SVEUILITE U MOSTARU PRAVNI FAKULTET

Magistarski

rad

NACIONALNO PITANJE I HRVATSKA NARODNA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE UPRAVE 1906.-1918.

Mentor: Pr !. "r. L#$% &'r Z ()

Kandida*: I( +, -./ 0 "'12.'$r

M 3*,r0 2'1,+# 4005.

SADRAJ M a g i s t a r s k i r a d................................................................................................1 U V O ............................................................................................................................! 1. V E L I K E S I L E I " O S N A I # E R $ E % O V I N A...........................1& 1.1.BERLINSKI KONGRES I ZAPOSJEDANJE BOSNE I ...............................18 HERCEGOVINE..............................................................................................18 1.4. ME6UNARODNOPRAVNI AKTI.....................................................................44 1.4.1. 72,+,) 88V. B.r2'+3) / $/ ( r,.................................................................44 1.4.4. N ( 1,9,r3),-C,r'/r,"3), ) +(.+:'#,.........................................................4; 1.4.;. Z,) + $1r,(2#,+#$ B 3+ & ' H.r:./ ('+ &..............................................4< 1.;. POSEBNOSTI NOVOGA PRAVNOG PORETKA............................................4= 1.;.1.Or/,+'9,:'#, (2,3*'..........................................................................................46 1.;.1.1. Pr,(+' 3$3*,(...........................................................................................45 1.;.1.4. P r.9' ' !'+,+:'#......................................................................................49 1.;.1.;. P'*,+#. ,/r,r+'> "+ 3,..........................................................................;0 '. K ( L L A ) E V R E * I M I N A $ I O N A L N O P I T A N+ E ...............,' 4.1. POLITIKA BO-NJA-TVA.................................................................................;; ,. PO E $ I S T R A N A K O % O R % A N I - I R A N+ A.........................,. ;.1. BORBA ZA VJERSKO-PROSVJETNU AUTONOMIJU SRBA......................<0 ;.4. BORBA ZA VJERSKO-PROSVJETNU AUTONOMIJU ...............................<; MUSLIMANA......................................................................................................<; ;.;. PROCES NACIONALNO-POLITI7KOG KONSTITUIRANJA ......................<5 HRVATA..............................................................................................................<5 !. # R V A T S K A N A R O N A - A + E N I $ A........................................&1 <.1. OSNIVANJE........................................................................................................=1 <.4. POLITI7KI PROGRAM......................................................................................=; <.;. GOSPODARSKI0 PROSVJETNI I KULTURNI PROGRAM............................=9 <.<. ODNOS HRVATSKE NARODNE ZAJEDNICE PREMA ANEKSIJI .............6; <.=. DR. IVO PILAR I NACIONALNO PITANJE...................................................65 <.6. ODNOS HRVATSKE NARODNE ZAJEDNICE PREMA OSTALIM ..........51 POLITI7KIM STRANKAMA.............................................................................51 <.6.1. Hr(,*3), +,r "+, 9,#."+':, - M$32'&,+3), +,r "+, r/,+'9,:'#,...............5= <.6.4. Hr(,*3), +,r "+, 9,#."+':, M$32'&,+3), +,1r."+, ?3,& 3*,2+,@ ............56 3*r,+),............................................................................................................56 <.6.;. Hr(,*3), +,r "+, 9,#."+':, - Sr13), +,r "+, r/,+'9,:'#,..........................55 <.6.<. Hr(,*3), +,r "+, 9,#."+':, - Hr(,*3), ),* 2'A), $"r$/,............................58 <.5. IZBORI ZA SABOR I DJELOVANJE HNZ-A U RADU ...............................8; BOSANSKOHERCEGOVA7KOG SABORA...................................................8; <.5.1.P,r2,&.+*,r+. ) &%'+,:'#.............................................................................86 <.5.1.1. Sr13) ->r(,*3)' "+ 3' $ % 3,+3) >.r:./ (,A) & S,% r$...................85 <.5.1.4. Hr(,*3) -&$32'&,+3)' 1,)*....................................................................90 <.5.1.4.1. Z,) + !,)$2*,*'(+ & *)$1$ )&.* (3)'> 3.2'B*,..........................9;

&. N A $ I O N A L N O P I T A N+ E I K O M " I N A $ I + E O*A+A "OSNE I # ER$E%OVINE V+ETSKO% RATA

OKO POL

TI+EKOM PRVO% S

/1.1!.01.11.2............................................................3

=.1. DECINIRANJE PROBLEMA..............................................................................96 =.4. POLITI7KE STRANKE ?191<.-1918.@..............................................................95 =.;. OSNOVNE KONCEPCIJE OKO RJE-ENJA NACIONALNOG ..................100 PITANJA............................................................................................................100 =.;.1. D$,2'9,&......................................................................................................100 =.;.4. Tr'#,2'9,&.....................................................................................................10< =.;.;. J$/ 32,(.+3) 1'*,+#..................................................................................10= - A K L+ U A K......................................................................................................14. I - V O R I I L I T E R A T U R A.........................................................................11! I. IZVORI..................................................................................................................11< II. LITERATURA.....................................................................................................11= III. ENCIKLOPEDIJE...............................................................................................144 IV. NOVINE..............................................................................................................14; V. ZAKONSKI PROPISI..........................................................................................14; PRILO%.......................................................................................................................1'! P 1'3 3*,+ (+'B*(, 9, (r'#.&. ,$3*r $/,r3). (2,3*'.......................................14< &$32'&,+'..............................................................................................................14< 1r,( 32,(+'.............................................................................................................14< ),* 2':'...................................................................................................................14< $)$1+ ...................................................................................................................14<

UVOD
U Bosni i Hercegovini nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, koji je potpisan 14.prosinca 1995. u Sjedinjenim meri!kim Dr"avama, nije na pravedan na!in rije#eno naciona$no pitanje. 1 U svezi s tim name%e se potre&a za dono#enjem novog ustavnog sporazuma, kojim &i se osigura$a istinska ravnopravnost svi' naroda i gra(ana Bosne i Hercegovine. )a pravedno rje#enje tog veoma s$o"enog pitanja smatramo da je potre&no istra"iti raz$i!ite poku#aje rje#avanja naciona$nog pitanja u raz$i!itim razdo&$jima povijesti Bosne i Hercegovine. U razdo&$ju srednjovjekovne Bosne i Hercegovine *ormira$a se oso&ita etni!ko+kon*esiona$na struktura pu!anstva, 'rvatsko+kato$i!ki civi$izacijski krug te skupina &osanski' krstjana i$i, kako se u povijesnoj $iteraturi !esto nazivaju, pripadnici &osanske crkve. ,akva etni!ko+kon*esiona$na struktura pu!anstva ostaje sve do pada Bosne i Hercegovine pod tursku v$ast 14-.. godine, kada se us$ijed procesa is$amizacije jav$ja is$amski civi$izacijski krug, uz istovremenu pojavu pripadnika srpsko+pravos$avne crkve. S do$askom austrougarske uprave u Bosnu i Hercegovinu 1/0/. godine nova v$ast naciona$nom pitanju posve%uje naro!itu pa"nju. ustrougarska uprava traja$a je !etiri deset$je%a i predstav$ja$a je razdo&$je preo&raz&e svake pore dru#tvenog, ku$turnog, socija$nog, gospodarskog i pravnog sustava u Bosni i Hercegovini. Stoga %e predmet po$itike ovog rada &iti ana$iza naciona$ne ustro+Ugarske 1onar'ije u Bosni i Hercegovini, s nag$askom na

istra"ivanje staja$i#ta vode%e po$iti!ke stranke &osansko'ercegova!ki' Hrvata Hrvatske narodne zajednice i njene po$itike prema rje#enju naciona$nog pitanja. 2ored toga dat %e se prikaz dje$ovanja i stavova osta$i' po$iti!ki' stranaka u Bosni i Hercegovini te raz$i!ite kom&inacije oko pravnog statusa Bosne i Hercegovine tijekom i krajem 2rvog svjetskog rata.

P *1'3+':' &'r (+ / 31 r,9$&, 1 #,(2#$#$ 3. $ $2 9' $3*,( *( r:,: R.1$%2'), B 3+, ' H.r:./ ('+,0 R.1$%2'), Hr(,*3), ' S,(.9+, R.1$%2'), J$/ 32,('#,. U A2,+)$ 14. 1r."('D.+ #. ", U3*,( 3*$1, +, 3+,/$ 1 *1'3'(,+#.& O1E./ )('r+ / 31 r,9$&, 1<. 1r 3'+:, 199=. ?V'B. ",F* +3) & U3*,($: E"'+ -,rA.('E0 Ustav i Politika-kritika etnikih ustava i postrepublikog ustavotvorstva u Bosni i Hercegovini 0 S,r,#.( 0 1995.0 3*r. =1.- 64. U31. Daytonski mirovni sporazum0 S,r,#.( 0 1996.

<

ustrougarske v$asti

nastoja$e su

izo$irati stanovni#tvo

Bosne i

Hercegovine od naciona$ni' kretanja u susjednim zem$jama i presje%i proces naciona$nog konstituiranja &osansko'ercegova!ki' Hrvata i Sr&a. S do$askom austrougarske v$asti u Bosnu i Hercegovinu, njeni narodi su posta$i dije$om europskog civi$izacijskog kruga i samim time Bosna i Hercegovina je u#$a u ku$turni i po$iti!ki prostor 3urope. ustro+Ugarska je u raz$i!it i od Bosni i Hercegovini poku#a$a izgraditi modernu pravnu dr"avu i pravni sustav. Speci*i!nost tog pravnog sustava je u tome #to je &io pravnog sustava ustrije i Ugarske, koje su njome uprav$ja$e, te od pravnog

sustava 4smanske 5arevine, kojoj je Bosna i Hercegovina do aneksije 196/. godine *orma$no i pripada$a. Bosansko'ercegova!ki pravni sustav sastojao se od dije$ova nas$ije(enog osmanskog sustava i novog austrougarskog pravnog poretka. 7edan od osnovni' zadataka nove uprave &io je onemogu%iti razvitak naciona$ni' te"nji &osansko'ercegova!kog pu!anstva, oso&ito, kako je naprijed istaknuto, izo$irati pu!anstvo Bosne i Hercegovine od naciona$ni' kretanja u susjednim zem$jama te sprije!iti proces naciona$nog konstituiranja Hrvata i Sr&a. U to vrijeme jav$ja se po$itika interkon*esiona$nog &osanstva, odnosno &o#nja#tva koju su promovira$i austrougarski s$u"&eni krugovi na !e$u sa zajedni!kim ministrom *inancija Benjaminom 89$$ayem. 1e(utim, ta po$itika stvaranja interkon*esiona$nog &o#nja#tva, odnosno &osanstva nije ima$a snage suprotstaviti se 'rvatskoj i srpskoj naciona$noj ideji, i po!etkom ::. sto$je%a vi#e ne predstav$ja nikakvu po$iti!ku snagu niti a$ternativu naciona$nim pokretima u Bosni i Hercegovini. ;jerske zajednice u Bosni i Hercegovini su ima$e znatan utjecaj na *ormiranje prvi' gra(anski' stranaka. <ra(anske stranke su nasta$e iz vjersko+ prosvjetni' zajednica. Bu(enje naciona$ne svijesti kod Hrvata ima$o je vi#e *aza. Domo$ju&$je se istica$o u!$anjivanjem u pjeva!ka dru#tva, !itaonice. 2rva stranka &osansko'ercegova!ki' Hrvata nastaje u vremenu suprotstav$jeni' odnosa izme(u novouspostav$jene kato$i!ke crkvene 'ijerar'ije i *ranjeva!kog reda. S vremenom nosite$ji 'rvatske naciona$ne svijesti postaju pripadnici 'rvatske inte$igencije koja se poveza$a s *ranjevcima. Hrvatska narodna zajednica uteme$jena je 196-. godine u Docu kod ,ravnika. U njenom programu jasno se isti!e da su Bosna i Hercegovina ==kako =

po p$emenu svoji' starosjedi$aca==, tako i po dr"avnom pravu 'rvatske zem$je. >to se ti!e odnosa prema srpskom pu!anstvu, isti!e se po$itika reciprociteta u me(uso&nim odnosima. Hrvatska gra(anska po$itika u Bosni i Hercegovini mog$a je ostvariti re$ativnu ve%inu jedino prido&ivanjem na svoju stranu &osansko'ercegova!ki' 1us$imana. 2rev$adava$o je mi#$jenje da se 'rvatski dr"avnopravni ci$jevi mogu ostvariti samo ako se 1us$imani prido&iju za 'rvatstvo, stoga 1us$imane smatraju ==neprijepornim Hrvatima==. ,akav stav !e$nika Hrvatske narodne zajednice &io je u odre(enom smis$u i g$avni raz$og suko&$javanja u toj stranci. Uskoro &osansko'ercegova!ka po$iti!ka scena do&iva novu stranku pod rukovodstvom vr'&osanskog nad&iskupa 7osipa Stad$era + Hrvatsku kato$i!ku udrugu. neksiona kriza 196/. godine ima$a je utjecaj na po$iti!ka gi&anja u zem$ji, po#to srpsko i mus$imansko pu!anstvo nije mog$o pri'vatiti !injenicu da su ==podanici== kr#%anskog v$adara. tj. ustro+Ugarske 1onar'ije. Hrvatsko pu!anstvo je aneksiju pozdravi$o s otvorenim odu#ev$jenjem, koje me(utim nije dugo traja$o jer su s'vati$i da se nji'ov pravni po$o"aj ne mijenja, i da se ne%e ostvariti nadanja 'rvatske gra(anske po$itike o prik$ju!enju Bosne i Hercegovine 'rvatskim zem$jama. 5arevom sankcijom 10. ve$ja!e 1916. godine o&jav$jen je Ustav za Bosnu i Hercegovinu. 4n je u znatnoj mjeri pridonio aktiviranju gra(anskog po$iti!kog "ivota, &udu%i da je Ustavom uspostav$jena institucija Sa&ora Bosne i Hercegovine. 1e(utim Sa&or nije imao najva"niju *unkciju, to jest zakonodavnu v$ast, a njegove ov$asti su se proteza$e samo na ==&osansko'ercegova!ke pos$ove==. Hrvatska narodna zajednica na prvim sa&orskim iz&orima do&i$a je 1? mandata od mogu%i' 1-, koji su &i$i predvi(eni za 'rvatsko &ira!ko tije$o. ;a"no je istra"iti dje$atnost Hrvatske narodne zajednice tijekom !etverogodi#njeg rada u &osansko'ercegova!kom Sa&oru, njene odnose s drugim po$iti!kim strankama te pose&ice njeno dje$ovanje u vrijeme dono#enja )akona o *aku$tativnom otkupu kmetovski' se$i#ta. @ad Sa&ora tekao je sve do u&ojstva prijesto$onas$jednika Aranje Aerdinanda ?/. $ipnja1914., kada se raspu#ta i time prestaje strana!ko dje$ovanje jer po!inje 2rvi svjetski rat.

2o!etkom 2rvog svjetskog rata u austrougarskim dr"avnim vr'ovima jav$jaju se raz$i!ite kom&inacije oko pravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine tijekom i nakon rata. 2onovno Bosna i Hercegovina postaje interesna s*era, kako ugarski' i austrijski' dr"avni' vr'ova, tako i susjedni' dr"ava. Uz s$u"&enu austrougarsku po$itiku dua$izma jav$ja se unutar gra(anske 'rvatske po$itike i ideja trija$izma, odnosno za'tjev za preure(enjem 1onar'ije *ormiranjem tre%e *edera$ne jedinice prik$ju!enjem Bosne i Hercegovine 'rvatskim i s$ovena!kim zem$jama. 2ored toga u odre(enim po$iti!kim krugovima jav$ja se i ideja jugos$avenstva, odnosno ideja o stvaranju prve zajedni!ke dr"ave 7u"ni' S$avena. U dosada#njoj povijesnoj $iteraturi pojedina su pitanja iz austrougarskog razdo&$ja u najve%oj mjeri istra"ena, kao npr. pravna priroda okupacijske uprave, te op%enito po$o"aj Bosne i Hercegovine u sk$opu Ha&s&ur#ke 1onar'ije. 1e(utim pitanje rje#avanja naciona$ni' odnosa u Bosni i Hercegovini u vrijeme austrougarske v$adavine nije cje$ovito o&ra(eno. 2o$azna osnova pri istra"ivanju po$o"aja Bosne i Hercegovine u vrijeme austrougarske uprave &i$o je dje$o 1usta*e Bmamovi%a Pravni poloaj i unutarnjo politiki razvitak BiH od 1878. do1914. CSarajevo, 190-.D. U tom dje$u autor na vr$o preg$edan na!in na teme$ju &ogate ar'ivske o&jav$jene i neo&jav$jene gra(e, $iterature, s$u"&eni' pu&$ikacija i tiska onda#njeg vremena, prikazuje dr"avnopravni po$o"aj Bosne i Hercegovine nakon okupacije 1/0/., pravni sustav, po$iti!ko pravni re"im okupacije. 2ored toga autor istra"uje uvjete, razvoj i dje$ovanje gra(anski' po$iti!ki' stranaka kod Hrvata, Sr&a i 1us$imana, aneksionu krizu 196/. godine, kao i dono#enje Ustava 1916. godine, te op%enito po$itiku i evo$uciju austrougarske naciona$ne po$itike. predstav$ja osnovu za razumijevanje okvira i odnosa Hercegovina &i$a od 1/0/ do 1914. godine. 2ovijest gra(anski' po$iti!ki' pokreta mo"e se pratiti iz dvije vrste izvoraE o&jav$jene i neo&jav$jene ar'ivske gra(e, te iz tiska onda#njeg vremena. Bosansko'ercegova!ka 'rvatska gra(anska po$itika o&ra(ena je u vi#e radova Fuke Gakovi%a i 1irjane <ross. Bzme(u osta$og, Fuka Gakovi% u teme$jnom dje$u pod nas$ovom Politike organizacije bosansko ercegovaki katolika Hrvata C)agre&, 19/5.D po$azi od 5 utor i se osvrnuo i na ustroj i rad &osansko'ercegova!kog Sa&ora, tako da to dje$o u kojem je Bosna

geneze kon*esiona$no+ekonomske strukture &osansko'ercegova!kog pu!a+ nstva, opisuju%i na teme$ju o&jav$jene i neo&jav$jene ar'ivske i druge gra(e, $iterature, &ro#ura, monogra*ija, !$anaka, rasprava, encik$opedija i novina osnovne odrednice &osansko'ercegova!kog dru#tva, uzimaju%i u o&zir principe dje$ovanja Hrvatske narodne zajednice od uteme$jenja do iz&ora za Sa&or 1916.godine. 2ored toga o&ra(uje i osnivanje Stad$erove Hrvatske kato$i!ke udruge, njen program i dje$ovanje do otvaranja Sa&ora 1916. godine. 2ored tog dje$a, Gakovi% tako(er u radu Poloaj Bosne i Hercegovine u austrougarski! koncepcija!a rje"enja jugoslovenskog pitanja 1914.#1918. C,uz$a, 19/1.D na teme$ju povijesni' izvora iz ma(arski' ar'iva, a pose&ice privatni' *ondova gro*a Bstv9na ,isze, predsjednika ma(arske v$ade i Bstvana Buri9na, zajedni!kog ministra *inancija i vanjski' pos$ova ustro+Ugarske 1onar'ije, te ar'ivske gra(e zema$jskog pog$avara Stjepana Sarkoti%a ana$izira p$anove i stavove austrijske v$ade prema regu$iranju pravnog statusa Bosne i Hercegovine, odnosno rje#enju jugos$avenskog pitanja tijekom 2rvog svjetskog rata. 1irjana <ross u !$anku Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878. do kraja 1914. CHistorijski z&ornik, :B:.+::.H--.+-0., str. 9.+-/.D, na vr$o koncizan na!in ukazuje na pri$ike u po$iti!kom "ivotu Bosne i Hercegovine uzimaju%i u o&zir sve !im&enike koji su utjeca$i na speci*i!nost 'rvatske po$itike u Bosni i Hercegovini. utorica po$azi od omjera pu!anstva po kon*esijama koji u mnogome odre(uje karakter naciona$ni' pokreta i po$iti!kog razvoja, te raz$i!ita staja$i#ta u 'rvatskoj po$itici u Bosni i Hercegovini. )a razumijevanje pro&$ematike prava#tva, koja se odrazi$a i na po$iti!ki "ivot u Bosni i Hercegovini, iznimno je korisna knjiga iste autorice $zvorno prava"tvo#ideologija% agitacija% pokret C)agre&, ?666.D. 8njiga je nasta$a kao svojevrstan nastavak njenog dje$a Povijest prava"ke ideologije C)agre&, 190..D, preuzimanjem neki' dije$ova iz navedene knjige, a$i je upotpunjena novim istra"ivanjima te dokumentacijom. 4d radova koji se odnose na srpsku gra(ansku po$itiku, izdvajamo dje$o Bo"e 1ad"ara Pokret &rba za vjersko#prosvjetnu sa!oupravu CSarajevo, 19/?.D.

)na!ajna je studija skupine autora 2urivatra+Bmamovi%+ 1a'mut!e'aji%E 'usli!ani i bo"nja"tvo CSarajevo, 1991.D, u kojoj autori, svaki na svoj na!in, rasprav$jaju o naciona$nom *enomenu 1us$imana, o 'istoriji &o#nja!kog poku#aja i o naziv$ju Bo#njaci iHi$i 1us$imani. 5je$ovit preg$ed povijesti Bo#njaka dao je 1usta*a Bmamovi% u svom opse"nom dje$u Historija Bo"njaka CSarajevo, 1990.D. utor rasprav$ja o etni!kom identitetu 1us$imana. 8njiga se sastoji od osam pog$av$ja, a svako pog$av$je posve%eno je jednom dije$u &osansko'ercegova!ke povijesti, od geopo$iti!kog po$o"aja Bosne i Hercegovine u vrijeme srednjovjekov$ja do razdo&$ja novije povijesti od 1945. do 1996. godine. Iezao&i$azan je za istra"ivanje naciona$ni' odnosa na &a$kanskom po$uotoku, znanstveni opus dr. Bve 2i$ara, g$avnog ideo$oga Hrvatske narodne zajednice. Bvo 2i$ar C1/04.+19...D dje$ovao je kao pravnik, po$iti!ar, geopo$iti!ar i pu&$icist. U )agre&u je zavr#io k$asi!nu gimnaziju, a studij prava u Be!u. Bio je dugogodi#nji odvjetnik u ,uz$i, a od 19?6.godine pa sve do smrti i u )agre&u. Uteme$jite$j je Hrvatske narodne zajednice. studija, memoranduma i spomen+spisa. 2rije 2rvog svjetskog rata napisao je Pro !e!oriju, za koju se smatra da je nasta$a iza 196-. godine, a svakako prije 196/. godine. U tom dje$u dr. Bvo 2i$ar jasno ukazuje na po$iti!ke pro&$eme &osansko'ercegova!ki' Hrvata te nepri'va%aju%i mogu%nost pripajanja Bosne i Hercegovine Sr&iji, dr. 2i$ar p$edira za sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, pragmati!no iz$a"u%i po$iti!ki program Hrvata u Bosni i Hercegovini. )a vrijeme 2rvog svjetskog rata o&javio je dje$o &vjetski rat i Hrvati# Pokus orientacije rvatskog naroda jo" prije svr"etka rata C)agre&,1915.D pod pseudonimom dr. 7uri!i%. U tom dje$u dr. 2i$ar smatra da Hrvati i u ratnim uvjetima tre&aju jasno zacrtati svoje ci$jeve, a za do&ru po$iti!ku orijentaciju potre&na je kriti!ka ocjena i ana$iza kako vanjskopo$iti!ki', tako i unutarnjopo$iti!ki' !im&enika. na$iziraju%i ci$jeve i interese si$a ntante, te utor je niza po$iti!ki' &ro#ura,

Bta$ije i nji'ove saveznice Sr&ije, procjenjuje da &i se nji'ova po&jeda u ratu odrazi$a na Hrvatsku u smis$u da &i to &i$o (inis )roatie i (inis )roatoru!. Iada$je, dr. 2i$ar smatra najve%om po$iti!kom pogre#kom Hrvata stvaranje po$iti!kog saveza sa Sr&ima, a koji je usmjeren protiv 1onar'ije. Iada$je, 9

osvr%u%i se na geopo$iti!ki po$o"aj Bosne i Hercegovine, ukazuje na njenu geopo$iti!ku i geostrate#ku va"nost za Hrvatsku. Svoje prvo geopo$iti!ko dje$o Politiki ze!ljopis rvatski ze!alja o&javio je u Sarajevu 191/. godine, iako je dje$o napisano jo# 1911. godine. U tom dje$u po$azi od teze da po$iti!ko+zem$jopisni po$o"aj svakom narodu odre(uje odre(ene du"nosti, a eventua$ni nepos$u' za so&om nosi najte"e kazne, te tu tezu pokrep$juje primjerom ;e$ike Britanije, sto$je%ima vode%e si$e svijeta, koja je geop$iti!kom po$o"aju pri$agodi$a svoju po$itiku. Smatra da je Hrvatska z&og svoje zem$jopisne odre(enosti ima$a za pos$jedicu ku$turnu, gospodarsku i etni!ku nejedinstvenost, a da &i se ta nejedinstvenost preov$ada$a, potre&no je &iti po$iti!ki, socija$no, gospodarski i ku$turno organiziraniji od osta$i' naroda. *ie &+dsla,is e -rage und der .eltkrieg , CJien,191/.D predstav$ja njegovo "ivotno dje$o, koje je tek 194.. godine prevedeno na 'rvatski jezik, a o&jav$jeno je pod pseudonimom F. v. SKd$and. ;e$ika je zas$uga dr. Bve 2i$ara #to je tim dje$om ukazao na izvore ve$ikosrpskog naciona$izma. Ukazuje na genezu i &it sr&ijanske osvaja!ke po$itike, kao i na pos$jedice takve po$itike. )&og svoji' po$iti!ki' ana$iza mo"e se re%i da je dr. Bvo 2i$ar &io prorok onoga #to %e se desiti 06+ tak godina kasnije. 8njiga se sastoji od devet dije$ova, autor se &avi raznim zem$jopisnim, po$iti!kim, crkvenim, socija$nim aspektima koji su dove$i do postanka i potre&e rje#avanja ju"nos$avenskog pitanja. U prvom dije$u &avi se pro&$emom postanka &a$kanski' S$avena, nji'ovim po$o"ajem u sastavu @imskog 5arstva te ra#!$anjuje !im&enike koji su utjeca$i na stvaranje ju"nos$avenski' naroda op%enito. Drugi, tre%i i !etvrti dio odnose se na Hrvate i stvaranje 'rvatske dr"ave, Sr&e i stvaranje srpske dr"ave te Bosnu i Hercegovinu i stvaranje &osansko'ercegova!ke dr"ave. U svakom pog$av$ju, autor deta$jno ana$izira sve povijesne !injenice, kao i pravni po$o"aj ovi' dr"ava kroz raz$i!ita povijesna razdo&$ja. U petom dije$u dr. 2i$ar se &avi povijesnim teme$jima raz$ikovanja kato$icizma i pravos$av$ja, !im&enicima koji su utjeca$i na crkveni rasko$, te dru#tveno+po$iti!kim i dr"avno+po$iti!kim pos$jedicama rasko$a. >esti dio posve%en je &iti ju"nos$avenskog pro&$ema. Deta$jno su o&ra(eni svi e$ementi koje dr. 2i$ar smatra uzro!nicima srpskog naciona$no+po$iti!kog pravca. Sedmi dio &avi se #irim dr"avnim sk$opom u kojem se na$azi$a ve%ina ju"nos$avenski' zema$ja. povijest utor ana$izira po$iti!ku ustro+Ugarske 1onar'ije po!ev#i od Be!kog kongresa 1/15. godine, 10

ustrougarske i Hrvatsko+ugarske nagod&e pa sve do 2rvog svjetskog rata, kao i po$o"ajem Hrvatske, S$avonije, Da$macije i Bosne i Hercegovine u njenom sastavu, ne izostav$jaju%i 1a(are i osta$e 7u"ne S$avene, te utjecaj Bizanta na ustro+Ugarsku 1onar'iju. 4smi dio sadr"i povijesne !injenice o 'rvatsko+ srpskom nastojanju oko jedinstva, po!ev#i od geneze srpsko+'rvatskog nastojanja oko suradnje pa sve do razvoja za vrijeme 2rvog svjetskog rata. 2os$jednje pog$av$je nudi konkretne ideje za rje#enje ju"nos$avenskog pitanja u sk$opu 1onar'ije. U )agre&u 19??. godine o&javio je jo# jedno kapita$no dje$o Borba za vrijednost svoga //ja//. U njegovom $iterarnom opusu na$aze se i dje$aE Bogu!ilstvo kao religiozno#povijesni te kao socijalni i politiki proble! C)agre&, 19?0.D, te s njim povezan rad 0 dualiz!u stari &lavena i o njegovu podrijetlu i znaenju C)agre& 19.1.D 2os$jednje dje$o koje je o&javio, na odre(eni na!in je nastavak 7u"nos$avenskog pitanja, a rije! je o dje$u $!!er ,ieder &erbien% CBer$in, 19...D )a prou!avanje vjerski' odnosa u Bosni i Hercegovini u vrijeme pravoslavaca u Bosni i Hercegovini 1878.#1923. C1ostar, 1994.D. ustro+ Ugarske va"no je dje$o ,ome ;uk#i%a 'e1usobni odnosi katolika i utor po$azi od samog !ina okupacije koja je predstav$ja$a po!etak jednog novog na!ina "iv$jenja, prikazuje po$iti!ko, crkveno stanje u Sr&iji, 5rnoj <ori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. S$u"i se metodom komparacije, pri !emu je dan nag$asak na Bosnu i Hercegovinu koja je &i$a speci*i!na u odnosu na navedene zem$je, jer je istovremeno &i$a zajedni!ka zem$ja mus$imana. Bz mno#tva povijesne $iterature koja o&ra(uje *ranjevce, nji'ovo dje$ovanje i va"nu u$ogu, nezao&i$azna su dje$a *ra mno#tva ar'ivske gra(e i $iterature *ra ndrije Iiki%a. Ia teme$ju ndrija iscrpno ukazuje na zna!aj kato$ika, pravos$avaca i

*ranjevaca u povijesti Bosne i Hercegovine i #ireE -ranjevci u Hercegovini od 1878. do 1894. CSp$it, 190/.D, Politiko#pastoralno i prosvjetno#karitativno djelovanje ercegovaki (ranjevaca C1ostar, 19/-.D, Hercegovaki (ranjevci ndrije Iiki%a izvora , CSarajevo, 1900.D, u kojem se iz!e1u 1844. i 1944. C1ostar, 199-.D. )namenita su dje$a *ra Hercegovaki ustanak u svjetlu novi

pose&no osvr%e na uzroke nastanka ustanka, putovanje cara Aranje 7osipa B. kroz Da$maciju kao i na #irenje ustanka i za'tjeve sami' ustanika, zatim 5lazak 11

austro#ugarske vojske u Hercegovinu C)agre&, 19/6.D. zapadnu i manjim dije$om u isto!nu Hercegovinu 1/05. godine.

utor na teme$ju

neo&jav$jene ar'ivske i druge gra(e o&ra(uje u$azak austro+ugarske vojske u Iada$je, moramo istaknuti dje$o Beris$ava <avranovi%a 5spostava redovite katolike ijerar ije u Bosni i Hercegovini 1881 . C Beograd, 19.5.D, u kojem autor rasvjet$java pri$ike nasta$e nakon uspostave redovite kato$i!ke 'ijerar'ije i koje nam je po$azna osnova za razumijevanje te pro&$ematike. ;rijednost te knjige na$azi se u &rojnim dokumentima koje sadr"i, nasta$a je kao rezu$tat <avranovi%eva trogodi#njeg rada u Dr"avnom ar'ivu u Be!u. 4 po$iti!kom dje$ovanju nad&iskupa 7osipa Stad$era, koji je na oso&it na!in o&i$je"io &osansko'ercegova!ku povijest u vrijeme austrougarskog razdo&$ja, &avi se dje$o )orana <rijaka Politika djelatnost vr bosanskog nadbiskupa 6osipa &tadlera C)agre&, ?661.D. Bznimno je va"no to dje$o jer je autor istra"io Stad$erov odnos prema nekato$i!kim zajednicama u Bosni i Hercegovini, prema &osansko'ercegova!kim Sr&ima, Srpskoj pravos$avnoj crkvi, srpskoj naciona$noj ideo$ogijiL prema &osansko'ercegova!kim mus$imanima, pokretu za vaku*sko+meari*sku autonomiju. Da$je autor deta$jno govori o svim aspektima Stad$erova po$iti!kog dje$ovanja u stvaranju prve stranke &osansko'ercegova!ki' Hrvata, o njegovoj u$ozi u suko&u unutar 'rvatske gra(anske po$itike u Bosni i Hercegovini, koji je rezu$tirao stvaranjem nove po$iti!ke stranke Hrvatske kato$i!ke udruge. ,ako(er je autor istra"io Stad$erovu po$iti!ku dje$atnost oko rje#enja dr"avnopravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine, odnos prema jugos$avenstvu, kao i mnogo&rojna pitanja koja su vezana uz Stad$erovo dje$ovanje. nte 1a$&a#a u dje$u Hrvatski i srpski nacionalni proble! u Bosni za vrije!e rei!a Benja!ina 78lla9a% $. C1//?.+1/9-.D, o&jav$jenom u 4sijeku 1946. godine, dao je svoj doprinos povijesti naciona$ni' pokreta do 1/9-. godine. 2remda se u istra"ivanju nije koristio ar'ivskom gra(om, njegov doprinos je ve$ik jer je u o&jav$jenom tomu naveo, razvrstao i sredio $iteraturu koja se odnosi na povijest naciona$nog pitanja u Bosni. 2ose&no je vrijedno dje$o ,omis$ava 8ra$ja!i%a 78lla9ev rei! u BiH 1884.#1923. CSarajevo, 19/0.D, u kojem su prikazana nastojanja i konkretna rje#enja austrougarski' dr"avni' vr'ova da ostvare svoje dr"avne i po$iti!ke ci$jeve i interese. 14

2ostoje%a povijesna $iteratura omogu%uje da se op%enito ana$izira pro&$ematika po$o"aja Bosne i Hercegovine u sastavu ar'ivska gra(a, te dnevni i periodi!ni tisak. 4d o&jav$jeni' izvora koristi$i smo :apretkovu kulturno# istorijsku zbirku , koja se na$azi u r'ivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu Cpriredio ndrej @odinis, Sarajevo, ?664.D, zatim za prou!avanje mus$imanske gra(anske po$itike koristio nam je znanstveni opus Aerde Hauptmana Borba 'usli!ana Bosne i Hercegovine za vjersku i vaku(sko#!eari(sku autono!iju C<ra(a za prou!avanje po$iti!ki', ku$turni' i socija$no+ekonomski' pitanja iz pro#$osti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 19-0.D. 2ored toga va"no je dje$o Gure D"amonje *r :ikola 'andi;% politiki vo1a Hrvata u Bosni i Hercegovini i Privilegirana agrarna banka u &arajevu C2ri$og &roju /. i 9.==@adni!ke o&rane==, 1ostar, 1969.D. )na!ajan izvor za prou!avanje agrarni' odnosa u Bosni i Hercegovini u vrijeme ustro+Ugarske 1onar'ije predstav$ja dje$o Hamdije 8apid"i%a <grarni odnosi u Bosni i Hercegovini C<ra(a za prou!avanje po$iti!ki', ku$turni' i socija$no+ekonomski' pitanja iz pro#$osti Bosne i Hercegovine, Sarajevo,19-9.D. 4d s$u"&eni' pu&$ikacija najzna!ajniji izvori su &tenogra(ski izvje"taji o sjednica!a Bosansko ercegovakog 1914.D. U radu smo se koristi$i i neo&jav$jenom gra(om koja se na$azi u Bosne i Hercegovine u Sarajevu te u r'ivu r'ivu Aranjeva!ke provincije u 1ostaru. sabora 1912.#1914.% CSarajevo, 1916.+ ustro+Ugarske 1onar'ije. )a o&radu ove teme kori#tena je i &rojna o&jav$jena i neo&jav$jena

)a istra"ivanje povijesti &osansko'ercegova!ki' gra(anski' stranaka nu"no je pratiti onovremeni tisak. U svezi s time kori#ten je onodo&ni tisak Bo"njak% Hrvatski dnevnik% Hrvatska zajednica% 7r";anska obitelj% 0bzor% =adnika obrana% >e!an. Ia osnovi o&i$ja povijesni' izvora, o&jav$jene i neo&jav$jene ar'ivske i druge gra(e, tiska, pu&$icistike, knjiga, &ro#ura, monogra*ija, !$anaka i rasprava poku#a$i smo rasvijet$iti austrougarsko razdo&$je pitanja u Bosni i Hercegovini. &osansko'ercegova!ke povijesti, pose&ice raz$i!ite mode$e rje#avanja veoma s$o"enog naciona$nog

1;

Dosada#nja povijesna $iteratura samo se *ragmentarno &avi tim segmentom pa je iznimno va"no posvetiti pozornost toj temi i tako ovim dje$om u odre(enom smis$u pridonijeti &osansko'ercegova!koj pravnoj 'istoriogra*iji.

1<

1. V E L I K E S I L E I B O S N A I H E R C E G O V I N A
,ijekom povijesti Bosna i Hercegovina se !esto na$azi$a u sredi#tu svjetske po$itike. ;a"nost njenog zem$jopisnog po$o"aja naj&o$je se vidi koncem :B:. sto$je%a kada postaje interesna s*era kako ve$iki' si$a, tako i susjedni' dr"ava. 2o!ev#i od cara Aranje 7osipa B., koji je "e$io zauzimanjem Bosne i Hercegovine nadomjestiti izgu&$jene zem$je u Bta$iji i Ijema!koj, Sr&ije i 5rne <ore koje su sto$je%ima te"i$e za pro#irenjem na zapad, potom @usije koja &i eventua$nim osvajanjem Bosne i Hercegovine osigura$a svoje interese na Ba$kanu, mo"emo zak$ju!iti da je Bosna i Hercegovina doista &i$a va"na geostrate#ka i po$iti!ka meta spomenuti' si$a u ostvarivanju svoji' ziji i ekspanzionisti!ki' te"nji. U :B:. sto$je%u ,ursko 5arstvo o&u'va%a$o je prostore u 3uropi, *rici. Bi$o je ustrojeno kao teokratsko+vojni!ko+*euda$na dr"ava. 2rodorom 4sman$ija na Ba$kanski po$uotok u :;. sto$je%u, Bosna i Hercegovina postaje nji'ova najzapadnija pokrajina. ,urski su$tani su poku#ava$i nameti koje su izdava$e age, i nameti koje su izdava$i med"$isi. Du&oka kriza kasnog osmanskog *euda$izma i razvitak naciona$ne svijesti kod pod!injenog nemus$imanskog stanovni#tva vodi$i su sve ve%em zao#travanju ekonomski', socija$ni' i kon*esiona$ni' odnosa u Bosni i Hercegovini.? 2ut cara Aranje 7osipa B. po Da$maciji 1/05. godine, uz 'ercegova!ku granicu, potaknuo je predstavnike *ranjevaca, predvo(eni' 'ercegova!kim kustosom *ra 2a#ka$om Buconji%em da caru predaju promemoriju u kojoj je opisano te#ko materija$no i gospodarsko stanje kr#%ana, pose&ice kato$ika u Hercegovini.. Iezadovo$jstvo kr#%anskog stanovni#tva, "e$ja za ru#enjem postoje%eg agrarnog sustava te nepovo$jan socija$no+ekonomski po$o"aj &i$i su raz$ozi koji su u $ipnju 1/05. godine dove$i do Hercegova!kog ustanka. 4 Iedugo nakon
4

oja!ati 5arstvo

uvo(enjem razni' nameta. U Bosni i Hercegovini to su &i$i dr"avni nameti,

M$3*,!, I&,& ('E0 Faktori bosanskohercegovake posebnosti u okviru Austrougarske monarhije0 P 3.%,+ *'3,) '9 GGG "'B+#,),GG Pr,(+ / !,)$2*.*, $ S,r,#.($0 / "'+, 88IV.01956.0S,r,#.( 0 1955.0 3*r.49<. ; Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 Z,/r.%0 4001.0 3*r.;0. < O1B'r+ * &.: A+"r'#, N')'E0 Hercegovaki ustanak u svjetlu novih izvora0 S,r,#.( 0 1955. U31. A+"r'#, N')'E0 Ulazak austrougarske vojske u Hercegovinu0 Z,/r.%0 1980.H I(':, P$2#'E0 Hrvati katolici onje Hercegovine i #stona kriza- Hercegovaki ustanak $%&'(-$%&%(0D$%r (+')-N.$&0 400<.

1=

toga ustanak protiv turske v$asti za'vatio je i Bsto!nu Hercegovinu i Bosansku krajinu. 2o$iti!ki ci$jevi ustanika &i$i su raz$i!itiE ustanici pravos$avne vjere 'tje$i su rije#iti postoje%e stanje ujedinjenjem sa Sr&ijom i 5rnom <orom, a 'rvatsko pu!anstvo je svoje nade veziva$o uz Hercegovina na teme$ju ustro + Ugarsku 1onar'iju, jer &i se time rije#i$o 'rvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini. ,e"i$i su da se Bosna i 'rvatskog povijesnog i dr"avnog prava pove"e s ,rojednom 8ra$jevinom Da$macijom, Hrvatskom i S$avonijom. Bosansko+'ercegova!kim ustankom otvori$o se istono pitanje, pitanje preuzimanja kao i podje$e osmanski' posjeda i teritorija u 3uropi, *rici.5 ustrougarska monar'ija pos$ova <yu$$a ziji i i tada#nji austrougarski ministar vanjski'

ndr9ssy vodi$i su po$itiku koja je ima$a krajnji ci$j zauzimanje

Bosne i Hercegovine koja se nametnu$a kao $ogi!an iz&or austrougarskoj po$itici z&og vi#e raz$ogaE njen zem$jopisni po$o"aj odgovarao je austrougarskoj po$itici jer je Bosna i Hercegovina zem$jopisno &i$a za$e(e tada#njim austrougarskim posjedima Da$maciji i Boki, pored toga ve$ika prirodna &ogatstva za !ime je te"i$o austrougarsko gospodarstvo, a istovremeno, zauzimanjem Bosne i Hercegovine 1onar'ije. U svezi s tim, austrougarski dr"avni krugovi su dokaziva$i da je sta&i$nost Bosne i Hercegovine potre&na radi osiguranja reda i mira u 3uropi. ,i krugovi su dokaziva$i da je osmanska uprava nesposo&na sprovesti odre(ene re*orme, te su smatra$i da sta&i$nost u Bosni i Hercegovini mo"e osigurati jedino jaka i nepristrana si$a, kao #to je &i$a ustrougarska monar'ija. U srpnju 1/0-. godine, Sr&ija i 5rna <ora zapo!inju rat protiv 4smanske carevine. >tite%i srpsko+crnogorske interese, @usija sta$na saveznica Sr&ije i 5rne <ore, i sama od$u!uje stupiti u rat protiv 4smanske carevine. 4vim potezom je nastoja$a tjesnaca. ,akve me(unarodne oko$nosti dove$e su do toga da je austrougarska po$itika poja!a$a dip$omatska nastojanja da do&ije mandat nad Bosnom i Hercegovinom. Usprkos po!etnim dip$omatskim neuspjesima
=

ustrougarska monar'ija &i sprije!i$a nastanak jedne ve$ike

s$avenske dr"ave koja &i eventua$no mog$a postati prijetnja ju"nim granicama

osigurati v$astite interese na Ba$kanu, s tim da joj je

kona!an ci$j &io 5arigrad i eventua$no zauzimanje strate#ki' morski' pro$aza i

ndr9ssy ipak

V'B. '3* A+ & 1'*,+#$ ('"' $ 3*$"'#' V,3'2'#, P 1 ('E,0 #stono pitanje- Historijski pregle borbe oko opstanka )smanlijske carevine u *evantu i na Balkanu0 S,r,#.( 0 196=.

16

posti"e uspje' kada je na sastanku izme(u Aranje 7osipa i srpnja 1/0-. u @eic'stadtuBosnu i Hercegovinu.0

$eksandra BB. /.

ustro+Ugarska 1onar'ija do&i$a pristanak @usije

da u s$u!aju poraza ,urske u ratu sa Sr&ijom i 5rnom <orom mo"e zauzeti U svezi s time 15. sije!nja 1/00. u Budimpe#ti je sk$op$jena konvencija po kojoj se ustrija o&veza$a na neutra$nost u rusko+turskom ratu, a za uzvrat je do&i$a pravo iza&rati kada i kako %e okupirati Bosnu i Hercegovinu. 2oraz ,urske u rusko+turskom ratu 1/00.+1/09. / i sk$apanje Sanste*anskog mira izravno su se odrazi$i na sud&inu Bosne i Hercegovine. 9 @eakcije na Sanste*anski mir &i$e su &urne, a od$uke tog mira su izazva$e odre(ena po$iti!ka previranja me(u pu!anstvom Bosne i Hercegovine, koje je &i$o svjesno da %e ono najmanje utjecati na sud&inu svoje zem$je, a$i su ipak pripadnici svi' triju kon*esija razvi$i "ivu aktivnost na dip$omatskom i po$iti!kom p$anu, prije svega #a$ju%i ve$ikim si$ama promemorije koje su sadr"ava$e nji'ove "e$je i za'tjeve. 8ato$i!ki su se Hrvati jo# uvijek &oja$i da ve$ike si$e ove krajeve ne prepuste Sr&iji i 5rnoj <ori i$i i' ostave u sk$opu ,urske.16 M$ankom 14. Sanste*anskog ugovora od ..o"ujka 1/0/. &io je predvi(en neki o&$ik autonomije za Bosnu i Hercegovinu. U zem$ji su se tre&a$e sprovesti ranije pred$agane re*orme, !ije %e modi*ikacije utvrditi ustrija, ,urska i @usija. ;i$ajetski ustav iz 1/-/. godine imao je &iti strogo po#tovan i izvr#avan.

6 5

D,+,3 #. * /r,"'E ZI) 1F $ 7.B) # V'B. * &.: B.H.S$&+.r0 +ussia an the Balkans 1850.-1880.0 L +" +0 1964.0 3*r. 15;.-156. 8 R$3) -*$r3)' r,* +, 1 32#.*)$ #. " (rB.+ 1 %#." & r$3). ( #3).. N,) + 1r'&'r#, $ Dr.+ 1 2#$ ? J."r.+.@ ;1. 3'#.A+#, 1858. 3)2 12#.+ #. ;. J$#), &'r $ S,+ S*.!,+$ 1r.&, ) #.& %' 3. 3*( r'2, B$/,r3), ), +,##,A, "rJ,(, +, B,2),+$ 3 ./.#3) & ' :r+ & r3) & %,2 &0 3 1'r *3)'&0 (r,+#3)'& ' *r+3)'& 3r.9 &0 M,)." +'# & ? 3'& S 2$+,@ *. "'#.2 & A2%,+'#. ' Tr,)'#.. Sr%'#, %' " %'2, 3,& N'B0 , B 3+, ' H.r:./ ('+, %' 3*,2. 1 " 3$(.r.+'*.* & 3$2*,+, 3 $+$*r,B+# & 3,& $1r,( & ) #$ %' ) +*r 2'r,2, H,%3%$rB), M +,r>'#,. ?M'r#,+, Gr 330 A/+.9, S9,% 0 Prema hrvatskom gra,anskom ru-tvu0 G2 %$30 Z,/r.%01994.0 3*r. <=8.@ 9 O S,+3*.!,+3) & &'r$ 1B'r+ ('"': M$3*,!, I&,& ('E0 Bosna izme,u osmanske i habsbur-ke carevine u istonoj krizi $%&'(-$%&%(0 A),".&'#, +,$), ' $&#.*+ 3*' B 3+. ' H.r:./ ('+.0 P 3.%+, '9",+#,0 )+#'/, 888.0 S,r,#.( 0 1955.0 3*r. ;<1.-;<9.H $31. B.H.S$&+.r0 +ussia an the Balkans $%&.(-$%%.(/ 3*r. ;99.<4<. 10 I(':, P$2#'E0 Hrvati katolici onje Hercegovine i #stona kriza- Hercegovaki ustanak $%&'(-$%&% .0 3*r. <05.

15

)aosta$i danak se ne%e tra"iti, a teku%i pri'odi ovi' pokrajina upotre&$javati %e se do 1.o"ujka 1//6. isk$ju!ivo za naknadu #tete iz&jeg$i!kim porodicama, &ez o&zira na rasu i vjeru. 11 1e(utim, @usija nije po#tova$a sk$op$jeni dogovor pa je Sanste*anski mir izazvao ogor!enje pose&ice austrougarske dip$omacije, a protivi$a mu se i &ritanska v$ada. Britanska v$ada je nastoja$a za#tititi svoje interese i po$itikom udru"ivanja sprije!iti @usiju, !ija su nastojanja interese na cije$om B$iskom istoku. Iezadovo$jstvo austrougarske dip$omacije, &ojazan &ritanske v$ade i mnogi drugi raz$ozi dove$i su do nu"ne revizije Sanste*anskog mira, i zato je sazvan kongres ve$iki' si$a 1..$ipnja1/0/. u Ber$inu. ugro"ava$a vita$ne &ritanske

1.1.

BERLINSKI KONGRES I ZA OSJEDANJE BOSNE I HERCEGOVINE

Ber$inski kongres &io je skup predstavnika tada#nji' ve$iki' si$a Ijema!ke, ustro+Ugarske 1onar'ije, Arancuske, ;e$ike Britanije, Bta$ije, @usije i ,urske. 2od predsjedanjem pruskog kance$ara 4tta von Bismarcka odr"an je od 1.. $ipnja do 1.. srpnja 1/0/. u Ber$inu. U mjesec dana ko$iko je trajao, donesene su od$uke koje su uve$ike utjeca$e na &udu%nost Bosne i Hercegovine. Struktura zavr#nog akta Ber$inskog kongresa jednostavna je, &ez nas$ova, pog$av$ja, podpog$av$ja, ukupno je imao -4 !$anka. 1? @usija i njena ekspanzionisti!ka po$itika #irenja izazva$a je suko&e izme(u svi' prisutni' si$a. Ijema!ka i ustro+Ugarska 1onar'ija &i$e su za&rinute z&og utjecaja pans$avizma koji je @usija #iri$a, zatim ;e$ika Britanija i Arancuska su ima$e ko$onije, Arancuska u 3giptu, a ;e$ika Britanija u 2a$estini, i stoga je rusko #irenje na jug izaziva$o protiv$jenje navedeni' dr"ava. Svi ti a$i i mnogi drugi po$iti!ki i g$o&a$ni raz$ozi utjeca$i su da @usija na kongresu &ude izo$irana, ima$a je protiv se&e ustro+Ugarsku 1onar'iju,

11 14

M$3*,!, I&,& ('E0 Historija Bo-njaka0 S,r,#.( 0 1995.0 3*r. ;<5. V'B. * &.: S*#.1,+ L,1.+",0 Berlinski kongres i ejtonski sporazum 0 V'#.E. K +/r.3, % B+#,A)'> '+*.2.)*$,2,:,0 S,r,#.( 0 1999.

18

3ng$esku i Ijema!ku, a izas$anici @umunjske, Sr&ije, 5rne <ore i <r!ke nisu uop%e pu#tani na sjednice za pregovore. 1. 4dred&ama kongresa rije#eno je istono pitanje, a ruska nastojanja koja su &i$a usmjerena na Ba$kan, do"ivje$a su poraz. ,im mirovnim sporazumom i mo% ,urske u 3uropi i ziji je &i$a znatno smanjena. Stvorene su tri samosta$ne dr"aveE Bugarska, &ez isto!ne @ume$ije koja je osta$a pod turskom v$a#%u, Sr&ija koja je do&i$a me(unarodno priznanje i ni#ki, pirotski, top$i!ki i vranjski okrug te 5rna <ora kojoj su prik$ju!eni 2$av, <usinje, 2odgorica i Bar.14 4d$ukama Ber$inskog kongresa ustro+Ugarska 1onar'ija je do&i$a mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu. Sr&ija, 5rna <ora i @umunjska stek$e su dr"avni suverenitet i odre(eno teritorija$no pro#irenje. Ia osmoj sjednici 8ongresa ?/.$ipnja 1/0/. rasprav$ja$o se o !$anku 14. Sanste*anskog ugovora koji se odnosio na Bosnu i Hercegovinu. Ia po!etku rasprave o Bosni i Hercegovini, vodi$a se o#tra po$emika izme(u sudionika 8ongresa, o da$jnjoj sud&ini te dr"ave. 15 Aorma$an prijed$og da se ustro+Ugarskoj 1onar'iji povjeri mandat da uprav$ja Bosnom i Hercegovinom podnije$i su &ritanski de$egati. Sve prisutne si$e su pri'vati$e prijed$og, osim osmanski' predstavnika, koji su istupi$i protiv okupacije. 3ng$eska i Ijema!ka su vr#i$e pritisak na osmanske predstavnike da pri'vate od$uku 8ongresa. ,ek na sjednici 4. srpnja, a po do&ivenim instrukcijama iz Bstam&u$a, osmanski de$egati su pro!ita$i izjavu da je ==carska turska v$ada uze$a u vr$o oz&i$jno razmatranje mi#$jenje 8ongresa o pogodnim sredstvima za povra%aj mira u Bosni i Hercegovinu. 4na u to stav$ja potpuno

1;

B.r'32,( G,(r,+ ('E0 Uspostava re ovite katolike hijerarhije u Bosni i Hercegovini $%%$( go ine/ Pr'2 / 1 2'*'A) # >'3* r'#' A$3*r -U/,r3). M +,r>'#. +, B,2),+$0 B. /r,"0 19;=.0 3*r.<4. 1< M'r#,+, Gr 330 A/+.9, S9,% 0 Prema hrvatskom gra,anskom ru-tvu0 3*r.<=9. 1= A$3*r $/,r3)' &'+'3*,r (,+#3)'> 1 32 (, A+"rI33F 1r A'*, #. &.& r,+"$& $ ) &. #. +,/2,B.+ ", 1 00njegovom mnijenju ne 1e 2urska nika a umiriti tih zemalja i a je krajnja potreba a se ure i njihova su bina00. O"&,> +, * #. 1r."3*,(+') E+/2.3). S,2'3%$rF 1r.&, 1r'#,B+#.& " / ( r$ $3*, ", " ),J. GG kako BiH treba mira i kako za uspostavu ravnovjersja na Balkanskom poluotoku3 s obzirom na netom oslobo,enu Bugarsku/ u kojoj bija-e ruska vojska4 treba a BiH zaposje nu ete Franje !osipa00( Pr."3*,(+') R$3'#. +, K +/r.3$0 &'+'3*,r G rA,) (0 1r'>(,*' #. *,# 1r'#."2 / 00 mrka pogle a00/ , *$r3)' 1r."3*,(+':' 00 strahovito iznena,eni upravo zajauka-e00( N, 3(. * 1r."3#."+') K +/r.3, ' 1r."3*,(+') N#.&,A). B'3&,r:) 3(. '> 00 strogo upozori a 5ongresu nije za a1a brinuti se za posebne interese 2urske/ nego za ob1e interese 6urope0 G. ?S*#.1,+ R,"'E0 7ivo hrvatsko pravo na BiH0 Z,/r.% 1908.0 O/r,+,) M,*':. >r(,*3). S'3,)0 O/r,+,) M,*':. >r(,*3). L#$%$B)'0 Z,/r.%-S'3,)-L#$%$B)' 199;.03*r.15.18.U31.H.+rF K'33'+/.r0 Diplomacija0 G 2".+ &,r).*'+/0 Z,/r.%0 4000.03*r. 1;=.-1;9.@

19

povjerenje i zadr"ava se&i pravo da se neposredno i pret'odno sporazumije u tom pog$edu s &e!kom v$adom==.1M$ankom ::;. Ber$inskog ugovora od 1..srpnja 1/0/. ustro+Ugarskoj 1onar'iji povjeren je europski mandat da zauzme Bosnu i Hercegovinu te da svojom upravom u njoj provede potpunu i trajnu paci*ikaciju, uspostavi red i osigura sud&inu njeni' naroda. 1e(utim, okupacijom se uz mno#tvo teku%i' pro&$ema nameta$o veoma va"no pitanje uprav$janja, te *inanciranja nove uprave u Bosni i Hercegovini. 4d$u!eno je da se uprav$janje Bosnom i Hercegovinom povjeri zajedni!koj CaustrougarskojD v$adi, odnosno njenom ministarstvu *inancija, s tim da &osansko'ercegova!ka uprava sama pokriva svoje tro#kove. ,ako je Bosna i Hercegovina tretirana od po!etka kao jedan pose&an dr"avno+pravni organizam koji stoji izvan dua$isti!ke strukture 1onar'ije. 10 4kupacija Bosne i Hercegovine koju je &e!ki dvor odavno pri"e$jkivao, izvr#ena je od ?9. srpnja do ?6. $istopada 1/0/. ustrougarska vojska u#$a je u Bosnu i Hercegovinu ?9. srpnja 1/0/. prog$asom genera$a 7osipa Ai$ipovi%a u ime austrijskog cara. 1/ U prog$asu se isti!e da austro+ugarska vojska ne do$azi kao neprijate$j da ==si$om zem$ju zauzme==, nego se isti!e da je ==jednog$asnim zak$ju!kom europski' dr"ava== povjereno ustro+Ugarskoj da vrati mir i &$agostanje kojeg odavno nema uz odo&renje Ijegova ;e$i!anstva Su$tana koji je od$u!io da sve stanovnike Bosne ==povjeri za#titi svog mo%nog prijate$ja, 5ara i 8ra$ja==. 2ored toga o&e%ava se ==za#tita "ivota, vjere i imovine, zakonska ravnopravnost svi' stanovnika i s$o&oda vjeroispovijesti i upotre&e svog jezika.== Stanovnici se pozivaju da se s pouzdanjem predaju ==za#titi s$avni' zastava ustro+Ugarske==.19
16 15

M$3*,!, I&,& ('E0 Historija Bo-njaka0 3*r. ;<5. M$3*,!, I&,& ('E0 Faktori bosanskohercegovake posebnosti u okviru Austrougarske monarhije 0 3*r. 49;. 18 !osip Filipovi1 ?G 31'E0 48.IV. 1819.-Pr,/0 6. VIII.1889.@.B' #. 1 r$A+')0 +,*1 r$A+')0 " 185<. / "'+. ),1.*,+. Z,1 ('#.", #. $ 7.B) #0 I*,2'#' ' U/,r3) #0 3$"#.2 (, #. $ 32,&,+#$ $3*,+), $ B.A$ ' r.( 2$:'#. $ U/,r3) #. G "'+. 18=9. '3*,)+$ 3. $ %'*:' ) " S 2!.r'+, 9% / A./, #. "2') (,+0 , 1860. / "'+. 3*.), #. ' %,r$+,*. B' #. 9,1 (#."+') ( #+ / 9% r, $ M r,(3) #0 , 1858. / "'+. 1 (#.r.+, &$ #. 9,",E, 9,$9'&,+#, B 3+. ' H.r:./ ('+. $ ) # # #. %' ( #+' ' :'('2+' $1r,('*.2# " 1r 3'+:, 1858. N,3* #, #. 1r &':,*' >r(,*3) $3&#.r.+#.0 B* #. 3&.*,2 "$,2'3*'A)'& (r> ('&, M +,r>'#.0 *. 3$ /, 1 " 1*$J% & 9, 1,+32,('9,&0 1r.&#.3*'2' $ B.A. 1884. / "'+.0 1r.&#.B*.+ #. $ Pr,/ +, &#.3* 9.&,2#3) / 9,1 (#."+'),. ?V'B. * &.: Hr(,*3)' %' /r,!3)' 2.)3') +0 3(. IV.0 Z,/r.%01998.0 3*r. 4;=.@ 19 DJ.+,+, 7,$B.('E0 Pravno politiki razvitak Bosne i Hercegovine- okumenti sa komentarima/ S,r,#.( 0400=.0 3*r. 196.

40

>to

se

ti!e

odnosa

pu!anstva

Bosne

Hercegovine

prema

austrougarskom zaposjedanju, kato$i!ko pu!anstvo je iskreno i s neskrivenim osje%ajima do!ekiva$o austrougarsku vojsku i u novoj je upravi vidje$o rje#enje ne samo sto$jetni' socija$no+ekonomsko+ku$turno+vjerski' pro&$ema, nego i dr"avno+naciona$nog pitanja.?6 U$azak austrougarske vojske u Bosnu i Hercegovinu kr#%ani su do"ivje$i kao svoje os$o&o(enje, dok su mus$imani to smatra$i okupacijom. ?1 ustrougarska vojska je nai#$a na sna"an mus$imanski otpor, kojima su se mjestimice pridru"i$i i dije$ovi srpsko+pravos$avnog pu!anstva. Iakon vi#e od dva i po$ mjeseca &or&e austrougarska vojska je s$omi$a otpor ustanika, i okupacija je i vojni!ki dovr#ena. U odnosu prema pripadnosti Bosne i Hercegovine, koje su se od 1/0/. godine na$azi$e pod austrougarskom okupacijskom upravom, 'rvatska i srpska po$itika ima$e su suprotna staja$i#ta. )agovarate$ji 'rvatske po$iti!ke mis$i me(u kojima naro!ito prava#i smatra$i su da Bosna i Hercegovina tre&aju &iti sjedinjene sa 'rvatskim zem$jama, a zagovornici srpske po$iti!ke mis$i da Bosna i Hercegovina tre&aju &iti pripojene Sr&iji.?? 2ose&no su zanim$jiva staja$i#ta dr. nte Star!evi%a koji je osporavao opravdanost okupacije ustro+Ugarske 1onar'ije nad Bosnom i Hercegovinom. Star!evi%ev negativan odnos prema austrougarskom zauze%u izvire iz sami' teme$ja prava#ke ideo$ogije, po kojoj Hrvati na teme$ju povijesnoga i prirodnog prava moraju ostvariti svoju samosta$nu dr"avu. 4d&acivao je pravnu osnovu ustro+Ugarskoj 1onar'iji za zauzimanje Bosne i Hercegovine jer je smatrao da &i to zauze%e &i$o zakonito jedino na teme$ju 'rvatskoga povijesnog prava, jer Bosna i Hercegovina dr"avnopravno pripada Hrvatskoj. ?. 2itanjem pripadnosti Bosne i Hercegovine &avio se i prava# Arano Supi$o u !asopisu 5rvena Hrvatska. U nizu !$anaka ostaje ustrajan u za$aganju da se
40 41

A+"r'#, N')'E0 Ulazak austrougarske vojske u Hercegovin$0 3*r.6=. V'B. * &.: B.r'32,( G,(r,+ ('E0 Bosna i Hercegovina u oba austrougarske okupacije $%&%( go ine 0 Gr,D,-)+#'/, 8VIII.0 ANU0 S,r,#.( 0 195;.0 " )$&.+* %r. <<. 44 I( P.r'E0 8la i "upilo0 -) 23), )+#'/,0 Z,/r.%01996.0 3*r. 140. 4; V'B. * &.: M'r#,+, Gr 330 Povijest prava-ke i eologije0 Z,/r.% 195;.0 3*r. 408.-416. Dr. S*,rA.('E 3. $ #."+ & " %r #+'> / ( r, $ Hr(,*3) & 3,% r$ 3(r+$ +, %$"$E+ 3* B 3+. ' H.r:./ ('+. $) 2') A$3*r -U/,r3), M +,r>'#, '9/$%' 1 (#.r.+' # # &,+",*0 1, 1 3*,(2#, '+*.r1.2,:'#$ /r !$ K>$.+$ HK".r(IrF#$: 008o9e li se i mo9e li nam vla a :jegovog otinskog i apo-tolskoga ;elianstva kazati< !e li ona zna/ ili se opitala/ -to 1e o luuju1i krugovi monarkije uiniti ako tko Austro-8a jariu pozove ili porene/ neka svoju vojsku izve e iz Bosne i iz Hercegovine=00 . ?G ( r '9r.A.+ $ Hr(,*3) & 3,% r$ 40. 3*$".+ /, 1886.0 Ante "tarevi1- govori 0 Djela #(0 Hr(,*3), 3(.$A'2'B+, +,)2,",0 Z,/r.%0 199=.0 3*r. ;06.-;09.@

41

Bosna i Hercegovina na(e u zajednici s 'rvatskim zem$jama. 2odsje%aju%i na te"nje 'rvatske po$itike, o&raz$agao je da ta po$itika ima za ci$j da se u okviru Ha&s&ur#ke 1onar'ije ==u!ini jedna dr"ava s 'rvatskim narodnim o&i$je"jem==, koju &i sa!injava$e ==Hrvatska, S$ovenija, Da$macija i Bstra==, kao i ==okupirane zem$je Bosna i Hercegovina==.?4

1.!. ME"UNARODNO RAVNI AK#I 4snovni me(unarodnopravni akti koji su odre(iva$i dr"avnopravni po$o"aj Bosne i Hercegovine u sustavu ustro+Ugarske 1onar'ije, te pose&nosti organizacije i strukture v$asti &i$i su !$anak ??@. Berlinskog ugovora% :ovopazarska odnosno )arigradska konvencija od 41. travnja 1879.% te >akon o upravljanju Bosno! i Hercegovino! koji je stupio na snagu ??.ve$ja!e1//6.,nakon potvrde u zakonodavnim tije$ima i ustrije i Ugarske.

1.?.1. M$anak ::;. Ber$inskog ugovora Ia teme$ju !$anka ::;. Ber$inskog ugovora si$e potpisnice su opunomo%i$e ustro+Ugarsku 1onar'iju //da okupira i upravlja// provincijama Bosnom i Hercegovinom. 2ored toga navodi se da, //austrougarska vlada ne eli na sebe pri!iti upravu :ovopazarskog sandaka koji se protee iz!e1u &rbije i )rne Aore u pravcu jugoistoka do iza 'itrovice% te ;e u nje!u i dalje (unkcionirati oto!anska uprava//. 1e(utim da &i se osigura$o novo po$iti!ko stanje //sloboda i sigurnosti putova==, ustro+Ugarska zadr"ava pravo da na cije$om podru!ju starog &osanskog vi$ajeta dr"i svoje garnizone i da ima u svojoj v$asti njegove vojni!ke i trgova!ke putove, da austrijska i osmanska v$ada //zadravaju pravo da se o pojedinosti!a sporazu!iju//. ?5

4< 4=

I( P.r'E0 8la i "upilo/ 3*r. 140. 72,+,) 88V. B.r2'+3) / $/ ( r, /2,3': 00*es provinces e Bosnie et 0Herz>govine seront occup>es et a ministr>es par l0 Autriche-Hongrie( *e ?ouvernement 0 Austriche-Hongrie ne >sirant pas se charger e l0a ministration u "an jak e :ovibazar @ui s0>ten entre la "erbie et le 8ont>n>gro ans la irection su -est jus@u0au elA e 8itrovitza/ l0 a ministation ottomane continuera 0y Bonctionner( :>anmoins aBin 0 assurer le maintien u nouvel >tat politi@ue ainsi @ue la libert> et la s>curit> es voies e communication/ l0 Autriche-Hongrie se reserve toute l>ten ue e cette partie e l0ancien ;alayet e Bosnie( A cet eBBet les ?ouvernements 0 Autriche-Hongrie et e 2ur@uie se r>servent e s0enten re sur les >tails(00 ?N,(.".+ 1r.&,: D &'+') M,+"'E0 6tnika povijest Bosne i Hercegovine 0 T r +* -ZLr':>R &,0 1984.0 3*r. <59.@

44

4d$ukom Ber$inskog kongresa povjerena je

ustro+Ugarskoj uprava nad

Bosnom i Hercegovinom, &ez *orma$ne povrede suvereni' prava su$tana. ,o su$tanovo pravo &i$o je nudu! ius, jer je stvarnu v$ast u Bosni i Hercegovini ima$a ustro+Ugarska 1onar'ija. 2rotivnici Ber$inskog ugovora, i uop%e par$amentima ndr9ssyjeve isto!ne po$itike, u ustrije i Ugarske ukaziva$i su na povredu ustavnog postupka,

#to je u ustriji i Ugarskoj dove$o do sna"ne par$amentarne krize. Iaime, dove$a se u pitanje pravna va$janost navedenog ugovora, koji je kao me(unarodni ugovor prije v$adareve sankcije morao do&iti potvrdu u par$amentima i ustrije i Ugarske. 2rista$ice Ber$inskog ugovora su se poziva$i na ustavnu odrednicu po kojoj potvr(ivanje me(unarodni' ugovora prema Ustavu pripada v$adaru. )&og par$amentarne krize u ustriji i Ugarskoj o&je v$ade su da$e ostavku. ?- 1e(utim Aranjo 7osip B. od$u!io je nepoko$e&$jivo ustrajati uz vanjskopo$iti!ki pravac koji je promovirao ndr9ssy, a koji je na vanjskopo$iti!kom p$anu &io usk$a(en s njema!kom po$itikom.?0 Sam !$anak ::;. Ber$inskog ugovora izazivao je u javnosti raz$i!ite stavove. ustro+Ugarska 1onar'ija do&i$a je mandat da okupira i uprav$ja Bosnom i Hercegovinom i da svojom upravom u njoj provede potpunu i trajnu uspostavu mira i reda, te osigura sud&inu njeni' naroda. 4smansko carstvo je &i$o prisi$jeno tu od$uku pri'vatiti, a$i je insistira$o na njenoj privremenosti #to je ustro+Ugarska i zajam!i$a tajnom konvencijom o privremenosti zauze%a Bosne i Hercegovine, iako nije ni pomi#$ja$a na privremenost zauze%a, uvjerena da 4smansko 5arstvo ne%e &iti u mogu%nosti *orma$no+pravne za'tjeve za svojim pokrajinama potkrijepiti dokazima o stvarnoj snazi za organizaciju u!inkovite uprave.?/

1.?.?. Iovopazarska+5arigradska konvencija U !$anku ::;. Ber$inskog ugovora na$azi se odje$jak koji se odnosi na pitanje uprave Iovopazarskog sand"aka. @adi osiguranja svog po$o"aja ustro+Ugarska ima pravo na cije$om podru!ju starog &osanskog vi$ajeta dr"ati
46

V'B. * &.: T>. " r ( + S 3+ 3)F/ Die Balkanpolitik Csterreich-Ungarns seit $%DD(/ ZM.'*.r B,+"0 S**$*/,r*-B.r2'+0 191<. 45 Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera/ 3*r. <<. 48 I3* 0 3*r. ;9.

4;

garnizone, te u svojoj v$asti imati kako vojni!ke, tako i trgova!ke putove, uz napomenu da austrijska i osmanska v$ada zadr"avaju pravo da se o pojedinostima dogovore. U svezi s time ?1.travnja 1/09. izme(u 5arigradska i$i Iovopazarska konvencija. Iajva"nije odred&e te konvencije odnose se na pitanje *inanciranja Bosne i Hercegovine, te na $i&era$izaciju vjerski' s$o&oda. 8onvencijom se isti!e da okupacija ne vrije(a suverena prava koja je su$tan imao nad Bosnom i Hercegovinom, a privremenost austrougarske okupacije se uop%e ne spominje. 7am!i se s$o&oda vjeroispovijesti svom pu!anstvu Bosne i Hercegovine, s tim da se pose&no mus$imanima priznaje pravo odr"avanja veze s vjerskim pog$avarom u 5arigradu, mogu%nost spominjanja su$tanovog imena u dnevnim mo$itvama kao i isticanje osmanski' zastava na d"amijama na kojima je to i ranije &io o&i!aj. 8onvencijom se jam!e oso&ne i imovinske s$o&ode te sigurnost mus$imanskog stanovni#tva. 4dre(eno je da su porezni pri'odi iz Bosne i Hercegovine namijenjeni isk$ju!ivo upravnim potre&ama i potre&ama me$ioracije pokrajine Bosne i Hercegovine. 4tomanski novac je i da$je ostao u opticaju. 2itanje postupanja prema stanovnicima Bosne i Hercegovine koji &udu &oravi$i i$i putova$i izvan pokrajine, utvrdit %e se pose&nim sporazumom. U aneksu 8onvencije odre(ena je $okacija austrougarski' garnizona u 2ri&oju, 2rijepo$ju i Bije$om 2o$ju, koje je naknadno zamijenjeno sa 2$jev$jima. ?9 ustro+ Ugarske 1onar'ije i 2orte sk$op$jen je &i$atera$ni sporazum poznat kao

1.?... )akon o uprav$janju Bosnom i Hercegovinom )akon o uprav$janju Bosnom i Hercegovinom usvojen je ??. ve$ja!e 1//6. istodo&no u par$amentima ustrije i Ugarske. ,aj je zakon odredio da nadzor nad privremenom upravom u Bosni i Hercegovini pripada zajedni!koj v$adi, a$i da se pravci i na!e$a te uprave Cpose&no izgradnja "e$jeznica i drugi' javni' gra(evina, dono#enje propisa o carinama, indirektnim porezima i novcuD ne mogu utvr(ivati &ez sug$asnosti v$ada o&a dije$a 1onar'ije.

49

M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njo-politiki razvitak BiH o $%&% o$E$F( 0S,r,#.( 01956.0 3*r. 15.-40. U31. DJ.+,+, 7,$B.('E0 Pravno politiki razvitak Bosne i Hercegovine- okumenti sa komentarima0 3*r. 199.

4<

)akonom je pose&no odre(eno da se &ez sug$asnosti par$amenata ustrije i Ugarske ne mo"e promijeniti odnos u kojem se Bosna i Hercegovina na$azi prema 1onar'iji..6 2rema )akonu okupirane pokrajine nisu ima$e svoje predstavni#tvo, niti je nji'ovo stanovni#tvo &i$o zastup$jeno u predstavni!kim organima ustro+ Ugarske. 5aru, kao nosite$ju suvereniteta nad Bosnom i Hercegovinom, pripada$o je isk$ju!ivo zakonodavno pravo u svim zema$jskim pos$ovima, osim kad je do$azi$o isk$ju!ivo do ingerencije austrijskog i ugarskog par$amenta z&og gospodarski' i$i *inancijski' interesa jedne i$i druge dr"ave. .1 ,im zakonom je ustro+Ugarska 1onar'ija jo# ja!e u!vrsti$a svoj utjecaj i po$o"aj unutar Bosne i Hercegovine.

1.$. OSEBNOS#I NOVOGA RAVNOG ORE#KA Bosna i Hercegovina se od 1/0/. do 191/. godine, odnosno u !etiri deset$je%a austrougarske v$adavine na$azi$a u pravnom provizoriju. 2ravni poredak &io je sastav$jen od pravnog sustava nekada#nje 4smanske 5arevine i novog austrougarskog poretka. S$o"ena ustavna struktura ustro+Ugarske 1onar'ije kao i speci*i!nost me(unarodnog po$o"aja Bosne i Hercegovine dove$i su do *ormiranja pravnog poretka koji je &io pun proturje!nosti. U veoma s$o"enom pravnom sustavu jav$jaju se zakoni, ured&e, nared&e koje je zajedni!ka v$ada propisiva$a za Bosnu i Hercegovinu, a nakon uvo(enja ustavnosti 1916.godine i zakoni koje je donosio Bosansko'ercegova!ki sa&or, a koji su do&iva$i zakonsku snagu tek nakon careve sankcije i na prijed$og zajedni!ke v$ade. 2itanjem pravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine nakon okupacije &avi$i su se mnogi pravni stru!njaci. 7edno od najva"niji' pro&$ema &i$o je pitanje suvereniteta nad Bosnom i Hercegovinom, odnosno kome pripada Bosna i Hercegovina, su$tanu i$i smatra$i nerazdvojnim
;0 ;1

ustro+

UgarskojN 7edni su po$azi$i od trenutni' odnosa, pa su Bosnu i Hercegovinu sastavnim dije$om austrougarske dr"avne teritorije,

M$3*,!, I&,& ('E0 Historija r9ave i prava Bosne i Hercegovine 0 S,r,#.( 0 400;.0 3*r.419. L#$% &'r Z () 0 Bosna i Hercegovina $E$%(-$EFG(0 M 3*,r0 1990.0 3*r.<6.

4=

drugi su je smatra$i dije$om osmanske dr"avne teritorije itd. 4 pravnoj svezi izme(u Bosne i Hercegovine i ustro+Ugarske &i$o je raz$i!iti' teza, od teze da je Bosna i Hercegovina austrougarska ko$onija, da je Bosna i Hercegovina svojevrsni corpus separatu!, zatim da je rije! o cesiji, mandatu, okupaciji, su&jugaciji itd..? Bosna i Hercegovina se smatra$a op%edr"avnim podru!jem kojim uprav$ja )ajedni!ka v$ada i v$ada ustrije i Ugarske, #to je dove$o do po$iti!ki', ustavni' i *inancijski' pro&$ema. Bez o&zira na teorije o pravnom po$o"aju Bosne i Hercegovine, sama !injenica da se u Bosni i Hercegovini *ormirao oso&en pravni sustav, raz$i!it i od pravnog sustava pravno do aneksije 196/. godine ustrije i Ugarske, a i od pravnog sustava ,urske 5arevine, kojoj je Bosna i Hercegovina *orma$no pripada$a, potvr(uje odre(enu pose&nost &osansko'ercegova!kog pravnog poretka u vrijeme austrougarske uprave. 1...1.4rganizacija v$asti ustro+Ugarska 1onar'ija zadr"a$a je osmansku administrativnu

organizaciju, dije$ove pravnog poretka te porezni i agrarni sustav. )adr"ana je podje$a na #est okruga, sa sjedi#tem u Sarajevu, ,ravniku, 1ostaru, ,uz$i, Banjoj Fuci, Bi'a%u, te 54 kotara sa ?. kotarske ispostave, mada se nji'ov &roj kasnije povremeno mijenjao. Bosanski vi$ajet postao je =eic sland, sand"aci i$i $ive posta$i su okruzi, kaze su posta$i kotari, a na'ije kotarske ispostave. ;a$ija je postao zema$jski pog$avar C Bandessc e(D, mutesari*i Cupravnici sand"akaD posta$i su okru"ni predstojnici, a kajmakami i$i mudiri C upravnici srezovaD preimenovani su u kotarske predstojnike... B u pravosu(u je zadr"ana postoje%a osmanska organizacija sudstva. 2ri kotarskim sudovima, koji' je &i$o 4/, zadr"ani su #erijatski sudovi za o&ite$jskopravne i nas$jednopravne pos$ove mus$imanskog pu!anstva. pe$acijsku v$ast o&na#a$o je - okru"ni' sudova. U Sarajevu je od 0. srpnja. 1/09. po!eo dje$ovati ;r'ovni zema$jski sud C Bandesgeric tD. 2ri ;r'ovnom

;4 ;;

J$r,# A+"r,33F0 8e,unaro no pravo0 Z,/r.%0 19=<.0 3*r. 10<. M$3*,!, I&,& ('E0 Historija r9ave i prava Bosne i Hercegovine 0 3*r. 419.

46

sudu u Sarajevu dje$ovao je u svojstvu ape$acije i kasacije ;r'ovni #erijatski sud C&c eriatsobergeric tD.4kru"ni sudovi su dje$ova$i kao i trgova!ki sudovi. .4 )ema$jska v$ada je o&av$ja$a sve operativne pos$ove i sastoja$a se od tri odje$aE za unutra#nju upravu, za *inancije i za pravosu(e. ;r'ovna upravna v$ast pripada$a je )ajedni!kojCaustro+ugarskojD v$adi, u !ije je ime administrativne pos$ove o&av$ja$o )ajedni!ko ministarstvo *inancija, a pri )ajedni!kom ministarstvu *inancija postojao je Bosanski ured koji je uprav$jao &osansko'ercegova!kim pos$ovima. )ema$jsku v$adu su sa!injava$i zema$jski pog$avar, civi$ni ad$atus i #e*ovi odje$a Cpored tri prvo&itna s vremenom su osnovani gra(evinski, odnosno privredni odje$, te odje$ za nastavu i &ogo#tov$je i te'ni!ki odje$D. ,itu$arni #e* v$ade &io je zema$jski pog$avar, a$i je njenim radom stvarno rukovodio civi$ni adlatus, neposredno pod!injen Bosanskom uredu, odnosno )ajedni!kom ministarstvu *inancija. .5 1...1.1. 2ravni sustav Svaka nova v$ast nastoji uvesti svoje propise, zakone, novi pravni poredak. 1e(utim, austrougarska v$ast nije mog$a tek tako poni#titi stari pravni poredak i nag$o uvesti novi. ,o je &i$o pog$avito z&og oko$nosti u kojima je izvr#ena okupacija, te z&og tradicije osmanskog zakonodavstva koje se ukorijeni$o u &osansko'ercegova!ki pravni poredak vi#e od !etiri sto$je%a. Stoga je prije$az na austrougarski pravni sustav tekao postupno. 4dma' nakon okupacije austrougarska uprava je ukinu$a one osmanske zakone koji su &i$i u suprotnosti i koji su se protivi$i op%im pravnim na!e$ima i na!e$ima gra(anske jednakosti. >to se ti!e osta$i' zakona, propisa, &i$i su na snazi i pu!anstvo se njima s$u"i$o sve dok se nisu stvori$i uvjeti za dono#enje novi'.

;< ;=

I3* I3* 0 3*r. 440.

45

Do po!etka rada Bosanskog sa&ora 1916. godine postoja$o je pet skupina pravni' izvoraE 1. )akoni, od$uke i nared&e zajedni!kog ministarstva i )ema$jske v$ade i od$uke )ema$jskog C;r'ovnogD suda u Sarajevu, koji imaju teorijski zna!aj ?. )akoni i propisi doneseni u do&a osmanske uprave i propisi is$ama, uko$iko su u Bosni stvarno stupi$i u "ivot .. 4&ite$jskopravni propisi rimokato$i!kog i pravos$avnog kanonskog prava i o&i!ajnog prava Oidova 4. 4&i!ajno pravo, dje$omi!no jo# staros$avenskog podrijet$a, a$i modi*icirano pod utjecajem 'rvatsko+ma(arskog, m$eta!kog i turskog prava 5. 8ao pomo%ni pravni izvor s$u"io je 4p%i gra(anski zakonik iz 1/11. godine..Iajva"niji pravni propisi koje je ustro+Ugarska 1onar'ija zatek$a i

preuze$a u Bosni i Hercegovini su tanzimatsko zakonodavstvo, od kojeg je najva"nija Sa*erska nared&a kojom se regu$iraju agrarni odnosi u Bosni i koja je osta$a na snazi sve do kraja austrougarske v$adavine. Uz to austrougarska uprava je preuze$a i dije$ove osmanskog gra(anskog zakonika 1ed"e$a, @amazanski zakon od .. svi&nja 1/5/., )akon o tapijama, dva zakona o vaku*imaP, i s$..0 Sedamdeseti' i osamdeseti' godina :B:. sto$je%a po!e$o je uvo(enje 4p%eg gra(anskog zakonika u Bosnu i Hercegovinu. ./ ustrougarska uprava je donije$a i 8azneni zakon o z$o!instvima i prestupnicima za Bosnu i Hercegovinu. Speci*i!nost tog zakona je u tome, #to je &io napredan za svoje vrijeme. U zakonu se navodi da se z$o!inom i$i prijestupom mo"e smatrati samo ono #to zakon ozna!uje kao z$o!in i$i prijestup. Iema kaznenog dje$a, ni prijestupa, a samim tim ni kazne uko$iko nema kva$i*ikacije kaznenog dje$a. .9
;6 ;5

M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njo politiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F(0 3*r. ;5. D, %' 3. 31r'#.A'2 32,%2#.+#. O3&,+3) / :,r3*(,0 3$2*,+' S.2'& III. ' M,>&$" II. +,3* #. r.! r&'r,*' 3*,r' 3$3*,(. C'2# r.! r&' ?T,+9'&,*,@ #. %'2 "rJ,+#. O3&,+3) / :,r3*(,. V'B. * &.: A>&." S. A2'A'E0 Ure,enje Bosanskog ejaleta o $&%E( o $%&%( go ine0 S,r,#.( 0 198;. ;8 D.*,2#+'#. * &.: SrD,+ -,r)'E0 Dr,/ 2#$% P 1 ('E0 ;eliki pravni sustavi i ko iBikacije0 B. /r,"0 1996.03*r. 1;1.-1;8. ;9 V'B. * &.: DJ.+,+, 7,$B.('E0 Pravno politiki razvitak Bosne i Hercegovine- okumenti sa komentarima0 3*r. 409.-410.

48

Iared&om zema$jske v$ade za Bosnu i Hercegovinu od ?-.svi&nja 1/91. u pravni sustav je uveden i 8azneni postupnik za Bosnu i Hercegovinu. 4rganizacija v$asti je dovr#ena sredinom 1//?. godine, te je austrougarska uprava po!e$a osmanske zakone postupno zamjenjivati svojima. 1...1.?. 2orezi i *inancije 5arigradskom konvencijom, kao i )akonom o uprav$janju Bosnom i Hercegovinom postav$jeni su teme$ji samo*inanciranja &osansko'ercegova!ke uprave. Iared&om od ?4.prosinca 1/09. Bosna i Hercegovina je od ?. sije!nja 1//6. prik$ju!ena ==op%em carinskom podru!ju ustro+Ugarske 1onar'ije==. 46 ,o je zna!i$o da se ukida pograni!na carinska $inija izme(u 1onar'ije i Bosne i Hercegovine, dok se na granicama prema ,urskoj, Sr&iji i 5rnoj <ori podi"e zajedni!ka carinska granica. 4snovna pitanja austrougarske *inancijske po$itike &i$i su prora!un, zajmovi, carine i porezi. Do 1916. godine prora!un su odo&rava$i car i kra$j na prijed$og zajedni!kog ministra *inancija i uz sug$asnost austrijske i ugarske v$ade. U pog$edu neposredni' poreza austrougarska uprava je zadr"a$a u Bosni i Hercegovini ug$avnom osmanski porezni sustav, a sustav posredni' poreza Ctro#arine, carine i monopo$iD preneseni 1onar'ije.41 )&og nemogu%nosti uvo(enja i odre(ivanja na!ina u&iranja u Bosni i Hercegovini je privremeno zadr"an osmanski sustav neposredni' poreza. 4snovni neposredni porez &i$a je desetina, koja je 1965.H-. godine pretvorena u desetinski pau#a$. 4snovna raz$ika izme(u prija#nje osmanske desetine i sada#njeg desetinskog pau#a$a &i$a je u na!inu u&iranja poreza. Iovim sustavom odre(en je prosje!ni pau#a$ni iznos za razdo&$je od deset godina koji %e se davati s jednog zem$ji#ta, !ime je onemogu%ena z$opora&a, kao i sta$ni suko&i izme(u desetara i se$jaka. su u cije$osti iz ustro+Ugarske

<0 <1

M$3*,!, I&,& ('E0 Historija r9ave i prava Bosne i Hercegovine 0 3*r. 446. V'B. * &.: M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutarnjo-politiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F( 0 3*r. <4.-<9. U31. H,&"'#, K,1'"J'E0 Agrarno pitanje u BiH za vrijeme Austrougarske vla avine 3$%&%($E$%(@0 J$/ 32,(.+3)' +,r "' 1r." Pr(' 3(#.*3)' r,*0 SANU0 O"#.2#.+#. "r$B*(.+'> +,$),0 )+#'/, 61.0 B. /r,"0 1965.

49

>to se ti!e *iska$ne po$itike, va"nu u$ogu igrao je dr"avni monopo$ so$i i du'ana, kao i zema$jski zajmovi, te krediti za gradnju "e$jeznica i drugi' in*rastrukturni' sadr"aja koji su &i$i od gospodarskog zna!aja. ustro+Ugarska je nastoja$a u Bosni i Hercegovini razviti &ankarski sustav po$itikom priv$a!enja kapita$a i 1/95. godine osniva 2rivi$egiranu zema$jsku &anku za Bosnu i Hercegovinu. 1...1... 2itanje agrarni' odnosa grarni odnosi u Bosni i Hercegovini koji su nasta$i u razdo&$ju turske okupacije, a koji su zasnovani na pose&nom o&$iku se$ja!kog prava na u"ivanje zem$ji#ta zem$joposjednika Ctzv. kmetsko pravoD, nisu nesta$i s do$askom ustro+Ugarske 1onar'ije u Bosnu i Hercegovinu.4? 7o# na Ber$inskom kongresu ustro+Ugarska 1onar'ija je potre&u zauzimanja Bosne i Hercegovine pravda$a !injenicom da su osmanske v$asti nesposo&ne rije#iti s$o"ene agrarne odnose u zem$ji i da stanje reda mo"e uvesti jedna nepristrana svjetska si$a. Iezadovo$jstvo stanjem u agraru, nemus$imanskog pu!anstva Ckato$i!kog i pravos$avnogD naj&o$je se vidje$o tijekom Bosansko'ercegova!kog ustanka 1/05. godine. 1e(utim nakon #to je zauze$a Bosnu i Hercegovinu, austrougarska uprava je taktizira$a smatraju%i da &i rje#enjem agrarnog pitanja mog$a ugroziti svoj po$o"aj, jer &i rje#avanje navedenog pitanja izazva$o krizu u zem$ji, na #tetu austrougarske v$asti. S tim u svezi, )ema$jska v$ada u cije$osti o&jav$juje Sa*ersku nared&u kojom je jo# 1/59. godine 4smanska centra$na v$ast nastoja$a rije#iti agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini. 4. 2ored Sa*erske nared&e, austrougarska v$ast je recipira$a i @amazanski zakon, prema kojem su sve nekretnine svrstane u pet grupa otvaraju%i time put privatnom v$asni#tvu, a dr"avna zem$ja se uz sug$asnost, mog$a i otu(iti. >to se ti!e agrarne po$itike, do&rovo$jan otkup kmetova &io je osnova v$adine agrarne po$itike. ,o je kao i praksu do&rovo$jnog otkupa kmetova uz pomo% v$ade sankcionirao Bosanski sa&or zakonom od 1.. $ipnja 1911. godine.
<4 <;

L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata0 Z,/r.%0 198=.0 3*r. ;;. 00Bosanskohercegovake novine000 %r. ;00 14.8II. 1858.U31. AB'H0 Agrarni o nosi u Bosni i Hercegovini 3$%&%(-$E$%(40 Gr,D, 9, 1r $A,(,+#. 1 2'*'A)'>0 )$2*$r+'> ' 3 :'#,2+ - .) + &3)'> 1'*,+#, '9 1r B2 3*' B'H?8I8 ' 88 ('#.)@0 r.",)* r H,&"'#, K,1'"J'E0 S,r,#.( 1969.0 3*r. 9.-16.0 C.r" H,$1*&,+0 Bosanskohercegovaki aga u procjepu izme,u privre ne aktivnosti i rentijerstva na poetku HH( stolje1a 0 G "'B+#,) Dr$B*(, '3* r'A,r, B 3+. ' H.r:./ ('+.0 S,r,#.( 0 1969.0 3*r. 4;.-<0.

;0

2o )akonu o davanju zajmova za do&rovo$jno otkup$jivanje kmetovski' se$i#ta u Bosni i Hercegovini, uko$iko se aga i kmet do&rovo$jno sporazumiju o otkupu, tada je v$ada &i$a du"na osigurati otkupnu svotu u o&$iku zajma, a rok otp$ate nije smio &iti kra%i od .6 godina, niti du"i od 56. godina. )ajam se vra%ao u po$ugodi#njim anuitetima.44 8metovi su &i$i nezadovo$jni po$ovi!nim mjerama koje je provodi$a nova v$ast, za'tijeva$i su dono#enje zakona o o&veznom otkupu zem$je uz pomo% dr"ave kmetovima za isp$atu otkupnine. )&og pomanjkanja *inancija, kao i z&og po$iti!ki' raz$oga veoma s$o"en pro&$em rje#avanja agrarnog pitanja u Bosni i Hercegovini ostaje otvoren sve do stvaranja prve zajedni!ke dr"ave ju"nos$avenski' naroda 191/. godine.

<<

V'B. * &.: M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njo-politiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F( 0 3*r. =8.

;1

!. K % L L A & E V R E I M I N A C I O N A L N O
)aposjedanjem Bosne i Hercegovine 1/0/.godine u

I # A NJ E
ustro+Ugarskoj

1onar'iji nije postojao nikakav s$u"&eni koncept vo(enja odre(ene naciona$ne po$itike. Bosna i Hercegovina je &i$a isprep$etena socija$nim i kon*esiona$nim suprotnostima i ta !injenica je izaziva$a kod austrougarski' dr"avni' vr'ova oprez prema pro&$ematici naciona$nog pitanja.45 Uprava u Bosni i Hercegovini &i$a je povjerena )ajedni!kom ministarstvu *inancija. Ustavni po$o"aj tog ministarstva odre(en je odred&ama ustro+ ugarske nagod&e iz 1/-0., koje su odre(iva$e pojam i opseg tzv. zajedni!ki' pos$ova. )ajedni!ki pos$ovi su se dije$i$i u dvije skupine. 7edna je, kao vanjski pos$ovi i vojska, proiz$azi$a iz dr"avne zajednice na teme$ju Hrvatske C101?.D, odnosno Ugarske C10??., sankcionirane 10?..D pragmati!ke sankcije, a druga je mog$a nastati u &udu%nosti na teme$ju interesa o&iju dr"avni' po$ovica. U )ajedni!ko ministarstvo, koje se dije$i$o na 1inistarstvo vanjski' pos$ova i 5arsku ku%u, u$azi$o je )ajedni!ko ministarstvo rata i )ajedni!ko ministarstvo *inancija. 4Iakon zauze%a Bosne i Hercegovine )ajedni!ko ministarstvo *inancija pro#iri$o je dje$okrug pos$ova, jer je ?-. ve$ja!e 1/09. posta$o najvi#im organom uprave. 5arskom nared&om ?9.$istopada 1/09. uteme$jena je )ema$jska v$ada, kojoj je na !e$u &io zema$jski pog$avar, koji je &io istovremeno i zapovjednik austrougarske vojske u Bosni i Hercegovini, a uz zema$jskog pog$avara1//?. godine uvedena je institucija civi$nog adlatusa koji je &io mjerodavan za upravu u Bosni i Hercegovini. 2ose&nost po$o"aja Bosne i Hercegovine i njena va"nost u sk$opu austrougarske vanjske i unutarnje po$itike pridonije$e su da zajedni!ki ministar *inancija postane jedna od najva"niji' oso&a u 1onar'iji. )ajedni!ki ministar *inancija za Bosnu i Hercegovinu od 1//?. do 196.. godine, &io je Benjamin 89$$ay.40 U po!ecima svoje v$adavine B. 89$$ay za civi$nog ad$atusa najprije
<=

L#$% &'r Z () 0 :acionalno pitanje u BiH u vrijeme austrougarske uprave $%&%(-$E$%(0 Z% r+') r," (, Pr,(+ / !,)$2*.*, $ M 3*,r$0 %r. 8VI.0 400;.0 3*r. 89. <6 Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera/ 3*r(11<.-11=. <5 B.+#,&'+ KI22,F ?N,/F)I22N0 44.8II.18;9.-B.A0 1;.VII.190;@.O%#,(' #. )+#'/$ 3r13) # 1 ('#.3*' +, &,D,r3) & #.9')$ Historija srpskog naro a0 ?B. /r,"0 1884.@. O" 3*,2'> "#.2, (,2#, '9"( #'*' Die )rientpolitik +uIlan s $%&%(?V'B. KI22,F.($ r.J'&$ ' +,3* #,+#$ ", '9 2'r, B'H " 3$3#."+'> 9.&,2#,: T &'32,( Kr,2#,A'E0 5Jllayev re9im u BiH o $%%K(-$E.G(0 S,r,#.( 0 1985.@

;4

postav$ja &anatskog ve$eposjednika Aedora Iiko$i%a. Ijegovim iz&orom v$asti su te"i$e prido&iti vode%e s$ojeve srpskog gra(anstva. 1e(utim, ta o!ekivanja se nisu ispuni$a jer su srpski naciona$isti!ki krugovi u Bosni i Hercegovini te"i$i pridru"enju Bosne i Hercegovine Sr&iji, a osim toga nikada nisu pri'vati$i Iiko$i%a, ne samo z&og po$o"aja koji je zauzimao, nego i z&og njegova menta$iteta ugarskog Sr&ina, koji im je &io stran. Do"iv$java$i su ga vi#e kao predstavnika v$asti, a ne kao pripadnika svoje zajednice. 4/ u&rzo su napusti$e srpski, kao i raniji 'rvatski ustrougarske v$asti po$iti!ki smjer u

&osansko'ercegova!koj upravi, koji je zavr#io krajem 1/0/. godine uk$anjanjem genera$a 7osipa Ai$ipovi%a iz Bosne i Hercegovine. Barun Iiko$i% od$azi iz Bosne i Hercegovine 1//-. godine, a Benjamin 89$$ay po!inje provoditi po$itiku onemogu%ivanja instituciona$izacije 'rvatskog i srpskog naciona$nog pokreta u Bosni i Hercegovini, te"e%i stvoriti &o#nja!ku naciju kao protute"u 'rvatskoj i srpskoj.49 S do$askom Benjamina 89$$aya na po$o"aj zajedni!kog ministra *inancija o&$ikuje se austrougarska po$itika prema Bosni i Hercegovini, koja %e se odr"ati sve do propasti 1onar'ije 191/.godine.

!.1. OLI#IKA BO'NJA'#VA 2rije nego #to je postao zajedni!ki ministar *inancija za Bosnu i Hercegovinu, 89$$ay je u svom 1emorandumu o &udu%em ure(enju Bosne i Hercegovine C1/00.D Aranji 7osipu pisao da je vjerska podvojenost na ovim podru!jima ponajve%a te#ko%a, a$i i korist za &udu%e uprav$ja!e. S tim u svezi, kao g$avni protagonist austrougarske po$itike, nastojao je u &osansko+ 'ercegova!kom pu!anstvu razviti i u!vrstiti osje%aje zema$jske, &osanske pose&nosti, odnosno narodnosti, te stvoriti pose&an ==&osanski jezik==. Iakon preuzimanja *unkcije zajedni!kog ministra *inancija, 89$$ay je u svoje ruke preuzeo i upravu u Bosni i Hercegovini energi!no se za$a"u%i da se u okupiranim pokrajinama dr"avna uprava usmjeri prema ostvarivanju dugoro!niji' po$iti!ki' ci$jeva 1onar'ije. )a ostvarenje ti' ci$jeva s$u"io se
<8

A+*. M,2%,B,0 Hrvatski i srpski nacionalni problem u Bosni i Hercegovini u vrijeme re9ima Benjamina 5Jllaya/ #( io/ 3 $%%K(-$%ED(40 O3'#.)0 19<0.0 3*r. <5. <9 Z r,+ Gr'#,)0 Benjamin 5Jllay i vrhbosanski na biskup !osip "ta ler/ Problemi katolicizma u Bosni i Hercegovini/ Pr'2 9' I+3*'*$*, 9, '3* r'#$0 S,r,#.( 0 400<.0 3*r. 104.

;;

raz$i!itim sredstvima. Iastojao je ostvariti konzervativno po$iti!ko jezgro, sastav$jeno od &ogati' s$ojeva svi' kon*esija koje &i &i$o socija$no i ekonomski vezano za 1onar'iju. 4dma' su pove%ane vojni!ke posade, umno"ene su "andamerijske stanice, u odre(enom smis$u promijenjen je !inovni!ki aparat i na odgovorna mjesta u dr"avnoj upravi dovedeni su ==$oja$ni== !inovnici njema!ke, ma(arske, !e#ke i po$jske narodnosti koji su prema 89$$ayevu kriteriju &i$i pouzdane i doras$e oso&e da ostvare njegove zami#$jene p$anove. S$o&odno se mo"e re%i da s austrougarskom upravom po!inje era &irokracije u Bosni i Hercegovini, jer su 4sman$ije uprav$ja$e Bosnom i Hercegovinom sa 1?6 !inovnika, dok je ustro+Ugarska 1onar'ija 1//1. godine ima$a ve% -66 !inovnika. 56 4d prvog trenutka svog nastupa kao vr'ovni upravite$j u Bosni i Hercegovini 89$$ay je nastojao izo$irati Bosnu i Hercegovinu utjecaja iz Sr&ije, 5rne <ore, &anske Hrvatske i Da$macije. Staja$i#te austrougarski' dr"avni' vr'ova &i$o je da &i svaki poreme%aj kon*esiona$no+naciona$ne ravnote"e u Bosni i Hercegovini u korist jednog od njena tri e$ementa mogao ugroziti nji'ove interese u zaposjednutoj zem$ji. 51 Stoga austrougarski dr"avni vr'ovi nastoje raz$i!itim represivnim mjerama za&raniti povezivanje sa susjednim zem$jama, pose&ice s Hrvatskom i sa Sr&ijom, kako &i suz&i$i 'rvatski i srpski naciona$izam, a kao protute"u suprotstavi$i su ==&osansku, zema$jsku pose&nost==. ,ijekom svoje v$adavine koristio se to$iko puta provjerenom taktikom *ivide et i!pera, koja je pose&ice do#$a do izra"aja pri$ikom ukidanja naciona$ni' o&i$je"ja. S$u"&eno, 1?. rujna 1//6. od$ukom )ajedni!kog ministarstva za&ranjen je izraz =='rvatski== da &i tek 1960. godine, i to u kasnije to$iko puta ra&$jenoj sintagmi srpsko+'rvatski stekao pravo gra(anstva u s$u"&enoj #ko$skoj termino$ogiji.5? 2oku#aji izgradnje &osanske naciona$ne ideo$ogije postoje od #ezdeseti' godina :B:. sto$je%a. 2os$jednji ve$iki &osanski namjesnik 4sman >eri* ,opa$+pa#a C1/-1.+1/-9.D prou!avao je i pratio naciona$isti!ku $iteraturu u Bosni i Hercegovini, prou!avao po$iti!ke ideje, smjernice *ranjevaca i srpskog
=0 =1

od &i$o kakvi'

V'B. * &.: M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njo-politiki razvitak $%&%( o $E$F.0 3*r. 6=. L#$% &'r Z () 0 Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave $%&%-$E$% 0 Z% r+') r," (, Pr,(+ / !,)$2*.*, S(.$A'2'B*, $ M 3*,r$0 %r. 8VIII.0 400=.0 3*r.11. =4 M'*,r P,1'E0 Lkolstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije $%&%(-$E$% .0 V.3.2'+ M,32.B,0 S,r,#.( 1954.0 3*r.10.

;<

pu!anstva te nastojao u Bosni i Hercegovini stvoriti preduvjete za gra(anski razvoj. Upravo se 4sman ,opa$+pa#a mo"e smatrati inspiratorom i tvorcem ideje interkon*esiona$nog &o#nja#tva kojim se u na!e$u o&u'va%a cje$okupno &osansko stanovni#tvo.5. Bnterkon*esiona$no &osanstvo, odnosno &o#nja#tvo &i$o je ponajprije usmjereno prema mus$imanskim ve$eposjedni!kim krugovima. Bza takve po$itike staja$i su ugarski dr"avni interesi, koji su &i$i za &$i"e vezivanje Bosne i Hercegovine uz Ugarsku s os$oncem na ekonomski najsna"niji mus$imanski ve$eposjedni!ki s$oj pu!anstva. Iada$i su se opredje$jenju mus$imanski' ve$eposjednika za Ugarsku, u s$u!aju aktua$izacije pitanja o pripajanju Bosne i Hercegovine ustriji i$i Ugarskoj, a uvjeti za tu suradnju su stvoreni kad su austrougarske v$asti od$u!i$e odr"ati zate!eno stanje u agrarnim odnosima, koje je predstav$ja$o najva"nije socija$no pitanje u Bosni i Hercegovini. 54 ,ada#nji sarajevski gradona!e$nik 1e'med+&eg 8apetanovi% Fju&u#ak C1/.9.+196?.D nametnuo se kao nosite$j 89$$ayeve po$itike, pa izme(u osta$og isti!e da E//&a!o onaj narod i!a jaki te!elj i stalnu podlogu !aterijalno! i !oralno! ivotu% koji i!a jaki i rodoljubivi veleposjednika% koji su svakoj ze!lji ti! vrijedniji i! dalje u povjestnike vjekove dopiru% tvrdo uvaju;i starinuC a to je dan danas sa!o jedini !u a!edanski ele!ent u Bosn i.== 55 89$$ay je anga"irao ug$edne jezikos$ovce i povjesni!are tog vremena, pa je tako &e!ki s$avist ;atros$av 7agi% dao stru!no mi#$jenje o postojanju &osanskog jezika i &osanske narodnosti. 1us$imanski gra(anski krugovi na !e$u s 1e'med+&egom 8apetanovi%em pokrenu$i su 1/91. godine $ist ==Bo#njak==. Fist je zastupao tezu o pose&nosti &osanske nacije tvrdnjama da su se Bo#njaci dose$i$i na Ba$kanski po$uotok zajedno sa srpskim, 'rvatskim i drugim s$avenskim p$emenima, da su u novoj domovini Bosni postoja$i &osanski narodi koji su ima$i svoj &osanski jezik, susjedi su priznava$i &osansku dr"avu, &osanski narod, &osanski jezik kojim se s$u"i$a &osanska kance$arija, te je osmanska uprava to ime preuze$a i sa!uva$a ga, a od nje ga preuzima austrougarska uprava.5=;

A*'! P$r'(,*r,0 M$3*,!, I&,& ('E0 R$3&'r M,>&$*E.>,#'E0 8uslimani i Bo-nja-tvo0 M$32'&,+3), %'%2' *.),0 S,r,#.( 1991.0 3*r.;5. =< Z r,+ Gr'#,)0 Benjamin 5Jllay i vrhbosanski na biskup !osip "ta ler/ Pr %2.&' ),* 2':'9&, $ B 3+' ' H.r:./ ('+'0 3*r.10<. == M.>&."-%./ K,1.*,+ ('E- L#$%$B,)0 Lto misle muhame anci u Bosni0 S,r,#.( 1886.0 3*r. 8. =6 Bo-njak0 %r.1=. " 19. *r,(+#, 1894.

;=

,aj $ist je nastojao sprije!iti utjecaj 'rvatske i srpske naciona$ne promid"&e me(u 1us$imanima u Bosni i Hercegovini. Bz$azio je sve do 1916. godine, a njegova pojava je izazva$a o#tre reakcije i kritike u susjednim zem$jama jer je taj $ist nesumnjivo podr"avao 89$$ayevu &osansku po$itiku. 50 U srpskom i 'rvatskom naciona$nom pokretu 89$$ay je vidio ve$iku opasnost, stoga se za&ranjiva$a svaka javna mani*estacija 'rvatstva i$i srpstva. Dr"avna uprava vodi$a je &or&u ne samo protiv 'rvatskog i srpskog imena i integracije 'rvatske i$i srpske naciona$ne ideje, nego i protiv &i$o kakvi' drugi' naciona$ni' o!itovanja koja &i se izra"ava$a vanjskim znakovima kao #to su zastave, gr&ovi, narodne pjesme i s$i!no.5/ Svoja staja$i#ta o opravdanosti takvi' mjera austrougarski dr"avni vr'ovi su pravda$i tvrdnjama o &osansko'ercegova!kom stanovni#tvu koje pripada jednoj te istoj pose&noj naciji. 1e(utim 'rvatski gra(anski krugovi, iako nisu mog$i javno istaknuti 'rvatsko ime, ipak osnivaju pjeva!ka dru#tva, !itaonice, #ko$e, raz$i!ite novine. U 1ostaru je 1///. godine osnovano dru#tvo koje je nosi$o naziv ==Iarodno pjeva!ko dru#tvo==, a uprava tog pjeva!kog dru#tva podnije$a je za'tjev 1/96. godine za promjenu imena u ==Iarodno pjeva!ko dru#tvo )vonimir==, #to su v$asti od&i$e. Bme koje je asocira$o na 'rvatsku povijesnu &a#tinu i tradiciju, &i$o je strogo za&ranjeno jer je asocira$o na integraciju Bosne i Hercegovine sa #irim 'rvatskim podru!jem. ustrougarske v$asti dopu#taju 1///. godine da se pjeva!ko dru#tvo srpsko+pravos$avnog pu!anstva nazove srpskim imenom.59 ,ek 1966. godine austrougarske v$asti dopu#taju da se sarajevsko pjeva!ko dru#tvo ==,re&evi%== nazove 'rvatskim imenom. Dopu#tanje s$o&odne upra&e 'rvatskog imena o!ig$edno je u!injeno s namjerom da ono &ude protute"a ekspanziji srpske naciona$ne ideje. -6
=5

V'B. * &.: M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njo-politiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F( 0 3*r. 5;.-80. U31. Bo-njak 0 %r.44.0 4.6.1894.H %r. ;0.0 48.5.1894.H%r. 18. ' 40.0 ;.=. ' 15.=. 1906. =8 L#$% &'r Z () 0 Povijesna utemeljenja hrvatske zaje nice Herceg-Bosne u Bosni i Hercegovini 0 Z% r+') r," (, Pr,(+ / !,)$2*.*, S(.$A'2'B*, $ M 3*,r$0 M 3*,r0 1998.03*r. 15. =9 K +3 2'"'r,#$E' (2,3*0 KI22,F 3. "r'A. $32$/, ' Hr(,*, ' Sr%, *. E. 45. 2'3* 1,", 1886. +, 32$J%$ :'('2+ / ,"2,*$3, " (.3*' H$/$ K$*3:>.r$. A ", %' 1r,( 32,(:'&, $A'+' &,+#. % 2,+ "2,9,) N') 2'E,0 +.) 2') &#.3.:' ),3+'#. " 1$3*'* E. 3(,) # 3r13) # 1r,( 32,(+ # :r)(.+ # $3*,+ ('0 ) #, * 9,*r,J' +,9(,*' 3. 3r13) -1r,( 32,(+'& O'&.+ &0*#. KI22,F #. +,3* #, 9," ( 2#'*' Sr%. +, :r)(.+ -(#.r3) # r,9'+'0 , +. +, 1 2'*'A) -+,:' +,2+ #0 " ) Hr(,*'&, +'#. " 1$B*, +' * 2') . ?T & V$)$B'E / 8e,usobni o nosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini $%&%(-$E.G(/8ostar/$EEF(/ 3*r.100. U31. D &'+') M,+"'E0 6tnika povijest Bosne i Hercegovine0 3*r. =08.-=1;.@ 60 L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata0 3*r. 165.

;6

Hrvatsko pu!anstvo nije pri'vati$o ideju &o#nja#tva jer je kod njega dominirao kato$i!ki vjerski osje%aj, iako su tu ideju promica$i pojedini *ranjevci, a ponajvi#e krug oko *ra ntuna 8ne"evi%a. 4n je inzistirao na &o#nja#tvu kao naciona$noj kategoriji koja &i o&u'va%a$a sve etni!ko+kon*esiona$ne kategorije unutar Bosne i Hercegovine. Bio je protiv pripojenja Bosne i Hercegovine, &i$o Hrvatskoj, &i$o Sr&iji. 2rotivio se austrougarskom zauze%u Bosne i Hercegovine, a$i ipak je smatrao austrougarsku upravu manjim z$om nego #to je &i$a postoje%a turska v$ast. Smatrao je da %e nova v$ast Bosnu i Hercegovinu po$iti!ki osna"iti, te je dovesti do samosta$nosti.-1 1e(u *ranjevcima je postoja$a i skupina koja je simpatizira$a jugos$avenstvo i koja je &i$a okup$jena oko Alasnika jugoslavenski (ranjevaca, koji 1/95. godine mijenja ime u -ranjevaki glasnik. Bo#nja#tvo i jugos$avenstvo sredinom devedeseti' godina :B:. sto$je%a nestaju kao ideo$ogije me(u &osansko'ercegova!kim *ranjevcima z&og &u(enja 'rvatskog naciona$nog osje%aja. )a raz$iku od Bosne, u Hercegovini je razvoj naciona$ne svijesti tekao &r"e. Uz pomo% &iskupa 2a#ke Buconji%a i don Aranje 1i$i%evi%a promi!u se prava#ke C1/9/.D.-? )&og poistovje%ivanja naciona$ne i vjerske pripadnosti, a pog$avito z&og iznimnog utjecaja Srpske pravos$avne crkve, pravos$avnom pu!anstvu u Bosni i Hercegovini ideja &o#nja#tva je &i$a strana. Ias$onjenost na Sr&iju i njenu ustani!ku tradiciju pogoduje razvoju svijesti o nji'ovoj v$astitoj pose&nosti, tako da od cje$okupnog &osansko'ercegova!kog pu!anstva Sr&i imaju najizgra(enije po$iti!ke stavove. Srpski naciona$ni interes u Bosni i Hercegovini &io je s$a&$jenje austrougarske uprave s ci$jem da se Bosna i Hercegovina u prik$adnom trenutku pripoji Sr&iji. Sve do sredine devedeseti' godina po$itika &o#nja#tva je predstav$ja$a izvjesnu potencija$nu mogu%nost suprotstav$janja ideje u $istovima Hercegovaki bosiljak C1//..+1//4.D, :ovi Hercegovaki bosiljak C1//4.+1//5.D, Alas Hercegovca C1//5.+1/9-.D i 0svit

61

V'"': S2,() A+* K (,A'E0 Antun 5ne9evi1/ :jegovi pogle i na povijest Bosne i njezine probleme u rugoj polovici $E( stolje1a/ "arajevo/ $E&D(H M,r) K,r,&,*'E0 Franjevci Bosne "rebrene u vrijeme austrougarske uprave $%&%(-$E$F(/ "arajevo/ $EEK(/3*r. <1.-<4. 64 V'B. * &.: T & V$)$B'E0 nav( j(/ 3*r. 408.-409.H L$), 6,) ('E0 nav( j( 3*r( 1=6.-166.H A+"r'#, N')'E0 Hercegovaki i bosanski Branjevci izme,u $%FF( i $EFF( go ine 0 M 3*,r0 1996.0 3*r. 61.-6;.H D &'+') M,+"'E0 nav( j(0 3*r. =11.-=14.

;5

pojedinim naciona$nim pokretima u Bosni i Hercegovini, a$i od tada &o#nja#tvo nije &i$o nikakva a$ternativa tim naciona$nim pokretima. -. ustrougarska naciona$na po$itika *avoriziranja &o#nja#tva, odnosno za&ranjivanje naciona$ni' ideo$ogija u Bosni i Hercegovini jasno govori da se nikakvom represijom ni si$om ne mogu sprije!iti oni po!eci naciona$nog, osvje#%ivanja i konstituiranja koji u'vate korijenje u narodu. Dugogodi#nji upravite$j Benjamin 89$$ay dva je deset$je%a uporno poku#avao tu zem$ju izo$irati od naciona$ni' kretanja u susjednim zem$jama i kontro$irati i$i !ak presje%i procese naciona$nog konstituiranja u Bosni i Hercegovini i uputiti i' drugim smjerom. -4 Sav taj napor dao je suprotan rezu$tat+u!vr#%enje i da$je razvijanje 'rvatskog i srpskog naciona$nog i vjerskog "ivota, tako da je po$itika &o#nja#tva jo# za 89$$ayeva "ivota do"ivje$a potpuni neuspje'. -5

6; 6<

M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njopolitiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F(0 3*r.59. L#$% &'r Z () 0 :acionalno pitanje u BiH u vrijeme austrougarske uprave $%&%(-$E$%.03*r. 94. 6= L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata/ 3*r. 1==.

;8

$.

O ( E C I S # R A N A ( K O G O R G A N I Z I R A NJ A
Sve do do$aska austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini nije &i$o

uvjeta za strana!ko organiziranje. ,ek njenim do$askom postupno se razvijaju uvjeti za organiziranja na strana!koj osnovi. U svim modernim dr"avama nosite$ji naciona$no+po$iti!kog "ivota su pripadnici inte$ektua$ni' gra(anski' s$ojeva. 2o#to u Bosni i Hercegovini gra(anski s$oj nije &io u dovo$jnoj mjeri razvijen, kao nosite$ji naciona$no+po$iti!kog "ivota kod Sr&a, Hrvata i 1us$imana, uz ma$en a$i va"an postotak inte$ektua$nog gra(anstva, jav$jaju se crkveni ve$ikodostojnici. Iepostojanje po$iti!ki' institucija putem koji' &i se mog$o izraziti po$iti!ka staja$i#ta, nametnu$o je tijekom sedamdeseti' i osamdeseti' godina :B:. sto$je%a proces naciona$no+po$iti!kog organiziranja &osansko'ercegova!ki' Hrvata putem pjeva!ki' dru#tava, !itaonica, a po$iti!ka mi#$jenja izno#ena su u tisku. Hrvatski po$iti!ki pokret nastaje po!etkom ::. sto$je%a, a svoj kona!an o&$ik do&iva 196-. godine, kada su u ,ravniku postav$jeni teme$ji za osnutak Hrvatske narodne zajednice, prve po$iti!ke stranke &osansko'ercegova!ki' Hrvata. ustro+Ugarska 1onar'ija je svojim propisima uspostavi$a kontro$u nad svim vjerskim zajednicama. 2o$itikom interkon*esiona$nog &osanstva, odnosno &o#nja#tva nastoja$a je stvoriti osje%aje zema$jske, tj. &osanske pose&nosti i narodnosti. Svi ti, a i mnogi drugi raz$ozi, uvjetova$i su pojavu autonomni' pokreta za vjersko+prosvjetnu autonomiju kod Sr&a i 1us$imana. Iakon usvajanja statutQ putem koji' je ozakonjena autonomija srpsko+ pravos$avnog vjersko+prosvjetnog "ivota, odnosno mus$imanske autonomije u vaku*sko+meari*skim stvarima, stvaraju se uvjeti za nastanak prvi' po$iti!ki' stranaka u Bosni i Hercegovini. <ra(anske po$iti!ke stranke u Bosni i Hercegovini na prvo mjesto stav$jaju naciona$no+po$iti!ke ci$jeve. Da &i se ti ci$jevi postig$i, jedan narod mora &iti ujedinjen u svojoj ==narodnoj organizaciji==. ,ek kad jedan narod postigne svoje dr"avnopravne ci$jeve, mogu se putem stranaka i par$amenta rje#avati raz$i!ita sta$e#ka pitanja.--

66

M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njo-politiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F(0 3*r. 1;;.

;9

$.1. BORBA ZA VJERSKO) ROSVJE#NU AU#ONOMIJU SRBA Ia do$azak austrougarske uprave u Bosnu i Hercegovinu &osansko+ 'ercegova!ki Sr&i nisu g$eda$i &$agonak$ono. Iaciona$na svijest kod &osansko'ercegova!ki' Sr&a z&og sna"nog utjecaja iz 8ra$jevine Sr&ije &i$a je razvijenija u odnosu na 'rvatsku. Iosite$ji te svijest &i$i su trgovci i osta$i srpski gra(anski s$ojevi koji su ima$i presudan utjecaj na pravos$avno pu!anstvo u Bosni i Hercegovini.-0 2o$o"aj Srpske pravos$avne crkve &io je ure(en konvencijom od ?/.o"ujka 1//6. ,ime je ustro+Ugarska 1onar'ija uspostavi$a kontro$u tako #to austrijskom caru pripada, uz p$a%anje godi#nje naknade, pravo da sam imenuje mitropo$ita i episkope i da i' pred$a"e 2atrijar#iji. )adiranje okupacijski' v$asti u vjerske pos$ove srpski' crkveni' op%ina izazva$o je nezadovo$jstvo srpskog pu!anstva, koje od druge po$ovine :B:. sto$je%a do&iva svoj izraz u organiziranom pokretu za vjersko+prosvjetnu autonomiju. Srpski pokret za vjersko+prosvjetnu autonomiju nastao je krajem 1/9-. godine predajom memoranduma kojeg je sastavi$o i caru preda$o 14 crkveno+ #ko$ski' op%ina.-/)&og pasivnosti austrougarske v$asti prema sadr"aju memoranduma op%ine na to odgovaraju drugim memorandumom i stvaranjem ne*orma$nog od&ora koji u pro$je%e 1/9/.godine uz pomo% stru!njaka za kanonsko pravo izra(uju Iacrt ustava crkvene i #ko$ske samouprave srpskog pravos$avnog naroda u Bosni i Hercegovini te ga uru!uju 8R$$ayu, a zatim radi ocjene kanonske zasnovanosti istovremeno i ;ase$jenskoj patrijar#iji u 5arigradu. U ve$ja!i 1/99.godine dje$ovanjem austrougarske dip$omacije 2atrijar#ija je uputi$a narodu i mitropo$itima dvije pos$anice kojima se od&acuje nacrt. Iacrt srpsko+pravos$avnog autonomnog crkvenog ustroja iz 1/9/. godine &io je usmjeren na gospodarsko osna"ivanje Srpske pravos$avne crkve u Bosni i
65

Tr/ (,A)' 32 # 3r13) / /r,D,+3*(, 1 2.*+ 3. r,9('#, ' #,A, $ B 3+' ' H.r:./ ('+'0 +,r A'* $ "r$/ # 1 2 ('+' 8I8. 3* 2#.E,0 ) r'3*.E' 1 ( 2#+. 1r'2'). 3*( r.+. *$r3)'& r.! r&,&, ' +,r A'*$ %2'9'+$ r,9('#.+ / ,$3*r'#3) / *rJ'B*,. M /$E+ 3* r.2,*'(+ %r9 / % /,E.+#, ' ,)$&$2,:'#. ),1'*,2, 1r$J,2 #. 9, 3*,2 3.2 0 ",)2. 3$ ) r'3*.E' +.( 2#$ )&.*,0 1$*.& #.!*'+. )$1 ('+. 1 2# 1r'(r."+'> 1r '9( ", ' 9.2.+,B.+#.&0 3*#.:,2' (.2')$ 9,r,"$. P * &. 3$ " %'2' +,9'( )&.* ".r'. ?V'B. * &.: B J M,D,r0 Pokret "rba Bosne i Hercegovine za vjersko-prosvjetnu samoupravu 0 S,r,#.( 0 1984.03*r. <45. U31. M$3*,!, I&,& ('E0 Historija r9ave i prava Bosne i Hercegovine 0 3*r.4;8.@ 68 U &.& r,+"$&$ 3. 9,>*'#.(, " :,r, ", 3. :r)(' ' B) 2' 1 (r,*. 1r,(, ) #, 3$ '&,2' # B " *$r3) / (r.&.+, ), B* 3$: 32 % "+, $1 *r.%, 3r13) / '&.+,0 E'r'2':. $ :r)('0 B) 2' ' (,+ +#'>H 32 % ",+ '9% r 3(.E.+'), ' $A'*.2#,0 32 % "+ 3+'(,+#. A'*, +':,0 1#.(,A)'> ' "r$/'> "r$B*,(, 3, 3r13)'& 1r."9+,) &0 3$"#.2 (,+#. +,r ", 1r' '9% r$ &'*r 1 2'*,P ?B J M,D,r0 nav( j(/ 3*r. 181.-18=.@

<0

Hercegovini, a$i i njeno izuzimanje od kontro$e austrougarski' v$asti. -9 U svojoj &iti crkva i #ko$a su &i$e sredstvo pokreta, dok su njegovi ci$jevi &i$i po$iti!ke naravi. )&og ostvarenja srpskog naciona$nog ci$ja koji se sastojao u s$a&$jenju austrougarske v$asti u Bosni i Hecegovini, da &i se u prik$adnom trenutku Bosna i Hercegovina ujedini$a sa Sr&ijom, Sr&ija je podr"ava$a savez srpskog pokreta za vjersko+prosvjetnu autonomiju s 1us$imanima Bosne i Hercegovine. Do pri&$i"avanja i suradnje dvaju autonomni' pokreta do#$o je ve% 1966. godine jer je to iz takti!ki' i op%enito po$iti!ki' raz$oga i jednima i drugima odgovara$o. 5i$jevi srpskog i mus$imanskog autonomnog pokreta &i$i su u znatnoj mjeri s$i!ni. 4&a pokreta su &i$a usmjerena protiv austrougarske v$asti, krajnji ci$j je &i$a autonomija Bosne i Hercegovine, a &or&a za vjersko+prosvjetnu autonomiju je &i$a samo *aza k tom ci$ju. 06 svojim egzistiranjem ustrougarske v$asti su u srpskom i mus$imanskom pokretu prepozna$e opasne po$iti!ke namjere, a koji su samim zada$i udarac 89$$ayevoj po$itici interkon*esiona$nog &osanstva. 4snovna pretpostavka toj po$itici &i$o je izo$iranje &osansko+ 'ercegova!ki' Hrvata i Sr&a od naciona$isti!ki' po$iti!ki' pokreta u Hrvatskoj i Sr&iji i prido&ivanje mus$imana za 1e#i'ata. 1e(utim, povezanost srpskog i mus$imanskog autonomnog pokreta &i$a je protivna 'rvatskim po$iti!kim ci$jevima u Bosni i Hercegovini. Hrvatski tisak u to vrijeme nastoji ukazati na !injenicu da je krajnji ci$j srpsko+mus$imanske suradnje prido&ivanje mus$imana za ve$ikosrpsku ideju. 01 2remda je odre(en
69

ustro+Ugarsku 1onar'iju, a da &i se to

postig$o, &i$a je potre&na nji'ova izo$acija od 4smanskog 5arstva i carigradskog

G2,(+. ),r,)*.r'3*'). *9(. J.!*,+ ('E.(, 3*,*$*,: A$(,+#. 1r'1,"+ 3*' Pr,( 32,(+. :r)(. $ B 3+' ' H.r:./ ('+' C,r'/r,"3) # 1,*r'#,rB'#' A'&. %' Pr,( 32,(+, :r)(, $ B 3+' ' H.r:./ ('+' A'+'2, #."+$ (#.r3) -1r 3(#.*+$ %2,3*0 1r."('D, 3. A'*,( +'9 &,+#. '2' ('B. 3,& $1r,(+'> *'#.2,0 r,"' A$(,+#, #."'+3*(, $ (#.r3) -1r 3(#.*+ & J'( *$ 1r."('D, 3. (#.r3) -1r 3(#.*+' 3,% r ), 9,#."+'A) 1r."3*,(+'B*( 3('> .1,r>'#,0 1r'#."2 / 9, !'+,+:'r,+#. &'*r 1 2'*,0 3(.E.+'),0 B) 2, ' "r$/'> $3*,+ (,P ?B J M,"J,r0 Pokret "rba Bosne i Hercegovine za vjersko-prosvjetnu samoupravu0 3*r. 4;6.-4=<.@ 50 V'B. 3$r,"+#' 3r13) / ' &$32'&,+3) / ,$* + &+ / 1 )r.*,: #sto/ 3*r. ;69.-;8<. U31. Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera 0 3*r. 19=.-414.H M$3*,!, I&,& ('E0 Historija r9ave i prava Bosne i Hercegovine 0 3*r. 4<;.H T " r Kr$B.(,:0 "arajevo po austrougarskom upravom $%&%(-$E$%(0 S,r,#.( 0 1960.03*r.488.-;4<.H DJ.(," J$9%,B'E0 Politika i privre a u BiH po austrougarskom upravom0 S,r,#.( 0 4004.0 3*r.155.-4<4. 51 )bzor %r # 8LII.Q1901.0408.0 4. U A2,+)$ 00"enzacionalno otkri1e za Bosnu00 '9+ 3' *(r"+#$ ", 3. '9, &$32'&,+3)'> 9,>*#.(, GGP krije neko tu je maslo/ a su prave ni zahtjevi vjerske seli be postali sre stvo ublje inspiracije i sre stvom neke vi-e politike/ u kojoj je onaj vjerski pokret samo epizo a/ samo je an kota/ kojim se poela kretati velikosrbska makina( Priinio se memoran um po svojoj Bormi bojnom pjesmom stanovitih krugova u :ovom "a u/ a ne muslimanskom 9eljom ponosne BosnePGG

<1

&roj utjecajni' mus$imana osu(ivao suradnju autonomnog mus$imanskog pokreta sa srpskim pokretom, ipak je suradnja dvaju pokreta &i$a sta$na. 0? @je#avanje agrarnog pitanja je za srpsku gra(ansku po$itiku u Bosni i Hercegovini &i$o od ve$ike va"nosti, po#to se na$azi$o izme(u za'tjeva i pritiska svog se$ja#tva koje je tra"i$o os$o&o(enje od *euda$izma i *euda$ni' tereta, i "e$je da odr"i suradnju s predstavnicima mus$imanski' po$iti!ara jer je taj savez &io va"an za ostvarenje srpski' naciona$ni' te"nji u Bosni i Hercegovini. Bor&a Sr&a za vjersko+prosvjetnu autonomiju okon!ana je 1965. godine, carevom sankcijom 1.. ko$ovoza kojom %e pravos$avni narod Bosne i

Hercegovine ==Pu okviru zema$jski' zakona i &ez u#tr&a po nadzorno pravo dr"ave, mo%i svoje crkvene i #ko$ske pos$ove samosta$no ure(ivati i njima uprav$jatiP==0. U o&raz$o"enju prijed$oga za sankciju Bstv9n &arun Buri9n, austrougarski zajedni!ki ministar *inancija i ministar za Bosnu i Hercegovinu, caru je kao najva"niju od$uku Ured&e istakao odr"avanje 8onvencije iz 1//6. godine i izri!ito pravo careva vr'ovnog nadzora nad Srpskom pravos$avnom crkvom u Bosni i Hercegovini. Iakon usvajanja Ured&e o autonomiji crkveno+prosvjetnog "ivota &osansko'ercegova!ki' Sr&a, po$iti!ka &or&a Sr&a u Bosni i Hercegovini prenosi se postupno iz raniji' okvira u okvire po$iti!ki' stranaka i grupacija, a pose&ice na stranice g$asi$a. 2ose&no se isti!u grupacije okup$jene oko g$asi$a Srpska rije!, Iarod i 4tad"&ina, te skupina Fazara Dimitrijevi%a okup$jena oko g$asi$a Dan. Ia sastanku u Sarajevu 11. svi&nja 1960. predstavnici srpskog gra(anskog pokreta usvoji$i su rezo$uciju kojom su tra"i$i neod$o"no *ormiranje jedinstvene srpske po$iti!ke organizacije, zatim ustavne s$o&ode i par$ament, te potpunu autonomiju Bosne i Hercegovine. 04

54

U A2,+)$ 00) govor prijateljima000 %#,(2#.+ & $ Bo-njaku 8VII.Q1905.0 10.0 1.-4.0#.",+ " &$32'&,+3)'> 1r(,), A".&,/, M.B'E $1 9 r,(, #. +, 3(. +./,*'(+. 1 32#."':. ) #. %' " +'#.2 9%2'J,(,+#. 3, Sr%'&,0 1, '9&.D$ 3*,2 / '3*'A. ", #.: GGP za vjersko-prosvjetnu autonomiju 8uslimana/ kao i za to a se ure e agrarni o no-aji/ ali ne na -tetu gospo ara/ a ja nijesam nika bio niti 1u biti a moja ota 9bina i moj naro spa ne po "rbiju/ jer u tom vi im grob svoga muslimanskog naro a/ a taj grob bi onijela u ana-njim prilikama-politika autonomija/ t(j( samobitnost Bosne i Hercegovine/ jer to je samo Binta/ po-to 00 "rbi00 zna u a silom ne mogu oteti Bosnu/ pa misle po imenom autonomije ste1i Bosnu bez- krvi i tru a((00 5; B J M,"J,r0 Pokret "rba Bosne i Hercegovine za vjersko-prosvjetnu samoupravu0 3*r. <1=. 5< L#$% &'r Z () 0 Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave/ 3*r. 1<.

<4

Iedugo nakon toga, osnovana je Srpska narodna organizacija !iji se po$iti!ki program teme$jio u cije$osti na stavovima spomenute rezo$ucije. U po$iti!kom programu sredi#nje mjesto zauzimaju naciona$no+po$iti!ki ci$jevi koji te"e da Sr&i postanu dominantan po$iti!ki !im&enik u Bosni i Hercegovini. 05

$.!. BORBA ZA VJERSKO) ROSVJE#NU AU#ONOMIJU MUSLIMANA Iezadovo$jstvo novim pravnim, po$iti!kim i dru#tvenim poretkom za 1us$imane Bosne i Hercegovine &i$o je izazvano po$o"ajem vjersko+prosvjetni' institucija, stanjem u agraru, a mo"e se re%i i da su 1us$imani pro"iv$java$i du&oku psi'o$o#ku krizu i stanje otu(enosti z&og do$aska nove dr"avne v$asti koja je ima$a kato$i!ki predznak. 04dma' nakon okupacije austrougarske v$asti poduzimaju mjere da uspostave svoju kontro$u i jurisdikciju nad vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, #to im uspijeva dono#enjem niza propisa iz osamdeseti' godina :B:. sto$je%a, kada se konstituira$a takva vjerska i vaku*sko+meari*ska organizacija mus$imana koja je &i$a pod potpunom njezinom kontro$om i upravom. 1us$imanski vjerski s$u"&enici su pretvoreni u !inovnike, a krajnji ci$j je &io potpuno odvajanje &osansko'ercegova!ki' mus$imana od 5arigrada. Iakon #to je preuze$a osmansko agrarno zakonodavstvo, nova uprava je nastoja$a rije#iti veoma te#ko stanje u agraru. 2ostojanje erazi+mirije i mu$ka kao pravni' kategorija posjeda &i$o je neupitno, me(utim tijekom cje$okupne austrougarske v$adavine vodi se &or&a izme(u &osansko'ercegova!kog &egovata i v$asti oko toga #to se pod tim pojmom tre&a razumijevati. 00 Iije postoja$a to!na evidencija v$asni#tva, koje se dokaziva$o posjedovanjem tapije, me(utim u tapijama nije &i$a evidentirana to!na granica posjeda, a samim tim ni povr#ina. ustrougarska v$ast je tre&a$a rije#iti zate!eno stanje u agraru, a nezadovo$jstvo z&og postoje%eg stanja je sve vi#e ras$o.
5=

V'B. * &.: H,&"'#, K,1'"J'E0 Polo9aj BiH za vrijeme austrougarske uprave 3 r9avnopravni o nosi @0 I3* r'#3). 1r.*1 3*,(). R.1$%2'). B'H0 I+3*'*$* 9, '3* r'#$ r,"+'A) / 1 )r.*,0 S,r,#.( 0 1968.0 3*r.65. 56 V'B. * &.: O3&,+ N$r'-H,"J'E0 Borba 8uslimana za versku i vakuBsko-meariBsku autonomiju/ $ )+#'9' B'H 1 " ,$3*r $/,r3) & $1r,( &0 Sr13)' +,r " $ 8I8. (.)$0 )+#. 8V.0 B. /r,"019;8. 55 V'B. * &.: H$3+'#, K,&%.r ('E0 Begovski zemlji-ni posje i u Bosni i Hercegovini o $%&%( " 1918.0 N,$A+ '3*r,J'(,A)' '+3*'*$* GG IBN SINAGG0S,r,#.( 0 400=.

<;

U 'istoriogra*iji se po!etak mus$imanskog autonomnog pokreta !esto ve"e za s$u!aj ma$o$jetne Aate 4manovi% iz zase$ka 8uti kod Bije$og 2o$ja. 0/ Iestanak Aate 4manovi% je pos$u"io kao ==iskra koja je zapa$i$a $anac mus$imanski' prosvjeda koji su zapravo po!etak pokreta ku$turne i po$iti!ke &or&e za autonomiju mus$imana u Bosni i Hercegovini==. 09 ,aj s$u!aj mostarski su mus$imanski prvaci iskoristi$i kao povod za kritiku dotada#njeg vodstva is$amske vjerske zajednice i argument za opravdanost podno#enja prijed$oga nacrta vaku*sko+meari*ske autonomije./6 Bor&a 1us$imana Bosne i Hercegovine za vjersko+prosvjetnu autonomiju pro$azi$a je kroz razne stupnjeve razvitka. U prvoj etapi razvitka koja je traja$a od 1/99. do 196?. godine, &or&a za vaku*sko+meari*sku autonomiju ima$a je karakter &or&e za autonomijom uprav$janja vjerskim "ivotom i #ko$stvom, da &i u drugoj *azi od 1965. do 1969. godine preras$a u okvire po$iti!ki' stranaka. 1us$imanski autonomni pokret nastao je iz potre&e da se == mus$imani odupru austrijskom ku$turno+po$iti!kom okru"enju, zapravo iz neop'odnosti da se kao narod odr"e na svom t$u i da sa!uvaju samo&itnost u jednoj kato$i!koj dr"avi, kakva je &i$a i Ha&s&ur#ka uprava==. /1 1us$imanski autonomni pokret se iz 1ostara pro#irio na cije$u Hercegovinu, #to je potak$o !$anove mostarskog od&ora zatra"iti vaku*sku autonomiju za podru!je Hercegovine, svoje ==u"e domovine== . U $istopadu 1/99.
58

C,*, O&,+ ('E 1 %#./2, #. 1899. / "'+.0 $9 1 & E 3( #'> 3$3#.", ),* 2'),0 '9 B'#.2 / P 2#, $ S12'* ", %' '9%#./2, %r,) 3 &$32'&,+ & ) #./, +'#. ( 2#.2,. N,) + %'#./, J'(#.2, #. ' r,"'2, $ #."+ & 3,& 3*,+$ A,3+'> 3.3*,r, $ S12'*$0 ),3+'#. 3. 1r.3.2'2, $ Tr3* /"#. 3. )r3*'2,0 $9.(B' '&. D,r'+),0 , 3(. #. * $A'+'2, 1 (2,3*'* & '9% r$. ?V.9,+ 9, %'#./: AB'H0 ZMC0 Pr. B'H. 681Q1899.H9=5Q1899H 998Q1899.@ Pr.&, +#.+ # '31 ('#.3*' ",+ # 9, !ugoslavenski list0 41.VIII.19<0.03*r. 6.0D,r'+), Pr'#,*.2# "+ 3+ C,*, O&,+ ('E '9#,(2#$#. ", +' 1r'2') & %'#./,0 , +'*' 1r'2') & )rB*.+#, $ Tr3*$ +'*) +," +# & +'#. '9(rB' +'),)( +,3'2#.0 (.E ", #. 3(. * %'2 +#.+ 32 % ",+ '9% r. ?V'B. * &.: T & V$)B'E0 8e,usobni o nosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini $%&%(-$E.G(03*r. 1=8.-1=9.@ Z, r,92')$ " * / 3*,#,2'B*, >'3* r'A,r' ) #' 3$ 3. %,('2' 32$A,#.& C,*. O&,+ ('E ' *(r"+#,&, ", #. "#.( #), *.*, ' +, 3'2$ )rB*.+,0 1r 1$3*'2' 3$ $1 9 r'*' +, +#.+ A'* (,+#. :'#.2 # 3*(,r' %#,(2#.+ $ !ugoslovenskom listu. ?M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njo-politiki razvitak BiH o $%&%(-$E$F .03*r. 118H M$3*,!, I&,& ('E0 Historija Bo-njaka0 3*r. ;89.H M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH o $%&%( o $E$F.0H'3* r'#3)' 9% r+')0 Z,/r.% 1966.Q65.03*r. 41H T " r Kr$B.(,:0 "arajevo po austrougarskom upravom0 3*r. ;10.-;11.H T &'32,( Kr,2#,A'E0 5Jllayev re9im u BiH o $%%K(-$E.G(0 3*r. ;46. ' <06.H R %.r* J. D +',0 #slam po voglavim orlom< 8uslimani Bosne i Hercegovine $%&%(-$E$F( 0S,r,#.( 0 4000.03*r. 414.@ 59 L#$% &'r Z () 0 Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave03*r. 14. 80 Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera03*r. 19=. 81 M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njopolitiki razvitak Bosne i Hercegovine o $%&%( o $E$F(0 3*r. 10<.

<<

godine Iacrtom autonomnog statuta za vaku*sko+meari*sku zak$adu u Hercegovini za'tijeva se od predstavnika austrougarske v$asti *ormiranje autonomni' is$amski' institucija koje &i ima$e #iroko podru!je dje$ovanja. Iakon od&ijanja prijed$oga i nacrta statuta, nezadovo$jstvo mus$imanskog pu!anstva je &iva$o sve ve%e, pokret se #irio osnivanjem od&ora po se$ima i gradovima. 2ro#irivanjem mus$imanskog pokreta na cije$u Bosnu i Hercegovinu do#$o je do njegova po$iti!kog povezivanja sa srpskim autonomnim pokretom. Budu%i da su v$asti uvidje$e snagu mus$imanskog autonomnog pokreta, dopu#taju pregovore u ve$ja!i 196?. godine. ,im pregovorima postignuta je sug$asnost u svemu, osim u !etiri k$ju!na pitanja koja su se odnosi$a na iz&or i sastav u$eme+med"$isa, na!ina postav$janja i imenovanja reisu$+u$eme, u$oga #ej'+u$+is$ama u potvr(ivanju imenovanja vjerski' dostojanstvenika u Bosni i Hercegovini te visine dr"avne su&vencije. 1e(utim i ti pregovori su propa$i, a progonom mu*tije $i Ae'mije D"a&i%a autonomni pokret je uti'nuo z&og

kon*uzije oko !e$ni#tva pokreta./? Smr%u Benjamina 89$$$aya, dugogodi#njeg zajedni!kog ministra *inancija C196.. godineD, do$azi do postupne $i&era$izacije javnog "ivota u Bosni i Hercegovini, #to omogu%uje da se re$ativno o*orm$jeni naciona$ni pokreti konstituiraju u po$iti!ke stranke. U drugoj *azi mus$imanskog autonomnog pokreta aktivira$a se

ve$eposjedni!ka skupina za'tijevaju%i rje#enje agrarni' odnosa i preuzimanje vodstva autonomnog pokreta. )em$joposjednici su u tome uspje$i po#to je jedna nji'ova deputacija koju su !ini$i >eri* rnautovi%, 1a'mud+&eg D"ini%, >emsi+

&eg )aimovi% i Dervi#+&eg 1ira$em, uspje$a u pro$je%e 196-. preuzeti od D"a&i%a u 5arigradu dokumente i punomo% za nastavak autonomne &or&e. 8ako je rje#enje pitanja vaku*sko+meari*ske autonomije posta$o ==op%om nu"dom mus$imanskog naroda==, to su i !$anovi )ema$jskog vaku*skog povjerenstva u svi&nju 196-. otvoreno pru"i$i podr#ku autonomnom pokretu. /. 1inistarstvo *inancija na !e$u s Bstv9nom Buri9nom daje izjavu iz koje se mog$o zak$ju!iti da %e u spornim pitanjima me#i'ata iza%i u susret
84

V'B. * &.: R %.r* J. D +',0 #slam po voglavim orlom< 8uslimani Bosne i Hercegovine $%&%($E$F(/3*r. 180.-18;. 8; M$3*,!, I&,& ('E0 Historija r9ave i prava Bosne i Hercegovine 0 3*r. 4<<.

<=

mus$imanskim za'tjevima priznavanjem su$tanu, vjerske jurisdikcije nad &osanskim mus$imanima. 2itanje vaku*sko+meari*ske autonomije mog$o se rije#iti jedino ako se mus$imani pret'odno s$o"e u pog$edu svoji' za'tjeva, kao i u pog$edu svoji' zastupnika. Ia o&a ta za'tjeva mus$imanski autonomni pokret &rzo odgovara provo(enjem strana!ke reorganizacije i isticanjem njenog programa./4 1us$imanska narodna organizacija osnovana je po!etkom prosinca 196-. godine u S$avonskom Brodu. <$avni smjer dje$atnosti 1us$imanske narodne organizacije &io je usmjeren na vjersku i vaku*sko+meari*sku autonomiju, te za#titu posjedni!ki' interesa zem$joposjednika. 4na je Bosnu i Hercegovinu smatra$a dije$om ,urske 5arevine, a ustro+Ugarsku 1onar'iju

samo opunomo%enicom europski' si$a. U ostvarenju svoji' za'tjeva stranka je za'tijeva$a po$iti!ke i gra(anske s$o&ode, s$o&odu javni' korporacija i autonomiju Bosni i Hercegovini./5 2os$ije dugotrajni' pregovora izme(u vodstva 1us$imanske narodne organizacije i okupacijski' v$asti u rujnu 196/. godine postignut je sporazum kojim je usvojen ==Statut za autonomnu upravu is$amski' vjerski' i vaku*sko+ meari*ski' pos$ova== koji je ozakonjen 15. travnja 1969., a 1. svi&nja iste godine stupio na snagu.
/-

,ime je *orma$no+pravno okon!ana &or&a mus$imana za

uspostavu vjerske i vaku*sko+meari*ske autonomije.

8< 8=

I3* O1B'r+ * &.: M$3*,!, I&,& ('E0 Historija Bo-njaka0 3*r.;99.-<10. U31. R %.r* J. D +',0 #slam po voglavim orlom< 8uslimani Bosne i Hercegovine0 3*r.186.-199. 86 S(' (#.r3)' ' (,)$!3)' r/,+' $3*,+ (2#.+' ,$* + &+'& 3*,*$* & %'2' 3$ 3,& $1r,(+'0 9, $1r,(2#,+#. (#.r3)'& 1 32 ('&, 1 3* #, #. $2.&,- &."J2'3 ) #' 3. 3,3* #, " < A2,+,0 ) #'&, #. 1r."3#.",(, r.'3$2$2.&,. A$3*r'#3)' :,r '&.+$#. #."+ / ),+"'",*, 9, r.'3$2-$2.&$0 ) #' '9/2,3, H "J'+3), )$r'#,.

<6

$.$. ROCES NACIONALNO) OLI#I(KOG KONS#I#UIRANJA HRVA#A U vrijeme turske v$adavine &i$o je za&ranjeno izra"avati naciona$nu, odnosno narodnu svijest. Stanovni#tvo je &i$o podije$jeno prema vjerskoj pripadnosti pa u svezi s tim nije mog$o, a niti smje$o, &iti narodne svijesti u modernom smis$u rije!i. Mini$o se da %e se s do$askom austrougarske uprave stanje &osansko'ercegova!ki' kato$ika, u odnosu na ranije razdo&$je, donek$e po&o$j#ati. 1e(utim ustro+Ugarska 1onar'ija je kao izrazito kato$i!ka dr"ava,

vr#e%i svoju ==misiju== u Bosni i Hercegovini, mora$a tra"iti #iri os$onac za svoju po$itiku. U trenutku okupacije ustro+Ugarska 1onar'ija nije ima$a s$u"&enu

po$itiku prema naciona$nom pitanju. ;r$o &rzo je po!e$a provoditi po$itiku strogog naciona$nog pariteta u Bosni i Hercegovini, po$itiku izo$acije pu!anstva okupiranog teritorija od naciona$ni' kretanja u susjednim zem$jama, odnosno 'tje$a je zaustaviti procese naciona$nog konstituiranja u njoj. 2ored toga nastoja$a je smanjiti utjecaj *ranjevaca na 'rvatsko pu!anstvo u Bosni i

Hercegovini z&og iznimno va"ne u$oge koju su 'ercegova!ki *ranjevci ima$i u iniciranju i #irenju osje%aja naciona$nog identiteta i vjerske pripadnosti. U svezi s tim austrougarske v$asti i Sveta sto$ica nastoje reorganizirati 8ato$i!ku crkvu u Bosni i Hercegovini, odnosno ponovno uvesti svjetovnu

kato$i!ku 'ijerar'iju u toj zem$ji. Bu$om eD ac augusta principis <postoloru! cat edra od 5. srpnja 1//1. uspostav$jena je svjetovna crkvena 'ijerar'ija, a za prvog
85

sarajevskog nad&iskupa car je 1/. ko$ovoza imenovao

dr. 7osipa

Stad$era./0
J 3'1 S*,"2.r ? Br " +, S,('0 4< 3'#.A+#, 18<;.- S,r,#.( 0 8 1r 3'+:, 1918.@. N,) + 3&r*' r "'*.2#, 18=;. ' 18=<. 1r'&2#.+ #. +,#1r'#. $ 1 J.B)'0 , 9,*'& $ 9,/r.%,A)' r!,+ !'#0 '9 ) #'> #. 1 >,D, +'J$ ' ('B$ /'&+,9'#$. Z,/r.%,A)' +,"%'3)$1 ),r"'+,2 J$r,# H,$2') 1 32, /, #. 1864. / "'+. $ R'&0 $ Z,( " G.r&,+': -H$+/,r':$&0 r,"' 3*$"'#, !'2 9 !'#. ' *. 2 /'#. +, 1,1'+3) & 3(.$A'2'B*$ Gr./ r',+,. Z, 3(.E.+'), #. 9,r.D.+ $ R'&$ ?1868.@. O" 185<. / "'+. "#.2$#. +,#1r'#. ), '9(,+r."+' , 9,*'& r." ('*' 1r !.3 r " /&,*3). *. 2 /'#. +, B / 32 (+ & !,)$2*.*$ 9,/r.%,A) / S(.$A'2'B*,. O" 1855. " 1881. / "'+.0 %' #. ".),+ B / 32 (+ / !,)$2*.*,. ?N,(.".+ 1r.&,: Z r,+ Gr'#,)0 ) sa r9aju promemorije #ve Pilara caru 5arlu #(3#;(4 iz kolovoza $E$&( go ine 0 G "'B+#,) P'2,r0 Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r, I(. P'2,r,0 3(. II.0 Z,/r.%0 4004.0 3*r.8<.@ V'B. $31 3*,(' r." ('*. :r)(.+. >'#.r,r>'#. ('"': B.r'32,( G,(r,+ ('E0 Uspostava re ovite katolike hijerarhije u Bosni i Hercegovini $%%$( go ine. U31. Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera/ 3*r. <=.-91.HA+"r'#, N')'E0 Hercegovaki i bosanski Branjevci izme,u $%FF( i

<5

2riznaju%i *ranjeva!kim misionarima ve$ike zas$uge u pro#$osti, papa Feon :BBB. je, kako &i se iz&jeg$a &i$o kakva nejasno%a u &udu%nosti, dokinuo sve privi$egije redovnika u Bosni i Hercegovini. // Iepostojanje po$iti!ki' stranaka i uop%e po$iti!ki' institucija, putem koji' &i se mog$o izraziti po$iti!ka staja$i#ta, nametnuo je tijekom sedamdeseti' i osamdeseti' godina :B:. sto$je%a proces naciona$no+po$iti!kog organiziranja &osansko+'ercegova!ki' Hrvata putem ku$turni', ug$avnom pjeva!ki' dru#tava, a po$iti!ki opor&ena staja$i#ta izra"avana su i putem tiska. /9 Iajutjecajniji promicate$j 'rvatski' naciona$ni' interesa u Hercegovini, mostarsko+duvanjski &iskup *ra 2a#ka$ Buconji%, povjerio je sve%eniku prava#ke orijentacije don Aranji 1i$i%evi%u tiskaru u 1ostaru, u kojoj je uz sta$an pritisak v$asti i uz cenzuru najprije tiskan Hercegovaki bosiljak E1//..+1//4.D, zatim :ovi ercegovaki bosiljak C1//4.+1//5.D, Alas Hercegovca C1//5.+1/9-.D i

0svit C1/9/.D.96 2o#to nije &i$o mogu%e naciona$ne ideje rea$izirati osnivanjem po$iti!ki' dru#tava, oso&ito za vrijeme re"ima Benjamina 89$$aya, 'rvatski gra(anski krugovi organiziraju pjeva!ka dru#tva, !itaonice, #ko$e, gospodarske institucije. 2rvo pjeva!ko dru#tvo &osansko'ercegova!ki' kato$ika, s nazivom Hrvoje uteme$jeno je 1///. godine u 1ostaru. 91 U po!etku dru#tva su mog$a nositi samo naziv ==Iarodno pjeva!ko dru#tvo== uz eventua$ni dodatak zem$jopisnog pojma, npr. ==@la"i;//, =='ajevica//% ==*inara//. Bz&or imena 'rvatske povijesne $i!nosti &io je strogo za&ranjen, ako je njeno ime asocira$o na integraciju Bosne i Hercegovine sa #irim 'rvatskim podru!jem. ustrougarske

su v$asti pose&ice o&ra%a$e pozornost na pros$ave u !ast povijesni' $i!nosti koje su ima$e op%e'rvatski zna!aj, pozorno prate%i dr"anje Hrvata na tim pros$avama.9?

$EFF(go ine/ M 3*,r0 1996. 88 T & V$)B'E0 8e,usobni o nosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini $%&%(-$E.G(0 3*r. 90. 89 Z r,+ Gr'#,)0 nav( j. 3*r. 1=5. 90 V'B. * &.: D &'+') M,+"'E/ 6tnika povijest Bosne i Hercegovine/ 3*r.<5<.-<80. U31( M'+), M.&'#,/ Bosanski vjesnici-poeci -tampe ko bosanskih muslimana/ "arajevo/ $EED(/ 3*r.4=.-;5. RB 3,+3) >.r:./ (,A)' !r,+#.(:' $ 3( # # "$/ # *r,"':'#' %#,(2#'(,+#, "#.2, '9(,+ B 3+. ' H.r:./ ('+. ) #, *r,#. " 8V. 3* 2#.E,0 " J$r#, Dr,/'B'E, ' +#./ ('> B.3* )+#'/,0 1$%2':'r,#$ $/2,(+ & (#.r3)$ 1r 1.".$*')$0 B.&,+*'9&. ' $"J%.+').0 , 1r(' A,3 1'3 #,(2#, 3. 3r."'+ & 8I8. 3* 2#.E,. T #. B 3,+3)' 1r'#,*.2#0 +#./, 1 )r.E. ' $r.D$#. I(,+ Cr,+# J$)'E ?B,+#, L$),01818.-B.A0 18=5.@.S 91 *uka Makovi1/ Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata/ 3*r. 165. 94 Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera/ 3*r. 1=9.

<8

,ek nakon deset godina postojanja i rada dru#tva, u uvjetima &or&e srpski' predstavnika za crkveno+#ko$sku autonomiju te poja!ane srpske propagande, v$ada je odo&ri$a promjenu naziva dru#tva u Hrvatsko pjevako dru"tvo Hrvoje u 'ostaru.9. <odinu dana kasnije, 1/99. godine v$ada je

dopusti$a osnivanje pjeva!kog dru#tva @la"i; u ,ravniku, Hrvatskog dru"tvenog do!a u Sarajevu, a odo&ren je rad i Hrvatske dionike tiskare u 1ostaru.94 ;a"no je istaknuti nastanak Hrvatskog potpornog dru"tva za potrebne 1ake srednji i visoki "kola u Bosni i Hercegovini , nasta$og 14. rujna 196?., i Hrvatskog dru"tva za na!je"tanje djece u zanate i trgovinu% nasta$og izme(u 9. i 11. studenog iste godine. 4vo drugo se od 16. rujna 1964.==radi $ak#eg imena i kra%eg dopisivanja== naziva :apredak.95 4d$azak s po$iti!ke scene dugogodi#njeg zajedni!kog upravite$ja Benjamina 89$$aya 196.. godine zna!io je prekretnicu u po$iti!kom "ivotu Bosne i Hercegovine. U tom vremenu ranije najav$jene ideje o osnivanju dru#tava s 'rvatskim predznakom imaju znatno &o$ju perspektivu i postaju stvarnost. Bez o&zira na nastojanja austrougarske v$asti da po$itikom izo$acije sprije!e procese naciona$nog konstituiranja, ipak u Bosnu i Hercegovinu prodiru raz$i!ite ideje istaknuti' 'rvatski' $i!nosti toga vremena. 2o!ev#i od ideje i$irizma, koji su promovira$i <aj i 8uku$jevi%, preko jugos$avenstva 7osipa 7urja Strossmayera, @a!kog, ,rum&i%a i Supi$a, u Bosnu i Hercegovinu sve sna"nije prodiru ideje nte Star!evi%a, po kome ==nije &i$o nikakve dvoj&e da 'rvatski narod mora svoju opstojnost i &udu%nost graditi isk$ju!ivo na svojoj zase&noj naciona$noj samo&itnosti i na svom povijesnom dr"avnom pravu==. 9Hrvatski po$iti!ki pokret sporo je pristupio svom *orma$nom organiziranju, a osnovni raz$og &io je unutar'rvatski suko& izme(u nad&iskupa Stad$era, s jedne strane, i svjetovne inte$igencije i *ranjevaca s druge strane oko teme$jni' na!e$a naciona$no+po$iti!kog dje$ovanja te nes$aganja Aranjeva!ke &osanske

9;

Dopu-tanje slobo ne upotrebe hrvatskog imena oigle no je uinjeno s namjerom a ono bu e protute9a ekspanziji srpske nacionalne i eje . ?L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata/ 3*r. 165.@ 9< I3* 9= T &'32,( IB.)0 8jesto i uloga H5D :apre ak u kulturnom 9ivotu Hrvata BiH 3 $E.K(-$E$%(4/ S,r,#.( 0 4004(0 3*r.<1. 96 S*#.1,+ R,"'E0 7ivo hrvatsko pravo na BiH0 3*r. 1=.

<9

provincije i Iad&iskupskog ordinarijata iz Sarajeva oko raspodje$e "upa u toj nad&iskupiji. 90 Bnicijativu za stvaranje prve 'rvatske po$iti!ke organizacije u Bosni i Hercegovini, Hrvatske narodne zajednice,da$a je 'rvatska gra(anska inte$ektua$na grupacija, uz koju su prista$i i *ranjevci. 4snivanjem Hrvatske narodne zajednice proces naciona$nog konstituiranja Hrvata u Bosni i Hercegovini do&io je svoj po$iti!ki izraz.

95

L$), 6,) ('E0. Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata/ 3*r.168. Pr'2') & 1r 32,(. ' r,9('#,+#, 9,3*,(. Hr(,*3) / 1#.(,A) / "r$B*(, Tr.%.('E 1900. / "'+.0 #,3+ 3$ 3. %2') (,2. "('#. r,92'A'*. 1 2'*'A). 3*r$#.0 /r,D,+3) -2'%.r,2+,0 ) #, #. 9,3*$1,2, 3*,#,2'B*, B'r'> 32 #.(, /r,D,+3*(, ' !r,+#.(,:,0 *. S*,"2.r (, 3*r$#,0 $ ) # # 3$ %'2' A2,+ (' + ( 3+ (,+. :r)(.+. >'#.r,r>'#. ' "' ),* 2'A)'> " 3.2#.+'), '9 r,92'A'*'> )r,#.(, M +,r>'#.. Gr,D,+3) -2'%.r,2+, 3*r$#, #. '&,2, &'B2#.+#. ('B.) +!.3' +,2+ 3*' >r(,*3). +,:' +,2+. 1r'1,"+ 3*'0 , S*,"2.r (, 3*r$#, #. 1 '3* (#.E'(,2, ),* 2'A,+3*( ' >r(,*3*( . ?U31. M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH o $%&%(-$E$F(03*r.18.-19.H Z r,+ Gr'#,)0 Benjamin 5Jllay i vrhbosanski na biskup !osip "ta ler/ Problemi katolicizma u BiH/3*r(114.-11;.@

=0

*. H R V A # S K A N A R O D N A Z A J E D N I C A
*.1. OSNIVANJE Hrvatski po$iti!ki pokret po!etkom ::. sto$je%a u Bosni i Hercegovini vr$o je oprezno pristupio *orma$nom organiziranju. )&og za&rane osnivanja po$iti!ki' organizacija nije &i$o mogu%e po$iti!ko dje$ovanje. 4rganizacije poput 'rvatski' pjeva!ki' dru#tava i !itaonica pridonosi$e su naciona$nom osvje#%ivanju. 2ri$ike u kato$i!kom pu!anstvu &i$e su raz$i!ite, inte$igencija, trgovci i o&rtnici &i$i su pro"eti 'rvatskim naciona$nim osje%ajem, dok se$ja#tvo ug$avnom nije &i$o naciona$no svjesno.9/ Stvaranje naciona$ne organizacije &i$o je potre&no iz vi#e raz$oga. )a raz$iku od mus$imanski' ve$eposjednika i od srpskog gra(anstva, 'rvatsko gra(anstvo je &i$o ekonomski nerazvijenije pa je u stvaranju naciona$ne organizacije vidje$o iz$az kojim &i po&o$j#a$o svoj ekonomski po$o"aj. Iada$je, 'rvatsko se$ja#tvo je &i$o neprosvije%eno pa &i se stvaranjem naciona$ne organizacije pomog$o u ekonomskoj i naciona$noj a*irmaciji. )&og ti' raz$oga &i$o je nu"no da 'rvatska inte$igencija preuzme inicijativu za stvaranje naciona$ne organizacije, pri !emu se mog$a os$oniti na utjecaj koji su *ranjevci ima$i me(u se$ja#tvom. 1e(utim, po!etak ::. sto$je%a &io je o&i$je"en nes$aganjem Aranjeva!ke &osanske provincije i Iad&iskupskog ordinarijata iz Sarajeva oko raspodje$e "upa, kao i suko& izme(u nad&iskupa Stad$era s jedne strane, i svjetovne inte$igencije i *ranjevaca, s druge strane dje$ovanja.99 Iad&iskup Stad$er nije 'tio odustati od namjere da 'rvatskom naciona$nom pokretu u Bosni i Hercegovini da kato$i!ki pe!at, ne nije!u%i mogu%nost 'rvatskog naciona$nog opredje$jivanja i po$iti!kog organiziranja mus$imana. Fi&era$no orijentirana 'rvatska svjetovna inte$igencija i *ranjevci dr"a$i su da po$iti!ki pokret
98

oko na!e$a naciona$no+po$iti!kog

&osansko'ercegova!ki' Hrvata mora imati

V'B. * &.: H,&"'#, K,1'"J'E0 Dva priloga novijoj istoriji Bosne i Hercegovine 0 G2,3+') ,r>'(, ' "r$B*(, ,r>'('3*, B 3+. ' H.r:./ ('+.0 3(. II.0 S,r,#.( 1964.0 3*r.;19.-;40.U31. M,* Dr2# 0 :a biskup "ta ler i pitanje 9upa0 $ 9% r+')$ J 3'1 S*,"2.r-J'( * ' "#.2 0 Vr>% 3,+3), ),* 2'A), *. 2 /'#,0 S,r,#.( 0 1999.03*r. <;=.-<55.HV.2'&'r B2,J.('E0 :a biskup "ta ler i Branjevci 0 $ 9% r+')$ J 3'1 S*,"2.r -J'( * ' "#.2 0 Vr>% 3,+3), ),* 2'A), *. 2 /'#,0 S,r,#.( 0 1999.03*r.;9;.-<18. 99 V'B. * &.: T & V$)B'E0 8e,usobni o nosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini $%&%($E.G(/ 3*r(410.-411.

=1

interkon*esiona$no o&i$je"je, z&og potre&e prido&ivanja mus$imana za taj pokret.166Bdeja da 'rvatstvo nije identi!no s kato$icizmom &i$a je, uosta$om, i dio *ranjeva!ke tradicije, tako da u tom pog$edu nije &i$o nikakve smetnje za suradnju izme(u 'rvatske inte$igencije i *ranjevaca. 161 8ona!na od$uka u svezi s organizacijom stranke donesena je u $jeto 196-. godine kad se dozna$o o do$asku cara Aranje 7osipa B., koji je prigodom jesenski' manevara u oko$ini Du&rovnika tre&ao posjetiti ,re&inje. Do$azak Aranje 7osipa B. u Hercegovinu &i$o je prigoda da mu se 'rvatski predstavnici pok$one i zamo$e da anektira Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska narodna zajednica uteme$jena je u Docu kod ,ravnika 196-. godine, pri$ikom pros$ave posvete zastave Hrvatskog pjeva!kog dru#tva ;$a#i%.16? Ia toj sve!anosti, kojoj je prisustvovao ve$ik &roj stanovnika travni!kog kraja, predstavnici 8ato$i!ke crkve, vo(eni nad&iskupom Stad$erom i njegovim pomo%nim &iskupom s pravom nas$jedstva Bvanom >ari%em, te svjetovna inte$igencija iz cije$e Bosne i Hercegovine, istaknuta je potre&a *ormiranja jedne narodne, prosvjetne, gospodarske i po$iti!ke organizacije. U tu svr'u iza&ran je od&or od #est oso&a Ciz svakog tada#njeg okru"ja po jedan predstavnikD, tzv. 4d&or #estorice, u koji su u#$i dr. Iiko$a 1andi%, 1i$an 8ati!i%, dr. 7ozo Sunari%, Stjepan 8ukri%, dr. Bvo 2i$ar i Guro D"amonja. 16. 4d&or je tre&ao izraditi statut i pravi$a organizacije, te ispos$ovati kod )ema$jske v$ade odo&renje spomenuti'. Usporedo s navedenim 4d&or #estorice izradio je i tajni po$iti!ki program. Bnzistirao je na tome da z&og ma$o&rojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini ne smije postojati nikakva druga udruga Hrvata, pa se tako ogradio od po$iti!kog programa Hrvatsko+srpske koa$icije iz osta$i' 'rvatski' zema$ja. 164 ,ek godinu dana kasnije, na teme$ju ured&e )ajedni!kog ministarstva u Be!u 16. studenog 1960.,odo&ravaju se ovjerena pravi$a 4rganizacije Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini. 165 )a odo&renje pravi$a &i$a je
100 101

Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. 156. M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F(03*r.4=. 104 AB'H0 ZMC Pr. B'H0 I9(#.BE, Z.&,2#3). (2,". Z,#."+'A) & &'+'3*,r3*($ !'+,+:'#, $ B.A 1r'1r.&,&, 3+$*), Hr(,*3). +,r "+. 9,#."+':.. Br #.(': 140Q1908.H 48=Q1908.H 408Q1908.H ' 6;5Q1908. " 41. I.06. ' 40.II. ' 41.IV. 1908. / "'+..U31. I( P'2,r ? 3.r'#, A2,+,), $ 2'3*$ Hr(,*3), 9,#."+':,@Z,#."+'A,r0 :a biskup "ta ler i Hrvatska naro na zaje nica0 S,r,#.( 1910.H 5r-1anska obitelj / " VII ?1906.@ %r.9.0 3*r 1<4: Hr(,*' ' B 3+' ' H.r:./ ('+' )$12#,#$ 3. $ 3*r,+)$ HNZ? ('#.3*@ 10; L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata/ 3*r 449. 10< I3* 0 3*r. 449.-4;0. 10= AB'H0 ZMC0 Pr. B'H0 1415Q1905.

=4

presudna !injenica da su se prvaci HI)+ a izja#njava$i za aneksiju, o kojoj su vr'ovi 1onar'ije od$u!i$i iste godine, te se mo"e zak$ju!iti da su austrougarske v$asti to$erira$e po$iti!ki program stranke koja je ima$a prosvjetno i gospodarsko, a ne po$iti!ko o&i$je"je.16Hrvatska narodna zajednica u Bosni i Hercegovini do konca 196/. godine &roji$a je 4/ 666 !$anova. 1jesni od&ori Hrvatske narodne zajednice &i$i su razgranati di$jem Bosne i Hercegovine u #est okru"jaE Banja$uka, Bi'a%, 1ostar, Sarajevo, ,ravnik i Donja ,uz$a.
160

*.!. OLI#I(KI ROGRAM )ajedni!ko ministarstvo *inancija u Be!u, kako je ve% spomenuto, odo&ri$o je pravi$a Hrvatske narodne zajednice 16 studenoga 1960.aktom &r. 1/4+06.. 2ravi$a se sastoje od 15 zase&ni' cje$ina sa 0. paragra*a. U njima je regu$iran rad i dje$okrug Hrvatske narodne zajednice, od imena, svr'e, !$anova, organa zajednice, mjesni' od&ora, povjerenika, okru"ni' od&ora, okru"ni' nadzorni' od&ora, sredi#njeg od&ora, predsjedni#tva, gospodarske uprave, pa do promjene pravi$a i prestanka postojanja Hrvatske narodne zajednice. ;eoma je va"an !$anak drugi 2ravi$a Hrvatske narodne zajednice. Iaime, taj je !$anak tiskan u dvije varijante. 2rema prvoj varijantiE == &vr a je H.:.>. gospodarsko i prosvjetno podizanje svoju svr'u posti"eE 1. >irenjem nauke, te po&u(ivanjem vo$je i smis$a za privredu i to odr"avanjem sastanaka i skup#tina, pu!ki' predavanja i nau!ni' te!ajeva, izdavanjem knjiga &ro#ura i ka$endara ?. intenzivnim zanimanjem za prosvjetne i gospodarske pri$ike u Bosni i Hercegovini, kritikom, te stav$janjem prijed$oga za unapre(ivanje isti' .. podupiranjem postoje%i', te stvaranjem novi' 'rvatski' prosvjetni' i te!evni' dru#tava, produktivni' importni' i eksportni' zadruga itd.
106

rvatskog naroda u Bosni i

Hercegovini. Politika djelatnost iskljuena je// .16/ Hrvatska narodna zajednica

AB'H0 ZMC0 Pr. B'H0 I9(#.B*,# ' 1 1r,*+' ,)* Z.&,2#3). (2,". Z,#."+'A) & &'+'3*,r3*($ !'+,+:'#, ) #' 3,"rJ,(, 1r'&#."%. ' &'B2#.+#, ) #' 3. *'A$ 1r,('2, ' 1r /r,&, Hr(,*3). +,r "+. 9,#."+':.0 15;0Q1905. 105 :apre ak/ Hrvatski naro ni kalen ar za go inu $E.E .0 / "'+, *r.E,0 GGN,1r.",)GG "r$B*( 9, 1 *1 &,/,+#. +,$A+'), ' /#,), Hr(,*, ),* 2'), 9, B 3+$ ' H.r:./ ('+$ $ S,r,#.($0 3*r. 196. 108 ABiH/ :apretkova kulturno-historijska zbirka/ kutija '/ Pravila Hrvatske naro ne zaje nice

=;

4. podupiranjem op%eniti' prosvjetni', privredni', strukovni' i zvani!ni' sta$e#ki' organizacija nastojanjem, da Hrvati &udu u istima do$i!no zastupani i nji'ovi interesi za#ti%eni 5. posredovanjem kod v$asti u korist 'rvatski' prosvjetni' i gospodarski' ureda&a -. podupiranjem trgovine i o&rta, *inanciranjem i$i *inancija$nim podupiranjem 'rvatski' poduze%a i poduzetnika i namje#tanjem

pojedinaca u o&rte i trgovina, &i$o u Bosni i Hercegovini i$i u kojoj od o&je po$e austro+ugarske monarkijeL davanjem in*ormacija, uputa te pravni' i strukovni' savjeta 0. oso&itom &rigom za ekonomski razvitak s$a&i' narodni' e$emenata, se$jaka, radnika i ma$oo&rtnikaL nastojanjem da im se po&o$j#a materija$no stanje, da se os$o&ode #tetni' up$iva, oso&ito $i'varskog i inog izra&$jivanja, da im se pri&avi je*tini kredit, da se nau!e intenzivno raditi i raciona$no o&ra(ivati zem$ju i timariti stoku itd. /. iskorjenjivanjem op%i' narodni' i pose&ni' sta$e#ki' mana i pogre#aka, kao #to su a$ko'o$izam, rastro#nost, psovanje, ise$jivanje, ostav$janje zem$ji#ta, zapu#tanje odgoja djece itd.169 2rema drugoj verziji koja je tiskana naknadnoE== &vr a H:> je gospodarsko#prosvjetno#dru"tveno#kr";ansko#!oralno podizanje rvatskog katolikog naroda u Bosni i Hercegovini% uslijed ega H:>% budu;i da je katoliko dru"tvo% to u vjersko#prosvjetni! pitanji!a stoji pre!a svako!e na stanovi"tu katolike vjere.// ,om verzijom nastoja$o se sprije!iti eventua$ne nesporazume s nad&iskupom Stad$erom koji nije &io zadovo$jan odre(enim *ormu$acijama u pravi$ima organizacije, oso&ito g$ede izri!aja o svrsi organizacije. 1e(utim, )ajedni!ko ministarstvo *inancija odo&ri$o je samo prvu verziju, &ez o&zira #to je druga verzija pro!itana i pri'va%ena na tre%oj sjednici Sredi#njeg od&ora HI)+a, ona nije mog$a ste%i pravo va$janosti, jer je v$asti nisu odo&ri$e.116 U osnovi po$iti!ke strategije HI)+ a &i$o je uvjerenje o ma$o&rojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini pa vodstvo Hrvatske narodne zajednice nije 'tje$o ograni!avati mogu%nost razvoja i #irenja pokreta ograni!avanjem !$anstva
109 110

I3* L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata/ 3*r. 4;=.

=<

isk$ju!ivo kon*esiona$nim uvjetima.111 M$anom Hrvatske narodne zajednice mogu postati stanovnici podrijet$om izvan Bosne i Hercegovine, kao i oni koji nisu kato$ici. U&rzo je Sredi#nji od&or pre*ormu$irao !$anak 4. 2ravi$a Hrvatske narodne zajednice po kojem seE //Flano! Hrvatske narodne zajednice !oe postati svaki odrasli Hrvat% koji je pripadnik Bosne i Hercegovine ili dravljanin koje od obje polovine 'onar ije% a koji je nastanjen u Bosni i Hercegovini//.
11?

4d&or #estorice je izra(ivanjem tajnog po$iti!kog program u *ormi tzv. 2unktacija poku#ao odrediti teme$jne po$iti!ke stavove nove organizacije kao dugoro!niju p$at*ormu &udu%eg razvitka naciona$nog pokreta &osansko+ 'ercegova!ki' Hrvata. U tom po$iti!kom programu &i$o je predvi(eno da su Bosna i Hercegovina etni!ki i dr"avnopravno 'rvatske zem$je koje se tre&aju sjediniti s Hrvatskom u sk$opu Ha&s&ur#ke 1onar'ije. 2ored toga u programu je &i$o odre(eno da s o&zirom na !injenicu da su Hrvati u Bosni i Hercegovini, kako po svojoj &roj!anoj snazi, tako i po socija$no+ekonomskoj mo%i, s$a&iji od Sr&a i 1us$imana, ne mo"e se dopustiti stvaranje vi#e narodni' organizacija me(u Hrvatima. 1ora, dak$e, postojati samo jedna organizacija, dak$e Hrvatska narodna zajednica.11. 8onstituiraju%a sjednica Sredi#njeg od&ora Hrvatske narodne zajednice odr"ana je ?1. ve$ja!e 196/., a na prvoj radnoj sjednici koja je odr"ana od ??.do ?5. ve$ja!e 196/. u Sarajevu, pri'va%eni su zak$ju!ci o po$iti!kom dje$ovanju HI)+a.114 )a predsjednika Hrvatske narodne zajednice iza&ran je odvjetnik i sarajevski dogradona!e$nik dr. Iiko$a 1andi% koji je iza&ran na svim okru"nim skup#tinama u Sarajevu, 1ostaru, ,ravniku, Banja$uci, Donjoj ,uz$i i Bi'a%u, te je sredi#nji predsjednik Hrvatske narodne zajednice. 115 )a tajnika je iza&ran Iiko$a 2reka, a u Sredi#nji od&or koji je &rojio 1? !$anova iza&rani su Bvo Budimirovi%,
111 114

dr. 7ozo Sunari%, *ra 1arijan Duji%, dr. 1i$an 8ati!i%,

$eksa

V'"' 3*r. 14<. L$), 6,) ('E nav( j0 3*r. 4<<. Pr'#,B+#' A2,+,) <0 Pr,('2, Hr(,*3). +,r "+. r/,+'9,:'#. /2,3' #.: 72,+ & Hr(,*3). +,r "+. 9,#."+':. & J. 1 3*,*' 3(,)' "r,32' Hr(,*0 ) #' #. 1r'1,"+') B 3+. ' H.r:./ ('+. '2' "rJ,(2#,+'+ ) #. " %. 1 2. & +,r>'#. ' ) #' '3* " %+ *r,#+ %'*,(, $ B 3+' ' H.r:./ ('+'0 9,*'& >r(,*3). ) r1 r,:'#. $ B 3+' ' H.r:./ ('+'0 ) #. 3$ 1 9.&,2#3) # (2,"' 9, B 3+$ ' H.r:./ ('+$ ), 1r,(+ 1 3* #.E. 1r'9+,*.( ?AB'H0 :apretkova kulturno-historijska zbirka/ Pravila Hrvatske naro ne zaje nice.@ 11; L$), 6,) ('E nav( j0 3*r. 4;0. 11< AB'H0 ZMC0 Pr. B'H0 6;5Q1908. 11= 5r-1anska obitelj0 / ". I8Q19080 %r.;.0 3*r.<=.

==

5vijeti%, dr. Bvo 2i$ar, Hamid >a'inovi% 3krem, Stjepan 1i'i%, 2avo <rgi%, 8osta Ge&i% 1aru#i%, Guro D"amonja i Dane Mu&e$i%.11Sredi#nji od&or je pri'vatio .- to!aka, a o po$iti!kim staja$i#tima govori se u prvoj u kojoj se iz$a"u osnovna po$iti!ka na!e$aE aD &D Bosna i Hercegovina jesu, ko$i po p$emenu svoji' starosjedi$aca, to$i po dr"avnom pravu 'rvatske zem$je. Us$jed toga je prirodna te"nja svi' Hrvata, da se B. i H. prik$ju!e kra$jevini Hrvatskoj a do#$jedno tome Ha&s&ur#koj monar'iji. cD Bosanski 1us$imani jesu po narodnosti neprijeporni Hrvati. 2o#to a$i je u nji' vjera nerazdru"ivo spojena sa mnogim socija$nim ured&ama, to Hrvati nemus$imani rado g$edaju, da se 1us$imani u gdjekojim smjerovima samosta$no organizuju. 4sta$i %e Hrvati naprotiv svaku organizaciju i svako nastojanje &ra%e 1us$omana u ku$turnom i naprednom smjeru svima si$ama podupirati, a u va"nijim pitanjima s njima sporazumno postupati. Bmenito se ug$av$juje da %e H.I.). kato$.Si!kuT vjeru kao i Bs$am #tititi od nepravedni' i nezakoniti' napadaja skoje god strane. dD Bosanski Hrvati nastojati %e s pravos$avnim "iv$jem, koji se zovu Sr&ima, podr"avati naj&o$je odnose, stoje%e nepomi!no na stanovi#tu strogog reciprociteta. 2o#to &i a$i ova ravnopravnost &i$a oz&i$jno ugro"ena, kada &i se B.i.H. prik$opi$e kojoj od postoje%i' &a$kanski' dr"ava, to &osanski Hrvati ne mogu simpatizovati sa te"njama pravos$avnog "iv$ja za ovakovim sjedinjenjem, nego smatraju du"no#!u prama samima se&i, ovakvo nastojanje svim si$ama po&ijati. Bsto tako od&ijamo misao eventua$ne potpune autonomije B. i H., dos$jedno to!ki BB.110 ovi' punktacija. eD Hrvati u B. i H. uvi(aju, da &osanska+'erceg.Sova!kaT v$ada ne mo"e &iti narodna i ne mo"e u podpunoj mjeri uduvo$javati narodnim potre&ama dok se sada#nji dr"avSnTopravni odno#aj
116

Cr,+# T 1'E0 "ta ler i politika0 $ 9% r+')$ J 3'1 S*,"2.r-J'( * ' "#.2 0 3*r. 490. T %' %'2 : U32'#." * /, #. 1r'r "+, *.J+#, 3('> Hr(,*,0 ", 3. B 3+, ' H.r:./ ('+, 1r')2#$A. )r,2#.('+' Hr(,*3) #0 , " B2#."+ * &. H,%3%$rB) # M +,r>'#'.
110

=6

B. i H. nepromijeni u smis$u to!ke BB. ovi' punktacija ostvari. 2rema sada#njoj v$adi zauzimaju &osanski Hrvati stanovi#te o&jektivne neutra$nosti, te %e svoje svakodo&no staja$i#te spram Hrvata. *D Bos.SanskiT Hrvati smatraju ve$ikom pogi&e$ji unositi u B. i H. po$iti!ke strana!ke te"nje i razmirice iz Banovine i Da$macije, te dr"i, da se svaki rad u B. i H. smije osnivati $i' na !isto narodnom teme$ju, &ez ikakve strana!ke primjesine. gD 'D 2rima se prijed$og Dr. 2i$ara g$ede naro!itog podupiranja mus$imana od strane H. I. ). &ez o&zira kojoj stranci pripada. H. I ). zauzima%e prema kato$icima ne'rvatima u B. i H. stanovi#te iD jD takta i simpatije dr"e%i se strogog na!e$a reciprociteta. 4ni Hrvati, koji ne priznaju 'rvatstvo u B. i H. neprijate$ji su 'rvatskog naroda. 4ve punktacije Ca+iD primaju se jednog$asno kao vode%e ideje H. I. ). u njezinom radu.11/ U svom po$iti!kom programu Hrvatska narodna zajednica je na teme$ju 'rvatskog dr"avnog prava za'tijeva$a sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom u *ormi trija$izma, odnosno stvaranja tre%e jedinice u koju &i pored Hrvatske, Da$macije i S$avonije u#$a i Bosna i Hercegovina. Stavove prema 1us$imanima tre&a promatrati u onda#njem kontekstu, a pose&ice z&og !injenice da su Sr&i poduzima$i promid"&ene akcije za naciona$no opredje$jivanje 1us$imana. Upravo z&og te !injenice, a napose z&og ma$o&rojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, Hrvatska narodna zajednica je zauze$a staja$i#te po kojem su 1us$imani po narodnosti neprijeporni Hrvati. )&og svojeg stava prema 1us$imanima osniva!i Hrvatske narodne zajednice nisu 'tje$i radika$no rje#enje kmetskog pitanja, tj. o&$igatorni otkup, jer &i time nje zauzeti naprama tome, uko$iko ona &ude udovo$java$a opravdanim "e$jama i potre&ama &osanski'

118

AB'H0 ZMC0 Pr. B'H0 6;5Q1908.0 $31. AB'H0 C +" Z.&,2#3). (2,". 9, B'H0 %r. ;6.4=0 I-J.B.

=5

dove$i u pitanje suradnju s mus$imanskim ve$eposjednicima u !ijim je rukama &i$o po$iti!ko vodstvo mus$imanskog naroda.119

119

O+' 3$0 " "$B. 1r."('D,2' ", %' %$"$E' + (A,+' 9,( "' ",(,2' 3.2#,:'&, 3r."3*(, 9, *)$10,2' 3$ *(r"'2' ", #. 9.&2#, 2./,2+ (2,3+'B*( M$32'&,+3)'> 1 3#."+'), ' B*r 3$ 3$D'(,2' GG *'&,A'+$GG0 *#. $(#.r.+#. )&.* (, ", 9.&2#, 1r'1,", +#'&,. ?M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini $%&%(- $E$F .0 3*r.46.@

=8

*.$. GOS ODARSKI+ ROSVJE#NI I KUL#URNI ROGRAM 2rema 2ravi$ima Hrvatske narodne zajednice, usvojenim na sjednicama od ??. do ?5. ve$ja!e 196/., njena svr'a je &i$a ku$turno+prosvjetno i gospodarsko podizanje 'rvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Samim tim Sredi#nji od&or je morao utvrditi osnovna programska na!e$a te organizacije na ku$turno+prosvjetnom i gospodarskom podru!ju. ,ijekom prvog zasjedanja Sredi#njeg od&ora proiza#ao je osnovni ci$j gospodarskog, prosvjetnog i ku$turnog programa Hrvatske narodne zajednice, a sastojao se od stvaranja narodne inte$igencije, trgovaca i o&rtnika, jer o tome je ovisio da$jnji razvitak organizacije. <ra(ansko+$i&era$na struja opira$a se po$iti!kom utjecaju i vodstvu redovite crkvene 'ijerar'ije u naciona$nom pokretu, Sredi#nji od&or konstatira da je konvencija izme(u Svete Sto$ice i Be!a naprav$jena na #tetu naroda kojem je oduzeta mogu%nost da do&ije svoju svjetovnu inte$igenciju. 1?6 Stoga je od$u!eno da se osnuju (a!ki domovi pri svim gimnazijama i drugim srednjim #ko$ama u Bosni i Hercegovini. ,a mjera ima$a je za ci$j o&razovati (ake nakon srednje #ko$e za civi$na zvanja. Sredi#nji od&or Hrvatske narodne zajednice kao prvu mjeru poduzeo je korake da popi#e sve srednjo#ko$ce i da u suradnji s Iapretkom potpomogne da oni nastave studije.1?1 Hrvatsko ku$turno dru#tvo Iapredak, koje je nasta$o spajanjem dvaju zase&ni' dru#tava, mostarskog i sarajevskog, ima$o je zada%u pru"ati materija$nu i mora$nu pomo% naciona$no svjesnim u!enicima i u!enicama koji u!e na stru!nim, srednjim i visokim #ko$ama, kao i nau!nicima, #irenje prosvjete u narodu otvaranjem te!ajeva za nepismene, osnivanjem knji"nica, poticanje #ko$ske m$ade"i, nji'ovo pomaganje, unaprje(ivanje, odgoj i s$. 1??

140

Z.&,2#3), (2,", #. +, 3+ (' 31 &.+$*. ) +(.+:'#. / * ( 3(, 3r."3*(, 9, B) 2 (,+#. ",2, N,"%'3)$13) & r"'+,r'#,*$ $ S,r,#.($ 9, "/ # 3(.E.+'A) / 1 &2,*), $ Tr,(+')$ ' S,r,#.($0 ), ' 9, (r2 r,9/r,+,*$ ),* 2'A)$ 1r 1,/,+"$0 ) # & '9r,(+ r$) ( "' Vr>% 3,+3)' r"'+,r'#,*. Z.&,2#3), (2,", ",#. +, '&. 3$%(.+:'#. !r,+#.(:'&,0 ) #' $ B 3+' ' H.r:./ ('+' "rJ. $ 3( #'& r$),&, "('#. *r.E'+. J$1, 03(./, 16 *'3$E, )r$+,0 , 3(#.* (+ & 3(.E.+3*($0 *#. (r>% 3,+3) & ),1* 2$ " "#.2#$#. 140 *'3$E, )r$+,. ?L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata0 3*r. 4<5.@ 141 I3* 0 4<8. 144 V'B. * &.:T &'32,( IB.)0 8jesto i uloga H5D :AP+6DA5 u kulturnom 9ivotu Hrvata Bosne i Hercegovine 3 $E.K(-$E$%(4(U31. Cr,+# M,r'E0 Pregle :apretkovih hrvatskih naro nih kalen ara $E.&(-K..K(0 Hr(,*3) )$2*$r+ "r$B*( N,1r.",)0 G2,(+, 1 "r$J+':, Z,/r.% ' Sr."'B+#':, S,r,#.( 0 4004.H L$), 6,) ('E0 nav( j(/3*r. 4<8.-4=;.

=9

Sredi#nji od&or HI)+a smatrao je da je mogu%im ostvariti sve zada%e svog prosvjetno+ku$turnog programa putem Iapretkove dje$atnosti, i tako stvoriti 'rvatsku inte$igenciju, o&rtnike, trgovce, koji &i &i$i g$avna pokreta!ka snaga i okosnica 'rvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U svezi s tim *ormira se pose&na komisija koja je ima$a zada%u prou!iti dotada#nje stanje u razvoju o&razovnog sustava te ga usporediti sa stanjem u susjednim dr"avama, a izvje#%e %e u vidu e$a&orata Sredi#nji od&or HI)+a uputiti )ema$jskoj v$adi sa za'tjevom za raciona$nijim tro#enjem sredstava namijenjenima o&razovanju. 1?. <$avnu u$ogu u pokretanju akcija za poticanje ku$turnog, gospodarskog i prosvjetnog "ivota &osansko'ercegova!ki' Hrvata ima$i su predstavnici inte$igencije dr. Iiko$a 1andi%, dr. Bvo 2i$ar, dr. 7ozo Sunari% i urednik 4svita Guro D"amonja. Dr. Iiko$a 1andi% je postao g$avni pokreta! akcija za osnivanje gospodarski' institucija, prije svega &anke koja je za"ivje$a kao Hrvatska centralna banka po!etkom 196/. godine, te je postao njenim predsjednikom. <ospodarski i socija$ni program Hrvatske narodne zajednice nai$azio je na s$i!ne pro&$eme kao i ku$turno+prosvjetni program, jer je &i$o potre&no prona%i na!ine da se osna"i s$oj trgovaca, ve$eposjednika, o&rtnika. U tom smis$u provedene su i prakti!ne mjere tra"enjem i davanjem dugoro!ni' kredita i zajmova kod nov!arski' zavoda u 1onar'iji, poduzete su mjere za razvoj ma$og poduzetni#tva otvaranjem to!ionica pi%a, du%ana po se$ima i s$i!no. 4kru"ni od&ori su ima$i zada%u popisati sve trgovce i o&rtnike Hrvate kato$ike i mus$imane i te popise pros$ijediti sredi#njem od&oru koji je imao zadatak prona%i grosiste u 1onar'iji od koji' %e tra"iti ponudu g$ede kurentne ro&e i 'rane. Iada$je &anka je tre&a$a posredovati kod prodaje i kupnje i ustanoviti godi#nju potre&u svega. 2redsjednik Hrvatske narodne zajednice i 5entra$na &anka tre&aju #tititi pro$jetne i jesenske tr"i#ne cijene. Svr'a te akcije je konzumentima o$ak#ati "ivot i omogu%iti na&avu je*tiniji' potrep#tina. 1?4 Hrvatska narodna zajednica je u svom gospodarskom programu ima$a niz konkretni' prijed$oga kojima je nastoja$a gospodarski osna"iti 'rvatsko pu!anstvo u Bosni i Hercegovini. 2rimjerice, mjesni i okru"ni od&ori su tre&a$i ispos$ovati dozvo$e za to!ionice pi%a i tra*ike, te raspodije$iti podje$u ti' dozvo$a
14; 14<

AB'H0 Pr ZMC %r. 6<4Q1908. T'> &'r C'1.)0 S*#.1,+ M,*) ('E0 Programski $%FK(-$E$F.0 Z,/r.%0 4006.0 3*r. =9=.

okumenti hrvatskih politikih stranaka i skupina

60

razmjerno prema vjeroispovijestima. Iada$je od&ori su tre&a$i kod v$ade ispos$ovati da se narodu podije$i #uma za v$astite potre&e, da se u&$a"e #umske g$o&e, tra"i$a se dozvo$a za pa$jenje kre!a i %umura, te dozvo$a za kovanje p$o!a. )atra"eno je od v$ade da izda strogu nared&u protiv pijanstva, no#enja no"eva, naru#avanju javnog i no%nog mira, te za'tjev za odgovornost rodite$ja za prekr#aje djece. Skoro svaka po$iti!ka stranka ima$a je tendenciju osnovati svoju &anku. 4d po$iti!ki' odnosa me(u pojedinim strankama i grupama iste naciona$no+ kon*esiona$ne pripadnosti, te o nji'ovom stavu prema re"imu ovisi$i su i me(uso&ni odnosi nji'ovi' kreditni' institucija. ,ako npr. ujedinjenje Samosta$ne mus$imanske stranke sa 1us$imanskom narodnom organizacijom podudara se vremenski s osnivanjem 1us$imanske centra$ne &anke, u !ijim su upravnim tije$ima na#$e vode%e oso&e iz o&je ranije strankeC demaga 1e#i% i >eri* rnautovi%D. 2ojava prov$adine grupe dr. Dani$a Dimovi%a u drugoj po$ovini 191.. godine i *ormiranje Srpske samosta$ne stranke, &i$o je pra%eno osnivanjem Srpske privredne &anke u o"ujku 1914. godine. 1?5 <odine 1916. osnovana je u Sarajevu i Hrvatska zadru"na &anka za Bosnu i Hercegovinu. Bako je osnovana dioni!kim kapita$om od samo ?66 666 kruna, njen se kapita$ do 1914. godine uve%ao na po$a mi$ijuna kruna, s tim da je vrijednost jedne dionice iznosi$a 56 kruna, pa su u osnivanju ti' &anaka mog$i participirati i &rojni !inovnici koji su do#$i na s$u"&ovanje u Bosnu i Hercegovinu. Dr. Iiko$a 1andi% &io je predsjednik i te &anke. 1?)ak$ju!ci Sredi#njeg od&ora odnosi$i su se tako(er i na rje#avanje po$o"aja trgovaca i o&rtnika putem tra"enja dugoro!ni' kredita i zajmova od nov!arski' zavoda u 1onar'iji, a 5entra$na &anka &i da$a stanovita jamstva za pojedine vrste kredita.1?0 Sredi#nji od&or je i izme(u redoviti' sjednica &io dosta aktivan, daju%i instrukcije mjesnim od&orima o nji'ovu radu. 4rganizira$i su se ana$*a&etski te!ajevi, koje su vodi$i sve%enici i$i drugi pismeni !$anovi Hrvatske narodne zajednice. ,om o&$iku dje$ovanja Sredi#nji od&or je posve%ivao ve$iku

14= 146

DJ.(," J$9%,B'E0 Politika i privre a u Bosni i Hercegovini po austrougarskom upravom0 3*r. 1=4. M'r, K 2,r0 Dr #vo Pilar i gospo arstvo 3s posebnim osvrtom na bankarstvo4 0G "'B+#,) P'2,r0 Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r. I(. P'2,r,0 3(. I.0Z,/r.%04001.0 3*r. 68. 145 U *$ 3(r>$ %' 3. ,+/,J'r,2. 3)$1'+. 3*r$A+#,), ) #' %' 1r $A'2' % 3,+3) >.r:./ (,A) *rJ'B*.0 *. +,1r,('2' .2,% r,*. 3 1r'#."2 / & 1 "$9'&,+#, 1 *r.%+'> &#.r,.

61

pozornost, jer je to &io jedan od na!ina izravnog kontakta predstavnika HI)+a sa se$ja!kim pukom.1?/ 4snivanjem @ei*eisenovi' zadruga, zadru"nog saveza koji &i posredovao #irenju mre"a zadruga, na osnovi uzajamnosti, ograni!ene i$i neograni!ene odgovornosti omogu%io kreditiranje za unaprje(enje po$joprivredne proizvodnje, te podizanje op%e ekonomske razine po$jodje$ski' zadruga i individua$ni' proizvo(a!a u njima, te poduzimanjem drugi' mjera da &i zadruge za"ivje$e, Hrvatske narodna zajednica je konkretnim mjerama postig$a gospodarski napredak &osansko'ercegova!kog 'rvatskog se$jaka.1?9 @ezu$tati nastojanja Hrvatske narodne zajednice da gospodarskim, ku$turnim, prosvjetnim programom unaprijedi ekonomsko+ku$turne pri$ike, vidimo u izvje#taju o radu mjesnoga od&ora na >irokom Brijegu ?5. travnja 1914. U tom izvje#%u Sredi#njem od&oru *ra Didak Bunti% navodi sva dostignu%a u radu mjesnog od&ora na gospodarskom, prosvjetnom te prosvjetno+dru#tvenom po$ju.1.6 Bz tog izvje#%a evidentno je ko$ika je &i$a va"na Hrvatska narodna zajednica na gospodarskom, prosvjetnom, ku$turnom po$ju za pu!anstvo 'ercegova!kog kraja koje se po!etkom ::. sto$je%a &ori$o s nepismeno#%u i siroma#tvom. Hrvatska narodna zajednica pokrenu$a je pu!ki $ist Hrvatska zajednica od$ukom Sredi#njeg od&ora na sjednicama ?-. i ?0. $istopada 191?. 4d$ukama Sredi#njeg od&ora od$u!eno je da je $ist namijenjen te"aku, radni#tvu i o&rtnicima. Bz$azio &i svaki' 14 dana, imao &i od 14 do 1/ stranica, cijena &i mu se stavi$a najje*tinija. ,im putem Hrvatska narodna zajednica poduze$a je konkretnu mjeru protiv ana$*a&etizma jer //Ciskustvo nas ui da se polueno znanje u anal(.teajevi!a u 7G H za kratko vrije!e izgubi% jer narod ne!a prilike% da se itanje usavr"ava. :a" ;e list u to! blagotvorno djelovati% te uspje o! ovjenavati na"e pot vate protiv neznanja.// 1.1 U svezi s tim Sredi#nji
148 149

L$), 6,) ('E0 Politike stranke bosanskohercegovakih katolika Hrvata0 3*r.460. O1B'r+'#. * &.: I3* 0 3*r. 460.-451. 1;0 A+"r'#, N')'E0 Fra Di akova skrb za Hercegovinu0 " )$&.+*'0 M 3*,r 4000.0 3*r. 4=.-60. RCr, D'",) B$+*'E ?P, A,0 9. 2'3* 1,", 1851.-7'*2$)0 ; (.2#,A. 1944.@.B' #. (#.r3)' ' 1 2'*'A)' ( D, >r(,*3) / +,r ", $ H.r:./ ('+' 1 A.*) & 88. 3* 2#.E,. U !r,+#.(,A)' r." 3*$1' #. 1888. / "'+.. C'2 9 !'#$ ' *. 2 /'#$ 3*$"'r, #. $ I++3%r$:)$0 1r.",#. >r(,*3)' ' )2,3'A+. #.9'). $ B'r ) %r'#.B) # /'&+,9'#' $ ) # # #. " 1911. " 1919. / "'+. %' r,(+,*.2#. G "'+. 1919. '9,%r,+ #. 9, 1r ('+:'#,2, Cr,+#.(,A). 1r ('+:'#. M,r'#'+, U9+.3.+#,. B' #. ' A2,+ Pr'(r.&.+ / +,r "+ / 1r."3*,(+'B*(, *. + 3'*.2# 2'3*. Hr(,*3). 1$A). 3*r,+). 9, K +3*'*$,+*$. ?V'B. * &.: A+"r'#, N')'E0 Fra Di ak Bunti1/ veliki crkveni i hrvatski velikan0 M 3*,r 400<.@S 1;1 Ar>'( Cr,+#.(,A). 1r ('+:'#. $ M 3*,r$0 "pisi Provincije0 3(.;8.0 !.189.

64

od&or Hrvatske narodne zajednice u studenom 191?. godine s$ao je okru"na pisma sve%enicima da preporu!e nji'ov $ist i program vjernicima. 1.? Hrvatska narodna zajednica pokrenu$a je Hrvatsku zajednicu kao v$astiti organ na svom zasjedanju ??.svi&nja 1969., a $ist je prestao iz$aziti u ko$ovozu 191?. godine nakon *uzije Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske kato$i!ke udruge, a 1914. godine stvori$i su se uvjeti za njegovo ponovno iz$a"enje kada postaje tuma! 'rvatske re"imske po$itike. 4 va"nosti iz$a"enja $ista Hrvatska zajednica za Hrvate u Bosni i Hercegovini svjedo!i dokument koji su potpisa$i dr. Bvo 2i$ar, dr. Fuka Ma&raji%, dr. 7ozo Sunari% i 8osta Ge&i% 1aru#i% 1. rujna 191?., a koji je ozna!en kao povjer$jiv, u kojem se isti!eE //=uglo i sra!ota pali bi na obraz svi! Hrvati!a% "to se broje u redove Hrvatske narodne zajednice% da taj list padne ba" u asu% kada su se s!irile ljute zadjevice i kada bi !ogao !irno da pro!ie op;enite na"e interese% da bude odjek na"i elja i na"ega nastojanja oko kulturnog% prosvjetnog i gospodarskog pridizanja Hrvata u Bosni i Hercegovini i kada ni"ta i niko!e ne stoji na putu% da po srcu i savjesti radi oko dobra narodnjega.// 1.. 4d ku$turno i socija$no po$iti!ki' $istova &itno je spomenuti i $ist Hrvatska narodna zajednica koja je iz$azi$a u Sarajevu od 191.. godine, s odre(enim prekidima sve do 191/. godine. Bz$azi$a je svaka dva mjeseca.1.4

*.*. ODNOS HRVA#SKE NARODNE ZAJEDNICE REMA ANEKSIJI neksija Bosne i Hercegovine ima$a je da$ekose"ne pos$jedice za po$o"aj ustro+Ugarske 1onar'ije u 3uropi. 1.5 2rog$as o aneksiji izazvao je me(unarodnu krizu koja se sti#a$a kada je ,urska ?-.ve$ja!e 1969., uz odre(enu
1;4 1;;

materija$nu

od#tetu

pov$a!enje

austrougarske

vojske

iz

I3* 0 3(.;8.0 !.189.-190. Ar>'( !r,+#.(,A). Pr ('+:'#. $ M 3*,r$0 "pisi Provincije0 3(. ;8.0 !.1<=. 1;< O % 3,+3) >.r:./ (,A)'& 2'3* ('&, $ 1r./2."$ " 1858. " 1918. / "'+. ('"': Sr.E) M DJ,#,0 Bosna i Hercegovina u austrougarskom raz oblju $%&%(-$E$%.0M 3*,r-Z,/r.%0 4004.03*r.94.-101. 1;= P +,#1r'#.0 1 *,)+$2, #. 1r &#.+. $+$*,r Tr #+ / 3,(.9,0 #.r 3. M +,r>'#, 3(. ('B. (.9'(,2, 9, N#.&,A)$0 , $",2#,(,2, " I*,2'#.. N,) + ,+.)3'#. A$3*r -U/,r3), M +,r>'#, /$%' 1 *1 r$ V.2'). Br'*,+'#.0 "rJ,(. ) #, #. %'2, '9+'&+ 9,32$J+, 9, * ", # # #. +, B.r2'+3) & ) +/r.3$ 1858. / "'+. 1 (#.r.+ )$1,:'#3)' &,+",*. A+.)3'#, #. 1r "$%'2, 1 3* #.E. 1 "#.2. ' '+':'r,2, +./,*'(,+ %r,* $ "+ 3'&, &.D$ (.2')'& 3'2,&,0 ) #. E. 3. 1 (.9,*' $ "(, & E+, 1 2'*'A), ' ( #+, 3,(.9,: Tr #+' 3,(.9 ?C.+*r,2+. 3'2.@ ' Tr #+' 31 r,9$&? A+*,+*$@. ?B2'J. * &.: Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera03*r. <41.-<=<. U31. S: *$3 V',* r QR.T.S.* +-T,*3 +Q0 Britische Politik un Balkankrise0 B.A-L.'19'/0 1909.@

6;

Iovopazarskog sand"aka, prizna$a taj !in, !ime je Bosna i Hercegovina i *orma$no do#$a pod austrougarski suverenitet. U vrijeme aneksijske krize Stjepan @adi% je tvrdio da na Bosnu i Hercegovinu imaju pravo 3uropa, Ha&s&ur#ka 1onar'ija i Hrvatska. 2ozivao je Hrvate da kao 3urop$jani &udu najuporniji &ranite$ji prava Ha&s&ur#ke 1onar'ije na Bosnu i HercegovinuL da se, istovremeno, 'rvatskim dr"avnim pravom postave prema 2e#ti, a prema Beogradu 'rvatskim narodnim preporodom, te na taj na!in Hrvatska stje!e pravo na Bosnu i Hercegovinu koja ==mora postati sastavni dio ujedinjene Hrvatske==.1.5arevom prok$amacijom od 5.$istopada 196/., prog$a#ena je aneksija, a carevim ru!nim pismom dane su ov$ast )ajedni!kom ministru *inancija da pokrene postupak za dono#enje ustava. U prok$amaciji koja je pu&$icirana u Sarajevu 0.$istopada196/. godine, car i kra$j aneksiju pravda potre&om uvo(enje Ustava. //*o"lo je vrije!e da stanovnici!a obiju ze!alja ukae!o nov dokaz na"e vjere i nji ovu politiku zrelost. *a bi Bosnu i Hercegovinu digli na vi"i stupanj politikog ivota% odluili s!o podijeliti obje!a ze!lja!a konstitucionalne ustanove koje ;e odgovarati nji ovi! prilika!a i zajedniki! interesi!a# i stvoriti na taj nain zakonsku podlogu za predstavni"tvo nji ovi elja i koristi. :eka se slu"a i va"a rije% kada se unaprijed odluuje o stvari!a va"e do!ovine% koja ;e kao i sada i!ati svoju zasebnu upravu. ==1.0 2rog$as o aneksiji izazvao je uznemirenost srpskog i mus$imanskog pu!anstva,1./za raz$iku od 'rvatskog koji je vijest o aneksiji pozdravi$o s otvorenim odu#ev$jenjem. 8ato$i!ki $ist Hrvatski dnevnik, koji je po!eo iz$aziti 196-. godine u Sarajevu, tako(er je izrazio odo&ravanje tog !inaE //'i ne rvatskog prava"kog veli!o% da je aneksija na "tetu Hrvatske% dapae s!o duboko uvjereni% da je upravo aneksijo! uinjen ogro!an korak k ostvarenju progra!a.//1.9 *irmativan stav &osansko'ercegova!ki' Hrvata prema aneksiji nije &io odre(en
1;6 1;5

samo

"e$jom

za

stvaranjem

dr"avnopravni'

pretpostavki

za

S*#.1,+ R,"'E0 7ivo hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu0 Z,/r.% 1908.0 3*r. =9. M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutarnjopolitiki razvitak o $%&%( o $E$F.0 3*r. 188. 1;8 M$32'&,+' +'3$ +'),) & /2' 3>(,*'*' ", #. #."+ & 1r )2,&,:'# & & /$E. $)2 +'*' 3$2*,+ ( 3$(.r.+'*.*0 *. ", 3$ +' 3,", 1 ",+':' )rBE,+3) / (2,",r,. Pr."3*,(+':' M$32'&,+3). +,r "+. r/,+'9,:'#. ' Sr13). +,r "+. r/,+'9,:'#. $1 r+ 3$ "%'#,2' ",*' '9#,($ 1r'9+,+#$ ,+.)3'#. B 3+. ' H.r:./ ('+.? L#$% &'r Z () 0 Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave0 3*r.19.@ 1;9 J$r. Kr'B* 0 Uloga #ve Pilara u hrvatskom organiziranju u Bosni i Hercegovini 0 3*r.0 ?o i-njak Pilar0 Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r, I(. P'2,r,0 3(. I.0 3*r. 91.

6<

zdru"ivanje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, koje se mog$o ostvariti aneksijom Bosne i Hercegovine od strane ustro+Ugarske 1onar'ije. Ia

pru"anje potpore aneksiji potica$e su ga i &ojazni koje su proiz$azi$e iz spoznaje o po$iti!kim nastojanjima Sr&a, da Bosnu i Hercegovinu istrgnu iz sk$opa 1onar'ije i pove"u je sa Sr&ijom. U Hrvatskoj narodnoj zajednici postoja$a je spoznaja o tome da vo(e srpskog naciona$nog pokreta u Bosni i Hercegovini svojim zauzimanjem za autonomiju Bosne i Hercegovine i isticanjem osmanskog suvereniteta nad njom zapravo te"e pripraviti put za pripojenje Bosne i Hercegovine Sr&iji.146 ustrougarskim dr"avnim vr'ovima &i$i su potre&ni odre(eni po$iti!ki

krugovi na &osansko'ercegova!kom terenu koji %e podr"ati aneksiju, a Hrvatska narodna zajednica se jedina od svi' stranaka javno izja#njava$a za aneksiju. <$avni ideo$og Hrvatske narodne zajednice dr. Bvo 2i$ar u svom dje$u 6unoslavensko pitanje i svjetski rat izme(u osta$og, isti!e da == grkoistonjaci i !usli!ani bija u odluno protiv aneksije% grkoistonaci uzbu1eno i strasno% a !usli!ani dostojno i povueno% postali su Hrvati u doba aneksione krize jedino! podporo! vlade==.141 <odine 196/. Hrvatska narodna zajednica je osniva$a mjesne od&ore di$jem Bosne i Hercegovine. Sredi#nji od&or Hrvatske narodne zajednice na osniva!kim skup#tinama mjesni' od&ora nastupao je s programom koji za'tijeva sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom u tijesnom spoju s 1onar'ijom.14? U vi#e navrata istica$a se na prvom mjestu potre&a aneksije, a tek onda sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom. 14.8asnije dr.1andi% neisticanje na prvom mjestu potre&e sjedinjenja Bosne i Hercegovine s

Hrvatskom kao uvjeta potpore aneksiji pravda takti!kim raz$ozima koji su &i$i nu"ni z&og suko&a Be!a i 2e#te oko Bosne i Hercegovine. 1e(utim, upravo ti raz$ozi utjecat %e na narodne zajednice.
1<0 1<1

suko&e izme(u Stad$erove po$iti!ke opcije i Hrvatske

Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera 03*r.184. I( P'2,r0 !u9noslavensko pitanje i svjetski rat0 V,r,J"'+ 1990.0 3*r.454. 1<4 Hrvatski nevnik0 1.;.1908. 1<; I3* 0 41.1.0 40.6. 1908.

6=

Iakon prog$asa aneksije jedina organizacija kato$i!ki' Hrvata u Bosni i Hercegovini nije &i$a jedinstvena. 2o!etkom $istopada 196/.godine predstavnici Hrvatske narodne zajednice dr. Iiko$a 1andi%, dr. Bvo 2i$ar i dr. 7ozo Sunari% izrazi$i su za'va$nost 'rvatskog naroda za aneksiju na audijenciji kod cara Aranje 7osipa B. 2i$ar je poru!ivao po$iti!kom vodstvu 1onar'ije da &i se tre&a$i os$oniti na Hrvate kato$ike u Bosni i Hercegovini za ==preodgajanje== mus$imana i stvaranje zajedni!ke &rane protiv Sr&a i nji'ovog prodiranja na )apad. 144 Stad$er me(utim nije &io zadovo$jan time, nego je organizirao novu pok$onstvenu deputaciju Hrvata kato$ika.145 Dr. Iiko$a 1andi% je z&og svoji' veza s kr#%anskim socija$istima, utjecaja na pok$onstvene deputacije mus$imanski' i srpski' predstavnika na audijenciji kod cara Aranje 7osipa B., stekao povjerenje austrougarski' dr"avni' vr'ova i do&io pri$iku susreta s prijesto$onas$jednikom Aranjom Aerdinandom. Bzradio je i jedan memorandum u kojem mo$i potporu dinastije do sada zapostav$jenom, $oja$nom i dinasti!kom 'rvatsko+kato$i!kom e$ementu, koji sada ima zada%u da o&zirnom taktikom odgoji 1us$imane u dinasti!kom du'u. Hrvatsko+mus$imanska ve%ina &i$a &i &rana ve$ikosrpskom prodoru i pripremi$a &i put 1onar'iji kao ve$esi$i na 7adranu sjedinjenjem Bosne i Hercegovine s Da$macijom te Hrvatskom i S$avonijom. 14-2rijesto$onas$jednikova oko$ina je prije svega 'tje$a os$a&iti Sr&e u Bosni i Hercegovini,a to je &i$o mogu%e samo 'rvatsko+mus$imanskom suradnjom kojoj je smeta$a Stad$erova po$itika, pa su stoga ve$ikoaustrijski krugovi radije pomaga$i 1andi%a koji je nastojao po na$ogu prijesto$onas$jednikove kance$arije o"ivotvoriti Hrvatsko+ mus$imanski savez.140 ;odstvo Hrvatske narodne zajednice nastoja$o je tim potezima prido&iti nak$onost Aranje Aerdinanda i istovremeno iz&oriti Hrvatskoj narodnoj zajednici primat u po$iti!kom vodstvu &osansko'ercegova!ki' Hrvata.

1<< 1<=

J$r. Kr'B* 0 Uloga #ve Pilara u hrvatskom organiziranju u Bosni i Hercegovini 0 3*r.94. I3* . 1<6 M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini $%&%(-$E$F .0 3*r.;;. U31. L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata03*r.456HM$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njopolitiki razvitak o $%&%( o $E$F.0 3*r. 189-404. 1<5 M'r#,+, Gr 330 nav( j.0 3*r. ;<.

66

*irmativan stav prema aneksiji &io je uvjetovan i te"njom za &$i"om vezom s Hrvatima u Hrvatskoj, smatraju%i da se 'rvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini z&og ma$o&rojnosti Hrvata mo"e rije#iti jedino u okviru ustro+

Ugarske 1onar'ije, spajanjem Bosne i Hercegovine u njeno zajedni!ko dr"avno tije$o.

*.,. DR. IVO ILAR I NACIONALNO I#ANJE Iaciona$nim pitanjem u Bosni i Hercegovini na oso&it na!in se tijekom cije$og svog "ivota &avio g$avni ideo$og Hrvatske narodne zajednice, a nakon ujedinjenja Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske kato$i!ke udruge u Hrvatsku narodnu zajednicu 191?. &$iski suradnik nad&iskupa Stad$era, dr. Bvo 2i$ar. 14/ 4snovna misao koja se prov$a!i kroz sva dje$a dr. 2i$ara odnosi se na rje#enje 'rvatskog pitanja. 2rije 2rvog svjetskog rata napisao je Pro !e!oriju,149za koju se smatra da je nasta$a iza 196-. godine. U tom dje$u navodi da Hrvati u Bosni i Hercegovini moraju te"iti za po$o"ajem svoje domovine u kojoj %e &iti s$o&odni u vjerskom smis$u, jer je vjerska to$erancija conditio sine Iua non opstanka, a$i i preduvjet za su"ivot u odnosu na druge dvije re$igije. Smatra da je potre&no omogu%iti sk$adan razvoj narodnosti srpske i ==pose&an narodni po$o"aj mus$imana== za koje dr"i da ==su jo# neod$u!ni, kojoj %e narodnosti privo$jeti==. 156 Iada$je, dr. 2i$ar pretpostav$ja u"ivanje svi' s$o&oda koje su potre&ne za da$jnji razvitak u europskom smis$u. )a postizanje takvog po$o"aja za Bosnu i Hercegovinu postoje tri mogu%nosti. 7edna je da BiH pripadne Sr&iji, druga da BiH postane samosta$na, a tre%a je da se BiH pripoji Hrvatskoj. 2os$ije iscrpnog ana$iziranja svake mogu%nosti, od$u!no od&acuje prvo rje#enje kao najnepri'vat$jivije za 'rvatsku po$itiku u Bosni i Hercegovini. Dr. 2i$ar zak$ju!uje da je za Hrvate u Bosni i Hercegovini naj&o$je da se BiH prik$ju!i Hrvatskoj. )ak$ju!uju%i Pro !e!oriju 2i$ar iz$a"e po$iti!ki program Hrvata u Bosni i HercegoviniE ==1D Sr&ima priznajemo potpunu ravnopravnost s nama. ?D Ie
1<8

V'B. * &.: Dr,/$*'+ P,(2'A.('E0 ) vremenu i prostoru jelovanja ra( #ve Pilara0 ?o i-njak Pilar0Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r,. I(. P'2,r,0 3(.II.0 3*r. 68.-81. 1<9 I( P'2,r0 Usu hrvatskih zemalja0 Pro memoria/ "vjetski rat i Hrvati/ Diktat geopolitikog polo9aja 0 C +3'2'$&0 Z,/r.%0 1995.0 3*r.10.-40. 1=0 I3* 0 3*r. 11.

65

za'tijevamo od ,uraka da &udu Hrvati, samo da ne &udu protiv nas. .D 2odupirat %emo i Sr&e i mus$imane svagdje, gdje nijesu protiv nas, a to %emo !initi i svakom drugom ko je uz na# ci$j. 4D 2odupirat %emo sve vjere, ko$iko ne rade protiv naroda i na#eg ci$ja i u ko$iko &ez nji' ne mo"emo da radimo. 5D 2rema onima u Hrvatskoj &it %emo posve neutra$ni, i ko$iko ne mogu da nam pomognu, samo i oni nek se ne mije#aju u na#e pos$ove.== 151 Hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu dr. 2i$ar teme$ji na povijesnom, etni!kom i geopo$iti!kom pravu.==2od 'rvatskim zem$jama razumijemo skup 'istori!ko+po$iti!ki' zema$ja na jugu austro+ugarske monar'ije, koje su nekad sa!injava$e sastavni dio 'rvatske dr"ave, u kojima stanuju jo# danas Hrvati kao prete"ni i$i &arem znatni dio pu!anstva. 2rema ovoj de*iniciji spadaju u 'rvatske zem$je Hrvatska, S$avonija, Da$macija, Bosna, Hercegovina i Bstra.== 15? 4snovni pro&$em kod rje#enja 'rvatskog pitanja odnosio se na rascjepkanost 'rvatski' zema$ja. Dua$isti!ko rje#enje cijepa$o je 'rvatski teritorij, Banska Hrvatska, Da$macija te Bosna i Hercegovina &i$i su za 2i$ara idea$na geopo$iti!ka cje$ina, kojom su u da$joj i &$i"oj povijesti nastoja$e ov$adati si$e u usponu. 15. 1e(utim, taj pro&$em je &io otk$onjen aneksijom Bosne i Hercegovine 196/. godine kad su se sve 'rvatske zem$je na#$e u istoj dr"avi, !ime je &io u!injen prvi korak k rje#enju. 4 odjeku aneksije, izme(u osta$og, isti!e da je situacija u Bosni i Hercegovini ==kriti!na, tim vi#e, jer&o se u jesen 196/. imao sazvati otomanski par$ament, a pogovara$o se da Sr&i i 1us$imani "e$e pos$ati svoje zastupnike u 5arigrad, da time dokumentiraju svoju pripadnost osman$ijskoj carevini. 1onar'ija odgovori na to aneksijom 0. okto&ra 196/., a Sr&ija odvrati kritikom &ijesa i srd"&e. Svi p$anovi &ija'u razoreniU Mu$i smo do sita viku, da je Bosna i Hercegovina srpska, srpskija, nego #to je 1oskva ruska i takovi' pretjeranosti na mjerove==.154 na$iziraju%i pri$ike u kojima se na#ao 'rvatski narod po!etkom ::. sto$je%a, najo#trije primjed&e je upu%ivao na po$itiku 'rvatsko+srpske koa$icije, te staja$i#tu 8oa$icije prema &osansko'ercegova!koj aneksionoj krizi 196/. godine.155 Bsti!u%i go$emu va"nost 7adranskog mora i njegova za$e(a, 2i$ar nag$a#ava da svi narodi srednje 3urope ==te"e poja!anom si$om na njegove
1=1 1=4

I3* 0 3*r.40. I( P'2,r0 Politiki zemljopis hrvatskih zemalja/ geopolitika stu ija 0 S,r,#.( 01918.03*r. =.0 1r.*'3,) C +3'2'$& 0Z,/r.%0 199=. 1=; S*#.1,+ M,*) ('E0 Politike prilike 00nago bene00 Hrvatske u oima #ve Pilara 0 ?o i-njak Pilar0 Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r,. I(. P'2,r,0 3(. I.03*r.=<. 1=< I( P'2,r0 "vjetski rat i Hrvati0 $ )+#'9' Usu hrvatskih zemalja0 1 /2,(2#. GGU9r :' r,*,GG0 3*r.<;.

68

o&a$e, te da su se z&og toga sk$apa$e, sk$apaju se, a i sk$apat %e se koa$icije protiv nas Hrvata. ,a$ijani i Iijemci, 1a(ari i Iijemci, 1a(ari i ,a$ijani, a &ome i Sr&i, koji su se, a dje$omice se i danas jo# koa$iraju protiv nas sa svima na#im neprijate$jima. Svi su oni isti i u tom s$o"ni da se makar preko na#i' $je#ina do(u na "e$jkovano 7adransko more.==15Smatrao je Bosnu i Hercegovinu jezgrom 'rvatski' zema$ja. U svezi s time isti!eE ==P&ez Bosne i Hercegovine ,rojedinica ne mo"e ni "ivjeti, niti se razvijati, nego se mora i u narodnom i u gospodarstvenom pog$edu osu#iti kao odsje!ena grana.==1505ije$i svoj "ivot je tragao za rje#enjem navedenog, koje je tra"io uvijek unutar postoje%eg dr"avnog okvira. U svojem najva"nijem po$iti!kom dje$u 6unoslavensko pitanje, e$a&orira 'rvatsko pitanje u #irem smis$u. Smatra da nema o&nove ustro+Ugarske 1onar'ije &ez ispravnog rje#enja ju"nos$avenskog pitanja, koje s'va%a kao 'rvatsko pitanje u #irem smis$u. 4snovnim pro&$emom koji prije!i stvaranje ju"nos$avenske jedinice, unutar koje &i se s vremenom rije#i$o i 'rvatsko pitanje, smatrao je Sr&e, koje karakterizira naciona$na isk$ju!ivost te teritorija$na agresivnost. 4d inozemni' dr"ava koje predstav$jaju zapreku rje#enju 'rvatskog pitanja, spadaju 1a(arska s idejom ;e$ike 1a(arske od 8arpata do 7adrana, te Bta$ija koja sa Sr&ijom sk$apa anti'rvatske saveze, z&og svoji' aspiracija prema Bstri i Da$maciji. &i$a uteme$jena ustro+Ugarska 1onar'ija, stoga
15/

Dr. 2i$ar je &io kriti!ar s$u"&ene dr"avne po$itike, tj. dua$izma na kojem je na teme$ju geopo$iti!ki' i geostrate#ki' raz$oga smatra nu"nim osnivanje samosta$ne 'rvatske dr"ave u koju &i u#$e Hrvatska, S$avonija, Da$macija i Bosna i Hercegovina. Iovoosnovana dr"ava &i osta$a u sastavu ustro+Ugarske 1onar'ije, i to kao zajedni!ki posjed o&aju dije$ova 1onar'ije. Bsk$ju!ivao je svaku ideju rje#enja 'rvatskog pitanja osnivanjem zajedni!ke dr"ave sa Sr&ima jer se ni!ega ne tre&a to$iko !uvati ko$iko poku#aja da se donese neko po$ovi!no rje#enje, ostvari neka ==srpsko+'rvatska== dr"ava i$i ne#to s$i!no. Ieminovna pos$jedica toga &i$a &i s$i!na poku#aju s onim ==s$avnim &o#nja#tvom==.159

1==

V'B. * &.: "vjetski rat i Hrvati/ Pokus )rijentacije hrvatskoga naro a jo- prije svr-etka rata 0 Z,/r.%01915.0 $ )+#'9' Usu hrvatskih zemalja0 3*r. 100.-140. 1=6 I( P'2,r0 Politiki zemljopis hrvatskih zemalja0 3*r. 4;.-4<. 1=5 I3* 0 3*r. 46. 1=8 V'B. * &.: I( P'2,r0 !u9noslavensko pitanje/ 3*r. 161-410. 1=9 I3* 0 3*r. <04.

69

8onkretno rje#enje dr"avnopravnog statusa Bosne i Hercegovine nakon 2rvog svjetskog rata dr. Bvo 2i$ar je u vidu Pro!e!orije predao austrijskom caru i 'rvatsko++ugarskom kra$ju 8ar$u B.CB;.D na razmatranje, tijekom audijencije u ko$ovozu 1910. godine.1-6 U svojoj 2romemoriji koju je predao caru 8ar$u B. CB;.D kada i 2romemoriju nad&iskupa Stad$era, dr. 2i$ar upozorava na nu"nost rje#avanja ju"nos$a+ venskog pitanja u 'rvatskom smis$u kao pretpostavke za rje#enje isto!nog pitanja koje je smatrao najve%om prijetnjom opstojnosti 1onar'ije. 2i#u%i u uvodu svoje Pro!e!orije o uzrocima neuspje'a raniji' poku#aja rje#avanja ju"nos$avenskog pitanja, 2i$ar je upozorio da se g$avni uzrok na$azi u upornom povezivanju tog pitanja s op%om rekonstrukcijom 1onar'ije i trija$isti!kim nastojanjima.1-1 Uzimaju%i u o&zir nepopust$jivost 1a(ara i dije$a austrijski' Iijemaca prema mogu%nosti trija$isti!kog preustroja 1onar'ije, usprotivio se promjeni dua$isti!kog sustava nakon rata i zauzeo za rje#enje ju"nos$avenskog pitanja uz #to manje promjena postoje%ega dr"avnog ustroja.1-? Smatra da g$avni uzrok pro&$ema $e"i u nespremnosti Ugarske da dopusti rje#enje u 'rvatskom smis$u, te da su protiv$jenje Ugarske najvi#e iskoristi$i Sr&i koji su uspje$i prido&iti Hrvate za po$itiku 'rvatsko+srpske koa$icije. Dr. 2i$ar je &io vr$o za&rinut s o&zirom na Sunari%evu !vrstu povezanost sa Dimovi%em, pose&ice z&og toga #to su i neki drugi ug$edni 'rvatski po$iti!ari u Bosni i Hercegovini te"i$i suradnji sa Sr&ima. 1-. Dr. Bvo 2i$ar izradio je i nacrt programa nove 'rvatske po$iti!ke stranke koja se tre&a$a osnovati nakon 2rvog svjetskog rata. U tom nacrtu, izme(u osta$og, isti!e se da je dr"avnopravni program nove stranke ==ujedinjenje 'rvatski' zema$jaE Hrvatske, S$avonije, Da$macije, Bosne i Hercegovine u jedno autonomno upravno tije$o unutar 'a&s&ur#ke 1onar'ije==. 4vo autonomno i jedinstveno po$iti!ko tije$o ==ima stojati pod po$iti!kim vodstvom Hrvata i na taj na!in spojeno s osta$im dije$ovima 1onar'ije, da ko$i interesi Hrvata to$i $egitimni interesi o&iju' dr"ava 1onar'ije &udu dovo$jno za#ti%eni==. 1-4 Iova
160

V'B. * &.: Z r,+ Gr'#,)/ Dva okumenta iz $E$&(0 ?o i-njak Pilar/ Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r, P'2,r,0 3(. II.0 3*r. 158.-18=. 161 Z r,+ Gr'#,)0 ) sa r9aju promemorije #ve Pilara caru 5arlu #(3 #;(4 iz kolovoza $E$&.03*r. 95. 164 I3* . 16; I3* 0 3*r. 100. 16< Z2,*) M,*'#.('E0 2ri okumenta iz go ine $E$&( i $E$% .0 ?o i-njak Pilar0 Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r, I(. P'2,r,0 3(. II.0 3*r.188.-189.

50

stranka se tre&a$a &oriti za preporod kako u jezi!nom, $itera$nom, tako i po$iti!kom pog$edu. Suk$adno s tada#njom s$u"&enom po$itikom, dr. 2i$ar je usk$adio dr"avno+pravne to!ke programa, pretpostav$jaju%i opstanak ustro+ Ugarske monar'ije nakon 2rvog svjetskog rata. U sk$adu s tim napisao je memorandum 5arskom i kra$jevskom aposto$skom ;e$i!anstvu, caru 8ar$u, nasta$om u ,uz$i ?.. $ipnja 191/. godine, a koji se na$azi u Hercegovine.1-5 U tom memorandumu za'tijeva rje#enje dr"avnopravnog po$o"aja zema$ja koje su nekad pripada$e 8ra$jevini Hrvatskoj a pose&ice rje#enje 'rvatskog naciona$nog pitanja u Bosni i Hercegovini. )a'tijeva da Bosna i Hercegovina ne &ude otrgnuta od Da$macije, Hrvatske, S$avonije jer je ona povijesno, gospodarski i prometno po$iti!ki nadopuna gore spomenuti' zema$ja.1-Bzniman je doprinos dr. 2i$ara u rasvjet$javanju ==povijesni' istina== i mo"e se sa sigurno#%u re%i da je &io jedan od najistaknutiji' po$iti!ara i po$iti!ki' mis$i$aca ::. sto$je%a u Bosni i Hercegovini. r'ivu Bosne i

*.-. ODNOS HRVA#SKE NARODNE ZAJEDNICE REMA OS#ALIM OLI#I(KIM S#RANKAMA Hrvatska narodna zajednica je u svom po$iti!kom programu, usvojenom na sjednici Sredi#njeg od&ora od ??.do ?5. ve$ja!e 196/. u Sarajevu, istak$a svoje staja$i#te prema Sr&ima i 1us$imanima. 1o"e se re%i da se prema tim zak$ju!cima i o&$ikova$a po$itika Hrvatske narodne zajednice prema drugim po$iti!kim strankama. 8roz raz$i!ite *aze dr"avno+pravnog poretka razvija$a se i evo$uira$a po$itika Hrvatske narodne zajednice prema osta$im gra(anskim po$iti!kim
16=

AB'H0 :apretkova kulturno-historijska zbirka0 kutija VI.0 okument 18Q1.0$31.: Z2,*) M,*'#.('E0 Politiko jelovanje r( #ve Pilara i poku-aj rje-avanja ju9noslavenskog pitanja u Austro-Ugarskoj 8onarhiji 3 o9ujak-listopa $E$%(40 ?o i-njak Pilar0 Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r,. I(. P'2,r,0 3(. I.0 3*r. 1<<.-1<8. 166 N &.+*2':> .r%'**.+ M'r $+" .rM,r*.+ ",33 E$.r.r M,#.3*U* G.r.:>*'/).'* +':>* 9$2,33.+ M.r".0 ",33 $+3. r.+/.r.3 V,*.r2,+" B 3+'.+ $+" H.r9./ ('+, ( + D,2&,*'.+0 Kr ,*'.+0 S2,( +'.+ /.rr33.+ M.r".. B 3+'.+ $+" H.r9./ ('+, 3'+" >'3* r'3:>-0 M'r*3:>,!*3 $+" (.r).>r31 2'*'3:> .'+. Er/U+9$+/ ( & Kr ,*'.+0 S2,( +'.+ $+" D,2&,*'.+ >+. M.2:>. "'.3. 2.*9*.r. LU+".r '+ ,22.+ ( r/.+,++*.+ B.2,+/.+ L%.r>,$1* +':>* 2.%.+ /.3:>M.2/. ".+ /."':>.+ )V++.+ ( 3ABiH/ :apretkova kulturno-historijska zbirka/ okument 18Q1.@

51

strankama tog vremena. 2redaneksijsko razdo&$je o&i$je"i$a je srpsko+mus$imanska suradnja u &or&i za vjersko+prosvjetnu autonomiju, a postaneksijsko do&a mo"emo re%i da je &i$o o&i$je"eno suko&om izme(u Hrvatske narodne zajednice i nad&iskupa Stad$era, odnosno Hrvatske kato$i!ke udruge. U razdo&$ju ustavnosti i par$amentarizma Hrvatska narodna zajednica je tra"i$a na!in da dje$uje s osta$im po$iti!kim strankama, a po!etak 2rvog svjetskog rata za Hrvatsku narodnu zajednicu kao i za osta$e gra(anske po$iti!ke stranke ozna!io je kraj nji'ova dje$ovanja. 1e(utim austrougarski dr"avni p$anovi koji su tijekom i nakon 2rvog svjetskog rata ima$i za ci$j pripojenje Bosne i Hercegovine jednoj i$i drugoj dr"avnoj po$ovici, i$i !ak podje$u Bosne i Hercegovine izme(u ustrije i Ugarske, utjeca$i su na po$iti!ki "ivot u Bosni i Hercegovini, te se jav$jaju istaknuti pojedinci sa svojim prijed$ozima rje#enja naciona$nog pitanja i uop%e karaktera dr"avno+pravnog ustrojstva Bosne i Hercegovine nakon 2rvog svjetskog rata. Ia dje$ovanje Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini i na njen odnos prema osta$im po$iti!kim strankama ve$ik utjecaj ima$a je 'rvatska po$itika, a to oso&ito do$azi do izra"aja *ormiranjem Sveprava#ke organizacije !ija !$anica postaje i Hrvatska narodna zajednica u jesen 1911. godine. 2rava#ka ideo$ogija odigra$a je va"nu u$ogu u procesu po$iti!ke integracije svi' dije$ova gdje je "ivje$o 'rvatsko pu!anstvo. Iakon Ber$inskog kongresa 1/0/. godine kada utjecaj @usije na Ba$kanu s$a&i, prava#i nastoje u&rzati ujedinjenje svi' 'rvatski' zema$ja, uk$ju!uju%i u taj okvir i Bosnu i Hercegovinu kao zase&no dr"avnopravno tije$o u Ha&s&ur#koj 1onar'iji, paritetno s Ugarskom Ctrija$isti!ka koncepcijaD. 2rava#i su &i$i uvjereni da je taj trija$isti!ki koncept u interesu 'a&s&ur#ke dinastije, ako ona "e$i zadr"ati status ve$ike si$e i pov$a#ten utjecaj na Ba$kanu. 1-0 Iakon godina suko&a unutar 'rvatske po$itike u Bosni i Hercegovini do$azi do prestanka suko&a izme(u Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske kato$i!ke udruge, #to je pos$jedica pomir&ene dje$atnosti papinskoga izas$anika, a$i i z&og stvaranja Sveprava#ke organizacije koja je ima$a ci$j o&u'vatiti sve prava#ki orijentirane stranke u Hrvatskoj i S$avoniji, Da$maciji, Bstri i Bosni i
165

N.", E+/.23!.2"0 Povijest hrvatske 1999.03*r.19=.

r9ave i prava-raz oblje o

$%(

o K.( stolje1a 0 Z,/r.%

54

Hercegovini, nakon #to je do#$o do pomir&e izme(u star!evi%anaca i *rankovaca.1-/ Iakon #to su Hrvatska narodna zajednica i Hrvatska kato$i!ka udruga posta$e !$anicama Sveprava#ke organizacije 1911. godine, jedan od potpredsjednika Sveprava#ke organizacije postao je dr. Iiko$a 1andi%, dotada#nji predsjednik Hrvatske narodne zajednice. Ia sastanku 'rvatskog sa&orskog k$u&a u &osansko'ercegova!kom Sa&oru koji je odr"an 4. svi&nja 191.. donosi se zak$ju!ak da svi !$anovi Hrvatskog k$u&a kao narodni pos$anici svaki u svome iz&ornom kotaru, i to pos$anik seoske i gradske kurije sporazumno u g$avnoj varo#i doti!nog okru"ja osnuju Hrvatske k$u&ove stranke prava na programu iz 1/94. godine. 1-9 Iezanemariv je i utjecaj Hrvatsko+srpske koa$icije u Hrvatskoj i po$itike ==novog kursa== na 'rvatsku gra(ansku po$itiku u Bosni i Hercegovini. 106

168

D r,3) 2, $ S*r,+:' 1r,(, " B2 #. 189=. / "'+.. Cr,):'#, "r. J 3'1, Cr,+), 9,/ (,r,2, #. '".+*'!'),:'#$ '+*.r.3, M +,r>'#. ' "'+,3*'#. 3 >r(,*3)'& +,r "+'& '+*.r.3'&,0 " ) !r,):'#, Cr,+, C 2+./ ('E, +'#. 1r'>(,E,2, %.9$(#.*+$ 1 "rB)$ 12,+ ('&, >,%3%$r/ (,:, ' 9, 3( #$ 1 2'*'A)$ 1 "rB)$ *r,J'2, /,r,+:'#. " (2,",r, ", E. 3(. >r(,*3). 9.&2#. $ " /2."+ (r'#.&. %'*' 3#."'+#.+. $ #."+$ "rJ,(+ 1r,(+$ :#.2'+$. C 2+./ ('E +, A.2$ &,*'A+. /r$1. 1r,(,B,-" & ('+,B, 3*,#. 1r' 1r( *+ & 1r,(,B) & 1r /r,&$0 " ) 3.:.3' +'3*'A), /r$1, 1 " ( "3*( & "r. J 3'1, Cr,+), 3+'(, 7'3*$ 3*r,+)$ 1r,(,. N#.+' 1r'3*,B. 3. 1 3( &. ( D' 9 ($ !r,+) (:'. B'2' 3$ " 32#."+' ,$3*r !'23) # 1 2'*':'0 B* ",2#. " ( "' " r,3) 2, $ +#./ ( # 3*r,+:'0 1, Cr,+) ( $*#.:,# 3(. ('B. 32,%'. Cr,):'#, M'2. S*,rA.('E,0 ) #, 3. 1908. / "'+. "(,#, " 7'3*. 3*r,+). 1r,(,0 9% / Cr,+) (, *( r.+ / 32$J.+#, ,$3*r'#3) # 1 2'*':'0 r'#.+*'r, 3. 9, (r'#.&. Pr( / 3(#.*3) / r,*, +, r$B.+#. H,%3%$rB). M +,r>'#. ' 3*(,r,+#. $(#.*, 9, $#."'+#.+#. 3('> #$/ 32,(.+3)'> +,r ", $ 9,#."+'A)$ 32 % "+$ "rJ,($. C 2+./ ('E.(, !r,):'#, +,) + r,3:#.1, 189=. / "'+. 3$r,D$#. 3 N. "('3+ & +,r "+ & 3*r,+) & ) #. 3. 190;. !$9' +'r,#$ $ Hr(,*3)$ 3*r,+)$ 1r,(, ' 190=. / "'+. $2,9. $ Hr(,*3) -3r13)$ ) ,2':'#$. ?N.", E+/.23!.2"0 nav( j.0 3*r.19=. U31. M'r#,+, Gr 330 #zvorno prava-tvo-i eologija/ agitacija/ pokret/ Z,/r.%0 4000.0 3*r. 80=.-848.@. 169 T'> &'r C'1.)-S*#.1,+ M,*) ('E00 Programski okumenti hrvatskih politikih stranaka i skupina $%FK(-$E$F(/ 3*r. 651. 150 T.&.2#.& "(,#$ 1 2'*'A)'> 1r /2,3, R'#.A). ?*.&.2#+, "r."+':, %'2, #. 3 2'",r+ 3* 3 &,D,r3) & 1 r% & ' 3('& 1 2'*'A)'& 3+,/,&, ) #. 3$ 1r *'( A$3*r'#.@ ' Z,",r3). r.9 2$:'#. ?r.9 2$:'#$ 3$ " +'#.2. *r' 3r13). 3*r,+). $ Tr #."+ # ' "('#. 3r13). 1,r2,&.+*,r+. /r$1,:'#.0 #."+, $ C,r.('+3) & ('#.E$0 , "r$/, $ D,2&,*'+3) & 3,% r$0 +,( "' 3. ", 3r13)' 9,3*$1+':' 1 "$1'r$ 3,",B+#' 1 )r.* $ M,D,r3) #H ", 1 "$1'r$ ! r&'r,+#. ".& )r,*3)'> $3*,+ (, ) #. %' 9,#,&A'2. 32 % ",+ $3*,(+' J'( *H ", 1 "$1'r$ $#."'+#.+#. D,2&,:'#. 3 Hr(,*3) & 3 *'&. ", 3. 1r'9+, r,(+ 1r,(+ 3* 3r13) / +,r ", 3 >r(,*3)'& @ " 2,9' " ! r&'r,+#, + (. 1 2'*'A). /r$1,:'#. Hrvatsko srpske koalicije( T #. 3,(.9 3*r,+,), $ ) #' 3$ $B2. Hr(,*3), 3*r,+), 1r,(,0 N,1r."+, 3*r,+),0 Sr13), 3,& 3*,2+, 3*r,+),0 Sr13), r,"'),2+, 3*r,+), '9 Sr'#.&,0 S :'#,2".& )r,*3), 3*r,+), '9 Hr(,*3). ' S2,( +'#. ' +.)' '9(,+3*r,+,A)' 1 2'*'A,r'0 +1r.C. P * A+#,)0 /r$1, ) K$2&.r, ' N') 2'E, ' +.)' "r$/'. U%r9 S :'#,2".& )r,*3), 3*r,+), Hr(,*3). ' S2,( +'#. 9% / +,/2,B.+ / ,+*',$3*r'#3) / 3*,#,2'B*, '92,9' '9 K ,2':'#. 1906. / "'+.0 ), ' Sr13)' r,"'),2' '9 Sr'#.&,. R,'3 + "G.*r. 3+$*), Hr(,*3) - 3r13). ) ,2':'#. %'2' 3$: ,@ ) r'3*.E' 3. ,$3*r -&,D,r3)'& 3$) % & (.9,*' 3. $9 1 r%$ $9 "r.D.+. /,r,+:'#. M,D,r,?1 "$1'r,+#. 3#."'+#.+#, Hr(,*3). 3 D,2&,:'# &@ ' %@ 9,* &'*' >r(,*3) -3r13). 3$) %. $ Hr(,*3) & ' D,2&,*'+3) & 3,% r$ ' :#.2 )$1+ & 1 2'*'A) & J'( *$ Tr #."+.: $#."'+#.+#. Hr(,*3). 3 D,2&,:'# & ' I3*r & 1 & /2 %' ' U/,r3) # ' 1 3*'9,+#$ +#.9'+. +. ('3+ 3*'. Pr *$,$3*r'#3)' ),r,)*.r * / 1r,(:, %' #. A'*. Pr.&'3, :'#.2. 1 2'*'A). ,):'#. *.&.2#'2, 3. +, 1r.*1 3*,(:' $31#.>, &,D,r3). 1 r%. ' 1r &#.+' 3r13). 1 2'*').- "+ 3+ ,):'#' Sr%, ", 9,#."+ 3, Hr(,*'&, 1 r,". +, #,A,+#$ Tr #."+. - $#."'+#.+#.& D,2&,:'#. ' I3*r. 3 Hr(,*3) & ' +#.9'+ & ),3+'#.& 3,& 3*,2#.+#$. ?Pr.&,: N.", E+/.23!.2" / nav( j( 3*r. 458.-459.@

5;

Da &i se ta teza dokaza$a, potre&no se podsjetiti na po$iti!ke promjene koje su se dogodi$e u 'rvatskim zem$jama 196.. godine pojavom po$itike ==novog kursa== i njene te"nje za s$ogom Hrvata i Sr&a. 2o#to gra(anske po$iti!ke stranke jo# nisu &i$e za"ivje$e, jav$jaju se pojedini $istovi koji su &i$i kriti!ari po$itike tog vremena. 2rimjerice Hrvatski dnevnik u svojim tekstovima o#tro je napadao po$itiku 'rvatsko+srpskog jedinstva. Bako je u prvim mjesecima iz$a"enja &io dosta umjeren i nije se upu#tao u sustavnu protusrpsku propagandu, pisao je u proaustrijskom du'u, osu(uju%i proma(arsku po$itiku Hrvatsko+srpske koa$icije, a$i u prvo vrijeme nije pri'va%ao ve$ikoaustrijsku ideju kruga oko prijesto$onas$jednika Aranje Aerdinanda, koji se sa svojim programom pojavio u jesen 1965. godine, ne s'va%aju%i u$ogu novi' po$iti!ki' *aktora. 101 Do$azak Hrvatsko+srpske koa$icije na v$ast 196-. godine te izjava Arana Supi$a, zastupnika Hrvatsko+srpske koa$icije, u Hrvatskom sa&oru ?5. ve$ja!e 1960., da //ako sre;a padne pa Bosna i Hercegovina izadje iz okvira !onarkije ako ve; ne !oe biti rvatska% radije neka bude srpska nego tu1inska//% utjeca$i su na to da je vodstvo Hrvatske narodne zajednice pru"i$o od$u!nu potporu aneksiji. Svjedo!anstvo o stavu vodstva Hrvatske narodne zajednice o tome na$azimo u pismu dr. Bve 2i$ara upu%enom 7urju Biankiniju, koji je &io osniva! Hrvatskog k$u&a, s kojim 1/94. godine osniva Stranku prava u Da$maciji i koji je &io potpisnik @ije!ke rezo$ucije 11. rujna 196/.,u kojem ga dr. 2i$ar odvra%a od poticanja 'rvatsko+srpske suradnje, upozorava ga da u Bosni i Hercegovini dje$uje jaka organizirana mre"a srpske naciona$ne propagande, da on oso&no podr"ava aneksiju i da njegovo staja$i#te dije$e svi Hrvati iz Bosne i Hercegovine. 2o$iti!are Hrvatsko+srpske koa$icije smatrao je odgovornima za s$a&e mogu%nosti pridru"ivanja Bosne i Hercegovine 8ra$jevinama Hrvatskoj i S$avoniji jer su svojim protumonar'ijskim dje$ovanjem proigra$i povjerenje v$adaju%i' krugova pri tom za&orav$jaju%i da imaju o&veze prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, smatra da su se Sr&i prik$oni$i Hrvatima samo privremeno, z&og toga da im ostave s$o&odne ruke u Bosni i Hercegovini, ne s'va%aju%i da %e, kada Bosna postane nji'ova, i Hrvatska i S$avonija pasti u nji'ove ruke. 10?

151 154

M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini $%&%(-$E$F.0 3*r. 4;. Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. 184.-18;.

5<

,im pismom dr. 2i$ar, kao tada#nji ideo$og Hrvatske narodne zajednice, nastojao je utjecati da se po$itika Hrvatsko+srpske koa$icije #to manje mije#a u &osansko'ercegova!ku z&i$ju, te da se prema pitanju aneksije dr"e indi*erentno. 1e(utim tijekom svog postojanja Hrvatska narodna zajednica je u vi#e navrata sura(iva$a sa Sr&ima u Bosni i Hercegovini tra"e%i moda$itete za rje#enje konkretni' pro&$ema koji su se pojav$jiva$i.

4.-.1. Hrvatska narodna zajednica + 1us$imanska narodna organizacija 1us$imanska narodna organizacija nasta$a je tijekom &or&e 1us$imana za vaku*sko+meari*sku autonomiju i *ormira$a se na kon*esiona$noj osnovi. U njenom programu isti!u se i po$iti!ki za'tjevi koji su te"i$i dr"avnopravnoj autonomiji Bosne i Hercegovine pod su$tanovim suverenitetom, po$iti!ke i gra(anske s$o&ode, te s$o&odu javni' korporacija. grarni interesi postav$jaju se kao osnovica da$jnjeg po$iti!kog dje$ovanja te agrarno pitanje postav$jaju kao op%e naciona$no pitanje, i u sk$adu s tim i usmjeravaju svoje po$iti!ko dje$ovanje.10. Sastavni dio programa stranke je i program $ista 'usavat E7ednakostD, koji je postao s$u"&eni organ stranke. Fist je nag$a#avao da %e raditi na ==&u(enju narodne svijesti, na organiziranju jake stranke koja %e &iti !uvar narodni' prava i koja %e &raniti te interese od napada ma s koje strane ti napadi i samovo$ja do$azi$i==.104 'usavat je povremeno vr$o oprezno dokazivao svojim !itate$jima da je za interese 1us$imana &o$je da sura(uju sa Sr&ima, po#to u programu Srpske narodne organizacije stoji da su == Bosna i Hercegovina sastavni dio ,urske 5arevine, kojima ustrougarska na osnovu mandata europski' si$a uprav$ja==. 105 Hrvatska narodna zajednica je svojim po$iti!kim programom o mus$imanima kao ==neprijepornim Hrvatima== unutar 1us$imanske narodne

15;

N#'> ( ,/r,r+' 1r /r,& 3,"rJ' 9,>*#.( ", 3. 3.2#,) 2'B' 3( / )&.*3) / 1r,(, ' *'&. 1r.*( r' $ %'A+ / +,#,&+ / r,"+'), '2' 9,)$1:, +, (.2.1 3#."$. T #. 1r '3*':,2 '9 ) +3.)(.+*+ / *$&,A.+#, (,J.E./ 9.&2#'B+ / ' ,/r,r+ / 1r,(,0 1 3.%+ R,&,9,+3) / 9,) +, '9 18=6. ' S,!.r3). +,r."%. '9 18=9. / "'+.. ?M$3*,!, I&,& ('E0 Historija r9ave i prava Bosne i Hercegovine 0 3*r.4<8. U31. M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njopolitiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F(0 3*r.1;<.-1<9.@. 15< 8usavat/ %r.1.0 16.8. 1906. 15= 8usavat/ %r.4;.0 49. =.1908.

5=

organizacije stek$a po$iti!ke protivnike, koji su od&aciva$i ideju o 'rvatstvu mus$imana.

4.-.?. Hrvatska narodna zajednica 1us$imanska napredna Csamosta$naD stranka Sredi#nji od&or Hrvatske narodne zajednice podr"ao je inicijativu za stvaranjem 1us$imanske napredne stranke koju je osnovao demaga 1e#i% u ve$ja!i 196/. godine, i njezina organa 'usli!anska svijest.10- 2rogram stranke u dr"avnopravnom pog$edu za'tijevao je status Iuo% a ne vi#e povratak pod ,ursku, osudio je kako prema Hrvatima.100 Sredi#nji od&or Hrvatske narodne zajednice isti!e da %e 1us$imanska napredna stranka na gospodarskom i ku$turnom po$ju s$u"iti istom ci$ju u mus$imanskom dije$u stanovni#tva !emu s$u"i HI) u kato$i!kom dije$u, tj. ku$turno+prosvjetnom i ekonomskom napretku naroda.== Us$ijed toga %e HI) svom snagom podupirati nastojanja 1us$imanske napredne stranke u gospodarskom i ku$turnom pog$edu, te %e u prakti!nom radu tra"iti s njim suradnju i savezni#tvo.== 10/ 1e(u mus$imanskom m$ade"i koja je pristaja$a uz novu grupaciju, pojavi$a se grupacija koja je istica$a da su 1us$imani Hrvati i poziva$a se na Star!evi%ev promus$imanski stav.109 )anim$jivo je napomenuti da je $ist Be ar, koji je #titio interese mus$imanski' ve$eposjednika i &io isk$ju!ivo mus$imanski re$igiozni organ, 196/. godine postao 'rvatski &e$etristi!ki $ist.
156

potpunu autonomiju Bosne i Hercegovine, tako i stav

sjedinjenje sa Sr&ijom i$i 5rnom <orom. U programu se ne spominje

A".&,/, M.B'E ?1861.-19<=.@ %' #. *.B,+#3)' (.2.1 3#."+'). B' #. 1r."3#."+') M$32'&,+3). +,1r."+. 3*r,+).0 A2,+ B 3,+3) >.r:./ (,A) / 3,% r,0 *'#.) & Dr$/ / 3(#.*3) / r,*, %' #. " /2,(+') N.9,('3+. "rJ,(. Hr(,*3).. 19<= / "'+. 3$D.+ #. +, " J'( *+$ r %'#$ , +.1 3r."+ +,) + 1r.3$". #. ' $&r . O3+ (, #. Hr(,*3) -&$32'&,+3)$ A'*, +':$ $ ) # # '+*.+9'(+ r,"' 3*(,r,#$E' >r(,*3) &$32'&,+3)' )r$/ $ T.B+#$. 1908. / "'+. $*.&.2#$#. 1r($ )r."'*+$ 9,"r$/$0 ) #, 1r.r,3*, $ M$32'&,+3)$ *r/ (,A)$ ' 1 2# "#.23)$ %,+)$. V2,3+') #. 1r( / >r(,*3) -&$3)2'&,+3) / %.2.*r'3*'A) / 2'3*, B.>,r ?1900.-1910.@0 A,3 1'3, M$32'&,+3), 3('#.3* ? 1908.-1911.@ ' &2,"'+3) / 2'3*, Hr(,*3), 3('#.3* ? 191;.191<.@. N#./ ( & 1 *1 r & 3+ (,+ #. $ S,r,#.($ Hr(,*3) -&$32'&,+3)' D,A)' ) +(')* 1914 / "'+.. B2'J. * &.: A>&.* M.*'2#.('E0 Lta je istina o A em-agi 8e-i1u W U31. M'r3," B,)B'E0 8uslimanstvo s pogle om na zapa 0 $ )+#'9'< A".&,/, M.B'E0 8oj o govor bezimenim klevetnicima i rugi tekstovi/ T.B,+# 1998. 155 Hr(,*3)' "+.(+')0 6. 9. 1908. U31. M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njopolitiki razvitak o $%&%( o $E$F(0 3*r. 15<.O184. 158 L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata0 3*r.4<1. 159 M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F.03*r.;1.

56

Iapredni 1us$imani su se &ori$i za odr"anje mus$imanskog naroda u Bosni i Hercegovini i za za#titu njegovi' posjedni!ki' interesa, a$i su smatra$i da je do#$o vrijeme za preo&raz&u mus$imanskog dru#tva u gra(anskom du'u. Smatra$i su da se mus$imanski ci$jevi mogu ostvariti pri'va%anjem austrijske uprave kao trajnog rje#enja, te povezivanjem s 'rvatskom gra(anskom po$itikom koja je za mus$imanske interese manje opasna od srpske po$itike. 1us$imanska napredna stranka je podr"a$a aneksiju, 1/6vodi$a je izrazito pro'rvatsku i prore"imsku po$itiku z&og !ega u najve%em dije$u mus$imanskog pu!anstva nije ima$a potporu. 1us$imanska napredna stranka je .1. sije!nja 1916., promijeni$a naziv u 1us$imansku samosta$nu stranku i javno se odrek$a pro'rvatske orijentacije. ,aj !in je izazvao nezadovo$jstvo kod !e$ni#tva Hrvatske narodne zajednice koji su smatra$i da %e 1us$imanska napredna stranka pomo%i Hrvatskoj narodnoj zajednici u smis$u 'rvatski' naciona$ni' i dr"avnopravni' te"nji.

4.-... Hrvatska narodna zajednica + Srpska narodna organizacija ,eme$jne raz$ike izme(u staja$i#ta Hrvatske narodne zajednice i Srpske narodne organizacije proiz$azi$e su iz raz$i!iti' po$iti!ki' programa i stavova prema po$o"aju Bosne i Hercegovine. U svezi s time Srpska narodna organizacija smatra$a je 5arevine, kojom uprav$ja. 2rogram Srpske narodne organizacije sadr"avao je i pose&an dio pod nazivom ==Dr"avno ure(enje==, gdje se za'tijeva ==potpuna autonomija Bosne i Hercegovine==, a sredi#nje mjesto u programu Srpske narodne organizacije imaju naciona$no+po$iti!ki za'tjevi koji u svom kona!nom z&iru vode autonomiji Bosnu i Hercegovinu sastavnim dije$om ,urske ustro+Ugarska 1onar'ija na teme$ju mandata europski' si$a

1/6

A".&,/, M.B'E ' S,!(.*%./ B.B,/'E +'3$ 3. '9#,(2#'(,2' 9, ,+.)3'#$0 +./ 3$ 3. B*r 1r *'('2' %2 )$ 3r13) -&$32'&,+3). 3$r,"+#. ' +#'> ($ 9,/ (,r,+#$ ,$* + &'#. *(r".E' ", %' * %' 1r(' A'+ 1r')2#$A.+#, B 3+. ' H.r:./ ('+. Sr%'#'0 , * %' 1r.&, M.B'E.($ *$&,A.+#$ %.9$(#.*+ *( r'2 1r :.3 32 % D.+#, )&.* (, +, +. %,B 1 ( 2#,+ ' $/ ",+ +,A'+0 B* %'0 r,9$&'#. 3.0 " (.2 " * *,2+ / 1r 1,",+#, 1 3#."+'A) / &$32'&,+3) / 32 #,. A".&,/, M.B'E #. +, 1 3r.",+ +,A'+0 1r."2,/, &$32'&,+3) & 1 3#."+'A) & 3*,2.J$ ", '9&.D$ "(, 92, %'r, % 2#.. ?L$), 6,) ('E nav( j(/ 3*r.. 4<4.@

55

BiH, u kojoj &i Sr&i kao re$ativna ve%ina stanovni#tva &i$i dominantan po$iti!ki *aktor. 1/1 Srpska rije! pokrenuta je 1965. godine i &i$a je $ist srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Stav uredni#tva Srpske rije!i prema naciona$nom pitanju u Bosni i Hercegovini odnosio se na potpuno ignoriranje, #to manje spominjanje i napadanje Hrvata, a Hrvate izvan Hrvatske zva$i su strancima. 1/? U programu Hrvatske narodne zajednice jasno se isti!e da su Bosna i Hercegovina ko$iko po p$emenu svoji' starosjedi$aca, to$iko i po dr"avnom pravu 'rvatske zem$je, pa je prirodna te"nja pripojenje s 8ra$jevinom Hrvatskom, a dos$jedno tome i ustro+Ugarskoj 1onar'iji. >to se ti!e odnosa prema srpskom pu!anstvu, po ==na!e$u strogog reciprociteta sa Sr&ima %e ostvarivati naj&o$je odnose==. taj reciprocitet &i &io oz&i$jno ugro"en uko$iko &i se Bosna i Hercegovina pripoji$a nekoj od &a$kanski' dr"ava, od&acuje se ideja eventua$no potpune autonomije Bosne i Hercegovine.1/. )a raz$iku od nad&iskupa Stad$era, predsjednik Hrvatske narodne zajednice dr. Iiko$a 1andi% osu(uju%i utjecaj Sr&ije. 2rema staja$i#tu Hrvatske narodne zajednice rje#enje 'rvatskog naciona$nog pro&$ema u Bosni i Hercegovini &i$o je rje#ivo jedino unutar jedne mo%ne srednjoeuropske dr"ave gdje &i se Hrvati mog$i razvijati u socija$nom i ku$turnom pog$edu, uz o!uvanje 'rvatski' naciona$ni' zna!ajki. 2ripojenje i spoj s nekom od &a$kanski' dr"ava Hrvatska narodna zajednica je od$u!no od&aciva$a. 4dnos Hrvatske narodne zajednice i Srpske narodne organizacije, koja je &i$a u sk$opu Srpskog k$u&a, naj&o$je do$azi do izra"aja kroz nji'ovu kratkotrajnu suradnju u &osansko'ercegova!kom Sa&oru, o !emu %emo tako(er, ne#to kasnije, govoriti u ovom radu. 4.-.4. Hrvatska narodna zajednica + Hrvatska kato$i!ka udruga 5ije$o postaneksijsko razdo&$je o&i$je"io je suko& izme(u dvije struje &osansko'ercegova!ki' Hrvata. Suko& koji je eska$irao izme(u nad&iskupa Stad$era i Hrvatske narodne zajednice, odnosio se na pravi$a HI). 2ravi$a
181 184

je "e$io ostvariti !odus vivendi sa Sr&ima, a$i

istovremeno osu(uju%i srpske tendencije za autonomijom Bosne i Hercegovine i

M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njopolitiki razvitak o $%&%( o $E$F.0 3*r.164. I3* 0 3*r.1=1. 18; AB'H0 ZMC0 Pr. B'H. 6;5Q1908.

58

organizacije su &i$a donesena &ez sug$asnosti nad&iskupa Stad$era koji je 'tio da organizacija ima izrazito kato$i!ku orijentaciju. 2rivremeno je pristao podr"avati HI), a$i uz uvjet da se pravi$a prerade na kato$i!koj osnovi. 1/4 Iad&iskup Stad$er je smatrao da &i //zajednica !orala biti prosvjetna organizacija% koja ;e voditi brigu oko !oralnog i u!stvenog odgoja naroda. :i jedan biskup% pa ni jedan osvjedoeni katolik% ne bi nikada !ogao dopustiti da se katoliki narod odgaja drukije nego u katoliko! du u i po nacionalni! naeli!a. Prosvjeta "to bi se i!ala "iriti !e1u katoliki! narodo!% ne s!ije da bude druga nego kr";anska prosvjeta% !oralni odgoj katolikog naroda !ora se osnivati na pravili!a katolikog !orala.//
1/5

Iad&iskup Stad$er i njegove prista$ice su za'tijeva$i pri'va%anje kato$i!kog na!e$a kao teme$ja 'rvatske naciona$nosti, me(utim to pitanje je za so&om pov$a!i$o i pitanje vodstva i karaktera organizacije koja, uko$iko &i &i$a na kon*esiona$nim osnovama, onda &i i vodstvo organizacije automatski mora$o &iti sve%eni!ko. ,oj ideji su se protivi$i naro!ito *ranjevci koji su osta$i dos$jedni na!e$u $i&era$no+gra(anske struje u naciona$nom pokretu Hrvata u Bosni Hercegovini.1/2rema staja$i#tu dr. Bve 2i$ara ==Hrvati su sasvim ispravno osje%a$i da pod isk$ju!ivim vodstvom nad&iskupa Stad$era, koji je &io omra"en kod mus$imana z&og svoje, ne uvijek sretno vo(ene kato$i!ke promid"&e, ne%e nikada mo%i privu%i mus$imane== i zato &i mora$i ==uvijek ostati &eznadna manjina nasuprot grkoisto!no+mus$imanskom &$oku==.1/0 2rotiv$jenje vodstva Hrvatske narodne zajednice nad&iskupovim za'tjevima nagna$o je Stad$era da pripremi uvjete za stvaranje nove po$iti!ke organizacije &osansko'ercegova!ki' kato$ika Hrvata. Iad&iskup Stad$er smatra da ==vjera tre&a da je svakom dru#tvu pod$oga i teme$j svim njegovim ustanovama//.1// Stad$er smatra da je vodstvo Hrvatske narodne zajednice u krivu jer tvrdiE ==Hrvatska narodna zajednica svojim
18<

M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini $%&%(-$E$F .0 3*r0 ;<. U31. L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata0 3*r. 451. 18= L$), 6,) ('E0 nav( j.0 3*r. 454. 186 U 3(.9' 3 *'& !r, M,r'#,+ D$#'E0 A2,+ Sr."'B+#./ "% r, HNZ0 '9#,(' #.:GGN'),", +.E$ " 9( 2'*' ", 3. ( "' % r%, 1r *'( +,B. '+*.2'/.+:'#.. J, A(r3* 3* #'& $9 +#$. J, 3,& 1r *'(,+ ", 3. +, +,B. +,r "+ '&. $",r, (#.r3)' 1.A,*. Pr *'(+') 3,& "2$A,+ ", :r)(.+' " 3* #,+3*(.+':' ), *,) (' & /$ & + 1 2'9,#$ +,r "+ ( "3*( . K " * /, +. 3&'#. "2$A'(,*' ,$* r'*.* +./ r " 2#$%+' r," ' ),1,:'*.*.GG ?I3* 0 3*r. 4<=.@ 185 I( P'2,r0 !u9noslavensko pitanje03*r.454. 188 ;rhbosna br. <Q1910.03*r. =4.

59

postupkom od&ija na 'i$jade do&ri' kato$ika i Hrvata u svr'u da mo"da za se&e osvoji neko$iko mus$imana.==1/9 U g$asi$u Hrvatski dnevnik, izme(u osta$og stojiE==Hrvatska naciona$na i po$iti!ka ideja me(u mus$imanima jo# nije tako dozre$a da &i oni zna$i raz$ikovati narodnost od kon*esije, pa se s nama udru"iti u jedinstvenu zajednicu Hrvata+kato$ika i mus$imana.== 196 U $jeto 1969. godine uputio je okru"nicu raznim po$iti!arima i istaknutim gra(anima tog do&a, u kojoj je isticao svoju du"nost za povezivanjem kato$icizma i domo$ju&$ja, &udu%i da %e se i Sa&or o&razovati na kon*esiona$nom teme$ju, te nu"nost osnivanja nove organizacije koja &i ima$a du"nost &raniti vjersko+po$iti!ke interese 'rvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, pri tom ne diraju%i u Hrvatsku narodnu zajednicu koja ionako ima ekonomsko+prosvjetni zna!aj.191 U prosincu 1969. godine o&jav$jen je nacrt pravi$a Hrvatske kato$i!ke udruge.19?2rogram Hrvatske kato$i!ke udruge teme$jio se na programu Star!evi%eve stranke prava od ?-. $ipnja 1/94.godine. 19. Hrvatska kato$i!ka udruga je po$iti!ko, ku$turno i socija$no dru#tvo koje %e #tititi interese 'rvatskog naroda onog kraja za koje je osnovano. Iacrtu pravi$a nad&iskup Stad$er je pri$o"io i dodatak u kojem su istaknuti dr"avnopravni za'tjeviE za rje#enjem dr"avnopravnog pitanja na jugu 1onar'ije u 'rvatskom smis$u, na teme$ju 'rvatskog dr"avnog prava, te uz neokrnjeno o!uvanje 'rvatske narodne i dr"avne individua$nostiL za sjedinjenje oni' zema$ja na koje se prote"e 'rvatsko dr"avno pravo Hrvatske, S$avonije, Da$macije, Bosne i Hercegovine te Bstre, u jedno po$iti!ki i *inancijski autonomno, s Ha&s&ur#kom 1onar'ijom kao cje$inom nerazdru"ivo spojeno dr"avno tije$o.
189 190

I3* . Hrvatski nevnik0 %r.10.0 1<.1. 1909. 191 AB'H0 Pr. B'H0 15=6Q1909. 194 V'B. * &.: L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata 0 3*r.0 ;46.;;8. U31. Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. <60.-<61. 19; Pr /r,& $#."'+#.+. 1 9':'#. '9 189<.0 )," #. r'#.A 9,#."+'A)'& 1 32 ('&, M +,r>'#.0 31 &'+#. 3,& ", +' 1 *#.A$ '9 Pr,/&,*'A). 3,+):'#. ' ", E. '> r#.B,(,*' Kr,2#.('+, Hr(,*3),0 r,(+ 1r,(+ Kr,2#.('+' U/,r3) #0 3 GG 3*,2'& 9.&2#,&,GG N#./ (, V.2'A,+3*(,. Pr'* & 3. +. +,( "' ) # # #. 3,+):'#' r'#.A. Pr,/&,*'A+, 3,+):'#, '9 1544. #,&A' :#.2 ('* 3* 9.&,2#, )r$+. S(. S*#.1,+, 3 Hr(,*3) & ), '+*./r,2+'& "'#.2 & ' +, +# # 3. *.&.2#' A$3*r -$/,r3), +,/ "%, '9 1865. S* /, #. S*,rA.('E '+9'3*'r, +, * &. ", 3. $ 1r /r,&$ 31 &.+. Hr(,*3), 1r,/&,*'A+, 3,+):'#, '9 1514 / "'+.. T +'#. 1r'>(,E.+ 0 1r'>(,E.+ #. 3,& *.r&'+ Pr,/&,*'A+, 3,+):'#,0 1, #. *,# 1r /r,& '&, 3$%"$,2'3*'A) %'2#.J#. 1r B'r.+#, >r(,*3). ,$* + &'#.0 , +. '9/r,"+#. >r(,*3). "rJ,(+ 3*' $+$*,r M +,r>'#.0 $+,* A * &$ B* /, 3. *'#.) & ),3+'#./ 1r :.3, 3(. 3+,J+'#. )r'9. *$&,A'2 $ *r'#,2'3*'A) &0 1, A,) ' $ !.".r,2'3*'A) & 3&'32$. U 1 )$B,#$ 1r.:'9+ / "r.D'(,+#, & J. 3. r.E' ", *,# 1r /r,& '1,) 1 +.)'& 3( #'& "r."+':,&, 3* #' '9&.D$ 3$%"$,2'9&, '2' GGr.! r&'r,+ / "$,2'9&,GG ' *r'#,2'9&,. ?M'r#,+, Gr 330 Povijest prava-ke i eologije/ Z,/r.% 195;.0 3*r.459.-480.@

80

U sije!nju 1916. odr"ana je osniva!ka skup#tina Hrvatske kato$i!ke udruge. Ijen predsjednik je postao ing. 7osip ;anca#, no vode%u u$ogu imao je nad&iskup Bvan >ari%. 2ravi$a Hrvatske kato$i!ke udruge *orma$no je odo&ri$a )ema$jska v$ada u $jeto 1911.godine. Dr. Bvo 2i$ar, g$avni ideo$og Hrvatske narodne zajednice, u svojoj &ro#uri :adbiskup &tadler i Hrvatska narodna zajednica% 194rasprav$ja o &udu%nosti 'rvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koja ovisi o tome 'o%e $i 'rvatski narod imati isk$ju!ivo vodstvo svjetovnog k$era i$i predstavnika svi' dru#tveni' s$ojeva, od$u!no je od&acio vode%u po$iti!ku u$ogu vr'&osanskog nad&iskupa, smatra da je ==teo$o#ka nao&raz&a nepogodna za uo!avanje materija$ne strane &itne za razvoj 'rvatskog naroda kao po$iti!kog, a ne kon*esiona$nog e$ementa==. 2o kon*esiji je 'rvatski narod u Bosni i Hercegovini najs$a&iji, a$i kao po$iti!ki e$ement mo"e &iti atraktivan za suradnju sa Sr&ima i s 1us$imanima, a i za v$adu kao jezi!ac na vagi u predstoje%em ustavnom razdo&$ju. Iad&iskup Stad$er je pred iz&ore 1916. godine izdao jednu okru"nicu u kojoj je za&ranio svjetovnom i redovni!kom sve%enstvu da podupiru Hrvatsku narodnu zajednicu, te kao a$ternativu preporu!io svoju stranku+ Hrvatsku kato$i!ku udrugu.195 Suko&i izme(u Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske kato$i!ke udruge su se nastavi$i tijekom prediz&orni' skup#tina za prve iz&ore za Bosansko'ercegova!ki sa&or.Stanje nakon iz&ora za taj Sa&or se jo# vi#e pogor#a$o &udu%i da je Hrvatska kato$i!ka udruga do&i$a svega 4 mandata, a Hrvatska narodna zajednica 1?. )&og takvi' odnosa izme(u &osansko'ercegova!ki' Hrvata ;atikan je od$u!io pos$ati u Bosnu i Hercegovinu svog povjerenika koji &i nastojao izmiriti svjetovno sve%enstvo i *ranjevce. )a tu je misiju iza&ran &enediktinac Bastien, koji je &io ug$edni pro*esor &enediktinskog ko$ed"a S. <cta apostolicae sedis prava.1919< 19=

use$eneo i urednik $ista

i !$an 8omisije za kodi*iciranje crkvenog kanonskog

Naje niar0 3*r. <0.-=6 V'B. * &.: :a biskup "ta ler i Branjevci 0 r,9%'3*r' Pr 31.r$3 D,2&,*,0 S12#.*0 1909.0 R.1r'+*0 I9",(,A), )$E, R,%'E0 400;. 196 M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F. 3*r. <<.0$31.: Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera/ 3*r. <9;.-<95.

81

Bastienovo kona!no izvje#%e o suko&u nad&iskupa Stad$era i *ranjevaca s prijed$ozima rje#enja napisano je 15.prosinca 1914. 190 U tom izvje#%u koje se sastoji od !etiri to!ke, Bastien navodi uzroke i raz$oge suko&a izme(u nad&iskupa Stad$era i Hrvatske narodne zajednice, a izme(u osta$og, osvr%u%i se na suko& Stad$er+HI), isti!e da je monsinjor Stad$er //Cbio nes!otren. *a se tio posavjetovati s podloni! !u biskupi!a% ne bi do"lo ni do kakva sukoba. :o% on je pretjerao u svoji! ovlasti!a prvostolnika i elio je sve sa! obavljati. Bijepi! op o1enje! i uvjeravanji!a postigao bi cilj% a &redi"nji odbor >ajednice ne bi bio odbio uiniti ustupke. *a bi se to postiglo% trebalo se drati podalje od politike% a !onsinjor &tadler uinio je upravo suprotno% ele;i preuzeti vodstvo rvatske politike u BiH u s!islu &tarevi;eva progra!a% odnosno trijaliz!a. Jo je bila jo" jedna nes!otrenostK 7atolici su !anjina puanstva spra! pravoslavni &rba% ve; tada skloni sjedinjenju sa &rbijo!% i spra! !usli!ana% koji oklijevaju iz!e1u Bea i )arigrada. &toga je prepustiti vodstvo rvatske politike !onsinjoru &tadleru% koji je% pre!a potvrdi njegovi prijatelja% jednako nesretan politiar kao i (inancijer% znailo ugroziti katolike interese u ti! krajevi!a% a !nogi su politiari to dobro s vatili.// Bastienovo je mi#$jenjeE //Lto se tie glavnog uzroka osude >ajednice% to jest njezina liberaliz!a% osi! "to je takva optuba te"ka uvreda ne sa!o za svjetovne osobe% nego nadasve za biskupe i kler% koji su do veljae 1912. u njoj sudjelovali% !ogu re;i da optuba nikad nije bila dokazana.// 19/ 8ao pos$jedica pomir&ene dje$atnosti papinskog izas$anika izme(u svjetovnog sve%enstva i *ranjevaca na po!etku 1911. godine prestao je suko& izme(u Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske kato$i!ke udruge. Hrvatska narodna zajednica je mora$a promijeniti svoja pravi$a u interesu svjetovnog sve%enstva, a 2apin se de$egat o&vezao da %e Stad$er povu%i interdikt kojim je sve%enstvu 1916. godine za&ranio da podupire Hrvatsku narodnu zajednicu. Iovi pasus u pravi$ima ka"e da su kato$i!ka na!e$a mjerodavna u socija$nim i ku$turnim pitanja koja se ti!u vjere, crkvene discip$ine i kato$i!kog mora$a. 199 4sim posredstvom papinskog izas$anika do spajanja ti' dviju stranaka do#$o je i z&og organiziranja Sveprava#ke organizacije u sije!nju 191?.

195 198

Z r,+ Gr'#,)00 nav( j.0 1r'2 / %r ;.0 3*r. =58. I3* 199 M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F.03*r. =1.

84

godine.?66

Ia

sastanku

sveprava#kog

vije%a

pri'va%en

je

trija$isti!ki

memorandum, predan kasnije v$adaru i prijesto$onas$jedniku. ,ada je nastojanjem &anovinski' i da$matinski' prava#a postignuta pismena o&veza nazo!ni' predstavnika Hrvatske kato$i!ke udruge i Hrvatske narodne zajednice da %e sprovesti ujedinjenje.?61 1e(utim, *orma$no ujedinjenje nije &i$a mogu%e z&og po$iti!kog karaktera jedne i nepo$iti!kog karaktera druge organizacije. U $ipnju 191?. godine na sastanku ;r'ovne uprave Stranke prava u Sarajevu prog$a#en je raspust Hrvatske kato$i!ke udruge, a prog$asom novog predsjednika Hrvatske narodne zajednice dr. 7oze Sunari%a i &iv#eg predsjednika Hrvatske kato$i!ke udruge 7osipa ;ranca#a konstatirano je da je po$iti!ki program Hrvatske kato$i!ke udruge sadr"an u dje$atnosti 'rvatskog sa&orskog kruga, a po ku$turnom i ekonomskom programu ona se ionako nije raz$ikova$a od Hrvatske narodne zajednice, te z&og toga dotada#nji !$anovi Hrvatske kato$i!ke udruge tre&aju prije%i u Hrvatsku narodnu zajednicu. ?6? U s$o"enim &osansko'ercegova!kim pri$ikama &i$o je nu"no jedinstvo me(u 'rvatskim pu!anstvom, a to ponajvi#e proiz$azi iz nji'ove ma$o&rojnosti z&og !ega nisu mog$i postati dominantan po$iti!ki !im&enik. ?6. U$oga i zna!aj nad&iskupa Stad$era u procesu naciona$no+po$iti!kog konstituiranja &osansko+ 'ercegova!ki' Hrvata &i$a je ve$ika. *... IZBORI ZA SABOR I DJELOVANJE HNZ)A U RADU BOSANSKOHERCEGOVA(KOG SABORA Iakon uvo(enja ustavnosti na teme$ju Ustava iz 1916. godine ?64 uteme$jen je i Sa&or Bosne i Hercegovine, koji je &io mje#ovito predstavni!ko tije$o. 5ar Aranjo 7osip je ?6. ve$ja!e 1916. godine sankcionirao Ustav, Bz&orni
400

S(.1r,(,B), r/,+'9,:'#, *r.%,2, #. %$>(,*'*' 3(. 1r,(,B). /r$1. $ Hr(,*3) # ' S2,( +'#'0 D,2&,:'#'0 I3*r' ' B 3+' ' H.r:./ ('+'. T #. %' %2 ) ) #' #. *r.%, 1 32$J'*' %$"$E.& (2,",r$ Cr,+#' C.r"'+,+"$ ), 32 + ),", 3*$1' +, 1r'#.3* 2#.0, "#.2 (,2, %' $ *r'#,2'3*'A) & 1r,(:$ r#.B.+#, >r(,*3) / 1'*,+#,. Cr,+) (, 3. 3*r,+), 1910. !$9' +'r,2, 3 )2.r'),2+ & /r$1,:'# &0 , 2#.*' 1911. / "'+. 1r')2#$A'2, 3. ' 3*r,+), M'2. S*,rA.('E,0 ) #, #. " 3( / ":#.12#.+#, " Cr,+) (. 3*r,+). 1908. / "'+. %'2, +#.+, / rA.+, 1r *'(+':,. S*,"2.r (:' 3$ %'2' '9r,9'*' !r,+) (:'0 1r'#. 3(./,0 1 3>(,E,+#$ ", 3$ N'#.&:' ' M,D,r' 9+,*+ &,+#. 1,3+' +,:' +,2+ & 13*,+)$ Hr(,*, +./ Sr%'. Pr."3*,(+':' Hr(,*3). +,r "+. 9,#."+':. 3'&1,*'9'r,2' 3$ 3, 3*,rA.('E,+:'&, ) #' +'3$ 1r'>(,E,2' %.9$(#.*+$ 1 *1 r$ (2,",#$E'& !,)* r'&, M +,r>'#. ), !r,+) (:'0 +'*' 3$ J.2#.2' 9, B*r'*' >r(,*3) -3r13). "+ 3.. P &'r.+#. 3*,rA.('E,+,:, ' !r,+) (,:, "r,9'2 3. ' +, % 3,+3) ->.r:./ (,A). /r$1.0 1 / * ( B* 3$ 3. %#. >*#.2. 1r'"r$J'*' S(.1r,(,B) # r/,+'9,:'#' ) #$ #. *r.%,2 3+ (,*' +,) + !$9'#. !r,+) (,:, ' 3*,rA.('E,+,:,. ?D,2#. * &. I3* 0 =0.-=1.@ 401 I3* 0 3*r. =4. 404 I3* . 40; PGGT.B), 3$ (r.&.+, $ ) #'&, J'('& 0 ' # B +,3 *.J. A.),#$ % r%. $ +." /2."+ # %$"$E+ 3*'. T$ +.&, &#.3*, +'*' (r.&.+, +, :'#.1,+#. +,B'> 3'2,. B$"'& #."+ 0 #.r 3,& $ #."'+3*($ +,B #. 31,3 O00?KrBE,+3), %'*.2#0 / ". 8IIIQ1914.0%r # 5.0 3*r. 1<9.0 $ *.)3*$ GGHr(,*3)' +,r ".GG0 3*r.1<8.-1<9.@ 40< Z.&,2#3)' U3*,( ?-*,*$*@ 9, B 3+$ ' H.r:./ ('+$0 Pr.('B+#. r#.B.+#. " 15. !.%r$,r, 1910.0 $( D.+#$ $3*,(+'> $r.",%,0 -*,&1, Sr13). "' +'A,r3). B*,&1,r'#. $ S,r,#.($0 S,r,#.( ? %.9 9+,). ",*$&,@.

8;

red, Sa&orski pos$ovni red, )akon o skup$janju za Bosnu i Hercegovinu, )akon o dru#tvima za Bosnu i Hercegovinu te )akon o kotarskim vije%ima, koji su predstav$ja$i jedinstvenu cje$inu koji regu$iraju ustavni i pravni poredak u Bosni i Hercegovini. Sa&or se sastojao od 0? iza&rana !$ana i ?6 viri$ista. 2rema iz&ornom sa&orskom redu, gra(ani su po kon*esiona$noj pripadnosti &i$i podije$jeni u tri kurije. Unutar kon*esiona$nog iz&ornog tije$a postoja$e su pose&ne kurije na socija$noj &aziE gradska, seoska, ve$eposjedni!ka i kurija inte$igencije. 2rema !$anku ??. Ustava &i$o je dvadeset viri$ni' !$anova. ?65 ktivno &ira!ko pravo ima$i su mu#karci s navr#eni' ?4 godine "ivota, ako su ima$i &osansko'ercegova!ku pripadnost i ako su &oravi$i na podru!ju Bosne i Hercegovine najmanje godinu dana prije iz&ora, a$i i svi austrougarski !inovnici i "e$jezni!ki s$u"&enici koji su tu "ivje$i. ktivno &ira!ko pravo ima$e su i "ene mus$imanke iz prve iz&orne kurije ako su posjedova$e zem$ju i p$a%a$e najmanje 146 kruna zem$jarine. 2asivno &ira!ko pravo &i$o je uvjetovano mu#kim spo$om, do&nom granicom od .6 godina i nastanjeno#%u u Bosni i Hercegovini. U svezi s time zanim$jivo je pismo u kojem predstavnici Hrvatske narodne zajednice mo$e 2apu 2ija :. da se dopusti *ranjevcima pasivno pravo g$asa u Sa&oru. Bzme(u osta$og u pismu se navodi da &i == Bila velika "teta za katolike Bosne kao i Hercegovine ako oni Eop.cit. (ranjevciM ne bi !ogli i!ati pasivno pravo glasa u katolikoj izbornoj kuriji% napose u na"e! sluaju gdje su kurije podijeljene u tri kon(esionalne kurije i gdje su neprijatelji na"e svete vjere toliko jaki// . Budu%i da su interesi kato$i!anstva naju"e povezani s naciona$nim idejama %//!oli se @a"a &vetost da udijeli (ranjevci!a Bosne i Hercegovine dopu"tenje da !ogu izvr"iti birako pasivno pravo i da predstavljaju na slijede;e! pokrajinsko! saboru s drugi! poglavari!a stranaka katoliko puanstvo//. ?6Bz&orni sustav o&i$je"ava oso&it kurija$ni sustav koji je primijenio podje$u &ira!a na iz&orne kurije prema mje#ovitom kon*esiona$nom i socija$nom kriteriju.
40=

R.'3-$2-$2.&,0 (,)$!3) -&.,r'!3)' "'r.)* r0 3,r,#.(3)' ' & 3*,r3)' &$!*'#, *. 1 '&.+ (,+#$ +,#3*,r'#' &$!*'#,0 A.*'r' 3r13) -1r,( 32,(+, &'*r 1 2'*, ' 1 *1r."3#."+') $1r,(+ / ' 1r 3(#.*+ / 3,(#.*, Sr13). 1r,( 32,(+. :r)(.0 r'& ),* 2'A)' +,"%'3)$10 %, 1r ('+:'#,2, !r,+#.(,A) / r.",0 3.!,r"3)' +,"r,%'+0 1r."3#."+') Vr> (+ / 3$",0 1r."3#."+') O"(#.*+'A). ) & r. $ S,r,#.($0 +,A.2+') 9.&,2#3) / /2,(+ / /r,", S,r,#.(, ' 1r."3#."+') Tr/ (,A). ' %r*+'A). ) & r. $ S,r,#.($. 406 Ar>'( Cr,+#.(,A). 1r ('+:'#. $ M 3*,r$0 "pisi Provincije0 3(. 49.0!.<99-=00.0 r'/'+,2 +, *,2'#,+3) & #.9')$0 1r'#.( " +, >r(,*3)' #.9') D,&'r, M'B.*'E,

8<

Svi &ira!i su &i$i podije$jeni u tri kurijeE kuriju ve$eposjednika Cu koju su &i$i uk$ju!eni jo# i inte$ektua$ci, s$u"&enici i sve%eniciD, kuriju gra(ana i kuriju se$jaka. 2rva kurija je &ira$a 1/ zastupnika, druga ?6, a tre%a .4 zastupnika. ?60 ,ime se svakoj kon*esiona$noj skupini osigurava$o da mo"e iza&rati odre(eni &roj zastupnika razmjeran njenoj ve$i!ini. Ustroj &osansko'ercegova!kog Sa&ora &io je speci*i!an, &udu%i da nije imao autonomijuCpredsjednika i njegova zamjenika imenovao je carD, nije imao &ud"etsko pravo, )ema$jska v$ada mu nije odgovara$a za svoj rad. )akonodavno pravo je &i$o tako(er ograni!eno+da &i zakon do&io pravnu snagu, &i$a je potre&na v$adareva sankcija, i to na sug$asni prijed$og austrijske i zajedni!ke ugarsko+'rvatske v$ade. Ijegova nad$e"nost proteza$a se isk$ju!ivo na &osansko'ercegova!ke pos$ove. M$ankom 41. Ustava odre(eno je da Sa&or ne mo"e od$u!ivati u pos$ovima ==koji se ti!u oru"ane si$e==, ==o ure(enju me(uso&ni' trgova!ki' i prometni' sveza==, o carinskim pitanjima i pos$ovima koji mogu &iti ure(eni na osnovi para$e$nog austrijskog i ugarskog zakona iz 1//6. godine. U zakonodavnu nad$e"nost Sa&ora spada$i su zak$ju!ivanje i konvertiranje postoje%i' zajmova, otu(enje i optere%ivanje zema$jskog imanja, krivi!no pravosu(e i po$icija, nadzor nad strancima, putne isprave i popis stanovni#tva, gra(ansko pravo Cs izuzetkom jer je !$an 16. Ustava garantirao ==da %e se me(u 1us$imanima primjenjivati #erijatsko pravo na o&ite$jske i "enid&ene pos$ove, te na nas$jedstvo u mu$kuD, javne knjige, trgova!ko i mjeni!no pravo Cu&rojiv#i dioni!ka dru#tva, osiguravaju%a dru#tva i zadrugeD, #umsko i rudarsko pravo, pravo udru"ivanja i skup$janja, tisak i za#tita inte$ektua$nog v$asni#tva, svi zdravstveni pos$ovi, o&rtno+pravni pos$ovi i nji'ov nadzor, ustanove op%eg do&ra, socija$no+po$iti!ki pos$ovi, nastava u svim znanstvenim i nastavnim zavodima, pos$ovi &ogo#tov$ja, agrarno+pravni odnosi, podizanje novi' i promjena postoje%i' gospodarski' zavoda, op%e mjere za podizanje i unaprje(ivanje gospodarstva, svi propisi o posjedu u podru!ju #umarstva, pove%anje i uvo(enje novi' poreza, katastar, kaznionice, gradnja "e$jeznica, cesta i javni' komunikacija, kupa$i#ta, $je!i$i#ta i sastav op%ina.== ?6/

405

V'B. * &.: M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutra-njopolitiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F(0 3*r.41=.-415. 408 72,+,) <4. Ustava za Bosnu i Hercegovinu iz $E$.( go ine(

8=

Da &i sa&orski zak$ju!ak &io va$jan, potre&na je nazo!nost vi#e od po$ovine !$anova sa&ora i apso$utna ve%ina g$asova prisutni' !$anova. M$anovi Sa&ora ima$i su pravo interpe$acije zema$jskoj v$adi, a$i prema !$anku 40. sa&orskog pos$ovnog reda interpe$acija je mora$a &iti pismeno sastav$jena i potpisana od najmanje 16 sa&orski' zastupnika. 1andat zastupnika iza&rani' u Sa&or trajao je pet godina.?69 2rvi sa&orski iz&ori odr"ani su po pojedinim kurijama od 1/. do ?/. svi&nja 1916. Ia njima je Srpska narodna organizacija osvoji$a sve pravos$avne mandate, nji' .1, a 1us$imanska narodna organizacija ?4 mus$imanska mandata. 4d 1- kato$i!ki' mandata, Hrvatskoj narodnoj zajednici pripa$o je 1?, a Stad$erovoj Hrvatskoj kato$i!koj udruzi 4 mandata.

4.0.1.2ar$amentarne kom&inacije Ustavno razdo&$je koje je traja$o od 1916. do 1914. godine, predstav$jao je va"nu etapu u razvoju po$iti!ki' odnosa u BiH. Unutar Hrvatske narodne zajednice dogodi$e su se promjene u vodstvu stranke. )a novog predsjednika iza&ran je dr, 7ozo Sunari%.?16 )akonodavna aktivnost u &osansko'ercegova!kom Sa&oru &i$a je skromna, a atentatom na Aranju Aerdinanda ?/. $ipnja 1914. prekinuta je mogu%nost sankcioniranja neki' u Sa&oru usvojeni' zakona i rea$izacija projekata za koja su ve% &i$a osigurana nov!ana sredstva. U po!etku sa&orskog rada sve su stranke nastupa$e zajedni!ki, &ez o&zira na kon*esiona$ne raz$ike, u odnosu prema )ema$jskoj v$adi. S vremenom do$azi do strana!kog *rakcioniranja, koa$icijskog prestrojavanja, vra%anja mandata, i dopunski' iz&ora na upra"njena mjesta. @az$ike u strana!kim i naciona$nim odnosima pose&ice su do$azi$e do izra"aja pri$ikom rasprava o
409

72,+,) 4<. Ustava za Bosnu i Hercegovinu iz $E$.( go ine( 5r-1anska obitelj0 / ". 8II.?1911.@0 %r.19.0 3*r. 198.U31.: Arhiv Franjevake provincije0 S1'3' Pr ('+:'#.0 3(.64.0!.<66.-<65.0U Ar>'($ Cr,+#.(,A). 1r ('+:'#. $ M 3*,r$ +,2,9' 3. *( r.+ 1'3& ) #. 3$ 1 *1'3,2' "r. T$/ &'r A2,$1 ('E0 "r. L$), 7,%r,#'E0 "r. J 9 D$#&$B'E0 K 3*, 6.%'E M,r$B'E0 3(. '3*,)+$*' A2,+ (' Hr(,*3). +,r "+. 9,#."+':.0 *. A+* T,",r'E ' M,r) R,/$90 1r."3#."+') GGM,*':. r,"+'), Hr(,*,GG0 $ ) #.& 1r."2,J$ 9, + ( / 1r."3#."+'), Hr(,*3). +,r "+. 9,#."+':. "r. J 9$ S$+,r'E, $&#.3* "r. N') 2. M,+"'E, ) #' #. 3( #'& 1 3*$1:'&, ' ,!.r & 3 &,D,r3) & ,/r,r+ & ' ) &.r:'#,2+ & %,+) & '9,9(, 3),+",2 $ r." ('&, Hr(,*3). +,r "+. 9,#."+':.. ?U31: 6$r DJ,& +#,0 00Dr :ikola 8an i1/ politiki vo,a Hrvata u Bosni i Hercegovini i Privilegirana agrarna banka u "arajevu00 0 M 3*,r 1909.- 1r'2 / %r #$ 8. ' 9. GG R,"+'A). %r,+.GG@
410

86

agrarnom pitanju kao najva"nijem zakonskom projektu kojim se Sa&or &avio, kao i tijekom rasprava o jezi!kom pitanju. Sa&orske *rakcije su postupno pro*i$ira$e kroz rad Sa&ora kom&inacijama, sastav$janjem i$i raspadanjem sa&orski' k$u&ova. 1e(unaciona$ni odnosi z&og suprotnosti u pog$edu naciona$ni' aspiracija !esto su &i$i pro"eti taktiziranjem, ustupcima, napu#tanjem dotada#nji' stavova, pritom prave%i raz$iku izme(u programski' ci$jeva i tzv. rea$+ po$itike. <ra(anske po$iti!ke stranke u Bosni i Hercegovini su se kroz rad Sa&ora, raspadanjem te spajanjem pojedini' sa&orski' k$u&ova, stranaka na po!etku ::. sto$je%a razvija$e u smjeru moderni' po$iti!ki' stranaka. 1e(utim, svi ti smjerovi prekinuti su atentatom i po!etkom 2rvog svjetskog rata 1914 godine.

4.0.1.1. Srpsko+'rvatski odnosi u &osansko'ercegova!kom Sa&oru Aorma$an sporazum o programu zajedni!ke suradnje nije sk$op$jen, a$i je tijekom $jetnog zasjedanja &osansko'ercegova!kog sa&ora 1916. godine do#$o do suradnje izme(u Srpskog sa&orskog k$u&a i Hrvatske narodne zajednice. 7ezi!no pitanje se pojav$jiva$o kao pro&$em u odnosima izme(u svi' stranaka i uprave, a$i i kao me(ustrana!ki pro&$em, stoga upravo to pitanje postaje poveznicom za suradnju izme(u srpskog i 'rvatskog pos$ani!kog k$u&a. )a raz$iku od staja$i#ta nad&iskupa Stad$era i Hrvatske kato$i!ke udruge koji su podupira$i promid"&u protiv Sr&a, ?11 Hrvatska narodna zajednica je odnose prema Sr&ima teme$ji$a na reciprocitetu u me(uso&nim odnosima. Hrvatska narodna zajednica nije negira$a postojanje srpske nacije u Bosni i Hercegovini, a$i je za'tijeva$a da i Sr&i pri'vate 'rvatsko dr"avno pravo. Me$nici Hrvatske narodne zajednice smatra$i su da je potre&no sav$adati gospodarsku i ku$turnu zaosta$ost, i tek onda se mo"e raditi na izmjeni postoje%i' odnosa. Dr. Iiko$a 1andi% je u Sa&oru jednog$asno ozna!io usvajanje rezo$ucije kojom se tra"i$a revizija Ustava i pro#irenje ov$asti Sa&ora, kao prvu etapu ==narodnog ujedinjenja== s ci$jem ==da se narod razvije u kulturno! i gospodarsko! pogledu==.?1? Dr. 7ozo Sunari% je po$azio od staja$i#ta
411 414

V'B. * &.: L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata0 3*r. ;49. DJ.(," J$9%,B'E0 :acionalno politiki o nosi u Bosanskohercegovakom saboru i jezino pitanje $E$.(-$E$F(0 S,r,#.( 1999.0 3*r. 6=.

85

da u Bosni i Hercegovini ==imadu po znanosti i de (acto samo dvije narodnosti i to 'rvatska i srpska narodnost==.?1. Ia petoj sjednici &osansko'ercegova!kog Sa&ora odr"anoj 16. $ipnja 1916., dr. Iiko$a 1andi% otvoreno se za$o"io za po$iti!ko povezivanje &osansko'ercegova!ki' Hrvata i Sr&a, te je on kao predstavnik 'rvatskog e$ementa Bosne i Hercegovine smatrao je potre&nim usvojiti //princip narodnog jedinstva iz!e1u &rba i Hrvata. 'i to !ora!o posti;i ne sa!o kulturni! i gospodarski! rado!% nego i svi! !ogu;i! naini!a% koji ;e pospje"ivati proces% koji ide za kulturni! i gospodarski! razvitko! obiju naroda% koji su jedni po krvi% jedni po jeziku% a razni po i!enu.//
?14

Srpska naciona$na promid"&a smatra$a je Bosnu i Hercegovinu sastavnim dije$om ==!isto srpski' zema$ja po krvi i jeziku==. Bosna je predstav$jena kao potpuno srpska u svim #ko$skim knjigama, u !itankama i ud"&enicima iz zem$jopisa i povijesti. U svim tim knjigama tvrdi$o se da su 7u"ni S$aveni, koji nase$javaju te zem$je i govore #tokavskim narje!jem + mus$imani i kato$ici + ustvari Sr&i.?15 8ona!an ci$j srpske gra(anske po$itike &i$o je pripajanje Bosne i Hercegovine Sr&iji. Ia srpsko ujedinjenje g$eda$o se jo# po!etkom ::. sto$je%a kao na etapu na putu jugos$avenskog ujedinjenja, pri !emu je Sr&ija tre&a$a odigrati u$ogu jugos$avenskog 2ijemonta. ?12redstavnici Srpskog k$u&a i Hrvatske narodne zajednice s$o"i$i su se s na!e$om ==potpunog narodnog jedinstva== Sr&a i Hrvata i dogovori$i se da se ne%e protiviti !injenici #to Hrvati zovu Bosnu i Hercegovinu 'rvatskom i svoj jezik 'rvatski, a #to Sr&i zem$ju i jezik zovu srpskim imenom. ?10 1e(utim, !ak i u trenutku kad je 1916. godine izg$eda$o da je otk$onjen nesporazum oko naziva jezika, ==Srpska rije!==, kao tije$o Srpskog pos$ani!kog k$u&a, tuma!i$a je pojam ravnopravnosti pisama tako da &i %iri$ici kao ==pismu ve%ine== tre&a$o pripasti prvenstvo. Minjenica da je Srpski k$u& pristao na ravnopravnost jezika i pisma, de (acto je zna!i$a priznanje 'rvatske nacije u Bosni i Hercegovini. )akon o
41; 41<

B 3,+3) >.r:./ (,A)' 3,% r0 / ". 1910.0 I 9,3#.",+#.0 I. 3(. 8III. 3#.".0 3*r. 46=.-466. AB'H0 S*.+ /r,!3)' '9(#.B*,#' 3, 3#."+':, B 3,+3) >.r:./ (,A) / 3,% r,0 / ". 1910. I. 3(. 8III. 3#.".0 3*r. 46=.-466. 41= C>,r2.3 J.2,(':>0 !u9noslavenski nacionalizmi0 J$/ 32,(.+3) $#."'+#.+#. ' $"J%.+':' 1r'#. 191<.H G2 %$3 +,)2,"+' 9,( "- -) 23), )+#'/,0 Z,/r.% 19940 3*r.99.-104. U31.:I3* 0 3*r. 1<0.-1<<. 416 DJ.(," J$9%,B'E0 Politika i privre a u Bosni i Hercegovini po austrougarskom upravom0 3*r. <01. 415 M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F(/ 3*r.<1.

88

ure(ivanju s$u"&enog i nastavnog jezika u Bosni i Hercegovini prog$a#en je tek na BB. sjednici Sa&ora Bosne i Hercegovine odr"ane .6. prosinca 191.. godine?1/, i !ekao je v$adarevu sankciju. 1e(utim, autonomija Bosne i Hercegovine u okviru gra(anske po$itike nakon aneksije. Bstupi srpski' ustro+Ugarske u radu 1onar'ije na postoje%im dr"avno+pravnim teme$jima &i$o je osnova srpske zastupnika &osansko'ercegova!kog Sa&ora jasno ocrtavaju g$avne smjerove dje$ovanja srpske gra(anske po$itike u Bosni i Hercegovini. 2rimjerice dr. 1i$an Sr#ki% nag$asio je da se Sr&i nikad ne%e identi*icirati s 'rvatskim dr"avno+pravnim aspiracijama, te je osudio g$edi#te Hrvatske narodne zajednice koja je za'tijeva$a kao uvjet za savezni!ke odnose sa Sr&ima priznanje 'rvatskog dr"avno+pravnog programa. ,akvu po$itiku smatra #tetnom jer usporava proces naciona$nog osvje#%ivanja u smis$u ==narodnog jedinstva i potpunom asimi$iranja Sr&a i Hrvata==.?19 2redstavnici Hrvatske narodne zajednice o&veza$i su se poduprijeti program o&veznog otkupa kmetova, pa je predsjednik stranke u to ime i u ime ==narodnog jedinstva Sr&a i Hrvata== 1?. i 1.. rujna 1916. potpisao pakt. ??6 Ia suradnju srpski' i 'rvatski' po$iti!ara utjecao je pokret 'rvatski' i srpski' kmetova, #trajk u Bosanskoj krajini i 2osavini u $jeto i jesen 1916. godine. 2rema izvje#%u )ema$jske v$ade, )ajedni!kom ministarstvu *inancija 1?.studenog 1916., kmetovski nemiri su &i$i smetnja kako 'rvatskim, tako i srpskim po$iti!arima koji su nastoja$i iz&je%i suko& s ;$adom i posti%i odre(en kompromis sa !$anovima 1us$imanskog k$u&a. ??1 U to vrijeme u Hrvatskoj do$azi do prekida suradnje izme(u &ana ,oma#i%a i Hrvatsko+srpske koa$icije, #to se posredno odra"ava i na srpsko+ 'rvatske odnose u &osansko'ercegova!kom Sa&oru. ???

418

AB'H0 ZMC0 Pr BH0 10Q191<. U31.: S*.+ /r,!3)' '9(#.B*,# "r$/. 3#."+':. S,% r, B 3+. ' H.r:./ ('+. "rJ,+. ;0.1r 3'+:, 191;. $ S,r,#.($. 419 AB'H0 B 3,+3) >.r:./ (,A)' 3,% r0 1910.Q1911.0 I. 9,3#.",+#.0 III. 3(. L8 3#."+':,. 3*r.1009.-104;.0 L88V. 3#.". 3*r. 1=69. 440 AB'H0 B 3,+3) >.r:./ (,A)' 3,% r0 1910.Q1911.0 I. 9,3#.",+#.0 III.3(. L8. 3#."+':,0 3*r. 104<.0104=.0105=.0 $31.H M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F.0 <1.: 08an i1 i "unari1 su isticali a je njihov zahtjev za sje injenjem Bosne i Hercegovine s Hrvatskom i eal/ ali a se kao realni politiari/ koji u interesu oma1eg stanovni-tva/ 9ele ekonomski i kulturni napre ak Bosne i Hercegovine/ nastoje uvrstiti sura nju s a "rbima i 8uslimanima/ iako su oni protivnici hrvatskog r9avnog prava00( H AB'H0 B 3,+3) >.r:./ (,A)' 3,% r0 1910.0 I. 9,3#.",+#. I. 3(.0 8III. 3#."+':,0 3*r. 46=.-466. 441 AB'H0 Pr. B'H 1558Q1910. 444 V'B. * &.: M'r#,+, Gr 33/ nav( j(/ 3*r. <1.-<=.

89

2o$itika srpsko+'rvatske suradnje nije ima$a potporu ve%ine !$anova 'rvatskog k$u&a te je kona!no nakon #to je Hrvatska narodna zajednica napusti$a na!e$o o&veznog otkupa kmetova, raskinu$a sporazum sa Srpskim k$u&om. 8ratkotrajna suradnja Sr&a i Hrvata u Sa&oru &i$a je uvjetovana &rojnim raz$ozima. Ierije#en dr"avnopravni po$o"aj Bosne i Hercegovine i suprotna koncepcija njegova rje#enja u po$iti!kim programima stranaka, raz$i!ita interpretacija pojma ==narodno jedinstvo==, samo su neki od raz$oga za#to nije &i$o mogu%e nastaviti suradnju u Sa&oru. Iapustiv#i na!e$o o&veznog otkupa kmetova, Hrvatska narodna zajednica se sve vi#e okreta$a suradnji s ;$adom i mus$imanskim predstavnicima koji su predstav$ja$i zem$joposjednike. 2oku#aji srpskog i 'rvatskog pri&$i"avanja jav$ja$i su se i ne#to kasnije, kad je predstavnik grupe 4tad"&ina Gor(e Fazarevi% osudio pisanje Hrvatskog dnevnika i &rpske rijei, isti!u%i da su Sr&i i Hrvati jedan narod s dva ravnopravna imena i izrazio je nadu u prek$apanje srpski' i 'rvatski' interesa. ,akve stavove o narodnom jedinstvu tre&a promatrati u kontekstu po$iti!ki' kretanja na #irem ju"nos$avenskom prostoru. ,ada se jav$ja ideja integra$nog jugos$avenskog naciona$izma. Bz nji'ovi' redova potica$e su ideje o jezi!nom z&$i"avanju Sr&a, Hrvata i S$ovenaca. 1e(utim, #to se ti!e odnosa prema Sr&ima, Hrvatska narodna zajednica je osta$a dos$jedna svojoj ideji koja je za'tijeva$a reciprocitet u me(uso&nim odnosima, te je o&javi$a svoju rezervu prema Sr&ima koji se u praksi nisu za$aga$i za srpsko+'rvatsku suradnju, isti!u%i pri tom na!e$o ravnopravnosti o&aju imena i naciona$ni' individua$nosti.??. Srpsko+'rvatski odnosi u &osansko'ercegova!kom Sa&oru &i$i su pro"eti napetostima, izuzev kratkotrajni' povezivanja, nisu mog$i prona%i zajedni!ki jezik prvenstveno z&og raz$i!iti' koncepcija pri rje#avanju naciona$nog pitanja. 4.0.1.?. Hrvatsko+mus$imanski pakt U povijesnoj $iteraturi !esto se rasprava o po#tanskoj #tedionici, vo(ena po!etkom 1911. godine u Bosansko'ercegova!kom sa&oru, ozna!uje kao doga(aj koji je zna!io prekretnicu u tada#njim me(ustrana!kim odnosima jer nedugo nakon toga do$azi do suradnje izme(u 'rvatske i mus$imanske strane u Sa&oru pri$ikom g$asovanja o )akonu o *aku$tativnom otkupu kmetovski' se$i#ta.
44;

Hrvatska zaje nica0 ;.<.0 6.<.016.<. 191<.

90

1us$imanski zastupni!ki k$u&, koji je &io ujedno i vodstvo 1us$imanske narodne organizacije, i zastupnici o&ije 'rvatski' po$iti!ki' skupinea, Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske kato$i!ke udruge, sk$opi$i su .1.o"ujka 1911. i *orma$ni pakt o po$iti!koj suradnji. ??4 U tom paktu je istaknuto da 1us$imani stoje //na stanovi"tu autono!ije Bosne i Hercegovine u kakvo! god dravno# pravno! sklopu Habsbur"ke 'onar ije//% #to je zna!i$o da oni pod tim uvjetom ne &i &i$i ni protiv njenog trija$isti!kog preure(enja u smis$u 'rvatski' dr"avno+ pravni' te"nji.??5 1us$imani su se o&veza$i g$asovati za nacrt jezi!nog zakona koji su podnije$i Hrvati, a Hrvati su se o&veza$i da %e g$asovati ==za v$adinu osnovu o davanju zajmova za do&rovo$jno otkup$jivanje kmetovski' se$i#ta s preinakama agrarnog od&ora==, te da %e nastojati da se 'rvatski i mus$imanski kmetovi #to prije otkupe. Hrvatski zastupnici su u Sa&oru !esto izjav$jiva$i da su "e$ju da 1us$imani ==opet ono #to su im &i$i i pradjedovi, tj. Hrvati==. ??2rije potpisivanja pakta mus$imani su u!ini$i ustupak Hrvatima u pog$edu u!enja $atince u osnovnim #ko$ama. Iaime, mus$imanski !$anovi Bud"etskog od&ora pred$o"i$i su Sa&oru rezo$uciju u kojoj se ;$ada poziva da povu!e okru"nicu o u!enju $atinice i %iri$ice u narodnim osnovnim #ko$ama, te su za'tijeva$i da se izda nova okru"nica po kojoj %e sva mus$imanska djeca u!iti najprije $atinicu, osim one djece !iji rodite$ji pri upisu nisu izri!ito za'tijeva$i u!enje %iri$ice. )a'va$juju%i g$asovima 'rvatsko+mus$imanske ve%ine, rezo$ucija je usvojena ??. o"ujka 1911.??0

44<

DJ.(," J$9%,B'E0 :acionalno politiki o nosi u Bosanskohercegovakom saboru i jeziko pitanje $E$.(-$E$F(0 3*r. 8=. 44= I3* . 446 V'B. * &.: AB'H0 B 3,+3) >.r:./ (,A)' 3,% r 1910.Q1911.0 L8III. 3#."+':,0 3*r. 1091.-109=. U31. #sto/ L8V. 3#."+':,0 3*r. 119. 445 V'B. * &.: AB'H0 B 3,+3) >.r:./ (,A)' 3,% r 1910.Q1911.0 1r( 9,3#.",+#.0 3(. III.0 L88II 3#."+':,0 3*r. 1<60.0 L88VIII 3#."+':,0 3*r. 166;.

91

Hrvatsko+mus$imanska koa$icija pri$ikom rasprave o po#tanskoj #tedionici suko&i$a se sa Srpskim sa&orskim k$u&om. 8ao neposredna reakcija na 'rvatsko+mus$imansku suradnju i nes$aganje oko pravca zajedni!ke po$itike #estorica zastupnika od&i$i su potpisati 'rvatsko+mus$imanski pakt, pri tom stvaraju%i v$astitu *rakciju u Sa&oru, koja je nastavi$a po$iti!ku suradnju sa Sr&ima. 2rema izvje#%u )ema$jske v$ade u Sarajevu &e!kom ministarstvu izdvajanje u mus$imanskom pos$ani!kom k$u&u dogodi$o se z&og nes$aganja prema naciona$noj po$itici. 1us$imane ne zanima jezi!no niti naciona$no pitanje, //oni ne ele od &rba napraviti neprijatelje koji bi i! !ogli biti opasniji od k!etova//.??/ <rupa okup$jena oko Dervi#&ega 1ira$ema, nastavi$a je po$iti!ku suradnju sa Sr&ima, ne raz$ikuju%i se stavovima od ostatka pripadnika 1us$imanskog k$u&a o naciona$nom i agrarnom pitanju. ??9 Sr&i su vjerova$i da je g$avni zadatak mus$imansko+'rvatskog &$oka &io da se 1us$imane prik$oni 'rvatskim naciona$nim ci$jevima i da se na taj na!in osigura ku$turna premo% Hrvatima.?.6 Stoga, Srpski sa&orski k$u& poku#ava svim sredstvima raz&iti mus$imansko+'rvatsku koa$iciju. Hrvatski k$u&, a napose predstavnici Hrvatske narodne zajednice, zacije$o su smatra$i da mus$imansko+'rvatska koa$icija predstav$ja va"an korak k dr"avnim ci$jevima koje su zastupa$i. 1e(utim, spajanje 1us$imanske narodne organizacije i 1us$imanske samosta$ne stranke u Ujedinjenu mus$imansku organizaciju onemogu%i$o je ostvarenje ti' ci$jeva. Iaime, program nove Ujedinjene mus$imanske organizacije u dr"avnopravnom pog$edu stoji na staja$i#tu autonomije Bosne i Hercegovine, &ez o&zira u kakvom se po$o"aju na$azi$a ustro+Ugarska 1onar'ija. U programu se isti!e da Ujedinjena mus$imanska organizacija isk$ju!uje kako dua$isti!ku, tako i trija$isti!ku po$itiku koja podrazumijeva pripajanje Bosne i Hercegovine kao "upanije Ugarskoj, odnosno Hrvatskoj.?.1 Iakon stvaranja Ujedinjene mus$imanske organizacije grupa okup$jena oko Dervi#&ega 1ira$ema predstavi$a se kao stara 1us$imanska narodna
448

Z.&,2#3), (2,", ZMC0 Pr. B'H <9;Q1911. D.r('B%./ M'r,2.& 9,3*$1, #. 3*,#,2'B*. ", 1r %2.& 32$J%.+ / +,9'(, #.9'), '9&.D$ 3.%. 31 r,9$&+ *r.%,#$ r'#.B'*' Sr%' ' Hr(,*'0 ) #' %' +", 1r'>(,*'2' ' M$32'&,+' 4;0 )bzor0 4.6.1911. 4;1 Neman/ 4.9.1911. U31. #sto/ =.9.1911.
??9

94

organizacija i konstituira$a se kao 3gzekutivan od&or 1us$imanske narodne organizacije, te je .6. prosinca 1911. godine pokrenu$a :ovi 'usavat kao svoj organ i istaknu$a svoju privr"enost po$itici suradnje sa Sr&ima, a prema Hrvatima je zauze$a negativan stav. 1us$imanska po$itika u &osansko'ercegova!kom Sa&oru &i$a je o&i$je"ena procesima po$iti!ke ==di*erencijacije==, a$i i pored toga mus$imansko+ 'rvatski pakt se u na!e$u pokazao sta&i$nim. )ema$jska v$ada nije 'tje$a da se u Sa&oru os$anja isk$ju!ivo na mus$imansko+'rvatsku koa$iciju, pa je insistira$a na stvaranju tzv. radne ve%ine sastav$jene od zastupnika svi' triju naciona$ni' skupina. ;$ada nije te"i$a jednog$asnosti sa&ora, nego okup$janju oni' zastupnika, 1us$imana, Sr&a i Hrvata koji su &i$i spremni raditi na ozakonjivanju raz$i!iti' projekata, vezani' za potre&e i razvoj zem$je kao cje$ine. ?.? :ovi vakat, $ist koji je usmjeravao >eri* rnautovi%, jedan od najistaknutiji' prvaka 1us$imanskog k$u&a, pisao je da je Ba$kanski rat izme(u staroga i novoga, da vojni!ki s$om ,urske ==mora opametiti 1us$imane i razviti u njima svijest da su jedno s narodom s kojim "ive==. :ovi @akat se izjasnio za narodno jedinstvo Sr&a i Hrvata jer &i se u protivnom 1us$imani mora$i podije$iti u dva ta&ora, $ist je ustrajao protiv sr&iziranja mus$imana koje se, po njegovu mi#$jenju, kri$o iza srpske po$itike o srpsko+'rvatskom jedinstvu. ?.. )a raz$iku od mnogi' drugi' u to vrijeme u Bosni i Hercegovini, Stad$er je do&ro prepoznao osje%aje mus$imana. Iaime, oni se jo# uvijek nisu smatra$i ni Sr&ima, ni Hrvatima. Drugim rije!ima, zna$i su #to nisu, a$i ne i #to jesu. ?.4 U mus$imanskim krugovima postoja$o je uvjerenje o potre&i korjeniti' promjena, smatra$i su da z&og svog speci*i!nog po$o"aja mogu pridonijeti ideji srpsko+ 'rvatskog jedinstva, a$i je ug$avnom sve osta$o na istome.

4.0.1.?.1. )akon o *aku$tativnom otkupu kmetovski' se$i#ta Iajva"nije pitanje koje je tijekom austrougarske v$adavine nameta$o potre&u rje#enja i koje je u Sa&oru &i$o kamen spoticanja i strana!ki' nes$aganja, &i$o je agrarno pitanje. ,o pitanje se samo po se&i nameta$o, jer u
4;4 4;;

M$3*,!, I&,& ('E0 Historija r9ave i prava BiH0 3*r. 46;. M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F.0 3*r.6< 4;< L#$% &'r Z () 0 Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave $%&%(-$E$%(0 3*r. 18.

9;

zem$ji koja je u strukturi po$joprivrednog stanovni#tva ima$a 40V "ite$jstva u kmetskom odnosu, svaka je po$iti!ka stranka mora$a svojim programom o&u'vatiti ta pitanja kao prioritetan i prvorazredan zadatak . ?.5 2ro&$ematici agrarnog pitanja &i$o je potre&no oprezno pristupitiE osim #to je to &io gospodarski i socija$ni pro&$em, rje#enje stanja u agraru &i$o je i te kako po$iti!ko pitanje. grarno pitanje dove$o je do stvaranja mus$imansko+'rvatskog pakta, pojavu disidentski' grupa u 1us$imana i raz&ijanje jedinstvenog Srpskog k$u&a.?.8metovska se$i#ta su &i$i posjedi na kojima je jedna kmetska o&ite$j ima$a tzv. kmetsko pravo. ,o je pravo kori#tenja zem$ji#ta koje je pripada$o jednoj kmetovskoj o&ite$ji na kmetovskom se$i#tu, ono je nas$jedno, a$i se nije mog$o ni prodati ni prenijeti. 2ostoja$o je neko$iko na!ina rje#enja agrarnog pitanja, kao #to su s$o&odna pogod&a ve$eposjednika i kmeta, podje$a popo$a, o&$igatoran i *aku$tativan na!in. ,ako(er je aktua$a &io i prijed$og Wire ,ru'e$ke, koji je za'tijevao da se ve$eposjednik i kmet tretiraju ravnopravno, jer ==jednostrano *avoriziranje kmeta pri otkupu svakako nije ni u ekonomskom ni u *iska$nom vidu opravdano==.?.0 Hrvatska gra(anska po$itika u Bosni i Hercegovini je u vrijeme ustro+ Ugarske 1onar'ije po svojoj dje$atnosti i psi'o$ogiji &i$a tipi!an odraz po$o"aja jedne manjine koja mo"e ste%i re$ativnu snagu samo os$onom na Hrvatsku i prido&ivanjem 1us$imana u Bosni i Hercegovini. Bzme(u potre&e da pomogne 'rvatskom se$jaku i$i ostvari naciona$ne aspiracije, 'rvatska gra(anska po$itika od$u!i$a se za ovo drugo. )a nju je sporazum s &egovatom &io va"niji od os$o&o(enja 'rvatski' kmetova jer je &r"e mogao dovesti do njene a*irmacije pogotovo stoga #to 'rvatsko gra(anstvo nije &i$o ekonomski doras$o za napor i te#ke pro&$eme pri os$o&o(enju kmetova. ?./ ,o je &io osnovni raz$og za#to se Hrvatska narodna zajednica nije u svom iz&ornom programu izjasni$a i nije iznije$a nikakvo staja$i#te o agrarnom pitanju. 2rimjerice, u predustavnom razdo&$ju predsjednik Hrvatske narodne zajednice dr. Iiko$a 1andi% je u pismu upu%enom prijesto$onas$jednikovom
4;= 4;6

L$), 6,) ('E0 Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika Hrvata/ 3*r. 4=<. M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutarnjopolitiki razvitak BiH o $%&%(-$E$F.0 3*r. 4;6. 4;5 B2'J. * &.: H$3+'#, K,&%.r ('E0 Begovski zemlji-ni posje i u Bosni i Hercegovini/ o $%&%( o $E$%(03*r.1;8.-1=6. 4;8 M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F0 3*r.10-11

9<

a(utantu Brosc'u napisao da svi Hrvati i *ranjevci "e$e rije#iti agrarno pitanje u interesu aga i kmetova, te se "a$io #to konkurencija austrijski' i ma(arski' &anaka $o#e utje!e na 'rvatsku po$itiku. ?.9 Dr. Bvo 2i$ar je u knjizi *ie &+sla,isc e -rage und der .eltkrieg CJien, 191/.D prikazao poku#aj Sr&a da agrarno pitanje u Bosni i Hercegovini kroz agrarnu re*ormu rije#e u svoju korist. 2isao je ==P grarnom re*ormom pre#ao &i zem$ji#ni posjed iz ruku &egova u ruke kmetova. $i otpri$ike 04V &osanski' kmetova su pravos$avni Cod ukupnog pu!anstva ima 4. V pravos$avni'D, te &i Sr&i time do&i$i u svoje ruke ve%i dio zem$je i snaga &i razmjerno poras$a. 2osta$i &i pravim gospodarima zem$je i &io &i va"an korak u pravcu osvojenja Bosne.==?46 )akon o *aku$tativnom otkupu kmetovski' se$i#ta izg$asan je ve%inom g$asova 'rvatsko+mus$imanske koa$icije 4. i 5. travnja 1911. te neko$icine srpski' predstavnika i mus$imanski' disidenata. Iakon izg$asavanja zakona mus$imanski ve$eposjednici su s'vati$i da su izvanredno va"an !im&enik za koji se &ore i Sr&i i Hrvati, a v$ada nastoji o!uvati nji'ov pov$a#ten po$o"aj. )ato su s pravom smatra$i da %e upravo kao mus$imanski e$ement na re$igioznoj osnovi, strogo odije$jen i od Sr&a i od Hrvata, mo%i igrati va"nu u$ogu jezi!ca na vagi. ?41 ,im zakonom dotada#nja praksa pri otkupu kmetova do&i$a je pravnu snagu, a$i s tom raz$ikom #to je zakon osiguravao potre&na *inancijska sredstva za otkup te o&vezno posredovanje zema$jski' v$asti. ko se kmet i aga sporazume o otkupu i cijeni, ;$ada je du"na posredovati i pozajmiti kmetu cije$i otkupni iznos, koju %e kmet tijekom vi#e godina otp$a%ivati uz kamatnu stopu koja %e &iti povo$jnija od &ankovne. 1e(utim rea$izacija tog zakona nije tek$a kako se p$anira$o. )adnji' mjeseci svoje dje$atnosti &osansko'ercegova!ki Sa&or je ve$iku pozornost posve%ivao agrarnom pitanju i p$anovima oko pretvaranja *aku$tativnog u o&vezni otkup kmetova.

4;9

V'B. * &.: 6$r DJ,& +#,0 GGDr N') 2, M,+"'E0 1 2'*'A)' ( D, Hr(,*, $ B 3+' ' H.r:./ ('+' ' Pr'('2./'r,+, ,/r,r+, %,+), $ S,r,#.($GG 0 M 3*,r 1909.- 1r'2 / %r #$ 8. ' 9. GGR,"+'A). %r,+.GG 4<0 I( P'2,r0 !u9noslavensko pitanje i svjetski rat03*r.496.-495. 4<1 M'r#,+, Gr 330 Hrvatska politika u BiH $%&%(-$E$F.0 3*r. <9. U31. M$3*,!, I&,& ('E0 Pravni polo9aj i unutarnjopolitiki razvitak BiH o $%&%( o $E$F0 3*r. 4;6.-4<8.

9=

,. N A C I O N A L N O OKO #IJEKOM

I # A NJ E I K O M B I N A C I J E

OLOAJA BOSNE I H ERCEGOVINE RVOG SVJE#SKOG RA#A /101*.)1011.2

,.1. DE3INIRANJE ROBLEMA Iaciona$no pitanje i po$o"aj Bosne i Hercegovine tijekom 2rvog svjetskog rata na#$i su se u po$iti!kim koncepcijama kako austrijski' i ugarski' dr"avni' krugova, tako i &osansko'ercegova!ki' po$iti!ara koji su zastupa$i raz$i!ita nji'ova rje#enja, te osta$i' susjedni' zema$ja koje su svojata$e teritorij Bosne i Hercegovine. @je#avanje pri$ika na jugu 1onar'ije postao je conditio sine Iua non njezina opstanka, me(utim dua$isti!ka struktura Hercegovini. tentat na austrougarskog prijesto$onas$jednika Aranju Aerdinanda i njegovu suprugu So*iju u Sarajevu ?/. $ipnja 1914. ozna!io je po!etak 2rvog svjetskog rata. Ieposredno prije iz&ijanja B. svjetskog rata u austrougarskim dr"avnim krugovima pri'va%eno je staja$i#te da je vojni poraz 8ra$jevine Sr&ije pretpostavka sre(ivanja po$iti!ki' pri$ika u Bosni i Hercegovini. Samim time od$u!uju%a u$oga u Bosni i Hercegovini pripa$a je vojnim krugovima, na !e$u sa zema$jskim pog$avarom genera$om 4skarom 2otiorekom koji je ?1.ko$ovoza 1914. imenovan vr'ovnim zapovjednikom tzv. Ba$kanski' snaga austrougarske vojske.?4? Upravo genera$ 2otiorek postaje jedan od g$avni' zagovornika rje#enja pravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine u korist ustrije i Ugarske. U$aze%i u pro&$ematiku naciona$ni' odnosa i rje#enja istog, potre&no se osvrnuti na pose&nost Bosne i Hercegovine u sk$opu ustro+Ugarske 1onar'ije. Bosna i Hercegovina nije potpada$a ni pod austrijski, a ni pod ugarski dio dr"ave ve% je &i$a pod izravnim suverenitetom zajedni!ke ustrougarske v$ade, odnosno njenog ministarstva *inancija, dr"av$jani Bosne i Hercegovine su tretirani kao ==&osansko'ercegova!ki zema$jski pripadnici==. S$o"enost austrougarske dr"avne uprave i dr"avnog aparata negativno se
4<4

ustro+Ugarske 1onar'ije

&i$a je jedan od osnovni' pro&$ema pri rje#enju naciona$ni' odnosa u Bosni i

Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. =45.

96

odra"ava$a na kva$itetu "ivota u Bosni i Hercegovini, a uz to &i$a je prisutna i neprestana &or&a za paritet izme(u ustrije i Ugarske, te nema sumnje da je Bosni i Hercegovini &io potre&an jednostavan i 'omogen dr"avni upravni aparat. U austrougarskim dr"avnim krugovima jav$jaju se raz$i!iti p$anovi koji su za krajnji ci$j ima$i pripojenje Bosne i Hercegovine ustriji i$i Ugarskoj, a jav$jaju se i ideje koje su predvi(a$e podje$u teritorija Bosne i Hercegovine izme(u ustrije i Ugarske.?4. 4sim austrougarski' koncepcija rje#enja dr"avnopravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine, suk$adno s time i naciona$nog pitanja, jav$jaju se tijekom 2rvog svjetskog rata u odre(enim gra(anskim po$iti!kim krugovima raz$i!ita rje#enja o postoje%em dr"avnom okviru, me(u kojima je trija$izam zauzimao va"no mjesto. Bdeje trija$isti!kog preustroja 1onar'ije zastupa$i su 'rvatski gra(anski krugovi na !e$u s nad&iskupom 7osipom Stad$erom i vode%im ideo$ogom Hrvatske narodne zajednice dr. Bvom 2i$arom, koji se tijekom 2rvog svjetskog rata ideo$o#ki pri&$i"io nad&iskupu Stad$eru i postao njegovim suradnikom. 2i$ar se prik$onio Stad$erovoj po$iti!koj opciji kad je mus$imanski k$u& u Bosansko'ercegova!kom sa&oru podr"ao srpski k$u& u osudama 'rvatski' nastojanja za ujedinjenjem Bosne i Hercegovine s Hrvatskom i nakon zajedni!kog izja#njavanja ti' dvaju k$u&ova za autonomnu Bosnu i Hercegovinu 191?. godine.?44

,.!. OLI#I(KE S#RANKE /101*.)1011.2 )ajedni!ko ministarstvo rata u svojoj je noti ?. srpnja 1914. godine za'tijeva$o od )ajedni!kog ministarstva *inancija suspendiranje raniji' zakona o upravi zem$jom, raspu#tanje Bosansko'ercegova!kog Sa&ora te za&ranu dje$ovanja po$iti!ki' stranaka. Bako je &osansko'ercegova!ki Sa&or *orma$no raspu#ten carevim dekretom -. ve$ja!e 1915., Bosna i Hercegovina je i da$je zadr"a$a pose&an status u odnosu na ustriju i na Ugarsku, a$i z&og doga(aja u kojima se na#$a tijekom 2rvog svjetskog rata i z&og z&ivanja na unutra#njem
4<;

C.r" H,$1*&,++0 5ombinacije oko r9avnopravnog polo9aja Bosne i Hercegovine na poetku Prvog svjetskog rata0 G "'B+#,) Dr$B*(, '3* r'A,r, B 3+. ' H.r:./ ('+.0 S,r,#.( 1961.03*r. 96. 4<< Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. =;6.

95

p$anu gra(anske po$iti!ke stranke u Bosni i Hercegovini, &ez o&zira na !injenicu za&rane dje$ovanja, zauze$e su odre(ene stavove. 1e(utim, do o&nove prijeratni' po$iti!ki' stranaka u *orma$nom smis$u nije do#$o ni tijekom niti nakon rata. )&og raspu#tanja Sa&ora &i$e su uk$onjene mogu%nosti za javno po$iti!ko dje$ovanje, a$i tijekom rata ipak se jav$jaju istupi pojedini' &osansko'erce+ gova!ki' po$iti!ara. 2o$iti!ari iz srpski' gra(anski' krugova nastoje o"ivjeti po$iti!ki "ivot pa u vi#e navrata za'tijevaju sazivanje &osansko'ercegova!kog Sa&ora.?45 Bstovremeno, prema austrougarskim izvje#%ima, do$azi$o je do izvjesni' sastanaka &osansko'ercegova!ki' po$iti!ara kod dr. Iiko$e 1andi%a, a postav$ja$o se pitanje ponovnog organiziranja Sa&ora, za #to se za$agao dr. 1andi%.?44"iv$javanju po$iti!kog "ivota u Bosni i Hercegovini u ve$ikoj mjeri su pridonije$i .6.svi&nja 1910. !$anovi 7ugos$avenskog k$u&a. ?40 U svojoj izjavi, poznatijoj kao Svi&anjska dek$aracija, izjasni$i su se na teme$ju narodnosnog na!e$a i 'rvatskog dr"avnog prava za ujedinjenje svi' zema$ja u 1onar'iji u kojima "ive S$ovenci, Hrvati i Sr&i u jedno samosta$no tije$o pod "ez$om Ha&s&ur#ko+$orenske dinastije.?4/ 4djeci Svi&anjske dek$aracije dje$ova$i su na &osansko'ercegova!ke Hrvate u smis$u ju"nos$avenskog povezivanja unutar 1onar'ije, napose z&og !injenice da su Svi&anjsku dek$araciju najprije pri'vati$i *ranjevci u svojim izjavama krajem 1910. odnosno po!etkom 191/. godine. 8ao zagovornici ideja

4<=

O A.&$ 3(#." A' S,r) *'E.( 1'3& "r. KVr%.r$ ", #. $ *'#.)$ 1 2'*'A) r/,+'9'r,+#. % 3,+3) >.r:./ (,A)'> Sr%, ) #. +'#. $ '+*.r.3$ M +,r>'#.0 ", 3. 1 )$B,(, 3*( r'*' >r(,*3) -3r13), ) ,2':'#, $ B'H0 *. +#.+ 1 (.9'(,+#. 3 '3* '&.+ & r/,+'9,:'# & $ Hr(,*3) #. N, * & 1r #.)*$ r,". %'(B' 1 *1r."3#."+':' B 3,+3) >.r:./ (,A) / 3,% r, J 9 S$+,r'E ' D,+'2 D'& ('E0 *. *,#+') Tr/ (,A). ) & r. V#.) 32,( J.2,('E. ?V'B. * &.: Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. =48.-=;0.0$31.: H,&"'#, K,1'"J'E0 Austrougarska politika u Bosni i Hercegovini i jugoslovensko pitanje za vrijeme Prvog svjetskog rata/ $ )+#'9' Bosna i Hercegovina po austrougarskom upravomPlanci i raspraveP0 S,r,#.( 0 1968.0 3*r.40=.-409.@ 4<6 H,&"'#, K,1'"J'E0 Bosna i Hercegovina po austrougarskom upravom 3lanci i rasprave4/ 3*r.440.-441. 4<5 J$/ 32,(.+3)' )2$% 3+ (,+ #. $ %.A) & C,r.('+3) & ('#.E$ 49.3('%+#, 1915. U +#.&$ 3$ 3. )$1'2' 3(' >r(,*3)'0 3r13)' ' 32 (.+3)' 9,3*$1+':' '9 ,$3*r'#3) / "'#.2, M +,r>'#.0 *#. S2 (.+'#.0 I3*r. ' D,2&,:'#.. 4<8 T.)3* "vibanjske eklaracije /2,3': 00Potpisani naro ni zastupnici u 0!ugoslovenskom klubu0 u ru9eni izjavljuju/ a na temelju naro noga naela i hrvatskog r9avnog prava zahtijevaju uje injenje svih zemalja u monarhiji/ u kojima 9ive "lovenci/ Hrvati i "rbi/ u je no samostalno/ o svakoga gospo stva tu,ih naro a slobo no i na emokratskoj po lozi osnovano r9avno tijelo/ po 9ezlom Habsbur-kolorenske inastije/ te 1e se sa svom snagom zauzeti za ostvarenje ovoga zahtjeva svoga je nog te istog naro a(?C.r" -'B'E0 Dokumenti o postanku 5raljevine "rba/ Hrvata i "lovenaca $E$F(-$E$E.0 Z,/r.%01940.0 3*r.9<. U31. C.r" 7$2'+ ('E0 Dokumenti o !ugoslaviji0 Z,/r.%0 1968.0 3*r. <<.@

98

izra"eni' u Svi&anjskoj dek$araciji istica$i su se Dani$o Dimovi% ?49 i 7ozo Sunari%,?56 koji su nastoja$i da se u Bosni i Hercegovini ponovno primjenjuju ustavne norme i po!ne zasjedati Sa&or.?51 1us$imanski po$iti!ki predstavnici ima$i su autonomisti!ki stav i od&ija$i su stupanje u kontakt s predstavnicima 7ugos$ovenskog k$u&a. 2o!etkom ko$ovoza 1910. godine &i$a je odo&rena audijencija kod cara najutjecajnijem po$iti!aru 1us$imanske narodne organizacije >eri*u rnautovi%u ?5? i dr.Sa*et+&egu rnautovi% je predao caru Be#agi%u.?5. ,om pri$ikom, 10. ko$ovoza >eri*

memorandum. U memorandumu je izra"en stav 1us$imanske narodne organizacije o rje#enju dr"avnopravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine njenim prik$ju!enjem Ugarskoj s osiguranom autonomijom.?54 Stad$erova po$iti!ka grupa, kojoj je pripadao i dr. Bvo 2i$ar, u svojim prijed$ozima zastupa rje#enje tzv. 'rvatskog pitanja, tra"e%i u njemu takve po$iti!ke moda$itete preko koji' &i se sa!uva$o dua$isti!ko ure(enje 1onar'ije. Iad&iskup Stad$er se 1-. studenog 1910. izjasnio protiv Svi&anjske dek$aracije te u Hrvatsko! dnevniku 10. studenog 1910. godine o&raz$a"e svoju izjavu u !etiri to!keE 1. Dr"avnopravno pitanje na jugu 1onar'ije mora se rije#iti na teme$ju 'rvatskog dr"avnog prava uz o!uvanje 'rvatske narodne i dr"avne individua$nosti. ?. Ujedinjenje svi' 'rvatski' zema$ja na koje se odnosi 'rvatsko dr"avno pravo.
4<9

D.D'& ('E?185=.-19=1.@.B' #. "(#.*+') $ S,r,#.($. P 3r." (, #. '9&.D$ (2,3*' ' Sr13). +,r "+. r/,+'9,:'#. ) #' 3$ 1909. 1r'9+,2' ,+.)3'#$. O3+ (, #. Sr13)$ +,r "+$ 3*r,+)$0 +,) + B* #. /r$1, 9,3*$1+'), ) "rpske rijei '3*$1'2, '9 B 3,+3) >.r:./ (,A) / 3,% r,. G "'+. 191=. '9,%r,+ #. $ Hr(,*3)' 3,% r +, 2'3*' Hr(,*3) -3r13). ) ,2':'#..? 6nciklope ija !ugoslavije0 3(. III.0 Z,/r.%0 198<.0 3*r.<=<.@ 4=0 J.S$+,r'E ? 1868.-W @.B' #. 3,r,#.(3)' "(#.*+')0 +,32#."+') N') 2. M,+"'E, +, 1 2 J,#$ 1r."3#."+'), Hr(,*3). +,r "+. 9,#."+':. *. 9,3*$1+') ' 1 *1r."3#."+') B 3,+3) >.r:./ (,A) / 3,% r, $ A' Pr( / 3(#.*3) / r,*,. ? 2ko je tko u :DH0 Z,/r.%0 1995.0 3*r.;54.@ 4=1 AB'H0 ZMC0 Pr. B'H0 84;Q1915. 4=4 -.r'! Ar+,$* ('E ?1<. r$#+, 185<.- 46. 3'#.A+#, 19;=.@.B' #. ( D, M$32'&,+3) / ,$* + &+ / 1 )r.*,0 "rJ,(, #. (.9. 3, 3r13)'& 1 9':' +'& )r$/ ('&,. G "'+. 1910. 1 3*, #. ('r'2+' A2,+ % 3,+3) >.r:./ (,A) / S,% r,. ? 6nciklope ija !ugoslavije0 3(. I.0 Z,/r.% 01980.0 3*r.495.@ 4=; S,!.* %./ B.B,/'E ?N.(.3'+#.0 6 3('%+#, 1850.-S,r,#.( 9. *r,(+#, 19;<.@. G "'+. 1901.%' #. #.",+ " 1 )r.*,A, A,3 1'3, Behar. N, '9% r'&, 9, B 3,+3) >.r:./ (,A)' 3,% r '9,%r,+ #. 9, 9,3*$1+'), B,+#,2$).0 , "(,1$* #. %' 1 *1r."3#."+') S,% r,. Hr(,*3)' 3. 1r."#.2#'(, *. #. '9&.D$ 3*,2 / +,1'3, "#.2 Nnameniti Hrvati Bo-njaci i Hercegovci u 2urskoj carevini/ Z,/r.%0 19;1.?Hrvatski biograBski leksikon/ 3( I. Z,/r.%0 198;.03*r. =11.-=14.@ 4=< H,&"'#, K,1'"J'E0 Bosna i Hercegovina po austrougarskom upravom 3lanci i rasprave 0 3*r. 44<0 U31. L$), 6,) ('E0 Polo9aj Bosne i Hercegovine u austrougarskim koncepcijama rje-enja jugoslovenskog pitanja $E$F(-$E$%(/ 2uzla $E%$.0 3*r. 16<.-156.

99

.. 2ored du"nosti o&raniti v$astitu narodnu i dr"avnu individua$nost daje se S$ovencima podr#ka u nji'ovoj &or&i i nudi im se mogu%nost sjedinjenja s Hrvatskom. 4. Hrvatski interesi mogu se naj&o$je za#tititi u Ha&s&ur#koj 1onar'iji ako ova napusti ko&nu i #tetnu po$itiku protiv Hrvata. ?55 ,akav stav je znatna novina u odnosu na konzekventno propagiranje trija$isti!ki' ideja, za koje su se sarajevski nad&iskup dr. Stad$er i njegovi po$iti!ki istomi#$jenici ranije uporno za$aga$i.

,.$. OSNOVNE KONCE CIJE OKO RJE'ENJA NACIONALNOG I#ANJA 5...1. Dua$izam 4snovni zakon dua$izma &io je E za Ugarsku zakonski !$. :BB. od .6.BBB. 1/-0., a za ustriju zakon od ?1.:BB. 1/-0. godine. ?5)ajedni!ke pos$ove o&je dr"ave su o&av$ja$e ravnopravno jer je izme(u ustrije i Ugarske v$adao ==potpuni paritet==, koji se izra"avao u !injenici da je rukovodstvo tim zajedni!kim pos$ovima pored v$adara &i$o predano zajedni!kim organima+ de$egacijama i zajedni!koj v$adi. 4dnos ustro+Ugarske 1onar'ije prema Bosni i Hercegovini, pogotovo ustrije i Ugarske nad Bosnom i Hercegovinom. Ii od 196/. godine nakon aneksije, pokazuje da se radi$o o odnosu koji je naj&o$je ozna!iti kao condo!iniu! ustrija ni Ugarska nisu same za se&e ima$e suverenitet nad Bosnom i Hercegovinom, nego tek zajedni!ki, pa je Bosna i Hercegovina predstav$ja$a
4==

V'B. * &.: Z2,*) M,*'#.('E0 Dr9avnopravne koncepcije r( #ve Pilara i vrhbosanskog na biskupa r( !osipa "ta lera 3o Promemorije o #zjave klerikalne grupe bosanskohercegovakih katolika 3kolovoz-prosinac $E$&( go ine4/ G "'B+#,) P'2,r0 Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r,. I(. P'2,r,0 3(.I.0 3*r.115.-1;1. 4=6 Z,) +3)' A2. 8II. '9 18650. / "'+. $/,r3) / S,% r, '3*':, #. Pr,/&,*'A)$ 3,+):'#$ ), "rJ,(+ -1r,(+' 3+ ( 9, * $3*r #3*( . S *'& #. 3 $/,r3). 3*r,+. +,/2,B.+, : 1. :#.2 ('* 3* >,%3%$rB)'> 9.&,2#, ' 4. "rJ,(+, 3,& 3*,2+ 3* U/,r3).. Pr.&, Pr,/&,*'A) # 3,+):'#' '3*,)+$* #. ", A$3*r'#, ' U/,r3), '&,#$ 9,#."+'A) / (2,",r,0 9,#."+'A). 1 32 (. ) #' 3$ %'2' ( #+. ' (,+#3). 1r'r ".0 *. !'+,+:'#3). 9, *. 9,#."+'A). 1 32 (.. U 1 /2."$ A$3*r'#. * '3* +,/2,B,(, 9,) + " 41.8II. 18650 *. " ",#.0 ", 3. 3'& *'> 9,#."+'A)'> 1 32 (, '&,#$ ' "r$/' GGP" "$B. +. 9,#."+'A)' $1r,(2#,*'0 ,2' '1,) r#.B,(,*' 1r.&, +,A.2'&, ) #, E. 3. '&,*' " (r.&.+, " (r.&.+, $3*,+ ('*'GG.T 3$ %'2' *r/ ('+3)' 1 32 ('0 3 %'* :,r'+3) 9,) + ",(3*( 0 9,) + ",(3*( '+"$3*r'#'0 $*(rD.+#. + (A,+ / 3'3*.&, ' + (A,+. 3* 1.0 "r."%. J.2#.9+'A) & 1r &.*$0 $3*,+ (2#.+#. %r,&%.+ / 3$3*,(,0 *r B) (' 9,#."+'A)'& 1 32 ('&, ' "rJ,(+' 9,#& ('. ?C.r" 7$2'+ ('E0 Dr9avnopravna historija jugoslavenskih zemalja H#H( i HH( vijeka/ )+#'/, I.0 Z,/r.% 19=6.0 3*r. 41.-44.@

100

pose&nu

dr"avnopravnu

o&$ast,

koja

je

austrougarskom

dua$izmu ustrije i

predstav$ja$a zase&no dr"avnopravno podru!je sa suverenitetom

Ugarske zajedno. 4vakva struktura dr"avnog ustroja u Bosni i Hercegovini sama za se&e je iziskiva$a nova rje#enja, me(utim svaka promjena po$o"aja Bosne i Hercegovine ugro"ava$a &i dua$isti!ki ustroj dr"ave, a us$ijed pogor#anog vanjsko+po$iti!kog po$o"aja godinu.?50 2itanjem po$o"aja Bosne i Hercegovine prema 1onar'iji tijekom rata pose&no su se &avi$i ma(arski dr"avnici. Svjedo!anstva o tim koncepcijama na$aze se u ar'ivskim ostav#tinama zajedni!ki' ministara *inancija Bstv9na Buriana C191-.+191/.D?5/, Bstv9na ,iszeC191/.D?59te zema$jskog pog$avara Bosne i Hercegovine Stjepana Sarkoti%a. ?-6 <enera$ kojeg je nas$ijedio Stjepan Sarkoti% po!etkom 1915. godine, 4skar 2otiorek je u jesen 1914. godine pred$agao da se Bosna i Hercegovina podije$i izme(u ustrije i Ugarske tako da &i ustriji pripa$i &osanski kotareviE <$amo!, Fivno, BugojnoC &ez Donjeg ;aku*aD, Duvno i 2rozor, kao i srezovi u HercegoviniE 8onjic, Fju&u#ki, 1ostar, Sto$ac, Fju&inje, Bi$e%a, ,re&inje, <acko i Ievesinje. 2rema tom prijed$ogu ustriji &i, z&og grani!ne veze s 8ra$jevinom Sr&ijom, pripa$i i kotarevi Ao!e i Majni%a te dije$ovi gradskog, trnovskog i sarajevskog kotara. 2reosta$i dio Bosne i Hercegovine pripao &i Ugarskoj.?-1 )ema$jski pog$avar za Bosnu i Hercegovinu genera$ Stjepan Sarkoti% &io je proaustrijski orijentiran, u po!etku se za$agao za trija$isti!ki preustroj ustro+ Ugarske 1onar'ije, kojom &i uz austrijsku i ugarsku &i$a stvorena i 'rvatska dr"avna jedinica. 8asnije se opredije$io za su&dua$isti!ku opciju, koja &i jam!i$a
4=5 4=8

ustrije krajem :B:. i po!etkom ::.

sto$je%a mora$a &i izazvati i me(unarodne zap$ete, pa je odga(ana iz godine u

V'B. * &.0 C.r" 7$2'+ ('E0 nav( j.0 3*r.;10.-;18. I. B$r'I+?18=1.-1944.@.B' #. 9,#."+'A)' &'+'3*,r !'+,+:'#, " 190; " 1914.0 9,#."+'A)' &'+'3*,r (,+#3)'> 1 32 (, " 1914." 191=.0 , " (.2#,A. 1915. " *r,(+#, 1918. 1 + (+ 9,#."+'A)' &'+'3*,r !'+,+:'#, 4=9 I3*(I+ T'39, ?1861. -1918.@. Pr."3#."+') " 190;. " 190=.0 *. " 191;.-1915. U%'#.+ $ ,*.+*,*$ ;1.2'3* 1,",. 1918. 460 S*#.1,+ S,r) *'E ?18=8.-19;9.@.C,r Cr,+# J 3'1 I. '&.+ (, /, #. 44.1r 3'+:, 191<. 9.&,2#3)'& $1r,('*.2#.& B 3+. ' H.r:./ ('+. *. 9,1 (#."+') & +, 1 "r$A#$ 8V. ' 8VI. ) r1$3, $ D,2&,:'#'. B' #. ,)*'(+' /.+.r,2 ,$3*r $/,r3). ( #3). 3(. " 32 &, M +,r>'#.. O(2,3*' 9.&,2#3) / $1r,('*.2#, 1r.", #. 1. 3*$".+ / 1918. N,r "+ & ('#.E$ $ S,r,#.($. G "'+. 1945. 1r'>(,*' #. ,$3*r'#3) "rJ,(2#,+3*( . U B.A$ #. %' +, A.2$ >r(,*3)'> .&'/r,+,*,0 1r'3*,B, S*,rA.('E.(. 1 2'*').. ?D.*,2#+'#. * &.: Or+,*, T,"'+0 )sobni Bon generala "tjepana "arkoti1a0 Ar>'(3)' (#.3+')0 Z,/r.%0 888VII.Q199<.0 3*r. 444-446.@ 461 L$), 6,) ('E0 Polo9aj Bosne i Hercegovine u austrougarskim koncepcijama jugoslavenskog pitanja $E$F(-$E$%0 3*r. 460 U31. C.r" H,$1*&,+0 5ombinacije oko r9avnopravnog polo9aja Bosne i Hercegovine na poetku Prvog svjetskog rata/ 3*r( 95.-104.

101

povezivanje 'rvatski' zema$ja unutar ugarske po$ovice 1onar'ije. ?-?)ajedni!ke po$iti!ke istupe Sr&a i Hrvata ocjenjivao je kao najve%u opasnost za 'a&s&ur#ku dinastiju i za opstojnost ustrougarske monar'ije. Upozoravao je 1a(are da podr"avanjem Sr&a negiraju samu ideju zauze%a Bosne i Hercegovine 1/0/., koju je 1onar'ija okupira$a ponajprije z&og njene geopo$iti!ke va"nosti i potre&e stvaranja jedne zone izme(u Sr&ije i Hrvatske. ?-. 2redsjednik ugarske v$ade gro* Bstv9n ,isza smatrao je da &i se pripojenjem Bosne i Hercegovine Ugarskoj u 1onar'iji ponovno uspostavi$a po$iti!ka ravnote"a, poreme%ena prik$ju!enjem 2o$jske ustriji. Ugarska v$ada na sjednici ?. $istopada 1915. godine s$u"&eno je usvoji$a p$an o prik$ju!enju Bosne i Hercegovine Ugarskoj, uz za'tjev da se u Bosni i Hercegovini ukinu svi o&$ici autonomnog po$iti!kog "ivota dok se u njoj ne u!vrsti po$o"aj 1onar'ije, odnosno Ugarske.?-4 ,im e$a&oratom &i$o je predvi(eno prik$ju!enje Bosne i Hercegovine i Da$macije Ugarskoj, a 1a(ari su 'tje$i ustriji demonstrirati svoju od$u!nost za odr"anjem dua$isti!kog sustava. U svezi s ma(arskim poku#ajima pripojenja Bosne i Hercegovine Ugarskoj 2i$ar je u travnju 191-. uputio pripadnicima Stad$erova po$iti!kog kruga pismo kojim i' izvje#%uje da 1a(ari nastoje potaknuti stvaranje srpsko+ mus$imanske stranke koja &i pridonije$a ostvarivanju ma(arski' p$anova jer &i onemogu%i$a Hrvate u nji'ovim nastojanjima za povezivanje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom.?-5 Staja$i#ta austrougarski' dr"avni' krugova prema Svi&anjskoj dek$araciji &i$a su dvojaka. U njoj se nazira$a mogu%nost gu&$jenja ju"nos$avenski' podru!ja, a$i i dokaz da ustro+Ugarska 1onar'ija mo"e udovo$jiti za'tjevima za naciona$nom a*irmacijom nev$adaju%i' nacija. U drugoj po$ovini 191/. godine 1a(ari su s vi#e od$u!nosti pristupi$i izvo(enju svoji' p$anova s Bosnom i Hercegovinom. U svezi s time postoja$o je vi#e rje#enja od koji' su najva"nijaE Bosna i Hercegovina se ujedinjuju s Ugarskom kao //separatu! corpus sacrae coronae ungariae//.
464

Z r,+ Gr'#,)0 ) sa r9aju promemorije #ve Pilara caru 5arlu #( 3 #;(4 iz kolovoza $E$& . G "'B+#,) P'2,r0 Pr'+ 3' 9, 1r $A,(,+#. J'( *, ' "#.2, "r, P'2,r,0 3( II.03*r. 085H V'B. * &.: I3* 0 3*r. 9=.-95. 46; Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. =49. 46< M$3*,!, I&,& ('E0 Historija Bo-njaka0 3*r. <68. 46= AB'H0 Pr. 189Q1916.

104

Da$macija se prisajedinjuje Hrvatskoj, Bosna i Hercegovina Ugarskoj. Hrvatska do&iva od Bosne zapadne okrugeE &i'a%ki i &anjo$u!ki, a od Da$macije sjeverni dio sa Sp$itom. 7u"ni dio Da$macije s Du&rovnikom i Bokom kotorskom, Hercegovina i isto!ni dio Bosne sa "e$jezni!kom prugom Bosanski Brod+Sarajevo+1ostar+)e$enika kao osovinom pripa$i &i Ugarskoj.?--

U vr'ovima 1onar'ije, prev$ast je odnije$a ugarska koncepcija rje#enja &osansko'ercegova!kog pitanja. 1e(u 1a(arima su postoja$e dvije koncepcije izravnog vezivanja Bosne i Hercegovine uz Ugarsku kao corpus separatum i njezina posrednog vezivanja uz Ugarsku preko Hrvatske uz isticanje njene dr"avnopravne pripadnosti kruni sv. Stjepana, #to &i za'tijeva$o reviziju Hrvatsko+ugarske nagod&e iz 1/-/. u su&dua$isti!kom smis$u. ?-0 ,akve koncepcije su od&ija$i ju"nos$avenski orijentirani &osansko'erce+ gova!ki po$iti!ari koji su ?1. rujna 191/. predsjedniku ugarske v$ade preda$i memorandum u kojem se od$u!no od&ija prik$ju!enje Ugarskoj, te za'tijeva rje#enje &osansko'ercegova!kog pitanja na teme$ju prava na narodno samoodre(enje i u sk$opu sveukupnog ju"nos$avenskog pitanja, #to je zapravo &i$a i koncepcija Svi&anjske dek$aracije o stvaranju ju"nos$avenske dr"avne jedinice unutar trija$isti!ki preustrojene 1onar'ije. ?-/ Svi p$anovi o preustroju 1onar'ije propa$i su kapitu$acijom ustro+ Ugarske 1onar'ije i potpisivanjem mirovnog ugovora u 2adovi .. studenog 191/., nakon !ega se 8ar$o B. CB;.D odrekao prijesto$ja, te je 1?. studenoga 191/. prog$a#ena @epu&$ika ustrija.

466 465

H,&"'#, K,1'"J'E0 Bosna i Hercegovina po austrougarskom upravom 3lanci i rasprave40 3*r. 4<5. Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. ==4. 468 I3* 0 3*r. ==1.-==4.

10;

5...?. ,rija$izam ,rija$izam kao po$iti!ka misao jav$ja se u 'rvatskim po$iti!kim krugovima po!etkom ::. sto$je%a. Iezadovo$jstvo negativnim pos$jedicama dua$izma do$azi naro!ito do izra"aja izme(u 1965. i 196/. godine, a postoje%e stanje se nastoja$o rije#iti idejama o pretvaranju dua$isti!ke dr"avu u trija$isti!ku, i to o&u'va%anjem svi' ju"ni' s$avenski' zema$ja 1onar'ije u tre%e ravnopravno dr"avno tije$o.?-9 De*inicijama trija$izma &avi$i su se mnogi. 2rimjerice Seton Jatson ?06, istaknuti &ritanski povjesni!ar, de*inirao je trija$izam u u"em smis$u kao ==Ujedinjenje Hrvatske, S$avonije, Da$macije, Bosne i Hercegovine, @ijeke i Bstre u jedno dr"avno tije$o unutar 1onar'ije==, te u #irem smis$u ==trija$izam &i zna!io ni#ta manje nego ujedinjenje svi' Hrvata, Sr&a i S$ovenaca 1onar'ije u jedno autonomno dr"avno tije$o, koje &i prema Ugarskoj i ustriji stupi$o u s$i!an ustro+Ugarske odno#aj pragmati!ke unije, kakav postoji izme(u ustrije i Ugarske==. ?01 Iajistaknutiji zagovornik ideje o trija$isti!kom preustroju 1onar'ije u Bosni i Hercegovini &io je nad&iskup 7osip Stad$er. 4d po!etka svog po$iti!kog dje$ovanja za'tijevao je sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom te trija$isti!ki preustroj 1onar'ije. ,ijekom 2rvog svjetskog rata za$agao se, zajedno s dr. Bvom 2i$arom, za rje#enje dr"avnopravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine u =='rvatskom smis$u==. Svoje rje#enje regu$iranja dr"avnopravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine nad&iskup Stad$er je iznio u Pro!e!oriji% koju su dr. Bvo 2i$ar i ing. 7osip ;ranca# ?0?preda$i kao oso&ni izas$anici nad&iskupa Stad$era u ko$ovozu 1910. godine caru 8ar$u. ?0. Pro!e!orija se teme$ji na prijed$ogu da Hrvatska, S$avonija, Da$macija i Bosna i Hercegovina tre&aju postati jedno jedinstveno upravno podru!je, kome &i se eventua$no prik$ju!i$e Bstra i 8ranjska. 2red$o"enom podru!ju tre&aju se prik$ju!iti otoci 5res, 8rk i Fo#inj. Iavedeno podru!je &i tre&a$o &iti spojeno s
469 450

O1B'r+'#. * &.: I( P'2,r0 !u9noslavensko pitanje i svjetski rat03*r.;6;.-;50. R.T. S.* +0T,*3 + ?1859.-19=1.@.B' #. $/2."+' %r'*,+3)' 1 (#.3+'A,r ' "'12 &,* B) *3) / 1 "r'#.*2,. B,(' 3. '3*r,J'(,+#.& 1 ('#.3*' A$3*r -U/,r3). M +,r>'#.. ?V'B. * &.: )p1a enciklope ija !*N0 Z,/r.% 1981.0 3(.VII.0 3*r.;85.@ 451 I( P'2,r0 !u9noslavensko pitanje/ 3*r. ;6<. 454 J 3'1 Vr,+:,B ?S 1r +0 M,D,r3),0 44.;. 18=9. - Z,/r.%0 1=.14.19;4.@.Ar>'*.)*0 '9/r,"' #. 3,r,#.(3)$ ),*."r,2$0 %'3)$13)$ r.9'".+:'#$ ' 1,2,A$ V2,". $ S,r,#.($ *. Pr($ >r(,*3)$ B*."' +':$ $ Z,/r.%$ ' "r$/. r.1r.9.+*,*'(+. /r,D.('+.. Pr'1,", #. S*,"2.r ( & 1r,(,B) & 1 2'*'A) & )r$/$. ? Hrvatski leksikon0 3(. II0 Z,/r.%01995.03*r. 641.@ 45; O1B'r+'#. Promemoriji: L$), 6,) ('E0 Polo9aj Bosne i Hercegovine u austrougarskim koncepcijama jugoslavenskog pitanja $E$F(-$E$%(/ 3*r.1=6.-1=9.

10<

1onar'ijom

kao

zajedni!ko

njeno

nedje$jivo

podru!je.

8ao

protute"u

==ma(arskom rje#enju== jugos$avenskog pitanja u okviru 1onar'ije, Stad$er i krug okup$jen oko njega pred$a"u =='rvatsko rje#enje== tog pitanja. 1e(utim tijekom 2rvog svjetskog rata pridonosi$i promijenjeni odnosi izme(u koncepcije u za'tjevi za trija$isti!kim preustrojem 1onar'ije nisu ima$i mnogo izg$eda za uspje'. ,ome su svakako ustrije i Ugarske. Iosite$ji trija$isti!ke ustro+ ustriji, suo!eni s ratnim pote#ko%ama, sve vi#e su pristaja$i na

modi*icirani dua$izam smatraju%i takvu po$itiku osnovom za opstanak

Ugarske 1onar'ije. Stad$erov po$iti!ki krug u svojim po$iti!kim nastojanjima os$anjao se na austrijske po$iti!ke krugove. @az$oge takve po$itike dr. Bvo 2i$ar o&ja#njava povijesnim iskustvom koje su Hrvati ima$i s 1a(arima. ?04 Dok je vojni!ki s$om 1onar'ije &io pitanje dana, u Bosni i Hercegovini se u pos$jednjem !asu poku#ava$o s po$itikom o"iv$javanja i ostvarivanja trija$isti!kog programa za koji se smatra$o i u vr'ovima )ema$jske v$ade u Sarajevu i )ajedni!kom ministarstvu *inancija u Be!u da se jedino putem njega mo"e spasiti 1onar'ija.?05 ,akva nastojanja su se pokaza$a uza$udnima po#to je genera$ Sarkoti% 1. studenog 191/. predao v$ast Iarodnoj v$adi, koju je imenova$o Iarodno vije%e na prijed$og <$avnog od&ora za Bosnu i Hercegovinu pod predsjedanjem tanazija >o$e. ,ime je presta$a !etrdesetogodi#nja austrougarska v$adavina nad Bosnom i Hercegovinom.

5..... 7ugos$avensko pitanje Bstovremeno s tim previranjima oko Bosne i Hercegovine tekao je proces rje#avanja jugos$avenskog dr"ave, pitanja u vidu stvaranja Sr&ije jedne i 5rne zajedni!ke <ore s jugos$avenske ujedinjenjem 8ra$jevine

ju"nos$avenskim zem$jama ustro+Ugarske 1onar'ije. 7ugos$avenska ideja kao ideja stvaranja jedne zajedni!ke dr"ave 7u"ni' S$avena najprije se javi$a u :B:. sto$je%u u Hrvatskoj pod i$irskim, a zatim pod jugos$ovenskim imenom. 2o!etkom ::. sto$je%a ta ideja se jav$ja i u Sr&iji. )a
45<

V'B. P'2,r ($ 31 &.+-31'3$: Z r,+ Gr'#,)0 Politika jelatnost vrhbosanskog na biskupa !osipa "ta lera0 3*r. ==4.-==<.0 $31.: Z2,*) M,*'#.('E0 Politiko jelovanje ra( #ve Pilara i poku-aj rje-avanja !u9noslavenskog pitanja u Austro-Ugarskoj 8onarhiji3 o9ujak-listopa $E$%4/ 3*r. 1=6.-1=9. 45= V'B. * &.: H,&"'#, K,1'"J'E0 Bosna i Hercegovina po austrougarskom upravom 3lanci i rasprave40 3*r. 4=;-4=8.

10=

vrijeme

austrougarske

uprave

jav$jaju

se

raz$i!ite

koncepcije

rje#enja

ju"nos$avenskog pitanja. 7edna po$azi od uvjerenja da je mogu%e trija$isti!ko preure(enje Ha&s&ur#ke 1onar'ije na na!in da se uz postoje%e dvije dr"ave ustriju i Ugarsku, koje !ine njen sastav, stvori i tre%a jugos$avenska dr"ava ujedinjenjem &anske Hrvatske, Da$macije, Bstre, Bosne i Hercegovine i s$ovena!ki' pokrajina stvori$a &i se sna"na dr"ava, !ime &i se unutar 1onar'ije postig$a po$iti!ka ravnote"a prema Iijemcima i 1a(arima. ?0- S druge strane kako postepeno s$a&i ideja o mogu%nosti *edera$izacije 1onar'ije, ja!aju ideje o neminovnosti rje#enja jugos$avenskog pitanja izvan <orom.?00 Iakon smrti Aranje 7osipa B. 191-., ju"nos$avenski po$iti!ari u ustrougarskoj monar'iji po!e$i su usmjeravati svoju po$itiku prema za'tjevu za #to ve%om, odnosno po mogu%nosti potpunom samosta$no#%u nji'ovi' tada administrativno+po$iti!ki razjedinjeni' zema$ja. Svoj su po$iti!ki za'tjev teme$ji$i na ==narodnom na!e$u==, tj. ==pravu naroda na samoodre(enje== i == 'rvatskom dr"avnom pravu==.?0/ Sredinom 1910. godine do$azi do odre(enog po$iti!kog dje$ovanja nton 8oro#ec. Dr. gra(anski' po$iti!ki' stranaka na p$anu rje#enja jugos$ovenskog pitanja u koji se izravno uk$ju!uje i predsjednik 7ugos$ovenskog k$u&a dr. 8oro#ec je, kako je to primijeti$a dr"avna uprava, uspostavio kontakt sa svim vode%im po$iti!kim krugovima u Bosni i Hercegovini, osim sa >eri*om rnautovi%em koji je, navodno &io odsutan iz Sarajeva. ?09 Stav nad&iskupa Stad$era prema Svi&anjskoj dek$araciji o&raz$o"io je dr. Bvo 2i$ar. Bstakao je da ta skupina i da$je zastupa ujedinjenje 7ugos$avena, a$i kako se izrazio, ==sa isk$ju!enjem S$ovenaca==, i to ne u okviru 1a(arske, nego u nekoj vrsti kondominija o&iju dr"ava C i ustrije i 1a(arskeD.?/6 Iad&iskup Stad$er i njegov po$iti!ki krug osta$i su dos$jedni idejama o dr"avnopravnom po$o"aju Bosne i Hercegovine koje su iz$o"i$i u Pro!e!oriji iz ko$ovoza 1910. godine. 7edina
456 455

ustrougarske monar'ije,

ujedinjenjem Hrvatske i osta$i' ju"nos$avenski' zema$ja sa Sr&ijom i 5rnom

M$3*,!, I&,& ('E0 Historija Bo-njaka0 3*r. <50. I3* 0 3*r. <51. 458 Z2,*) M,*'#.('E0 ) 00"vibanjske eklaracije00 o 00#zjave00 na biskupa "ta lera- va vi,enja rje-enja 00!u9noslavenskog pitanja00 3 $E$&(40 $ 9% r+')$ !osip "ta ler-9ivot i jelo0 3*r. 45;. 459 L$), 6,) ('E0 Polo9aj Bosne i Hercegovine u austrougarskim koncepcijama jugoslavenskog pitanja $E$F(-$E$%0 3*r. 156. 480 I3* 0 3*r. 155.

106

novost se odnosi$a na spremnost ==na izvjesne koncesije s ,a$ijanima u pog$edu ,rsta i neki' otoka==.?/1 Minjenica je da je u to prevratno vrijeme pred kraj B. svjetskog rata i propasti ustro+Ugarske 1onar'ije 'rvatska gra(anska po$itika &i$a potpuno podije$jena. Dok se jedan dio te po$itike u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj za$agao za ujedinjenje ti' zema$ja u jedno dr"avno tije$o, njen drugi dio, predvo(en 7ugos$avenskim od&orom na !e$u s <oru.?/? M$anovi 7ugos$avenskog od&ora?/. i srpske v$ade ?6. srpnja 1910. o&javi$i su dek$araciju poznatiju pod nazivom 8r*ska dek$aracija. U njoj se, izme(u osta$og, izjav$juje da %e se po okon!anju rata o&razovati s$o&odna, naciona$na i nezavisna dr"ava Sr&a, Hrvata i S$ovenaca. Dek$aracija po$azi od na!e$a naciona$nog jedinstva Sr&a, Hrvata i S$ovenaca, kao jednog ==troimenog i trop$emenog naroda==, te od na!e$a samoopredje$jenja naroda. 2rema za'tjevu iz dek$aracije ta zajedni!ka dr"ava &i &i$a ustavna, par$amentarna monar'ija sa dinastijom 8ara(or(evi%a na !e$u.?/4 ;ojni!ki s$om 5entra$ni' si$a, koji je po!eo sredinom rujna 191/. pro&ojem so$unskog *ronta i kapitu$acijom Bugarske ?-.rujna, doveo je kona!no do raspada Sr&a.?/5 U sredi#nji od&or Iarodnog vije%a S$ovenaca, Hrvata i Sr&a u#$o je &osansko'ercegova!ki' predstavnika iza&rani' izme(u !$anova koji su &irani u 2$enum, i to dr. 7ozo Sunari%, ;ojis$av >o$a, dr. 1i$an 7ojki%, >%epan <rd"i%, *ra Fju&omir <a$i% i dr. Fuka Ma&raji%. 1us$imanski gra(anski po$iti!ari u Bosni i Hercegovini o#tro su prosvjedova$i #to su 1us$imani &i$i potpuno neravnomjerno
481 484

ntom ,rum&i%em tra"io je

ujedinjenje svi' jugos$avenski' zema$ja uk$ju!uju%i i 8ra$jevinu Sr&iju i 5rnu

ustro+Ugarske 1onar'ije i do stvaranja jugos$avenske dr"ave. U

)agre&u je 5. i -. $istopada 191/. osnovano Iarodno vije%e S$ovenaca, Hrvata i

I3* L#$% &'r Z () 0 "tu ije iz pravne povijesti Bosne i Hercegovine $%&%(-$EF$.0 M 3*,r0 4005.0 3*r <<. 48; J$/ 32,(.+3)' "% r ! r&,2+ #. ) +3*'*$'r,+ 1. 3('%+#, 191=. / "'+. $ P,r'9$. 7'+'2' 3$ /, 1r'1,"+':' #$J+ 32,(.+3). 1 2'*'A). .&'/r,:'#. ) #' 3$ $9 1 & E (2,". Kr,2#.('+. Sr%'#. 9,'+*.r.3'r,2' (2,". 3,(.9+'A)'> 9.&,2#, 9, $#."'+#.+#. J$J+'> S2,(.+,.Z, 1r."3#."+'), #. '9,%r,+ "r. A+*. Tr$&%'E0 >r(,*3)' 1 2'*'A,r '9 D,2&,:'#.. C'2# +#'> (, "#.2 (,+#, #. %'2 ( D.+#. 1 2'*'A). ,):'#. 9, 32 % D.+#. 3('> 9.&,2#, $+$*,r A$3*r -U/,r3). M +,r>'#.0 *. +#'> ( $#."'+#.+#. $ #."+$ #$/ 32,(.+3)$ "rJ,($. B r'2' 3$ 3. ' 1r *'( "r.",%, *,#+ / L +" +3) / 1r * ) 2, '9 191=. / "'+. ) #'& 3$ 3,(.9+':' %.E,2' I*,2'#' I3*r$ ' D,2&,:'#$. 48< O Kr!3) # ".)2,r,:'#' ".*,2#+'#.: Dr,/ 32,( J,+) ('E0 !ugoslovensko pitanje i 5rBska eklaracija $E$&(0 B. /r," 01965.03*r. =15. 48= H,&"'#, K,1'"J'E0 Bosna i Hercegovina po austrougarskom upravom 3lanci i rasprave4/ 3*r. 4=;.

105

zastup$jeni u prvim predstavni!kim organima Dr"ave S$ovenaca, Hrvata i Sr&a. U&rzo nakon ti' prosvjeda u Sredi#nji od&or Iarodnog vije%a S$ovenaca, Hrvata i Sr&a iza&rani su dr. Ha$i&eg Hrasnica i Hamid Svrzo. Iakon povratka &osanski' zastupnika iz )agre&a osnovan je u Sarajevu ?6. $istopada 191/. <$avni od&or Iarodnog vije%a S$ovenaca, Hrvata i Sr&a za Bosnu i Hercegovinu.?/8ona!ni akt o konstituiranju Dr"ave S$ovenaca, Hrvata i Sr&a &i$a je od$uka Hrvatskog sa&ora od ?9. $istopada 191/. kojom se raskidaju sve dr"avnopravne sveze ,rojedne 8ra$jevine Hrvatske, S$avonije i Da$macije s 8ra$jevinom Ugarskom i ustrijskom carevinom i o&jav$juje pristupanje Dr"avi S$ovenaca, Hrvata i Sr&a == na cije$om etnogra*skom podru!ju toga naroda==. ?/0 ,ako je ?9. $istopada osnovana Dr"ava S$ovenaca, Hrvata i Sr&a, !iji je sastavni dio &i$a i Bosna i Hercegovina. Ieposredno nakon toga .1.$istopada 191/. konstituirano je Iarodno vije%e S$ovenaca, Hrvata i Sr&a za Bosnu i Hercegovinu, a 1. studenog 191/. zema$jski pog$avar Sarkoti% predao je upravu zem$je Iarodnom vije%u, #to je zna!i$o kraj austrougarske uprave i u vojnom smis$u.?//

486 485

L#$% &'r Z () 0 "tu ije iz pravne povijesti Bosne i Hercegovine $%&%(-$EF$.03*r. =0. M$3*,!, I&,& ('E0 Historija Bo-njaka/ 3*r.<580 $31.: D$B,+ B'2,+"J'E0 Hrvatska mo erna povijest0 Z,/r.% 1999.0 3*r.61-64. 488 O1B'r+ * &.: L#$% &'r Z () 0 nav( j.0 3*r.<9.-61.

108

Z A K LJ U ( A K
Iaciona$no pitanje u Bosni i Hercegovini oduvijek je &i$o potisnuto interesima svjetski' si$a koje su v$ada$e ovim prostorima. @az$i!ita povijesna razdo&$ja sa so&om su nosi$a raz$i!ite poku#aje rje#enja naciona$nog pitanja. 4vaj rad &avi se pro&$ematikom rje#avanja naciona$nog pitanja u vrijeme austrougarske uprave, kako s$u"&enom austrougarskom po$itikom prema rje#enju tog pitanja, tako i dje$ovanjem Hrvatske narodne zajednice i njeni' istaknuti' !$anova, napose dr. Bve 2i$ara, od njenog osnutka 196-. godine pa sve do s$oma ustro+Ugarske 1onar'ije 191/. godine. 2ored toga dan je i prikaz staja$i#ta osta$i' po$iti!ki' gra(anski' stranaka tog vremena i nji'ov stav prema naciona$nom pitanju od vremena nji'ova nastanka pa sve do kraja 2rvog svjetskog rata. Hrvatska po$itika u vrijeme austrougarske uprave u dosada#njoj znanstvenoj i stru!noj $iteraturi nedovo$jno je o&ra(ena. Bzu!avanje raz$i!iti' poku#aja rje#avanja naciona$nog pitanja nakon do$aska austrougarske v$asti na podru!je Bosne i Hercegovine je va"no s o&zirom da u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini s$ijedi novi ustavni sporazum kojim &i se osigura$a istinska ravnopravnost naroda u Bosni i Hercegovini. Ustavna struktura koja je predvi(ena Daytonskim mirovnim sporazumom ne omogu%uje ravnopravnost me(u &osansko'ercegova!kim narodima, jer Ustav Bosne i Hercegovine, koji je ozakonio podje$u na dva entiteta, ujedno je ozakonio i naciona$nu neravnopravnost. 4d$ukama Ber$inskog kongresa 1/0/. godine si$e potpisnice su opunomo%i$e ovisi$a i o ustro+Ugarsku 1onar'iju ==da okupira i uprav$ja provincijama Bosnom i Hercegovinom==. Bosna i Hercegovina je u po$iti!kom smis$u potpuno ustriji i o Ugarskoj jer se na$azi$a pod upravom i kontro$om nji'ovi' v$ada i par$amenata. Bpak, sa staja$i#ta svog unutarnjeg poretka Bosna i Hercegovina je &i$a tre%a cje$ina unutar 1onar'ije, #to je u odre(enom smis$u pridonosi$o ideji njene autonomije i dr"avnosti. 7edan od osnovni' zadataka austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini na !e$u sa zajedni!kim ministrom *inancija Benjaminom 89$$ayem &io je onemogu%iti razvitak naciona$ni' te"nji kod Hrvata i Sr&a po$itikom izo$acije od kretanja u susjednim zem$jama, te stvaranje pose&nog &osanskog

109

naciona$nog osje%aja s os$oncem na 1onar'iju.

ustrougarski dr"avni vr'ovi

nastoja$i su po$itikom interkon*esiona$nog &o#nja#tva, odnosno &osanstva, potisnuti 'rvatsku i srpsku naciona$nu ideju. Dr"avna uprava je vodi$a &or&u protiv naciona$ni' o!itovanja kao #to su &i$e zastave, gr&ovi, narodne pjesme i s$i!no. 1e(utim unato! to$iko propagiranoj ideji interkon*esiona$nog &o#nj#tva i dje$ovanju programskog $ista Bo"njak, &o#nja#tvo kao naciona$na kategorija nije za"ivje$o u svijesti &osansko'ercegova!kog pu!anstva te se mo"e re%i da od 1/99.H1966. godine nije predstav$jao nikakvu po$iti!ku snagu, niti a$ternativu naciona$nim pokretima u Bosni i Hercegovini. Iaciona$na svijest &osansko'ercegova!ki' Hrvata povezana s 'rvatskom naciona$nom idejom sve do do$aska austrougarske v$asti nije &i$a u dovo$jnoj mjeri razvijena. Socija$no+gospodarski uvjeti u kojima je "ivje$o 'rvatsko pu!anstvo u Bosni i Hercegovini, kao i ma$o&rojnost Hrvata u odnosu na osta$e narodne skupine u Bosni i Hercegovini, svakako su pridonosi$i tome da je naciona$na svijest u Hrvata &i$a s$a&o razvijena. )&og za&rane osnivanja po$iti!ki' stranaka 'rvatski gra(anski krugovi osnivaju pjeva!ka dru#tva, !itaonice, #ko$e, novine i s$., koji su u znatnoj mjeri pridonije$i razvijanju 'rvatskog naciona$nog osje%aja. ,ek nakon smrti Benjamina 89$$aya 196.. godine do#$o je do $i&era$izacije javnog "ivota u Bosni i Hercegovini, #to omogu%uje da se ve% re$ativno *ormirani naciona$ni pokreti *ormiraju u po$iti!ke stranke. Bnicijativu za stvaranje prve 'rvatske po$iti!ke organizacije u Bosni i Hercegovini, Hrvatske narodne zajednice, da$a je 'rvatska gra(anska inte$ektua$na grupacija, uz koju su prista$i i *ranjevci. 4snovno na!e$o po$iti!kog programa te stranke &i$o je da su //Bosna i Hercegovina etniki i dravno pravno rvatske ze!lje//, pa je suk$adno s tim //prirodna tenja bosansko ercegovaki Hrvata sjedinjenje Bosne i Hercegovine s Hrvatsko!// , u okviru ustro+Ugarske 1onar'ije. >to se ti!e odnosa Hrvatske narodne zajednice prema mus$imanima Bosne i Hercegovine, oni su &i$i ==neprijeporni Hrvati==. )a raz$iku od tog staja$i#ta, prvi vr'&osanski nad&iskup 7osip Stad$er pri *ormiranju svoje stranke, Hrvatske kato$i!ke udruge, od&acio je te ideje i otvoreno je zagovarao da se 1us$imani sami organiziraju u svoju stranku. Iad&iskup Stad$er je smatrao

110

kato$icizam va"nom sastavnicom 'rvatskog naciona$nog identiteta i smatrao je da se Hrvati kato$ici tre&aju organizirati za se&e, a Hrvati mus$imani za se&e. Hrvatska narodna zajednica je s o&zirom na onodo&na mjeri$a &i$a stranka $i&era$ne orijentacije jer je pristupi$a rje#avanju naciona$nog pitanja u Bosni i Hercegovini na teme$ju mu$tikon*esiona$nosti. )&og ma$o&rojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini predstavnici Hrvatske narodne zajednice su smatra$i da &i suradnja s 1us$imanima mog$a &iti korisna za razvoj 'rvatske dr"avne ideje. U svezi s odnosom prema srpskom pu!anstvu Hrvatska narodna zajednica dr"e%i se na!e$a //strogog reciprociteta//% sa Sr&ima %e podr"avati naj&o$je odnose. 4d$u!no od&ijaju pomisao o pripojenju Bosne i Hercegovine kojoj od &a$kanski' dr"ava, kao i ideju// eventualno potpune autono!ije Bosne i Hercegovine// . 2ravi$a Hrvatske narodne zajednice su odo&rena 16. studenog 1960. od$ukom )ajedni!kog ministarstva *inancija u Be!u, i time je zapravo &io utrt put za intenzivniju dje$atnost i konkretnu rea$izaciju njenog programa. Hrvatska narodna zajednica je svojim prosvjetnim, ku$turnim i gospodarskim radom, raznim akcijama, osnivanjem se$ja!ki' zadruga, osnovni' #ko$a, gospodarski' institucija, stipendiranjem studenata u pravom smis$u rije!i aktivira$a 'rvatsko pu!anstvo u Bosni i Hercegovini i prekinu$a sto$je%a prosvjetne, ku$turne, gospodarske i po$iti!ke pasivnosti i izo$iranosti. Bdeja o mo%noj europskoj dr"avi koja &i po#tiva$a naciona$ni identitet Hrvata, &i$a je po$azna to!ka Hrvatske narodne zajednice o rje#enju dr"avnog ustroja Bosne i Hercegovine u vrijeme austrougarske uprave. Me$nici Hrvatske narodne zajednice s otvorenim odu#ev$jenjem su pozdrav$ja$i ideju aneksije, koja je prog$a#ena 5arevom prok$amacijom 5. $istopada 196/. godine, nadaju%i se da %e se !inom aneksije naciona$no pitanje u Bosni i Hercegovini rije#iti prik$ju!ivanjem Bosne i Hercegovine Hrvatskoj. 2o$iti!ki "ivot u Bosni i Hercegovini do&io je novu dimenziju, prog$a#enjem Ustava, carskom sankcijom 10. ve$ja!e 1916., jer je ustavom i prate%im zakonima kao nova institucija u Bosnu i Hercegovinu izme(u osta$og, uveden i Sa&or. Ustav nije osigurao to$iko o!ekivani demokratski poredak, a$i je ipak u znatnoj mjeri pridonio aktiviranju gra(anskog po$iti!kog "ivota u Bosni i Hercegovini. 2o$iti!ki suko& me(u &osansko'ercegova!kim Hrvatima imao je negativne pos$jedice za 'rvatsku dr"avnu ideju jer su podije$jeni do!eka$i iz&ore 111

za &osansko'ercegova!ki Sa&or. 4d 1- kato$i!ki' mandata Hrvatska narodna zajednica osvoji$a je 1?, dok je Hrvatskoj kato$i!koj udruzi pripa$o 4 mandata. 2osredovanjem papinskog izas$anika te utjecajem sveprava#ke organizacije iz Hrvatske ima$o je za pos$jedicu ukidanje Hrvatske kato$i!ke udruge i prije$az njeni' !$anova u Hrvatsku narodnu zajednicu 191? godine, kada do$azi do postupnog pri&$i"avanja dotada#njeg g$avnog ideo$oga Hrvatske narodne zajednice dr. Bve 2i$ara nad&iskupu 7osipu Stad$eru. Dje$atnost Hrvatske narodne zajednice u radu Sa&ora protek$a je u tra"enju izvjesni' moda$iteta suradnje sa Sr&ima i mus$imanima, #to naj&o$je do$azi do izra"aja kad je kao !$anica Hrvatskog k$u&a zastupnika koa$ira$a na po!etku rada Sa&ora sa Srpskim k$u&om, te u o"ujku 1911. godine sa mus$imanskim. @az$ike u strana!kim i naciona$nim odnosima pose&ice su do$azi$e do izra"aja pri$ikom rasprava o agrarnom pitanju kao najva"nijem zakonskom projektu kojim se Sa&or &avio. S$a&ost gospodarskog programa Hrvatske narodne zajednice &i$o je agrarno pitanje, jer Hrvatska narodna zajednica iz o&zira prema mus$imanskim ve$eposjednicima nije zauze$a konkretan stav. )akonodavnu aktivnost Sa&ora prekinuo je atentat na austrougarskog prijesto$onas$jednika i njegovu suprugu So*iju ?/. $ipnja 1914. godine. 2o!etkom 2rvog svjetskog rata u austrougarskim dr"avnim krugovima jav$jaju se raz$i!ite kom&inacije oko pitanja pravnog po$o"aja Bosne i Hercegovine nakon rata. ,i p$anovi su ima$i za ci$j pripojenje Bosne i Hercegovine ustriji, i$i kruni sv. Stjepana, a postoja$i su p$anovi koji su predvi(a$i podje$u teritorija Bosne i Hercegovine izme(u ustrije i Ugarske. Usporedo sa austrougarskim dr"avnim p$anovima, po!etkom 2rvog svjetskog rata, 1914. godine, nad&iskup 7osip Stad$er i njegovi suradnici, od koji' se pose&no izdvaja dr. Bvo 2i$ar, aktivno rade na prona$a"enju rje#enja za 'rvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini te na tra"enju novog po$iti!kog smjera za 'rvatsku po$itiku u Bosni i Hercegovini. U svezi s time dr. 2i$ar je ukazivao na #tetnost nagod&enog sustava za 'rvatsku komponentu &osansko'ercegova!ke po$itike, daju%i konkretna rje#enja kojima &i se rije#io po$o"aj 'rvatskog naroda u sastavu ustro+Ugarske 1onar'ije. 4 tome naj&o$je svjedo!i njegovo najzna!ajnije dje$o 6unoslavensko pitanje i svjetski rat CJien, 191/.D, u kojem razotkriva genezu i smjer ve$ikosrpske po$itike. 114

2retpostav$jaju%i

odr"anje

ustro+Ugarske

1onar'ije,

rje#enje

za

Hrvatsku i 'rvatski narod dr. 2i$ar vidi u ku$turnom, gospodarskom, socija$nom jedinstvu 'rvatskog naroda, jer je to pretpostavka za po$iti!ko i dr"avno+pravno jedinstvo 'rvatski' zema$ja. Dr. 2i$ar je smatrao da &i stvaranje nove dr"avne zajednice sa Sr&ijom na ru#evinama Dvojne 1onar'ije 'rvatski narod odveo u neizvjesnu &udu%nost. 1e(utim sva nastojanja dr. Bve 2i$ara i njegovi' po$iti!ki' istomi#$jenika da do pos$jednjeg trenutka nastoje preurediti unutarnjopo$iti!ki ustroj Hercegovini povo$jan dr"avnopravni po$o"aj, nisu urodi$i p$odom. @atni doga(aji u rujnu i prvoj po$ovini $istopada 191/. godine ukaziva$i su na neminovnost raspada jugos$avensku dr"avu. Ia kraju je potre&no istaknuti da pred kraj 2rvog svjetskog rata 'rvatska gra(anska po$itika nije &i$a jedinstvena i upravo ta razjedinjenost &i$a je jedan od uzroka z&og koji' se nije rije#i$o naciona$no pitanje u Bosni i Hercegovini. 7edan dio &osansko'ercegova!ke komponente 'rvatske po$itike za$agao se za ujedinjenje 'rvatski' zema$ja u jedno dr"avno tije$o, a drugi dio, predvo(en 7ugos$avenskim od&orom, tra"io je ujedinjenje svi' ju"nos$avenski' zema$ja, uk$ju!uju%i Sr&iju i 5rnu <oru. ustro+Ugarske 1onar'ije te stvaranja i ujedinjenja ju"nos$avenski' zema$ja, koje su &i$e u njenom sastavu, u zajedni!ku ustro+ Ugarske 1onar'ije pri tom osigurav#i Hrvatskoj i 'rvatskom narodu u Bosni i

11;

IZVORI I LI#ERA#URA
I. IZVORI 1. I e o & j a v $j e n i @HB; B4SI3 B H3@53<4;BI3 S @ 73;4 C BBHD Spisi )ajedni!kog ministarstva *inancija+ odje$jenje za pos$ove Bosne i Hercegovine C)1AD 2rezidija$ni i op%i spisi C2r. BiHD Spisi )ema$jske v$ade za Bosnu i Hercegovinu C);D @HB; A@ I73; M83 2@4;BI5B73 U 14S, @U Spisi 2rovincije

?. 4 & j a v $j e n i Mu$inovi%, AerdoE *oku!enti o 6ugoslaviji, )agre&,19-/. D"amonja, GuroE *r :ikola 'andi;% politiki vo1a Hrvata u Bosni i Hercegovini i Privilegirana agrarna banka u &arajevu , 2ri$og &roju /. i 9. ==@adni!ke o&rane==, 1ostar, 1969. <avranovi%, Beris$avE Bosna i Hercegovina u doba austrougarske okupacije 1878.,<ra(a, knjiga :;BBB., IUBiH, Sarajevo, 190.. Hauptman, AerdoE Borba 'usli!ana Bosne i Hercegovine za vjersku i vaku(sko#!eari(sku Sarajevo, 19-0. 8apid"i%, HamdijaE <grarni odnosi u Bosni i Hercegovini E1878.#1918.M , <ra(a za prou!avanje po$iti!ki', ku$turni' i socija$no+ekonomski' pitanja iz pro#$osti BiHC:B:. i :: .vijekD, Sarajevo 19-9. autono!iju% <ra(a za prou!avanje po$iti!ki', ku$turni' i socija$no+ekonomski' pitanja iz pro#$osti Bosne i Hercegovine,

11<

:apretkova kulturno# istorijska zbirka , priredio ndrej @odinis, Sarajevo, ?664. 4rnata, ,adinE 0sobni (ond generala &tjepana &arkoti;a , vjesnik, )agre&, :::;BB.H1994. @adi%, StjepanE Politiki spisi% govori i doku!enti, )agre&, 1994. Star!evi%, 1995. @adi%, StjepanE Politiki spisi% govori i doku!enti, )agre&, 1994. >i#i%, AerdoE *oku!enti o postanku 7raljevine &rba% Hrvata i &lovenaca 1914.+1919., )agre&, 19?6. nteE Dje$a B. + govori, Hrvatska sveu!i$i#na nak$ada, )agre&, r'ivski

II. LI#ERA#URA aD 8 nj i g e i m o n o g r a * i j e 1. ?. $i!i%, 'med S.E 5re1enje Bosanskog ejaleta od 1789. do 1878.

godine, Sarajevo, 19/.. ndrassy, 7urajE 'e1unarodno pravo, )agre&, 1954. ,i'omirL 1atkovi%, StjepanE Progra!ski doku!enti .. Bi$and"i%, Du#anE Hrvatska !oderna povijest, )agre&, 1999. 4. 5ipek, rvatski politiki stranaka i skupina 1844.#1914.% )agre&, ?66-. 5. Mau#evi%, D"enanaE Pravno politiki razvitak Bosne i Hercegovine # doku!enti sa ko!entari!a , Sarajevo, ?665. -. Mu$inovi%, AerdoE *ravnopravna istorija jugoslavenski ze!alja ?$?. i ??. vijeka% knjiga B., )agre&, 195-. 0. Da$mata, 2rosperusE :adbiskup &tadler i (ranjevci, Sp$jet, 1969., @eprint, Bzdava!ka ku%a @a&i%, ?66.. /. Donia, @o&ert 7.E $sla! pod dvoglavi! orlo!K 'usli!ani Bosne i Hercegovine 1878.#1914.% Sarajevo, ?666. 9. D"aja, Sre%ko 1.E Bosna i Hercegovina u austrougarsko! razdoblju 1878.#1918., 1ostar+)agre&, ?66?.

11=

16. Gakovi%, FukaE Politike organizacije bosansko ercegovaki katolika Hrvata, )agre&, 19/5. 11. Gakovi%, FukaE Poloaj Bosne i Hercegovine u austrougarski! koncepcija!a rje"enja jugoslovenskog pitanja 1914.#1918. , ,uz$a, 19/1. 1?. 3nge$s*e$d, IedaE Povijest rvatske drave i prava#razdoblje od 18. do 42. stolje;a% )agre&, 1999. 1.. <avranovi%, Beris$avE 5spostava redovite katolike ijerar ije u Bosni i Hercegovini 1881. godine , 2ri$og po$iti!koj 'istoriji Ugarske monar'ije na Ba$kanu, Beograd, 19.5. 14. <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra Bve 2i$ara, sv.B., )agre&, ?661. 15. <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra Bve 2i$ara, sv.BB., )agre&, ?66?. 1-. <rijak, )oranE Politika djelatnost vr bosanskog nadbiskupa 6osipa &tadlera, )agre&, ?661. 10. <ross, 1irjanaE $zvorno prava"tvo% ideologija% agitacija% pokret , )agre&, ?666. 1/. <ross, 1irjanaE Povijest prava"ke ideologije, )agre&, 190.. 19. <ross, 1irjanaL Sza&o, gnezaE Pre!a rvatsko! gra1ansko! dru"tvu, <$o&us, )agre&,199?. ?6. Had"i%, 4sman IuriE Borba 'usli!ana za versku i vaku(sko# !eari(sku autono!iju% u knjizi BiH pod austrougarsko! upravo!, Srpski narod u :B: veku, knj. :;., Beograd, 19./. ?1. Bmamovi%, 1usta*aE Historija Bo"njaka% Sarajevo, 1990. ??. Bmamovi%, 1usta*aE Historija drave i prava Bosne i Hercegovine , Sarajevo, ?66.. ?.. Bmamovi%, 1usta*aE Pravni poloaj i unutarnji politiki razvitak BiH od 1878. do 1914.% Sarajevo, 190-. ?4. B#ek, ,omis$avE 'jesto i uloga H7* :apredak u kulturno! ivotu Hrvata Bosne i Hercegovine E1924.#1918.M, Sarajevo, ?66?. ?5. 7e$avic', 5'ar$esE 7u"nos$avenski naciona$izmi, 7ugos$avensko ujedinjenje i ud"&enici prije 1914.L <$o&us nak$adni zavod, >ko$ska knjiga, )agre&,199?. 116 ustro+

?-. 7uz&a#i%,D"evadE Bosansko ercegovako! 1914.,Sarajevo,1999.

:acionalno#politiki saboru i jezino pitanje

odnosi 1912.#

?0. 7uz&a#i%, D"evadE Politika i privreda u BiH pod austrougarsko! upravo!, Sarajevo, ?66?. ?/. 8am&erovi%, HusnijaE Begovski ze!lji"ni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918., Iau!noistra"iva!ki institut == BBI SBI ==,Sarajevo, ?665. ?9. 8apetanovi%, 1e'med &eg Fju&u#akE Lto !isle !u a!edanci u Bosni, Sarajevo,1//-. .6. 8apid"i%, Hamdija, <grarno pitanje u BiH za vrije!e <ustrougarske vladavine E1878.#1918.M% 7ugos$avenski narodi pred 2rvi svjetski rat, S IU, 4dje$jenje dru#tveni' nauka, knjiga -1., Beograd, 19-0. .1. 8apid"i%, HamdijaE Bosna i Hercegovina pod austrougarsko! upravo!, Sarajevo, 19-/. .?. 8apid"i%, HamdijaE Poloaj BiH za vrije!e austrougarske uprave Edravnopravni odnosiM% Bstorijske pretpostavke @epu&$ike BiH, Bnstitut za istoriju radni!kog pokreta, Sarajevo, 19-/. ... 8aramati%, 1arkoE -ranjevci Bosne &rebrene u vrije!e austrougarske uprave 1878.#1914.% Sarajevo, 199?. .4. 8issinger, Henry E *iplo!acija, <o$den marketing )agre&, ?666. .5. 8ova!i%, S$avko Sarajevo, 190-. .-. 8ra$ja!i%, ,omis$avE 78lla9ev rei! u BiH od 1884.#1923 ., Sarajevo 19/0. .0. 8ru#evac, ,odorE &arajevo pod austrougarsko! upravo! 1878.# 1918., Sarajevo, 19-6. ./. Fapenda, StjepanE Berlinski kongres i *ejtonski sporazu! , ;ije%e 8ongresa &o#nja!ki' inte$ektua$aca, Sarajevo, 1999. .9. 1a(ar, Bo"oE Pokret &rba Bosne i Hercegovine za vjersko# prosvjetnu sa!oupravu, Sarajevo, 19/?. ntoE <ntun 7neevi;% :jegovi pogledi na povijest Bosne i njezine proble!e u drugoj polovici 19. stolje;a%

115

46. 1a$&a#a,

nteE Hrvatski i srpski nacionalni proble! u Bosni i

Hercegovini u vrije!e rei!a Benja!ina 78lla9a% $.dio% E 1884.# 189N.M, 4sijek ,1946. 41. 1andi%, DominikE Otnika povijest Bosne i Hercegovine , ,oronto+ )uric'+ @oma+ 5'icago, 19/?. 4?. 1ari%, AranjoE Pregled :apretkovi 1927.#4224.% Hrvatsko ku$turno rvatski narodni kalendara dru#tvo Iapredak, <$avna

podru"nica )agre& i Sredi#njica Sarajevo, ?66?. 4.. 1emija, 1inkaE Bosanski vjesnici#poeci "ta!pe kod bosanski !usli!ana% Sarajevo, 199-. 44. 1e#i%, 45. Iiki%, ?664. 4-. Iiki%, 40. Iiki%, 4/. Iiki%, 49. Iiki%, ndrijaE Ara Didakova skr& za Hercegovinu, dokumenti, ndrijaE Hercegovaki i bosanski (ranjevci iz!e1u 1844. i ndrijaE Hercegovaki ustanak u svjetlu novi izvora , 1ostar, ?66?. 1944.godine, 1ostar, 199-. Sarajevo, 1900. ndrijaE 5lazak austrougarske vojske u Hercegovinu, )agre&, 19/6. 56. 2api%, 1itarE Lkolstvo u Bosni i Hercegovini za vrije!e austrougarske okupacije 1878.#1918.% ;ese$in 1as$e#a, Sarajevo, 190?. 51. 2eri%, BvoE 'ladi &upilo, )agre&,199-.. 5?. 2i$ar, BvoE 6unoslavensko pitanje i svjetski rat, ;ara"din, 1996. 5.. 2i$ar,BvoE Politiki ze!ljopis rvatski ze!alja% geopolitika studija Sarajevo 191/.,5., pretisak 5onsi$ium )agre&, 1995. 54. 2i$ar, BvoE 5sud rvatski ze!alja% Pro !e!oria% &vjetski rat i Hrvati% *iktat geopolitikog poloaja , 5onsi$ium )agre& , 1990. 55. 2opovi%, ;asi$ijeE $stono pitanje# Historijski pregled borbe oko opstanka 0s!anske carevine u Bevantu i na Balkanu , Sarajevo, 19-5. 118 demagaE 'oj odgovor bezi!eni! klevetnici!a i drugi ndrijaE -ra *idak Bunt;% rvatski i crkveni velikan, 1ostar, tekstovi% ,e#anj ,199/.

5-. 2u$ji%, BvicaE Hrvati katolici donje Hercegovine i $stona kriza# Hercegovaki ustanak 187G.#1878.,Du&rovnik+Ieum, ?664. 50. 2urivatra, ti*L Bmamovi%, 1usta*aL 1a'mut%e'aji% @usmirE rvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu , rvatsko pravo na BiH% )agre& 196/., 'usli!ani i Bo"nja"tvo, 1us$imanska &i&$ioteka, Sarajevo, 1991. 5/. @adi%, StjepanE Pivo )agre&, 196/. 59. @adi%, StjepanE Pivo 4granak 1atice 'rvatske Sisak, 4granak 1atice 'rvatske Fju&u#ki, )agre&+Sisak+Fju&u#ki, 199.. -6. Sosnosky, ,'eodor vonE *ie Balkanpolitik Qsterreic #5ngarns seit 18NN.% >,eiter Band, Sttutgart+Ber$in, 1914. -1. Sumner, B.H. E 19-?.. -?. ;iator, ScotusC @.J.Seton+JatsonDE Britisc e Politik und etniki ustava i Balkankrise% Be!+Feipzig, 1969. 6;. Larevi;% OdinK 5stav i Politika#kritika 1990. -4. ;uku#i%, ,omoK 'e1usobni odnosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini 1878.#1923., 1ostar, 1994. -5. >bornik 6osip &tadler#Pivot i djelo , ;r'&osanska kato$i!ka teo$ogija, Sarajevo, 1999. --. )ovko, Fju&omirE Bosna i Hercegovina 1878.#1943., 1ostar, 1996. -0. )ovko, Fju&omirE &tudije iz pravne povijesti Bosne i Hercegovine 1878.#1941.% 1ostar, ?660. postrepublikog ustavotvorstva u Bosni i Hercegovini , Sarajevo, =ussia and t e Balkans 1872.#1882., Fondon,

119

&D M $ a n c i i r a s p r a v e 1. Bak#i%, 1irsadE 'usli!anstvo s pogledo! na zapad , u knjizi demaga 1e#i%, 'oj odgovor bezi!eni! klevetnici!a i drugi tekstovi% ,e#anj,199/. ?. B$a"evi%, ;e$imirE :adbiskup &tadler i (ranjevci, u z&orniku 7osip Stad$er+"ivot i dje$o, Sarajevo,1999. .. Dr$jo, 1atoE :adbiskup &tadler i pitanje upa , u z&orniku 7osip Stad$er+"ivot i dje$o, Sarajevo, 1999. 4. <rijak% >oranK Benja!in 78lla9 i vr bosanski nadbiskup 6osip &tadler , 2ro&$emi kato$icizma u Bosni i Hercegovini, 2ri$ozi Bnstituta za istoriju, Sarajevo ?664. 5. <rijak, )oranE *va doku!enta iz 1917., <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra 2i$ara, sv. BB., )agre& ?66?. -. <rijak, )oranE 0 sadraju pro!e!orije $ve Pilara caru 7arlu $. E $@.M iz kolovoza 1917.<odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra Bve 2i$ara, sv. BB., )agre& ?66?. 0. <ross, 1irjanaE Hrvatska politika u BiH od 1878. do 1914 .,Historijski z&ornik, )agre&, 19--.H-0. /. Hauptman, AerdoE Bosansko ercegovaki aga u procijepu iz!e1u privredne aktivnosti i rentijerstva na poetku ??.stolje;a% <odi#njak Dru#tva istori!ara Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 19-9. 9. Hauptmann,AerdoE 7o!binacije oko dravnopravnog poloaja Bosne i Hercegovine na poetku prvog svjetskog rata , <odi#njak Dru#tva istori!ara Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 19-1. 16. Bmamovi%, 1usta*aE Bosna iz!e1u os!anske i absbur"ke carevine u istonoj krizi 187G.#1878., kademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, pose&na izdanja, knjiga :::, Sarajevo, 1900. 11. Bmamovi%, 1usta*aE -aktori bosansko ercegovake posebnosti u okviru <ustrougarske !onar ije, pose&an otisak iz Aodi"njaka 2ravnog *aku$teta u Sarajevu godina ::B;., 190-. Sarajevo, 1900. 1?. 8apid"i%, HamdijaE <ustrougarska politika u Bosni i Hercegovini i jugoslovensko pitanje za vrije!e Prvog svjetskog rata% u knjizi Bosna

140

i Hercegovina pod austrougarsko! upravo! Elanci i raspraveM , Sarajevo, 19-/. 1.. 8apid"i%, HamdijaE *va priloga novijoj istoriji Bosne i Hercegovine , <$asnik r'iva i Dru#tva ar'ivista Bosne i Hercegovine, sv. BB., Sarajevo, 19-?. 14. 8apid"i%, HamdijaE Pripre!anje ustavnog perioda u Bosni i Hercegovini E1928.#1912.M% <odi#njak Bstorijskog dru#tva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1959. 15. 8o$ar, 1iraE Dr Bvo 2i$ar i gospodarstvo Cs pose&nim osvrtom na &ankarstvoD, <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra. Bve 2i$ara, sv. B., )agre&,?661. 1-. 8ri#to, BvoE U$oga Bve 2i$ara u 'rvatskom organiziranju u Bosni i Hercegovini, <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra. Bve 2i$ara, sv. B., )agre&, ?661. 10. 1atijevi%, )$atkoE *ravnopravne koncepcije dr. $ve Pilara i vr bosanskog nadbiskupa dr. 6osipa &tadlera E od Pro!e!orije do $zjave klerikalne grupe bosansko ercegovaki "ivota i dje$a dra. Bve 2i$ara, sv. B., )agre&, ?661 1/. 1atijevi%,)$atkoE 0d //&vibanjske deklaracije// do //$zjave// nadbiskupa &tadlera# dva vi1enja rje"enja //6unoslavenskog pitanja// E 1917.M , 6osip &tadler#Pivot i djelo, ;r'&osanska kato$i!ka teo$ogija, Sarajevo,1999. 19. 1atijevi%,)$atkoE Politiko djelovanje dr. $ve Pilara i poku"aj rje"avanja 6unoslavenskog pitanja u <ustro#5garskoj 'onar iji E oujak#listopad 1918.M, <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra. Bve 2i$ara, Svezak B., )agre& ?661. ?6. 1atijevi%, )$atkoE Jri doku!enta iz godine 1917. i 1918 ., <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra Bve 2i$ara, sv. BB., )agre&, ?66?. ?1. 1atkovi%, StjepanE 2o$iti!ke pri$ike ==nagod&ene== Hrvatske u o!ima Bve 2i$ara, <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra. Bve 2i$ara, sv. B., )agre& ?661. katolika% kolovoz# prosinac 1917. godineM% <odi#njak 2i$ar, 2rinosi za prou!avanje

141

??. 1eti$jevi%, 'metE Lta je istina o <de!#agi 'e"i;u u knjizi 199/.

demaga

1e#i%, 1oj odgovor &ezimenim k$evetnicima i drugi tekstovi % ,e#anj, ?.. 2av$i!evi%,DragutinE 0 vre!enu i prostoru djelovanja dra. $ve Pilara , 2rinosi za prou!avanje "ivota i dje$a dra. Bve 2i$ara, sv. BB, )agre&, ?66?. ?4. 2i$ar, BvoE :adbiskup &tadler i Hrvatska narodna zajednica Cserija !$anaka u $istu Hrvatska zajednica+)ajedni!arD, Sarajevo, 1916. ?5. ,opi%, AranjoE &tadler i politika, u z&orniku 7osip Stad$er+"ivot i dje$o, ;r'&osanska kato$i!ka teo$ogija, Sarajevo, 1999. ?-. )ovko,Fju&omirE 1ostaru, Bosna i Hercegovina u vrije!e austrougarske uprave 1878.#1918., )&ornik radova 2ravnog *aku$teta Sveu!i$i#ta u &r. :;BBB., ?665. ?0. )ovko, Fju&omirE :acionalno pitanje u BiH u vrije!e austrougarske uprave 1878.#1918., )&ornik radova 2ravnog *aku$teta u 1ostaru, &r. :;B., ?66.. ?/. )ovko, Fju&omirE Povijesna ute!eljenja Hrvatske zajednice Herceg# Bosne u Bosni i Hercegovini, )&ornik radova 2ravnog *aku$teta Sveu!i$i#ta u 1ostaru, 1ostar, 199/.

III. ENCIKLO EDIJE 4p%a encik$opedija 7F), )agre&, 19/1. 3ncik$opedija 7ugos$avije, sv. B., )agre&, 19/6. 3ncik$opedija 7ugos$avije, sv. BBB., )agre&, 19/4. Hrvatski &iogra*ski $eksikon, )agre&,19/9. Hrvatski &iogra*ski $eksikon, sv. B. )agre&, 19/.. Hrvatski $eksikon, sv. BB., )agre&, 1990. ,ko je tko u IDH, )agre&,1990.

144

IV. NOVINE Bo#njak Bosansko'ercegova!ke novine Hrvatski dnevnik Hrvatska zajednica 7ugos$avenski $ist 8r#%anska o&ite$j 1usavat 4&zor @adni!ka o&rana ;r'&osna )eman

V. ZAKONSKI RO ISI 1. Daytonski mirovni sporazum, Sarajevo 199-. ?. )akoni o ustavnim ured&ama za Bosnu i Hercegovinu, 2revi#nje rje#enje od 10. *e&ruara 1916. .

14;

RILOG
2opis stanovni#tva za vrijeme austrougarske v$asti

Stanovni#tvo mus$imani pravos$avni kato$ici osta$i ukupno

11.0. g4d. 44/ -1. 49- 0-1 ?69 ?.1 . -05 1 15/ 446

111,. g4d. 49? 016 501 ?56 ?-5 0// - .4. 1 ..- 691

110,. g4d. 54/ -.? -0. ?4..4 14? 1? 60? 1 5-/ 69?

1015. g4d. -1? 1.0 /?5 41/ 4.4 6-1 ?- 4?/ 1 /9/ 644

O IS S#ANOVNI'#VA BOSNE I HERCEGOVINE ZA VRIJEME AUS#ROUGARSKE VLAS#I

;r47 sta<46<ika

1666666 /66666 -66666 466666 ?66666 6 1/09. 1//5. 1/95. 1916. god god god god 6ri7898 :4:isa 1us$imani 2ravos$avni 8ato$ici 4sta$i

14<