Glasnik HDK Godina XX.

, broj 1

Godina XX., broj 1, 20. veljače 2022. ISSN 1845-2876

SADRŽAJ - Željana Zovko kritizira izaslanstvo Europskog parla-
(1) Urednikova poruka 1 menta za odnose s BiH-om i Kosovom 55
(2) Dijelimo vrijednosti, izazove i ciljeve (razgovor sa - Grubišić: Kulturna baština, pomorske vještine i znanja
španjolskim veleposlanikom) 2 Hrvata sada su na ponos i Crnoj Gori 55
(3) Okupljanje u prosincu 4 - Hrvatska nacionalna manjina obilježava Dan hrvat-
Darko Žubrinić: Čudo hrvatske glagoljice 4 skog naroda u toj zemlji 56
(4) Pobjeda Gabriela Borica predstavlja dramatičnu - Novih 10 hrvatskih pravednika među narodima 57
promjenu za Čileance (razgovor s veleposlanikom - Što je Komšić zapravo čuo u Vatikanu 57
Čilea u RH) 16 - Središnja proslava sv. Tripuna u Kotoru 58
(5) Frane Krnić: I prije Borića Hrvati su u Čileu bili u vrhu (17) Aktivnosti članova HDK 59
ekonomije, politike, kulture... 19 - Andrea Gustović-Ercegovac 59 (2×) i 60
(6) Ujedinjena Europa jamac je mira i prosperiteta - Gordan Bakota 59
(razgovor s austrijskim veleposlanikom u RH) 22 (18) Obavijesti o radu HDK-a 60
(7) Francuski veleposlanik: Želimo učinkovitiji Schengen 24
(8) Dr. Robert Klinke, njemački veleposlanik u RH:
Hrvatska i Njemačka partneri i prijatelji 24 UREDNIKOVA PORUKA
(9) Danska na jedinstven način čestitala Hrvatskoj 30
godina od međunarodnoga priznanja 25
(10) Planiramo proširiti mirnodopsko korištenje nuklearne
Sustiže nas pretužna vijest: preminuo nam je i
energije unatoč nepravednu političkom pritisku treći predsjednik, veleposlanik Smiljan Šimac. A
(razgovor s iranskim veleposlanikom u RH) 26 dva dana prije preminuća bio je na sastanku
(11) Pelješki most postao je simbolom partnerstva i prija- Upravnog vijeća, činilo se, zdrav i čio. Zdušno je
teljstva između RH i Kine (razgovor s kineskim
veleposlanikom u RH) 29 radio na pripremi izborne godišnje skupštine i na
(12) Održano predavanje: Što nas je holokaust naučio 33 pomlađivanju vodstva Kluba. U sadanjem sastavu
(13) Ukrajinski veleposlanik o Milanovićevim izjavama: Upravnog vijeća samo je jedan član, akademik
To su manipulacije. 34
(14) Čestitka članovima HDK u povodu okruglog rođend. 37 Emilio Marin, rođen u drugoj polovici XX. sto-
(15) U spomen ljeća, ali i on na samom početku ‒ u veljači 1951.
- Smiljan Šimac 37 Dakle očito treba naći troje, četvero mlađih rođe-
- Zvonimir Šeparović 38
- Komemoracija u spomen na vlp-a Smiljana Šimca 39
nih po mogućnosti u '60-ima kako bi vodstvo
- Komemorac. u spomen na prof. emer. Z. Šeparovića 42 dobilo svježu krv. A najlakše ih je naći ako se
(16) Različite vijesti, razgovori i osvrti 43 sami jave!
- Čović: Na način na koji je krenuo bošnjački narod
ide se krivim putom 43 Prošle je godine HDK napravio znatan iskorak u
- Hrvatima u BiH, zaista, samo daju ‒ malo Bakir, smjeru javne prepoznatljivosti: predsjednik RH
malo OHR, malo Komšićevi glasači 44
odlikovao ga je u povodu 20. obljetnice djelovanja
- The New York Times dramatično: BiH je u najvećoj
krizi nakon rata! 45 Poveljom Republike Hrvatske. To bi trebalo poja-
- Sokol: Bošnjački hegemonizam puno je gori nego čati među članstvom osjećaj ponosa na pripadnost
srpski separatizam 47 Klubu, ali i svijest da bi bila nenadoknadiva šteta
- Hladni rat nije u našem interesu (razgovor s mađar-
skim ministrom vanjskih poslova) 47 ako bi Klub posustao u djelovanju. A najvrjednije
- Događaji u prosincu na konzular. području Pečuha 49 postignuće u cjelokupnom djelovanju HDK-a sva-
- Priredba vojvođanskih Hrvata "Srijemci Srijemu" kako je objavljivanje Sjećanja i priloga za povijest
održana u Surčinu 50
- Zašto je "Srpskom svetu" i partnerstvu s Bošnjacima
diplomacije RH ‒ prvo desetljeće. Međutim, ako
odgovor "hrvatska šutnja" 50 se uzme da bi, kada bi se svi odazvali (i to pod
- Večernji sastanak iza zatvorenih vrata: O čemu su sve uvjetom da opišu samo jedan mandat), bilo objav-
u Dubrovniku razgovarali Plenković i Izetbegović 52
- Značenje američkih sankcija osobama i organizaci-
ljeno petnaest svezaka, a objavljeno ih je samo
jama u BiH 52 šest (i pri tome je šesti tek u pripremi) onda se
- Veličali sultana Fatiha koji je okupirao Bosnu i mora priznati da je ostvaren znatan (pa i sramotan)
smaknuo posljednjega kralja 54 podbačaj. Ostvareno je 40 % mogućega, a bio bi
red ostvariti barem dvije trećine (67 %).

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 1

Glasnik HDK Godina XX., broj 1

Naravno, ima i objektivno nepovoljnih okolnosti Španjolska je četvrto po popularnosti turističko odredište na
koje su utjecale na to: zdravstveno stanje pojedi- svijetu. Što bi trebalo neizostavno posjetiti uz uobičajena
turistička odredišta?
naca, obiteljske prilike, nesređen Arhiv u MVEP-u
itd. itd. Ali kako su onda njih osmerica uspjela
opisati oba mandata? Evo ih poimence: Gjuro
Deželić, †Mladen Ibler, Ivan Ilić, Mladen Juričić,
Frane Krnić1, Ive Livljanić, Ilija Lukanović i
†Mario Mikolić.
Gotovo pri svakom okupljanju članstva HDK-a ne
propušta se prigoda istaknuti činjenicu da se je
članstvo HDK-a „na drugoj, diplomatskoj fronti
borilo za međunarodno priznanje RH”. To je živa
istina, ali svakako bi trebalo posvjedočiti kako se
je to događalo. Jer, ako to ne učine neposredni
dionici toga, tko će to učiniti? Dakle budimo toga
svjesni i ‒ pišimo! Onima koji su još neodlučni Ina Stašević i Nj.E. g. Alonso Dezcallar de Mazarredo
preporučujem: čitajte svjedočenja zapisana u prvih Španjolska je nesumnjivo jedna od turistički naj-
pet svezaka (a uskoro i u šestom)! Naći ćete posjećenijih zemalja na svijetu. U 2019. premašen
svjedočenja koja će vam pomoći u nalaženju je broj od 80 milijuna posjetitelja, a Svjetski gos-
uzorka ("šprance") i znatno će vam olakšati posao. podarski forum drži ju najkonkurentnijom turis-
Još jednom: pišimo i svjedočimo! tičkom zemljom na svijetu. Ima bogat prirodni
Zvonimir Marić krajolik, raskošnu umjetničku i kulturnu baštinu,
veličanstvenu gastronomiju i izvrsnu infrastruk-
turu što ju čini osobito privlačnom za turiste koji
DIJELIMO VRIJEDNOSTI, IZAZOVE I nam se, kad nas jednom posjete, obično ponovno
CILJEVE2
vraćaju. S obzirom na raznolikost, raznovrsnost i
Razgovor s veleposlanikom Kraljevine bogatstvo različitih turističkih odredišta u Španjol-
Španjolske U RH3 skoj, vrlo mi je teško odabrati jedno. Svaku špa-
njolsku regiju vrijedi posjetiti. Često znam prepo-
Na početku razgovora pitala sam Njegovu ekscelenciju, vele- ručiti putovanje zemljom malo-pomalo, tako da se
poslanika Kraljevine Španjolske u RH, kako uspijeva učiniti unajmi automobil i krene u otkrivanje, da se izgu-
podnošljivima ove pandemijske dane.
bite na malim cestama gdje možete pronaći kultur-
Sa strpljenjem i ustrajnošću. Svima nam je ovo bi- na čuda, fantastičnu gastronomiju i šarmantan
lo teško razdoblje u kojem smo prije svega trebali smještaj. Radim to kad god mogu i tako sam i sâm
biti odgovorni i razboriti. Sve dok Ministarstvo upoznao Španjolsku.
vanjskih i europskih poslova nije omogućilo čla-
Gdje je u Španjolskoj najbolje vidjeti koridu? Koliko traje se-
novima diplomatskih misija cijepljenje. Zadovolj- zona borbi s bikovima? Kakav je Vaš stav, je li to etično?
stvo mi je naglasiti da su odnosi između Hrvatske i
Postoje festivali bikova i borbi s njima, od onih
Španjolske vrlo intenzivni, s tim da su čak i inten-
velikih koji se odvijaju na prostranim trgovima,
zivirani u ovom razdoblju. U svakom slučaju, u
poput onih u Madridu ili Sevilli, do onih manjih.
slobodno vrijeme volim čitati, a volim i šetati se
Borbe s bikovima bile su i ostale dio kulturne baš-
Zagrebom i otkrivati njegove brojne kutke i dra-
tine Španjolske. Duboko su ukorijenjene u našu
gocjenosti. Što se šetnjā tiče, imam privilegij živ-
povijest, našu kulturu i našu umjetnost. Dovoljno
jeti na Gornjem gradu pa mi je čitav centar, za-
je prisjetiti se, na primjer, slikarā kao što su Goya
pravo, veoma blizu.
ili Picasso.
1
Frane Krnić opisao je ne samo oba mandata u prvom desetljeću Trenutno postoje mišljenja koja govore u korist i
(drugi i četvrti svezak) nego je i objavio knjigu Crni kaputi, bijele
rukavice u kojoj je opisao sve svoje mandate! Primjer vrijedan
protiv koride. Sva ona imaju jake argumente i
nasljedovanja! Prikaz knjige objavljen je u Glasniku HDK-a br. treba ih jednako poštovati. Iako se borbe s biko-
2
4,5-2021. str. 10. i 11.
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
vima poistovjećuju sa Španjolskom, za njih postoji
MVEP-a od 24. prosinca 2021. veliko zanimanje u mnogim zemljama Latinske
3
Veleposlanik Kraljevine Španjolske u RH je Nj.E. g. Alonso Dez- Amerike, od Meksika do Perua, kao i u drugim
callar de Mazarredo.

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 2

Glasnik HDK
europskim zemljama, poput Portugala ili južne
Francuske.
Gaudijeva crkva Sagrada Familia (crkva Svete Obitelji) u Bar-
celoni gradi se već 139 godina. Kada se očekuje završetak
gradnje i je li to uopće moguće?
Naravno da ju je moguće završiti. Radovi napre-
duju dobrim tempom i u prosincu je svečano otvo-
ren deveti toranj. Gradnja se financira donacijama
zbog čega nije bilo dovoljno sredstava za održa-
vanje željenog tempa radova. Međutim, budući da
se radi o jednoj od najvažnijih turističkih atrakcija
u Barceloni, koja je prije covida primala više od
četiri milijuna posjetitelja godišnje, na raspola-
ganju je više sredstava. Očekuje se da bi radovi
mogli biti okončani do 2026. godine, kada će se
obilježiti 100. obljetnica smrti njezina tvorca, arhi-
tekta Antonija Gaudija.
Što najviše cijenite u našoj zemlji, u Hrvatskoj, gdje ste na
dužnosti veleposlanika?
Ljude. Od samog dolaska ovamo osjećam se kao
kod kuće. Ljudi su ljubazni, susretljivi, gosto-
ljubivi, veseli. Zagreb je grad pun života i njegove
su ulice pune ljudi. Isto je i s kafićima i terasama
punima aktivnosti. Tako je i s ostatkom zemlje
koju sam upoznao putujući po njoj.
Kako je krunska kriza utjecala na poslovanje između naših
dviju zemalja?
Sve do 2019. naši trgovinski odnosi bilježili su
kontinuirani rast, dosegnuvši u toj godini više od
600 milijuna eura. Covidna kriza zaustavila je ovaj
rast i u 2000. nismo dosegnuli tu razinu. Ali u
protekloj, 2021. godini svjedočimo oporavku rasta
razmjene, što je smjer koji će se, vjerujem, usta-
biliti, s obzirom na pozitivan trend koji imaju naša
dva gospodarstva.
Na koje ste aspekte naših bilateralnih odnosa usredotočeni
kao veleposlanik?
Odnosi između Španjolske i Hrvatske su odlični.
Partnerske smo i savezničke zemlje koje dijele vri-
jednosti, izazove i ciljeve. Odnosi su stoga bogati,
složeni i pluralistički, s tim što obuhvaćaju poli-
tičko, gospodarsko, kulturno, civilno društvo itd.
Nastojimo pokriti sva ta područja. Tako smo, na
političkom planu, nedavno imali posjet predsjed-
nika španjolske Vlade Zagrebu. U gospodarskom
području promičemo veću međusobnu povezanost
i nazočnost naših tvrtkā u Hrvatskoj, upoznajući ih
i povezujući ih s tvrtkama istog sektora, kao i s
hrvatskim vlastima, a na kulturnom planu organi-
ziramo intenzivne aktivnosti: izložbe, koncerte,
okrugle stolove, filmske cikluse s ciljem da hrvat-
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
ski građani bolje upoznaju španjolsku stvarnost i
kulturu.
Kao posljednje, ali ne manje važno, želio bih ista-
knuti da Veleposlanstvo vodi brigu o španjolskoj
zajednici nazočnoj u Hrvatskoj koja svojim radom
pridonosi razvoju ove zemlje, a ujedno čini Špa-
njolsku poznatijom u svojem okružju.
Ima li dovoljno španjolskih tvrtkā na hrvatskom tržištu? Što
učiniti da ih bude više?
Nedvojbena je nazočnost španjolskih tvrtkā u raz-
nim sektorima: obnovljiva energija, transport, vo-
doprivreda, kanalizacija, tekstil, opskrba hranom
itd. No postoje mnoge španjolske tvrtke koje su
vodeće u tim i drugim sektorima, a koje bi željele
svoje iskustvo podijeliti sa svojim hrvatskim kole-
gama i tako pridonijeti rastu ove zemlje. U tom
smislu vjerujem u Plan oporavka i otpornosti EU-a
koji nam u tom smislu može ponuditi nove mogu-
ćnosti.
Kako spriječiti valove migranata iz Afrike? Koje poteze čini
Španjolska da zaustavi neželjenu dinamiku?
Na dužnostima koje sam prije obavljao skupio sam
određeno iskustvo vezano uz temu imigracije. Sve
dok postoje velike razlike između Europe i drugih
dijelova svijeta teško je spriječiti ljude da poku-
šaju poboljšati svoju budućnost i budućnost svoje
djece. S druge strane, treba imati na umu da use-
ljavanje može biti pozitivno za Europu jer može
ublažiti negativne trendove s kojima su naše zem-
lje suočene zbog demografske regresije kojom
smo pogođeni. Da bi se to postiglo bilo bi dobro
razlikovati regularno useljavanje, koje može biti
vrlo korisno, od neregularnog useljavanja koje tre-
ba kontrolirati jer je plodno tlo za razvoj mafije i
iskorištavanja ljudi protiv čega se treba boriti. Ne
smijemo nikako zaboraviti politike azila i pružanja
utočišta koje služe onim ljudima koji su prognani
iz zemalja iz kojih potječu, iz najrazličitijih raz-
loga. Ovi ciljevi nadahnjuju politiku migracija i
azila koja se priprema u EU-u i koja će biti vođena
načelima solidarnosti, odgovornosti i suradnje sa
zemljama podrijetla i tranzita migranata. Tako će-
mo svi biti pobjednici.
Najzdravija ste nacija na svijetu. Predviđa se da ćete 2040.
nadmašiti Japan po duljini životnog vijeka. Što čini svaki Špa-
njolac za svoje zdravlje?
Ne bih znao reći. Vjerojatno, među inim razlo-
zima, tome pridonosi postojanje jednog od naju-
činkovitijih sustava javnoga zdravstva na svijetu;
zdrava prehrana ‒ poznata mediteranska prehrana
bogata maslinovim uljem; klima i visoka kvaliteta
Stranica 3
Glasnik HDK
života ‒ ne govorim samo o dohotku po glavi sta-
novnika već i o ugodnom društvenom i obitelj-
skom okružju. Ali možda je najbolje da dođete u
Španjolsku, da na terenu pokušate razumjeti uz-
roke koji tomu pridonose.
Razgovarala Ina Stašević,
Glas Slavonije, 24. prosinca, str. 61.
OKUPLJANJE U PROSINCU
U prosincu 2021. je okupljanje članova i prijatelja
HDK priređeno u utorak, dvadeset osmoga. Održano je
u dvorani Hrvatskoga kulturnoga društva (HKD)
Napredak pri čemu je prof. dr. sc. Darko Žubrinić,
predsjednik Društva prijatelja glagoljice, održao preda-
vanje Čudo hrvatske glagoljice. Predsjednik dr. Smiljan
Šimac najprije je pozdravio uglednike i slušateljstvo uz
napomenu da će čuti malo neuobičajeno predavanje, pa
je zahvalio profesoru Žubriniću što se je odazvao odr-
žati predavanje te ga je ukratko predstavio.
Predsjednik Šimac predstavlja predavača
Darko Žubrinić rođen je 1956. g. u Zagrebu, gdje je
završio osnovno školovanje i Matematičku gimnaziju
1974. g. Diplomirao je 1978. g. na
Matematičkom odsjeku PMF-a
Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. je
u zvanju redovitoga profesora (od
2010. u trajnom zvanju). U dva
mandata, od 2009. do 2013. g., bio
je član Matičnog odbora za
matematiku, pri Agenciji za
znanost i visoko obrazovanje Re-
publike Hrvatske. Sâm ili u su-
radnji s drugim hrvatskim i stranim znanstvenicima
objavio je niz znanstvenih radova i knjiga iz područja
matematike u zemlji i u inozemstvu.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Bavi se proučavanjem školovanja Nikole Tesle o čemu
je održao nekoliko javnih predavanja na konferenci-
jama (Povijest i filozofija tehnike), kao i jedno na ini-
cijativu udruge AMCA Paris, 2020. u veleposlanstvu
Republike Hrvatske u Parizu u nazočnosti u među-
vremenu preminuloga člana HDK g. Filipa Vučka,
veleposlanika u Francuskoj. Tako mu je u časopisu
Journal of Croatian Studies (New York) prihvaćen za
objavljivanje opsežan rad Schooling of Nikola Tesla in
Croatia and his teacher Martin Sekulić, a prošle aka-
demske godine na Fakultetu hrvatskih studija Sveuči-
lišta u Zagrebu na njegovu inicijativu uveden je izborni
kolegij Hrvati u Sjevernoj Americi. God. 2019. inicirao
je obilježavanje stote obljetnice objavljivanja Tesline
autobiografije u SAD-u, održavanjem dviju manifes-
tacija u Zagrebu i u SAD, gdje je uz ostale kolege nas-
tupio svojim predavanjima.
Pretprošle je godine 2. listopada u dvorani HKD Nap-
redak održao predavanje u organizaciji Hrvatsko-Indij-
skoga društva u Zagrebu pod naslovom Mahatma Gan-
dhi and Kristian Kreković connecting India and Cro-
atia, uz nazočnost Nj. E. g. Raj Kumar Srivastave,
veleposlanika Indije u Hrvatskoj. Navedeni je nadnevak
državni praznik u Indiji, kojim se obilježava rođendan
Mahatme Gandhija.
Godine 1995. utemeljio je mrežni portal www.croatian-
history.net, koji se bavi popularizacijom hrvatske kul-
ture, povijesti i znanosti putem Interneta.
Ove je godine u suradnji s akademikom Mislavom
Ježićem i g. Joginder Singh Nijjarom, predsjednikom
Hrvatsko-Indijskoga društva, priredio pretisak knjige
francuskog nobelovca Romaina Rollanda pod naslovom
Naš Gandhi, objavljene 1924. u Zagrebu na poticaj
Stjepana Radića. Svečano predstavljanje toga pretiska
obavljeno je u HKD Napredak 2. listopada 2021., u
nazočnosti Nj. E. g. Raj Kumar Srivastave.
Održao je nekoliko stotina javnih predavanja na temu
hrvatske glagoljice i objavio velik broj članaka. Obja-
vio je knjigu Hrvatska glagoljica u dva izdanja, 1994. i
1996. (drugo izdanje ima 400 str.). Na Fakultetu hrvat-
skih studija održat će u ljetnom semestru školske go-
dine 2021/22. kolegij Hrvatski glagolizam.
Jedan je od idejnih pokretača osnivanja Društva prija-
telja glagoljice 1993. u Zagrebu (zajedno s prof. dr. sc.
Vladimirom Ćepulićem), te je sadanji predsjednik toga
društva. Član je uredništva časopisa Bašćina (Zagreb) i
Slovo rogovsko (Zadar), koji se bave popularizacijom
glagoljice. Član je Matice hrvatske, HKD Napredak i
Hrvatsko-Indijskoga društva.
Prof.dr.sc. Darko Žubrinić,
predsjednik Društva prijatelja glagoljice
ČUDO HRVATSKE GLAGOLJICE
Ova je godina (2021.) bila vrlo posebna za gla-
goljašku komponentu hrvatske kulture. S lipnja na
srpanj je u Korejskoj Nacionalnoj knjižnici u Seo-
Stranica 4
Glasnik HDK
ulu na poticaj Veleposlanstva Republike Hrvatske
organizirana reprezentativna izložba hrvatske kul-
ture. Društvo prijatelja glagoljice (DPG) je, kao
jedna od pet ili šest hrvatskih institucija, sudje-
lovalo s izlošcima na temu glagoljice. Gđa. Mirna
Lipovac, tajnica DPG-a, i ja dali smo si truda i
pripremili 40-ak kg materijala. Ti su artefakti pu-
tovali diplomatskom poštom u Seul i bili izloženi
na izložbi u Korejskoj nacionalnoj knjižnici tije-
kom mjesec dana, s lipnja na srpanj. Evo u tom
smislu sve su ove knjige doista hrvatski diplomati
i sve knjige koje ćemo vam pokazati bile su u
Koreji (ja nisam bio tamo). Hvala Bogu, sretno su
se vratile u Zagreb također diplomatskom poš-
tom.4
Hrvatske glagoljičke knjige čuvaju se, osim u
Hrvatskoj, u čak 28 zemalja, u više od 80 gradova.
Možda vas čudi zašto glagoljica u svemu tome.
Svrha je mojega predavanja uvjeriti vas da je gla-
goljička baština ne samo sastavnica hrvatske kul-
ture nego i bitna i vrlo prestižna komponenta te
kulture. Da bih vam to odmah ilustrirao, pripremio
sam na ovom panou (na koji ćemo se kroz kraće
vrijeme opet vratiti) zemljovid na kojem su točki-
cama naznačena sva mjesta izvan Hrvatske koja
imaju barem nešto od hrvatskih glagoljičkih knjiga
i rukopisa.
4
Vidi članak Mirne Lipovac, tajnice DPG-a,
www.croatia.org/crown/articles/11315/1/
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Hrvatski prvotisak objavljen glagoljicom 22. veljače
1483. (po Julijanskom kalendaru).
Više podataka: www.croatianhistory.net/etf/1483.html
Znači, sve je iz naše Hrvatske na razne načine tije-
kom desetljeća i stoljeća dospjelo u te zemlje. Pa
čak evo vidite gore i Norvešku i Rusiju. U Rusiji
se nalazi najveća zbirka hrvatskih glagoljičkih
knjiga i dokumenata. Onda slijede Njemačka,
Francuska, Španjolska, Italija, Poljska itd. Po mo-
joj amaterskoj evidenciji riječ je o 28 zemalja. Ne
ćete vjerovati: u 80-ak su gradova ustanove koje
čuvaju barem nešto od hrvatskih glagoljičkih
knjiga. Gdje? U nacionalnim knjižnicama, u priva-
tnim zbirkama, muzejima ‒ znači, na jako, jako
prestižnim mjestima. Ilustrirat ću to kroz ove knji-
ge koje se ovdje nalaze. Na prvo sam mjesto sta-
vio glagoljički prvotisak iz 1483. godine. Radi se
o, kao što to većina vas zna, prvoj hrvatskoj knjizi
tiskanoj Gutenbergovom tehnologijom. Ne zabora-
vimo: 1483. godine ‒ to je devet godina prije
otkrića Amerike. Znači, Amerikancima pogotovo
treba takvo što podastrijeti kako bi se mogli ori-
jentirati u vlastitoj povijesti u usporedbi s hrvat-
skom. Od ukupno 260 primjeraka kolika je bila,
računa se, izvorna naklada, sačuvano je samo njih
12 i to uglavnom oštećenih. Pet ih je izvan do-
movine, a sedam u Hrvatskoj. Koja su to mjesta u
svijetu? Na prvo bih mjesto stavio Rusku nacio-
nalnu knjižnicu u Petrogradu (Rossijskaja nacio-
Stranica 5
Glasnik HDK
naljnaja bibljiotjeka) za koju Rusi drže da je
najveća na svijetu. Dva primjerka prvotiska iz
1483. nalaze se u SAD-u, u Washingtonu ‒ ni ma-
nje ni više nego u Kongresnoj knjižnici (The
Library of Congress). To je knjižnica za koju
Amerikanci tvrde da je najveća na svijetu. To je
zanimljivo primijetiti.
Novakov misal iz 1368. Više podataka:
www.croatianhistory.net/etf/novakov_misal.html
Imamo vrlo znameniti Novakov misal iz 1368.,
objavljen u prošle godine. Priprema pretiska bila
je zahtjevna u stručnom smislu, a i u materijal-
nom, a izvornik te knjige čuva se u najprestižnijoj
ustanovi koju možete zamisliti u Beču: u Aus-
trijskoj nacionalnoj knjižnici (Österreichische Na-
tionalbibliothek), nekadanjoj Austrijskoj kraljev-
skoj knjižnici. Imao sam prije 10-ak godina priliku
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
imati ju u rukama i moram vam reći da ta knjiga
ne dolazi isti dan kad ju naručite, nego drugi dan. I
još nešto: ta vam knjiga ne dolazi samo tako na
stol u čitaonici te knjižnice, nego zajedno s jed-
nom spužvastom podlogom koja je zakošeno
izrezana. Zašto? Jer se ne dopušta da bi se, zbog
vrijednosti, ta knjiga sasvim otvarala. Znači, Aus-
trijanci jako čuvaju našu kulturnu baštinu i mo-
ramo biti sretni zbog toga. Ta je knjiga rukom
pisana 1368. godine (dakle više od 100 godina
prije otkrića Amerike) i vjerojatno svi znate da je
nedavno naš predsjednik, g. Zoran Milanović, da-
rovao taj pretisak svetom otcu papi. I to iz puno
razloga, jer je ta knjiga, naravno, vrhunski pred-
stavnik hrvatske kulture, kao i ona prethodna.
Prva hrvatska tiskana početnica za djecu iz 1527. g.
(kolofon, tj. završna bilješka).5
A sada dolazi jedna fascinantna knjižica: to je prva
hrvatska početnica za djecu iz godine 1527. Tis-
kana je u Mletcima u tiskari poznatoga tiskara
Andree Torresanija. Ta je knjižica doista jedan
efektivan reprezentant hrvatske kulture, pa i diplo-
macije. Imam jedan predivan doživljaj kad su naši
članovi DPG-a gostovali u Trstu prije 10-ak godi-
na pa smo imali susret s mladim Talijanima. Ti
mladi Talijani bili su oduševljeni ovom zadnjom
stranicom gdje se nalazi završna bilješka ‒ kolo-
fon. Ona je na vašoj lijevoj strani, na glagoljici na
hrvatskom jeziku, a taj isti tekst je na talijanskom
jeziku na desnoj strani, uz grafički znak Torresa-
nijeve tiskare u sredini. Dakle Talijani su bili za-
panjeni što imamo jedno mjesto dodira između
talijanske i hrvatske kulture putem glagoljice i oni
su vrlo zdušno i vrlo rado učili glagoljicu taj dan
od momaka i djevojaka iz Društva prijatelja gla-
goljice. Dakle nema nikakve sumnje da je ova
mala knjižica vrhunski reprezentant hrvatske kul-
ture. Od nedavna, od unatrag šest, sedam godina,
jedan se primjerak nalazi u Hrvatskoj (prije ih je
sigurno bilo više), a preostalih je šest izvan Hr-
vatske. Jedan se od njih nalazi u najpoznatijoj nju-
jorškoj knjižnici Morgan's Library (nazvana pre-
ma industrijalcu Pierpont Morganu, koji je jedno
5
Više podataka: www.croatianhistory.net/etf/novih.html
Stranica 6
Glasnik HDK Godina XX., broj 1

vrijeme početkom 20. st. financirao i Nikolu Tes- hrvatske glagoljičke baštine nalazi izvan domo-
lu). vine. U više sam navrata imao 60-minutno preda-
vanje o tome ‒ to je prevelika tema za 45 minuta,
ali bih vam htio, budući da je to na samom po-
četku, skrenuti pozornost na najpoznatiju knjiž-
nicu u New Yorku koju sam malo prije spomenuo,
a u kojoj se čuva ne samo jedan od sedam saču-
vanih primjeraka prve hrvatske tiskane početnice
za djecu iz 1527., nego se čuva i jedna knjiga koje
se zove The New York Missal (Njujorški misal).

Hrvojev misal iz 1404.6

Sljedeća je knjiga, koju sigurno svi znate, Hrvojev
misal iz 1404., koja je kao ratni plijen dospjela u
knjižnicu turskih sultana u Carigradu i ona se da-
pače jako pažljivo čuva. Prije 10-ak godina bio je
pokušaj, na poticaj našega tadanjeg tajnika, g.
Milana Pauna koji sada živi u Borovu Naselju kod
Vukovara, da Turke zamolimo 2004. godine (na
šestotu obljetenicu njezina dovršenja) da tu knjigu
daju na posudbu i da bude izložena u NSK-u. Po-
duzeli smo sve potrebne korake (a prije je trebalo
privoliti NSK i dobili smo dopuštenje), ali je bilo
malo delikatnije od MVP-a dobiti novčano osigu-
ranje za slučaj da se, ne daj, Bože, knjiga u Za-
grebu izgubi. Tada bismo Turcima morali platiti
visoke novčane penale za našu knjigu što se čuva
u Turskoj. Sve je bilo s naše strane osigurano i
poslali smo dopis turskom Veleposlanstvu u Zag-
rebu, a nakon dva mjeseca stigao je odgovor na
engleskom, dosta kratak, u kojem je stajalo (ot-
prilike): „Žao nam je što zbog fragilna stanja ove
knjige ne ćemo biti u stanju izložiti u gradu Zag- The New York Missal. 7
rebu našu zajedničku kulturnu baštinu“. To vam
Čovjek bi rekao: Pa kakve to veze ima s glago-
govori kako Turci tretiraju tu knjigu. Naravno, ona
ljicom? Ima, jer Njujorški je misal hrvatska gla-
je vrhunska hrvatska kulturna vrijednost u
goljaška knjiga iz prve polovice XV. stoljeća koja
najprestižnijoj arhivskoj ustanovi u Turskoj. Tur-
je rukom pisana na području ili Zadra ili Like (nije
ska ima 16 velikih arhivskih ustanova; jedna je od
to još sasvim jasno). Ovdje u Zagrebu imamo pre-
njih Topkapi sarayi u Carigradu i evo u knjižnici
tisak (ali smanjen) te knjige koja je objavljena u
turskih sultana ta se knjiga čuva i danas. Rukom je
Austriji prije 30-ak godina. A što je još
pisana 1404. godine i 2004. pokušali smo ju dobiti
zanimljivije, vrlo značajnu znanstvenu studiju o
na posudbu tijekom mjeseca ili dva.
tom misalu (knjiga je teška 10-ak kg) napisao je
A sada ću se uputiti prema računalu kako bih vam ugledni američki znanstvenik s kojim smo sada u
pokazao neke stvari koje nisu nikada pokazivane, kontaktu, dr. Andrew Corin. On je 1985. (otpri-
a mislim da će vam biti zanimljive. Ovdje je jedan like) doktorirao na temu toga misala, a naslov di-
golemi prikaz na kojem se vidi ono što se od sertacije glasi: The New York Missal (ništa drugo).

6
Više podataka www.croatianhistory.net/etf/novih.html 7
Više podataka: www.croatianhistory.net/etf/usa.html

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 7

Glasnik HDK
Mentor mu je bio jedan profesor na UCLA (Uni-
versity of California, Los Angeles), prof. dr. sc.
Henrik Birnbaum, dopisni član HAZU. To govori
o zanimanju stranih znanstvenika za glagoljicu.
Nerijetko se čovjek začudi koliko strani znanstve-
nici ulaze u najsitnije pojedinosti u svakom pog-
ledu: lingvističkom, povijesnom itd. Naravno, taj
Amerikanac govori hrvatski jer da nije tako ne bi
se mogao ni upustiti u čitanje ovoga misala koji je
on vrlo detaljno znanstveno proučio.
Sada ću od 28 zemalja koje su na gornjem zem-
ljovidu spomenuti Veliku Britaniju za koju znamo
da u Cambridgeu, Oxfordu i Londonu ima vrlo
vrijednih knjiga. Zanimljivo: u Oxfordu su čak tri
brevijara iz Like iz XIV. i XV. stoljeća koje još
nisam vidio, ali me jako zanimaju. Oni stoje u
Bodleien Library i naši su trajni ambasadori u toj
zemlji.
Daniel’s Copy-Book, London 1664; Alphabetum
Croaticum.
Više podataka:
www.croatianhistory.net/etf/danielh.html
Slijedi jedna knjiga koja je i znanstvenoj javnosti
u Hrvatskoj slabo poznata. Radi se o knjizi meni
vrlo fascinantnoj koja je u Londonu objavljena
1664. a naslov joj je Daniel's Copy-Book. Auktor
joj je Richard Daniel zajedno s jednim njegovim
kolegom, puno poznatijim od njega, a zove se
Edward Cocker, koji je inače matematičar. Među-
tim, R. Daniel je dosta nepoznat ‒ čak nemamo ni
njegova portreta. Ovo je naslovnica te knjige.
Moram ju pokazati iz bližega jer je naslov jako
dugačak. Knjiga ima ukupno 67 stranica. Nije ve-
lika, formata je albuma, ali je nevjerojatna i izni-
mno značajna za nas. Predstavlja početnicu za
pisanje raznih pisama koja su na tlu Europe. Pod-
naslov joj je Compendium of the most usual of
England, Netherland, France & Italy... A sad
vidite koja sve pisma: Hebrew, Armenian Egyp-
tian, Gothic i sada pazite dobro: Croatian Slavo-
nian, … Indian! Pokazao sam to ak. Mislavu
Ježiću, ali nije jasno o čemu se radi (Indija ima
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
jako puno pisama). Mene ovdje zanima glagoljica
pa ću vam pokazati još jednu inačicu naslovnice.
Ona koju smo malo prije gledali je sa sveučilišta u
Bangaloreu u Indiji. Zanimljivo je da su oni to
digitalizirali i ja sam im za to neizmjerno zahva-
lan.
Daniel’s Copy-Book, London 1664; naslovnica.8
Ali sam si dao truda i stupio u kontakt s The Bri-
tish Library u Londonu gdje radi jedna naša gos-
pođa kojoj se moram zahvaliti. Zove se Lora Afrić
i poslala mi je neke fotografije koje ću vam sada
pokazati. Ovo je ona ista naslovnica, ali primje-
ćuje se jedna zanimljiva razlika. Naime, u nas-
lovnici, na samom dnu, piše ne Croatian nego
Craotian. Međutim u primjerku što je u The Bri-
tish Library to je ispravljeno. To znači da je knjiga
imala barem dva izdanja.
Sada nešto o dignitetu i značenju te knjige. Zami-
slite, u uvodu te knjige imate jedan zapis preko
cijele stranice, koji je naručio sâm tadanji kralj
Charles II. (to je XVII. stoljeće), a on je kralj
Engleske, Škotske, Irske i Francuske (to je nave-
deno na naslovnici). Kada pročitate taj tekst vidite
da se radi o onome što se danas zove copyright. To
je copyright za cijelo tadanje kraljevstvo koje se
brine za R. Daniela i njegov silni trud oko te knji-
žice; jako ga visoko cijeni i strogo zabranjuje
neovlašteno kopiranje u zemljama njegova kra-
ljevstva kao i u svim dominionima tijekom idućih
14 godina. O toj je knjižici kratko pisao dr. Branko
Franolić (London, dopisni član HAZU-a). I evo ta
knjižica služi kao priručnik za raznorazna pisma.
Pogledajmo sada unutarnju naslovnicu Compen-
diuma of the most usual hands (hand ovdje ima
značenje pisma), uz Hebrew, Armenian, Aegyp-
tian, Aethiopian, Arabian, Muscovian, Indian i
druga pisma) of England, Netherland... To je vrlo
8
Više podataka: www.croatianhistory.net/etf/danielh.html
Stranica 8
Glasnik HDK
slično, ali napisano drugim rukopisom i tu također
nalazite u popisu tih istih pisama pravilno napi-
sano Croatian-Slavonian. A sada jedna stranica od
tih 67 koju sam tek nedavno razumio ‒ to je neke
vrsti posveta R. Daniela (to je njegov rukopis, a ne
tisak) njegovu kralju Charlesu II. Što to pokazuje?
To pokazuje da su te dvije osobe, kralj i R. Daniel
(koji je vrlo slabo poznata osoba, čak i u Eng-
leskoj), zapravo vrlo bliske. Možemo čak i pro-
čitati što piše: To His most excellent Majesty,
Charles the second, by the Grace of God king of
England, Scotland, France and Ireland, defender
of the Faith. Evo, to je na cijeloj toj stranici
albuma, a sada ćete vidjeti ‒ ovo su jako razigrane
linije ‒ on je bio vrhunski umjetnik, kaligraf. To je
očito opčinilo i samoga kralja koji je njega vrlo
visoko cijenio. Podsjećam, riječ je o XVII. sto-
ljeću u Londonu.
Daniel’s Copy-Book, London 1664, str. 50 s dvije
tablice hrvatske glagoljice, u prvom i drugom stupcu.9
Evo nama najzanimljivije stranice, 50. od njih 67.
Obratimo pozornost na srednji stupac gdje imamo
veliko slovo S i u njemu dva pisma. Ono gore
zove se Sclavorum alphabetum (slavenski alfabet),
pisano latinski iako je knjiga pisana engleski, a
ovdje pak imate Alphabet(um) illyricum sclavo-
rum. U lijevom stupcu imate nekoliko pisama kao
gotičko, saksonsko... i Alphabet(um) croaticum.
Dakle hrvatski alfabet (na latinskom jeziku). Tu je
precizno prikazan taj alfabet: azbuka hrvatska
glagoljička navedena u dubletama ‒ svako slovo
kao inicijal pa uglasto slovo. Dakle ta je stranica
za Hrvatsku iznimno važna kao i cijela knjižica, a
pogotovo u takvu društvu kakva su razna druga
pisma. Vidi se da je glagoljica ovdje ravnopravan
subjekt uz sva ova druga pisma, uključujući i
židovsko. Pogledajmo to malo povećano. Ovo je
tablica koju R. Daniel zove Alphabet(um) croa-
ticum. Znači, on je imao informacije u Londonu
9
Više podataka: www.croatianhistory.net/etf/danielh.html
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
koje su mu došle iz sasvim drugog dijela Europe,
gdje mi sada živimo.
Pogledajmo sada kako slova unutar velikoga S
izgledaju. Oni od vas koji poznaju glagoljicu vid-
jet će da je to glagoljica sa stanovitim specifič-
nostima. Raspoznajemo, naravno, az, buki, vidi,
glagole, dobro, jest itd. ali tu i tamo neka su slova
neobično pisana, a u donjem se dijelu slova S
nalazi pismo koje se zove Alphabet(um) illyricum
sclavorum ‒ to je pismo o kojem nemam nikakva
pojma. Slutim da bi ono moglo biti povezano s
Liburnima, ali to ostavljam znanosti da razjasni.
Naravno da me jako zanima. Znači, ovo je jedna
enigma znanstvena i kulturološka: kakvo je to
pismo? Jedina osoba koja je do sada uočila pot-
rebu proučavanja toga pisma njemački je znan-
stvenik Sebastian Kempgen s kojim ću stupiti u
kontakt i zamoliti ga za suradnju. On je i objavio
jedan članak s tim otvorenim pitanjem o čemu se
tu radi, a mi sami moramo se potruditi, jer je riječ
o pismu na našem području.
Malo niže posveta je R. Danielu, auktoru te knjige,
koju su napisala dvojica ljudi. Jedan je s inicija-
lima D. L., a drugi je Edward Cocker koji je tu
knjigu pripremio za tiskanje ‒ to je onaj mate-
matičar. On je jako poznata osoba i danas u
Engleskoj (a živio je u XVII. stoljeću). Najpo-
znatiji je po jednoj svojoj knjizi iz aritmetike koja
je doživjela više od 100 izdanja. Čak u XIX. sto-
ljeću koristila se kao udžbenik za aritmetiku.
Zanimljivo je da je tu Cockerovu početnicu za
aritmetiku hvalio i slavni Maxwell, vrlo znameniti
matematičar i fizičar iz XIX. stoljeća. Isti Maxwell
jako je hvalio i našeg Ruđera Boškovića. Na tome
se ne ću zadržavati, ali evo nekih likovnih poje-
dinosti. Ovo je doista detaljčić vrijedan pozor-
nosti. Na prvoj stranici vidite sovu i sve je u
nekakvim prekrasnim spiralama. Sve je rukom
rađeno. Zamislite kakvo je iskustvo taj čovjek
imao ‒ ova je sova nacrtana u jednoj jedinoj crti.
To je prilično nevjerojatno, ali kad idete gledati,
pratiti, zapanjite se kad vidite da je uopće moguće
takvo što nacrtati. Pogledajte zadnju stranicu, 67.
na kojoj R. Daniel (pri dnu ima jedno srčeko
nacrtano unutar njega) piše: R. Daniel, 1663. (kad
je dovršavao tu knjigu, a iduće je godine knjiga
objavljena), a iznad toga njegovom rukom piše:
Nothing without Jesus (Ništa bez Isusa). Dakle
zanimljivo je vidjeti: u Londonu u XVII. stoljeću!
Naravno, svaka stranica (ja sam ih sada pokazao
samo nekoliko) otkriva jednu duhovnost na puno
načina, i na likovni i na kaligrafski, uz ta razno-
Stranica 9
Glasnik HDK
razna pisma. Ovdje je i fotografija E. Cockera, a
ponavljam: nisam uspio pronaći portret R. Daniela
i to je jedan doista tajanstven lik. Znam samo za
jedan članak jedne američke profesorice koji se
malo bavio R. Danielom i potrebom da se o njemu
više dozna. Izgleda da je on bio u pratnji kralja u
ekspedicijama koje su išle u Sjevernu Ameriku jer
je ona tamo naišla na neke izvore u ostavštini (ona
pretpostavlja samoga R. Daniela, a to se vidi i na
pojedinim stranicama gdje se vide njegovi crteži
deve, slona, noja itd.). Znači on je očito propu-
tovao svijeta. U ovome se možda nalazi i dio od-
govora na pitanje što ga je dr. Šimac postavio:
kakva je veza između glagoljice i matematike?
Kao što vidite, nerijetko čovjek naleti sasvim neo-
čekivano na neke stvari koje su mu u najužoj pro-
fesiji i ja bih rekao da vrijedi truda upoznati se s
tom knjigom.
„Norveški“ (Batomaljski) glagoljički list, 1425.10
Sada bih se osvrnuo na one panoe i pokazao što
nas vodi u Norvešku. U toj sam zemlji prije oko
18 godina naišao putem interneta na neke listove,
očito glagoljičke, a koje je nudila Nacionalna knji-
10
Više podataka: www.croatianhistory.net/etf/norway.html
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
žnica u Oslu kao svoju reprezentativnu građu
preko svojih mrežnih stranica. Upravo me je ta
mrežna stranica iznenadila: nisam pojma imao što
je to. Imam jednoga dragog susjeda, a on je
najveći živući ekspert za hrvatsku glagoljicu, aka-
demika Eduarda Hercigonju. On mi je prije dva-
desetak godina rekao: „Kolega, našli ste nešto
nevjerojatno, radi se o pravilima bratovštine Sv.
Marije Goričke na Krku blizu mjesta Batomalj (to
je malo selo blizu Jurandvora, a Jurandvor je 2-3
km od Baške)“. Sve se skupa nalazi u Bašćanskom
zaljevu. Mene je, naravno, odmah zaintrigiralo: pa
kako je to dospjelo u Norvešku, ima li još što? Ima
i druga strana ovoga lista koja nije bila prikazana.
Napisao sam pismo ravnatelju Nacionalne knjiž-
nice s molbom da mi pošalje fotografiju druge
strane lista i ako ima još što te, ako je moguće,
opis i objašnjenje kako je to dospjelo tamo.
Njegov odgovor koji je došao za mjesec i pol dana
bio je jako zanimljiv. Naime, odgovor nije napisao
ravnatelj kojemu sam pisao nego jedna druga oso-
ba ‒ Martin Schoyen iz Osla. On je danas najveći
privatni kolekcionar u svijetu, poznat ne samo u
Norveškoj. Zbirka mu se procjenjuje na 105 mili-
juna dolara. Još uvijek je živ ‒ bio sam s njim u
kontaktu prije oko 18 godina i njegovom sam lju-
baznošću dobio i vrlo detaljan opis kako je to
dospjelo tamo. Piše da je 1991. godine taj rukopis
bio u posjedu jednog antikvara iz Beograda ‒ zove
se Predrag Milovanović. Još je živ i on je taj list
(zapravo više listova) prodao jednoj Zagrepčanki
koja se zove I. (vjerojatno Ivana) Pozaric (Poža-
rić?), a ona ga je negdje 1994. godine prodala dr.
Jeremyu Griffitsu, profesoru u Oxfordu. On je pak
umro tri godine kasnije pa je njegova ostavština
došla na dražbu u Sotheby'su (to je poznata auk-
cijska kuća u Londonu) i tamo je M. Schoyen
otkupio ukupno dva lista i ja imam snimku tih
listova. Ta pravila bratovštine imaju ukupno 10-ak
stranica . To nije velik tekst, ali kad se uzme u
obzir da je godina nastanka 1425. (znači, uskoro
ćemo slaviti 600. obljetnicu toga dokumenta) po
riječima akademika Hercigonje to su najstarija
glagoljicom pisana bratovštinska pravila u Hrvat-
skoj. Tekst ima za nas veliku važnost, pogotovo za
povijest hrvatskoga prava.11
A sad ja postavljam pitanje sebi i vama: kako je
moguće da nam ta baština odlazi po svijetu, a da
mi o tome nemamo nikakve evidencije? Taj ruko-
11
Više podataka o tim listovima može se naći na
www.croatianhistory.net/etf/norway.html
Stranica 10
Glasnik HDK Godina XX., broj 1

pis nije nigdje evidentiran. Pitam se: je li Baš- ničnik). Taj smo straničnik kolegica Julija Vojko-
ćanska ploča igdje evidentirana? Jer, netko se od vić i ja napravili na hrvatskom i engleskom jeziku
po prijevodu dr. Nade Jagetić. To je bila spekta-
kularna izložba u ulaznoj crkvici u Kninu. Tamo je
dosta rano, oko 9 h, bio jedan par (dečko i cura).
Stajali su upravo pred ovim "norveškim" glago-
ljičkim listom. Ja im kažem: ovaj je list došao iz
Norveške. „Pa mi smo iz Norveške.” Pitam: znate
li Martina Schoyena? „Kako da ne ‒ svatko tamo
zna za to ime.” Oni su bili opčinjeni ljepotom te
glagoljice iako, naravno, nisu znali to pismo, ali
bogatih ljudi u svijetu može sjetiti: htio bih imati u mislim da im je taj susret sa mnom ostao u trajnu
stanu Bašćansku ploču. Nije mu to problem jer sjećanju.
ima ljudi koji mogu kupiti cijeli Zagreb, bez ika-
Moram još spomenuti i nesvakidašnji poziv koji
kva problema. Dakle, jesmo li mi u stanju sačuvati
mi je stigao oko 2003. od poduzeća Hoteli Baška,
svoju vlastitu baštinu? Možda malo pretjerujem,
da za Nj.E. dr. Knuta Toraasena, veleposlanika
ali vam to stavljam na razmišljanje jer je to doista
Kraljevine Norveške, održim predavanje o glago-
ozbiljan problem. Kolegica Mirna Lipovac i ja
ljici. Sam veleposlanik je izrazio želju da o tome
pratimo što se događa na aukcijama i nerijetko se
čuje nešto više. Već za dva dana imao sam pre-
začudimo što nam sve promiče, a što bi moralo
davanje koje sam održao za veleposlanika, njego-
biti barem praćeno. Evo, tu su preostale tri stranice
vu suprugu, kao i za 24-ero njegovih prijatelja iz
rukopisa o kojem govorim, a ovdje je jedna od
Norveške koji su zajedno s veleposlanikom tada
stranica koja se u Zagrebu prodavala prije 10-ak
obilazili otok Krk. Meni je bila iznimna čast odr-
godina, a koju je nudio na prodaju upravo ovaj
žati 60-minutno predavanje upravo u crkvici sv.
beogradski antikvar, P. Milovanović, Moram vam
Lucije u Jurandvoru, koja je bila prepuna nor-
reći po kojoj cijeni: za 6.500 eura. Neki ljudi kažu
veških gostiju, uz par domaćih ljudi. Ne mogu
da je to velik iznos, a drugi pak da to nije nikakav
vam opisati njihovo izenanđenje kada sam im spo-
problem otkupiti. I nije se otkupio ‒ još uvijek se
menuo i pokazao fascinantne Batomaljske glago-
čuva vjerojatno u Beogradu (ili je možda prodan
ljičke listove, pisane u neposrednoj blizini Juran-
nekomu vani), ali ovaj list što je bio u Norveškoj
dvora prije skoro 600 godina, od kojij su se dva
od prije dvije godine, na žalost, više nije u
tada nalazia u Oslu. Zapravo, zagrijavanje je
Hrvatskoj. Nazvao sam ga norveškim i sada vidim
započelo već 15-ak minuta prije predavanja, uz
da sam pogriješio ‒ nisam ga smio tako nazvati.
ponuđene smokve, kroštule, domaću rakiju, te uz
Trebao sam ga nazvati batomaljskim (to je po
dva mlada para "tancadura", koji su divno plesala
najbližem mjestu gdje je nastao) jer je taj list prije
u svečanoj krčkoj narodnoj nošnji. Nakon mojeg
tri godine prodan u jednoj drugoj aukcijskoj kući u
predavanja imao sam čast za vrijeme večere sjediti
Londonu (mislim da se zove Christie's) i ja sam se
uz Nj.E. dr. Toraasena i suprugu mu. Svaki je gost
zanimao pa sam saznao da je prodan jednomu
imao pred sobom menu, zamotan u svitak, pisan s
privatnom kolekcionaru u SAD-u. Znači, tko je ta
jedne strane na hrvatskom jeziku glagoljicom i s
osoba i tko to treba pratiti? Ja evo postavljam to
druge na engleskom latinicom. Osim toga je pred
pitanje pred svima vama jer ne znam koje su to
svakim od 26-ero Norvežana stajao mali listić s
institucije u RH koje bi trebale pratiti i voditi
odgovarajućim imenom i prezimenom gosta na
evidenciju o svemu tome. Tu sam vas možda malo
dva jezika i pisma. Puno hvala Hotelima Baška na
"piknul" (nemojte se ljutiti!). To je samo površina
takvoj inventivnosti, koju su zahvalni gosti popra-
problematike, vrlo ozbiljne za ovu zemlju. A ove
tili s iskrenim oduševeljenjem i zahvalnošću. U
stvari koje su dostupne putem interneta i dan i noć
razgovoru s Nj.E. dr. Knutom Toraasenom doznao
gledaju ne samo naši ljudi ‒ gledaju ih Ameri-
sam da je on voditelj jedne Druidske bratovštine u
kanci, Norvežani...
Norvešekoj, a njegovi norveški prijatelji su neki
Susreo sam se s jednim dečkom i curom u Kninu, od članova te bratovštine.
u tvrđavi pred možda 15-ak godina gdje je upravo
Sad bih vam pokazao još nešto što me je jako
onaj prvi glagoljički list bio stavljen kao znatno
oduševilo: objavljen je jedan udžbenik hrvatske
povećani (na visinu veću od 2 m) bookmark (stra-
glagoljice, izvrstan udžbenik na ruskom jeziku, u

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 11

Glasnik HDK
Petrogradu. Za koga? Za ruske studente filologije.
Kapa dolje Rusima koji su to pripremili! To je
nastalo godine 2013. i 2014. Onda je tadanja
studentica Tanja Afanasjeva predložila svojim
profesorima: Pripremimo neku knjigu! (jer se vid-
jelo da toga ima jako puno). I evo: ona (sada
docentica) te njezini profesori Vjačeslav Kozak i
Andrej Soboljev (obojicu sam upoznao ‒ u kon-
taktu smo) objavili su ovu nama vrlo zanimljivu
knjigu koja ima i nekakvih problematičnih stvari.
Odmah ću vam reći što je problematično ‒ naslov
knjige glasi na ruskom: Glagoljičeskaja pismen-
nost' zapadnyh Balkan s desjatogo do šesnad-
catogo vjekov. Učebnoe metodičeskoje posobie.
Objavio ju je Peterburgskij gosudarstvennyj uni-
versytet (Petrogradsko državno sveučilište). To
sveučilište ima golem odsjek za filologiju. Na
njemu se proučava 150 jezika od kojih je jedan i
hrvatski, uključujući glagoljicu. Dobio sam tu
knjigu od izv. prof. Kozaka i prof. dr. Soboljeva s
posvetom na ruskom.12
Priručnik za učenje hrvatske glagoljice za ruske
studente filologije u Petrogradu (2016.)
sadrži podroban prikaz o Berčićevoj zbirci (na slici
Klimantovićev obrednik iz 1509.).13
Moram priznati: prvi put vidim u nekoj stranoj
knjizi toliko imenā naših znanstvenika, od ak. Her-
cigonje, Damjanovića, Bratulića na dalje. Zbilja su
si dali truda, ali posebno bih vam skrenuo pozor-
nost na jedan stari hrvatski glagoljaški dvolist koji
me je zapanjio, doista. Taj dvolist naši studenti
nemaju prilike vidjeti, pa čak ni studenti filologije
u Zagrebu. A ruski studenti filologije u Petrogradu
imaju mogućnost vidjeti taj hrvatski glagoljički
dvolist koji je otprilike širok 70-ak cm. Ja sam ga i
vidio ‒ čuva se u NSK-u, a pisan je 1372. vrlo
12
Više o toj početnici pogledajte na adresi www.croatianhis-
tory.net/glagoljica/gl_ru.html, a o „Berčićevoj zbirci“ na adresi
www.croatianhistory.net/etf/bercic.html
13
Više podataka: www.croatianhistory.net/etf/gl-ru.html
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
kultiviranim gustim tekstom. To je bula pape
Grgura XI. pavlinima u glagoljičkom prijepisu.
Znači, pravni dokument koji je pisan negdje na
graničnom području Gorskoga kotara i Like ‒
tamo je bio jedan važan pavlinski samostan. I ne
samo to: ove slike koje su u priručniku nisu samo
ilustracija i dekoracija ‒ ni u kojem slučaju. Za
svaki faksimil imate po 10-15 vrlo ozbiljnih pita-
nja da bih se i ja zamislio (i svatko od vas): pro-
čitati tekst, analizirati ovako, onako, što su crk-
venoslavenizmi, što su kroatizmi i čitav niz drugih
stvari. Znači, ruski studenti duboko ulaze u tu
problematiku i moram reći da mi je žao što takvo
što naši studenti nemaju. Imaju, naravno, puno
drugih vrijednih stvari, ali ovdje vidim na djelu
rusku metodiku koju sam jako dobro upoznao
zadnjih 30-ak godina putem matematike. Jer, rus-
ke matematičke knjige najbolje su na svijetu.
Ovdje mislim da je red da stanem i zahvaljujem
vam na strpljenju!
* * * * *
Uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali pred-
sjednik HDK-a Smiljan Šimac (1) i prof. dr. sc.
Josip Jurčević, povjesničar, znanstveni suradnik
Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (2). Preda-
vač je pri tome imao i podulje dopune izlaganju14.
1. Zahvaljujem Vam, gospodine profesore, na vrlo
zanimljivu predavanju, što pljesak potvrđuje.
Sada bih ponudio nazočnim članovima i
prijateljima HDK-a da postave koje pitanje, a
sâm ću postaviti prvo. Zanimljivo je bilo slušati
gdje se sve nalaze spomenici hrvatske glago-
ljice. Mene bi zanimalo je li u dokumentima,
knjigama koje ste spomenuli, a i izložili ovdje,
crkveno-slavenski jezik ili staroslavenski (kako
se znalo govoriti) koji su sačuvali naši glago-
ljaši svećenici u Istri i po sjevernojadranskim
otocima, ili je to neki drugi, kodificirani jezik ‒
preteča staroslavenskog jezika ili njegov poto-
mak?
14
Predavačevi odgovori označeni su kosim slovima.
Stranica 12
Glasnik HDK
Ovom je pitanju posvećen zapravo dobar dio ove
ruske knjige. Ima, naravno, i jednog i drugoga.
Na Bašćanskoj ploči (to je oko 1100 godine)
imate crkvenoslavenske izraze, ali imate i ele-
mente hrvatskog jezika, a kao što svi dobro
znamo, to je prvi spomenik napisan glago-
ljicom gdje se na hrvatskom jeziku spominje
hrvatsko ime. Po mojoj evidenciji ima na de-
setke takvih spomenika. Moglo bi se ugrubo
reći da hrvatska glagolitika ima dvije grane.
Prva je grana proučavanje hrvatske redakcije
staroslavenskog odnosno crkvenoslavenskog
jezika i tom se problematikom bavi cijeli jedan
znanstveni institut u Zagrebu koji se zove Sta-
roslavenski institut. Ima 15-ak zaposlenih i svi
se znanstvenici bave upravo lingvističkom
problematikom staroslavenskog jezika. Tu je
riječ o misalima, brevijarima, psaltirima, lekci-
onarima, kodeksima koji imaju vrlo različite
utjecaje.15
Imate isto jedan fascinantan dokument odno-
sno knjigu koja se čuva u NSK-u, a temom se
bavio prof. Hercigonja posebno. To je Petrisov
zbornik iz 1468. On je zapravo književno štivo,
a zanimljivo je da se tim zbornikom bavila i
Katarina Livljanić, kći g. Ive Livljanića,16 s
umjetničko-muzikološke strane. Zašto? Naime,
književno štivo koje se nalazi u tom zborniku
(riječ je o knjizi od oko 800 stranica manjeg
formata ‒ ja sam ju imao u rukama) to su
glagoljicom pisane legende iz Irske: riječ je o
legendi o sv. Patriku, tu je Tondalova vizija i
druge stvari prepisane glagoljicom i to na
hrvatskom jeziku s elementima crkvenoslaven-
skoga. To su književni tekstovi visokoga stila.
Znači, to je u potpunom neskladu s onim što i
dan-danas znamo čuti od nekih ljudi čak i na
vrlo visokim položajima, pa i državnima, da su
hrvatski glagoljaši bili „neuki“ i „polupis-
meni“. Pa zar bi bilo moguće darovati No-
vakov misal papi, a da je taj misal pisala
15
Vidi www.stin.hr
16
Vidi www.croatianhistory.net/etf/livlj.html
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
polupismena i neuka osoba? Ili Petrisov zbor-
nik ili toliko tih knjiga koje čuvaju nacionalne
knjižnice te stotine i stotine radova što se
objavljuju? Zar bi se svjetska znanost bavila
produkcijom nepismenih ili polupismenih lju-
di? To pitanje moramo sami sebi postaviti zato
jer smo godinama i desetljećima odgajani u
školama gdje se takvo nešto nametalo i mislim
da je vrijeme da se tomu stane na kraj.
Mislim da sam Vam u ovih 45 minuta naveo
dovoljno primjera iz kojih se može razumjeti da
je glagoljica vrhunski element hrvatske kulture.
Ona je takav ambasador kakav se samo pože-
ljeti može. Rijetko kada ćete otići u neku zemlju
a da ne ćete uspostaviti jedan prisni kontakt pa
čak i u zemlji koja nema ništa od hrvatske
glagoljice, poput Južne Koreje, a imaju i te
kako razvijen senzibilitet za pisanu riječ. Na-
dam se da sam djelomice odgovorio.
Ova druga grana, rekao bih, nije toliko dobro
proučena jer bi u Hrvatskoj trebao postojati
još jedan institut, pored Staroslavenskoga, koji
bi se bavio samo Actom croaticom. A u Actu
croaticu pripadaju pravni dokumenti, pisani
većinom glagoljicom. Ima ih na stotine, a
mnogo ih je još uvijek nedovoljno razjašnjeno i
proučeno.17 Jedan od njih je Bašćanska ploča,
ali ima na stotine drugih, recimo Vinodolski
zakonik (koji sam spomenuo) pa Istarski raz-
vod.18 Trebao bih se samo sekundicu na njemu
zadržati. Mogu Vam ponoviti nešto što sam čuo
od troje pokojnih ljudi. Jedan je akademik Lujo
Margetić, pravnik, drugi je akademik Branko
Fučić, povjesničar umjetnosti, ali koji se naj-
više proslavio glagoljicom. Treća je osoba se-
stra Agnezija Pantelić ‒ dr. Marija Pantelić,
sestra milosrdnica. Posve nezavisno mi je to
troje ljudi reklo: „Znate, gospodine, da u Istri
nije bilo glagoljice, Istra danas sasvim sigurno
ne bi bila u Hrvatskoj.”19
Ja sam na tu temu imao dva predavanja. Gla-
goljica je od prvorazrednog značenja ne samo
kao kulturna baština nego i kao prvorazredno
političko oružje. Doista, bez ikakva pretjeri-
vanja, i zato je toliko važno da ga njegujemo,
da ga zbilja upoznamo, a pogotovo ove njegove
međunarodne aspekte. Istarski razvod isto ima
17
Vidi www.croatianhistory.net/etf/acta.html
18
Vidi www.croatianhistory.net/etf/istria.html
19
Vidi www.croatianhistory.net/etf/istria_milanovic.html i
www.croatianhistory.net/etf/milanovic.html
Stranica 13
Glasnik HDK
međunarodni karakter. On je dapače i pisan ne
samo hrvatski i glagoljicom nego i na još dva-
ma jezicima, na talijanskom i njemačkom (lati-
nicom). Ova dva nisu, na žalost, sačuvana, ali
glagoljički, koji ima oko 60 stranica, nevjero-
jatno je velik tekst iz XIII. stoljeća sačuvan u
prijepisu iz XVI. stoljeća koji se vrlo lagano
čita (za razliku od Vinodolskog zakonika) i
koji bi mogao doslovce poslužiti kao predložak
za kazališnu predstavu.
1. Hvala Vam lijepa! Evo, izvolite ako tko ima
pitanje pa će profesor odgovoriti.
Evo, tu je s nama, to moram posebno istaknuti,
naš dragi gospodin Joginder Singh Nijjar,
predsjednik Hrvatsko-Indijskoga društva. Ja
sam mu duboko zahvalan na ideji da se objavi
pretisak iznimno važne knjige20 koja je u Zag-
rebu prevedena s francuskoga 1924. godine, a
u Francuskoj je objavljena te iste, 1924. godi-
ne. Zamislite kako je Hrvatska bila napredna u
to vrijeme! Na hrvatski ju je preveo Josip
Vandekar, a na poticaj Stjepana Radića. I evo
opet po ideji g. Singha na zadnjoj korici imamo
likove Mahatme Gandhija i Stjepana Radića.
Od g. Singha doznao sam prije godinu dana da
je S. Radić o Gandhiju i o Indiji objavio čak
šest članaka. Dakle to je zbilja jedan značajan
most između dviju zemalja. U pretisku je pro-
slov što ga je napisao akademik Mislav Ježić,
znameniti hrvatski indolog. Proslov ima nešto
više od 100 stranica. Vrlo je dragocjen jer
opisuje Hrvatsku i Indiju također i tijekom
zadnjih 100 godina.
Korice knjige Naš Gandhi
20
Romain Rolland: Naš Gandhi. Izdala Radićeva Slavenska knjižara,
Zagreb 1924. Prošireni pretisak objavilo 2021. Hrvatsko-indijsko
društvo, s Proslovom ak. Mislava Ježića (na više od 100 str.!) i
Zaslovom Joginder Singh Nijjara i Darka Žubrinića.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
A ovdje je još među nama jedan naš dragi par
koji je doputovao iz Katalonije, iz Barcelone,
Španjolska: gđa Marija Stibilj, Zagrepčanka, i
njezin suprug Katalonac koji je bio članom
Katalonskog parlamenta u Barceloni. Oni su
me zadužili jer su mi donijeli neočekivano luk-
suznu monografiju o hrvatskom slikaru Kristi-
janu Krekoviću, otisnutu na katalonskom jeziku
(postoji i nešto manja monografija na špa-
njolskom).21 Ja sam možda jedini (uz možda još
jednu osobu u Hrvatskoj) koji imam tu vrlo
luksuznu katalonsku monografiju, a rezultat
svega je ovaj pano koji predstavlja Krekovićev
portret Mahatme Gandhija koji se čuva u
Palma de Mallorci. Kreković je, zamislite, bio
veliki ljubitelj glagoljice. Na žalost, nisam
imao vremena o tome govoriti, ali prošle sam
godine imao čast održati šezdeset-minutno pre-
davanje u ovoj istoj dvorani pred biranim dru-
štvom ‒ bio je nazočan i veleposlanik Repub-
like Indije Nj.E. g. Raj Kumar Srivastava, a
tema je bila: Gandhi i Kreković kao poveznice
između Indije i Hrvatske. 22 Ovaj je pano zap-
ravo bio dar Društva prijatelja glagoljice
Hrvatsko-Indijskom društvu i jednak je dar
došao i u Veleposlanstvo Republike Indije u
Zagrebu. Moglo bi se reći da Društvo prijatelja
glagoljice malo po malo ulazi u diplomaciju.
2. Kroz cijelo predavanje protegnula se jedna ver-
tikala glagoljice kao dijela kulturnog identiteta,
ali općenito je poznato da se hrvatski kulturni
identitet prvenstveno može sintetički istraživati
i pratiti preko kulture odnosno preko kulturnog
identiteta jer hrvatske su zemlje bile nepre-
kidno razjedinjene. Identitet počiva u kulturi. Iz
Vašeg smo izlaganja vidjeli da je i glagoljica
kao bitna sastavnica tog identiteta prepoznata
diljem svijeta, da je prepoznata u gotovo svim
državama u kojima je Hrvatska živjela odnosno
bila dijelom određenih političkih zajednica,
najprije s Mađarima pa s Austrijancima zatim u
Austro-Ugarskoj i dvjema Jugoslavijama. Me-
đutim, vidim da velike probleme za vrijeme
ovih 30-ak godina koliko djelujete vrlo inten-
zivno zapravo imate s hrvatskim institucijama,
prvenstveno s Ministarstvom kulture gdje bi
trebalo biti središte. Zapravo glagoljica se u
ovih 30-ak godina događa na razini civilnoga
društva, volonterski, dragovoljački. Mene bi
21
Vidi Kristian Kreković, www.croatianhistory.net/etf/krek.html
22
Mahatma Gandhi and Kristian Kreković connecting India and
Croatia, www.croatianhistory.net/etf/krekg.html
Stranica 14
Glasnik HDK Godina XX., broj 1

zanimalo kakvi su bili Vaši pokušaji u ovih 30- toviću23 što sam imao sreće sudjelovati u
ak godina da se to zaista institucionalizira osim njegovim prekrasnim izletima koji su mi vrlo
što su na razne načine privatnim kanalima na mnogo značili, osobito oni u Bosnu i Herce-
Hrvatskim studijima prihvatili dva kolegija, ali govinu. I još samo da kažem jednu sitnicu: ovo
me zanima zapravo u državnim institucijama ‒ je meni četvrto predavanje u ovoj dvorani.
što ste pokušali i kakav je bio odziv? Prvo sam imao prije 20 godina, a tema je bila
Ne smijemo biti nepravedni prema ljudima kojih Kristijan Kreković. Prije 10-ak dana došla je
nije malo. Među njima su i akademici od kojih zamolba da ponovno održim ovdje predavanje
smo jako puno u ovih zadnjih 30-ak godina o Krekoviću što ću rado učiniti. Drugo sam
naučili. Samo bih neke spomenuo. Ne samo da predavanje imao o glagoljici s naglaskom na
imamo redovitu mjesečnu tribinu od 1993. ‒ Bosnu i Hercegovinu, a treće je bilo prošle
održali smo blizu 300 redovitih mjesečnih tri- 2020. godine, što sam već spomenuo: K. Kre-
bina samo na temu glagoljice i na bliske teme. ković i M. Gandhi kao poveznice između Hr-
To Vam već može govoriti kako je to veliko vatske i Indije. Evo, izgleda da ću imati i peto
područje, a tu su nam vrlo puno pomogli ljudi predavanje.
koji su gotovo nevidljivi, a koji su možda i 1. Ja bih Vam u ime svih nas ovdje nazočnih
navikli biti nevidljivima. A naša je misija neka- zahvalio na ovom predavanju. Vi ste doista za-
ko spojiti znanost sa širom javnošću. Nama je ljubljenik u glagoljicu. Možda ste malo toga
čak bilo i rečeno: „Znate, problematika glago- naboja prenijeli, u najmanju ruku kao iskru
ljice to vam je samo akademska problematika“. zanimanja, i na nas koji smo tu doista laici.
Ja sam dosta grubo nekolicini ljudi rekao da
tome ne će više biti tako. Naime, ono što oni
rade iznimno je važno, od egzistencijalne
važnosti u svakom pogledu. Ovo ste jako dobro
rekli da glagoljica ima za Hrvatsku jednu
kohezijsku snagu. Doista, to je već davno bilo
primijećeno. Dr. Marica Čunčić, bivša ravna-
teljica Staroslavenskog instituta, to je na sličan
način spomenula da glagoljica ulazi putem
kulture na jedan potpuno nekonfliktan način.
Znači, tu mislim da nema izgleda da se zbog
nečega posvadite; dapače, ljudi se nerijetko ili
većinom oduševe s time, a pogotovo s nekim
činjenicama, s ljepotom slovā, s enigmatikom
svega toga i mislim da je takav element pot-
rebno i dodatno njegovati. Njeguje se, nara-
vno, i na razini mode malo po malo. Ja tu Predsjednik Šimac daruje predavaču V. svezak
Sjećanjā i prilogā...
nisam ništa stavio, zaboravio sam neke priv-
jeske koje imam, ali ovo je dovoljno da Vam Govorim u svoje ime prvenstveno, a sigurno
pokaže dio te raskoši. ima i onih koji bolje stoje. Ja bih Vam u znak
sjećanja na ovaj dan htio darovati jednu knjigu
Ovih pet panoa samo je djelić od više od 40
koja nije na glagoljici. Naime, HDK ima jednu
panoa koje imamo i planiramo ih sve izložiti
od svojih zadaća, a ja držim da je to možda i
tijekom proljeća na Hrvatskim studijima. To će
najvažnija zadaća, objavljivati sjećanja prvih
biti spektakularna izložba. Naravno, to će biti i
hrvatskih diplomata iz prvog desetljeća samo-
u sklopu ovoga kolegija koji planiram držati,
stalnosti Republike Hrvatske. Sad će biti 30
Hrvatski glagolizam. Ali istina je to što tvrdite
godina za koji dan, 15. siječnja, kako nas je
da se može napraviti puno više. Mogu Vam
priznala tzv. međunarodna zajednica. Mi nasto-
jedino zahvaliti i zaključiti: uprimo dalje svi
jimo objaviti ta sjećanja najprije da se sačuvaju
oko ovih tema, ne samo glagoljice, koje nas
uspomene kako bi mogle poslužiti onima koji
predstavljaju u najboljem svjetlu širom svijeta.
Tu bih isto morao zahvaliti i dr. Anđelku Mija- 23
Dr. sc. Anđelko Mijatović, ugledni povjesničar, pridruženi je član
HDK-a. (ur. op.)

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 15

Glasnik HDK
su možda rođeni tada, a bave se diplomacijom
ili nekom drugom javnom djelatnošću, da vide
kako je rasla hrvatska država u tih prvih 10-ak
godina kad je bila izložena velikosrpskoj
agresiji, kad su padale bombe, kad su ljudi
ginuli i kad je prijetnja teritorijalnom integri-
tetu i uopće opstojnosti RH kao države bila
snažna.
Do sad smo objavili pet svezaka, a 50-ak naših
visokih diplomata iz toga vremena, velepo-
slanika i generalnih konzula (ili kako mi ka-
žemo: voditelja diplomatsko-konzularnih pred-
stavništava), opisali su svoja iskustva. Ja ću
Vam darovati ovu petu koja je opsegom možda
najveća od svih. Mi smo cijeli taj niz nazvali
Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Re-
publike Hrvatske, dakle ne za povijest hrvatske
diplomacije koja je mnogo starija nego za po-
vijest diplomacije ove naše današnje domovine.
Kako ste Vi dobar poznavatelj knjiga, nadam
se da ćete, usprkos svojoj zauzetosti glagolji-
com i drugim područjima, naći malo vremena i
samo baciti pogled na nju.
Hvala Vam lijepa!
1. Hvala Vam lijepa još jednom na predavanju, a
vas sve koji možete ostati pozivam na dom-
jenak. Nadam se da će i profesor ostati s nama.
Apsolutno! Ja bih iskoristio prigodu da, ako koga
zanima ova spomenuta knjiga "Naš Gandhi"
Romaina Rollanda ‒ g. Singh je donio 10-ak
primjeraka po prigodnoj cijeni od 150 kuna ‒
ponudim tu knjigu.
Vodstvo HDK-a s predavačem i prijateljima. S lijeva:
K. Žnidarić, Joginder Singh Nijjar, Ivan Ilić, Z. Marić,
M. Žagar, S. Šimac, Hrvoje Kačić, Darko Žubrinić,
I. Livljanić, M. Privora i M. Munivrana
1. Ja bih vas sve pozvao da se malo podružimo.
Preskočili smo naš uobičajeni predbožićni do-
mjenak. Htjeli smo ga održati obilježavajući 20
godina djelovanja HDK-a i nadolazeću 30.
obljetnicu međunarodnoga priznanja RH, ali
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
još uvijek smo u dogovorima da dobijemo jed-
noga počasnoga gosta koji bi uveličao našu
proslavu. Nadam se da ćemo uspjeti to napra-
viti u prvoj polovici siječnja. Hvala vam još
jednom!
POBJEDA GABRIELA BORICA PREDSTAVLJA
DRAMATIČNU PROMJENU ZA ČILEANCE24
Razgovor s čileanskim veleposlanikom u
RH25
Prošloga tjedna Čile je dobio najmlađega predsjed-
nika u povijesti, 35-godišnjega Gabriela Borica, hr-
vatskih korijena, čija se obitelj doselila u Čile prije
stotinjak godina s otoka Ugljana. Bivši studentski
aktivist i vođa ljevičarskog izbornog saveza "Apru-
ebo Dignidad" što znači "Podupirem dostojanstvo" s
uvjerljivih 55,86 % glasova pobijedio je protukan-
didata, desničara Joséa Antonia Kasta koji je osvo-
jio 44,14 % i priznao poraz.
Nj.E. g. Christian Edgardo Streeter Nebel.
Prema pisanju The Guardiana, Boric pripada radi-
kalnoj generaciji studentskih vođa koji žele raskrs-
titi s ostavštinom diktatora Augusta Pinocheta. „Čile
je bio rodno mjesto neoliberalizma, a bit će i njegov
grob!” rekao je Boric s pozornice nakon pobjede na
izborima.
Posljednjih godina Čile je prolazio kroz teško raz-
doblje, a 2019. godine dogodili su se krvavi pro-
svjedi s desetcima mrtvih zbog malih plaća, loše
zdravstvene skrbi i skupog obrazovanja te goleme
nejednakosti između bogatih i siromašnih koji su
doveli do toga da će Čile konačno odbaciti ustav iz
doba diktature. Nacrt ustava priprema Ustavotvorna
24 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 28. prosinca 2021.
25
Veleposlanik Republike Čilea u RH je Nj.E. g. Christian Edgardo
Streeter Nebel.
Stranica 16
Glasnik HDK
skupština čiji su članovi izabrani na plebiscitu proš-
loga ljeta.
O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s no-
vim veleposlanikom Republike Čilea u RH, Nj.E. g.
Christianom Edgardom Streeterom Nebelom, iskus-
nim diplomatom, koji je preuzeo dužnost u kolo-
vozu ove godine. Diplomirao je povijest na Ponti-
ficia Universidad Católica de Chile i završio Dip-
lomatsku akademiju Andrés Bello. Prvih 20 godina
svoje diplomatske karijere proveo je na bilateral-
nom području radeći kao tajnik i konzul čileanskih
veleposlanstava u Libanonu, Egiptu, Tajlandu,
Francuskoj i Maroku. Svoj rad na multilateralnom
području počeo je 2001. kada se pridružio Stalnoj
misiji Čilea pri Ujedinjenim narodima. Bio je i pot-
predsjednik Četvrtog odbora Opće skupštine. Nakon
toga služio je kao posebni pomoćnik izaslanika
glavnog tajnika UN-a za Haiti, a bio je i zamjenski
predstavnik Čilea pri UNESCO-u i zamjenski pred-
stavnik Čilea pri UN-u u Ženevi. U Čileu je ob-
našao različite dužnosti unutar Ministarstva vanj-
skih poslova, a bio je i zamjenik ravnatelja
Diplomatske akademije Andrés Bello i ravnatelj
multilateralne politike Ministarstva vanjskih
poslova. U Hrvatsku je stigao s položaja veleposla-
nika Čilea u Irskoj.
Hrvatsku javnost razveselila je vijest da je Gabriel Boric, čija
obitelj dolazi iz Hrvatske, s otoka Ugljana, izabran za novoga
predsjednika Čilea. Što pobjeda ovoga 35-godišnjeg ljevičara,
bivšeg vođe studentskih demonstracija, znači za političku
scenu Čilea?
Promjenu. Dramatičnu promjenu. Nadam se na
bolje. Osim toga on je u svojoj kampanji i širio
nadu, a ne strah. Trebamo takvu promjenu nakon
pandemije i društvene krize koju je izazvala i koja
je vrlo duboka. Građani Čilea vole takve izazove,
mi ih volimo prihvatiti. On je najmlađi predsjed-
nik naše države do sada i zašto ne bi bio? Tek mu
je 35 godina, a meni se sviđa što je tako mlad. On
je čovjek novoga vremena. On je mlad, ali je pa-
metan i bit će okružen iskusnim ljudima. Nije me
iznenadila njegova pobjeda iako smo na kraju ima-
li jednoga kandidata s krajnje desnice i jednoga
kandidata s ljevice. No narod je izabrao onoga
progresivnijega kandidata što znači i da se Čile
mijenja. Evo, prije nekoliko tjedana legalizirali
smo istospolne brakove, što je nekada bilo neza-
mislivo. Mislim da kao zemlja i kao društvo želi-
mo krenuti tim smjerom naprijed, ne želimo se
vraćati u prošlost.
Iako je Boriceva pobjeda bila više nego uvjerljiva, njegov
najozbiljniji protukandidat s krajnje desnice, José Antonio
Kast iz Republikanske stranke, osvojio je 44 % glasova.
Znači li to da je čileansko društvo duboko podijeljeno?
Iskreno, ne mislim da smo tako duboko podije-
ljeni, iako možda tako izgleda. Spomenuo sam
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
zakon o istospolnim brakovima. Njega je donio
parlament aktualne vlasti. I pobačaj je u Čileu
legalan i dopušten. Dakle postoje neka pitanja oko
kojih imamo zajednički stav. Možda se više dije-
limo oko ekonomskih pitanja, pitanja socijalne ne-
jednakosti i slično. A ključna poruka Boriceve
kampanje bilo je pomirenje. I ja u vlastitoj obitelji
imam članove različitih političkih uvjerenja, ali
možemo živjeti zajedno i o tome raspravljati.
Mislim da i oni lijevo i oni desno shvaćaju da se
svi moramo mijenjati.
U Čileu postoji razmjerno velika hrvatska dijaspora čiji je novi
predsjednik potomak. Kakav je njihov status u Čileu?
Sama činjenica da smo upravo dobili predsjednika
hrvatskih korijena dovoljno govori o tome da su se
pripadnici hrvatske dijaspore odavno jako dobro
integrirali u čileansko društvo i da u njemu imaju
važne funkcije. Kao što znate, većina hrvatskih
useljenika stigla je u Čile krajem 19. stoljeća i sa-
da već govorimo o trećoj i četvrtoj generaciji.
Hrvati su vrlo utjecajni u svim sferama društva i
vrlo uspješni. Ima ih među umjetnicima, slikarima,
znanstvenicima, sportašima, političarima, poduzet-
nicima. Radi se o zajednici koja broji 400 tisuća
ljudi. Nakon palestinske, to je najveća zajednica u
Čileu.
Rekli ste kako se radi o trećoj, četvrtoj generaciji koja se
smatra Čileancima. Jesu li oni ipak svjesni svojih korijena?
I te kako. Prije svega zato što se drže zajedno. U
Punta Arenasu većina je ljudi iz Hrvatske, kao i u
Antofagasti na sjeveru. To su dva potpuno razli-
čita kraja Čilea. U jednom je pustinja, a u drugom
jako hladno i moram priznati da mi nije jasno
naseliti se upravo tamo. Bio sam nedavno na pre-
krasnom otoku Braču i upitao se: kako je moguće
da su iz ovakve ljepote ljudi odlazili na drugi kraj
svijeta. Međutim, usprkos tim teškim životnim
uvjetima na koje su tamo naišli, stvorili su dva
velika grada i obogatili se. Uostalom, jedan od
najbogatijih ljudi na svijetu upravo je Hrvat iz Či-
lea, Andronico Lukšić. Ponekad bih i ja želio biti
hrvat i biti tako uspješan!
Koliko činjenica da postoji tako velika hrvatska dijaspora u
Čileu pridonosi prepoznatljivosti Hrvatske?
Mnogo. Budući da u dvama velikim gradovima u
Čileu žive uglavnom Hrvati koji su prilično utje-
cajni, puno slušamo o Hrvatskoj i hrvatskoj kul-
turi. Kada sam imenovan na mjesto veleposlanika
u Hrvatskoj nikomu nisam morao posebno objaš-
njavati gdje je to. Jer, iako smo udaljeni jedni od
drugih, ako pitate bilo koga u Čileu, čak i slabije
Stranica 17
Glasnik HDK
obrazovane ljude, vjerojatno će znati gdje je Hr-
vatska.
Ako ni zbog čega drugog, onda zbog nogometa.
Ljudi u Čileu jako vole hrvatski nogomet. Inače,
biti veleposlanikom u Hrvatskoj prilično je presti-
žan položaj. Hrvatska je nama važna država s ko-
jom osjećamo bliskost i u kojoj je, osim toga, jako
lijepo. Zato sam bio jako sretan kad su me ime-
novali. Ne možete do toga položaja doći tako lako,
morate ga zaslužiti.
U svom pobjedničkom govoru predsjednik Boric najavio je da
će se konačno obračunati s Pinochetovim nasljeđem, da će
voditi socijalno inkluzivnu politiku i da će dati veća prava
LBGTQ zajednici. Znači li to da je Pinochetovo nasljeđe još
uvijek snažno nazočno na čileanskoj političkoj sceni?
Činjenica je da postoje ljudi kojima Pinochet ne-
dostaje, no oni ipak ne predstavljaju većinu. Me-
đutim, kako bismo se kao društvo riješili tog nas-
ljeđa, moramo provesti određene institucionalne
promjene. Boric je spomenuo da se želi boriti pro-
tiv Pinochetova nasljeđa upravo zato što je njegov
protukandidat koji pripada krajnjoj desnici bio nje-
gov pobornik. On je taj koji žali za Pinochetovim
vremenima i on drži da je Pinochet bio veliki
autoritet i dobar državnik. No ipak mislim da je
čak i desnica koja ga podupire danas puno pro-
gresivnija nego što je bila u Pinochetovo doba.
Pinochet je bio diktator, mnogi su ljudi stradali, bili su mučeni
ili su nestali zbog političkih uvjerenja. Jesu li toga građani
Čilea danas svjesni? Je li se čileansko društvo suočilo s tim
dijelom svoje povijesti?
Ta su pitanja nekada duboko dijelila čileansko
društvo, ali mislim da to više nije slučaj. Stasalo je
mnogo generacija nakon prestanka njegove dikta-
ture. Neki nisu ni bili rođeni u to doba i to više
nije najvažnija politička tema.
Čile je proživio dosta teške trenutke posljednjih godina.
Sjećamo se masovnih pa i nasilnih prosvjeda u listopadu
2019. godine zbog malih plaća i mirovina, loše zdravstvene
skrbi i skupog obrazovanja te velike nejednakosti između
bogatih i siromašnih. Kao posljedica tih demonstracija pri-
prema se promjena ustava iz Pinochetova vremena. Kakva
će biti uloga predsjednika Republike u tome?
Ustavna je konvencija autonomno tijelo, ali će
predsjednik moći nadgledati rad ustavne konven-
cije koja od srpnja radi na promjeni ustava i oče-
kuje se da će biti gotova u odgovarajućem roku.
Konvencija se sastoji od 155 delegata koji su iza-
brani na izborima održanima u svibnju 2021. a na
čelu joj je žena iz plemena Mapuche. Ona se ob-
lači na tradicionalan indijanski način i povremeno
se koristi svojim jezikom. I sve do sada odradila je
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
odličan posao. To je Čile, multikulturno društvo
spremno na velike promjene. U godinu dana dobili
smo novoga predsjednika koji ima 35 godina, do-
bili smo ustavnu konvenciju na čijem je čelu žena
indijanskih korijena, ozakonili smo istospolne bra-
kove, nastale su neke nove stranke. Sve se to do-
godilo poput potresa, a mi imamo najmanje dva
velika potresa godišnje, kao što Vam je možda
poznato. I navikli smo na njih.
Što Crkva kaže na takve odluke vlasti?
Crkva se drži po strani, daleko od politike. Nakon
toga velikoga društvenog potresa koji je započeo
prije dvije godine oni su nestali s političke scene.
Crkva je nekada bila duboko uključena u Pino-
chetov režim, a prije nekoliko godina uslijedio je
veliki skandal zbog optužaba za pedofiliju, zbog
čega je Papa smijenio velik broj biskupa. Nakon
toga Crkva se drži po strani i srećom politika je
bila vrlo neovisna u svojim odlukama.
Kao i EU i Čile ima problem s velikim brojem migranata.
Koliko je to politički važno pitanje?
Migracije su upravo bile tema koja je dijelila dva
predsjednička kandidata. Primili smo puno ljudi iz
Venezuele, Haitija i Kolumbije. Ukupno čak mili-
jun migranata u nekoliko godina. Oni su se više-
manje integrirali u naše društvo, no sada je došlo
vrijeme da zakonski reguliramo useljavanje. Mis-
lim da većina građana Čilea nije protiv migranata,
ali ne bismo više smjeli primati ilegalne migrante.
Svijet se suočava s četvrtim valom pandemije krunskog viru-
sa i novim sojem omikronom. Kako je pandemija utjecala na
gospodarstvo Čilea?
Naravno da je utjecala na naše gospodarstvo kao
što je utjecala i na cijeli svijet. Mi imamo otvorenu
ekonomiju i normalno je da smo osjetili poslje-
dice. Međutim, ovaj četvrti val nije nas posebno
pogodio u smislu oboljelih i umrlih jer imamo
visok postotak cijepljenih, gotovo 88 %. Poznati
smo kao jedna od država s najboljom procijep-
ljenošću u svijetu. Imali smo odličnu kampanju za
cijepljenje i nismo doživjeli masovne demonstra-
cije antivaksera poput ovih što se događaju u
Europi, pa i u Hrvatskoj. Mi imamo dugu tradiciju
cijepljenja, djecu u školi praktično svake godine
cijepe protiv neke zarazne bolesti i ljudima je to
normalno.
Rekli ste da ste primili kinesko cjepivo. Je li ono odobreno u
Čileu?
Da, primio sam kinesko cjepivo i ono je učinko-
vito. Osim toga Kinezi imaju svoj laboratorij na
sjeveru Čilea. Čini mi se da kinesko cjepivo nije
odobreno u EU-u isključivo iz političkih razloga.
Stranica 18
Glasnik HDK
Imao sam problem u Francuskoj kada sam se tre-
bao cijepiti treći put. Naime, tada sam primio
Johnson&Johnson, a kod toga cjepiva nema druge
doze. Za sada sam primio dvije doze kineskog,
jednu dozu Johnsona i ne bih smio primiti ništa
više. Teško mi je dokazati na europskim grani-
cama da sam zaštićen. Teško mi je shvatiti zašto
se ljudi u Hrvatskoj i ostalim europskim zemljama
ne žele cijepiti. Nama je cijepljenje bilo potpuno
logično. Zašto se ne bismo cijepili ako cjepivo po-
stoji, ako je besplatno i dostupno i ako štiti od
zaraze? Inače, ni u Čileu ne možete ući u restoran
ili u kazalište ako nemate covid-potvrde. To je ne-
izravan način na koji se želi utjecati na one koji se
ne žele cijepiti.
Hrvatsku su nedavno posjetili predsjednik čileanskog parla-
menta Diego Paulsen Kehr i ministar obrane Baldo Prokurica
koji je također hrvatskog podrijetla. Jesu li sastanci s hrvat-
skim kolegama doveli do konkretnih rezultata?
Drago mi je što su čileanski visoki dužnosnici pos-
jetili Hrvatsku već na početku mog mandata iako
je bilo dosta posla za naše Veleposlanstvo. No ja
sam veći dio svoga profesionalnog vijeka radio u
multilateralnim organizacijama gdje su stvari puno
složenije. Mislim da su ta dva posjeta dala pozi-
tivan prinos našoj budućoj suradnji. Ministar ob-
rane dogovorio je sporazum o suradnji koji će biti
uskoro potpisan. Ta suradnja bit će prije svega na
planu obuke i obrazovanja. Dogovoreno je i da će
Čile i Hrvatska surađivati na planu IPU-a (Inter-
parlamentary Union), globalne organizacije nacio-
nalnih parlamenata. Budući da dolazim iz multila-
teralnih organizacija usredotočen sam na to da
Hrvatska i Čile imaju zajednička stajališta o nekim
temama o kojima se, na primjer, raspravlja u UN-
u. Uvijek se međusobno podupiremo u različitim
kandidaturama unutar tijelā UN-a, na primjer Vije-
ća sigurnosti. I u odnosima s EU-om Hrvatska čvr-
sto podupire Čile u nastojanjima da potpiše novi
trgovinski sporazum. Što se tiče gospodarske sura-
dnje između naših dviju zemalja, ona je doista vrlo
skromna. Trgovinska razmjena iznosi oko 90 mili-
juna dolara, što je vrlo malo. Planiramo dovesti
izaslanstvo stručnjaka iz Čilea koji će analizirati
tržište i vidjeti gdje ima prostora za suradnju. Ali
biznisu treba vremena za ulaganja.
Čile je nedavno pogodio jak potres od 5,9 O po Richteru, Vi ste
došli u Hrvatsku koju su pogodila dva jaka potresa u
posljednje dvije godine. Obnova još uvijek nije započela,
kakvi su Vaši dojmovi?
Tih 5,9O mi i ne doživljavamo kao potres. Imamo
potrese barem dva puta godišnje. Za nas je jak
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
potres ako je oko 8O Richtera, a najjači zabilježen
na svijetu dogodio se upravo na jugu Čilea i iz-
nosio je 9,2O.
Sjećam se toga, zemlja se samo urušila. Za nas su
potresi normalni, mi živimo s njima. U školi djecu
uče kako se ponašati za vrijeme potresa. I kon-
strukcije građevina tome su prilagođene. Mi smo
prilagodljiv i otporan narod. A što se Hrvatske
tiče, nije me iznenadilo kad sam vidio posljedice
potresa jer to viđam i u Čileu. I tamo birokraciji
treba dosta vremena prije nego što se krene s
obnovom. Uostalom, vidio sam skele na mnogim
zgradama ‒ znači da se nešto radi.
Bili ste u nastupnom posjetu Zagrebačkom sveučilištu. Imate
li planova za suradnju?
Da, bio sam na Zagrebačkom sveučilištu jer sam
najviše zainteresiran za suradnju na akademskoj i
znanstvenoj razini, na uspostavljanju stipendija za
razmjenu studenata. I Split ima odličan Pomorski
fakultet s dugogodišnjom tradicijom i mislim da
tamo ima prostora za suradnju.
Gdje ćete provesti blagdane?
U Dubrovniku. Već sam bio tamo, jako mi se
sviđa. Nadam se da će biti manje turista nego ljeti.
Bio sam u Splitu i Opatiji, i tamo je jako lijepo.
Plan mi je u budućnosti obići Hrvatsku i upoznati
sve njezine krajeve, samo moram kupiti auto. neki
mali i praktičan.
Razgovarala Zrinka Vrabec-Mojzeš,
Nacional, 28. prosinca, str. 40-43.
I PRIJE BORIĆA HRVATI SU U ČILEU BILI U
VRHU EKONOMIJE, POLITIKE, KULTURE...
Frane Krnić26
Izborom Gabriela Borića, Čileanca hrvatskog pod-
rijetla, za predsjednika države na nedavnim pred-
sjedničkim izborima u Čileu, još jednom je pot-
vrđena jedinstvena karakteristika hrvatskog iselje-
ništva u toj zemlji, kroz njegovo izvanredno sna-
žno prisutstvo i utjecajnost, i u političkom životu i
u svim drugim segmentima čileanskog društva.
Čileanci hrvatskog podrijetla već više desetljeća
djeluju u toj državi na značajnim pozicijama ne
samo u politici već i u gospodarstvu, znanosti,
kulturi i nizu drugih područja, što ih čini nezao-
bilaznim povijesnim faktorom te zemlje. Zbog tak-
26
Frane Krnić redoviti je član HDK-a.
Stranica 19
Glasnik HDK
ve svoje uloge u tamošnjim sredinama to hrvatsko
iseljeništvo već dugo vremena uspješno izaziva i
potiče opći čileanski respekt prema matičnoj hr-
vatskoj državi i hrvatskom narodu u cjelini.
Svoje nesumnjive simpatije prema Hrvatskoj, Čile
je, između ostalih, posebno dokazao činjenicom
što je bio prva država s južne zemljine polutke
koja je 1992. godine priznala Republiku Hrvatsku
i to samo desetak sati nakon Europske unije. Iza
takve pomoći hrvatskoj državi (o čemu sam detalj-
nije pisao u mojoj nedavno objavljenoj knjizi
"Crni kaputi, bijele rukavice") prvenstveno su sta-
jali brojni čileanski političari hrvatskog podrijetla,
među kojima su se posebno istakli Baldo Proku-
rica (u listopadu službeno boravio u Splitu), tada
parlamentarni zastupnik umjereno desne stranke
"Renovacion nacional" i kasnije senator te mini-
star obrane u vladi odlazećeg predsjednika Seba-
stiana Pinjere i Hernan Vodanović, jedan od vođa
čileanske Socijalističke stranke.
Baldo Prokurica, Borislav Škegro i Frane Krnić
Hrvatsko iseljeništvo u Čileu ‒ znatno organizira-
nije i uglednije nego u bilo kojoj drugoj zemlji
gdje nas ima – od svog formiranja pa do danas bi-
lo je obilježavano nizom vrlo specifičnih događa-
nja. Početci doseljavanja Hrvata u Čile vezani su
za kraj 19. stoljeća i većina ih je potjecala s otoka
Brača, koji je tada napuštan zbog potpunog uniš-
tenja lokalne vinarske industrije posljedicama epi-
demijske filoksere (i austrougarskog zakona koji
je davao prednost njihovim talijanskim vinarskim
konkurentima).
Prvi prostor na kojem su se hrvatski doseljenici u
Čile počinjali naseljavati bio je na krajnjem jugu
(u Punta Arenasu i na Ognjenoj zemlji) gdje su se
uglavnom, u početku, neuspješno bavili traženjem
zlata, ali su se zato, nešto kasnije, vrlo uspješno
orijentirali na bavljenje stočarstvom. Po završetku
Prvog svjetskog rata prostor su nadomjestili i pus-
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
tinjskim sjeverom, gdje je tada dominiralo rudar-
stvo salitre, potrebne za vojne industrije širom svi-
jeta. Nakon Drugoga svjetskog rata, doseljavanje
Hrvata u Čile, za razliku od susjedne Argentine,
praktično je prestalo tako da je tamošnja hrvatska
dijaspora zadržala svoj realni atribut "ekonomskog
iseljeništva", izbjegavši etiketu tzv. neprijateljske
emigracije (u Čile se bilo doselilo tek pedesetak
obitelji političke, proustaške, emigracije).
Do Prvog svjetskog rata svi su hrvatski iseljenici u
Čileu nazivani "Austriacosima", a od tada "Jugo-
slavosima". Žestoki antiaustro-ugarski pokret Hr-
vata u Čileu, na načelima poznatog Jugoslaven-
skog odbora Ante Trumbića, uvjetovao je da je
novostvorena Kraljevina Jugoslavija među njima
sve do početka Drugog svjetskog rata bila široko
prihvaćena, dok je, nakon toga, "avnojska" Jugo-
slavija bila još snažnije, čak plebiscitarno, podr-
žana. Takvo projugoslavensko raspoloženje među
čileanskim Hrvatima bilo je prisutno sve do srpske
agresije na Hrvatsku, tj. do Domovinskog rata. Na
primjer, još 1990. godine sva tamošnja iseljenička
društva, njih 36, nosila su u svojim službenim na-
zivima isključivo prefiks "jugoslavensko". Samo
jedno od njih, u Punta Arenasu, bilo je označeno
kao "dalmatinsko", dok ni jednog nije bilo s ozna-
kom "hrvatskoga društva", iako su članovi svih
iseljeničkih društava u Čileu bili Hrvati u apso-
lutnom broju (računa se da u Čileu živi oko
135.000 Čileanaca hrvatskog podrijetla 27, dok
ukupan broj srpskih, crnogorskih, slovenskih, boš-
njačkih i makedonskih iseljenika zajedno nije
prelazio nekoliko stotina). Nakon priznanja Repu-
blike Hrvatske, sva ta nekadanja "jugoslavenska
iseljenička društva" samopreimenovala su se u
"hrvatska".
Jedan od razloga zbog kojih su Hrvati uspješno
"prodirali" u važne strukture čileanskog društva
svakako je bila okolnost da su se prvi hrvatski
doseljenici, mahom muškarci, ženili uglavnom lo-
kalnim djevojkama, Čileankama, koje su se po
udaji pretvarale u okosnicu obitelji, primarno utje-
cale na odgoj zajedničke djece i bile im nedis-
kriminirajuća ulaznica u domaće društvo. Bio je to
istovremeno i jedan od razloga što se je u njihovoj
internoj komunikaciji vrlo brzo počeo gubiti hrvat-
ski jezik, ali su im zbog toga počinjale pristizati
brojne druge prednosti.
27
Čileanski veleposlanik u RH, NJ.E. g. Christian Edgardo Streeter
Nebel, kaže (u ovom istom broju Glasnika) da ih ima oko 400.000!
(ur.op.)
Stranica 20
Glasnik HDK
Spomenuo bih samo neke od tih hrvatskih dosega
u prošlim čileanskim vremenima.
U sektoru politike, prije današnjega Gabriela Bo-
rića, u novijoj čileanskoj povijesti bila su anga-
žirana još tri predsjednička kandidata hrvatskog
podrijetla: Radomiro Tomić, jedan od osnivača
Demokršćanske stranke, izgubio je predsjedničke
izbore 1970. godine od marksista Salvadora Allen-
dea; Hernan Buchi Buć, ekonomist, po majci hr-
vatskog podrijetla s Pelješca (koja je u obitelji
učvrstila hrvatski duh znatno snažnije nego njezin
suprug svoj švicarski), poznat kao otac čileanskog
"privrednog čuda", kao Pinochetov kandidat 1989.
godine izgubio je izbore od demokratskog kandi-
data Patricia Aylwina, dok je Anselmo Sule, pod-
rijetlom sa Šolte, predsjednik čileanske Radikalne
stranke, sam odustao od kandidature na izborima
1994.godine, koje je dobio demokršćanin Eduardo
Frey Ruiz-Tagle.
U drugoj vladi tog istog predsjednika Freya, među
njegovim ministrima trojica su bili i Hrvati ‒ Ale-
jandro Jadrešić, Žarko Lukšić Sandoval i Carlos
Mladinić, jedini koji je govorio i hrvatski jezik.
Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća
član Allendeove vlade zadužen za gospodarstvo
bio je Pedro Vušković, dok je Miguel Poduje, kra-
jem osamdesetih to isto bio u vladi diktatora
Pinocheta. Obojica su hrvatskog podrijetla. U čile-
anskom pak parlamentu devedesetih godina proš-
log stoljeća istaknutu ulogu je osobito igrao već
spomenuti senator Prokurica i uz njega još šest
zastupnika hrvatskog podrijetla.
U istom razdoblju u sektoru kulture i znanosti 17
je Hrvata bilo članovima čileanske Akademije
znanosti, a njih 60 u Udruzi novinara, čija se
najprestižnija nacionalna nagrada i danas naziva
imenom čileanske novinarke bračkog podrijetla
Lenke Franulić.
Čak 117 hrvatskih imena nalazi se na popisu čile-
anskih književnika, a neka od njih su ‒ Antonio
Škarmeta Vraničić, Roque Esteban Škarpa... ‒
svjetskog ugleda, kao što je i kiparica Lily Gara-
fulić. Njih slijede brojni intelektualci, sveučilišni
profesori (njih je 1991. godine bilo 79), glumci,
sportaši, crkveni velikodostojnici i diplomati ‒
rektor Katoličkoga sveučilišta u Santiagu Matko
Koljatić, njegov brat Tomislav, biskup u Concep-
cionu, Mateo Martinić jedan je od najpoznatijih
čileanskih guvernera i povjesničara, veleposlanici
Sergio Mimica, Boris Jopo i niz drugih.
Supruga nekadanjeg čileanskog predsjednika Pat-
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
ricia Aylwina, Eleonor Oyarzun Ivanović također
je imala hrvatske korijene: njezin djed po majci
bio je u vrijeme Austrougarske jedan od osnivača
hrvatskih iseljeničkih društava na sjeveru Čilea.
I na gospodarskom planu, poslije najuspješnijeg
čileanskog industrijalca između dva svjetska rata
Paska Baburice s dubrovačkoga Koločepa, obitelj
Andronica Lukšića, podrijetlom s otoka Brača, već
je godinama vlasnica jedne je od najjačih gospo-
darskih korporacija u Južnoj Americi, itd, itd.
Frane Krnić i Andronico Lukšić
Kao posljednji jugoslavenski ambasador i prvi
hrvatski veleposlanik u Čileu, imao sam brojne
prigode osobno upoznati i surađivati s većinom
ovdje spomenutih i mnogih drugih osoba. Nitko
od njih nikada nije skrivao svoje simpatije za
Hrvatsku kao domovinu svojih predaka. Svi su oni
uvijek, bez ustručavanja, bili obilježavani pono-
som na svoje hrvatske pretke i raspoloženi poticati
i pomoći produbljivanje svestranih odnosa između
naših dviju zemalja.
Hoće li i u kojoj mjeri Čile sada, nakon preu-
zimanja vlasti od strane mladog Borića, biti spre-
man još više približiti se Hrvatskoj, posebno na
gospodarskom polju ‒ bit će nam nužno izvjesno
vrijeme da bi dočekali konkretan odgovor.
Predsjednik Borić je u vrijeme mog veleposla-
ničkog mandata u Čileu imao samo pet godina.
Njegovi predci po očevoj liniji potječu sa otoka
Ugljana, a obiteljskih veza imaju i s otokom Bra-
čem (djed mu je bio u braku s Magdalenom Scarpa
Martinić, podrijetlom s tog otoka). I jedan od nje-
govih predaka, Vladimiro Borić, u Čileu je za-
pamćen kao istaknuta osoba: bio je biskup u Punta
Arenasu. U tom sam gradu i sam osobno upoznao
oca predsjednika Borića, inženjera u čileanskoj
naftnoj industriji ENAP.
Stranica 21
Glasnik HDK
Hrvatsko iseljeništvo u Čileu nakon Borićeve po-
bjede iskazalo je velikim dijelom svoje zadovolj-
stvo. Prije par dana ponos zbog predsjednikova
hrvatskog podrijetla posebnom je deklaracijom
izrazila Organizacija čileanskih profesionalaca i
poduzetnika hrvatskog podrijetla (CPEAC). Ni iz
desno orijentirane hrvatske iseljeničke sredine nije
bilo javnog suprotstavljanja njegovu izboru. Ipak
dio njih, kao i jedan broj osoba iz drugih "ne-
hrvatskih" čileanskih sredina (s kojima i dalje, kao
umirovljeni veleposlanik, održavam osobne konta-
kte) ‒ usprkos nadi da će nova Borićeva vlada
"pokušati olakšati problematičnu aktualnu čilean-
sku situaciju" – ne kriju bojazan da njegova koa-
licija s Komunističkom partijom ne će moći s
uspjehom rješavati brojna aktualna kritična pitanja
i posljednjih godina znatno urušenu strukturu čile-
anskoga društva.
Iako Borića, s radikalnih desničarskih strana već
kvalificiraju kao unaprijed propalog ultraljevičara,
po mojim saznanjima on se u širim čileanskim
krugovima doživljava znatno objektivnije. Procje-
njuje ga se i kao "kompromisnog političara" koji
ne će nasjesti na "pogrješke iz prošlosti". Ono što
pak neke moje čileanske sugovornike posebno za-
brinjava jest pitanje bi li reakcija ultradesnih kru-
gova na neke od Borićevih već najavljivanih mje-
ra, mogla u skoroj budućnosti ponovno izazvati
"rađanje" nekoga novog Pinocheta.
Slobodna Dalmacija, 2. siječnja, str. 26. i 27.
UJEDINJENA EUROPA JAMAC JE MIRA I
PROSPERITETA28
Razgovor s veleposlanikom Republike
Austrije u RH
Moj prvi diplomatski posao u inozemstvu bio je
onaj atašea za kulturu i tisak u austrijskom vele-
poslanstvu u Beogradu od 1990. do 1993. godine.
Vaši čitatelji mogu sa sigur-
nošću zamisliti da je to bilo
vrlo dramatično i tragično vri-
jeme. Godine 1993. preselio
sam se u Budimpeštu, a od
2006. do 2010. bio sam aus-
trijski veleposlanik u Ukrajini.
Zatim sam se ponovno pribli-
J. M. Wuketich žio Austriji i postao veleposlanik
28
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 10. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
u Slovačkoj, gdje sam radio do 2014. ‒ kaže na
početku razgovora za Magazin Nj.E. g. Josef
Markus Wuketich, veleposlanik Republike Aus-
trije u RH.
Što povezuje Austriju i Hrvatsku? Koji su Vaši prioriteti kao
veleposlanika u našoj zemlji...?
Zajednička prošlost stvorila je mnoge poveznice
između Austrije i Hrvatske, kulturne, gospodar-
stvene, političke i vezane uz mentalitet. Naša
zemlja također je otpočetka pod upirala težnju Hr-
vatske za samostalnošću. Ovdje trebam spomenuti
ime našega legendarnog ministra vanjskih poslova
Aloisa Mocka. Danas su Austrija i Hrvatska sna-
žni partneri u ujedinjenoj Europi koje povezuje
duboko prijateljstvo. Iako su naši odnosi na viso-
koj razini, postavio sam sebi za cilj dodatno ih
proširiti politički, ekonomski, kulturno i na među-
ljudskoj razini. Stotine tisuća Austrijanaca svake
godine ljetuju u Hrvatskoj. Jako mi je važno da
konzularna potpora dobro funkcionira ako se neki
moj sunarodnjak nađe u nezgodnoj situaciji. Naša
su gospodarstva tijekom pandemije također jako
patila. Stoga veleposlanstvo želi potaknuti gospo-
darsku suradnju naših zemalja u sklopu programa
"ReFocus Austria ".
Je li ujedinjena Europa najbolje rješenje za europske države?
Samo treba malo pogledati po Europi. Ujedinjena
Europa dala je državama članicama najduže raz-
doblje mira i prosperiteta u njihovoj povijesti. Čak
i ako je pandemija covida donijela ograničenja,
nakon što ta iznimna situacija završi, moći će se
unutar schengenskog prostora kretati bez ikakvih
graničnih kontrola. Za putnike unutar eurozone
više nema dosadne razmjene i preračunavanja u
druge valute. Mnogi studenti ovdje u Hrvatskoj
mogu profitirati od programa mobilnosti Erasmus
i studirati u inozemstvu. Sredstva EU-a posljednjih
su godina u Hrvatskoj uvelike pridonijela razvoju
ruralnih područja, regija, infrastrukture itd. Plan
oporavka "Next Generation EU", koji ima za cilj
vratiti Europu nakon covida u formu, jedinst-
vena je prilika za zemlje članice EU-a, a time i za
Hrvatsku, koja će iz ovog gospodarskog EU pa-
keta poticaja proporcionalno dobiti čak najviše
sredstava. Bez EU-a morale bi se države članice
same nositi s gospodarskim problemima prouzro-
čenima pandemijom.
Nekada je Austrija bila jedno od najmoćnijih svjetskih car-
stava. I danas "držite moćnu kartu u ruci". Kako to postižete?
Što to čini kontinuitet u politici Vaše domovine?
Stranica 22
Glasnik HDK
Gdje god sam bio, Austrija je uvijek bila cijenjena
zbog svoje velike kulturne baštine. Njegujemo ju
vrlo svjesno i ulažemo mnogo sredstava u kulturu.
No moja se zemlja također uspjela etablirati kao
mjesto susreta i sjedište međunarodnih organiza-
cija. Beč, primjerice, udomljuju jedno od četiri
službena sjedišta Ujedinjenih naroda i OESS-a.
Stabilnost koja se kod nas razvila nakon Drugoga
svjetskog rata, prema mom mišljenju, prvenstveno
stvara dijalog političkih snaga i socijalnih part-
nera.
Austrija je dobila novog premijera, gospodina Karla Neham-
mera. Kakva su očekivanja? Što to znači za Hrvatsku? Što se
može očekivati u odnosu prema migracijskoj politici?
Savezni kancelar Nehammer zaista je preuzeo pos-
love vlade u vrlo teškom trenutku. Savezna vlada
sada se mora snažno usredotočiti na borbu protiv
četvrtog vala korone. Lockdown, koji se i dalje
primjenjuje za necijepljene, pokazao je znatan us-
pjeh. No sada je važno biti epidemiološki dobro
naoružan protiv nove varijante, omikrona. I, kona-
čno, mora se pripremiti obvezno cijepljenje protiv
korone, koje stupa na snagu od veljače. Savezna
vlada i dalje će provoditi vladin program. Savezni
kancelar Nehammer u vladinoj je deklaraciji
istaknuo da su mu područja osiguranje Austrije
kao poslovne lokacije, porezne olakšice, obrazo-
vanje, integracija, digitalizacija, socijalna sigur-
nost, zdravstvena njega i tržište rada jako važna.
Odnosi Austrije i Hrvatske vrlo su bliski i prija-
teljski, a tako će biti i s novom austrijskom vla-
dom.
Austrija se može pohvaliti jednim od najviših standarda
života. Sve se više Amerikanaca nakon odlaska u mirovinu
doseljava u Austriju. Odakle taj interes? Koji su to atributi koji
privlače “višu klasu umirovljenika”?
Već ste spomenuli visok životni standard, uz to
postoji dobra infrastruktura, izvrstan zdravstveni
sustav, niska stopa kriminala, iznimna kulturna
ponuda i, naravno, sjajni krajolici. Mercer je u
svojim studijama o kvaliteti života deset puta
zaredom do 2019. godine proglasio Beč najboljim
gradom za život na svijetu.
Imate lijepe alpske krajolike, baroknu arhitekturu i bogatu po-
vijest. Koja su to mjesta koja treba posjetiti?
Uvijek je teško napraviti neki odabir. Od austrij-
skih gradova treba vidjeti Beč i Salzburg. Također
bih preporučio posjet Nacionalnom parku Hohe
Tauern, najvećem austrijskom nacionalnom parku,
uz vožnju visokoalpskom cestom Grossglockner,
koja vodi do najvišeg vrha Austrije. Ako želite
vidjeti dragulj barokne arhitekture, trebali biste
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
otići u samostan Melk, koji se nalazi oko 80 km
zapadno od Beča.
Oko 80 % električne energije kod vas dolazi iz obnovljivih
izvora. Kako ste postigli tako velik rezultat?
Austrija je u sretnoj poziciji što ima obilne zalihe
vode. Više od 60 % struje dolazi iz hidroelektrana.
Posljednjih godina grade se mnoge vjetroelek-
trane, iz kojih dolazi oko 10 % struje, ali i pos-
trojenja na biomasu. Fotonaponski sustavi imaju
manju ulogu.
Koji su najprodavaniji proizvodi iz Austrije u Hrvatskoj?
Na to pitanje nije baš jednostavno odgovoriti. Naj-
veće austrijske robne skupine za izvoz u Hrvatsku
čine npr. koža, dijelovi za električne instalacije,
lijekovi, drvo i proizvodi od drva ili plastični ma-
terijali.
Kakvo je Vaše mišljenje o korištenju društvenih medija poput
Facebooka i Twittera u diplomaciji?
Kad sam prije 35 godina započeo svoju diplo-
matsku karijeru, u austrijskom Ministarstvu vanj-
skih poslova nije bilo mobitela, e-pošte ni inter-
neta. Više zaposlenika moralo je dijeliti jedno ra-
čunalo. Zapravo, danas je sve to nezamislivo. S
novim tehničkim mogućnostima u našem je radu
postajala sve važnija javna diplomacija. Diplomati
sve više moraju biti dobri komunikatori i moraju
tražiti dijalog, ne samo s klasičnim partnerima iz
politike, gospodarstva, znanosti i kulture nego i s
građankama i građanima te se intenzivno koristiti
društvenim mrežama. Na primjer, veleposlanstvo
ima Facebook i Twitter račun, ja se također koris-
tim Twitterom.
Za sve ljubitelje Mozarta, što posjetitelji mogu vidjeti?
Salzburg je obvezan za sve obožavatelje Mozarta.
Rodna mu je kuća u Getreidegasseu, a obitelj Mo-
zart je od 1771. živjela u kući Tanzmeister na
Makartplatzu. Inače, ta je kuća uništena u Drugom
svjetskom ratu, ali je obnovljena u skladu s ori-
ginalom. Budući da je Mozart bio koncertni maj-
stor i dvorski orguljaš u Salzburgu, treba posjetiti
povijesne znamenitosti kojima je Mozart nekoć
hodao. Posljednjih deset godina svog života Mo-
zart je proveo u Beču. U takozvanoj Mozartovoj
kući u Domgasseu nalazi se stan u kojem je
Mozart živio od 1784. do 1787., a danas je muzej.
Mozart je pokopan na groblju St. Marx, koje
svakako vrijedi posjetiti. Tamo se nalazi Mozar-
tova grobnica, no ne zna se je li Mozart zaista
pokopan na tom mjestu. Ako želite ponijeti suve-
nir, tu su poznate Mozart kugle, Mozarttaler i
pIŠIMO ZA vi. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
Stranica 23
Glasnik HDK
Mozart liker. Ali u svakom biste slučaju trebali
otići na koncert Mozartove glazbe u Salzburgu ili
Beču...
Ina Stašević
Magazin Glasa Slavonije 8. siječnja
FRANCUSKI VELEPOSLANIK: ŽELIMO
UČINKOVITIJI SCHENGEN29
Francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veys-
sière rekao je u četvrtak 13. siječnja da Francuska
želi učinkovitiji Schengen i da je kriza s Bjelo-
rusijom pokazala da su nužni novi alati kako bi se
brže odgovorilo na slične krize. "Oporavak, snaga,
pripadnost" moto je Francuske koja ponovno pred-
sjeda Vijećem EU-a. Posljednji put je tu dužnost
imala 2008. godine, a od tada su se pojavili novi
izazovi pred Europom.
Francuska želi „suvereniju Europu, koja je spo-
sobna kontrolirati granice”, rekao je Gaël Veys-
sière na konferenciji za medije u svojoj rezidenciji
na kojoj je predstavio izazove i prioritete francu-
skog predsjedanja. Francuski veleposlanik pritom
je napomenuo važnost "povećanja učinkovitosti
Schengena i reforme Schengena". Ponovio je da
Francuska podupire ulazak Hrvatske u Schengen.
„Naša nacionalna pozicija je jasna. Podupiremo
ulazak Hrvatske u Schengen, ali istovremeno
želimo reformirati Schengen”, rekao je. „Želimo
učinkovitiji Schengen, bolje upravljanje Schenge-
nom”, istaknuo je Veyssière, dodavši da je neda-
vna kriza s Bjelorusijom pokazala da su Schen-
genu potrebni noviji alati za brži odgovor na krize.
Francuska će imati specifično predsjedništvo jer
Francuzi u travnju biraju novog predsjednika, a u
lipnju parlament. Francuski veleposlanik kaže da
„to nije prvi put, da se takve stvari događaju”, a
Francuska je u toj situaciji već bila 1995. godine.
Većina događaja u Francuskoj održat će se u prva
tri mjeseca predsjedanja kako bi se izbjeglo njiho-
vo korištenje u predizborne svrhe. Francuski vele-
poslanik dodao je da će od sredine ožujka morati
„jasno odvojiti europska pitanja od unutarnjih”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron još nije
objavio kandidaturu za drugi predsjednički man-
dat, ali se očekuje da bi to uskoro mogao učiniti.
29 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 14. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Upitan hoće li se u slučaju promjene šefa fran-
cuske države potencijalno promijeniti potpora te
zemlje Hrvatskoj, veleposlanik je rekao da ne mo-
že komentirati potencijalni ishod izbora, ali je
istaknuo da „francuska politika nastoji biti konzi-
stentna” pa i u slučaju velikih promjena. Uz re-
formu Schengena, veleposlanik je spomenuo i
Strateški kompas koji bi trebao biti usvojen u
ožujku. Tim dokumentom EU želi povećati strate-
šku autonomiju u području obrane i sigurnosti.
Cilj EU-a nije samo oporavak od covida-19, već
prijelaz na "zeleno i digitalno gospodarstvo", do-
dao je.
Veyssière je istaknuo da će u ožujku u Francuskoj
biti organiziran izvanredni summit posvećen gos-
podarstvu i definiranju novog modela gospodar-
skog rasta u ovom desetljeću. Treći prioritet pred-
sjedanja Vijećem EU-a jedne od šest utemeljite-
ljica Unije je pripadnost. „Želimo da Europa bude
bliža svojim građanima”, rekao je Veyssière. Fran-
cuska predsjeda EU-om na vrhuncu Konferencije
o budućnosti Europe, a do proljeća bi se trebale
formirati preporuke za budućnost Europe, a uspjeh
tog projekta uvelike će ovisiti o ispunjenim zah-
tjevima Europljana.
U šest mjeseci na čelu Vijeća EU-a, Francuska će
organizirati više od 500 događaja u Europi, a više
od 400 u Francuskoj. Među prvim događajima u
Hrvatskoj povodom francuskog predsjedanja bit će
koncert "Europska barokna svečanost" Hrvatskog
baroknog ansambla u četvrtak, 20. siječnja. Fran-
cuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da
će u lipnju biti organizirana i konferencija o za-
padnom Balkanu za koji je rekao „da je više od
susjeda jer se nalazi u srcu Europe”. „Zapadni
Balkan je također naš prioritet jer sigurnost na
zapadnom Balkanu upravo znači i našu sigurnost”,
istaknuo je francuski veleposlanik.
I. Ba./Hina 13. siječnja
Dr. Robert Klinke, njemački veleposlanik u
RH:
HRVATSKA I NJEMAČKA PARTNERI I
PRIJATELJI30
Republika Hrvatska i Savezna Republika Njema-
čka obilježit će 15. siječnja 2022. 30. obljetnicu
uspostave diplomatskih odnosa. Tadanja je save-
30 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 14. siječnja.
Stranica 24
Glasnik HDK
zna Vlada odluku o ranom priznavanju neovisnosti
Hrvatske donijela u prosincu 1991. godine. Sredi-
nom prosinca Europska zajed-
nica donijela je odluku o pri-
znavanju Hrvatske i Slovenije
15. siječnja 1991. Takva prom-
jena vanjskopolitičke konstela-
cije početkom je 1992. godine
konačno dovela i do potpi-
sivanja primirja na teritoriju
Dr. Robert Klinke Republike Hrvatske. Međuna-
rodno priznanje te dolazak međunarodnih mirov-
nih snaga u Hrvatsku bili su važan korak u ustroju
Hrvatske kakvu danas poznajemo.
Gospodarska i kulturna suradnja
Odnosi između hrvatske i Njemačke desetljećima
su obilježeni partnerstvom i uzajamnim prijatelj-
stvom. Više od 425.000 Hrvatica i Hrvata koji
trenutačno žive u Njemačkoj te oko dva do tri
milijuna njemačkih turista godišnje koji godišnji
odmor provode u Hrvatskoj važan su most između
dviju zemalja te pridonose međusobnom razumi-
jevanju. Opseg i kvaliteta bilateralnih odnosa od-
ražavaju se u mnogim različitim područjima: part-
nerstva u visokom obrazovanju te programi stipen-
diranja dokaz su uske znanstveno-istraživačke su-
radnje. Njemačka međunarodna škola u Zagrebu
institucija je bez koje bi učenje i poticanje njema-
čkog jezika bilo nezamislivo. Njemački se jezik
osim toga uči i u Goethe-Institutu u Zagrebu te
brojnim hrvatskim školama i fakultetima te je na-
kon engleskog jezika drugi strani jezik koji se naj-
češće uči u Hrvatskoj. Raznoliki kulturni programi
te živahna dvosmjerna razmjena između umjetnica
i umjetnika podjednako je slika dviju zemalja svje-
snih svoje povijesti i svojih tradicija kao i suvre-
menog i dinamičnoga društva. Hrvatska i Njema-
čka posebno su usko povezane gospodarski. Oko
400 hrvatskih i njemačkih poduzeća u Hrvatskoj
učlanjeno je u Njemačko-hrvatsku industrijsku i
trgovinsku komoru u Zagrebu te su dokaz vrlo
intenzivnih gospodarskih aktivnosti između Hrvat-
ske i Njemačke. Njemačke političke zaklade svo-
jim radom daju vrijedan doprinos u području poli-
tičkog obrazovanja i dijaloga o društveno relevant-
nim pitanjima. Posebno su važna i partnerstva
između gradova koja su već desetljećima važan
element suradnje na komunalnoj razini. Njihova je
snaga nedavno došla do izražaja u humanitarnoj
pomoći koju je Njemačka pružila Hrvatskoj nakon
razornih potresa u 2020. i 2021. godini.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Hrvatska na putu integracije
Naši su bilateralni politički odnosi bliski i puni po-
vjerenja. Bilateralni akcijski plan koji su u ožujku
2019. potpisali tadanji ministri vanjskih poslova
temelj je bilateralnih odnosa kojim se definiraju
težišta suradnje te teme od zajedničkog interesa
kako bilateralno tako i u odnosu na EU. Jednako je
važna činjenica da su Njemačka i Hrvatska usko
povezane i na međunarodnom planu. Ujedinjeni
narodi i njihove organizacije, NATO te OESS sa-
mo su neki primjeri sve važnije multilateralne su-
radnje. Hrvatska će 2023. godine proslaviti deseto-
godišnje članstvo u Europskoj uniji. Svojom že-
ljom da pristupi schengenskom prostoru te euro-
zoni Hrvatska je krenula dalje na putu integracije.
Njemačka i Hrvatska su u Europskoj uniji jedna
drugoj snažan, pouzdan i ravnopravan partner te
time daju vidljiv i aktivan prinos u rješavanju veli-
kih izazova koji predstoje Europi i svijetu i koje
međunarodna zajednica može riješiti samo zajed-
nički.
To partnerstvo obuhvaća otvorenu i iskrenu ras-
pravu o međusobnim očekivanjima, kontroverz-
nim temama i stajalištima u kojima se razilaze.
Uspostava diplomatskih odnosa prije 30 godina
postavila je temelj za daljnji razvoj odnosa između
Njemačke i Hrvatske na način da su i ovakve
rasprave moguće među prijateljima, što je dovo-
ljan razlog da se povuče pozitivna bilanca na ovaj
dan koji je toliko važan za naše dvije zemlje.
Večernji list, 14. siječnja, str. 10.
DANSKA NA JEDINSTVEN NAČIN ČESTITALA
HRVATSKOJ 30 GODINA OD
MEĐUNARODNOGA PRIZNANJA
Dansko veleposlanstvo u Hrvatskoj čestitalo je u
petak Hrvatskoj 30 godina od međunarodnoga pri-
znanja i uspostave diplomat-
skih odnosa na jedinstven na-
čin. Veleposlanstvo Kraljevine
Danske, u suradnji sa zag-
rebačkim dizajnerskim studiom
"Beton", predstavilo je dansko-
hrvatski logo kao znak part-
nerstva i prijateljstva koji će
Ole Frijs-Madsen biti korišten u svim aktivnostima
danskog veleposlanstva u Hrvatskoj tijekom 2022.
godine.
Stranica 25
Glasnik HDK
„Logo je simbolična platforma na kojoj želimo
dodatno jačati naše odnose. Većina projekata bit
će vezana uz održivi razvoj i zelenu tranziciju
poput izložbe 'Green Together', ali i zajedničke
povijesne i recentne poveznice u umjetnosti i
kulturi…“, izjavio je tim povodom veleposlanik
Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj Ole
Frijs-Madsen, navodi se u priopćenju danskog
veleposlanstva.
„Čestitam Hrvatskoj ovaj dan i čestitam njezinoj
snazi i upornosti da dostigne ciljeve koje je davno
zacrtala unatoč svim izazovima s kojima se ova
lijepa zemlja suočavala posljednjih 30 godina. Mi
Danci volio gledati u budućnost i uvijek tražiti
nova rješenja za bolji, kvalitetniji i prosperitetniji
život”, dodao je.
„Iznimno mi je drago biti u Hrvatskoj u vrijeme
kada kao nikada do sada nije postojalo više
mogućnosti za suradnju. Jedan od glavnih putova
jačanja naših odnosa svakako je u razvoju tehno-
logija u domeni održivosti i zelene energije na
koje nas obvezuju preuzete obaveze Pariškog spo-
razuma kao i nedavno održanog COP26 u Glas-
gowu“, poručio je.
Hrvatska i Danska uspostavile su diplomatske od-
nose 15. siječnja 1992. Danska kraljica Margareta
II. posjetila je sa suprugom Hrvatsku 2014. go-
dine. Tom je prigodom posjetila Solin nakon čega
je potpisan sporazum o digitalizaciji ostavštine
danskog arheologa Ejnara Dyggvea koji je istra-
živao rimsku Salonu, navodi se u priopćenju.
S. S./Hina 14. siječnja
PLANIRAMO PROŠIRENJE MIRNODOPSKOGA
KORIŠTENJA NUKLEARNE ENERGIJE
UNATOČ NEPRAVEDNOM POLITIČKOM
PRITISKU31
U nastavku serijala "S Inom na kavi", ekskluzivno u
Magazinu Glasa Slavonije u ovom broju gostuje
NJ.E. g. Parviz Esmaeili, veleposlanik Islamske
Republike Iran u Republici Hrvatskoj.
Gospodine veleposlaniče, koji su prioriteti Vaše diplomatske
aktivnosti u Hrvatskoj?
Kao iranskom veleposlaniku u Hrvatskoj, moja
glavna dužnost je razvijati odnose dviju zemalja u
svim sektorima ‒ političkom, gospodarskom, kul-
turnom, znanstvenom i akademskom. To su moji
31 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 17. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
prioriteti. Na taj način pokušavam približiti i bolje
upoznati državne službenike, privatni sektor, tvrt-
ke, gospodarstvenike, kulturnu i akademsku elitu,
a, što je najvažnije, ljude dviju zemalja. Prema
mojemu mišljenju, razmjena informacija i komu-
nikacija najvažniji je dio naše diplomatske misije.
OBOSTRANI INTERESI
U kojim područjima očekujete napredak u bilateralnim odno-
sima?
Srećom, u političkom sektoru bilateralnih odnosa
imamo puno bolju situaciju nego u drugim sekto-
rima, ali iz prve ruke vidim volju i želju visokih
dužnosnika obiju zemalja za održavanjem i raz-
vojem odnosa. Odnosi dviju država započeli su na
najbolji način, od samog osamostaljenja Hrvatske.
Iran je odmah nakon proglašenja neovisnosti priz-
nao Republiku Hrvatsku i povijest će pamtiti da je
bio prva muslimanska i prva azijska država koja je
to učinila. Osim toga, imamo dobru situaciju u
kulturnom sektoru zbog mnogih sličnosti i interesa
naroda Irana i Hrvatske. Tijekom 20 mjeseci svoje
misije dosta sam pozornosti posvetio razvoju kul-
turnih i društvenih odnosa, jer držim da kultura
produbljuje i stabilizira odnose između dviju ze-
malja. Nedavno je objavljen putopis g. Hrvoja
Rupčića "U zemlji plemenitih ljudi", o putovanju
kroz moju zemlju. Prodana je u velikom broju
primjeraka, a prevedena je i na farsi. Umjetnici
obiju zemalja također aktivno sudjeluju gostujući
na raznim festivalima. Korona je zaustavila mnoge
političke i gospodarske aktivnosti, ali nije uspjela
ugasiti kulturu i umjetnost.
Nj.E. g. Parviz Esmaeili i Ina Stašević
Nažalost, u trgovinskom sektoru jednostrane i op-
resivne američke sankcije ozbiljno su naštetile go-
spodarstvu i interesima iranskih i hrvatskih tvrtkā
iako su gospodarski akteri obiju zemalja željni
suradnje. Poštujući interese hrvatskih tvrtkā, nas-
tojao sam osigurati uvjete za njihovu suradnju s
Stranica 26
Glasnik HDK
iranskom stranom na način da ne budu suočeni s
ekonomskim rizicima. Drago mi je što se, unatoč
teškim okolnostima sankcija i pandemije korona-
virusa, naša trgovinska razmjena povećala i diver-
zificirala. Naši gospodarstvenici i obrtnici u proš-
losti su imali vrlo dobre odnose i imaju vrijednu
povijest te suradnje. Ali kako vrijeme prolazi, kon-
takti (poznanstva) moraju se ažurirati. To je ono
čime se bavim od početka svog mandata. Prema
mojemu mišljenju, postoji veća potreba za razmje-
nom informacija i utvrđivanjem velikih kapaciteta
i sposobnosti dviju strana za gospodarsku surad-
nju.
Jeste li imali priliku posjetiti neke dijelove Hrvatske i što vas je
posebno zanimalo?
Pandemija je uvela stroga ograničenja u diplomat-
skim i putnim programima. Ipak, iskoristio sam
svaku priliku da putujem u različite gradove i upo-
znam kulturnu elitu, obrtnike i ljude Hrvatske.
Mnoge hrvatske tvrtke imaju vrlo visok potencijal
za natjecanje u tehnologiji i razvoju tržišta. Hrvat-
ska zaslužuje veći udio u regionalnoj i međuna-
rodnoj trgovini u industriji, poljoprivredi i uslu-
gama. Bitna karakteristika hrvatskog naroda je pri-
stojnost, ljubav prema kulturi i vrijednosti života.
Hrvati su sretan narod i žele mir i spokoj. Naiz-
gled mali narod, ali velikog duha. Zato moje poš-
tovanje i interes za hrvatski narod stalno raste.
Možda su povijesne veze i iskreni interes dviju
nacija učinili njihov životni stil, pa čak i njihovu
književnost, vrlo sličnima.
ENERGETSKI RESURSI
Iran je zemlja bogate povijesti, tradicije i kulture. Kako koris-
tite te goleme potencijale...?
Iran je jedna od zemalja koje se smatraju koli-
jevkom svjetske civilizacije. Iran je kroz povijest
bio zemlja pravednih vladara, a Povelja o ljudskim
pravima kralja Kira, kao najstariji i najznačajniji
tekst o ljudskim pravima, dio je blaga Ujedinjenih
naroda. Iran također ima najviše mjesta koje je
UNESCO uvrstio u svjetsku baštinu. Narod s bo-
gatom povijesnom i kulturnom baštinom nikada ne
će biti izoliran. I moja nacija je to dokazala. Stoga,
povijest i kultura Irana, osim što su bogato nas-
ljeđe našega društva, također su i važan dio svjet-
ske baštine. Nastojeći dijeliti vrijednosti ove baš-
tine s drugim zemljama i narodima, gradimo me-
đusobno razumijevanje. U Hrvatskoj mi je zadatak
po tom pitanju puno lakši. Hrvati, zbog brojnih
sličnosti i poznavanja iranske kulture, povijesti i
civilizacije, brže primaju našu poruku, a ponekad
su čak i hrabriji i ispred nas.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Prigodom boravka u Iranu bilo mi je nevjerojatno vidjeti vaše
dućane pune raznih domaćih proizvoda. Jeste li samodostatni
u proizvodnji za stanovnike zemlje?
Znate da je Iran jedna od najbogatijih zemalja svi-
jeta po energetskim resursima, rudama i prirodi.
Ali još je važnije da postoje talentirani mladi
Iranci koji uvijek imaju najbolje rezultate na svjet-
skim znanstveno-tehnološkim olimpijadama. Iran
je sada među 10 najboljih zemalja u svijetu u pod-
ručjima kao što su nanotehnologija, biotehnolo-
gija, genetika i neke industrijske kategorije. Na
sreću, infrastruktura lake i teške industrije u našoj
zemlji vrlo je pouzdana. Napravili smo veliki nap-
redak u proizvodnji hrane i kućanskih aparata. U
mnogim smo područjima sami sebi dostatni i
unatoč sankcijama, naše tržište nije izolirano i
ljudi mogu kupovati raznoliku robu. Nekim proiz-
vodima nije moguće zadovoljiti potražnju 85 mili-
juna ljudi i, naravno, dio svojih potreba uvozimo.
Nj.E. g. Parviz Esmaeili
Možete li naše čitatelje upoznati sa značajkama iranske gas-
tronomije?
Iranska kuhinja je umjetnički satkano vrhunsko
nutricionističko djelo. Tu su utkani drevna mud-
rost i znanje o kvaliteti i zdravlju, kombinacija
pojedinih namirnica, o upotrebi začina ne samo
zbog okusa već i zbog zdravlja. Ali nije dovoljno
govoriti samo o vlastitostima iranske hrane, mora-
te ju vidjeti i okusiti. Različite regije u Iranu imaju
svoju hranu i stoga imamo veliku raznolikost. U
svakoj regiji Irana i među različitim etničkim sku-
pinama ponekad imamo desetke vrsta hrane, od
kojih mnoge koriste više povrća i žitarica nego
mesa. Jedno od naših tradicionalnih i ukusnih jela
je ono pod nazivom "Abgoosht ‒ Âbgušt". Riječ je
o kombinaciji mesa s korisnim masnoćama, mahu-
narkama, povrćem i raznim začinima. Razna vari-
va, često poslužena s rižom, čine veliki dio iranske
kuhinje, poput gulaša, povrtnog temeljca ili nad-
Stranica 27
Glasnik HDK
jeva. U isto vrijeme Iranci pripremaju ukusnu hra-
nu i ćevape, kebab od raznih vrsta mesa. Imamo
najmanje 20 različitih vrsta ćevapa. Ono što iran-
sku hranu čini posebnom je način pripreme i zači-
ni koji se koriste. Sigurno ste se susreli s razno-
likošću iranske kuhinje tijekom svog putovanja
Iranom, i zahvaljujem što ste ju upoznali i što ste
prepoznali iransku kulturu...
Svijet se suočava s energetskom krizom i potrebom za sma-
njenjem onečišćenja okoliša. Koje alternativne izvore energije
vidite u budućnosti?
Na summitu o klimi u Glasgowu u studenome vid-
jeli smo da svjetski čelnici, pod pritiskom javnog
mnijenja i ekoloških aktivista, kao i prirodnih ka-
tastrofa izazvanih degradacijom okoliša, razmiš-
ljaju o zajedničkom donošenju odluka za smanje-
nje emisije ugljika i stakleničkih plinova. Činje-
nica je da su razvijene zemlje, posebno u prošlom
stoljeću, slijedile obrasce razvoja ne obazirući se
na okoliš. Bili su toliko nepromišljeni u korištenju
fosilnih goriva da su već potrošili udio koji pripa-
da zemljama u razvoju. Oni koji su sami stvorili
ovakvu situaciju, trebali bi dati sve od sebe da se
stanje popravi umjesto da samo kreiraju parole za
zaštitu okoliša. Priroda, tj. okoliš, nema granice,
pa se mogu zaštititi samo globalno, zajedničkim
naporima i solidarnošću. Sada, unatoč visokim tro-
škovima, ne preostaje nam ništa drugo nego okre-
nuti se obnovljivoj energiji. U Europi bilježimo
sve veću pozornost na proizvodnju zelene i obnov-
ljive energije. U Iranu, srećom, imamo znatnu
mogućnost korištenja solarne energije i vjetra i to
razvijamo. Istodobno, planiramo proširenje mirno-
dopskog i sigurnog korištenja nuklearne energije,
unatoč visokim cijenama i nepravednom politič-
kom pritisku.
PROBLEM IZBJEGLICA
Čekaju li nas ozbiljne društvene promjene u budućnosti s
obzirom na moguću nestabilnost sadanjih sustava?
Društvene promjene bit će neizbježne zbog raznih
razloga, uključujući okoliš i tehnologiju. Priroda
ljudskog života također je isprepletena promje-
nama. Ono što vjerojatno zabrinjava je zapanju-
juća brzina društvenih promjena pod utjecajem br-
zine tehnološkog napretka, posebice u području
komunikacije. Postupno će se formirati kohezivne
ljudske mreže koje će biti bez granica, ali će imati
veliki utjecaj na vladine odluke i međunarodne
procese. Prema mojemu mišljenju, najvažnija tre-
nutna potreba i izazov čovječanstva je upravljanje,
prilagodba i koordinacija tim razvojem. To nije ni-
malo lak zadatak, ali koncept budućeg razvoja
uvelike ovisi o tome.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Kako riješiti problem afganistanskih izbjeglica...? Iran ih je pri-
mio velik broj proteklih godina...
Ovo za nas nije novo pitanje. S problemom afgani-
stanskih izbjeglica suočavamo se gotovo 40 godi-
na. Tijekom okupacije Afganistana od strane biv-
šeg Sovjetskog Saveza dolazak velikog broja afga-
nistanskih izbjeglica pogodio je i Iran. Mi smo ih
ugostili na već duže od četiri desetljeća. Možete
zamisliti kako je bilo teško ugostiti bar tri milijuna
Afganistanaca, dok je zemlja bila pritisnuta ratom
koji je nametnuo Irak, kao i opresivnim američkim
sankcijama. Nismo zlostavljali tražitelje azila niti
smo ih koristili kao alat za političke ucjene. Ugo-
stili smo afganistanske izbjeglice bez ikakve me-
đunarodne ili regionalne pomoći i tretirali ih kao
svoje građane. Trenutno oko 400.000 učenika
osnovnih i srednjih škola te 20.000 afganistanskih
studenata, poput iranske djece, besplatno studira u
školama i na sveučilištima. Svih ovih godina tru-
dili smo se pomoći Afganistanu da stvori državu u
koju se kao u svoju domovinu njezini građani
mogu bezbrižno vratiti. Nažalost, politika ameri-
čke vlade svojim ratnim stilom i vojnom nazoč-
nošću dugom dva desetljeća, a potom brzim i ne-
odgovornim odlaskom iz Afganistana, ne mareći
za sudbinu ljudi, osujetila je sve napore proteklih
godina da se stanje u toj zemlji normalizira. Dakle,
rješenje je jasno ‒ pridonijeti stabilnosti, sigur-
nosti, razvoju i prosperitetu u Afganistanu. Uvjeti
života u ovoj zemlji trebali bi biti normalni. No, s
obzirom na trenutnu situaciju i ponašanje među-
narodne zajednice, nažalost, nema optimističnih
izgleda za narod te zemlje.
POLITIČKE MREŽE
Kakvo je Vaše mišljenje o korištenju društvenih medija poput
Facebooka i Twittera u diplomaciji, naravno, s obzirom na
mogućnost manipulacije informacijama?
Društvene mreže su dijete tehnologije i ne mogu
se zanemariti. Baš kao što i putovanje automo-
bilom, avionom, pa čak i svemirskim brodom ne
možete zanemariti. Svaka tehnologija inherentno
krije i mogućnosti i prijetnje. Kao što je korištenje
društvenih medija prisutno u svakidašnjem životu
društva, tako i diplomacija mora iskoristiti svoje
prilike. I, naravno, kako u privatnom životu tako u
na diplomatskim dužnostima, treba izbjegavati
zamke što je više moguće. Prije desetak godina
sigurnosne i obavještajne agencije mislile su da se
informacije mogu čuvati u crnoj kutiji ili potpuno
kontrolirati. Ali postupno su priznavali da je "cu-
renje informacija" stvarna i neizbježna prijetnja.
Stranica 28
Glasnik HDK Godina XX., broj 1

Pokazalo se da bi se, pokušavajući što bolje zaš- O tome kako teku pripreme za Olimpijske igre, ko-
tititi svoje podatke, trebali naviknuti živjeti iza liko je skori dovršetak Pelješkog mosta pridonio po-
vjerenju u poslovanju između Kine i Hrvatske i ka-
prozirnog stakla. Ali sada se suočavamo s izazov-
ko će se proslaviti kineska Nova godina, čije će obi-
nijom prijetnjom zvanom "manipulacija informa- lježavanje trajati od 1. do 15. veljače, tjednik Nacio-
cijama". Trebamo koristiti društvene mreže, ali i nal razgovarao je s novim kineskim veleposlanikom
smisliti rješenje za možebitnu štetu. Naravno, i IT u Hrvatskoj, Nj.E. g. Qi Qianjinom.
stručnjaci i kreatori popularnih društvenih mreža
poput Facebooka i Twittera također moraju biti
svjesni svoje odgovornosti u tom smislu. Za njih je
prihvatljivo da imaju poslovne ciljeve, ali ne smiju
zanemariti prava korisnika, uključujući transpa-
rentnost informacija. Jer manipulacija informaci-
jama i pretvaranje društvenih mreža u alate za
"političke mreže" umanjit će njihovu vjerodostoj-
nost.
Za kraj, još jedan moj dojam o Iranu ‒ najbolje datulje koje
sam ikada jela bile su u Isfahanu. Mogu li se naći i na
policama hrvatskih trgovina?
U Iranu postoji mnogo regija za proizvodnju da-
tulja, a proizvode čak i najbolje datulje na svijetu.
Iranske hurme pokušali smo uvesti na hrvatsko
tržište izravno iz Irana, a ne preko velikih europ-
skih zemalja. Na sreću, uspjeli smo prošlog mje-
seca uvesti prvu pošiljku iranskih datulja izravno u
Hrvatsku. Naravno, pregovaramo s nekoliko hrvat-
skih tvrtkā o isporuci ostalih iranskih prehrambe-
nih artikala poput pistacija, lješnjaka, badema i
orašastih plodova izravno na hrvatsko potrošačko Nj.E. g. Qi Qianjin
tržište po razumnoj cijeni, a dobre kvalitete. Po obrazovanju magistar javne uprave, krajem
osamdesetih karijeru je započeo u novinskoj agen-
Razgovarala: Ina Stašević ciji Xinhua. U diplomaciju je ušao ranih devede-
Magazin Glasa Slavonije 15. siječnja, str. 42. setih, a od tada obnašao je različite dužnosti u kine-
skom Ministarstvu vanjskih poslova, u kineskom
veleposlanstvu u Državi Kuvajt, u Stalnoj misiji Na-
PELJEŠKI MOST POSTAO JE SIMBOLOM rodne Republike Kine pri Ujedinjenim narodima te
PARTNERSTVA I PRIJATELJSTVA IZMEĐU u veleposlanstvima u Državi Izraelu, Egiptu i Siriji.
HRVATSKE I KINE32 Prije nego što je preuzeo dužnost u Hrvatskoj bio je
na Odjelu za zapadnu Aziju i sjevernu Afriku u
Za nekoliko tjedana, 4. veljače, svečano će biti ot- Ministarstvu vanjskih poslova Narodne Republike
vorene Zimske olimpijske igre u Pekingu. Usprkos Kine.
rastu broja zaraženih i širenju omikrona, Svjetska Zimske olimpijske igre u Pekingu bit će otvorene 4. veljače.
zdravstvena organizacija dopustila je održavanje Kako teku pripreme i koliko će novi val pandemije covida-19
Igara uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera. otežati natjecanja?
Pripreme za ceremoniju otvaranja koja će se održati
u velikom Olimpijskom stadionu u Pekingu, pozna- Peking je spreman da na Zimskim olimpijskim
tijem kao "ptičje gnijezdo", u punom su jeku, a igrama zaželi dobrodošlicu sportašima iz cijelog
režirat će ju poznati kineski redatelj Zhang Yimous. svijeta iako se, na žalost, održavaju u uvjetima
Hrvatski olimpijski odbor najavio je da će 16. sije- pandemije. Kina, kao zemlja domaćin, pod vod-
čnja objaviti točan broj hrvatskih predstavnika na stvom Međunarodnog olimpijskog odbora, uspr-
ZOI-u u Pekingu. Za sada se zna da ćemo imati nat- kos određenim poteškoćama, uložila je velike na-
jecatelje u alpskom skijanju, skijaškom trčanju, br-
pore u osiguravanje infrastrukture, mjera i proce-
zom klizanju, a veliki su izgledi da ćemo imati svo-
je natjecatelje u bobu, biatlonu i snowboardu. dura kako bi bila spremna za organizaciju Igara.
Kao što znate, olimpijski je moto brže, jače, više, a
32 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska novi je moto ovih igara "ići brže, ciljati više, pos-
MVEP-a od 18. siječnja.

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 29

Glasnik HDK
tati jači stojeći zajedno". Držim da duh sporta mo-
že ojačati ne samo tijelo već i duh, ali i soli-
darnost. To je prilika da se predstavnici različitih
zemalja susretnu u Pekingu i uvjeren sam da će to
biti veliki događaj za sve ljude svijeta, uključujući
i one u Hrvatskoj. Kina će biti spremna za otva-
ranje Olimpijskih igara i zajamčit će svim spor-
tašima sigurno okruženje.
Kakve će epidemiološke mjere biti na snazi i hoće li biti pub-
like?
Postojala je određena zabrinutost među ljudima
kakve ćemo mjere uspostaviti kako bismo zaštitili
sigurnost međunarodnih sportaša i lokalnog stano-
vništva. Peking je golem grad s 24 milijuna stano-
vnika i to je velik izazov. Nije lako organizirati
tako velik događaj. Upravo zbog pandemije natje-
canja ne će biti otvorena za publiku iz stranih
zemalja kao što je to bio slučaj prije pandemije.
Odnosno, u publici će moći biti tek mali broj stra-
nih gostiju dok će na ceremoniji otvaranja biti sa-
mo kineska publika koja se nalazi već u Kini.
Usprkos tome do sada je 2.500 stranih novinara
predalo zahtjeve za akreditaciju na Zimskim olim-
pijskim igrama u Pekingu. Kako bismo sve koji
dolaze na Igre informirali o tome kakve će mjere
biti na snazi, Kina i Međunarodni olimpijski odbor
izdali su knjigu pravila "Playbook" u kojoj su de-
taljno nabrojani svi detalji i aspekti sigurnosnih
mjera, čiji je cilj sprječavanje širenja pandemije i
zaštita osobne sigurnosti svakog sudionika. Tu je
knjigu pohvalio i predsjednik MOO-a Thomas
Bach i rekao kako to nije samo knjiga uputa za
zdravstvene procedure već i za nov način života u
Pekingu.
Hoće li se sportaši morati testirati svaki dan i hoće li se moći
družiti?
Sportaši, kao i svi oni koji sudjeluju u organizaciji
Igara, kretat će se unutar "zatvorene petlje", odno-
sno unutar zatvorene zone unutar koje će biti izo-
lirani od lokalnog stanovništva. Bit će smješteni u
olimpijska sela, odakle će posebnim autobusima
biti transportirani na treninge i natjecateljska bori-
lišta. Sportski timovi koji dolaze iz jedne države
bit će smješteni na jednom prostoru. No vjerujem
da će ovakve mjere postati pravilo i da će spriječiti
širenje zaraze i među sportašima i među lokalnim
stanovništvom. Razgovarao sam i sa Zlatkom Ma-
tešom, predsjednikom Hrvatskog olimpijskog od-
bora i upoznao se s nekim mladim hrvatskim
sportašima. Na žalost, oni se ne će moći slobodno
kretati po Pekingu i ostalim gradovima Kine kao u
predpandemijsko vrijeme, ali usprkos restriktiv-
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
nim mjerama nadam se da će moći uživati u
kineskoj kulturi, krajolicima i hrani.
Hipotetsko pitanje: bi li Novaku Đokoviću bio dopušten ulaz u
Kinu?
Iskreno, ne znam sve okolnosti, ali vidim da je to
postalo glavna svjetska medijska priča i političko
pitanje. No siguran sam da je Novak Đoković
došao u Kinu da bismo ga dočekali s dobrodošli-
com. Za ulazak u Kinu vrijedi pravilo da oni koji
nisu cijepljeni moraju biti u karanteni 21 dan, a
mogu se i cijepiti u Kini. Od sportaša koji dolaze
na Zimske olimpijske igre u Peking očekuje se da
budu cijepljeni. Međutim, na pojedinačnoj razini
Međunarodni olimpijski odbor može napraviti iz-
nimku, odnosno razmotriti pojedinačne slučajeve
sportaša koji imaju opravdano medicinsko izuze-
će. Za njih kao i za one koji su imali bliske kon-
takte sa zaraženima vrijedi poseban režim. Njih se
testira svakodnevno uz posebne upute za putova-
nje, konzumiranje hrane i slično.
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković nedavno je pos-
jetio Pelješki most koji je u završnoj fazi gradnje. Hrvatska
strana iznimno je zadovoljna brzinom i kakvoćom radova.
Vjerujete li da je taj projekt otvorio vrata budućoj suradnji na
infrastrukturnim projektima?
Apsolutno da. Rekao bih da je taj veliki most pos-
tao simbolom prijateljstva i partnerstva između na-
ših dviju zemalja. Cijeli projekt izveden je prema
planu, a bit će čak i nešto ranije gotov nego što je
ugovoreno. Hrvatski partneri uvijek su nas upozo-
ravali da im je važna brzina i ispunjavanje ugovo-
renog u roku. Taj projekt dokazao je kinesku brzi-
nu i točnost, sposobnost kineskih tvrtkā i visoku
kakvoću njihova rada, a njime je uspostavljen i
vrlo važan model suradnje. Mi njegujemo naše
odnose s Hrvatskom i pridajemo veliku važnost
bilateralnim vezama. Ne treba zaboraviti ni ostale
projekte poput vjetroparka odnosno vjetroelek-
trane u Senju koja je otvorena u studenom 2021.
Svi ti projekti idu u korist strategije Hrvatske u
smislu razvoja, zelene tranzicije, zaštite okoliša,
smanjenja ispušnih plinova, ali i pomažu da se
premosti ekonomski jaz između Hrvatske i ostalih
zemalja članica Europske unije.
Ima li još kakvih projekata u planu? Kina je dugo pokazivala
interes za luku Rijeka i nizinsku prugu Budimpešta ‒ Rijeka,
oko čega nikada nije postignut dogovor.
Točno. Kineske tvrtke žele aktivno sudjelovati u
tome. Za projekte koje financira Europska unija
kineske tvrtke žele potpisati neke ugovore o
gradnji. Ima još nekoliko projekata za koje su nat-
ječaji još u tijeku i nadam se da će se ostvariti.
Stranica 30
Glasnik HDK
Hrvatska je članica EU-a. koliko to utječe na naše odnose?
Jer, EU ima određena ograničenja za zemlje članice kada se
radi o poslovanju s Kinom.
Ponekad to može biti problem. Ali držim da svaki
projekt napravljen u suradnji s Kinom koji donosi
dobrobit Hrvatskoj i hrvatskim građanima koristi i
Europskoj uniji u cjelini. Hrvatska je nova članica
Europske unije i razmjerno je mala no to ju ne bi
trebalo spriječiti da preuzme vodstvo u ovakvoj
vrsti suradnje s Kinom u kojoj je Hrvatska ostva-
rila svoje interese. A hrvatski interes je i interes
Europske unije. A kada govorimo o interesima,
svaka je država sklona voditi pragmatičnu poli-
tiku.
Zrinka Mojzeš-Vrabec i Nj.E. g. Qi Qianjin
Hrvatska je dio kineske inicijative Jedan pojas, jedan put koja
uključuje razvoj suradnje sa zemljama Puta svile, odnosno
zemljama srednje i jugoistočne Europe. Vide li se rezultati te
ideje?
Svakako, vide se rezultati te inicijative koju je po-
krenuo kineski predsjednik Xi Jinping, a Pelješki
most može se smatrati vrhuncem te inicijative u
Hrvatskoj. Podsjećam da je Hrvatsku 2019. posje-
tio kineski premijer Li Keqiang i tada rekao da je
tim projektom počelo dijamantno razdoblje u na-
šim odnosima. Osim projekata na planu infra-
strukture i energije porasla je i trgovinska raz-
mjena između naših dviju zemalja, a izravna kine-
ska ulaganja dosegnula su 200 milijuna dolara, što
nas stavlja negdje na deveto mjesto među vanj-
skotrgovinskim partnerima Hrvatske. Kineski
predsjednik predsjedao je prošle godine summitom
Kina plus 16 zemalja srednje i istočne Europe na
kojem je sudjelovao i održao govor i hrvatski
premijer Plenković. Iako se moglo čuti dosta kri-
tika na račun kineske inicijative Jedan pojas, je-
dan put, svaki put naglašavam da se radi isključivo
o ekonomskoj aktivnosti, bez ikakvih političkih
namjera. Optužbe da Kina tako želi proširiti svoj
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
politički utjecaj na europski kontinent jednostavno
nisu točne. Mi ne želimo da se politika upliće u
ekonomiju i vjerujemo da se ova inicijativa treba
temeljiti na slobodnom tržištu.
Iako su kineski predsjednik Xi Jinping i američki predsjednik
Joe Biden u studenom imali prvi bilateralni, doduše virtualni,
sastanak koji je djelovao konstruktivno, SAD je nedugo nakon
toga najavio diplomatski bojkot Igara zbog, kako je navedeno,
kršenja ljudskih prava u Hong Kongu i represije nad Ujgu-
rima. Kako je to doživjela kineska strana i kakve će biti pro-
tumjere koje su najavljene?
Na sličan način i ja sam doživio susret kineskog i
američkoga predsjednika. Bio je to dobar i kon-
struktivan sastanak, a nakon toga doista smo doži-
vjeli šok zbog proturječja između riječi i djela.
Odnosno, zbog akcije koja je uslijedila, a to je
najava diplomatskog bojkota Olimpijskih igara u
Pekingu. Naše službeno političko stajalište jest da
su bilateralni odnosi između Kine i SAD-a izni-
mno važni, možda među najvažnijima, za cijeli
svijet. Oni utječi i na sve ostale zemlje, pa i na
Hrvatsku. U tom smislu držim da i Kina i SAD
moraju imati na umu da ti odnosi trebaju biti
stabilni i sigurni. Htio bih podsjetiti i na ono što je
nakon sastanka s predsjednikom Bidenom rekao
kineski predsjednik Xi Jinping. I on je ocijenio
sastanak pozitivnim, ali je istaknuo tri načela kojih
se trebamo pridržavati. Prvo je međusobno pošto-
vanje što znači da u tom odnosu trebamo biti rav-
nopravni, bez pokušaja nametanja dominacije
SAD-a. Naime, čak i Bidenova administracija gle-
da na Kinu kao na konkurenta ili suparnika u
ekonomskom i sigurnosnom smislu. Drugo je na-
čelo miroljubiva koegzistencija. Kina je razvijena,
ali nema nikakvih namjera izazivati SAD i dovo-
diti u pitanje njegovu superiornost i poziciju kao
prve svjetske supersile. I treće je načelo suradnja,
osobito ekonomska, koja će dovesti do win-win
situacije i od koje će profitirati obje strane. Poz-
nato je da se oko nekih stvari ne slažemo s SAD-
om. Jedno je od tih pitanja status Tajvana, pošto-
vanje ljudskih prava, kao i trgovinske svađe.
Kineski predsjednik jasno je dao do znanja da
postoji donja crta preko koje se ne može prelaziti.
Kina je spremna braniti svoja prava i suverenitet i
ako težnje Tajvana za nezavisnošću odu preda-
leko, Kina će odmah poduzeti određene akcije. Što
se tiče neslanja diplomatskih ili službenih pred-
stavnika na Zimske olimpijske igre u Pekingu, mi
držimo da se politika ni na koji način ne smije mi-
ješati u sport.
Tom bojkotu pridružile su se i Britanija, Australija i Kanada, a
EU parlament je u srpnju izglasovao neobvezujuću rezoluciju
Stranica 31
Glasnik HDK
kojom se poziva dužnosnike EU-a da odbiju diplomatske
pozive na Olimpijske igre. Kako to komentirate?
To je sasvim drugačiji scenarij. Kina ima pozi-
tivno stajalište prema Europskoj uniji i od početka
smo podupirali ujedinjavanje europskih zemalja.
Mi isto tako podupiremo političku autonomiju Eu-
ropske unije s kojom nastojimo biti partneri. Ne
postoje nikakva ključna neslaganja ili prijepori s
Europskom unijom. Uostalom, Kina je smještena
na azijskom kontinentu, mi smo tisućama kilome-
tara udaljeni i ne možemo predstavljati nikakvu
prijetnju. Nikada ni jedan kineski vojnik nije
kročio nogom na europski kontinent niti je Kina
ikada podupirala bilo kakve terorističke aktivnosti
u Europi. Zato smo bili razočarani novom strate-
gijom EU-a za Kinu u kojoj se ističe da je Kina
globalni konkurent i suparnik. To je prilično zbu-
njujuće jer s druge strane EU želi surađivati s
Kinom po pitanju globalnih izazova, poput klimat-
skih promjena. U svakom slučaju Kina želi ojačati
svoje odnose s EU-om i biti partner, prihvaćajući
da postoje određena neslaganja oko poštovanja
ljudskih prava i vrijednosti.
Kakva je Vaša pozicija oko tih pitanja?
Svjesni smo da oko toga postoje rasprave i nes-
laganja, to je realnost. Ali pokušajte zamisliti
zemlju poput Kine s golemom populacijom od 1,4
milijarde na teritoriju veličine Europske unije.
Dok EU i sve zemlje članice zajedno imaju oko
580 milijuna. Kako bi predsjednik neke europske
zemlje upravljao s tako velikom populacijom? Sve
te ljude treba nahraniti, osigurati im posao, stano-
vanje, socijalnu sigurnost. Kina je drugačija od
Europe i zato je morala uvesti posebni sustav, i
politički i društveni. U Kini vlada Komunistička
partija i to je realnost. Kada bi se, kao što to
priželjkuju neke države, na primjer SAD, Komu-
nistička partija svrgnula s vlasti, nastao bi potpuni
kaos. U 2021. godini proslavila se 100. obljetnica
postojanja Komunističke partije i ona kao politički
sustav odražava i kineski karakter, as ovakav je
politički sustav učinkovit i uspješan. Istodobno mi
poštujemo demokraciju kao zajedničku vrijednost
za sve ljude na svijetu. Svaki građanin Kine može
sudjelovati na izborima i glasovati za svoje pred-
stavnike, od mjesne do državne razine. No kineska
demokracija različita je od one na Zapadu.
Premda odnosi s SAD-om nisu idilični, dobra vijest s proš-
logodišnje UN-ove konferencije o klimi u Glasgowu jest da su
SAD i Kina postigli dogovor da će, kao dva najveća emitera
stakleničkih plinova raditi na usporavanju globalnog zagrija-
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
vanja tijekom ovog desetljeća. Što će Kina konkretno po-
duzeti?
Držimo da su klimatske promjene i globalno zag-
rijavanje zajednička prijetnja za sve nas i za pre-
življavanje ljudi na Zemlji koju svi mi dijelimo.
No za zemlju poput Kine s 1,4 milijarde stano-
vnika zelena tranzicija predstavlja vrlo težak iza-
zov. Moramo pronaći ravnotežu između razvoja
gospodarstva i zaštite Zemlje. To nje lako. Ako
želite smanjiti količinu CO2, morate zatvoriti neke
tvornice, što znači gubitak velika broja radnih
mjesta. Mislim da je to zajednički problem i za
Kinu i za Hrvatsku. Zato se Kina obvezala podu-
zeti velike akcije u smanjivanju količine ispušnih
plinova, ali postupno. Do 2030. dostići ćemo mak-
simum, a nakon toga počet ćemo smanjivati koli-
čine kako bismo do 2060. postali klimatski neu-
tralni. Iako Kina uvelike ovisi o ugljenu, donijeli
smo odluku da ćemo postupno povećati uporabu
nefosilnih goriva i okrenuti se obnovljivim izvo-
rima energije, poput vjetra i sunca. Na tom planu
već smo postigli određene rezultate i od 2000. do
2020. uspjeli smo smanjiti količinu ispušnih pli-
nova za 50 %. Osim toga, Kina je najveći proiz-
vođač i prodavač električnih automobila u svijetu i
već sada ih ima 6,4 milijuna.
Nakon 50 godina Hong Kong postupno je prešao u kinesku
nadležnost. Mnogi građani Hong Konga pobunili su se zbog
gubitka demokratskih sloboda, mnogi su uhićeni, međuna-
rodne organizacije kritiziraju Kinu zbog uhićenja demon-
stranata i zatvaranja nekih medija. kako to komentirate?
Hong Kong je vrlo zanimljiv slučaj u kineskoj
politici. Kao što znate, Hong Kong vratio se pod
kinesku vlast 1997. nakon što je sto godina bio
kolonijom Velike Britanije. Često sam putovao u
Hong Kong i jako mi se sviđa. To je velegrad
poput New Yorka, u kojem je cvjetala zabava. U
njemu je vladao kapitalistički sustav temeljen na
slobodnom tržištu. Nakon što je vraćen Kini Hong
Kong je zadržao svoj sustav baš kao i svoj način
života, onako kako je kineska Vlada i obećala.
Dakle jedna država, dva sustava. Hong Kong ima
svoju posebnu upravu, neovisno pravosuđe i
vladavinu prava, ali oni moraju poštovati središnju
Vladu u Pekingu. Iako smo na televiziji gledali de-
monstracije i nasilje na ulicama, pobunio se zapra-
vo mali dio ljudi koji želi neovisnost Hong Konga,
što jednostavno nije moguće.
Čini mi se da su ti demonstranti imali potporu
nekih stranih zemalja koje su htjele srušiti Vladu
Hong Konga te su htjeli od Hong Konga stvoriti
prvu liniju za infiltraciju i sabotažu protiv kineske
Stranica 32
Glasnik HDK
Vlade. Baš kao i neki mediji koji su zbog toga
zatvoreni. Nismo imali drugog izbora kako bismo
zaštitili stabilnost države i središnje Vlade. Mi
smo protiv toga da se strane zemlje miješaju u po-
slove Hong Konga. Sjetite se kakva je bila reakcija
američke Vlade kada su demonstranti nasilno zau-
zeli Capitol Hill. Čak i danas zbog toga Bidenova
administracija i američki narod osjećaju veliko ne-
zadovoljstvo držeći da je to bio napad na američku
demokraciju.
Ove godine obilježava se trideseta obljetnica hrvatsko-kine-
skih odnosa. Na koji će način biti obilježena i koje aktivnosti
planirate?
Bit će ovo velika godina za naše dvije države. Vje-
rujem da će svečano otvaranje Pelješkog mosta
biti sjajna prilika za proslavu 30. obljetnice diplo-
matskih odnosa i tu našu želju prenijet ćemo
hrvatskom predsjedniku i premijeru. U planu je i
niz drugih aktivnosti i kulturnih događaja koji će
ovisiti o epidemiološkoj situaciji.
Od 1. do 15. veljače proslavit će se kineska Nova godina. U
kojem će znaku biti sljedeća godina i na koji će se način
slaviti u Hrvatskoj s obzirom na pandemiju?
Nova godina bit će u znaku tigra. Tigar je snažan,
moćan, pun energije i hrabrosti. A sve to znači da
je pred nama dobra godina. Nadam se i da će
konačno završiti pandemija i da ćemo se vratiti
normalnom životu. Što se tiče proslava u Hrvat-
skoj, još uvijek razmišljamo i raspravljamo što i
kako organizirati jer je novi val omikrona u pu-
nom zamahu i zaraza se jako brzo širi. Inače, u
Hrvatskoj sam tek dva mjeseca i Zagreb mi se čini
kao jako zanimljiv grad. Ljudi su ljubazni i prija-
teljski nastrojeni iako zbog pandemije nisam bio u
prilici previše se družiti. U svakom slučaju nasto-
jat ću steći što više hrvatskih prijatelja.
Razgovarala Zrinka Vrabec-Mojzeš,
Nacional, 18. siječnja, str. 52-55.
ODRŽANO PREDAVANJE: ŠTO NAS JE
HOLOKAUST NAUČIO33
U četvrtak 27. siječnja 2022. u 10 sati na Hrvat-
skom katoličkom sveučilištu u povodu Međužna-
rodnog dana sjećanja na žrtve holokausta Nj. E. g.
Ilan Mor, veleposlanik Države Izrael u Republici
Hrvatskoj, održao je predavanje: „Što nas je holo-
kaust naučio“. Predavanju pribivala je Uprava
33
Preuzeto (uz neznatne preinake) s mrežnih stranica Hrvatskoga
katoličkoga sveučilišta od 28. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Sveučilišta, pročelnici, sveučilišni nastavnici, za-
poslenici, studenti, predstavnici medija i javnost
koja je predavanje pratila na YouTube kanalu
sveučilišta.
U ime akademske zajednice Hrvatskog katoličkog
sveučilišta okupljene je pozdravio rektor prof. dr.
sc. Željko Tanjić. U svom je govoru istaknuo:
„Uvijek ponovno ponavljamo i govorimo kako
mnogo toga dijelimo s našom starijom braćom
Židovima i koncilski otci svojom su hrabrošću i
odlučnošću u deklaraciji Nostra Aetate istaknuli
važnost zajedničke duhovne baštine, preporučili
da se biblijskim, teološkim i bratskim razgovorima
više upoznajemo i poštujemo. Ujedno su koncilski
otci osudili sve politike koje su bile razlogom za
mržnju, progone i očitovanje antisemitizma koji-
ma su u bilo koje vrijeme i s bilo koje strane
Židovi bili pogođeni.
Upravo ta patnja, stradanje, pogubljenja, netole-
rancija prema braći Židovima razlog je našega
današnjeg okupljanja u povodu Međunarodnog
dana sjećanja na žrtve holokausta. Zahvaljujemo
veleposlaniku gospodinu Moru na izdvojenom
vremenu i spremnosti da svoje misli o onome što
nas je holokaust naučio podijeli s našom aka-
demskom zajednicom.
Ovo predavanje danas organizirali smo za naše
studente, naše profesore, zaposlenike i sve prija-
telje Sveučilišta s jednom željom: da nakon pre-
davanja veleposlanika Mora u svom srcu zamo-
limo Gospodina da se strahote počinjene u pogro-
mima Židova kako u našoj zemlji tako bilo gdje u
svijetu više nikada ne dogode, ali nikada i ne
zaborave.“
Nj.E. g. Ilan Mor u svom je govoru istaknuo devet
važnih lekcija o holokaustu.
Prva i najvažnija lekcija imperativ je sjećanja – na
hebrejskom zahor. Moramo se sjetiti užasnih djela
i moramo se sjetiti žrtava tih djela. Nikada ih ne
ćemo zaboraviti. Židovski se narod sjeća, i dok
nam blijede uspomene holokausta, inzistiramo na
tome da održavamo sjećanja, da se ne zaboravi.
Uvijek ćemo se suprotstavljati onima koji poriču
to sjećanje. Primo Levi rekao je da će oni koji
poriču Auschwitz biti spremni ponoviti ga. Stoga
će svijet pamtiti Šou.
Veleposlanik je istaknuo zašto je važno sjetiti se
izvora tog zla: antisemitizma. „Holokaust je zapo-
čeo s antisemtizmom, najstarijim i najperfidnijim
oblikom mržnje protiv Židova. To je eskalirajući
Stranica 33
Glasnik HDK
proces koji kreće od latentnog antisemitizma,
preko verbalnih i fizičkih napada na Židove, do
državnih sankcija, pa do sustavnog uništenja u
Auschwitzu, Majdaneku, Treblinki. Važno je stva-
ri nazvati pravim imenom – primjera radi, koris-
timo izraz Kristallnacht. Zašto? Jer je sve bilo
puno stakla? Ne, to je Pogromnacht, noć pogroma.
Terminologija je u slučaju holokausta izrazito
bitna.“ ‒ rekao je g. Mor.
Antisemitizam dolazi u mnogim oblicima – u
teorijama zavjere temeljenima na lažnom djelu
„Protokoli sionskih mudraca“, u obliku rasnog
antisemitizma, religijskog antisemitizma, anticio-
nizma… „Nemoguće je govoriti o tome što nas je
holokaust naučio bez sagledavanja povijesnog
konteksta antisemitizma i shvaćanja kako se povi-
jesni antisemitizam prilagodio modernim vreme-
nima.“ ‒ rekao je g. Mor.
Holokaust nas je naučio da je potrebno boriti se
protiv poricanja holokausta i iskrivljivanja povije-
snih činjenica o njemu. To je danas veliki pro-
blem, a poricanje holokausta nije samo napad na
židovsko sjećanje, već na ljudsko dostojanstvo. To
je međunarodna kriminalna zavjera s ciljem zata-
škavanja najgoreg zločina u povijesti. Korištenjem
klasičnog antisemitizma i uspoređivanjem žrtava –
poput uspoređivanja žrtava holokausta sa žrtvama
komunizma – nastoji se umanjiti značenje i težina
holokausta.
Veleposlanik Mor rekao je da nas je holokaust
naučio i da trebamo priznavati spasitelje i da im
trebamo javno zahvaljivati. „Pravednici među na-
rodima, koje pronalazi i nagrađuje Yad Vashem,
su ljudi koji su u jeku holokausta, u najgorim
trenutcima, pokazali čovječnost i učinili pravu
stvar. U Hrvatskoj je takvih 120, a uskoro će biti
nagrađeno još dvoje, u Ludbregu i Slavonskom
Brodu. Oni nam pokazuju da imamo moć odabira
ispravne stvari.“ ‒ istaknuo je g. Mor.
„Naučili smo i da je tišina smrtonosna. Zločini
holokausta mogli su se dogoditi jer ih nitko nije
javno osuđivao, jer su ljudi šutjeli, jer je među-
narodna zajednica šutjela i gledala. Kako je Elie
Wiesel rekao, „indiferentnost i neaktivnost uvijek
znače potporu počinitelju.“
Naučili smo i važnost čuvanja i cijenjenja nasljeđa
preživjelih. Slavimo ih i prisjećamo ih se, jer su
preživjeli ono najgore moguće i nakon toga ipak
uspjeli izgraditi živote, a svoje priče podijeliti sa
svijetom. I svijet ih sluša. Vidim pozitivan trend i
u Hrvatskoj – mnogi gradovi održavaju sjećanje na
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
svoje židovske zajednice, obnavljaju sinagoge…
Radi se na tome da se doprinos Židova prije i
nakon holokausta nikad ne zaboravi.
I naposljetku, naučili smo sljedeće – nikad više.
Nikad više ne smijemo dopustiti da se tako nešto
dogodi. Moramo dati glas onima koji glasa ne-
maju, žrtvama, potlačenima. Moramo se suprot-
staviti masovnim zločinima, nepravdi i genocidu.
Moramo zapamtiti – „Šoa se dogodila. Može se
dogoditi ponovno.“ To nam je lekcija i upozo-
renje. Mi pamtimo.“ ‒ završio je svoj govor
veleposlanik Države Izrael u Republici Hrvatskoj
Nj.E. g. Ilan Mor.
UKRAJINSKI VELEPOSLANIK O
MILANOVIĆEVIM IZJAVAMA: TO SU
MANIPULACIJE34
Da bi rat u Ukrajini bio katastrofa kakva na europ-
skom tlu nije viđena desetljećima, jedino je oko
čega se manje-više svi slažu. U svemu ostalome
pogledi i stavovi se razilaze do nevjerojatnih raz-
mjera ‒ prije svega, oko toga tko bi bio glavni
krivac ako do rata dođe. Dok Zapad, uključujući EU
i njezine članice, upozorava Rusiju da odustane od
eventualnih planova za invaziju na Ukrajinu i povu-
če svoje snage s njezinih granica, Rusija se pred-
stavlja kao prava žrtva u ovoj geopolitičkoj krizi,
tvrdeći da je ona ta koja je ugrožena jer joj je
NATO došao na vrata.
Nj.E. g. Vasylj Kyrylyč
I dok američki i europski vođe zahtijevaju od rus-
kog predsjednika Vladimira Putina da povuče snage
i deeskalira situaciju, on od NATO-a inzistira da se
povuče iz zemalja koje nisu bile članice do 1997. i
34 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 14. veljače.
Stranica 34
Glasnik HDK
da mu zajamči da Ukrajina nikad ne će postati
članicom. Budući da ni jedna ni druga strana ne
pristaje na zahtjeve one druge, nije ni čudno da su
svi dosadanji pregovori neslavno propali. U među-
vremenu, ruske snage i dalje se gomilaju s tri strane
Ukrajine, čelnik NATO-a Jens Stoltenberg upozo-
rava da je "vrijeme upozorenja na napad sve kraće"
kako se ruska vojska bliži potpunoj spremnosti za
napad, a američki državni tajnik Antony Blinken
kaže da bi "invazija mogla početi u bilo kojem
trenutku".
Povodom ove više nego zabrinjavajuće eskalacije
oko koje slušamo potpuno suprotna tumačenja ‒ ne
samo između Putina i Stoltenberga ili američkog
predsjednika Joea Bidena nego i između hrvatskog
predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andre-
ja Plenkovića ‒ razgovarali smo s Vasyljem Kyry-
lyčem, veleposlanikom Ukrajine u Hrvatskoj.
Više od stotinu tisuća ruskih vojnika, prema posljednjim pro-
cjenama oko 125 tisuća, kao i goleme količine teškog nao-
ružanja nagomilani su oko Ukrajine, a nove trupe i naoru-
žanje i dalje pristižu. Strahujete li da bi invazija mogla biti
pitanje dana? Je li ukrajinska vojska spremna za obranu
zemlje?
Ukrajina je neovisna demokratska država. Ukra-
jina je nedvojbeno utvrdila svoje strateške priori-
tete – integraciju u Europsku uniju i NATO. Ovo
je prirodan put za Ukrajinu, put u ujedinjenu
Europu, odnosno povratak kući. Predani smo ob-
rani vrijednosti koje dijelimo s Europskom unijom
i NATO-om. U borbi za zaštitu tih vrijednosti
izgubili smo živote oko petnaest tisuća Ukrajinaca.
I dalje ćemo čvrsto stajati u toj borbi. Čuvamo
svoju zemlju, svoje obitelji, svoje roditelje, svoju
djecu, svoje unuke. Ne želimo ništa tuđe, ali ni
svoje nikome ne damo. Spremni smo braniti svoj
dom i svoju zemlju.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao je krajem pro-
šlog mjeseca pomalo zbunjujući poziv Zapadu da ne stvara
paniku zbog moguće skore invazije Rusije na Ukrajinu,
tvrdeći da eskalacija napetosti nije veća nego što je bila na
proljeće 2021. te da panika oko invazije ugrožava ukrajinsku
ekonomiju. Znači li to da službeni Kijev pak ne drži da Rusija
priprema skoru invaziju na vašu zemlju? Vjeruje li Kijev
ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu kad kaže
da, „ako bude ovisilo o Rusiji, ne će biti rata”?
Ukrajina je snažna: Ukrajina ima snažnu vojsku,
imamo snažne partnere. Svjesni smo svih rizika
povezanih s agresivnim namjerama Ruske Fede-
racije, ali vjerujemo u našu sposobnost da prev-
ladamo ovaj težak trenutak naše povijesti. I pre-
vladat ćemo ga. A posijati paniku u ukrajinskom
društvu i tako nas oslabiti kroz previranja u
gospodarstvu i financijskom sustavu, to je jedan
od ciljeva Rusije. Radimo na tome da spriječimo
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Rusiju u tim namjerama, da ukrajinsko gospo-
darstvo ne bi snosilo posljedice problema u
sigurnosnom području. Ukrajina je stabilna, finan-
cijski sustav ostaje jak i pouzdan.
Kako komentirate najavu NATO-a i SAD-a da će u slučaju
ruske invazije na Ukrajinu odgovoriti najoštrijim ekonomskim
sankcijama dosad, ali da se ne će vojno uključiti u obranu
Ukrajine, budući da se ne radi o članici NATO-a pa za nju ne
vrijedi obveza uzajamne obrane? Držite li da sankcije mogu
biti dovoljne da odvrate Rusiju od same invazije ili od njezina
nastavka, ako do nje dođe?
Upravo je konstantna prijetnja Ukrajini koju pro-
vodi Rusija i bila razlog za osmišljavanje modela
za zaštitu svoje državnosti. A takav model jest
NATO, obrambeni savez država članica, koji je
sustav zajedničke obrane, sigurnosti i suzdrža-
vanja. Članstvo Ukrajine u NATO-u strateški je
prioritet, utvrđen u Ustavu Ukrajine. Na summitu
NATO-a u Bukureštu 2008. nedvojbeno je bilo
izjavljeno da će Ukrajina postati članicom NATO-
a. Potpora Ukrajinaca članstvu u NATO-u stalno
raste. Prema istraživanju neovisnih centara 61.2%
Ukrajinaca podupire ulazak u NATO. I ova je
brojka u porastu. Ruska agresija motivira Ukra-
jince da podupru ulazak u Sjevernoatlantski savez.
NATO pruža snažnu političku potporu teritorijal-
nom integritetu i suverenitetu Ukrajine, naši part-
neri očvršćuju obrambenu moć Ukrajine. Ali
Ukrajina za sada još nije članica NATO-a i ključni
odgovor proizlazi iz ove teze.
Što se pak sankcija tiče, sankcije su jedan od ele-
menata za obuzdavanje agresivne politike Rusije. I
one djeluju, unatoč pokušajima da se prikaže nji-
hova neučinkovitost. Donošenje i provedba paketa
sankcija rezultat je analize njihove učinkovitosti u
svakoj fazi posebno. Dapače, osim odgovora sank-
cijama, postoji i upozorenje sankcijama, kao sred-
stvo odvraćanja i sprječavanja agresivnih radnjā.
Učinkovitost se postiže uspješnom kombinacijom
preventivnih sankcija i sankcija kao odgovora.
NATO i SAD su u pregovorima s Rusijom odbili njezine
zahtjeve, uključujući zahtjev za davanjem jamstva da se
Ukrajini nikad ne će dopustiti pristupanje NATO-u. Ruski
predsjednik Vladimir Putin je na to još jednom optužio SAD i
NATO da ignoriraju zabrinutost Rusije odbacivanjem ovog
zahtjeva te da time zanemaruju načelo nedjeljivosti sigurnosti
po kojem „nitko ne smije jačati svoju sigurnost nauštrb
drugoga”. Kakav je Vaš komentar na argument iz Moskve
prema kojem bi ulazak Ukrajine u NATO ugrozio Rusiju,
budući da bi NATO time izbio na granice Rusije u daleko
većoj mjeri nego dosad? Kako komentirate Putinovu optužbu
da je Zapad „uvukao Ukrajinu u opasnu geopolitičku igru s
ciljem pretvaranja Ukrajine u barijeru između Europe i
Rusije”, odnosno "anti-ruski projekt", kako je to sročio u svom
Stranica 35
Glasnik HDK
velikom eseju koji je prošle godine objavio pod naslovom "O
povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca"?
Ukrajina je neovisna država i ima pravo samo-
stalno birati model zaštite svoje neovisnosti. Pot-
reba za pridruživanjem NATO-ovu savezu kolek-
tivne obrane posljedica je ruske politike otvorene
agresije protiv Ukrajine, okupacije Krima i dije-
lova Donjecke i Luganske oblasti. Ova je politika
nastavak agresivne politike boljševika prema
Ukrajini, nastavak politike carske Rusije da uništi
sve što se naziva ukrajinskim – jezik, kultura, du-
hovnost, povijest. Još je 1627. godine odlukom
moskovskog cara Alekseja Mihajloviča i njegova
oca, patrijarha Filareta, naređeno da se ukrajinske
tiskane knjige sakupe i spale, uz strogu zabranu
kupovine ukrajinskih knjiga ikad u budućnosti.
U Moskvi je spaljeno Poučno Evanđelje Trankvi-
liona-Stavroveckog, zajedno s njegovim drugim
knjigama, i Katekizam Lavrentija Zizanija Tusta-
novskog. Godine 1709. zabranjeno je naredbom
Petra I. tiskanje knjiga na ukrajinskom jeziku, a
1763. godine naredbom Katarine II. zabranjeno je
predavati na ukrajinskom jeziku na Kijevsko-
Mohiljanskoj akademiji. Godine 1863. ministar
unutarnjih poslova carske Rusije Petro Valujev
izdao je direktivu o zabrani ukrajinskog jezika, u
kojoj je stajalo: „Ukrajinski jezik nije postojao, ne
postoji i postojati ne može, a oni koji to ne razu-
miju, neprijatelji su Rusije.”
Prije više od 100 godina mlada ukrajinska država izgubila je
državnost agresijom boljševičke Rusije.
I takvih primjera kolonijalne politike ima na
desetke. Prije više od 100 godina mlada ukrajinska
država Ukrajinska Narodna Republika izgubila je
državnost agresijom boljševičke Rusije. Godine
1917. boljševici su na granici s Ukrajinom počeli
koncentrirati rusku Crvenu armiju. Proglasivši za
razlog invazije "kontrarevolucionarni ustanak" na
Donu, ruske crvene postrojbe ušle su u ukrajinski
Harkiv. „Primjer boljševičkog nasilja je Ukrajina”,
rekao je 1918. godine general-bojnik Hoffmann,
predstavnik njemačkog izaslanstva na pregovo-
rima u Brestu: „Kad je njezino stanovništvo poka-
zalo volju za samoopredjeljenjem, petrogradska
vlada poslala je ultimatum Kijevu, prijeteći upotri-
jebiti oružje čim ukrajinski narod pokuša iskoris-
titi svoje pravo na samoopredjeljenje.” I dok su
ruske crvene trupe Muravjova i Antonova-Ovsi-
enka osvajale jedan ukrajinski grad za drugim,
povjerenik za vanjske poslove boljševičke Rusije
Lav Trocki tvrdio je da „u Ukrajini nema nikakvih
okupatorskih vojskā”.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Sama činjenica postojanja snažne demokratske Ukrajine
predstavlja opasnost za rusko autoritarno vodstvo.
Prisjetite se izjava sadanjeg vodstva Ruske Fede-
racije o tome da „tamo nas nema”, u isto vrijeme
kad prisutnost ruske vojske na privremeno okupi-
ranim područjima Donbasa potvrđuje velika koli-
čina dokumentarnih i materijalnih dokaza koje je
Ukrajina predočila UN-u, NATO-u i EU-u. Već
sama činjenica postojanja snažne demokratske
Ukrajine kao dijela ujedinjene Europe predstavlja
opasnost za rusko autoritarno vodstvo. Za Rusiju
je pogubno imati susjeda koji poštuje ljudska pra-
va te ispovijeda europske vrijednosti. Dakako, jer
oni se mogu proširiti na teritorij Ruske Federacije
i uništiti autoritarni imperijalni model države.
Postoje razlozi za smatrati da Kremlj ima koncept
likvidiranja Ukrajine kao države. Prisjetite se kako
je 2008. godine u Bukureštu, na marginama sum-
mita NATO-a, predsjednik Vladimir Putin izjavio
da je Ukrajina umjetna država.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izazvao je oštre poli-
tičke i diplomatske reakcije svojim nedavnim provokativnim
izjavama na temu rusko-ukrajinske krize. Rekao je, citiram,
da Hrvatska „ne samo da ne će slati” vojnike u NATO-ovu
misiju na istok Europe „nego ako dođe do eskalacije, povući
će se do zadnjeg hrvatskog vojnika” iz regije; da eskalacija
„ima veze s dinamikom američke unutarnje politike Joea
Bidena i američke administracije”, da se „ovi događaji doga-
đaju u predsoblju Moskve”, da je „legalno izabrani pred-
sjednik Janukovič, muljator, svrgnut s vlasti u državnom
udaru” 2014., da je „to bio puč koji je poticala i potpisala
Europska unija i Washington”. Dodao je još da „Ukrajini nije
mjesto u NATO-u”, da se hrvatski premijer Andrej Plenković
ponaša kao „ukrajinski agent”, da je ponašanje Kijeva prema
Moskvi „nerazumno i militantno” te da „Ukrajina slavi heroje iz
Drugog svjetskog rata koji su koljači Židova”. Kako komen-
tirate ove izjave predsjednika Hrvatske?
Ukrajina nije članica NATO-a, što znači da nije
obuhvaćena člankom 5 Washingtonskog ugovora,
koji definira da će se oružani napad na jednu ili
više članica NATO-a smatrati napadom na sve
njih, a svaka država članica mora pružiti pomoć
stranki ili strankama koje su napadnute, uključu-
jući uporabu oružane sile. I tu se završava rasprava
o „slanju vojnika države članice NATO-a u
Ukrajinu”. Širenje teze u medijima o „slanju voj-
nika u Ukrajinu” pokušaj je manipuliranja javnim
mišljenjem. No iz stotina pristiglih pisama Hrvata
o potpori Ukrajini vidim da svi dobro razumiju
nekorektnost formuliranja „o slanju vojnika”. A
svi ostali komentari su omalovažavajući prema
Ukrajini koja se stoljećima bori za svoju slobodu i
neovisnost, koja prolazi kroz ovo teško razdoblje
obrane svoje države, isto kao što je nekad prolazila
Stranica 36
Glasnik HDK
i Hrvatska. Hrvati i Ukrajinci prijateljski su narodi
koje spaja zajednička duga povijest.
Ukrajina je bila prva država članica UN-a koja je 11. prosinca
1991. priznala Hrvatsku.
Dne 18. veljače 2022. godine obilježit ćemo 30.
obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između
Ukrajine i Hrvatske. Međutim, ukrajinsko-hrvatski
odnosi sežu stoljećima unatrag. U svim fazama
svog razvoja Ukrajinci i Hrvati osjećali su se
srodno povezanima. Nije slučajno da je Hrvatska u
SFRJ-u od 1974. godine bila pobratimljena
republika Ukrajine u SSSR-u. A jedan od prvih
inozemnih posjeta prvoga predsjednika Hrvatske
dr. Franje Tuđmana bio je Ukrajini 20. i 21.
svibnja 1991. Prisjetimo se da se 19. svibnja 1991.
u Hrvatskoj održao referendum o neovisnosti, čije
je rezultate predsjednik F. Tuđman službeno pri-
mio i objavio upravo u Kijevu. Ukrajina je bila
prva država članica UN-a koja je 11. prosinca
1991. priznala državnu neovisnost Hrvatske (prije
toga su je priznale Slovenija i Litva, ali tada su i
same još bile nepriznate države; Latvija, Island,
Estonija i Vatikan priznali su Hrvatsku nakon
Ukrajine, op. a.). To su neke od osnova čvrstog
temelja suvremenih ukrajinsko-hrvatskih odnosa.
Za Ukrajinu je iznimno važno jedinstveno iskustvo Hrvatske u
mirnoj reintegraciji.
Hrvatsko-ukrajinski odnosi aktivno se razvijaju i
karakteriziraju se uzlaznim trendovima. Radimo
na novim zajedničkim projektima u području ener-
getike, poljoprivrede i digitalnih tehnologija. Pro-
stor za suradnju širi je nego što se čini, s velikim
mogućnostima. Posebno područje suradnje je
rehabilitacija branitelja Ukrajine i njihovih obitelji
na jadranskoj obali. Za Ukrajinu je iznimno važno
jedinstveno iskustvo Hrvatske u mirnoj reintegra-
ciji privremeno okupiranih područja, a zahvalju-
jući uspostavljenom bilateralnom mehanizmu ‒
Radnoj skupini ‒ već proučavamo to posebno
iskustvo. Za nas je bitno i hrvatsko iskustvo u
pripremama za ulazak u EU i NATO. Dakle,
dnevni red naših uzajamnih odnosa je bogat,
intenzitetom visok, Hrvatska je omiljena destina-
cija za Ukrajince i to su ključne karakteristike
odnosa Ukrajine i Hrvatske. Želio bih se ovdje
prisjetiti riječi velikoga Hrvata, Ljudevita Gaja:
„Nas je nekad jedna majka draga rodila, jednim
nas, Bog joj plati, mlijekom dojila.”
Petar Stošić IndexHR, 11. veljače
GLASNIK HRVATSKOGA DIPLOMATSKOGA
KLUBA IZLAZI VEĆ DVADESETU GODINU!
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
ČESTITKA
U povodu Vaše obljetnice želimo Vam u
prvom redu dobro zdravlje kako biste još
dugo uživali u plodovima svojega rada,
djelatno sudjelujući u raznovrsnim djelat-
nostima Hrvatskog diplomatskoga kluba.
Uredništvo Glasnika HDK-a
Sljedeći su članovi HDK-a u ovome dvomjesečju
napunili okrugao broj godina života:
Đuro Njavro 65 (12. siječnja)
Hrvoje Kačić 90 (13. siječnja)
Gordan Bakota 55 (31. siječnja)
U SPOMEN
SMILJAN ŠIMAC (1942-2022)35
„Jednom veleposlanik – uvijek veleposlanik“, pod
tim je naslovom u nekidan predstavljenoj knjizi
Diplomatski pečat, koja je ob-
javljena u povodu 30. obljet-
nice međunarodnoga priznanja
RH, Smiljan Šimac objavio
svoj posljednji tekst, koji je i
vidio tiskan, dok drugi, mnogo
opširniji, koji je pripremio za
objavu u drugoj prigodnoj
knjizi, također vezanoj uz 30. obljetnicu, ali u
relaciji s 20. obljetnicom Hrvatskoga diplomat-
skoga kluba, nažalost nije stigao vidjeti na papiru
ukoričen. Smrt nam ga je odnijela takoreći ispred
naših očiju 28. siječnja, jer smo dva dana prije bili
još zajedno na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog
diplomatskog kluba, zajedno s Nadzornim odbo-
rom. Smiljan Šimac koji je bio naš predsjednik već
šest godina, pripremao je s nama predstojeću
skupštinu koja je trebala biti izborna, te smo u tom
kontekstu raz-govarali o budućnosti Hrvatskoga
diplomatskoga kluba, a u svjetlu neizvjesne sada-
šnjosti, premda okrunjene Poveljom RH, koju nam
je u povodu ove 20. obljetnice dodijelio pred-
sjednik RH. Smiljan je tog jutra nadahnuto go-
vorio, možda i malo previše, po mom shvaćanju,
samokritički, što sam nastojao ublažiti, a na čemu
se pokazao zahvalnim i obradovanim. Nisam mo-
gao ni slutiti da će to biti njegova popudbina za
put prema Vječnosti.
35
Govor pročitan prigodom pogreba na Mirogoju 4. veljače 2022.
Stranica 37
Glasnik HDK
Upravo je tekst iz Diplomatskog pečata znakovit
za Smiljanov život koji je počeo prije osam deset-
ljeća u Osijeku, stjecajem obiteljske povijesti vo-
dio ga raznim krajevima Hrvatske do Zagreba, u
kojem je doživio i lijepe i ružne trenutke koje su
krojile katkad sudbina katkad politika. Struka i
znanje su ga vodili iz Zagreba prema europskim
središtima, ali se vraćao kući obogaćen ne samo za
sebe, već i za nas, za Domovinu. Toj se Domovini
stavio na raspolaganje i kad joj je bilo najpotreb-
nije da na onoj drugoj bojišnici osigura pobjedu i
time se Smiljan stavio na put diplomacije, bolje
rečeno na putove i stranputice diplomacije, od
onih u Ministarstvu vanjskih poslova, do onih koji
su vodili prema vrhovima Eiffelova tornja i do
Elizejskih poljana, do stranputica na koje je bio
gurnut prema Magrebu, Novom svijetu ili Pano-
niji. Navedeni tekst je pokazatelj kako i u zem-
ljama za koje bismo rekli da su nižeg civilizacij-
skog stupnja nego što je naša, teško bude shvat-
ljiva necivilizirana i neprofesionalna praksa od
koje još uvijek nisu imune naše institucije, u ovom
slučaju se radi o vanjskim poslovima od početka
dvije tisućitih, ali bih dometnuo, i o drugim pos-
lovima, pa nažalost i onim znanstvenima, za koje
bismo to najmanje očekivali, iz dvije tisuće dva-
desetih.
Kroz sve te okolnosti, sudbinske ili političke, od
mladenačkih dana do ove časne dobi, barem pre-
ma onome što znam, Smiljan je prolazio kao gos-
podin i veleposlanik. Podsjeća me, ako mi dopus-
tite, kao povjesničaru jednu usporedbu s malo
poznatim uglednikom iz njegova rodnog Osijeka,
antičke Murse. Tamošnji biskup Valens od 335. do
360. prokrstario je najvećim dijelom tadašnjeg
Rimskog carstva sudjelujući na crkvenim sabo-
rima od Tira, Konstantinopola i Antiohije na jugo-
istoku do Pariza na sjeverozapadu, tako da smo o
svemu tome vrlo dobro upoznati, dok smo naj-
manje u saznanjima o kršćanskim objektima u
samom Osijeku.
Uime Hrvatskog diplomatskog kluba, tužna mi je
dužnost da se ovim pozdravom opraštam od pred-
sjednika Smiljana Šimca koji nas je doveo do
proslave naše 20. obljetnice parafrazirajući sv. Au-
gustina (iz Magreba): nos in spe, Tu in re, nos in
via, Tu in patria.
Emilio Marin, dopredsjednik
Hrvatskoga diplomatskoga kluba
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA POVIJEST
diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ (1928-2022)36
S boli i tugom javljamo da nas je 30. siječnja za-
uvijek napustio dr. sc. Zvonimir Šeparović, sve-
učilišni profesor emeritus, ministar vanjskih pos-
lova pa pravosuđa, viktimolog svjetskog ugleda i
izvanredni i opunomoćeni veleposlanik RH pri
Ujedinjenim narodima.
Rođen je 14. rujna 1928. u
Blatu na Korčuli gdje je za-
vršio osnovnu školu. Gimna-
ziju je pohađao u Dubrovniku i
Splitu. Pravni fakultet završio
je u Zagrebu 1953., a tijekom
studija radio je kao novinar u
Studentskom listu i na Radio Zagrebu. Po za-
vršetku fakulteta radio je nekoliko godina u pra-
vosuđu. Od 1955. do 1961. bio je djelatnik Ko-
tarskog suda u Krapini, Okružnog suda u Zagrebu
i Okružnog suda u Karlovcu. Asistent na pravnom
fakultetu u Zagrebu postao je 1961. Te je godine
magistrirao iz kaznenopravnih znanosti s temom
"Žrtva krivičnog djela". Od 1963. do 1965. bora-
vio je na Max-Planck-Institutu za kazneno i me-
đunarodno pravo u Freiburgu gdje je dovršio spe-
cijalizaciju.
Doktorirao je 1966. na Pravnom fakultetu u Lju-
bljani s temom "Krivično-pravna zaštita sigurnosti
saobraćaja". Na Pravnom fakultetu postao je Lin-
ker docent 1967. a izvanredni profesor 1972. Te
godine dobio je Fulbrigtovu stipendiju za specija-
lizaciju u Wasrensburgu, MI, SAD. Redoviti pro-
fesor postao je 1979. Kao stipendist Humboldtove
zaklade 1979/80 bio je u Kölnu, Freiburgu i Ber-
linu. Bio je prodekan 1975. a desetljeće kasnije
dekan Pravnom Fakultetu također je bio rektor
Zagrebačkoga sveučilišta (1989-1991). Naslov
profesor emeritus dodijeljen mu je 1998. Predavao
je na poslijediplomskim studijima Pravnoga, Me-
dicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu,
na Sveučilištu Mito u Japanu (od 2001.) i na
Katoličkom sveučilištu San Salvador (od 2004.).
Kao nestranačka osoba postao je ministar vanjskih
poslova u vladi Franje Gregurića 1991. U pogledu
vanjske politike nije se slagao s predsjednikom
Tuđmanom. Sljedeće, 1992. godine, imenovan je
za stalnog predstavnika Hrvatske pri Ujedinjenim
narodima. Ministar pravosuđa bio je od 15. travnja
1999. do 27. siječnja 2000. godine. Tijekom tog
36
Ovaj je tekst dobrim dijelom preuzet s mrežne stranice Večernjeg
lista od 31. siječnja.
Stranica 38
Glasnik HDK
mandata podnio je hrvatsku tužbu protiv SR Ju-
goslavije za genocid pred Međunarodnim sudom u
Haagu. Kasnije je objasnio da Hrvatska treba pri-
hvatiti židovsko pravilo: „Prema Ustavu Izraela,
nitko nije ovlašten u ime žrtava opraštati zločine“.
Godine 2000. bio je predsjednički kandidat, ali
nije uspio na izborima. Godine 2010. priključio se
pokretu Hrvatski rast (Hrast). Ubrzo ga je napustio
i vratio se HDZ-u, a kasnije je postao članom
Središnjeg odbora te stranke.
Utemeljitelj je Jugoslavenskog viktimološkoga
društva 1985. Nakon demokratskih promjena
1990. utemeljio je Hrvatsko viktimološko društvo.
Suosnivač je Svjetskoga žrtvoslovnoga društva
(World Society of Victimology) i bio je njegov
predsjednik od 1985. do 1989. godine te osnivač i
prvi predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnoga druš-
tva (od 1990.). Bio je član Europske akademije
znanosti i umjetnosti od 1994. te glavni urednik
časopisa Viktimologija od 1990. do 1991.
Objavljivao je radove iz područja kaznenoga pra-
va, kriminologije, medicinskoga prava, bioetike i
viktimologije. Neka od njegovih značajnijih djela
jesu: Sigurnost i odgovornost u saobraćaju (1969),
Kriminologija i socijalna patologija (1981), Od
Sydneya do San Francisca (1982), Pojave i od-
govornosti (1986), Kazneno i izvršno pravo i uvod
u penologiju (2003). Bio je član većega broja
međunarodnih organizacija među kojima Ameri-
can Society of Criminology, American Society od
Law and Medicine, World Society of Law and
Medicine te International Assotiation of Penal
Law.
U braku s prvom suprugom Inge Perko imao je
dvoje djece: kćer Dušku i sina Boruta. U drugom
je braku bio s novinarkom HRT-a Brankom Borić.
Bio je redovitim članom HDK-a od 2004.
KOMEMORACIJA U SPOMEN NA
VELEPOSLANIKA SMILJANA ŠIMCA,
PREDSJEDNIKA HDK-A
Dana 7. veljače 2022. održana je u atriju Mini-
starstva vanjskih i europskih poslova (MVEP)
komemoracija za preminuloga predsjednika Hrvat-
skoga diplomatskoga kluba (HDK) veleposlanika
Smiljana Šimca. Prigodne riječi održali su dop-
redsjednik HDK-a veleposlanik Emilio Marin i
ministar vanjskih i europskih poslova Gordan
Grlić Radman, redoviti član HDK-a. Komemo-
raciji su nazočili članovi obitelji preminuloga
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
predsjednika Šimca, članovi HDK-a i bivši kole-
gice i kolege preminulog iz MVEP-a. Nazočni su
se upisali u Knjigu žalosti koju je Ministarstvo
otvorilo. Donosimo prigodne govore izrečene na
komemoraciji.
Govor Emilia Marina
„Jednom veleposlanik – uvijek veleposlanik“, pod
tim je naslovom u nekidan predstavljenoj knjizi
Diplomatski pečat, koja je objavljena u povodu 30.
obljetnice međunarodnoga priznanja RH, Smiljan
Šimac vidio svoj posljednji tekst, dok drugi, mno-
go opširniji, koji je pripremio za objavu u drugoj
prigodnoj knjizi, također vezanoj uz 30. obljet-
nicu, ali u relaciji s 20. obljetnicom Hrvatskoga
diplomatskoga kluba, kojemu je bio predsjednik
već šest godina, nažalost nije stigao vidjeti na
papiru ukoričen. Smrt nam ga je odnijela takoreći
ispred naših očiju, jer smo dva dana prije bili još
zajedno na našoj redovitoj sjednici. Našem klubu,
kojega je bio član od 2010., a član njegova Up-
ravnog vijeća od 2011., dao je mnogo od svog
znanja i entuzijazma, pogotovo od kad je 5. ve-
ljače 2016. izabran za njegova predsjednika.
Smiljanov život je počeo u Osijeku, 22. kolovoza
1942., stjecajem obiteljske povijesti vodio ga raz-
nim krajevima Hrvatske do Zagreba, u kojem je
maturirao 1960. na Klasičnoj gimnaziji i diplo-
mirao 1964. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu. Završio je postdiplomske studije u neko-
liko značajnih sveučilišno-znanstvenih središta
(Pescara, Strasbourg, Torino, Bruges, Bruxelles,
Salzburg). Potom je radio na Pravnom fakultetu u
Zagrebu, pa kad mu je na istom bio onemogućen
nastavak rada, niz godina je radio na pravnim i
komercijalnim poslovima u zemlji i inozemstvu u
Elektroprojektu. Od 1990. do 1992. bio je po-
moćnik ministra turizma RH, da bi slijedećih
godina, od 1992. do 2009. proživio kao zaposlenik
ove kuće u kojoj je i umirovljen, dakle, možemo
reći da je svoje najdragocjenije godine poklonio
ovom Ministarstvu i to na nizu poslova odnosno
dužnosti: pomoćnik ministra za europsku bilate-
ralu te i za multilateralu 1992-1995., veleposlanik
RH u Francuskoj 1995-1999., pomoćnik ministra
za izvaneuropsku bilateralu 1999-2000., otpravnik
poslova u veleposlanstvu RH u Maroku 2000-
2002., otpravnik poslova u veleposlanstvu RH u
Kanadi 2002-2004. i opunomoćeni ministar u ve-
leposlanstvu RH u Mađarskoj 2004-2009. Nositelj
Stranica 39
Glasnik HDK
je hrvatskog odličja Reda kneza Branimira s ogrli-
com i danicom od 1995.
Upravo je tekst iz Diplomatskog pečata znakovit
pokazatelj kako i u zemljama za koje bismo rekli
da su nižeg civilizacijskog stupnja nego što je
naša, teško bude shvatljiva necivilizirana i nepro-
fesionalna praksa od koje još uvijek nisu imune
naše institucije, u ovom slučaju se radi o vanjskim
poslovima od početka dvije tisućitih, ali bih do-
metnuo, i o drugim poslovima, pa nažalost i onim
znanstvenima, za koje bismo to najmanje očeki-
vali, iz dvije tisuće dvadesetih.
Kroz razne okolnosti, sudbinske ili političke, od
mladenačkih dana, kad je doživio teške trenutke
upravo u ovoj zgradi, do ove časne dobi, kad ga je
srce koje je kucalo za Hrvatsku izdalo, barem
prema onome što znam, Smiljan je prolazio kao
gospodin i veleposlanik. U ovoj prigodi, dopustite
da spomenem onaj njegov najznačajniji i najbli-
staviji period kad je bio veleposlanikom RH u
Francuskoj, između ostalog i poradi efemernog
razloga da sam ga tad upoznao u gradu svjetla, u
Parizu, gdje sam i sâm proveo nekoliko godina, ali
ne po osnovi diplomacije, već sveučilišta i zna-
nosti. O tom svom razdoblju (1995-1999.), koje
obuhvaća i velike događaje poput posljedica
Oluje, prijelaza od Mitterrandove ere na onu Chi-
racovu, ovom potonjem Šimac predaje vjerodaj-
nice, službeni posjet predsjednika Tuđmana i neo-
stvareni posjet predsjednika Chiraca, potpisivanje
Daytonskog sporazuma na Mirovnoj konferenciji
u Parizu, prijam Hrvatske u Vijeće Europe, osva-
janja hrvatske bronce na Svjetskom nogometnom
prvenstvu, Smiljan Šimac je objavio opširan čla-
nak u trećoj knjizi Sjećanja i priloga za povijest
diplomacije Republike Hrvatske – Prvo desetljeće,
koju je objavio naš klub, u uredništvu Zvonimira
Marića, 2011., u nakladi MATE d.o.o., Zagreb,
str. 303-352.
Iz tog sjećanja bih za ovu prigodu izdvojio odlo-
mak koji dobro ocrtava duh kojim je Smiljan
Šimac krenuo u diplomatske vode a koji je, vje-
rujem, zajednički s mnogim hrvatskim diploma-
tima tog prvog desetljeća diplomacije Republike
Hrvatske: „Diplomatski rad u Francuskoj, a uvje-
ren sam i svugdje, iziskivao je, posebno tada,
cjelokupan i stalan angažman svakog pojedinca, a
naravno i sveg osoblja u veleposlanstvu, tako da
sam i sâm, a i moji suradnici, vrlo često morao
žrtvovati odmor i obitelj zbog naravi i urgentnosti
posla koji smo radili. Bio sam veleposlanik ne
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
samo onih osam sati, koliko službeno iznosi dne-
vno radno vrijeme, nego vrlo često i dva puta
toliko. Bio sam zadovoljan što su i moji suradnici
u veleposlanstvu sličnom predanošću obavljali
svoje poslove. Sjećajući se vlastitog angažiranja, a
i onoga svojih kolega i suradnika kod kuće, kao i u
diplomatsko-konzularnim misijama RH u svijetu,
u tim godinama, čini mi se danas da je početno
neiskustvo bilo uvelike nadoknađeno golemom
dozom entuzijazma i oduševljenja u 'učenju u
hodu' diplomatske vještine. Svijest o tome da je
hrvatska država uspostavljena i stvarana i diplo-
matskom borbom bila je tada vrlo prisutna i pred-
stavljala je brojnim hrvatskim diplomatima, a
naravno i meni, snažan motiv za rad, ali i osobnu
zadovoljštinu za vlastiti prinos na 'oltar domo-
vine'.“ (str. 351).
Uime Hrvatskog diplomatskog kluba, tužna mi je
dužnost da se ovim pozdravom opraštam od pred-
sjednika Smiljana Šimca koji nas je doveo do pro-
slave naše 20. obljetnice. Nadam se da će nas s
Neba pratiti i u slijedećim godinama do proslave
neke nove, veće obljetnice, u boljim uvjetima i još
bogatijem sadržaju djelovanja našega kluba.
Emilio Marin, dopredsjednik
Hrvatskoga diplomatskoga kluba
Obraćanje ministra vanjskih i europskih
poslova dr. sc. Gordana Grlića Radmana
na komemoraciji za preminulog bivšega
hrvatskog diplomata i dužnosnika Smiljana
Šimca
Poštovani ožalošćeni članovi obitelji pokojnoga
Smiljana Šimca,
Poštovani članovi Hrvatskoga diplomatskoga
kluba,
Poštovani kolegice i kolege diplomati, dragi
prijatelji,
Okupili smo se danas tužnim povodom kako bis-
mo se oprostili od gospodina Smiljana Šimca u
prostorijama njegova dugogodišnjeg drugog doma
– Ministarstva vanjskih i europskih poslova odno-
sno naše diplomatske službe.
U ovom ministarstvu sada pokojni gospodin Ši-
mac postao je prije trideset godina, 1992., pomoć-
nikom ministra za europsku bilateralu, zatim za
multilateralu te poslije i za izvaneuropsku bilate-
ralu. Godine 2000., slijedom krupnih političkih
promjena i, na žalost, tada provođene politike
Stranica 40
Glasnik HDK
revanšizma, bio je razriješen dužnosti pomoćnika i
zvanja veleposlanika. Bila je to nepravda koju ni-
kada nije prebolio, zato što ju je s obzirom na svoj
dotadašnji profesionalni rad i uloženi plemeniti
trud i požrtvovnost osjećao kao nepravdu. Kako je
sam govorio, nastala je tada šestomjesečna ’neza-
poslenost’. No pošto je prvi udar prošao, ta je
prisilna pasivnost prekinuta tako što je poslan na
novu diplomatsku dužnost u inozemstvu – na duž-
nost otpravnika poslova u veleposlanstvu u Ma-
roku, gdje se zadržao dvije godine. Zatim je, od
2002. do 2004., isto tako dvije godine, bio otprav-
nik poslova u Kanadi, a potom od 2004. do 2009.
na poslovima opunomoćenog ministra u Mađar-
skoj.
Dr. sc. Gordan Grlić Radman
Gospodin Smiljan Šimac rođen je 22. kolovoza
1942. u Osijeku. Maturirao je na Klasičnoj gim-
naziji u Zagrebu, a diplomirao je na zagrebačkom
Pravnom fakultetu. Položio je pravosudni ispit te
završio poslijediplomske studije i „visoke studije“
komparativnog prava u Strasbourgu i Torinu, eu-
ropski pravni studij u Brugesu [bruːʒ-u], a postao
je i „research fellow“ Američke misije pri Europ-
skoj zajednici u Bruxellesu. Po povratku, radio je
na Pravnom fakultetu u Zagrebu (1971.-1974.) kao
asistent na katedri privrednoga prava, završio pos-
lijediplomski studij privrednog i međunarodnoga
prava te Salzburški seminar o američkom pravu.
Objavio je niz radova. Ipak, onemogućen mu je
zbog izraženog domoljubnog stava nastavak rada
na tom fakultetu. Nastavio je raditi u Elektro-
projektu na pravnim i komercijalnim poslovima u
zemlji i inozemstvu.
S padom komunizma i početkom demokracije u
Hrvatskoj preuzeo je najprije mjesto pomoćnika
ministra u Ministarstvu turizma (1990.-1992.). Tu
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
je bio zadužen za strana ulaganja i selektivne ob-
like turizma. Zatim mu je bila ponuđena moguć-
nost da svoje bogato znanje i iskustvo primijeni u
službi vanjskih poslova. Nakon što je obavljao već
spomenute dužnosti na Zrinjevcu, postao je izvan-
redni i opunomoćeni veleposlanik u Francuskoj
Republici. Mandat sa sjedištem u Parizu potrajao
je od 1995. do 1999., a odatle je od 1997. obavljao
i dužnost nerezidentnog veleposlanika u Alžirskoj
Narodnoj Demokratskoj Republici.
Suautor je knjige-udžbenika „Europska unija“.
Svoje bogato diplomatsko iskustvo nesebično je
dijelio sa suradnicima, a o djelovanju kao vele-
poslanika u Francuskoj progovorit će u prilogu
trećoj knjizi Sjećanjā i prilogā za povijest diplo-
macije Republike Hrvatske – kojom se zaokružuje
prvo desetljeće neovisne hrvatske diplomacije.
Nositelj je odlikovanja Reda kneza Branimira s
ogrlicom i Reda Danice hrvatske.
Gospodin Smiljan Šimac umirovljen je godine
2009., no njegovo bogato iskustvo u području
prava te međunarodnih odnosa i diplomacije nije
mu dopuštalo mirovati. Od 2010. član je Hrvat-
skoga diplomatskoga kluba (HDK), a od 2011. i
dio njegova Upravnog vijeća. Na godišnjoj i izbor-
noj Skupštini HDK 5. veljače 2016. izabran je za
predsjednika HDK, dužnost koju je predano obav-
ljao sve do iznenadne smrti.
Sada pokojni Smiljan Šimac nedvojbeno je zadu-
žio diplomaciju Republike Hrvatske. Pamtit ćemo
ga kao istaknutog domoljuba koji od odanosti
Hrvatskoj i svojih načela nije odustajao ni u onim
vremenima kada mu je to onemogućavalo daljnje
napredovanje. Promicao je hrvatske interese u
svim prigodama, službenim i osobnim te inzistirao
na zasluženom dignitetu diplomatske profesije.
Prilikom upoznavanja sugovornika s radom
Hrvatskoga diplomatskoga kluba volio je isticati
ključnu rečenicu iz njegova Statuta koja kaže da je
„Klub osnovala skupina hrvatskih diplomata kao
nevladinu i nestranačku udrugu hrvatskih diplo-
mata utemeljenu na etičkim načelima promicanja
struke i zaštite nacionalnih interesa“. Upravo su
stručnost, ljudskost, etičnost i nacionalni interesi
ono što valja biti nit vodilja u djelovanju svakog
diplomata, a Smiljan Šimac to je zaista u svojoj
osobi objedinio i djelatno provodio.
Bogato iskustvo i neiscrpno znanje u području
međunarodnog i komercijalnoga prava, turizma,
međunarodnih odnosa i diplomacije te izvrsno po-
znavanje stranih jezika omogućilo mu je da bude
Stranica 41
Glasnik HDK
vjeran prenositelj hrvatskih gospodarskih i politič-
kih poruka inozemnim sugovornicima. Bio je stru-
čan, uvijek na visokoj profesionalnoj razini, ljuba-
zan i pažljiv prema svima, gospodin u pravom
smislu riječi, pristupačan i topao čovjek. Svojim
suradnicima i prijateljima s kojima je dnevno kon-
taktirao silno će nedostajati. Na posljednjem ispra-
ćaju na Mirogoju vidjelo se i koliku je pažnju
posvećivao svojoj obitelji, na čemu su mu njegova
djeca na osobit i dirljiv načina zahvalila. Njegov je
odlazak nenadoknadiv, ali i u ovim tužnim trenut-
cima tješimo se da je „život mrtvih u sjećanju
živih“ (Ciceron).
Poštovanoj obitelji gospodina Šimca, sinovima
Marinu i Ivanu, kćerima Marti i Zrinki, njihovim
supružnicima i djeci, sestri Đurđici, bratu Nevenu
i supruzi Mirni u ime Ministarstva vanjskih i
europskih poslova te u svoje osobno ime izra-
žavam iskrene izraze sućuti.
Neka mu je laka hrvatska gruda koju je neiz-
mjerno ljubio! Počivao u miru Božjem!
KOMEMORACIJA U SPOMEN NA
PROFESSORA EMERITUSA ZVONIMIRA
ŠEPAROVIĆA37
Komemoracija u spomen na professora emeritusa
Zvonimira Šeparovića38 održana je u petak, 11.
veljače 2022. godine, u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici u Zagrebu u organizaciji Sveučilišta u
Zagrebu, Ministarstva vanjskih i europskih pos-
lova te Ministarstva pravosuđa i uprave. Ministar
vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić
Radman obratio se nazočnima te istaknuo:
Odlazak profesora Šeparovića dogodio se u mje-
secu i godini u kojoj obilježavamo 30. obljetnicu
međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske.
Profesor Šeparović je upravo bio hrvatski ministar
vanjskih poslova u razdoblju borbe za među-
narodno priznanje i u mjesecima kada nas je
priznalo na desetke država, počevši od Svete
Stolice i Europske zajednice. U Vladi demokrat-
skog jedinstva Franje Gregurića, imenovan je na
dužnost ministra vanjskih poslova u srpnju 1991.,
kao nestranačka osoba, a obavljao ju je do svibnja
1992. Kao što znamo, prije njegova odlaska s te
pozicije, Republika Hrvatska primljena je 22. svib-
37
Preuzeto (uz neznatne preinake) sa službene starnice MVEP-a od
11. veljače.
38
Profesor emeritus Zvonimir Šeparović bio je redoviti član HDK-a.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
nja 1992. u Ujedinjene narode. U sjedište te me-
đunarodne organizacije je zatim poslan kao naš
prvi stalni predstavnik, u rangu izvanrednog i
opunomoćenog veleposlanika.
Dr. sc. Gordan Grlić Radman
Kao ministar vanjskih poslova gospodin Šeparović
posjetio je velik dio svijeta, uvjeravajući dužnos-
nike drugih zemalja, kako je potrebno poma-
gati Hrvatskoj, kao žrtvi velikosrpske agresije, kao
i o potrebi što skorijega međunarodnog priznanja.
Pritom se pomagao i poznanstvima i vezama što ih
je imao s ljudima uglavnom pravne struke u
drugim zemljama.
Želio bih istaknuti spremnost i zdušnost s kojom su
toliki hrvatski ljudi, raznih struka i profila, poka-
zali u kritičnim trenutcima rata za neovisnost, u
borbi za demokraciju, obranu i međunarodno
priznanje hrvatske države. Pod stijegom demo-
kratski iskazane suverene volje većine naroda i u
duhu politike nacionalne pomirbe, proklamirane
od strane prvoga predsjednika i utemeljitelja hr-
vatske države Franje Tuđmana, učinjeno je puno
na političkom, intelektualnom, obrambenom, logi-
stičkom i diplomatskom planu. Sve to je prido-
nijelo konačnom uspjehu, koji nije bio ničim za-
jamčen. A svakako, jedan od onih koji su u ta
pozitivna domoljubna i demokratska stremljenja
ugradili sebe bio je i profesor, ministar i vele-
poslanik Zvonimir Šeparović.
Professor emeritus Zvonimir Šeparović obnašao je
dužnost prodekana i dekana Pravnoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, a rektorsku dužnost preu-
zeo je 1989. i obnašao je do 1991., upravo u
godinama kada se stvarala politički samostalna
Republika Hrvatska. Bio je i hrvatski ministar
vanjskih poslova u trećoj Vladi Republike Hrvat-
ske te ministar pravosuđa u šestoj Vladi Republike
Hrvatske.
Otišao je tiho iako je svojim radom i karijerom:
sveučilišni profesor, dekan Pravnoga fakulteta u
Stranica 42
Glasnik HDK
Zagrebu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, pionir vik-
timologije, gorljivi zagovornik ukidanja smrtne
kazne, autor niza knjiga i znanstvenih radova,
ostavio snažne i duboke tragove.
Professor emeritus Zvonimir Šeparović odlikovan
je 2019. godine Redom Ante Starčevića za pose-
ban doprinos održanju i razvitku hrvatske državo-
tvorne ideje, neovisnosti, cjelovitosti i međunarod-
nom ugledu Republike Hrvatske.
RAZLIČITE VIJESTI, RAZGOVORI I OSVRTI
U zadnjih nešto više od dvije godine glasnogovornik
MVEP-a gotovo redovito šalje na adresu HDK-a razli-
čite obavijesti svrstane u dvije skupine: Jutarnji pre-
gled tiska i Popodnevni pregled tiska, a u ovoj drugoj
skupini redovito su vijesti iz DKP-ā RH. Tu zna biti
važnih vijesti iz zemalja iz jugoistočnoga susjedstva
RH koje se tiču tamošnjih Hrvata, zatim razgovorā s
istaknutim hrvatskim političarima, ali i s onima iz ino-
zemstva, te intervjua hrvatskih dužnosnika za inozemne
medije. Tu su i kulturni događaji iz zemalja u kojima
živi hrvatska manjina (Crna Gora, Italija, Madžarska,
Vojvodina). Zato sam počev od 3. broja Glasnika 2019.
počeo prenositi odabrane vijesti iz spomenutih obavi-
jesti. Držim da će to biti zanimljivo i poučno čitate-
ljima.
ČOVIĆ: NA NAČIN NA KOJI JE KRENUO
BOŠNJAČKI NAROD IDE SE KRIVIM PUTEM39
O aktualnom političkom stanju i položaju Hrvata u
Bosni i Hercegovini u Dnevniku HTV-a govorio je
predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a
BiH Dragan Čović. Posljednje desetljeće obilježila
je politička borba Hrvata za ravnopravan status s
drugim dvama konstitutivnim narodima, Bošnja-
cima i Srbima. Taj status izgubljen je zato što su
visoki predstavnici često mijenjali Daytonski spo-
razum što je dovelo do toga da je bošnjačka većina
Hrvatima već triput izabrala člana Predsjedništva
BiH Željka Komšića. Hrvatsko političko vodstvo
nudi i rješenja koja bi zadovoljila i presude
Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju i
Suda za ljudska prava o eliminiranju diskrimina-
cije u Izbornom zakonu.
Na pitanje kako gleda na situaciju i je li moguće
riješiti mirnim putem, Dragan Čović rekao je da u
zadnjih 26 godina nije bilo ovako izražene krize
Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 31. prosinca 2021.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
nefunkcioniranja države. Uvjeren je u rješenje
mirnim putem. „Zastoj je nastao zbog odnosa na
razini triju konstitutivnih naroda BiH, umiješao se
visoki predstavnik na odlasku svojim odlukama,
nametanjem određenih izmjena i dopuna kaznenog
zakona. Ovo je najizazovnija situacija u zadnjih 26
godina. Trebat će puno truda, prije svega domaćih
aktera ali i ništa manja odgovornost predstavnika
međunarodnih institucija koji imaju svoje posebno
mjesto kroz Vijeće za provedbu mira, instituciju
visokog predstavnika i mnoge druge institucije”,
objasnio je.
Za hrvatske predstavnike ključno je pitanje rješa-
vanje izbornog zakona kako bi mogli birati svog
predstavnika na odgovarajući način. „Činjenica je
da je naše predviđeno vrijeme isteklo, kraj ove go-
dine koja je neizborna godina, ali ostalo je još
nešto vremena da pokušamo izaći iz okvira blo-
kada u pregovorima. Cilj hrvatskom narodu, ali i
da profunkcionira BiH, jest da provedemo spora-
zum iz Mostara koji smo, HDZ i SDA, potpisali u
lipnju 2020. koji se tiču izbora u Mostaru, ali i
izbornog zakona, s predstavnicima međunarodne
zajednice. Nužno je osigurati legitimno predstav-
ljanje konstitutivnih naroda u domovima naroda i
Predsjedništvu, jer time bi se stvorili drugačiji po-
litički uvjeti”, rekao je.
Siguran je da će se morati napraviti izmjene Iz-
bornog zakona, jer u protivnom se boji da će biti
problema s provedbom i mogućnosti provedbe
izbora 2022. „Mora se naći rješenje u razgovorima
s predstavnicima međunarodne zajednice i bošnja-
čkog naroda”, optimističan je. Komentirajući izja-
vu Milorada Dodika da "džamija određuje pred-
stavnika Hrvata", rekao je da je činjenica da Is-
lamska zajednica već dugo vremena ima posebno
mjesto u politici BiH i da se to ne skriva. „To se
moglo vidjeti i na lokalnim izborima. Ali isto tako
kad su se na proteklim općim izborima birali
članovi Predsjedništva, siguran sam da se s Islam-
skom zajednicom i politikom Bošnjaka napravio
jasan plan, strategija i logistika da se izaberu dva
bošnjačka člana predsjedništva, to se i dogodilo. U
taj su proces do kraja umiješani predstavnici Is-
lamske zajednice, to je sasvim izvjesno”, ustvrdio
je.
Bakir Izetbegović poručio je za HRT da od svih
važnih položaja Hrvati imaju 46 pozicija više nego
što bi trebali imati, a Čović kaže da je Izetbegović
sklon takvim izjavama, no da ga je lako deman-
tirati.
Stranica 43
Glasnik HDK
„To nije istina, on doživljava BiH kao jedan paša-
luk u kojem ima svoje posebno mjesto ‒ kad se
ujutro probudi, pomoli i popije kavu, očekuje da
ga sljedbenici prate. Ne može još uvijek razumjeti
da BiH može funkcionirati samo kao zajednica
triju ustavno jednakopravnih konstitutivnih naro-
da. Što prije to razumije, bit će nam svima lakše.
Uvjeren sam da politika koju oni zagovaraju, kroz
dva bošnjačka člana predsjedništva, kroz minis-
tricu vanjskih poslova, na najbolji način govori ka-
ko odudaraju od osnovnih ustavnih načela funkci-
oniranja BiH, jasne podjele nadležnosti u BiH”,
rekao je.
Poziva Izetbegovića da sjednu za stol, što on, kako
kaže, izbjegava već godinu i pol dana nakon potpi-
sanog sporazuma u Mostaru. Čović isto traži i od
predstavnika međunarodnih institucija, kako bi se
počeli rješavati problemi. Naglašava da bez hrvat-
skog naroda u BiH ne će biti ni BiH. „Hrvatski
narod mora osigurati svoju potpunu ustavnu jedna-
kopravnost, birati svoje predstavnike i onda zajed-
nički tražiti što nam treba na euroatlantskom pu-
tu”, poručuje.
Na pitanje što je opasnije ‒ bošnjački unitarizam
ili srpski separatizam, rekao je da unitarizam hrani
separatizam, to su tkiva koja snažno razaraju BiH.
Bojim se, način na koji je krenuo bošnjački narod,
ide se krivim putem i zato mislim da je na naj-
brojnijem narodu najveća odgovornost. Moramo
sjesti za stol, razgovarati o tome kako unaprijediti
odnose u BiH, a to je primarni zadatak najbroj-
nijeg naroda koji često za sebe kaže da vodi pro-
bosansku, patriotsku politiku. Ona se mora vezati
za ustavno domoljublje, moramo poštivati ustav i
zajednički raditi kroz institucije BiH. Tada ćemo
odagnati separatizam i unitarizam”, zaključio je.
Vecernji.ba 30. prosinca 2021.
HRVATIMA U BIH, ZAISTA, SAMO DAJU –
MALO BAKIR, MALO OHR, MALO
KOMŠIĆEVI GLASAČI40
Nije se pronašlo i ne nazire se rješenje za insti-
tucionalnu i društvenu krizu u Bosni i Hercego-
vini. Tako bi se ukratko mogla opisati cjelokupna
politička situacija i trvenje u procesima koji su se
događali u protekloj 2021. godini. Niz pregovora,
sastanaka, i naizgled iskrenih namjera kako bi se
40 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 3. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
politički predstavnici što više približili u svojim
stavovima, zahtjevima i ciljevima; međutim, dogo-
vora nigdje i kako stvari stoje vrlo je izgledno da
ga ni ne će biti. Sasvim je jasno da je do toga
dovela neodgovornost i zanemarivanje činjenice
da je BiH država triju konstitutivnih naroda. A kao
rezultat toga ona je danas nestabilna, nedemo-
kratska i nekonsolidirana država. Zapravo, u svo-
joj bîti podijeljeno društvo s elementima još uvijek
umjerene političke netrpeljivosti.
Dogodila se pogrješka u koracima i napravljeno je
niz propusta i umjesto da se radilo na homogeni-
zaciji i približavanju i relaksiranju odnosa između
triju većinskih naroda, zahvaljujući onima koji su
željeli i žele uporno nešto nekome dati stvorila se
dodatna polarizacija društva i produbljeni su anta-
gonizmi. U slučaju Federacije, nefunkcionalnog
entiteta unutar nefunkcionalne države, Hrvati su ti
kojima se uvijek nešto tobože davalo, kao da im
nikada ništa nije pripadalo po Ustavu. Ne, oni nisu
konstitutivan narod, iz Daytonskog mirovnog spo-
razuma ne proizlazi pojam legitimnog predstavlja-
nja pa se bošnjački politički vrh uporno trudio da
im nešto da ili daruje. Upravo je u toj izvrnutoj i
manipulativno-sugestivnoj politici ključ problema
koji danas do kraja narušava međusobne odnose i
kvari krvnu sliku bh. društva. Hrvatima, dakle,
ništa ne pripada, svima je već jasno da narod kojeg
ima oko 15 % teži za svojim duboko nerealnim
ciljevima, a to je da budu legitimno predstavljeni
na svim razinama vlasti, što ne ovisi ni o kakvim
postotcima ni brojkama.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao je
prije par dana na HRT-u i iznio niz neistina. Bio je
to još jedan klasičan pothvat da se „čaršijsku“ zlo-
činačku politiku prema Hrvatima prikaže kao neš-
to humano i prijateljsko. Ponovno se Hrvatima na
sve strane davalo, i više nego im pripada i više ne-
go im treba. Zapravo, možda je Bakir ipak u pra-
vu. Kada se malo dublje uđe u analizu, zaista su
Hrvati u BiH bili uvijek u zavidnom položaju i
uvijek im se, zaista, davalo. Malo OHR, malo boš-
njački glasovi dovoljno da nametnu Komšića, ma-
lo nemoćna i jadna strana diplomacija. Međutim,
da ne ispada da je samo riječ o darivanju, valja
napomenuti da im je ipak nešto i oduzimano. Re-
cimo, pravo da kao katolici sa svojom vjerskom
tradicijom i simbolima proslave Božić u glavnom
gradu države. Ali, to je samo jedan mali incident
za koji je zaslužan Zoran Milanović, jer ne govori
onako kako sarajevskim profesionalnim manipula-
torima odgovara.
Stranica 44
Glasnik HDK
Slijedi izborna godina i ulazak u nju bez dogovora
o Izbornomu zakonu ne će biti nimalo dobar za
Bosnu i Hercegovinu. Bošnjaci kao politički faktor
skupa sa svojim predstavnicima trebali bi shvatiti
da im "status quo" nipošto ne odgovara. Za to bi
moglo biti kasno ako se izbori održe i ako se po-
novno odigra cijeli proces, od biranja zastupnika u
Domu naroda Federacije pa do izbora člana Pred-
sjedništva BiH.
Sljedeće godina bit će ključna u svakom pogledu: i
ako se izbori održe bez Izbornoga zakona i ako se
održe s novim Izbornim zakonom i ako se nikako
ne održe, odnosno ako se od stranaka s hrvatskim i
srpskim predznakom bojkotiraju. Svaka od tih si-
tuacija opečatit će budućnost ove složene i manj-
kave države na način da do kraja razgoli sve
sumnjive interese. U slučaju da se dogodi bojkot,
doći će do još snažnije blokade institucija i država
doslovno ne će moći više funkcionirati. Tek tada
će i međunarodna zajednica shvatiti srž problema i
sjedati po žurnom postupku sa svima za stol, a po
glavi će joj se vrtjeti sve pogrješke koje je poči-
nila.
Ipak, još nije kasno da se pokuša spriječiti takav
scenarij i treba raditi sve da do novoga Izbornoga
zakona ipak dođe. Ako se ipak ne donese onda je
ovo jedna od opcija. Druga opcija ili scenarij bi
bio da se izbori „normalno“ održe bez novog
zakona i bez bojkota. To bi zapravo značilo da je
Bosna i Hercegovina, njezin ustav i konstitutivnost
kao ustavna kategorija, još jednom poražena.
Samo što bi to ovaj put bio posljednji, jer bi svima
još jednom bilo jasno o kakvim malverzacijama i
kakvoj kriminalnoj politici se radilo.
Kako god, nema dileme da će iduća godina biti
prekretnica za BiH i za njezine narode. Ono što je
za Hrvate izrazito bitno jest da njihovo političko
vodstvo u promišljanju budućih događaja mora
imati jasnu strategiju i odgovor na svako pitanje.
To je najmanje što se očekuje u ovakvoj institu-
cionalnoj krizi jer u protivnom dolazi u stanje po-
litičke indolencije i nepokretnosti, odnosno nemo-
gućnosti da se nosi za izazovom vremena, što bi za
Hrvate bilo pogubno i u ovom trenutku apsolutno
neprihvatljivo.
Marko Lucović, Bild.ba, 31. prosinca 2021.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
THE NEW YORK TIMES DRAMATIČNO: BIH
JE U NAJVEĆOJ KRIZI NAKON RATA!41
Kriza u Bosni i Hercegovini došla je i u fokus
američkih medija. The New York Times (NYT)
analizira ponašanje Milorada Dodika koje je po
njihovu mišljenju gurnulo zemlju u najveću krizu
od rata 1992-1995. koji oni zajedno s ostalim ra-
tovima nakon raspada Jugoslavije spremaju u ladi-
cu pod nazivom balkanski ratovi. Korijen najno-
vije krize NYT pronalazi u aferi iz rujna prošle
godine, kad je državna agencija za lijekove otkrila
da se u bolnicama u Republici Srpskoj pacijenti
koji boluju od covida liječe kisikom koji je nami-
jenjen samo za industrijsku uporabu. Umjesto da
pokuša ispraviti situaciju, politički čelnik bosan-
skih Srba koji kontrolira taj entitet Milorad Dodik,
ogorčeni srpski nacionalist, krenuo je u razaranje
multietničkog tkiva bosanske države. Navode da je
riječ o krhkoj uniji koju je 1995. sklopila američka
diplomacija iz krhotina rata.
Dodik je najavio da će stvoriti vlastitu agenciju za
lijekove i povući svoj feud, koji pokriva otprilike
polovicu teritorija BiH, iz nadzora inspektora sre-
dišnje vlasti. Od tada prijeti povlačenjem iz multi-
etničkih oružanih snaga BiH i formiranjem vlas-
tite, isključivo srpske vojske. Također želi izaći iz
državne porezne agencije, obavještajne službe i
pravosuđa, obećavajući da će ubrzati ono što on
naziva "mirnim raspadom" bosanske države nas-
tale mirovnim sporazumom sklopljenim 1995. u
Daytonu, Ohio. Neki strani diplomati i politički
suparnici drže da je Dodikov secesionistički mane-
var samo trik kako bi izbjegao optužbe za korup-
ciju koje su zakucale na vrata njegovih najbližih
suradnika. Ali u regiji gdje je sjena rata posvuda,
mnogi u BiH strahuju da je mir u zemlji ugrožen.
Šefik Džaferović, jedan od triju predsjednika BiH
od kojih je svaki izabran da predstavlja određenu
etničku skupinu, upozorio je Dodika da raspad
države sigurno ne će biti miran, piše NYT. List
objašnjava da je BiH država koja je sjecište razli-
čitih naroda i vjera i koja je već bila žarištem iz
kojega su izbijali širi sukobi, podsjetivši da je po-
vod za izbijanje Prvog svjetskog rata bilo ubojstvo
austrijskog nadvojvode koje je počinio srpski naci-
onalist, i gdje su se naizgled poremećena brbljanja
srpskog psihijatra Radovana Karadžića o potocima
krvi s početka devedesetih obistinila. U krvavim
41 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 3. siječnja.
Stranica 45
Glasnik HDK
balkanskim ratovima koji su uslijedili više od 140
tisuća ljudi izgubilo je živote, a u sukob je uvučen
i NATO te je tada stvoren jaz između Rusije i
Zapada koji traje do danas.
Danas Sjedinjene Američke Države i Europska
unija očajnički žele spriječiti da nova kriza eska-
lira u sukob ili da se stvori politička nestabilnost
koju bi Rusija mogla iskoristiti. Rusija, koja želi
spriječiti ulazak Bosne i Hercegovine u NATO,
već se svrstala na Dodikovu stranu. Svađe u BiH
ukorijenjene su u Daytonskom mirovnom spora-
zumu iz 1995., sklopljenom uz posredovanje
SAD-a. Sporazum je zaustavio borbe, ali je stvorio
razrađen i nefunkcionalan politički sustav sa sla-
bim središnjim autoritetom u kojem različite etni-
čke skupine dijele vlast. Trio izabranih predsjed-
nika su Milorad Dodik, koji predstavlja Srbe, Še-
fik Džaferović, koji predstavlja bosanske Musli-
mane, poznate kao Bošnjaci, i Željko Komšić, koji
je etnički Hrvat.
Dodik više od desetljeća stvara buku o srpskoj
secesiji, ali nikada prije nije izazvao tako veliku
krizu. U izvješću visokog dužnosnika Ujedinjenih
naroda u BiH Christiana Schmidta u listopadu
situacija je opisana kao 'najveća egzistencijalna
prijetnja' opstanku zemlje od ranih devedesetih.
Schmidt je u nedavnom intervjuu malo reterirao i
umanjio rizik novoga krvoprolića kazavši da oče-
kuje da će Dodik odustati od svoje prijetnje for-
miranja zasebne vojske etničkih Srba. Među mno-
gim Bosancima i Hercegovcima, međutim, strah je
ponovno prisutan.
U Europi su odgovori na Dodikove provokacije
različiti. Njemačka i Velika Britanija razgovaraju
o sankcijama. Međutim, autoritarni mađarski vođa
Viktor Orban nedavno je posjetio glavni grad srp-
ske regije u BiH, Banju Luku, kako bi ponudio
potporu Dodiku i obećao da će staviti veto na sva-
ki potez Europske unije za uvođenje sankcija.
Mnogi Bošnjaci vide Dodikove poteze kao dokaz
da Daytonskim sporazumom bosanskim Srbima
nikada nije smjelo biti dopušteno da zadrže kon-
trolu na vlastitom entitetu u kojemu se amnestiraju
osobe poput zločinaca Radovana Karadžića i biv-
šeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka
Mladića.
Dodik i mnogi njegovi sunarodnjaci i dalje negi-
raju ratne zločine koje su počinili i umjesto toga
sebe vide kao žrtve, kao što su to činili tijekom
rata. Oni sada tvrde da se bosanske Srbe nepra-
vedno dira, posebno im je zasmetala odluka iz
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
srpnja prošle godine kojom je Schmidtov prethod-
nik zabranio negiranje genocida u Srebrenici. Za-
brana se odnosi na sve etničke skupine, ali mnogi
bosanski Srbi drže da je usmjerena protiv njih.
Mirko Šarović, čelnik srpske političke stranke sup-
rotstavljene Dodiku, osudio je zabranu kao "gole-
mu pogrješku". Šarović drži da je odluka ohrabrila
ratoborne nacionaliste, ojačala Dodikov rejting ko-
ji je bio u silaznoj putanji i ohrabrilo ga da se
upusti u "nepromišljenu avanturu" koja "nema iz-
gleda na uspjeh i ima golem potencijal da izazove
sukob".
Dodik je u listopadu upozorio da će se Srbi u
Bosni “braniti svojim snagama ako bude potre-
bno” i poručio da može računati na pomoć "prija-
telja" – Rusije i obližnju Srbije – da će odbiti svaki
pokušaj NATO-a da ga obuzda. Dok napetost
između regija u BiH raste i ruski predsjednik
Vladimir Putin sve je spremniji preuzimati geopo-
litičke rizike i postavljati svoje zahtjeve. Srbija,
međutim, nije pokazala interes da ponovi svoju
ulogu iz 1990-ih, kada je slala oružje i paravojne
postrojbe da podupru vjerske srodnike u BiH. A
koliko Rusija zaista podupire Dodika, nije jasno.
Prošlog mjeseca Dodik se vratio iz posjeta Moskvi
tvrdeći da je dobio obećanje potpore tijekom sas-
tanka s predsjednikom Vladimirom Putinom. Ali
Kremlj, koji obično najavljuje sastanke mnogo
unaprijed, čekao je danima prije nego što je pot-
vrdio da se to dogodilo. Potom je čelnika bosan-
skih Srba stavio na mjesto koje mu pripada ob-
javivši da je Putinov "glavni događaj" tog dana bi-
la "konferencija o ugljenu", a ne Dodik.
Ipak, Kremlj je očito oduševljen što vidi BiH u
neredu, s obzirom na to da su ju SAD i Europa
nekada zagovarale kao primjer uspješne izgradnje
nacije. Putin je godinama upozoravao bivše komu-
nističke zemlje istočne Europe da su zapadna obe-
ćanja o miru i prosperitetu šuplja. Veliko je pitanje
jesu li Dodikove prijetnje stvarne ili su uglavnom
politički teatar da se okupi njegova nacionalistička
baza uoči izbora u listopadu.
'Vjerojatno ni sâm ne zna kamo sve ovo vodi', citi-
rao je na kraju NYT Christiana Schmidta.
Objavljeno 3. siječnja 2022.
Stranica 46
Glasnik HDK
SOKOL: BOŠNJAČKI HEGEMONIZAM PUNO
JE GORI NEGO SRPSKI SEPARATIZAM42
Europarlamentarac iz Hrvatske Tomislav Sokol
danas je izjavio da je bošnjački hegemonizam
puno gori nego srpski separa-
tizam te da Hrvati nemaju ni-
kakav utjecaj u državnim insti-
tucijama BiH da bi utjecali na
trenutnu politiku Milorada Do-
dika. „Problemi u Bosni i Her-
cegovini vrlo su vrlo slojeviti.
Temeljni problem je što imamo
Tomislav Sokol tri konstitutivna naroda čije su
vizije dijamatralno suprotne. Kod Srba prevladava
separatizam, odnosno gledanje prema istoku, pre-
ma Srbiji. Kod Bošnjaka želja za stvaranjem uni-
tarne države, gdje bi oni kao najdominantniji na-
rod, gdje bi koristili to za svoju hegemoniju i pre-
glasavali najmalobrojnije, to su Hrvati, naravno u
savezništvu s Turskom. I Hrvati koji gledaju na
zapad, koji žele opstanak Bosne i Hercegovine ali
BiH u kojoj bi oni bili ravnopravni.
U nastavku je kazao da je Draško Stanivuković
veći nacionalist od Milorada Dodika. „Sarajevo
koristi srpsku retoriku da prebaci fokus rasprave
na to s onoga što je po meni glavni problem u
BiH, da imate jedan konstitutivni narod koji je dis-
kriminiran i koji već godinama ne može birati
svoje političke predstavnike”, kazao je Sokol. So-
kol se zapitao kakva je to bošnjačka politika koja
je dovela do toga da Hrvati u BiH moraju oko
nekih stvari surađivati s Dodikom. „Kakva je mo-
rala biti bošnjačka politika da je dovela do toga?”,
dodao je. Istaknuo je da su Hrvati u BiH zah-
valjujući bošnjačkoj "hegemonističkoj politici" u
velikoj mjeri izgurani iz institucija. Dodao je da
zbog toga Hrvati ni na koji način ne mogu utjecati
na Dodika da promijeni svoju politiku jer ih uopće
nema u institucijama. „Hrvatski problemi prven-
stveno su u Federaciji gdje su i Bošnjaci koristili
svoju brojnost i pomoć određenih međunarodnih
visokih predstavnika da ih izguraju iz institucija.
Hrvati i da žele jako malo mogu utjecati na odnos
između Republike Srpske i središnje vlasti odno-
sno Federacije”, kazao je Sokol.
Bild.ba 11. siječnja
pIŠIMO ZA vI. KNJIGU SJEĆANJA I PRILOGA ZA
POVIJEST diplomaCIJE REPUBLIKE HRVATSKE!
42 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 7. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
HLADNI RAT NIJE U NAŠEM INTERESU43
Razgovor s ministrom vanjskih poslova i
trgovine Mađarske, Péterom Szíjjártóom
Što određuje poziciju Mađarske u situaciji nastaloj nakon ne-
mira u Kazahstanu?
Kao prvo, stabilnost srednjeazijske regije ključna
je za sigurnost u Europi, a posebno u srednjoj
Europi. Ako je stabilnost u
ovoj srednjoazijskoj regiji u
opasnosti, Europa će također
morati računati s novim migra-
cijskim valovima ili širenjem
ekstremnih ideologija. Drugo,
Kazahstan je naš strateški part-
Péter Szíjjártó ner, zemlja s kojom smo pos-
ljednjih godina izgradili suradnju temeljenu na
međusobnom uvažavanju. Podupiremo jedan dru-
gog politički na međunarodnoj sceni, a usposta-
vljena je i gospodarska suradnja s kojom mađarsko
gospodarstvo i mađarske tvrtke puno dobivaju.
Zato smo sa zabrinutošću pratili događaje. Viktor
Orbán je u ponedjeljak telefonom razgovarao s
predsjednikom Kazahstana, koji mu je rekao da se
dogodio pokušaj državnog udara, niz terorističkih
akata koordiniranih istovremeno izvana i iznutra, s
ciljem rušenja ustavnog poretka. To nije u našem
interesu.
Neki od Mađara koji su zapeli u zemlji izvučeni su uz rusku
pomoć. Što se krije iza ovoga?
Imali smo nekoliko pokušaja sa zemljama savez-
nicama koje su obećavale pomoć, što se u konač-
nici nije ostvarilo. Zato sam prošle nedjelje razgo-
varao s ruskim ministrom vanjskih poslova Serge-
jem Lavrovom, koji je rekao da će vrlo rado po-
moći. Iako je prvobitno bila pokrenuta samo kao
operacija evakuacije Rusa, ministar Lavrov je obe-
ćao da će povesti sa sobom sve koje tamo do-
vedemo. Tako smo konačno izveli šest mađarskih
državljana preko Rusije, sinoć su sletjeli u Kecs-
kemét. Kao i u slučaju cjepiva i plinskog ugovora,
sada možemo postaviti pitanje i ovako: da nismo
radili na dobrim mađarsko-ruskim odnosima, tko
bi sada izveo naše sunarodnjake?
Smatrate li svrhovitom politiku sankcija koju je Europska unija
vodila protiv Rusije posljednjih godina?
Bilo bi važno voditi činjeničnu, mirnu raspravu,
ali rasprava o sankcijama u Bruxellesu danas je
pregrijana i preideologizirana. Nitko se ne bavi ti-
43 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 7. siječnja.
Stranica 47
Glasnik HDK
me što je zapravo rezultat kaznenih mjera ili jesu li
željeni ciljevi postignuti. Ako Europska unija želi
voditi uspješnu vanjsku politiku, neka ne bude jed-
noglasna, nemojmo razgovarati samo o sankcija-
ma, jer bismo umjesto toga mogli imati sadržajan
dijalog s važnim partnerima. To bi bilo potrebno i
s Rusijom. Politika sankcija nije uspjela, a ako ne-
što nije uspjelo jednom, ne vrijedi dalje forsirati.
Mnogi zvone na uzbunu u međunarodnoj politici zbog mo-
guće ruske agresije u Ukrajini. Računa li mađarska vlada s
tom opasnošću?
Iz obavještajnih ili vojnih podataka ne bi se smjeli
izvoditi ishitreni, politički motivirani zaključci. O
tome, očito, nema potpunog konsenzusa ni među
članicama NATO-a. Pregovori temeljeni na među-
sobnom poštovanju mogu spriječiti nastanak još
jednog hladnog rata, još jedne hladnoratovske psi-
hoze. U svjetskoj politici postoje utjecajni akteri
koji se ne bi protivili razvoju još jedne hladnora-
tovske psihoze. Mi ovdje u srednjoj Europi time
smo uvijek bili na gubitku, ne želimo da se ona
vrati.
Što očekujete od ovotjednih rusko-američkih pregovora?
Ovo je za nas posebno dobra vijest. Također uvi-
jek govorim svojim ruskim i američkim kolegama
da ako mogu međusobno razgovarati izravno, kul-
turno, to je za nas uvijek bolja vijest nego ako ne
mogu. To nije zato što sviramo iz istih nota s
jednima ili drugima, ili smo špijuni jednog ili dru-
gog, nego zato što je to jasno povijesno iskustvo.
Migracije su također predmet mnogih rasprava u EU. Jesu li
se pozicije približile mađarskom stavu?
U praksi svi rade ono što mi radimo već sedmu
godinu zaredom, ali u isto vrijeme postoji strašno
licemjerje na razini političke komunikacije. Troji-
ca od ministara koji su danas na toj dužnosti, luk-
semburški i latvijski kolega i ja, bili smo u Vijeću
za vanjske poslove 2015. godine. Sjećam se tko je
što tada govorio i koliko su nas opisivali kao parije
– povukli su paralelu s nacizmom, Mađarsku su
nazivali slijepim crijevom Europe, a mogao bih
još nabrajati. Nasuprot tome, sada vidimo da zapa-
dnjaci potiču države na istočnoj granici Unije da
učine upravo ono što smo mi tada činili. Dakle, na
djelu su svi došli do onoga što govorimo od 2015.
godine. Što se tiče političke komunikacije, među-
tim, zbog liberalnih mainstream medija, pritiska
nevladinih organizacija i transformacije glasačkih
baza, vlade nisu u poziciji da iskreno govore o
ovom pitanju u zapadnoj Europi.
Je li došlo do promjene odnosa snaga od odlaska njemačke
kancelarice Angele Merkel krajem prošle godine?
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
U svakom slučaju, vrijeme provedeno u politici
veliki je resurs. To i sam osjećam među mini-
strima vanjskih poslova. Jednostavno to što sam tu
sedam godina, u nizu pregovaračkih situacija, veli-
ka je prednost. To je zasigurno svakako i ekspo-
nencijalno slučaj na razini šefova vlada, pogotovo
ako je netko tu već šesnaest godina. Činjenica da
je nakon šesnaest godina otišla najjača europska
kancelarica otvara vrata novim situacijama. To je
sigurno. Vrijeme će odlučiti hoće li te nove situa-
cije postati trajne ili predstavljaju samo privre-
mena kretanja. Sve to uvelike ovisi o ishodu fran-
cuskih predsjedničkih izbora, koji će se održati
otprilike u isto vrijeme kad i mađarski. Uz smjenu
kancelara, mislim da je barem jednako važno da se
bitno promijenio sastav vladajuće koalicije najjače
europske zemlje. Još se nije dogodilo da je čine tri
različite stranke, a ova socijaldemokratsko-libe-
ralno-zelena koalicija mogla bi ozbiljno utjecati na
europsku političku kartu.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova palo je u ruke
Zelenih. Vidite li već posljedice toga?
Ništa se novo do sada nije dogodilo, kontakti su
zasada ostvareni samo na nižoj razini. Naš stav je
sasvim jasan: uz međusobno poštovanje, mi smo,
naravno, spremni razgovarati o svakom pitanju.
Želimo izbjeći da itko vidi Mađarsku kao vreću za
boks. Toga nije bilo i neće biti dok smo mi na
vlasti. Njemačka je važan partner, imamo puno
zajedničkih interesa, uglavnom u područjima gos-
podarstva, industrije i obrane. U Mađarskoj postoji
šest tisuća njemačkih tvrtki. Trgovinski promet iz-
među višegradskih zemalja i Njemačke dvostruko
je veći od onog između Njemačke i Francuske, ta-
ko da mi Srednjoeuropljani igramo vrlo važnu ulo-
gu u njemačkom gospodarstvu. Toga moramo biti
svjesni i to nam treba dati dovoljno samopouz-
danja uz to da, naravno, svatko mora znati gdje mu
je mjesto, koliko su mu jaki bicepsi.
Koliko su jaki bicepsi Mađarske?
S ekonomskog i regionalnog političkog stajališta
Mađarska je u posljednje vrijeme itekako povećala
vlastito značenje. Djelomično je za to zaslužan
njezin gospodarski učinak i politička stabilnost ko-
ja nas obilježava već dvanaest godina. Imamo re-
gionalni sjaj koji prije nije postojao – Mađarska,
primjerice, ima veliku ulogu i u politici Europske
unije prema zapadnom Balkanu.
Politico je nedavno pisao o raspadu Višegradske četvorke, jer
je ministar za europska pitanja nove češke Vlade kritizirao
naš zakon o zaštiti djece. Može li suradnja doista puknuti?
Stranica 48
Glasnik HDK
U posljednjih sedam do deset godina toliko puta
sam vidio kako međunarodni liberalni tisak i poli-
tička elita slave zbog percipiranog slabljenja Više-
gradske skupine da samo odmahnem rukom. Jasno
je da ti novinari i političari pokušavaju projicirati
vlastite želje. Svaki put kad dođe do smjene vlasti
u nekoj od višegradskih zemalja, čuju se iste priče.
U programu nove češke vladajuće koalicije jasno
se govori o važnosti Višegradske skupine. Češki
ministar vanjskih poslova je krajem prošle godine
ovdje nazočio višegradsko-turskom susretu i to je
potvrdio kako u četiri oka tako i javno na konfe-
renciji za novinare. Spomenuti novinari bi to tre-
bali uzeti u obzir, ako uopće imaju namjeru na
neki način prikazati stvarnost u onome što opisuju.
Ali liberalni mainstream ne može se riješiti starih
dogmā i držati korak s novom stvarnošću.
Grade li, s druge strane, V4 na tu novu stvarnost?
Višegradska skupina nikada nije govorila da svi
uvijek moraju oko svega biti suglasni. Štoviše,
njegova snaga dijelom leži u znanju i priznavanju
da je uvijek bilo, ima i bit će pitanja o kojima
ćemo razmišljati drugačije. Kao što razlike u miš-
ljenjima još nisu potrgale višegradske okvire do
sada, ne će ni ubuduće. Kapacitet višegradskih ze-
malja da zastupaju svoje interese uvijek će biti jači
zajedno nego odvojeno, bez obzira na politički
smjer njihovih vlada.
Mariann Őry Magyar hírlap (Mađarska)
12. siječnja
DOGAĐANJA U PROSINCU NA
KONZULARNOM PODRUČJU PEČUHA44
U brojnim prosinačkim aktivnostima sudjelovali
su generalni konzul (gk.) RH Drago Horvat, Ne-
ven Marčić, konzul savjetnik, i ostali. U Domu
kulture u Izvaru proslavljen je 13. prosinca blag-
dan sv. Lucije i Dan podravskih veza u EU-u. U
predvorju Doma kulture prikazana je izložba ra-
dova učenika izvarske Osnovne škole (OŠ) te se
također prisjetilo na kulturne programe iz prijaš-
njih godina. Blagdan sv. Lucije ukorijenjen je u
hrvatskim narodnim običajima počevši od sijanja
pšenice i darivanja djece. Svečanosti su pribivali
mjesni načelnici, a izočni su se oglasili telefonom
ili uputili dobre želje video porukom. Nazočne u
prepunoj dvorani Doma kulture pozdravila je K.
44 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 10. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Kovač predsjednica HS Izvara, spomenuvši da se
Izvar nalazi pokraj Drave, u blizini Hrvatske, a
Drava ih veže, i to na kulturnom planu kada su
ovdje prije nastupali KUD-ovi.
U kulturnom programu nastupio je Pjevački zbor
Izvara, učenici OŠ Izvara, Pjevački zbor iz Viro-
vitice (Zajednica Mađara iz Virovitičko-podravske
županije), KUD Podravina i Tamburaški sastav
(TS) 'Vizin'. Na kraju programa K. Kovač zamo-
lila je nazočne da se priključe pjevanju njihove
himne ''Podravina mila moja'' i pjesmi ''Tiha noć''
na mađarskom i hrvatskom jeziku. Pred završetak
programa gk. D. Horvat predao je dar predsjednici
K. Kovač i zaželio još mnogo druženja. Program
je financirao Fond Bethlen Gábor, Hrvatska samo-
uprava županije Šomođ i Hrvatska samouprava
Izvara.
* * * * *
Na predstavljanju romana "Judita" u foajeu Hrvat-
skoga kazališta (HK) u Pečuhu 14. prosinca govo-
rili su auktor romana Miro Gavran; Slaven Vida-
ković, ravnatelj HK u Pečuhu; Vera Šimić Jajči-
nović, pročelnica Odjela za kulturu grada Zagreba
i glumica Mladena Gavran koja je čitala ulomke iz
knjige "Judita". Roman je objavljen prije 20 godi-
na i imao je 13 izdanja na hrvatskom jeziku, te 12
izdanja u prijevodima diljem svijeta. Uz Gavranov
roman objavljena je i biblijska epizoda o Juditi, te
istoimeni ep Marka Marulića, tako da se ovom
knjigom izdavač 'Mozaik knjiga' uključio u 500.
obljetnicu obilježavanja objavljivanja 'Judite' M.
Marulića ‒ otca hrvatske književnosti. U romanu
"Judita" M. Gavran pripovijeda priču poznatu iz
Biblije i epa M. Marulića o udovici koja spašava
svoj narod od moćnog osvajača. Od svojega
pojavljivanja 2001. roman "Judita" M. Gavrana je
postao je najprevođenije djelo suvremenoga hrvat-
skog auktora u svijetu.
* * * * *
HK u Pečuhu izvelo je predstavu M. Gavrana ''Sve
o muškarcima'' 15. prosinca. Muški svijet u ovoj
se priči razotkriva s puno humora i neočekivanih
sukoba, dok svaki od triju glumaca igra po neko-
liko različitih uloga. Mladena Gavran, koja je pro-
šle godine režirala "Sve o ženama", prihvatila se
ove predstave, odabravši mlade nadarene glumce u
ovoj dinamičnoj predstavi. Tekst M. Gavrana do
sada je imao 18 kazališnih premijera diljem
svijeta, od Rio de Janeira do Moskve. Miro Gav-
ran je na humorističan način na sceni prikazao
život iz muške perspektive. U komediji tri darovita
Stranica 49
Glasnik HDK
glumca uspješno su prikazala probleme i situacije
s kojima se muškarac današnjice susreće. Brzi di-
jalozi, te izmjena dramskih i humornih pasaža ka-
rakteristika su ovog teksta. Promociji su nazočili
novinari Hrvatske redakcije Mađarskog radija i
televizije.
* * * * *
Hrvatska samouprava županije Šomođ priredila je
18. prosinca Županijski dan Hrvata koji je započeo
adventskom sv. misom u crkvi Majke Božje Srp-
nice, koju je služio vlč. Franjo Pavleković, a po-
tom je u Kulturnom domu održana svečana sjed-
nica na čelu s predsjednicom J. Mačok Čende. Pri-
znanja zaslužnim pojedincima dodijeljena su na
javnoj tribini. Prije početka kulturnoga programa u
kojem su nastupili učenici OŠ Lukovišće, KUD
Podravina, Ženski pjevački zbor (ŽPZ) August
Šenoa, ŻPZ Korijeni i TS Vizin, gostima se obra-
tila Ruža Bunjevac, predsjednica Hrvatske samo-
uprave Lukovišća. Na kraju programa zbilo se
ugodno iznenađenje za sve uzvanike: veličanstveni
vatromet. Događaj je ostvaren potporom Ureda
predsjednika Vlade, Zajednice podravskih Hrvata,
Kulturno-športskog centra Gujaš Džuretin, Saveza
Hrvata u Mađarskoj, Zornice Nove, Hrvatske sa-
mouprave Lukovišće i predstavnika Hrvata u ma-
đarskom Parlamentu.
* * * * *
Već niz godina Savjet za narodnosti obilježava 18.
prosinca Dan narodnosti, a na prijedlog Hrvata
program je održan 18. prosinca u prostorima HK-a
u Pečuhu. Nazočne je pozdravio gradonačelnik
Pečuha Attila Péterffy predstavivši narodnosti koje
svojom poviješću i radom obogaćuju sliku grada.
Na reprezentativnom mjestu održan je i uspješan
gastronomsko-kulturni festival na glavnom grad-
skom trgu ujesen 2021. u organizaciji Savjeta.
Ostali govornici poticali su mlade i darovite koji
su u narodnosnoj pripadnosti pronašli svoj identi-
tet. Potom je gradonačelnik Pečuha dodijelio priz-
nanja Skupštine grada Pečuha narodnosne diplome
mladim pripadnicima pečuških narodnosti, a među
njima Hrvatu N. Véghu koji je nagradu dobio na
osnovi prijedloga Hrvatske samouprave Pečuha.
Slijedio je program koji su ostvarili Hrvatska na-
rodnosna samouprava Pečuha i KUD Tanac pod
naslovom ''Do Betlema hodimo'', hrvatski božićni
program KUD-a Tanac i Orkestra Mišina. Pred-
stavljene su plesom i pjesmom, nošnjom, scen-
skom igrom brojne skupine Hrvata u Mađarskoj.
Generalni konzulat RH u Pečuhu
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
PRIREDBA VOJVOĐANSKIH HRVATA
"SRIJEMCI SRIJEMU" ODRŽANA U
SURČINU45
Priredba kulturno-prosvjetnih udruga vojvođan-
skih Hrvata "Srijemci Srijemu" održana je 30.
prosinca u Hrvatskoj čitaonici 'Fischer' u Surčinu.
Zbog epidemioloških ograničenja nije bilo nastupa
folklornih skupina i tamburaških orkestara niti
sastava (TS) ni zajedničkog druženja. Premijerno
je prikazan dokumentarni film o hrvatskim udru-
gama kulture iz Srijema koji je snimljen uz
stručnu pomoć Hrvatskoga nacionalnog vijeća
(HNV), Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i
Novinsko-izdavačke ustanove 'Hrvatska riječ', a uz
potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate iz-
van RH i Ministarstva kulture Republike Srbije
(RS).
Događaju su nazočili Lazar Cvijin, predsjednik
Izvršnog odbora HNV-a, Katarina Čeliković, vodi-
teljica projekata Zavoda za kulturu vojvođanskih
Hrvata i Katica Naglić, predsjednica Zaklade 'A.
G. Matoš' iz Beograda. Dr. sc. Stjepan Glas, opu-
nomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH, koji je
uz čestitke povodom božićnih i novogodišnjih bla-
gdana zahvalio organizatorima i sudionicima pri-
redbe na trudu uloženu u provedbi projekta kojim
se nastavlja očuvanje hrvatske tradicije, kulture i
običaja, te povezivanje Hrvata Srijema s ostatkom
hrvatskog korpusa u RS. S obzirom na to da u
filmu nije prikazana djelatnost svih društava iz
Srijema g. S. Glas je razgovarao s g. Cvijinom,
kao organizatorom izradbe filma koji je rekao da
će HNV nastavno na ovaj projekt snimiti promi-
džbene filmove za svaku udrugu pojedinačno,
uključujući i one koje nisu sudjelovale u ovom
projektu "Srijemci Srijemu 2021".
Veleposlanstvo RH u Beogradu
ZAŠTO JE "SRPSKOM SVETU" I
PARTNERSTVU S BOŠNJACIMA ODGOVOR
"HRVATSKA ŠUTNJA"46
Kako bi Hrvatska reagirala kada bi počeo rat u
BiH? Bi li se miješala u unutarnje sukobe u državi
za koju je i ona supotpisnica u Daytonu? I bi li,
45 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 10. siječnja.
46 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. siječnja.
Stranica 50
Glasnik HDK
kao i u proteklom ratu, pružala utočište i pomoć
Bošnjacima i borila se protiv Srba? Na koncu,
kako bi zaštitila sunarodnjake? I još mnoga pitanja
nameće strah zbog srpskog zveckanja oružjem.
Mnogo se toga dogodilo u kratkom razdoblju.
Dodik je blokirao rad državnih institucija i pok-
renuo prijenos nadležnosti s države na entitet Re-
publike Srpske. Amerikanci su mu (ponovno)
nametnuli sankcije i poručuju da ne će tolerirati
daljnju razgradnju daytonske BiH. Međutim, me-
đunarodna zajednica izgubila je autoritet, pa čak i
legitimitet. Čak i "crne liste", osim simboličke, ne-
maju drugu težinu. Brzo su to prepoznali domaći
političari. Više ne strahuju od njihovih prijetnjā.
Zato Srbi prkose moćnoj Americi i to su najzornije
demonstrirali na obilježavanju 9. siječnja, Dana
RS-a, koji je proglašen neustavnim. Pri tome Do-
dik ne propušta priliku poručiti kako je BiH velika
nevolja i kako je njezin formalni raspad zapravo
pitanje vremena. Srbija opstanak BiH ne dovodi
otvoreno u pitanje. Naprotiv, njezini dužnosnici
uporno ponavljaju da poštuju njezinu cjelovitost i
neovisnosti, ali jednako tako izjavama i postup-
cima demonstriraju da je Srbija čvrsto uz svoju
braću.
Do sada su se Hrvatska i Hrvati u Bosni i Her-
cegovini držali poprilično suzdržano prema njiho-
vim prijetnjama o odcjepljenju i sankcijama. Blis-
ka budućnost tražit će jasniju određenost prema
svim ovim događanjima. Sadanja hrvatska šutnja
prema "srpskom svetu" rezultat je složenih odnosa
unutar BiH. Naime, Hrvati i Srbi imaju sličan kon-
cept prema strukturi države. Oni su za tronacio-
nalnu BiH, a Bošnjaci za građansku. Najmalo-
brojniji narod strahuje da će izgubiti "saveznika"
jer bi se bez njega teško odupro sve agresivnijem
konceptu majorizacije i unitarizacije. Bošnjački
političari ne gledaju nimalo dobronamjerno na tu,
kako tumače, kršćansku vezu Hrvata i Srba. Zbog
toga ih u paketu pokušavaju označiti rušiteljima
države unutar svoga naroda, ali i u međunarodnoj
zajednici. Status žrtve koji su izgradili umnogome
im pomaže u takvoj kampanji. Hrvati postaju sve
više usputna šteta srpskog radikalizma. Stoga je
već odavno upitno koliko ovakva politika donosi
štete, a koliko koristi. Osobito što su Srbi s obiju
strana granice u sukobu s cijelim zapadnim svije-
tom, s Amerikom, Australijom, Europom…, a u
BiH ‒ s državom. Samo prošli tjedan protekao je u
znaku američkog sankcioniranja njihovih politi-
čara, europskih prijetnjā da će učiniti isto, aus-
tralskog ponižavanja Đokovića. I država BiH traži
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
način kako ih disciplinirati. Svi pokušaji padaju
pred srpskim prkosom. Najavljuju odcjepljenje,
proslavljaju zabranjeni Dan Republike Srpske, po
Srbiji i BiH pjevaju pjesme koje veličaju genocid
u Srebrenici i prijete da će zbog zlostavljanja Đo-
kovića tvrtki Rio Tinto iz Australije zabraniti za-
početi posao stoljeća ‒ otvaranje rudnika litija u
Loznici. Ide se i do toga da su pokrenute i online
peticije za protjerivanje klokana iz Zooloških vrto-
va u Srbiji.
Možebitni reset hrvatske politike nikako ne znači
zaokret prema suradnji sa Srbima. Sve pozitivne
odnose treba unaprjeđivati, prije svega, u izgradnji
europske države na daytonskim temeljima. Takva
politika traži snažnije jačanje odnosa s Bošnja-
cima. Ključ opstanka države upravo je u stvaranju
te koalicije. Treba se ponovno vratiti na temelje
Washingtonskog, Daytonskog, Splitskog i mnogih
drugih sporazuma te referendumske odluke o sa-
mostalnosti BiH. Narodi u Federaciji upućeni su
jedni na druge. Na najgorči način iskušali su pos-
ljednjih desetljeća kako politika prijevara i politič-
kih ratova ne daje rezultate. Svi su gubitnici. Iscr-
pili su se u međusobnim destrukcijama. Jesu li
konačno shvatili da ovako više ne ide?!
Hrvatsko-bošnjačko savezništvo, partnerstvo ili
kako god ga zvali, bit će najmoćnije oružje u razo-
ružavanju secesionista, ali i unitarista, odnosno
onih radikala koji u srcu Europe hoće “islamsku
državu”. Iz relaksiranih odnosa izrastao bi prirodni
Izborni zakon i svi drugi dogovori koji danas spu-
tavaju razvoj društva. Lakši bi onda bio i put do
dogovora sa Srbima oko budućnosti europske
Bosne i Hercegovine. Međutim, takva politika
traži hrabrost. Iznimnu hrabrost. Stvoreno je bole-
sno ozračje da su heroji ‒ rušitelji, a izdajnici ‒
graditelji. Nacionalne bodove najlakše je ubirati na
podjelama, radikalizmu i jeftinom populizmu. Dok
na tomu mnogi pojedinci žive, sve siromašnije
društvo izumire.
Veliku ulogu u hrvatsko-bošnjačkoj pomirbi ima
Hrvatska. Kao dobri susjed mora ohrabrivati kon-
cept federalnog partnerstva. I poslati nedvosmi-
slenu poruku kako će to savezništvo poticati i
braniti svim sredstvima. I u miru i u ratu.
Jozo Pavković
Večernji list, 11. siječnja
Stranica 51
Glasnik HDK Godina XX., broj 1

VEČERNJI SASTANAK IZA ZATVORENIH dogovor o izmjenama Izbornog zakona u BiH na

VRATA: O ČEMU SU SVE U DUBROVNIKU čemu ustrajava HDZ BiH kako bi se zaštitila prava
RAZGOVARALI PLENKOVIĆ I hrvatskog naroda.
IZETBEGOVIĆ47 Hina, 11. siječnja

Hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je

u ponedjeljak navečer u Dubrovniku s predsjed-
ZNAČENJE AMERIČKIH SANKCIJA
nikom vodeće bošnjačke stranke u BiH, Stranke
OSOBAMA I ORGANIZACIJAMA U BIH48
demokratske akcije (SDA), Bakirom Izetbegovi-
ćem o situaciji u BiH i tamošnjoj izbornoj reformi
Nakon višemjesečnih najava, američko Ministar-
te o pripremama zajedničke sjednice dviju vlada.
stvo financija napokon je objavilo novi popis
„U Dubrovniku bio je nastavak političkog dija-
sankcija osobama i organizacijama koje se pove-
loga s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovi-
zuje s koruptivnim aktivnostima. Sankcije podra-
ćem o unaprjeđenju odnosa Hrvatske i BiH. Izra-
zumijevaju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje
zili smo zadovoljstvo pripremama sjednice Vlade
imovine i financija koji se nalaze na teritoriju
RH i Vijeća ministara BiH s ciljem ostvarenja pro-
SAD-a, dok je američkim građanima zabranjeno
jekata od zajedničkog interesa, poput izgradnje
sudjelovati u transakcijama s osobama i organi-
Južne plinske interkonekcije”, napisao je na Twit-
zacijama koje su na popisu sankcioniranih. Na
teru Plenković. Kako je dodao, u razgovoru je bilo
najnovijem popisu našle su se četiri osobe i jedna
riječi o potrebi postizanja političkog dogovora o
pravna osoba: Milorad Dodik, Milan Tegeltija,
izbornoj reformi, s ciljem osiguranja ravnoprav-
bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog
nosti konstitutivnih naroda i ostalih te uklanjanja
vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, njegova sup-
blokada u funkcioniranju institucija. Najavljujući
ruga Tijana, Mirsad Kukić, predsjednik Pokreta
radni sastanak s Izetbegovićem Plenković je ranije
demokratske akcije (PDA) i zastupnik u Parla-
kazao da je taj sastanak "nastavak dijaloga" te da
mentarnoj skupštini, i banjolučka Alternativna
je tema razgovora BiH i dogovori ključnih politič-
televizija (ATV).
kih aktera o reformi izbornog zakonodavstva.
Hrvatski premijer najavio je da će fokus biti "na Do sada je američko ministarstvo izreklo sankcije
traženju rješenjā u okviru kojih će i Hrvati biti protiv 190 osoba i organizacija sa zapadnog Bal-
ravnopravan konstitutivan narod" uz načelo legiti- kana. Na tom popisu već se nalazi Milorad Dodik.
mne zastupljenosti u izboru članova Predsjedni- Uz njega, tu su još Nikola Špirić, Ante Jelavić,
štva BiH. Amir Zukić, bivši visoki dužnosnici SDA Bakir
Alispahić i Senad Šahinpašić... Među njima je naj-
Predsjednik SDA i dopredsjedatelj Doma naroda
više onih optuženih i osuđenih za ratne zločine,
Parlamentarne skupštine BiH Izetbegović priopćio
uključujući i one koji su pravomoćno oslobođeni
je u ponedjeljak navečer kako je u razgovoru s
ili su odslužili zatvorske kazne: Radovan Kara-
Plenkovićem istaknuta potreba pronalaska konsen-
džić, Ratko Mladić, Slobodan Milošević, Vojislav
zusa o izbornoj reformi s ciljem ostvarivanja rav-
Šešelj, Dario Kordić, Vinko Martinović Štela,
nopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih te ukla-
Amir Kubura... Neki od njih su u međuvremenu i
njanja blokada u radu državnih institucija. Izetbe-
preminuli. Na američkoj "crnoj listi" su i neke
gović je, prema priopćenju, naglasio važnost dija-
stranke. Najzvučnije ime je svakako ono Srpske
loga o rješavanju otvorenih pitanja na državnoj
demokratske stranke.
razini za vraćanje i osnaživanje povjerenja i su-
radnje dviju susjednih država, te je s tim u vezi po- Zbog čega se tu ponovno našao Milorad Dodik?
držano održavanje zajedničke sjednice hrvatske Da podsjetim, SAD su protiv njega već uvele
Vlade i Vijeća ministara BiH. Kako se dodaje, bilo sankcije u siječnju 2017. godine "zbog nepošti-
je riječi i o plinofikaciji BiH kroz ubrzano ostva- vanja odluke Ustavnog suda BiH o zabrani orga-
renje projekta plinovoda Južna interkonekcija te o niziranja referenduma". Nova runda sankcija pro-
drugim infrastrukturnim projektima. Izetbegović je tiv Dodika pojašnjava se određenim "proširenji-
u subotu rekao da vjeruje kako postoji prostor za ma", iako je svakom jasno da se ovdje radi isklju-
čivo o političkoj odluci koju treba promatrati u

47 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska 48 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 11. siječnja. MVEP-a od 11. siječnja.

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 52

Glasnik HDK
kontekstu još uvijek aktualne medijacije SAD-a u
vezi s političkom pat-pozicijom u BiH. Bez obzira
na to što se na prvi pogled čini kako ove sankcije
nemaju smisla, pogotovo one Miloradu Dodiku,
čini se, kad se malo zagrebe ispod površine, kako
su one vrlo precizno i pragmatično motivirane, bez
obzira na to što idu na ruku Miloradu Dodiku, čiji
će rejting dodatno porasti, čega su svjesni i u re-
publičkosrpskoj oporbi. Ne radi se tu, dakle, od
nekoj vrsti prikrivenog i mutnog "spašavanja voj-
nika Dodika", već se radi o svojevrsnom alibiju. U
suprotnom, cijeli ovaj paket bez Dodikova imena
bio bi lakonski odbačen s bošnjačke strane. Kao
politička odluka mogu se promatrati i ostali sluča-
jevi, bez obzira što su osobe pogođene ovim mje-
rama povezivane s koruptivnim aktivnostima, o-
sim Tegeltijine supruge koja je neka vrsta usputne
štete. Tegeltija je tu prvenstveno kao svojevrsna
opomena najbližim Dodikovim suradnicima, da
budu svjesni što ih čeka ako se ne distanciraju od
Dodika. Međutim, moje je mišljenje da je to pro-
mašena taktika, jer čak niti Dodikovi politički pro-
tivnici ne žele politički profitirati na sankcijama,
jer bi bili pometeni s političke scene kao "nep-
rijatelji Republike Srpske".
Ovdje možemo povući paralelu s Haškim tribuna-
lom: nisu toliko problematični procesi koji su vo-
đeni pred tim sudom, već oni koji nikada nisu za-
vršili pred njim, ili su završili sumnjivim osloba-
đajućim presudama. Tu bismo logiku mogli primi-
jeniti i na novu rundu američkih sankcija. Gdje su
tu Izetbegovićevi kapitalci poput Selme Cikotića i
Fadila Novalića, protiv kojih se vode procesi pred
Sudom BiH? Gdje su tu osobe sa sumnjivim ili
nepostojećim diplomama, poput Sebije Izetbego-
vić ili Osmana Mehmedagića Osmice? Ipak, najvi-
še nedoumica izazvalo je ime Mirsada Kukića.
Zbog čega upravo on, a ne netko drugi, jer svaka
lokalna sredina u BiH, bez iznimke, ima svoga
kukića? Ima li korupcije kod Hrvata, ako znamo
da se kod nas sve promatra kroz nacionalnu op-
tiku? Nema, izgleda.
Ovo je najbolji pokazatelj da se ovdje radi prven-
stveno o političkoj odluci. Tragom toga, stavljanje
Mirsada Kukića na "crnu listu" američkog Mini-
starstva financija svojevrsna je poruka. Jedino je
pitanje kome je ona upućena. Zna se tek da nije
Bakiru Izetgeoviću, jer je Kukić SDA-ov otpad-
nik. Iz KO SDA Tuzlanske županije (TŽ), u po-
ruci upućenoj SDP-u, čak su i poentirali na
ovome: "Imate li sad obraza kazati kako se događa
historijska revolucija s uvođenjem Zakona o prija-
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
vljivanju imovine dužnosnika i njihovih štićenika
u TŽ, dok to izglasavate u koaliciji sa Kukom od
Banovića? Ako imate odgovornosti prema bira-
čima poštovani Socijaldemokrati, ove sankcije bi
trebale biti kraj vašega koaliranja s korumpiranim
osobama s one strane zakona. Ali, ako vam je
obraz zakrpljen flekom, zažmirite i bar šutite o
vašoj borbi protiv korupcije." Iz ove reakcije jasno
je kome je ova "poruka" namijenjena, još ako se
zna kako je Kukićeva PDA dio vladajuće koalicije
u najmnogoljudnijoj županiji u Federaciji, zajedno
sa SDP-om, Našom strankom i SBB-om. Što to
onda znači? Pa to da Amerikanci možda pokuša-
vaju stvoriti svojevrsni "bošnjački blok" i da Izet-
begovićeva SDA u ovom trenutku nije ključni pro-
blem oko dogovaranja Izbornog zakona, već je to
"prograđanska ljevica".
Bakir Izetbegović i njegova SDA se nalaze u pot-
puno nezavidnoj situaciji: ako pristanu na dogovor
oko izmjena Izbornog zakona, bit će promptno od
oporbe proglašeni izdajnicima i izgubit će izbore.
Amerikanci, ako je moja logika točna, ovom mje-
rom nastoje odvojiti pregovore oko Izbornog
zakona od preuranjene predizborne utrke. Stav-
ljanjem Kukića na američku "crnu listu" može čak
dovesti u pitanje koalicijsku vladu u Tuzlanskoj
županiji. SDP i SBB za sada "mudro šute", dok iz
Naše stranke traže od Kukića da podnese ostavku
na mjesto predsjednika PDA. Ako se to dogodi, u
što duboko sumnjam, koalicija će se raspasti, jer je
PDA "stranka jedne osobe". Ako znamo kako je
bošnjačka oporba, napuštajući sastanak s međuna-
rodnim medijatorima uoči Božića, zapravo mini-
rala prvu rundu pregovora oko izmjene Izbornog
zakona, onda stvari postaju donekle jasnije. Je li
ovo "poruka" njima, da pokažu barem minimum
političke odgovornosti?
Međutim, ono što je u svemu ovome ostalo nedo-
rečeno i zbog čega je Kukić, po mojemu mišljenju,
i nastradao, je činjenica da se slična analogija mo-
že povući s najbogatijom županijom u Federaciji, s
onom Sarajevskom. I tamo je ključna figura vla-
dajuće koalicije jedan SDA-ov "disident", Dino
Konaković, predsjednik i osnivač stranke Narod i
pravda, još jedne "stranke jedne osobe", za kojega
su se također vezivale određene koruptivne afere,
te način na koji je došao do diplome, o čemu su
mediji svojevremeno brujali. Hoće li se, ako medi-
jacija oko Izbornog zakona propadne, na američ-
koj "crnoj listi" po istoj logici naći i Dino Kona-
ković? Ono što bi za ovu zemlju bilo najgore jest
to da se na ovome završi, jer bi to značilo da se
Stranica 53
Glasnik HDK
radi o alibi sankcijama, kao neka vrsta izlazne
strategije kojom će međunarodna zajednica oprav-
davati nastavak agonije zemlje. To bi bio defini-
tivni uvod u raspad Bosne i Hercegovine, uz even-
tualno liječenje uznapredovalih metastaza kukom i
motikom. Dakle ono što smo gledali proteklih
dvadeset i nešto godina.
Josip Mlakić
https://www.bljesak.info/kolumna/kuka-i-motika,
11. siječnja
VELIČALI SULTANA FATIHA KOJI JE
OKUPIRAO BOSNU I SMAKNUO
POSLJEDNJEGA KRALJA49
Nedavno je, daleko od prevelike pozornosti, obi-
lježen Dan prijateljstva oružanih snaga BiH i Tur-
ske na kojemu su predstavnici ove države iznijeli
nekoliko krajnje neprihvatljivih, dapače, skanda-
loznih i uvrjedljivih, tvrdnjā čiji je cilj opravdati
otomansku okupaciju i stoljeća zločina počinjenih
prema starosjediocima na ovim područjima. Na
tome okupljanju i prigodnoj svečanosti održanoj u
Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu nije bilo
nikoga od predstavnika Hrvata i Srba, bilo da se
radi o časnicima iz Oružanih snaga BiH ili pak
Ministarstva obrane. No, svečanosti su pribivali
ministar obrane BiH Sifet Podžić, načelnik Zajed-
ničkog stožera Oružanih snaga BiH general-pu-
kovnik Senad Mašović, veleposlanik Republike
Turske u BiH Sadik Babür Girgin, vojni izaslanik
pri Veleposlanstvu Republike Turske u BiH briga-
dir Mustafa Sitki Tatar, predstavnici turskih insti-
tucija i organizacija koje djeluju u BiH, brojni pri-
padnici Oružanih snaga Bosne u Hercegovine,
zatim predstavnici turske vojne misije u BiH i
drugi gosti.
Prigodni darovi
Tom prigodom veleposlanik Girgin je uručio dar
ministru obrane BiH Podžiću, a vojni izaslanik
Tatar je također dar uručio general-pukovniku Ma-
šoviću. Skandalozne navode upravo je iznio vojni
izaslanik Veleposlanstva Republike Turske u BiH.
Naime, brigadir Tatar je naveo zašto se obilježava
Dan prijateljstva oružanih snaga dviju država. Po
njemu to prijateljstvo seže iz vremena Otoman-
skog Carstva, odnosno rušenja srednjovjekovne
49 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 12. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
države Bosne, odnosno Huma i Hercegovine te
njihove višestoljetne okupacije koje je u pravome
smislu bila tiranija prema većini stanovništva.
„Glavna tema našega programa je prijateljstvo ko-
je predstavlja osnovno uporište naših odnosa. Svo-
jim dolaskom danas ovdje postali ste najveći do-
kaz da bogatstvo i snaga ovog prijateljstva zapo-
četog prije 558 godina sa sultanom Fatihom Meh-
med-hanom, velikim vezirom Mahmut-pašom i
zapovjednicima Isa-bega Ishakovića ne mogu biti
sputani i ograničeni ratovima, državnim granicama
ili zemljopisnim prostorima. Ustvari, vrlo važno je
neprestano imati na umu činjenicu da su svi na-
zočni u ovoj dvorani danas živi predstavnici ovog
prijateljstva koje je počelo sa Sari Saltukom i kroz
povijest se dodatno unaprijedilo i dalje se nasta-
vilo s Gazi Husrev-begom”, rekao je Tatar. Dodao
je kako se ljudi u BiH ne trebaju brinuti jer su
prethodnici „ostavili u naslijeđe ove prijateljske i
kulturne veze”.
No, ovdašnja povijest, ako se gleda sa strane sta-
rosjedilaca, ne izgleda ni blizu onako kako ju por-
tretira brigadir turskih Oružanih snaga. Dapače.
To znači kraj državnosti Bosne i Huma u tome
srednjovjekovnome smislu. Uslijedila su stoljeća
mraka i tiranije. Sam Sultan Mehmed II., zvani El-
Fatih, osvojio je 1463. Bosnu, gdje je dao pogubiti
posljednjega bosanskoga kralja Stjepana Tomaše-
vića. On nije odmah protjerao sve kršćane nakon
osvajanja Bosne iz čisto praktičnih razloga, a kato-
lički svećenici obećali su mu vjernost te posredno
i sudjelovanje u svojevrsnom primirivanju pobuna
i poslušnost kršćana. Za vrijeme te vlasti Osman-
lije su srušili brojne crkve i samostane. Obnova
nije bila dopuštena, ili tek samo na nekim mjes-
tima, ali nije smjelo biti od kamena. Svaki pokušaj
obnove kamenom rezultirao je da su Osmanlije
rušili građevinu. Nakon rušenja crkava i samo-
stana u Fojnici, u vrijeme osvajanja Bosne, fra-
njevci su neke od njih obnovili.
Spali na desetinu
Jedan dio katoličkog pučanstva iselio se još tije-
kom turskih osvajanja bježeći pred neprijateljem, a
veliki se dio zbog turskog jarma i gospodarskih
neprilika iselio tijekom turske tiranije. Osmanska
vlast je u početku bila sasvim podnošljiva i tole-
rantna. Na taj su način Osmanlije željele izbjeći
moguće nemire u trenutku dok su osvajanja još
trajala i ujedno izvući što više prihoda. Međutim,
prestankom osvajanja, a time i gubitkom prihoda,
turske su vlasti kršćanskom pučanstvu nametale
Stranica 54
Glasnik HDK
sve veće obveze zbog čega se njihov položaj sve
više pogoršavao.
Kršćani su smatrani nevjernicima i nazivani su ra-
jom koja nije imala nikakvih prava. Oni su bili
građani drugog reda, koji su se i izgledom morali
razlikovati od Turaka, a prema turskim shvaća-
njima, kao nevjernici, bili su nesposobni za vojnu
službu te kao takvi nisu smjeli nositi oružje. Krš-
ćani gotovo da i nisu imali nikakvih prava pred
sudom kojim je predsjedao kadija. O tome kakav
je bio položaj kršćana, koji su uglavnom bili Hr-
vati katolici na području današnje Bosne i Herce-
govine, govore podatci Katoličke crkve. Prije do-
laska Osmanlija bilo je više od 820.000 katolika, a
nakon pet stoljeća nasilja ostalo ih je svega
90.000.
Zoran Krešić
Večernji list BiH 11. siječnja
ŽELJANA ZOVKO KRITIZIRA IZASLANSTVO
EUROPSKOG PARLAMENTA ZA ODNOSE S
BIH I KOSOVOM50
Izaslanstvo Europskog parlamenta za odnose s
BiH i Kosovom (DSEE) održalo je u srijedu 12.
siječnja razmjenu miš-
ljenja o situaciji u Bo-
sni i Hercegovini i ne-
provođenju presuda
Europskog suda za
ljudska prava (ECHR)
u vezi s političkim
pravima. Zastupnici u
Europskom parlamen-
tu saslušali su tijekom
sjednice osobna svje-
dočenja Derve Sejdi-
Željana Zovko ća, Jakoba Fincija i Azre
Zornić u vezi s njihovim predmetima na sudu u
Strasbourgu i njihov pogled na budućnost Bosne i
Hercegovine, priopćeno je iz Ureda europarla-
mentarke Željane Zovko.
Zastupnica u Europskom parlamentu i potpred-
sjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za od-
nose s BiH i Kosovom Željana Zovko ocijenila je
sastanak jednostranim i neprimjerenim te je inzis-
tirala na uključivanju presude Ustavnog suda BiH
u slučaju Ljubić u raspravu. „U prosincu sam pos-
lala dopis predsjedavajućem izaslanstva, zastup-
50 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 13. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
niku Franzu, u kojem sam tražila uključivanje
razmjene mišljenja o provedbi odluke Ustavnog
suda u slučaju Ljubić, koja je bitan element za
budućnost Bosne i Hercegovine. Rečeno mi je da
će sjednica uključivati osobna svjedočenja. Držala
sam da je sjednica nepotpuna bez sudjelovanja g.
Ljubića i rasprave o njegovu predmetu na Us-
tavnom sudu Bosne i Hercegovine, ali je moj pri-
jedlog da na sjednicu 12. siječnja pozovem g.
Ljubića i predsjednika Ustavnog suda BiH Matu
Tadića odbijen”, naglasila je gđa Zovko, dodavši
kako je nakon posljednjeg sastanka podnijela novi
zahtjev u kojem je ponovila isti apel za sljedeću
sjednicu izaslanstva.
Gđa Zovko drži da se položaj predsjedatelja nave-
denog izaslanstva zlorabi te da je u više navrata
pozivala na nepristran pristup u dogovaranju ak-
tivnosti izaslanstva. Ocijenila je kako predsjedatelj
i tajništvo radije promiču jednostran stav, iako ga
je Europski parlament osudio u rezolucijama Eu-
ropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini. Tako-
đer drži kako je takva praksa neprihvatljiva i
kontraproduktivna u ovim, kako je kazala, napetim
vremenima. Naime, prošle godine su gđa Zovko i
njezini hrvatski kolege uputili pismo pritužbe po-
kojnom predsjedniku Europskog parlamenta Davi-
du Sassoliju zbog Franzove klevete hrvatskih poli-
tičara.
U službenoj izjavi u svojstvu predsjedatelja iza-
slanstva DSEE-a, Franz je naveo kako je očito da
određene političke snage u Hrvatskoj, zemlji čla-
nici EU-a, imaju potencijalnu destabilizirajuću
agendu u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Pred-
sjednik Sassoli je odgovorio kako je podsjetio
Franza da službene izjave za medije trebaju u pot-
punosti poštivati stavove koje je Europski parla-
ment usvojio u svojim rezolucijama i da u slučaju
da se iznese osobno mišljenje to treba jasno nag-
lasiti, navodi se u priopćenju.
Bild.ba 12. siječnja
GRUBIŠIĆ: KULTURNA BAŠTINA, POMORSKE
VJEŠTINE I ZNANJA HRVATA SADA SU NA
PONOS I CRNOJ GORI51
Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike
Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić 52 čestitao
51 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 13. siječnja.
52
Veleposlanik Veselko Grubišić redoviti je član HDK-a.
Stranica 55
Glasnik HDK Godina XX., broj 1

je svim Hrvaticama i Hrvatima Crne Gore 13. mozite nam, Hrvatska je inače izgubljena". Vidno
siječnja ‒ Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori i potresen, nakon tog događaja, tadanji ministar
pozvao ih da ga obilježe u svom srcu i u krugu vanjskih poslova Njemačke u kamere je impul-
obitelji zbog trenutne epidemiološke situacije. zivno izjavio: „Ne zvao se ja Hans-Dietrich Gen-
„Budite ponosni na svoje hrvatske korijene. Hvala scher, ako od danas za Hrvatsku nešto konkretno
vam što ste za svoja obilježja odabrali himnu, grb i ne bude zaključeno ‒ mi Nijemci sami ćemo priz-
zastavu Republike Hrvatske i registrirali ih pri nati Hrvatsku"“, naveo je Grubišić.
Skupštini Crne Gore”, naveo je Grubišić u čestitki. Poručio je da će Hrvatska pomagati Hrvaticama i
Dodao je da Hrvati žive u gotovo svim općinama u Hrvatima Crne Gore gdje god i koliko god bude
Crnoj Gori. „Autohtoni ste narod u Boki, Budvi i mogla. „Na ovaj svečani Dan hrvatskog naroda u
Baru. U sebi nosite humanizam, renesansu i barok. Crnoj Gori potrebno je u više navrata istaknuti da
Vaša kulturna baština, vaše pomorske vještine i će Hrvatska stajati uz Crnu Goru na svakom
znanja na ponos su sada i vašoj domovini Crnoj njezinu koraku prema članstvu u Europskoj uniji!
Gori. Posebno, molim vas u Boki, nastavite poma- Drage Hrvatice i Hrvati, neka vam je sretan i
gati i ostalima da se ubaštine u izvrsnu tradiciju i blagoslovljen Dan hrvatskog naroda u Crnoj
kulturu Boke. Ostanite uključivi, ostanite primjer Gori“, poručio je Grubišić u čestitki.
suživota sa svima, pomozite izgraditi bolje, pros- Portalanalitika (Crna Gora) 13. siječnja
peritetnije i pravednije društvo u Crnoj Gori“,
istaknuo je Grubišić.
Zahvalio je Hrvatima, građanima Crne Gore, što
HRVATSKA NACIONALNA MANJINA U CRNOJ
su Hrvatsku nagradili s gotovo deset tisuća svojih
GORI OBILJEŽAVA DAN HRVATSKOGA
sunarodnjaka koji op-
NARODA U TOJ ZEMLJI53
lemenjuju tu zemlju.
„Nastanili su se širom
„Danas, 13. siječnja, obilježavamo po drugi puta
Hrvatske, služe joj na
ovaj veliki dan za Hrvate u Crnoj Gori te je ovo
mnogim važnim polo-
prilika da se prisjetimo svih zajedničkih postig-
žajima i u svim profe-
nuća u izgradnji samostalne i građanske Crne Gore
sijama. Na ponos su
te očuvanju vrijednosti multikulturalizma našeg
vama i čitavoj Hrvat-
društva, čemu su Hrvati u Crnoj Gori dali svoj
Veselko Grubišić skoj. Sobom su ponijeli
nemjerljiv doprinos”, priopćilo je Hrvatsko nacio-
svoju nematerijalnu kulturnu baštinu i na Tripun-
nalno vijeće, visoko upravno tijelo hrvatske ma-
dan će balati Kolo svetog Tripuna baš kao da su u
njine u toj zemlji. Vijeće ističe da je ovaj praznik
Boki“, dodao je Grubišić.
ujedno povod i poticaj za daljnje aktivnosti na
S obzirom na to da će za dva dana Hrvatska afirmaciji i očuvanju posebnosti i vrijednosti hr-
obilježiti 30 godina od međunarodnoga priznanja, vatskog naroda u Crnoj Gori.
Grubišić navodi da se treba prisjetiti mnogih
Hrvatske zastave istaknute su povodom praznika
Hrvata iz Boke koji su se ugradili u temelje ob-
na zgradi Općine Tivat i Općine Kotor. Tijekom
novljene državnosti. „Hvala im! Prilika je za
cijele godine zastava je istaknuta na pročelju Do-
izdvojiti bračni par Janović koji je dugo živio i
ma kulture 'Josip Marković' u Donjoj Lastvi, gdje
djelovao u Saveznoj Republici Njemačkoj. Ovo
se nalazi sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća
može biti spomen na poznatog doktora i pred-
Crne Gore. Prema Zakonu o isticanju i upotrebi
stavnika u Hrvatskom saboru dr Stanislava Jano-
nacionalnih simbola, na zgradama općina u kojima
vića, rođenog u Tivtu, ali još i više na njegovu
po posljednjem popisu stanovništva ima više od 5
suprugu Amaliju Janović, ponosnu Podravku, koja
% Hrvata, a to su općine Tivat i Kotor, na dan 13.
je odigrala i jednu posebnu ulogu u lobiranju za
siječnja mora se vijoriti hrvatska zastava. Današnji
međunarodno priznanje Hrvatske. Gospođa Jano-
dan utvrđen je za nacionalni praznik jer je 13.
vić se, u rujnu 1991. godine, u Brusselsu, dok su
siječnja poznat kao Dan prijenosa moći svetoga
mnogi hrvatski krajevi krvarili, otrgnula djelatni-
cima osiguranja, potrčavši prema ministru vanj-
skih poslova Njemačke. Ničice je kleknula preda
nj i zavapila: „Gospodine ministre, molim vas, po- 53 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 14. siječnja.

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 56

Glasnik HDK
Tripuna u Kotor 809. godine, poznatom kao Ka-
rike.
Čestitke hrvatskom narodu u Crnoj Gori su uputili
najviši crnogorski dužnosnici, kao i hrvatski mini-
star vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić
Radman. „Imao sam sreću i zadovoljstvo nekoliko
puta tijekom prošle godine boraviti u Crnoj Gori,
posebno u Boki kotorskoj te upoznati rad Hrvat-
skog nacionalnog vijeća Crne Gore i Kotorske bis-
kupije kao i osjetiti ljepotu, snagu i moć Zaljeva
svetaca koji krije veliku hrvatsku baštinu, a koju
ste unijeli u kulturni mozaik Crne Gore“, poručio
je Grlić Radman.
Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori čuva
svoj identitet, povijest i tradiciju o čemu govori
bogata materijalna i nematerijalna kulturna baš-
tina. Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz
2011. kao Hrvati izjasnilo se 6.021 ili 0,97 %
građana. Hrvatska manjina u novom sazivu crno-
gorskog parlamenta nakon izbora 2020. po prvi
put nakon 18 godina nema svog zastupnika. Za
zastupničko mjesto Hrvata u Skupštini Crne Gore
prvi put su se natjecale dvije političke stranke,
Hrvatska građanska inicijativa (HGI), koja je do
sada bila glavna stranka tamošnjih Hrvata, te
Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS),
koje nisu uspjele osvojiti dovoljan broj glasova za
zajamčeni mandat. Na tim izborima HGI je os-
vojio 1.106 glasova ili 0,27 %, a HRS 496 glasova
ili 0,12 %. Za zajamčeno zastupničko mjesto bilo
je potrebno osvojiti oko 1.500 glasova. Hrvati u
mjesnom parlamentu općine Tivat imaju dva zas-
tupnika, dok u općini Kotor na proteklim mjesnim
izborima nisu uspjeli osvojiti niti jedan mandat.
PolitikaPlus/Hina 13. siječnja
NOVIH 10 HRVATSKIH PRAVEDNIKA MEĐU
NARODIMA54
Gđa Miriam Steiner-Aviezer, autorica knjige 'Hr-
vatski pravednici' i kći hrvatskih Židova koji su
preživjeli holokaust, izvijestila je Veleposlanstvo
RH 11. siječnja o dovršetku procedure za progla-
šenje novih 10 hrvatskih Pravednika među naro-
dima. Misija prepoznavanja pravednika nastavlja
se i danas, čime Hrvatska ima 132 Pravednika
među narodima. „Tko spasi jedan život, spasio je
54 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 18. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
cijeli svijet!“ ‒ misao iz svete židovske knjige Tal-
mud, ugravirana je u medalju odlikovanja Praved-
nik među narodima.
Odlukom izraelskog parlamenta Knesseta osnovan
je 1953. Yad Vashem, memorijalni centar posve-
ćen žrtvama holokausta. Od 1963. Yad Vashem
dodjeljuje počasni naslov Pravednik među narodi-
ma ljudima koji nisu Židovi, a tijekom II. svjet-
skog rata riskirali su vlastiti život i slobodu za spas
najmanje jednog Židova od smrti ili deportacije, i
to bez koristi. Naslov dodjeljuje posebno povje-
renstvo na čelu sa sudcem Vrhovnog suda, a do-
kazni postupak je temeljit. Isprva je za svakog
pravednika na Gori sjećanja bilo zasađeno jedno
stablo, a danas su imena Pravednika uklesana u
Zid časti u Vrtu pravednika u Yad Vashemu. Sva-
ki Pravednik dobiva posebno kovanu medalju i po-
velju te mu je dodijeljeno počasno izraelsko držav-
ljanstvo. Pravednici potječu iz raznih naroda, reli-
gija i slojeva društva.
Veleposlanstvo RH u Tel Avivu
ŠTO JE KOMŠIĆ ZAPRAVO ČUO U
VATIKANU?55
Poglavar Katoličke crkve papa Franjo primio je u
ponedjeljak 17. siječnja u audijenciju u svojoj pri-
vatnoj biblioteci u vatikanskoj Apostolskoj palači
predsjedavajućega člana kolegijalnoga tročlanoga
Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Kom-
šića. Bosanski državnik se zatim sastao i s nadbi-
skupom Paulom Richardom Gallagherom, tajni-
kom za odnose s državama ("ministrom vanjskih
poslova") u papinskome Državnom tajništvu. Tali-
janska katolička agencija Servis regijskih infor-
macija (SIR) objavila je da je Papa na kraju
sastanka s Komšićem ocijenio: "On je dobra oso-
ba". U razgovorima u Državnom tajništvu, kaže se
u obznani Ureda za novinstvo Svete Stolice, „izra-
ženo je zadovoljstvo postojećim dobrim bilateral-
nim odnosima i razmotreni su prioriteti kolegijal-
nog Predsjedništva. Zatim se razgovaralo o unu-
tarnjoj zbilji zemlje, opetujući potrebu promicanja
pravno-društvene jednakosti svih građana koji
pripadaju svakom konstitutivnom narodu. Dotak-
nuta su, napokon, neka regionalna pitanja, uklju-
čujući situaciju u zemljama zapadnog Balkana i
proširenje Europske unije.”
55 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 18. siječnja.
Stranica 57
Glasnik HDK
Konstitutivni narod
Iz toga se razabire da je Gallagher inzistirao na
tome da hrvatski konstitutivni narod ravnopravno
bira svog predstavnika u kolegijalno Predsjedni-
štvo, u koje je Komšić, nota bene, izabran boš-
njačkim glasovima. S druge strane, ni Komšić ni
Gallagher nisu otvorili pitanje predstavljanja drža-
vljana koji ne pripadaju konstitutivnim narodima,
unatoč presudi Europskog suda za ljudska prava u
slučaju Sejdić i Finci (na temelju tužbe tih pri-
padnika romske odnosno židovske narodnosti, za-
kinutih Daytonskim ugovorom).
Gallagher je, kako doznajemo, podsjetio na ulogu
Svete Stolice u međunarodnom priznavanju Bosne
i Hercegovine i njezine teritorijalne cjelovitosti. U
tom kontekstu je papa sv. Ivan Pavao II uzdigao
tadanjega i sadanjega nadbiskupa vrhbosanskoga i
metropolita bosanskohercegovačkoga mons. Vin-
ka Puljića u rang kardinala, čime je naglasio rav-
nopravnost Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini
s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, gdje zagrebački
nadbiskupi i metropoliti tradicionalno uživaju rang
kardinala. Papa Benedikt XVI. je 2008 odlikovao
Komšića visokim odličjem Svete Stolice.
Službeni vatikanski portal Vatican News navodi da
je to bio „drugi službeni susret Željka Komšića s
papom Franjom, nakon onog od 15 veljače 2020,
kada je naglašeno da će Vatikan nastaviti pružati
potporu Bosni i Hercegovini kao multietničkoj
državi na njezinu putu u euroatlantsku integra-
ciju”. Tom je prilikom, inzistira Vatikan preko
svoga internetskoga glasila, bila naglašena „potre-
ba jamčenja punog poštivanja prava svih građana i
stvarne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda,
srpskoga, bošnjačkoga i hrvatskoga, kao i njihovih
religijskih konfesija”.
Kontinuitet
Vatikan podcrtava kontinuitet i napomenom da je
„prije gotovo 15 godina, 25 listopada 2007. Kom-
šić (57), i tada hrvatski član Predsjedništva Bosne
i Hercegovine, u Vatikanu razmijenio ratifikacij-
ske instrumente Temeljnog sporazum između te
balkanske zemlje i Svete Stolice s tadanjim kardi-
nalom državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom.”
Svojim čitateljima diljem svijeta Vatican News ob-
jašnjava da Bosna i Hercegovina pažljivo nastavlja
težiti pristupanju Europskoj uniji, "iako će prego-
vori započeti tek pošto se ostvare prioriteti koje je
2019. postavila Komisija EU, posebno u pogledu
demokracije i poštivanja ljudskih i manjinskih pra-
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
va. Taj je cilj danas tegoban u svjetlu aktualne
situacije u zemlji u kojoj se ponovno opažaju
nacionalistički zahtjevi sa srpske strane, trideset
godina nakon završetka rata na Balkanu. Posljed-
njih dana dogodila su se ozbiljna zastrašivanja i
nesreće na štetu bošnjačkog stanovništva. U Brč-
kome su oskvrnuti grafiti u znak sjećanja na žrtve
genocida u Srebrenici, čemu je uslijedila čvrsta
osuda Europske unije, po kojoj se 'ne smiju veli-
čati ratni zločini niti davati eksplozivne izjave koje
siju mržnju'. Stanje je dakle složeno zbog čega je i
mjesna (Katolička) Crkva pozvala na razboritost",
analizira vatikanski portal. Tom analizom Sveta
Stolica neslužbeno ali jasno upućuje na svoj uvid
u realne dimenzije sastanka Komšića s Papom.
Inoslav Bešker
Jutarnji list, 17. siječnja
SREDIŠNJA PROSLAVA SV. TRIPUNA U
KOTORU56
Nakon svečanosti „Karika“ 13. siječnja, te pohvala
„Loda“ 27. siječnja, održana je 6. veljače u Kotoru
1213. središnja, vanjska proslava Sv. Tripuna,
zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije. Svečanost
je započela ispred glavnih gradskih vrata, prijav-
kom i predajom zastave. Kotorski odred dočekao
je odrede Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg
Novog, a potom se zajednički odred u pratnji
gradske glazbe uputio pred katedralu Sv. Tripuna.
Nakon blagoslova kotorskog biskupa msgr. Ivana
Štironje, članovi Bokeljske mornarice izveli su uz
glazbenu pratnju čuveno Kolo Sv. Tripuna, a po-
tom je u katedrali Sv. Tripuna održana sv. misa
koju je predslavio kardinal Blase J. Cupich, nad-
biskup metropolit Chicaga, uz koncelelebriranje
nadbiskupa, biskupa, svećenika i redovnika iz Ko-
tora i susjednih biskupija iz RH i BiH. Propovijed
je izrekao mons. Tomo Vukšić, nadbiskup vrh-
bosanski. Posebnu je zahvalu s poticajem kotorski
biskup Štironja uputio članovima Bokeljske mor-
narice. Euharistijskom slavlju nazočili su gene-
ralna konzulica RH mr. sc. Jasminka Lončarević,
predstavnici udruga Hrvata u Crnoj Gori, te pred-
sjednik Općine Kotor i predsjednica Skupštine.
Generalni konzulat RH u Kotoru
GLASNIK HRVATSKOGA
DIPLOMATSKOGA KLUBA IZLAZI
VEĆ DVADESETU GODINU!
56 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 10. veljače.
Stranica 58
Glasnik HDK
AKTIVNOSTI ČLANOVA HDK-A
U Glasniku HDK redovito izlaze vijesti o vrijednim
postignućima članova HDK na polju diplomatske
aktivnosti i/ili djelovanja s međunarodnim dosegom.
Međutim, time se zacijelo ne izvješćuje o svemu što
naši agilni članovi čine u javnosti – do sada se uglav-
nom izvješćivalo o onome za što je urednik ili koji dru-
gi član UV-a saznao. Pojedinim je članovima, izgleda,
neugodno davati vijesti o svojim javnim nastupima ili
objavljivanju knjige „na velika zvona“, ali za tu samo-
zatajnost nema pravog razloga. Zato UV moli čitatelje
da dostavljaju vijesti o osobnim uspjesima, a i onima
drugih članova, pa će one biti objavljivane u Glasniku.
U zadnjem su pak dvomjesečju naši/e članovi/ice bili/e
izvanredno aktivni/e, što se vidi iz sljedećih priloga.
VELEPOSLANSTVO PROMIČE HRVATSKA
VINA U NORVEŠKOJ57
Nastavno pokušajima plasiranja hrvatskih vina na
zahtjevnom norveškom tržištu, u Veleposlanstvo
RH (VRH) pozvan je predstavnik tvrtke
Winepartners Nordic AS. Ovaj norveški uvoznik,
na sveopće oduševljenje, uz veliki trud istarskih
proizvođača vina (istarska malvazija) uspio je od
siječnja 2022. dovesti na norveško tržište četiri
vina visoke kvalitete. Jedino naše crno vino na
norveškom tržištu jest Zlatan Plavac (otok Hvar)
čiji je uvoznik Quality Wine Import AS, koji nema
predstavništva u Oslu, ali je VRH s njime u
kontaktu. Prilikom susreta s norveškim uvoznikom
izražena je čestitka na uspjehu s hrvatskim
izvoznicima sa željom spajanja s vinarima ostalih
naših krajeva. Također, dogovorena je zajednička
velika promocija i degustaciju hrvatskih vina, na
koju će biti pozvani predstavnici norveškog
vinskog monopola, novinari, sommelieri i naravno
hrvatski proizvođači vina.
Veleposlanstvo RH u Oslu
BORBA ZA UGLED HRVATSKOG JEZIKA U
NORVEŠKOJ58
Nastavno na inicijativu o promicanju hrvatskog
jezika i kulture, na sastanak u Veleposlanstvu RH
(VRH) 12. siječnja pozvana je prof. Lj. Šarić, re-
dovita profesorica Sveučilišta u Oslu (doktorirala
je jezikoslovlje na Sveučilištu u Zagrebu). Prof.
57 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 17. siječnja.
58 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 19. siječnja.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
Šarić, nositeljica kolegija iz područja južnoslaven-
skih jezika, književnosti i kulture, opće lingvistike
i semantike, izvijestila je o prijedlogu Sveučilišta
u Oslu da od 2023. studij južnoslavenskih jezika
pauzira zbog nedostatka kandidata. Tema razgo-
vora bila je hrvatski jezik u Norveškoj koji nije
prihvaćen kao jedinstven i samostalan jezik, i zaš-
to se već 30 godina miješa s umjetno stvorenim
"BHS jezikom" kada je poznato da je hrvatski je-
zik međunarodno priznati jezik.
Prof. Šarić upoznata je s početkom rada Hrvatske
dopunske škole u Norveškoj (nakon 10 godina
prekida) što je pomak prema mogućim kandida-
tima za studij hrvatskog jezika i književnosti.
Također, ukazano je na problem polaganja hrvat-
skog jezika kao drugog stranog jezika u srednjim
školama, a VRH je unatrag šest mjeseci pokre-
nulo predmetnu inicijativu. U razgovoru je razma-
trano i pitanje ovlaštenih sudskih tumača i prevo-
ditelja koji su mahom prevoditelji za bosansko-
hrvatsko-srpski jezik, i ne postoji ovlašteni prevo-
ditelj samo za jedan od ovih jezika. Sastanak je
zaključen s namjerom daljnje inicijative i osvješ-
ćivanja o razlikovanju i izdvajanju hrvatskog je-
zika iz "BHS paketa", na svim razinama društva
na kojima je to moguće.
Veleposlanstvo RH u Oslu
IZLOŽBA "30 GODINA HRVATSKE
NEOVISNOSTI" U BERLINU59
Gordan Bakota otvorio izložbu
Veleposlanstvo RH (VRH) organiziralo je u
svojim prostorijama 15. siječnja, na dan među-
narodnoga priznanja RH, otvorenje izložbe 'Večer-
njeg lista': „30 godina hrvatske neovisnosti. Po-
gled kroz novinsku fotografiju“. Otvorenje izložbe
upriličeno je u malom krugu uzvanika u kojem su
se našli i slovenski veleposlanik F. But, zamjenik
francuske veleposlanice E. Cohet i generalni kon-
zul RH u Hamburgu Kristijan Tušek. Postav od
otvorenja redovito razgledavaju manje skupine, a
u planu je svečano zatvaranje za širu publiku
(finissage) ovisno o važećim mjerama. VRH foto-
grafije s izložbe objavljuje na svojoj FB stranici.
Izložba će potom gostovati u Hamburgu u orga-
nizaciji Generalnoga konzulata RH.
59 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 10. veljače.
Stranica 59
Glasnik HDK
Otvarajući izložbu veleposlanik (vlp.) Gordan Ba-
kota je zahvalio suorganizatoru 'Večernjem listu'
koji je omogućio da spomenuta izložba nakon
nekoliko hrvatskih gradova prvi put bude pred-
stavljena u inozemstvu. Vlp. G. Bakota publici je
približio 55 fotografija objavljenih u 'Večernjem
listu' u posljednjih 30 godina. Osim događaja iz
društvenog i političkog života, one prikazuju i
naše sportaše i velike umjetnike. Veleposlanik je
govorio i o prinosu savezne Vlade netom ujedi-
njene Njemačke u procesu međunarodnoga priz-
nanja RH 1992. kao i o suradnji dviju zemalja u
EU i brojnim međunarodnim organizacijama.
Uslijedile su video poruke njemačkih državnika, a
zaključno se prisutnima obratio voditelj dopisni-
štva 'Večernjeg lista' iz Frankfurta Stipe Puđa.
* * * * *
Na programu koncerta pod ravnanjem maestra A.
Nelsona u dvorani Gewandhaus u Leipzigu 3.
veljače bila je Simfonija u fis-molu hrvatske
skladateljice Dore Pejačević. Uvrštavanju simfo-
nije Dore Pejačević u program koncerta pridonijeli
su novinar i redatelj Tim van Beveren i pijanistica
Kyra Steckeweh, autori dokumentarnog filma o
Dori Pejačević u nastajanju. Veleposlanstvo RH
poduprlo je aktivnost redateljskog dvojca. Vijest o
koncertu s izjavom veleposlanika G. Bakote pre-
nio je i HTV1.
Veleposlanstvo RH u Berlinu
ANDREA GUSTOVIĆ-ERCEGOVAC BORAVILA
U STAVANGERU60
Za vrijeme boravka u gradu Stavangeru od 11.-14.
veljače veleposlanica mr. sc. Andrea Gustović-
Ercegovac susrela se s predstavnicima Hrvatske
zajednice i Hrvatsko-norveškoga društva prijatelj-
stva. Posjetila je sjedište gradilišta hrvatske tvrtke
'Dalekovod', gdje je razgovarala s glavnim vodi-
teljem projekta te s nekoliko inženjera. Vele-
poslanica je također upoznala učiteljice, roditelje i
djecu u radionici Hrvatske dopunske škole, te je
pribivala nedjeljnoj sv. misi koju je za tamošnje
Hrvate predslavio don Marinko Pervan, voditelj
Hrvatske katoličke misije u Oslu.
Veleposlanstvo RH u Oslu
60 Preuzeto (uz neznatne preinake) iz Dnevnoga pregleda tiska
MVEP-a od 21. veljače.
U Zagrebu, 20. veljače 2022.
Godina XX., broj 1
OBAVIJESTI O RADU HDK-a
Od izlaska prošloga broja Glasnika do zaključenja
ovoga održan je, zbog velepošasti krunskoga
virusa, samo jedan redoviti sastanak Upravnog
vijeća (UV) HDK-a, dvanaesti po redu, 26.
siječnja. Valja reći da je na tom sastanku UV-a
sudjelovao i jedan član Nadzornog odbora (NO)
HDK-a. Osim toga članovi UV-a i NO-a HDK-a
bili su u doticaju telefonom kada je god to bilo
nužno.
Uz pitanja sadržaja sljedećega broja Glasnika i
stanja na računu, prevladavalo je ovih pet tema:
- Odluka o godišnjem popisu i osnivanju Popisnog
povjerenstva;
- stanje mrežnih stranica HDK-a;
- plaćanje članarine;
- pripreme za održavanje Godišnje (izborne)
skupštine;
- VI. svezak Sjećanja i priloga za povijest
diplomacije RH.
Sukladno Odluci o godišnjem popisu sa stanjem
na dan 31. prosinca 2021. treba obuhvatiti
sveobuhvatni popis imovine i obveza HDK-a. U
Popisno povjerenstvo imenovani su Krešimir
Žnidarić (predsjednik) te Zvonimir Marić i Mišo
Munuvrana (članovi).
Sve probleme u svezi s mrežnim stranicama
rješavat će peteročlano vijeće u sastavu: Gjuro
Deželić, Smiljan Šimac, Vera Tadić, Dina Vasić i
Krešimir Žnidarić.
Zbog neplaćanja članarine prestalo je (po Statutu
HDK-a) članstvo u Klubu Berislavu Jurčiću,
Vinku Kandžiji, Marjanu Kombolu, Željku
Kuprešaku i Jozi Meteru.
U sklopu priprema za održavanje Godišnje
(izborne) skupštine istaknuta je potreba primanja
novih članova i pomlađivanja UV-a i NO-a. Gjuro
Deželić drži da treba zamijeniti cijeli NO jer su
sva tri člana dobrano prešla 80 godina života. K.
Žnidarić razgovarao je sa šestericom članova
HDK-a o mogućem njihovu sudjelovanju u UV-u i
NO-u.
U svezi s obilježavanjem 20. obljetnice HDK-a
treba pregledati e-poruku Z. Marića od 16.
prosinca u kojoj je naveden popis dodijeljenih
plaketa, priznanja i zahvalnica zaslužnima za
uspješno djelovanje Kluba u povodu 10. obljetnice
HDK-a (popis je sastavljen 13. lipnja 2012.).
Imenovano je povjerenstvo za dodjelu izraza
Stranica 60
Glasnik HDK Godina XX., broj 1

zahvalnosti Kluba članovima/icama zaslužnima za

Glasnik Hrvatskog diplomatskoga kluba
unaprjeđenje njegova rada u povodu 20. obljetnice
Izdaje Upravno vijeće HDK
u sastavu: Smiljan Šimac (predsjednik) te Mišo
Izlazi dvomjesečno
Munivrana i Vera Tadić (član i članica).
Adresa nakladnika:
Miljenko Žagar objavio je popis auktorā koji će Petretićev trg 2, 10000 Zagreb
dostaviti tekstove za VI. svezak Sjećanja i Tel. (01) 4599 401, fax: (01) 4599 455
priloga... do polovice godine: Darko Bekić, E-mail: hdk@mvep.hr
Hidajet Bišćević, Andrija Kojaković, Miro Kovač, Internet: http://www.hdk-cdc.hr
†Zvonimir Marković (dnevnik), Marin Mihanović, Za nakladnika: Emilio Marin, dopredsjednik
Branko Salaj*, Drago Štambuk*, Vera Tadić, HDK-a
Ivica Tomić i Jerko Vukas*. Uredništvo:
U ovome dvomjesečju upriličeno je jedno Zvonimir Marić, član UV HDK-a, urednik
mjesečno okupljanje članstva i prijatelja HDK-a, Đuro Deželić, član NO HDK-a, član uredništva
28. prosinca, kojom je prigodom dr. sc. Darko Marijan Šunjić, predsjednik NO HDK-a,
Žubrinić, profesor na Fakultetu elektronike i član uredništva
računarstva, održao predavanje Čudo hrvatske Žiro račun za uplatu članarine,
glagoljice. Odziv članstva na predavanje bio je, s IBAN: HR03 2340 0091 1100 9271 6
obzirom na prilike, sasvim zadovoljavajući.
Zahvaljujući rizničarovu predanu radu Klub za Glasnik HDK-a objavljuje se
sada nema poteškoća u podmirivanju novčanih uz novčanu potporu
obveza. Zahvaljujući donacijama Janafa i MVEP-a Ministarstva vanjskih i
za ovu godinu imamo osigurana sredstva za dje- europskih poslova RH,
lovanje Kluba. Grada Zagreba i tvrtke Janaf.

GRAD ZAGREB

U Zagrebu, 20. veljače 2022. Stranica 61