INSTRUMENTALNE

VRSTE
 Instrumentalne vrste Izvođački sastavi
sonata glasovir
solo instrument + glasovir
simfonija simfonijski orkestar
koncert solo instrument + orkestar
komorne vrste raznovrsni sastavi glazbala

I. stavak II. stavak III. stavak IV. stavak

brzi polagani umjereni, plesni brzi
sonatni oblik trodijelni oblik složeni trodijelni oblik rondo

tema s varijacijama sonatni oblik

sonatni oblik
 SIMFONIJA
Najznačajnija vrsta orkestralne glazbe klasike
Sastoji se od 4 stavaka: prvi živ i dramatičan, drugi lirski, treći plesni i četvrti
briljantan i razigran
Joseph Haydn je skladao 104, W. A. Mozart 54, a L. V. Beethoven 9
Potkraj klasicističkoga razdoblja simfonije postaju duže i traže veći orkestralni
sastav
Svaki je stavak samostalna cjelina s vlastitim temama, a prvi je najčešće u
sonatnom obliku
 SONATNI OBLIK
Najsavršeniji instrumentalni oblik bečke klasike, skladatelji su ga koristili najčešće za prvi stavak,
a ponekad drugi ili četvrti
Bitematičnost: sonatni oblik ima dvije kontrastne teme, a kontrast tema je dvostruki: sadržajni
kontrast (teme su različitoga karaktera, melodije i ritma) i tonalitetni kontrast (prva tema u
osnovnom tonalitetu, a druga u dominantnom ili paralelnom)
Tri dijela sonatnog oblika: ekspozicija, provedba i repriza
Kontrast između tema je pokretač razvoja i dramatičnosti cijelog oblika
https://www.youtube.com/watch?v=-hJf4ZffkoI -W.A. Mozart: Simfonija br. 40 u g-
molu, K V 550, 1. stavak: Molto allegro
Ekspozicija: prve se dvije teme (međusobno kontrastne) predstavljaju slušateljima
(između njih se nalazi most), na kraju stoji znak repeticije, tj. Ekspozicija se ponavlja
Provedba: dramatski glazbemni zaplet, najuzbudljiviji dio sonatnog oblika, kraći
dijelovi tema- ponavljani, varirani, skraćeni, prošireni
Repriza: obje su teme u osnovnom tonalitetu, na kraju se nalazi coda (tal. rep) koa
učvršćuje osnovni tonalitet i stvara dojam završetka
 SONATA
Glazbeno djelo za solo glazbalo, najčešće glasovir, ili dva glazbala, npr. violinu i
glasovir
W. A. Mozart: Sonata za klavir u C-duru, KV 545 (Facile),
1. stavak: Allegro- https://www.youtube.com/watch?v=JcUh-ggBfzI (sonatni oblik)
2. stavak: Andante- https://www.youtube.com/watch?v=VK4vWzQCQxU
(5:55)(trodijelni oblik)
3. stavak: Rondo, Allegro (klasični rondo s epizodama)
Klasični rondo je oblik u kojem se osnovna tema ponavlja najmanje tri puta uvijek u
osnovnom tonalitetu, između tema se najčešće nalaze manji glazbeni sadržaji,
epizode
 KONCERT
Djelo za instrumentalnog solista i orkestar
Ima tri stavka: brzi-polagani-brzi i nemaju plesni stavak
Spaja i suprotstavlja virtuozitet solista sa snagom i zvukovnim
bojama orkestra, najviše namijenjeno glasoviru, zatim violini,
violončelu, rogu, trubi, klarinetu i fagotu
Prvi stavak ima dvije posebnosti: dvostruku ekspoziciju i solističku
kadencu
Prvu ekspoziciju svira orkestar i najavljuje solista izvodeći dvije teme
Drugu ekspoziciju počinje solist i s orkestrom ponovno izlaže dvije teme, iza
toga slijedi uobičajna provedba, repriza, solistička kadenca i coda
Solistička kadenca je dio bez orkestralne pratnje, koji pri kraju stavka izvodi
sam solist, ondje solist pokazuje svoj virtuozitet, u klasičnom razdoblju ih je
solist improvizirao i nisu bile zapisane, ali u 18 st. se počinju zapisivati
Polagani srednji stavak može biti u bilo kojem poznatom obliku, ali je zadnji
obično brz, razigran rondo
Joseph Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru-1. stavak: Allegro-
https://www.youtube.com/watch?v=RLDF8OeD-hc
 KOMORNE VRSTE
Klasična komorna glazba je bila namijenjena intimnijem ugođaju, a ne velikim
koncertnim dvoranama
Izvodi je mala skupina 2-9 glazbenika, jedan za svaku dionicu, nemaju dirigenta
Najavažnija je vrsta gudači kvartet pisan za dvije violine, violu i violončelo.
Sastoji se od 4 stavaka: brzi, polagani, menuet, brzi.
Ostali uobičajni sastavi: glasovirski trio – u sastavu glasovir, violina i violončelo i
gudaći kvintet koji čine 2 violine, 2 viole i violončelo
Najpoznatiji su skladatelji Luigi Boccherini, Joseph Haydn, W. A. Mozart i L. V.
Beethoven, od hrvatskih skladatelja Ivan Jarnović, te Luka i Antun Sorkočević
Ivan Jarnović: Treći koncertantni kvartet u F-duru – 1. stavak: Allegro con spirito-
https://www.youtube.com/watch?v=hmb4hAB5DJc (sonatni oblik s dvije teme)
Luigi Boccherini: Gudaći kvintet u E-duru – 3. stavak: Menuet-
https://www.youtube.com/watch?v=5fLPBIBOE5U (složeni trodijelni oblik)
 SLOŽENI TRODIJELNI OBLIK
Sastoji se od triju jasno odvojenih dijelova:
menueta, tria i menueta.
U menuetu razlikujemo dva kontrastna dijela
a i b te zatim reprizu a, te nastaje trodijelni
oblik (aba).
Nakon menueta slijedi trio kojega su nekada
izvodila 3 glazbala (2 oboe i fagot) pa je tako
dobio i ime i on također ima trodijelni oblik
(cdc).
Na kraju trija stoje riječi da capo koje znače
otpočetka. To znači da izvođaći ponovno
sviraju menuet, ali bez repeticija
TEMA S VARIJACIJAMA
Osnovna se glazbena misao – tema
ponavlja u nizu od tri do tridesetak puta,
ali uvijek drugačije varirana.
Koristile su se kao samostalnim dijelom
ili kao jednim od stavak simfonije, sonate
ili komorne glazbe.
https://www.youtube.com/watch?v=bOX
dAa-G4bo – W. A. Mozart: 12 varijacija
na "Ah vous dirai-je, Maman"
 Kraj
IZVORI: GLAZBENI KONTAKTI 1, YOUTUBE
PREZENTACIJU IZRADILE: VERONIKA MILINOVIĆ I JANA JUROŠ