PLJUSKARA - skriveno blago Dilja

Uvod
 Područje kanjona Pljuskare smješteno je na
južnoj padini Dilj gore ispod vrha Vidovo brdo
koji je na 380 metara nadmorske visine
 Predstavljaju ga tri kanjona i četiri grebena
 Kanjoni su nastali djelovanjem vode koja se iz
četiri manja izvora slijeva niz padine Dilja
 Uvod
 Specifičnost Pljuskare su naslage u kanjonima
koje predstavljaju najstarije stijene na Dilj gori
nastale i taložene prije 15 do 17 milijuna godina,
kada je na našim područjima bilo Panonsko more
 Priča o Pljuskari vodi nas u jedno drevno
razdoblje kada je na ovom području postojao neki
sasvim drugi krajolik, kad se na mjestu današnjih
nizina prostiralo more
 Ono je bilo plitko i toplo s brojnim biljkama i
životinjama
 Dokaze o njihovom postojanju nalazimo u
diljskim stijenama u vidu fosila – okamenjenih
školjkaša, ježinaca, koralja i puževa
Geološka zbivanja na prostoru
Europe
 Početkom paleocena, na
području većeg dijela
današnje Europe prostirao
se veliki Tethys ocean
 Prije 34 milijuna godina,
Afrička litosferna ploča
sudara se s Euroazijskom
litosfernom pločom te
uzrokuje raspad Tethys
oceana
Geološka zbivanja na prostoru
Europe
 Novonastalo Paratethys
more protezalo se na
području današnje
središnje i istočne Europe
 Središnji Paratethys
protezao se između Alpa i
Karpata, obuhvaćajući
Panonski bazenski sustav
Panonski bazenski sustav
 Najveći dio
Paratethysa čini
Panonski bazenski
sustav koji se prostire
između Alpa, Karpata i
Dinarida

 Jugoistočni dio
Panonskog bazenskog
sustava zauzima
područje današnje
Slavonije i središnje
Hrvatske
Panonski bazenski sustav
 Uslijed tektonske
aktivnosti u Dinaridima,
došlo je do otvaranja
Paratethysa prema
Mediteranu i promjene
taložnih uvjeta u
marinske

 Kao rezultat sve

intenzivnijih tektonskih
pokreta (prije otprilike
10 milijuna godina),
započela je izolacija
bazena
Panonski bazenski sustav
 Veze sa Sredozemljem
počele su slabjeti, a
taložni uvjeti mijenjaju
se iz marinskih u
bočate

 Krajem ovog razdoblja

potpuno puca veza
između Paratethysa i
Sredozemlja te nastaje
Panonski bazen (prije
otprilike 7 milijuna
godina)
Panonski bazenski sustav
 Kao posljedica
potpune izolacije
oslađuje te
formira u
Panonsko jezero

 Panonsko jezero
potpuno je iščezlo
prije otprilike 1,8
milijuna godina
 Geologija Dilj gore

 Dilj gora dio je kompleksa

slavonskih planina koje zajedno
zatvaraju i tvore Požešku kotlinu
 Za razliku od Psunja, Papuka,
Krndije i Požeške gore, Dilj gora
je puno mlađeg postanka,
izgrađena od neogenskih
sedimentnih stijena starosti od
18 do 2-3 milijuna godina
 Geologija Dilj gore
 Sedimenti neogena nalaze se i u
nizinskim dijelovima brodskog
Posavlja
 Prostor današnje Slavonije
prekriven je morem prije otprilike
17 milijuna godina
 Panonsko more bilo je toplo i
plitko s vrlo razvedenim obalama,
u kojem su današnje slavonske
planine poput Papuka i Psunja
egzistirale kao otoci
 Geologija Dilj gore

 Obilovalo je bogatim biljnim i

životinjskim svijetom
 Naslage badena nalaze se na
površini u kanjonima Pljuskare i
okolici Zdenaca te na južnim
padinama glavnog grebena Dilj
gore
 Debljina badenskih sedimenata
iznosi oko 250 metara
Kanjoni Pljuskare
 Specifičnost Pljuskare su
stijene u bokovima njenih
kanjona starosti od prije 16
milijuna godina pa sve do
danas

 Kanjoni Pljuskare su nastali

erozivnim djelovanjem vode,
koja se iz četiri manja izvora
slijeva niz padine Dilja, a
spajajući se južno od kanjona
tvori potok Petnju, čijim je
zadržavanjem nastalo
istoimeno akumulacijsko
jezero
 Kanjoni Pljuskare
 Najdonje slojeve čine  Slojevi pješčenjaka slabije su
siltovi i gline ukupne čvrstoće te osim fosilnih
debljine 10-ak m koji ostataka organizama, sadrže
ne sadrže fosilne
ostatke stare 18 i valutice kvarca i
milijuna godina metamorfnih stijena
 Iznad siltova, slijede
slojevi debljine oko 30
m, a zastupljeni su
vapnencima i
pješčenjacima
 Vapnenci obiluju
fosilima, sadrže cijele
ljušture, skelete i kršje
izumrlih životinja
 Kanjoni Pljuskare
 U vapnencima i pješčenjacima
pronađena je bogata fosilna
makro i mikrofauna.
 Dominiraju cjelovite ljušture
ježinaca, veliki školjkaši te puževi
 U tim slojevima nalaze se i
nakupine crvenih alga
 Mogu se naći i zubi morskih pasa
i mačaka te kralješci riba i kitova
 Špilja
Bukovac
 U bočnim stranama kanjona Pljuskare
vrlo su česte pojave špilja
 Jedna od značajnijih je špilja Bukovac
 Njezina specifičnost je u tome što u
svodu i bočnim stranama sadrži
mnogobrojne, cjelovite, fosilizirane
ljušture ježinaca
 U podlozi špilje postoji
značajan fosilni materijal
 Nakon povlačenja Panonskog
mora ulaz u špilju ostao je
otvoren te je mogla služiti kao
prirodno sklonište
životinjama, moguće je naći i
tragove čovjeka
 Špilja Bukovac danas je zasuta
nanosima kvartarnih
sedimenata i nužno je
provesti iskopavanje
sedimenata da bi se došlo do
originalne podloge špilje
 Kanjoni Pljuskare
 Kanjoni Pljuskare su
reprezentativni primjer
staništa hrasta medunca
i crnog jasena, šume
hrasta kitnjaka, bukve i
običnog graba
 Najveću skupinu
ugroženih stanovnika
Dilja čine šišmiši
 Ugrožene životinje s
crvenog popisa su
vodenrovka, vjeverica,
puh orašar i zec
 Kanjoni Pljuskare
 Od vodozemaca se na
Dilju mogu naći smeđa
krastača, mali
vodenjak, planinski
vodenjak, šareni
davdežnjak, žuti
mukač, velika zelena
žaba i crveni mukač

 Gmazovi pronađeni na
Dilju uključuju
zelembača, zidnu
guštericu, bjelicu i
bjeloušku
 ZAKLJUČAK
 Kanjoni Pljuskare značajan su geološko-
paleontološki lokalitet
 Činjenica da su u postupku proglašenja
geološkog spomenika Hrvatske, dovoljno
govori o njihovoj važnosti
 S obzirom na to da prirodna baština pripada
svima i da je od neprocijenjive vrijednosti,
potrudimo se zajedno kako bismo je očuvanu i
ostavili u naslijeđe budućim naraštajima
Osnovna škola "Đuro Pilar" Slavonski Brod

KRAJ

Izradio: Lovro Biondić, 7.B