Geografija

Djelovanjem različitih vanjskih procesa na površini Zemlje dolazi do razaranja stijena

koje se naziva trošenje ili erozija .

Padine su nagnuti dijelovi Zemljine površine. Klizišta i odroni su posljedice pokreta

na padinama.

Na stjenovitim i strmijim padinama nastaju odroni, a na mjestima gdje se tlo natopilo

vodom nastaju klizišta

Objasni kako nastaje KANJON

Kanjon (naziva se i klanac, tjesnac, sutjeska ili ždrijelo) je duboki tjesnac oformljen
između stijena, obično urezan (oformljen) djelovanjem rijeke. To djelovanje traje jako
dugo i sam kanjon nastaje erozijom koja je potpomognuta vodom. Za kanjon
možemo reći i da je riječna dolina.

Najveći i najčuveniji svjetski kanjon je onaj u Arizoni - Grand Canyon. Dug je nešto
više od 446 km, a dubina na pojedinim mjestima dostiže nevjerovatnih 1800 metara.
Drugi najdublji kanjoj u svijetu, a prvi u Evropi je Kanjon rijeke Tare. Njegova dubina
dostiže 1600 metara, a sam kanjon je dug 82 kilometra.

Objasni kako nastaje ledenjački ili glacijalni reljef.

U polarnim područjima i na najvišim djelovima visokih planina reljef je često

preoblikovan djelovanjem leda, a taj tip reljefa naziva se ledenjački ili glacijalni reljef.

Prikazuje riječnu dolinu. U gornjem toku rijeke voda brzo protječe riječnim koritom,
produbljuje i proširuje ga te dolazi do trošenja njegova dna i rubnih djelova, tako
nastaje riječna dolina koja je oblikovana u obliku slova V.
Obale mogu biti razvedene i nerazvedene.

Objasni što podrazumijevamo pod razvedenom obalom?

Pod razvedenim obalama podrazumjevamo one koje imaju mnogo otoka, zaljeva i
poluotoka, za razliku od nerazvedenih koje imaju malen broj otoka i zaljeva.

Objasni kako nastaje dolinski reljef.

Rijeka svojim radom usijeca korito pri čemu nastaje riječni ( fluvijalni) ili dolinski
reljef.

Razvrstaj navedene reljefne oblike u 3 stupca:

1. Ledenjački reljef: dolina u obliku slova U, fjord

2. Obalni reljef: klif, žalo, poluotok, zaljev
3. Riječni reljef: dolina u obliku slova V, kanjon

Objasni kako nastaje krški reljef? Nabroji neke površinske krške reljefne
oblike.

Krš je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena, najčešće
kalcijevog karbonata(vapnenca) ili magnezijevog karbonata. Krš na stijenama u
kojim je preko 50% magnezijevog karbonata se naziva dolomitni krš. Osnovna
karakteristika krškog reljefa je izražena, ali selektivna topljivost stijena. Posljedica
toga je da nastaje izrazito razveden reljef s mnogo udubina i uzvisina. Čvrste stijene
kalcijevog karbonata (vapnenca) su česte na površini te se javlja kamenito tlo, ali je
često vapnenac pokriven tlom te nastaje pokriveni krš na kojem se javlja vegetacija.

Krš se obično razvija u gorsko-planinskom reljefu. Udubine u kršu se dijele na

nadzemne (ponikve, škrape, kamenice, doline, uvale, polja) i podzemne (špilje,
jame). Česta uzvišenja su kukovi (strme stijene koje strše).
Ponikve (vrtače) su kružna udubljenja sa strmim stranama. Najčešće su u obliku
lijevka, ali postoje tanjuraste i kotlaste. Prostor s mnogim ponikvama se naziva
boginjavi krš. Vrlo mala kružna udubljenja se nazivaju kamenice.

Škrape su izdužena udubljenja nastala tečenjem vode. Postoje raznih veličina.

Izrazito duboke škrape se nazivaju škripovi. Česte su rebraste škrape (mnogo
paralelnih škrapi u nizu) i meandarske (vijugave).

Doline su udubine veće od ponikvi, ali manje od polja. Nastale su djelovanjem vode
koja otapa stijene. Uvale su nepravilne doline nastale spajanjem više ponikvi. Polja
su najveće udubine u kršu. Nastaju radom tekućice koja teče preko krških stijena te
ih otapa. Na dnu polja se taloži rastrestito tlo, te su plodna i predstavljaju centar
naseljenosti. Najveća polja u kršu u Hrvatskoj su Gacko, Ličko i Krbavsko.

Špilje su pretežno vodoravne udubine u krškom podzemlju, a jame pretežno

okomite. Nastaju tečenjem podzemnih voda. Kaverne su špilje bez izlaza na
površinu, često se otkrivaju prilikom bušenja tunela. Najvažnija jama u Hrvatskoj je
Lukina jama, a špilje su Cerovačke špilje, Lokvarka i Vrelo. Ponori su udubine u koje
poniru rijeke ponornice.

Osnovna karakteristika vodotoka u kršu je malo vode na površini, ali mnogo u

podzemlju. Tekućice su u pravilu kratke ponornice. Mnogo vode teče kroz podzemlje
gdje otapa stijene.

Hrvatska se smatra klasičnom zemljom krša u europskim okvirima. Krške pojave su

u Hrvatskoj najbolje istražene u Dinaridima, te su riječi o krškim pojmovima ušle iz
hrvatskog u sve svjetske jezike (npr. njem. Doline, Polje, Uvala, fr. doline, poljé,
ponor, šp. dolina, poljé).

Sto su dine ?

Taloženjem pijeska nastaju uzvišenja koja se nazivaju dine ili sipine. Dine su reljefni
oblik koji se neprestano kreće i mijena pod utjecajem vjetra.
Vrulja je izvor ispod površine mora. Vrulja je potopljeni speleološki objekt, tipičan za
kršku geomorfologiju. Kroz vrulju iz krškog sustava u more utječe podzemni tok ili
rijeka ponornica.

Reljef nastao djelovanjem životinja i biljaka naziva se Biogeni reljef.

Primjer biogenog reljefa na prostoru Hrvatske je sedra , šupljikava stijena koja

nastaje na slapištima krških rijeka.

Veliki koraljni greben kod Australije je najveći svjetski sustav koraljnog grebena,
primjer podmorskog biogenog reljefa.

U sastav zraka osim plinova ulaze i raspršene čvrste i tekuće čestice čija su
posljedica nastajanje magle i dima.

Najzastupljeniji sastojci zraka su dušik i kisik . U zraku, osim dušika i kisika, u malim
količinama ima plemenitih plinova(argona, neona, helija, kriptona i ksenona),
ugljikova dioksida, metana I vodene pare.

Zrak u planinama je manje gustoće, dok je u nizinama veće gustoće. Tlak zraka
ovisi o nadmorskoj visini i količini vlage u zraku. U planinama tlak zraka je manji
, dok je u nizinama veći .

Visina mjerena od razine mora zove se nadmorska ili Apsolutnavisina. Visina

mjerena od podnožja ili drugog vrha zove se relativna visina.