Analiza djela:

List u skladbi Sunt lacrymae rerum koristi maarsku ljestvicu( A-B-CIS-D-E-F-GISA) u a-molu. To se moe uti odmah na poetku nastupom teme. Desna i lijeva
ruka istovremeno sviraju melodiju, u prvim taktovima, u pomacima paralelnih
oktava. Melodija u sebi sadri motive koji tokom skladbe nisu uvijek isti.
Promjenom jednog ili vie tonova, u motivima iz melodije, mijenjaju se boja i
karakter prve fraze.
Zatim slijedi ponovljeni dvotakt koji ostaje u maarskoj ljestvici. Slijedi glazbena
misao, melodija u viem registru impresionistikog karaktera. Ta glazbena misao
u a-molu se ponavlja, ali sada u cis-molu. U 19.-om taktu pojavljuje se druga
tema s karakterom valcera. Naizgled je ona u f-molu, no ve u 22.-om taktu
pojavljuje se ton ges kao septima dominantnog sekundakorda u Des-duru, ali i s
dalje prisutnom silaznom voicom na snienom drugom stupnju.
Slijede oktaviranja glavne melodije dok su joj pratnja akordi koji upotpunju
harmoniju. U 30.-om taktu do izraaja dolazi duboki registar s ''masnim''
akordima sputajui se za pola tona svaki put kad se promjeni harmonija. Taj dio
traje sve do 41.-og takta . U 42.-om taktu slijedi prijelaz koji u sebi sadri
materijale iz prvog dijela, ali neto razraene. Most koji slijedi sadri glavu teme.
U 57.-om taktu pojavljuje se novi glazbeni materijal u A-dur tonalitetu. Neto
slino drugoj temi. Gledano harmonijski, izmjenjuju se prvi i peti stupanj u pratnji,
a iznad nje oktavirana melodija s izmjeninim tonom ais, u svojoj prirodi smanjeni
septakord nedominantne funkcije. Od 65.og do 72.og takta je ponovljena fraza
koja nas svojim izmijenjenim zavretkom vodi u Fis-dur. Od takta 73. razrauje se
materijal iz 57.og takta dok lijeva ruka ''dri'' pedal na dominanti u obliku
rastavljene rastvorbe. Gledajui oblik, radi se o ponovljenoj frazi od 73.-eg do
polovice 80.-og takta gdje je prva fraza u Fis-duru, a druga u G-duru. U 81.-om
taktu susreemo melodiju iz 9.-og takta s pratnjom u lijevoj ruci. Od 89.-og takta
slijedi dio slian onom iz 57.-og takta, ali razraen u smislu diminucije ili
positnjavanja notnih vrijednosti. Od 101.-og do 108.-og takta slijedi ponovljena
fraza od osam taktova (4+4) s osminskim pulsom u lijevoj ruci i zastojem na
treoj dobi svakog drugog takta. Zatim slijedi ponovljeni dvotakt s materijalom iz
prethodno ponovljene fraze. 113. takt donosi temu neto ritmiki izmijenjenu i
podebljanu tonovima oktave. Zatim slijedi coda od 124.-og takta gdje se po
kromatsko-tercnoj vezi (FIS-AIS-CIS i A-CIS-E) izmjenjuju ''veliki'' akordi u svoji
razliitim poloajima. U zadnja etiri takta izmjenjuju se akordi A-dura i C-dura.

O djelu ''Godine hodoaa'' :

Djelo Godine hodoaa napisano je za klavir. Moglo bi se rei da ujedinjuje sve

ono to ini Lisztov glazbeni jezik. Manjak virtuoznosti opravdan je bogatom
harmonijskom ekspresivnou. Neki ovo djelo zbog svoje atmosfere prikazuju kao
''anticipacija'' ili nagovjetaj impresionistikog jezika Debussyja i Ravela. Smatra
se majstorskim djelom i sukusom Lisztovog glazbenog stila.
Naslov se referira na Goetheov slavni roman o samorealizaciji ''Naukovanje
majstora Wilhelma'', ali osobito na njen nastavak ''Putujue godine majstora
Wilhelma''. Liszt jasno postavlja ovo svoje djelo u kontekst romantiarske
literature svoga vremena stavljajui pred veinu djelova uvod u vidu odlomka iz
knjievnih djela autora poput Schillera, Byrona ili Senancoura. U uvodu o
cjelokupnom ovom djelu Liszt pie: ''Putujui nedavno u brojne nove zemlje kroz
razne pejzae i mjesta posveena povjeu i poezijom; osjetivi da fenomen
prirode i njene pripadajue znamenitosti ne prolaze pred mojim oima kao
besmislene slike nego pobuuju duboke osjeaje u mojoj dui i da izmeu nas
uspostavio maglovit, ali neposredan odnos. Nedefinirana, ali stvarna prisnost,
neobjanjiva, ali neporeciva komunikacija. Pokuao sam portretirati u glazbi neke
od svojih najsnanijih osjeaja i najivljijih utisaka.''
Sastoji se od tri dijela.
Prvi dio iliti "Premire anne Suisse'' (Prva godina vicarska) objavljena 1855., a
komponirana izmeu 1948. i 1954. Veina djelova te suite su revizije albuma ''D'
un voyageur part I : Impressions et Poesies''
1. Chapelle de Guillaume Tell (Kapela Williama Tella) u C-duru.
-za ovaj prikaz vicarske borbe za osloboenje Liszt odabire Scillerov moto kao
naslov: ''Svi za jednog-jedan za sve''
2. : Au lac de Wallenstadt (Na jezeru Wallenstadt) u As-duru
-Lisztov naslov je iz Byronovog Hodoaa Childea Harolda''
3. : Pastorale u E-duru
4. Au bord d' une-source (Pokraj izvora) u As-duru
5. Orage (Oluja) u c-molu
6. Valle d'Obermann (Obermanova dolina) u e-molu
7. Eglogue (Ekloge) u As-duru
8. Le mal du pays (Nostalgija) u e-molu
9. Les cloc hes de Genve : Nocturne (enevska zvona : Nokturno) u B-duru

Drugi dio:

"Deuxime anne: Italie (Druga godina Italija)

-komponirana izmeu 1837.-1849., a objavljena 1858.

1.Sposalizio (Vjenenj djevice, Rafaelova slika) u E-duru no.2
2. Il Penseroso (Mislilac, Michelangelov kip) u cis-molu
3. Canzonetta del Salvator Rossa ( prema pjesmi ''Vado ben spesso cangiando
loco'' koju je napisao Giovanni Bononcini u A-duru
4. Sonetto 47 del Petrarca ( Petrarkin sonet 47) u Des-duru
5. Sonetto 104 del Petrarca ( Petrarkin sonet 47) u E-duru
6. Sonetto 123 del Petrarca ( Petrarkin sonet 47) u As-duru
7. Apres un-lecture de Dante: Fantasia Quasi Sonata (nakon itanja Dantea:
Fantasia Quasi Sonata) u d- molu

Drugi dio drugog dijela: Venezia e Napoli (Venecija i Napulj) komponiran 1859.
god. kao djelomina revizija ranijeg kompleta s istim imenom, koji komponiran
oko 1840.god. , a objavljen 1861. kao dodatak Drugoj godini.
Sastoji se od :
1. Gondoliera (Gondolierova pjesma) u Fis-duru. Temelji se na pjesmi ''La
biondina in gondoletta'' Giovannia Battiste Peruchinija
2. Canzone (Kancona) u es-molu
-temelji se na Gondolierovoj pjesmi ''Nessun maggior dolore'' iz
Possinijevog Otella
3.

Tarantella u g-molu koristi teme Guillaumea- Louisa Cottrau

Trei dio ("Troisime anne" ili Trea godina) izdana je 1883.

Brojevi od 1 do 4 i 7 komponirani su 1877.; broj 5 1872., a broj 6 1867.
1. Anglus! Prire aux anges gardiens (Angelus! Molitva anelima uvarima)
u E-duru, posveena Danieli von Blow, Lisztovoj unuci
-napisano je za orgulje, klavir ili za instrument koji kombinira oboje jer je Liszt na
skladbi napisao: ''Piano-melodium''
2. Aux cyprs de la Villa d'Este I: Thrnodie (K empresima vile d' Este I:
Thrnodie( znaenje: lirska pjesma ili himna komponirana ili izvoena kao
memorijal nekom pokojniku u g-molu
3. Aux cyprs de la Villa d'Este II: Thrnodie u e-molu
4. Les jeux d'eaux la Villa d'Este (Fontane Villa d' Este) u Fis-duru

-iznad notnog zapisa Liszt je ostavio zapis "Sed aqua quam ego dabo ei, fiet in eo
fons aquae salientis in vitam aeternam" (Voda koju u mu ja dati postat e u
njemu izvorom vode koja struji u ivot vjeni.'', iz Ivanovog evanelja.
5. Sunt lacrymae rerum/ En mode hongrois (Postoje suze za stvarima/u
maarskom modusu) u a-molu
-posveeno Hansu von Blow
6. Marche funbre, En mmoire de Maximilian I, Empereur du Mexique (Pogrebni
mar u sjeanje na cara Maximilijana od Mexica) u f-molu
7. Sursum corda (Podignite svoja srca) u E-duru

O LISZTU( Doborjan 1811.- Bayreuth 1886):

Pijanist koji je svojom virtuoznou zadivio i zarobio Europu, silno plodan
skladatelj za klavir, u velikoj mjeri zasluan za proirenje njegovih izraajnih
mogunosti i tehnikih zahtjeva, otac simfonijske pjesme, kompozitor ija su
harmonijski smiona djela nagovijestila elemente glazbe Debussyja i Bartoka.
Prvi uitelj klavira bio mu je otac, nadglednik na Esterhazyjevom imanju.
Dvanaest godina provedenih u Francuskoj bile su od najveeg znaenja za njegov
razvoj, budui da je tamo upio ideje i glazbu Paganinija, Berlioza i svog
suvremenika Chopina. Istakao je se kao autor strastveno osjeajnih djela poput
Sonate nakon itanja Dantea , Godine hodoaa, Paganini-etide i
Transcedentalne etide svjedoe o tome koliko je postigao u razvoju klavirske
tehnike. Od 1847. poinje s obnavljanjem slave Weimara kao najistaknutijeg
centra umjetnosti, poduavajui Wagnera, Berlioza i Verdija, izvodei njihova
djela te komponirajui niz orkestralnih simfonijskih pjesama i klavirskih Maarskih
rapsodija. Ostala djela su Preludij i fuga na ime BACH za orgulje, Prvi koncert za
klavir, Simfonija po Danteu, Simfonija o Faustu