posueno s neta

14.01.2010. god.

HIDROGEOGRAFIJA - ispitna pitanja 1. Najvee koliine slatke vode nalaze se u ledenom pokrovu Antarktika. 2. 90% vode u atmosferi nalazi se u prvih pet kilometara? T 3. Voda je kisela jer joj je pH vei od 7? N (voda ima pH od 6-8, ponekad od 3-10; pH < 7 = kiselo) 4. Vie vode u prosjeku se troi na tuiranje nego na kupanje? N 5. Samoobnova vode: stalno gibanje vode izmeu mora, kopna i atmosfere . 6. Voda u podzemlju zauzima 30% slatke vode? T 7. Arteka voda je uklijetena voda? T 8. Gustoa mree tekuica je element porjeja? T 9. Najvea depresija je Mrtvo more (-397 m), a kripodepresija Bajkalsko jezero (povrina na 445 m, a dno na -1286 m). 10. Oznaka za specifino otjecaje: q=1.s-1.km-2, prosjean pad porjeja: J, povrinska razvodnica: I. 11. Slijev je dio prostora odakle pritjee voda prema jezeru, moru, oceanu, a porijeje je dio prostora to ga odvodnjava tekuica sa svojim pritocima na povrini ili u podzemlju topljivih stijena (ili dio prostora odakle se tekuica opskrbljuje vodom). 12. Glina je gotovo vododriva stijena jer obiluje sitnim porama koje su toliko uske da gotovo ne proputaju vodu, a ima i poroznost > 50%. 13. Najvea ponornica u Hrvatskoj je Lika. 14. Nabroji tri najvee rijeke svijeta: Amazona, Nil, Mississippi. 15. to je pH? Kemijski pokazatelj pomou kojega se mjeri kiselost otopine, pa tako i vode. pH = 7 oznaava neutralno, vee od 7 lunato, a manje od 7 kiselo. 16. Intercepcija je zadravanje padalina na kronjama drvea i krovoima kua prije nego to dospiju do tla. 17. Je li intercepcija vea kod crnogorice ili bjelogorice? Kod crnogorice (26%), kod bjelogorice 7,8%. (jer zimi gubi lie, a crnogorine iglice ostaju te se na njima zadrava snijeg, a on dalje putem kie zadrava i kapljice). 18. Koliki je potroak vode na rijekama? A) 1/10 B) 1/3 C) 19. to znai kratica BPK? Bioloka potronja kisika. (pokazatelj koliine organskih tvari) 20. Kako se zove ureaj koji automatski mjeri vodostaje? Limnigraf ili nivograf. 21. Na kojem kontinentu ima najvie movara? Juna Amerika. (porijeje Amazone) 1

22. Postoje mali i veliki hidroloki ciklus. U kojem se okrene vie vode? U malom hidrolokom ciklusu. 23. Voda se najrjee obnavlja u trajno smrznutom tlu. (merzlota, 10 000 godina) 24. Prvi vodomjer u Hrvatskoj postavljen je u 19. stoljeu. (1817. na Savi kod Stare Gradike) 25. Objekt hidrogeografije je hidrosfera. T 26. Gibanje u kru se odvija bez obzira na reljef. T (a u skladu s litolokim svojstvima prevladavajuih stijena i tektonskim znaajkama) 27. Vapnenac je primarna porozna stijena. N (sekundarna) (Primarna poroznost karakteristina je za klasine sedimente.) 28. Niger je dijareika tekuica? T. Izvor i ue su u humidnom, a ostali dijelovi toka u aridnom prostoru. 29. Podjela vode u podzemlju? Voda prozrane zone, voda temeljnica i ukljetena voda. 30. Freatska voda je voda temeljnica (ili izdan). 31. Na Antarkiku je 90% svjetskog leda. 32. More je najvei obujam vode na Zemlji. T (71%) 33. Titicaca se smjestila na visoravni Atiplano. 34. Poetak hidroloke godine poinje kada su vodostaji najnii, traje od 1.10. do 30.9. 35. Koliko od ukupne koliine vode na Zemlji ine mora? 96,5% 36. Oznaka za kolioformne klice? NBK 37. Naziv za prikaz vodostaja? Nivograf ili limnigraf. 38. Kako se opskrbljuje voda u podzemlju? Poniranjem i procjeivanjem vode kroz tlo i stijensku podlogu. 39. Voda po postanku u podzemlju (podrijetlu)? Vadozna, juvenilna i relitna (konatna). 40. Glavni pritok ada? Chari. 41. Brana Itaipu? Na granici Argentine, Brazila i Paragvaja rijeci Parani, nastalo jezero Itaipu. 42. Oznake za pad, protok i vodostaj? J, Q, W 43. Grafiki prikaz protoka? Hidrogram. 44. Gustoa ledenjakog leda? 0,91 g/cm3.

45. Glavne hidroloke veliine? Protoka (m3.s-1), vodostaj (cm) i specifino otjecanje (1.s-1.km-2). Vodostaj je temeljna jedinica jer se pomou njega izraunavaju ostale veliine otjecanja vode. 46. Koliko je leda na Antaktiku? 14 000 000 km2 (98%) 47. Najvei ledenjak u Europi? Aletsch (Bernske Alpe) 48. Vransko jezero na Cresu prema primarnoj proizvodnji? Oligotrofno. 49. to je permafrost ili merzlota? Trajno smrznuto tlo. 50. Voda po gibanju u prozranoj zoni? Gravitacijska, kapilarna, higroskopna i adhezijska. 51. Podjela vode u podzemlju prema gibanju? Slobodna (gravitacijska) ili vezana (opnena ili pelikularna). 52. Bajkalsko jezero prema primarnoj proizvodnji? Oligotrofno. 53. Kako se mjeri i oznaava tipino otjecanje? q; q=Q/F 54. Kada su u RH maksimalni vodostaji? U proljee i jesen. 55. Koliko razreda kakvoe ima i koji je najbolji? Ima etiri razreda, najbolji je prvi. 56. Samoobnova vode? Znaajka trajnog gibanja vode. 57. Tanganjika? Najdublje jezero i najvea kriptodepresija (-662 m) u Africi, protono, egzoreiko jezero. Odvirak je Lukugu. 58. Prijelazni toplinski sloj vode? Metalimnion. 59. Gdje se odvija meuotjecanje? U podzemlju, prije dodira s vodom temeljnicom. 60. to je dH? Kemijski pokazatelj tvrdoe vode. 61. Broj koliformnih klica u vodi? U pitkoj vodi do 100. 62. Nazivi za podruja pod ledom i snijegom? Hionosfera (snijeg) i kriosfera (led). 63. Kako se dijele holomiktika jezera? Monomiktika i dimiktika. 64. Na kojoj se temperaturi higroskopna voda odvaja od stijene? 105C 65. Veu higroskopnost ima glina ili pijesak? Glina. 66. Da li je snijeni pokriva vei na sjevernoj hemisferi? Da. 67. Zadravanje snijega u udubljenjima je primjer o rografske granice ili realne snjene granice, stoga je Richter uveo klimatsku snjenu granicu. 68. Da li je Antaktika u cijelosti iznad klimatski snjene granice? Da. 69. Gustoa leda je manja ili vea od gustoe vode? Manja. 70. Gdje je najvia snjena granica? Azija, 7000 m. 71. Najmanja koliina kisika u prvoj kategoriji vode? 8 mg/L 72. Planina u Africi s najvie leda? Ruwenzori, pa Mt. Kenya i Kilimanjaro. 73. Oznaka za vodostaj, pad tekuice i protoku? W, J, Q 3

74. Reimi tekuica prema Pardeu? Jednostavni i sloeni - izvorni sloeni i promijenjivi sloeni. 75. Najvei ledenjak u Alpama? Aletsch. 76. Kakav je proces regelacija? Termodinamiki. 77. Drugi naziv za arteku vodu? Ukljetena voda. 78. Koliko se dugo snijeg zadrava na kopna? Dulje od etiri mjeseca. 79. Za hionosferu na Arktiku vane su snjene padaline? Da. 80. Najvii NBK u prvoj kategoriji? 2000. 81. Pritoka i odvirak Bajkalskog jezera? Selenga i Angara. 82. Gustoa vode? 1 g/cm3 83. Gustoa firna? 0,35-0,8 g/cm3. 84. Snjena granica u Meksiku? Vie od 5000 m. 85. Koji je najbri ledenjak na svijetu? Upernavih, 40 m/dan. 86. Najvee umjetno jezero? Volta na rijeci Volti, Gana. 87. Koji spoj nastaje kada se potroi kisik u jezerima? Sumporovodik. 88. Otok Swalbrad je sav iznad snjene granice? Ne. 89. Koliko posto vode dobiva Viktorijino jezero od padalina? 90%. 90. Bajkalsko jezero po Hutchinsonu? Dimiktiko. 91. Za koliko se izmjeni sva voda u jezeru? Prosjeno za 17 godina. 92. Koliko vode ispari s povrine jezera u jednoj godini? 525 000 km3. 93. Oznake za pad tekuice, mokri profil, specifino otjecanje? J, s, q. 94. Odnos otjecanja i padalina? Koeficijent otjecanja. 95. Gdje je odvija meuotjecanje? U podzemlju, u freatskoj zoni. 96. Odvirak Tanganjike? Lukugu. 97. Viktorijino jezero po Hutchinsonu? Polimiktiko. 98. Izmeu kojih planina otjee Cetina? Svilaje i Dinare. 99. Kroz koje polje protjee jezero Perua i gdje se ulijeva u more? Sinjsko polje, Omi. 100. 101. 102. 103. 104. 105. 106. Za koliko se izmjeni voda u oceanima? Za 2500 godina. Koliki postotak vode u adu ponire, a koliki ispari? 10% ponire, 90% ispari. ad je slatko ili slano jezero? Slatko. U to se pretvara mulj u distrofnim jezerima? U treset. Odnos pritoka i vodostaja prikazuje krivulja protoka. Otjecanje vode prema vremenu? Izravna i neposredna. Oznake za gustou porjeja i povrinu porjeja? Du, F. 4

107. 108. 109. 110. 111. 112. 113. 114. 115. 116. 117. 118. 119. 120. 121. 122.

Koliina vodene pare koja ispari s kopna? 77 000 km3. Drugi naziv za apsorpcijsku vodu? Higroskopna. Skradarsko jezero prema primarnoj proizvodnji? Eutrofno. Koliko je slane vode na Antarktici? 61,7%. Kontinent s najveim specifinim otjecanjem? Azija. Koliko je slane vode u ledenim pokrovima? 68,7%. Povrina pod permafrostom? 14,1%. Kada poinje moderno razdoblje? 1950. izumom radara. Najvei opskrbljiva vodom Viktorije? Padaline (zenitne kie) - 90%. Stupanj saprobiteta? Odreuje se prema Liebmannu: oligo, betamezo, Regionalni naziv za epozidina jezera? ot - Afrika, takir - Turkmenistan, Regelacija je termodinamiki proces koji utjee na odmrzavanje firnskog Utroak snage na rijekama? 1/3. Poetak hidroloke godine obiljeava najnii vodostaj. Podrijetko Bajkalskog jezera? Tektonsko. Ako se tlak povea za 100 hPa, to se dogodi s razinom mora? Smanji se

alfamezo, poli. bair - Mongolija. leda pod veim tlakom, i obrnuto.

za 1,33 cm. I obrnuto, ako se tlak smanji za 100 hPa, razina mora se podigne za 1,33 cm. 123. 124. 125. 126. 127. Kako se zove linija iznad koje se snijeg i led stalno zadravaju? Snjena Gdje se nalazi najvea koliina slatke vode? U ledenim pokrovima i Kakvo je jezero Viktorija? Egzoreiko - pripada slivu Sredozemnog mora, Koliki je % vode od ukupne koliine padalina koji se izravno ukljuuju u Definiraj meuotjecanje. Meuotjecanje je dio padalina koji se procjeuje granica. ledenjaicma, 68,7%. Atlantskog oceana. protoku? 5%. i ponire kroz stijene i prije dodira s vodom temeljnicom otjee bono prema koritu tekuice. Moe iznositi do 85% od ukupnog otjecanja vode. 128. 129. Polugodinji prikaz vodostaja? Medijana. Bajkalsko jezero je tektonskog porijekla i najvea je kriptodepreija na

svijetu. 5

130. 131. 132. 133. 134.

Glavne hidroloke veliine? Vodostaj, protoka i specifino otjecanje. Grafiki prikaz protoka je hidrogram, a vodostaja nivogram. Oznaka za pad, protok i vodostaj? J, Q (=m3.s-1), W (=cm). Koje rijeke nemaju deltu? Elba, St. Lawrence. Podjela sloenog reima tekuica? Izvorni sloeni (snjeni prijelazni tip,

snjeno-kini, kino-snjeni, kini reim s dvije velike vode, kini reim s vie od dva maksimuma) i promijenjivi sloeni (snjeni ili prijelazno-ledenjaki, snjenokini, snjeni s dva ili vie kinih varijateta, rijeke s dvostrukim ili trostrukim kinim varijatetima). 135. 136. 137. 138. Potronja vode pri kupanju/tuiranju? 37% odnosno 20-40 litara na dan. Koliko se elektrine energije proizvede u svijetu? 10,5 milijardi kWh Koliku povrinu prekriva led na Zemlji? 11% ukupne povrine kopna. Podjela vode u podzemlju prema gibanju (slobodna ili gravitacijska,

vezana ili pelikularna), prema hidrodinamikim znaajkama (voda prozrane zone, temeljnica, voda pod tlakom). 139. Kapilarna voda? Voda prozrane zone - slobodna je jer se giba prema vodi temeljnici (konstantno je iznad nje) i pod stalnim je utjecajem adhezije, kohezije i gravitacije. Giba se zavisno od tlaka, a kapilarno izdizanje vode vee je to su pore manjeg promjera. 140. Drugi naziv za samoienje vode i objanjenje? Autopurifikacija. Svojstvo samoienja vode uvjetovano je postojanjem ivog svijeta kada organizmi postignu bioloku ravnoteu. Proces samoienja vei je u vodi tekuica nego u stajaicama zbog povoljnijih uvjeta za prijelaz kisika iz zraka. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147. 148. 149. Podjela holomiktikih jezera? Hladna i topla monomiktika, dimiktika. Od koje se godine upotrebljava daljinsko istraivanje? 1950. Broj koliformnih klica u litri vode? 1. razred = do 2 000, 2. razred do 100 000, 3. razred do 200 000, 4. razred = vie od 200 000. Najvei dio tekuica u RH otjee prema Crnom moru (62%). Reim Save u istonoj Hrvatskoj? Snjeno-kini. Reim Drave u istonoj Hrvatskoj? Ledenjako-kini. Pritoci Dunava sa zapadne strane? Drava, Vuka, Karaica. Glavne tekuice u Kvarneru i Istri? Mirna (53,7% padalina otjee njenim to saznajemo putem reima tekuica? Nain opskrbe vodom, raspodjelu

koritom), Rjeina (75%), Raa (52,7%). karakteristinih vodostaja u koritu rijeke tokom hidroloke godine. 6

150. 151. 152.

to spada u jednostavne reime? Ledenjaki, oceansko-kini, tropskoOpskrba vodom jednostavnih i sloenih reima? Jednostavni = kinica, Promjenjivi sloeni reimi?

kini, snjeni reim planinskih predjela, snjeni reim nizinskih predjela. snijenica, sonica; sloeni = snijeg, kia, led. - snjeni ili prijelazno-ledenjaki (tekuice u Alpama) - snjeno-kini tip (Po, Rajna, Garona, Missouri) - snjeni reim s dva kina varijateta (Dunav, Rhona, Mississippi) - rijeke s dvostrukim i trostrukim kinim varijatetima (Niger, Zair, Amazona) 153. 154. 155. 156. 157. 158. Specifino otjecanje mjeri se u sekundama. Znanost koja prouava jezera? Limnologija. Cetina protjee izmeu Dinare i Svilaje, gdje se nalazi umjetno jezero Godinje isparavanje kod 550 mm padalina? 52 500 km3. Vodovodom se gubi 30% vode. Koliinu leda je mogue izraunati za bilo koje razdoblje kao algebarski

Perua, zatim kroz Sinjsko polje i na kraju se ulijeva u more kod Omia.

zbroj raunajui pritom akumulaciju kao pozitivnu i ablaciju kao negativnu vrijednost. 159. 160. 161. 162. 163. 164. 165. 166. 167. 168. 169. 170. 171. Postotak slatke vode u ledenjacima? 68,7%. Subarteka voda se uzdie uz pukotinu ili buotinu, ali se ne izljeva na Pritoci Kupe: desni = Dobra, Mrenica, Korana, lijevi = Kupina, Odra. HE na Dravi? akovec, Varadin, Dubrava. Reimi Drave u sredinjoj HR? Snjeno-ledenjaki. Reimi Kupe u sredinjoj HR? Kino-snjeni. Poloaj razvodnice u Gorskom kotaru? Kod Mrzlih Vodica, udaljena 10 Slapovi Krke? Biluica buk (19 m), Manojlovac (52 m), Roki slap (26 m), HE na Krki? Manojlovac, Skradinski buk, Roki slap. Pritoci Krke? Desni = Butinica, lijevi = ikola. Reimi Krke? Kino-snjeni, reim sredozemnog varijateta. Izmeu kojih rijeka postoji Vransko jezero kod Biograda? Zrmanje i Krke. Naziv HE na Zrmanji? RHE Obrovac.

povrinu.

km od Jadranskog mora. Skradinski buk (45 m).

172. 173. 174. 175. 176. 177. vode. 178. 179. 180. 181. 182. 183. m/s. 184. 185. 186. 187.

Rijeke koje obiljeavaju podruje june HR? Cetina (105 km), Krka (75), Reimi Like i Gacke? Kini reim sredozemnog varijateta. Gdje izvire Lianka? Na junim padinama planine Rogozno. Koliki postotak ine movare? 2,1% = 0,03% svih voda. Movarna podruja = Juna Amerika, porijeje Amazonasa i u ekvatorijalnoj Razlika izmeu protoka i rijeke: povrina porjeja, duljina toka i koliina Najvei ledenjak? Lambertov, na Antarktici. to ukljuuje hidrografska razvodnica? Ukljuuje polja u kru Livanjsko, Endoreika podruja imaju Volga i Chari. Poroznost stijena na uu? 80%. pH distrofnih jezera je vea ili manja? Manja. Kada je propusnost stijene dobra? Ako je koeficijent filtracije manji od 10 -5 to utjee na kemizam vode? Tlo i biljni pokrov (osobito u podzemlju). Otjecanje vode prema Weberu? Izravna protoka (padaline) i posredna Pokazatelj reljefa podruja? Indeks reljefa (=razlika izmeu najvie i Glavni pritoci i odvirci jezera : Bajkalsko, Titicaca, Superior, Tanganjika, Jezero Bajkalsko Titicaca Superior Tanganjik Pritoka Selenga Rams St. Louis Ima ih Odvirak Angara Desaguader o St. Mary's Lukugu Viktorijin nil

Zrmanja (69).

Africi porijeje Zaira.

Duvanjsko, Glamoko i Kupreko polje, odvajaju ih Dinara i Kamenica.

protoka (voda iz podzemlja). najnie kote u porjeju) i relativni reljef (=indeks reljefa / duljina porjeja). Viktorijino.

188. 189. 190. 191.

a mnogo Viktorijino Kagera Kakva je Niger tekuica? Dijareika.

Koju granicu je uveo Richter? Klimatsku snjenu granicu. Propusnost stijene izraava se koeficijentom filtracije. Kakvo je jezero Viktorija i kojem slijevu pripada? Egzoreino,

Sredozemnog mora = Atlantskog oceana 8

192. 193. 194. 195. 196. 197.

Najuestaliji vodostaj? Modus. Kako se nazivaju korita epizodnih tekuica u aridnim krajevima? Sahara = to prikazuje vremenske promjene vodostaja? Vodostanje. ime se odreuje granica porjeja, ali i slivova? Razvodnicom. Objasni maticu. To je pojas najbreg otjecanja vode, nalazi se ispod Objasni bifurkaciju. Rijeka krivuda, rava se i otjee stalno ili pri viem

vadi, Sjeverna Amerika i Australija = kreeks.

povrine tekue vode i blie konkavnoj obali. vodostaju u dva porjeja ili u razliite slivove. Primjer je rijeka Casiquiare koja istodobno otjee porijejem Orinoka i Amazonasa. 198. 199. Starost leda na Antarktiku? 200 000 godina. Kako nastaju ledeni brijegovi? Sputanjem ledenjaka s kopna (Sjeverno

ledeno more, ostaju u moru prosjeno 4 godine nakon ega se ponovo ukljuuju u tekuu etapu trajnog gibanja vode). 200. 201. Kako se giba led? Pod utjecajem vlastite teine, nagiba, temperature i Objasni malaspinu. Svojsvrstan tip ledenjaka, specifian primjer zaleivanja sile tee. predgorja, tzv. podnoni ledenjak iji su rubovi prekriveni morenskim materijalom SZ Kanada i juna Aljaska. 202. 203. 204. 205. 206. 207. Ledenjaci u SAD? Carbon, Russel. Da se led otopi, razina mora digla bi se za 78,9 metara. Specifino otjecanje je koliina vode koja otjee s povrine km 2 porjeja u Koliko umjetnih jezera postoji? Oko 10 000. Jezera tektonskog podrijetla? Tanganjika, Bajkalsko jezero. Jezera prema primarnoj proizvodnji: a. Eutorfna (Blatno, Skradarsko) b. Oligotrofna (Vransko, Bodensko, Ohridsko) c. Distrofna (Bodensko, enevsko, Plitvice) 208. 209. 210. 211. Dubina Vranskog jezera? 74,5 m Podjela jezera prema ispunjenju vodom? Stalna ili perenirenda, sezonska Prema stabilnosti otjecanja tekuice su: stalne ili perenirende, sezonske Opskrba vodom Bajkalskog jezera? 85% pritoci, 15% padaline. 9

sekundi.

ili intermitirenda i povremena ili epozodina. ili intermitirende i povremene ili epozodne.

212. 213. 214. 215. 216. 217. 218. 219. 220. 221.

Kojem slivu pripada Ohridsko jezero? Jadranskom. Kojme slivu pripada Bajkalsko jezero? Slivu Sjevernog ledenog mora = sliv Ohridsko jezero ini hidroloku cjelinu s Prespanskim jezerom koje se Kakvo je jezero Tanganjika? Egzoreiko jezero junih tropa s kinim Naziv za povrinski, prijalazni i dubinski sloj vode. Povrinski = epilimnion, to utjee na gibanje vode u prozranoj zoni? Sila tea i sustav kapilara. to je higroskopnost? Svojstvo stijene da upija vodenu paru iz zraka. Kako se naziva sloj stijena kroz koji tee voda temeljnica? Akvifer Kako se naziva povrina vode temeljnice? Vodno lice. to je poroznost? Hidrogeoloko svojstvo stijene da moe primiti i

Atlantskog oceana. nalazi 150 m iznad njega. reimom. prijelazni = metalimnion, dubinski = hipolimnion.

Razmjerna je poveanju unutranje povrine stijene i koliini relativne vlage. (vodonosni sloj).

zadrati vodu. to su zrna estice manja, poroznost je vea. Izraava se u % ukupnog obujma stijene, do 5% je mala, a iznad 20% velika. 222. 223. 224. 225. 226. 227. 228. 229. T 230. 231. 232. 233. Prvo razdoblje u hidrogeografiji traje do izuma termometra u 17. stoljeu. Odnos otjecanja i padlaina? Koeficijent otjecanja (Q). Ako se izrazi u to utjee na gibanje vode u podzemlju? Propusnost i poroznost podloge. Kakvoa vode? to obuhvaa geoloka podjela terena? Litoloki sastav, stratigrafski Kako se giba voda u podzemlju? Pod utjecajem sile tee, hidrostatskog Koje su rijeke dijareike? Nil, NIGER, St. Lawrence, Volga, Elba, Selenga. Kolika je latentna toplina vode? 2257 J. Koje rijeke imaju deltu? Niger, Nil, Selenga, Dunav. Kapilarna voda je slobodna voda. T Dio hidrogeografije koji se bavi rijekama zove se potamologija. Za razliku od Antarktike, za hionosferu na Arktiku bitne su snjene padaline. poloaj i tektonski odnos stijena. tlaka i trenja.

postocima, onda se naziva faktor otjecanja.

10

a. I. razred = voda u prirodnom stanju za opskrbu stranovnitva i prehrambene industrije, voda u tekuicama i jezerima u kojima ive ili se uzgajaju plemenite ribe b. II. razred = voda koja se upotrebljava za rekreaciju c. III. razred = za potrebe poljoprivrede 234. 235. 236. Endoreike rijeke? Rijeke koje teku iz humidnih krajeva prema aridnim Areike rijeke? Rijeke koje su itavim tokom u aridnim krajevima (Wadi, Elementi tekuice: a. Korito - k b. Izvor - h1 c. Pad - J d. Apsolutni pad - Ja e. Relativni pad - Jl f. Pad dna - jk g. Reim tekuice - Er h. Profil - S i. Obale - U j. Brzina otjecanja vode - v k. Mokri profil - S l. Ue - h2 237. 238. dalje. 239. Poljski kapacitet tla? Predstavlja stanje vlanosti tla u kojem nema vie slobodne vode koja bi mogla iz njega itjecati zbog utjecaja gravitacije. Optimalno stanje vlage u tlu je 55-75% poljskog kapaciteta. 240. 241. Gravitacijska voda? Procjeuje se pod utjecajem sile tee i strukture Higroskopna voda? Dio vode u podzemlju to ga molekularne sile dre uz kapilara kroz tlo ili stijenu prema vodi temeljnici, slobodna je. stijenu. Ne podlijee sili tee i ne sudjeluje izravno u procesima otjecanja. Hidrosfera = sva slatka voda na Zemlji od razine plata do 2 000 km u Stahlerova podjela tekuica: sve izvorine tekuice spadaju u prvi red, atmosferu. drugi red dobivaju tekuice koje nastaju spajanjem dvaju izvorinih tekuica i tako (Volga). Hamboldt river)

11

242. 243. 244.

Adhezijska voda? Vezana voda prozrane zone koja poput koice Dva osnovna tipa zaleenosti? Ledeni pokrovi i planinski ledenjaci. Arteka i subarteka voda? Ako voda iz podzemlja izbija pod snanim

nadsvouje higroskopnu vodu.

tlakom kao vodoskok na topografsku povrinu, to je arteka voda. Ako se voda iz podzemlja samo izdie, a ne istjee na povrinu zbog preslabog tlaka, to je subarteka voda. 245. 246. 10-9. 247. 248. 249. 250. 251. 252. 253. 254. Dobro propusne stijene su ljunci i pijesci, a slabo propusne prapor, Zaleenost u Alpama po dravama? vicarska, Austrija, Italija, glinoviti pijesci... Francuska, Njemaka. Najvei ledenjak u vedskoj? Park-ledenjak. Najvee zaleene povrine u Europi? Skandinavija pa Alpe. Najzaleeniji kontinenti? Azija pa Sjeverna Amerika. Najvei ledenjak u Pirinejima? Aneto. Kojem slivu pripada jezero Tanganjika? Altantskom slivu. Povrinska razvodnica? Krivulja koja obiljeava topografsko porijeje. Propusnost? Hidrogeoloko svojstvo stijene da vie ili manje proputa Kada je stijena nepropusna za vodu? Kada je koeficijent filtracije vei od vodu. Mjeri se jedinicom darcy. Ovisi o veliini pora, ne o njihovom broju.

Periodi razvoja hidrologije: 1. period = od poetka ivota do izuma osnovnih mjernih ureaja 2. period = zapoeo je u 17. stoljeu izumom termometra i barometra 3. period = podudara se sa suvremenim razdobljem (od 1950.) i poetkom mjerenja padalina radarom te primjene izotopa u istraivanju vode (najee se upotrebljava tritij, izotop vodika)

12

Vrijeme (brzina) obnove vode Pojavljivanje vode Vrijeme voda u ivim biima (bioloka nekoliko sati voda) voda (vlaga) u atmosferi 8 dana voda u tekuicama (rijekama) 16 dana vlaga u tlu 1 godinu voda u movarama 5 godina voda u jezerima 17 godina voda u podzemlju 1 400 godina voda u ledenjacima 1 600 godina voda u oceanima 2 500 godina voda u ledenim pokrovima 9 700 godina 10 000 voda kao led u podzemlju (mrzlota) godina

osnovicu

porijeja

kao

hidromorfodinamikog sustava ini rijena mrea, a njegovu okosnicu glavna tekuica s pritocima

Voda u postocima: - 96,5 % = more, ostale vode = 3,5% - 97,5% slane vode, 2,5% slatka voda - 68,7% slatke vode je led, 30% podzemna voda, a 1% izravno raspoloivo za potrebe suvremenog drutva - u sedam desetljea 20. stoljea razina mora povisila se za 10 cm - Velika jezera u S Americi su najvea povrina slatke vode na Zemlji, a Kaspijsko jezero slano - Titicaca je najvie plovno jezero na svijetu sa slatkom vodom, endoreiko (nema otjecanja prema moru) Jezera po Hutchinsonu: 1. Dimiktika = voda u jezeru se mijenja dva puta godinje 2. Hladna monomiktika jezera = voda se mijenja jednom, tijekom ljeta (jezera u polarnim i subpolarnim krajevima) 3. Topla monomiktika jezera = jednom, tijekom zime (umjereno topli i subtropski krajevi) 4. Polimiktika jezera = u tropima, mijeanje se dogaa stalno (Titicaca) 5. Oligomiktika = voda se rijetko mijea (niski tropi) 6. Meromiktika = mijeanje vode se vri djelomino (slana jezera) 13

14