Obala

 sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj sa

vodenim površinama

 prema vrsti vodene površine sa kojom

kopno dolazi u doticaj razlikujemo:
 morsku,
 riječnu i
 jezersku obalu
 područje na kojem kopno dolazi u doticaj sa morem
 stjenovita, pješčana ili šljunčana
 ravna ili razvedena
 Strma- klifovita, blaga (ovisi o nagibima)

 na Zemlji oko 440 000 km morskih obala

 najrazvedenija obala Europe - Norveška (fjordovi)

 RAZVEDENOST OBALE - odnos njene zračne i stvarne dužine krajnjih

točaka

 Hrvatska sa svojih 1185 otoka, otočića, hridi i grebena ima drugu

najrazvedeniju morsku obalu u Europi. Ukupna dužina Hrvatske obalne crte
je 4398 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na
hridi i grebene 107 km.
OBALA je područje čvrste podloge koje je za plime (visoke vode) pod morem, a
za oseke (niske vode) na suhome (eulitoral, intertajdal)
Oblikovanje obala
 pod stalnim utjecajem vanjskih i unutarnjih čimbenika koji svojim
djelovanjem mijenjaju izgled obale
 valovi, morske struje, plima i oseka, tektonika, izostazija...

PP Telašćica, Dugi otok

Oblikovanje - valovi
 oscilacije vodene površine - kružno kretanje čestica vode, valno
gibanje se prenosi prema obali - vodena masa se ne kreće!

 prisutni u svakom vodenom tijelu

 VJETAR (uslijed trenja vode i zraka!); klizišta; rasjedanje

 oceani - do 34 m (oluje)
 Oblikovanje - valovi
 abrazija (lat. abrasio = struganje) -
destruktivno djelovanje valova
kojima se ruši i potkapa obala
 Oblikovanje - valovi
 velika snaga - pritisak i do 70 t/m²

 otok Helgoland, Sjeverno more - u posljednih 1100 godina zbog

odnošenja kopna valovima njegova se površina smanjila s 920 km²
na samo1,7 km²

danas

0. godine

1649. godine
Obale
 razlikujemo nekoliko tipova obala:
• abrazijske obale („erozijske”)
• taložne obale
• potopljene obale (ingresijske)
• izdignute obale
• obale oblikovane organizmima
• kombinirane
Obale -abrazijske
• prevladava abrazija nad taloženjem

• plaža nema ili su slabo razvijene

• abrazijski oblici: klif, valna potkapina i

abrazijska terasa

• abrazija napreduje prema kopnu - klif se

“povlači” (korozija, hidrauličko White Cliffs of Dover

djelovanje vode i abrazija)

• stvara se i proširuje abrazijska terasa

•
• pretaloživanje urušenog materijala, nagib
~1 - 2º
 Obale -abrazijske

 klifovi se ne troše jednolično - ovisi o otpornosti stijena na trošenje

 nastaju različiti oblici: morske špilje, lukovi (“sea arch”), morske hridi (“sea
stack”) – selektivna abrazija

Las Catedrales, Španjolska, foto: K. Krklec

Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

Obale - abrazijske

 rezultat:
 nepravilna obala se izravnava
 izdužena, pravocrtna obala

Cliffs of Moher, Irska

Obale - abrazijske

 u slučaju da je obala
izgrađena od stijena
različite otpornosti, mekše
stijene se brže i jače troše,
te dolazi do oblikovanja
zaljeva

 selektivna abrazija
 Obale - abrazijske
 Akumulacijom abradiranog materijala u plitkom
podmorju ili na obali nastaju akumulacijski reljefni oblici
– ŽALA (nastala na krajevima zaljeva), SPRUDOVI (u plitkom
podmorju, dužine i nekoliko stotina kilometara, ponekad zatvaraju lagune, npr. Lido
kod Venecije).

pjaščani rt povijeni pješ. rt sprud zaljeva

smjer valova

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 Obale -abrazijske
 Mjesta gdje sprudovi nastaju između hridi i manjih
otočića te se povežu s kopnom zovemo PREVLAKE ili
TOMBOLI.

uzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
euzeto Otok Vis
Obale - taložne
 blago položene
 oblikovane taloženjem sedimenata valovima
i dužobalnim strujama

 barijerni otoci, pješčani sprudovi, paralelni s

obalnom linijom
 zaštićene lagune - odvajaju barijerne otoke od
obale Blatt, et al, 1980, Petrology of Sedimentary Rocks

Miami Beach, Florida

Obale – potopljene (ingresijske)
 najčešći tip obala
 potopljeni reljefni oblici nisu znatno izmijenjeni abrazijskim djelovanjem
 Würm - morska razina niža za oko 120 m
 rast morske razine - potapanje riječnih ušća i dolina – ESTUARIJ, RIJAS

 ESTUARIJ - potopljena riječna dolina

koja se ljevkasto širi prema moru,
(Temza, Sena i Gerona)

 RIJAS - potopljeno riječno ušće, ali

veće dužine i strmih strana (Limski i
Raški kanal)

 miješanje slane i slatke vode

Estuarij Amazone
Obale – potopljene (ingresijske)
 tektonski uzrok
 potapanjem tektonskog epirogenog ugiba (obala Nizozemske)
 potapanjem rasjedne zone (egejski arhipelag)
 potapanjem vulkana (Hawaii)
 potapanjem seizmičkih područja (dijelovi japanske obale)
 potapanjem nabrane zone (dalmatinska obala)

 dalmatinski tip obale -

sinklinale pretvorene u
kanale i zaljeve, a
antiklinale u otoke i
poluotoke
Obale – potopljene (ingresijske)
 glacijalni sedimenti – morene (npr. nekoliko otoka New England, Long
Island - NY (oblikovan iz dvije krajnje morene))

 delte - ušća rijeka

 brza sedimentacija
 Po, Nil i Mississippi
Obale – potopljene (ingresijske)
 glacijalnog postanka
 fjordovi, ledenjačke doline poplavljene uslijed
uzdizanja morske razine
 oblikuju se kao i estuariji, ali su prethodno
nastali djelovanjem ledenjaka, a ne rijeka
tijekom niske morske razine
Obale – potopljene (ingresijske)
 krške ingresijske obale
 potopljena udubljenja u kršu (veće ponikve, uvale, krška polja)
PP Telašćica
Obale – potopljene (ingresijske)
 eolske
 prodor morske ili jezerske
vode između pjeskovitih
uzvišenja

 npr. Aralsko jezero

Aralsko jezero
Obale - izdignute
 uslijed djelovanja tektonike
 kopno se uzdiže brže od rasta morske razine - dijelovi starog morskog dna
postaju kopno
 npr. Pacifička obala SAD-a i Kanade - izdignute marinske terase s
erozijskim oblicima

prijašnja morska hrid!

Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

Obale – oblikovane organizmima
 koraljni i algalni grebeni

 atol – otok izgrađen od koralja

(prstenasti koraljni greben) koji
djelomično ili potpuno okružuje
lagunu

 Australija, koraljni greben dug 1750

km
Obale – oblikovane organizmima
 obale s razgranatim korijenjem
mangrova - mangrove šume

 ekvatorijalno područje

 stabla rastu u bočatoj vodi

neposredno uz obalu (sprečava
kretanje materijala)
 dalmatinski tip obale - sinklinale pretvorene u
kanale i zaljeve, a antiklinale u otoke i poluotoke
 locus typicus
 79 otoka
 525 otočića
 642 hridi i grebena
UKUPNO: 1246
 strukture paralelne obali
Kornati National Park
Kako je sve formirano?

 postglacijalnom ingresijom mora nakon koje su

dotadašnje planine postale otoci, a izdužene doline
su potopljene i danas su kanali
Dokazi?
 SKETCH OF SUBMERGED SPRINGS, “VRULJAS”

KARST MOUNTAIN

CAVES

FORMER SPRING

UNDERGRO
UND WATER
FL OW
Paleokanjon rijeke Zrmanje
Uvala Čuška dumboka
Dijelom potopljene ruševine rimske vile u prolazu Mala Proversa (Dugi otok),
sagrađene u 1. st.pr.Kr.
otoci Ugljan i Pašman prikazani na starim kartama a) Reis (1526), b) Pagano
(ca 1530), c) Pinargenti (1573); d) Merian (1647) (Faričić, 2006)
Telašćica Nature Park
Otoci
 OTOCI - dijelovi kopna u morima, oceanima ili jezerima
sa svih strana okruženi vodom
 javljaju se pojedinačno ili u grupama (ili nizovima) –
OTOČJA - ARHIPELAG
 prema položaju i postanku, razlikujemo:
• kontinentske otoke (nalaze se u blizini kontinenta od kojih su odvojeni. Po svom
geološkom sastavu, flori i fauni slični su kopnu od kojeg su odvojeni. Najčešći razlog njihova odvajanja od
matičnog kopna je posljedica ingresije i abrazije) – NALAZE SE NA PODRUČJU ŠELFA

• oceanske otoke (udaljeni su od kontinenata i obično su grupirani na podmorskim

uzvišenjima (npr. Podmorski prag). Toj grupi otoka pripadaju atoli te koraljni i vulkanski
otoci)