PONAVLJANJE GRADIVA – Vode na kopnu

1. Objasni sljedeće pojmove.

Rijeka- najveći prirodni vodotoci
potok- manje tekućice, presuše ako dugo ne padne kiša
izvor- ishodište vodenog toka koje započinje vodotok
vrelo- mjesto gdje izvire voda
riječno korito- udubljenje kojim teče rijeka
ušće- mjesto gdje se rijeka ulijeva u drugu rijeku, jezero ili
more
- oblici delte: delta i estuarij
- delta- oblika grčkog slova delta
- estuarij- oblik poput lijevka
riječna mreža nekoga područja obuhvaća sve njegove riječne
sustave
porječje- dio Zemljine površine s kojeg se sve tekućice
slijevaju u jednu rijeku
slijev – područje s kojeg sve vode otječu prema nekom moru,
oceanu ili jezeru
razvodnica – pojas koji odvaja dva porječja ili dva slijeva
2. Što je vodostaj i istraži kako se naziva uređaj za njegovo
mjerenje?
 Vodostaj je razina vode riječnog toka ili jezera određena (u
centimetrima) vodokaznom letvom ili limnigrafom prema
referentnoj nadmorskoj visini – uređaj za mjerenje.
3. U čemu je razlika između egzoreičkih, endoreičkih i areičkih
područja?
Egzoreička područja- čine 75% površine Zemlje. To su
područja s kojih sve tekućice otječu prema jezeru, moru ili
oceanu. Dijele se na sljevove, a sljevovi na porječja.
Endoreička područja su prostori s kojih tekućice otječu
prema: - unutarnjim zavalama i jezerima (bez površinskog
otjecanja prema moru)
- unutarnjim depresijama na kontinentima
ta područja su sljevovi pojedinih jezera: Kaspijskog,
Čadskog, Aralskog jezera.
Areička područja su prostori bez ikakvog otjecanja vode.
Karakteristična su za najsušije dijelove Zemljine površine
(pustinje). U ovom području količina padalina manja je od
količine isparavanja.
4. Kako se dijele tekućice prema količini vode i objasni ih.
Prema količini vode dijele se na: izvore, potoke i rijeke.
Izvor i potok – to je vrsta tekućica koje imaju do 5 širina
korita
rijeke- ovo su tekućice čije korito ima širinu veću od 5 metara
5. Nabroji i objasni osnovne tipove protočnih režima.
Protočni režim- riječni režim koji pokazuje kako se tekućica
puni vodom, a iščitava se po promjenama vodostaja tijekom
godine.
Ledenjački režim- karakterističan je za tekućice u čijem
porječju zauzimaju ledenjaci i ledeni pokrovi
kišni režim- karakterističan je za tekućice u čijem području
često pada kiša
snježni režim- tekućice sa visokim vodostajem na sjevernoj
polutki
6. Prekriži pogrešne riječi u sljedećim tvrdnjama i na crtama
pokraj tvrdnji upiši točne riječi.
a)Većina rijeka u Hrvatskoj pripada kišnom (nivalnom) režimu.
Kišni ili pluvijalni, snježni ii hivalni, ledenjački ili glacijalni.
b) Automatska naprava za mjerenje protoke naziva se limnigraf.
Limnigraf – naprava koja neprekidno bilježi razini vode
c) Rijeke suptropskog područja bogate su vodom zbog obilja
padalina koje osiguravaju vjetrovi monsuni. DA
d) Porječju Sjevernog mora pripadaju rijeke Dougava, Visla i Odra.
Čaba, Weser, Rajna, Maas, Temza -NE
e) Endoreički krajevi česti su u južnoj Aziji.
Endoreički kraj česti u Aziji prostori s kojih tekućice otječu prema
unutarnjim zavalama i jezerima (bez otjecanja prema moru)
f) Najprostranije porječje na svijetu ima rijeka Kongo.
 Rijeka Kongo ili Kair duga je 4700 km, peta rijeka u svijetu po
veličini porječja 3 800 000 km 2 i po obilju vode jedna o najvećih na
svijetu
7. Opiši jednu rijeku u svijetu koja počinje početnim slovom
tvog imena. Pri opisu ispuni stupce u priloženoj tablici.

Ime rijeke Država/e kroz Duljina toka Slijev Plovnost Koristi se za

koje teče (da/ne) hidroenergiju
(da/ne)
Velika Krka Hrvatska, 60 kilometara crnomorski Da Da Igolubić ili
Slovenija i MHE Golubić
Mađarska koja se nalazi
na rijeci
Butižnici,
pritok rijeke
Krke)

8. Objasni sljedeće pojmove.

Jezera- udubljenja na kopnu ispunjena vodom
močvare- plitke vode stajačice, tlo natopljeno najčešće
slatkom vodom koje se odlikuje niskom pH vrijednošću
depresija- dio zemljine površine spušten ispod razine
okolnog terena ili ispod najbližeg mora
kriptodepresija- udubljenje kojem je površina vode iznad, a
dno udubljenja ispod razine mora
voda prozračne zone- plitka zona kroz koju se voda
procjeđuje sve do vodne plohe podzemne vode
voda temeljnica- voda u podzemlju koja se nakuplja iznad
vododrživog sloja i ispunjava svepore, šupljine i pukotine
 arteška voda- podzemna voda u vodonosnom sloju između
dvaju nepropusnih slojeva ili više njih
vrulja- izvori slatke vode ispod površine mora
9. Vrstama jezera koja razlikujemo prema postanku pridruži
slova ispred odgovarajućih opisa. Svakoj vrsti jezera pridruži
po tri slova
umjetna : A, F, I tektonska: J, H, K
ledenjačka: D, E, G riječna: B, L, C
Bajkalsko, Ohidsko – tektonsko jezero
Sedrene narijere - Plitvice
A – Akumulacijska jezera najčešće služe za proizvodnju električne
energije.
B – Česta su na velikim visinama i u polarnim područjima.
C – Dublja su od ostalih vrsta jezera.
D – Mogu nastati formiranjem mrtvaja ili pregradnjom dna doline
materijalom koji je nanijela tekućica.
E – Nastaju pregrađivanjem dolina morenskim materijalom.
F – Oblikovana su ljudskom djelatnošću.
G – Specifična vrsta tih jezera nastaje formiranjem sedrenih barijera.
H – To su Bajkalsko jezero i Balaton.
I – To su Nasser i Peruča.
J – To su Prošćansko i Prokljansko jezero.
K – Uvjetovana su pokretima u Zemljinoj kori.
L – Zovu se Superior i Saimaa.
10. Jezera i močvare poveži sa slovima ispred odgovarajućih
opisa. Jedno jezero je višak.
__B__ Crveno jezero A – močvarno područje na utoku Drave u
___C___ delta Neretve Dunav
__D__ Dubravsko jezero B – najdublje jezero u Hrvatskoj
___A___ Kopački rit C – najjužnije močvarno područje
___F___ Kozjak D – najveće akumulacijsko jezero u RH
__E__ Vransko jezero (Biograd) E – najveće jezero u RH
______ Vransko jezero (Cres) F – najveće među Plitvičkim jezerima

11. U kojim se oceanima nalazi najveći dio leda u moru?

Nalazi se u Arktičkom oceanu i velikim djelom je pokriven
ledom (sjever sjeverne polutke). Također i na Antarktičkom
oceanu.
12. Gdje su najveći ledeni pokrovi na Zemlji?
Najveći ledeni pokrovi se nalaze na Greenlandu. Grenlandski
ledeni pokrov ili ledeni štit- na sjevernoj Zemljinoj polutci.
Poslije je Antarktički ledeni pokrov.