne prihode, a Slavonija je predstavljala jedan odnosa između Izraela i Ujedinjenih Arapskih
od najbogatijih dijelova bivše Jugoslavije, s jakom Emirata. Na službenim fotografijama susreta vidi
poljoprivredom i izdašnim izvorima nafte. se kako su za tu priliku hrvatski ministar i izraelski
čelnik imali posebno izrađene maske sa zastavama
U novom Ustavu Republike Hrvatske, progla- dviju zemalja. Jedan drugog su pozdravili sa 'Ša-
šenim 22. prosinca 1990. u uvodnom se dijelu
lom!', a onda se dodirnuli laktovima.
spominju sve nacionalnosti koje žive na njezinu
teritoriju (uključujući Srbe, bosanske Muslimane,
Mađare, Slovence, Talijane, Čehe, Albance i dr.),
te su im zajamčena jednaka prava kao i građanima
hrvatske nacionalnosti, uključivo i ostvarivanje
svih nacionalnih prava u skladu s demokratskim
normama UN-a i zemalja slobodnog svijeta. No,
srpska je propaganda taj Ustav prikazivala u ozra-
čju fašističkih vremena.
Općenito je poznato da mirovna operacija UN-a na
području bivše Jugoslavije nije dala očekivane
rezultate. Sankcije Vijeća sigurnosti UN-a protiv
Beograda jasno su ukazale na glavnoga krivca za
krizu na području bivše Jugoslavije, no malo se
toga promijenilo. Beograd je i nadalje dostavljao
gorivo, streljivo i vojnike svojim sunarodnjacima.
Hrvatska više ne želi beskrajno dopuštati hrvat-
skim Srbima da odugovlače s vremenom, pogo- Gordan Grlić Radman i Benjamin Netanyahu
tovo jer situacija oko Bihaćke enklave u Bosni „Čestitao sam na vijesti o normalizaciji odnosa s
izravno ugrožava i vitalne interese Republike UAE-omˮ, rekao je Grlić Radman u izjavi dos-
Hrvatske. A kako bi se takvo što spriječilo, pred- tavljenoj medijima. Dodao je da pozdravlja i naja-
sjednici Republike Hrvatske, Republike Bosne i vu novih sporazuma na Bliskom istoku. Sporazum
Hercegovine te Federacije Bosne i Hercegovine o normalizaciji odnosa, pod posredstvom Was-
potpisali su 22. srpnja u Splitu deklaraciju o hingtona, objavljen je 13. kolovoza i UAE je pos-
zajedničkoj obrani od srpske agresije. tao prva arapska zemlja koja uspostavlja odnose s
Na području bivše Jugoslavije postoje: agresor ‒ Izraelom u više od 20 godina, nakon Egipta i
velikosrpska politika, i žrtva ‒ Hrvati, Muslimani i Jordana. Katalizator sporazuma bio je obostrani
drugi nesrpski narodi. Bezuvjetno, svi moramo te- antagonizam prema Iranu.
žiti mirnom rješenju konflikta, ali mora-
mo uvažavati i pravo žrtve na samoobranu. Realni
i uravnoteženi pristup međunarodne zajednice dao 22 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
bi nadu za mirno rješenje toga problema. MVEP-a od 7. rujna.

U Zagrebu, 20. listopada 2020. Stranica 22

Glasnik HDK
Palestinci su ogorčeni potezom UAE-a i zabrinuti
da će sporazum oslabiti panarapsku poziciju, koja
uključuje poziv Izraelu da se povuče s okupiranih
teritorija i prizna palestinsku državu, u zamjenu za
uspostavu diplomatskih odnosa s arapskim zem-
ljama. Grlić Radman je rekao da je ministar vanj-
skih poslova Ashkenazi podržao ulazak Hrvat-
ske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i raz-
voj i da je s njime dogovorio sklapanje memo-
randuma o razumijevanju i strateškom partnerstvu
između dvaju ministarstava. U sklopu službenog
posjeta hrvatski ministar posjetio je Memorijalni
centar za žrtve holokausta Yad Vashem.
Hina, Jutarnji.hr
MINISTAR GRLIĆ RADMAN ZAPOČEO
POSJET IZRAELU SUSRETOM S
HRVATSKIM FRANJEVCIMA23
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan
Grlić Radman, redoviti član HDK-a, posjetio je u
nedjelju 6. rujna u sklopu službenog posje-
ta Izraelu sveta mjesta u Jeruzalemu i susreo se s
hrvatskim franjevcima koji služe u Kustodiji Svete
zemlje, priopćeno je iz MVEP-a. Središnji dio
hodočasničkog dijela ministrova posjeta Izraelu
bio je posjet bazilici Svetoga groba, u kojoj se
štuje Kalvariju, mjesto Isusova raspeća, i njegov
Sveti grob, navodi MVEP.
Gordan Gelić Radman s hrvatskim franjevcima
u Svetoj zemlji
Dobrodošlicu ministru zaželjeli su gvardijan sa-
mostana Svetoga groba fra Salvador Rosas Flores i
fra Siniša Srebrenović, diskret Kustodije Svete
zemlje i prvi sakristan u bazilici te član Hrvatske
23 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 7. rujna.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz
Zagreba. U razgovoru s domaćinima Grlić Rad-
man istaknuo je predan i požrtvovan rad fra-
njevaca od dolaska sv. Franje u Svetu zemlju do
danas, uključujući pastoralnu skrb za hodočasnike
i mjesne kršćane te rad u kulturi i na području
obrazovanja. O tome govore i mnogobrojne škole
koje vode franjevci, svjedočeći evanđeoske vrijed-
nosti mira, dobrote, jednostavnosti i ljubavi prema
svakom čovjeku, navodi se u priopćenju.
Ministar je, po priopćenju, istaknuo i značajnu
ulogu koju su tijekom povijesti Svete zemlje imali
hrvatski franjevci svih pet franjevačkih provincija
(tri iz Hrvatske i dvije iz BiH), spomenuvši prvoga
hrvatskoga kanoniziranog sveca Nikolu Tavelića i
fra Bonifacija iz Dubrovnika, koji je dao rekon-
struirati samu kapelicu Isusova groba. Također je
spomenuo boravak sv. Jeronima u Svetoj zemlji te
njegov prijevod Biblije na latinski.
Fra Siniša je upoznao ministra s hrvatskim projek-
tima postavljanja kipa sv. Jeronima u crkvi Ma-
rijina usnuća na Sionu i kipa sv. Nikole Tavelića u
samostanu sv. Franje „Ad Coenaculumˮ gdje je
boravio sv. Nikola i gdje se časti uspomena na
Isusovu posljednju večeru, dodaje se u priopćenju.
Ministar je, po priopćenju, posebno zahvalio dana-
šnjim hrvatskim franjevcima koji, brinući o svetim
mjestima, mjesnim kršćanima i hodočasnicima iz
cijeloga svijeta, služe svim potrebitima na ovim
svetim mjestima, nastavljajući tako plemenit rad
ne samo hrvatskih već svih franjevaca svijeta.
Grlić Radman je u pratnji fra Sandra Tomaševića,
župnog vikara u Jeruzalemu i člana franjevačke
provincije iz Zagreba, posjetio i ostala sveta mje-
sta i znamenitosti Jeruzalema.
Hina DPT 7. rujna
‘SPORAZUM O IZBJEGAVANJU
DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA SA
SAD-OM BIT ĆE NAŠ VELIK USPJEH‘24
Razgovor Gordana Grlića Radmana s
novinarkom Jutarnjeg lista
Globalna scena nikada nije djelovala neizvjesnije
nego u jeku pandemije koronavirusa. Upravo zato
iskoristili smo priliku kako bismo porazgovarali sa
šefom hrvatske diplomacije, ministrom Gordanom
Grlićem Radmanom25, o strateškim vanjskopolitič-
24 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 12. rujna.
25
Gordan Grlić Radman redoviti je član HDK-a (ur. op.)
Stranica 23
Glasnik HDK
kim ciljevima Vlade RH, ali i o izazovima koji tre-
nutačno prijete regionalnoj i europskoj političkoj
sceni.
Vaše je ministarstvo uputilo molbu državnim službenicima da
apliciraju za američku vizu kako bi se do 30. rujna ostvarili
preduvjeti za ukidanje tog režima 2021. Do roka nas dijeli
manje od 20 dana. Hoćemo li u tome uspjeti i što bi to značilo
za Hrvatsku?
Izuzeće od viza prvorazredni je vanjskopolitički
prioritet Vlade RH, zato što smo jedna od rijetkih
članica EU koja još uvijek ima vizni režim sa
SAD-om. S obzirom na to da bi otklanjanje takve
prepreke ojačalo američko-hrvatsku gospodarsku i
poslovnu suradnju, dok bi se građanima Hrvatske
omogućila veća sloboda kretanja, Vlada je sprem-
na osigurati sredstva za podmirivanje troška ‒ s
obzirom na znatne uštede koje smo ostvarili za
vrijeme predsjedanja Vijećem EU. Vjerujemo da
bi time hrvatska putovnica postala važan politički i
kulturni emisar, a Hrvatska bi se popularizirala na
međunarodnoj sceni, čime bi u konačnici porastao
i rejting cijele države. Postigli smo značajan nap-
redak u ispunjavanju pravnih i tehničkih pred-
uvjeta za ispunjenje tog cilja, zbog čega smatram
da možemo očekivati dobre vijesti. Također, valja
spomenuti da trenutačno intenzivno radimo i na
Sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-
nja sa SAD-om, što će isto tako biti velik uspjeh
ove Vlade.
Ursula von der Leyen je po dolasku na čelo Komisije najavila
formiranje geopolitičke EU. Kreće li se taj projekt u dobrome
smjeru?
EU se nastoji izboriti kao važan gospodarski i
politički akter u svijetu koji potresaju snažne pro-
mjene. Međutim, EU se prije svega želi pozicio-
nirati kao zajednica istinskih vrijednosti: ljudskih
prava, tržišnog natjecanja, vladavine prava i svih
onih pozitivnih vrijednosti za koje se Hrvatska
članstvom opredijelila. Mislim da je u koronakrizi
Unija pokazala da brine o svojim građanima, ne
samo kroz proces povratka građana u svoje zem-
lje, nego i nizom drugih koraka koje je poduzela,
usmjeravajući svaki euro na zaštitu života. Ključan
je bio politički dogovor o financijskom paketu za
oporavak i višegodišnjem financijskom okviru koji
Uniji daje sredstva za izlazak iz krize i provedbu
daljnjih prioritetnih politika. Među njima su pose-
bno važni ciljevi klimatske tranzicije, provedba
europskog zelenog plana, digitalizacija. To je sva-
kako velik ulog u jačanje geostrateške pozicije
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
EU-a te njezine snažnije uloge u međunarodnim
odnosima.
Jeste li zadovoljni hrvatskim predsjedanjem Vijećem EU?
Kao predstavniku relativno male zemlje koja je tek
nedavno ušla u članstvo EU-a, osjećao sam čast i
ponos što smo vrlo brzo preuzeli predsjedanje
Vijećem EU-a, premda su vremena bila izazovna.
Hrvatsku je iskustvo u Domovinskom ratu naučilo
refleksima i reakcijama na neočekivane promjene,
što je puno značilo u trenutku kada su zbog pan-
demije prestali fizički susreti. Mi smo promptno
reagirali i osigurali nesmetano donošenje odluka
putem videokonferencija. Unutar europske obite-
lji, prepoznato je da smo odradili veliki posao, na
koji uistinu možemo biti ponosni.
Njemačka je preuzela predsjedanje nakon Hrvatske, a djeluje
kao da s ministrom Heikom Maasom imate osobito blizak
odnos. Kako je on ocijenio naše predsjedanje?
S obzirom na to da sam tijekom mandata u
Njemačkoj bio jedan od inicijatora Akcijskog pla-
na kojim se, između ostalog, radilo na koordinaciji
naših predsjedanja Unijom, kolega Maas i ja smo
se dogovorili da ćemo predsjedanje Njemačkoj
simbolično predati 1. srpnja u Berlinu kod Bran-
denburških vrata. To u principu nije ustaljena pra-
ksa, već je lijepa gesta, a Heiko Maas je tada
Hrvatskoj iskreno zahvalio na brzoj prilagodbi i
usklađivanju politika 27 država članica.
Djeluje kao da su se konačno stabilizirali odnosi sa Slo-
venijom. Je li tome pridonijela promjena vlade u Ljubljani i
može li se očekivati da će otvorena pitanja konačno biti
riješena?
Političari imaju veliku odgovornost brinuti o pro-
blemima vlastitih građana, ali i jačati dobrosus-
jedske odnose. Baš kao što i biljku morate zali-
jevati svaki dan da ona može rasti, potrebno je
njegovati odnose sa susjedima. Rekao bih da su
odnosi sa Slovenijom često imali uspone i padove,
no smatram da zadnjih mjeseci imamo mnogo
bolje odnose. Posljednjih 30-ak godina nije se pro-
našlo načina riješiti pojedina otvorena pitanja.
Vjerujem da obostranom političkom voljom, pozi-
tivnim nastupom i aktivnom diplomacijom može
doći do rješenja ‒ na zadovoljstvo dviju država.
Uvjeren sam da ćemo čestim susretima na premi-
jerskoj i ministarskoj razini podići razinu razumi-
jevanja i povjerenja te prionuti rješavanju preos-
talih otvorenih pitanja do kraja mandata ove
Vlade.
Stranica 24
Glasnik HDK
Na početku mandata ste Bosnu i Hercegovinu istaknuli kao
svoj glavni prioritet. Hoćete li se fokusirati na promjenu
izbornog zakona?
Tako je, to je Vladin prioritet, ali i moj osobni jer
sam rodom iz BiH. Poglavito, nastavit ćemo
podržavati nastojanja legitimnih hrvatskih politič-
kih predstavnika u BiH da na svim razinama vlasti
slobodno ostvaruju svoja politička prava koja im
jamči njihov ustavni položaj konstitutivnog naro-
da. Nažalost, to danas nije tako i glavni preduvjet
za ostvarivanje spomenutih prava je promjena
Izbornog zakona. Nema sumnje da je Hrvatska
iskreni i aktivni zagovaratelj euroatlantskih integ-
racija BiH. Potvrdio je to i uspješni Zagrebački
summit održan u svibnju. Samo funkcionalna i
proeuropska BiH, u kojoj su sva tri konstitutivna
naroda ravnopravna i zadovoljna svojim položa-
jem, može imati budućnost.
Nakon izbora u Crnoj Gori više se slavilo u Beogradu nego u
Podgorici. Treba li strahovati od udaljavanja Crne Gore od
euroatlantskog puta?
Izbore u Crnoj Gori pomno smo pratili jer je riječ
o nama susjednoj državi, čiji europski put i euro-
atlantsku dimenziju snažno podržavamo. Za nas je
u tom smislu iznimno važan i položaj hrvatskog
naroda u Crnoj Gori. Očekujemo da ćemo sa slje-
dećom vladom nastaviti konstruktivno raditi na
rješavanju otvorenih pitanja koja imamo s Crnom
Gorom, isto tako nastaviti proeuropsku suradnju te
surađivati na dobrobit i na snaženju položaja
hrvatske zajednice u Crnoj Gori.
U Washingtonu se prije samo nekoliko dana potpisao
dogovor o normalizaciji ekonomskih odnosa Kosova i Srbije,
ali se još uvijek izbjegava pitanje uzajamnog priznanja. Koji
su uopće preduvjeti potrebni za uspostavu diplomatskih
odnosa Prištine i Beograda?
Podržavamo dijalog Beograda i Prištine uz posre-
dovanje EU, kao i napore našeg izaslanika Miro-
slava Lajčaka. Rezultat dijaloga mora biti posti-
zanje sporazuma o potpunoj normalizaciji odnosa
koji bi trebao biti sveobuhvatan, održiv i uzeti u
obzir regionalne i međunarodne implikacije. Nas-
tavak dijaloga u cilju postizanja pravno obvezu-
jućeg sporazuma je uvjet za napredak na europ-
skom putu Srbije i Kosova.
Srbija se u sklopu sporazuma među prvima u Europi obve-
zala preseliti veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Kako
to komentirate?
Srbija je država kandidatkinja i pregovara o član-
stvu u EU-u te je u tom cilju dužna svoju vanjsku
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
politiku usklađivati s europskom. U tom pogledu
EU, a onda i Hrvatska, ostaje privržena poštivanju
međunarodnog konsenzusa u skladu s relevantnim
rezolucijama UN-a. Naše veleposlanstvo slijedom
toga ostaje u Tel Avivu.
Ovaj ste se tjedan vratili iz službenog posjeta Izraelu. Koji je
bio povod odlaska?
Bio je to moj prvi službeni posjet u novome
mandatu. Moj odlazak je prije svega bio motiviran
dogovaranjem skorašnjeg potpisivanja Memoran-
duma o razumijevanju i strateškom partnerstvu,
koji će obuhvaćati pojedine sektore od zajedničke
važnosti i interesa. Očekujem svog kolegu Gab-
rijela Ashkenazija u uzvratnom posjetu kako bis-
mo finalizirali taj dokument. S obzirom na to da
postoji puno prostora za jačanje kulturne, gospo-
darske i znanstvene suradnje, otišao sam u Izrael
kako bih potaknuo unaprjeđenje naših gospodar-
skih veza. Razgovarali smo i o turističkoj suradnji,
zato što Izraelci jako vole posjećivati Hrvatsku.
Kako nas je izraelska vlada stavila na zelenu listu,
a za nekoliko dana njima počinju praznici, mo-
žemo očekivati veći dolazak njihovih turista.
Izrael je nedavno potpisao tzv. Abrahamski sporazum s UAE
koji Hrvatska podržava. Kako ocjenjujete taj angažman?
Hoće li on dugoročno stabilizirati ili dodatno destabilizirati
Bliski istok?
Svaki korak u smjeru normalizacije Izraela s arap-
skim državama je doprinos stabilizaciji i miru u
široj regiji Bliskog istoka koja već desetljećima
trpi nestabilnost. Nadam se da je to prvi korak u
daljnjem procesu normalizacije. Također se nadam
da će se time stvoriti potrebno ozračje za blisko-
istočni mirovni proces i nužnu obnovu izraelsko-
palestinskih pregovora, u okviru kojih treba rješa-
vati sva pitanja.
Prema posljednjim informacijama Pentagona, Kina se poja-
čano naoružava. Jesu li nakon pandemije koronavirusa od-
nosi Pekinga i EU-a nepovratno narušeni?
U vanjskoj politici odnosi nikada nisu nepovratno
narušeni. Odnos Europske unije i Kine je složen.
Imamo različite pristupe međunarodnim odnosima
i gospodarstvu, a imamo i različite političke sus-
tave. Hrvatska se zalaže za poštivanje međuna-
rodnog prava, kako od strane malih, tako i od
velikih zemalja. To je pristup i Europske unije
koja traži od Kine poštivanje autonomije Hong
Konga, kao i ljudskih prava općenito. Dodao bih
da Hrvatska ima vrlo dobre bilateralne odnose s
Kinom i da se na međunarodnoj sceni zalažemo za
Stranica 25
Glasnik HDK
dijalog između SAD-a, EU-a i Kine jer se svi
suočavamo s globalnim izazovima, koji će teško
moći biti riješeni bez političke volje i aktivnog
angažmana najvažnijih međunarodnih čimbenika.
Tea Trubić Macan
Bruno Konjevic/Cropix
ODNOSI IZRAEL ‒ RH, SIGURNOST
IZRAELA, PANDEMIJA...
Nastup Nj.E. g. Ilana Mora u emisiji 1 na 1
Nj.E. g. Ilan Mor, veleposlanik Države Izraela u
RH, nastupio je u emisiji 1 na 1 što ju vodi ugledni
novinar Romano Bolković 23. rujna. Držim da će
ovaj razgovor biti zanimljiv čitateljima Glasnika
HDK-a.
Nj.E. g. Ilan Mor
Bolković: Imamo lijep povod ‒ više od 23 godine od uspo-
stave diplomatskih odnosa između Države Izraela i Republike
Hrvatske. U tom povodu i Vi ste bili nazočni u Izraelu s našim
ministrom vanjskih i europskih poslova. Tamo su ministri
vanjskih poslova uspostavili formalnu platformu za razvijanje
bilateralnih odnosa. Naravno, postoje tu i druge aktivnosti o
kojima ćemo govoriti, ali, počev od toga, kakvi su, po Vašem
mišljenju, sada bilateralni odnosi između Države Izraela i RH i
recite nam, možda, nešto više o onome što se u back-stageu
događa.
Ilan Mor: Well, first of all, let me congratulate for
the new season of One on one and I am honoured
to be here tonight. As for your question, I think
that we can be very satisfied by looking back re-
garding the development of our bilateral relations.
The relations are developing very positively. We
are trying to make the bilateral relations not to
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
concentrate only on politics but overall on topics
which are of mutual interest of our two countries,
be it economy, be it science and technology and
culture, research and development, sports... So, all
those topics which are important for the societes
of the two countries which can also develop soci-
etes to a better future.
Behind the scene ‒ I think everybody knows about
the beginning of our relations. It was not easy to
establish the bilateral relations but: why to look to
the past? We, diplomats and politicians, should
bear in mind the past, but look very very carefully
and very clearly to the future in order to make
these bilateral relations better. We have signed all
the agreements that two friendly countries can sign
and we are about to sign, for example, memo-
randum of understanding between the ministries of
foreign affairs (MFA) in Jerusalem and in MFA
here in Zagreb which will bring the relations
between the two ministries and between the two
countries to an upper and new level. We have all
the agreements that we have signed and we
continue to implement them for the benefit of the
two countries. So I think that being here as an
Ambassador of Israel I can be very satisfied with
the relations and on the other hand I am not sitting
idle because I have so many programs at hands to
implement together with our partners and friends
in the Croatian Ministry and Government and also
in the NGOs.
Bolković: Spomenuli ste Memorandum. Recite mi nešto više
budući da on ipak nosi u nazivu jednu značajnu riječ. Riječ je
o strateškom partnerstvu. U kojem smislu strateško part-
nerstvo? Valjda memorandum o razumijevanju u strateškom
partnerstvu itd. itd. Ta riječ strateško u tom memorandumu
daje mu težinu.
Ilan Mor: Well, absolutely. The word sounds
maybe very big: strategic. But actually it simbo-
lizes the fact that both countries have the same
intention to bring the relations, as I said, to an up-
per level. Both MFAs are going to cooperate with
political dialogue. We are going to cooperate, for
example, (and this is strategic) in developing an
assistance, Cratian-Israeli, which will approach
one of the countries in the neighbourhood, in the
Western Balkans in order to offer our assistance in
topics which are important to them. This is a
combination of forces: the knowledge of Croatia,
the knowledge of Israel regarding, for example,
water management. We will cooperate together to
the benefit of countries ‒ this is strategic. I can
Stranica 26
Glasnik HDK
give you more examples: dialogues on various le-
vels between our two ministries, between the
director general of the Ministry of israel and rhe
political director here in Zagreb.
So we have a long list of things in which we
would like to cooperate, which our partners and
friends in Croatian MFA would like to have from
us. For example, Israeli MFA has become very
well known regarding digital diplomacy. If you
look at our facebook, twitter, instagram account,
we as a ministry are N0 1 in the World. Many
other MFAs would like to see, lo learn from us
how did we do it, also the MFA here in Croatia. It
is not that we are better than the MFA of Croatia,
no, it is win-win situation, it is cooperation bet-
ween us. And in this regard we are going to bring
our expert here and your people will go to Israel to
be trained, to be taught how to do better diplo-
macy for the benefit of better image of Croatia. So
this is strategic, this is defibitely strategic: memo-
randum of understanding.
Bolković: Odlukom izraelske Vlade RH je, mislim od 16.
kolovoza, u statusu zelene države. Recite mi koliko zapravo
Izraelci, kad govorimo o tom statusu, poznaju RH, zaziru li od
puta u RH, dolaze li rado?
Ilan Mor: Well, the green country, this is regar-
ding the pandemic. That means that those Israelis
who are living in Israel and coming as tourists or
business people to Croatia when they come back
to Israel they do not need to go into 14 days of
selfisolation. When I was in Israel at the beginning
of August I had to go into selfisolation for 14
days. But in the middle of that month, as you said,
Croatia was declared a green country, so my 14
days of selfisolation were cut shorter. As far as
your question is concerned, many Israelis know a
lot about Croatia, mainly regarding tourism in
Croatia. Well, I am not going to tell any secret
when I quote my minister of foreign affairs, Mr.
Ashkenazy, who told me when we met a couple
weeks ago that he has been in Croatia more than
100 times because he is a skipper and he sailed
along the Adriatic coast of Croatia 100 times and
more but he would like very much to come to
continental Croatia to learn and to see more of
Croatia and I am sure that that will happen.
Bolković: Jeste li Vi jedrili s njim kao skiperom?
Ilan Mor: No, but I guess that he was the chief of
staff of Israelis.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Bolković: Kad je toliko puta bio na hrvatskome moru, recite
mi je li se tijekom tih susreta posebno raspravljalo o odnosu
Izraela i Europske unije (EU). U RH po prirodi stvari jasno je
da je tema odnosa s EU-om tema koja je gotovo svako-
dnevno i politički i medijski prisutna što je u hrvatskoj javnosti
ono što se podrazumijeva. Ali recite nam nešto više o odnosu
Izraela spram EU-a.
Ilan Mor: To complete my answer to your pre-
vious question, as far as what Israelis know about
Croatia. As I said, they know a lot about Croatia
from the tourisrtic point of view. They know not
enough regarding other topics of potentials in
Croatia. To invest, they do not know enough about
the good human capital in Croatia. So we would
like to expose Croatia as much as we can to bring
Israelis as tourists but also as investors.
Bolković: Tko je tu, da kažem, više kriv ili ljepše rečeno, što
možemo mi više napraviti da se i to sazna o nama u Izraelu?
Što, po Vašemu mišljenju, treba RH činiti? Trebaju li naši
privrednici, naša gospodarska diplomacija, biti više prisutni u
Izraelu?
Ilan Mor: Well, the economic diplomacy of Israel
should and can be more active in this regard.
There is no doubt that the scene is indifferent
whether Croatian entrepreneurs go privatly or wit-
hin an organized group to Israel. This is much
better than to bring our experts here and give them
theoretic lectures about the potentials in Israel. As
I said, when you are in Israel, Israel is ready to
show, to present the potentials that we have to
offer and every businessman from Croatia can just
take its pick and decide what is good for him
because Israel is nowadays known in the world as
an innovation state, as a high-tech state. It is a
country which is very well advanced in science
and technology. We are ready to cooperate as equ-
als, as partners with everyone, especially (now I
am in Croatia) with Croatian entrepreneurs.
I have very good relations with the Chamber of
economy, with various economic ministries. Pro-
fessor Primorac is the president of the Croatian-
Israeli business delegation. I hope that it will be
another chance for sending a big delegation to
Israel. So we are awaking. It is not a sprint, it is a
kind of maraton, it is stage after stage to break a
kind of image of Israel being a country involved
only in terrorism and conflict and also breaking an
image of Croatia as being only a touristic country.
No, Croatia is, to my humble opinion, more than
that ‒ a touristic place, a wonderful country with
beautiful views and places to visit. But it is not all.
Stranica 27
Glasnik HDK
Croatia has more to offer those who would like to
take the opportunity. Coming back to your ques-
tion...
Bolković: Hvala na takvu mišljenju ‒ to je doista lijepo.
Vratimo se odnosu Izraela i EU-a. Postoji jedan program koji
se tiče trećih zemalja ‒ Obzor. Recite nam nešto više o
njemu.
Ilan Mor: Well, I wish the relation between Israel
and the EU. Israel is not a member of the EU but
our relation with Brussels has exceeded over and
above any other relations with any other country
in many many issues because we have the same
interests. Actually we have the same aim. You lea-
ve Croatia, you fly to Israel, you leave Europe and
you stay in Europe ‒ in Tel Aviv or Jerusalem. So
our mutual interests between Israel and the EU are
very very big, very wide and we are cooperating in
science and technology and I will answer the ques-
tion in a minute, but I would like to make sure, to
clear one thing. Even though we are not a member
of the EU, we have great relations in almost every
field from economy, science and technology and
fighting terrorism and antisemitism, there is one
issue that oveshadows our good relations and this
is a kind oh mantra coming from Brussels and
from the EU: the Middle East peace, the pressure
on Israel to stop the occupation, to create the Pale-
stinian state and then we will be happy everafter.
They forget to see the security needs of Israel.
They do not take too much attention to the fact
that we are the only democracy in the Middle East
which is surrounded by so many enemies and that
we cannot even for one second neglect the security
needs of Israel. Living in Europe after the big tra-
gedy of Holocaust and the Second World War
made the EU a little bit blind regarding what is the
meaning of being under constant threat and attack.
So in this regard we do not have good dialogue
between us as we might and should have. We have
two monologues talking to each other, over each
other, and we cannot reach an agreement and this,
as I said, overshadows our very good relations and
blocks the development of our relations in science
and technology and all other fields. This also cre-
ates situation in which the citizens of Europe can-
not enjoy too much the benefits of the State of
Israel.
Bolković: Zato ovaj program jednostavno pruža ne samo
šansu da se situacija mijenja nego on sljedećim generacijama
omogućuje drukčije percipiranje odnosā Izraela i EU-a, pogo-
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
tovo Europljanima. Kao što kažete, vodeći jedan paralelni
monolog često ne razumiju poziciju Izraela u njegovu okružju.
Ilan Mor: You are absolutely right. Israel is parti-
cipating in various research and development pro-
grams of the EU as a third country, associate
country (we are not a member): Horizon 2020,
Erasmus and othe rprograms. The EU understands
very well the quality of our research and deve-
lopment, development coming from Israel and that
is why we extend our cooperation to the maxi-
mum. Now generally is another program called
Horizon Europe for which some countries have
doubt regading the participation of third countries.
Croatia supports participation of Israel without
any change in the status quo and for this we are
very much thankful and appreciate it. We need to
hear voices of friendly countries like Croatia sa-
ying to the ministers of science and technology of
the EU: Israel must stay in this program. Therefore
we appreciate the support of Croatia very much.
Bolković: Ja sam upoznat s tim. Imam cijeli niz prijatelja u
Izraelu. Jedan je od njih upravo IT stručnjak pa znam poten-
cijale i sadašnjost Izraela kada je riječ o toj industriji. Kažite
mi postoji li tu mogućnost jačanja bilateralne suradnje i raz-
mjene iskustava na relaciji RH ‒ Izrael i, uz put da proširim to
pitanje, osim u IT industriji, gdje Vi vidite najrealnije, recimo u
gospodarstvu, šansu?
Ilan Mor: Well, this is a very wide question, but
very important one. I do believe that those who do
not innovate are doomed to stay behind. I think the
name of the game nowadays, especially nowadays
in 21 century, is innovation.
Bolković: Uvijek je tako bilo. Europa je bila laboratorij ideja i
kad sada to na neki način prestaje biti nastupaju problemi.
Imate potpuno pravo.
Ilan Mor: Israel has learned for many years now
that we have to innovate, we have to think in a
different way because the status quo is actually a
set-back. If you maintain the status quo it is set-
back for you in the economy and also in science
and technology. So we started to be an innovation
state which we are now based on various values
which we learned for the hardway. First of all
necessity. Israel is very poor regarding the natural
resources: not enough water, no oil, no gas. Half
of the country is desert but we have an element, a
resource, which is human capital. So we decided
at the very beginning to invest in this. That is 4-5
% of our GDP to science and technology, 8 % to
education. It does not mean that we are the best in
the world, no, we have a lot to invest to be the best
Stranica 28
Glasnik HDK
in the world but every government decided to
invest in the human capital, in the people. We
have another element ‒ the army. We have the
defence industry, we have the universities. These
universities provided in the last 20 years 10 Nobel
prize winners in chemistry, economy, biology...
Bolković: Čestitam.
Ilan Mor: Thank you. Again: we are not the best.
We have a lot to correct ourselves but in this field
one can be very proud and I, as an Israeli, am very
proud of it. So we have a combination which
creates an ecosystem which is very positive for
those who would like to be entrepreneurs, those
who would like to start-up. There are on average
6,000 different kinds of starts-up in Israel. The go-
vernment is also supporting the idea. So since I
came here, almost two years ago, I have been
selling the ecosystem of Israel everywhere hoping
that we can also cooperate and since there is desire
here in Croatia to learn from us we are more than
happy to cooperate as partners, as equal partners.
So the ecosystem of Israel has made us in the field
of innovation more high-tech than we are.
You asked about other issues in the field of IT and
artificial inteligence (AI). Israel is a little bit lag-
ging behind to gun the gap regarding the AI. There
will be National Council which will be responsible
for setting up the policy regarding the AI in Israel
as we did with the cyber. The cyber society is also
the name of the future which we have started to
cooperate ‒ we signed the memorandum of under-
standing two years ago (or a year and a half ago).
The minister of interior was in Israel and he signed
the agreement. There are a lot of things that we
can cooperate together but for me it is very im-
portant that the young people of Croatia will look
at Israel as a world model. You cannot copy and
paste ‒ take from Israel and put it here and hope
that everything will be OK. No. But we can be,
we, Israeli entrepreneurs, Israeli people, who star-
ted from zero and became very successful, we can
be a world model for the Croatian young entre-
preneurs, those who would like to be entrepre-
neurs and taht is why again go to Israel, meet with
them, learn from them and the rest is in your
hands. If you are good, you will be successful. If
you fail, do not be discouraged ‒ try again.
Bolković: Naravno, nije sramota pasti, treba ustati. Recite
mi, kada se pomaknemo od bilaterale imamo jednu krasnu
temu, a to je ovaj Sporazum o normalizaciji odnosa između
države Izraela i arapskih zemalja. Ja također čestitam na
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
potpisivanju toga sporazuma. Hrvatska je u potpunosti podu-
prla taj sporazum. Mislim da je to iznimno važno za cijeli
svijet. Malo nam skicirajte situaciju oko toga sporazuma,
konzekvence na okružje, a onda ćemo doći na sjenu, na one
koji to možda i ne odobravaju ili uopće ne odobravaju, a i njih
ćemo spomenuti, pa da vidimo gdje su problemi.
Ilan Mor: Well, this is very typical for the Middle
East. You cannot be totally happy, 100 % happy,
without being little bit sad, but I think tomorrow
night in Washington is going to be a very special
and historic day for the first time in the history of
the Middle East. Israel, the only democracy and
the only Jewish state in the Middle East, will sign
a peace agreement and peace understanding with
two Arab nations. If you asked me a couple of
years ago, this would have been a dream. For me
as a diplomat knowing that my colleagues and I
know who were very instrumental in building up
this day tomorrow for many years. I'm very proud
that I'm a part of the MFA who did it, not alone,
with others, but we played a very important role.
This day is historic because it breaks up psyc-
hological barrier in the Middle East, in the psychic
of the people of the Middle East. Israel is no
longer the problem in the Middle East, Israel is the
solution for many, many issues. The solution for
water technology, for IT, for innovation, for eco-
nomic businesses and contracts. It's a win-win
situation for us and for the Arab World. On top of
it you talked about criticism, this breaks also the
veto power which the Palestinians have put on the
normalization of relations between Israel and other
Arab countries, moderate countries, Sunni mode-
rate countries. All for the last 72 years, the Pale-
stinian problem has been there overshadowing the
desire of ours, both sides to have peace because
with the United Arab Emirates and Bahrain, we've
never had war between us. So why not to nor-
malize the relation? But all of them were kind of a
hostage by the Palestinian problem which now by
signing this relation without dealing with the Pale-
stinian problem, we break the veto power of the
Palestinians.
This is not to say, and this is very important, that
we are going to neglect the Palestinians and we are
not going to deal with it, on the contrary. I always
say that the Israelis and Palestinians are doomed to
live together. We have no other alternative. No ot-
her alternative. We are not going anywhere, the
Jewish people are not going anywhere. The Pales-
tinians are not going to disappear. So the only
Stranica 29
Glasnik HDK
option that we have is to live together. The ques-
tion is how? There is one element which for us is
very important, which is the security. What we did
in 2005 in Gaza: we unilaterally withdraw from
Gaza. We uprooted 20 settlements and brought
them back to mainland Israel. And what did we
get in return? Constant atrocities and terror acti-
vities against our people. We cannot do it in the
West Bank. This is a no-go. We cannot do it. We
have to find a solution to our security needs and
the political aspirations with Palestinians. In order
to start doing it, let's talk but Abu Mazen and the
leadership of the Palestinians refused to talk to us.
Bolković: Abu Mazen je reagirao tako da je to nazvao slu-
ženjem cionističkom režimu i rabi sličan rekvizitarij u retorici.
Kako to tumačite? Naprosto to tako mora biti. Nemate što ka-
zati. To je jednostavno sjena koja je uvijek prisutna.
Ilan Mor: You are absolutely right by raising the
question: must this be like this? No. Hamas, a ter-
rorist organization, has put in its basic charter the
destruction of the state of Israel and I ask myself,
why? They don't want to see the presence of a Je-
wish entity in the Middle East. They do not reco-
gnize the right of the Jewish people for a home-
land in the land of Abraham, Isaac and Jacob. The
land of our ancestors, as simple as that. And for
them, political objection is not enough. They are
using every trick in the book of terrorism in order
to make us go away. Well, we have a surprise for
them, we're not going away. We are going to suf-
fer, no doubt about it, but we are too strong for
this kind of terror organization or for that Hez-
bollah in Lebanon to destroy Israel and to chase us
out of the Middle East.
Bolković: Njima ćemo posvetiti jedno posebno pitanje, ali
dopustite mi da se prije toga vratimo možda najkrupnijoj sjeni
koja se nadvija nad sigurnošću Izraela. To je impostiranje i
jačanje Irana kao regionalne sile. Kakav bi oblik dogovora
međunarodne zajednice s Teheranom riješio Izraelu taj prob-
lem i kakav bi odgovor bio vama prihvatljiv jer je posve očito
da je Iran prva prijetnja Izraelu?
Ilan Mor: This very important question and I
thank you for raising it. This is very serious for
Israel. But not only, we are not alone in this game.
Bolković: No dobro, to je i pitanje svjetskog mira kad se
proširi kadar. Doći ćemo i do toga, do ambicije Irana da se
uspostavi jedan šiitski kontinuum koji bi onda i te kako rekon-
figurirao odnose na bliskom istoku.
Ilan Mor: You're absolutely right. Iran is a funda-
mentalist country ruled by fundamentalists zealots,
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
religious zealots, extremists who would like to ex-
port the so-called Iranian Revolution which started
in 1979 with Khomeini. Luckily for us, they ha-
ven't been that successful. The only place they
could export their revolution was Southern Leba-
non with the Hezbollah. Iran with this funda-
mentalistic way of thinking, together with nuclear
weapon, together with delivery system meaning
long-range missiles, ballistic missiles being invol-
ved in subversion activities in our area, in the Per-
sian Gulf and in area also neighbouring Israel, in
Lebanon and in Gaza, make all those components
together, you put it in one pot, you have an explo-
sive situation.
Iran should not be able to produce a nuclear wea-
pon. And if you ask me what will satisfy us is:
Iran will stop and come clean, totally clean to the
world regarding its activities in the nuclear field,
regarding its activities in the ballistic missile pro-
gram that they have. They have to stop supporting
by proxy’s terrorist organization which are a threat
not only to Israel but also to Bahrain, to the United
Arab Emirates and other countries within this area,
Saudi Arabia, its activities in Yemen against Saudi
Arabia. And to make it short, Iran in order to
become again a member of the world community
should come clean, should open all its nuclear
facilities for the check of the IAEA, for the world
to see that they are not cheating anymore. Because
ever since the beginning of the 2000s, Iran has
been cheating and lying regarding its activities in
the nuclear field. Iran has been playing a game of
cat and mouse with the IAEA, with the world
community and unfortunately this agreement, the
JCPOA, has created a situation which unluckily
for us, the United States has changed in which in
couple of years, in 10-15 years, Iran will be free to
develop a nuclear weapon without any sanctions.
Now, the Trump Administration has decided to
start a policy or to snapback the sanctions on Iran
within 20 days or 30 days, it will start again and to
implement the policy which is called maximum
pressure on the Iranian regime and the Iranian sta-
te. Only this can prevent Iran from producing the
nuclear weapon, which is a threat not only to us,
only to certain part of Europe. So Iran must stop
its activities, come clean and then we'll see what
can be done regarding this country because Israel
has nothing against Iranian people. There were ti-
mes before 1979 that we have excellent relations.
We go back into the old times of the Bible: Cyrus
was the king who allowed us to bild the second
Stranica 30
Glasnik HDK
temple for the Jews coming from Persian exile at
that time.
Bolković: Oprostite što Vam upadam u riječ, ali kada ste kod
ove evokacije biblijskih vremena ‒ rađa li se možda poten-
cijalno nešto što jedan put nakon Kira Velikog Iran impostira
kao silu koja od Sredozemlja preko Iraka, Sirije, a sad i
Jemena, gradi jedan šiitski kontinuum. Kad sam s Vašom
prethodnicom razgovarao o tom sam pitanju dosta dugo smo
diskutirali. Je li u perspektivi od 15 godina moguće da se
jednostavno etablira jedan takav šiitski prostor?
Ilan Mor: It is the continuation of the dream of
Iran of today to create a Shiite Crescent starting
from Lebanon, going over Syria, Iraq and Iran.
Actually nowadays, if you come to think about it,
the presence of Iranian mujahideens in Syria, and
the pro Shiite militia in Syria, together with Hez-
bollah and together with the activities in Iran, they
have created actually a border with Israel. Israel is
facing not only the border with Lebanon which is
quite limited, but there are very extended border
which goes all the way to Tehran. Nowadays, you
can send a truck loaded with missiles and very
precise missiles or whatever you want to send
from Tehran to Hezbollah on one way, which goes
uninterrupted all the way to Southern Lebanon.
Bolković: Recite, molim Vas, nešto. Spomenuli ste Hezbol-
lah. To je taj problem sa stotinama raketa (mislim da ih je oko
400, takva je procjena ‒ to je podatak kojim raspolažem od
unazad dvije godine). Ti projektili mogu napraviti katastrofu
ako pogode rafinerije usporedivu s djelovanjem atomske
bombe. Mislim da ne pretjerujem. Recite mi: kako riješiti pro-
blem Hezbollaha kao produžene ruke Teherana?
Ilan Mor: Well, it is a fact that Hezbollah is an
extended arm of Iran. Sometimes for the future, I
think it's very important to remind them that
Hezbollah is not an entity by itself, but it's an
extended arm and very active extended arm of Iran
in our area. Yes, there is a big threat created by
hundreds or a thousand of missiles aimed at stra-
tegic infrastructures, facilities in Israel. We know
this, we know exactly where they are. Prime mini-
ster Netanyahu last year in United Nation presen-
ted the world the fact that Hezbollah is having its
facilities also in the International Airport of Bei-
rut, so actually Hezbollah is controlling Lebanon
practically. So we know where the missiles are
and Hezbollah knows that the minute they start,
Lebanon itself will suffer a lot. We see the go-
vernment of Lebanon as responsible for the beha-
viour of Hezbollah and whatever happens against
us, unfortunately they will pay the price. So Hez-
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
bollah is not stupid, we never underestimate our
enemies. We did it once in 1973 and we paid the
price. No more. We appreciate...
Bolković: Znate s kim imate posla.
Ilan Mor: Yeah, what we know as I said, we
appreciate our enemies we don't underestimate
them, but let them also know that they should not
underestimate Israel. We can protect our citizens,
we will suffer but there will be very heavy price
for those who will attack us. In the meantime, we
don't see any immediate interest of Hezbollah to
start a war again because Hezbollah is aware of
the fact that we are strong enough to sustain this
attack and also to counter-attack and the damage
that will be inflicted on Hezbollah and the sur-
roundings and even oneself it's cost-effective, do-
esn't worth for Hezbollah to do it.
Bolković: Poznajemo se, mislim, dovoljno da Vi znate da
izbjegavam „žutiloˮ i takvu vrst pitanja, ali radi naših gleda-
telja moram Vas pitati. Postoje interpretacije koje govore da
je i ovo u Bejrutu zapravo obračun Izraela s jednim dijelom
asortimana i asesoara Hazbollaha. Ima li to ikakve veze?
Teorije urote?
Ilan Mor: Please help me to find the word to
describe it. This is nonsense. Israel was among the
very first countries to offer his assistance and there
is a situation of war between Israel and Lebanon,
and look at us Israelis without bearing in mind that
Lebanon is our enemy, we offered as a humani-
tarian gesture, we offered to help. It was rejected
of hand immediately by the Lebanese, but you ne-
ver know, maybe behind the scene there were
some help, we helped the European soldiers there
and other embassies. So to think that we did this in
order to..., this is really nonsense. And there are so
many conspiracy theories now in the world. I can-
not fight it, you know, I know what Israel is good
at and we are good at showing our humanitarian
face, not all the time but when there is a need we
are there.
Bolković: Svakako je potrebno pomoći svijetu i kad je riječ o
pandemiji. Prije nego što Vas pitam koje je stanje istraživanja
vakcine u Izraelu pitat ću Vas nešto puno radije. Kako ste se
vi u Izraelu suočili s covodom-19 već prvih dana i kako je
tekao slijed događaja?
Ilan Mor: Well, we were I think in January, we
were among the very first country to stop the
flights from China totally and we started very
much to look into the pandemic, into the virus in
order to find out what's going on. Nobody knew
Stranica 31
Glasnik HDK
about it. It's a mystery, even today it’s still a
mystery, but there is no doubt that after eight
months we know much more than we knew at the
beginning. So we started to take very severe
measures against the virus, the Prime Minister has
been almost daily on public television and also
private television motivating the people to take all
necessary precautions; washing your hands, put-
ting your mask. It's kind of the national mentor
which was very much needed because as I said,
nobody knew what's going on, everyone was sca-
red. So he played the role of national mentor try-
ing to relax the people and give them instructions.
We were also preparing as far as the economic
aspect of this pandemic is concerned, a lot of re-
serves in order to take care of our economy and
then we came in April to a lockdown especially
during Passover or Easter. We locked down for
two weeks and this gave a very negative impact on
our economy, but it did the work. I mean we
managed to bring the graph almost to zero, to one
on one, ours was in Israel one. It means one
person infected one person and that's it. And then
we open too quickly, too wide and the people
thought well Hallelujah, it's finished and now we
can go and have fun. But it was as I said too early
and too wide the opening without taking precau-
tions, without being prepared for the second wave
which we knew will come and unfortunately, it
came and it caught us not by surprise but it hit
very, very severely. We are now on the average of
3000 new infected people a day. What is a bit of a
comfort is the number of those fatalities, those
who passed away is steady. Those who are in se-
vere condition is also steady. The number of those
who are on respirators is minimum and steady, so
we don't see big rise in this.
Bolković: Kako rješavate oprječne zahtjeve koji su svugdje u
svijetu prisutni: s jedne strane, zahtjevi za osiguranje svega
onoga što je neophodno za očuvanje zdravlja građana, a, s
druge strane, zahtjeve za očuvanje zdrave ekonomije do te
mjere da ne bude nesagledivih posljedica, pa i gorih nego što
su ove koje je prouzrokovala pandemija? Kako dakle balan-
sirati između ekonomije i pandemije?
Ilan Mor: It's not easy to do it but based upon the
fact that before the pandemic our economy was
very good, very stable; our inflation was almost
zero, unemployment was 5.3 % or maybe less. Our
GDP was really high and all the other indicators
were very, very positive. So based upon this we
managed to sustain this economic shock that we
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
had because of the closure and the close down.
And we managed to give support to various pri-
vate sector and also for the public sector but
mainly the private sector was the one which was
hit the most. So we have been helping those
restaurant owners, to hotels and other small and
medium-sized companies in order to survive and
to keep their head above the water regarding this
and we managed to do it. But then now, we have a
second wave and unfortunately the end of this
week Israel is going for the second closure, close
down for two weeks. Luckily for us, it's in bet-
ween the Jewish holidays in which anyway nobo-
dy's working. So the damage will be minimum this
time, but I think everything depends on the beha-
viour of the people.
We in the Middle East ‒ Israel is considered to be
a country which discipline is not number one qua-
lity. So as I said, once the first wave was over
everyone was happy. Let's make fun and it was too
early to close. Now the people understand that this
is not flu, this is not influenza, this is serious and
you will see in Israel, it's mandatory to go with a
mask. It's mandatory to maintain the social dis-
tance. It's mandatory to maintain your hygiene like
in Croatia and I hope our people learn the lessons.
Bolković: Ekscelencijo, što ćemo s avionima?
Ilan Mor: Oh, by the way remaining in the pan-
demic, Israel is also part of an international group
without going into too many details which are
looking for the vaccination and I hope that good
news will come from Israel too. Israel is not alone.
We are working together. The world has become
global also in this regard. There is no competition
who will be the first.
Bolković: To nije ni važno. Važno je da se vakcina napravi.
Ilan Mor: Well, we participated in the second bid
of the Croatian government. Last week we pre-
sented our offer and as I told one of my friends
from the Croatian government, let the best one
win. I think that I don't have to tell the Croatian
audience about the quality of our Air Force, about
the quality of our pilots, about the quality of our
technology. I think they speak for themselves and
we are ready to share it with Croatia and if with
God help we will be the one to sell or will be
selected to sell our airplanes, I think it's a win-win
situation for Croatia, Israel and United States be-
cause this time our offer is coordinated to the end,
to absolutely a 100 % with United States.
Stranica 32
Glasnik HDK
Bolković: Pri kraju smo emisije ‒ imamo tri, četiri minute.
Prije jednoga lijepog pitanja za kraj, moram Vas pitati o onom
što je u Europi najružnije, što je bilo najružnije unazad sto-
ljećā i stoljećā. Kada vidite današnju Europu (ne znam gdje
ste sve živjeli u Europi), u kojoj je mjeri danas prisutan
antisemitizam? Jako često imam sugovornike koji dolaze ili iz
Izraela ili iz Brussela (npr. Maja Markulin) pa često disku-
tiramo o tome. Htio bih Vas čuti kao veleposlanika: u kojoj je
mjeri danas Vama, kao Židovu u Europi, na neki način nela-
godno u svojem identitetu i koliko se danas taj antisemitizam
ponovno budi i prijeti?
Ilan Mor: Look, anti-Semitism is a disease. It's a
chronic disease. It's everywhere. It's not going to
disappear. It's everywhere, it’s in the United Sta-
tes, it’s in Europe. I think the only place in which
you don't find anti-Semitism is China but anti-
Semitism is all over the world. And, as I said, it
has become a virus, a kind of a chronic virus,
which we have to take care of. We have to contain
it. We cannot overcome it unfortunately, but at
least we have to try. In Europe, like in the United
States there is anti-Semitism and from what I hear,
I'm not an example because as an ambassador I do
not come to places in which I can feel it but
sometimes (I lived in Europe many years, nine
years in Germany and five years in Hungary) I feel
it. Europe is my second home so to speak, so I
know that there is a basic latent anti-Semitism
which sometimes become very open anti-Semi-
tism. All those who are concerned like you, like
me, like other good people in Croatia and eve-
rywhere should come together in order to fight this
pandemic of anti-Semitism. There is no other way
and the number one issue is education.
Bolković: I sad za kraj ipak nešto u samo jednoj riječi: kad
bih ja sutra poželio ići u Izrael, što biste Vi osobno rekli da
svakako posjetim osim onih tradicionalnih mjesta?
Ilan Mor: Tel Aviv, and then you go to Beer-
sheba, to the south, to the desert. Then you go to
the north, to the Sea of Galilee and then you go to
Jerusalem, but you start with the place in which
you can have good life and then you move to
Jerusalem in which you can have spiritual life. So
Tel Aviv is for the body and Jerusalem is for the
soul. A combination which no one can defeat.
Bolković: Hvala Vam lijepa na Vašem gostovanju, na Vaše-
mu vremenu. Hvala vama, dragi gledatelji, što ste bili s nama.
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE!
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
OKUPLJANJE U RUJNU
U rujnu je okupljanje članova i prijatelja HDK-a
priređeno u utorak, 29-oga. Obilježeno je u velikoj
dvorani palače Dverce predavanjem na engleskom je-
ziku NJ.E. Diane Helen Madunic, veleposlanice Kralje-
vine Švedske u RH, Sweden wanting to be a modern,
innovative, fair, equal and sustainable welfare state
(Švedska nastoji biti suvremena, inovativna, poštena,
jednakopravna i održiva država blagostanja). Pred-
sjednik Šimac najprije je pozdravio uglednike i slu-
šateljstvo, pa je zahvalio NJ.E. veleposlanici Madunic
što se je odazvala održati predavanje, te ju je ukratko
predstavio.
Predsjednik Šimac predstavlja predavačicu
Vaša ekselencijo, veleposlanice Kraljevine Šved-
ske, gđo Madunic,
Poštovana gospođo Nevenka Veissman, vodite-
ljice Odjela za međunarodnu suradnju Grada Zag-
reba i izaslanice gradonačelnika g. Milana Bandića
kojemu i ovom prilikom izražavam zahvalnost na
gostoprimstvu u ovom lijepom prostoru,
Poštovani veleposlanici i članovi diplomatskoga
zbora akreditirani u RH,
Poštovani predstavnici državne uprave,
Poštovani članovi HDK-a,
Gospođe i gospodo,
Dopustite mi da, u ime HDK-a, pozdravim sve vas
koji ste se odazvali našem pozivu na večerašnje
predavanje naše počasne gošće, Nj.E. gđe Diane
Helen Madunic, veleposlanice Kraljevine Švedske
(KŠ) u RH.
HDK, osnovan prije 19 godina kao nevladina i
nestranačka udruga hrvatskih diplomata, uteme-
ljena na etičkim načelima promicanja diplomatske
struke i zaštite nacionalnih interesa, u sklopu
svojih aktivnosti (promicanje hrvatske diploma-
cije, proučavanje međunarodnih odnosa i vanjske
politike RH, diplomatske aktivnosti vezane uz
diplomatsko djelovanje i predstavljanje država,
uspostavljanje suradnje i prijateljskih odnosa s
diplomatima stranih država i sličnim udrugama u
Stranica 33
Glasnik HDK
inozemstvu…), organizira i mjesečna predavanja o
različitim temama istaknutih osoba iz diplomat-
skoga, političkog i javnog života. Činjenica je da
smo u prvoj polovici 2020. bili prisiljeni propustiti
nekoliko mjeseci zbog epi- ili pan-demijske bo-
lesti nazvane Covid-19, no pokušat ćemo u
nastavku ove godine, u „suživotu” s Covidom-19,
vratiti se toj tradiciji.
Večeras smo počašćeni predavanjem koje će vele-
poslanica KŠ u RH održati pod naslovom Sweden
Wanting to be a Modern, Innovative, Fair, Equal
and Sustainable Welfare State (Švedska nastoji
biti suvremena, inovativna, poštena, jednako-
pravna i održiva država blagostanja), temom ko-
jom će, valjalo bi pretpostaviti, predstaviti današ-
nju Švedsku i njezina postignuća na navedenim
područjima kojima Švedska teži. Nadam se da će
biti i riječi o švedskom viđenju RH, kao i dana-
šnjih bilateralnih odnosa KŠ i RH.
Prije nego zamolim veleposlanicu gđu Madunic da
uzme riječ, dopustite mi da ju ukratko predstavim.
Rođena 11. lipnja 1968. u Hobartu (Australia, Tas-
mania)
Obrazovanje
Diplomirala je političke znanosti na Sveučilištu u
Göteborgu, te međunarodno javno pravo s foku-
som na ljudska prava na sveučilištu Åbo Aka-
demi u Finskoj.
Radno iskustvo
Poslije četiri godine rada u Švedskom institutu za
međunarodne poslove od 1999. diplomat (desk of-
ficer za Makedoniju, pa za EU).
Bila je i voditeljica Odjela za vanjske poslove i
EU u Uredu premijera, uključujući razdoblje šved-
skoga predsjedanja Europskom unijom 2009. Ob-
našala je i dužnost savjetnika ('Antici') u najvećem
predstavništvu Švedske u inozemstvu: Stalnom
predstavništvu Švedske pri Europskoj komisiji u
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Bruxellesu, a radila je i na položaju koordinatora
političkog direktora Ureda ministra vanjskih pos-
lova.
Prije dolaska u Zagreb bila je veleposlanica za
područje korporativne društvene odgovornosti u
MVP-u Švedske. Njezina zadaća bila je razvijati
nove politike za održivo poslovanje, pružati pot-
poru razvoju korporativne društvene odgovornosti,
te promicati i poticati etičke i održive prakse u
švedskim i međunarodnim tvrtkama.
Na dužnost veleposlanice KŠ u RH stupila je 7.
rujna 2018.
Jezici
Govori švedski i engleski, a služi se i španjolskim,
francuskim i hrvatskim jezikom.
NJ.E. Diane Helen Madunic
NJ.E. Diane Helen Madunic,
veleposlanica Kraljevine Švedske u RH
SWEDEN WANTING TO BE A
MODERN, INNOVATIVE, FAIR, EQUAL
AND SUSTAINABLE WELFARE STATE
The state of Sweden was established by Gustav
Vasa in 1523. You might recognize his last name
Vasa, the family of Vasa, because if you enter any
shop in Croatia, you will find the Wasa knäc-
kebröd, the bread from Sweden. So, the Vasa
brand is actually coming from the first king of the
united kingdom of Sweden, Gustav Vasa. Our aim
is to be a rich but also fair and equal welfare state
and we want to make a transition into a new era of
a more sustainable world.
Stranica 34
Glasnik HDK
One very important principle for us in the foreign
policy is to do things together, not by ourselves,
but together with other states. I think you will
recognize that when going through our different
policies areas.
Gustav Wasa, prvi švedski kralj
The second picture I'd like to show you is trying to
explain a little bit about the political landscape in
Sweden of today. Our latest elections took place in
September 2018. Traditionally Sweden has been
run by the Social Democratic party for many years
and you can see that the Social Democratic or left
block got 144 seats in Parliament while the centre-
right Alliance including the liberal parties got 143
seats. You can tell that this made it difficult to
form a strong government after the elections. And
in the middle, we have Swedish Democrats. They
are a populist nationalist party that first entered
into our parliament in 2010. None of the tradi-
tional parties wanted to establish a government
with the support from the Swedish Democrats.
Ishod švedskih izbora 2018. g.
Maybe you will remember that it took us four
months to appoint the government in Sweden. It
was very difficult but the whole idea was to avoid
the support and the dependence on the Swedish
Democrats, and this was achieved. The Social
Democrats and the Green Party established a
government with the support from the two liberal
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
parties. But these two parties didn't join the go-
vernment. They just develop the policy program
and decided on political agreements in the dif-
ferent areas, but did not enter the government.
They remained as an opposition. Very unusual, we
have never seen this in Swedish politics before.
We have now a government which is having a
challenging time to find the right support from
different parties in different questions. So that's
the background in the national political scene in
Sweden.
As for the global situation, we have noticed an
increase of destabilisation in our region. We first
started thinking differently about it when we saw
the situation in Ukraine and Crimea. That was a
worrying development and it created some distur-
bances in our society and in our politics. Recently
we've also seen the situation in Belarus, which is
quite close to Sweden. I must also mention Azer-
baijan and Armenia. So, looking at the global
scene, we can all recognize that it's rather wor-
rying, especially in our region. Thus, from our
perspective, all the problems will require global
solutions. That is why we are a very strong sup-
porter of the rules-based international world order
in line with the UN Charter. So international law
based on the UN Charter and all the conventions
on human rights, democracy, rule of law and gen-
der equality are core values extremely important in
our foreign policy and we will always try to pro-
mote them. Well, the alternative would be the will
of the strong powers and being a rather small
country that would not be favourable for us. So, I
believe that the statute of the UN is really the gua-
rantee to have a stable world. That is our platform.
That is the way we look at the world.
I will try to highlight three policy areas that are of
crucial importance in our foreign policy. First and
Stranica 35
Glasnik HDK
foremost, the European Union. The second area is
the sustainability related to Agenda 2030 and third
is our so called “Drive for Democracy”. These
three areas are what I would like to highlight today
but by focusing on these three areas, I will not
have the opportunity to mention some other areas
that are equally important.
For instance, we’re one of the few countries in the
world that gives one percent of GDP for Deve-
lopment Corporation in countries in Asia and
Latin America. We are sometimes perceived as
super power when it comes to Development Cor-
poration. Then, World Trade Organization and the
rules related to free trade are extremely important
in our foreign policy. Why? Because we think that
through trade, we have created a welfare state and
economic development in our country. Also, nuc-
lear disarmament. We have a long tradition and we
very much engaged in this question also with our
former Prime Minister Olof Palme. Sometimes pe-
ople talk about us as being neutral country. We are
not neutral in the same sense as Switzerland, but
we are non aligned. And we find nuclear dis-
armament and disarmament in general very impor-
tant areas. Those areas I will leave to the side
today and focus on EU, Agenda 2030 and Drive
for Democracy.
Simbol povezivanja EU-a: autocestovno-željeznički
most preko Öresunda između Danske i Švedske
First and foremost, the European Union. I would
like to highlight three different questions that
would be maybe the most important for us and the
way we would like to see European Union deve-
lop. The European Union is really the cornerstone
for Sweden and our most important foreign policy
platform where we try to promote our policies. We
are very much in favour of a strong and united
European Union, especially in these times of un-
certainty. The EU is an organization important for
peace and stability; economic growth in Europe;
and development of policy on climate change.
These three different aspects are for us the most
important. Our country is really trade and export
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
dependent country, as you can see 50% of our
GDP comes from exports and a lot of the trade is
actually related to the European Union. Thus, for
us well-functioning internal market is of a crucial
importance.
Also, the common foreign and security policy of
the EU. Here again, we would like to have a
strong voice in the world in different conflict
areas. Our government is engaged very much try-
ing to support peace negotiations when it comes to
for example Yemen. Why Yemen? It is really the
biggest humanitarian crisis that we have in the
world at the moment. Furthermore, this region clo-
se to Croatia, Western Balkans, is also priority and
we have engaged there for many years since the
beginning of the 90-ies and like Croatia, we sup-
port and would like to promote democratic deve-
lopment in this region and also in the future
membership of the European Union.
And the third area I'd like to highlight in the EU
are the core values, democracy, human rights and
rule of law in particular. We took for granted that
all countries in the EU will be in favour of these
values. But now we see tendencies in European
Union that some countries are trying to weaken
these values. We think it's extremely important
that the EU stick to these values and promote them
on the global scene in politics. Because if the
European Union doesn’t do it, we are worried that
there will be other countries in the world which
would like to redefine the notion of how we under-
stand democracy. For that reason, we really think
that the EU should stick to its values and promote
them.
Now, I would like to mention Agenda 2030 and
the 17 sustainable development goals. I have to
admit that I find it slightly difficult to talk about
these questions in Croatia because it's really such a
Stranica 36
Glasnik HDK
big area in the politics of Sweden. You can hardly
open a newspaper in the morning without reading
about sustainable energy, sustainable transport,
sus-tainable housing, sustainable cities, sustaina-
ble carriers, etc. I do see an interest in Croatia, but
maybe not to the same extent as we are used to in
Sweden.
The background is, of course, the 17 sustainable
development goals agreed by all member states of
the United Nations in 2015. We found this to be a
tremendous achievement that all countries in the
world could agree on this joint agenda and we
would like to see engagement and we believe that
this is a great tool for changing the world. It
sounds maybe slightly ambitious but we find this
to be very useful as a tool.
Our government after this decision in September
2015 decided that we want to be the front runner
and the leader when it comes to the implemen-
tation of these goals and this Agenda both in
Sweden and globally in the world. And our coun-
try would also like to be the first world fossil-free
welfare state by 2045. This was repeated by Prime
Minister Löfven in his speech at the UN General
Assembly on Friday last week and he challenged
all the other countries in the world, whoever
would like to beat us in this race. We would be
very happy if anyone would be interested in doing
that.
After the General Assembly in New York in 2015,
Prime Minister came back to Sweden. He told all
his ministers in the government that they all need
to implement this Agenda and this goals within
their different policy areas. But of course, we rea-
lized very quickly that would not be enough. We
need to shift our society. We need to do trans-
formation of our society.
I was myself ambassador for sustainable business
or Corporate social responsibility (CSR). My job
was to try to convince the Swedish companies to
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
do business in a new more sustainable way in line
with Agenda 2030. I have to admit it, one of the
nicest and easiest jobs that I ever had because the
Swedish companies are really forerunners in this
area, so I didn't even have to convince them. But
anyway, this is only one sector in the society. The
government decided that we need to engage the
whole society ‒ sate agencies, regional and local
authorities, the business sector, labour unions, the
social partners on the labour market, the academia,
civil society, everybody has to take a look at these
goals to see how these goals of sustainability can
be implemented in their different areas. And so,
I’ll give you few examples that I find interesting to
try to show this shift and this transformation
actually going on.
In the first example I think you all recognize the
Swedish truck and bus company Scania from Ső-
dertälje. This is the bus in which they use sewage
water to produce biofuels, and by this biofuel they
are running these buses. It's really one of these
win-win situations and this is really what the com-
panies are trying to do. We still need trans-
portation, we need buses, but we need to do this in
a different way, in a new way, in a way that would
be sustainable also for the future.
Autobus, proizvod znamenite švedske tvrtke Scania
Another example, is company that is very well
recognized here in Croatia, the Ericsson Nikola
Tesla. This is the governing board of Ericsson and
they all got one of those 17 goals, which they
would be responsible for implementing in Erics-
son operations. And I think also here in Croatia if
you've noticed Ericsson is definitely one of those
companies where they tend to highlight sustaina-
bility in their operations all the time.
Third example is quite unusual maybe but still
very exciting. It is the Swedish design fashion
brand and clothing company H&M and they have
this special conscious exclusive collection actually
trying to do clothes in a sustainable way. In this
Stranica 37
Glasnik HDK
room all of us are wearing clothes and it takes a lot
of water and a lot of energy to produce all of these
clothes. So, H&M is trying to develop a new met-
hod to produce these clothes and textiles in a more
sustainable way. For instance, they also collect
used clothes in their shops. You might know that
you can return one bag of clothes to H&M and
you will get a voucher with a discsount to buy new
clothes. And why are they doing that? Because
instead of all the time using virgin cotton coming
from cotton fields, they are trying to re-use these
clothes to develop and produce new clothes beca-
use they understand that in the future, they will not
be able to continue to do their clothes in the way
that they have been used to previously. And this
picture is a dress that was used by our crown
Kraljevna Victoria u vjenčanoj haljini izrađenoj od
tkanine iz rabljene odjeće
Princess Victoria at the royal wedding and it has
been produced from reused or old textile fibers
that were turned into a new dress. She's making a
statement that because you have recycled clothes
doesn't mean that it cannot be both elegant and
fashionable. So, they are trying to show the way
ahead and the textile industry is really one of those
major industries of the world and we cannot con-
tinue producing clothes the way we have been
doing until now.
Another Swedish company IKEA is only using led
bulbs of course reducing the use of energy tre-
mendously in all the shops. They are not selling
anything else than led bulbs. And in addition, they
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
are trying to install solar panels in their shops all
around the world.
This is the Swedish company producing steel and
we have been known for our steel industry for
many years, more than 100 years. But of course, it
takes a lot of coal to produce steel these days. The-
se three Swedish companies (LKAB, SSAB, Vat-
tenfall) decided that they will try to develop a
method to produce steel in the future not using
coal, but hydrogen. They have not yet developed
this system, but they started testing it last week.
So, this is quite interesting project, of course very
costly. But they see that in the future if they can
develop this, they can have quality steel but deve-
loped in a totally different and sustainable way.
This example was mentioned by Ursula van der
Leyen in her State of the Union speach in the
European Parliament last week.
Another example shows our King who decided to
install solar panels on the Royal Castle in Stock-
holm in 2017. I mention this because we have a
solar revolution going on in Sweden and I think
you all know we don't have as much solar power
as you have here in Croatia but it actually works
even in our capital Stockholm which is known to
be dark most of the year. I'm sure this is definitely
something that will be and can be working in
Croatia and we need to move more into this direc-
tion.
Solarni paneli na krovu kraljevskoga dvorca u
Stockholmu
Another industry, food and farming, is also trying
to do the shift. You have that here in Croatia as
well, the ecologically more sustainable food.
This is the other example, don't worry, it's not a
promotion of the Gripen airplane. Actually, this
airplane ‒ the electric airplane ‒ was flying for the
first time four days ago in Sweden. They only fly
200 kilometres these days but the idea is that
Stranica 38
Glasnik HDK
within five years, we will try to have electric
airplane at least for the domestic flight in Sweden.
The whole question is about the batteries of cour-
se, but this is an exciting development.
The last example, I would like to mention is this
one. This is another Swedish-Croatian company,
you might not have heard about. But most of you
probably heard about the click parket. This is not
click, it's much fancier. But anyway, that is the
Swedish company, called Bjelin. The owner grew
up in Croatia, moved to Sweden, started his com-
pany and now he's going in between Sweden and
Croatia. He actually has three factories in Croatia
developing this click parket with a totally new
method that they have patented. It's very sustaina-
ble and environmentally friendly. This brand Bje-
lin ‒ I think you will hear more about them in the
future. We see them all over in Sweden, they are
also producing kitchens, but this is the Bjelin par-
kette floor here on this picture.
Najuspješnije tvrtke budućnosti bit će one u kojih je
održivost dio osnovne djelatnosti
The big question here is, why do the Swedish
companies do this? Why are they doing this
transformation? I would say they do understand,
we cannot continue the way we have been doing
until now. There is an understanding among the
companies but also from their customers. They ne-
ed to satisfy their customers, but they also see the
possibility to export products, new products that
have not been developed in other countries and
that there is a demand for that not only in Sweden
but all over the world. This is creating new jobs
but it is also important that companies can make a
profit from producing and developing these pro-
ducts and selling them globally on the market. So,
this is the big transformation going on with the
companies and they do it because it's a good busi-
ness so they can make money, they can make
profits. And of course, there is also pressured from
citizens, customers and the society. All of us have
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
heard about Greta Thurnberg last one and a half
year, it's a big revolution going on in the younger
generation not only in Sweden but actually all
over the world. So, I would like to say that this
Agenda 2030 and sustainability is really in moti-
on. This is what we are witnessing in Sweden and
I think also a little bit everywhere in the world.
And the last foreign policy area I would like to
mention is Drive for Democracy. I think all of us
in this room recognize this picture. It is the fall of
the Berlin Wall in 1989. I wanted to highlight
democracy and I would like to mention a special
Drive for Democracy that our Governemnt launc-
hed.
Between 1989 and 2005, the number of non-free
countries in the world sank or diminished from
40% to 20%. So that was an extremely important
development and actually I think Croatia was also
part of it. Not only Croatia, but also a number of
countries in Europe enjoyed this development in
these years. At the same time, the number of free
countries in the world increased from 35% to 50%.
So basically, in 2005 we had a situation where
50% of the countries of the world were more or
less free and democratic. Unfortunately, what we
have seen since 2005 is that this development is
going in the wrong direction. I think, we all
thought in ‘89 and onwards, that this development
of more and more democracies in the world would
continue and increase but what we have been wit-
nessing in the last 13 years is a setback which we
find extremely worrying. So, we have a decline in
democracies and the increase of authoritarian
tendencies in the world. Journalists, elected repre-
sentatives and human rights defenders are being
harassed, persecuted and killed. And we have noti-
ced that the actual elections, the voting can take
place in an orderly manner, democratic manner,
but also when studying these trends and develop-
ments is the authoritarian regimes it seems that
leader are actually using the period in between the
elections to install and make changes into politics
Stranica 39
Glasnik HDK
that are very disturbing. Freedom of expression is
under threat, especially online. I mean, we have
seen for instance the criminal cases of insulting
the president in Turkey, as one example. There
were 20,000 cases only in 2017. Another very
worrying trend is that of digital authoritarianism if
I may say so. We see some countries that are
exporting its model of internet censorship and sur-
veillance around the world. They are even offering
seminars and advanced equipment to other count-
ries to try to control not lease the internet. And I
think we should be aware that the power struggle
in the world is happening around 5G and artificial
intelligence. That's why it's so important for the
European Union to focus on these areas and that's
why we are so much within the European Union
trying to promote more resources for research,
development and innovation. We would like to be
the leading force to promote democracy and for
that reason our government has launched Drive for
Democracy initiative and this is an area where we
could and we would like to cooperate very much
with Croatia. Croatia has been through this whole
transition in a very successful way, becoming a
member of the EU and NATO. Since we see that
the human rights defenders are under attack, as
well as the media freedom and other worrying
tendencies and I think it's important that we all act
together, Croatia, Sweden and all the members of
the European Union.
So, with these words I finish my presentation on
the three maybe most important policy areas for
the foreign policy of Sweden; European Union,
sustainability and of course this Drive for Demo-
cracy.
Let’s take questions if there are any. [Claps]
* * * * *
The Ambassador's lecture was followed by a de-
bate, not only in the habitual form of questions
and answers26, but also as a series of shorter (and
not so short) lecturer's interventions that could be
perceived as a complement of his presentation.
The participants in the discussion were: H.E. Mr
Gaël Veyssière, Ambassador of the French Repu-
blic to the Republic of Croataia (1), Ms. Nevenka
Veissman, the director of the Department for inter-
national cooperation of the City of Zagreb (2) and
Mr. Nazif Djaferi, minister councillor and chargé
26
The lecturer's answers are given in italic.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
d'affaires a.i. of the Embassy of the Republic of
North Macedonia (3).
1. My questions go basically, every perception
we’ve studied, does it change the way Swedish
people and Sweden see their
own role in globalizations,
the priorities for your exter-
nal policy? In France, we ha-
ve this discussion going on
now, not conclusive at that
time but I think this is in-
teresting. Is this a debate abo-
ut, could Covid try to change any of this or do
you think that it's anyway, it's obvious deep-
rooted Swedish priorities that we stay on in the
foreseeable future?
Well, what I can say the whole issue of the Covid
has created a big discussion. My country, as in
all other countries in the world I'm sure, has
that debate. You will understand that a lot of
people are in favour of the strategy but there
are of course also a lot of people who are not
in favour of the strategy. So I think it's a little
bit early to judge to what extent we might have
an impact. I do think that when it comes to
these policy areas: EU, sustainability and dri-
ving democracy we can have impact. Maybe
there is much more of an interest to cooperate
more within the European Union when it co-
mes to the question of healthcare and medi-
cines, vaccines and so on.
We have already showed that with a coope-
ration agreement that we had reached on how
to divide the vaccine in different countries
when it comes, if it comes. In that sense, yes,
but at the same time I would like to stress that
we very much feel that we are in the middle of
this pandemic. It's too early to evaluate. You
don't really know. We don't know if there's
going to be a second wave. We don't know
what's waiting this winter, we don't know when
the vaccine will be here. So, I think that
honestly, we did not really have the time in any
way if we want to change these policy areas
because we are in the middle of handling the
pandemic.
2. One of the issues which
you have mentioned is com-
mon foreign security policy
of the EU. What is the future
vision of your country after
the Brexit? And we have two
major actors: France and
Stranica 40
Glasnik HDK
Germany.
Well, our review of Sweden government foreign
policy after the Brexit is the question. You say
there are two major actors: Frace and Ger-
many. I do have to say that, of course, we do
regret the decision by the United Kingdom to
leave the European Union. We would have pre-
ferred them to stay, that would have been our
first opinion about that. But of course, we do
respect the decision to leave. And now when
this is happening, our priority would be to try
to establish and keep as close relationship with
the UK as possible and of course how to have
an orderly Brexit.
When we look at European
Union and what kind of fo-
reign policy that will develop
for 27 of the member states, I
think it's a little bit too easy
to say that there are two ma-
jor powers, there are 27
member states in the EU but we do see that
different members state cooperate, collaborate
with different member states on different issu-
es. If there are special interest in the deve-
lopments for instance in Russia or in Turkey or
Libya, there will be different member states
engaged and so on. So, I think the Euro-pean
Union of the 27 member states will con-tinue to
collaborate as we have done until now.
Actually, through the negotiations in Brussels
sitting day-night I was going to say, but actu-
ally day andnight many times in these working
groups trying to agree on different policies
whether it is about foreign policy in relation to
China, the United States or Russia or any other
country in the world. So that's how I think that
we perceive the situation. And having said that,
I mean we think that the most important thing
is that the EU is really trying to play a stronger
role especially when it comes to the closer
neighbourhood. And for that reason, the situa-
tion, the developments going on in Belarus is
one of those countries where we think that the
European Union should be very much engaged
or Ukraine, and the Western Balkan region, of
course, it's really the closest region to the
European Union. So that's another area where
we need to engage very much because other-
wise the credibility of the EU will be at stake, I
think.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
2. My question is how do you get the social con-
sciousness? Like across the board where soci-
ally your citizens are ready to
implement these changes.
And you said, okay the com-
panies have a financial impe-
tus but at the same time they
still have to be initially ready
to recognize that these are
things which are good for so-
ciety and the global scene at the same time.
Well, when I used to be the ambassador for CSR,
there are three of us who work in CSR in the
world as far as I know; France, Norway and
Sweden. I was traveling to many conferences
around the world and I used to get this ques-
tion. How come the people are engaged? How
come especially the younger kids, Greta is one
example. I was watching the news in Sweden;
they were talking about food in schools. And
the journalist was asking this young boy, say
eight years old, what do you think about the
food in school? He said that it's not good. The
reporter asked why isn't the food good? Beca-
use it's not organic he said. I was so surprised
that I didn't realize that an eight-year-old kid
would be aware of these things. I was definitely
not aware of them.
Big question is why are they aware? And how
come they are aware? I don't have a good ans-
wer but I do think that, I mean we are all rea-
ding news and they are all going to school in
Sweden and Croatia, and there's this aware-
ness, even more awareness many times among
the younger generation I think, especially when
it comes to the environment and climate. So
where does that come from? They are learning
a lot about it in school and that influences their
way of thinking. And actually, what might be
slightly different is the idea that they think that
they can do something and I think that Greta is
a very good example of that.
I mean she started by herself striking in front of
the Swedish Prime Minister and nobody knew
about her and when I saw this picture of her,
heard about her the first time, I said oh my
God, who came up with this idea now? And
then it turned into global movement. So, I think
maybe there is a difference there in the sense
that kids in Sweden might think or have the
perception that they can do something but at
least they need to try to do something. I think
that's what's wrong with them including Greta.
I’m not sure if I can answer that question, but I
can do a reflection and I can share some
Stranica 41
Glasnik HDK Godina XVIII., broj 4-5

thoughts from my side and what I've been cije Republike Hrvatske. Tekstove su napisali prvi
thinking about during these two years in hrvatski veleposlanici i generalni konzuli koji su
Croatia. And I think you mentioned the word službovali u prvom desetljeću hrvatske nezavis-
disenchantment because I've been thinking that nosti od početka 1990-ih godina. U svakom od
maybe because we are so far up in the north it ovih svezaka auktori pokušavaju prikazati što su
has been cold throughout history and we’ve radili za vrijeme službovanja u zemljama diljem
been able to survive up there, agriculture, fis-
svijeta. Drugi svezak sadrži sjećanja dr. Mladena
hery and so on you need to collaborate, work
Iblera, prvog veleposlanika RH u Kraljevini Šved-
together. You need to develop smart solutions;
you need to preserve the food. You can harvest skoj, a peti njegova sjećanja na službovanje u Va-
the food for a few months in summer and then šoj rodnoj Australiji. U tom su svesku i sjećanja g.
you need to preserve it for the winter. And so Nevena Jurice koji je također službovao u Aus-
you need to find these smart clever solutions traliji. Sada pripremamo šesti svezak.
and you need to work together because it's
harsh, difficult and you need to work hard.
What I see in Croatia here, you have a
wonderful climate. I sense that a lot of people
have vegetables growing all over the garden
and I am so sure that they have to spend so
much time to take care of the vegetables. So
maybe but as I said, this is just a small ref-
lection that I've had, private one that maybe the
climate has influenced people in trying to find
solutions for their problems. And I had a com-
ment from a close friend of mine in Belgium,
we were visiting IKEA and he says it's so
amazing when he comes here because they
have so many smart solutions and that's basi-
cally, I think related to my previous answer. I
believe that we need to find smart solution,
otherwise, we will not survive out there.
When it comes to recommendations to Croatia,
we’ll really like to abstain from that I think.
What I can say, I think Croatia is doing very Predsjednik Šimac uručuje Nj.E. veleposlanici darove i
cvijeće
good. I mean you have within 25-30 years
developed a lot, your foreign policy goals if I Dakle, hvala Vam još jednom [pri tome je pred-
may say so to be independent, to be recognized, sjednik Šimac uručio Nj.E. gđi veleposlanici cvi-
to join NATO, to join the EU, all of that you jeće]. Molim Vas, poštovana gđo veleposlanice,
fulfilled. So, I’m really not the right person to kao i sve nazočne, da ne odete odmah jer se,
relay advice to Croatia. I think the develop- sukladno uobičajenom u ovakvim prigodama, na
ment is going very positive in the direction, so I kraju družimo uz čašu vina.
think maybe the only thing would be just keep
on doing that what you're doing. If that will be
of some help.

* * * * *
At the end Mr. Smiljan Šimac, the president of the
Croatian diplomatic club, said (in Croatian):
Hvala Vam lijepa na odgovorima na pitanja. Ja bih
pak htio prikazati djelatnost našega Kluba darujući
Vam dva sveska iz serije što ju objavljuje Hrvatski
diplomatski klub na hrvatskom jeziku jer znam da
vrlo dobro znate hrvatski. Serija se objavljuje pod Slijeva: Gj. Deželić, V. Tadić, M. Privora, Z. Marić,
naslovom Sjećanja i prilozi za povijest diploma- Nj.E. gđa Diane Madunic, S. Šimac, M. Šunjić i K. Žnidarić

U Zagrebu, 20. listopada 2020. Stranica 42

Glasnik HDK
FRANCUSKI VELEPOSLANIK: EVO
ZAŠTO JE RAFALE NAJBOLJI IZBOR
ZA HRVATSKU27
S francuskim veleposlanikom u Hrvatskoj Gaëlom
Françoisom Veyssièreom razgovarali smo o odnosi-
Nj.E. g. Gaël François Veyssière
ma Francuske i Hrvatske, nedavnom predsjedanju
Hrvatske Vijećem EU, europskom fondu za opora-
vak europskog gospodarstva od koronakrize, no raz-
govor smo počeli najaktualnijom temom: francus-
kom ponudom rabljenih zrakoplova Rafale Hrvat-
skoj u postupku nabave borbenih zrakoplova koji bi
trebali zamijeniti dotrajale hrvatske MIG-ove.
Što je bio glavni razlog zbog kojeg je Francuska odlučila
sudjelovati u ovom natječaju?
Francuska je 9. rujna predala ponudu za dvanaest
borbenih zrakoplova. Radi se o sveobuhvatnoj po-
nudi koja udovoljava hrvatskim specifikacijama i
koja će omogućiti Hrvatskoj izvršavati sve zadaće
vezane za suverenitet svojega zračnog prostora.
Rafale je najbolji zrakoplov svoje generacije i
upravo je ta generacija daleko naprednija od osta-
lih ponuda na stolu. Izuzetno je siguran zrakoplov
budući da je od 2006. godine Francuska izgubila
samo jedan, a po mom mišljenju upravo je to
potrebno Hrvatskoj.
Što je prednost francuske ponude u odnosu na konkurenciju?
Osim izvrsnih tehničkih karakteristika, ono što
nudimo jest dugoročna strateška suradnja (Rafale
će ostati u službi francuske vojske do 2060.) u tom
važnom području, vrlo snažna veza na kojoj za-
jedno možemo graditi obranu u Europi i jačati
ulogu Europljana u NATO-u. Ističem kako je fran-
cuska ponuda jedina koja dolazi iz zemlje koja je
članica i EU-a i NATO-a.
Možete li prokomentirati nagađanja u Hrvatskoj kojima se
francuska ponuda zrakoplova Rafale povezuje s izdašnom
27 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 10. listopada
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
pomoći EU-a Hrvatskoj za prevladavanje gospodarske krize
uslijed pandemije koronavirusa?
Nagađanja koja spominjete potpuno su neuteme-
ljena. Hrvatska je članica EU-a, bit će glavna
korisnica europskog Fonda za oporavak prema
kriteriju BDP-a po glavi stanovnika, no taj je
novac namijenjen razvoju zdravstvenog sustava,
zelenijem i održivijem gospodarstvu... Novcem
zajednice ne može se financirati kupnja oružja.
Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i Francuske?
Odnosi između Francuske i Hrvatske izvrsni su,
kao što su to pokazali i posjeti predsjednika Vlade
Andreja Plenkovića Francuskoj u listopadu 2018. i
u siječnju 2020. Posljednjih godinu dana otkako
sam došao na dužnost u vašu predivnu zemlju,
svakodnevno imam priliku tome svjedočiti. Fran-
cuska i Hrvatska prijateljske su zemlje koje si me-
đusobno priskaču u pomoć: Hrvatska nam je pru-
žila potporu nakon požara u katedrali Notre-Dame
u Parizu, a mi smo pružili pomoć hrvatskoj službi
civilne zaštite neposredno nakon potresa, a zatim i
donacijom opreme hrvatskim vatrogascima pri
proslavi našeg državnog praznika 14. srpnja.
Već dugo se govori o posjetu predsjednika Macrona Hrvat-
skoj, ali on nikako da dođe. Kad će doći? Pripremate li možda
posjete Hrvatskoj na premijerskoj ili ministarskoj razini?
Iako je koronavirus uvelike poremetio planove
vezane za putovanja diljem Europe, naša minis-
trica oružanih snaga, Florence Parly, ponudila se
početkom prosinca doći u bilateralni posjet Hrvat-
skoj, a radimo i na posjetu gospodina Le Driana,
francuskog ministra europskih i vanjskih poslova
te, naravno, i na posjetu predsjednika Emmanuela
Macrona. Imamo jako puno zajedničkih projekata,
vrlo sličnu političku viziju Europe, projekte jača-
nja naše gospodarske razmjene, važna kulturna
događanja, uključujući proslavu stote obljetnice
osnivanja Francuskog instituta u Hrvatskoj u
veljači 2021. u povodu koje će se tijekom cijele
godine organizirati razne francusko-hrvatske ma-
nifestacije.
Kako ocjenjujete nedavno hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-
a?
Hrvatsko predsjedanje suočilo se s izazovom bez
presedana. Pritom je Hrvatska bila neumorna,
pragmatična te je pokazala vjeru u Europu poma-
žući europskim institucijama da se organiziraju
kako bi se Europskoj uniji omogućilo da u što bo-
ljoj koordinaciji reagira na krizu izazvanu korona-
virusom. Još jednom bih zahvalio Hrvatskoj na
Stranica 43
Glasnik HDK
tome. Nadalje, hrvatsko je predsjedanje omogućilo
i da se Michelu Barnieru dodijeli mandat za pre-
govore s Ujedinjenim Kraljevstvom o uvjetima
budućih odnosa između te zemlje i EU-a – a svi
još uvijek imamo priliku vidjeti koliko je ovo pita-
nje osjetljivo – te da se pripremi dogovor o eu-
ropskom Fondu za oporavak i višegodišnjem fi-
nancijskom okviru za razdoblje 2021.- 2027., koji
je konačno postignut pod njemačkim predsjeda-
njem.
Jeste li zadovoljni europskim planom oporavka od korona-
krize? Hoće li europski fond biti dovoljan?
Po tom će pitanju u Uniji, a posebno u Hrvatskoj,
biti visoka razina raspoloživih europskih sredsta-
va, srazmjrna veličini izazova koji nam je pro-
uzrokovao koronavirus. Sada je glavni cilj da ti
fondovi omoguće brojne strukturne reforme u cilju
postizanja zelenijeg, modernijeg i digitalnoga gos-
podarstva te stvaranja otpornijih zdravstvenih sus-
tava. Također ih je potrebno u kratkom roku akti-
virati i potrošiti, što je pravi izazov u tehničkom
smislu.
Kriza izazvana koronavirusom koja je pogodila Europu i cijeli
svijet gurnula je u drugi plan pitanje konsolidacije EU-a nakon
Brexita. Kako Francuska vidi budućnost EU-a?
Usko surađujemo s Hrvatskom i svim našim part-
nerima kako bismo zajednički promišljali o buduć-
nosti Europe. Osim stručnjaka i vlada, glavni cilj
je uključiti i same europske građane, kao što smo
2018. to počeli raditi u manjem opsegu, kroz kon-
zultacije s građanima o Europi. U srž ćemo pro-
blema ući pokretanjem konferencije o budućnosti
Europe pod njemačkim predsjedanjem, a koja će
završiti pod francuskim predsjedanjem u prvoj
polovici 2022. godine. Naš stav veoma je sličan
hrvatskom: rješenje problema s kojima se susre-
ćemo u Europi traži više Europe jer ćemo samo
tako biti dovoljno snažni u borbi protiv korona-
virusa, klimatskih promjena i jer ćemo tako moći
razviti stratešku autonomiju Unije. Ali to također
pretpostavlja duboke reforme koje je potrebno
provesti te jasnije, spretnije i brže djelovanje,
ponekad bolje poštujući nadležnosti država člani-
ca. Puno je posla pred nama.
Francusko-njemačka suradnja uvijek je bila ključna za EU,
kako ocjenjujete suradnju Berlina i Pariza?
Francusko-njemački par i dalje je od temeljne
važnosti u Europi. Zbog naših zajedničkih točaka,
naše vezanosti za europski projekt, naše povijesti,
ali možda čak i više zbog naše sposobnosti da
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
nadiđemo razlike u nacionalnim stajalištima kako
bismo došli do europskih rješenja. To je upravo
ono što su francuski predsjednik i njemačka kan-
celarica učinili po pitanju plana oporavka i više-
godišnjeg financijskog okvira, što je otvorilo put
za postizanje dogovora na Europskom vijeću u
srpnju. Naravno, francusko-njemački dogovor nije
dovoljan, ali je pouzdana i snažna osnova za pos-
tizanje europskog kompromisa među 27 članica.
Sposobnost Unije da postigne kompromise i
zajednički krene naprijed još je važnija u raz-
dobljima kada, kao što je to slučaj danas, imamo
velike napetosti u pregovorima o budućim odno-
sima s Ujedinjenim Kraljevstvom. Ili kada glavni
međunarodni partneri, uključujući Rusiju, Kinu ili
Tursku, naglo zauzmu stav na našu štetu. Moramo
ostati ujedinjeni u različitosti kako to naš moto
kaže, velike zemlje i manje zemlje, stare i nove
članice, istočne i zapadne države...
Hrvatska i Francuska imaju različita mišljenja kada je riječ o
proširenju EU na zapadnobalkanske zemlje. Kako to komen-
tirate? Što mislite o situaciji u regiji?
Mislim da se ne može reći kako trenutačno imamo
različita mišljenja. Istina je da smo prije imali raz-
ličite pristupe: Francuska je smatrala kako nije
poželjno odmah otvoriti pristupne pregovore s
Albanijom i Sjevernom Makedonijom, dok je
Hrvatska bila uvjerena u suprotno. Učinili smo
ono što prijatelji rade u takvim situacijama; radili
smo na tom pitanju te smo s drugima, posebno s
Njemačkom, pod hrvatskim predsjedanjem prona-
šli način da zajedno napravimo korak naprijed:
donošenjem odluke o otvaranju pregovora, ali uz
temeljitu reformu politike proširenja kako bi ona
postala izdašnija, ali istodobno zahtjevnija i u ma-
njoj mjeri automatska. Europska metoda nije uvi-
jek jako glamurozna, ali je ozbiljna i, kao što vidi-
te, daje rezultate.
Denis Romac 10. listopada 2020.
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
ČITAO SAM TUĐMANOVU BIOGRAFIJU,
OSJETIO SAM POTREBU DOĆI MU NA
GROB28
Razgovor s novim veleposlanikom Ruske
Federacije u RH
Novi ruski veleposlanik u Hrvatskoj, karijerni diplo-
mat i bivši glasnogovornik tamošnjeg Ministarstva
28 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 15. listopada.
Stranica 44
Glasnik HDK
vanjskih poslova, Andrej Nesterenko, jučer je pre-
dao vjerodajnice hrvatskom predsjedniku Zoranu
Nj.E. g. Andrej Nesterenko
Milanoviću. O tome što očekuje od svojeg mandata
u Hrvatskoj, kako ocjenjuje odnose dviju država, o
LNG-u i ruskom plinu te o važnom dolasku ruskog
ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Hrvat-
sku razgovarali smo nakon što je položio cvijeće na
grob i odao počast prvomu hrvatskom predsjedniku
Franji Tuđmanu.
Zašto ste odmah nakon predaje vjerodajnica, kao prvi potez u
mandatu, odlučili doći na grob prvog hrvatskog predsjednika
Franje Tuđmana?
Kad sam prvi put došao na Balkan, trudio sam se
pročitati što više članaka i knjiga o ovoj regiji,
njezinu razvoju i povijesti. Povijest Hrvatske po-
kazala se jako zanimljivom, razvijali ste se uz
druge balkanske narode, imali različite etape povi-
jesti, ali na kraju došli ste do neovisnosti. Sa zani-
manjem sam čitao biografiju dr. Franje Tuđmana i
znam da se razvijao prvo kao vojnik, a onda kao
političar. Ako se dobro sjećam, bio je sudionik
partizanskog pokreta. Dr. Tuđman ostavio je zna-
čajan trag u povijesti cijele regije i hrvatskog na-
roda. Bio je prvi predsjednik RH i to govori
mnogo – hrvatski mu je narod izrazio povjerenje i
u povijesti će ostati kao značajni političar i prvi
predsjednik RH. I puno govori činjenica da je više
puta bio izabran, ukazuje na povjerenje koje su mu
ukazali građani. Zbog svega toga, osjetio sam da
trebam doći na grob predsjednika Tuđmana i sta-
viti ovu košaru s cvijećem.
Ovo vam nije prvi mandat u regiji?
Radio sam u Crnoj Gori u jako zanimljivom tre-
nutku razvoja te države, kad su se tamošnji poli-
tičari, a ne sama Crna Gora, distancirali od Rusije
koja je dugo bila prijatelj i partner s Crnom Go-
rom.
Sada ste u Hrvatskoj gdje su odnosi dugo vremena bili go-
tovo nepostojeći. Kakvim ih ocjenjujete sada?
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Hrvatsku sam i ranije posjetio nekoliko puta, kao
član službenog izaslanstva, ali i kao turist na va-
šem prekrasnim odredištima. Mislim da se naši
politički odnosi razvijaju u dobrom smjeru, imamo
puno uzajamnog poštovanja i dobar potencijal za
razvoj.
Koji vam je cilj mandata, na čemu ćete inzistirati?
U mojim planovima stoji da ćemo razvijati odnose
u političkoj sferi, u gospodarstvu i u kulturi.
Politički kontakti ovise o gospodarstvenim kontak-
tima i mreži. U tom smislu mislim da imamo
prostor za razvoj između poduzetnika.
Hoće li biti naglasak na energetici?
Da, dio toga je i energetika koja će ovisiti o vašim
potrebama. U Hrvatskoj već imamo predstavništvo
tvrtke Gazprom Export koja nas predstavlja u
Hrvatskoj, a sada radimo u smjeru dobrog projekta
koji se geografski nalazi u BiH, a to je rafinerija
Brod. Nastojimo riješiti problem koji imaju hrvat-
ski građani u toj regiji. Nadalje, tu je Lukoil s
benzinskim crpkama, dok u financijskom sektoru
imamo predstavništvo Sberbanke.
U riječku luku je ovih dana uplovio brod za LNG, što je projekt
koji dugo podržava SAD, ali i Europska komisija. Hoće li LNG
biti konkurencija ruskom plinu?
Čuo sam danas mali komentar vašeg predsjednika
o tome i mislim da hrvatska Vlada radi dobro u
smjeru diversifikacije opskrbe plinom. Poslije ana-
lize svih varijanti, hrvatska će Vlada donijeti zado-
voljavajuću odluku i naći optimalno rješenje u
interesu Hrvatske.
Zovu vas Putinov buldožer. Hoćete li biti žestoki u Hrvatskoj?
Sa zanimanjem sam pročitao članak u kojem su
me tako nazvali i nisam se uvrijedio. Nikada ni-
sam radio u građevinarstvu da bi me nazvali
buldozerom. Buldozer mora čistiti smeće koje je
ostalo nakon građenja, a ja ne vidim nikakvo sme-
će u našim odnosima. Kao što sam rekao, vidim
samo prostor za suradnju. Buldozeri neka stoje u
dvorištu autora članka i čekaju.
Uskoro u Zagreb dolazi ruski ministar poslova Sergej Lavrov,
što jest značajan posjet budući da nije bio ovdje od 2004. On
će otvoriti novu zgradu veleposlanstva.
Program ne će biti tako kratak. Lavrov dolazi 26.
listopada, imat će nekoliko privatnih sastanaka i
priprema se za razgovore sljedećeg dana. U pro-
gramu je predviđen sastanak s predsjednikom RH,
premijerom i ministrom vanjskih poslova s kojima
će razgovarati o bilateralnoj suradnji. Mi, kao dje-
Stranica 45
Glasnik HDK
latnici veleposlanstva, posebno smo zainteresirani
za novu zgradu veleposlanstva koju će Lavrov ot-
voriti.
Je li dolazak Lavrova možda najava dolaska i predsjednika
Vladimira Putina?
Nemam pravo komentirati vanjskopolitičke pos-
jete mojega predsjednika, za to odgovara njegov
glasnogovornik. Možda će tu temu razmatrati tije-
kom posjeta Lavrova Hrvatskoj, možda čak bude
nešto na konferenciji za medije. No kontakti na
visokoj razini između naših država se nastavljaju.
Sandra Veljković
U SPOMEN
NIKOLA DEBELIĆ (1934-2020)29
S dubokom boli i tugom javljamo da nas je 29.
lipnja nakon kratke, ali teške bolesti, zauvijek
napustio dr. hc. Nikola Debelić,
ugledni glazbenik (dirigent i
sveučilišni profesor), diplomat i
društvovni djelatnik, jedan od
osnivača Hrvatskoga diplomat-
skoga kluba i prvi predsjednik
njegova nadzornog odbora.
Rođen je u Zagrebu 23. stude-
noga 1934.
Potječe iz stare slavonske hrvatske korjenike De-
belića iz Prkovaca. Sin je veterinarskoga struč-
njaka, mikrobiologa, sveučilišnoga profesora dr.
sc. Šime Debelića i pijanistice Vlaste rođene Lor-
ković, sestre Mladena Lorkovića, hrvatskoga poli-
tičara i publicista. Otac mu je bio voditelj Odsjeka
za veterinarstvo pri vladi Banovine Hrvatske, a u
Vladi NDH radio je kao stručnjak za gospodar-
stvo. Pred dolazak Titovih partizana u Zagreb 8.
svibnja 1945. nije pobjegao kao ostali članovi
Vlade, nego je ostao u gradu, vjerujući da ga ne će
ubiti jer se nije bavio politikom, nego gospo-
darstvom. Prevario se kao mnogi. Nove jugoko-
munističke vlasti uhitile su ga već 17. svibnja
1945. i ubile na Savskoj cesti u Zagrebu, krajem
svibnja 1945.
Nakon završene srednje škole Nikola Debelić
opredijelio se za glazbu. Dirigiranje je studirao u
Beogradu (jer to u Zagrebu zbog obiteljskog
statusa nije mogao), a zatim u Sarajevu, gdje je
diplomirao 1958. i magistrirao 1966. Usavršavao
29
Ovaj je tekst sastavljen na osnovi prigodnih napisa što su ih sasta-
vili gđa Eva Kirchmayer Bilić i Đuro Vidmarović, redoviti HDK-a.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
se u Austriji (Mozarteum, kod Lovre Matačića) i
SAD-u (New York, kod J. Parlea). Djelovao je u
Sarajevu (korepetitor i dirigent Opere), a od 1970-
ih u Hrvatskoj (Gradski orkestar u Dubrovniku,
dirigent Opere HNK u Zagrebu). Utemeljitelj je
(1987.) i umjetnički ravnatelj Istarskoga simfo-
nijskoga orkestra te Istarskoga glazbenog ljeta
(1991.) u Puli. Istodobno je bio profesor dirigi-
ranja (od 1987.) i dekan (od 1991.) na Pedagoš-
kom fakultetu u Puli.
Kao gost dirigirao u većini europskih zemalja i u
SAD-u. S Dubrovačkim simfonijskim orkestrom
ostvario je opsežne turneje: 1974. u Švicarskoj,
Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj. Godine 1975. i
1978., u suradnji s Agencijom Columbia Artists
Man. iz New Yorka, organizirao tromjesečnu tur-
neju po SAD-u i Kanadi (više od 120 koncerata;
solisti Vladimir Krpan, Ivo Pogorelić, Valter Deš-
palj...) što su vjerojatno najopsežnije turneje jed-
noga hrvatskog (tada i jugoslavenskog) orkestra u
SAD-u.
Dobitnik je II. nagrade na Međunarodnom diri-
gentskom natjecanju u Besançonu (u Francuskoj)
1961. godine te plakete Hrvatskog društva glaz-
benih umjetnika 1998. godine, u povodu 40. ob-
ljetnice umjetničkog rada.
Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj i nje-
zina međunarodnoga priznanja, N. Debelić, na
prijedlog predsjednika Tuđmana, biva imenovan
izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom u
Rumunjskoj (1992 – 1996) gdje se je sjajno pos-
lužio glazbenim iskustvom u obavljanju diplomat-
ske službe. Do sada ni jedan hrvatski veleposlanik
nije u zemlji primateljici doživio takvo priznanje
kakvo je doživio N. Debelić. Tijekom veleposla-
ničkog mandata u Rumunjskoj proglašen je po-
časnim građaninom grada Cluj-Napoca, te hrvat-
skih Općina Karaševo i Lupak, pa prvim počasnim
doktorom Muzičke akademije u Bukureštu, zatim
počasnim doktorom Muzičke akademije u Cluj-
Napoci. Za svoje zasluge u razvijanju gospodar-
skih veza primio od ministra vanjskih poslova
Rumunjske 'Kristalni globus'. Poslije Rumunjske
imenovan je generalnim konzulom RH u Zapadnoj
Australiji sa sjedištem u Perthu (1997-2000), gdje
živi velika i domoljubno raspoložena hrvatska za-
jednica.
Dolaskom na vlast socijalističko-liberalne koali-
cije, na prijedlog novoga komunistički revolu-
cionarno raspoloženog ministra vanjskih poslova
Tonina Picule i uz suglasnost osvetnički nastro-
jenog predsjednika Mesića, odjednom je smije-
njeno 35 veleposlanika i generalnih konzula koji
su služili u proteklom desetljeću. Žrtva ovoga zlog
revanšizma postao je i N. Debelić.
Stranica 46
Glasnik HDK
Nakon umirovljenja posvetio društvovnome radu.
Bio je jedan od osnivača Hrvatskog diplomatskoga
kluba i predsjednik njegova Nadzornog odbora od
osnutka 2001. do 2010., zatim redoviti član Viteš-
kog reda Sv. Lazara Jeruzalemskog, Družbe „Bra-
ća Hrvatskoga Zmaja“, Hrvatske Paneuropske uni-
je, Hrvatskoga nacionalnog etičkog sudištu i dr.
Nositelj je Reda Danice hrvatske s likom Marka
Marulića, Reda hrvatskoga trolista i Spomenice
domovinske zahvalnosti.
Odlazak Nikole Debelića golem je gubitak ne
samo za njegove najbliže, te prijatelje i sve koji su
ga poznavali, nego i za naraštaj hrvatskih domo-
ljuba koji su uspjeli u pothvatu osamostaljenja
hrvatske države, a i za hrvatsku glazbeničku zajed-
nicu u kojoj je zdušno radio tijekom nekoliko de-
setljeća, pamteći i prenoseći vlastita iznimna osob-
na i profesionalna iskustva na kolege i mlađe nara-
štaje.
ŽARKO DOMLJAN (1932-2020)
S dubokom boli i tugom javljamo da nas je 5.
rujna nakon kratke, ali teške bolesti, zauvijek na-
pustio dr. sc. Žarko Domljan,
ugledni povjesničar umjetnosti,
znanstvenik i leksikograf, prvi
predsjednik Hrvatskoga držav-
nog sabora (HDS) i obnašatelj
visokih državnih dužnosti, te po-
časni član HDK-a.
Rođen je u Imotskom 14. rujna
1932.
Potječe iz liječničke obitelji, a bio je drugo od
četvero djece. Već kad mu je bilo deset godina,
1942. godine, obitelj se seli u Zagreb gdje on
završava gimnaziju. Pored toga završio je i srednju
glazbenu školu, a svirao je čak tri instrumenta –
klavir, violinu i rog. Slijedeći primjer svojeg otca
Luje, počeo je studirati medicinu, no već se je na
drugoj godini odlučio radije za Filozofski fakultet,
gdje je studirao engleski jezik i povijest umjet-
nosti. Još za vrijeme studija zarađuje honorar u
Jugoslavenskom leksikografskom zavodu (JLZ),
gdje ga je zaposlio prijatelj obitelji i uglednik Ma-
te Ujević. Nakon što je diplomirao 1958. zapo-
šljava se u JLZ-u i postaje jednim od pomoćnika
Miroslava Krleže. Uređivao je i časopis „Život
umjetnostiˮ, a bio je i predsjednik Društva povjes-
ničara umjetnosti Hrvatske do sloma Hrvatskoga
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
proljeća. U vrijeme toga najpoznatijeg bunta Hr-
vata za bivše države, bio je član Izvršnog odbora
Matice hrvatske, pa se 1971. godine upoznao i s
Franjom Tuđmanom.
Nastavio je raditi u JLZ-u, poslije je bio i urednik
u Enciklopediji likovnih umjetnosti, da bi 1987.
prešao u Institut za povijest umjetnosti kao znan-
stveni savjetnik. Krajem 1989. učlanio se u HDZ,
te se opet našao u istom društvu s Franjom Tuđ-
manom. Na prve demokratske izbore 1990. izlazi
kao predsjednik zagrebačkog HDZ-a, te postaje
saborski zastupnik. Pripada naraštaju hrvatskih po-
litičara koji je imao tu veliku životnu sreću i
zadovoljstvo osobno sudjelovati u ponovnom nas-
tanku suverene, nezavisne i samostalne Republike
Hrvatske. Ostat će poznat po mnogočemu, no
njegove riječi koje je izrekao 25. lipnja 1991. u
HDS-u nakon usvajanja Deklaracije o suverenosti
i samostalnosti Hrvatske, imat će povijesni značaj.
„Rođena je država Hrvatska, neka joj je sretan i
dug životˮ, rekao je tada kratko i moćno. Pamti se
i trenutak kada je za predsjednika Predsjedništva
SRH proglasio dr. Franju Tuđmana i stavio mu
predsjedničku lentu.
Proučavao je modernu arhitekturu i urbanizam,
osobito hrvatsku arhitekturu potkraj XIX. i na
početku XX. stoljeća. Bavio se likovnom kritikom
u kulturnim i znanstvenim časopisima (15 dana,
Telegram, Arhitektura, Život umjetnosti, Čovjek i
prostor i dr.), u kojima je objavio i niz prikaza.
Znanstvene radove o graditeljstvu i povijesti um-
jetnosti objavljivao, osim u časopisima i listovima,
također i u zbornicima. Bio je glavni urednik
časopisa Život umjetnosti i predsjednik Društva
povjesničara umjetnosti Hrvatske. Mnogobrojne
monografske i sintetičke članke objavio je u raz-
ličitim izdanjima Leksikografskoga zavoda Miro-
slav Krleža. Bio je i glavni urednik Enciklopedije
hrvatske umjetnosti, I–II, 1995–96). Predsjedao je
i Odborom za obnovu Dubrovnika.
U komunizmu nije bilo moguće znanstveno i stru-
čno djelovati u humanističkom području, a izbjeći
dodir s „institucijama sistemaˮ. Granice dopušte-
noga Ž. Domljan osjetio je na vlastitoj koži nakon
sloma Hrvatskoga proljeća. Lov na „neprijatelje
poretkaˮ, među kojima su bili i dobrodušni hrvat-
ski domoljubi u Matici hrvatskoj, preživio je
zahvaljujući zaštiti od strane Miroslava Krleže.
Potom je došao slučaj prvoga sveska Hrvatskoga
biografskog leksikona u '80-tim godinama. Metoda
određivanja mjerila za ulazak pojedinca u leksi-
Stranica 47
Glasnik HDK
kon koju je osmislio Ž. Domljan poslužila je re-
žimu za novu „borbu protiv nacionalističkih skre-
tanjaˮ. Kako bi izbjegao nove neugodnosti Ž.
Domljan je nakon 29 godina rada napustio JLZ.
Potkraj '80-ih godina pristupio je Hrvatskoj demo-
kratskoj zajednici koju je osnovao i vodio dr.
Franjo Tuđman. U svojoj knjizi Visoko podignimo
zastavu! naveo je da „program HDZ-a jedini odgo-
vara na bitna pitanja hrvatskog narodaˮ. Nakon
demokratskih promjena obavljao je visoke politi-
čke dužnosti: saborski zastupnik (1990-2000),
predsjednik Hrvatskoga državnog sabora (HDS,
1990-1992), potpredsjednik HDS-a (1992-2000).
Bio je i predsjednik Odbora za vanjsku politiku
HDS-a i voditelj Izaslanstva HDS-a u Parlamen-
tarnoj skupštini Vijeća Europe. Priroda dužnosti
koje je obavljao dovodila ga je u niz doticaja sa
strancima, od veleposlanika, najprije u bivšoj dr-
žavi, a zatim i u RH, pa do brojnih mirovnih
posrednika međunarodne zajednice: s Peterom
Carringtonom, Georgesom-Mariem Chenuom, Cy-
rusom Vanceom, Warrenom Zimmermanom... Su-
deći po zapisima u njegovoj spomenutoj knjizi,
razmjerno ih je dobro procijenio.
Odlazak Žarka Domljana golem je gubitak ne
samo za njegove najbliže, te prijatelje i sve koji su
ga poznavali, nego i za naraštaj hrvatskih domo-
ljuba koji su uspjeli u pothvatu osamostaljenja
hrvatske države, a i za hrvatsku znanost za koju je
zdušno radio cijeloga radnog vijeka.
ČESTITKA
U povodu Vaše obljetnice želimo Vam u prvom
redu dobro zdravlje kako biste još dugo uživali u
plodovima svojega rada, djelatno sudjelujući u
raznovrsnim djelatnostima Hrvatskog diplomat-
skoga kluba.
Uredništvo Glasnika HDK-a
Sljedeći su članovi/ice HDK-a u ovome četve-
romjesečju napunili/e okrugao broj godina života:
Ljiljana Pancirov 65 (6. rujna)
Bosiljko Mišetić 75 (10. rujna)
Mate Meštrović 90 (13. rujna)
Henrik Heger Juričan 80 (26. rujna)
Zdenko Karakaš 75 (16. listopada)
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
RAZLIČITE VIJESTI, RAZGOVORI I OSVRTI
U zadnjih nešto više od godinu dana glasnogovornik
MVEP-a gotovo redovito šalje na adresu HDK-a razli-
čite obavijesti svrstane u dvije skupine: Jutarnji pre-
gled tiska i Popodnevni pregled tiska, a u ovoj drugoj
skupini redovito su vijesti iz DKP-ā RH. Tu zna biti
važnih vijesti iz zemalja iz jugoistočnoga susjedstva
RH koje se tiču tamošnjih Hrvata, zatim razgovorā s
istaknutim hrvatskim političarima, ali i s onima iz ino-
zemstva, te intervjua hrvatskih dužnosnika za inozemne
medije. Tu su i kulturni događaji iz zemalja u kojima
živi hrvatska manjina (Crna Gora, Italija, Madžarska,
Vojvodina). Zato sam počev od 3. broja Glasnika 2019.
počeo prenositi odabrane vijesti iz spomenutih obavi-
jesti. Držim da će to biti zanimljivo i poučno čitate-
ljima.
OBJED EU HOMS-Ā S KARDINALOM
PAROLINOM U ORGANIZACIJI HR PRES30
U organizaciji HR PRES31-a održan je objed EU
HoMs-ā32 s kardinalom Pietrom Parolinom, držav-
nim tajnikom Svete Stolice 23. lipnja. Velepo-
slanstvo RH pri Svetoj Stolici nije bilo u moguć-
nosti samostalno organizirati taj skup zbog manjka
prostora i logistike za kuhanje i servis. Zamišljen
izvorno kao prezentacija istarske gastronomije,
objed je prilagođen kako bi se ukomponirala i
francuska kuhinja kao zemlje domaćina, te je
Hrvatska dala aperitiv i glavno jelo, a Francuska
predjelo i desert, uz vina.
Objed je pripremljen uz pomoć chefa Deniza Zem-
be iz restorana 'Amfiteatar' iz Pule, te uz potporu
istarskih proizvođača i Istarske županije. Dolazak
kardinala Parolina na objed u organizaciji HR
PRES-a bio je njegov prvi izlazak izvan zidina
Vatikana još od veljače o.g. što govori o značenju
što ga je pridao sastanku s veleposlanicima EU-a,
a nakon mjeseci karantene ovo je bila i prva pri-
lika za susret HoMs-ā. Susret je održan u parku
koji okružuje Vilu Bonaparte gdje je smješteno
francusko Veleposlanstvo i rezidencija uz poštiva-
nje pravila razmaka. Kard. Parolin bio je s uzvani-
cima nešto dulje od uobičajenog vremena i razma-
trane su brojne točke od zajedničkog interesa.
Prezentacija hrvatskog priređivanja jela kroz istar-
sko područje bila je uspjeh: dobili smo i brojne
izraze zahvale zbog održavanja i pripreme ovakva
30 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 22. srpnja.
31
HR PRES kratica je za Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a.
32
HoMs je kratica za Heads of Missions (ur. op.)
Stranica 48
Glasnik HDK
objeda, kao i zbog eno-gastronomskih darova info
materijala o Istri podijeljenih svim sudionicima.
KULTURNO-UMJETNIČKI I SPORTSKI
PROGRAMI NA PODRUČJU GK RH U
PEČUHU33
Tijekom lipnja generalni konzul (gk) RH u Pečuhu
Drago Horvat i Neven Marčić, konzul savjetnik
pribivali su na više kulturno-umjetničkih i sport-
skih programa. U povodu stote obljetnice hrvatske
Baranje župan Osječko-baranjske županije Ivan
Anušić uputio je poziv na predstavljanje knjige
'Baranja ‒ život na rubu' autora Luke Jakopčića.
Među mnogobrojnim gostima bili su i dr. sc. Mla-
den Andrlić, veleposlanik RH u Republici Madžar-
skoj (RM); János Sándor Fuzík gk RM u Osijeku;
Milan Šapić, gk Republike Srbije u Vukovaru; Mi-
lan Bošnjak, izaslanik državnog tajnika Središnjeg
državnog ureda za Hrvate izvan RH; Robert Ra-
ponja, prorektor Sveučilišta Josipa Jurja Stross-
mayera u Osijeku; čelnici općina, predstavnici ka-
toličke, pravoslavne i reformirane vjerske zajed-
nice, te drugi gosti. U govorima načelnika općine
Draž Stipana Šašlina, župana Anušića i vlp-a
Andrlića istaknuto je da je ovaj veliki jubilej, 100
godina hrvatske Baranje, trenutak da se oda počast
prekrasnom komadu hrvatske zemlje.
Baranja je biser Osječko-Baranjske županije (OB-
Ž), multikulturna, posebna je s Kopačkim ritom,
folklorom, gastronomijom. Kroz kontinentalni tu-
rizam i poljoprivredu na njoj se gradi iskorak u
gospodarskom smislu. U njoj stoljećima živi u
miru i toleranciji, i tako treba ostati, više nacio-
nalnosti, kultura i vjera ‒ Hrvati, Madžari, Srbi,
Romi i drugi. Nikada se ne može niti smije zabo-
raviti ljude koji su svoje živote ostavili braneći
Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti
braneći svoju domovinu, obitelj i narod. U knjizi
je poruka svima da je hrvatska Baranja sastavni
dio RH i OBŽ-a, a povezuje autocestom Ma-
džarsku i BiH. Nakon predstavljanja knjige u crkvi
je bila upriličena izložba fotografijā dua 'Romulić
&Stojčić' i koncert zagrebačkog ansambla 'Ad
Gloriam Brass'.
* * * * *
Hrvatska mjesna samouprava Križevaca (Dráva-
keresztur) organizirala je hodočašće u čast Srca
33 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 7. srpnja.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Isusova u Drvljancima (Révfalu) 19. lipnja. Pro-
cesija je započela ispred crkve iz Martinaca u Drv-
ljancima. Svečanu misu ispred zvonika u Drvljan-
cima predvodio je martinački župnik Ilija Ćuzdi uz
koncelebraciju šeljinskog župnika Joze Egrija. Pri-
bivali su članovi Hrvatske državne samouprave
(HDS): Jozo Solga, glasnogovornik Hrvata u ma-
đarskom Parlamentu; Joso Ostrogonac, predsjed-
nik Saveza Hrvata u RM i brojni predsjednici
hrvatskih samouprava. Nakon svete mise održana
je skupština Saveza Hrvata u Drvljancima.
* * * * *
Udruga baranjskih Hrvata održala je 20. lipnja
godišnju skupštinu na mišljenskom34 srednjem
jezeru. U povodu prijedloga za odličje Saveza
Hrvata najveći broj glasova dobio je A. Kollar,
fotograf. Istog dana organizirano je i županijsko
natjecanje ribiča, a poslije skupštine dodijeljene su
nagrade ribičima. Skupštini su nazočili Ivan Gu-
gan, predsjednik HDS-a; J. Solga glasnogovornik
Hrvata u madžarskom Parlamentu, J. Ostrogonac
predsjednik Saveza Hrvata u RM, predsjednici i
članovi hrvatskih samouprava.
* * * * *
Hrvatska samouprava županije Somogy (Šomođ)
priredila je 27. lipnja natjecanje u ribolovu 'Kup
podravskih ribiča' na ribnjaku 'Domolos' (Becefa)
u blizini Sigeta (Szigetvára). Domaćin priredbe
bila je Ribolovna udruga 'Domolos-Zsibót'. Otvo-
renje je započelo kod ribočuvarske kuće. U natje-
canju je sudjelovalo 28 družinā, Prvu nagradu os-
vojila je družina Lukovišća, drugo mjesto ekipa
Novog Sela i treće ekipa Brlobaša. Posebne nag-
rade podijelile su se i po raznim kategorijama (za
najveću, najmanju ulovljenu ribu, za najmanju ri-
bu, za najstarijeg sudionika). Manifestaciji su na-
zočili I. Gugan, J. Solga i brojne hrvatske samo-
uprave, kao i sudionici natjecanja.
* * * * *
Hrvatsko kazalište u Pečuhu uputilo je 30. lipnja
poziv na premijernu izvedbu A. P. Čehova: Dvije
jednočinke 'Prosidba' i 'Medvjed' u režiji Ivana
Funka. Predstava pršti humorom, užitkom skupne
igre i glazbe. Predstavi su pribivali Drago Horvat,
gk RH u Pečuhu, sa suprugom, I. Gugan, Stjepan
Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u
RM, i dramski uglednici iz RH.
34
Kozármisleny (hrv. Mišljen) je naselje jugoistočno od Pečuha sa
znatnim udjelom Hrvatā u pučanstvu (ur. op.)
Stranica 49
Glasnik HDK
KOMEMORACIJA U POVODU 28.
GODIŠNJICE STRADANJA I RUŠENJA
FRANJEVAČKOG SAMOSTANA NA
PLEHANU35
Komemoracija u povodu 28. godišnjice stradanja i
rušenja franjevačkog samostana i župe sv. Marka
evanđelista na Plehanu održana je 2. srpnja. Svetu
misu predvodio je gvardijan samostana na Plehanu
fra Anto Tomas uz suslavlje 12 svećenika. Kome-
moraciji je nazočilo nekoliko desetaka vjernika iz
domaće i okolnih župa te uzvanici i gosti iz druš-
tveno-političkog života, među kojima su bili: Zo-
ran Piličić, generalni konzul RH u Banjoj Luci,
Josip Dabro, zamjenik župana Vukovarsko-srijem-
ske županije (VSŽ) i upravitelj Zaklade Vrhbosan-
ske nadbiskupije sa sjedištem u Vukovaru, Marin-
ko Beljo, savjetnik župana VSŽ, Davor Čordaš,
zastupnik u Vijeću naroda RS i Marijan Kljajić,
predsjednik Općinskog vijeća Dervente.
Gordan Grlić Radman u samostanu na Plehanu
Franjevci su u plehanskom kraju prisutni od ra-
noga srednjeg vijeka, a prvi samostan izgrađen je
1874. Samostan Plehan bio je najvrjednija duho-
vna i kulturna institucija Hrvata Bosanske Posa-
vine. Samostanski arhiv čuvao je dokumente ovog
dijela Bosne i matice iz 17. st., a samostan je pos-
jedovao galeriju moderne umjetnosti s više od 600
djela najpoznatijih suvremenih hrvatskih slikara i
kipara. U župi je prije rata bilo oko 8.100 vjernika,
a danas ih je nekoliko desetaka. Crkva sv. Marka i
samostanska zgrada na Plehanu uništene su 2.
srpnja 1992. Kamen temeljac i gradilište nove
zgrade samostana blagoslovio je kardinal Vinko
Puljić na misnom slavlju 8. srpnja 2019. Radovi su
35 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 23. srpnja.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
na izgradnji nove samostanske zgrade i pratećih
zgrada u kojima će biti izložbeno galerijski prostor
i knjižnica u tijeku. Te umjetnine sada se nalaze se
u RH.
Nakon mise održana je u polovičnom sastavu
otvorena sjednica Odbora za obnovu franjevačkog
vjersko-kulturnog središta Plehan. Nazočni člano-
vi Odbora obećali su daljnji nastavak gradnje.
Spomenuti su već potpisani ugovori s određenim
brojem donatora. U program pomoći izgradnji sa-
mostana uključena je i RH putem svojih nadležnih
tijela, a poglavito Središnjeg državnog ureda za
Hrvate izvan RH. Gvardijan fra Anto Tomas zah-
valio je svima na dosadanjoj pomoći i ponovno
pozvao župljane i Hrvate Bosanske Posavine te
predstavnike društveno-političke vlasti da pomog-
nu u dovršenju obnove nove crkve, samostana i
muzejsko-galerijskog prostora kako bi Plehan po-
novno zasjao kao vjersko-kulturno središte kakvo
je bilo i prije Domovinskog rata.
ANDREA METELKO-ZGOMBIĆ ODRŽALA
VIDEO-BRIEFING ZA DIPLOMATSKI
ZBOR DRŽAVA ČLANICA EU-A I EGP-A36
Andrea Metelko-Zgombić, državna tajnica u Mini-
starstvu vanjskih i europskih poslova RH, redovita
članica HDK-a, održala je 7. kolovoza video brie-
fing za predstavnike diplomatskoga zbora država
članica EU-a i Europskoga gospodarskoga pros-
tora (EGP).
Andrea Metelko Zgombić
Predstavila je aktualne podatke vezane uz epide-
miološku situaciju u RH kao i mjere koje se
poduzimaju s ciljem suzbijanja širenja epidemije
koronavirusa. Istaknula je kako je Hrvatska, na
samom početku i tijekom pandemije covida-19, na
europskoj i svjetskoj razini prepoznata kao zemlja
koja je osmislila učinkovit sustav mjera za borbu
36 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 8. kolovoza
Stranica 50
Glasnik HDK
protiv virusa što je spriječilo njegovo nekontro-
lirano širenje i omogućilo da se drži epidemiju pod
nadzorom, a sada smo osigurali odgovarajući epi-
demiološki okvir za obavljanje turističke djelat-
nosti i siguran boravak gostiju. Aktualni podatci
potvrđuju da je epidemiološka situacija i dalje po-
voljna, te da su turisti prepoznali Hrvatsku kao
sigurno odredište za odmor. U ovom trenutku u
Hrvatskoj se odmara oko 800.000 turista, ponaj-
više iz Njemačke, Slovenije, Poljske i Austrije.
Izvijestila je diplomatski zbor o radnoj skupini u
kojoj pod koordinacijom Ministarstva vanjskih i
europskih poslova sudjeluju i predstavnici iz dru-
gih nadležnih tijela, a kojoj se mogu obratiti s
upitima o epidemiološkoj situaciji radi pravovre-
menog i točnog izvješćivanja u zemljama iz kojih
dolaze. Ponudila je i užu suradnju između zdrav-
stvenih stručnjaka iz Hrvatske i država članica
EU/EGP radi kvalitetnije razmjene informacija te
pozvala da omoguće slobodni dolazak turista bez
ograničenja u Hrvatsku, kao sigurno turističko
odredište.
ŽIGMANOV: PREDSEDNIK SRBIJE TREBA
PRIBIVATI KOMEMORACIJI HRVATIMA
STRADALIMA U SRIJEMU37
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Voj-
vodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je da
bi u bliskoj budućnosti želio vidjeti da predsjednik
Srbije, tko god bio na toj dužnosti, pribiva kome-
moraciji stradanja Hrvata u Srijemu: u Kukujevci-
ma, Hrtkovcima ili Slankamenu. „Želim vidjeti
predsjednika Republike Srbije, tko god to bio, u
Kukujevcima, ili Hrtkovcima, ili Slankamenu, ili
na javnoj komemoraciji stradanja Hrvata u Srije-
mu“, rekao je Žigmanov u intervjuu za portal
Autonomija.
On je izrazio razočaranje jer su pojedini visoki
dužnosnici Srbije kritizirali odlazak potpredsjed-
nika Vlade RH iz redova Samostalne demokratske
srpske stranke Borisa Miloševića u Knin. „Kada je
riječ o gesti ministra Miloševića, u Srbiji se na
njega ne gleda s odobravanjem, već se vrlo oštro
prigovara, i to na način da se pokušava miješati u
unutarnjopolitičke odnose u susjednoj suverenoj
državi, što onda zacijelo teško može biti početak
promjene odnosā Hrvatske i Srbije“, kazao je
37 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 12. kolovoza
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Žigmanov. Dodao je da je veoma zadovoljan su-
radnjom Srpskog nacionalnog veća u Hrvatskoj i
Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji. Naveo je
da Srbi u Hrvatskoj imaju potpredsjednika Vlade,
11 dožupana i još 40-tak donačelnika ili načelnika
općina i dogradonačelnika i gradonačelnika.
„Treba reći da se Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji
nalaze u, strukturalnom i formalnom smislu, u
nejednaku položaju. Pristojna konsolidirana demo-
kracija, stupanj vladavine prava, nezavisnost i
funkcionalnost institucija, ustavna pozicioniranost
manjinskih prava i prateći institucionalni aranž-
mani, na kraju i uključenost u procese odlučivanja,
kao i razvijenost manjinskih prava i financijska
sredstva koja su na raspolaganju za ostvarenje
istih, daleko su povoljniji faktori kada je riječ o
Srbima u Hrvatskoj“, naveo je Žigmanov. Dodao
je da mu, pritom, „ne pada na pamet“ da negira da
se u svakodnevnom životu građani srpske nacio-
nalnosti u Hrvatskoj suočavaju s problemima, s
kršenjem ljudskih prava i s neostvarivanjem ma-
njinskih prava. Dometnuo je da DSHV zahtijeva
reciprocitet kada je riječ o načinu političke parti-
cipacije nacionalnih manjina.
„Konkretno, Hrvatska očekuje da Srbija primijeni
članak 9. Međudržavnog sporazuma o međusobnoj
zaštiti manjina iz 2004, u kojem se Srbija obvezala
Hrvatima osigurati političku zastupljenost u pred-
stavničkim tijelima na svim razinama vlasti, dakle
republičkoj, pokrajinskoj i mjesnoj, te i u izvršnoj
vlasti na mjesnoj razini“, precizirao je Žigmanov.
POLAGANJE KAMENA TEMELJCA U
OBRAZOVNOM CENTRU 'MIROSLAV
KRLEŽA' U PEČUHU38
Polaganje kamena temeljca u Obrazovnom centru
(OC) 'Miroslav Krleža' u Pečuhu održano je 4.
kolovoza u dvorištu škole, ispred manje zgrade
koja se nalazi između vrtića i škole. Na postojeću
zgradu nadogradit će se prvi kat za potrebe Osno-
vne škole i hrvatske gimnazije 'Miroslav Krleža'.
Prije polaganja kamena temeljca u prostoru knjiž-
nice potpisan je ugovor između izvođača radova
'Landan Kft', Hrvatske državne samouprave i OC-
a 'Miroslav Krleža'. Polaganju su nazočili Neven
Marčić, konzul savjetnik u Generalnom konzulatu
RH u Pečuhu, Jozo Solga, glasnogovornik Hrvata
u Parlamentu Madžarske Republike (MR), Ivan
38 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 13. kolovoza.
Stranica 51
Glasnik HDK
Gugan predsjednik Hrvatske državne samouprave,
Gábor Győrvári ravnatelj OC-a 'Miroslav Krleža i
učiteljice iz škole, te L. Horvat predstavnica izvo-
đača radova 'Landan Kft'.
Ovaj novi projekt peta je faza izgradnje i proši-
renja OC-a. Ove godine postoji veliki broj upisa-
nih učenika i predviđenim proširenjem prostora ta
se predbilježba upisa može i održati. Prošle godine
otvorena je školska zgrada u Sambotelu (Subotištu
‒ Szombathelyu) i već se priprema proširenje
zgrade Školskoga centra u Santovu. Projekt „ Raz-
voj pečuškoga Hrvatskog vrtića, osnovne škole,
gimnazije i učeničkog doma Miroslava Krleže“
financira Vlada MR, uz vlastiti udio. Njime se želi
poboljšati i cijeli hrvatski školski sustav u MR,
kao i infrastruktura.
RAZLIČITI DOGAĐAJI U KOLOVOZU NA
PEČUŠKOM PODRUČJU39
U tijeku kolovoza generalni konzul (gk) Drago
Horvat i suradnici sudjelovali su u različitim doga-
đajima na Pečuškome konzularnom području. Pre-
voditeljski kamp Laszlo Nemeth održan je u Laki-
teleku 21. kolovoza u organizaciji Pučkog učilišta.
Sudjelovalo je šest sekcija s ukupno 24 studenta.
U hrvatskoj sekciji bilo je četvero studenata koji u
sklopu kampa prevode književnost, publicistiku i
neke izraze koji se koriste u politici i diplomaciji,
s hrvatskog jezika na mađarski. U svojem izla-
ganju gk. D. Horvat osvrnuo se na specifičnost
diplomatskih izraza, te važnost prevoditelja u dip-
lomaciji. Jozo Solga, parlamentarni zastupnik Hr-
vata u Parlamentu Mađarske Republike (MR) na-
veo je političke i parlamentarne trendove u MR.
Cilj kampa je približiti književnost i publicistiku
susjednih zemalja Mađarskoj. Gk. D. Horvat zah-
valio voditelju kampa R. Gašparu na kraju, a na-
šim studentima uručio darove HR PRES-a.
* * * * *
U organizaciji Hrvatske samouprave (HS) Kukinja
održano je 22. kolovoza XXVI. Bošnjačko sijelo.
Program je obuhvaćao ribičko natjecanje na jezeru
Malomvölgy i nogometni turnir na mjesnom igra-
lištu; natjecanje u kuhanju; sv. misu na hrvatskom
jeziku koju je predvodio vlč. A. Darnai u mjesnoj
crkvi; kulturni program u kojemu je sudjelovalo
više KUD-ova i pjevačkih zborova.
39 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 10. rujna.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
* * * * *
Sjednica Zemaljskoga društva mađarsko-hrvatsko-
ga prijateljstva održana je u organizaciji M. Ko-
vača predsjednika Hrvatsko-mađarskog društva
prijateljstva u Kapošvaru 28. kolovoza. Pribivali
su i T. Fodor, novoizabrani predsjednik HS Kapo-
švar i Péter Szekeres, tajnik Hrvatsko-mađarskoga
društva prijateljstva iz Zagreba. Na dnevnom redu
bilo je Godišnje izvješće o radu, molbe za članstvo
u Društvu... Gk. D. Horvat spomenuo je dugo-
godišnje hrvatsko-mađarsko prijateljstvo koje je
uvijek most u izgradnji i jačanju dobrosusjedskih
odnosa RH i MR.
* * * * *
Državna priredba „Gastronomski i kulturni dan
Saveza Hrvata u Mađarskoj (SHM)“ održana je u
Martincima 29. kolovoza u Hrvatskom kulturnom
i športskom centru 'Josip Gujaš Đuretin'. U sklopu
programa organizirana je Državna skupština Save-
za Hrvata u Mađarskoj. Nakon svečanog otvaranja
kulturnog programa uslijedilo je 'gustiranje' kuhar-
skih vještina najboljih kuhara iz krajeva Mađarske
gdje živi hrvatska manjina, uz druženje i glazbu.
Nazočili su veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić;
gk. D. Horvat sa suprugom; Maja Rosenzweig Ba-
jić, savjetnica u Veleposlanstvu RH; Joso Ostro-
gonac, predsjednik SHM-a; Ivan Gugan predsjed-
nik Hrvatske državne samouprave; Angela Šokac
Marković, potpredsjednica HDS-a i J. Solga, glas-
nogovornik Hrvata u Parlamentu MR.
* * * * *
U Kalači je 30. kolovoza u povodu obljetnice ro-
đenja narodnoga preporoditelja Hrvata u južnoj
Ugarskoj Ivana Antunovića održan tradicionalni
spomendan. Obilježavanje je započelo molitvom
krunice na hrvatskom jeziku, a sv. misu je pred-
vodio mons. Luka Poljak župnik iz Subotice. Vi-
jence na spomen ploču I. Antunovića položili su
gk. D. Horvat; predstavnici grada Kalače; Joso Ši-
balin, predsjednik Hrvatske samouprave Bač-Kiš-
kunske županije; M. Ivó predsjednica HS-a Kala-
če; predstavnici Kalačko-kečkemetske nadbisku-
pije i subotičke biskupije. Na dvorištu Obrazovnog
centra održan je program na kojemu su nastupili:
bunjevački KUD 'Gara', dva pjevačka zbora te
orkestar 'Bačka' iz Gare.
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE!
Stranica 52
Glasnik HDK
MINISTAR GRLIĆ RADMAN:
JEDNAKOPRAVNOST HRVATA U BIH
PRIORITET JE REPUBLIKE HRVATSKE40
Ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan
Grlić Radman, redoviti član HDK-a, izjavio je u
subotu u Orašju u Bosanskoj posavini kako će
ostvarenje jednakopravnog položaja Hrvata u
BiH biti prioritet Republike Hrvatske te je najavio
nastavak potpore sunarodnjacima u toj zemlji. Sa
šefom hrvatske diplomacije bili su i državni tajnici
Zvonko Milas, koji je na čelu Središnjeg državnog
ureda za Hrvate izvan RH, te Nikola Mažar, koji
vodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno
zbrinjavanje RH. Ministar Grlić Radman posjetio
je Orašje kao izaslanik hrvatskoga premijera And-
reja Plenkovića na otvaranju manifestacije 25. Da-
na hrvatskog filma „Ivo Gregurević“. U sklopu
posjeta razgovarao je s predsjednikom HDZ-a BiH
Draganom Čovićem i predsjednikom Posavske
županije u BiH Đurom Topićem.
„Mi skrbimo za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Radimo na projektima i naša je to ne samo ustavna
obveza jer Hrvati u BiH kao i sunarodnjaci u
Hrvatskoj imaju ista prava i potrebe. Položaj
hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini bit će
naš prioritet u smislu ravnopravnosti i konstitu-
tivnosti jer hrvatski narod u BiH je autohtoni
narod ovdje“, rekao je ministar. Po njegovim rije-
čima sa sugovornicima u Orašju najviše se raz-
govaralo o prometnome povezivanju ovoga dijela
BiH s Hrvatskom. Posebno značajnim ocijenjen je
dovršetak izgradnje dijela autoceste na koridoru
Vc i graničnog prijelaza u Svilaju. Ministar Grlić
Radman najavio je da će se odmah nakon što se
okonča izgradnja graničnoga prijelaza s bosansko-
hercegovačke strane dopuniti ugovor dviju zema-
lja i omogućiti prijelaz svih putnika preko toga
novog prijelaza.
Grlić Radman najavio je nastavak potpore projek-
tima bosanskohercegovačkih Hrvata navodeći ka-
ko je Hrvatska u vremenu koronavirusa izdvojila
43 milijuna kuna potpore zdravstvenim ustano-
vama u BiH među kojima su i Županijska bolnica
u Orašju te Dom zdravlja u Odžaku.
(Hina)
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
40 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 31. kolovoza.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
DOBRI BILATERALNI ODNOSI: MINISTAR
OBRANE BANOŽIĆ S FRANCUSKIM
VELEPOSLANIKOM VEYSSIÈREOM41
Ministar obrane RH Mario Banožić sastao se u
četvrtak, 3. rujna 2020. u zgradi Ministarstva ob-
rane RH s veleposlanikom Republike Francuske u
Foto: MORH/J. Kopi.
Mario Banožić i Gaël Veyssière
Hrvatskoj Gaëlom Veyssièreom. Riječ je o prvom
sastanku ministra Banožića s veleposlanikom jed-
ne europske države u formi nastupnog posjeta.
Dvojica dužnosnika razmijenili su iskustva i miš-
ljenja o završenom predsjedanju Hrvatske te nado-
lazećem predsjedanju Francuske Vijećem Europ-
ske unije, pandemiji COVID-19, kao i o projek-
tima opremanja i modernizacije. Tom su prigodom
obje strane istaknule zadovoljstvo zbog održanog
susreta i povećanog obujma bilateralne obrambene
suradnje. Na sastanku su potvrđeni dobri bilate-
ralni odnosi Hrvatske i Francuske, te je iskazan
interes obiju država za njihovo jačanje i inten-
ziviranje.
Večernji.hr
MINISTAR BANOŽIĆ PRIMIO
VELEPOSLANIKA AZIMOVA U
OPROŠTAJNI POSJET42
Ministar obrane Mario Banožić sastao se u petak,
4. rujna 2020. u zgradi Ministarstva obrane s vele-
poslanikom Ruske Federacije NJ.E. Anvarom Azi-
movom. Riječ je o oproštajnom posjetu velepo-
slanika Azimova koji završava mandat u Republici
Hrvatskoj. Tom prigodom razmijenjena su mišlje-
nja o projektima modernizacije, razvoju potrebnih
41 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 4. rujna
42 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 4. rujna
Stranica 53
Glasnik HDK
sposobnosti kao i o dosadašnjoj suradnji. Ministar
Banožić iznio je prioritete hrvatske obrambene
Foto: MORH/F.Klen
Mario Banožić i Anvar Azimov
politike te naglasio kako je u izradi Dugoročni
plan razvoja Oružanih snaga kojim će se obuh-
vatiti opremanje i razvoj Hrvatske vojske. Tako-
đer, zahvalio je veleposlaniku Azimovu na uspješ-
noj suradnji te zaželio sretan povratak u domo-
vinu. Veleposlanik Azimov zahvalio se na prijmu
te istaknuo otvorenost Ruske Federacije za surad-
nju s Republikom Hrvatskom na svim područjima.
Ministar obrane i ruski veleposlanik složili su se
kako dvije države imaju dobre i prijateljske odno-
se te kako očekuju da će nastaviti konstruktivno
surađivati i razvijati dobre bilateralne odnose.
MINISTAR GRLIĆ RADMAN PRIMIO U
NASTUPNI POSJET VELEPOSLANIKA
REPUBLIKE ČILE43
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike
Hrvatske Gordan Grlić Radman, redoviti član
Gordan Grlić Radman i Ricardo G. Rojas González
HDK-a, primio je u petak, 4. rujna 2020. u nas-
tupni posjet veleposlanika Republike Čile Ricarda
Gustava Rojasa Gonzáleza. Tijekom posjeta nag-
lašena je uloga Čileanaca hrvatskog podrijetla kao
poveznice između dviju država i temelja za daljnje
43 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 4. rujna
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
održavanje tradicionalno dobrih bilateralnih odno-
sa. Ministar Grlić Radman iskazao je potporu Re-
publike Hrvatske prema modernizaciji Sporazuma
o pridruživanju EU-Čile te je izrazio potrebu
daljnjeg razvoja gospodarske suradnje između Hr-
vatske i Čilea.
MINISTAR GRLIĆ RADMAN PRIMIO U
NASTUPNI POSJET VELEPOSLANICU
KRALJEVINE ŠVEDSKE44
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan
Grlić Radman, redoviti član HDK-a, primio je u
Gordan Grlić Radman i Diane Madunic
petak, 4. rujna 2020. u nastupni posjet velepo-
slanicu Kraljevine Švedske Dianu Madunic. Mini-
star i veleposlanica pozdravili su pozitivne tren-
dove u vrlo dobrim bilateralnim odnosima i inten-
ziviranje sastanaka i posjeta na visokoj razini te su
razgovarali o potpori Švedske u procesu prošire-
nja Europske unije na države zapadnog Balkana.
Istaknuta je i uloga hrvatske zajednice u Švedskoj
kao mosta između dviju država. Na sastanku je
također spomenuta važnost Švedske kao partnera
na području trgovine, ulaganja i turizma.
HRVATSKI DUŽNOSNICI U BIH
UPOZORAVAJU: ‘IZETBEGOVIĆ
ZAGOVARA DRŽAVNI UDAR!‘45
Najava predsjednika vodeće bošnjačke stranke
SDA Bakira Izetbegovića kako će Bošnjaci Hrva-
tima na sljedećim izborima, uz Željka Komšića,
nametnuti i političke predstavnike na drugim razi-
nama, više hrvatskih dužnosnika nazvalo je držav-
nim udarom i agresijom na Hrvate. „Izetbegovi-
ćeve prijetnje ukidanju mehanizma legitimnog
44 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 4. rujna
45 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. rujna.
Stranica 54
Glasnik HDK
predstavljanja otvorena su agresija na BiH. Sad je
jasno da SDA i Bakir Izetbegović otvoreno iska-
zuju opredijeljenost prema politici raspada BiH
kao zajednice tri jednakopravna narodaˮ, navodi
se u priopćenju Kluba izaslanika hrvatskog naroda
u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Upitan o razgovorima s HDZ-om BiH o izmje-
nama Izbornog zakona BiH, Izetbegović je, gos-
tujući u programu Televizije N1, rekao kako će
kao partnera birati Željka Komšića, hrvatskoga
člana Predsjedništva BiH, umjesto Dragana Čovi-
ća, čelnika HDZ-a BiH, unatoč potpori koju uživa
među Hrvatima u BiH. Izetbegović je dodao kako
će bošnjački birači na sljedećim izborima Hrva-
tima nametnuti političke predstavnike ako se nas-
tave ucjene vodeće hrvatske stranke, HDZ BiH, ne
pojašnjavajući pri tome na što konkrtetno misli.
„Ako Čović nastavi s prijetnjama, suradnjama s
Dodikom, pritiscima, onda će se slučaj Komšić
spustiti na druge razine. Učinit ćemo sve da se
razbiju mehanizmi i napravimo normalnu državuˮ,
rekao je Izetbegović.
„O sudbini hrvatskog naroda u BiH odlučivat će
Hrvati, a ne Izetbegović i Komšićˮ, stoji u priop-
ćenju Kluba Hrvata u gornjem, nacionalno konci-
piranome Domu naroda. Poruke Bakira Izetbego-
vića usporedili su s potezima Slobodana Miloše-
vića pri raspadu bivše Jugoslavije kroz „antibiro-
kratsku jogurt revolucijuˮ. Pozvali su predstavnike
međunarodne zajednice, napose Europske unije,
da se očituju i zaustave „otvorenu političku agre-
siju na BiHˮ.
U odvojenoj reakciji predsjednik Federacije BiH
Marinko Čavara ocijenio je kako se bošnjačka
politika razotkrila s nametanjem Željka Komšića,
za kojega hrvatske stranke u BiH tvrde da je
bošnjački politički projekt. „Jasno je da je Komšić
izbor Bakira Izetbegovića i svih onih koji ne
poštuju volju hrvatskog naroda, a koji je izabrao
Dragana Čovića. Nije pred gospodinom Bakirom
izbor između dvije osobe nego opredjeljenje je li
za BiH, poštujući volju hrvatskog naroda ili nije za
BiH, rušeći temelje BiH i ravnopravnost i prava
konstitutivnih narodaˮ, stoji u izjavi predsjednika
Federacije BiH Marinka Čavare.
Hina
pIŠIMO ZA vi. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST diplomaCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE!
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
O SUDBINI HRVATSKOG NARODA U BIH
ODLUČIVAT ĆE HRVATI46
Izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića ka-
ko će, ako bude morao birati između Komšića i
ravnopravnosti Hrvata, izabrati Komšića, potpuno
je demaskirala namjere najjače bošnjačke stranke
u BiH, priopćio je Klub izaslanika hrvatskog na-
roda u Domu naroda parlamenta Federacije BiH iz
redova HDZ-a BiH. U priopćenju se navodi kako
SDA i Bakir Izetbegović „otvoreno iskazuju opre-
dijeljenost prema politici raspada BiH kao zajed-
nice triju jednakopravnih narodaˮ.
„Mi izaslanici HDZ-a BiH u Klubu Hrvata u
Domu naroda Parlamenta Federacije BiH želimo
jasno poručiti da svaki pokušaj ukidanja meha-
nizama legitimnog predstavljanja bilo kojeg naro-
da u BiH je agresija na BiH. Birati između prava
jednog naroda i nelegitimnog predstavnika u vlasti
Željka Komšića je nedopustivo i vodi potpunom
urušavanju jednog od ustavnih temelja BiH, načela
legitimnoga predstavljanja. Želimo jasno poručiti
Bakiru Izetbegoviću da ni on ni Željko Komšić ne
će odlučivati o sudbini hrvatskog naroda u BiH. O
njoj će odlučivati sami Hrvatiˮ, poručili su iza-
slanici HDZ-a BiH. U priopćenju se dalje navodi
kako su najave da će se gaženjem načela legi-
timnog predstavljanja izgraditi „normalna državaˮ,
istovjetne namjerama koje je početkom '90-ih go-
dina prošloga stoljeća pokušao ostvariti Slobodan
Milošević u svojoj poznatoj „antibirokratskoj jo-
gurt revolucijiˮ.
„Pitanje lažne 'političke identifikacije' i 'lažni pat-
riotizam' Izetbegovića je ovakvim izjavama napo-
kon doživio svoj kraj. Ne bori se on za Bosnu i
Hercegovinu kao ravnopravnu slobodnu i bogatu
državu, već nekakvu 'Bosnu' ugnjetavanih, poniže-
nih i siromašnih. Pozivamo međunarodne pred-
stavnike u BiH, prije svih predstavnike institucija
Europske unije, da se javno očituju i zaustave
otvorenu političku agresiju na BiH koju provodi
Bakir Izetbegović, te tako pomognu u izgradnji
BiH kao države jednakopravnih naroda i građana
koji će uživati sva prava, slobode i živjeti životom
dostojnim slobodnih i sretnih ljudiˮ, stoji na kraju
priopćenja za javnost Kluba izaslanika hrvatskog
naroda u Domu naroda parlamenta Federacije BiH
iz redova HDZ-a BiH.
(Vijesti.ba)
46 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. rujna.
Stranica 55
Glasnik HDK
OBILJEŽAVANJE STOTE OBLJETNICE I.
SVJETSKOG RATA U KRAKOVU47
U sklopu obilježavanja stote obljetnice I. svjetskog
rata s umirovljenim časnicima Oružanih snaga
RH, predstavnicima HVIDR-e Novog Zagreba
veleposlanik Tomislav Vidošević je 29. kolovoza s
počasnim konzulom RH u Krakowu Pawłom
Wlodarczykom; Agnieszkom Puszczewicz, ravna-
teljicom Predstavništva HTZ-a u Poljskoj; troji-
com umirovljenih pukovnika, te časničkim nam-
jesnikom T. Rajkovićem položio cvijeće i svijeće
pod spomenik poginulima hrvatskim vojnicima na
groblju u Łagiewnikima u Krakowu. Velepo-
slanstvo RH (VRH) organiziralo je komemoraciju
u spomen na 133 pripadnika Zagrebačke 31. lo-
vačke bojne koji su bili u sastavu vojske Aus-
trougarske monarhije, a stradali su na području
Malopoljske u svibnju 1915. U sklopu kome-
moracije postavljena je u Greboszowu izložba
fotografija „Hrvatska puna inspiracije“ u suradnji
VRH-a, Predstavništva HTZ-a u Poljskoj i Kon-
zulata RH na čelu s počasnim konzulom u Kra-
kovu. Misno je slavlje predvodio prelat R. Banach,
a nazočnima se po okončanju Mise u crkvi obratio
i veleposlanik (vlp.) Vidošević. Zahvalio je lokal-
noj zajednici koja je sačuvala groblje štiteći uspo-
menu na 352 poginula vojnika, među kojima je
više od 130 hrvatskih.
Ljubazni domaćini organizirali su za izaslanstvo
prijevoz zaprežnim kočijama i konjima uz sudje-
lovanje vatrogasne postrojbe općine Greboszów i
poljskog vojnog orkestra iz Bytoma. Komemo-
racija je započela izvedbom poljske i hrvatske
himne, a nazočnima su se obratili domaći čelnici
te vlp. Vidošević koji je s poč. konzulom Wło-
darczykom svečano otvorio Informacijski pano s
podatcima o stradalim hrvatskim vojnicima poko-
panima na groblju u Ujściu Jezuickom, a koji je
blagoslovio župnik Babiarz. Poljsko i hrvatsko
izaslanstvo položilo je cvijeće i zapalilo svijeće
pred spomenikom svim poginulima i pred spomen
pločom palim hrvatskim vojnicima. Tijekom ko-
memoracije razmijenjena su pisma namjere o
suradnji između općine Greboszów i Dugog Sela.
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST
diplomaCIJE REPUBLIKE
HRVATSKE!
47 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. rujna.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
ŽELJANA ZOVKO IMENOVANA
IZVJESTITELJICOM ZA PRODULJENJE
STATUSA EUROPSKE PRIJESTOLNICE
KULTURE48
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zov-
ko imenovana je izvjestiteljicom za produljenje
programa Europskih prijestolni-
ca kulture te će u izvješću Eu-
ropskom parlamentu, kako je
najavila, podrža tiproduženje
statusa Rijeke kao Europske pri-
jestolnice kulture. Ž. Zovko
(HDZ/EPP) imenovana je
izvjestiteljicom za revidiranje
Ž. Zovko Djelovanja Unije za europske
prijestolnice kulture za razdoblje 2020-2033. te će
kao članica Odbora za kulturu i obrazovanje raditi
na izradbi i koordiniranju Izvješća na temelju
prijedloga Komisije, priopćio je ured zastupnice u
petak.
„Prijedlog je Europske komisije da se status Rije-
ke i Galwaya kao Europskih prijestolnica kulture
produži do kraja travnja 2021. Ovim ću Izvješćem
pozvati Europsku uniju da osigura potrebnu finan-
cijsku pomoć i tako preuzme dio tereta u ovim
teškim vremenima. Na ovaj način Hrvatska i Irska
će dobiti još jednu šansu da svijetu pokažu svoju
kulturnu baštinu”, najavila je Ž. Zovko. Prijed-
logom je predviđeno da se Europske prijestolnice
kulture, nominirane za 2021. godinu, pomaknu na
2023. godinu. S obzirom na to da u razdoblju od
siječnja ove godine nije bilo moguće provesti sve
ideje u potpunosti kako je planirano, gradovi će
ovom mjerom dobiti još jednu priliku da svoje
ideje provedu u djelo u boljim okolnostima, navo-
di se u priopćenju.
„Slavljanjem europske kulturološke raznolikosti i
promicanjem tradicije i kulturne baštine, Djelova-
nje za europske prijestolnice kulture lokalnim kre-
ativnim projektima otvara pozornicu s brojnim
mogućnostima”, izjavila je Ž. Zovko u povodu
imenovanja i istaknula značenje izvješća za gra-
dove Rijeku i Galway. „Na žalost, i na Rijeku i na
Galway u velikoj mjeri su utjecale restrikcije
uvedene zbog pandemije COVID-a 19ˮ, napome-
nula je Ž. Zovko i dodala da su mnogi planirani
događaji otkazani ili odgođeni, a organizatori nisu
mogli kapitalizirati pripremne aktivnosti. Zbog po-
48 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. rujna
Stranica 56
Glasnik HDK
sljedica krize uzrokovane koronavirusom Europ-
ska komisija predložila je u kolovozu da se Rijeci i
irskom Galwayu omogući da titulu Europske prije-
stolnice kulture 2020. zadrže sve do 30. travnja
2021. Komisija predlaže i odgodu godine u kojoj
će Novi Sad (Srbija) biti domaćin Europske
prijestolnice kulture s 2021. na 2022. godinu i go-
dine u kojoj će Temišvar (Rumunjska) i Eleusina
(Grčka) nositi tu titulu s 2021. na 2023.
„Rijeka i Galway zaslužuju pravu priliku da se
oporave i pokažu svoju otpornost i kreativnost.
Rušenje predrasuda i ugošćivanje raznolike pub-
like i umjetnika oduvijek su bili u srži Europskih
prijestolnica kulture. Tako će i ostatiˮ, protumačio
je prijedlog Margaritis Schinas, potpredsjednik
Komisije za promicanje europskog načina života.
Potpredsjednica za demokraciju i demografiju
Dubravka Šuica istaknula je da će „prijedlog za
produljenje titule Europskih prijestolnica kulture
2020. na 2021. godinu pružiti mogućnost da oba
grada predstave svoje bogate kulturne programe
koji se nisu mogli odvijati zbog krize uzrokovane
koronavirusomˮ. Rijeka i Galway morali su
od ožujka 2020. odgoditi ili otkazati sve događaje
bez ikakve izvjesnosti hoće li i pod kojim uvjetima
moći nastaviti s provedbom svojih programa.
Okolnosti su im onemogućile da u potpunosti
provedu svoje projekte Europske prijestolnice kul-
ture i uživaju u plodovima opsežnih priprema.
U Temišvaru, Eleusini i Novom Sadu, prijestol-
nicama kulture u 2021., pandemija je stvorila
veliku neizvjesnost u gotovo svim područjima pri-
preme, primjerice u pogledu perspektive financi-
ranja i budućih sigurnosnih propisa. Povrh toga,
zbog ograničenja putovanja znatno su umanjeni
turistički promet i prilike za europska i međuna-
rodna partnerstva. Mjere protiv koronavirusa us-
porile su njihov rad na pripremama upravo kada bi
se u normalnim okolnostima trebao ubrzati, navela
je Komisija u obrazloženju prijedloga..
Prijedlog Komisije upućen je Europskom parla-
mentu i Vijeću na razmatranje i konačno odob-
renje. Inicijativa Europska prijestolnica kulture
pokrenuta je 1985. a gradovi se za prijestolnicu
biraju na temelju kulturnog programa koji mora
imati vidljivu europsku dimenziju, poticati sudje-
lovanje i aktivno uključivanje građana, zajednice i
raznih sudionika te pridonositi dugoročnom raz-
voju grada i njegove okolice.
Hina
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
IZASLANSTVO ZAJEDNICE BOKELJSKIH
HRVATA KOD MINISTRA GRLIĆA
RADMANA49
Izaslanstvo Zajednice bokeljskih Hrvata (ZBH),
Srećko Đuranović, predsjednik, i Marijan Banelli,
izvršni tajnik, primio je u srijedu 10. rujna u služ-
beni posjet ministar vanjskih i europskih poslova
RH gospodin Gordan Grlić Radman, redoviti član
HDK-a, sa suradnicima. Izaslanstvo ZBH izrazilo
je zabrinutost bokeljeskih Hrvata u Republici
Hrvatskoj i dijaspori razvojem događaja poslije
parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Hrvatska
zajednica u Crnoj Gori nije polučila izborni rezul-
tat, unatoč činjenici da je izborni prag 0.35 % od
približno 4.500 potencijalnih glasača. Sudionici
sastanka suglasili su se da su ovakve političke
podjele u hrvatskom korpusu u Crnoj Gori nepo-
trebne i štete opstojnosti tamošnjih Hrvata. Teška
gospodarska situacija, pogotovo sada uzrokovana i
„korona krizom”, dovela je do ovakvih rezultata
izbora u Crnoj Gori.
Gordan Grlić Radman s izaslanstvom bokeljskih Hrvata
Konstatirano je da je Republika Hrvatska i do sada
podupirala i pomagala hrvatskoj zajednici u Crnoj
Gori i da će nastaviti taj trend. U svemu tome
najvažnije mora biti homogeniziranje i jedinstvo
Hrvata u Boki oko temeljnog cilja očuvanja svih
prava Hrvata koja proizlaze iz Ustava Crne Gore,
bilateralnih i međunarodnih sporazuma, te sprje-
čavanje bilo kakvih ataka na Hrvate i njihova me-
đunarodna zaštita. ZBH će u okviru svojih aktiv-
nosti podupirati prije svega raščišćavanje i smiri-
vanje svih nagomilanih tenzija u hrvatskoj zajed-
nici u Boki kotorskoj, u suradnji s Vladom RH,
diplomatskim predstavnicima RH u Crnoj Gori i
49 Preuzeto (uz neznatne preinake) s portala ZBH-a od 11. rujna
Stranica 57
Glasnik HDK
svim legalnim i legitimnim predstavnicima društ-
veno-političkog života Hrvata u Crnoj Gori.
PLENKOVIĆ: MI ĆEMO NASTAVITI BITI
ODVJETNICI BIH, NAROČITO PRAVA
HRVATA50
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u
Mostaru u ponedjeljak 14. rujna da će Hrvatska
nastaviti biti „odvjetnik BiH i prava Hrvataˮ te je
izrazio očekivanje da će se poštovati Daytonski
sporazum i prestati s praksom preglasavanja Hr-
vata i nametanja političkih predstavnika. „Mi će-
mo nastaviti biti odvjetnici BiH, naročito prava
Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kao i do sada
snažno ćemo podupirati BiH, razvijati suradnju sa
svim trima konstitutivnim narodima, sa svim gra-
đanima BiH, biti ona država koja će podupirati
BiH na putu prema EU i prema Sjevernoatlant-
skome savezuˮ, rekao je Plenković na konferenciji
za novinare nakon susreta sa zamjenikom pred-
sjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH i čelnika
HDZ-a BiH Draganom Čovićem Foto: D. Kapetanović
Slijeva: Željana Zovko, Andrej Plenković,
mons. Ratko Perić i mons. Petar Palić
Hrvatski premijer boravi u ponedjeljak u Mostaru
gdje sudjeluje u ustoličenju novog mostarsko-du-
vanjskog biskupa mons. Petra Palića, koji će na
tom mjestu naslijediti mons. Ratka Perića. Na upit
o najavama vodećih bošnjačkih dužnosnika kako
će na izborima 2022. preglasati Hrvate u BiH i
nametnuti dužnosnike na nižim razinama, a ne
samo člana BiH Predsjedništva Željka Komšića,
Plenković je rekao kako je važno da se poštuje
slovo i duh Daytonsko-pariškog mirovnoga spora-
zuma.
„Ako se poštuje načelo legitimnosti političkog
predstavljanja konstitutivnih naroda, takvih pitanja
50
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 14. rujna
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
niti nema. Mi smatramo da je to temelj bez kojega
je teško imati pravično i učinkovito funkcioniranje
institucija, osobito predstavničkih tijelaˮ, rekao je
Plenković. Izrazio je očekivanje kako će vodeća
hrvatska i bošnjačka stranka HDZ BiH i SDA
postići dogovor o izmjenama Izbornoga zakona
kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hr-
vata. „Ja vjerujem da taj dijalog treba dovesti do
određenih pomaka koji će u biti svojim sadržajem
izbjegavati situaciju u kojoj se jedan narod, u
ovome konkretnom slučaju hrvatski narod, osjeća
zakinutˮ, dodao je hrvatski premijer.
Čelnik HDZ-a BiH Čović rekao je kako je ranije
Izetbegovića upozoravao da je nametanje politič-
kih predstavnika u prošlosti rezultiralo proble-
mima, navodeći slučaj kosovskog političara Sejdu
Bajramovića, kojega je srbijanski vrh sa Slobo-
danom Miloševićem nametnuo kosovskim Alban-
cima. Dodao je kako je posljednja Izetbegovićeva
poruka povezana s pokušajem odvlačenja pozor-
nosti s problema u stranci i s raskolā u njoj.
Komentirajući rasplet situacije na jugoistoku Eu-
rope nakon izbora u Crnoj Gori i pregovora
između Srbije i Kosova, Plenković je istaknuo
kako se Hrvatska zauzima za stabilnost u svim
susjednim zemljama. „Ono što je za Hrvatsku bit-
no jest da postoji stabilnost, da postoji mir i da se
smanjuju tenzije, te da se stabiliziraju trgovinski
tokovi. U svemu tome vodimo računa o hrvatskoj
manjini i o Hrvatima u Srbiji. Žao nam je što zbog
podjela dviju hrvatskih stranaka nije dosegnut
prag u Crnoj Gori kako bi imali zastupnika, pred-
stavnika hrvatske nacionalne manjineˮ, rekao je
Plenković.
Hrvatski premijer Andrej Plernković je nakon raz-
govora sa čelnikom HDZ-a BiH posjetio biskupski
dvor u Mostaru gdje je razgovarao s mostarsko-
duvanjskim biskupom na odlasku mons. Ratkom
Perićem i njegovim nasljednikom mons. Petrom
Palićem. Plenković s izaslanstvom sudjeluje na
misi za zaređenje novog mostarsko-duvanjskog
ordinarija. U Mostaru je u nedjelju otvoren Bis-
kupijski kulturni centar, čiju je gradnju financirala
i hrvatska Vlada, te je predstavljena knjiga „Pođite
i propovijedajteˮ, biskupa u odlasku mons. Ratka
Perića.
Hina
pIŠIMO ZA vi. KNJIGU SJEĆANJA I
PRILOGA ZA POVIJEST
diplomaCIJE REPUBLIKE
HRVATSKE!
Stranica 58
Glasnik HDK
HRVATI U AUSTRIJI DOBILI HRVATSKI
DOM U BEČU51
Prije planiranog roka, za Božić ove godine, Hrvati
u Austriji dobili su u Beču svoj Hrvatski dom.
Zgrada se nalazi u 23. bečkom kotaru, a prvi sas-
tanak u njezinim prostorijama održat će se u čet-
vrtak 17. rujna. O otežanom radu udruga u vrije-
me korona-krize, na tom će sastanku govoriti zain-
teresirani predstavnici hrvatskih udruga u Austriji.
Zgrada Hrvatskog doma, projekt o kojem sanjaju
naraštaji Hrvata u Austriji, prostire se na više od
2.000 m2, ima dvije velike dvorane, uredske i mul-
tifunkcionalne prostorije. U tijeku je uređenje oko-
liša, obnova fasade i drugi radovi. „Ponosan sam i
jako sretan. Zgrada je samo beton, ali naš Hrvatski
dom su neumorni ljudi, entuzijasti i stručnjaci koji
su svojim znanjem i velikom ljubavlju vjerovali da
to možemo ostvariti. Na svima nama je da sada u
duhu zajedništva idemo dalje“, poručio je pred-
sjednik Hrvatskog doma u Beču Andrej Lucić.
Istaknuo je i kako je, usprkos otegotnim okol-
nostima, korona-krizi i svemu što nas okružuje,
vječiti optimist. „Vječiti sam optimist, jer vjeru-
jem u Hrvate, vjerujem u sve ljude dobre volje i
neka nas zgrada Doma i sve ono što će uslijediti
napokon ujedini prema koracima ljepše budućnosti
Hrvata u Austriji“, naglasio je. Lucić je na Prvom
saboru hrvatskih udruga u Austriji, koji je održan
u prosincu prošle godine i koji je okupio više od
2.000 gostiju, najavio kako je cilj do kraja ove
godine ostvariti projekt Hrvatski dom u Beču. I
prije Božića i kraja godine, nakon intenzivnih
traženja i sastanaka, cilj je ostvaren, poručuju iz
hrvatskog doma u Beču.
Hina
ŽIGMANOV: SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU
U SRBIJI DUGO JE ZATOMLJENO, OVO JE
DOBAR POČETAK52
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je
spremnost da posjeti neko od mjesta stradanja
Hrvata u Vojvodini i oda im počast. Poslije zad-
njih događanja u Hrvatskoj, posjet potpredsjednika
Vlade Borisa Miloševića Kninu na obilježavanju
obljetnice dana pobjede, a potom i predsjednika
51 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 14. rujna
52 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 15. rujna
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
RH Zorana Milanovića i ministra Tome Medveda
Gruborima, gdje su stradali srpski civili, i pred-
sjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je sprem-
nost da posjeti neko od mjesta stradanja Hrvata u
Vojvodini i oda im počast. Tu najavu pozitivnim
je ocijenio i predsjednik Demokratskog saveza
Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov
rekavši kako vjeruje Vučiću glede toga što je
rekao i da hrvatska zajednica u Srbiji čeka da se to
dogodi negdje u Srijemu. Istaknuo je kako se ne
mogu zaboraviti nedužne žrtve građana hrvatske
pripadnosti s teritorija Srijema '90-tih godina te da
bi takva gesta od Vučića mogla biti dobar početak
da se uspostavi stalna praksa i da se sjećanje na te
nedužne žrtve počne trajno njegovati.
„Suočavanje s prošlošću u Srbiji dugo je zatom-
ljeno, razmjerno dugo se o tome ne govori ili smo
pak bili svjedoci politika
nijekanja. DSHV se kon-
tinuirano od samih početaka
protivi dosadašnjoj politici
prešućivanja. Kada su u pitanju
sjećanja na nedužne žrtve,
ponajprije u Srijemu, inzistira-
T. Žigmanov mo da se podignu spomen-
obilježja i da se javnim gestama oda priznanje
stradalimaˮ – rekao je Žigmanov dodajući kako su
u Hrvatskoj na djelu značajni pomirbeni procesi.
Misli kako je na tragu takvih koraka iz Hrvatske
osnažena i spremnost Vučića da na njihov zahtjev,
zamolbu i nastojanja odgovori pozitivno.
Inače, DSHV u Srbiji svakoga 6. svibnja podsjeća
na stradavanje vojvođanskih, uglavnom srijemskih
Hrvata, kada je 1992. počeo njihov progon. Prema
podatcima koje je iznio Žigmanov tijekom 90-ih
godina prošloga stoljeća u Vojvodini je 25 osoba
umrlo od posljedica zlostavljanja, a moralo se ise-
liti između 35 i 40 tisuća Hrvata. Pri tome treba
znati i kako pravosudna tijela u Srbiji, što posebno
ističe DSHV, do sada nisu pokretala sudske pos-
tupke za počinjene zločine na području Vojvodine
iz tog vremena.
Branimir Bradarić
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU
SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE!
Stranica 59
Glasnik HDK
IZETBEGOVIĆ ODBIO PREGOVORE O
IZMJENAMA IZBORNOG ZAKONA;
KRITIZIRAO MILANOVIĆA 53
Dogovora, ali ni pregovora o izmjenama izbornog
zakona Bosne i Hercegovine ne će biti sve dok se
ne provedu rezultati izbora iz 2018., najavio je u
srijedu u Sarajevu predsjednik Stranke demokrat-
ske akcije (SDA) Bakir Izetbegović. On i pred-
sjednik HDZ-a BiH Dragan Čović trebali su, su-
kladno ranijim najavama, otvoriti međustranačke
pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva.
To su najavili još u lipnju, kada su dogovorili
izmjene izbornih pravila za Mostar, no Izetbegović
je u srijedu kazao kako od toga nema ništa sve dok
Čović ne pristane na uspostavu nove vlade Fe-
deracije BiH. Sadašnja entitetska vlada, izabrana
još prije šest godina, u protekle je dvije godine u
tehničkom mandatu jer HDZ BiH ne želi sud-
jelovati u imenovanju nove sve dok se ne izmijeni
Izborni zakon na način koji će, po interpretaciji te
stranke, jamčiti autentično predstavljanje naroda,
posebice u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda
državnog parlamenta.
Izetbegović je novinarima kazao kako Čović na
tome i dalje inzistira, no SDA na to ne želi pristati
jer ovakav zahtjev vidi kao „teror manjine nad
većinomˮ. „SDA će inzistirati na dosljednoj pri-
mjeni Ustava BiH. Domovi naroda ne mogu imati
istu ulogu i snagu kao zastupnički domovi. Narodi
u BiH imaju pravo biti zastupljeni. Imaju pravo
štititi vitalni nacionalni interes i to je sveˮ, kazao
je Izetbegović. Naznačio je kako novih pregovora
SDA i HDZ BiH uskoro neće biti, odnosno kako
će u najvećoj bošnjačkoj stranci pričekati ishod
lokalnih izbora, najavljenih za 15. studenog, te
posebnih izbora za Mostar, koji su zakazani za 20.
prosinca. „Bolje je sve odgoditi dok se ne završe
lokalni izbori. Čemu izmjene Izbornog zakona,
ako se ne će implementirati rezultati izboraˮ,
kazao je Izetbegović.
Kritizirao je i hrvatskoga predsjednika Zorana
Milanovića i premijera Andreja Plenovića zbog
odluke da se u Zagrebu sastanu s članom Pred-
sjedništva BiH Miloradom Dodikom. „To je
potvrda priče o nekoj novoj suradnji Hrvata i Srba,
zaobilazeći Bošnjake, ne poštujući BiH i hijerar-
hiju. Vidjet ćemo zaključke i hoće li oni deman-
tirati i relativizirati nešto od ovoga što sam rekaoˮ,
53 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 15. rujna
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
kazao je Izetbegović. Dodao je ipak kako ga je
Milanović zvao telefonom u utorak i najavio susret
s Dodikom prenijevši kako je nužno razgovarati i
tako naći rješenja. „Milanović me pozvao da do-
đem u Zagreb, kao i Plenković. Vidjet ćemo kakve
će biti poruke danas, pa ću odlučiti hoću li ićiˮ,
kazao je Izetbegović.
Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik stiže u Zag-
reb kao predstavnik srpskog naroda, a ne kao član
kolektivnog predsjedništva BiH, objavio je u
srijedu ured hrvatskoga predsjednika. Izvor iz ure-
da kazao je da su dva glavna cilja stabilnost sus-
jedne države i zaštita prava Hrvata te da su
hrvatskoj strani sugovornici svi o kojima ovisi
dogovor, a da i „Dodik nekoga predstavljaˮ.
Hina
BURNE REAKCIJE U BIH NA DODIKOV
DOLAZAK U ZAGREB; PLENKOVIĆ: TO
JE RADNI SUSRET BEZ DRAME54
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik dolazi da-
nas u Zagreb gdje će održati sastanak s predsjed-
nikom Zoranom Milanovićem i premijerom And-
rejem Plenkovićem.
– Na poziv predsjednika Republike Hrvatske Zo-
rana Milanovića, u Zagrebu će danas boraviti
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz Repub-
like Srpske. Sastanak predsjednika Milanovića i
člana Predsjedništva BiH Dodika predviđen je za
danas poslijepodne u Uredu predsjednika Repub-
like Hrvatske – priopćeno je iz Ureda predsjed-
nika. Posjet Republici Hrvatskoj započet će sas-
tankom s mitropolitom zagrebačko-ljubljan-
skim Porfirijem u 14 sati u Srpskoj pravoslavnoj
općoj gimnaziji „Kantakuzina-Katarina Branko-
vić”. Po završetku susreta, srpski član Pred-
sjedništva BiH sastat će se u vili Prekrižje na Pan-
tovčaku s predsjednikom Milanovićem u 16 sati, a
nakon toga planiran je sastanak s premijerom
Plenkovićem u 17.30 sati, u zgradi Vlade Repub-
like Hrvatske, izvijestili su iz Dodikova kabineta.
Druga dvojica članova Predsjedništva Bosne i
Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić
kritizirali su odluku najviših hrvatskih dužnosnika
da se u srijedu sastanu u Zagrebu s njiho-
vim kolegom Dodikom. Džaferović, koji je ujedno
i predsjedatelj Predsjedništva BiH, na društvenim
54 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 16. rujna
Stranica 60
Glasnik HDK
je mrežama objavio kako se ti susreti ne mo-
gu povezivati s Predsjedništvom BiH niti bi njihov
ishod mogao imati obvezujući karakter za bilo
koga u njegovoj zemlji, ali da bi mogao imati
negativne posljedice. „Riječ je o privatnom po-
sjetu koji je prihvatio službeni Zagreb ignorirajući
institucije Bosne i Hercegovine. To je njihov iz-
bor, kao što su njihov izbor i posljedice koje će iz
takvih postupaka nastupitiˮ, napisao je Džaferović.
Uz slične ocjene u srijedu mu se pridružio i Kom-
šić, istaknuvši kako je posebice problematično to
što će Milanović i Plenković Dodika primiti samo
dan nakon što je on u Banjoj Luci održao još jedan
zapaljivi govor u kojemu je doveo u pitanje op-
stanak BiH.
Dodik je u utorak u Banjoj Luci, obilježavajući 15.
rujna kao novoutemeljeni praznik pod nazivom
„Dan srpskog jedinstvaˮ, izjavio kako je ujedi-
njenje Republike Srpske i Srbije cilj kojega se Srbi
nikada ne će odreći. „Danas imamo dvije države,
Srbiju i RS, a težnja je da budemo jedna državaˮ,
kazao je tom prigodom Dodik. Komšić je u srijedu
upozorio kako je Dodik ovime još jednom pot-
vrdio krajnji cilj svoje politike, sugerirajući kako
bi se o tome moralo voditi računa i u Zagrebu.
„Bez obzira na to kako će u Zagrebu ta (Do-
dikova) poruka biti primljena, s odobravanjem ili
ne, mi u Bosni i Hercegovini znamo što nam je
činiti, a u Zagrebu, kako im je volja. Nikad ne će
biti ostvareno ono što su Milošević i Tuđman u
Karađorđevu zamisliliˮ, izjavio je Komšić aludi-
rajući na sastanak dvojice tadašnjih čelnika pos-
većen situaciji na prostoru bivše Jugoslavije. To-
čne teme tih razgovora nikada nisu do kraja
obznanjene u javnosti, a srpski političari i većina
hrvatskih političara tvrde kako nije postojao nika-
kav čvrsti dogovor. Bošnjački političari uglavnom
tvrde da su se dvojica čelnika dogovarala o podjeli
BiH.
Pantovčak odgovorio na kritike
Na Dodikov dolazak osvrnuo se i Ured hrvatskoga
predsjednika iz kojeg je objavljeno kako vođa
bosanskih Srba stiže u Zagreb kao predstavnik
srpskog naroda, a ne kao član kolektivnoga
predsjedništva BiH. Dva glavna cilja su nam sta-
bilnost susjedne države i zaštita prava Hrvata,
rekao je izvor s Pantovčaka. Sugovornici su nam
svi o kojima ovisi dogovor, a „Dodik nekoga pred-
stavljaˮ, dodao je izvor.
Plenković ublažava kritike
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Premijer Andrej Plenković nastojao je ublažiti
kritike iz BiH zbog dolaska vođe bosanskih Srba
Milorada Dodika u Zagreb, rekavši da u tome
nema „nikakve tajneˮ i da će s njime razgovarati o
infrastrukturnim projektima. Plenković kaže da ga
je Milanović izvijestio o dolasku Dodika koji je
izrazio želju da se tijekom boravka u Zagrebu
sastane i s predsjednikom Vlade. „Nema nikakave
tajne...Dogovorili smo da dok je tu da dođe u
Vladu da vidimo kakva je situacija...mostovi, ce-
ste, niz pitanja o kojima moramo voditi računa. I
to je sveˮ, izjavio je Plenković novinarima. Raz-
govor s Dodikom opisao je kao „radni susret bez
velike drameˮ.
„Ako ima situacija u kojima netko unutar teritorija
BiH, netko u okviru RS-a ide s trasom autoceste
koja treba srušiti kuće Hrvata koji tamo žive, onda
je moja zadaća kao hrvatskog premijera da nazo-
vem g. Dodika i kažem može li trasa ići nekim
drugim putemˮ, rekao je Plenković. Upitan može
li Dodik s obzirom na svoje stavove biti partner
Hrvatskoj, premijer kaže da je njegova pozicija o
BiH jasna. „To je naša prijateljska, susjedna
zemlja koju podupiremo u procesu unutarnjih
reformi i na putu prema EU-u i NATO-uˮ, istak-
nuo je. „Ja sam bio u Sarajevu, održao sjednicu
vijeća ministara i hrvatske vlade, imao niz susreta
i imat ću ih u budućnosti i s drugim akterima u
BiHˮ, rekao je Plenković.
16. rujna 2020.
IZETBEGOVIĆ MORA PRESTATI
GLUMITI SULTANA, IZBORNI ZAKON
NIJE ‘AHDNAMA’55
Nedavni, kontroverzni, posjet srpskog ‘poglavice’
Milorada Dodika Zagrebu potpuno je razjario sa-
rajevski ‘patriotski’ prostor kojim suvereno uprav-
lja bošnjački ‘poglavica’ Bakir Izetbegović. Ospo-
ren je susret s predsjednikom i premijerom sus-
jedne ‘Lijepe naše’, formalno zato što je zaobiđen
predsjedatelj Predsjedništva Šefik Džaferović, a
onako zloćudno se spočitava čelnicima Hrvatske
što su primili čovjeka s američke ‘crne liste’, ne-
gatora države BiH, lidera koji podržava ratne zlo-
čince, često vrijeđa Bošnjake, Hrvate i Hrvatsku.
Nije samo Čović kriv
Sarajevskom minderu se ne sviđa što su Milanović
i Plenković pojasnili kako su razgovarali s legi-
55 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 21. rujna
Stranica 61
Glasnik HDK
timno izabranim liderom jednog konstitutivnog
naroda te da će to činiti i u budućnosti pa tako,
primjerice, ne će zvati u Zagreb Željka Komšića,
jer njega nisu izabrali Hrvati i on u Predsjedništvu
samo „parazitira” na račun najmalobrojnijeg kons-
titutivnog naroda. Na margini se sastanak u
Hrvatskoj suludo smješta u kontekst nekakva
velikog, povijesnog pomirenja Hrvata i Srba, što
se u predvečerje lokalnih izbora vješto populistički
zloupotrebljava za širenje strahova i homogenizi-
ranje Bošnjaka. Rijetko se mogu čuti ili pročitati
staloženi i racionalni komentari i analize. Zapravo,
upadljiva je ta nevjerojatna doza paranoje, opsjed-
nutosti Dodikom i „srpsko-hrvatskom” urotom, ali
i izostanak trunke principijelnog propitivanja ulo-
ge Bakira Izetbegovića u kreiranju vrlo složenih i
osjetljivih odnosa između naroda i institucija u
BiH, u majoriziranju i sustavnom političkom tero-
riziranju najmalobrojnijeg naroda. Kao prvo, u
ovom je trenutku ključno i najteže političko pita-
nje, sukob između Bošnjaka i Hrvata, odnosno
između Bakira Izetbegovića i Dragana Čovi-
ća. Oni su nacionalni vođe izabrani da rješavaju
sporna pitanja, ali to desetljećima ne žele ili ne
znaju uraditi. Ta dva, povijesno prijateljska, naro-
da toliko su obavijena strahovima i svjesno zado-
jena neslućenom mržnjom, za što odgovornost
snose dvije najjače bošnjačke i hrvatske stranke i
njihovi vođe. Krivica nije samo na Draganu Čo-
viću nego i na Bakiru Izetbegoviću.
Ruganje Hrvatima usred Zagreba
Neshvatljivo je i neopravdano da se bošnjački na-
cionalni izbornik nije potrudio da pune dvije go-
dine od parlamentarnih izbora nije posjetio Hrvat-
sku metropolu ili ugostio čelnike prijateljske drža-
ve, pa makar to bio i predsjednik Sabora Gordan
Jandroković. I sada kada u Zagreb sleti „omraženi
secesionist” Milorad Dodik političko Sarajevo se
povampiri. Dodikov posjet se glorificira kao što se
nepotrebno i neargumentirano plasiraju teze o
naklonjenosti Milanovića i Plenkovića režimu Mi-
lorada Dodika i ignoriranju službenog Sarajeva.
Ako se malo dublje zagrebe ispod površine objav-
ljenih zaključaka na prvu se vidi da su čelnici
Hrvatske neskriveno zabrinuti za opstrukcije oko
izmjena Izbornog zakona, ali su s Dodikom vrlo
konkretno izdogovarali neka infrastrukturna pita-
nja koja se naročito tiču premještanja trase auto-
cesta kroz RS, što je u biti briga za povratnike u
manjem entitetu. U tom smislu ostaje „smrtni gri-
jeh” Dragana Čovića činjenica da se u tim raz-
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
govorima u Zagrebu nije, barem to nije javno
rečeno, razgovaralo o identičnim preinakama Iz-
bornog zakona kako bi Hrvati u RS-u sebi sami
birali, recimo, potpredsjednika entiteta. Nije se
smjelo dopustiti da se Dodik ruga Hrvatima i us-
red „bijelog Zagreba” ironično poručujući kako
Hrvati nemaju nikakvih problema u RS-u i da oni
čak i vole MIlorada Dodika.
Ne žele ili ne znaju
U poplavi zajapurenih reagiranja i analiza stidljivo
se mogu pročitati i neki briljantni i popločani
komentari uglednih sarajevskih intelektualaca po-
put odvažnog profesora Envera Kazaza. Govoreći
o široj dimenziji ovog posjeta, Kazaz je upozorio
da je Dodik već odavno saveznik predsjednika
HDZ-a BiH Dragana Čovića u Bosni i Hercego-
vini te da Hrvatska očito u savezu s Dodikom
pokušava riješiti hrvatsko-bošnjački sukob, kako
se on često zove u javnosti, a ustvari je sukob
HDZ-a BiH i SDA oko takozvanog hrvatskog
pitanja u BiH, tj. oko majorizacije Hrvata na izbo-
rima.
‒ Ono što mene brine jest nemogućnost da Čović i
Izetbegović postignu dogovor o izmjenama Izbor-
nog zakona i to je najvažnije političko pitanje u
BiH, praktički je to rješenje konflikta u Federaciji
BiH, koja je u krizi vlasti, ekonomskoj krizi i
stanju stalnog sukoba između HDZ-a i SDA-a,
kaže Kazaz i inteligentno ističe da bi Hrvatska
morala na tom pitanju postaviti svoju regionalnu
politiku, ali ne tako da je isključivo za rješenja
koja joj predlaže Čović, jer ta rješenja umnogome
oštećuju prava Hrvata u BiH, nego da s boš-
njačkom i hrvatskom etnopolitikom, odnosno ins-
titucijama BiH, traga za rješenjima koja su naj-
bolja za Hrvate u BiH.
Ali kako doći do približavanja kada Čović ulti-
mativno zahtijeva izmjene Izbornog zakona i para-
lizira formiranje nove federalne Vlade dok mu
Izetbegović uzvraća ucjenom da nema Izbornog
zakona dok se ne provedu rezultati izbora. I što je
još strašnije, Bakir Izetbegović više ne krije da
prijeti kako će, ako Čović nastavi s ucjenama,
Bošnjaci birati Hrvatima, ne samo člana Pred-
sjedništva nego i članove Doma naroda u FBiH.
‒ Domovi naroda ne mogu imati istu ulogu i snagu
kao zastupnički domovi. Narodi u BiH imaju pra-
vo biti zastupljeni. Imaju pravo štititi vitalni naci-
onalni interes i to je sve. Njihovi predstavnici
nemaju pravo rušiti bez obrazloženja sve što zas-
tupnički domovi usvoje, a to se u FBiH pretvorilo
Stranica 62
Glasnik HDK
u teror manjine nad većinom’. Bošnjački pogla-
vica se postavlja kao sultan koji će Hrvatima, ako
zasluže, podariti „Ahdnamu”, Izborni zakon.
Ništa novo
Za bivšu šeficu hrvatske diplomacije Vesnu Pu-
sić nije iznenađenje što je Čović organizirao Dodi-
kov posjet Zagrebu jer njih dvojica godina-
ma ozbiljno surađuju.
‒ To nije problem osim ako se radi o suradnji koja
isključuje najveći narod u BiH – a to su Bošnjaci i
ako ide na štetu BiH. Budući da imamo loša is-
kustva iz prošlosti, mislim da nije neobično da
takav postupak izaziva oprez u najmanju ruku,
odnosno upozorava da se tu nešto događa što ne bi
bilo najbolje ni za naše odnose niti za BiH. Ne
slažem se često s Bakirom Izetbegovićem, ali u
ovom slučaju se slažem, izjavila je gđa Pusić.
Nije dobro kada se vjerski poglavari petljaju u
politiku i međudržavne odnose, međutim poglavar
Islamske zajednice u BIH reis Husein Kavazović
je u svojim porukama u svezi s iluzijom o hrvat-
sko-srpskom pomirenju, kao pravi vjernik pozdra-
vio takve eventualne procese uz razumljiv oprez,
ali ne i preventivnu paranoju.
‒ Nadamo se da su svi narodi, kao i politički i
vjerski vođe na području Balkana, sazreli za okre-
tanje nove stranice u historiji naših naroda. Poz-
dravljamo i činjenicu da prvi glasovi u smjeru
pomirenja dolaze iz Srbije i Hrvatske, kao dvije
najveće zemlje bivše Jugoslavije i najodgovornije
za sve što se događalo devedesetih, naročito u
Bosni i Hercegovini. Povijest nas uči da, kad god
su se dvije strane dogovarale na račun treće, sve je
kretalo naopako za svaku stranu, i za dvije koje se
dogovaraju, i za treću koja se nije uzimala u
obzir’.
Odgovor svim razumnim, neopterećenim i proeu-
ropskim političarima i glasačima u BiH odaslala je
predsjednica Europske komisije Ursula von der
Leyen.
‒ Budućnost cijele regije je u EU. Mi dijelimo istu
povijest, dijelimo istu sudbinu. Zapadni Balkan je
dio Europe i nije samo usputna stanica na ‘Putu
svile’. Uskoro ćemo predstaviti ekonomski paket
oporavka za zapadni Balkan koji će biti usre-
dotočen na regionalne investicije teške neko-
liko milijardā eura. Europska unija bi što bržim
prihvaćanjem novih članica s Balkana spriječila
buduće ratove i prekrajanja granica na europskom
kontinentu.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Ujedinjena Europa je milenijski pothvat koji
današnja generacija mora završiti kako bi Europa
postala veliki, svjetski igrač u ekonomskom smi-
slu. U političkom smislu, taj koncept isključuje
bilo kakvu mogućnost da dođe do novog rata u
Europi, smatra Stjepan Mesić, bivši stanovnik
Pantovčaka.
U međuvremenu kako vrijeme odmiče, SDA sve
nervoznije nastoji zakrpiti brod koji pušta na sve
strane, dok ‘kapetan’ Bakir Izetbegović sada već i
osobno sve otvorenije prijeti oponentima i u prve
redove istura ekstremne likove koji bi valjda već i
pojavom trebali nekog zastrašiti. U toj politici
spletkarenja i „milostinje” malo ima prostora za
povijesne dogovore i državne iskorake.
RADOVI NA PELJEŠKOM MOSTU
NAPREDUJU PUNOM PAROM: NA
GRADILIŠTU JE 725 RADNIKA56
Na gradilištu Pelješkog mosta trenutačno je rekor-
dnih 725 radnika, što znači da su radovi na mostu
koji će spajati Hrvatsku na vrhuncu i prebačeni u
šestu brzinu. Prema podatcima koje smo dobili od
Hrvatskih cesta, dosad je iz mora potpuno izniklo
čak 11 od 12 stupova budućeg mosta na kojima je
u kolovozu već postavljeno 20 odsječaka čeličnog
nosivoga sklopa, a na četirima stupovima počela je
i gradnja pilona. A počelo je i zavarivanje odsje-
čaka.
Zavarivači iz Kine
Što se tiče stupova, nedovršen je još samo 12.
stup, na kojem je dosad izvedeno postavljanje i
spuštanje oplate naglavnice. Radovi su najviše po-
odmakli na središnjim stupovima. Tako su na stu-
pnim mjestima 5, 6 i 7 visokima 53,35 m pos-
tavljena po dva početna odsječka čeličnog raspon-
56 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 22. rujna
Stranica 63
Glasnik HDK
skoga sklopa mosta te armatura; izrađena je oplata
i završena ugradba betona prve faze nultog odsje-
čka pilona. Visina pilona iznad rasponskoga sklo-
pa mosta iznosit će 40 m. Na stupu S9 sklopljena
je u kolovozu privremena skela za dva čelična
početna odsječka čije je postavljanje bilo predvi-
đeno za početak rujna. Na stupu S10 je uz pomoć
plovne dizalice najveće nosivosti 1000 tona, s
prijenosne „baržeˮ, podignut i geodetski pozicio-
niran čelični početni odsječak BS101, dok je
BS102 postavljen početkom rujna. Pojedinačna
težina početnog odsječka iznosi oko 269 tona. Na
stupu S11 ugrađena je armatura te završena izrad-
ba oplate i betoniranje šestog, sedmog i osmog
odsječka stupa. Stup S11 je ukupne visine 31,98 m
i sastoji se od osam odsječaka. Radovi su završeni
potpuno i na stupovima S13, S2, S3 i S4. Što se
tiče upornjaka, na upornjaku U1 završena je prva i
druga faza, a na upornjaku U14 izvedeni su prva
faza i nadozid upornjaka, druga faza stupa i krila
upornjaka te ležajne klupe.
U veljači ove godine na gradilište mosta je iz
pogona u Kini stiglo prvih 29 odsječka čeličnog
rasponskoga sklopa. U kolovozu je postavljeno 20
odsječka čeličnog rasponskoga sklopa mosta na
potporne skele. U drugoj polovici kolovoza na
gradilište su pristigli visokospecijalizirani zavari-
vači iz Kine koji rade na okrupnjavanju odsječaka
rasponskoga sklopa. Zavarivanje dvaju odsječaka
počelo je na pelješkoj strani mosta koji su oslo-
njeni na skeli uz upornjak. Na putu prema
Hrvatskoj trenutačno je brod s 13 novih odsječaka
nosivog čeličnog rasponskoga sklopa koji bi tre-
bao stići na gradilište početkom listopada.
Pristupne ceste i mostovi
Od 725 radnika koji su trenutačno na gradilištu,
153 su tehničko i pomoćno osoblje, a ostalo su
radnici, strojari i mornari na brodovima. Dosad je
na gradilištu bilo najviše oko 500 radnika. I na
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
pristupnim cestama Pelješkom mostu radi se pu-
nom parom pa su tako na dionici Duboka – Spa-
ragovići među ostalim počeli i pripremni radovi za
izvedbu temelja mosta Dumanja jaruga. Najzah-
tjevnija građevina na toj trasi je tunel Debeli brijeg
čija je glavna cijev kod izlaznog portala iskopana
do 700, a poslužna do 535 metara. Na stonskoj je
zaobilaznici, među ostalim, u tunelu Polakovica
nastavljen iskop glavne cijevi tunela koji sad iz-
nosi nešto više od 50 metara.
Josip Bohutinski
GODIŠNJA PRIREDBA GRADA SIGETA
„DANI ZRINSKIH“57
Najveća ovogodišnja (188. po redu) priredba grada
Sigeta „Dani Zrinskih“ održana je od 7. do 13.
rujna. Ove godine obilježena je 454. obljetnica
bitke kod Sigeta pod vodstvom Nikole Šubića
Zrinskog i njegovih junaka. Uoči završne sveča-
nosti generalni konzul (gk.) Drago Horvat sa sup-
rugom susreo se 13. rujna s dr. Péterom Vassom,
gradonačelnikom Sigeta. On je istaknuo važnost
obilježavanja bitke i žaljenje zbog izostanka hrvat-
ske povijesne postrojbe i drugih hrvatskih pred-
stavnika zbog epidemije covida 19. Nada se nas-
tavku tradicionalnih susreta i njegovanja hrvatsko-
mađarskog i turskoga prijateljstva. Gk. D. Horvat
uručio je gradonačelniku dar HR PRES 2020.
Svečanost je započela u Mađarsko-Turskom parku
prijateljstva intoniranjem mađarske, hrvatske i
turske himne. Govor veleposlanika (vlp.) dr. sc.
Mladena Andrlića pročitao je gk. D. Horvat, a
potom je govorio gradonačelnik P. Vass. Vijence
pred spomenik N. Šubića Zrinskog i Sulejmana I.
položili su: S. Dagli, koordinatorica Zaklade
TIKE; zatim g. Vass, gk. D. Horvat, te mađarska
'Zrinska garda'. Pribivao je i vlp. dr. J. Hóvári sa
suprugom i M. V. Csokli, javna bilježnica, uz
nazočnost 50-ak osoba. Program je nastavljen
mimohodom mađarskih povijesnih postrojbā na
trgu Zrinskih u središtu Sigeta. Kod spomenika
Zrinskom na trgu Vigadó govorima su se obratili
gk. Horvat i g. Vass, te su položeni vijenci. Kip je
izradio hrvatski kipar i slikar Mihael Štebih, a
skulptura Zrinskog zrači njegovom porukom ‒ ne-
pokolebljivost.
Madžarska je u zadnjih 30-ak godina pomagala
Hrvatsku u osamostaljenju i pružala potporu na-
šem pristupu EU-u. Govor gk. Horvata zaključen
je stihovima iz pjesme 'Pozvanje na vojsku', Frana
57 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 23. rujna
Stranica 64
Glasnik HDK
Krste Frankopana: 'Navik on živi, ki zgine poš-
teno'. U programu bila je također živopisno pri-
kazana simulirana Opsada Sigeta u utvrdi. Za-
pamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika N.
Šubića Zrinskog i posade, a svojom žilavom ob-
ranom spasila Mađarsku, Hrvatsku i Austriju od
pada u turske ruke. Utvrda Siget imala je u drugoj
polovici 16. st. iznimno geostrateško značenje za
obranu Kraljevstva krune sv. Stjepana.
HRVATSKOJ ZAJEDNICI I UDRUGAMA U
CENTRU BEOGRADA DODIJELJEN
PROSTOR58
Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji pre-
uzelo je u srijedu 23. rujna prostor u središtu Beo-
grada koji mu je srbijanska Vlada dodijelila za
potrebe područnog ureda HNV-a i mjesnih udruga
kulture, a ugovor su potpisali čelnici HNV-a i
Republičke direkcije za imovinu Srbije. Srbijanska
Vlada usvojila je 10. rujna Zaključak o davanju na
korištenje Hrvatskom nacionalnom vijeću nekret-
nine u Beogradu koja je u vlasništvu Republike
Srbije, na neodređeno vrijeme i bez naknade, a
ugovor o dodjeli potpisali su direktor direkcije Jo-
van Vorkapić i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
Predsjednica HNV-a zahvalila je srbijanskom
predsjedniku Aleksandru Vučiću, Republičkoj di-
rekciji za imovinu te svim sudionicima u dogo-
vorima koji su doveli do toga da se HNV-u i
hrvatskim udrugama kulture koje djeluju na pod-
ručju Beograda i Srbije osigura prostor u samom
središtu grada, koji će, kako je rekla, „biti vrlo
reprezentativan za hrvatsku zajednicuˮ. Potpisiva-
nje ugovora gđa Vojnić ocijenila je kao „jedan od
izuzetnih primjera kako možemo relaksirati srp-
sko-hrvatske odnose, kako se taj dobar val pozi-
tivne politike može širitiˮ, dodavši da na tom tragu
treba i dalje nastaviti i ostaviti iza sebe sve po-
teškoće u zadnjih nekoliko godina, od pokretanja
inicijativa do današnjeg potpisivanja ugovora. Po
njezinim riječima, novi prostor biti će vrhunski
centar u koji će moći dolaziti ugledni umjetnici,
glazbenici, pjesnici, i koju će biti točka povezi-
vanja ne samo hrvatskog naroda, već i pripadnika
drugih nacionalnosti.
Gđa Vojnić najavila je da će kuća bana Jelačića u
Petrovaradinu, koja je ustupljena hrvatskoj zajed-
nici u Srbiji i preuređena da bude središte, svečano
58 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 24. rujna
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
biti predana 16. listopada, te da će toj ceremoniji
nazočiti i srbijanski predsjednik Aleksandar Vu-
čić. Izrazila je nadu da će se „nastaviti pozitivna
politikaˮ koja je dosad ishodila dodjelu tih dvaju
prostora za djelatnosti hrvatske zajednice u Srbiji.
Direktor Republičke direkcije za imovinu J. Vor-
kapić podsjetio je da su konačni dogovori o
dodjeli prostora uslijedili poslije sastanka pred-
stavnika hrvatske zajednice sa srbijanskim pred-
sjednikom koncem kolovoza, koji je i osobno stao
iza toga. „Ovo je za nas jako važno, jer hrvatska
zajednica može i u Beogradu imati svoj repre-
zentativni prostorˮ, rekao je Vorkapić.
„Bez prostora i okupljanja, bez susretanja i djelo-
vanja ‒ zajednica i nije zajednica. Središte većine
naših institucija jest u Subotici, a ‒ uz kuću bana
Jelačića u Petrovaradinu ‒ na ovaj način institu-
cionalno i prostorno zaokružujemo ključne točke.
Ti prostori bit će multifunkcionalni, za kulturne
udruge i programe, društvena događanjaˮ, rekao je
predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvo-
dine (DSHV) Tomislav Žigmanov.
Čelnici HKC-a u Beogradu, predsjednica Ljiljana
Crnić i potpredsjednik Aleksandar Alač, bili su
među najustrajnijima u nastojanjima da se hrvat-
skim udrugama kulture osigura prostor za djelo-
vanje u srbijanskoj prijestolnici, u čemu su imali
iznimnu potporu Veleposlanstva RH, poglavito
donedavnog veleposlanika Gordana Bakote, redo-
vitoga člana HDK-a. „Prostor dodijeljen hrvatskoj
zajednici u Beogradu ishod je dugogodišnjeg nas-
tojanja HKC-a, uz veliku potporu Veleposlanstva
RH u Srbiji i HNV-a. Zvuči kao floskula, ali je
točno: ovo je veliki dan za hrvatsku zajednicu u
Srbiji, Beogradu i za sam Beograd i Srbiju. Vrata
našeg centra bit će otvorena svim dobronamjernim
ljudimaˮ, izjavio je potpredsjednik HKC-Beograd
Aleksandar Alač.
Dodijeljeni prostor površine je 160 m2 i nalazi se u
središtu grada, na Studentskom trgu, u nepo-
srednoj je blizini Rektorata beogradskog Sveu-
čilišta, Kolarčevog narodnog sveučilišta, Filozof-
skog, Filološkog i Prirodno-matematičkog fakul-
teta, Narodnog kazališta, te Narodnog i Etno-
grafskog muzeja. Kuriozitet je da je prostor,
dodijeljen danas HNV-u i mjesnim udrugama
kulture, zapravo nekadašnji stan prvog demo-
kratski izabranoga srbijanskog premijera Zorana
Đinđića, ubijenog u atentatu 12. ožujka 2003.
Đinđić je u tom stanu živio s obitelji do početka
travnja 2002., kada je preselio u službenu rezi-
Stranica 65
Glasnik HDK Godina XVIII., broj 4-5

denciju koja pripada predsjedniku srbijanske Vla- smo patili kao braća, rame uz rame. Zajedničku
de, u Užičkoj 40 na Dedinju. budućnost možemo graditi samo kada rasvijetlimo
zajedničku prošlost jer je budućnost začeta u pro-
šlosti. Ova osobita izložba važan je kamen međaš
IZLOŽBA ARS ET VIRTUS HRVATSKA ‒ u tom procesu“, istaknuo je ministar ljudskih re-
MAĐARSKA59 sursa Mađarske prof. dr. Miklós Kásler.
Snimka: Slavica Štefić
U Galeriji Klovićevi dvori svečano je otvorena u
četvrtak 24. rujna izložba „Ars et Virtus: Hrvatska
– Mađarska. 800 godina zajedničke kulturne baš-
tineˮ koja se može pogledati do 22. studenog, a
nakon toga se u prosincu seli u Mađarski nacio-
nalni muzej u Budimpešti. Izložba je okupila
predstavnike vlada Hrvatske i Mađarske, a najveći
kulturni događaj koji će obilježiti ovu godinu
otvorila je ministrica kulture i medija Nina Obu-
ljen Koržinek. Oko 150 izložaka stiglo je protek-
lih dana u Zagreb, a u 12 soba Galerije prikazana Škrinja sv. Šimuna
je hrvatsko – mađarska likovna baština od sred-
Izložba je ostvarena vrijednom suradnjom hrvat-
njega vijeka do kraja trajanja Monarhije.
skih i mađarskih povjesničara, povjesničara umjet-
„Ovo je jedna od najvažnijih izložaba koja se u nosti, restauratora, arhivara, fotografa, kustosa i
nas postavlja u godini obilježenoj globalnom mnogo drugih stručnjaka.
zdrav-stvenom pandemijom dosad neviđenih raz-
„Ovom izložbom o kulturnim vezama na području
mjera, u vrijeme kada Zagreb i sjeverozapadna
likovnih umjetnosti Hrvatske i Mađarske nastav-
Hrvatska tek započinju uklanjati razorne poslje-
ljamo propitivanje bremenite prošlosti naše zem-
dice potresa od kojih naše tlo kontinuirano podrh-
lje, u osam stoljeća dugoj zajednici s Mađarskom.
tava još od ožujka. Kao što znamo, još od početka
Naši nijemi svjedoci prošlosti su umjetnička djela
12. stoljeća hrvatske i mađarske zemlje dijele za-
koja pričaju dosad nepoznatu priču o međusobnim
jedničku sudbinu u državnoj tvorevini koja se od
prepletanjima hrvatske i mađarske kulture i umjet-
16. stoljeća pridružuje velikoj zajednici habsbur-
nosti. Njihov sjaj i ljepota natkrilit će sve povi-
ških zemalja. Osim političkih događanja povezuje
jesne prijepore dviju zemalja te osnažiti među-
nas i čitav niz kulturnih velikana koji su značajno
sobno prijateljstvo i nagovijestiti svijetlu buduć-
obilježili i obogatili povijest obaju naroda,“ istak-
nost dvaju naroda koji stoljećima dijele mnogo
nula je prilikom otvorenja ministrica Nina Obuljen
više od političkih spona,“ kazao je prilikom otvo-
Koržinek. Zahvalila je mađarskim kolegama na
rena ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio
pomoći i partnerstvu u ovom međunarodno zna-
Picukarić.
čajnom kulturnom pothvatu.
Zadovoljstvo zbog otvorenja izložbe izrazili su i
„Današnja izložba nezaobilazne važnosti, kojoj u
ravnatelj Mađarskoga nacionalnog muzeja u Bu-
svom žanru nema premca, nastala je kako bi po-
dimpšti Benedek Varga, te Milana Vuković Ru-
kazala kakav je bio odnos mađarskog i hrvatskog
njić, izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Mi-
naroda, kako su dva naroda utjecala na kulturu i
lana Bandića. Izložbu je nakon otvorenja u društvu
tradicije onog drugog te kako se sjedinila ova ina-
ministara i ravnatelja razgledao i premijer Andrej
če bratska sudbinska zajednica u razdoblju od 800
Plenković. U skladu s novim okolnostima, mađar-
godina kada su dvije države živjele ujedinjene
ski muzej priprema i virtualno razgledanje izložbe
vlašću Svete krune. Premda su povijesni događaj i
za sve one koji ne će biti u mogućnosti posjetiti
tragedije 20. stoljeća rastavili dva naroda, važno je
muzej u Budimpešti.
upoznati današnje naraštaje s tisućljetnom zajed-
ničkom poviješću, s time kako smo jedni na druge Autori su izložbe, te njezini idejni začetnici: dr.
utjecali, kako smo jedni drugima pomagali, kako sc. Petra Vugrinec, dr. sc. Marina Bagarić, dr. sc.
Dragan Damjanović, a nastala je u koprodukciji
Galerije Klovićevi dvori i Mađarskog nacionalnog
59 Preuzeto (uz neznatne preinake) sa službene stranice Galerije
Klovićevi dvori od 25. rujna.

U Zagrebu, 20. listopada 2020. Stranica 66

Glasnik HDK
muzeja u Budimpešti. Izložba se održava pod
visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade RH.
25. rujna. 2020.
EMILIJU MARINU PRODULJENO
ČLANSTVO U PAPINSKOM
POVJERENSTVU ZA SAKRALNU
ARHEOLOGIJU 60
Papa Franjo produljio je prorektoru za među-
narodnu suradnju na Hrvatskom katoličkom sveu-
čilištu (HKS) prof. dr. sc. d.h.c. Emiliju Marinu,
dopredsjedniku HDK-a, članstvo u Papinskom po-
vjerenstvu za sakralnu arheologiju na još dvije
godine.
Emilio Marin
Papa emeritus Benedikt XVI imenovao je pro-
rektora Marina članom Papinskog povjerenstva za
sakralnu arheologiju u Vatikanu 2012. godine.
Time je on bio prvi hrvatski član uopće tog naj-
višeg papinskog tijela za arheologiju. Papinsko
povjerenstvo, u kojem prof. dr. sc. Emilio Marin
član već u dva mandata, u sastavu je Rimske
kurije, a na čelu joj je kardinal Gianfranco Ravasi,
predsjednik Papinskog vijeća za kulturu.
Papinsko povjerenstvo za starokršćansku arheo-
logiju osnovao je papa Pio IX. (6. siječnja 1852.)
„poradi čuvanja starokršćanskih groblja, da se bri-
ne o njihovoj zaštiti i konzervaciji te daljnjem
istraživanju, o arheološkim iskopavanjima, znan-
stvenom proučavanju, da bi se i na taj način čuvali
najstariji spomeni prvih kršćanskih stoljeća, veli-
čanstveni spomenici, časne bazilike, u Rimu i nje-
govoj okolici u cjelini, ali i u drugim biskupijama,
u suglasju s nadležnim biskupimaˮ.
Papa Pio XI. povjerenstvo je proglasio papinskim
u prosincu 1925., kada su mu proširene ovlasti,
60 Preuzeto (uz neznatne preinake) s portala HKS-a Lux vera od 25.
rujna.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
dok su joj Lateranskim ugovorima i revizijom
konkordata 1984., priznate ovlasti za katakombe u
cijeloj Italiji. Specifično je i najizrazitije djelo-
vanje tog Papinskog povjerenstva u svezi s rim-
skim katakombama, u cijelosti upravlja svim rad-
njama na tim glasovitim kršćanskim spomenicima,
koje posjećuje, osobito one najpoznatije, primje-
rice Sv. Kalista, vrlo veliki broj hodočasnika i
turista.
Svjedodžba o produljenju članstva Emilija Marina u
Papinskom povjerenstvu za sakralnu arheologiju
U ime članstva HDK-a čestitamo veleposlaniku
Marinu na ovom sjajnom postignuću.
KAKO „VOJSKA” OD 11.000 STUDENATA
U MOSTARU BRANI HRVATSKU
OPSTOJNOST U BIH61
Prilagođenu novom normalnom, jučer je više od
11 tisuća studenata počelo novu akademsku go-
dinu na Sveučilištu u Mostaru (SM). Među njima
je više od dvije tisuće brucoša, a čak svaki peti
student dolazi izvan BiH. Oni su uglavnom iz RH,
čime to Sveučilište ima važnu obrazovnu ulogu,
osobito za jug i istok Hrvatske. Uz blizinu Mostara
Sveučilište ih privlači i zbog mogućnosti odabira
studija na jednom od deset fakulteta i jednoj aka-
demiji. Motiv studentima koji dolaze iz susjednih
61 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 6. listopada
Stranica 67
Glasnik HDK
zemalja jest i taj što se diplome sa Sveučilišta u
Mostaru priznaju u Hrvatskoj pa, samim time, i u
zemljama članicama Europske unije.
Ulaz u zgradu Građevinskog fakulteta u Mostaru
Jedinu visokoškolsku ustanovu na hrvatskom jezi-
ku u BiH utemeljili su one općine, gradovi i župa-
nije koji su prepoznali kako su obrazovanje i zna-
nost ključni za opstanak i razvoj jednog društva. A
ova institucija to jest. Jedan od stupova razvoja i
opstanka Hrvata u BiH, uz Sveučilišnu kliničku
bolnicu u Mostaru, snaga koja čuva nacionalni
identitet. Zato treba čvrstu, kontinuiranu finan-
cijsku potporu za razvoj, znanstvena postignuća i
daljnje unaprjeđenje rada.
Sveučilište u Mostaru (SM) studente stavlja na
prvo mjesto. Oni su bogatstvo svakog naroda i šire
zajednice. Za njihovu sadašnjost, ali i budućnost,
brinu se osnivači, ali i Vlada RH. Bez njihove
potpore ne bi bilo ni snage te visokoobrazovne
ustanove. U SM godinama se ulaže financijski i
kadrovski. Hrvatska ga je prepoznala kao strateški
važno za svoje sunarodnjake u BiH. SM ima cen-
tre u središnjoj Bosni i Posavini, dostupne i otvo-
rene svima. Zanimljivo je da u sklopu Sveučilišta
djeluje i Akademija likovnih umjetnosti na Širo-
kom Brijegu. U protekle tri godine pokrenuta su
22 nova programa na preddiplomskom i di-lom-
skom studiju uz integrirani studij medicine na
engleskom jeziku. Osigurano je 100 izbornih kole-
gija, a od tisuću nastavnika svaki četvrti dolazi iz
Hrvatske. Povezanost Sveučilišta i gospodarstva
nova je, snažna strateška odrednica ove visoko-
školske ustanove. Školovanje kadrova sve se više
podređuje potrebama tržišta.
Pandemija koronavirusa nije ga paralizirala. Upra-
vo u ovo vrijeme napravljeni su značajni iskoraci.
Nastava je reorganizirana. Otvoreno je čak tri
tisuće virtualnih kolegija. Uloga SM-a bila je klju-
čna i u organizaciji online nastave za škole koje
rade prema hrvatskom planu i programu. „Vojska”
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
od 11 tisuća, a prijašnjih godina i više studenata,
daje mu dimenziju snage i postojanosti. Novi isko-
raci u organiziranju nastave podižu letvicu kvali-
tete obrazovanja, po čemu Sveučilište postaje sve
prepoznatljivije. Takav pristup može odigrati klju-
čnu ulogu u toliko potrebnoj demokratizaciji druš-
tva, ali i zadržavanju mladog stanovništva, što je
gorući problem BiH i susjednih država. Kvalitetno
obrazovanje, koje će mlade ljude učiniti konku-
rentnima na domaćem tržištu rada, mnogima od
njih pomoći će da se odluče na ostanak i razvoj
karijere ili pokretanje vlastitih poslova u domo-
vini. I zbog toga može se kazati da SM, prema
svim pokazateljima, snažno ispunjava svoju misiju
i viziju. Danas je to priznato regionalno sveu-
čilište, član Europske udruge sveučilišta, povezano
u brojne akademske mreže, suradnik na više me-
đunarodnih doktorskih i diplomskih studija. Tome
svjedoči i povezanost s više od 70 sveučilišta – od
Amerike, Kine, Indije i Europe: Njemačke, Fran-
cuske, Velike Britanije, Hrvatske…
Sveučilište ima međunarodnu akreditaciju, akredi-
taciju bh. Agencije za visoko obrazovanje i druge,
poput austrijske agencije, Agencije za frankofo-
niju… Sustav kvalitete na visokoobrazovnim usta-
novama, aktualne akreditacije i reakreditacije jam-
stvo su kvalitete i standarda obrazovanja na Sve-
učilištu. A obrazovanje, odnosno njegova kvali-
teta, ne samo da je misija već i prvi strateški cilj
SM-a. Razvoj Sveučilišta vidljiv je i kroz osam
novih ili rekonstrukciju postojećih zgrada. Plani-
rana je izgradnja suvremenog IT centra, a uskoro
se otvara i tiskara. Imaju i svoju televiziju. U si-
nergiji teorije i prakse, u suradnji s Večernjim
listom izdaju sveučilišne novine, jedinstven pro-
jekt na bh. prostoru.
Integracija Sveučilišta, koja je u tijeku, ključna je
kako bi ta ustanova bila ukorak s modernim eu-
ropskim sveučilištima te bila vodeća u visokom
obrazovanju u BiH. Sudjelovanjem u Rektorskom
zboru BiH, SM je prepoznatljiv u cijelom bh.
društvu, gradi mostove suradnje sa sveučilištima u
cijeloj BiH. Jezik akademske zajednice zasigurno
je već pobijedio podijeljenosti. Suradnja obrazov-
nih ustanova u BiH i šire put je oporavku tamo-
šnjeg društva. SM već je napravilo taj iskorak.
Pokazuje intelektualnu širinu. U obrazovnom smi-
slu ono dostiže standarde EU-a. Iako im u ovoj
akademskoj godini novo normalno uskraćuje nor-
malnu nastavu, studenti iz Mostara sigurno će biti
obrazovani u svojoj struci, kojom će se moći inte-
lektualno dokazivati ne samo u BiH već, kao i
Stranica 68
Glasnik HDK
dosad, svugdje u svijetu. Zato i „Gaudeamus” u
Mostaru već odavno zvuči europski.
Jozo Pavković
KRLEŽIN ROMAN „NA RUBU PAMETIˮ
PREVEDEN NA ŠPANJOLSKI62
Roman „Al filo de la Razón“ hrvatskoga knji-
ževnika i enciklopedista Miroslav Krleže (Zagreb
1893-1981) objavila je nezavisna izdavačka kuća
'Xordica' na čelu s urednikom Carlosom Ramí-
rezom Usónom. Osnovana je 1994. u Zaragozi
(Aragon) i bavi se suvremenom književnošću.
Djelo je prodaji u Španjolskoj od 21. listopada.
Prijevod Krležina djela „Na rubu pameti“ na špa-
njolski jezik napravili su Luisa Fernanda Garrido
Ramos (trenutno direktorica Instituta Cervantes u
Pragu) i Tihomir Pištelek. Novčana sredstva za
prijevod djela, za koja se 'Xordica' obratila u svib-
nju 2019. Veleposlanstvu RH (VRH) u Španjol-
skoj, dalo je Ministarstvo kulture RH.
Urednik izdavačke kuće 'Xordica' u svojem pismu
čitateljima ističe da ovaj roman „neodoljive mo-
dernosti koja se može usporediti s djelima Kafke,
Sartrea ili Kundere“, ima nekoliko poglavlja napi-
sanih na „specifičnom“ zagrebačkom dijalektu, te
je istaknuto da je izdanje na španjolskom jeziku
prvo koje u cijelosti daje prijevod toga djela.
Zaključno, radi se o knjizi koja za VRH može
služiti kao vrijedan protokolarni dar. Također, u
dogovoru između MVEP-a s ostalim državnim us-
tanovama mogao bi se otkupiti dio naklade ovoga
Krležina djela za potomke hrvatskih doseljenika u
Južnoj Americi, a distribucija bi se provela putem
iseljeničkih klubova.
BROJNA DOGAĐANJA NA PEČUŠKOM
PODRUČJU KRAJEM RUJNA63
Cijelo vrijeme potkraj rujna g. Drago Horvat,
generalni konzul (gk.) RH u Pečuhu, i suradnici
nazočili su mnogim sportskim, kulturno-umjet-
ničkim i drugim događajima.
Likovna izložba „Ars et Virtus: Hrvatska-Mađar-
ska, 800 godina zajedničke kulturne baštine“ otvo-
rena je u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 64 od
24. rujna do 22. studenoga...
62 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 6. listopada
63 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 9. listopada
64
Prikaz toga događaja dan je u ovom broju na str. ...
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
* * * * *
Godišnjica pogibije 26 pripadnika 15. husarske
pukovnije obilježena je 25. rujna u selu Laslovo
(Szentlászló) kraj Osijeka. Program je započeo
polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u počast
poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata na
zaravanku kapelice Kraljice mira na Krunskoj
utvrdi. Komemoraciji su nazočili visoki vojni iza-
slanici Hrvatske i Mađarske, predstavnici mađar-
skog konzulata iz Osijeka, te brojni veterani Do-
movinskog rata.
* * * * *
Gastronomski festival i natjecanje u kuhanju s 13
družinā iz okolnih hrvatskih naselja održano je 26.
rujna u organizaciji Hrvatske samouprave sela
Fok. U kulturnom programu nastupili su mališani
iz Kozarmišljena. Potporu su dali Hrvatska dr-
žavna samouprava i Hrvatska samouprava Baranj-
ske županije.
* * * * *
Predstavnik Hrvata u mađarskom Parlamentu Jozo
Solga uputio je poziv na skup 26. rujna u Mar-
tincima u svezi s prekograničnom suradnjom
između RH i Madžarske Republike (MR). Na
sastanku su sudjelovali predstavnici općine Gra-
dina te zastupnici udruga i predstavnici mjesne i
hrvatske samouprave Martinaca. Marko Ajček,
načelnik općine Gradina i J. Solga postigli su prvi
dogovor o skoroj namjeri potpisivanja Sporazuma
o suradnji. Gk. D. Horvat dao je pregled gospo-
darske situacije u MR-u te potvrdio da Generalni
konzulat RH stoji na raspolaganju po svim pita-
njima prekogranične suradnje.
* * * * *
Izložbu dječjih crteža u čast Presvetom oltarskom
sakramentu 'Evo Bože, kruha, vina …' organizirali
su 27. rujna Hrvatska referatura Pečuške biskupije,
Hrvatski klub (HK) 'August Šenoa' i Hrvatska
samouprava Baranjske županije. Natječaj za pola-
znike vjeronauka, djecu iz vrtića, OŠ i SS koji uče
hrvatski, izradili su na razne nabožne teme 70-ak
dječjih crteža u raznim tehnikama na temu Euha-
ristija. Natječaj je raspisalo Hrvatsko povjerenstvo
(referatura) Pečuške biskupije koju predvodi vlč.
A. Darnai, uz suradnicu Milicu Klaić Tarađija,
uoči 52. međunarodnoga euharistijskog kongresa,
koji je trebao biti održan u rujnu u Budimpešti, ali
je zbog epidemiološke situacije odgođen za slje-
deću godinu. Tako je izložba dječjih crteža u čast
Presvetog oltarskog sakramenta premijerno prire-
đena u HK-u 'August Šenoa'. Pri otvorenju izložbe
Sanja Horvat, supruga gk-a navela je kako su
crteže naslikala djeca iz Lukovišća, Starina, Salan-
te, Santova i Pečuha s puno truda u raznim tehni-
Stranica 69
Glasnik HDK
kama ‒ pastel, vodene boje i flomasteri, a treba
zahvaliti i njihovim mentorima ‒ profesorima. U
kulturnom programu je nastupio je Ženski pje-
vački zbor 'August Šenoa', zbor koji njeguje izvor-
ne narodne pjesme hrvatskih etničkih skupina u
MR-u. U popodnevnim satima u franjevačkoj crk-
vi održana je sv. misa koju je predvodio vlč. G.
Barić. Misnom slavlju odazvao se velik broj vjer-
nika Hrvata.
* * * * *
Veleposlanstvo RH i Predstavništvo HTZ u MR-u
u suradnji s Botaničkim vrtom Sveučilišta Eötvös
Loránd u Budimpešti organiziralo je VI. Dane
smokve u tom botaničkom vrtu 30. rujna. Govo-
rom se obratio ravnatelj Botaničkog vrta i vele-
poslanik Mladen Andrlić, a od strane HTZ-a Ivana
Herceg, ravnateljica. Prezentirana je tradicija i uz-
goj smokve u RH kao i kušanje delicija od smo-
kava. Nazočilo je 50-ak uzvanika iz kulturnog i
javnog života Budimpešte, predstavnici diplomat-
skoga zbora, a među njima i počasni konzul RH
Attila Kos.
AKADEMIKU MIROSLAVU RADMANU
URUČENO FRANCUSKO ODLIČJE VITEZA
NACIONALNOG REDA LEGIJE ČASTI65
Hrvatskom biologu Miroslavu Radmanu, koji ima
i francusko državljanstvo, u Splitu je u četvrtak 8.
listopada navečer uručeno francusko državno odli-
čje Vitez Nacionalnog reda Legije časti. Predajući
mu to odličje, veleposlanik Francuske u Hrvatskoj
Gaël Veyssière rekao je za Radmana da je nas-
ljednik Ruđera Boškovića.
Gaël Veyssière i Miroslav Radman
„U velikoj znanstvenoj obitelji Vi ste, kroz svoju
dvostruku francusku i hrvatsku kulturu, dostojni
nasljednik prosvjetiteljskih ličnosti poput Ruđera
65
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 9. listopada
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Boškovićaˮ, istaknuo je Veyssière na svečanosti u
Mediteranskom institutu za istraživanje života
(MedILS). Po riječima francuskog veleposlani-
ka, nedavna Radmanova istraživanja ‒ pionirska u
molekularnoj biologiji ‒ dovela su ga do znan-
stvene potrage koja se dotiče mita o čudesnoj
vječnoj mladosti. „Danas ste posebno zaintere-
sirani za mehanizme starenja, a posebno za ulogu
oksidacije proteina u starenju i bolestima u sta-
rostiˮ, kazao je Veyssière.
Naglasio je kako su Radmanove zasluge više-
struke, te je s pravom prepoznat u svjetskoj znan-
stvenoj zajednici koja mu je dodijelila, kako se
izrazio, impresivan broj nagrada. „Večeras odaje-
mo počast izuzetnoj osobi, čija profesionalna kari-
jera i doprinos poznavanju živih bića bude u nama
divljenje, posebno u pogledu značajnih otkrića o
mehanizmima očuvanja genetskih informacija, o
molekularnim mehanizmima koji su uključeni u
evoluciju patogenih bakterija te o mehanizmima
stjecanja otpornosti na antibiotikeˮ, poručio je
Veyssière.
Zahvaljujući na priznanju, Radman je podsjetio
kako ga je prije osam godina tadanji francuski
predsjednik Francois Hollande proglasio dobitni-
kom odličja Viteza Nacionalnog reda Legije časti,
te da mu se sad dodjeljuje to odličje. „Ovo je
odličje velika stvar, to je jedno originalno priz-
nanje koje se dodjeljuje izvanrednim ljudima još
od Napoleonova vremenaˮ, kazao je Radman. Re-
kao je kako su njegova strast za istraživanjem i
žeđ za znanjem „bili i ostaju neuobičajeniˮ.
Hina
Ante Čizmić/Cropix
GOLEM BROJ BOŠNJAKA PRITIŠĆE
IZETBEGOVIĆA DA IGLADI ODNOSE S
HRVATIMA U OBJEMA DRŽAVAMA!66
Ja nemam u svom džepu rješenje za ono što Dra-
gan Čović očekuje. HDZ, Čović, pa i među-
narodna zajednica se odnosi prema meni i SDA-u
kao prema nekome tko drži rješenje u vlastitim
rukama. Ja to nazivam rješavanjem političke i
pravne kvadrature kruga, pojadao se ovih dana vo-
đa SDA-a Bakir Izetbegović nakon novih rastućih
tenzija između njega i stožernika Dragana Čovića
66
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 12. listopada
Stranica 70
Glasnik HDK
koje se suludo prelijevaju na davno zatrovano pod-
ručje bošnjačko hrvatskih nacionalnih odnosa.
Sijanje političkog nereda
Doista, nikada se odnosi između „tradicionalno
prijateljskih naroda” nisu tako srozali kao u zadnje
vrijeme, ako naravno ne računamo onaj nesretni i
podmetnuti ratni sukob, i svjedočimo bezočnome
utrkivanju jastrebova iz obaju tabora u među-
sobnim optužbama i podmetanjima. Bakir Izetbe-
gović nedavno je bio kod čelnikā susjedne države i
nakon ugodnih razgovora i višesatnog večernjeg
druženja donio je u BiH optimistične tonove. Na-
žalost, raspršilo se to nadahnuće kao mjehurić od
sapuna. I Izetbegović i Čović su nastavili po sta-
rom receptu sijanja političkog nereda i animozi-
tetā. Vođa HDZ-a BiH ovih je dana u pismu
međunarodnim diplomatima teško optužio Bakira
Izetbegovića da izbjegava sprovesti Sporazum iz
Mostara koji podrazumijeva izmjene Izbornog za-
kona u sljedećih nekoliko mjeseci. „Bošnjački po-
glavica” i prije možebitnog odgovora „kvinte” jav-
no se i prividno stidljivo pravda kako on nema
rješenje u džepu i podsjeća na prisutnost i snagu
građanskih stranaka u Federaciji BiH (FBiH) koje
mu, kao, ne dopuštaju da se ponaša nadmeno i
solistički dogovara nekakav koncept po volji Dra-
gana Čovića dominanto na tragu konstitutivnosti
naroda.
Komšić
Naravno, u podsvijesti Izetbegović u takvim pri-
godama misli na svoga partnera Željka Komšića,
čelnika Demokratskog foruma, koji mu puše za
vratom i prati svaki njegov potez oko Izbornog
zakona. Nije tajna, Komšić je u više navrata po-
tvrdio kako je u koaliciji sa SDA-om isključivo
kako bi spriječio usvajanje „Čovićeva” izbornog
zakona. Sve je to odavno poznato i ništa nije spo-
rno, međutim, kompromis oko Mostara, koji je što
se bošnjačke strane tiče, klasično autorsko djelo
Bakira Izetbegovića, nedvojbeni je dokaz da
Izetbegović „ima u džepu” i rješenje za izmjene
famoznog Izbornog zakona. Jednostavno, on i nje-
gova stranka izborni su pobjednici i s još nekim
strankama imaju kapaciteta dogovaranja tako važ-
nog zakona s Čovićem i njegovim HDZ-om BiH.
I, što je najbitnije, Bakir Izetbegović još ima utje-
caj i moć da možebitni kompromis s Draganom
Čovićem progura u parlamentarnim domovima.
Golem broj Bošnjaka sve snažnije pritišće svog
vođu da izgldia odnose s Hrvatima u objema drža-
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
vama. Jer, oko 200 tisuća njih ima hrvatsku putov-
nicu, samo na širem području Bihaća oko 60 tisu-
ća, i nitko razuman nije sretan što su tako oboljeli
odnosi s Hrvatima u objema državama. Razum-
ljivo je stoga što se vrši sve žešći pritisak na Ba-
kira Izetbegovića da hrvatofobiju zamijeni komp-
romisom oko Izbornog zakona. Vođi SDA-a je
„građanin” Komšić još elegantni, ali dugoročno
gubitnički alibi, međutim morat će taj uteg strgnuti
s leđa i sjesti s Čovićem.
Trgovina
Na njemu je da traga za rješenjima, a ne da uporno
i demagoški postavlja dvojbu kako u isto vrijeme
uskladiti presude Europskog suda za ljudska prava
i Ustavnog suda BiH koje su u koliziji, koje su na
dva različita principa, građanskom i etničkom.
„Dvanaest godina to ne uspijevamo. Travanjski
paket je pao, Fuleov model je pao. Nema Bakir
Izetbegović i SDA u svom džepu rješenje za tu
stvar, niti hoćemo pregovarati u situaciji ucjene,
da nam se kaže da ne ćemo imati Vladu FBiH i
Ustavni sud, a sad ne znam što treće ne ćemo imati
dok se nešto ne isporuči drugoj straniˮ, upozorava
bošnjačko javno mnijenje i stranačko članstvo
Izetbegović. Međutim, u sljedećoj poruci otkriva
svoje stvarne namjere.
„Uklanjanje asimetričnih rješenja u onome što radi
Vijeće naroda u RS-u i onome što radi Dom
naroda u FBiH. Moramo to dvoje uskladiti i mis-
lim da smo onda tu na liniji da riješimo kompletan
paketˮ, gura prst u oko Čoviću predsjednik SDA-a
očito dajući do znanja da nema odustajanja od
trganja Doma naroda od HDZ-a BiH. U ozračju
takvih prijetnjā teško je pregovarati, a kamo li doći
do kompromisa.
Problem je Daytonskog sporazuma to što svodi
političku participaciju na etničku pripadnost i to u
vremenu kada se pojedinac definira kroz mnoštvo
identiteta. Bezbroj su puta mnogi umni ljudi, pri-
jatelji ove zemlje, puštali signale kako je dobar
model za funkcioniranje države, tri naroda i dva
entiteta – Belgija: ‘Dosta je problematičan način
na koji bošnjačka strana a limine odbija razgovor
o tom modelu. Treba naći načina za ozbiljno sjesti
za stol, postići dogovor koji štiti obje strane. Či-
njenica je da Hrvati nemaju alternative u dogovoru
s Bošnjacima unutar FBiH’, ali nemaju to niti
Bošnjaci bez obzira na to koliko Izetbegović glu-
mio nekakva sultana koji bi Hrvatima dijelio poli-
tičku i ustavnu milostinju.
Stranica 71
Glasnik HDK
HRVATSKA MORA PODUPRIJETI BIH DA
POSTANE JEDNA NORMALNA DRŽAVA 67
Direktorica za Jugoistočnu Europu, Tursku i zem-
lje EFTA-e Ministarstva vanjskih poslova Nje-
mačke Susanne Schütz, izjavila je danas da se
rješavanje problema na zapadnom Balkanu ne
može više odgađati i da je vrijeme jako bitan čim-
benik. „Vrijeme je jako bitan element, važno je da
svi zajedno radimo, a prije svega zemlje zapadnog
Balkana. Važno je da se radi na uspostavljanju
vladavine prava i na primjeni zakonaˮ, kazala je
gđa Schütz na online konferenciji „Dva desetljeća
poslije ‒ Dva desetljeća od početka normalizacije
odnosa daytonske četvorkeˮ u organizaciji Igman-
ske inicijative.
Dodala je da se svi zajedno trebaju potruditi da
ljudi koji odlaze sa zapadnog Balkana, da će se i
vratiti. „Prioritet EU i njemačkoga predsjedavanja
Vijećem EU-a jesu europske integracije šest dr-
žava zapadnog Balkana. Ekonomski investicijski
plan bit će prioritet u razdoblju koji dolaziˮ, na-
vela je gđa Schütz.
Ocijenila je da je dijalog između Srbije i Kosova
„kamen spoticanjaˮ za regiju i izrazila nadu da će
u narednim mjesecima biti ostvaren neophodni
napredak. Prema njezinim riječima, 25 godina na-
kon Daytona, Bosna i Hercegovina je „još uvijek
podijeljena etničkim linijama, državne strukture su
nefunkcionalne i teško je postići konsenzus oko
elementarnih pitanjaˮ. „Radit ćemo s EU-om i Vi-
sokim predstavnikom kako bismo BiH približili
EU-u. Dayton je zamišljen kao prekid vatre a pre-
tvorio se u Ustav. A trebao je biti samo jedan
prijelazni dokument, da bi Bosna postala 'nor-
malna' državaˮ, kazala je.
Dodala je da „Hrvatska, kao članica EU-a, mora
poduprijeti BiH da postane "jedna normalna
država, a ne država koju vode etničke skupine i
strankeˮ. Navela je i da je odnos između Sjeverne
Makedonije i Bugarske „veoma složenˮ, a što se
tiče Albanije, postoji veliki broj uvjeta koji moraju
biti ispunjeni.
Igmanska inicijativa osnovana je u studenom
2000. godine, kao jedinstvena mreža više od 100
organizacija građanskoga društva, javnih osoba,
profesora, antiratnih aktivista, analitičara, novinara
i kulturnih stvaralaca iz Srbije, Hrvatske, BiH i
Crne Gore. Nastala je u znak sjećanja na travanj
67 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 13. listopada.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
1995 godine, kada je skupina od 38 intelektualaca
s prostora bivše Jugoslavije, preko planine Igman,
uspjela ući u opkoljeno Sarajevo i tim činom
demonstrirati građansku solidarnost, prkos i otpor
ratu i politici razaranja.
Održavanje konferencije podupro je Europski fond
za Balkan. (Vijesti.ba / Beta)
OTKRIVEN SPOMENIK BISKUPU IVANU
ANTUNOVIĆU U SUBOTICI68
U središtu Subotice otkriven je u četvrtak 15.
listopada spomenik velikanu bunjevačkih Hrvata
biskupu Ivanu Antunoviću uz nazočnost g. Gor-
dana Grlića Radmana, ministra vanjskih i europ-
skih poslova RH, redovitoga člana HDK-a, pred-
sjednika Vlade Vojvodine Igora Mirovića i vod-
stva hrvatske manjine u Srbiji.
Slijeva: Gordan Grlić Radman, Jasna Vojnić i Zvonko Milas
Katolička crkva i Hrvati u Vojvodini biskupa
Antunovića slave kao narodnoga prosvjetitelja,
naslovnog biskupa u Kalači i bačkoga hrvatskog
pisca u 19. stoljeću. Citirajući njegov poziv Bu-
njevcima i Šokcima za utemeljenje pučkih novina
na materinskom jeziku 1870. predsjednica Hrvat-
skog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić rekla je da
je tada počeo veliki preporod podunavskih Hrvata
– Bunjevaca i Šokaca. „Tako nas je biskup zadu-
žio da i danas postojimo“, rekla je ona na sve-
čanosti pokraj Katedrale svete Terezije Avilske u
Subotici.
Ministar Grlić Radman naveo je da je spomenik
dar gradu Subotici, kao i povijesno sjećanje i
poruka ohrabrenja hrvatskoj zajednici u Srbiji da
može njegovati svoje običaje i nacionalni identitet.
„Izazovi 21. stoljeća su takvi da nas upućuju na
zajedničko djelovanje na promišljeniji rad i među-
68 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 16. listopada
Stranica 72
Glasnik HDK
sobno bolje razumijevanje Srba i Hrvata. Nadam
se da će otkrivanje spomenika tome pridonijeti“,
poruka je bila predsjednika Vlade Vojvodine Igora
Mirovića.
Kip biskupa Ivana Antunovića, visok oko 2 m,
djelo je hrvatskog akademskog kipara Bernarda
Pešorde, a izlivena je bronci. Spomenik su u po-
vodu 200-te obljetnice biskupova rođenja podig-
nule tri hrvatske institucije u Srbiji koje su po-
držali Prvostolni kaptol zagrebački, Središnji dr-
žavni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
Hrvatska biskupska konferencija, Osječko-baranj-
ska županija, Hrvatski kulturni centar Bunjevačko
kolo, Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i pri-
vatni dobročinitelji.
Predsjednik Katoličkoga društva „Ivan Antuno-
vić“ svećenik Ivica Ivanković Radak rekao je kako
se na suglasnosti za podizanje spomenika čekalo
čak pet godina premda je cjelokupni projekt
pripremila i financirala Katolička crkva, hrvatska
zajednica i državna tijela Hrvatske. Prije otkri-
vanja spomenika visoko hrvatsko izaslanstvo je u
sjedištu Hrvatskog nacionalnoga vijeća potpisalo
Ugovor o financijskoj potpori izgradnji Hrvatske
kuće u Subotici i Kadrovskom snaženju hrvatske
zajednice u Republici Srbiji.
Ministar, državni tajnik i njihovi suradnici nas-
tavljaju u petak radni posjet Vojvodini i hrvatskoj
zajednici nazočnošću otvorenju rodne kuće bana
Josipa Jelačića u Petrovaradinu, čiji je dio za
potrebe Hrvata u Srbiji otkupila i obnovila Srbija.
Svečanom činu priređenu u povodu nacionalnog
praznika Hrvata u Srbiji – Dana rođenja bana
Jelačića, nazočit će i predsjednik države Alek-
sandar Vučić.
VELIKA SMJENA STRAŽE U POVODU
DANA KRAVATE
Još jedna u nizu manifestacija kojom se svečano
obilježava Dan kravate u Hrvatskoj, ali i svijetu
današnja je Velika smjena straže Kravat pukov-
nije. Započela je točno u podne ceremonijom
stroja i naoružanja na Trgu bana Josipa Jelačića.
Nakon toga postroj je prošao Radićevom ulicom
do Kamenitih vrata gdje je pješački postroj tra-
dicionalno izmolio molitve te postavio dvojicu
stražara ispred Kamenitih vrata. Postroj se zatim
vratio na Trg bana Jelačića gdje je postavio dvo-
jicu stražara kod spomenika banu. Uslijedila je
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
hodnja do Gospina kipa ispred katedrale gdje su se
također ostavila dvojica stražara. Postroj je otišao
na Tkalčićevu (smjerom Kaptol, Mikloušićeva,
Tkalčićeva) te se vratio na Trg bana Jelačića gdje
je ceremonijalno preuzeo stražare. Odlaskom pred
katedralu i preuzimanjem stražara završila je Ve-
lika smjena straže.
„Deseta je jubilarna godina kako Kravat pukovnija
u organizaciji Academie Cravatice (AC) i Turis-
tičke zajednice Grada Zagreba jaše užim centrom
grada Zagreba, promovirajući Zagreb kao prijes-
tolnicu i Hrvatsku kao domovinu kravate. Danas,
18. listopada 2020. posebna je, ali i svečana Ve-
lika smjena straže. Zahvaljujem svim pripadni-
cima koji su kroz ovih 10 godina bili dio Kravat
pukovnije i veselim se što ćemo nastaviti ovaj zah-
tjevan, ali nadasve nadahnjujući projekt. Raduje
me što je javnost prepoznala poruku koju kroz
medij kravate šaljemo svijetu, ali i činjenica da je
sve više mladih ljudi zainteresirano za sudjelo-
vanje u programu Kravat pukovnije”, istaknuo je
zapovjednik Kravat pukovnije Željko Matejčić.
Podsjećamo, u povodu obilježavanja Dana kravate
održano je vezivanje kravate na četrdesetak zag-
rebačkih spomenika te i u drugim gradovima u
Hrvatskoj, ali i u svijetu.
Vrijedi spomenuti i sudjelovanje pedagoških usta-
nova jer je obilježavanje Dana kravate ugrađeno u
preporučene slobodne školske aktivnosti od strane
Ministarstva znanosti i obrazovanja. Osobito nam
je zadovoljstvo izvijestiti kako je Academia Cra-
vatica predložila svim hrvatskim euro-parlamen-
tarcima da se obnovi inicijativa za proglašenje
Dana kravate u Europskom parlamentu što je s
njihove strane sa zadovoljstvom prihvaćeno. Pored
toga, Igor Rudan, hrvatski znanstvenik svjetskog
ugleda kojeg je AC prošle godine imenovala vele-
Stranica 73
Glasnik HDK
poslanikom kravate, započeo je svoje djelovanje
na toj počasnoj funkciji snažnim tempom.
HRVATSKA NIJE POČINILA AGRESIJU NA
BIH, USPOSTAVA HERCEG-BOSNE NIJE
UDRUŽENI ZLOČINAČKI POTHVAT69
¸¸Odvjetnik Luka Mišetić ustvrdio je kako
bošnjački političari pogrešno tumače presudu
Haaškoga suda u slučaju Prlić i ostali kojom se
Hrvate u BiH, instituciju Herceg-Bosne i
predstavnike njihove politike karakterizira kao
dijelom udruženog zloči-načkog pothvata, a
Hrvatsku agresorom na tu zem-lju. „Presuda
Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu
Jugoslaviju u slučaju 'Prlić' često se tumači
pogrješno. Sud nije zaključio da je uspostava Her-
ceg-Bosne Udruženi zločinački pothvat (UZP) niti
je utvrdio da je Hrvatska počinila agresiju na
BiHˮ, rekao je Mišetić u intervjuu od utorka za
medije u Mostaru. Pojasnio je kako je Haaški sud
ustvrdio da je UZP postojao samo od siječnja do
lipnja 1993. godine u Herceg-Bosni.
Luka Mišetić
„Stoga, Sud nije zaključio da je stvaranje Herceg-
Bosne zločinački pothvat jer je Herceg-Bosna os-
novana prije nego što je UZP navodno nastao
1993. Međunarodni kazneni sud za Jugoslaviju
nije kriminalizirao uspostavu trećega, hrvatskog,
entiteta u BiH niti je mogao. On nije bio nadležan
donositi takve odlukeˮ, istaknuo je odvjetnik gene-
rala Ante Gotovine. Bošnjački političari često Her-
ceg-Bosnu i hrvatsku politiku u BiH poistovjećuju
s udruženim zločinačkim pothvatom kako bi opra-
69
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 20. listopada.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
vdali nametanje političkih predstavnika. Mišetić je
odbacio tvrdnje da je presudom Haaškoga suda u
slučaju hercegbosanske šestorke izrečena presuda
Hrvatima u toj zemlji.
„Ne postoji kolektivna krivnja. Hrvatski korpus u
BiH odgovoran je, između ostalog, za glasovanje
za neovisnost BiH u ožujku 1992. i za oslobađanje
zapadne Bosne ujesen 1995. preko HVO-a,
zajedno s Hrvatskom vojskom i Armijom BiHˮ,
dodao je. Mišetić je pojasnio kako je Sud u Den
Haagu utvrđivao osobnu odgovornost. Komentira-
jući kršenje Daytonskog sporazuma i nametanje
političkih predstavnika Hrvatima u BiH, Mišetić je
ustvrdio kako time bošnjačka politika dugoročno
radi u interesu srpske strane.
„Napori da se Hrvate u Bosni i Hercegovini pre-
tvori u etničku manjinu ne samo da krše Daytonski
sporazum već će dugoročno naštetiti i bošnjačkim
interesima. Pretvaranje Hrvata u etničku manjinu
opravdava argument bosanskih Srba da je dugo-
ročni cilj Bošnjaka pretvoriti ne samo Hrvate već i
Srbe u etničku manjinu i stoga pruža Srbima izgo-
vor da na kraju proglase neovisnost od BiHˮ, oci-
jenio je Mišetić.
Hina 20. listopad 2020.
Boris Kovacev/Cropix
AKTIVNOSTI ČLANSTVA HDK-A
U Glasniku HDK-a redovito izlaze vijesti o vrijednim
postignućima članova HDK-a na polju diplomatske
aktivnosti i/ili djelovanja s međunarodnim dosegom.
Međutim, time se zacijelo ne izvješćuje o svemu što
naši agilni članovi čine u javnosti – do sada se uglav-
nom izvješćivalo o onome za što je urednik ili koji
drugi član UV-a saznao. Pojedinim je članovima, izgle-
da, neugodno davati vijesti o svojim javnim nastupima
ili objavljivanju knjige „na velika zvona“, ali za tu
samozatajnost nema pravog razloga. Zato UV moli čita-
telje da dostavljaju vijesti o osobnim uspjesima, a i
onima drugih članova, pa će one biti objavljivane u
Glasniku. U zadnjem su pak dvomjesečju naši/e člano-
vi/ice bili/e izvanredno aktivni/e, što se vidi iz sljedećih
priloga.
PJESNIKU DRAGI ŠTAMBUKU
PRESTIŽNA NAGRADA TIN UJEVIĆ 70
Nagradu Tin Ujević za svijet poezije, priznanje ko-
je je utemeljeno 1980, dodjeljuje Društvo hrvat-
70
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Vijenca br. 688-690 od 16.
srpnja, str. 21.
Stranica 74
Glasnik HDK
skih književnika za najbolju zbirku pjesama hrvat-
skog autora objavljenu unutar jednogodišnjeg raz-
doblja. Smatra se najuglednijom nagradom za to
područje pa sigurno ne slučajno ime nosi po Tinu
Ujeviću. Dosadašnji su tako dobitnici redom naj-
veća imena našeg pjesništva, poput Nikice Pet-
raka, Luka Paljetka, Dragutina Tadijanovića, Iva-
na Slamniga, Vesne Parun i Vesne Krmpotić.
Snimio Branko Radonić
Slijeva: Zdravko Zima, Ante Pranić, laureat Drago
Štambuk, iranski veleposlanik u Hrvatskoj Parviz
Esmaeili i Đuro Vidmarović
Ovogodišnji je laureat Nagrade Tin Ujević Drago
Štambuk, veleposlanik RH u Islamskoj Republici
Iranu, redoviti član HDK-a, sa zbirkom Angjeo s
bakljom, Athalupa. Autorova primarna struka je
liječnička i diplomatska, ali se dugi niz godina
bavi i pisanjem. Objavio je sedamdesetak knjiga
poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječ-
nika i ogleda. Smatra se jednim od najvažnijih
suvremenih hrvatskih pjesnika, a dobitnik je i više
književnih priznanja. Angjeo s bakljom, Athalupa
je sukus pedesetogodišnjega brušenja poetskog
stila, a radi se o zbirci Štambukove latinsko-
američke poezije, za koju sam autor kaže da „sa-
bire bolna iskustva i transponira ih u ljepotu sti-
ha“. Uspjeti izraziti velike i teške teme stilski savr-
šenim stihovima iznimno je teško i to mogu samo
najbolji. Zato je Božica Jelušić u ime Stručnog
povjerenstva DKH-a objasnila kako je „nagrada
stigla u prave ruke, u pravi čas, onome koji s
Ujevićem dijeli ljubav za zavičaj, slobodu istraži-
vača i zamah ‘Vasionca’, sućut za bolne i satrvene
duše, i nadasve, strast za jezikom, koju će osjetiti
kao ‘dvije kapi ulja u istome zelju’ i blagovati kao
najveći dar poklonjen čovjeku“.
Nagrada je Dragi Štambuku uručena 5. srpnja ove
godine na svečanosti u Vrgorcu, u rodnome mjestu
i na dan rođenja Tina Ujevića.
Vesna Solar
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
MISLI I PRIJATELJSTVA
Priča Veselka Grubišića u zborniku Diplomati
ujedinjeni u izolaciji
U prošlom smo broju (str. 57.) objavili crticu pod
naslovom Zbirka priča Diplomati ujedinjeni u izo-
laciji objavljena u Podgorici s podnaslovom Ve-
selko Grubišić jedan od auktorā. Na to se je vele-
poslanik Grubišić obratio vodstvu HDK-a kraćim
pismom 27. srpnja i poslao preslik svoje priče
objavljene u Hrvatskom glasniku, glasilu Hrvatā u
Crnoj Gori. Niže donosimo pismo, a preslik priče
u prilogu ovome broju.
Poštovani predsjedniče Šimac, dragi Nevene, draga
Lidija, hvala vam na Glasniku.
Upravo mi je Glasnik dao poticaj za ono što ću vam
napisati u sljedećim redovima. Naime, šaljem vam
kopiju svoje priče "Misli i prijateljstva" koju je u
ovom obliku publicirao Hrvatski glasnik, jedino tis-
kano hrvatsko glasilo u Crnoj Gori. Ja sam im ju
ustupio, a oni su je lijepo opremili. Priča je pisana
namjerno i svrhovito za knjigu koju čini 14 priča;
trinaest rezidentnih veleposlanika država članica
EU-a i voditelj Izaslanstva EU-a u Crnoj Gori.
Čini se da je ovo jedinstven projekt u diplomaciji,
pisan tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Eu-
ropske unije.
Publicirana je najprije kao on-line knjiga pod nas-
lovom "Diplomats united in isolation". Potom je
tiskana u dvjema knjigama; jedna sadrži svih 14
priča s popratnim fotografijama koje smo snimili
tijekom "korone" na engleskom jeziku, a druga knji-
ga je na crnogorskom s mojom pričom na hrvat-
skom jeziku. Priča je dodatno publicirana i na por-
talima poput portala Zajednice bokeljskih Hrvata
(https://zbh.hr), Radio Dux, požeškim novinama
(Kronika požeško-slavonska) i gore spomenutom
Hrvatskom glasniku.
S obzirom na iznimno vrijedne i pozitivne komen-
tare, šaljem vam ju da ju, ako držite prikladnim,
objavite u Glasniku Hrvatskoga diplomatskoga klu-
ba. Naravno, možete ju, ako mislite da je korisno, i
ovako poslati svim vašim primateljima.
S osobitim poštovanjem,
Veselko Grubišić
POMOĆ POTRESOM POGOĐENOM
ZAGREBU71
Gordan Bakota primio ček i zaštitne maske
Prikupljena sredstva za pomoć potresom pogođe-
nom Zagrebu primio je Gordan Bakota, velepo-
71 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 10. kolovoza.
Stranica 75
Glasnik HDK
slanik RH u SR Njemačkoj, redoviti član HDK-a,
u Ministarstvu gospodarstva, prometa, poljopri-
vrede i vinogradarstva pokrajine Porajnje-Falačka
(Rheinland-Pfalz) u Mainzu 27. srpnja. Ček u iz-
nosu od 10.000 € i 5.800 zaštitnih maskā, čija je
vrijednost također 10.000 € predao je V. Piel, gla-
vni tajnik Njemačko-hrvatskog društva. Primopre-
daji čeka pribivali su državna tajnica (dt) D.
Schmitt, generalni konzul Vedran Konjevod i po-
časni konzul RH Richard Patzke.
Gordan Bakota s darovanim čekom
Dt. Schmitt kazala je kako se u brizi pokazanoj za
Zagreb vidi pravi značaj prijateljstva dvaju gra-
dova. Pohvalila je i HR PRES koje je ocijenila
uspješnim u okolnostima kakve ranije nije imala
nijedna država. Počasni konzul Patzke potvrdio je
kako će Zagreb i Mainz nastaviti surađivati i ubu-
duće. Veleposlanik G. Bakota kazao je kako se u
pokazanom primjeru solidarnosti Mainza prema
Zagrebu oslikava i duh europskog zajedništva.
Tijekom radnog objeda tematizirana je daljnja su-
radnja u sljedećim temama: digitalizacija, istraži-
vački projekti, razmjena studenata, startupovi i
smart cities. Pri mogućem otvaranju lektorata
hrvatskog jezika na Sveučilištu u Mainzu počasni
konzul Patzke ponudio je svoju pomoć u ispiti-
vanju interesa njemačke strane.
PREDSTAVLJANJA RH U MADRIDU KAO
EPIDEMIOLOŠKI SIGURNOG
ODREDIŠTA72
Nives Malenica sudjelovala
Djelatnici Veleposlanstva RH u Kraljevini Špa-
njolskoj obavili su odvojene razgovore s A. Du-
rán, načelnicom Odjela za zemlje EU-a i A.
Nietom Magrom, savjetnikom državnog tajnika za
turizam s ciljem predstavljanja RH kao epidemi-
ološki sigurnog odredišta. Razgovori su se odvijali
72 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 7. kolovoza.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
neposredno nakon objavljivanja odluke Vlade Uje-
dinjenoga Kraljevstva o pooštravanju odluke o
uvođenju 14-dnevne karantene za putnike koji do-
laze iz Španjolske, te preporuku MVP-a Njemačke
i još nekih zemalja. Gđi A. Durán i g. A. N. Ma-
gru preneseno je da Hrvatska epidemiološku situ-
aciju drži pod nadzorom te omogućuje siguran
boravak turista na svojem području. Epidemio-
loški podatci RH dostupni su i redovito zanavljani,
te se svakodnevno dostavljaju ECDC-u. G. A. N.
Magro se složio s iznesenim te kazao da se radi o
prvorazrednoj političkoj temi i obostranim diplo-
matskim odnosima. Izrazio je razumijevanje za
hrvatske argumente te istaknuo potrebu postojanja
solidarnosti između država članica, a isto je pot-
vrdila i gđa A. Durán. Španjolskim je sugo-
vornicima također preneseno da Veleposlanstvo
RH s razumijevanjem prati epidemiološku situ-
aciju u Španjolskoj, imajući u vidu utjecaj na
sektor turizma te industrije. Želeći još jednom
izraziti prihvaćanje hrvatskih argumenata, španjol-
ski sugovornici rekli su kako se „nalazimo na
istom brodu“ (Estamos en el mismo barco.)
ANDREA GUSTOVIĆ-ERCEGOVAC NA
PREMIJERI PREDSTAVE U REŽIJI IVICE
BULJANA U OSLU73
Gđa Andrea Gustović-Ercegovac, veleposlanica
RH u Kraljevini Norveškoj, redovita članica
HDK-a, sastala se u svojem uredu u Oslu 20.
srpnja s redateljem Ivicom Buljanom, direktorom
Drame HNK-a u Zagrebu, koji surađuje s 'Det
Norske Teatret-om'. Režirao je „Kraljevo“ Miro-
slava Krleže prije dvije godine u Oslu, a sada
usprkos pandemiji režira predstavu „Povijest besti-
jalnosti“ norveškog pisca Jensa Bjørneboea čime
se obilježava 100. obljetnica njegova rođenja. Na
premijeri u Oslu 28. kolovoza prisustvovala je i
veleposlanica A. Gustović-Ercegovac. Prije pred-
stave održan je okrugli stol, a tjedan uoči pre-
mijere dnevni listovi, kao i stručni kazališni časo-
pisi objavili su velike intervjue s našim redateljem
I. Buljanom.
Karte za dvije premijere bile su rasprodane.
Hrvatsko-norveški dječji znanstveno-fantastični
film „Moj dida je pao s Marsa“ (Bestefar er en
alien), redateljā Dražena Žarkovića i Marine
Andree Škop prikazuje se u norveškim kinima od
73 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 9. rujna.
Stranica 76
Glasnik HDK
21. kolovoza. Film je napravljen 2019. od strane
hrvatskih scenarista i režisera te norveških pro-
ducenata i glumaca. Isti se odvija na hrvatskom
jeziku te se pokazao uspješnim u Norveškoj i bez
sinkronizacije.
PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE
„LECTIONARIUM ET PONTIFICALE
CATHARENSE ‒ LEKCIONAR I
PONTIFIKAL KOTORSKE BISKUPIJE
1166.74
Veselko Grubišić pribivao
Predstavljanje monografije „Lectionarium et Pon-
tificale Catharense ‒ Lekcionar i Pontifikal Kotor-
ske biskupije 1166.“ održana je u organizaciji
Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore u Ko-
toru 21. kolovoza. Svečanosti su pribivali pred-
sjednik Crne Gore Milo Đukanović; zatim Zvoni-
mir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog
vijeća, Adrijan Vuksanović, zastupnik Hrvatske
građanske inicijative u Skupštini Crne Gore; pa
Veselko Grubišić, veleposlanik RH u Republici
Crnoj Gori, redoviti član HDK-a, i Tomislav Pav-
ković, I. tajnik u Veleposlanstvu RH, te Marijan
Klasić, konzul savjetnik u Generalnom konzulatu
RH u Kotoru, kao i mons. Ilija Janjić, kotorski
biskup te mons. Robert Tonsati, generalni vikar.
Visoki uzvanici potvrdili su važnost ove knjige za
Kotor i Boku kotorsku.
Dvije stranice Lekcionara i Pontifikala Kotorske
biskupije 1166.
Radi se o fototipskom izdanju Lekcionara i Pon-
tifikala koji je nestao iz Kotora, a njegov prvi
74 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 9. rujna.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
spomen nakon nestanka zbio se prije više od 150
godina, odnosno njegovi prvi zapisi dolaze iz
Akademije znanosti u Petrgradu. Stručnu analizu
Lekcionara i Pontifikala napravila dr. sc. Lenka
Blechová Čelebić. U govoru predsjednik Đuka-
nović naveo je kako ovo smatra jednim od naj-
većih kulturnih događanja u novijoj povijesti Crne
Gore te je zahvalio HNV-u što je pripremilo ovu
monografiju o knjizi koja svjedoči o važnosti Ko-
tora u to doba, kao jednog od kulturnih središta
svijeta. Mons. Janjić podsjetio je kako je knjiga
postojala 326 godina prije nego je otkrivena Ame-
rika, naglasivši važnost Lekcionara i Pontifikala za
Katoličku crkvu i Hrvate, ali i šire za sve one koji
prepoznaju višenacionalnu i viševjersku slojevitost
ovog područja. Knjigu su predstavili dr. sc. fra
Domagoj Volarević s Katoličkog bogoslovnog fa-
kulteta u Splitu i dr. sc. L. Blechová Čelebić.
ZATVARANJE FESTIVALA „KOTORART ‒
DON BRANKOVI DANI MUZIKE“ U
KOTORU75
Veselko Grubišić pribivao
U Kotoru je ispred katedrale sv. Tripuna 26.
kolovoza održan koncert u povodu zatvaranja 19.
međunarodnog festivala „KotorArt ‒ Don Bran-
kovi dani muzike“. Koncertu su pribivali Veselko
Grubišić, veleposlanik RH u Crnoj Gori, redoviti
član HDK-a, te Marijan Klasić, konzul gérant i
Tomislav Pavković, I. tajnik u Veleposlanstvu RH.
Festival uživa potporu Veleposlanstva RH, a ovo-
godišnji je koncert označio i primopredaju pred-
sjedanja Vijećem EU-a između RH i SR Nje-
mačke. Također, njime je obilježeno i 250 godina
od rođenja Ludwiga van Beethovena čije su sklad-
be izvođene. Nastupio je 'Crnogorski orkestar mla-
dih' pod dirigentskom palicom Tomislava Fačinija,
čime je napravljen spoj između Hrvatske i SR
Njemačke, kao dviju zemalja predsjedateljica te
Crne Gore kao domaćina.
Govore su održali veleposlanik V. Grubišić, zam-
jenik veleposlanika SRNj, Christopher Breuning,
kotorski gradski čelnici, te Antun Sbutega, admiral
Bokeljske mornarice. Veleposlanik V. Grubišić
podsjetio je na činjenicu da je u Boki kotorskoj
1910. udio Hrvata u pučanstvu bio više od 50 %,
dok je danas na oko 6%. Osvrnuo se na HRPRES
75 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 9. rujna.
Stranica 77
Glasnik HDK
te naglasio potporu RH Crnoj Gori u njezinim
nastojanjima za članstvom u EU-u, kao i zado-
voljstvo što Njemačka predsjeda u ovom ključnom
razdoblju za EU. G. Breuning podsjetio je na
obljetnicu rođenja Ludwiga van Beethovena, te
njegove skladbe među kojima je i himna EU-a,
kojima se promoviraju univerzalne vrijednosti
uvažavanja i solidarnosti. Drugi su se govornici
osvrtali na kulturno bogatstvo festivala kao i grada
Kotora u cjelini. Festival su sponzorirale pet hrvat-
skih tvrtkā, a pod pokroviteljstvom je UNESCO-a.
KONFERENCIJA ZAKLADE „BUDUĆNOST
PROŠIRENJA EU-A I TRANSATLANTSKO
PARTNERSTVO“ U BERLINU76
Gordan Bakota održao uvodni govor
Konferencija Zaklade „Budućnost proširenja EU i
transatlantsko partnerstvo“ održana je pod zajed-
ničkim pokroviteljstvom hrvatskog i albanskog ve-
leposlantva u Berlinu 7. rujna. Temeljna je misao
vodilja bila izgradnja povjerenja između EU-a i
SAD-a glede utjecaja na zapadni Balkan (zB).
Gordan Bakota, veleposlanik RH u SR Njemač-
koj, redoviti član HDK-a, održao je uvodni govor
izloživši stavove RH na ovu temu. Jedan od sudi-
onika, povjerenik Olivér Várhely rekao je da bi
,,gospodarski planˮ za zB. trebao biti gotov do 6.
listopada, a ključna područja su „connectivity“,
zelena agenda, digitalna transformacija. Izrazio je
nadu da jugoistočna Europa može biti zanimljiva
za investitore. Matthew Palmer, posebni pred-
stavnik State Departmenta za zB (,,radimo u part-
nerstvu s EU-omˮ) izvijestio je na margini kon-
ferencije veleposlanika Bakotu kako američka
strana cijeni aktualne korake hrvatskoga državnog
vrha glede „kulture sjećanja“, posebice odnosa
prema manjinama. Naglašava kako bi to trebao
biti primjer i za odnose među državama zB-a.
GORDAN BAKOTA NA SASTANKU U
BAVARSKOJ VLADI77
Na sastanku u bavarskoj Vladi 2. rujna Gordan
Bakota, veleposlanik (vlp.) RH u SR Njemačkoj,
redoviti član HDK-a, kazao je kako RH nastavlja
76
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 15. rujna.
77 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 3. rujna
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
pozitivan razvoj obostranih odnosa sa Slobodnom
Državom Bavarskom (SDB) kroz sve jaču surad-
nju o čemu svjedoče i česti susreti predsjednika
Vlade RH Andreja Plenkovića s predsjednikom
Vlade SDB-a Markusom Söderom. Naveo je i
brojnu hrvatsku zajednicu u Bavarskoj, a važan je
čimbenik hrvatsko-bavarskoga prijateljstva. Ostale
teme bile su: uspješna gospodarska suradnja; nje-
mački turisti; 34. sjednica Stalne hrvatsko-bavar-
ske komisije (SHBK); zahvalnost što SRNj nije
cijelu HR označila kao rizično epidemiološko pod-
ručje, nego pojedine županije; pitanja poljopri-
vrede, prehrane, šumarstva, itd. Nastavno se vlp.
G. Bakota susreo s fra Petrom Klapežom, vodi-
teljem Hrvatske katoličke misije u Münchenu.
Razgovorima su pribivali generalni konzul Vladi-
mir Duvnjak, redoviti član HDK-a, i Marica Jukić,
ministrica savjetnica.
DPT 22. rujna
KNJIŽEVNA MANIFESTACIJA U
HRVATSKOJ ZAJEDNICI U VOJVODINI
„RIČ POD ĐERMOM“78
Velimir Pleša nazočio
Književna manifestaciji u hrvatskoj zajednici u
Vojodini „Rič pod đermom“ organizirana je 20.
rujna u Đurđinu, uz poštivanje
propisanih epidemioloških mjera
svih nadležnih tijela. Program je
održan zahvaljujući doniranim
sredstvima iz RH, odnosno na
temelju natječaja Državnog ure-
da za Hrvate izvan RH.
Ovogodišnja „Rič pod đermom“
V. Pleša bila je posvećena svećeniku i
pjesniku Marku Vukovu u prigodi obljetnice nje-
gove smrti te književniku Milovanu Mikoviću,
koji piše na dijalektu hrvatskog jezika ‒ bunje-
vačkoj ikavici. Otvorena je i izložba na temu
'Euharistijski kongresi u Bačkoj', a priredili su ju
KD 'Ivan Antunović' i Udruga bunjevačkih Hrvata
'Dužijanca'. Navedenim događanjima nazočio je
generalni konzul Velimir Pleša, redoviti član
HDK-a.
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
78 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 21. rujna.
Stranica 78
Glasnik HDK
NIVES MALENICA ODRŽALA
PREDAVANJE O HRVATSKOM
PREDSJEDANJU VIJEĆEM EU-A79
Predavanje o iskustvima i rezultatima prvoga
hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a održala je
gđa Nives Malenica, veleposlanica RH u Kra-
ljevini Španjolskoj, redovita članica HDK-a, na
Sveučilištu Carlos III. u Madridu 22. rujna. Nakon
izlaganja studentima poslijediplomskog studija
prava u EU-u uslijedila je rasprava i razmjena
mišljenja. Studente su, između ostalog, zanimala
pitanja bankarske unije i zajedničke obrambene
politike, stajalište Hrvatske o zapadnom Balkanu,
koncept EU-a dviju brzina, poštivanje ljudskih
prava u kontekstu mjera za borbu protiv pande-
mije, problem nezaposlenosti mladih, inicijativa
„europski stil života“, i drugo. Prigoda je iskori-
štena i za razgovor s prof. C. J. Moreireom Gon-
zalezom, direktorom poslijediplomskog studija.
KONZULARNI DANI U INSBRUCKU80
Daniel Glunčić sudjelovao
Tijekom boravka u Innsbrucku g. Daniel Glunčić,
veleposlanik (vlp.) RH u Republici Austriji (RA),
redoviti član HDK-a, susreo se 26. i 27. rujna s
mons. Hermannom Glettlerom, biskupom Inns-
brucka, mons. Lukom Kesedžićem, voditeljem Hr-
vatske katoličke misije (HKM) u Innsbrucku, i
predstavnicima hrvatske zajednice. Na sastancima
je sudjelovao i Igor Kolar, III. tajnik u Vele-
poslanstvu RH (VRH) u RA.
Konzularni dani u Insbrucku održani su po prvi
put nakon izbijanja pandemije i bili su organi-
zacijski i logistički izazov, a uz pomoć hrvatske
zajednice uspješno su odrađeni. Tijekom razgo-
vora između vlp. Glunčića s mons. H. Glettlerom
bilo je riječi o kulturnoj i akademskoj razmjeni
Hrvatske i Austrije, te statusu hrvatske katoličke
zajednice u Innsbrucku. Biskup Glettler predložio
je zajedničko stipendiranje perspektivnih pojedi-
naca kroz jednosemestarsku razmjena studenata,
za što Biskupija Innsbruck ostaje otvorena. Sugo-
vornici su se složili kako su hrvatski iseljenici
primjer uspješne integracije, na temelju čega treba
graditi daljnju suradnju. HKM u Innsbrucku jedna
79 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 12. listopada
80 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 12. listopada
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
je od najvećih u Austriji te okuplja 12.000 vjernika
koji žive u saveznoj pokrajini Tirolu. U ovom kon-
tekstu biskup Glettler upoznao je vlp-a Glunčića i
s problemom preseljenja Misije.
Nakon sv. mise u crkvi sv. Pavla koju je vodio
mons. L. Kesedžić, vlp. D. Glunčić susreo se s
članovima hrvatske zajednice i udruga u Inns-
brucku. Oni su upoznali veleposlanika sa svojim
radom i problemima kulturno-umjetničkih druš-
tava, te s gospodarskim aktivnostima poduzetnika.
Sudionici su zamolili za potporu VRH-a pri
nadležnim tijelima. Ključni problem lokalne hrvat-
ske zajednice je pitanje sjedišta HKM u Inns-
brucku. Na sastanku je gđa L. Mihalić (profesorica
hrvatskog jezika) ukazala na problematiku održa-
vanja nastave hrvatskog jezika u Austriji (slučaj u
Vorarlbergu, nastava „BHS jezika“ bosanski-hr-
vatski-srpski, …). Inicijativa gđe. Mihalić, s ko-
jom je VRH upoznato, prethodno je prikupila
preko 700 potpisa građana (austrijskih državljana),
403 online-potpisa, a njezino razmatranje od stra-
ne nadležnog Odbora za predstavke i građanske
inicijative austrijskog parlamenta bilo je na sas-
tanku Odbora 7. listopada. Gđa. Mihalić istovre-
meno namjerava radi ostvarenja svojih prava pok-
renuti i sudski spor pred nadležnim sudom. VRH-
u i hrvatskim vlastima upućen je apel za pomoć.
Veleposlanik D. Glunčić dao je potporu daljnjem
djelovanju hrvatskih udruga i KUD-a u Innsbru-
cku, potvrdivši spremnost VRH-a da im pruži pot-
poru u okviru svojih nadležnosti i mogućnosti. U
kontekstu problematike održavanja Hrvatske nas-
tave u RA s naglaskom na aktualni slučaj u Vor-
arlbergu, vlp. D. Glunčić obećao je informirati
nadležna tijela vlasti u RH i RA kako bi se iznašlo
rješenje. Podsjetio je kako se u ovom povodu već
sastao s gđom Olgom Voglauer zastupnicom
Stranke zelenih u Nacionalnom vijeću Austrije.
VELEPOSLANIK GLUNČIĆ NA
KOMEMORACIJI U DVORCU HARTHEIM
U GORNJOJ AUSTRIJI81
Hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić,
redoviti član HDK-a, sudjelovao je u četvrtak 1.
listopada u gornjoaustrijskom dvorcu Hartheim na
komemoraciji žrtvama nacionalsocijalističkog
(NS) režima stradalima u tadanjoj zloglasnoj usta-
81 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 2. listopada.
Stranica 79
Glasnik HDK
novi za eutanaziju osoba s tjelesnim i psihičkim
invaliditetom i mentalnim bolestima smještenima
u tvom dvorcu, izvijestilo je u petak Veleposlan-
stvo Republike Hrvatske u Beču. Isti izvor navodi
kako je goste uvodno pozdravio zemaljski pogla-
var austrijske pokrajine Gornje Austrije Thomas
Stelzer, a nazočnima se je obratila i predsjednice
Udruge „Dvorac Hartheim“ dr. Brigitte Kepplin-
ger.
Daniel Glunčić nakon polaganja vijenca
Veleposlanik Glunčić je zajedno s predstavnicama
diplomatskoga zbora ostalih europskih zemalja
položio vijenac za sjećanje na žrtve NS-režima
stradale u Hartheimu. Nakon polaganja vijenaca i
molitve gosti su imali prilike vidjeti i prostorije u
kojima su počinjeni stravični zločini. U dvorcu
Hartheim je od 1940. do 1944. godine ubijeno oko
30.000 osoba s mentalnim i tjelesnim ograni-
čenjima, psihičkim bolestima ali i ostale tamo
dopremljene osobe. Među njima su bili i slabi ili
bolesni zatočenici iz koncentracijskih logora Mau-
thausen, Dachau i Gusen, koji su u ovu ustanovu
smrti dopremani na „poseban tretman“ i ubijeni u
plinskoj komori.
Snježana Herek
Foto: Veleposlanstvo RH, Beč
RAZGOVOR GORDANA BAKOTE I DR.
VOLKERA TREIERA82
Predmet razgovora između Gordana Bakote, vele-
poslanika (vlp) RH u SR Njemačkoj, redovitoga
člana HDK-a, i dr. Volkera Treiera, predsjednika
saveznog Udruženja njemačkih industrijskih i tr-
govinskih komora (DIHK) 23. rujna bile su gos-
podarske teme, obostrani odnosi SRNj i RH, u ši-
82 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 6. listopada
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
rem EU kontekstu. DIHK je krovna udruga nje-
mačkih 79 komora. Udruženje koje ima 126-godi-
šnju tradiciju zastupa interese njemačkog podu-
zetništva (52.000 tvrtkā) na nacionalnoj i svjetskoj
razini. Ujedno koordinira svjetsku mrežu 140
vanjskotrgovinskih komora u 92 zemlje svijeta. G.
Treier kazao je da je nakon ulaska RH u EU
vidljiva dinamika u gospodarskom rastu. Dodao je
kako DIHK s HGK ima potpisan Memorandum o
razumijevanju u kojem se kaže da mogu zastupati
hrvatske tvrtke na trećim tržištima. Vlp. G. Bakota
naveo je nove poslovne prilike i želju da što više
njemačkih poduzetnika investira u RH. G. Treier
je ukazao na primjedbe njemačkih investitora o
šumi propisa koje postoje u RH i otežavaju ula-
ganje, te objasnio stav DIHK o uvjetima za pri-
vlačenje investicija.
Bilo je riječi i o koronakrizi, plinovodu Sjeverni
tok 2, itd. Veleposlanik je sugovornika upoznao i s
projektom HGK ‒ online b2b sastanci za hrvatske
tvrtke i njihove inozemne partnere „Go global-Go
virtual“, a uz potporu Europske poduzetničke mre-
že ‒ EEN. Cilj ove inicijative je virtualno pove-
zivanje i ispitivanje poslovnih mogućnosti između
hrvatskih tvrtkā i onih izvana zainteresiranih. Sa-
mo događanje organizira se u suradnji s pod-
ružnicom DIHK-u Zagrebu ‒ AHK Zagreb.
GORDAN BAKOTA U POSJETU SAVEZNOJ
POKRAJINI SCHLESWIG-HOLSTEIN83
Tijekom posjeta saveznoj pokrajini Schleswig-
Holstein 21. rujna g. Gordan Bakota, veleposlanik
(vlp) RH u SR Njemačkoj, redoviti član HDK-a, je
u pratnji generalnoga konzula u Hamburga Kris-
tijana Tušeka i Ivane Karanušić, savjetnice, razgo-
varao s domaćinima.
U okviru sastanka s Danielom Güntherom, pred-
sjednikom Vlade, vlp. G. Bakota predstavio je
aktualnosti vezane uz hrvatsko-njemačke odnose
te se pozvao na hrvatske prioritete u europskim
okvirima. Također je predstavio odrednice hrvat-
skoga gospodarstva, kao i planove u kontekstu
pandemije koronakrize; inicijativu HGK za orga-
nizaciju B2B online sastanaka (dostupni od stude-
nog/prosinca). Na sastanku u Industrijsko-trgo-
vačkoj komori (IHK) razgovor je vođen s L. Wer-
nerom Koopmannom, voditeljem Odjela za među-
83 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 2. listopada
Stranica 80
Glasnik HDK
narodne poslove. Hrvatska je strana informirala o
aktivnostima HGK-a te su uspostavljeni izravni
kontakti između IHK-a iz Lübecka i HGK-a. Ta-
kođer je izražena otvorenost hrvatske strane za
organizaciju posjeta Hrvatskoj zainteresiranih tvrt-
kā/predstavnikā relevantnih organizacija iz Schles-
wig-Holsteina.
Posljednja točka sastanka bio je susret s fra Perom
Šestakom, voditeljem Hrvatske katoličke misije sa
sjedištem u Neumünsteru. Po njemačkim podat-
cima, na području Schleswig-Holsteina prošle go-
dine živjelo je 3.575 hrvatskih državljana, a u ok-
viru Koordinacije Hrvatske nastave za područje
Hamburga i Berlina hrvatska je nastava organi-
zirana u dva grada (2019. nastavu je pohađao 41
učenik, upisi za ovu školsku godinu još traju).
Vezano uz kontakte između RH-a i Schleswig-
Holsteina, zanimljivo je da su Sveučilište u Splitu
i Sveučilište u Kielu među šest sveučilišta iz
europskih lučkih gradova koji sudjeluju u projektu
,,European University of the Seasˮ.
SASTANAK DANIELA GLUNČIĆA
S OLGOM VOGLAUER84
U Veleposlanstvu RH održan je 21. rujna sastanak
g. Daniela Glunčića, veleposlanika (vlp) RH u Re-
publici Austriji (RA), redovitoga člana HDK-a, s
gđom Olgom Voglauer, zastupnicom Stranke zele-
nih u Nacionalnom vijeću. U razgovoru su sudje-
lovali D. Zwitter, parlamentarna suradnica gđe.
Voglauer, mr. sc. Silvio Kus, opunomoćeni mini-
nistar i gđa Katarina Dorkin Križ, djelatnica. Teme
razgovora bile su Bleiburg, status gradišćanskih
Hrvata i nastava hrvatskoga materinskog jezika.
Vlp. D. Glunčić rekao kako je važan neprekidan
dijalog svih aktera koji su povezani s pitanjem
bleiburške komemoracije kako bi se našlo zado-
voljavajuće rješenje, možda da se i središnja ko-
memoracija održi u Hrvatskoj, ali uz istovremeno
održavanje sv. mise na Loibaškom polju. Gđa.
Voglauer prihvatila je argumentaciju vlp. D. Glun-
čića i složila se kako je važno razgovarati o novoj
formi komemoracije uz strogo pridržavanje odre-
daba austrijskog Zakona o simbolima. S. Kus uka-
zao je na značenje potpore austrijske Vlade gra-
dišćanskim Hrvatima u skladu s Državnim Ugo-
vorom RA. Gđa. Voglauer spomenula je da Vlada
84 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 2. listopada
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
priprema povećanje poticajnih sredstava za nacio-
nalne manjine (Volksgruppen). G. Kus i gđa. Dor-
kin Križ upozorili su na problem održavanja
Hrvatske nastave u Austriji koja se, iako potvr-
đena Programom o suradnji između RH i RA, ne
provodi kako je dogovoreno. Zaključno je gđa.
Voglauer istaknula mogućnost osnivanja dvojezi-
čne škole za gradišćanske Hrvate izvan Gradišća,
konkretno u Beču, gdje živi i radi velik broj gra-
dišćanskih Hrvata.
VELIMIR PLEŠA NA DANU SV.
MAURICIJA U ŽUPI STARČEVO85
Dana 22. rujna obilježen je Dan sv. Mauricija,
zaštitnika župe Starčevo u Banatu u kojoj živi oko
300 Hrvata. U crkvi Sv. Mauricija u Starčevu (žu-
pa osnovana 1767.) održano je misno slavlje uz
pridržavanje mjera zaštite zbog pandemije covida-
19, a sv. misu predvodio je fra Ilija Alandžak, žup-
nik i dekan samostana i župne crkve sv. Ante u
Beogradu. Manifestacija je održana u organizaciji
Udruge banatskih Hrvata iz Zrenjanina i mjesne
podružnice Demokratskog saveza Hrvatā Vojvo-
dine (DSHV), uz potporu Središnjega državnog
ureda za Hrvate izvan RH, a pored velikog broja
vjernika nazočili su joj Tomislav Žigmanov, pred-
sjednik DSHV-a i predstavnici Hrvatskog narod-
nog vijeća i hrvatskih udruga iz Vojvodine, kao i
generalni konzul u Subotici Velimir Pleša, redoviti
član HDK-a, i dr. sc. Stjepan Glas, opunomoćeni
ministar u Veleposlanstvu RH. Po završetku sve-
čanog euharistijskog slavlja nastavljeno je druže-
nje pripadnikā hrvatske nacionalne manjine u Ba-
natu.
VIDEO KONFERENCIJA KONZULARNE
MREŽE U SR NJEMAČKOJ86
Gordan Bakota imao uvodno izlaganje
Video konferencija konzularne mreže u SR Nje-
mačkoj (SRNj) održana je 28. rujna. Sudjelovali
su Gordan Bakota, veleposlanik (vlp.) RH u SRNj,
redoviti član HDK-a, Vinko Ljubičić, pomoćnik
ministra (pm.) vanjskih i europskih poslova RH,
generalni konzuli RH u SR Njemačkoj: Vladimir
85 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 1. listopada
86 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 8. listopada
Stranica 81
Glasnik HDK
Duvnjak (redoviti član HDK-a), Ivan Sablić, Ved-
ran Konjevod, Ivan Bulić, Kristijan Tušek, te vo-
ditelji konzularnih ureda u Generalnim konzu-
latima (GK) RH. Rasprave koje su vođene bile su
usmjerene prema rješavanju konzularne problema-
tike i ujednačavanju postupanja.
Nakon uvodnog dijela vlp. G. Bakote, riječ je
preuzeo pm. Ljubičić koji je izrazio zadovoljstvo
radom konzularne mreže pogotovo za vrijeme
trajanja korona krize naglasivši da je odrađen
veliki dodatni posao. Potom su riječ preuzeli gene-
ralni konzuli koji su iscrpno izvijestili o radu GK-
ā RH na prostoru SR Njemačke. Podneseni su pri-
jedlozi o novim rješenjima u svezi s izradbom
iskaznica u DM/KU, novčane pomoći hrvatskim
državljanima, s radom Hrvatske dopunske škole,
pripremom za obilježavanje 30. obljetnice uspo-
stave diplomatskih odnosa RH i SR Njemačke, itd.
Zaključno se obratio g. Ljubičić i izrazio zado-
voljstvo održanom video konferencijom. Napome-
nuo je da ovakav način komuniciranja daje uvid u
trenutno stanje, ostvarene rezultate i probleme
kon-zularne mreže. Iznio je mišljenje da bi s ci-
ljem što kvalitetnijeg odgovora na otvorena pitanja
trebalo na godišnjoj razini organizirati susrete ve-
leposlanika, generalnih konzula i konzularnih slu-
žbenika.
PRIMOPREDAJA UKRADENIH
KULTURNIH PREDMETA IZ REPUBLIKE
HRVATSKE U GENERALNOM
KONZULATU RH U MÜNCHENU87
Vladimir Duvnjak preuzeo predmete
U prostorijama Generalnoga konzulata (GK) RH u
Münchenu obavljena je 30. rujna primopredaja
ukradenih kulturnih predmeta iz RH. Predmeti su
otuđeni iz okolice Rapca s potonuloga drvenoga
broda, najvjerojatnije rimske galije, u 60-im i 70-
im godinama 20. st. od strane njemačkih držav-
ljana. Predmeti su bili ponuđeni na eBuy online
platformi u Njemačkoj, ali je bavarska policija
uočila transakciju i zaplijenila arheološke pred-
mete, koji su bili na čuvanju kod Bavarskog ureda
za borbu protiv kriminaliteta (BLKA) u Münc-
henu. S pomoću Informacijskog sustava unutar-
njega tržišta (IMI) obaviješteno je Ministarstvo
kulture i medija RH o pronalasku predmeta, koje
87 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 8. listopada
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
je zamolilo GK RH da dogovori primopredaju na-
vedenih predmeta. C. Klein, viši policijski kome-
sar u BLKA, stoga je Vladimiru Duvnjaku, gene-
ralnom konzulu (gk.) RH u Münchenu, redovitom
članu HDK-a, uručio 60 predmeta (rimske amfore,
brončani čavli, držači za uljne svjetiljke, i drugo).
U razgovoru g. Klein je obavijestio gk-a Duvnjaka
o postupcima pronalaženja i mogućnostima zap-
ljene kulturnih predmeta na području SR Nje-
mačke, a potječu iz zemalja članicā EU-a. Gk. V.
Duvnjak zahvalio je g. Kleinu i kolegama na
brzom i učinkovitom povratku otuđenih predmeta,
koji će što skorije biti poslani u RH, te izrazio
zadovoljstvo da je ovime uspostavljena komuni-
kacija nadležnih tijela u slučaju povrata neza-
konito iznesenih kulturnih predmeta iz RH.
SASTANAK PREDSTAVNIKĀ GRADA
POREČA U POINGU, GRADU PRIJATELJU88
Vladimir Duvnjak sudjelovao
Sastanak predstavnikā grada Poreča u Poingu u
Bavarskoj, gradu prijatelju, održan je 3. listopada.
Razgovor su vodili bivši gradonačelnici grada Po-
inga i sadanji T. Stark; porečki gradonačelnik Lo-
ris Peršurić sa suradnikom i Ivo Sadrić, podu-
zetnik iz Poinga, te g. Vladimir Duvnjak, gene-
ralni konzul RH u Münchenu, redoviti član HDK-
a. Teme razgovora bile su protekle aktivnosti,
izgradnja parka prijateljstva u Poreču, te posjet
izaslanstva grada Poinga Poreču na dan grada 21.
studenoga, kada se slavi zaštitnik grada Sv. Ma-
uro. Uslijedila je svečana večera na kojoj su bili i
svećenik HKM u Münchenu fra Marinko Vukman
i njemački svećenik iz Poinga vlč. P. Werner.
Sljedeći dan razmatrane su u uredu gradonačelnika
Poinga daljnje aktivnosti oko prijateljstva dvaju
gradova. G. Stark želi da ta suradnja ne bude samo
na političkoj razini, nego da se pojača suradnjom
88 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 6. listopada
Stranica 82
Glasnik HDK
školā, vatrogasaca, glazbenih društava, itd. Grado-
načelnik g. Stark zamoljen je za potporu oko dobi-
vanja termina za svetu misu u novoj crkvi kao i
prostora za održavanje hrvatske dopunske nastave
u školi na području grada Poinga.
KNJIŽEVNA PRIREDBA 18. LIRA NAIVA
ODRŽANA U HKUD-U VLADIMIR NAZOR
U SOMBORU89
Velimir Pleša nazočio
Književna priredba koja okuplja autore iz Vojvo-
dine, Hrvatske, BiH 18. Lira naiva održana je u
prostorima domaćina HKUD Vladimir Nazor u
Somboru 27. rujna. Znakovito je da su pjesme na
hrvatskoj ikavici (bunjevačkoj, šokačkoj, bosan-
sko-hercegovačkoj ili dalmatinskoj). Uz pridrža-
vanje svih epidemioloških mjera susret je protekao
skromno, uz nazočnost tek jedne trećine autora.
Oni su pročitali po jednu pjesmu, kao i uvod u
tribinu i razgovor o aktualnom trenutku i „pisanju
u vrijeme korone”. Ovo događanje ostvareno je
uglavnom sredstvima koje daje RH putem natje-
čaja za kulturne priredbe Hrvata izvan domovine,
a nazočio mu je generalni konzul Velimir Pleša.
MEĐUNARODNA LIKOVNA KOLONIJA
„BUNARIĆ 2020ˮ U SUBOTICI90
Velimir Pleša na svečanom zatvaranju
Međunarodna likovna kolonija „Bunarić 2020ˮ
organizirana je 10. listopada u Subotici unatoč
svim ograničenjima i epidemiološkim mjerama.
Zatvaranje i predstavljanje izrađenih djela održano
je u prostorima Hrvatskoga kulturnog centra „Bu-
njevačko kolo“. Čast zatvaranja ove 24. likovne
kolonije pripala je generalnom konzulu Velimiru
Pleši, redovitom članu HDK-a. I ovom se prigo-
dom pokazalo da se uz pomoć i hrvatske države
mogu pripremiti vrijedne manifestacije Hrvata u
Srbiji. Zahvala je upućena osobito Središnjem
državnom uredu za Hrvate izvan RH, jer bez
njihove pomoći ne bi bilo moguće u toj mjeri ovaj
projekt ostvariti.
89 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 8. listopada
90 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 12. listopada
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
„ZAVITNI DAN“ ODRŽAN U MONOŠTORU
U BAČKOJ91
Velimira Pleša sudjelovao
Tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija po-
dunavskoga mjesta Monoštor u Bačkoj „Zavitni
dan“ održana je 11. listopada u organizaciji
hrvatske kulturne udruge „Bodrog“ iz Bačkog Mo-
noštora. Priredba je održana uz financijsku pomoć
Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH i
podršku Veleposlanstva RH. Ova manifestacija
utemeljena je 1944. za župnikovanja vlč. Matiše
Zvekanovića, a povod su bile ratne opasnosti, no
seljani nisu izbjegli iz sela, nego su se svi okup-
ljeni u crkvi sv. Petra i Pavla molili za selo. U
ponoć je u mraku služena sv. misa Prečistom Srcu
Marijinu. Sutradan, 13. listopada, na dan zadnjeg
ukazanja Gospe u Fatimi, sve se smirilo i opasnost
za mjesto je prestala. Monoštorci su se zavjetovali
da će svake godine 13. listopada sv. misom zah-
valjivati Bogu i Gospi za spasenje.
Svečanost je održana u nedjelju (dva dana ranije)
kako bi joj nazočili gosti i oni koji ne bi mogli u
njoj sudjelovati sljedećeg utorka. Nakon svečane
sv. mise koju je predvodio monoštorski župnik
Goran Vilov upriličen je kulturno-umjetnički pro-
gram u kojem su nastupili pjevački zbor „Kraljice
Bodroga“ i mlađi članovi udruge „Bodrog“, a po-
tom je nastavljeno druženje u dvorištu crkve uz
pridržavanje preporučenih epidemioloških mjera
zaštite. Predsjednik KUD-a Hrvata „Bodrog“ Želj-
ko Šeremešić proveo je Velimira Plešu, general-
noga konzula RH u Subotici, redovitoga člana
HDK-a, i dr. sc. Stjepana Glasa, opunomoćenog
ministra u Veleposlanstvu RH u Srbiji, kroz župu
koja je u veljači ustupila prostor na korištenje
hrvatskoj udruzi za okupljanje mještana. Taj pro-
stor bit će koristan za kulturne aktivnosti, a u
planu je i turistička ponuda i manja muzejska
jedinica. Dobrovoljni rad članova udruge u pro-
teklih mjeseci počinje dobivati planirane obrise.
BORAVAK ANDREE BEKIĆ U STANKT
GALLENU
Tijekom boravka u Sankt Gallenu (SG) 1. i 2. lis-
topada dr. sc. Andrea Bekić, veleposlanica RH u
Švicarskoj Konfederaciji, redovita članica HDK-a,
posjetila je Samostansku knjižnicu (na popisu za-
štićene baštine UNESCO-a), Hrvatsku katoličku
91 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 12. listopada
Stranica 83
Glasnik HDK
misiju (HKM) i sudjelovala na Forumu o digital-
noj sigurnosti na Sveučilištu SG.
Sankt Gallen
Ravnatelj Samostanske knjižnice dr. C. Dora pro-
veo je gđu. A. Bekić kroz izložbu najpoznatijih
manuskripta i inkunabula čuvene samostanske
zbirke, od kojih najstariji potječu iz 8. st. kada je
Sv. Otmar osnovao karolinški samostan i knjižnicu
Sv. Gala. Tom prigodom je dr. Dora u svojem
kabinetu izložio četiri primjerka knjiga „otca
hrvatske književnosti“ Marka Marulića. Tijekom
razgovora veleposlanica je upoznala dr. Doru i s
ostavštinom kardinala Ivana Stojkovića (Jean de
Raguse, Dubrovnik 1395 ‒ Lausanne 1443), koji
je vrijednu zbirku grčkih manuskripata s kojom su
se služili pisci i filozofi toga vremena, ostavio
dominikanskoj knjižnici u Lausanni. Životni put,
boravak u Švicarskoj, djelo i ostavština I. Stoj-
kovića ‒ jedna je od vrijednih hrvatsko-švicarskih
povijesnih kulturnih spona.
Voditelj HKM-a u St. Gallenu, fra Mićo Pinjuh,
glavni urednik glasila hrvatskih katoličkih misija u
Švicarskoj 'Movis' upoznao je veleposlanicu s dje-
lovanjem Misije, brojem i potrebama i proble-
mima hrvatskog iseljeništva na tom području.
Sugovornici su zaključili da bi se jačim potica-
njem na području školovanja mladih iz hrvatskog
iseljeništva poboljšali njihovi uvjeti života u švi-
carskom društvu i egzistenciju po povratku u RH.
Konferencija Swiss Security Foruma o aktualnom
problemu s kojim se suočavaju države, tvrtke i po-
jedinci u svijetu i Švicarskoj „Lažne vijesti i
digitalna sigurnost“ organizirana je na Sveučilištu
St. Gallen. O ovoj temi izlagali su stručnjaci i
predstavnici svjetskih korporacija (zamjenik direk-
tora Savezne obavještajne službe J. Bühler; direk-
tor iz Microsofta dr. L. Caduff) a jedno od pitanja
bilo je kako spriječiti rizik od dezinformacija/
lažnih vijesti u digitalnom prostoru, te prilagoditi
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
zakone i propise ovom izazovu, prisutnom i u
najrazvijenijim demokracijama svijeta. Domaćini-
ma, predsjedniku Swiss Security Foruma i pred-
sjedniku Sigurnosnog foruma St. Gallena gđa A.
Bekić izrazila je interes RH i Veleposlanstva za
sudjelovanjem na njihovim budućim skupovima.
DANIEL GLUNČIĆ SUDJELOVAO NA 16.
„SALZBURG EUROPE SUMMITU“92
G. Daniel Glunčić, veleposlanik RH u Republici
Austriji, redoviti član HDK-a, sudjelovao je na 16.
„Salzburg Europe Summitu“ u Salzburgu 28. rujna
u organizaciji Instituta europskih regija (IRE).
Summit posvećen temi „Europa, Solidarnost i
mir“, pod pokroviteljstvom austrijskoga saveznog
predsjednika Alexandera Van der Bellena i savez-
noga kancelara Sebastiana Kurza održan je od 27.
do 29. rujna s osvrtom na pandemiju korone u
Europi. Trodnevno događanje okupilo je stručnja-
ke iz područja politike, gospodarstva i znanosti.
Summit koji je pažnju posvetio upravo Europi u
kontekstu pandemije, s fokusom na očuvanju si-
gurnosti i zdravlja građana, prva je europska kon-
ferencija o krizi korone.
Na marginama skupa na vrhu veleposlanik D.
Glunčić razgovarao je sa Karolinom Edtstadler,
saveznom ministricom za EU i ustav, i drugim
političarima o mogućnostima unaprjeđenja posto-
jeće suradnje RH i Austrije, osobito na regionalnoj
razini. Na sastancima je sudjelovao i Igor Kolar,
III. tajnik.
DANIEL GLUNČIĆ SASTAO SE S
REKTOROM MEDICINSKOG
SVEUČILIŠTA U BEČU93
G. Daniel Glunčić, veleposlanik (vlp.) RH u Re-
publici Austriji, redoviti član HDK-a, sastao se 6.
listopada s prof. dr. M. Mülleom, rektorom Medi-
cinskog sveučilišta u Beču. Teme razgovora bile
su problemi oko pomoći, odnosno operacije hrvat-
skog pacijenta u Beču, te potpora u svezi sa
samostalnim međunarodnim programom trans-
plantacije pluća u RH pokretanjem suradnje KBC
Rebro i Medicinskog sveučilišta u Beču. Na sas-
tanku je sudjelovala i Andrea Šelendić, II. tajnica.
92 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 14. listopada
93 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 19. listopada
Stranica 84
Glasnik HDK
Uvodno je vlp. Glunčić naveo poveznice dviju
zemalja, a rektor Müller je u razgovoru pokazao
dobru informiranost oko više tema vezanih uz RH.
Rektor Müller je iznio u razgovoru detalje o
situaciji koja je dovela do privremenog blokiranja
međunarodnoga programa transplantacija što je
spriječilo izvođenje operacije mladog pacijenta,
rekavši da se operacija može obaviti odmah po
skidanju RH (ili bar parcijalno) s popisa rizičnih
zemalja i ukinu upozorenja za putovanje (zbog
sigurnosnih razloga oko moguće zaraze austrijskih
liječnika), te ponudio suradnju i osobni angažman.
Vlp. D. Glunčić upitao je za mišljenje rektora oko
formiranja međunarodnoga stručnog centra za
transplantaciju pluća u Hrvatskoj pri bolnici
Jordanovac po uzoru na ovaj bečki, pojasnivši
kako u RH za to postoje dobri i realni uvjeti te
opći interes. Rektor je potvrdio kako takva mo-
gućnost postoji.
RAZGOVOR DANIELA GLUNČIĆA S P.
SAGMEISTEROM94
U austrijskoj Gospodarskoj komori održan je 7.
listopada razgovor g. Daniela Glunčića, vele-
poslanika (vlp.) RH u Republici Austriji (RA),
redivitoga člana HDK-a, s P. Sagmeisterom, zam-
jenikom glavnog direktora tvrtke 'Advantage Aus-
tria'. Na sastanku je sudjelovao i Silvio Kus, opu-
nomoćeni ministar. G. Sagmeister je napomenuo
kako su predstavnici Gospodarske komore bili
nezadovoljni odlukom o upozorenju za putovanje
u RH. Radi se o nesretnoj odluci koja je nanijela
štetu tvrtkama koje imaju poslovne veze s RH.
Također je prenio zahvalnost gđe S. Holocher-
Ertl, gospodarske izaslanice RA u RH, za brzu i
bez birokratiziranja odluku o mjerama u svezi s
poslovanjem tvrtkā i zaposlenost radnika u krizi
izazvanoj koronavirusom. Vlp. D. Glunčić rekao
je kako bi Austrija vezano za pitanje izdavanja
upozorenja za putovanja mogla ipak primjenjivati
tzv. parcijalni pristup odnosno da austrijska strana
određene hrvatske regije odnosno županije skine s
tzv. „crvene liste“. Budući da postoji komple-
mentarnost u turističkoj djelatnosti, vlp. Glunčić
smatra da postoje potencijali za uspješnu suradnju
između hrvatskih županija i austrijskih saveznih
zemalja. G. Sagmeister je potvrdio da bi postojeću
suradnju na mikrorazini između pojedinih hotel-
94 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 16. listopada
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
skih poduzeća trebalo pojačati na regionalnoj ra-
zini.
DANIEL GLUNČIĆ S ČLANOVIMA
PREDSJEDNIŠTVA AUSTRIJSKE UDRUGE
'SCHWARZES KREUZ'95
Sastanak g. Daniela Glunčića, veleposlanika (vlp.)
RH u Republici Austriji, redovitoga člana HDK-a,
s članovima predsjedništva austrijske udruge
'Schwarzes Kreuz' održan je u prostorijama aus-
trijskoga Crnoga križa 15. listopada. Na sastanku
su sudjelovali A. Barthou, glavni tajnik (gt), O.
Jaus, voditelj ogranaka u Beču i Donjoj Austriji i
mr. sc. Silvio Kus, opunomoćeni ministar u Vele-
poslanstvu RH. Gt. Barthou izložio je aktivnosti
austrijskoga Crnoga križa koje su usredotočene na
održavanje ratnih groblja u Austriji i inozemstvu
vojnika poginulih u I. svjetskom ratu. Za odr-
žavanja ratnih groblja u RH koordiniraju aktiv-
nosti s mjesnim vlastima i potvrdili su da je su-
radnja uspješna. Na upit vlp-a Glunčića o suradnji
s Ministarstvom hrvatskih branitelja, gt. Barthou
je rekao kako nemaju sporazum s Ministarstvom,
te pojasnio kako Austrija nema pravne osnove za
sklapanje takve vrste međunarodnih sporazuma sa
zemljama koje su bile sastavni dio tadanje više-
nacionalne države Austrougarske. Nadodao je
kako ni za poginule vojnike iz II. svjetskog rata ne
bi mogli zaključivati međunarodne sporazume, jer
Austrija za vrijeme II. svjetskog rata nije posto-
jala, a njezini su vojnici bili u sastavu njemačke
vojske. Obostrano je iskazano zanimanje za sura-
dnju, te će se ‒ prema potrebi ‒ daljnji razgovori
voditi oko konkretnih projekata.
POSJET JASENA MESIĆA MALTI96
Tijekom posjeta Malti 16. listopada g. Jasen Me-
sić, veleposlanik RH u Talijanskoj Republici, re-
doviti član HDK-a, susreo se s C. Cutajarom,
glavnim tajnikom (gt.) Ministarstva za vanjske i
europske poslove (MVEP) i gđom F. Formosam,
ravnateljicom Uprave za političke i europske pos-
love. Iako je Veleposlanstvo RH (VRH) bilo fizi-
čki odvojeno od Malte osam mjeseci, održavani su
95 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 26. listopada
96 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 19. listopada
Stranica 85
Glasnik HDK
redoviti kontakti veleposlanika s malteškim insti-
tucijama, ostvarene su dvije donacije malteške
strane prema RH sanitetskog materijala, a kon-
zularni ured VRH je uspješno surađivao s po-
časnim konzulatom RH na Malti. U prošlotjednom
razgovoru je gt. Cutajara izviješćen o dosadašnjim
aktivnostima VRH u Rimu na Malti i dosezima
HRPRES-a. Veleposlanik je još jednom zahvalio
MVEP-u na donacijama RH, a koje proizlaze i iz
prijateljskog odnosa ministra vanjskih i europskih
poslova (mvep.) Grlića Radmana i mvep-a E. Bar-
tola. Ostale teme razgovora bile su moguća su-
radnja gospodarskih subjekata dviju zemalja, a to
podrazumijeva ulaganja u turističkom i promet-
nom sektoru, u području 'green economy',…
Konstruktivan razgovor dviju strana zaključen je
idejom nastavka što je moguće češćih susreta.
OBAVIJESTI O RADU HDK-a
Od izlaska prošloga broja Glasnika do zaključenja
ovoga održan je, zbog pandemije koronavirusa,
samo jedan redoviti sastanak Upravnog vijeća
HDK-a, drugi u novom sastavu, 10. rujna. Valja
reći da su i na ovom sastanku UV-a sudjelovala
dva člana Nadzornog odbora (NO) HDK-a. Uz pi-
tanja sadržaja sljedećega broja Glasnika i mrežnih
stranica, prevladavalo je ovih šest tema:
- tzv. milenijski sastanci (neformalna druženja
članstva HDK-a;
- susret predsjednika HDK-a s ministrom vanjskih
i europskih poslova RH;
- stanje prikupljanja rukopisā za šesti svezak Sje-
ćanjā i prilogā;
- moguća suradnja s Diplomatskom akademijom
MVEP-a RH;
- suradnja s Academiaom cravaticaom;
- uredništvo mrežnih stranica.
O milenijskim sastancima rečeno je da je načelno
dobro što se takvi sastanci održavaju, da se tamo
javljaju dobre zamisli u pogledu poboljšanja rada
MVEP-a (primjerice: unaprjeđenje gospodarske i
kulturne diplomacije), ali da je za to potrebno
službeno izricanje takva prijedloga prema MVEP-
u od strane vodstva HDK-a. Na milenijskim sas-
tancima raspravlja se i o budućnosti HDK-a. Zak-
ljučeno je da se toj temi mora znatno zauzetije po-
svetiti vodstvo HDK-a čim prođu poteškoće izaz-
vane pandemijom.
U Zagrebu, 20. listopada 2020.
Godina XVIII., broj 4-5
Nakon susreta predsjednika g. Šimca i ministra
MVEP-a, g. Grlića Radmana predlaže se i potiče
sastanak izaslanstva HDK-a i g. ministra. Teme bi
bile:
- novčana potpora MVEP-a djelovanju HDK-a,
- arhiv MVEP-a – uređenje i dostupnost,
- napraviti popis onoga što članovi HDK-a
mogu ponuditi (pomoći) ministru MVEP-a te
od njega dobiti odgovor što bi njemu od nas
trebalo.
Miljenko Žagar, urednik šeste knjige Sjećanjā i
prilogā, izvijestio je o stanju prikupljanja ruko-
pisā. Na popisu je imao 22 kandidata, ali, na ža-
lost, pola ih je odustalo iz različitih razloga. I dalje
neumorno „vuče za rukavˮ one koji su obećali
napisati tekst.
Već više godina vodstvo Diplomatske akademije
(DA) MVEP-a nije pozivalo članove HDK-a da
održe kakvo predavanje polaznicima. Time su po-
laznici zacijelo zakinuti za iskustva onih koji su
predstavljali RH na važnim odredištima. Zato će
vodstvo HDK-a predložiti vodstvu DA-a suradnju
na tom polju.
Suradnja s Academiaom cravaticaom odvija se
uredno na obostranu korist. Zapaženiji nastup čla-
nova HDK-a bio je u povodu obilježavanja Dana
kravate, 18. listopada.
Mrežna stranica HDK-a već je dulje vrijeme slaba
točka djelovanja Kluba. Treba što prije zanoviti
(ažurirati) popis članstva. Uredništvo mrežnih
stranica (u sastavu Vera Tadić, urednica, te čla-
novi Dina Vasić i Gjuro Deželić) trebali su održati
sastanak, ali to nije bilo moguće zbog pandemije.
U ovome je četveromjesečju upriličeno samo jed-
no mjesečno okupljanje članova i prijatelja HDK-
a, u palači Dverce: 29. rujna održala je Nj.E. gđa
Diana Helen Madunic, veleposlanica Kraljevine
Švedske u RH, predavanje Sweden Wanting to be
a Modern, Innovative, Fair, Equal and Sustai-
nable Welfare State (Švedska nastoji biti suvre-
mena, inovativna, poštena, jednakopravna i odr-
živa država blagostanja). Cjelovit prikaz ovoga
predavanja kao i rasprave nakon njega donosimo u
ovom broju. Odziv članstva HDK-a na ovo doga-
đanje bio je ograničen zbog mjerā poduzetih radi
suzbijanja zaraze ‒ prijatelji HDK-a i gosti nisu
pozivani.
Zahvaljujući rizničarovu predanu radu Klub za
sada nema poteškoća u podmirivanju novčanih ob-
veza.
Stranica 86
Glasnik HDK Godina XVIII., broj 4-5

Glasnik Hrvatskog diplomatskoga kluba

Izdaje Upravno vijeće HDK
Izlazi dvomjesečno
Adresa nakladnika:
Petretićev trg 2, 10000 Zagreb
Tel. (01) 4599 401, fax: (01) 4599 455
E-mail: hdk@mvep.hr
Internet: http://www.hdk-cdc.hr
Za nakladnika: Smiljan Šimac, predsjednik
HDK-a
Glasnik HDK-a objavljuje se Uredništvo:
uz novčanu potporu Zvonimir Marić, član UV HDK-a, urednik
Ministarstva vanjskih i Đuro Deželić, član NO HDK-a, član uredništva
europskih poslova Marijan Šunjić, predsjednik NO HDK-a,
i Grada Zagreba član uredništva
Žiro račun za uplatu članarine,
IBAN: HR03 2340 0091 1100 9271 6

PRILOG I.
Ovdje je trebao biti članak Veselka Grubišića objavljen u časopisu bokeljskih Hrvata u kojem
je nekoliko slika u boji, pa bi zbog toga pošiljka bila prevelika. Taj ću prilog poslati posebno.
Ur. op.

U Zagrebu, 20. listopada 2020. Stranica 87