a r s k a

Ba k

RIJEKA . SRPANJ / KOLOVOZ 2013. . BROJ 6/463 . GOD. LI . CIJENA 7 KN

Ulazak Hrvatske
u Europsku uniju

Kranski
temelji
ujedinjene
Europe
Dr. Miroslav
Vranki, docent
na rijekom
Tehnikom
fakultetu i
volonter Caritasa

Modernom
tehnologijom
pomoi
osobama s
invaliditetom
Hagioterapija
osobno

Bojim se Boga
koji prolazi

Proslava sv. Vida, zatitnika Rijeke nadbiskupije i grada Rijeke

ivjeti vjeru znai initi dobra djela

Proslava sv. Vida, zatitnika Rijeke nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke

Misa i procesija
sreditem grada
S
redinju misu proslave sv. Vida, zatitnika Rijeke nadbi-
skupije i katedrale te grada Rijeke 15. lipnja u veernjim
satima na Trgu Rijeke rezolucije predvodio je poreki i
pulski biskup Draen Kutlea. U velikoj procesiji sv. Vida hodili
su brojni vjernici, ali posebno su mladi doli posvjedoiti vjeru
u Krista i proslaviti svojega zatitnika i koji je jo kao mladi i-
vot dao zbog vjere. Okupljeni u Koordinaciji zajednica mladih
Rijeke nadbiskupije, u slavlju su sudjelovali lanovi Franjeva-
kog svjetovnog reda, Franjevake mladei, Pokreta salezijanske
mladei, Zajednice Krista Kralja, Zajednice kranskog ivota,
Zajednice tovatelja Boanskog milosra, Marijanske vinkovske
mladei, Neokatekumenskog puta, Fides et caritas i Zdruga ka-
tolikih skauta. Stotinjak skauta na kraju mise obnovilo je svoje
skautske zavjete. Vie o tome proitajte na stranicama 14 i 15.

Izdava: RIJEKA NADBISKUPIJA I GOSPIKO SENJSKA BISKUPIJA; Ureuje: Danijel Delonga; Urednitvo:
Ivan Host, Katarina Isailovi, uro Pukari; Grafika priprema: Alen ar - Slim; Tisak: TISKARA ULJI;
Uprava: Ul. Ivana Pavla II. br. 1, 51000 Rijeka; tel: 385 51 581 200; Urednitvo: tel: 385 51 581 220, fax: 581 221;
e-mail: mjesecnik-zvona@ri.t-com.hr; iro raun: Nadbiskupija rijeka mjesenik Zvona, ERSTE BANKA,
2402006-1100122753; Broj rauna za uplate iz inozemstva: ERSTE & STEIERMAERKISCHE BANK IBAN:
HR 4124020061100122753; Cijena: 7 kn; Godinja pretplata: 100 kn; Naslovnica: Procesija sv. Vida
 Medalje sv. Vida
Nakon pontifikalne
mise u jutarnjim satima
u katedrali, rijeki
nadbiskup Ivan Devi
uruio je Medalje
zahvalnosti sv. Vida
desetorici vjernika
Rijeke nadbiskupije.
S
edmero od njih predloili
su upnici iz 7 dekana-
ta nadbiskupije, jednoga
Povjerenstvo za katolike laike
udruge i dvoje nadbiskup. Dobit-
nici medalji su: imun Dujmovi
po izboru Delnikog dekanata,
Mladen Cvijanovi iz Bakarskog
dekanata, ime i Marija Gali iz
Trsatskog, Ivan Ligati iz Crikve-
nikog, Anton Jakoti iz Opatij-
skog, Zinka Brulc iz Kastavskog,
Vinka Mudrovi iz Prvostolnog,
Leon Tuna po izboru Povjeren-
stva za katolike udruge, te Tanja
Rakovac i Karmelo Krebel po iz-
boru nadbiskupa.
M
edalja zahvalnosti dodje-
ljuje se od 2004. godine
i pokrenuta je sa eljom
da se svake godine zahvali onim
brojnim, skromnim i samozataj-
nim vjernicima koji mnogo ine
za mjesnu Crkvu. Projekt je po-
krenulo i realiziralo Povjerenstvo
za katolike laike udruge na
elu s povjerenikom dr. urom
Pukariem.
S a d r a j:
Proslava sv. Vida,
zatitnika Rijeke
nadbiskupije i
grada Rijeke .................... 2-3
Zvona zvone
U EU . ................................... 4
Razmiljanja
Nijemci su vrsto
odluili priu dovesti
do kraja ............................... 4
Hagioterapija
Ljeto je pred nama ............. 5
Prigodom ulaska Hrvatske
u Europsku uniju
Kranski temelji
ujedinjene Europe ............. 6
Predsjednik HBK o ulasku
u Europsku uniju
Hrvatska ima ansu ........... 7
Ususret Godini
upne kateheze
upni pastoralni
kalendar............................... 8
90 godina od
osnutka novih upa
u gradu Rijeci ..................... 9
Razgovor:
dr. Miroslav Vranki
Modernom tehnologijom
pomoi osobama s
invaliditetom .................10-11
Iz povijesne riznice
upa Gospe
Karmelske u Krasici ....12-13
Priroda oko nas
Dan roda ............................13
Proslava sv. Vida . ........14-15
Medicinski kutak
Magnezij . ...........................16
Vatikan
Svjetlo vjere - prva
enciklika pape Franje .......17
Obiteljski predah . ..........18-19
Gospiko-senjska
biskupija . ...................... 20-21
Rijeka nadbiskupija . ... 22-25
Socijalna
samoposluga . .................. 26
3 Broj 6/463 2013.
Posjet Islamskom
centru ................................ 27
Sveti Nikola zatitnik
Pomorskog fakulteta ....... 28

ZVONA ZVONE
U EU
K
ao povijesni datum za Hrvatsku ostat e
zapisan 1. srpnja ove, 2013., godine. Bez
obzira to mislili o tome, lijepo ili ru-
no, bez obzira na objektivne prednosti i mane,
ulazak u Europsku uniju, zajednicu Europskih
drava, obiljeit e skoranju povijest Hrvatske
i zato zasluuje naziv povijesni.
No, hoe li ta povijesti biti dobra ili loa
idalje ovisi ponajvie o nama samima. Sam ula-
zak u Uniju ne donosi mnogo. Da, otvara se
moguost dobivanja novca, no to je samo zgo-
dan poetni kapital. Hoe li od tog novca biti i
nekih koristi ovisi o tome u to emo ga uloiti i
kako emo time gospodariti. Da, otvara se vee
trite, no koliko e hrvatski proizvoai sa do-
sadanjim mizernim izvozom to znati iskoristiti,
veliko je pitanje. Otvara se konkurencija na do-
maem tritu, to bi trebalo sniziti cijene nekih
proizvoda i usluga. No, moda e se zbog toga
sniziti i cijena rada, to e znaiti manje plae
za one koji ionako imaju premalo.
Bila je tu nezaobilazna Oda
radosti i pregrt ozbiljne
glazbe, ali veina tih proslava
nije uspjela isprati dojam da u
Uniju ipak ulazimo nespremni.
Otvaraju se dakle brojne nove moguno-
sti, ali o nama ovisi hoemo li ih znati iskori-
stiti. A, opet, bit e i onih kojima se ulaskom u
Uniju nita nee promijeniti, ivjet e kao i do
sada. Kao to ivimo u ovim danima nakon po-
vijesnog prvog srpnja. Da nije bilo ceremonije
sveanog ulaska u Europsku uniju u Zagrebu,
pa nepotrebnih sveanih cirkusa u Splitu, Rijeci,
Osijeku, Dubrovniku, Opatiji, Vukovaru... ne bi
niti znali da smo u Uniji. Za sada emo ulazak
u Uniju pamtiti samo po brojnim malograan-
skim, seoskim veselicama u europskim hrvat-
skim gradovima. Dobro, bila je tu nezaobilazna
Oda radosti i pregrt ozbiljne glazbe, na nivou,
ali veina tih proslava nije uspjela isprati dojam
da u Uniju ipak ulazimo nespremni. Ma, znamo
mi da je Beethoven vaan europski skladatelj, ali
nekako su nam jo uvijek drae razne Severine i
muzika za razbibrigu.
I
pak, uoi i nakon ulaska u Uniju, ohrabruju-
e zvue rijei blaenika i uskoro sveca, Iva-
na Pavla II. koje nam je uputio kada je 2003.
godine sletio na Krk. Tih smo se dana nedavno
prisjetili proslavljajui desetu obljetnicu njegova
treeg posjeta Hrvatskoj i petodnevnog boravka
u Rijeci, a njegove rijei ba sada su najaktu-
alnije, i upravo nam one ulijevaju nadu i ohra-
brenje. Hrvatska je nedavno predala zahtjev da
postane sastavni dio, takoer u politikome i
gospodarskome pogledu, velike obitelji europ-
skih naroda. Ne mogu ne oitovati elju da se
uspjeno ostvari ta tenja. Bogata e batina
Hrvatske sigurno pridonijeti uvrenju Uni-
je, bilo kao upravne i teritorijalne cjeline, bilo
4 Broj 6/463 2013.
pak kao kulturne i duhovne stvarnosti, rekao
je papa Ivan Pavao II. stupivi po trei put na
hrvatsko tlo. Ujedinjena Europa na kranskim
temeljima, bila je njegova neiscrpna elja.
Danijel Delonga
RAZMILJANJA
Nijemci su vrsto
odluili priu
dovesti do kraja
Njemaka je pravna drava i Nijemci su i te kako osjetljivi ako se njihovo sudstvo
ne potuje, ako se ne izvravaju nalozi sudova, ako se ne potuje zakon.
Pise: Zvonimir Despot
N
jemaki savezni tuitelj Wolf-Dieter Die-
trich prije pet godina estoko je napao
hrvatske institucije, prije svega Glavno
dravno odvjetnitvo RH, zbog nesuradnje i op-
strukcije u postupku protiv Krunoslava Pratesa,
optuenog u sluaju likvidacije hrvatskog emi-
granta Stjepana urekovia 1983. godine u Nje-
makoj. Njemaki je tuitelj u uvodu zavrnoga
govora na suenju pred Visokim zemaljskim su-
dom u Mnchenu istaknuo kako dokazi u ovom
postupku nisu prikupljeni zahvaljujui suradnji
s hrvatskim i srpskim institucijama. Tada je po-
sebno istaknuo: Glavno dravno odvjetnitvo u
Hrvatskoj nije zainteresirano za rjeavanje uboj-
stva, a unato zahtjevima i obeavanoj suradnji,
samo smo zasipani bezvrijednom dokumenta- U EU ne idemo zahvaljujui
cijom. Hrvatska s jedne strane pokuava prove-
politiarima ni naim reformama,
sti reforme i postati lanica EU, ali s druge stra-
nego zbog strateke odluke da
ne stari komunistiki kadar jo ima velik utjecaj
se Hrvatska mora primiti zbog
na hrvatsko pravosue.
Nita blai prema Hrvatskoj tada nije bio ire situacije u regiji i politike
ni predsjedavajui trolanog sudskog vijea EU. Jer ni ovih reformi koje
Visokog zemaljskog suda u Mnchenu Bernd smo proveli ne bi uglavnom bilo
von Heintschel-Heinegg koje je sudilo Pratesu da nije bilo pritiska izvana.
i osudilo ga na doivotnu robiju. Sudac je tada
rekao kako e Hrvatsku prijaviti mjerodavnim mazanje oiju. No drugo od hrvatskih politiara
tijelima EU zbog nesuradnje hrvatskih pravo- i ne oekujemo. Jer ni ovih reformi koje smo
sudnih tijela te skandaloznog i potpuno nepri- proveli ne bi uglavnom bilo da nije bilo pritiska
mjerena ponaanja predsjednika RH Stjepana izvana.
I
Mesia koji se izravno uplie u sudski postupak sto tako, nije Njemaka bez veze odugovlai-
u Njemakoj. Sudac von Heintschel-Heinegg la i na kraju bila posljednja koja je ratificirala
bio je posebno zgroen ponaanjem tadanjeg na pristupni ugovor s EU. Njemaka bi to
predsjednika Hrvatske. uinila meu prvima, prirodni nam je saveznik,
S
ve je to na kraju zavrilo i u tekstu presu- njezini su interesi da se Hrvatska primi. Nije tu
de. U njoj je potanko razraeno to je i u pitanju raspoloenje Nijemaca prema proi-
kada njemaka strana od Hrvatske trai- renju, opa kriza... Nijemci su do posljednjeg
la u pogledu pruanja pravne pomoi, a to su trenutka ekali samo da pokau kako nas nee
Nijemci dobili, odnosno nisu dobili. tovie, s pustiti na miru i da e od 1. srpnja vrijediti neka
hrvatske strane pojedinci ukljueni u postupak nova pravila, da e se tek onda od nas oekivati
omalovaavali su i vrijeali sud jer nije bila do- prava europeizacija Hrvatske! Kako e to Nijem-
voljna samo opstrukcija. Ali Nijemci to pamte. ci uiniti? Kako se oekuje, u prvom redu tako
Njemaka je pravna drava i Nijemci su i te kako da e u nas provesti svojevrsnu lustraciju, ono
osjetljivi ako se njihovo sudstvo ne potuje, ako to hrvatski politiki vrh nije bio u stanju prove-
se ne izvravaju nalozi sudova, ako se ne po- sti zbog ratnog stanja i agresije, kad je trebalo,
tuje zakon. a kasnije je postalo prekasno.
Stoga sam vie puta istaknuo kako na Sluaj Josipa Perkovia, posljednjeg efa
ulazak u EU ima, meu ostalim, svrhu da u nas jugoslavenske tajne slube u Hrvatskoj, kojega
to vie proradi pravna drava, da postanemo Nijemci sumnjie za povezanost u nizu ubojsta-
ureenije drutvo. I nije na ulazak u EU rezultat va hrvatskih emigranata u Njemakoj, ponovno
naih rezultata, naih reformi. Svi nai politia- se aktualiziralo. Nijemci preko toga nee prijei,
ri muljaju nam u oi kad to govore! Svi odreda oni su vrsto odluili tu priu dovesti do kraja. I
muljaju kako bi sebe zatitili i pokazali se jako ne samo Perkovia.
zaslunima. A u EU ne idemo zahvaljujui nji- Bit e zanimljivo doznati i to kau finski
ma ni naim reformama, nego zbog strateke istraitelji oko afere Patria. I tu se provlai ime
odluke da se Hrvatska mora primiti zbog ire si- biveg efa drave Mesia. Hoemo li opet biti
tuacije u regiji i politike EU. Sve drugo obino je zgroeni njegovim ponaanjem?
 HAGIOTERAPIJA
Hagioterapija osobno

Ljeto je pred nama

Dobro je da moj ivot ne ovisi o mijenama godinjeg doba, pa kad odluim obratiti panju na darovano
sjeme, nema veze to je ljeto ve tu. Sija sije sve dok sjeme ne padne na plodno tlo, zar ne?

Pie: Vesna Drmi

Bojim se Boga koji prolazii ne vraa se. Reenica se smjeka. eka. I ponavlja pitanje: Gdje TI vidi da
neto proe i ne vraa se? Kod tebe. U tebi. U meni? U meni je sve
(sv.Augustin) u redu, zar ne? Radim sve na vrijeme. Nita ne putam sluaju. Sve

D
ani postaju krai. Ljeto je godinje doba koje u sebi najjasnije planiram pomno Zato te onda pratim? Zato me se ne moe
skriva prolaznost i kratkou prolaska svega to je vremenito. rijeiti? ustraje moja reenica. Bojim se Boga koji prolazii ne vraa se.

M
Ako nismo uinili na vrijeme, treba strpljivo ekati novu priliku eni je reenica namijenjena. Mene zaustavlja u vremenu da
sljedee godine. Ako nismo zasijali u vrijeme sijanja, posadili u vrijeme bi zaustavljanje bilo milosno za vrijeme koje slijedi. U mene je
sadnje, zalili u vrijeme zalijevanja, za ovu smo godinu promaili i vrije- uperena, mene eka. eljna je gledanja plodova. Bez mene
me sabiranja plodova. ne moe zatrudnjeti. Moe samo aptati. Uurbanost me izbacila iz
Nai emo izgovor: Nije bila godina! Loe sjeme! Vrijeme nepo- postojanja. Samo inim, inim, inim. Imam ui, a ne ujem. Oi, a
voljno! Zato to nije napravio netko drugi? Ima za kupiti! Ne isplati se... ne vidim. Nita se ne razlikujem od otaca svojih. Kad se treba sabrati,
Prava je istina da smo promaili oslukivati, tako u savreno
biti na pravome mjestu u pravo- ustanoviti da nisam kao oni
me trenutku. Mislili smo da e drugi. I dalje initi, initi, i-
sutra biti vremena. niti sve, samo da ne moram
Dugo me prati reenica sve- posluati to u mom srcu od-
tog Augustina koja upozorava zvanja, na to sam stvarno
na prolaznost Boga. Iz teolokih pozvana i to mi je initi da
traktata spustila se u moj vrt, imam ivot u izobilju.
ila sa mnom u kolu, provirila Mome muu ne nedo-
u moje srce, bila mi na ruku staje izobilje. Ni mojoj keri
i veeri. ne nedostaje izobilje. Ni mo-
Meni govori? Nekako mi joj prijateljici. U meni vie
se ini da nije meni namijenjena.
Ako nismo uinili na vrijeme, treba strpljivo ekati oskudica: Nisam kao oni,
to ja imam s tobom, reenico? novu priliku sljedee godine. Ako nismo zasijali Gospodine, nisam kao oni. I
Pusti me s mirom. Mislit u su- u vrijeme sijanja, posadili u vrijeme sadnje, moja me oskudica prokazuje.
tra. Reenica ne odustaje. Ide zalili u vrijeme zalijevanja, za ovu smo godinu Dobro da je ljeto na vratima.
Dobro je da prolaze trenutci.
za mnom. Kud ja, evo i nje. Bo- promaili i vrijeme sabiranja plodova.
jim se Boga koji prolazii ne vra- Dobro je da me stegla osku-
a se.to bi to znailo? dica. Dobro je da reenica ne

T
odustaje od mene. Dobro je
o je lako! to se tu ima misliti! Idem na internet, ukucam je u da moj ivot ne ovisi o mijenama godinjeg doba, pa kad odluim
trailici. Vidi ti nje! Ona je bila mnogima u posjeti! I mnogi su se obratiti panju na darovano sjeme, nema veze to je ljeto ve tu. Sija
raspisali o razgovoru s njom. Problem rijeen! Malo copy-paste, i sije sve dok sjeme ne padne na plodno tlo, zar ne? Ne umara se, ne
zavrila sam s njom. Kako je danas jednostavno rijeiti jednu reenicu! odustaje. Na meni je da zastanem. Dignem pogled, pogledam Sijaa.
Meutim, reenica ne odustaje. Bojim se Boga koji prolazii ne vraa Bojim se Boga koji prolazii ne vraa se.
se, ape mi uporno. Pristajem zastati. Bez interneta. Bez buke. Bez
urbe. Evo, reenico! Tu sam. Sluam. Reci mi, to mi eli rei? Moja mala reenica meni govori. Poziva me na svakodnevni po-
vratak Onome koji ju je poslao. Poziva me na budnost, na bogobo-
I pita me: Gdje vidi da neto proe i ne vraa se? Vidim kod jaznost. Moja mala reenica meni kae da Bog prolazi, hoda. Poziva
svoga mua, naravno! On nije posijao salatu! I sad nemamo salatu. me da i ja hodam, idem za Njim. Da se ne zaustavljam, da ne vraam
Jer danas da je zemlja suha, sutra da je zemlja mokra, preksutra da pogled natrag. Poziva me da razmiljam i razgovaram to meni rijei
je vjetar, tjedan nakon toga da je hladno I vrijeme je prolo! Vidim i govore i to mi poruuju. Moja me reenica hrabri na kretanje, a ne
kod svoje kerke! Da je poela uiti na vrijeme, a moe, ne bi mi bilo strai me da se Bog nee vratiti. Sretnemo li se svaki dan, u hodu, Sija
krivo da ne moe, uspjeh bi bio briljantan. Za ovu je godinu kasno. i ja, daruje mi putarinu, tanku nit, vrstu kao vjenost. Ne mogu se
Vidim kod svoje prijateljice! Da daje svoje vrijeme za druge, umjesto da
izgubiti. Tu je. Nema gdje ga nema.
gleda glupe sapunice, bila bi sretnija! A tek upnik! Da je htio imao
bi pastoralni centar ma, malo je rei pastoralni centar! Zaista. Bit e dobro.
5 Broj 6/463 2013.

Dugo me prati reenica svetog Augustina koja upozorava na prolaznost Boga. Iz

teolokih traktata spustila se u moj vrt, ila sa mnom u kolu, provirila u moje srce,
bila mi na ruku i veeri. Bojim se Boga koji prolazii ne vraa se.to bi to znailo?
 RAZMILJANJA
Prigodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Kranski temelji
ujedinjene Europe
Pise: Marko Medved

Osim Roberta Schumana u Francuskoj, valja spomenuti jo dvije velike figure kranskih europskih
poslijeratnih politiara, Konrada Adenauera u Zapadnoj Njemakoj i Alcidea De Gasperija u Italiji.

R
epublika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. nova lanica Europ-
ske unije. Ta je injenica opravdano zaokupila interes hrvat-
ske javnosti i bila predmetom brojnih analiza iz politikog,
ekonomskog i kulturnog stajalita. To nipoto nije bio tuan dan
u povijesti Hrvatske, kao to je, dok ovo piem, neupueno netko
izjavio - dobivi pritom neprimjereno velik medijski prostor - ve je
tuno to da su toj europskoj zajednici Hrvati pristupili s ak deseto-
godinjim zakanjenjem u odnosu na sve druge katolike narode
Europe. Istina je kako se pojam Europe ne smije poistovjeivati s
Europskom unijom, no injenica je da danas gotovo svi narodi sta-
roga kontinenta u toj zajednici prepoznaju prirodan okvir za svoj
ivot i razvoj.
Podsjetimo ovom prilikom na to kako je nastala ideja ujedinje-
nja Europe u 20. st., te kako je ta plemenita nakana nastala u kr-
anskom miljeu. Ona se rodila na pomirenju dvaju evropskih na-
roda, Francuza i Nijemaca, ije je neprijateljstvo, osobito u zadnjih
sto godina, uzrokovalo vie ratnih sukoba. Nakon Drugog svjet-
skog rata, francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman,
shvatio je kako vanjska politika njegove Republike ne moe biti ute-
meljena na osveti, ve na pomirenju. Samo pet godina nakon ka-
pitulacije Njemake, ponudio je bivemu neprijatelju da na jedna-
kopravnoj razini sudjeluje u novom evropskom organizmu. Godine
1950. Schuman, zajedno s Jeanom Monnetom, slubeno je pred-
loio nadilaenje stogodinjih francusko-njemakih suprotstavlja-
nja te otvorio put ekonomskoj i politikoj ideji povezivanja Europe.
politike i tragino iskustvo Drugoga svjetskog rata. Razvoju poslije-
ratne zapadne Europe upravo su kranski politiari dali nemjerljiv
doprinos. Demokranske i kransko-socijalne stranke, te njihova
suradnja sa socijalistima, dovest e do razvoja evropskih sustava
socijalne sigurnosti, to e obiljeiti stari kontinent do dana dana-
njega, posebice naspram modela kapitalizma iz SAD-a. Osim toga,
esto se zaboravlja kako je zasluga evropskih kransko-socijalnih
stranaka u tome da su odvratili evropsku ljevicu od veze sa sovjet-
skim komunizmom.
Bio je u svome ivotu dravljanin Luksemburga, Njemake i
Francuske. Moe se rei da je hodao Europom s jednom francu-
skom i drugom njemakom nogom, da je oslukivao kako fran-
kofonu tako i germansku kulturu, da je bio posebno zainteresiran
za nauk svetoga Tome Akvinskoga, da nije bio zatvoren u vlastitoj
nacionalnosti ve je boljitak susjeda smatrao i vlastitim interesom.
Schuman je bio uvjereni katolik, koji svoju vjeru nije skrivao, ali nije
od nje inio egzibiciju ili ono to bismo danas nazvali barjaktare-
nje. I kao ministar, svaki je dan prisustvovao svetoj misi, a svoju
je duhovnost temeljio na kontemplaciji i estim posjetama bene-
diktinskih opatija Francuske, Luksemburga i Njemake, meu koji-
ma osobito Mariji Laach. Njegova je duhovnost, svjedoi kolega u
odvjetnikom uredu u kojem je bio uposlen prije politike karijere,
bila benediktinska. Njegova razboritost i umjerenost ukljuivali su
i dinamizam kojim je uspio u transformaciji svijeta, odnosno posli-
jeratne Europe.

Predloio je nadnacionalno evropsko tijelo za nadzor proizvodnje
ugljena i elika, jer su upravo ugljen i elik inili glavnu sirovinu
u proizvodnji oruja. To je naredne godine i ostvareno osnutkom
Europske zajednice ugljena i elika od strane Francuske, Zapadne
Njemake, Italije, Luksemburga, Belgije i Nizozemske. Uslijedio je
1957. Rimski ugovor s kojim se utemeljuje Evropska ekonomska
zajednica, koja 1993. postaje Europskom unijom. No vie od povi-
jesti europskih institucija, nas ovdje zanima kransko nadahnue
otaca utemeljitelja Europske unije.
U
danima kada se Hrvatska prikljuila Europskoj uniji, u Bruxe-
llesu je obiljeeno 10 godina od apostolskog pisma bl. Ivana
Pavla II. Ecclesia in Europa. Tom je prilikom Komisija biskup-
skih konferencija EU-a (COMECE) organizirala Tjedan nade, kako
su ga nazvali, u kojem su razmiljali o nainu na kojem europski
katolik danas moe dati svoj doprinos ovoj velikoj zajednici naroda.
Izabrali su nekoliko kranskih svetaca i blaenika 20. stoljea na
temelju ijih su primjera ukazali kako se danas moe dati kranski
doprinos ostvarenju evropskih ideala. Aktualne okolnosti u Europi

U
Schumanovoj knjizi Pour lEurope itamo: Kranstvo nas obiljeene su ekonomskim potekoama, to esto stavlja u drugi
je nauilo naravnoj jednakosti sviju ljudi, sinova istoga Boga, plan one sredinje vrednote koje stoje u temelju nastanka EU-a.
otkupljenih Kristom, bez razlika rase, boje, klase, profesije. Svakako dua Europe nije ekonomske niti financijske, ve du-
Kranstvo je prepoznalo dignitet rada i ukazalo na obvezu sviju hovne prirode. Organizatori toga Tjedna nade upozorili su kako
da ga priznaju. Ono je prepoznalo prioritet duhovnih vrednota koje ekonomska kriza proizvodi u raznim dravama negativne posljedi-
same mogu oplemeniti ovjeka. Univerzalni zakon ljubavi pretvorio ce poput populizma, ksenofobije, zatvaranja i nacionalizma. Protiv-
je svakog ovjeka u naeg blinjeg. Cijeli taj nauk i njegove prakti- no tome, stavili su naglasak na potrebu obrazovanja mladih i etike
ne posljedice promijenile su svijet. Ta se revolucija dogodila pod na- u ekonomiji, na nunost odrivog razvoja, slobode kretanja ljudi
dahnuem Evanelja koje je mijenjalo generacije i generacije ljudi, i migranata a ne samo kapitala. ivljenje i herojsko svjedoenje
katkada i uz bolne borbe. Razvoj kranske civilizacije nije bio niti kranskih vrednota, ustvrdili su, biva vrednovano i od strane gra-
automatski, niti jednosmjeran. anskog drutva, jer, s obzirom da su kranske vrline usmjerene
Osim Schumana, valja ovdje spomenuti velike figure kran- opem dobru i ne idu za egoistinim ostvarenjem dobiti maloga
skih evropskih poslijeratnih politiara Konrada Adenauera u Za- kruga ljudi ve najire zajednice, doprinose razvoju cjelokupne Eu-
padnoj Njemakoj i Alcidea De Gasperija u Italiji. Svi su oni doli rope. Crkva je suputnica Europe na putu njene europske integra-
iz graninih podruja vlastitih zemalja. Imali su iskustvo predratne cije koja mora biti obiljeena solidarnou i socijalnom pravdom.
6 Broj 6/463 2013.

Svakako dua Europe nije ekonomske niti financijske, ve duhovne prirode. Organizatori
Tjedna nade upozorili su kako ekonomska kriza proizvodi u raznim dravama negativne
posljedice poput populizma, ksenofobije, zatvaranja i nacionalizma.
 RAZMILJANJA
Predsjednik HBK o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju

Hrvatska ima ansu

Crkva to doivljava kao ostvarenje sna bl. Ivana Pavla II. koji je tome najvie pridonio iz svijeta Crkve,
kao i politiara katolika koji su taj proces poeli. Hrvatska drava i narod kao aktivni lanovi vee
zajednice imaju ansu boriti se i izboriti za zajednike programe, istie nadbiskup Pulji
Zadar, (IKA)

Z
adarski nadbiskup elimir Pulji kao predsjednik HBK sudje- nije spomenut na sveanosti ulaska Hrvatske u EU. ao mi je da
lovao je na sveanosti u Zagrebu povodom ulaska Hrvatske se nije nalo prostora i vremena da ga se spomene. On u nekim
u EU te se izjasnio o znaenju toga dogaaja za nau zemlju europskim politikim krugovima ne uiva neki ugled jer je stavio
i narod. Crkva to doivljava kao veliki naglasak na narodnu slo-
ostvarenje sna bl. Ivana Pavla bodu, narodnu neovisnost. To
II. koji je tome najvie pridonio mnogi nadrieuropljani ne shva-
iz svijeta Crkve, kao i politiara aju. Mi smo bili ugroeni. Mi bez
katolika koji su taj proces poe- slobode nismo mogli disati. Hva-
li. Hrvatska drava i narod kao la Bogu da smo imali Tumana.
aktivni lanovi vee zajednice Tu se neke stvari mijeaju. Postoji
imaju ansu boriti se i izboriti za i neka nivelacija koja ide prema
zajednike programe, kae nad- tome da se kae kako su svi jed-
biskup Pulji. Istie da Hrvatske, nako krivi i jednako zasluni. Ili
kao kulturalne, politike i dru- nisu zasluni. Pa se stavlja na isti
tvene narodne stvarnosti, ne bi nivo i one koji su bili u drugim dr-
bilo da nije bilo Crkve. Crkva je avama i drugim republikama Ju-
sastavni dio njenog rasta, poet- goslavije. To je loe, nije dobro,
ka i hrvatskoga ponovnog osva- povijesno gledano, upozorio je
janja prostora slobode. zadarski nadbiskup.

P
Mons. Pulji podsjea da su odsjea da su Europu
Predsjednik HBK istaknuo je da Europa ne smije
hrvatski biskupi 2010. g. upu- stvarala svetita: Sveti-
tili Pismo povodom pristupnih
zaboraviti svoje kranske korijene. Pribojavajui ta su bila mjesta gdje su
pregovora za ulazak Hrvatske u se iskljuivog naglaska na ekonomiju u Uniji, se ljudi globalizirali. Svetita su
EU i istie pozitivnost potrebnu koje moe pridonijeti porastu nezadovoljstva bila mjesta u kojima su se razli-
podrke u europskoj asocijaciji. ako se ne upletu i drugi elementi: kulturalni, iti narodi okupljali i tu se osje-
Okvir ujedinjene Europe prisi- vjerski, tradicionalni. U tom sluaju, EU moe biti ali lanovima jednog naroda,
ljava narode da budu sloni. Ko- obogaenje. Volio bih vidjeti takvu Europu kao jedne Crkve. Bl. Ivan Pavao II.
liko toliko. Nije to lako. Ali ako su bogatstvo naroda u kojem se svatko osjea kod je iz svetita povienim glasom i
uspostavljena neka pravila, ako kue, nije ugroen, pridonosi to moe. Nismo pogledom uzviknuo: Iz svetita
postoje zakoni i propisi koje svi zadovoljni to se naglasak stavlja na neto to nije Santiago de Compostela viem
moraju slijediti, to treba potova- tebi, stara Europo, pronai svoje
nevano - ekonomija nije nevana, ali nije najvanija.
ti. Vodi se afera oko uhidbenog korijene, budi svoja!. Crkva je
naloga. Ali ako su se europski
Ima neto vanije. To su isticali pape Ivan Pavao od poetka otvorena globalizaci-
narodi sloili da nema zatienih II. i Benedikt XVI. - kranske korijene i Europu ji, kae mons. Pulji. Ako je itko
i da je svaka drava duna ispo- koja je iz toga nikla, rekao je predsjednik HBK. pokuao globalizirati europsko i
ruiti ljude, nema vie azila jer si svjetsko drutvo, to je Katolika
neke druge ideologije. To je po- Crkva. Bilo je posebno biti katolik
zitivno. Dakle, ne smije se vie nitko nadati dobru, ako je inio zlo. i kad nije bilo Europske unije. Kad katolik doe u Ameriku, Austra-
U tom kontekstu Europa je dobra, kao organizacija, dobra je po liju, Afriku, europske drave, on se svugdje osjea kod kue, kad
zakonima, nekim usmjerenjima, rekao je nadbiskup Pulji. sretne svog brata katolika. Kad sluim misu u Njemakoj, Engle-

U
niju smatra faktorom stabilnosti za hrvatsku zemlju koja je skoj, Francuskoj, ja sam kod kue. Nemam osjeaj da sam stranac.
u povijesti preivjela mnoga stradanja. Gledajui pojedine U Crkvi nema stranaca, istie mons. Pulji.
narode u Europi, opaa se velika razlika izmeu njih i Hrvat- Zakljuno je rekao da je kao predsjednik HBK dobio poziv za
ske. No drugi nisu ratovali sto godina, a Hrvatska je u samo pede- zasjedanje europskih biskupskih konferencija u Bratislavi ovog li-
set godina proivjela tri velika rata. Druge zemlje nisu gubile ljude, stopada. Naziv glavne teme je Laicizam i lainost. Imamo sve
nisu se unitavale. Zemlje koje su bile poteene ratnih nevolja su vie pojava tzv. laicizma, a znai iskljuivost vjernika, Boga, Crkve.
u prednosti. Ako Europa poivi jo pedeset godina u miru, nisam To nam ne treba. Za razliku od zdrave lainosti koju je Crkva pri-
pesimist. Ali pesimist sam ako se stavi naglasak samo na ekonomi- hvatila, s njom se sloila i podrava je znai da Crkva i drava
ju, a ne uzme itav spektar ljudskog ivota. I ako se stavi naglasak imaju odnos u kojem Crkva uvaava lainost drave, organizacija.
samo na tvornice. Ima i drugih sektora koje treba forsirati. Netko Crkva se ne mijea u politiku, strategiju, ekonomiju. Ona podrava
7 Broj 6/463 2013.

treba zaustaviti odvlaenja ljudi s njihovih oranica, polja, mora. To lainost drutva i drave. Ali se plai laicizma jer laicizam isklju-
nije budunost Hrvatske. Treba strategija ravnomjernosti, zadra- uje religiju, vjeru, Crkvu, Boga. Takav laicizam mogao bi ugroziti
vanja ljudi na mjestima gdje jesu, smatra zadarski nadbiskup. Isti- zdravo drutvo ujedinjene Europe, zakljuio je nadbiskup Pulji,
e zasluge prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tumana koji predsjednik HBK.
 GODINA UPNE KATEHEZE

Ususret Godini upne kateheze

upni pastoralni
kalendar
Ako dobro isplaniramo pastoralnu godinu na upnoj razini, puno je vie
anse da nae planove i ostvarimo.

Pise: Marijan Benkovi

P
red nama je Godina upne kateheze. Nove mo-
gunosti, nove prilike, novi poticaji, mogue pro-
mjene. elim li da moja upna zajednica zaista
bude mjestom ostvarenja onoga to nas vjera ui? Mogu
li ja doprinijeti da moja upa ne bude samo neka admini-
strativna jedinica, nego mjesto susreta, suradnje, iskre-
nog zajednitva, prijateljstva, solidarnosti? Je li dovoljno
upoznavati vjeru, ii u crkvu, moliti? Moda meni je, ali je
li Bogu to dovoljno?
Dok se Godina vjere pribliava svome zavretku, pa-
ralelno poinje Godina upne kateheze. Za ostvarenje
vjere u naem ivotu potrebno je da Kristov nauk odje-
kne u naim srcima. Tek kad Kristov nauk odjekne, moi
emo ga sprovoditi u konkretnome ivotu. Bez razuma i
srca, nema djelotvornosti. Bez katehetske pouke, nema
rasta u vjeri. Bez rasta u vjeri nema apostolskog djelova-
nja. Bez apostolskog djelovanja, nema kranstva. Bez upni godinji pastoralni kalendar prvi je vidljivi korak kojeg
kranstva, svijet gubi svoju duu, zakriva se Boje lice.
moemo uiniti u Godini upne kateheze kako bismo mogli
Godina upne kateheze doziva nam u svijest va-
nost katehetske pouke i djelovanja iz zrelosti vjere koja lake i organiziranije koraati i drugim vidljivim koracima koji nas
se upravo raa iz sustavnog odgojnog djelovanja. upna vode do ozbiljnijeg vjernikog angamana u svojim upama.
kateheza raznih ivotnih dobi, upna kateheza raznih in-
teresnih skupina jaa upno zajednitvo, povezuje nepovezane, rom, te e pri tome svatko dati svoje prijedloge koji se odnose na
oivljava zamrlost vjere i vjernika. Katehetski susreti nam pomau specifinosti svoje upne zajednice. Svoje prijedloge vijenici mogu
shvatiti da nismo na ovome svijetu zbog sebe samih, nego zbog dostaviti Tajnitvu upnog pastoralnog vijea do polovice rujna.
drugih. Kljuno pitanje koje e nam se postaviti nee se odnositi Tada e Tajnitvo upnog pastoralnog vijea sa upnikom izraditi
na to koliko smo puta bili u crkvi i koliko smo molitava dnevno Kalendar. upni pastoralni kalendar se izrauje po uzoru na Nad-
molili. Zasigurno se nee odnositi na to. Kljuno pitanje koje e biskupijski pastoralni kalendar. upni pastoralni kalendar sadri
se postaviti svakome od nas odnosit e se na to koliko smo puta upnikovo pismo za poetak pastoralne godine, nabraja temeljne
nahranili gladne, napojili edne, pohodili bolesne i tome slino. pastoralne pothvate u upi tijekom dva pastoralna razdoblja (rujan
Rije je o konkretnom djelovanju iz vjere. A konkretnog djelovanja prosinac, sijeanj lipanj), razrauje po mjesecima cjelokupno pa-
iz vjere nema tamo gdje nema konkretnog sustavnog odgajanja u storalno djelovanje u upi, datume sastanaka upnog pastoralnog
vjeri koje dovodi do zrelosti vjere. vijea, opise sa temeljnim ciljevima svih upnih manjih zajednica,
kao i prilog o posebnim specifinostima ako ih upa ima.

to jedna upa moe uiniti za svoje lanove? Za one koji su

najpotrebniji, najsiromaniji? Za one koji su izgubljeni? Za upni pastoralni kalendar moe se predstaviti upnoj zajednici
one koji su bolesni i nemoni? Za one koji su na marginama na Katehetsku nedjelju krajem rujna. Moe ga se tiskati u obli-
drutva? upa je ponajprije zbog njih. upa je obitelj u kojoj svaki ku knjiice ili pak ga se moe staviti na upnu web stranicu.
lan nalazi svoje mjesto. Obitelj u kojoj se svi lanovi pomau. Puno toga moemo uiniti, puno toga moemo promijeniti. Na nama
Obitelj u kojoj su lanovi solidarni jedni s drugima. Mogu li neto je elimo li promjene? upni pastoralni kalendar vidljivi je znak da
podijeliti sa svojom braom i sestrama koji to nemaju, koji su lie- promjene elimo. I to, promjene na bolje. Tko neto eli, na dobrom
ni temeljnog? Mogu li se angairati u kojoj od dobnih ili interesnih je putu da to i ostvari. elimo da drugi doive nau brigu, kako bi-
skupina u upi kako bi se mojim angamanom uinilo vie dobra smo i sami doivjeli u svojem ivotu Boju brigu za nas. Ako dobro
za Boje kraljevstvo? to mi moja upa nudi tijekom godine? Koje isplaniramo pastoralnu godinu na upnoj razini, puno je vie anse
su to aktivnosti i dogaanja? Upravo odgovor na ova i slina pi- da nae planove i ostvarimo. Ako ne planiramo nita, velike su anse
tanja daje nam upni godinji pastoralni kalendar. Stoga e svaki da nita i ostvarimo. upni godinji pastoralni kalendar prvi je vidljivi
8 Broj 6/463 2013.

odgovorni upnik na poetku pastoralne godine (poetak rujna) korak kojeg moemo uiniti u Godini upne kateheze kako bismo
sazvati upno pastoralno vijee kojemu e predstaviti Nadbisku- mogli lake i organiziranije koraati i drugim vidljivim koracima koji
pijski pastoralni kalendar. nas vode do ozbiljnijeg vjernikog angamana u svojim upama.
Vijenici e sa upnikom raspravljati o usklaivanju upnog
pastoralnog kalendara sa Nadbiskupijskim pastoralnim kalenda-
 AKTUALNO

90 godina
od osnutka
novih upa u
gradu Rijeci
etiri nove gradske upe osnovao je apostolski administrator Isidoro Sain dekretom
od 16. srpnja 1923.

U
gradu Rijeci od pamtivijeka postoji samo jedna upa. To je 9.000 za Bezgrjenu, 16.000 za Presvetoga Otkupitelja, 10.000 za
upa Uznesenja Blaene Djevice Marije (Assunta, Vela cri- Sv. Nikolu.
kva, Duomo). Pri toj sredinjoj crkvi djelovao je Zborni kaptol Dekret osnivanja gradskih upa Rijeke Talijani prihvaaju s
na elu s arhiakonom. Sredinji problem Crkve u Rijeci prvih de- odobravanjem, dok su mu Hrvati protivni. Kritike i suprotstavljanja
setljea dvadesetog stoljea bio je uskladiti pastoralno djelovanje nisu bili motivirani pastoralnim razlozima jer su svi bez obzira na
sa zahtjevima grada koji se znatno proirio izvan sredita. Veina nacionalnu pripadnost znali da vjerske potrebe stanovnika Rijeke
crkava nalazila se u centru grada, dok su u periferiji postojale samo zahtijevaju vie upa. Hrvatsko je novinstvo izrazilo iznenaenje
omanje kapele, katkada niti to. Na Drenovi postoji od 1837. upa brzinom kojom su nove upe osnovane. Sama dismembracija nije
Gospe Karmelske. Tijekom jozefinizma u gradu je kratko (1789.- bila problematina, nego imenovanje talijanskih upnih upravite-
1808.) postojala jo jedna upa povjerena kapucinima u njihovoj lja. Zanimljivo je da upnik sredinje upe Uznesenja Marijina Ivan
crkvi sv. Augustina. Kukani i upravitelj crkve sv. Vida Ludvig Notar, odbijaju postaviti
Nakon Prvoga svjetskoga rata pastoralni su razlozi ili u smjeru dekret na vrata crkava.

G
cijepanja gradske upe s 45.000 dua u nekoliko manjih. Rijeke lavni problem za uspjeno pastoralno djelovanje novih upa
gradske vlasti i predstavnici Svete Stolice (apostolski delegati i bio je manjak crkava. Samo je kapucinska upa imala crkvu
apostolski administratori) djelovali su u tome smjeru. u izgradnji (posveena je 1929.), ostale upe morale su ko-
Nove je gradske upe osnovao apostolski administrator Isi- ristiti privremena rjeenja. Crkva na Kozali posveena je 1934., a
doro Sain dekretom od 16. srpnja 1923., iako je dekret crkve svetog Nikole biskupa i Presvetog Otkupitelja izgradit
pripravio njegov prethodnik Celso Costantini. Sama Nakon e se tek sredinom etrdesetih godina. Gradske su se
provedba dekreta bila je 22. srpnja, a za poe- Prvoga vlasti obavezale 1920. i 1921. na financiranje izgrad-
tak djelovanja upa Sain je odredio 1. kolovoza nje novih upnih crkava.
svjetskoga rata
iste godine. Dismembracijom gradske upe U kapucinskoj upi za upnoga upravitelja ime-
Uznesenja Marijina ustanovljene su upe Svih pastoralni su razlozi novan je kapucin Ermenegildo Cecotti, upravo u
Svetih, Bezgrjenog Zaea Blaene Djevice ili u smjeru cijepanja danima kada je nakon prisilnog odlaska Bernardi-
Marije, Presvetoga Otkupitelja i svetog Nikole. vjekovne gradske upe na krivania samostan preao u sastav Mletake
Dekret je bio nuan jer je odgovarao pastoral- Uznesenja Marijin provincije. U Presvetome Otkupitelju imenovan je
nim potrebama velikoga grada o ijim vjerskim s 45.000 dua u Gabriele Jelussi, a upa je koristila prostore ubo-
potrebama nije vie mogla skrbiti samo jedna nekoliko manjih. nice Fratelli Branchetta sve do kraja 1925. kada se
upa ija se upna crkva k tome nalazila u centru seli u kapelu sv. Andrije na Mlaki. upu svetog Nikole
grada, dok su se nova naselja irila daleko od centra, najprije vodi isti Jelussi, potom Giovanni Podboj, zatim
na zapadnim i sjevernim podrujima. Domenico Raimondi, da bi od 1926. sveenik Ottavio Bosca
Isidoro Sain je pastoral u svim upama, osim onoj Bezgrje- dugo godina vodio tu upu. Koristila je prostore dravnog objekta
nog Zaea BDM, povjerio svjetovnome kleru, dok je potonju dao koji je prije toga sluio kao izolacija za zarazne bolesnike. Za upu
kapucinima. Najtee je bilo pronai sveenika za siromanu upu Sviju Svetih imenovan je 1924. Giovanni Regalati, dok je do tada
sv. Nikole, koju je prvotno namjeravao povjeriti salezijancima ili jo- upu vodio upnik centralne gradske upe Ivan Kukani. upa Svih
sipovcima. U postupku osnivanja upa valjalo je braniti autonomiju Svetih do izgradnje kozalske crkve koristila je crkvu sv. Vida, koja u
i interes Crkve. Radi se o patronatu gradskih vlasti nad upama to vrijeme jo nije katedralna crkva.
kojega novi Zakonik kanonskoga prava iz 1917. vie nije priznavao Nakon dismembracije upe Uznesenja Marijina ona je i dalje
za nove upe, dok ga je tolerirao samo za one osnovane prije te nastavila postojati, ali u reduciranim granicama. I nakon osnivanja
godine. U tom je smislu Sainova uloga bila nezahvalna, jer je s jed- novih upa staru gradsku upu vodi hrvatski sveenik Ivan Kukani,
ne strane s obzirom na pomanjkanje upnih crkava ovisio o dobroj no uz sve jae pritiske za njegovom smjenom to e se dogoditi
volji gradskih vlasti, a s druge morao je onemoguiti pretenzije istih 1924. kada e na njegovo mjesto doi Luigi Marija Torcoletti. Ime-
u imenovanju upnika. novanje talijanskoga klera u nove gradske upe imalo je za poslje-

U
trenutku osnivanja upa, po procjeni apostolskoga admi- dicu nestanak hrvatskoga jezika iz pastorala grada.
9 Broj 6/463 2013.

nistratora, nove su upe brojile: 19.000 dua Uznesenje Tko eli doznati vie o nastanku novih rijekih upa neka posegne
Marijino, 7.000 Bezgrjena, 3.000 Svi Sveti, 7.000 Presveti za lancima: M. Medved, Osnivanje novih rijekih upa 1923. godine,
Otkupitelj, 3.000 Sveti Nikola, 1.900 Drenova. Broj vjernika u novim asopis za povijest Zapadne Hrvatske, IV-V (2009.-2010.), str. 115-127; isti,
upe Rijeke biskupije tijekom talijanske uprave, Rijeki teoloki asopis,
upama brzo je rastao. Biskupijski shematizam iz 1938. navodi broj-
17 (2009.), br.1, str 119-152.
ke od 18.000 za staru upu Uznesenja BDM, 6.000 za Sve Svete,
Marko Medved
 RAZGOVOR
Prof. Miroslav Vranki, docent na rijekom Tehnikom fakultetu i volonter Caritasa
Modernom tehnologijom
pomoi osobama s
invaliditetom
Uz pomo Servusa nepokretna osoba moe doslovno razgovarati sa svojom kuom i bez potrebe
za koritenjem ruku moe upravljati svjetlima, vratima, telefonom, televizorom, klima ureajem, surfati
internetom i jo mnogo toga.
T
ridesetestogodinji profesor Miroslav Vranki, docent na ri-
jekom Tehnikom fakultetu, strunjak je za elektroniku i digi-
talnu obradu signala, spiritus movens projekta Servus kojim
eli modernu tehnologiju koristiti za znatno poboljanje kvalitete
ivota osoba s invaliditetom. Profesor Vranki je i praktini katolik,
te se ne libi sasvim otvoreno svjedoiti svoju vjeru.
m to vas posebno zanima kao znanstvenika, u kojem smjeru
se osobno elite razvijati?
Volim se baviti stvarima koje imaju smisao. Ne znanost zbog
znanosti ili struka zbog struke, nego koristiti znanost i strune vje-
tine na dobrobit ovjeka. Zbog ove potrebe za povezivanjem svo-
jih tehnikih znanja sa svojim idealima, zadnjih se pet godina bavim
i asistivnom tehnologijom.
m Kako bi naim itateljima predstavili Asistivnu tehnolo-
giju?
Asistivna tehnologija je tehnologija iji je cilj pomo osobama s
invaliditetom. Dakle, tehnologija koja pomae prevladati invaliditet
i omoguiti samostalnost osobama s invaliditetom. Na Tehnikom
smo fakultetu 2011. godine pokrenuli kolegij pod nazivom Asistivna
tehnologija na kojem nai studenti ue o tehnolokim rjeenjima
za ove humane svrhe. Pored teorijskih znanja, na ovom predmetu
nastojimo biti jako praktini tako da svake godine studenti rade na
stvarnim projektima izrade razliitih pomagala za osobe s najteim
tjelesnim invaliditetom iz raznih dijelova Hrvatske. Sav rad je volon-
terski, a trokove potrebne opreme nastojimo pokriti kroz donacije
i putem razliitih projekata tako da osoba moe svoje unikatno po-
magalo dobiti besplatno.
m to ste tono uinili u primjeru gospodina Marka Lukia?
Gospodin Marko Luki ivi u Domu Leki u Varadinu i prije
desetak godina ostao je paraliziran nakon teke prometne nesree
tako da se sada kree uz pomo elektromotornih kolica i jako teko
Projekt Servus
10 Broj 6/463 2013.
govori. Njegov veliki problem bila je govorna komunikacija s dru-
gim ljudima. Zbog toga su mu nai studenti napravili komunikator
koji smo nazvali Marko2 i koji govori umjesto njega. Potreban je
samo mali pomak prsta kako bi se odabrala eljena reenica koju
potom ureaj izgovara putem ugraenih zvunika. Marko2 je mon-
tiran na Markova elektromotorna kolica tako da ga prati gdje god
on iao. Na ovom su projektu studenti intenzivno radili vie od pola
godine, a vrhunac projekta bio je odlazak u Varadin u svibnju ove
godine na montau i putanje u rad novog komunikatora. Projekt
je financijski podrala Zaklada Sveuilita u Rijeci na emu smo
jako zahvalni.
m Moete li nam rei malo vie i o vaem projektu Servus?
Projekt Servus je nastao jo 2008. godine kroz moj volonterski
rad u Caritasu. Kroz rad s osobama s invaliditetom rodila se ideja
za izradu sustava koji bi omoguavao govorno upravljanje cijelom
kuom za osobe koje su nepokretne i ne mogu koristiti svoje ruke.
Dakle, uz pomo Servusa nepokretna osoba moe doslovno raz-
govarati sa svojom kuom i bez potrebe za koritenjem ruku moe
upravljati svjetlima, vratima, telefonom, televizorom, klima urea-
jem, surfati internetom i jo mnogo toga. Dovoljno je npr. samo rei
Servus, upali svjeto i svjetlo e se upaliti. Pokazalo se da u Hrvat-
skoj postoji potreba za ovakvim pomagalom tako da je 2009. godi-
ne osnovana tvrtke E-Glas (www.eglas.hr) pri Znanstveno-tehnolo-
gijskom parku Sveuilita u Rijeci koja razvija govornu tehnologiju
s ciljem pomaganja osobama s najteim tjelesnim invaliditetom.
m Je li projekt Servus zaivio u Hrvatskoj?
Trenutno imamo gotovo 30 Servusa instaliranih u domovima
korisnika u svim dijelovima Hrvatske. Siguran sam da bi danas taj
broj mogao biti i 300 jer u Hrvatskoj ima nekoliko tisua osoba s
najteim tjelesnim invaliditetom kojima je pomo Servusa uistinu
potrebna, ali naalost velik broj njih je u financijski jako tekoj situ-
aciji. Zbog toga smo u trajnoj potrazi za donatorima koji bi pomogli
Trenutno imamo gotovo 30 Servusa instaliranih u
domovima korisnika u svim dijelovima Hrvatske.
U Hrvatskoj ima nekoliko tisua osoba s najteim
tjelesnim invaliditetom kojima je pomo Servusa uistinu
potrebna, ali naalost velik broj njih je u financijski
jako tekoj situaciji. Zbog toga smo u trajnoj potrazi
za donatorima koji bi pomogli u postupku nabavke
Servusa. Samo na podruju Rijeke imamo desetak
osoba na listi ekanja donacije za nabavku Servusa.
Njima i njihovim najbliima Servus bi znaio neopisivo
olakanje u svakodnevnom ivotu. Za to je neophodno
potrebna pomo ire zajednice koja e prepoznati
vrijednost ovog projekta.
 RAZGOVOR
Na Tehnikom smo fakultetu 2011. godine pokrenuli kolegij pod nazivom Asistivna
tehnologija na kojem nai studenti ue o tehnolokim rjeenjima za ove humane svrhe.
Sav rad je volonterski, a trokove potrebne opreme nastojimo pokriti kroz donacije i putem
razliitih projekata tako da osoba moe svoje unikatno pomagalo dobiti besplatno.

u postupku nabavke Servusa. Samo na podruju Rijeke imamo de- m to Vama osobno znai Bog?
setak osoba na listi ekanja donacije za nabavku Servusa. Njima Stvoritelj. Smisao. Ljubav. Cilj.
i njihovim najbliima Servus bi znaio neopisivo olakanje u sva-
m Aktivni ste i kroz jednu katoliku zajednicu?
kodnevnom ivotu. Jedna naa korisnica plakala je od sree kada
je po prvi puta nakon to je ostala nepokretna ponovo mogla uz Da, aktivan sam i u Marijinoj legiji. Iako ime moda nekome
pomo Servusa sama upaliti svjetlo ili nekoga nazvati telefonom. neobino zvui, radi se o maloj vojsci obinih ljudi, prisutnih u
Siguran sam da sa Servusom moemo jako puno pomoi, ali za to svim dijelovima svijeta koji su odluili svoje vrijeme upotrijebiti za
je neophodno potrebna pomo ire zajednice koja e prepoznati pomo blinjemu.
vrijednost ovog projekta. m Kako gledate na dananje drutvo,
m Tehnologija se ubrzano razvija. Mo- osobno mi se ini da je uvijek bilo svo-
gunosti dananjih pametnih telefona bi jevrsne krize, no kao da smo se s krizom
ljudima prije desetak godina izgledale tijekom povijesti znali snanije nositi?
kao pravi pravcati SF, a vidimo da tu pri- Mislim da u Hrvatskoj vlada potpuno
i nije kraj, Google razvija pametne na- kriva percepcija stvarnosti i previe pesimiz-
oale, Motorola je najavila tattoo ipove, ma. Stvari se mogu staviti u perspektivu tek
drugi giganti poput Applea, Samsunga, ako pogled odmaknemo od nas samih i po-
Sony-a ne zaostaju, gdje je tu opasnost za gledamo kako ljudi ive u mnogim zemlja-
ovjeka i hoe li se ovjek uspjeti sauvati ma Afrike, Azije i June Amerike. Kod nas na
u navedenom? ulicama ljudi ne umiru od gladi, imamo pitku
Da, tehnologija se ubrzano razvija. Po- vodu, imamo elektrinu energiju dostupnu
nekad se taj napredak ini pomalo i zastra- na svakom koraku, imamo bolnice. Sve to
uju. No, s druge strane, taj se napredak imamo, a i dalje smo nesretni i govorimo
moe iskoristiti i za jako pozitivne stvari. Sve kako nam je teko, kako je loa politika kri-
ovisi o nama, kako usmjeravamo razvoj i ko- va za sve, kako nas nitko ne voli... Ako bih
ritenje postojee tehnologije i o svakome malo pretjerao, onda bih mogao rei da se
od nas kako koristi tehnologiju koja mu stoji ponaamo kao depresivni bogatai. Zapra-
na raspolaganju. Mogu sa sigurnou rei vo, imamo sve to nam treba, a nikad nismo
da je naa odgovornost za mudro koritenje zadovoljni, uvijek mislimo da je svima dru-
tehnologije danas puno vea nego ikada. U projektu Caritasa Rijeke gima bolje nego nama i da je nama najtee.
m esto sudjelujete u humanitarnom, nadbiskupije Uredimo domove - m to elite poruiti mladim osobama,
volonterskom radu, pomagali ste i kroz donesimo osmijeh 2009. godine tonije studentima danas?
fizike poslove potrebitima, liili zidove? ureeno je 10 stanova, Tadanji Budite pozitivni, traite svoj smisao, ra-
Zato to inite? ravnatelj Caritasa, pok. Josip dite, uite, budite kreativni i pomaite drugi-
Pomaganje je neto to me veseli. Vo- op i voditelj projekta Miroslav ma oko sebe. Nemojte se zatvarati u sebe.
lontiranje je jako dobra stvar i svima prepo- Vranki uruili su 41 zahvalnicu Radite na sebi pomaui drugima. Ponite
ruujem da barem jednom pokuaju volon- volontirati to prije. To e vas izgraditi kao
volonterima koji su sudjelovali osobe, a esto moe biti velika pomo u tra-
tirati. Mi ljudi esto teimo zatvaranju u svoje
u ureenju stanova potrebitih. enju posla kad zavrite studij. Danas ima
probleme i svoje male svjetove. Pomaganje
drugima rui te zidove, otvara nas za puno puno nezaposlenih ljudi, ali isto tako meu
vie i stavlja stvari u pravu perspektivu. poslodavcima vlada uvjerenje da je i dalje
jako teko pronai kvalitetne zaposlenike. Pokuajte svoj studij i
m Vi ste jedan od onih znanstvenika koji su vjernici. Je li vam
svoju struku spojiti s vaim idealima. Predivno je ako je posao od
teko bilo pomiriti fides et ratio ili?
kojeg zaraujete za ivot u isto vrijeme i posao koji vas ispunjava
Ne bih rekao da vjeru i razum treba miriti. Tehnike sam struke sreom i unosi smisao u va ivot. Danas ima puno ljudi kojima su
pa teim logikom razmiljanju i mogu rei da mi razum nikad nije ideali jako daleko od njihovih poslova. Rade zato to moraju neka-
bio prepreka na putu vjere. Tko otvoreno koristi svoj razum u tra- ko preivjeti, a za snove ne ostaje mjesta u tempu svakodnevnog
enju Boga, doi e do vjere. Tko sumnja u svoju vjeru neka koristi ivota. Sada dok jo studirate savreno je vrijeme da pametno gra-
razum pa e stvari sjesti na svoje mjesto. Razum i vjera nadopunju- dite svoju budunost.
ju se na putu traenja Boga.
Razgovarao: Marin Mileti

m Kako ostvariti svoje snove?

Postavite si ova pitanja: Koji su moji ideali?, Do ega mi je u ivotu najvie stalo?, to elim postii u ivotu?. Jo danas odvo-
jite malo vremena i zapiite svoje ciljeve koji vas vode na putu prema vaim idealima. Zapiite svoje kratkorone ciljeve (ciljevi za ovaj
tjedan, ovaj mjesec...) i dugorone ciljeve (za godinu dana, za pet godina, za deset godina...). Ciljevi koji su u skladu s vaim idealima
jako su vana stvar. No, da bi se ciljevi ostvarili potrebno je napraviti dobar plan konkretnih aktivnosti koje ete poduzeti da doete do
cilja. Evo tri vane toke dobrog planiranja:
1. Ponite odmah! Prvi korak u izvravanju vaeg plana morate poduzeti u roku od 24 sata. Iskoristite poetno oduevljene i za-
ponite s izvrenjem plana prije nego se ohladite.
11 Broj 6/463 2013.

2. Razmislite o tome tko vam moe pomoi. Pronaite saveznike. Pronaite ljude koji su ve postigli cilj za kojim vi teite i pitajte
ih savjet. Savjet vas ne kota nita, a moe vam utedjeti jako puno vremena i nepotrebnog truda. Dakle, nemojte biti previe ponosni
niti previe srameljivi, uvijek pitajte za savjet iskusnije od sebe.
3. Jasno definirajte rok postizanja cilja. Neka rok bude realan. Studij koji traje tri godine jako je teko zavriti u samo godinu dana.
Budite mudri i realno postavite svoje rokove.
 IZ POVIJESNE RIZNICE

Temeljni kamen
upne crkve postavio
je 15. lipnja 1884.
bakarski kanonik
Pakal uvii, a
jednobrodna crkva,
koju je 13. travnja
1896. poeo graditi
Lovro Miculini,
graevinski majstor iz
Cernika, sagraena
je 1897. godine i
blagoslovljena je
20. studenoga 1898.

Pie: Goran Moravek

upa Gospe Karmelske u Krasici

K O
rasica se razvila uz Karolinsku cestu,
koja je povezala Primorje s Karlovcem
poetkom 18. stoljea, a jo i danas
se njome putuje. Mjesto je s Vinjevicom,
Gornjim Jelenjem, Jelovkom i Lepenicama
bilo u sastavu bakarske upe sv. Andrije sve
do 1936. godine, kad je osnovana krasika
upa Gospe Karmelske, a samo kroz kratko
razdoblje, od 1802. do 1807. godine, Krasi-
ca i okolna naselja su sjedinjena sa upom
sv. Josipa u Praputnjaku.
Prije nego to je 1897. u Krasici bila iz-
graena crkva, ondje je u Martinevu pod
vedrim nebom 22. srpnja 1877. sluio mladu
misu sakuplja narodnoga blaga Fran Mi-
kulii (1851. - 1892.) Uz mnotvo vjernika,
misi su prisustvovala i dva budua biskupa
senjske i modruke ili krbavske biskupije
- Roko Vui (biskup 1910. 1914.), tada- ra podigoe krasiari pomou hrv. Vlade i
nji rijeki kateheta i Josip Marui (biskup
1915. 1930.), koji je kao uenik puke
kole doao na misno slavlje iz susjednog
Praputnjaka.
Na rodnoj kui Frana Mikulia u Krasi-
ci postavljena je spomen-ploa na blagdan
Majke Boje Karmelske 2007. godine te je
predstavljena i njegova knjiga Narodne
pjesme iz Hrvatskog primorja, Bakra, No-
vog Vinodolskog i Krasice.
Mikulii je ve kao senjski bogoslov
prvi poeo sabirati milodare za novu mje-
snu crkvu. Temeljni kamen postavio je 15.
lipnja 1884. bakarski kanonik Pakal uvi-
i, a jednobrodna crkva, koju je 13. trav-
nja 1896. poeo graditi Lovro Miculini,
graevinski majstor iz Cernika, sagraena
je 1897. godine i blagoslovljena je 20. stu-
denoga 1898.
Nad ulazom u crkvu stoji natpis: Hram
ovaj posveen bl. Dj. Mariji od kapula-
na retablu darovao je pomorski kapetan Ju-
dobrotvora na slavu Boga, vjere i Hrvatske.
MDCCCLXLVII.
ltari u crkvi su podignuti u ast Gos-
pe Karmelske, sv. Franje Salekog,
sv. Jurja. sv. Antuna Padovanskog i
sv. Jakova. Glavni oltar, graen od granita i
ruiastog mramora s Golog otoka, klesao
je Ivan Tarmelini (Termolinz) iz Rijeke, a nje-
mu se pripisuje gradnja i oltara sv. Franje
Salekog te dva mramorna pobona olta-
ra. Kip Djevice Marije s Isusom u rukama
postavljen je na retabl velikog rtvenika 3.
listopada 1898., a dao ga je koncem ezde-
setih godina prolog stoljea ukloniti upnik
Mihovil Primorac te je zamijenjen novim.
Kameni oltar Franje Salekog, na strani epi-
stole, postavljen kada i glavni rtvenik, krasi
slika koju je potpisao Renato Jankofsky iz
Rijeke. Oltar sv. Jurja na strani evanelja s
oltarnom slikom mladog Otona Ivekovia
raj Mikulii Vinkov, a blagoslovio bakarski
upnik Sreko vagli 23. travnja 1899.

Kapelica na Hroljevu
Kapelica na predjelu Hroljevo u Krasici podignuta je 2007. godine na mjestu nekadanje
kapele, izgraene poetkom XX. stoljea i sruene sredinom prologa vijeka. Mjesni upnik
Petar Belani blagoslovio je kapelu povodom svetkovine Gospe Karmelske 2007. godine.
Uz kapelu je postavljeno veliko sidro dopremljeno iz rijeke luke kao simbol povezanosti
Krasiara s morem i pomorstvom.
Dananji upni dom dao je sagraditi Josip Mikulii Gaparin (1854-1933), iseljenik, potom
povratnik iz June Amerike, koji je kuu izgradio svojoj majci, a nakon njezine smrti darovao
je zgradu Crkvi sa eljom da ondje ivi upnik kako bi se i Krasica, koja je bila u sastavu
velike bakarske upe, konano osamostalila.
12 Broj 6/463 2013.

Neko je u Krasici postojala kapela sv. Mihovila, posveena 1894. godine. Stajala je na mje-
stu dananje mrtvanice sagraene 1979. godine.
Groblje u Krasici blagoslovio je 1893. bakarski upnik Sreko vagli.

Prije nego to je 1897. u
Krasici bila izgraena crkva,
ondje je u Martinevu pod
vedrim nebom 22. srpnja
1877. sluio mladu misu
sakuplja narodnoga blaga
Fran Mikulii (1851. - 1892.)
Uz mnotvo vjernika, misi su
prisustvovala i dva budua
biskupa senjske i modruke
ili krbavske biskupije -
Roko Vui (biskup 1910.
1914.), tadanji rijeki
kateheta i Josip Marui
(biskup 1915. 1930.), koji
je kao uenik puke kole
doao na misno slavlje iz
susjednog Praputnjaka.
Oltar sv. Jakova s lijeve strane kod
ulaza na strani evanelja darovali su
1914. godine suprunici Marija i Jakov
Randi. Sliku za oltar naslikao je Ivan
Potonjak, profesor suake gimnazije
(1914.-1917.). Desno od ulaza u crkvu
smjeten je drveni oltar sv. Antuna Pa-
dovanskog s kipom sveca na retablu,
koji je 1907. godine blagoslovio Ivan
Evanelist Paveli, administrator bakar-
ske upe.
N
ovi kameni oltar i ambon u u-
pnoj crkvi blagoslovio je 26. svib-
nja, na svetkovinu Tijelova 2005.
godine, Petar Belani, tadanji upnik
Krasice i dekan Bakarskog dekanata.
Na pjevalitu su orgulje s 10 regi-
stra, izraene u radionici ekog maj-
stora Jana Tueka. Blagoslovio ih je 27.
veljae 1908. bakarski upnik Josip Mi-
kulii. Orgulje je popravio 1967. godine
Franc Jenko iz t. Vida kod Ljubljane.
Krstionica i propovjedaonica rad su ki-
para Andrije Hafnera, koji je bio nasta-
njen u Kostreni, sv. Luciji. Slike s mo-
tivima Krinoga pua naslikao je 1898.
godine rijeki slikar Luigi Morgari.
Nakon dovretka gradnje na zvonik
su podignuta zvona lijevana u ljubljan-
skoj radionici majstora Samasse, ali su
oduzeta u Prvome svjetskom ratu. Ve-
liko zvono bilo je teko 778 kg, manje
436 kg, a crkvi su ih darovali Martin ti-
gli, zaasni kanonik Zavoda sv. Jero-
nima u Rimu i suaki trgovac Stanko
Mikulii. Nova zvona, dar Josip Mikuli-
ia Gaparina, podignuta su na zvonik
1923. godine, a lijevana su u zagreba-
koj ljevaonici Blaina. Sauvano je malo
zvono iz Samassine radionice, teko 53
kilograma. Zvono je krasikoj koli po-
klonio Pavao Potrata, pomorski kapetan
i dugogodinji naelnik Opine Krasica.
Bilo je obnovljeno 1995. godine, a na
njemu stoji natpis: Albert Samassa, La-
ibaci, Opus No. 2450., A. D. 1896.
PRIRODA OKO NAS
Dan roda
Rode, vjerni stanovnici svojih gnijezda, dolaze svake godine tono
19. oujka na svoje kue, u selu poput igoa kraj Lonjskog polja
ili Siana pokraj azme i ostaju tu sve do 24. kolovoza, kada
ponovno odlaze na dalek put prema jugu Afrike. Taj, kasno ljetni dan
u Hrvatskoj slovi kao Dan roda.
Pie: Alojzije Frkovi
N
a poticaj nakladnikog poduzea Mla-
dost iz Zagreba u posljednjoj dekadi
prolog stoljea djelatnici Hrvatskog priro-
doslovnog muzeja pokrenuli su znanstveno-popular-
nu ediciji pod nazivom Riznica prirode. elja im je
bila da kolsku mlade na jednostavan ali znanstveno
utemeljen nain upoznaju s razliitim ivotinjama i
njihovim ivotom u prirodi, a sve s ciljem da to
vie upoznaju udesne zakonitosti koje u njoj vlada-
ju, razviju ljubav prema prirodi i potiu njenu zati-
tu. Dobro se sjeam da je jedan od prvih svezaka
tih slikovnica bio naslovljen Zato roda ima duge Europska bijela roda danas je napola pri-
noge? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, valja se pitomljena domaa ivotinja. Povezanost
poblie upoznati s rodama, tonije s bijelom rodom s ovjekom ogleda se i na nain da gubi
(ima i crna roda!), za koju na ratar kae da je to svaki strah.
ptica koja je zaboravila graditi gnijezdo bez ljudske
pomoi.
Bijela roda ptica je selica koja tijekom proljea i ljeta obitava u nizinskom podruju Hrvatske kao
i na slinim lokacijama europskog kontinenta. Njen ivotni prostor ine prostrane movarne livade i
panjaci nizinskog dijela zemlje. Rode, vjerni stanovnici svojih gnijezda, dolaze svake godine tono
19. oujka na svoje kue, u selu poput igoa kraj Lonjskog polja ili Siana pokraj azme i ostaju
tu sve do 24. kolovoza, kada ponovno odlaze na dalek put prema jugu Afrike. Taj, kasno ljetni dan
u Hrvatskoj slovi kao Dan roda. Razlozi pada brojnosti ove ptice su viestruki: od smanjivanja pro-
stranih vlanih livada, polja i panjaka, isuivanja movarnih stanita do intenziviranja poljoprivrede.
Ne mali broj roda na svom putu na jug stradava kao rtva ljudi. Nije u pitanju samo ubijanje ve i
pogibija kao posljedica hranjenja arsenom zatrovanih skakavaca.
Na sreu, u nas brojnost bijelih roda nije jo u opadanju. U selu igo, koje je kasnih ezdesetih
godina prolog stoljea proglaeno europskim selom roda, godine 1968. zabiljeen je 31 par
roda, 1974. 39, deset godina kasnije 38, 1990. 51, 1994. 49 i td. U Parku prirode
Lonjsko polje (50.560 ha), kao poplavnom podruju rijeke Save, tih je godina izbrojeno preko
570 parova. U susjednoj Sloveniji svake godine gnijezdi 200 bijelih roda, prole godine 238.
E
uropska bijela roda danas je napola pripitomljena domaa ivotinja. Povezanost s ovjekom
ogleda se i na nain da gubi svaki strah. Ne samo da vije gnijezdo i podie potomstvo na
krovovima kua nego i slijee meu domau perad u dvorita. Roda se posve nauila na to da
joj ovjek preuzima na sebe onaj prvi, njoj najtei posao: podizanje temelja za njeno gnijezdo, pa bio
to stari drveni kota privren o krov ili neaktivan dimnjak. Kako gnijezda znadu biti teka i po vie
stotina kilograma, to nekim manje ouvanim drvenim kuama ugroava stabilnost, krajem 2010.g.
Fond za zatitu prirode i energetsku uinkovitost i JU Park prirode Lonjsko polje sklopili su ugovor
o donaciji i provedbi projekta Zatita i ouvanje bijele rode za Sisako-moslavaku upaniju. Tim
se ugovorom osigurava 700 kuna naknade vlasnicima objekata s rodinim gnijezdom na krovu.
Jelovnik bijele rode ine vei insekti, guteri, mievi, voluharice, rovke, abe. zmije. Imajui na
umu sve te potencijalne rtve, nije teko odgovoriti na u uvodu postavljeno pitanje: Zato roda ima
duge noge? Duge noge omoguuju joj da s visine, gazei movarom, pomno prati kretanje plijena,
hvatajui ga brzim pokretom ispruenim vratom i kljunom. Mlade u gnijezdu hrane puna dva mjeseca
13 Broj 6/463 2013.
tako da povrate hranu na gnijezdo. Prve ptie donose u treoj, najkasnije u petoj godini ivota. Prije
poetka selidbe skupljaju se u velika jata, a lete u karakteristinoj V formaciji, koja im olakava let
smanjujui otpor zraka. U zraku ih nemojmo zamijeniti s apljama: dok je u aplje vrat svinut u obliku
slova S, rodin vrat i noge su isprueni.
 Misa na Trgu Rijeke rezolucije

Zivjeti vjeru znai
initi dobra djela
esto mislimo da se kranstvo sastoji u tome da ne inimo grijeh, da nije vano to emo drugo
uiniti, kako emo pomoi drugima. Isus kae da kranstvo nije to, nije samo uvanje od grijeha,
ono je poticaj na djelovanje, na poduzimanje neega da bi mogli pomoi drugome.

N
a misi u samom sreditu grada 15. lipnja sudjelovali
su brojni vjernici koji su hodei u procesiji Korzom
u Godini vjere na taj nain dali svjedoanstvo gra-
du i graanima. Uz domaina rijekog nadbiskupa Ivana
Devia u slavlju euharistije sudjelovao je i krki biskup
Valter upan, brojni sveenici iz cijele Nadbiskupije, re-
dovnice i redovnici, bogoslovi te predstavnici Grada Rije-
ke na elu s gradonaelnikom Vojkom Obersnelom. Misu
je, kako je uobiajeno, predvodio gostujui biskup, ove
godine to je bio poreki i pulski biskup Draen Kutlea.
Biskup Kutlea nadahnut sv. Vidom i evaneljem,
vjernike je pozvao na djelotvornu ljubav i solidarnost, do-
bra djela i odricanje. esto mislimo da se kranstvo sa-
stoji u tome da ne inimo grijeh, da nije vano to emo
drugo uiniti, kako emo pomoi drugima. Isus kae da
kranstvo nije to, nije samo uvanje od grijeha, ono je
poticaj na djelovanje, na poduzimanje neega da bi mogli
pomoi drugome. To jest na ljubav koju je Isus sam po-
svjedoio. Isus poziva na ljubav, poziva ovjeka da ini
dobra djela, a ne da se sakriva u svojoj kui uvajui se onaj svijet, vezuje za zemaljsko. Bogatstvo navodi ovjeka da sve
od grijeha. gleda kroz neko kotanje, neku procjenu materijalne vrijednosti.

U
evanelju o bogatau koji je poboan, ali se ne moe odrei ovjek kada posjeduje bogatstvo eli biti ohol i esto zaboravlja
svojega imetka, Isus alje poruku odricanja i rtve. Isus po- da imati vie zahtijeva i veu odgovornost. Isus nam eli rei da o-
ziva na neto vie od ovozemaljskog blagostanja, vie od vjek vrijedi onoliko kako se ponaa prema drugim ljudima. Jer imati
onoga to je dokuivo znanou i razumom. Teko e bogata u znai vie davati drugima i biti odgovoran za druge ljude, zakljuio
Kraljevstvo nebesko. Lake je devi kroz iglene ui. Tako poruuje je biskup i uputio vjernike da im vjera bude putokaz kroz ivot, da
Isus svojim uenicima. Nije time htio rei da onaj koji neto ima nasljeduju Isusa i poruku njegovih rijei.
nee u Kraljevstvo nebesko. Ali bogatstvo zasljepljuje ovjeka za Danijel Delonga

Veernja i Vid fest

Posljednjeg dana trodnevne priprave za proslavu zatitnika
Rijeke nadbiskupije, misa trodnevnice u katedrali sv. Vida 14.
lipnja zapoela je sveanom veernjom koju je predvodio nadbi-
skup Ivan Devi. U sveanom tonu nastavljeno je i nakon mise
kada je na Trgu Rijeke rezolucije zapoeo Vid fest.
Festival duhovne popularne
glazbe posveen je mladima iji je
sv. Vid uzor i zatitnik. Nastupilo je
13 izvoaa, uglavnom iz Rijeke i
okolice, ali i gosti iz Dalmacije i Za-
gorja.
Iako je toga dana zavrila nasta-
va u osnovnim i srednjim kolama,
Vid fest je privukao gotovo pet stoti-
na mahom mladih ljudi koji su i na taj
14 Broj 6/463 2013.
pokretu koji skrbi o siromanoj djeci, te rijekom hospiciju Marija
Kozuli.
Rijeki nadbiskup Ivan Devi i osobnim je sudjelovanjem
podrao koncert predvodei molitvu zahvale na samom kraju i
upuujui tople rijei mladima.Otvarajui Vid fest obratio im se
i biskupski vikar za pastoral Mati-
ja Matii istaknuvi mladima kako
sudjelujui na Vid festu u glazbi
susreu Gospodina. U Godini vje-
re upravo na ovaj nain svjedoite
svoju vjeru i ivite zajednitvo Cr-
kve, rekao je Matii. Nadbiskupij-
ski povjerenik za glazbena i kulturna
dogaanja Vladimir Pilepi i ove je
godine odradio veliki posao ne bi li

nain posvjedoili koliko im je vaan se mladima pruila prilika pjesmom

ovaj festival humanitarnog karakte- slaviti Gospodina na rijekom trgu u
ra. Organizatori su prikupljena sred- sreditu grada, smjetenom iza do-
stva namijenili Marijinim obrocima, minikanske crkve.
M. M.
Sv. Vid - pontifikalna misa
Svjedoimo vjeru u
svakodnevnom ivotu
U Godini vjere i u ozraju 10. obljetnice boravka bl. Ivana Pavla II. u Rijeci, nadbiskup je u propovijedi
govorio o dva naina svjedoenja vjere, ivljenjem i ivotom.
Boja je volja da vjeru, u vremenu kada se kranske vrijednosti
i kranski pogled na ovjeka i ivot sve vie i sve napadnije
dovode u pitanje, svjedoimo u svom svakodnevnom ivotu
trudei se, blago, s potovanjem i dobre savjesti, svakome
dati obrazloenje kranske nade koju u sebi nosimo.
Dani svetog Vida
Dani svetog Vida zapoeli su iznoenjem i blagoslovom
zastave svetog Vida pred rijekom katedralom 12. lipnja to je
bila trodnevna priprema za proslavu zatitnika Rijeke nadbi-
skupije i Dana grada Rijeke. Zastavu i okupljeni narod blago-
slovio je o. Marko Stipeti, vicerektor bogoslovnog sjemenita
Ivan Pavao II. i predslavitelj misa trodnevnice.
Blagoslovom ove zastave danas je zapoelo hodoa-
e koje e trajati tri dana i zavriti proslavom zatitnika nae krani u svim stoljeima kranstva. Meu njima i na sv. Vid koji je
nadbiskupije i grada Rijeke. Ovih dana stoga molimo za sve
ljude ovoga grada, da se otvore Gospodinu, rekao o. Stipeti
uvodei u misno slavlje. Uz njega su suslavili rektor katedrale
mons. Ivoslav Lini i Luka Lui, a sveani ton slavlju dao je
katedralni zbor Cantores Sancti Viti.
U propovijedi je o. Stipeti vjernicima uputio poziv na sve- tve. Ali Boja je volja da vjeru, u vremenu kada se kranske vrijedno-
tost i nasljedovanje Isusovih rijei, posebno se osvrnuvi na
itanje Govora na gori. Isus u tom govoru postavlja temelje
za jedno bolje, ovjenije drutvo. To je drutvo u kojemu ima
mjesta za bolesne, stare, gladne, za one koji pate. Nasljeduju-
i Isusove rijei mogue je promijeniti svijet. Podsjetio je da bar primjer ivota po vjeri jer Isusu je do malenih jako stalo. Mladom sv.
Isus nalae potivanje Bojeg zakona objavljenog jo u Deset
Bojih zapovijedi, koje Isus dopunjuje zakonom ljubavi. To je
zakon kojeg moramo slijediti da dovedemo Boga ovjeku, ali i
ovjeka ovjeku. Isus nas poziva da spasimo svoju duu, ali i
duu svojega brata, sestre, zakljuio je propovjednik poziva-
jui vjernike na ljubav i solidarnost prema blinjemu.
N
ainom kako postupamo, radimo, su-
raujemo s drugima mora prosijavati
istina da smo krani, ljudi koji vjeruju
u uzvieni, vjeni poziv ovjeka u Kristu, rekao je
rijeki nadbiskup Ivan Devi predvodei pontifi-
kalnu misu na blagdan sv. Vida 15. lipnja u rijekoj
katedrali. Proslava zatitnika Rijeke nadbiskupi-
je zapoela je euharistijskim slavljima u katedrali
sv. Vida ve u ranim jutarnjim satima. Pontifikalnu
misu nadbiskup Devi predvodio je takoer pri-
je podne i na njoj tradicionalno uruio 10 meda-
lji zahvalnosti vjernicima koje su predloili njihovi
upnici, Povjerenstvo za udruge i sam nadbiskup.
U Godini vjere i u ozraju 10. obljetnice borav-
ka bl. Ivana Pavla II. u Rijeci, nadbiskup je u pro-
povijedi govorio o dva naina svjedoenja vjere,
ivljenjem i ivotom. Prvi je nain povezan s ustraj-
nim nastojanjem stalno ivjeti u skladu s vjerom,
a drugi se odnosi na muenitvo pa i smrt zbog
vjernosti Bogu.
Prvo se svjedoenje sastoji s jedne strane u
odgovornoj suradnji krana sa svim lanovima
drutva na promicanju svega to je dobro i esti-
to, a s druge u jednostavnom i neusiljenom, go-
tovo bez rijei, zraenju i utjelovljivanju u ono to
se zajedniki ivi i ini vrednota koje su iznad uo-
biajenih vrednota. To je nasljedovanje Krista u redovnom ivotu, npr.
u izvravanju naih svakodnevnih dunosti, u ispravnom ophoenju s
ljudima, u nesebinoj brizi za najslabije, u kranskom odgoju djece i
sl., objasnio je nadbiskup.
D
rugi nain svjedoenja je ne odricanje od vjere ak ni pod cije-
nu smrti, kao to je i sam Isus uinio. On je, dakle, svoju vjeru
posvjedoio svojom krvlju. Slino su, ne svojom ljudskom sna-
gom nego njegovom milou, uinili i mnogi Isusovi sljedbenici, mnogi
kao djeak svojim ivotom posvjedoio svoju vjeru, omoguivi time
mnogima pristup do nje. Umro je poput zrna zakopana u zemlju, kako
bi njegova smrt urodila plodom vjere kod mnogih. Nadbiskup je ista-
knuo kako se u Hrvatskoj danas sreom ne trae takve izvanredne r-
sti i kranski pogled na ovjeka i ivot sve vie i sve napadnije dovode
u pitanje, svjedoimo u svom svakodnevnom ivotu trudei se, blago,
s potovanjem i dobre savjesti, svakome dati obrazloenje kranske
nade koju u sebi nosimo. Posebno je vano djeci i mladima davati do-
Vidu branio je pristup k Isusu njegov otac, ali su mu ga omoguili nje-
15 Broj 6/463 2013.
govi kranski odgojitelji. Neka, po njegovu zagovoru, i dananja djeca
i mladi uvijek imaju nekoga tko e ih dovesti do Isusa, njihova najvee-
ga prijatelja. Neka takve posrednike i svjedoke vjere susretnu na svome
putu svi ljudi koji iskrena srca trae Boga, zakljuio je nadbiskup.
 MEDICINSKI KUTAK

Magnezij
U organizmu ima vanu ulogu u preko 300
procesa mijene tvari (metabolizma). Bez
magnezija ne bi bile mogue reakcije mijenje tvari
koje prikupljaju ili troe energiju. Bez magnezija
organizam ne bi mogao djelovati.

Priredio: dr. Ivan Host

M
agnezij je jedna od za ivot neophodnih tvari. Otkriven je prije vie od 200 godina, Magnezij i prehrana
tonije 1775. godine. U organizmu ima vanu ulogu u preko 300 procesa mijene tvari
(metabolizma). Bez magnezija ne bi bile mogue reakcije mijenje tvari koje prikupljaju ili
Magnezij se ne moe
troe energiju. Bez magnezija organizam ne bi mogao djelovati. U prirodi magnezij nalazimo u stvarati u organizmu, te se
dubini zemlje, te u velikim koliinama u morima. I rast biljaka direktno ovisi o koliini magnezija zato mora redovito uno-
u tlu na kojem rastu. Magnezij je naime sredinji atom klorofila (koji biljkama daje zelenu boju i siti hranom u organizam.
zasluan je za njihovu mijenu tvari). Bez magnezija dakle ne bi bilo niti zelenila. Naalost naa moderna
Magnezij u jezgri zemlje U prirodi magnezij nalazimo najee u obliku spojeva, kao prehrana esto sadri pre-
to je npr. magnezijklorid. Spojeve magnezija u veim koliinama nalazimo u stijenama (npr. u malo magnezija i rijetko
stijenama dolomita), te u moru. U unutranjosti zemlje imamo jezgru od magnezija. Zemljina
moe pokriti minimalno
kora sadri oko 1,3% magnezija. U prirodi magnezij trebaju prvenstveno biljke, jer je on sredinji
atom klorofila pomou kojeg biljke sunevo svijetlo pretvaraju u energiju. Magnezij je vana
potrebnu dnevnu koliinu
tvar i u ljudskom tijelu, u kojemu ga ima oko 28 grama. Najvei dio toga - oko 60% - nalazi se od oko 300 miligrama ove
u kostima, a neto manje od 40% nalazi se u miiima i u organima. Oko 1% magnezija nalazi tvari. Isto tako potreba za
se u krvi. Organizam mora precizno odravati koncentraciju magnezija u tijelu, kako bi odrao magnezijem varira tije-
besprijekorno djelovanje nekih organa, miia, srca i bubrega. kom ivota. U situacijama
Magnezij pomae kod greva Svugdje, gdje se u organizmu stvara ili troi kemij- kroninog stresa, tijekom
ska, elektrina ili mehanika energija, kljuno je potreban magnezij. Magnezij regulira ivane bolesti i tijekom velikih
podraaje u podruju miine stanice i tako je zasluan za urednu funkciju miia. U sluaju
tjelesnih ili umnih napreza-
manjka magnezija dolazi do prekomjernog slanja signala iz ivaca u miie i organe pa tijelo
reagira sa grevima. Najei su grevi listova nogu. Kako je cijelo tijelo ukljuujui i unutra-
nja znatno raste potreba
nje organe kontrolirano ovim neuromuskularnim ivcima vidimo da je magnezij neophodan za za magnezijem. Viak
funkcioniranje miia. magnezija praktiki ne
Magnezij i srce Magnezij jaa srce i poboljava njegovo djelovanje. Srce je miini postoji osim u bubrenih
organ i svojim portvovnim radom opskrbljuje itav organizam krvlju, a time sa kisikom i hranji- bolesnika.
vim tvarima. Regulirajue djelovanje magnezija upravo ovdje ima jako vanu ulogu, jer regulira Opskrba organizma
ritam srca. Tako omoguuje stabilan rad srca. Osim toga magnezij iri koronarne krvne ile (ile magnezijem ide putem
koje opskrbljuju samo srce sa krvi). Time dolazi vie kisika do srca. Osim toga ire se i periferne
hrane. Dakle ovisi o
krvne ile, to takoer olakava rad srca. Time se srce uva od preoptereenja i omoguen mu
je nesmetaniji rad.
onome to jedemo. Puno
magnezija sadre pe-
Magnezij kod stresa Stres je danas neizbjean pratioc svakog od nas. esto smo
nine klice, riba (losos,
napeti, nervozni, u stalnoj urbi. U tijelu se lue hormoni stresa - organizam radi sa poveanim
brojem okretaja - i zbog toga dolazi do poveanih potreba za magnezijem. pastrva), meso (govedina,
svinjetina), banane, jabu-
Kako se prepoznaje manjak magnezija Ako se ne uspije unijeti dovoljno magne-
zija u organizam dolazi do manjka magnezija. Medicinska su istraivanja zadnjih dvadesetak
ke, brokoli, faol, pinat,
godina potvrdila da magnezij nije samo vaan za djelovanje organizma, ve i da se mnoge te sjemenke suncokreta.
Zato to vie ovih namirni-
16 Broj 6/463 2013.

bolesti mogu povezati sa njegovim manjkom.

Znaci manjka magnezija su grevi (grevi listova), napetost muskulature, nelagoda i grevi ca jedemo to e biti manja
u podruju probavnog sustava. Zatim problemi sa srcem - prvenstveno smetnje sranog ritma, mogunost da doe do
kao npr ubrzan ili nepravilan rad srca. Te jake glavobolje, vrtoglavice, munina i preosjetljivost
manjka magnezija.
prema buki i svijetlu.
 VATIKAN

Svjetlo vjere
- prva enciklika pape Franje
Svjetlo vjere, pie Papa, odgovor je na tminu i sumnje suvremenog ovjeka koji se odrekao traenja velikog svjetla,
jedne velike istine, da bi se zadovoljio malim svjetlima koja prosvjetljuju kratki trenutak, ali nisu kadra otvoriti put.
Vatikan, (IKA)

P
roelnik Kongregacije za biskupe kardinal Marc Ouellet i pro- me, jedinstveno obiljeje, budui da je kadro prosvijetliti cio ljudski
elnik Kongregacije za nauk vjere Gerhard Ludwig Mueller ivot. Da bi neko svjetlo bilo tako jako ne moe proizlaziti iz nas
zajedno s predsjednikom Papinskog vijea za promicanje samih, ve mora dolaziti iz jednog izvornijeg vrela, mora dolaziti,
nove evangelizacije nadbiskupom Rinom Fisichellom predstavili su u konanici, od Boga. Vjera se raa u susretu s Bogom ivim koji
5. srpnja prvu encikliku papa Franje Lumen fidei Svjetlo vjere nas poziva i otkriva nam svoju ljubav, ljubav koja nam prethodi i
objavljenu svega etiri mjeseca od Franjina izbora za Papu. na koju se moemo osloniti kao na vrst oslonac i graditi ivot.
Enciklika na 88 stranica donosi dijalog izmeu vjere i razuma, Preobraeni tom ljubavlju stjeemo novi
podijeljen u etiri poglavlja. Potpisana je na svetkovinu sv. Petra pogled, gledamo drugim oima, po-
i Pavla, 29. lipnja 2013. Svjetlo vjere, pie Papa, odgovor je stajemo svjesni da je u njoj sadr-
na tminu i sumnje suvremenog ovjeka. To je svjetlo koje ano veliko obeanje punine
je esto izgledalo iluzorno, svjetlo koje treba ponovno i da se na pogled prua
otkriti i navijetati cijelom svijetu u doba kada je o- prema budunosti. Vjera,
vjeku posebno potrebno, u kojoj se analizira i odnos koju primamo od Boga
vjere i istine kao i dijalog vjere i razuma te ovje- kao nadnaravni dar,
kovo traenje Boga, prenoenje vjere u drutvu, javlja se kao svjetlo na
jer vjera nije neto privatno, niti individualistiko putu, svjetlo koje nam
poimanje, a ni subjektivno miljenje. Tradicional- predstavlja putokaz na
nim izrazom svjetlo vjere Crkva oznauje, kako naem ivotnom putu.
se kae na poetku enciklike, veliki Isusov dar. S jedne strane, ona
Malo po malo, primjeuje Papa, dolo se do potjee iz prolosti, to
toga da se vjeru povezalo s tamom. Bilo je onih koji je svjetlo jednog ishodi-
su je htjeli sauvati, stvarajui za nju prostor kako nog spomena, spomena
bi mogla opstati zajedno sa svjetlom razu- Isusova ivota, gdje se oi-
ma. Prostor za vjeru otvarao se tamo Na tovala njegova potpuno po-
gdje razum nije mogao doprijeti enciklici je, kako uzdana ljubav, kadra pobijediti
svojim svjetlom, tamo gdje smrt. Istodobno, meutim, budui
istie sam papa Franjo u
ovjek nije mogao vie imati da je Krist uskrsnuo i privlai nas sebi
sigurnosti. Vjeru se, da-
uvodu, radio njegov prethodnik onkraj granica smrti, vjera je svjetlo koje dolazi
kle, shvaalo kao neki Benedikt XVI. posljednjih mjeseci iz budunosti, koje pred nama otvara velike obzore
skok u prazno koji ini- svoga pontifikata. To je trebala biti Rat- i vodi nas izvan naega izoliranog ja prema irini
mo zbog pomanjkanja zingerova trea i posljednja u nizu enciklika zajednitva, pie Papa.

svjetla, noeni slijepim
osjeajem; ili pak kao
neko subjektivno svje-
tlo, koje moe unijeti
toplinu u srce, donijeti
pojedinanu utjehu, ali
koje se ne moe nuditi
drugima kao objektivno i
zajedniko svjetlo koje moe
obasjati put.
posveenih trima bogoslovnim krepostima.
Prvu, Deus caritas est, posvetio je karita-
tivnoj djelatnosti a drugu, Spe salvi, nadi.
Ovu treu, posveenu bogoslovnoj kreposti
vjere, papa Ratzinger predao je svom
nasljedniku Franji. To je zapravo jedin-
stveni dokument u povijesti pa-
pinstva. Za sada je tiskana u
500.000 primjeraka.
P
apa Franjo u enciklici donosi podui osvrt
na pojam idolopoklonstva i navodi kako
umjesto vjere u Boga ljudi radije aste idole.
Idol, istie Papa, je samo izgovor da stavimo same
sebe u sredite stvarnosti, klanjajui se djelu svojih
ruku. Izgubivi svoj temeljni orijentir, koji daje jedin-
stvo njegovu ivotu, ovjek se raspruje u mnotvu
svojih elja; odriui se ekanja na vrijeme obeanja,
raspada se u tisue trenutaka svoje povijesti.
Papa Franjo zatim se bavi odnosom izmeu vjere i istine

M
eutim, uvidjelo se da svje- te osuuje sve oblike totalitarizma. Veliki totalitarizmi prolog
tlo autonomnog razuma ne uspi- stoljea nametali su istinu vlastitoga globalnog poimanja, elei
jeva u dovoljnoj mjeri osvijetliti budunost; na kraju ona zatrti konkretnu povijest pojedinaca. Logino je da se tom per-
ostaje obavijena tamom i ostavlja ovjeka u strahu od nepoznatog. spektivom eli unititi i vezu religije s istinom, jer je ta veza, prema
I tako se ovjek odrekao traenja velikog svjetla, jedne velike istine, tim tvrdnjama, korijen fanatizma, kojim se eli svladati one koji ne
da bi se zadovoljio malim svjetlima koja prosvjetljuju kratki trenu- prihvaaju dotino vjerovanje.
tak, ali nisu kadra otvoriti put. Kada nema svjetla sve postaje mutno Sr enciklike je nepokolebljivo svjedoanstvo vjere u svim
17 Broj 6/463 2013.

i nejasno, ne moe se razlikovati dobro od zla, put koji vodi cilju od drutvenim sredinama. Zakljuujui svoju prvu encikliku posvee-
puta na kojem se, izgubljeni, neprestano vrtimo u krug. nu svjetlu vjere, papa Bergolio poziva vjernike da ne dopuste da
Prijeko je potrebno, nastavlja Papa, ponovno uvidjeti znaaj nam ukradu nadu. Ne dopustimo da neposrednim rjeenjima i pri-
svjetla vjere, jer kada se njegov plamen ugasi i sva ostala svjetla jedlozima unite nadu i zaustave nas u naem hodu.
na kraju izgube snagu svoje svjetlosti. Svjetlo vjere posjeduje, nai-
 OBITELJSKI PREDAH

NADA, VJERA I LJUBAV Iz prolosti Rijeke

Bojom milosti darovane su nam tri boanske krijeposti:

nada, vjera i ljubav... proete jedna u drugoj temelj su naeg i-
vota na ovom svijetu i nose nas u Boji zagrljaj... u ivot vjeni.
Trsatski park
Kada bi me netko upitao koja je od tih krijeposti najvea...
Gradski parkovi i vrtovi su dua svakog grada. Na
trsatski park je na nadmorskoj visini od 95 do 140 me-
automatizmom bih odgovorila ljubav... i dala toan odgovor...
tara. Park imade mnogo razliitog autohtonog drvea i
ali kada sam dublje razmatrala o tome spoznala sam da je rondoa sa cvijeem.
temeljna krijepost koja nas nosi i dovodi do Gospodina... Lju- Poetak nastajanja parka datira od davne 1911.
bavi... nada. godine, a pripisuju se pomorcu Andriji Bahoriu. Da-
Nadajui se susretu s Gospodinom razvijamo vjeru i dola- nanja izgradnja poela je 1927. i trajala do 1940., a
zimo do Gospodina... Ljubavi... Zahvaljujui nadi kranin ne pokreta je bio ondanji
doputa da ga slome ni ljudi koji ga tlae, ni tragini dogaaji gradonaelnik Juraj Ku-
poput nesree... bolesti... pa ni sama smrt.... i (otac poznatog naeg
Pozvani smo svojim ivotom svjedoiti nadu... odnosno ra- lijenika Zdravka Kui-
zlog nae nade... a to je Isus Krist! On koji je poput nas trpio... a). S arhitektom Zlat-
ali i umro za nas na drvu kria... On sam je ivio nadu i vjeru kom Prikrilom osnovao
u Oca itajui i govorei u psalmima ....jer nee mi ostaviti je odbor za izgradnju u
duu u Podzemlju niti e dati da pravednik tvoj trule ugle-
koji se ukljuio eki vr-
tlar Josip Kulfanek, koji
da... Ps 16
je tada radio u Karlovcu.
Vjerovao je i nadao se da Bog nee Njegovo tijelo predati Njegova portvovnost
trulei... ta je nada postala temelj Isusovog Uskrsnua.... Tako urodila je plodom, jer se
nada postaje i temelj nae vjere u uskrsnue... i mi se smijemo od golog kra i deponije
nadati da emo u Bogu uskrsnuti... gradskog otpada napra-
.... jer Isus Krist doao je na ovaj svijet ivei kao ovjek vio lijepi i bogati park.
i proivio sve patnje i padove... doao je tebi i meni s rijei- Najprije gornji, a kasnije i donji. Kulfanek je otvorio
ma: ...doao sam na se uzeti sve tvoje grijehe, boli, patnje rasadnik, koji je nastao prilikom gradnje osnovne kole
i bolesti... i tako nas iste predati Ocu svome u zagrljaj iste na Trsatu 1967.
bezuvjetne ljubavi. Park ima priblino 45.000 kvadratnih metara i op-
Danas ivim tu nadu i vedrinu ivota bez obzira na teinu skrbljen je klupama za posjetitelje. Nekada je postojao i
ivotnih okolnosti i na neizlijeivu bolest koju On nosi... Krist... mali bazeni, ali je nestao zahvaljujui nedisciplini
jer vjerujem u Njegove rijei da je zbog mene doao...
posjetitelja.
Park je vrlo lijepo odravan, a svi puteljci poljun-
On me nosi... sve moje boli, bolest, ivotne situacije s uspo-
eni pa graani mogu nesmetano uivati u toj oazi ra-
nima i padovima, a na meni je samo ivjeti vedrinu i radost jer skonog zelenila i opustiti se od dnevnih briga. U parku
ti vjerujem Kriste... a nada me vodi u najveu krijepost... Lju- je niknuo i spomenik palim borcima od bijelog kamena
bav... Bogu... Njegovom zagrljaju iji predokus moemo ivje- po zamisli projektanata Zdenka Kolacija i Zdenka Sile.
ti... ivim i u ovom svijetu... a njenu puninu oekujem u ivotu nebodera.
vjenom koji je krajnji cilj naeg putovanja u nadi... Max Pe
Ivanka Lakota
IZDANJA VERBUM

Roman Plamen ljubavi Josa Luisa Olaizole

Poznati i nagraivani panjolski knjievnik Jos Luis Olaizola u ovomu zanimljivom povije-
snom romanu ocrtava upeatljiv portret Ivana od Kria, jednoga od najveih mistika i duhovnih
velikana u povijesti.
U ovome knjievnom uratku ljubav je u samome sreditu drame, a ljubav i jest ono po emu
je najvie poznat sv. Ivan od Kria, veliki mistik i strunjak za prisnost s Bogom. Radnja tako i
zapoinje s ljubavnom priom, opisom romanse izmeu Ivanovih roditelja. Radi ljubavi prema
siromanoj tkalji Ivanov je otac bio spreman rtvovati i obiteljski status i materijalnu sigurnost.
Piui o panjolskoj zlatnoga doba, roman prati radosti i tekoe drevne obitelji mladoga
Ivana te potom i njegov dramatian ivotni put. Njegovo predano djelovanje iz ljubavi prema bli-
njima, njegov sveeniki poziv i ulazak u karmelianski red opisani su sa zadivljujuim stilom.
Nastojanja da zajedno sa sv. Terezijom Avilskom izvri obnovu reda dovode sv. Ivana do granica
izdrljivosti. Njegova su mu se subraa snano opirala, zatvarala u eliju gdje su ga esto bie-
18 Broj 6/463 2013.

vala i gotovo izgladnjela na smrt. Unato svemu tome, ovaj gorljivi i zadivljujui ovjek kasnije e
napisati: Gdje nema ljubavi, unesi ljubav i dobit e ljubav.
Spajajui istodobno vrhunsku knjievnost, napetu radnju i duhovnu potku, ovaj roman nudi
svima koji ga uzmu u ruku i zadovoljstvo itanja i duboke duhovne uvide.
 OBITELJSKI PREDAH

Izlet vjerouitelja Kafka

V project:
e tradicionalno, i ove je godine uprilien duhovno-edukativni izlet vjerouitelja i od-
gajateljica u vjeri Rijeke metropolije. Ovogodinji domain bio je Katehetski ured
Krke biskupije koji je za ovu prigodu izabrao otok Rab.

Granice
Odmah po dolasku u upu sv. Petra u Supetarskoj Dragi, nekadanju starodrevnu be-
nediktinsku opatiju sv. Petra, doekao ih je upnik Petar Kordi i vjerouiteljice koje djeluju
na otoku, ije su ruke marljivo prikupile i pripravile okrjepu. Ubrzo im se pridruio i krki
biskup mons. Valter upan koji je u zajednitvu s ostalim prisutnim sveenicima predvodio
sveano euharistijsko slavlje. Predstava koja eli odati poast
Otac biskup istaknuo je i potaknuo prisutne vjerouitelje da razmisle o vanosti Utjelov- ulasku Hrvatske u Europsku uniju
ljenja jer se bez te spoznaje neki svakodnevni dogaaji unutar Crkve, drutva pa i osobnog
ivota mogu pretvoriti u pravi skandal, koji onda postaje predmetom osobne kunje vjere.
Takoer je naglasio vanost svjedoenja vjere, napose u aktualnom trenutku i vremenu u
kojemu ivimo.
Ohrabreni snagom euharistijskog otajstva vjerouitelji svih etiriju biskupija Rijeke
metropolije krenuli su dalje s upoznavanjem jo jednog drevnog i vrijednog bisera otoka
Raba. Ve na samome ulazu u samostanski kompleks na Kamporu doekao ih je fra Ivan
Gavran, upnik i predstojnik franjevakog samostana sv. Bernardina Sijenskog u Kamporu.
Fra Ivan ih je upoznao s povijeu i vrijednostima koje ovaj samostan i istoimena crkva u
sebi kriju. Mnoge su pobone due kao i tiha braa kroz povijest obogatila ovo sveto mjesto
svojim skrovitim ivotom, a jedan je od njih zasigurno i fra Ambroz Testen iju su zbirku slika
vjerouitelji imali priliku vidjeti.

Okrijepljeni za daljnji nastavak
putovanja, vjerouitelji su se upozna-
li sa starom jezgrom grada Raba koja
uva tragove drevne rapske povijesti,
o emu svjedoe brojne crkve i samo-
stani smjeteni na malenom poluoto-
ku unutar gradskih zidina, a svojom
ljepotom i drevnou posebno se iz-
dvaja rapska ex-katedrala Uznesenja
Blaene Djevice Marije.
Tu je sve prisutne pozdravio rap-
ski upnik i dekan Anton Depikolozva-
ne. Nakon razgledavanja katedrale i sakralne zbirke u njezinoj riznici, vjerouitelji su se
uputili u crkvicu sv. Antuna pustinjaka i u istoimeni samostan. Franjevaka se prisutnost
na tome mjestu dugo nije gasila jer su generacije sestara klarisa neprestanom molitvom
posveivale svoje ivote, ali i ivote svojih sumjetana Gospodinu u tihoj i oku gotovo ne-
primjetnoj molitvi.
U
reiji nizozemske redateljice Karine
Holla, Talijanska drama HNK I. pl. Za-
jca praizvela je 13. srpnja u prostoru
Hartere/u sklopu Rijekih ljetnih noi/ pred-
stavu Kafka projekt: Granice/Frontiere/meje/
Grens/Borders. Predstava se ostvarila za-
hvaljujui aku Valenti i ravnateljici Talijanske
drame Lauri Marchina.
Kafka je zanimljiv kao osoba koja proble-
matizira granice tijela i vremena, svjesnog i
nesvjesnog. ovjek ne moe ivjeti bez stal-
nog vjerovanja u neto nerazorivo, neunitivo
u njemu samom, ali mu i to neunitivo i vjera
u to mogu biti trajno skriveni./Kafka/
Redateljica je opinjena Preobrazbom
i smatra da je autor blizak rijekoj publici:

M
nogi Rabljani jo u sjeanju nose kolske sestre franjevke Krista Kralja koje su do Granice otvaraju razliita znaenja. One
pred nekoliko godina svojim ivotima i djelatnou obrazovale mnoge generacije, govore o osjeaju nesigurnosti vezano uz to
a po elji krkoga biskupa danas u tome samostanu djeluju sestre lanice Euhari- gdje pripadamo i gdje je zaista na dom /na
stijske zajednice slubenica Srca Isusova i Marijina, o ijoj nas je karizmi kao i o povijesti nebesima, NZ/. I kazalite je jedno lijepo mje-
crkve i samostana upoznala s. Terezija. Ubrzanim koracima vjerouitelji su se zaputili prema sto u kojem moe biti zatien. I tijelo ima
najmanjem rapskom zvoniku koji se izdie iznad crkve sv. Andrije i istoimenog samostana svoje granice, skoro kao i na ego. Predstava
sestara benediktinki. se temelji na fizikom teatru, govori o razvoju
Tu ih je doekala asna majka Marina koja ih je u nekoliko rijei upoznala s povijeu i o trenutku kada sve to gubimo i onda iznova
i znaenjem samostana i sestara koje u njemu neprekinuto mole i rade jo od 1018. godi- nalazimo nadu, ljubav i ljepotu. Temelji se na
ne. Danas u srcu tog drevnog samostana svoj ivot za spas cijeloga svijeta prinosi deset Preobrazbi i Procesu, a koristi i elemente
sestara kroz neprestanu molitvu i rtve. Posebno je bila dojmljiva ikona udotvorne Gospe Umjetnika u gladovanju. Poinje u Kafkinu
Rapske koju je u samostan donijela s. Luchina de Dominis. Ta se slika ve stoljeima s po- vremenu, a onda dolazimo do naeg vreme-
sebnom pobonou i panjom asti meu Rabljanima. na i ponovnog otkrivanja nade.

U
Antonio arin, vjerouitelj
Kafkino vrijeme /roen je 1883. u Pra-
gu/ bilo je vie vremena za mistinost i
Novi broj Rijekog teolokog asopisa ljepotu. Dananji svijet prepun je buke
i izgubio je mistinost. ivimo i u vremenu kad
Krajem mjeseca lipnja 2013. iz tiska je iziao novi broj Rijekog teo- ene imaju priliku da se razvijaju i imaju vie
lokog asopisa (1/2013.). Ovaj broj u prvom je redu posveen radovima sa moi da mijenjaju svijet. Glumci u predstavi
prologodinjeg Teoloko-pastoralnog tjedna za sveenike i redovnike Ri- osjeaju slobodu, a mi njihovu strast za kaza-
jeke metropolije odranog 24. rujna 2012. u Rijeci na temu Uzroci nevjere litem, ljubav prema ivotu, humoru i toplini.
i krize vjere na naim prostorima. S tog skupa objavljeni su sljedei radovi: Ovo kazalino istraivanje shvatili su kao za-
'Novi duhovni pokreti i ostala duhovna gibanja - odgovor na suvremenu kri- jedniko putovanje. U Hrvatskoj je kazalite
zu vjere' (Milan pehar), 'Vjera i nevjera danas' (mons. Ivan Devi). Pored vie cijenjeno nego u Nizozemskoj, smanjeni
njih, u odjeljku rasprave i lanci objavljeno je est radova: 'Druga strana IV. su im izvori financiranja a u Rijeci djeca idu u
modula kurikuluma zdravstvenog odgoja u koli' (Ksenija Rukavina Kova- kazalite, rekla ja redateljica.
19 Broj 6/463 2013.

evi), 'Graanski odgoj i obrazovanje u koli potreba ili uvjet?' (Ksenija Od svih miljenja o Kafkinom djelu izdvo-
Rukavina Kovaevi), 'Odrednice obiteljskog pastorala Obiteljskih ljetnih jit emo ono Thomasa Manna. On njegova
kola' (Veronika Reljac), 'Godinjak upa Otokog dekanata Vrilo uoi desete obljetnice' (Jasminka djela smatra alegorijama i potragom metafi-
Brala-Mudrovi), 'Izazovi i perspektive pastorala mladih danas' (Nikola Vranje Bernard Jerkovi), zike prirode za Bogom.
'Euharistija nae udionitvo u otajstvu novog ivota prema Benediktu XVI.' (Richard Pavli Nikola Dragan Karlo Doen
Pra). Pored objavljenih radova i ovaj broj RT-a donosi nekoliko vrijednih recenzija.
 GOSPIKO-SENJSKA BISKUPIJA
Ogulin

Meudekanatski sastanak u Ogulinu

U ponedjeljak 3. lipnja odran je u Ogulinu, u upi sv. Kria me-
udekanatski sastanak sveenika triju dekanata, Ogulinskog, Slunj-
skog i Udbinskog na elu s dekanima i sveenstvom. Susret je za-
poeo pozdravom domaina, upnika i dekana ogulinskog Roberta
Zubovia koji je moderirao susret.
upnik Rakovice Petar Bogut izvijestio je sveenike o priprema-
ma za proslavu 1700. obljetnice Milanskog edikta kojim je Crkvi poda-
rena sloboda to je bila prijelomnica u njenoj povijesti. Sredinja pro-
slava1700 godina slobode Crkve e se za Gospiko-senjsku biskupiju
obiljeiti u Rakovici na blagdan sv. Jelene Kriarice 18. kolovoza u
12 sati. Mjesni biskup Mile Bogovi e se pobrinut za voditelja mi-
snog slavlja, a u slavlju e sudjelovat KUD-ovi slunjskog kraja i neki
gosti.Bilo je govora o susretu suprunika uoi blagdana sv. Jelene.
Naime, sv. Jelena je rodila Konstantina koji je promijenio povijest pa bi
roditelje bilo dobro podsjetiti na ulogu koju imaju u odgoju djece.Ova
ideja je simpatina ali su sveenici miljenja da je u polovici kolovoza
puno dogaanja i ovakvi bi susret bio teko izvediv.
upnik i dekan udbinski mons. mr. Tomislav Rogi se osvrnuo na proteklu pastoralnu godinu. Posebno je istakao teaj vjere za odrasle koji
se odravao u nekoliko subota uOtocu i dao dobre plodove. Idua pastoralna godina bila bi pod geslom: Odgoj za slobodu u znaku kria, a
nastavlja se na 1700. obljetnicu Milanskog edikta. Ova tema ukljuuje i niz drugih ideja koje se mogu uklopiti u pastoralnu godinu. Dekani i svee-
nici iznijeli su neke konkretne pastoralne probleme (krtenje djece nevjenanih roditelja...). Zatim su se sveenici pojedinih dekanata povukli da
bidogovorili pastoralne pothvate unarednim danima i mjesecima u svojim dekanatima.
Zvonko Ranogajec

Ogulin

Dekanatski susret prvopriesnika

U svetitu Gospe od udesa u subotu 25. svibnja odran je susret prvopriesnika i njihovih roditelja s domainom, upraviteljem svetita po-
pom Antom Luketiem i upnikom i dekanom ogulinskim Robertom Zuboviem kao i njihovim vjerouiteljima. Bio je to prvi takav susret prvoprie-
snika, a ostvaren je kroz zajedniko moljenje krunice, pjesmu, recitacije, posvetu Majci Bojoj, a na kraju i zajedniko druenje uz osvjeenje, sok
i kolae. Susret je okupio oko 70 prvopriesnika iz veine upa dekanata.
Druenje je zapoelo molitvom krunice. Na poetku svakog otajstva dekan Zubovi je uz voeni razgovor rastumaio znaenje svakog zaziva
i uz to nakanu na koju mislimo dok molimo deset puta Zdravo Marijo. Djeca, ali i njihovi roditelji, pozorno su pratili i sudjelovali u moljenju krunice.
Meditacija krunice na ovaj nain, bilo je neto novo za veinu, to im se jako svidjelo. Molitva krunice je oivljena i primjerima ivota roditelje i djece.
U punini rijei ostvareno je ono to krunica jeste: uiteljica evanelja i uiteljica ivota. Ili, s Marijom prema Isusu. Nakon tih uvodnih razmatranja,
otkrivanja dogaaja i znaenja, molitvu su vodili prvopriesnici, svaku deseticu iz druge upe. Zadnju, petu deseticu, molitvu su vodili roditelji to
je veinu djece izazvalo da se okrenu i oima potrae svoje roditelje. Izmeu desetica pjevale bi se marijanske pjesme.
Na kraju je izmoljena posvetna molitva Majci Bojoj, a za uspomenu svi nazoni su dobili na dar medaljicu s motivima ovoga svetita. Slijedilo
je zajedniko fotografiranje ispred oltara, pod Gospinim platom. Za kraj, svi su dobili luicu da je upale ispred svetita u zidinama na neku svoju
osobnu potrebu i nakanu. Za nadati se da e narednih godina ova praksa zaivjeti i privui vei broj prvopriesnika.
Z. R.

Blagoslov skijalita na blagdan sv. Bernarda

U subotu 15. lipnja na blagdan sv. Bernarda lanovi Skijakog kluba
Ogulin odluili su blagosloviti novoobnovljenu skijaku stazu Kuti koja se
nalazi u predgrau Ogulina, Vuiima. Ogulinski skijaki entuzijasti isko-
ristili su blagdan zatitnika planinara, gorskih spaavatelja i skijaa kao
i svih ljubitelja prirode za blagoslov skijake staze Kuti, koja je po svom
poloaju u samom predgrau grada pravi hrvatski raritet.
Blagoslivljajui skijaku stazu upnik i dekan ogulinski vl. Robert
Zubovi je poruio da Gospod ljudima daje snage da svoje tijelo drimo
u dobrom stanju, emu pomae i skijanje. Akcija ogulinskih entuzijasta
je plemenita jer je na dobrobit mladih i svih ostalih ljubitelja skijanja i
zdravog ivota. Uz upnika na blagoslovu staze bili su predsjednik kluba
20 Broj 6/463 2013.

Vedran Tei, tajnik Damir Jurii i vie lanova izvrnog odbora. Ina-
e na spomenutoj stazi koju ogulinsi vrijedni skijaki djelatnici ve dvije
godine produuju, proiruju i pridonose svrsi, popularni fotograf ime
Strikoman snimio je milenijsku fotografiju s likom Janice Kosteli.
Z. Ranogajec
 GOSPIKO-SENJSKA BISKUPIJA

Ogulin

Proslavljen zatitnik gorskih spaavatelja sv. Bernard

U subotu 15. lipnja u Ogulinu je etvrtu go-
dinu za redom odrana sredinja proslava sv.
Bernarda, zatitnika Hrvatske gorske slube
spaavanja koja je zapoela sveanim opho-
dom sa zastavama sreditem grada od njiho-
vih prostorija do upne crkve sv. Kria. Misu
je predslavio upnik i dekan ogulinski Robert
Zubovi, a uz pedesetak pripadnika gorskih
spaavatelja iz svih dijelova Hrvatske misi su
nazoili i ogulinski planinari, predstavnici MUP-
a, MORH-a i vatrogastva. Od gostiju proslavu
su uzveliali proelnik HGSS-a Vinko Prizmi,
saborska zastupnica i europarlamentarka Rua
Tomai, naelnik stoera HRZ-a brigadir Mirko
Kova i gradonaelnik Ogulina Jure Turkovi
Dekan Zubovi je govorei o sv. Bernardu,
svecu s poetka i sredine 11. st. iz talijanskih
Dolomita i Aoste pohvalio i dananje gorske
spaavatelje to kao i sv. Bernard hrabro vre
svoje poslanje. Uspinjui se i sputajui s pla-
nina oni otkrivaju tajnu bojeg stvaranja. Sv.
Bernard va zatitnik svima nam je poticaj na
svetost. Spaavanje ljudi nije obian altruizam i karitas ve je to preslika Isusa Krista. Mnogi su susreli Boga vrei posao pri emu su podnijeli veliki
trud , napor, rad i znoj pa tako i vi. U svom odgovornom poslu otkrivate tragove boje prisutnosti u prirodi koja je uz ovjeka vrhunac Bojeg stvaranja.
Nakon mise za sve uzvanike odrana je pokazna vjeba u kanjonu Dobre na temu izvlaenje unesreenog iz vodenih brzaca od strane ronioca.
Slijedila je sveana skuptina HGSS-a. HGSS je uruio nekoliko priznanja, a jedan od dobitnika je donedavni upnik i dekan ogulinski mons. mr. Tomi-
slav Rogi, danas upravitelj Nacionalnog svetita Crkve hrvatskih muenika na Udbini. Posebnu plaketu HGSS uruio je i obitelji Bili, koji su za vrijeme
potrage za njihovom keri Antonijom pokazali nevienu humanost i ljubav za ovjeka, ime su pozitivno djelovali i na sam HGSS.
Zvonko Ranogajec

Modru broj 10 Modruki zbornik broj 6.

Povodom blagdana nebeskog zatitnika nekadanjeg biskupijskog sredita i
drevne upe Modru Presvetog Trojstva, objavljen je, krajem svibnja, desetu godinu
za redom godinjak mjesta i upe list Modru. Nakladnik lista je Katedra akavskog
sabora Modrue, glavni urednik je predsjednik Katedre Zvonko Trdi, a grafiku
pripremu i tiskao je Durieux iz Zagreba. Na naslovnici jubilarnog desetog broja lista
su ostaci zidina starog grada Trana, a na zadnjoj stranici modruki kolarci s u
uiteljicom Tatjanom Dragi.
Deseti broj Modrua kao i tri prethodna tiskan je u formi knjige na 96 stranica
te donosi niz izuzetnih svjedoanstava starijih itelja Modrua o ivotu u ovom do-
nedavno vrlo znaajnom dijelu Hrvatske. Uz nekoliko tekstova povijesnog karaktera
i ovaj broj Modrua donosi potresna sjeanja itelja Modrua na patnje iz vremena
Drugog svjetskog rata.
List poinje uvodnim tekstom upnika Modrua dr. eljka Blagusa koji istie
problematiku demografske depopulacije, a podsjea se i dugogodinjeg upnika
Modrua, preminulog sveenika Zdenka Skendera. Naelnik opine Josipdol ko-
joj pripada Modru Zlatko Mihaljevi nabraja znaajne infrastrukturne zahvate na
modrukom dijela opine. upnik dr. Blagus donosi kroniku upe Modru za 2012.
godinu.
Davor Vidas donosi iscrpni lanak o Modruu kroz prizmu povijesnog znaaja
grada u hrvatskoj povijesti kao i ulozi Modrukog urbara koja se nedovoljno vred-
novala u politikoj povijesti. Marija Renduli pie o povijesti modrukog zaseoka
Grdia kroz ivotpois nekoliko obitelji, dok Tomislav Vukovi u lanku Tragom na-
ih modrukih predaka opisuje naselje Modruani kod minja. Rua Brajdi pie o
Gradini koja pria a Zvonko Trdi o svojim impresijama Srpanjskog dana na Mo-
druu. Najvee bogatstvo lista Modru ine potresna svjedoenja Antuna Salope-
ka i Anke Pavli o potresnim dogaajima za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata u
kojima ivot nije mazio hrvatski ivalj Modrua i okolice. Tomislav Vukovi pie o po-
vratku rodnom Cerovniku hrvatskog domobrana Mate Turkalja i njegom pokopu na
cerovnikom groblju, dok Branko Rumenovi pie o stanovnitvu Ogulinskog kraja.
Katedra akavskog sabora Modrue izdala je poetkom lip-
nja, novi, 6. broj jedinog znanstvenog asopisa s prostora Kar-
lovake upanije, i jednog od tri takva lista s prostora Gospi-
ko-senjske biskupije. Kako u uvodniku istie predsjednik Katedre
akavskog sabora Modrue Zvonko Trdi, 6. broj Modrukog
zbornika donosi radove predstavljene na znanstvenom skupu
Modru i Ogulin na povijesnim putovima od Panonije do Jadra-
na odranom od 8. do 9. rujna 2011. godine a svojim lancima
i ovaj broj Zbornika istie znaaj modrukog kraja i okolice kroz
isticanje kontinuiteta izuzetne strateke i prometne vanosti sje-
veroistonog potkapelskog prostora od najstarijih vremena pra-
povijesti do danas.
Novi zbornik sadri devet radova od kojih je jedan tiskan na
njemakom i maarskom jeziku, a na vie odranih i planiranih
predstavljanja u Tounju, Ogulinu i drugim gradovima o zborniku
su govorili glavni urednik dr. sc. Boris Oluji, dr. sc. eljko Holje-
vac i dr. sc. Ivica ute.
Nikola Vukosavljevi i Ivor Karavani piu o morskoj mala-
kofauni iz peine Zale kao pokazatelj kontakata izmeu istono-
jadranske obale tijekom kasnog paleolitika i mezolitika. Tatjana
Kolak prezentira rezultat arheolokih istraivanja antike putne
postaje u utoj Lokvi dok Domagoj Perki predstavlja zatitna
arheoloka istraivanja na dionicama autoceste od Bosiljeva da
Male Kapele. Milan Kruhek pie o srednjovjekovnoj cesti modru-
koj, a Vedran Klauer o vojnim, trgovakim i diplomatskim aktiv-
nostima na dionici Modru Senj. Enver Ljubovi pie o senjskoj
luci i Jozefinskoj cesti kao arteriji tranzitne trgovine, a Stao Fore-
nbaher i Lara ernicki o Rudolfini, zaboravljenoj cesti. Ivan Tironi
pie o oteenjima Jozefinske i Rudolfinske ceste tijekom drugog
21 Broj 6/463 2013.

Milka Ujdenica pie o poecima djelovanja KUD-a Tounjice iz Tounja, a Biserka svjetskog rata i njihovoj obnovi dok Sandor Bozse daje prilog po-
urija predstavlja floru okolice starog grada Modrua. Novinar Hrvatskog radija i vijesti izgradnje eljeznike pruge Budimpeta Rijeka.
televizije Josip Vukovi biljei u prozi i poeziji Potkapelska snovienja a Zvonko Tr- Od travnja prole godine pet godita Modrukog zbornika
di prezentira bogatu aktivnost Katedre akavskog sabora Modrue. Hvale vrijedna dostupni su na portalu znanstvenih publikacija Hrak a u tijeku je
je i novost da se na kraju lista prezentira sadraj svih prethodnih 9 brojeva Modrua. i postupak njegove klasifikacije kao znanstvenog lanka.
Z. R. Z. R.
 RIJEKA NADBISKUPIJA

Sveeniki dan

Odati priznanje nevinim rtvama

Sveenici Rijeke nadbiskupije i Gospiko-senjske biskupije 25. lipnja susreli su se u Delnicama, proslavljajui tako tradicionalni Sveeniki dan. Po-
sjetili su i druge upe Delnikog dekanata, Lokve, Li, Mrkopalj, i Ravnu Goru i u svakoj od njih se prisjetili sveenika koji su u tim upama stradali u vrijeme
Drugog svjetskog rata.
eljeli smo se u 1700. obljetnici slobode kranstva i zavretka ere muenika prisjetiti onih
koji su jo u prolome stoljeu umrli muenikom smru. U ovom naem podruju jo uvijek je
problematino o tome priati i teko je doi do svih vjerodostojnih podataka, stoga su i ovi susreti
poticaj da na tome poradimo. Odati priznanje nevinim rtvama, to je naa ljudska i kranska
dunost, rekao je gospiko-senjski biskup Mile Bogovi uvodei u cjelodnevno druenje koje je
zapoelo molitvom treeg asa u upnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Delnicama.
Sveenike je pozdravio i rijeki nadbiskup Ivan Devi istaknuvi kako je vano ne zaboraviti
ljude koji su svoj ivot dali svjedoei vjeru. Domain u Delnicama, upnik i dekan mons. Stani-
slav Kovai prisjetio se delnikog upnika Ladislava porera kojeg su komunisti ubili na Badnjak
1941. godine, dodavi kako je u Delnicama taj dogaaj jo uvijek obavijen velom utnje.
U Lokvama su se sveenici prisjetili ubijenog Andrije Louina, u Liu Josipa Pretnera, u Mr-
koplju Stjepana Horia te u Ravnoj Gori Vjekoslava Grania. Svi su oni bili sveenici, upnici ili
kapelani, koji su sluili svom narodu, ali su iz ideolokih razloga bili smetnja. Trebamo se suoiti
s tim injenicama i raditi na tome da se sazna istina. Nepravdu ne smijemo podravati, njihova lica moraju biti osvijetljena. Ne smijemo manipulirati rtvama,
njihovim brojem i okolnostima, zato je bitno prikupiti tone podatke. I Drava bi to trebala ozbiljnije shvatiti, rekao je biskup Bogovi.
Svjedoei i jaajui sveeniko zajednitvo, sveenici dviju biskupija ve desetu godinu zaredom proslavili su zajedno Sveeniki dan prisjeajui
se i na taj nain da su do prije deset godina zajedno sluili u istoj Rijeko-senjskoj nadbiskupiji.

Pastoralni premjetaji sveenika u

Rijekoj nadbiskupiji
Kraj pastoralne godine tradicionalno je vrijeme dodjeljivanja novih za- nadbiskupov tajnik Velimir Martinovi, koji e uz tu slubu pripremati i dok-
daa i slubi za sveenike Rijeke nadbiskupije. Preraspored slubi uvjeto- torat iz filozofije.
van je eljama sveenika i objektivnim potrebama Nadbiskupije. Do promje- Jedan sveenik odlazi u mirovinu, upnik Novog Vinodolskog Ivan Pe-
na je dolo u 13 upa, a 16 je sveenika dobilo nove slube. Primopredaje rani. Na njegovo mjesto kao upravitelj upe dolazi prologodinji mladomi-
upa i druge promjene stupit e na snagu tijekom kolovoza. snik Hrvoje Poljak, a njegovu e slubu vikara u upi Svetog Kria u Rijeci
Dosadanji upravitelj upe na Kozali, Tomislav Mileti, upuen je na
preuzeti ovogodinji mladomisnik Mato Berii. Drugi ovogodinji mlado-
postdiplomski studij filozofije, a njegovu slubu preuzima mr. Josip Kolega.
misnik Nikola Gaji preuzet e upravljanje upama abar i Plece koje su
S njim u upu dolazi i vikar Jaroslaw Wilczynski koji je razrijeen slube
upnog upravitelja u Veprincu i Iiima. Te upe preuzet e Anto Arai, a ostale ispranjene smru sveenika Josipa Malnara. Slube privremenog
na njegovo mjesto upnika Kukuljanova, Krasice i krljeva dolazi Marijan upravitelja tih goranskih upa razrijeeni su Tomislav Ravnjak i Ivan Troha.
Benkovi s Donje Drenove. Na Donju Drenovu seli upnik s Gornje Drenove Do promjene dolazi i u upi sv. Franje Asikog na Pehlinu kojom upravljaju
Nikica Juri, kojega e naslijediti dr. Nikola Vranje, razrijeen slube vodi- franjevci treoredci. upnika fra Josipa Vrdoljaka zamijenit e fra Marijan
telja Povjerenstva za sveuilini pastoral. Tu e slubu preuzeti dosadanji Jelui.

Dan dravnosti

Povorka ponosa i slave

Tisuu sudionika Povorke ponosa i slave na Dan dravnosti 25. lipnja
ne bi se posramili i vei gradovi od Rijeke, a Rijeani su i ovaj put pokazali
koliko im je stalo do Domovine i koliko ljube svoju zemlju Hrvatsku. Dosto-
janstvena povorka okupila se oko murala Vukovar u Vukovarskoj ulici gdje
je gotovo tisuu Rijeana s tridesetak hrvatskih zastava dolo javno posvje-
doiti ono to nose u srcu - Hrvatsku. Mimohod se kretao sreditem grada,
preko Korza do Mosta branitelja na kojem je don Mirko Barbari predvodio
molitvu za branitelje.
Drugu godinu za redom, na inicijativu pokojnog Valtera Lulia, kato-
likog skauta, lana Odreda sv. Juraj Zdruga skauta, hrvatskog branitelja
i jednog od prvih lanova rijeke Armade i ove godine su organizatori Po-
vorke - Udruga zajednica iz Domovinskog rata i Zdrug katolikih skauta Ri-
jeke nadbiskupije Rijeanima su ponudili dostojanstvenu proslavu Dana
dravnosti.
Cijeli dogaaj zavrio je misom u katedrali svetog Vida koju je pred-
vodio Tomislav Mileti. Nadahnuto je propovijedao o istini evanelja, borbi
22 Broj 6/463 2013.

dobra i zla, svijetu avla koji je otac lai i Isusovim uenicima te njihovim
zadaama, povezavi dva svetopisamska teksta proroka Danijela i knjige
Otkrivenja. Hrvatskim braniteljima je posvijestio ulogu vjere u obrani Domovine te smisao rtve onih koji su dali svoje ivote za nau slobodu. Branitelji nisu
krili oduevljenje velikim brojem mladih ljudi koji su sudjelovali u jedinstvenoj Povorci ponosa i slave u Rijeci.
Vjerouitelj Marin Mileti na kraju misnog slavlja pred punom katedralom uputio je rijei pozdrava i podrke rijekog nadbiskupa Ivana Devia.
Marin Mileti
 RIJEKA NADBISKUPIJA

Potvrdnice Udruge Moja obitelj Misa zadunica za nadbiskupa

Voditelji Udruge Moja obitelj, nastale u okviru Ureda za obitelj Rijeke nadbiskupije, uruili
Antona Tamaruta
su 12. lipnja potvrdnice polaznicima edukativnih projekata Ja na putu sazrijevanja i Orga-
nizacija, edukacija i podrka volonterstvu koje provodi Udruga. Projekt edukacije volontera Bio je ovjek
odran je u suradnji s Hospicijem Marija Kozuli, a njih 11, upravo na sveanosti u Hospiciju je
dobilo potvrde o zavrenom teaju. Udruga se na taj nain ukljuila u podrku Hospiciju koji
je zapoeo s radom poetkom ove go-
vjere u tekim
dine objasnila je predsjednica Udruge
Vedrana Blakovi koja je s predstojni- vremenima
kom Ureda za obitelj Ivanom Nikoliem
podijelila potvrdnice.
Program edukacije ponudio je 8
radionica te pruio teoretsku i iskustve-
nu podrku volonterima koji ele raditi
u Hospiciju. Ukratko ga je predstavila
voditeljica Tanja Stani Brdar istaknuv-
i kako volonteri imaju obaveze, ali i
prava te je i poslodavcu i volonteru lak-
e ako su toga svjesni. I jedna i druga
strana eli ostvariti vlastite potrebe i
ambicije, pa stoga volonter mora revno
izvriti obavezu koju je prihvatio, ali ne mora prihvatiti neto to ne zadovoljava njegove ambici-
je, odnosno moraju se dogovoriti na obostrano zadovoljstvo.
Jedna od najrevnijih polaznika radionica za volontere, srednjokolka Stela potvrdila je da
joj je to bilo dragocjeno iskustvo. Ne alim niti jednog trenutka kojeg sam provela na ovoj edu-
kaciji. Nauili smo mnogo o povjerenju, prijateljstvu i uvaavanju.
Projekt Ja na putu sazrijevanja okuplja srednjokolce i nudi trogodinji program edukaci-
je. Poli smo od pitanja koje su vrednote danas ugroene, kako ih predstaviti i otkriti mladima,
objasnila je Blakovi te dodala da je i volonterstvo jedna od tih vrednota. Program polazi 35
srednjokolaca, a provodi se u suradnji sa upnicima u Vikovu i Kostreni te u Salezijanskoj
gimnaziji i srednjoj koli u Crikvenici uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih.

Misu zadunicu za posljednjeg rijeko-senj-

Uitelji posjetili nadbiskupa skog nadbiskupa Antona Tamaruta 28. lipnja u ri-
jekoj katedrali predvodio je njegov nasljednik u Ri-
jeci, nadbiskup Ivan Devi. Okupili smo se ovdje
Uitelji osnovne kole Eugen Kumii u Rijeci posjetili su 27. lipnja rijekog nadbiskupa
moliti za blagopokojnog nadbiskupa koji je preminu
Ivana Devia u Nadbiskupskom domu. Ravnateljica ove kole, mr. Ana Ani Opai, prva je
prije 13 godina i zahvaliti Gospodinu za sve darove
vjerouiteljica i teologinja na podruju Rijeke nadbiskupije koja je izabrana na slubu ravnatelja
koje je po njemu ovoj biskupiji obilato dijelio, rekao
kole. Od rujna prole godine do preuzimanja slube ravnateljice 1. travnja ove godine radila je
je nadbiskup uvodei u slavlje euharistije na kojoj
u rijekom Ordinarijatu na mjestu tajnice i biljenika Interdijecezanskog enidbenog suda prvog
su sudjelovali brojni sveenici. Na kraju mise svee-
stupnja te je na njezinu inicijativu i dogovoren ovaj susret.
nici i vjernici pomolili su se na grobu pokojnika kod
Posjet nadbiskupu Deviu mnogim je uiteljima bio prvi susret sa zgradom Ordinarijata pa
bonog oltara u katedrali.
ih je nadbiskup uputio u hijerarhiju ustrojstva Crkve. Objasnio je da je, uz vrhovnu vlast pape,
U propovijedi se nadbiskup prisjetio tekih
svaki biskup suveren na podruju svoje biskupije. Mnogima je zanimljivo bilo ustrojstvo Rimske
vremena devedesetih godina prolog stoljea u
kurije i kongregacija, vijea i povjerenstava koja brinu o razliitim aspektima ivota Katolike
kojima je nadbiskup Tamarut upravljao tadanjom
crkve. Poseban meunarodni subjekt je Sveta Stolica koja ima diplomatske odnose s gotovo
Rijeko-senjskom nadbiskupijom koja je nakon
200 drava svijeta.
njegove smrti 2000. godine podijeljena na Rijeku
Nadbiskup se kratko osvrnuo i na povijest Rijeke nadbiskupije, ustanovljene 2000. godine, nadbiskupiju i Gospiko-senjsku biskupiju. Prvih
ali i Rijeke kao biskupijskog sjedita od 1925. godine kada je pod talijanskom upravom ustanov- pet godina njegove slube obiljeeno je demokrat-
ljena Rijeka biskupija. U ugodnoj atmosferi uitelji su razgledali zgradu Nadbiskupskog doma skim promjenama, raspadom komunistikog susta-
te se zadrali u kraem neformalnom druenju. va i bive drave te raanjem samostalne Hrvatske
u krvavom ratu. Tada je dvije treine teritorija nad-
biskupije bilo zahvaeno ratom i u te dijelove nije
mogao niti doi. Sluao je koliko je crkvi zapaljeno,
koliko je ljudi pobijeno, mnoge nevine rtve. Brojni
su u tim danima izbjegli ih tih podruja i kucali na
vrata Crkve i Caritasa traei pomo. Crkva je tada
dala sve od sebe da pomogne, onima koji su stra-
dali i onima koji su se borili za slobodu.
Nakon ratnih godina dolo je vrijeme obnove
te je drugih pet godina njegove biskupske slube
bilo obiljeeno takoer velikim zahtjevima obnove,
izgradnje i prilagodbe Crkve i naroda na nove uvjete
u drutvu. Teke godine njegova slubovanja odra-
zile su se i na njegovo zdravlje. Doista moemo rei
da je bio sveenik i biskup u znaku Kristova kria.
23 Broj 6/463 2013.

Bio je doista ovjek vjere. Prolazio je teke kunje,

suoavao se s pitanjem kako u tim tekim vremeni-
ma biti ljudima ohrabrenje i nada. Moemo rei da
je, uz Boju pomo, doista sve nas jaao u vjeri,
zakljuio je nadbiskup propovijed.
 RIJEKA NADBISKUPIJA

upni blagdan posveen misionarima

Proslava patrona upe sv. Ivana Krstitelja u naselju kurinje u Rijeci, 24. lipnja bila je
posveena misijskom djelovanju Crkve. Ispred upne crkve postavljen je misijski tand
na kojem su upljani i brojni gosti mogli kupiti misijske suvenire i time pomoi radu misija
u najsiromanijim dijelovima svijeta. Uz informativne broure i knjiice, na tandu su se
nale i krunice, sliice, ali i kolai, a sve je nadgledala volonterka posveena misijama An-
dreja Kuntek sa suradnicama. upnik Kristijan Zeba, koji je i nadbiskupijski povjerenik
za misije, elio je na taj nain ne samo pomoi misionarima, nego misijski duh proiriti i
na druge upe. U Rijekoj nadbiskupiji trenutno ih je 8 intenzivnije ukljueno u promociju
misijskog djelovanja i u njima se redovito moli misijska krunica.
Sredinje misno slavlje proslave zatitnika predvodio je don Darijo ori, sveenik
Splitsko-makarske nadbiskupije, upnik upe Presvetog Srca Isusova iz Kouta i nadbi-
skupijski ravnatelj Papinskih misijskih djela. Uoi praznika Dana dravnosti, gost iz Dal-
macije na misi je istaknuo potrebu zajednitva svih krajeva Hrvatske. Govorei o Ivanu
Krstitelju, koji je bio glas koji vie u pustinji u upuuje na Boga, pozvao je vjernike da i oni
danas budu glas koji upuuje na Boga.
Problem s kojim se danas susreemo je vjerski egoizam. Mnogi se u vjeri povlae u sebe, ja i moj Bog, moja krunica i moja molitva. Ali to nije dovolj-
no Bog od nas oekuje vie. Rauna na tebe i mene da, poput brojnih svetaca u prolosti, budemo oni koji e nastaviti ono to je zapoeo Ivan Krstitelj,
apostoli i svi drugi sveci. Na nama je da budemo glas u pustinji i nadamo se da e naa rije pasti na plodno tlo. Stoga vam elim da u ovoj i u svakoj naoj
upi odjekuje Boja rije koja daruje radost i ivot, zakljuio je don ori. Brojni su vjernici na misi u najmlaoj rijekoj crkvi proslavili svojega zatitnika te
potaknuti upnikom i njegovim gostom pomogli rad misija. U jutarnjim satima misu je predvodio Tadija Tomki iz upe BDM alosne u Mrkoplju.

Jubilej kapelice u Velikom Jadru

Kapelica Presvetog Srca Isusova u Velikom Jadru, u upi Lukovodol,
8. lipanja proslavila je 350. obljetnicu misom koju je predvodio rijeki nadbi-
skup Ivan Devi. Viestoljetna crkvica i dalje svjedoi o povijesti kranstva
u ovome kraju, ali nije imuna na zub vremena pa joj je nuna obnova. Veliki
jubilej bio je poticaj za prikupljanje sredstava za obnovu pa je znaajna do-
nacija stigla iz Kanade, od mjetana koji tamo ive. upnik Branko Dragoje-
vi zahvalio je donatorima i najavio poetak radova na krovu, nakon kojih bi
se trebalo pristupiti i ureenju unutranjosti.
Nadbiskup je u propovijedi istaknuo kako ovakve velike obljetnice
svjedoe koliko je kranstvo duboko utkano u povijest, kulturu i identitet
hrvatskog naroda, ali i cijele Europe. Nije razumno niti injenicama vjerno
pokuati dananje drutvo istrgnuti iz korijena iz kojih je izniklo. Na nama
vjernicima je zadatak da se tih korijena drimo, jer to je dostojno i praved-
no. Crkva se zauzima da se prizna ta povijesna injenica, da se prizna isti-
na koja je bitno odredila povijest Europe i velikog dijela svijeta. Da se ne
ide naprijed kao da kranstva nikad nije ni bilo. Ono je uvelike utjecalo na
kulturu, umjetnost, znanost, a poimanje slobode i ljudskih prava izvire iz
evanelja. Maknuti evanelje iz ivota suvremenog svijeta znailo bi uiniti
veliku pogreku, rekao je nadbiskup. Dodao je kako je proslava jubileja
vjernicima uvijek prilika za osobnu duhovnu obnovu i za zahvalu Bogu za
sve generacije od ranije koje su sauvale i prenijele vjeru u Krista i njegovu
poruku ljubavi .
Uz sveenike susjednih upa na misi je sudjelovao i gradonaelnik Vr-
bovskog eljko Mirkovi, a pjevao je KUD Zrinski iz Severina i upni zbor iz
Lukovdola.

Sveano u elnikima
Ovo malo mjesto nedaleko abra jedno je od naselja pod zajedni-
kim imenom Gornji agari, s malim brojem stanovnika, ali velikom izrae-
nom eljkom i iskazanim zajednitvom za provoenje konkretnih akcija.
Desetak mjetana tijekom lipnja okonalo je jednu hvale vrijednu akciju
postavljanje raspela u svom mjestu. Od ideje do njene realizacije nije pro-
teklo mnogo vremena zahvaljujui angairanju svih mjetana i susjeda,
a rezultat svega toga je prelijepo i stilski oblikovano raspelo posveeno
svetom Antunu Padovanskom, jer je ime Antun zastupljeno u ovom kraju
u velikom broju.
Kada je posao bio priveden kraju i raspelo postavljeno na unaprijed
pripremljeno mjesto organizirali su prigodnu sveanost na kojoj je vele-
asni Vjekoslav Kova, upnik upe na Peinama, inae rodom iz Gerova
i uvijek dragi gost u domovima u ovom kraju, blagoslovio raspelo. A po-
tom su elniani kao dobri domaini poastili svoje prijatelja koji su prisustvovali slavlju, a njih je bio zavidan broj to je vidljivo i na snimljenoj fotografiji.
Blagoslov novog raspela ujedno je bila i prilika da se okupe pojedini lanovi ovdanjih obitelji koji su danas negdje drugdje, veina van ovog podruja.
Zahvaljujui lijepom vremenu slavlje u elnicima potrajalo je do veernjih sati, a na kraju svi su bili zadovoljni a posebice mjetani ovog malog naselja, koji
su na primjeru pokazali da se uz dobru organizaciju i zajednikim radom mnogo toga moe uz malo sredstava i puno volje uspjeno realizirati.
eljko Malnar

Radost susreta
Predsjednik Udruge sv. Vinka Paulskog Igor Pami 21. lipnja posjetio je Rijeku i su-
sreo se s lanovima Udruge rijekog podruja.
Tom prilikom su predsjednici podrunih vijea iz pet konferencija izvijestili nazone
o svom radu, radostima i tekoama. Predsjednik je vidno zadovoljan njihovim radom
uputio lanovima rijei pohvale, ohrabrenja i usmjerenja u daljnjem radu naglasivi da
24 Broj 6/463 2013.

trebamo biti i djelovati kao prava Vinkova obitelj ne zaboravljajui pritom one obveze koje
svaka udruga pa i naa mora izvravati prema zakonu o djelovanju udruga.
Susret je zapoeo svetom misom u kapeli sv. Josipa koju je predvodio duhovnik
don Drago Deti, a zavrio druenjem i aenjem u prostorijama Udruge pri samostanu
sestara milosrdnica u Kresnikovoj ulici.
M.Radi
 RIJEKA NADBISKUPIJA
Nadbiskupijsko hodoae - Slavonija i Maarska
Po Mariji ususret Isusu
T
radicionalno godinje Nadbiskupijsko hodoae ove je godine vjerni-
ke odvelo u Marijanska svetita u Hrvatskoj i Maarskoj. Pod naslovom
Po Mariji ususret Isusu etverodne vno hodoae, od 2. do 5. srp- petak 5. lipnja u kasnim veernjim satima.
nja zapoelo je misom u nacionalnom svetitu u Mariji Bistrici, a u narednim
danima hodoasnici su posjetili Pleternicu, Aljma, Ilok, Vukovar, akovo,
Osijek i maarski Peuh. Hodoasnici su u 4 dana mise slavili u 4 marijan-
ska svetita: Mariji Bistrici, Mariagyudu u Siklosu u Maarskoj, u Aljmau
kod Gospe od utoita te u Pleternici u svetitu Gospe od Suza.
Voditelj i organizator hodoaa, biskupski vikar za pastoral Matija Ma-
tii, podsjetio je da se ovo hodoae nadovezuje na poziv Benedikta XVI.
s poetka Godine vjere kada je papa emeritus potaknuo vjernike da hodoa-
ste u Rim, Svetu zemlju i marijanska svetita. Rijeka nadbiskupija ve je or-
Poklon stradalima Vukovara
ganizirala hodoaa u Svetu zemlju i Rim, pa s ovogodinjim hodoaem
upotpunjuje ciklus nadahnut Godinom vjere.
Hodoasnici su imali priliku upoznati i kulturu, povijest i druge znameni-
tosti mjesta koje su posjetili. Posebno je dojmljiv bio Vukovar - grad heroja i
Spomen dom na Ovari kojeg su posjetili 4. srpnja. Stratite branitelja Vuko-
vara i nejakih i nezatienih itelja dozvalo je u sjeanje teke dane Domo-
vinskog rata i krvave borbe za slobodu Hrvatske. U pratnji strunih vodia
posjetili su i Memorijalno groblje, staru gradsku baroknu jezgru, spomen
kri na Dunavu, kuu Lavoslava Ruike, Dvorac Eltz te Memorijalni centar
Domovinskog rata Vojarna Vukovar gdje je sredite za obuku asnika Hr-
vatske vojske i muzej Domovinskog rata.
Prvoga dana hodoaa posjetili su akovo, sjedite najstarije slavon-
ske biskupije s katedralom sv. Petra koja je prema rijeima pape Ivana XXIII.
najljepa crkva izmeu Venecije i Carigrada. Tu je i Bogoslovno sjemenite,
najstarija visoko kolska ustanova u Slavoniji i Baranji te Teoloki fakultet
J.J. Strossmayera i Kaptolska kurija. Posebno je zanimljiva bila i crkva Svih
Svetih, jedinstvene po tome to je u vladavine Turaka pretvorena u damiju
te je zadrala vidljive znakove islamske arhitekture.
O
sim hrvatskog dijela Panonske ravnice hodoasnici su drugog dana
hodoaa posjetili i maarski Peuh. Europska prijestolnica kulture
i najstariji maarski sveuilini grad ponudio je brojne znamenitosti.
Sredinji gradski trg Istvana Szechenyja sa Gazi Kasim painom damijom,
danas crkvom, romaniko-gotika katedrala sv. Bertalana (Bartolomeja) sa
specifina 4 zvonika, biskupski dvor, ranokranski nekropolis Sopianae,
sinagoga, brojni muzeji... Peuh je poznat i kao stoljetni proizvoa vrhun-
skog porculana Zsolnay pa su hodoasnici mogli kupiti i posebne suvenire.
Misu su u veernjim satima slavili u svetitu Mariagyud u Siklosu. Trei dan,
predvien za Vukovar, zapoeo je hodoaem Gospi od Utoita u Aljma-
u.
Posljednji dan hodoaa bio je rezerviran za Osijek, sredite Slavo-
nije. Najvei grad istonog dijela Hrvatske ponudio je katedralu sv. Petra
i Pavla, glavni osjeki Trg dr. Ante Starevia, kasnobaroknu zgradu HNK,
brojna arheoloka nalazita te legendarnu osjeku Tvru koja se nalazi na
UNESCO-voj listi zatienih spomenika svjetske batine.
Nakon Osijeka misu su slavili u marijanskom svetitu Gospe od Suza u
Pleternici. Nakon mise posjetili su i Poegu, grad s najouvanijom baroknom
jezgrom u Slavoniji za iju je ljepotu dobio niz hrvatskih i meunarodnih pri-
znanja. Uz biskupski dom i druge znamenitosti imali su priliku vidjeti i rodnu
kuu poznatog hrvatskog pjesnika Dobrie Cesaria. U Rijeku su se vratili u
Hodoae je kao i uvijek ponudilo bogat duhovni sadraj, ostavilo
snane utiske i bilo svojevrsna duhovna obnova za stotinjak hodoasnika.
Duhovni program bio je praen i povijesnim, ali i kulturnim i gastronom-
skim sadrajima. Uz veer etno programa slavonskog kulturno-umjetnikog
drutva s tradicijskim pjesmama, plesovima, obiajima i raskonim nonja-
ma te nezaobilaznim tamburaima, hodoasnici su imali priliku kuati izbor
baranjskih i slavonskih vina, a posjetili su i poznate Iloke podrume. Stalni
partner Autotrans osigurao je dva autobusa za hodoasnike te sudjelovao u
pripremi i organizaciji hodoaa.
25 Broj 6/463 2013.
Ispred akovake katedrale
 CARITAS

Franjevaki svjetovni red i Frama ve dvije godine vode Socijalnu samoposlugu Kruh sv. Elizabete

Prvi duan gdje bez novaca

siromani dolaze do hrane
Vie od 800 rijekih obitelji jednom mjeseno besplatno dobiva paket ivenih
namirnica, a zahvaljujui donacijama graana osiguran je stalni priljev od pet Priredio: Sinia Puci
tona hrane mjeseno.

V
e vie od dvije godine u Rijeci djeluje
Socijalna samoposluga Kruh sv. Eliza-
bete, jedinstven kontinuirani program
djelovanja Primorsko-istarskog podrunog
bratstva Franjevakog svjetovnog reda i
Frame, s ciljem besplatne podjele osnovnih
ivenih namirnica i higijenskih potreptina
najugroenijim graanima. Pria o prvom
takvom duanu u Hrvatskoj gdje bez nova-
ca najsiromanije obitelji iz Rijeke i okolice
mogu doi do poveeg paketa namirnica i
duevne hrane, rijei nade kao odgovor na
njihove egzistencijalne probleme, poela se
ma graana osiguran je stalni priljev od pet
tona hrane mjeseno. Po istom je modelu
otvorena socijalna samoposluga u Vinkov-
cima, a uskoro se oekuje otvaranje i u jo
nekim gradovima Hrvatske i Slovenije, istiu
volonteri popularne Socke, iji korisnici
nisu samo graani koji primaju stalnu pomo
Centra za socijalnu skrb Rijeka, ve na adre-
su Brajda 7 na maloj placi po pomo dolaze
sve brojniji beskunici, zatim ljudi koji nema-
ju nikakva primanja, ali i novi siromasi ljudi
optereeni kreditima i ovrhama ija primanja Ukoliko netko eli pomoi
to ne mogu pokriti. Socijalnoj samoposluzi, bilo

razvijati u listopadu 2010. godine s akcijom
Mladi protiv gradi, koja se umjesto jedno-
godinjeg prikupljanja hrane u svim vrtii-
ma, kolama i fakultetima te potom darivanja
potrebitih, razvila u svakodnevno pruanje
pomoi od strane volontera razliitih svjeto-
nazora, koji su u potpunosti shvatili geslo So-
cijalne samoposluge Siromatvo nije izbor,
pomaganje jest!
Glavni cilj u poetku je bilo informirati
graane o postojanju paralelnog, nevidljivog
svijeta koji egzistira pokraj nas - svijeta u ko-
jemu ljudi u neimatini gladuju, te da svatko
s malo dobre volje moe pomoi da se to i
promijeni. Nakon dvije godine rada Socijal-
na samoposluga postala je prepoznatljiva ne
samo u Rijeci, ve kao najbre rastui volon-
terski projekt u Hrvatskoj, a o postignuima
govore brojke. Vie od 800 rijekih obitelji
jednom mjeseno besplatno dobiva paket
ivenih namirnica, a zahvaljujui donacija-
M
rea volontera je gotovo nebrojena,
jer dok neki prikupljaju ili dijele hra-
nu, drugi je kao i odjeu i tehniku pre-
voze, a u rad su ukljueni i psiholozi i pravnici
s kojima Socijalna samoposluga povezuje
graane u potrebi. S obzirom na to da rad
Socijalne samoposluge poiva iskljuivo na
volonterskom radu i da nitko od aktivista ne
dobiva nikakvu naknadu za rad, gotovo da
i nema vrata na koja volonteri Socke nisu
pokucali, a da im nisu bila otvorena. Uz po-
drku svih medija, akcije za pomo ovom so-
cijalnom programu odravaju mnoge udru-
ge, fakulteti, vrtii, osnovne i srednje kole,
sportska drutva, zborovi i vokalne skupine,
a dobra suradnja postoji i s Centrom za so-
cijalnu skrb, udrugama za zatitu obitelji, te
Gradom Rijeka koji je besplatno ustupio pro-
stor za rad, kao i za skladite u kojemu se
prikupljaju i dijele odjea, namjetaj i bijela
tehnika.
kroz volontiranje ili donacije,
info telefon je 099/254-8177.
Izuzev tijekom kolovoza, hrana i
higijenske potreptine mogu se u
prijepodnevnim satima donijeti na
Brajdu 7, dok u skladitu na adresi
abica 4 srijedom od 17 do 20 sati
volonteri primaju odjeu i obuu,
namjetaj, bijelu tehniku i sve ono
to nekome vie ne treba, a moe
pomoi ovjeku u potrebi. Volontere
Socijalne samoposluge svake
subote tijekom cijelog dana mogue
je vidjeti kako u nekom od trgovakih
centara, obueni u naranaste
majice, strpljivo dijele letke i
prikupljaju hranu koju potom idueg
tjedna dijele gladnima, s obzirom da
novaca za kupnju iste nemaju.

Darko Ronevi dobitnik Nagrade Grada Rijeke

Voditelj rijeke Socijalne samoposluge Kruh sv. Elizabete Darko Ronevi ovogodinji je dobitnik Nagrade grada Rijeke za
posveenost u pruanju pomoi potrebitima, nesebini drutveni angaman i volonterski rad, koju mu je na sveanoj sjednici
Gradskog vijea uruio gradonaelnik Vojko Obersnel.
Opisujui nagradu Ronevi kae: Ta nagrada se dobiva jednom u puno godina, mnogo je kandidata, a malo odabranih pa to
podie istinu u meni da Netko to odozgo vidi sve. Ako mi daje nagradu za rad sa siromanima, onda znai da je bio blizu dok sam
radio ili je sa mnom bio pa je iskusio. Nagrada se daje onome tko je ne trai, ve zasluuje. Nagrade su podsvjesni uspjesi jer oni
s kojima se radi dou i odu, a oni koji promatraju daju nagradu, a angairani
vjernik ne eka nagradu nego sljedeeg koji je u potrebi. Svaka nagrada je neki
poticaj, naravno da jest. Meni je ova nagrada poticaj da ostanem u ovom gradu
gdje je potrebno puno raditi i rtvovati vrijeme.
O radu s ljudima govori: Siromanima, gladnima kad ih sretnem na ulici,
elim ostaviti pozitivan trag u njihovu srcu. Ostaviti im radost povjerenja, da
znaju da sam uvijek tu i da mogu nazvati kad god tko eli. Koliko god to bilo
teko, ovjek u potrebi zavreuje, bio siromaan ili bogat, da ostatak dana
posvetim njemu. Volim zagrliti ovjeka i u tom zagrljaju osjetim kakav je tko, pa
26 Broj 6/463 2013.

nekada i ne trebaju rijei. Zagrljaj je danas jedna neobina pojava jer u izolira-
nosti mladih ljudi teko im je dati zagrljaj. Zato grlim one kod kojih se to osjeti
da je doputeno. Ljudi se boje ljudi. Treba puno rada da zagrljaj ak i dvoje
prijatelja bude slobodan i otvoren bez tekih misli. Motivacija raste kako rastu
komunikacijske sposobnosti, valjda se od svakodnevnih razgovora to razvija.
Posjet nadbiskupa Devia rijekom Islamskom centru

Svjedoiti bratsku
povezanost
elimo uputiti svim naim vjernicima poziv na meusobno uvaavanje i njegovanje zajednitva
i suivota, na zauzimanje za svjedoenje u naem drutvu zajednikih nam vrijednosti, kao i na
potivanje razliitosti istaknuo je nadbiskup Devi.

R
ijeki nadbiskup Ivan Devi s predstavnicima Ordina-
rijata 4. srpnja posjetio je Islamski centar u Rijeci gdje
ih je doekaoglavni imam rijeki Hajrudin ef. Mujka-
novi sa suradnicima. Prije tono dva mjeseca nadbiskup
nije mogao sudjelovati na otvorenju Islamskog centra zbog
pastoralnog pohoda izvan Hrvatske pa je ovo bio prvi slu-
beni posjet. Obojica elnika vjerskih zajednica u Rijeci sloili
su se da je ovaj susret zapravo samo nastavak dobre surad-
nje Katolike crkve i Islamske zajednice na ovim prostorima.
Nakon ulaska u sveti prostor damije i tumaenja vjerskih
simbola, imam i nadbiskup uputili su i poruku javnosti pred
brojnim okupljenim novinarima.
Ovim pohodom elimo posvjedoiti bratsku poveza-
nost nas koji predstavljamo Katoliku i Islamsku zajednicu
u Rijeci. elimo na taj nain uputiti i svim naim vjernicima
poziv na meusobno uvaavanje i njegovanje zajednitva
i suivota, na zauzimanje za svjedoenje u naem drutvu
zajednikih nam vrijednosti, kao i na potivanje razliitosti
istaknuo je nadbiskup Devi.
Rijeki imam Mujkanovi potvrdio je zajednike vrijed-
nosti koje vjernici moraju svjedoiti u drutvu. Vjerujem da
e ovaj Islamski centar kao i mnogi drugi vjerski objekti, bez
obzira koje provenijencije bili, biti mjesto okupljanja, mjesto
meureligijskog dijaloga, suivota i ljubavi jedni prema dru-
gima. Iako niste osobno mogli sudjelovati na otvorenju ovog
centra prije dva mjeseca, jedna od najveih delegacija koja
je bila na otvorenju bila je ona predstavnika Katolike crkve,
odnosno Rijeke nadbiskupije i Vaih poslanika. Vjerujem i
da je Islamski centar ve ostvario svoj cilj i da e i dalje biti
jo jedan svjetionik u nizu mnogih svjetionika u naem gradu
Rijeci i da e i na grad i upanija biti i dalje mjesto dijaloga
i suivota, rekao je imam.
Nadbiskup je podsjetio da krane i muslimane pove-
zuju zajedniki vjerski korijeni, vjera u jednoga Boga, ljubav
prema ovjeku i svemu stvorenom i mnoge druge vrijedno-
sti. Sve je to temelj za nae meusobne dobre odnose i
suradnju oko bitnih pitanja suvremenog ovjeka i svijeta.
Ako imamo na umu da gotovo polovica ovjeanstva danas
slijedi uenje Biblije i Kurana, postaje nam jasno koliko je
vana suradnja i meusobno uvaavanje izmeu predstav-
nika tih dviju religija. U skladu s time elim citirati misao te-
ologa Hansa Knga da nema mira u svijetu bez mira meu
religijama. Neka u tom smislu ovaj susret bude mali doprinos
izgradnji mira i suivota na ovim naim prostorima na kojima
obitavaju predstavnici ne samo kranske i islamske vjerois-
povijesti nego i drugih vjerskih i svjetonazorskih opredjelje-
nja, poruio je nadbiskup.

S
udionici susreta su razgledali novi centar koji u suvre-
menom i decentnom duhu nudi brojne pogodnosti za
okupljanje islamske zajednice i razliite vrste susre-
ta. Pored ostalog bit e pogodniji i za karitativno djelovanje.
Centar je otvoren i turistima koji ne dolaze iz vjerskih razlo-
ga, a u ovim mjesecima kroz njega dnevno proe dvjestoti-
njak ljudi. Na kraju susreta servirana je tradicionalna kava s
bosanskim specijalitetima i razmijenjeni prigodni darovi.
Danijel Delonga
Pomorski fakultet u Rijeci 14.
lipnja proglasio je sv. Nikolu
biskupa zatitnikom fakulteta.
Plou koja to potvruje na
ulazu u fakultet blagoslovio
je nadbiskup Ivan Devi, a
dekan fakulteta Sero Kos tom
je sveanom prilikom objasnio
i razloge za ostvarenje ove
inicijative.

Sv. Nikola zatitnik

Pomorskog fakulteta
U
trenucima kada more pokazuje svu svoju snagu i mo, admirali i ugledni kapetani. Na nama je da i u budunosti nastavi-
ovjek se utjee neemu veem. I sam sam svjedoio mo tu veliku povijest i tradiciju.

N
da je ljudima na moru u tekim trenucima najee bli-
zu sliica sv. Nikole i njemu kao zagovorniku kod Boga upuuju
svoje molitve. Stoga smo eljeli tradicionalnog zatitnika pomoraca
proglasiti i zatitnikom ovog Pomorskog fakulteta, rekao je dekan.
Na sveanosti proglaenja te otkrivanja i blagoslova ploe koja to
potvruje, sudjelovali su i zamjenica upana Marina Medari, pro-
rektor Rijekog sveuilita Damir Zec i brojni djelatnici fakulteta.
Dekan je podsjetio na iznimnu povijest Pomorskog fakulteta,
najstarijeg i najveeg visokog pomorskog uilita u Republici Hr-
vatskoj i jugoistonoj Europi, koje svoje korijene vue iz 1866. go-
dine kada je s radom zapoela Carsko-kraljevska vojno pomorska
akademija. Jedan od suradnika te akademije bio je i poznati filozof i
fiziar Ernst Bloch. Diplomanti ovog fakulteta ovog trenutka uprav-
ljaju najveim plovnim jedinicama na svijetu. I u prolosti su to bili
adbiskup Devi prije blagoslova potvrdio je kako je rado
podrao ovu inicijativu istaknuvi kako je i tovanje sv. Ni-
kole kao zatitnika pomoraca takoer vaan dio pomorske
tradicije. U vremenu smo kada su se mnoge tradicije izgubile, ali
vidimo da s druge strane postoji tendencija njihova oivljavanja.
Oito je da te tradicije ipak imaju svoju vrijednost i za ovjeka 21.
stoljea.
Ispred Primorsko-goranske upanije Marina Medari je ista-
knula kako vjeruje da su danas pitomci ovog fakulteta koji plove
na svim morima svijeta zadovoljni to je njihov zatitnik proglaen
i zatitnikom fakulteta. Ploa kojom se potvruje da sv. Nikola iza-
bran za zatitnika djelo je umjetnice Vesne Roman, a postavljena
je na ulazu u fakultet pored ve ranije postavljenog kipa sv. Nikole.

Humanitarna akcija za rijeki hospicij

C
aritas Rijeke nadbisku- su ju prodavale djelatnice i
pije od 10. do 15. lipnja volonterke hospicija.
proveo je humanitarnu

R
akciju za pomo rijekom hos- avnateljica hospici-
piciju Marija Kozuli. Svako- ja s. Danijela Orba-
ga dana na tandu Grada Rije- ni zahvalila je na
ke na rijekom Korzu prodavali donaciji obitelji Vukovi
su se runi radovi u ipki koje i svima koji su posjetili
je hospiciju donirala obitelj Vu- tand na Korzu i kupnjom
kovi. ipke pomogli rad ove
Zbirka ipke sakupljana je ustanove. Hospicij koji je
kroz etiri generacije obitelji zapoeo s radom poet-
Vukovi i Welfl, a neki ekspo- kom ove godine jo uvijek
nati stariji su od 100 godina. treba pomo dobrih ljudi
Ima slavonskog, baranjskog, kako bi se u potpunosti
istarskog i likog tradicional- opremio za prijem potrebi-
nog veza. Stolnjaci, prekrivai, tih. Iako je nuna oprema
odjevni predmeti i ukrasna ip- za korisnike i poetak rada
ka runi su radovi lanova obitelji i tradicionalno su se uvali kao nabavljena donacijom Grada Rijeke i Primorsko-goranske upa-
najvee obiteljsko blago. Obitelj Vukovi u vrijeme Domovinskog nije, potrebno je jo mnogo sitnica kako bi hospicij pruio to
rata ivjela je u ratom zahvaenoj Slavoniji, ali ipka je svejedno bolje uvjete potrebnima. S obzirom da trokove prijema bolesnih
spaena. Nakon svega obitelj je eljela tim tradicionalnim blagom Ministarstvo zdravlja tek treba preuzeti, cijeli teret financiranja
kulturne batine uiniti i trajno dobro djelo pa su radove donirali hospicija jo uvijek snosi Rijeka nadbiskupija.
hospiciju. Vrijednost ipke procijenili su strunjaci, a na Korzu D. D.