Plitvice Zbornik 2016

Plitvice
Plitvice
Plitvice
i
i
R a d o v ii
ARHIVI
ARHIVI
ARHIVI
I DOMOVINSKI
I DOMOVINSKI
I DOMOVINSKI
RATRAT
RAT
i
i
49. savjetovanje
49. 49.
savjetovanje
savjetovanje
hrvatskih
hrvatskih
hrvatskih
arhivista
arhivista
arhivista
Plitvice,
Plitvice,
26.Plitvice,
26.
28. listopada
26.
28.listopada
28.2016.
listopada
2016.2016.
v
v
HRVATSKI
MEMORIJALNO
DOKUMENTACIJSKI CENTAR
DOMOVINSKOG RATA
a
a d
d o
o
2016
2016
2016
R
R
ISBN 978-953-58736-1-7
ISBN ISBN
978-953-58736-1-7
978-953-58736-1-7
HRVATSKO
HRVATSKO
ARHIVISTIKO
HRVATSKO
ARHIVISTIKO
ARHIVISTIKO
DRUTVO
DRUTVO
DRUTVO
49. SAVJETOVANJE HRVATSKIH ARHIVISTA
ARHIVI I DOMOVINSKI RAT

26. 28. listopada 2016.
Plitvice
R A D O V I
Nakladnik
Hrvatsko arhivistiko drutvo
Za nakladnika
Draen Kuen
Urednica
Silvija Babi
Lektura
Martina Kramari
Grafiko oblikovanje, prijelom i tisak

Denona d.o.o., Zagreb
Naklada
400 komada
Objavljeno potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske
ISBN 978-953-58736-1-7
CIP zapis je dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 000945538.
Radovi 49. savjetovanja hrvatskih arhivista
ARHIVI I DOMOVINSKI RAT
Organizacija:
Hrvatsko arhivistiko drutvo (HAD),
Dravni arhiv u Gospiu (DAGS),
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (HMDC DR)
Mjesto i vrijeme odravanja:

Plitvice, hotel Jezero, 26. 28. listopada 2016.
Organizacijski odbor:
Draen Kuen (predsjednik HAD, Dravni arhiv u Osijeku), Ivica Mataija (ravnatelj Drav-
nog arhiva u Gospiu), Silvija Babi (lanica Predsjednitva HAD, Hrvatski dravni arhiv),
Marija Fajdi (Dravni arhiv u Gospiu), Danijela Krmpoti (Dravni arhiv u Gospiu),
Melina Lui (lanica Predsjednitva HAD, Hrvatski dravni arhiv), Ivo Orekovi (pod-
predsjednik HAD, Dravni arhiv u Dubrovniku)
Programski odbor:
Draen Kuen, Ante Nazor (ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra
Domovinskog rata), Ivica Mataija, Silvija Babi, Ana Holjevac Tukovi (Hrvatski memori-
jalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata), Nada Klobuar (Dravni arhiv u Gospiu),
Melina Lui, Mate Rupi (Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog
rata), Hrvoje Stani (lan Predsjednitva HAD, Filozofski fakultet u Zagrebu)
PROGRAM SAVJETOVANJA / SADRAJ
Arhivsko i registraturno gradivo na podruju okupiranoga dijela Like

prije, tijekom i nakon Domovinskoga rata
(Ivica Mataija, Nada Klobuar) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Arhivski fondovi paradravnih ustanova Republike Srpske Krajine pohranjeni

u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata
i dravnim arhivima u Hrvatskoj
(Ana Holjevac Tukovi, Mate Rupi) . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Pregled arhivskoga gradiva vojne provenijencije Republike Srpske Krajine

u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata
i dravnim arhivima Republike Hrvatske
(Ilija Vuur, Janja Sekula) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Prikupljanje i vrednovanje memoarskog gradiva iz Domovinskog rata

metodom usmene povijesti
(Ivan Rado, Tomislav ulj) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. svjedok vremena

(Martina Krivi Leki) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar (1992. 1996.)

(Senad Aulovi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Fondovi upravne paravlasti u razdoblju 1991.1997. na podruju Baranje

(Vesna Boi-Drljaa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Organizacija sudbene vlasti na okupiranom podruju istone Hrvatske

u razdoblju od 1991. do 1997. godine
(Melita Ronevi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
Ratne godine Meunarodnog djejeg festivala u ibeniku (1991. 1995.)
(Nataa Mualo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
Pregled arhivskoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini

koje je pohranjeno u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru
Domovinskoga rata
(Ivan Brigovi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
Ouvanost/cjelovitost arhivskoga gradiva na primjeru 18. korpusa

Srpske vojske Krajine
(Julija Baruni Pletikosi, eljka Krie) . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Vojne karte zapadne Slavonije u zbirkama

Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata
(Natko Martini Jeri) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Arhivsko gradivo o zarobljenicima srpskih logora Klinike

za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu
(Radoslav Zaradi, Elvira eljuska-Toev) . . . . . . . . . . . . . . . 189
Arhivsko gradivo nastalo tijekom Domovinskoga rata

preuzeto u Dravni arhiv u Slavonskom Brodu
(Gordana Slanek, Tomislav Radoni) . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Arhivsko gradivo na podruju nadlenosti Dravnoga arhiva u Vukovaru

relevantno za istraivanje Domovinskoga rata i okupacije hrvatskoga Podunavlja
(1991. 1996.)
(Petar Elez, Branimir Peti, Irena Milobara) . . . . . . . . . . . . . . . 217
Konzerviranje i restauriranje gradiva u Sredinjemu laboratoriju

za konzervaciju i restauraciju HDA oteena u Domovinskome ratu
(Martina Bagatin, Dubravka Pilipovi) . . . . . . . . . . . . . . . . 231
Propaganda i odmak od propagande u hrvatskim dugometranim

igranim filmovima o Domovinskome ratu 1990-ih
(Juraj Kuko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
Oteto zaboravu Domovinski rat u arhivima Hrvatske radiotelevizije

(Katarina Barba, Edita Modlic) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
Od digitalizacije lanaka i bibliografije Rat u Hrvatskoj do digitalne zbirke
(Sofija Klarin Zadravec, Tomica Vrbanc) . . . . . . . . . . . . . . . . 267
Djelovanje Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu

od poetaka Domovinskoga rata do akcije Bljesak
(Ivan Medved, Joakim ii) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281
Dravni arhiv u Zadru u Domovinskom ratu

(Marijan Maroja) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293
Posebnosti zatite i preuzimanja arhivske grae ratne provenijencije

(1992. 1995.) na podruju nadlenosti
Arhiva Tuzlanskoga kantona
(Omer Zuli) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 307
Akvizicijska politika Dravnoga arhiva u Sisku u poslijeratnome razdoblju

(Nela Kuani) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321
Karlovaki arhiv u Domovinskome ratu

(Marija Jaguni) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335
Osvrt na problematiku zatite, vrednovanja i preuzimanja ratne produkcije

arhivske grae na podruju Bosne i Hercegovine (1992. 1995.)
(Azem Koar) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
Domovinski rat u kontekstu arhivske pedagogije

primjer iz prakse Dravnoga arhiva u Gospiu
(Katarina Mataija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 355
Problematika zatite i spaavanja u izvanrednim okolnostima stradale

arhivske grae Arhiva Bosne i Hercegovine
(Sinia Domazet) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375
Koncepti rada s metapodatcima nastalima u procesima digitalizacije

(Arian Rajh, Zrinka imunda-Perojevi) . . . . . . . . . . . . . . . 389
Problem ouvanja gradiva u elektronikome obliku

na primjeru elektronike pote
(Maja Kovaevi Kuzmani) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 405
Kriteriji za odabir formata za dugoronu pohranu elektronikoga gradiva
(Ksenija Lonari, Tomislav Ivanjko) . . . . . . . . . . . . . . . . . 413
Norme za elektronike vremenske igove i mogunosti njihove primjene

u arhivskoj struci
(Ira Volarevi, Hrvoje Stani) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425
PRILOG
Mimo strunoga diskursa: jesen 1991. u Gospiu

- ratni dnevnik Milana upana - Mie (Ulomci) . . . . . . . . . . . . . 437
Ivica Mataija
Nada Klobuar
Dravni arhiv u Gospiu
Arhivsko i registraturno gradivo

na podruju okupiranoga dijela Like
prije, tijekom i nakon Domovinskoga rata
Pregledni znanstveni rad UDK 930.251(497.5-3 Lika)1991/1995
930.251(497.5-3 Lika)
U radu se na dijakronijskoj i sinkronijskoj razini analizira stanje arhivskoga gradiva s likih podruja
koja su tijekom Domovinskoga rata bila okupirana. Razmatrat e se razdoblje poetka prisilna izdvajanja
likih opina iz ustavno-pravnoga poretka Republike Hrvatske, vrijeme ratne agresije i privremene okupa-
cije, konana osloboenja okupiranih likih podruja 1995. i suvremeno stanje skrbi o predmetnome regi-
straturnom i arhivskom gradivu u svjetlu nadlenosti Dravnoga arhiva u Gospiu. Na temelju dostupnih
podataka izradit e se shematizam stvaratelja prije okupacije s uvidom u stanje arhivskoga i registraturnoga
gradiva u pismohranama, opisati gradivo koje je nastalo radom stvaratelja na okupiranome podruju, utvr-
diti tete na gradivu tijekom okupacije i nakon nje te utvrditi razina ouvanosti gradiva i njegove disperzi-
ranosti u razliitim arhivskim ustanovama i institucijama u Lici i izvan nje.
Kljune rijei: arhivsko gradivo, okupacija, shematizam, stanje, stvaratelji, teta
Uvod
Politike i sigurnosne prilike u Lici, a osobito u opinama Donji Lapac, Graac, Korenica i dijelu
tadanjih opina Gospi1 i Otoac2, u kojima su Srbi bili veina, zaotrile su se ve nakon prvih viestra-
nakih izbora u SR Hrvatskoj odranih u proljee 1990. Birai su se u tim opinama podijelili izmeu
Srpske demokratske stranke (SDS) i Saveza komunista Hrvatske Stranke za demokratske promjene
(SKH-SDP). SDS je u Lici pobijedila u Donjem Lapcu i Graacu, a u Korenici je pobijedio SKH-SDP. Iako
1
U prosincu 1990., nakon provedenoga referenduma, 15 mjesnih zajednica na istonome dijelu opine Gospi (Lipovo Polje,
Studenci, Kr-Mlakva, Liki Osik, Divoselo, iroka Kula, Ostrvica, Krukovac, Barlete, Pavlovac, Vrebac, Mogori, Poitelj,
Medak i Radu), s veinskim srpskim stanovnitvom, proglasilo je odvajanje od opine Gospi i pripojenje opini Graac,
to je ova i prihvatila 20. 12. 1990. U isto su vrijeme pokrenuli inicijativu za osnivanjem opine Medak Istoni Gospi.
2
Tadanja Mjesna zajednica Vrhovine, na referendumu odranomu 9.12. 1990., donijela je odluku o izdvajanju iz sastava
opine Otoac i pripajanju opini Korenica. Vlada tzv. Republike Srpske Krajine 16. 6. 1994. donijela je odluku o osnivanju
optine Vrhovine, u koju su, uz vrhovinska naselja, ukljuili i dio naselja grada Otoca, koja su oznaili kao privremeno
okupirana.
10 I. Mataija, N. Klobuar, Arhivsko i registraturno gradivo na podruju okupiranoga dijela Like
je po izbornim rezultatima SDS bila marginalna stranka, ona je relativno brzo postala stranka predvod-
nica velikog dijela Srba u Hrvatskoj za koje je pobjeda HDZ-a bila nita drugo nego povratak na stanje
pred 1941., odnosno povratak ustatva. (Marijan 2006: 217, 218) Inzistiranje na ugroenosti, neprihva-
anje Hrvatske kao svoje domovine, izazivanje sukoba i neskrivena tenja za stvaranjem Velike Srbije
doveli su do nelegalne odluke o pripajanju tih opina takozvanoj Zajednici opina Sjeverne Dalmacije i
Like, kojoj je opina Donji Lapac pristupila 28. lipnja, opina Graac 29. lipnja 1990., a opinu Titova
Korenica koja nije, usprkos intenzivnim pritiscima SDS-a, donijela odluku o pripojenju, Milan je Babi
jednostavno pripojio takozvanoj SAO Krajini (Grkovski 2007: 39) U Srbu je 25. srpnja u organizaciji
SDS-a odran masovni miting na kojemu je proglaena Deklaracija o suverenosti i samostalnosti Srba u
Hrvatskoj, a od 19. kolovoza do 2. rujna organiziran je referendum o srpskoj autonomiji, koji je u Lici
proveden u svim opinama. Pozivajui se na taj referendum, u Kninu su 21. prosinca 1990. pobunjeni
Srbi proglasili Srpsku autonomnu oblast Krajinu, u koju su od likih opina uli Graac (s 15 gospikih
mjesnih zajednica), Korenica i Donji Lapac. Godinu dana kasnije, 19. prosinca 1991. SAO Krajina postala
je Republika Srpska Krajina (Paukovi 2005).
U vrijeme kada je u Kninu proglaena SAO Krajina, srpska pobuna u Hrvatskoj, poznata kao Balvan
revolucija, ve je trajala nekoliko mjeseci. Poela je u Kninu 17. kolovoza 1990. i ubrzo se proirila po
okolnim opinama s veinskim srpskim stanovnitvom. U Lici su se 17. kolovoza oko Graaca, Korenice
i Donjega Lapca pojavili naoruani civili. U Graacu je okupljena masa provalila u stanicu milicije nasto-
jei oteti oruje, u Donjem je Lapcu odran masovni prosvjedni skup, dok su se u Korenici pojavile
cestovne barikade i prijetnje miniranjem i uruavanjem ceste u smjeru Slunja, tj. Zagreba. Zbog ope
nesigurnosti koja je vladala na tome podruju, prometnica Zagreb Split preko istone Like posve je
opustjela, a uestalo su minirane eljeznike pruge (Ragu 2012). Na taj su nain pobunjeni Srbi nastojali
i prometno-gospodarski taj prostor izdvojiti iz ustavnopravnoga poretka Republike Hrvatske.
U takvome se ambijentu nadlenost Dravnoga arhiva u Karlovcu nad stvarateljima i imateljima
arhivskoga gradiva u tadanjim likim opinama Titova Korenica, Graac, Donji Lapac i dijelova tada-
njih opina Gospi i Otoac, definirana odlukom o osnutku Historijskoga arhiva u Karlovcu 1960.3, ipak
3
Razmatrajui stanje arhiva na teritoriju ondanje Narodne Republike Hrvatske Savjet za kulturu i nauku 1957. godine upu-
tio je svim Narodnim odborima kotareva dopis u kojemu izmeu ostaloga stoji: na teritoriju nae Republike djeluje
devet arhiva od kojih etiri dravna, a ostali su gradski (). Time je najvei dio teritorija NR Hrvatske obuhvaen arhiv-
skom mreom, ali ima jo uvijek podruja koja nemaju niti jednog arhiva kao to su Istra, Kordun, Lika. () Savjet je
usvojio perspektivni plan osnivanja arhivskih ustanova predloen po Arhivskom savjetu NR Hrvatske. Mreom arhiva u
tome planu pod tokom 6. obuhvaen je i arhiv u Karlovcu koji bi obuhvatio tri kotara: Karlovac, Ogulin i Gospi, ali kad
se stvore uvjeti, u Gospiu bi se mogao organizirati samostalni arhiv.
Prigodom osnivanja ondanjega Historijskog, a dananjega Dravnog arhiva u Karlovcu 1960. godine razmatrana je potreba
i mogunost osnivanja arhiva i za tadanji kotar Gospi. No, Sekretarijat za prosvjetu i kulturu Narodnoga odbora kotara
Gospi u suglasnosti za osnivanje Historijskoga arhiva u Karlovcu upuenoj 27. 11. 1959. godine istoimenomu sekretarijatu
NOK-a Karlovac istie:
U vezi usmenog razgovora sa naelnikom Sekretarijata za prosvjetu i kulturu NOK-a Karlovac, a na osnovu uputa Savjeta
za kulturu NRH po predmetu otvaranja historijskog arhiva u Karlovcu, Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora
I. Mataija, N. Klobuar, Arhivsko i registraturno gradivo na podruju okupiranoga dijela Like 11
uspjela odrati do svibnja 1991. te posljednjega nadzora pismohrana koje je u ime Arhiva vodio Milan
Radovanac, tadanji voditelj Vanjske slube Dravnoga arhiva u Karlovcu, koji se kasnije pridruio pobu-
njenim Srbima4. Djelovanje pojedinih arhivista iz tadanjega Dravnog arhiva u Karlovcu mogue je
promatrati i kroz prizmu ideje i agresorskoga djelovanja na zauzimanju zapadnih granica velike Srbije na
crti Karlobag Ogulin Karlovac Virovitica. Njezinom se realizacijom, dodue na uemu od planira-
noga prostora, utemeljenoj na etnikome ienju srpskih prostora, nastojalo upravljati i kulturnom
batinom, dakle i arhivskim gradivom. Kako je dolo do toga da se, bar sto se tie srpske strane, vanda-
lizam prema tuem nasleu prosto legalizuje, kada se zna da je Vladina komisija iz Beograda, na elu sa
Nikolom Kusovcem5 ve 1991. godine imala zadatak da uz pomo vojske, kamiona i metalnih sanduka
spase umetnika dela sa teritorije Hrvatske, pod srpskom kontrolom? Prvo, po priznanju pomonika
ministra Begeniia, operacija je poela suvie kasno, da bi se spaslo neto od paramilitarnih trupa
koje su bile u konfliktu. Drugo, Nikola Kusovac je na terenu odluio da ne dodirne rukom nita to je
hrvatsko, odbijao je da ue u bilo koji katoliku crkvu. Gvardian, na primer, citira njegovu izjavu datu
u to vreme TV Beograd da hrvatsko i katoliko ubre treba da bude ostavljeno i uniteno. (www.aim-
press.ch/dyn/pubs/archive/.../50205-001-pubs-beo.htm. (14. 4, 2016.).
Odtad pa do kolovoza 1995., odnosno do vojno-redarstvene akcije Oluja, okupirana lika podruja
ostala su izvan dosega hrvatskih vlasti, a time i arhivske slube u Republici Hrvatskoj. U vrijeme okupa-
cije arhivsko i registraturno gradivo ostalo je na okupiranome podruju u pismohranama stvaratelja/
imatelja, kojih je prema evidenciji Dravnoga arhiva u Karlovcu bilo ukupno 83. Od toga se 5 stvaratelja
odnosi na upravu, 3 na pravosue, 15 na prosvjetu, 2 na fondove SIZ, 31 na privredu, 3 na kulturu, 5 na
zdravstvo, 15 na drutveno-politike organizacije, a ostalo ine 4 stvaratelja.6 U dostupnim zapisnicima7
kotara Gospi je suglasan, da se u sadanjoj fazi i mogunostima kotara Gospi, otvori jedinstven historijski arhiv u Kar-
lovcu za kotareve Karlovac, Gospi i Ogulin, s time da u Gospiu postoji sabirni centar u kome e se uvati materijali sa
podruja kotara Gospi. Perspektivno, tj. kada se situacija popravi i u kadrovskom i u materijalnom pogledu, pristupit e se
u Gospiu formiranju samostalnog historijskog arhiva za kotar Gospi.
U tome smislu 6. srpnja 1960. Narodni odbor kotara Gospi donio je Rjeenje o organizaciji arhivske slube na podruju
kotara Gospi u kojemu stoji:
1. Arhivsku slubu na podruju kotara Gospi vri Historijski arhiv u Karlovcu, preko svog sabirnog centra u Gospiu.
(navodni znaci trebali bi ii ispred 1.)
2. Narodni odbor kotara Gospi za vrenje arhivske slube na podruju kotara, osigurava Historijskom arhivu u Karlovcu
srazmjerni dio financijskih sredstava u obliku dotacije prema godinjem predraunu Historijskog arhiva.
Situacija u perspektivnom smislu naalost nije bila ili nije htjela biti takva da bi se osnovao arhiv, a sabirni centar formiran
1959./60. radio je do poetka Domovinskoga rata, s tim da je gradivo iz njega preseljeno u Karlovac 1980. godine kada je
dovrena nova zgrada Arhiva.
4
Pobunjenim se Srbima pridruio i tadanji voditelj odjela Drutveno politikih organizacija, Svemir Popovi, koji je postao
zaposlenik Arhiva Republike Srpske Krajine.
5
Nikola Kusovac (1935.) tadanji kustos Narodnoga muzeja u Beogradu, povjesniar umjetnosti i muzejski savjetnik.
6
Dravni arhiv Karlovac, Odjel za arhivsku vanjsku slubu, Pregled oteenog i unitenog arhivskog gradiva na podruju
Dravnog arhiva Karlovac tijekom Domovinskog rata, Karlovac, 1. 9. 1998.
7
Aktivni i pasivni dosjei stvaratelje i imatelja Dravnoga arhiva u Gospiu.
o pregledu pismohrana iz 1990. i 1991. nema podataka o koliini gradiva koje se nalazilo u navedenim
pismohranama, to onemoguuje preciznu procjenu o koliini ukupno zateena gradiva na tim podru-
jima na poetku velikosrpske agresije i stvarnomu odnosu sauvana i unitena ili eventualno privremeno
nedostupna registraturnog i arhivskog gradiva. Procjenu koliine gradiva mogue je temeljiti na zapisni-
cima iz ranijih godina, zakljuno s 1988. i 1989., prema kojima je mogue pretpostaviti da je na tomu
podruju prije okupacije u spremitima stvaratelja/imatelja postojalo cca 5 300 d/m arhivskoga i registra-
turnoga gradiva.8
Arhivska sluba na okupiranim podrujima

Prema dostupnim izvorima okupacijske su vlasti tzv. SAO Krajine 30. lipnja 1992. godine osnovale
Arhiv Republike Srpske Krajine, kao ustanovu od posebna interesa, sa zadaom da vri poslove zatite
arhivske grae dravnih organa i organizacija i drugih institucija od dravnog interesa za Republiku9.
Arhiv je bio smjeten u zgradi stare gimnazije u Kninu, a oito nije mogao u cijelosti koristiti dodijeljeni
prostor pa zbog ovakvog stanja svi zaposleni borave u jednoj prostoriji (), a od radnoga su se prostora
koristili jo jednom prostorijom koja slui kao spremite i boravak u njoj je ogranien samo na toplija
godinja doba.10 Ministarstvo kulture i vjera 1994. izvjeuje Arhiv da je Vlada Ministarstvu dodijelila
zgradu katolikoga samostana u kojemu bi se, zbog problema s prostorom, trebali stvoriti minimalni
uvjeti za rad Arhiva. U izvjeu direktorice Arhiva, Ljubice Jovanovi, uz koju je u Arhivu bilo zaposleno
jo troje djelatnika, o radu Arhiva tijekom 1993. godine stoji da su te godine djelatnici proveli odreeno
vrijeme na terenu i snimali stanje arhivske grae. Nastavljena je suradnja sa Arhivom Srbije koji nam,
kao ustanova mnogo starija od nas, prua strunu pomo. Ostvareni su kontakti s Arhivom Krajine u
Banjoj Luci. Nastavljeno je sa kompletiranjem strune literature. Izraena su i djelomino podijeljena
imaocima grae, struna pomagala u vidu, zakonom propisanih pravilnika i lista. Vodi se dugoroan
posao na popisu imalaca arhivske grae. Evidentira se graa na terenu kojoj prijeti unitenje i vre se
pripreme za njeno preuzimanje u Arhiv kad se za to steknu uslovi. Izraena je i Vladi RSK predloena
mrea arhivskih ustanova u Republici. U toku je obrada knjinog fonda od nekoliko hiljada bibliograf-
skih jedinica pribavljenih zalaganjem radnika Arhiva.11 Te su godine u suradnji s Muzejom grada Knina
organizirali izlobu pod nazivom Balkanski ratovi Istorijskoga muzeja Srbije, a posebno veliki trud je
uloen u pripremu i postavljanje izlobe Republika Srpska Krajina korijeni dravnosti i nastanak.
() Zbog efikasnijeg rada kao nunost se namee nabavka kompjutera i aparata za fotokopiranje. (),
a zbog slabe prometne povezanosti Republike () namee se potreba nabavke jednog terenskog vozila
za potrebe vanjske arhivske slube.12 Ministar kulture i vjera u izvjeu upuenomu predsjedniku Vlade
8
Ta procjena ne ukljuuje gradivo vojne i policijske provenijencije jer tadanji Povijesni arhiv u Karlovcu nije bio nadlean
nad tom skupinom stvaratelja.
9
Republika Srpska Krajina, Arhiv Krajine Knin, Izvjee Arhiva upueno Ministarstvu za kulturu i vjere Knin, 27. 12. 1993.
10
11
12
Isto.
od 28. kolovoza 1993. izmeu ostaloga navodi: Arhiv RSK od svih institucija u kompetenci ministarstva
najbolje formiran prostorno, kadrovski i organizacijski. Neophodan im je automobil, radi estih obila-
zaka terena. Do sada su koristili YUGO dodijeljen ministarstvi, ali je taj automobil zaplijenjen, pa je
ministarstvo i 5 institucija ostalo bez ijednog vozila.13 O djelovanju Arhiva Republike Srpske Krajine
svjedoe i rijetki novinski lanci i memoarska graa objavljivana u razliitim izvorima.14 Kraj arhivske
djelatnosti na okupiranome podruju Like iitava se iz priprema za evakuaciju i Uputa Regionalnoga
taba civilne zatite Korenica upuenih opinskim tabovima o evakuaciji materijalnih i kulturnih dobara
te evakuaciji stanovnitva od 3. kolovoza 1995. u kojoj stoji: Aktom Republikog taba civilne zatite
broj str. pov. 01-83/95 od 02. 08. 1995. godine, naredjeno je regionalnim i optinskim tabovima civilne
zatite da o d m a h pismeno narede, organima i organizacijama, preduzeima i ustanovama, provodjenje
priprema za evakuaciju: materijalnih dobara arhive, matinih knjiga, dokumenata sa viim stepenom
povjerljivosti pokretnih kulturnih dobara () U ovom zadatku raditi savjesno i temeljito, bez panike,
a u tumaenju i razgovorima objanjavat, da se ovo radi preventive, i da se vei dio ovih zadataka trebao
pripremiti u miru (Marijan 2007: 370, 371).
Povratak nadlenosti hrvatske arhivske slube

Vojno-redarstvenom akcijom Oluja dovreno je osloboenje etiri godine okupiranih dijelova Like.
Na dravnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine snage ZP Gospi poele su izbijati 6.
kolovoza. () U dnevnom izvjeu Zapovjednitva ZP Gospi od 7. kolovoza, koje oko 20 sati primljeno
u Glavni stoer HV-a, napisano je da je zadaa u operaciji izvrena i da je osloboen cijeli prostor u
pojasu ZP Gospi. (Marijan 2007: 87). Tijekom i nakon Oluje, vojne i policijske su slube na osloboe-
nomu podruju Like, organizirano prikupljale arhivsko gradivo nastalo djelovanjem institucija tako-
zvane SAO Krajine. Rije je ponajprije o gradivu vojne i policijske provenijencije. To se gradivo, u razli-
itim fazama sreenosti, danas uva u Hrvatskomu memorijalno-dokumentacijskomu centru Domovin-
skoga rata i u arhivu Ministarstva obrane RH u Zagrebu. Tijek priprema i provoenja vojno-redarstvene
operacije Oluja oito je obuhvatio i segment prikupljanja i zatite zateenoga vojnog i policijskog gradiva
na osloboenome podruju Like, dok se isto nije dogodilo s gradivom ostalih stvaratelja na istome
podruju koji su u svojim pismohranama uvali registraturno i arhivsko gradivo i iz ranijih desetljea
svojega postojanja. Dravni je arhiv u Karlovcu prvi put obiao podruje osloboenih likih opina tek
u rujnu i listopadu 1995. te tijekom 1996. i zapisnicima evidentirao zateeno stanje.
13
Redovni izvjetaj o radu Ministarstva kulture i vjera RSK i republikih institucija pomenutog resora, upuen Predsjedniku
Vlade RSK, Knin, 28. 8. 1993.
14
Pocetkom 1992. godine, jedan od pomenutih entuzijasta, sa nalogom vlade RSK, krenuo je svojim kolima u Petrinju i
Kostajnicu, pod srpskom kontrolom, da pokusa da spase arhivsku gradju. Onda su ga u Vojnicu, predsednik optine i
komandant vojnih jedinica uhapsili rugajui mu se sto mu je u takvim vremenima stalo do papira, a ne do puske. Prisilili su
ga da se vrati, a srpska arhivska gradja je unitena. Srpska biblioteka u Drnisu potpuno je pokradena, iako ju je uvala vojska
RSK. U Graacu, srpskom gradu, predsednica optine, istoriar, naredila je da se lozi arhiva, kad je nestalo drva. (URL:
www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/.../50205-001-pubs-beo.htm. (31. 5. 2016.)).
Na zahtjev Hrvatskoga dravnog arhiva i Komisije za procjenu ratnih teta na arhivskomu gradivu
tijekom Domovinskoga rata, Dravni je arhiv u Karlovcu, na temelju terenskoga obilaska pismohrana,
1998. godine izradio Pregled oteenog i unitenog arhivskog gradiva na podruju Dravnog arhiva u Kar-
lovcu tijekom Domovinskog rata. Taj je pregled obuhvaao i liko podruje, odnosno stvaratelje/imatelje
gradiva koji su djelovali na okupiranome dijelu RH na podruju opine Donji Lapac, opine Graac,
opine Lovinac, opine Udbina, opine Plitvika Jezera Korenica i opine Vrhovine. Usporedba poda-
taka o stanju i koliinama zateenoga gradiva na terenu 1995., 1996. i 1998. upuuje na zakljuak da je
izostanak aktivnosti oko zatite zateenoga gradiva i njegova preuzimanja 1995. i 1996. doveo do dodatne
ugroze znatne koliine gradiva na terenu.
Usporedbom podataka iz navedena Pregleda oteenog i unitenog arhivskog gradiva tijekom Domo-
vinskog rata i Zapisnika o pregledu pismohrana iz dosjea stvaratelja iz 1990./91. rekonstruirane su koli-
ine gradiva na tome podruju. Preteno kod svih stvaratelja rubrika koliine gradiva je prazna, dok je
kod sreenosti gradiva navedeno: sreenost i koliina gradiva nije se mijenjala od prethodnog pre-
gleda. Samim time u navedenome Pregledu oteenog i unitenog gradiva navedena je koliina gradiva
veine stvaratelje evidentirana nekoliko godina ranije, to znai da je tijekom okupacije, ratnih djelovanja
i prvih dana osloboenja, unitena vea koliina gradiva od one navedene u Pregledu i poinjena jo vea
teta na arhivskome gradivu od procijenjene.
Uz utjecaj neposrednih ratnih zbivanja koja su se dogodila na okupiranome podruju, na sudbinu
arhivskoga gradiva uvelike je utjecala i razina organizirane aktivnosti evidentiranja i prikupljanja gradiva
na terenu i skrb o njemu u specifinim okolnostima podruja koje je tek trebalo integrirati u arhivski
sustav Republike Hrvatske. Razradbom dostupnih podataka usporedit e se koliina gradiva koja je na
predmetnome podruju nastala do Domovinskoga rata, koliina gradiva koja je nastala za Domovin-
skoga rata na okupiranome podruju te stanje i ouvanost gradiva po zavretku Domovinskoga rata.
Stanje gradiva na terenu nakon osloboenja

Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja i povratka okupiranih podruja u ustavnopravni poredak
Republike Hrvatske, a samim time i arhivskoga i registraturnoga gradiva stvaratelja/imatelja, odnosno
njegovih ostataka, vraena je i stvarna nadlenost Dravnoga arhiva u Karlovcu u osnivakim aktom
definirane okvire. Stanje koje su djelatnici Arhiva zatekli na terenu svjedoi o razliitim, ali jednako
zapanjujuim razmjerima unitenja gradiva.
Arhivsko i registraturno gradivo s podruja Donjega Lapca i Srba stradalo je u cijelosti. Gradivo
Skuptine opine Donji Lapac, u ukupnoj koliini cca 150 d/m15 izgorjelo je kada je gorjela zgrada Skup-
tine, 1995. godine. Pregled pismohrane Opinskoga suda Donji Lapac izvren je neposredno pred poe-
tak Domovinskoga rata 1991. godine bez navedene koliine gradiva. Zapisnikom iz 1984. godine nave-
dena je koliina od cca 60 d/m gradiva. Gradivo je izgorjelo zajedno sa zgradom, o emu je dopisom iz
15
Slubena zabiljeka br.1 DAKA- dosje stvaratelja SO Donji Lapac (dokument nije datiran).
1997. godine Opinski sud u Donjemu Lapcu, putem upanijskoga suda u Zadru, obavijestio Dravni
arhiv u Karlovcu navodei da starijega gradiva za podruje nadlenosti Opinskoga suda u Donjemu
Lapcu nemaju jer je zgrada suda s cjelokupnom dokumentacijom u tijeku Akcije Oluja potpuno izgor-
jela. Arhiv je zatraio dostavu popisa gradiva.16
Od gradiva uprave u Donjemu Lapcu sauvan je samo malen broj katastarskih mapa u loemu stanju,
iz 1954. godine u koliini cca 1 d/m, koje se i sada nalaze u Ispostavi Podrunoga uredu za katastar Zadar
u Graacu.17
Fragmentarno je sauvano gradivo Osnovne kole Donji Lapac u koliini od 2 d/m koje se sastoji od
Matine knjige uenika, Matine knjige radnika, Zapisnika sa nie teajnoga ispita, imenika uenika meu
kojima najstarija potjeu iz 1948. Usto je gradivo sauvano i ono nastalo djelovanjem kole u razdoblju
1991. 1995. i uva se kao gradivo od trajne vrijednosti u O Donji Lapac.18 S obzirom na to da je kola
djelovala u razdoblju 1991. 1995. godine, svoje su podatke nastavili unositi u ve postojee knjige. Sve
ostalo gradivo s podruja Lapca i Srba je uniteno, odnosno nije sauvano. Tako je u cijelosti nestalo i
gradivo Osnovne kole Srb, Srednjokolskoga centra COUO Veljko Vlahovi Donji Lapac, Fonda za stam-
beno komunalne poslove (s gradivom SIZ-a) Donji Lapac, Centra za kulturu Donji Lapac, umarije Donji
Lapac, Graevinskoga poduzea Visoica Donji Lapac, Drvne industrije Pljeivica Donji Lapac, Gavrilo-
vi poljoprivreda Petrinja RJ Farma Borievac Donji Lapac, Proizvodno-prometnoga poduzea Lika
export-import Donji Lapac, Likatransa, transportnoga poduzea Donji Lapac, Kamensko, poduzea za
proizvodnju i promet odjee i rublja, pogon Stojan Mati Donji Lapac, umarije Srb, Metalija, metalopre-
raivakoga poduzea Srb, DP Vrelo Une, proizvodnja kemijskih proizvoda Srb, RO 27. juli, trgovine,
ugostiteljstva i turizma Donji Lapac, Narodnoga sveuilita Donji Lapac, Doma zdravlja Donji Lapac,
Zdravstvene stanice Srb, Opinskoga komiteta SKH-a Donji Lapac, Opinske konferencije SSRN-a Donji
Lapac, Opinskoga vijea Saveza sindikata Donji Lapac, Opinskoga odbora SUBNORH-a Donji Lapac,
Opinske konferencije SSOH-a Donji Lapac i Veterinarske stanice Donji Lapac.
Moe se procijeniti da je tijekom okupacije i ratnih sukoba s podruja Donjega Lapca i Srba uniteno
cca 1 400 d/m, a ostalo sauvano cca 3 d/m gradiva. Od gradiva nastala radom okupacijskih vlasti sau-
vane su samo 2 knjige.
Gradivo s podruja opine Graac takoer je veim dijelom uniteno, a u odnosu na Donji Lapac ipak
je neto bolje i u veemu obimu sauvano gradivo uprave. Gradivo Skuptine Opine Graac (cca 170
d/m, koliina prije Domovinskoga rata) znatno je devastirano, dok je gradivo Mjesnoga/Matinoga
ureda Lovinac nestalo u cijelosti. Arhivsko gradivo NOO-a Graac i SO-a Graac Dravni arhiv u
Gospiu preuzeo je po slubenoj dunosti u rasponu od 1940. do 2001. godine u koliini od 126,6 d/m
od Opine Graac i Ureda dravne uprave u Zadarskoj upaniji, ispostava Graac.19 Gradivo nastalo pod
16
DAGS-45, Dosje stvaratelja, Opinski sud u Donjem Lapcu.
17
AGS-11 Zapisnik DAGS o pregledu pismohrane Podrunog ureda za katastar Ispostave Graac 2004. godina.
18
DAGS-70 Dosje stvaratelja, Popis gradiva od trajne vrijednosti, lipanj 2000. godina.
19
Dosjei stvaratelja i imatelja Opine Graac i Ureda dravne uprave u Zadarskoj upaniji, Ispostava Graac.
okupacijom u razdoblju 1991. 1995. sauvano je u fragmentima, ukupno 1 d/m, i nalazi se u DAGS-u.20
Rije je uglavnom o invalidninama, graevinskim dozvolama i dokumentaciji o stambenim pitanjima.
Pismohrana Opinskoga suda u Graacu pregledana je 1996. godine, gradivo je sauvano, ali nesre-
eno (slubena biljeka koja se nalazi u dosjeu stvaratelja DAGS-44). Pregledom pismohrane 1998.
godine navedena je koliina gradiva od cca 100 d/m, a zapisnikom iz 2004. godine navedena je koliina
od 125 d/m gradiva. Opinski sud u Graacu po slubenoj je dunosti predao DAGS-u 2007. godine
sauvano arhivsko gradivo Kotarskoga suda Graac 1945. 1962. u koliini od 22,5 d/m. Gradivo tije-
kom Domovinskoga rata nije stradalo. Opinski sud u Graacu radio je za Domovinskoga rata dok je to
podruje bilo okupirano. Iz razdoblja od 1991. do 1995. pronaena su 4 d/m gradiva. Gradivo se nalazi
kod stvaratelja. Nakon sreivanja arhivskoga i registraturnoga gradiva i provedena postupka izluivanja
gradiva stvaratelja 2007. godine u prostoriji pismohrane Opinskoga suda u Graacu nalazi se 37 d/m
gradiva za razdoblje od 1963. do 2007. godine, a u prostoru Zemljino-knjinog odjela 10 d/m gradiva.
Na podruju opine Graac djelovale su Osnovna kola Nikola Tesla i Centar odgoja i usmjerenog
obrazovanja Bio Kesi, u ijim se pismohranama nalazilo cca 25 d/m gradiva. Gradivo osnovne kole
nastalo radom do 1991. godine u cijelosti je uniteno, sauvana je samo knjiga Zapisnika sa sjednice kol-
skoga odbora za razdoblje 1964. 1965. Gradivo COUO Bio Kesi s prednicima nije u cijelosti sauvano.
DAGS je 2010. preuzeo gradivo po slubenoj dunosti u koliini od 5 d/m gradiva za razdoblje od 1962.
do 1981. godine. Srednja je kola Graac radila na okupiranome podruju od 1991. do 1995. godine pod
nazivom Srednja kola Dositej Obradovi. Iz toga perioda postoji gradivo (matine knjige uenika) u koli-
ini od 3 knjige, koje se nalaze u Srednjoj koli Graac. Saznanja o ostalome gradivu kole nema.
Gradivo gospodarstva u opini Graac (7 evidentiranih stvaratelja: Graevno komunalno poduzee
Komunalno Graac, Prvi maj trgovinsko poduzee Graac, Lika mlin, Ugostiteljsko poduzee 9.
decembar, umarija Graac, Liki rudnici nemetala Riice i Drvna industrija Javornik Mazin) s kolii-
nom od cca 380 d/m u cijelosti je uniteno ili nestalo (nije pronaeno u pismohranama i nema nikakva
saznanja o njemu).
S podruja Graaca postoje stvaratelji gradiva kojima dosjei nisu sauvani (Prvi maj trgovinsko
poduzee Graac, Lika mlin i 9. decembar), to onemoguuje realnu procjenu ukupne koliine gradiva
stvaratelja te skupine. Na podruju opine Graac radio je Dom zdravlja Graac (po procjeni cca 180
d/m), ije je gradivo u cijelosti uniteno. Od DPO-a na podruju Graaca djelovalo je 8 stvaratelja s
ukupnom koliinom od 48 d/m gradiva prije Domovinskoga rata, koje je u potpunosti uniteno.
Gradivo stvaratelja koji su djelovali na podruju opine Lovinac prije Domovinskoga rata, Osnovna
kola Mile Pavii, Poljoprivredne zadruge Lovinac i RO Liki rudnici nemetala Riice s koliinom od cca
50 d/m gradiva potpuno je uniteno. O nainu i vremenu njegova unitenja svjedoi tekst M. Japunia:
U okupiranom Lovincu i Sv. Roku agresori su ubili 48 stanovnika, katolika, a ostali su 24. rujna 1991. bili
prisiljeni na zbjeg preko Velebita u Starigrad. Osim kua i gospodarskih zgrada opljakani su, zapaljeni i
20
DAGS-38, Zapisnik o preuzimanju gradiva 2008. godina.
porueni svi sakralni objekti i unitena dokumentacija. Prema kazivaima, koji nerado o tome govore i
koji ele ostati anonimni, autor zakljuuje da su sve opinske i crkvene knjige sklonjene u Laktiev trap u
selu Grudana gdje su ih otkrili srboetnici. Kako se radi o knjigama u koje su upisivani i podaci sela Ploe
i Kika, iji su ljudi knjige i pronali, Mii Liina, bivi evidentiar u Mjesnoj zajednici Lovinac, nije ih dao
zapaliti ve ih je prebacio na podruje pod kontrolom srboetnika. Knjige su tamo ostale sve do vojno-
redarstvene akcije Oluja kojom su prilikom one izgorjele zajedno s kuom (...) Tom nesreom propale su
mnoge vrijedne knjige meu kojima i ona iz 1857. godine u koju su upisivani podaci o umrlima. Pravo
bogatstvo koje su, neumorno i s mnogo ljubavi stvorili i u naslijee Lovinanima ostavili vrijedni pisari i
biljenici meu kojima posebno mjesto ima Martin tefani. (Japuni 2000: 194195).
Na podruju opine Udbina pred poetak Domovinskoga rata postojalo je 8 stvaratelja od ega po
jedan stvaratelj gradiva kolstva, Osnovna kola Dacina Majstorovi, i zdravstva, RO Bolnica za medicin-
sku rehabilitaciju Kata Pejnovi Udbina, 5 privrede, DP Lika drvo proizvod, OOUR Likaplast Udbina,
izrada drvene ambalae, okvira za korekciju vida sunanih i zatitnih naoala, Poduzee za zapoljavanje
invalida Invaplast, SAIT proizvodnja samoljepivih antikorozivnih izolacionih traka-materijala, umarija
Udbina, i 1 razvrstan pod ostalo, Poljoprivredna zadruga Krbava. Ukupna je koliina gradiva nastala
njihovim radom prije Domovinskoga rata cca 263 d/m, od ega je sauvano cca 3 d/m gradiva Podrune
kole Podlapaa i 2,5 d/m gradiva umarije Udbina. Dopisom od 6. listopada 1998. Uprava uma Gospi,
umarija Udbina, izvjeuje DA u Karlovcu da je Poslije redarstveno-policijske akcije Oluja 25. rujna
1995. god. poela () s radom umarija Udbina. Kao prvi zaposlenik umarije Udbina novoimenovani
upravitelj umarije dipl. ing. um. Franjo Stanik je obavio uvid u arhivsku i registraturnu grau. Veliki
dio dokumentacije bio je izbaen i zapaljen izvan zgrade umarije te je pod uticajem vremenskih prilika
potpuno propao. Dio arhivskog materijala koji se zatekao u dotadanjoj arhivi vezan je uglavnom za
materijalno-financijsko poslovanje umarije Udbina prije 1991. god. i nema svoje trajne vrijednosti a
istekao mu je i ogranieni rok uvanja. Prema procjeni Strune komisije za popis i procjenu ratnih teta
na arhivskome gradivu iz iste godine trajno je uniteno cca 25 % gradiva.21 Zapisnikom DAGS-a iz 2004.
godine utvrena je koliina gradiva od 35 d/m, a u Arhiv su tada preuzeti i umsko-gospodarski planovi
umarije Udbina u koliini od 8 knjiga, najstarija iz 1949. godine. Nema saznanja je li umarija Udbina
radila za vrijeme okupacije i je li postojalo gradivo iz toga vremena. Gradivo ostalih stvaratelja, Osnovna
kola Dacina Majstorovi, Lika drvo proizvod, Likaplast, Invaplast, Sait, Bolnica za medicinsku rehabili-
taciju Kata Pejnovi i Poljoprivredna zadruga Krbava, uniteno je u cijelosti.
U usporedbi s opisanim gradivom prethodno navedenih opina, najvie je sauvana gradiva nakon
Domovinskoga rata na podruju opine Plitvika Jezera, gdje je prije Domovinskoga rata evidentirano
20 stvaratelja: Skuptina Opine Titova Korenica, Nacionalni park Plitvika Jezera, Uprava Memori-
jalno-prirodnog spomenika i rezervata prirodnih predjela Bijeli Potoci Kamensko, Opinski sud Titova
Korenica, Osnovna kola Branko Ognjenovi, Osnovna kola Rade Konar Plitvika Jezera, Osnovna
21
DAGS-74 umarija Udbina, Dosje stvaratelja, Izvjee o izvrenju mjera po Rjeenju iz 1998. godine.
kola Nikola Bubalo Liko Petrovo Selo, COUO Rade Konar, Samoupravna interesna zajednica Titova
Korenica, Javno komunalno poduzee Komunalac, DP Transport, DP Likagraf, proizvodnja kartonske
ambalae (tiskara i prerada papira), umarija Korenica, Centar za kulturu Titova Korenica, Dom zdravlja
Titova Korenica, Opinski komitet SKH Korenica, Opinska Konferencija SSRN Korenica, Opinsko
Vijee saveza sindikata Titova Korenica, Opinski odbor SUBNOR-a Titova Korenica i Opinska konfe-
rencija SSOH-a Titova Korenica s cca 2 300 d/m gradiva. Skuptina Opine Titova Korenica do poetka
Domovinskoga rata posjedovala je cca 220 d/m gradiva. Iz vremena okupacije, 1991. 1995., gradivo je
sauvano u fragmentima i ini zaseban fond pod nazivom Skuptina Optine Titova Korenica u koliini
od 0,5 d/m i nalazi se u DAGS-u. Dravni je arhiv u Gospiu u nekoliko navrata preuzeo arhivsko gra-
divo Skuptine Opine Titova Korenica od razliitih imatelja. Ukupna je koliina 0 d/m, iz ega se moe
zakljuiti da je uniteno, odnosno trajno izgubljeno vie od 70 % gradiva. Gradivo nastalog radom NP
Plitvika Jezera i Uprave Spomen-podruja Bijeli Potoci Kamensko dijelilo je sudbinu ostalih stvarate-
lja na tome podruju. Uprava Spomen-podruja Bijeli Potoci Kamensko prije poetka Domovinskoga
rata imala je cca 17 d/m gradiva, koje nije pronaeno nakon zavretka ratnih zbivanja. Dravni arhiv u
Karlovcu 1998. evidentirao je da NP Plitvika Jezera posjeduje cca 1 200 d/m gradiva koje je datiralo od
1949. godine. Dravni je arhiv u Gospiu 2003. godine tijekom nadzora pismohrane Parka utvrdio stanje
od cca 170 d/m gradiva. Meu tim gradivom nalazilo se i 0,5 d/m gradiva nastala radom okupacijskih
vlasti u razdoblju 1991. 1995.22 Sudbina ostaloga dijela gradiva ostala je nepoznata.
Opinskom sudu u Titovoj Korenici, s gradivom prednika, neposredno pred Domovinski rat, zapisni-
kom o pregledu pismohrane iz 1990.godine nije utvrena koliina gradiva, dok je zapisnikom iz 1997.
godine utvrena koliina od cca 150 d/m gradiva u rasponu od 1945. do 1996. godine. Sljedeim zapisni-
kom od 1998. godine navedena je koliina od cca 80 d/m gradiva za razdoblje 1945. 1997. Dravni je
arhiv u Gospiu dvaput po slubenoj dunosti preuzeo gradivo Opinskoga suda u Korenici i gradivo
prednika u koliini od 12,5 d/m gradiva. Pregledom matinoga lista23 razvidno je da je sud kontinuirano
radio i tijekom okupacije.
Srednja je kola u Korenici prije Domovinskoga rata imala cca 60 d/m gradiva, koje nakon osloboe-
nja 1995. nije zateeno u pismohrani. kola je radila za okupacije, ali ni gradivo iz toga razdoblja nije
sauvano.24 Koliina gradiva Osnovne kole Korenica s gradivom prednika do poetka Domovinskoga
rata iznosila je cca 20 d/m gradiva. Gradivo je uglavnom sauvano. kola je radila i za okupacije te postoji
i gradivo nastalo u tome razdoblju u koliini od cca 1 d/m. Uz navedenu kolu postojala je i Osnovna
kola Plitvika Jezera i Osnovna kola Nikola Bubalo Liko Petrovo Selo s ukupnom koliinom od cca 15
d/m gradiva. Osnovna je kola Plitvika Jezera radila i tijekom okupacije 1991. 1995. godine25.
22
DAGS-110 NP Plitvika jezera, Dosje stvaratelja, Sl. zabiljeka o gradivu 1991.1995.
23
DAKA Dosje KO-19
24
DAGS-57, Dosje stvaratelja, Zapisnik o pregledu pismohrane DAKA iz 1996.godine.
25
DAGS-72, Dosje stvaratelja, Zapisnik o pregledu pismohrane DAKA od 1996. godine i Popis arhivskog gradiva O Plitvika
jezera, 1997. godina.
U tome razdoblju nastalo je gradivo u koliini od 0,5 d/m gradiva. Zapisnikom o pregledu pismo-
hrane SIZ-a Titova Korenica iz 1991. godine navedena je koliina od cca 50 d/m gradiva. Nakon zavr-
etka ratnih zbivanja 1995. godine gradivo nije pronaeno. etiri stvaratelja s podruja privrede Opine
Korenica, koji su evidentirani kao stvaratelji/imatelji gradiva prije Domovinskoga rata, posjedovali su
cca 280 d/m gradiva od ega su sauvani samo fragmenti gradiva DP-a Likagraf i umarije Korenica, koja
je radila i u vrijeme okupacije 1991. 1995. u sastavu Javnoga poduzea ume Krajina26. Iz toga razdoblja
nastalo je gradivo u koliini cca 2 d/m gradiva, koje se nalazi u pismohrani umarije. Drutveno podu-
zee Likagraf proizvodnja kartonske ambalae (tiskara i prerada papira) takoer je radilo u vrijeme oku-
pacije. U dosjeu stvaratelja postoji dopis iz 1996. godine kojim direktor Likagrafa d. d. Korenica obavje-
tava Dravni arhiv u Karlovcu o zateenome arhivskom i registraturnom gradivu Likagraf Korenica, iz
koga je razvidno da je oteeno i uniteno dosta gradiva, dok je preostali dio presloen i popisan. Iz
navedenoga popisa vidljivo je takoer da je stvaratelj radio u razdoblju 1991. 1995. godine. Tijekom
pretvorbe i promjene vlasnika poduzea, arhivsko je gradivo izgubljeno.
Djelatnici Dravnoga arhiva u Karlovcu prilikom obilaska terena 1996. evidentirali su 80 d/m gradiva
Doma zdravlja Korenica za razdoblje 1953. 1995., to znai da je stvaratelj radio i za okupacije. Prema
podatcima o procjeni tete u razdoblju 1991. 1995. uniteno je 20 % gradiva zbog loih smjetajnih
uvjeta. Zapisnikom iz 2003. godine utvrena je koliina od 6 d /m gradiva za razdoblje 1966. 2003.
Sudbina gradiva u koliini od cca 50 d/m je nepoznata.
Nakon osloboenja podruja Opine Titova Korenica, gradivo 5 prijeratnih drutveno-politikih
organizacija, koje su posjedovale cca 100 d/m, nije pronaeno.
Opina Vrhovine imala je evidentirana tri stvaratelja gradiva: Osnovnu kolu Nikola Tesla Vrhovine,
umariju Vrhovine i Drvnu industriju Vrhovine, s koliinom od cca 215 d/m gradiva. Gradivo je osnovne
kole dijelom uniteno, a dio gradiva preuzeo je DAGS od O Zrinskih i Frankopana Otoac u koliini
od 0,5 d/m. umarija je Vrhovine do Domovinskoga rata imala 100 d/m gradiva, od kojega je za okupa-
cije granatiranjem uniteno 50 %, a Drvna industrija imala je prije Domovinskoga rata 100 d/m, koje je
tijekom pretvorbe i prodaje najveim dijelom trajno izgubljeno.
Stvaratelji koji su do poetka Domovinskoga rata radili na poslije okupiranome dijelu Likoga Osika
su Osnovna i Srednja kola te Tvornica Marko Orekovi Liki Osik. Osnovna kola u okupiranome
naselju Liki Osik radila je pod imenom O Stanko Opsenica Teslingrad.27 Dravni je arhiv u Gospiu
2007. godine od Osnovne kole dr. Franjo Tuman u Likom Osiku preuzeo gradivo Osnovne kole
Stanko Opsenica Teslingrad i Srednje kole Nikola Tesla Teslingrad, nastalo u razdoblju od 1991. do1995.
godine u koliini od cca 0,5 d/m. Gradivo se sastoji od spisa, Ljetopisa kole i matinih knjiga. Procje-
njuje se da je prije Domovinskoga rata u pismohranama kola na Likome Osiku bilo cca 15 d/m i da je
uglavnom sauvano. Pregled pismohrane Metalne industrije Marko Orekovi Liki Osik (MOL) evi-
dentiran je zapisnikom iz 1988. godine, ali bez koliine gradiva. Tvornica MOL Liki Osik radila je i za
okupacije. Zapisnikom o pregledu pismohrane iz 1997. godine navedena je koliina od cca 300 d/m
26
SLG RSK, 8/93.
27
SLG RSK 8/93.
gradiva (1950. 1991.), fragmenti gradiva iz razdoblja 1991. 1995. te manja koliina gradiva nastala
ponovnim poetkom rada 10. 8. 1995.28. Dio je gradiva uniten u poaru 2001. godine. DAGS je 2002.,
2005. i 2012. preuzeo ostatak gradiva MOL-a u koliini od 37 d/m.
Struna komisija za procjenu ratne tete

Pripremajui se za osloboenje okupiranih podruja Republike Hrvatske i planirajui poslove na
zatiti batine Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine imenovala je 26. oujka 1995.
godine Strunu komisiju za popis i procjenu ratnih teta na arhivskom gradivu u sljedeem sastavu:
Miljenko Pandi, arhivski savjetnik, voditelj Komisije, Tatjana Munjak, voditeljica Sredinjeg zabora-
torija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog dravnog arhiva, lan i Zvonko Barievi, voditelj Sredi-
njeg laboratorija za mikrografiju Hrvatskog dravnog arhiva, lan. Komisija je u lipnju 1996. zaduila
podrune arhive u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu, Varadinu,
Splitu i Zadru da izrade pismena izvjea o tetama na arhivskom i registraturnom gradivu svih imatelja
na podruju svoje nadlenosti (kole, uprava, sudstvo, gospodarstvo, vjerske zajednice, muzeji, knjinice
i dr.) (Piasevoli 1999: 349). Novo Povjerenstvo za procjenu ratnih teta na arhivskome gradivu tijekom
Domovinskoga rata, imenovano 29. oujka 1996., zatrailo je od arhiva revidirane podatke o ratnim
tetama. Dravni arhiv u Karlovcu dostavio je Komisiji 1. rujna 1998. Pregled oteenoga gradiva i popu-
njene obrasce prema naputku Dravne uprave za zatitu kulturne i prirodne batine. U svojemu je izvje-
u Dravni arhiv u Karlovcu, na temelju terenskoga obilaska pismohrana, obradio podatke za 73 stvara-
telja/imatelja od njih ukupno 82. Metodologiju procjene ratne tete razradila je Komisija zakljuivi da je
potrebno razdvojiti arhivsko, koje se trajno uva, od registraturnoga gradiva koje nema vrijednost spo-
menika kulture, te njegovu vrijednost nisu uzeli u obzir. Tako je usvojeno da se:
u pismohranama poduzea nalazi 5 % arhivskog i 95 % registraturnog gradiva
u pismohranama kola nalazi 40 % arhivskog i 60 % reigistraturnog gradiva
u pismohranama mjesnih zajednica, odbora, opina i sl. nalazi 20 % arhivskog i 80 % registratur-
nog gradiva
u pismohranama upnih, katastarskih i matinih ureda nalazi 80 % arhivskog i 20 % registratur-
nog gradiva. (Piasevoli 1999: 349).
Posebno je vrijednim gradivom Komisija proglasila matine knjige roenih, vjenanih i umrlih,
popise dua, katastarske karte, povelje, statute i sl. Komisija je gradivo kategorizirala u A kategoriju, u
koju je pripalo gradivo od nacionalne vanosti, B kategoriju, u koju je pripalo gradivo od vanosti za RH
u podruju uprave, pravosua, gospodarstva i kulture, i C kategoriju s gradivom lokalne vanosti. Proci-
jenjena vrijednost gradiva kvantificirala se dunim metrima na nain da je za uniteno gradivo prosjena
vrijednost jednoga lista iznosila 10 DEM, dunoga metra 50 000 DEM, oteenoga gradiva koje je trebalo
restaurirati jedan list 12, 5 DEM, duni metar 62 500 DEM, vitalno gradivo (matine i katastarske knjige)
50 000 DEM po komadu, a katastarske karte 40 000 DEM po komadu. Komisija je takoer odluila da se
28
DAGS-62, Pasivni dosje MOL-a, Zapisnik DAKA o pregledu pismohrane, 1997. godina.
gradivo C kategorije ne procjenjuje. Procjena ratnih teta odnosila se na okolnosti oteenja nakon 15.
kolovoza 1990.29 Dravni arhiv u Karlovcu izvijestio je Komisiju i o unitenju matinih knjiga iz matinih
ureda Lovinac, Saborsko, Borievac, Slunj i Udbina, procjenjujui da ih je uniteno cca 100 komada,
gradiva od vitalne vanosti znaaja izgorjelo je u zgradama sudova u Slunju i Donjem Lapcu cca 580 d/m
i u Slunju i Donjem Lapcu, zajedno sa zgradama, uniteno je cca 70 knjiga.30
Prema procjeni Komisije za procjenu ratnih teta na arhivskome gradivu na predmetnome podruju,
tijekom Domovinskoga rata evidentirana je ukupna koliina gradiva od 4 340 d/m, u koju Komisija nije
ukljuila gradivo nastalo od 1988. do 1991., kao ni gradivo nastalo djelovanjem stvaratelja tijekom
okupacije od 1991. do 1995, a oito nisu u tu procjenu ukljuili ni sve stvaratelje i njihovo gradivo. Od
ukupno definirane koliine gradiva 4 340 d/m Komisija je zakljuila da je trajnoga arhivskog gradiva
nepovratno izgubljeno ili uniteno 410, 56 d/m, dok je ostatak unitenog gradiva, koje povjerenstvo nije
uspjelo kvanitificirati, oito procijenjeno kao registraturno kojemu su istekli rokovi uvanja i koje kao
takvo nema nikakve vrijednosti. Na temelju takvih procjena Komisija je zakljuila da je tijekom Domo-
vinskoga rata ukupna procijenjena teta na arhivskome gradivu u tome dijelu Like 147 216 500 ondanjih
hrvatskih dinara, to bi konverzijom u dananje kune iznosilo 147.212, 50 kn. Oito je u metodologiji
rada povjerenstva mogue iitati niz slabosti koje se oituju i u polaznim koliinama gradiva, u procjeni
ukupno trajno unitenoga gradiva, u izostanku procjene gradiva koje je potrebno restaurirati, u izo-
stanku evidencije tete na gradivu vjerskih zajednica, a onda i u procjeni ukupne tete jer iz njihova
izvjea nije razvidna koliina trajno izgubljenoga gradiva ni procjena strukture gradiva s obzirom na
kriterij, na primjer, izvrenoga izluivanja gradiva i njegove periodike. Razumljivo je da povrina
podruja, stanje pismohrana, od Komisije definirana metodologija i logistiki i struni kapaciteti nisu
omoguavali detaljniji pristup procjeni ratnih teta na predmetnome podruju koje su, bez obzira na
kriterije Komisijine procjene, utemeljene na meunarodnim strunim arhivistikim standardima, za
lokalnu povijest neprocjenjive. Nestali su i trajno izgubljeni tragovi sjeanja na prosvjetni, politiki,
gospodarski, upravni, crkveni i opi drutvenih ivot tih podruja posebice za razdoblje iza 1945. godine,
ime se Lici, na vrlo slian nain ponovila povijest s konca Drugoga svjetskog rata i prvih mjeseci poraa.
Sauvano gradivo nastalo radom institucija tzv. SAO Krajine na podruju Like, u koliini cca 10 d/m,
uva se danas u pismohranama stvaratelja i u Dravnome arhivu u Gospiu (2 d/m). U Hrvatskome
memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata uvaju se 254 arhivske kutije gradiva
nastala djelovanjem takozvane SAO Krajine, od kojega 45 kutija otpada na gradivo civilnih javnih stva-
ratelja (Skuptine opina, sudova ), a ostatak se odnosi na gradivo vojne i policijske provenijencije s
podruja Like. Koliina gradiva nastala djelovanjem vojske SAO Krajine pohranjena u arhivu MORH-a
nije utvrena kao ni struktura i koliina gradiva koje su vlasti pobunjenih Srba organizirano u procesu
evakuacije odvezle, najvjerojatnije u Republiku Srbiju.
29
Piaseveoli, J. Rad Povjerenstva za popis i procjenu ratnih teta na pisanoj batini. Arhivski vjesnik (Zagreb). 42(1999), str.
349350.
30
Struna komisija za popis i procjenu ratnih teta na arhivskom gradivu, Izvjetaj o unitenju matinih knjiga i drugog arhiv-
skog gradiva od vitalnog znaaja, Zagreb, 19. 5. 1998.
Zakljuak
Nadzor pismohrana s konca osamdesetih i poetka devedesetih godina 20. stoljea kojim je procije-
njena i koliina gradiva u pismohranama stvaratelja/imatelja omoguuje nepotpunu rekonstrukciju
ukupne koliine gradiva na podrujima Like koja su bila tijekom Domovinskoga rata privremeno okupi-
rana. Na temelju dostupnih podataka iz dosjea stvaratelja/imatelja moe se pretpostaviti da je u pismo-
hranama na tome podruju 1991. bilo cca 5 300 d/m arhivskoga i registraturnoga gradiva. Na temelju
popisa ratnih teta iz 1998. godine oito je ostalo sauvano cca 600 d/m gradiva ili 11,32 %, to upuuje
na zakljuak da je trajno uniteno, nestalo ili eventualno privremeno nestalo s toga podruja ili se jo ne
zna za sudbinu cca 4 700 d/m ili 88,71 % arhivskoga i registraturnoga gradiva.
Skrb o arhivskome gradivu tijekom Domovinskog rata na okupiranom podruju Like, oito nije bila
posebno vana okupacijskim vlastima, a osnovani dravni arhiv nije imao ni materijalnih ni organiza-
cijskih mogunosti zatiti gradivo na terenu koje je stradavalo zbog ratnih djelovanja, ali i nebrige i
namjerne devastacije u okviru projekta etnikoga ienja okupiranoga prostora.
Pripreme Hrvatske vojske i policije za osloboenje okupiranoga podruja Like ukljuile su i aktivno-
sti oko zatite i prikupljanja arhivskoga gradiva vojne i policijske provenijencije, i pokazale su se, u zada-
nim okolnostima, vrlo uinkovitima. Meutim, zatita i preuzimanje gradiva civilnih stvaratelja nije bila
dovoljno dobro organizirana, pa je i nakon ratnih djelovanja dio na terenu zateenoga gradiva kasnije
uniten ili izgubljen. Hrvatska se arhivska sluba u to vrijeme usmjerila iskljuivo evidentiranju i pro-
cjeni ratnih teta koje se oito i nisu temeljile na relevantnim podatcima dobivenima terenskim obila-
skom pismohrana, nego uglavnom na procjenama utemeljenima na analizi dostupnih, ranije prikuplje-
nih podataka. U ambijentu u kojemu arhivska struka nije pravovremeno i adekvatno reagirala, institucije
lokalnih vlasti jo nisu bile oformljene, pismohrane staratelja i imatelja bile su uglavnom ostavljene,
naputene, devastirane i otvorene razliitim utjecajima, a cijelo podruje ostalo je gotovo bez stanov-
nitva, dok je arhivsko i registraturno gradivo ostalo sasvim nezatieno i izloeno brojnim rizicima.
Takve okolnosti i njihove posljedice na arhivsko gradivo upuuju na potrebu i vanost racionalno orga-
nizirane mree regionalnih arhiva i pravovremene i detaljno razraene, na principima struke oblikovane,
pripreme postupanja s gradivom u sluaju izvanrednih okolnosti koje mogu dovesti do trajna gubitka
kulturne batine, o emu na osobit nain svjedoe primjeri iz suvremene like povijesti.
Izvori i literatura
Izvori:
HR DAKA, dosje stvaratelja SO Donji Lapac
HR DAKA, Dosje KO-19
HR DAGS 5, Narodni odbor kotara Gospi, 1945. 1962.
HR DAGS-11 Zapisnik DAGS o pregledu pismohrane Podrunog ureda za katastar Ispostave Graac,
2004. godina
HR DAGS 30, Skuptina opine Gospi, 1963. 1990.
HR DAGS-38, Zapisnik o preuzimanju gradiva 2008. godina
HR DAGS-45, Dosje stvaratelja, Opinski sud u Donjemu Lapcu
HR DAGS-57, Dosje stvaratelje, Zapisnik o pregledu pismohrane DAKA iz 1996. godine
HR DAGS-62, Pasivni dosje MOL-a, Zapisnik DAKA o pregledu pismohrane, 1997. godina
HR DAGS-70 Dosje stvaratelja, Popis gradiva od trajne vrijednosti, lipanj 2000. godina
HR DAGS-72, Dosje stvaratelja, Zapisnik o pregledu pismohrane DAKA od 1996. godine i Popis
arhivskog gradiva O Plitvika jezera, 1997. godina
HR DAGS-74 umarija Udbina, Dosje stvaratelja, Izvjee o izvrenju mjera po Rjeenju od 1998.
godine
HR DAGS-110 NP Plitvika jezera, Dosje stvaratelja, Sl. zabiljeka o gradivu 1991. 1995.
HR HMCDR, Vlada Republike Srpske Krajine, 1991. 1995.
HR HDA, Arhiva
Glasnik Krajine, Slubeni list SAO Krajine i optina Benkovac, Donji Lapac, Knin, Korenica i Obro-
vac, 1991.
Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine. 1992. 1995.
Literatura:
Grkovski, T. Novinari svjedoci vremena (Zapisi Trajka Grkovskog: Plitvice Karlovac 1991.-1996.)
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.1995. Memoarsko gradivo. Knjiga 2. Zagreb : Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2007.
Igri, G. Polaganje rauna (Ko je u Srbiji spasao, opljakao ili trampio umetnika dela sa hrvatske teri-
torije). URL: www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/.../50205-001-pubs-beo.htm. (28. 5. 2016.).
Japuni, M. Lovinaki kraj. Zagreb : vlastita naklada, 2000.
Marijan, D. Djelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990.1992. Senjski zbornik (Senj) 33(2006), str.
217242.
Marijan, D. Oluja. Zagreb : Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2007.
Marjan, D. Gospi u Domovinskom ratu. U: Gospi Grad, ljudi identitet. Holjevac, ., ur. Zagreb
Gospi : Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2013.
Paukovi, D. Uspon i pad Republike Srpske Krajine Dokumenti. Zagreb : Centar za politoloka istra-
ivanja, 2005.
Piasevoli, J. Izvjee o radu Strune komisije za popis i procjenu ratnih teta na pisanoj batini. Arhiv-
ski vjesnik (Zagreb). 42(1999), str. 349350.
Ragu, J. Tijek Domovinskog rata na prostoru Like 1990.1995. 2012. URL: www.azoo.hr/images/
razno/raguz_plitvice.doc. (1. 6. 2016.).
Summary
Archival records and current records in the area of the occupied parts
of Lika before, during and after the Homeland War
Inspection of record offices in the late 80is and early 90is of the 20th century that appraised the quantity
of records in record offices of creators/holders enables partial reconstruction of the total quantity of records
in the areas of Lika that were temporary occupied during the Homeland War. Based on the available infor-
mation from the creators/holders files it is possible to assume that in 1991 record offices in that area had
around 5 300 meters of archival and current records. Based on the war damages list from 1998 it is obvious
that around 600 meters or 11, 32 % records were saved, which points to the conclusion that around 4 700
meters or 88, 71 % of archival and current records are permanently destroyed, missing, possibly missing from
that area or that their fate is yet unknown.
The care for the archives during the Homeland War in the occupied area of Lika was obviously not of the
prime concern for the occupational forces. The founded State Archives did not have neither material nor
organizational possibilities to protect the records on-site. These records were harmed due to war events and
also unconcern and deliberate devastation as part of the ethnic cleansing project of the occupied area.
The preparations of the Croatian army and the police to free the occupied area of Lika included the
activities of protecting and acquiring the archives of military and police provenance and proved to be very
effective in those circumstances. However, the protection and acquiring of the records from the civil creators
was not organized well enough, hence part of the records found on-site after war activities ended was later
destroyed or lost. At that time the Croatian archival service focused its attention solely on recording and
appraising war damages that obviously were not based on relevant information from inspecting record
offices on-site, but mostly from appraisals based on the analysis of the available information that was
acquired earlier. In the atmosphere where the archival profession did not timely and adequately react, the
local government administration was not yet formed, the record offices of creators and holders were mostly
left behind, deserted, devastated and open to various influences and the whole area was almost completely
depopulated, the archival and current records remained completely unprotected and exposed to numerous
risks. These circumstances and their consequences to the archives imply the need and relevance of the ratio-
nally organized network of state Archives and timely, based on the principles of the profession and worked
out in detail preparations of handling the records in case of extraordinary circumstances that can lead to
permanent loss of cultural heritage, as witnessed in the particular way by examples from contemporary his-
tory of Lika.
Keywords: archives, occupation, schematism, state, creators, damage
Translated by Marijan Bosnar

Ana Holjevac Tukovi
Mate Rupi
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Arhivski fondovi paradravnih ustanova

Republike Srpske Krajine pohranjeni
u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru
Domovinskoga rata i dravnim arhivima u Hrvatskoj
Pregledni znanstveni rad UDK 930.253:355(497.521.2)1991/1995(093.2)
930.253(497.521.2):930.25(497.5)1991/1995
lanak daje pregled arhivskih fondova paradravnih i politikih ustanova pobunjenih Srba u Republici
Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1995. Prikazani su arhivski fondovi nastali radom paradravnih tijela
vlasti pobunjenih Srba na okupiranome podruju Republike Hrvatske, odnosno radom njihove skuptine,
vlade, ministarstava, pravosudnih tijela, upravnih tijela na lokalnoj razini te politikih stranaka i udruga.
Formirani arhivski fondovi veim dijelom pripadaju arhivskomu gradivu Republike Srpske Krajine (SAO
Krajine), prikupljenome nakon oslobodilakih vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja. Uz fondove koji
su pohranjeni u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru, prikazani su i fondovi pohranjeni u
drugim dravnim arhivima u Hrvatskoj.
Kljune rijei: Domovinski rat, arhivski fondovi RSK, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar
Domovinskoga rata, izdavanje arhivskoga gradiva
Uvod
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata osnovan je 2005. kao javna znan-
stvena ustanova specijalizirani arhiv. Centar je osnovan radi prikupljanja, sreivanja, uvanja, zatite te
strunoga i znanstvenoga istraivanja dokumentacije i svih podataka povezanih s Domovinskim ratom.
Prikupljeno gradivo sreuje se i trajno uva, a upravo je sreenost gradiva i njegova dostupnost jedan od
glavnih preduvjeta za objektivno i znanstveno istraivanje te cjelovit prikaz Domovinskoga rata. Kon-
vencionalno arhivsko gradivo srpske provenijencije koje je pohranjeno u Centru sadrava oko 310 d/m,
a nastalo je radom paradravnih vojnih i politikih institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj u
razdoblju od 1990. do 1995.
U ovome lanku dat e se prikaz arhivskih fondova nastalih radom civilnih ustanova pobunjenih Srba
na okupiranome podruju Republike Hrvatske, a koji se uvaju u arhivskim ustanovama u Hrvatskoj.
26 A. Holjevac Tukovi, M. Rupi, Arhivski fondovi paradravnih ustanova Republike Srpske Krajine
Centar je sredinja ustanova i, iako je prema zakonskoj odredbi propisano da se gradivo nastalo u Domo-
vinskom rata preda Centru, dio gradiva nastala radom civilnih i vojnih paradravnih institucija pohra-
njen je u dravnim arhivima u Hrvatskoj.1 Centar ima evidenciju o tome gradivu te je zbog vanosti koje
gradivo ima za podruja koja su u nadlenosti pojedinih dravnih arhiva, u kojim je gradivo pohranjeno,
kao i zbog smjetajnih kapaciteta, odreeno da nema potrebe za njegovim izmjetanjem. Rije je o fon-
dovima koji su nastali radom RSK-a, njihove Skuptine, Vlade, ministarstava, pravosudnih tijela, uprav-
nih tijela na lokalnoj razini te politikih stranaka i udruga. Formirani arhivski fondovi veim dijelom
pripadaju arhivskomu gradivu Republike Srpske Krajine (Srpske autonomne oblasti Krajine), prikuplje-
nome nakon oslobodilakih vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja. Prvobitni su imatelji gradiva
bili Protuobavjetajna agencija (POA) i Vojnoobavjetajna agencija (VOA) Ministarstva obrane RH, koje
su potom, u razdoblju od svibnja do rujna 2004. predale Hrvatskomu dravnom arhivu 115 kutija i 1181
registratora gradiva RSK-a. Gradivo je u prosincu 2005. godine predano u depozit Hrvatskomu memo-
rijalno-dokumentacijskomu centru Domovinskoga rata, gdje je dobilo skupni naziv Paradravne i para-
vojne postrojbe na okupiranome podruju RH 1990. 1995.
Odmah po osnivanju i preuzimanju gradiva, Centar je bio ukljuen u obranu hrvatskih generala
optuenih pred Meunarodnim sudom za ratne zloine za bivu Jugoslaviju, i sukladno njihovim zahtje-
vima, pokrenuo je sreivanje i arhivsku obradu gradiva sredinjih civilnih i vojnih ustanova RSK-a.
Odnosno, sreivanje je prvotno usmjereno kako bi se odgovorilo na zahtjeve odvjetnikih timova i
potreba Suda, jer su upravo arhivski fondovi RSK, odnosno njihovo gradivo, pokazali rad i namjeru
njezinih stvaratelja i njihovu usmjerenost na izdvajanje dijela teritorija Republike Hrvatske i njegova
pripajanja Republici Srbiji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Arhivsko gradivo Paradravnih i paravojnih postrojbi na okupiranom podruju RH 1990. 1995.
od iznimne je vanosti za istraivanje povijesti Domovinskoga rata. Ono je primaran izvor za istraivanje
drutveno-politikih, administrativno-upravnih, gospodarskih i vojno-sigurnosnih odnosa na okupira-
nome podruju Hrvatske. Veina gradiva odnosi se na vojne fondove, no s obzirom na to da se gradivo
jo uvijek preuzima od imatelja, fondovi RSK nadopunjuju se i u postupku su sreivanja. Postupak
sreivanja dodatno oteavaju neadekvatni primopredajni zapisnici jer veina zapisnika moe posluiti
samo kao orijentacijsko pomagalo, bez jasno naznaenih cjelina ili detaljnija popisa gradiva. Pri sreiva-
nju gradiva otegotna okolnost bilo je i izdvojeno arhivsko gradivo koriteno za izradu Memorijala za
tubu protiv Jugoslavije, koje se okonanjem tube protiv Srbije (2015.) rasformiralo, a izvorno arhivsko
gradivo ulae se u formirane arhivske fondove stvaratelja. Obrada i sreivanje gradiva sustavno se obav-
lja jer, osim kao povijesni izvor za istraivae, nuna je njegova sreenost radi svakodnevna koritenja,
kako za potrebe Centra tako i za potrebe pravosudnih tijela, dravnih odvjetnitva, policijskih uprava i
1
Arhivi te druge pravne i fizike osobe koje raspolau dokumentacijom nastalom u Domovinskome ratu ili povezanom s
ratom, dune su ju predati Centru. Nain predaje utvrdit e se sporazumno s Centrom, a na traenje predavatelja Centar
moe za njega o svome troku izraditi kopiju dokumentacije koju preuzima. Zakon o Hrvatskom memorijalno-dokumenta-
cijskom centru Domovinskog rata, NN 178/04.
A. Holjevac Tukovi, M. Rupi, Arhivski fondovi paradravnih ustanova Republike Srpske Krajine 27
vojno-sigurnosnih slubi. Obrada i sreivanje arhivskih fondova zahtijeva poznavanje stvaratelja i nje-
gova naina upravljanja spisima, od zaprimanja, rada sa spisima i konana odlaganja spisa. Metodoloki
gledano, problemi koji su povezani s arhivskim gradivom paradravnih ustanova RSK-a odnose se na
probleme sagledavanja cjelovite strukture uprave RSK-a i identifikacije pojedinih stvaratelja prema slu-
benim glasilima ili arhivskim izvorima, to je bilo uvjetovano uestalim izmjenama i neurednim odno-
som spram legislative i uredskoga poslovanja, kao i nastojanja vlasti RSK-a da prati i usklauju svoje
zakone s legislativom Savezne Republike Jugoslavije. Uz navedeno, s arhivistikoga gledita, neophodna
je podrobna razrada historijata stvaratelja. Prilikom sreivanja utvrena je struktura i red koji omogu-
uju orijentaciju u gradivu, a razina sreivanja ovisi i o sauvanosti registraturnih pomagala (kazala,
urudbenih zapisnika). Pri obradi i sreivanju arhivskih fondova potrebno je stvoriti poredak koji tumai
cjelinu arhivskoga gradiva promatrajui ga u njegovoj kontekstualnosti i povezujui ga s organizacijskim
i funkcionalnim kontekstom u kojemu nastaje. Uz navedeno, neophodna je razrada historijata stvaratelja
kako bi se mogao sagledati fond u njegovu kontekstu kao skupu informacija koje proizlaze iz ustroja,
funkcija i nadlenosti svakoga stvaratelja.
Protuustavno djelovanje pobunjenih Srba u Hrvatskoj

i formiranje paradravnih tijela vlasti
Da bi se shvatila upravna povijest i povijest stvaratelja fondova Paradravnih i paravojnih postrojbi
na okupiranom podruju RH 1990. 1995. potrebno je dati pregled nastajanja stvaratelja fondova, a u
tome smislu potrebno je dati pregled protuustavnoga djelovanja pobunjenih Srba u Hrvatskoj i formira-
nja njihovih paradravnih tijela vlasti.
U Hrvatskoj su, u skladu s velikosrpskom politikom iz Beograda, 1989., a potom i 1990. organizirani
mitinzi Srba (iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije), koji su znatno pogorali srpsko-hrvatske politike
odnose. Pogoranju politikih odnosa i radikalizaciji hrvatskih Srba u smjeru velikosrpske politike dopri-
nijela je umnogome i snana srbijanska propaganda, koja je oivila tradicionalne srpske nacionalistike
mitove, a u tome su kontekstu Hrvati bili optuivani za genocid nad Srbima u Drugome svjetskom ratu
te za diskriminaciju nad Srbima u Socijalistikoj Republici Hrvatskoj (SRH).2 Srbi u Hrvatskoj ve su u
veljai 1990. godine osnovali Srpsku demokratsku stranku (SDS).3 U programu te stranke tvrdilo se kako je
regionalna podijeljenost Hrvatske zastarjela i da to nije odgovaralo historijskim interesima srpske nacije.
Stranka je predloila novu administrativnu podjelu, to je kasnije preraslo u zahtjev za potpunu autonomiju
i potpuno odvajanje od Hrvatske.4
2
Markovi, Z. M. Nacija rtva i osveta, Srpska strana rata, Trauma i katarza u istorijskom pamenju. Popovi, N. (pr.).
Beograd : vlastita naklada, 1996. Str. 650.
3
uri, D. Munjin, B. panovi, S. Stranke u Hrvatskoj. Zagreb : Radnike novine, 1990. Str. 335.
4
HR Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje: HMDCDR), 2, kut. 6046. Programski ciljevi
Srpske demokratske stranke i rezolucija o Kosovu usvojeni su na osnivakome skupu u Kninu 17. veljae 1990. godine. Iz
Razvoj viestranaja i demokratizacija drutva doveli su do demokratskih izbora u SRH, u travnju i

svibnju 1990., na kojima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Nakon viestranakih
izbora i konstituiranja viestranakoga dravnog Sabora 30. svibnja 1990., hrvatske vlasti pokuavale su
s predstavnicima Srba u Hrvatskoj postii dogovor o rjeenju srpskoga pitanja u Hrvatskoj, to se odno-
silo na zakone kojima je Hrvatska osigurala visok stupanj autonomije i zatite etnikih prava srpskoj
manjini u Hrvatskoj. No, hrvatsko-srpski razgovori odvijali su se u izrazito negativnu ozraju, optereeni
hukakom medijskom kampanjom protiv demokratskih procesa u Hrvatskoj, kao i brojnim inciden-
tima srpskih ekstremista i protuhrvatskim mitinzima odranima na podrujima gdje je srpsko stanov-
nitvo bilo u veini. Treba naglasiti da je velik broj hrvatskih Srba glasao za hrvatske komuniste smatra-
jui da bi pobjeda Saveza komunista Hrvatske Stranka demokratskih promjena (SKH-SDP) mogla
zaustaviti mogue politike promjene u Hrvatskoj. No, to je promijenila uvjerljiva pobjeda Hrvatske
demokratske zajednice na izborima, pa u razdoblju izmeu dvaju izbornih krugova i uspostave viestra-
nakoga Sabora RH, SDS zaotrava politiku retoriku. Poveava se takoer broj incidenata, to je kulmi-
niralo nedolaskom zastupnika SDS-a na prvu sveanu sjednicu Sabora RH.5 U opinama u kojima su
dobili lokalne izbore, SDS-ovci su konstituirali svoju vlast, a na dravnoj razini, zbog njima nepovoljna
raspleta, idu na pokuaj opstrukcije uspostave nove demokratske hrvatske vlasti izabrane po istoj demo-
kratskoj proceduri. Tako dolazi do prekida politikoga dijaloga vodstva Srba u Hrvatskoj s institucijama
hrvatske vlasti i njihovim demokratski izabranim predstavnicima. Na rezultate izbora u Hrvatskoj vojne
vlasti Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije reagirale su razoruanjem Hrvatske. To je plani-
rano i ubrzano provedeno prije nego to je u Hrvatskoj, sukladno rezultatima provedenih izbora, dolo
do primopredaje dunosti i ustrojavanja nove vlasti. Hrvatskoj je oduzeto naoruanje Teritorijalne
obrane (TO) i smjeteno u skladita JNA.6
Ve u lipnju 1990. zapoeo je proces protuustavnoga djelovanja i prekrajanja teritorijalno-administra-
tivnoga ustrojstva SR Hrvatske, koji su radi promjene granica pokrenuli pobunjeni Srbi u Hrvatskoj.
Skuptina opine Knin donijela je 27. lipnja 1990. odluku o osnivanju i konstituiranju Zajednice opina
Sjeverne Dalmacije i Like.7 Istu odluku donose nakon toga i Skuptina opine Donji Lapac (28. lipnja
1990.), Skuptina opine Obrovac (12. srpnja 1990.), Skuptina opine Dvor (17. srpnja 1990.), Skuptina
opine Vojni (24. srpnja 1990.), Skuptina opine Glina (24. srpnja 1990.) i Skuptina opine Kostajnica
(19. prosinca 1990.). Skuptina opine Graac utvrdila je 29. lipnja 1990. dogovor o pristupanju Zajed-
nici opina Sjeverne Dalmacije i Like, a Skuptina opine Benkovac donosi 6. kolovoza 1990. odluku o
pristupanju opine Benkovac Zajednici opina Knin. Na opemu Srpskom saboru u mjestu Srb, 25.
srpnja 1990. usvojena je Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda. elei osigurati legalitet
programskih ciljeva: Mislimo da je dolo do deformacije demografske situacije. Regionalna podjela Hrvatske je zastarjela i
ne odgovara modernim principima zajednikog ivljenja, a pogotovo ne i historijskim interesima srpskog naroda.
5
Kneevi, D. Srpska demokratska stranka od osnivanja do konstituiranja prvoga viestranakog Sabora. asopis za suvre-
menu povijest (Zagreb). 43, 1(2011.), str. 724.
6
Jovi, B. Poslednji dani SFRJ : Izvodi iz dnevnika. Beograd : Politika, Izdavaka delatnost. 1995. Str. 146., dalje: Jovi
7
Slubeni vjesnik opine Drni, Knin i ibenik, 12/90.
pobune i legalitet novih meusobno nepovezanih srpskih oblasti, pobunjeni Srbi pozvali su srpsko
stanovnitvo u Hrvatskoj na referendumsko izjanjavanje za stvaranje zasebnih srpskih oblasti. Tako je
Srpsko nacionalno vijee, izvrno tijelo Srpskoga sabora, donijelo odluku da se od 19. kolovoza do 2.
rujna 1990. provede izjanjavanje srpskog naroda u Republici Hrvatskoj o srpskoj autonomiji.8
Politike odluke vodstva pobunjenih Srba bile su praene neredima, razbojstvima, ali i teroristikim
djelovanjem srpskih pobunjenika, meu kojima su bile i osobe ubaene iz Srbije. Prije stvaranja srpskih
autonomnih oblasti dolo je do oruane pobune Srba. Uoi izjanjavanja o autonomiji srpskog naroda
u Hrvatskoj 17. kolovoza 1990. u sjevernoj Dalmaciji (na podruju Knina, Benkovca i Obrovca) pobu-
njeni Srbi postavili su prepreke na dravne prometnice (balvan revolucija) i proglasili ratno stanje.9
Navedeni dogaaji mogu se shvatiti kao poetak oruane pobune Srba protiv demokratski izabrane vlasti
u Hrvatskoj radi stvaranja srpske drave na dijelu teritorija Republike Hrvatske i njezina pripajanja jedin-
stvenoj srpskoj dravi, koja je trebala nastati na veemu dijelu teritorija bive Jugoslavije.10
Izjanjavanje (referendum) za srpsku autonomiju u Hrvatskoj odrano je 19. kolovoza 1990. godine.11
Podrano je od strane SR Srbije i politikih vlasti iz Beograda. Na temelju plebiscita u pobunjenim opi-
nama s veinskim srpskim stanovnitvom 30. rujna 1990. proglaena je autonomija srpskoga naroda u
Hrvatskoj, koja je slubeno, 21. prosinca 1990. godine, proglaena kao Srpska autonomna oblast Krajina.
U njoj je vrhovnu izvrnu vlast obnaalo Izvrno vijee SAO Krajine, dok je zakonodavnu vlast imala
Skuptina SAO Krajine. Srpska autonomna oblast Krajina statutom je definirana kao teritorijalna auto-
nomija u sklopu Republike Hrvatske i Federativne Jugoslavije.12 Ubrzo su joj se pridruile i opine s
veinskim srpskim stanovnitvom (ili znatnom manjinom) izvan podruja Dalmacije i Like te mjesne
zajednice koje su donosile odluke o izdvajanju iz matinih opina i prikljuenju SAO Krajini. Tako su
srpske autonomne oblasti proglaene na podruju od sjeverne Dalmacije do Banovine, zatim kao SAO
Zapadna Slavonija i SAO Istona Slavonija, Zapadni Srijem i Baranja.13
8
Zapisnik 1. sjednice Srpskog nacionalnog vijea, 31. srpnja, 1991., Knin. U: Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-
1995., knj. 2. Zagreb : Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2007. Str. 56.
9
HR-HMDCDR, 4, kut. 2., Odluka Vlade Republike Srpske Krajine kojom utvruju da je rat na podruju RSK poeo 17.
kolovoza 1990., a Zakonom o dravnim praznicima Republike Srpske Krajine 17. kolovoza proglaen je dravnim prazni-
kom RSK Danom ustanka srpskog naroda. Vidi: Bari, N. Srpska pobuna u Hrvatskoj. nedostaju podatci. Str. 7781.
10
Bari, N. Srpska pobuna u Hrvatskoj. podatci. Str. 9399.
11
Izjanjavanje je odrano u opinama Knin, Benkovac, Obrovac, Graac, Srb, Gospi, Titova Korenica, Otoac, Ogulin,
Slunj, Vojni, Karlovac, Vrginmost, Glina, Dvor, Kostajnica, Petrinja, Pakrac, Daruvar, Grubino Polje, Garenica, Beli
Manastir i Vukovar, te na dijelovima opina Sinj, Drni, Skradin, Zadar, Duga Resa, Vrbovsko, Sisak, Karlovac, Novska,
Nova Gradika, Kutina, Bjelovar, Virovitica, Podravska Slatina, Orahovica, Naice, Osijek, Vinkovci, Rijeka, Pula, Imotski,
Metkovi i Dubrovnik. Izvjetaj o provoenju izjanjavanja srpskog naroda u RH o srpskoj autonomiji, koji je Centralna
komisija za provoenje izjanjavanja sastavila u Srbu 30. rujna 1990., HR-HMDCDR, 2, kut. 359. Vidi: Bari, N. Srpska
pobuna u Hrvatskoj. podatci. Str. 9396.
12
Statut Srpske autonomne oblasti Krajina, Knin, 21. decembra 1990., HR-HMDCDR, 2, kut. 236.
13
Valenti, M. Rat protiv Hrvatske 1991. 1995. : Velikosrpski projekti od ideje do realizacije. Zagreb : Hrvatski institut za
povijest Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje/HMDC DR, 2010. Str. 91. (dalje: Valenti). Dokumenti o izdva-
Poslije svakoga provedenog referenduma pobunjeni Srbi donosili su i Odluku o odcjepljenju od

Republike Hrvatske i prikljuenju jednoj od SAO krajina, a te su se odluke objavljivale u Srpskome
glasniku, svojevrsnim slubenim novinama SAO Krajine. Ustavni sud RH spomenutu je odluku Srp-
skoga nacionalnog vijea u Hrvatskoj ponitio, kao i sve dotadanje odluke vodstva pobunjenih Srba koje
su donesene s namjerom ugroavanja cjelovitosti i suvereniteta RH jer nisu bile u skladu s Ustavom SRH
iz 1974. godine. Moe se zakljuiti da je cijeli niz nasilno otetih dijelova teritorija Republike Hrvatske i
stvaranja autonomnih oblasti nedvojbeno svjedoio o poetku provoenja velikosrpskoga projekta, tj.
elje da svi Srbi ive u jednoj dravi.14
Izjanjavanje srpskoga naroda o autonomiji provedeno je i na podruju opina Beli Manastir i Vuko-
var, kao i u dijelovima opina Osijek i Vinkovci. Sredinom veljae 1991. najavljeno je odravanje referen-
duma o izdvajanju jedanaest sela s veinskim srpskim stanovnitvom iz opine Vinkovci i njihovo pripa-
janje opini Vukovar radi objedinjavanja srpskoga stanovnitva na tome podruju. U idskim Banov-
cima 7. sijenja 1991. osnovano je Srpsko nacionalno vijee Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema (SNV
SBZS). To je tijelo donijelo 26. veljae 1991. Deklaraciju o suverenoj autonomiji Srpskog naroda Slavo-
nije, Baranje i zapadnoga Srema.15 U Deklaraciji se navodi da suverena srpska autonomija Slavonije,
Baranje i zapadnoga Srema postoji i deluje u sastavu sadanje Republike Hrvatske samo pod uslovom da
Jugoslavija postoji kao savezna drava. Ukoliko takva Jugoslavija prestane da postoji ili se preobrazi u
skup samostalnih drava, ova autonomija nastavit e da postoji kao dio matine drave srpskog naroda.16
Krajem svibnja 1991. proglaen je zakon kojim je Izvrno vijee SAO Krajine preimenovano u Vladu
SAO Krajine, pod ijom su se ingerencijom nalazile iskljuivo opine sa srpskom veinom na podruju
sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije. U Okuanima je zatim, u kolovozu 1991. godine, proglaena
SAO Zapadna Slavonija, s Oblasnim vijeem, kao izvrnim, i Narodnom skuptinom, kao zakonodavnim
tijelom. U Srpskoj oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, koja se takoer odcijepila od Republike
Hrvatske, od rujna 1991. do 26. veljae 1992. godine djeluje, neovisno od vlade u Kninu, Vlada Srpske
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, a zakonodavnu vlast obavljala je Velika narodna skuptina
Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem. Na zasjedanju Ustavotvorne skuptine SAO Krajine u
Kninu, 19. prosinca 1991. godine, proglaena je Republika Srpska Krajina i usvojen njezin ustav, te su
ubrzo nakon toga skuptine SAO Zapadne Slavonije i Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem
donijele odluku o ulasku u sastav RSK-a. Odluka o proglaenju Republike Srpske Krajine donesena 19.
prosinca 1991. u Kninu, kojom se ujedinjuju srpske autonomne oblasti i srpske oblasti, bila je vrhunac
janju hrvatskoga teritorija i njegova referendumskoga ukljuivanja u srpske autonomne oblasti objavljeni su u: Republika
Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995., Dokumenti, knjiga 2, Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj
(1990.1991.). Rupi, M. (ur.). Zagreb : Hrvatski institut za povijest Podrunice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje/
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2007.
14
Izvjee u povodu inicijative Vlade Republike Hrvatske, klasa: 004-01/02-02/12, ur. broj: 5030109-02-2 od 10. listopada
2002. godine, Ustavni sud Republike Hrvatske (predsjednik Suda, dr. sc. Smiljko Sokol), broj: U-X-2271/2002, Zagreb, 12.
studenoga 2002.
15
Slubeni glasnik Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, 1/91.
16
Isto.
protuustavnoga djelovanja Srba u Hrvatskoj, odnosno procesa izdvajanja dijela teritorija RH i proglae-
nja srpske paradrave na teritoriju Republike Hrvatske. Amandmanom I. na Ustav RSK, proglaenim 26.
veljae 1992., odreeno je da teritoriju RSK ine srpske oblasti: Krajina, Slavonija, Baranja, Zapadni
Srem i Zapadna Slavonija.17 Na temelju spomenuta Ustava RSK-a od 1992. do 1995. donesen je niz novih
zakona kojima se ustrojavao sustav vlasti i obrane.
Upravno-teritorijalna podjela RSK-a

Na prvoj zajednikoj sjednici Skuptine RSK-a (kojoj su, prvi put od osnutka RSK-a, prisustvovali
zastupnici iz dotadanjih skuptina SAO Krajine, SAO Zapadne Slavonije i Srpske oblasti Slavonije, Bara-
nje i Zapadnoga Srema), 26. je veljae 1992. godine u Borovu Selu konstituirana prva zajednika Vlada
RSK. Zadjelovanja RSK-a do 5. kolovoza 1995. djelovalo je pet sastava Vlade (prva Vlada RSK 19. prosi-
nac 1992. 26. veljae 1992., predsjednik Milan Babi, u veljai 1992. zamijenio ga je Risto Matkovi;18
druga Vlada 26. veljae 1992. 20. travanj 1993., predsjednik Zdravko Zeevi;19 trea Vlada 20. travanj
1993. 21. travanj 1994., predsjednik ore Bjegovi;20 etvrta Vlada 21. travnja 1994. 28. svibnja
1995., predsjednik Borislav Mikeli;21 peta Vlada 27. srpnja 1995. 5. kolovoza 1995., predsjednik Milan
Babi).22 U Vladi RSK djelovalo je petnaest ministarstava23, a nakon to je 21. oujka 1992. godine done-
sen Zakon o ministarstvima u Vladi RSK24, Vlada je prola kroz izvjesne promjene te je tako od postoje-
ih petnaest ministarstava formirano sedamnaest raspodjelom resora ve postojeih ministarstva.25 Dje-
lokrug nadlenosti Vlade RSK kao najviega tijela izvrne vlasti paradrave RSK-a od 1991. do 1995.
odreen je Zakonom o Vladi Republike Srpske Krajine iz 1992. te Zakonom o izmjenama i dopunama
Zakona o Vladi Republike Srpske Krajine iz 1994. Djelokrug rada Vlade odnosio se na izvravanje
17
Amandmani I. do VI. na Ustav Republike Srpske Krajine od 26. februara 1992. U: Slubeni glasnik Republike Srpske Kra-
jine, 2/92..
18
Srpske novine 56/92, str. 2.
19
Slubeni glasnik RSK, 2/92, str. 13.
20
Slubeni glasnik RSK 3/93, str. 208209.
21
Slubeni glasnik RSK 8/94, Krajina magazin 5/95, str. 6.
22
23
Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo finansija, Ministarstvo
pravosua i uprave, Ministarstvo industrije i ekonomskoga razvoja, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva, vodoprivrede,
turizma i trgovine, Ministarstvo elektroprivrede i energetike, Ministarstvo prometa i veza, Ministarstvo za urbanizam, stam-
beno-komunalne poslove i graevinarstvo, Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo prosvjete, kulture i fizike kulture, Mini-
starstvo zdravstva, socijalnoga rada i socijalne politike, Ministarstvo informisanja, Ministarstvo vjera.
24
Slubeni glasnik RSK (Knin) 3/92., str. 2731.
25
Isto; Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutranjih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo financija, Mini-
starstvo trgovine i turizma, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, Ministarstvo pravosua i uprave, Mini-
starstvo zdravlja i zdravstvenoga osiguranja, Ministarstvo informiranja, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni
razvoj i industriju, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo kulture i vjera, Ministarstvo fizike kulture i sporta, Ministarstvo za
urbanizam, stambeno-komunalne poslove i graevinarsto, Ministarstvo za promet i veze, Ministarstvo energetike i rudar-
stva, Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja.
zakona, donoenja uredbi, odluka i drugih akta za izvravanje zakona te utvrivanja rada ministarstava i
drugih tijela uprave. Vlada RSK prestala je djelovati 5. kolovoza 1995. kada su hrvatske postrojbe u
sklopu vojno-redarstvene operacije Oluja oslobodile njezino dotadanje upravno sjedite Knin.
Arhivski fond Vlada RSK sadrava dokumentaciju povezanu s djelovanjem Vlade RSK i njezinih
institucija, zapisnike pojedinih sjednica Vlade s odlukama i rjeenjima koja su pritom donesena. Gradivo
u fondu odnosi se i na brojne zapisnike, rjeenja, odluke, uredbe, pravilnike, nacrte i prijedloge zakona,
koje daju prikaz organizacije vlasti na podruju RSK-a u razdoblju od 1991. do 1995. Gradivo nastalo
radom ministarstava Vlade RSK u razdoblju od 1991. do 1995. zbog svoje fragmentarne sauvanosti
sreeno je kao zaseban podfond u sklopu fonda Vlada RSK s ukupno petnaest serija (osim Ministarstva
obrane i Ministarstva unutranjih poslova RSK-a, koji su sreeni kao samostalni, izdvojeni arhivski fon-
dovi zbog znatno vee koliine i cjelovitosti arhivskoga gradiva). U sklopu Vlade RSK djelovale su i
pojedine strune komisije i komiteti koje je osnovala Vlada RSK, te su spisi nastali njihovim djelovanjem
takoer podijeljene u etiri podserije.
U ustroju vlasti Skuptina RSK bila je najvie zakonodavno tijelo, a za svoj rad bili su joj odgovorni
Vlada RSK i Predsjednik republike. Skuptini RSK-a je prema odredbama Ustava RSK-a iz prosinca
1991. godine pripadala ustavotvorna i zakonodavna vlast, a odluivala je o promjeni Ustava, donoenju
zakona, utvrivanju prijedloga odluke o promjeni granica RSK-a, utvrivanju teritorijalne organizacije u
RSK-u. Skuptina je birala i razrjeavala predsjednika i potpredsjednika Skuptine, prvoga ministra i
ministre u Vladi, predsjednika i sudce Ustavnoga suda, Vrhovnoga suda i drugih sudova, javnih tuitelja
i guvernera Narodne banke.26
Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji RSK-a i lokalnoj upravi od 21. oujka 1992. odreeno je da
teritorijalnu organizaciju ine opine, kao tijela lokalne uprave, i tri srpske oblasti: Krajina (biva SAO
Krajina), Zapadna Slavonija i Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Opinska uprava dijelila se na opin-
sku skuptinu i izvrno vijee (Izvrni savjet) opine, a uglavnom je bilo rije o opinama koje su posto-
jale i prije rata. U Dalmaciji su postojale opine Knin (koji je ujedno bio i glavni grad RSK-a), Benkovac,
Drni, Obrovac. U travnju 1993. osnovana je i Srpska opina Zadar.27 U Lici su postojale opine Kore-
nica, Donji Lapac, Graac i Plaki. Sredinom 1994. osnovana je i opina Vrhovine od dotadanje Zajed-
nice mjesnih zajednica Vrhovine, koja je djelovala u sklopu opine Korenica. Na Kordunu su postojale
opine Slunj, Vojni, Vrginmost i Krnjak. Opina Krnjak nastala je iz dijelova predratne opine Karlovac,
koju su 1991. zauzeli Srbi. Prvobitno je u Krnjaku djelovalo Ratno predsjednitvo i opinska tijela srpske
26
Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine 2/92, str. 1.
27
Osnivaka skuptina Srpske opine Zadar odrana je 16. travnja 1993. u Kninu. Ona je trebala predstavljati Srbe koji su
izbjegli iz grada Zadra, kao i one koji su poetkom 1993., nakon hrvatske vojne akcije Maslenica, napustili svoje domove u
zadarskome zaleu. Za gradonaelnika srpskoga Zadra izabran je politolog Mladen Kalapa. Srpska opina Zadar uputila je
molbu talijanskomu veleposlanstvu u Beogradu da sudjeluje u rjeavanju pitanja grada Zadra. Vlada RSK 17. veljae 1994.
donijela je odluku o imenovanju Izvrnoga savjeta srpske opine Zadar pod predsjedanjem Kalapaa. Bari, N. Srpska
pobuna u Hrvatskoj, 1990.-1995. Zagreb : izdava, 2005. Str. 173.Vidi: Slubeni glasnih RSK (Knin)2/94, str. 55.
Skuptine opine Karlovac, u koja su uli srpski zastupnici koji su prije rata izabrani u Skuptinu opine
Karlovac. Naknadno je to podruje preimenovano u opinu Krnjak. Na Baniji su postojale opine Petri-
nja, Glina, Kostajnica, Dvor na Uni i Sisak-Caprag. U zapadnoj Slavoniji bile su opine Okuani (novofor-
mirana od srpskoga istorijskog i etnikog prostora Novske i Nove Gradike), Pakrac (ija je povrina
delom na teritoriji Hrvatske).28 Postojale su i srpske opine Grubino Polje, Daruvar i Podravska Slatina,
koje se nalaze na teritoriji koja je pod kontrolom hrvatske vlasti. U istonoj Slavoniji, Baranji i zapad-
nome Srijemu djelovale su opine Vukovar, Beli Manastir, Tenja, Dalj i Mirkovci. Statut Srpske oblasti
Slavonije, Baranje i Zapadnoga Srijema proglaen je 4. travnja 1992. Kao tijela vlasti u oblasti odreeni
su: Velika narodna skuptina (Oblasna skuptina) i Oblasno vijee (Vlada oblasti). Statut Srpske oblasti
Zapadna Slavonija proglaen je 18. travnja 1992. u Okuanima. Kao tijela uprave navedeni su Narodna
skuptina i Oblasno vijee. Vladi RSK kao tijelu izvrne vlasti bile su podreene izravno opinske uprave
(izvrni savjeti opina) na podruju sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije. Za razliku od toga, za
srpske oblasti u zapadnoj i istonoj Slavoniji postojale su oblasne vlade, odnosno oblasna vijea, koja su
bila podreena Vladi RSK u Kninu. Istovremeno su opine u Srpskoj oblasti Zapadna Slavonija bile
podreene Oblasnomu vijeu te oblasti, a opine u Srpskoj oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem
bile su podreene Oblasnomu vijeu te oblasti.
Prema Zakonu o odbrani RSK od 21. oujka 1992. djelokrug rada i obim poslova Ministarstva obrane
kao resornoga tijela Vlade RSK nadlenoga za poslove obrane, odnosio se na poslove vojne obveze i
vojne mobilizacije, kao i mobilizaciju dravnih organa, jedinica i tabova civilne zatite. Ministarstvo
obrane djelovalo je preko svojih podrunih uprava za obranu. Postojale su uprave Ministarstva obrane
za: sjevernu Dalmaciju (sjedite u Kninu), Liku (sjedite u Korenici), Baniju (sjedite u Petrinji), Kordun
(sjedite u Vojniu), zapadnu Slavoniju (sjedite u Okuanima), istonu Slavoniju, Baranju i zapadni
Srijem (sjedite u Erdutu). Upravama su bila podreena opinska odjeljenja za obranu, odnosno u
manjim opinama postojali su odsjeci za obranu. Uprave za obranu i njima podreena odjeljenja za
obranu u prvome su redu bila su zaduena za popunjavanje Srpske vojske Krajine ljudstvom, odnosno za
regrutaciju i mobilizaciju. Gradivo fonda Ministarstva obrane RSK-a sadrava dokumentaciju koja se
odnosi na poslove mobilizacije i regrutacije, ratne sistematizacije, poslove povezane s dobrovoljcima iz
Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske. U spisima se nalaze i mjeseni izvjetaji o radu uprava,
izvjetaji Ministarstvu obrane o izvrenoj mobilizaciji, dokumenti Ministarstva obrane poslani upravama
s obavijestima i upitima o provedenoj ili planiranoj mobilizaciji, uputstva o postupanju, ratna sistemati-
zacija, uredba sa zakonskom snagom teritorijalnoj nadlenosti sudova i izvjetaji. Fond Ministarstva
odbrane RSK-a sreen je, a uprave Ministarstva takoer su formirane kao zasebni fondovi, ali njihovo
sreivanje jo traje.
Na sjednici Izvrnoga vijea SAO Krajine, odranoj 4. sijenja 1991. godine u Kninu, odlukom o osni-
vanju Sekretarijata unutranjih poslova SAO Krajine, kao jedinoga tijela koje na podruju Krajine obav-
28
Bari, N. Shematizam glavnih institucija Republike Srpske Krajine (RSK), 1990.1995. (rad u rukopisu).
lja unutarnje i poslove javne sigurnosti, i imenovanjem sekretara za unutranje poslove SAO Krajine,
formiraju se policijske institucije pobunjenih Srba na okupiranome podruju.29 Navedenom odlukom,
Knin je odreen kao sjedite SUP-a SAO Krajine, a u sastav Sekretarijata ule su milicijske stanice Ben-
kovac, Donji Lapac, Dvor na Uni, Graac, Glina, Kostajnica, Obrovac, Titova Korenica, Vojni i Knin.
Odlueno je da na podruju SAO Krajine prestaje nadlenost MUP-a RH. Izvrno vijee SAO Krajine na
sjednici odranoj 19. sijenja 1991. donosi Uredbu o unutranjoj organizaciji i radu SUP-a SAO Krajine,
po kojoj on obavlja poslove dravne sigurnosti, poslove javne sigurnosti i ostale unutarnje poslove. Po
istoj uredbi, u svakoj opini Krajine trebala je djelovati Stanica javne bezbjednosti (SJB), a poslove SJB-a
u Kninu obavljao je sam Sekretarijat.30
Skuptina SAO Krajine 29. svibnja 1991. donijela je ukaz o proglaavanju Ustavnoga zakona SAO
Krajine i odluku o formiranju jedinica za specijalne namjene MUP-a SAO Krajine. Jedinica za
specijalne namjene trebala je braniti teritorijalni integritet Krajine i osigurati njezine objekte i
ustanove. Specijalne jedinice dobile su naziv Milicija Krajine i bile su podreene Ministarstvu
obrane SAO Krajine. Uvidom u arhivsko gradivo moe se zakljuiti da je veina uspostavljenih
SJB-a tijekom 1991. godine u svojemu sastavu imala jedinicu za specijalne (posebne) namjene, pa
tako i SJB Knin. Potrebno je istaknuti da se SUP SAO Krajine tijekom 1991. veinom svojih orga-
nizacijskih i ljudskih potencijala koristio u borbama s hrvatskim oruanim snagama, a samo dije-
lom za odravanje javnoga reda i mira kao glavnoga policijskog zadatka. To potvruje i naredba
predsjednika Vlade SAO Krajine od 9. listopada 1991., kojom se nareuje da sve krajinske jedi-
nice policije u planiranju i izvravanju borbenih zadataka budu podreene nadlenim zapovjed-
nicima Teritorijalne obrane.31
Nova organizacija tijela unutranjih poslova RSK-a napravljena je nakon potpisivanja Vanceova
mirovnoga plana, u sijenju 1992.32 Djelokrug rada Ministarstva unutarnjih poslova RSK-a odreen je
29
30
Uredba o unutranjoj organizaciji rada Sekretarijata za unutranje poslove, Izvrno vijee SAO Krajine, Broj: 09/91-1, Knin,
19. 1. 1991. godine, Dravni arhiv Sisak, Sabirni centar Petrinja, Skuptina opine Dvor, kut. 2.
31
Isto, str. 343344.
32
U Sarajevu su 2. sijenja 1992. uz posredovanje Cyrusa Vancea, osobnoga izaslanika glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda
(UN), predstavnici Republike Hrvatske i JNA potpisali sporazum o potpunom prekidu vatre u Republici Hrvatskoj. Spora-
zum se temeljio na dogovoru o deblokadi vojarni JNA i povlaenju JNA iz Hrvatske te primjeni mirovnoga plana UN-a
(predviao je dolazak mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku), koji su 23. studenoga 1991. u enevi potpisali Predsjednik Hrvat-
ske Franjo Tuman, predsjednik Srbije Slobodan Miloevi i general JNA Veljko Kadijevi, uz posredovanje predstavnika
UN-a Cyrusa Vancea i Europske Zajednice (EZ) lorda Petera Carringtona. Stupanjem na snagu Sarajevskoga primirja 3.
sijenja 1992. u Hrvatskoj su prestala vea ratna djelovanja. Primjenom Vanceova plana (od 3. sijenja 1992.) zapoinje i
razdoblje aktivnije meunarodne politike i vojne nazonosti u Hrvatskoj, to je, dodue, utjecala na relativno smirivanje
prilika, ali ne i na postizanje trajnoga i pravednoga politikog rjeenja. To je razdoblje prisutnosti zatitnih snaga Ujedinje-
nih naroda (United Nations Protecion Forces UNPROFOR-a) i operacija Ujedinjenih naroda za obnovu povjerenja u Hrvat-
skoj (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia UNCRO-a) od proljea 1992. do svibnja, odnosno kolo-
voza 1995. godine. Holjevac Tukovi, A.:Hrvatski istok kroz djelovanje mirovnih misija Ujedinjenih naroda u Domovin-
Zakonom o unutranjim poslovima od 26. veljae 1992. Kao podrune unutranje organizacijske jedi-
nice Ministarstva, podreeni su mu bili oblasni centri bezbjednosti u Kninu za podruje Sjeverne Dal-
macije i Like, u Glini za podruje Banije i Korduna, u Pakracu (s privremenim sjeditem u Okuanima)
za podruje zapadne Slavonije, u Vukovaru (s privremenim sjeditem u Dalju) za podruje istone Sla-
vonije i zapadnoga Srijema te u Belome Manastiru za podruje Baranje. Zakonom o izmenama i dopu-
nama Zakona o unutranjim poslovima oblasni centri bezbjednosti preimenovani su u sekretarijate unu-
tranjih poslova, te se poveao i njihov broj. Formirani su: Sekretarijat unutranjih poslova Knin za
podruje sjeverne Dalmacije, Sekretarijat unutranjih poslova Korenica za podruje Like, Sekretarijat
unutranjih poslova Glina za podruje Banije, Sekretarijat unutranjih poslova Vojni za podruje
Korduna, Sekretarijat unutranjih poslova Pakrac (sa sjeditem u Okuanima) za podruje zapadne Sla-
vonije, Sekretarijat unutranjih poslova Vukovar (s privremenim sjeditem u Dalju) za podruje istone
Slavonije i zapadnoga Srijema te Sekretarijat unutranjih poslova Beli Manastir za podruje Baranje.
Ministarstvo unutranjih poslova u svojoj je nadlenosti obavljalo poslove zatite sigurnosti suverenosti,
nezavisnosti i teritorijalne cjelokupnosti RSK-a. Prema djelokrugu i organizaciji u sklopu MUP-a trebale
su djelovati i Posebne jedinice milicije (PJM) za borbu protiv terorizma i obezbeenje. Fond sadrava
naredbe, slubene biljeke, zapisnike, izvjetaje o radu, izvjetaje s terena, odobrenja za nesmetani ulazak
i boravak na podruju RSK-a, odobrenja za naputanje podruja RSK-a, spise povezane s UNPROFOR-om,
saznanja o aktivnostima HV-a, spise o kolovanju pripadnika MUP-a RSK-a i osobne spise. Kao pod-
fonovi Ministarstva strukturirane su posebne jedinice milicije, iako njihovo sreivanje nije zavreno.
U travnju 1993. uvedena je institucija Vrhovnoga savjeta obrane RSK-a. U sastavu ovoga tijela bili su
predsjednik RSK-a, predsjednik Vlade, ministar obrane, ministar unutranjih poslova i komandant
Glavnoga taba Srpske vojske Krajine (SVK). To tijelo trebalo je utvrditi stanje neposredne ratne opasno-
sti i proglasiti ratno stanje, ako to ne moe uiniti Skuptina RSK-a. Osim toga, Vrhovni savjet obrane
donosio je i odluke o pripravnosti, mobilizaciji i upotrebi SVK-a. Fond sadrava dokumente koji se
odnose na procjenu sigurnosne i vojne sigurnosti RSK-a, kao i planove za ratna djelovanja. Fond je jo u
postupku sreivanja.
Ustroj pravosudnoga sustava u RSK-u bio je pod resornim Ministarstvom pravosua i uprave RSK-a.
Na temelju Zakona o sudovima33 organizirana je sudska vlast u RSK-u. Sudovi su organizirani kao sudovi
ope nadlenosti i privredni sudovi. Sudovi ope nadlenosti bili su: opinski sudovi, okruni i Vrhovni
sud RSK-a, zatim privredni sudovi i Vii privredni sud. Opinski sudovi bili su osnivani na teritoriju
jedne ili vie opina, dok su se okruni sudovi osnivali za podruje dvaju opinskih sudova ili vie njih.
Privredni su osnivani za teritorij vie opina, a Vii privredni sud za teritorij RSK-a. Vrhovni je sud bio
najvii sud u RSK-u. Opinski su sudovi bili u Kninu, Vukovaru, Belome Manastiru, Pakracu, Benkovcu,
Obrovcu, Graacu, Korenici, Kostajnici, Okuanima, Vojniu, Vrginmostu, Glini, Petrinji, Dvoru na Uni
skom ratu. U: Hrvatski istok u Domovinskog rata-iskustva, spoznaje i posljedice. Miljenko Brekalo (ur.), Zbornik Instituta
Ivo Pilar, knjiga 48. Zagreb : Institut Ivo Pilar, 2015. Str. 121141.
33
Slubeni glasnik RSK 4/92.
i Donjemu Lapcu. Okruni sudovi bili su u Kninu, Belome Manastiru, Pakracu i Glini, a Vrhovni sud u
Kninu. Privredni sudovi nisu bili osnovani kao zasebni, nego su djelovali kao privredni odjeli unutar
okrunih sudova. Tuiteljstva su se sa svojim tijelima osnovala kao opinska sjedita u Vukovaru, Belome
Manastiru, Kninu, Benkovcu, Korenici, Glini, Okuanima; i kao okruna sjedita u Belome Manastiru,
Kninu i Glini. Republiki sud osnovan je u Kninu, a u veim opinskim mjestima osnovano je 14 sudova
za prekraje.
Prema prikazanoj organizaciji paradravnih tijela vlasti i uprave na okupiranome podruju Hrvatske
1990. 1995. formirani su arhivski fondovi, koji su pohranjeni u Hrvatskome memorijalno-dokumenta-
cijskome centru Domovinskoga rata. Kao to je i ranije spomenuto, fondovi su jo u postupku sreivanja,
no struktura je fondova formirana prema upravnoj strukturi RSK-a. Postavljena struktura umnogome
olakava postupak daljnjega sreivanja, formiranja fondova, podfondova i serija, to je i prikazano u
priloenome popisu fondova. Priloeni popis fondova, koji se odnose na dravne arhive u Hrvatskoj,
izraen je na osnovi Pregleda arhivskih fondova i zbirki u Republici Hrvatskoj i Nacionalnoga arhivskog
informacijskog sustava.
Treba napomenuti da je HMDCDR u sklopu svoje iz davake djelatnosti predstavio prikupljeno gra-
divo, odnosno nastojao je da ono, sukladno Zakonu o arhivskome gradivu, bude to dostupnije istrai-
vaima i cjelokupnoj javnosti. Upravo zbog toga Centar je pokrenuo seriju zbornika dokumenata pod
naslovom Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. 1995. Dokumenti. Uz te, spomenute serije,
odnosno objavljivanjem dokumenata srpske strane iz toga razdoblja, Centar eli upoznati javnost s
gradivom Republike Srpske Krajine, ali i s ulogom i odgovornou jugoslavenskoga, srbijanskoga i crno-
gorskoga vodstva te s ulogom Oruanih snaga SFRJ-a, napose JNA (i kasnije Vojske Jugoslavije) u doga-
ajima u Hrvatskoj od 1990. do 1995., odnosno s dogaajima pobune Srba u Hrvatskoj, agresijom Oru-
anih snaga SFRJ-a i srpskih paravojnih formacija na Republiku Hrvatsku, okupacije treine teritorija
Republike Hrvatske te nastojanjem da se taj teritorij ujedini u jedinstvenu, veliku srpsku dravu itd.
Posebno se objavljuju dokumenti vojne provenijencije, nastali djelovanjem Jugoslavenske narodne armije
(Vojske Jugoslavije) i paravojnih postrojbi pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj, a posebno dokumenti
paradravnih tijela vlasti, politikih stranaka i ostalih civilnih ustanova koje su pobunjenici osnivali.
Dosad je tiskano osamnaest knjiga iz navedene serije. Parna izdanja odnose se na rad civilnih ustanova,
dok se neparna izdanja odnose na dokumente vojne provenijencije. Dosad je objavljeno 4121 dokument,
a od toga broja 1484 odnosi se na dokumente civilne provenijencije.
Radi to bolja razumijevanja dogaaja u Republici Hrvatskoj poetkom 90-ih godina prologa stojea
i u cilju to cjelovitija prikaza agresije na Hrvatsku, Centar je nastojao da se zbornici dokumenata vojne
i politike provenijencije meusobno kronoloki prate jer jedni s drugima ine nedjeljivu cjelinu. Gra-
divo je bilo objavljivano kronolokim slijedom s potrebnim znanstvenim aparatom. Svi dokumenti nave-
deni u zbirkama prepisani su, a originali dokumenata ili njihove preslike u posjedu su Centra. Prilikom
prijepisa dokumenata izvrene su nune transkripcije radi njihove bolje itljivosti. Vei zahvati u tekstu
naznaeni su stavljanjem teksta u uglatu zagradu.
Zakljuak
Arhivski fondovi srpske provenijencije izvorno su gradivo koje je primarni historiografski izvor pri
prouavanju Domovinskoga rata. Kao to je i navedeno, arhivski fondovi nisu cjeloviti niti su pohranjeni u
jednoj ustanovi, no arhivistika obrada i izrada obavijesnih pomagala omoguit e njihovo lake pretrai-
vanje i koritenje. Izdavanja izvora, koje je pokrenuo Centar, od velike su pomoi istraivaima jer im
umnogome olakava dostupnost, pretraivanje i koritenje gradivom. Treba napomenuti da je gradivo koje
se odnosi na podruje okupiranoga hrvatskog Podunavlja sauvano u znatno manju obimu, to se vidi u
priloenome popisu, jer je tijekom procesa mirne reintegracije gradivo ili uniteno ili odvezeno u Srbiju.
Fondovi u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata:

A. UPRAVA
HR-HMDCDR-3, Skuptina Republike Srpske Krajine (od 1991. do 1995.), 10 kutija
HR-HMDCDR-4, Vlada Republike Srpske Krajine (od 1991. do 1995.), 45 kutija
HR-HMDCDR-04/4-1, Komisije za razmjenu zarobljenika Vlade RSK, 1 kutija
HR-HMDCDR-04/4-2, Komisije za humanitarna pitanja Vlade RSK, (1994.), 1 kutija
HR-HMDCDR-04/4-3, Komisije za popis i procjenu ratne tete RSK, (1994. 1995.), 1 kutija
HR-HMDCDR-04/4-4, Dravni komitet RSK za suradnju s UNPROFOR-om, (1992. 1993.), 1
kutija
HR-HMDCDR-04-01/1, Ministarstvo inostranih poslova RSK 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/2, Ministarstvo finansija RSK 1991. 1995.,1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/3, Ministarstvo pravosua i uprave RSK 1991. 1995., 5 kutija
HR-HMDCDR-04-01/4, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju RSK
1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/5, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RSK 1991.
1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/6, Ministarstvo energetike i rudarstva RSK 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/7, Ministarstvo za saobraaj i veze RSK 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/8, Ministarstvo za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i graevi-
narstvo RSK 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/9, Ministarstvo prosvjete, kulture i fizike kulture
HR-HMDCDR-04-01/10, Ministarstvo prosvjete RSK 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/11, Ministarstvo kulture i vjera RSK 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/12, Ministarstvo fizike kulture i sporta RSK 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/13, Ministarstvo zdravstva i zdravstvenoga osiguranja RSK 1991.
1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/14, Ministarstvo informisanja RSK 1991. 1995., 3 kutije

HR-HMDCDR-04-01/15, Ministarstvo za rad, boraka i socijalna pitanja RSK 1991. 1995.,
1 kutija
HR-HMDCDR-04-01/16, Ministarstvo trgovine i turizma RSK 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-5, Ministarstvo odbrane RSK 1991. 1995., 24 kutije
HR-HMDCDR-19, Ministarstvo odbrane RSK Uprava zapadna Slavonija 1991. 1995., (16 arhiv-
skih kutija, 15 drvenih kutija, 2 knjige) 4,30 d/m
HR-HMDCDR-28, Ministarstvo odbrane RSK Uprava sjeverna Dalmacija 1991. 1995., 11
kutija.
HR-HMDCDR-35, Ministarstvo odbrane RSK Uprava istona Slavonije, Baranje i zapadni Srem
1991. 1995., 2 kutije
HR-HMDCDR-73, Ministarstvo odbrane RSK Uprava Lika 1991. 1995., 19 kutija
HR-HMDCDR-74, Ministarstvo odbrane RSK Uprava Banija 1991. 1995., 4 kutija
HR-HMDCDR-75, Ministarstvo odbrane RSK Uprava Kordun 1991. 1995., 2 kutija
HR-HMDCDR-20, Ministarstvo unutranjih poslova RSK 1991. - 1995., 4 knjige i 38 kutija
HR-HMDCDR-20/1, Posebne jedinice milicije (PJM) Banija 1991. 1995., 4 kutije
HR-HMDCDR-20/2, Posebne jedinice milicije (PJM) Benkovac 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-20/3, Posebne jedinice milicije (PJM) Buni 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-20/4, Posebne jedinice milicije (PJM) Graac 1991. 1995., 2 kutije
HR-HMDCDR-20/5, Posebne jedinice milicije (PJM) Korenica1991. 1995., 3 kutije
HR-HMDCDR-20/6, Posebna jedinica milicije (PJM) Plaki1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-20/7, Posebna jedinica milicije (PJM) Vojni 1991. 1995., 5 kutija
HR-HMDCDR-20/8, Posebna jedinica milicije (PJM) Vrginmost 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-20/9, Posebne jedinice milicije (PJM) Vrhovine1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-20/10, Posebne jedinice milicije (PJM) zapadna Slavonija 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-41, Sekretarijat za unutranje poslove Beli Manastir 1991. 1997., 6 kutija
HR-HMDCDR-76, Sekretarijat za unutranje poslove Glina 1991. 1995., 21 kutija
HR-HMDCDR-76/1, Stanica javne bezbjednosti (SJB) Dvor na Uni 1992. 1995., 2 kutije
HR-HMDCDR-76/2, Stanica javne bezbjednosti (SJB) Glina 1992. 1995., 48 kutija
HR-HMDCDR-76/3, Stanica javne bezbjednosti (SJB) Kostajnica 1992. 1995., 2 kutije
HR-HMDCDR-76/3/1, Stanica milicije Dubica
HR-HMDCDR-76/4, Stanica javne bezbjednosti (SJB) Petrinja 1992. 1995., 3 kutije
HR-HMDCDR-23, Sekretarijat za unutranje poslove Knin 1991. 1995., 49 kutija
HR-HMDCDR-31, Sekretarijat za unutranje poslove Korenica 1991. 1995., 4 kutije
HR-HMDCDR-10, Sekretarijat za unutranje poslove Okuani 1991. 1995., 115 kutija

HR-HMDCDR-77, Sekretarijat za unutarnje poslove Vojni 1991. 1995., 30 kutija
HR-HMDCDR-77/1 Stanica javne bezbjednosti (SJB) Slunj 1992. 1995., 6 kutija
HR-HMDCDR-37, Sekretarijat za unutarnje poslove Vukovar 1991. 1995, 13 kutija, 3 knjige
HR-HMDCDR-14, Skuptina opine Zajednica opina Sjeverna Dalmacija i Lika 1990. 1991. /Srp-
ska autonomna oblast Krajina SAO Krajina/ 4 kutije
HR-HMDCDR-14/1, Skuptina opine Benkovac SAO Krajina 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-14/2, Skuptina opina Donji Lapac SAO Krajina1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-14/3, Skuptina opine Drni SAO Krajina1991. 1995., 9 kutija
HR-HMDCDR-14/4, Skuptina opine Dvor na Uni SAO Krajina1991. 1995., 3 kutije
HR-HMDCDR-14/5, Skuptina opine Glina SAO Krajina1991. 1995., 18 kutija
HR-HMDCDR-14/6, Skuptina opine Graac SAO Krajina1991. 1995., 10 kutija
HR-HMDCDR-14/7, Skuptina opine Knin SAO Krajina 1991. 1995., 7 kutija
HR-HMDCDR-14/8, Skuptina opina Korenica SAO Krajina 1991. 1995., 4 kutije
HR-HMDCDR-14/9, Skuptina opina Kostajnica SAO Krajina, 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-14/10, Skuptina opina Krnjak SAO Krajina 1991. 1995., 2 kutija
HR-HMDCDR-14/11, Skuptina opina Obrovac SAO Krajina 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-14/12, Skuptina opina Petrinja SAO Krajina 1991. 1995., 13 kutija
HR-HMDCDR-14/13, Skuptina opina Plaki SAO Krajina 1991. 1995., 3 kutije
HR-HMDCDR-14/14, Skuptina opine Sisak-Caprag SAO Krajina1991. 1995., 3 kutije
HR-HMDCDR-14/15, Skuptina opine Slunj SAO Krajina1991. 1995., 6 kutija
HR-HMDCDR-14/16, Skuptina opine Teslingrad SAO Krajina1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-14/17, Skuptina opina Vojni SAO Krajina 1991. 1995.,1 kutija
HR-HMDCDR-14/18, Skuptina opina Vrginmost SAO Krajina1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-14/19, Skuptina opina Vrhovine SAO Krajina1991. 1995., 6 kutija
HR-HMDCDR-15, Srpska oblast Zapadna Slavonija Skuptina opine Pakrac 1991. 1995., 26
kutija
HR-HMDCDR-27, Vrhovni savet obrane RSK 1993. 1995., 4 kutije
B. PRAVOSUE
HR-HMDCDR-29, Vrhovni sud RSK, 17 registratora
HR-HMDCDR-36, Okruni sud Knin 1992. 1995. 57 kutija i 14 knjiga
HR-HMDCDR-36/1, Opinski sud Knin 1991. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-36/2, Opinski sud Graac 1990., 1 kutija
HR-HMDCDR-36/3, Opinski sud Korenica 1992., 2 kutije
HR-HMDCDR-36/4, Opinski sud Benkovac 1991./1995., 2 kutije
HR-HMDCDR-78, Okruni sud u Glini 1991./1995., 5 kutija

HR-HMDCDR-78/1, Opinski sud Glina 1991./1995., 2 kutije
HR-HMDCDR-78/1, Opinski sud Okuani 1991./1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-78/1, Opinski sud Vojni 1991./1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-65, Okruno javno tuilatvo Knin 1991. 1995., 43 kutije
HR-HMDCDR-79, Okruno javno tuilatvo Glina 1991./1995., 2 kutije
HR-HMDCDR-80, Republiki sud RSK za prekraje u Kninu 1991. 1995., 3 kutije
HR-HMDCDR-81, Kazneno-popravni dom Glina 1991. 1995., 2 kutije
HR-HMDCDR-82, Okruni zatvor Glina 1992. 1995., 6 kutije
HR-HMDCDR-30, Okruni zatvor Knin 1991. 1995., 13 kutija
E. KULTURA, ZNANOST I INFORMIRANJE

HR-HMDCDR-39, Srpski radio Okuani 1991. 1995., 5 kutija
F. ZDRAVSTVO
HR-HMDCDR-83, Opa bolnica sv. Georgije Vojni 1993., 1 kutija
HR-HMDCDR-84, Medicinski centar Glina 1993. 1995., 1 kutija
HR-HMDCDR-87, Crveni kri Drni 1991./1995., 5 kutija
G. GOSPODARSVO
HR-HMDCDR-85, Krajinske ume Vrginmost 1991./1995, 2 kutije
HR-HMDCDR-86, Naftna industrija Krajine 1992. 1995., 14 kutija
H. POLITIKE STRANKE, DRUTVENO-POLITIKE ORGANIZACIJE I SINDIKATI

HR-HMDCDR-29, Zbirka politikih stranaka i pokreta u RSK 1990. 1995., 10 kutija
J. VJERSKE USTANOVE
HR-HMDCDR-34, Srpska pravoslavna crkva 1991./1995., 3 kutije
Fondovi u Dravnome arhivu u Slavonskome Brodu:

HR-DASB-70, Republika Srpska Krajina. Srpska oblast Zapadna Slavonija. Oblasno vijee Okuani
1992. 1995.
HR-DASB-71, Republika Srpska Krajina. Komesarijat za izbjeglice. Povjerenitvo Zapadna Slavo-
nija Okuani 1993. 1995.
HR-DASB-72, Klub intelektualaca zapadne Slavonije Republika Srpska Krajina 1993. 1993.
HR-DASB-74, Republika Srpska Krajina. Srpska oblast Zapadna Slavonija. Izvrni savjet Optine
Podravska Slatina 1992. 1995.
HR-DASB-80, Republika Srpska Krajina. Opinski sud u Okuanima 1992. 1995.
HR-DASB-85, Republika Srpska Krajina. Opinsko javno tuilatvo Okuani 1992. 1995.
HR-DASB-191, Republika Srpska Krajina Srpski radio Okuani 1992. 1995.
Fondovi u Dravnome arhivu u Slavonskome Brodu Sabirnome centru Poega

HR-DASB-OP-97, Republika Srpska Krajina. Srpska oblast Zapadna Slavonija Skuptina Opine
Pakrac 1991. 1995.
Fondovi u Dravnome arhivu u Sisku Sabirnome centru Petrinja

HR-DASK-SACPE-599, Ministarstvo obrane Republike Srpske Krajine. Uprava Banija 1991. 1995.
HR-DASK-SACPE-601 Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske Krajine Republika
trina inspekcija Organizacijska jedinica Glina Petrinja 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-602, Ministarstvo za ekonomske odnose, privredni razvoj i industriju Republike
Srpske Krajine. Odjeljenje u Petrinji 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-603, Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Republike Srpske
Krajine. Odjeljenje u Petrinji 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-604, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske Krajine Republika
trina inspekcija Organizacijska jedinica Kostajnica 1992. 1993.
HR-DASK-SACPE-605, Ministarstvo za zdravlje Republike Srpske Krajine Odjeljenje za poslove
sanitarne inspekcije u Kostajnici 1993. 1995.
HR-DASK-SACPE-606, Ministarstvo za zdravlje Republike Srpske Krajine Odjeljenje za poslove
sanitarne inspekcije u Petrinji 1993. 1995.
HR-DASK-SACPE-607, Uprava carina Republike Srpske Krajine Carinarnica Dvor Carinska
ispostava Petrinja 1994. 1995.
HR-DASK-SACPE-608, Republika uprava javnih prihoda Republike Srpske Krajine Podruna
jedinica Kostajnica 1993. 1995.
HR-DASK-SACPE-609, Skuptina Opine Caprag Mala Gradusa 1991. 1995.
HR-DASK-SACPE-610, Skuptina Opine Dvor 1991. 1995.
HR-DASK-SACPE-611, Skuptina Opine Glina 1991. 1995.
HR-DASK-SACPE-612, Skuptina Opine Kostajnica 1991. 1995.
HR-DASK-SACPE-613, Skuptina Opine Petrinja Petrinja 1991. 1995.
HR-DASK-SACPE-616, Republiki zavod za zdravstveno osiguranje Republike Srpske Krajine
ispostava Petrinja 1991. 1995.
HR-DASK-SACPE-617, Republiki zavod za statistiku i informatiku Knin Republike Srpske Kra-

jine Podruna jedinica Petrinja Petrinja 1993. 1995.
HR-DASK-SACPE-665, Beobanka Krajine Meovita banka d. d. Knin Poslovna jedinica Petrinja
1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-672, Krajina konzalting d. o. o. Petrinja 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-673, Naftna industrija krajine Petrinja 1993. 1995.
HR-DASK-SACPE-676, Urbanistiki zavod Republike Srpske Krajine Tehniko odjeljenje Petri-
nja 1994. 1995.
HR-DASK-SACPE-682, Srpska demokratska stranka Opinski odbor Dvor 1990. 1995.
HR-DASK-SACPE-682, Srpska radikalna stranka Petrinja 1992. 1994.
HR-DASK-SACPE-692, Srpska demokratska stranka Opinski odbor Sisak 1990. 1995.
HR-DASK-SACPE-692, Srpska demokratska stranka Opinski odbor Petrinja 1990. 1995.
HR-DASK-SACPE-693, Srpska demokratska stranka Krajine Opinski odbor Petrinja 1992. 1994.
HR-DASK-SACPE-694, Srpska demokratska stranka srpskih zemalja Opinski odbor Petrinja
1994. 1995.
HR-DASK-SACPE-696, Savez sindikata Republike Srpske Krajine Opinsko vijee Petrinja 1992.
1995.
HR-DASK-SACPE-695, Udruenje boraca RSK Udruenje boraca Opine Petrinja 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-720, Zbirka novina Republike Srpske Krajine 1990. 1995.
HR-DASK-SACPE-762, Zbirka dokumenata Republike Srpske Krajine 1991. 1995.
HR-DASK-SACPE-780, Sekretarijat unutranjih poslova Okuani Stanica milicije Jasenovac 1994.
1995.
HR-DASK-SACPE-780, Stanica javne bezbjednosti Dvor 1991. 1994.
HR-DASK-SACPE-781, Stanica javne bezbjednosti Kostajnica 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-782, Stanica javne bezbjednosti Petrinja 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-783, Opinsko povjerenstvo za izbjeglice i raseljena lica Dvor 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-784, Opinsko povjerenstvo za izbjeglice i raseljena lica Glina 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-785, Opinsko povjerenstvo za izbjeglice i raseljena lica Kostajnica 1992. 1995.
HR-DASK-SACPE-786, Opinsko povjerenstvo za izbjeglice i raseljena lica Petrinja 1992. 1995.
Fondovi u Dravnome arhivu u ibeniku

HR-DAI-44, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske Krajine 1991.
1995.
HR-DAI-250, Republiki devizni inspektorat Republike Srpske Krajine 1991. 1995.
Fondovi u Dravnome arhivu u Zadru

HR-DAZD-436, Skuptina Opine Benkovac SAO Krajina
HR-DAZD-442, Skuptina Opine Obrovac SAO Krajina
HR-DAZD-454, Skuptina Opine Knin SAO Krajina
Fondovi u Dravome arhivu u Vukovaru

HR-DAVU-VK-427, Carinska uprava Osijek Carinske ispostave: Vukovar, Tovarnik, Ilok 1991./1996.
HR-DAVU-VK-144, Opinski sud u Vukovaru (Optinski sud u Vukovaru) [1991/1992] 1992/1995
[1995/1997]
Izvori i literatura
1. Krajina magazin 5/95.
2. NN 178/04.
3. Slubeni glasnik RSK 2/92.
6. Slubeni glasnik SAO Krajine i optina: Benkovac, Donji Lapac, Graac, Knin, Korenica i Obro-
vac, Knin, godina I, br. 1.
7. Slubeni glasnik Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Vukovar, godina I, br. 1, 19.
8. Slubeni vjesnik opine Drni, Knin i ibenik 12/90.
9. Srpske novine 56/92.
10. Nikica, B. Shematizam glavnih institucija Republike Srpske Krajine (RSK), 1990. 1995. (rad u
rukopisu).
11. Nikica, B. Srpska pobuna u Hrvatskoj, 1990. 1995. Zagreb : Golden marketing Tehnika knjiga,
2005.
12. Holjevac Tukovi, A. Hrvatski istok kroz djelovanje mirovnih misija Ujedinjenih naroda u Domo-
vinskom ratu. U: Hrvatski istok u Domovinskom ratu - iskustva, spoznaje i posljedice, Zbornik Insti-
tuta Ivo Pilar. urednik. Knjiga 48, Zagreb : izdava, 2015.
13. Jovi, B. Poslednji dani SFRJ : Izvodi iz dnevnika. Beograd : Politika, Izdavaka delatnost, 1995.
14. Kneevi, D Srpska demokratska stranka od osnivanja do konstituiranja prvoga viestranakog
Sabora, asopis za suvremenu povijest (Zagreb). 43, 1(2011).
15. Novakovi, K. Srpska Krajina : usponi, padovi, uzdizanja. Knin Beograd : Srpsko kulturno dru-
tvo Zora, 2009.
16. Pregleda arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, Zagreb, 2006.
17. Republika Hrvatska Ministarstvo informiranja. Dossier: Knin (veljaa 1990. / veljaa 1991.),
Zagreb, 1991.
18. Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. 1995., Dokumenti, knjige 118, Zagreb, 2007.
19. Valenti, M. Rat protiv Hrvatske 1991. 1995. : Velikosrpski projekti od ideje do realizacije. Zagreb
: Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje/Hrvatski memo-
rijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2010.
Summary
Archival Fonds of Parastate Institutions of the Republic of Srpska Krajina

Stored at the Croatian Memorial-Documentation Center
of the Homeland War and other State Archives in Croatia
The article gives an overview of archival fonds of parastate and political institutions of rebellious Serbs in
the Republic of Croatia in the period from 1990 until 1995. These are the fonds created by the civil institu-
tions of rebellious Serbs in the occupied areas of the Republic of Croatia and fonds created due to the work
of their Parliament, Government, various ministries, judiciary bodies, governing bodies and, at a local level,
political parties and associations. Archival fonds of civil institutions of the Republic of Srpska Krajina
demonstrate the actions and the intentions of its creators and their focus on the secession of the part of the
territory of the Republic of Croatia and its annexation to the Republika Srpska and Yugoslavia. The formed
archival fonds mostly belong to the archival materials of the so- called Republic of Srpska Krajina (SAO
Krajina), gathered after the liberating military and police actions of Flash and Storm. The materials
were acquired by the Croatian State Archives in 2004 and turned over to the Center for processing. Besides
the fonds that are stored at the Center, the article gives an overview of the parastatal governmental bodies
fonds in the occupied area of the Republic of Srpska Krajina, which are deposited in various state Archives
in Croatia.
Keywords: Croatian Homeland War, archival fonds of Republic of Srpska Krajina, Croatian Memorial
and Documentary Centre of Homeland War, production
Ilija Vuur
Janja Sekula
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata
Pregled arhivskoga gradiva vojne provenijencije

Republike Srpske Krajine u Hrvatskome memorijalno-
-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata
i dravnim arhivima Republike Hrvatske
Prethodno priopenje UDK 930.253:[355:323.173(497.5=163.41)1990/1945
Arhivsko gradivo Republike Srpske Krajine (RSK) uva se u Hrvatskome memorijalno-dokumentacij-

skom centru Domovinskoga rata i nekoliko podrunih Dravnih arhiva u Dravnome arhivu u Zadru,
Sabirnome centru Dravnoga arhiva Zadar u ibeniku, u Slavonskome Brodu i njegovu odjelu u Poegi te
u Sabirnome arhivskom centru Petrinja Dravnoga arhiva u Sisku. U prvome dijelu izlaganja pozornost
emo posvetiti prikazu i opisu gradiva vojne provenijencije koje se nalazi u Hrvatskome memorijalno-doku-
mentacijskom centru Domovinskoga rata, a u drugome dijelu dat emo krai prikaz istovrsnoga gradiva
koje se nalazi u podrunim dravnim arhivima.
Kljune rijei: Domovinski rat, Republika Srpska Krajina, dokumentacija vojne provenijencije, arhivsko
gradivo, fondovi.
Hrvatski sabor u prosincu 2004. godine osnovao je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar

Domovinskoga rata (HMDCDR) sa zadatkom prikupljanja, sreivanja, uvanja, zatite te strunoga i
znanstvenoga istraivanja dokumentacije i svih podataka povezanih s Domovinskim ratom, istraivanja
injenica o Domovinskome ratu i upoznavanja javnosti u zemlji i svijetu s dobivenim rezultatima istra-
ivanja. Centar je institucionalno organiziran kao specijalizirani arhiv, ija djelatnost uz arhiviranje, obu-
hvaa i struno i znanstveno obraivanje i vrednovanje dokumentacije i gradiva nastaloga u Domovin-
skome ratu te objavljivanje publikacija nastalih na temelju takve djelatnosti.
Nakon vojno-redarstvene operacije Bljesak, kojom je poetkom svibnja 1995. godine osloboena
zapadna Slavonija, hrvatske vojno-redarstvene snage zaplijenile su dokumentaciju institucija pobunjenih
Srba u zapadnoj Slavoniji. U kolovozu 1995., nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, zaplijenjena je
dokumentacija Republike Srpske Krajine (RSK) zateena na osloboenome podruju sjeverne Dalma-
cije, Like, Banovine i Korduna. Protuobavjetajna agencija Ministarstva unutranjih poslova Republike
Hrvatske (POA) i Vojnoobavjetajna agencija Ministarstva obrane (VOA) gradivo su predale u razdoblju
46 I. Vuur, J. Sekula, Pregled arhivskoga gradiva vojne provenijencije Republike Srpske Krajine u Hrvatskome
od svibnja do rujna 2004. godine Hrvatskomu dravnom arhivu u Zagrebu, gdje je dobilo skupni naziv
Paradravne i paravojne postrojbe na okupiranome podruju RH 1990. 1995. Gradivo je u prosincu
2005. godine predano u depozit Hrvatskomu memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga
rata (HMDCDR).
Gradivo je predano HMDCDR-u nesreeno, a sastojalo se od raznovrsne, nerazvrstane dokumenta-
cije civilne i vojne provenijencije nastale za postojanja paradrave Republike Srpske Krajine, odnosno
njezinih prethodnica: Srpske Autonomne Oblasti (SAO) Krajina, Srpske Autonomne Oblasti Zapadna
Slavonija i Srpske Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, u razdoblju od 1990. do 1995. godine.
Erdutskim sporazumom potpisanim krajem 1995. Republika Hrvatska je s pobunjenim Srbima iz Bara-
nje, istone Slavonije i zapadnoga Srijema (nekadanji UN sektor Istok) potpisala sporazum o mirnoj
reintegraciji tih krajeva u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Dokumentacija Srpske Oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem stoga nije, poput one iz ostalih dijelova RSK-a, zaplijenjena, nego je
prenesena u bivu Saveznu Republiku Jugoslaviju odnosnu Srbiju, gdje se i danas nalazi.1 Meutim, manji
dio dokumentacije s toga podruja izdvojen je kao zaprimljena dokumentacija u okviru gradiva zaplije-
njena u vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja te se uva u centru, veim dijelom u fondovima
koji sadravaju dokumentaciju civilne provenijencije, dok se dokumenti vojne provenijencije nalaze u
fondovima Zonski tab Teritorijalne obrane (TO) Istona Slavonija i 11. korpus SVK-a, ukupno 4 arhiv-
ske kutije. Dokumentima vojne provenijencije mogu se pribrojati takoer pet kutija dokumentacije
Posebnih jedinica milicije (PJM) za istonu Slavoniju arhiviranih u fondu SUP Vukovar jer se pod nazi-
vom PJM kriju zapravo vojne postrojbe.2 Za dio gradiva pronaena u arhivima postrojbi Srpske vojske
Krajine (SVK) stvaratelji su postrojbe Jugoslavenske narodne armije (JNA), koje su se kasnije povukle u
ostatak Jugoslavije. Na ustroj nekih od njih nadovezale su se postrojbe SVK-a te je tako manji dio doku-
mentacije postrojbi JNA ostao u arhivi SVK-a. Kako je rije o manjoj koliini pojedinanih dokumenata,
nije se ilo na njihovo izdvajanje u zasebne fondove.
Gradivo vojne provenijencije RSK-a u HMDCDR-u

Tijekom postupka sreivanja arhivskoga gradiva Paradravne i paravojne postrojbe na okupiranome
podruju RH 1990. 1995. dosad su izdvojena 54 fonda (1302 arhivskih kutija) i 5 zbirki (68 arhivskih
kutija) dokumenata vojne provenijencije, kojima je u osnovi rekonstruiran ustroj i djelatnost jedinica,
komandi i jedinica-ustanova RSK-a. Moram napomenuti da postupak sreivanja zahtijeva poprilian
1
Zanimljivo je da se pitanje povratka te dokumentacije u zemlju porijekla ne problematizira, barem ne javno, ni sa strane
nadlenih slubi Republike Hrvatske ni Republike Srbije.
2
Savezni je sekretarijat za narodnu obranu SFRJ-a je u travnju 1992. osnovao Posebne jedinice milicije i uklopio ih u Mini-
starstvo unutarnjih poslova RSK. U sastav Posebnih jedinica milicije uli su zapovjednitva i postrojbe TO RSK, koji prema
Vanceovu planu nisu smjeli postojati na okupiranome podruju Hrvatske. O tome: Rupi, M. (ur.). Oruana pobuna Srba u
Hrvatskoj i agresija oruanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku, knjiga 3. Zagreb, HMDCDR
2008., dokument br. 195.
I. Vuur, J. Sekula, Pregled arhivskoga gradiva vojne provenijencije Republike Srpske Krajine u Hrvatskome 47
stupanj snalaljivosti jer u zaprimljenome gradivu nedostaju registraturna pomagala poput urudbenih
zapisnika, upisnika predmeta upravnih postupaka ili pravilnika o signaturnim oznakama, pa se moralo
pristupiti oblikovanju fondova i serija prema sustavu odlaganja stvaratelja te nadlenostima i ustroju koji
se mogu rekonstruirati na temelju sauvane dokumentacije.3 Vano je napomenuti da dosad oblikovani
fondovi i zbirke u HMDCDR-u imaju status otvorenih jer prikupljeno arhivsko gradivo RSK-a nije
potpuno sreeno, a svakodnevno pristie i novo. Sreivanjem i ulaganjem novoga gradiva sigurno e se
poveati fiziki opseg fondova, dok se strukture fondova najvjerojatnije nee mijenjati. Neposrednim
uvidom u gradivo vojne i civilne provenijencije koje se uva u HMDCDR-u moe se zakljuiti da je gra-
divo vojne provenijencije obilnije dokumentacijom, sustavnije je stvarano te je spisovodno urednije nego
gradivo civilne provenijencije. Mogui razlog za to je koritenje razvijenim sustavom spisovodstva pre-
uzetim od bive JNA te injenica da su oficiri i podoficiri Srpske vojske Krajine, koji su stvarali dokumen-
taciju, veinom dolazili iz JNA.
Sreeno arhivsko gradivo vojnih institucija RSK-a nalazi se u sljedeim fondovima: Glavni tab SVK-a,
Zonski tab Teritorijalne obrane (TO) Zapadna Slavonija, Zonski tab TO Istona Slavonija, Zonski tab
TO Banija, Zonski tab TO Lika, Zonski tab TO Sjeverna Dalmacija, tab TO Gorski kotar, Opinski
tab TO Pakrac, Opinski tab TO Daruvar, Opinski tab TO Grubino polje, Opinski tab TO Slavon-
ska Poega, Opinski tab TO Novska, Opinski tab TO Okuani, 91. pozadinska baza TO RSK, 145.
pjeadijska brigada TO Plaki, 2. lika brigada TO Vrhovine, 59. odred TO Podravska Slatina, 63. odred
TO Daruvar, 7. brigada TO Graac, 8. pjeadijska brigada TO Korenica, 7. korpus SVK-a, 18. korpus
SVK-a, 11. korpus SVK-a, 15. korpus SVK-a, 39. korpus SVK-a, Korpus specijalnih jedinica Slunj, 1.kra-
jiki korpus Vojske Republike Srpske, 2. krajiki korpus Vojske Republike Srpske4, 54. brigada SVK-a, 98.
brigada SVK-a, 9. motorizirana brigada Graac, 103. laka brigada Donji Lapac, 13 pjeadijska brigada
Slunj, 18. pjeadijska brigada Buni, 105. brigada Udbina, 37. pjeadijski bataljun eljava, 9. korpus JNA,
5. korpus RV PVO JNA, 3. operativna grupa JNA, 8. operativna grupa JNA, Taktika grupa 2 JNA,
9.motorizirana brigada JNA, 379. inenjerijska brigada JNA, 82. vazduhoplovna baza JNA, 84. vazduho-
plovna baza JNA, 151. vazduhoplovna baza JNA, 200 vazduhoplovna baza JNA, 155 raketni puk protu-
vazdune odbrane JNA, 5. puk VOJIN JNA, 350. raketni puk protuvazdune odbrane JNA.
Jedan dio dokumentacije vojne provenijencije RSK-a, zbog specifinih znaajki gradiva, sreen je u
sljedee arhivske zbirke: Zbirka vojnih zemljovida, Zbirka peata vojnih postrojbi, Zbirka rokovnika,
Zbirka vojnih knjiica i iskaznica te Zbirka vojnih kartona.
Potrebno je napomenuti da u centar, iz raznih izvora, i dalje pristie arhivsko gradivo RSK-a koje zbog
nesreenosti nije predmet ovoga pregleda. Tako je u posljednje vrijeme predano gradivo koje se nalazilo
3
Pritom su nam u poetku velika pomo bili objavljeni znanstveno-istraivaki radovi, meu kojima treba prije svega spo-
menuti monografiju Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995. dr. sc. Nikice Baria i znanstveni rad Jedinstvo Posljednji ustroj
JNA dr. sc. Davora Marijana.
4
Dokumentacija 1. i 2. korpusa Vojske Republike Srpske zaplijenjena je tijekom operacija Hrvatske vojske u Bosni i Hercego-
vini 1995. godine, a predana je HMDCDR-u u sklopu dokumentacije Republike Srpske Krajine.
u posjedu Hrvatske vojske, Vojne policije Zemunik (oko 40 kutija), arhivsko gradivo iz Dravnoga arhiva
Karlovac (oko 900 kutija) i iz Sredinjega vojnog arhiva u Zagrebu (otprilike 25 d/m svenjeva). Prema
najstarije datiranome dokumentu fonda vidljivo je da tab TO (TO) SAO Krajine djeluje od 26. srpnja
1991.5, to ne iskljuuje mogunost da je djelovao i ranije. Meutim, odlukom Saveznoga sekretara za
narodnu obranu SFRJ, 30. 9. 1991. osnovan je tab TO SAO Krajine, ime je zapravo ve postojei TO
SAO Krajine uklopljen u sustav zapovijedanja oruanih snaga SFRJ-a. U kolovozu iste godine tab je
promijenio ime u Glavni tab (G) TO SAO Krajine.6 SAO Krajina mijenja naziv u Republiku Srpsku
Krajinu 19. prosinca 1991. Sukladno tomu, promijenio se i naziv Glavni tab TO SAO Krajine, prvo u
Glavni tab TO Republike Srpske Krajine (G TO RSK), a kasnije u Glavni tab Srpske vojske Krajine
(GSVK). G SVK je 27. studenoga 1992. donio odluku o preustroju TO i PJM u Srpsku vojsku Repub-
like Srpske Krajine.7 Tom su odlukom zonski tabovi TO preustrojeni i preimenovani u korpuse SVK-a.
Stoga su arhivski fondovi korpusa SVK-a ustrojeni kao zasebni fondovi, ali je pri koritenju toga gradiva
dobro znati da se oni organski nadovezuju na prijanju strukturu zonskih tabova, kao to se nie jedi-
nice unutar korpusa strukturom nadovezuju na odgovarajue jedinice zonskih tabova TO. Prvi koman-
dant taba bio je Ilija uji, a nakon njega slijede Duan Kasum, Milan Torbica, Mile Novakovi, Milan
eleketi i Mile Mrki. Nadlenost i podruje djelatnosti G SVK-a bili su pripreme i planiranje obrane
zemlje, organizacija i razvoj SVK-a, provedba mobilizacije te odreivanje stupnja bojne gotovosti vojske.8
G SVK je praktino prestao djelovati u 5. kolovoza 1995. nestankom RSK-a9, iako se pojedinani doku-
menti s memorandumom taba javljaju sve do sredine rujna iste godine.10
Fond G SVK, u koji je ukljuena i dokumentacija TO SAO Krajine i GTO SAO Krajine, sreen je
u 47 arhivskih kutija, a gradivo iz fonda samo je dio dokumentacije nastale radom stvaratelja. Prema
stupnju tajnosti gradivo je podijeljeno je na: strogo povjerljive, povjerljive i interne dokumente.
Prema vrsti dokumenata fond sadrava: naredbe, potvrde, osobne spise, rjeenja, molbe, albe, odo-
brenja, operativne i borbene izvjetaje, dokumente operativno nastavnih poslova, izvjetaje korpusa
SVK-a i korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) upuene G SVK-u, planove rada, programe, informa-
cije za javnost, prijedloge plana popune, planove transformacije SVK-a, odobrenja, organizacijsko-for-
macijske promjene SVK-a, informacije potinjenim jedinicama, informacije o NATO-u, UNPROFOR-u
i hrvatskim snagama, analize, obavijesne informacije, zahtjeve za popunu ljudstvom i zahtjeve za mate-
rijalno-tehnikim sredstvima, dokumente obavijesne i sigurnosne tematike, obavjetajne izvjetaje,
sigurnosna zapaanja, dokumente sigurnosno-operativnih akcija, planove metode rada, podatke i zapa-
5
HR-HMDCDR-6. Glavni tab Srpske vojske Krajine. 5.1. Izvjetaj za 25./26. 7. 1991.
6
HR-HMDCDR-6. Glavni tab Srpske vojske Krajine. 1.1. Postavljenja u tabu TO SAO Krajine, (nedatirano).
7
Rupi, M. (ur.). Dokumenti vojne provenijencije Republike Srpske Krajine, knjiga 5., Zagreb : HMDCDR, 2009. Str. 436.
8
HR-HMDCDR-2. Paradravne i paravojne postrojbe na okupiranome teritoriju RH. Naredba o organizacijsko-formacij-
skim promenama u jedinicama teritorijalne odbrane Republike Srpska Krajina, SSNO, Generaltab oruanih snaga SFRJ,
III. Uprava (1992)
9
Marijan, D. Oluja. Zagreb : HMDCDR, 2007. Str. 131137.
10
Sekuli, M. Knin je pao u Beogradu. Bad Vilbel : Nidda Verlag GmbH, 2000. Str. 184186.
anja o novinarima, pripadnicima SVK-a, pripadnicima hrvatskih snaga, pripadnicima UN-a, graa-
nima RSK-a, kontraobavjetajne procjene, prijedloge za unapreenja, prijem vojnika po ugovoru, molbe
i rjeenja za dopust, otpust i premjetaj vojnika, postavljanja na dunost, rjeavanje statusa djelatnih i
priuvnih vojnih osoba te graanskih osoba u SVK-u, naredbe o upuivanju u postrojbe, pozivanje dje-
latnih vojnih osoba iz Vojske Jugoslavije, raznu osobnu dokumentaciju upuenu G SVK-u, informacije
za psiholoko-promidbenu aktivnost, organiziranje sportskih natjecanja, izvjetaje o stanju morala,
lanke za list Vojska Krajine, informacije Press centra G SVK-a, vijesti Hrvatskoga radija, odobrenja za
odlazak na teren novinarima, prijedloge za organizacije i funkcioniranja Press centra G SVK-a, konfe-
rencije za tisak i razne druge promidbene aktivnosti i informacije za javnost o stanju na ratitu i raznim
politikim dogaanjima u RSK-u.11
Kao primjer dokumentacije koju su stvarali korpusi SVK-a prikazat emo fond 7. (sjeverno-dalma-
tinskoga) korpusa. Krajem veljae 1992. po zapovijedi Saveznoga sekretara za narodnu obranu SFRJ-a
formiran je Zonski tab (Zn) TO Sjeverna Dalmacija, kojemu su podinjene 1., 3., i 4. brigada TO, kao
i tabovi TO Knin, Benkovac i Obrovac.12 Zn TO Sjeverna Dalmacija 2. lipnja preuzeo je zonu odgovor-
nosti 9. korpusa JNA, koji se izvukao u Bosnu i Hercegovinu ostavivi jedinicama pobunjenih Srba
znatne koliine oruja i opreme.13 Kako bi se izbjegla odredba o demilitarizaciji zatienih podruja iz
Vanceova mirovnoga plana, u prvoj polovici 1992. osnovane su brigade PJM-a. Na iremu kninskom
podruju ustrojene su 75. i 92. brigada PJM-a, koje e kasnije postati brigade u 7. korpusu SVK-a. U
reorganizaciji iz listopada i studenoga 1992., kako je navedeno, TO RSK postaje SVK-a, a zonski tabovi
postaju korpusi SVK-a. Po tome je Zn TO Sjeverna Dalmacija preimenovan u 7. sjevernodalmatinski
korpus, kao jedan od est korpusa u sastavu SVK-a.14 Prema podatcima iz sijenja 1995. u sastavu 7. kor-
pusa nalazilo se est brigada: 1. laka brigada, 2. pjeadijska brigada, 3. pjeadijska brigada, 4. laka brigada,
75. motorizirana brigada, 92. motorizirana brigada, samostalne pratee jedinice: 7. mjeoviti artiljerijski
puk, 7. mjeoviti protuoklopno-artiljerijski puk, 7. laki artiljerijsko-raketni puk i 7. pozadinska baza.
Zapovjednici korpusa od 1992. do 1995. bili su: Milan ilas, Slobodan Vukosavljevi, Boro Poznanovi
i Veso Kozomara.15
Arhivistikom obradom zaplijenjenoga gradiva RSK-a izdvojena je 71 kutija gradiva 7. korpusa i slo-
ena prema naelu prvobitnoga reda u dvanaest serija s podserijama. Gradivo fonda samo je dio doku-
mentacije nastale radom stvaratelja jer je jedan dio vjerojatno uniten prilikom vojnih operacija, a
11
Sumarni inventar fonda HR-HMDCDR-6. Martini J, N. (izr.) HMDCDR. (2007).
12
HR-HMDCDR-2. Paradravne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju RH. Naredba o organizacijsko-formacijskim
promenama u jedinicama teritorijalne odbrane Republike Srpska Krajina, SSNO, Generaltab oruanih snaga SFRJ, III.
Uprava (1992).
13
HR-HMDCDR-2. Paradravne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju RH. Materijal za sjednicu Vlade RSK, GTO
RSK (1992).
14
HR-HMDCDR-2. Paradravne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju RH. Preformiranje Teritorijalne odbrane i
Posebnih jedinica milicije u Srpsku vojsku Republike Srpska Krajina, GTO RSK (1992).
15
HR-HMDCDR-8. 7. korpus Srpske vojske Krajine. 1.1. Analiza i ocena b/g 7. K. za 1994.g. (1994).
mogue je da su jedan dio odnijeli za taj posao zadueni pripadnici korpusa prilikom odlaska iz Hrvat-
ske. Prema vrsti dokumenata fond sadrava: zapovijedi, ratne planove, redovne i borbene izvjetaje,
izvjetaje podreenih jedinica, vojne planove, planove rada i obuke, sheme strukture jedinica, obavje-
tajne podatke, razne zahtjeve, molbe, potvrde, personalne spise popise vojnih osoba, osobnike, radne
liste, rjeenja, redne liste, radne karte, medicinsku dokumentaciju, podatke o postavljanjima, razrjee-
njima i unaprjeenjima, popise isplaenih naknada, mobilizacijske spise, stegovne mjere, informacije,
slubene biljeke i lijenike nalaze.16
Kao primjer dokumentacije vojne provenijencije koju je stvarala jedna brigada SVK-a donosimo kra-
tak prikaz sadraja fonda 54. pjeadijske brigade iz 18. korpusa SVK-a. Prilikom preustroja TO RSK u
SVK krajem 1992. godine 54. brigada TO preimenovana je u 54. brigadu SVK u sastavu 18. korpusa, ije
je podruje odgovornosti bio okupirani prostor zapadne Slavonije. Brigada se sastojala od: taba, Odjela
za rodove, Odjela za vojni moral, Odjela za sigurnost, Vojne policije, Odjela veze, Pozadinskoga odjela,
Izviako-diverzantskoga voda, 1., 2., 3. i 4. pjeadijskoga bataljuna, Mjeovitoga protuoklopno-artilje-
rijskoga bataljuna, Lakoga artiljerijsko-raketnoga voda protuvazdune obrane, ete minobacaa od 120mm,
pionirskoga i pozadinskoga voda.17 Arhivistikom obradom izdvojene su 22 kutije gradiva 54. pjeadijske
brigade. Gradivo je razvrstano prema naelu prvobitnoga reda u devet serija s pripadajuim podseri-
jama. Pregledom gradiva utvreno je da manji dio dokumentacije nedostaje, primjerice spisi pojedinih
odjela komande i vojnih jedinica koje su navedene u formacijskoj knjizi brigade. Prema vrsti dokume-
nata fond sadrava: naredbe, zapovijedi za napadajna djelovanja, informacije i izvjetaje o stanju na boji-
tu, priopenja za javnost, izvjetaje o poduzetim stegovnim mjerama protiv pripadnika brigade, mobili-
zacijske i tematske planove, izvjetaje o opskrbi, potvrde i uvjerenja, popise ljudstva brigade, ugovornu
dokumentaciju te molbe i upitnike za prijam u SVK, platne liste, informacije podinjenim jedinicama,
redovne borbene izvjetaje, zapovijedi za obrambeno-napadajna djelovanja, znakove raspoznavanja,
biljenice deurnoga asnika, potvrde, uvjerenja i odobrenja, izvjetaje o stegovnim postupcima, zahtjeve
za privoenje, dnevne zapovijedi, putne radne listove, prijedloge za otpis, platne liste, operativne izvje-
taje po pozadinskome osiguranju, mobilizacijske popise, dokumente povezane sa Zagrebakim spora-
zumom i osiguranje autoceste Zagreb Okuani, obavijesti o zdravstvenoj zatiti, planove za rad odjela,
prijedloge za otpis sredstava i opreme, preglede stanja vozila, izvjetaje o stanju po kuhinjama, mate-
rijalne listove i reverse, priznanice, popise djelatnih vojnih osoba te prijave i odjave u radni odnos.18
Gradivo smjeteno u podrunim dravnim arhivima

Gradivo nastalo radom vojnih ustanova i postrojbi RSK-a, osim u HMDCDR-u, nalazi se i u nekoliko
podrunih dravnih arhiva, i to: u Dravnome arhivu u Slavonskome Brodu te u njegovu odjelu u Poegi,
16
Sumarni inventar fonda 7. korpus SVK. Rado, I. (izr.): HMDCDR, (2007).
17
HR-HMDCDR-22. 54. pjeadijska brigada 18. korpusa Srpske vojske Krajine. 1.1. Komanda 18. korpusa, Plan aktivnosti na
formiranju korpusa Zapadna Slavonija (1992).
18
Sumarni inventar fonda 54. brigade SVK. Krie, . (izr.). HMDCDR (2007).
u Sabirnome arhivskom centru Petrinja Dravnoga arhiva u Sisku, Dravnome arhivu u Zadru te u
Sabirnome centru ibenik Dravnoga arhiva u Zadru.
U Dravnome arhivu u Slavonskome Brodu nalazi se neznatan dio dokumentacije Komande 18. kor-
pusa SVK-a, ostali dio gradiva korpusa nalazi se u HMDCDR-u. Dravni arhiv u Bjelovaru posjeduje
takoer jedan sveanj fragmentiranoga gradiva paravojnih formacija iz zapadne Slavonije te zbirku foto-
grafija istih stvaratelja.19
U Sabirnome arhivskom centru Petrinja Dravnoga arhiva u Sisku nalazi se neto vea koliina gra-
diva vojne provenijencije sreenoga u fondovima: 24. pjeadijska brigada Glina, 26. pjeadijska brigada
Kostajnica, 31. pjeadijska brigada Petrinja, 33. pjeadijska brigada Dvor, 17. brigada Teritorijalne obrane
Gradua Caprag, Zonski tab Teritorijalne obrane Kordun i 592. motorizirana brigada JNA, sveukupno
20 arhivskih kutija i 25 knjiga.20
U Sabirnome centru ibenik Dravnoga arhiva u Zadru arhivirana je manja koliina dokumenata
RSK-a vojne provenijencije, od kojih su vrjedniji dokumenti Glavnoga taba SVK-a s oznakom tajnosti
povjerljivo te dokumenti komande 7. korpusa i njegovih brigada.21 U podrunim dravnim arhivima
smjetena je daleko vea koliina dokumentacije RSK civilne provenijencije, primjerice u Sabirnome
arhivskom centru Petrinja, Dravnoga arhiva Sisak spremljeno je 300 arhivskih kutija, a u Dravnome
arhivu Zadar 100 kutija.22 Opravdano je pretpostaviti da je dokumentacija vojne provenijencije bila
daleko zanimljivija hrvatskim obavjetajnim slubama VOA i POA, koje su se pobrinule da se dokumen-
tacija izdvoji, izuzme i objedini, da bi kasnije takva bila predana HMDCDR-u.
Izvori i literatura
Izvori:
1. HR-HMDCDR-6.
2. HR-HMDCDR-2.
3. HR-HMDCDR-22.
4. HR-HMDCDR-8.
19
HMDCDR. Izvjee DA Bjelovar HMDCDR-u o gradivu Domovinskog rata (2005).
20
HMDCDR. Izvjee DA Sisak HMDCDR-u o gradivu Domovinskog rata (2005).
21
HMDCDR. Izvjee DA Zadar HMDCDR-u o gradivu Domovinskog rata (2005).
22
HMDCDR. Izvjea DA Sisak i DA Zadar HMDCDR-u o gradivu Domovinskog rata (2005).
Literatura:
1. Rupi, M. (ur.). Oruana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oruanih snaga SFRJ i srpskih paravoj-
nih postrojbi na Republiku Hrvatsku, knjiga 3. Zagreb : HMDCDR, 2008.
2. Rupi, M. (ur.). Dokumenti vojne provenijencije Republike Srpske Krajine,, knjiga 5., Zagreb.
Zagreb : HMDCDR, 2009.
3. Marijan, D. Oluja. Zagreb : HMDCDR, 2007.
4. Sekuli, M. Knin je pao u Beogradu. Bad Vilbel : Nidda Verlag GmbH, 2000.
5. Martini J, N. (izradio). Sumarni inventar fonda G SVK. HMDCDR (2007).
6. Rado, I. (izradio). Sumarni inventar fonda 7. korpusa SVK. HMDCDR (2007).
7. Krie, . (izradio). Sumarni inventar fonda 54. brigade SVK. HMDCDR (2007)
Summary
The overview of the archives of the military provenance

of the Republic of Serbian Krajina in the Croatian Memorial-Documentation
Center of the Homeland war and state archives in the Republic of Croatia
Most of the archival records created by the institution and organizations of the Republic of Serbian Kra-
jina on the occupied territory of the Republic of Croatia can be found in the Croatian Memorial and Docu-
mentation Centre of the Homeland War. Minor part of the records is kept in the regional state archives and
it is primarily related to the archives of the regional provenience. Due to the fact that these archival records
were created in the war circumstances and that they were confiscated during military operations, they are
incomplete and deprived of the finding aids which would make the arranging and the managing easier.
Besides, the fragmentation of the records and the fact that they are kept in several various institutions
makes work difficult for the researchers interested in the Homeland War, the institutions that are collecting
data from the Homeland War and the private users in the search for the information about the warfare.
Lastly, I would like to emphasize that the arrangement and the processing of the archive records is the
priority in the future plans of the Croatian Memorial and Documentation Centre of the Homeland War.
This will completely open the archives to the researchers and to all interested in the period of the Homeland
War. The research activities of the Centre are aimed in the same direction the Centre had until now pub-
lished 18 books of documents with the historically most important records and two books are in the process
of publishing. This way, the Centre is trying to open historical sources to the general public in order to facili-
tate, on the historical sources based, discussion over this very interesting and for the Croatian society in
many aspects essential issues.
Key words: Homeland War, Republic of Serbian Krajina, archival records, funds
Ivan Rado
Tomislav ulj
Prikupljanje i vrednovanje memoarskog gradiva

iz Domovinskog rata metodom usmene povijesti
Izvorni znanstveni rad UDK 930.2:82-94(497.5)1991/1995(047.53)
82-94(497.5)1991/1995:930.2(047.53)
Tijekom deset godina rada Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata, osim
uobiajenoga, konvencionalnoga gradiva nastala djelovanjem institucija i pojedinaca tijekom Domovin-
skoga rata, prikupljao je memoarsko gradivo nastalo intervjuiranjem pojedinaca ili skupina, sudionika
Domovinskoga rata. Intervjuiranja su se provodila audiosnimanjem ili videosnimanjem u skladu s meto-
dama usmene povijesti, odnosno unaprijed osmiljenim upitnicima. U radu e se prikazati koliko je
memoarskoga gradiva na taj nain prikupljeno i pohranjeno u Centru te koliko je osoba intervjuirano.
Takoer e se obraditi druge relevantne teme poput specifinosti takva naina prikupljanja memoarskoga
gradiva, zakljuci, kao i problematika vjerodostojnosti, historiografske vrijednosti, pohrane, autorizacije i
dostupnosti takva gradiva.
Kljune rijei: arhivi, Domovinski rat, usmena povijest, memoarski zapisi
Uvod
Usmena povijest (eng. oral history) istraivaka je metoda kojom se, uz uporabu jasno strukturira-
nih pravila, prikuplja, arhivski pohranjuje i uva, obrauje i indeksira na taj nain sakupljeno gradivo,
odnosno ljudska sjeanja. Pojam usmene povijesti obuhvaa pripremljeno i osmiljeno ispitivanje
pojedinaca o nekome dogaaju ili razdoblju u kojima su oni aktivno sudjelovali ili im svjedoili, odnosno
biljeenje (snimanje) tih sjeanja audiozapisom i/ili videozapisom.1 Ovakav nain prikupljanja izvora
ima i odreene nedostatke. Naime, osobna su sjeanja subjektivna, a zbog ogranienosti ljudskoga pam-
enja ona mogu biti i nepouzdana. Problem je i injenica to ljudsko bie selektivno konstruira pamenje
jer svaki ovjek sklon je vlastito pamenje prilagoditi onomu to on smatra bitnim. Takoer, treba imati
na umu mogunost da kaziva neka sjeanja reinterpretira na osnovi tuih sjeanja ili pak svoju osobnu
ulogu u dogaajima koje opisuje pokuava prikazati vanijom nego to jest. Unato tim nedostacima
usmena povijest uz pravilnu uporabu dokumentiranih izvora moe biti vrlo korisna kao sekundarni
1
Cupek Hamill, M. Arhivistika i usmena povijest. Arhivski vjesnik (Zagreb), 45(2003), str. 220.
54 I. Rado, T. ulj, Prikupljanje i vrednovanje memoarskog gradiva iz Domovinskog rata metodom usmene povijesti
izvor. tovie, u nedostatku ostalih izvora na taj nain prikupljena sjeanja mogu biti i glavni izvor infor-
macija za neke dogaaje. Dodue, povjesniari koji se slue ovom vrstom istraivanja morali su uloiti
golemi trud da metoda bude priznata kao relevantan izvor historiografskih istraivanja. Dokument je bio
kamen temeljac svakog istraivanja, dok se zbog (ne)pouzdanosti na usmene izvore, ak i unutar histo-
riografskih krugova, jo ne tako davno gledalo s poprilinim nepovjerenjem.2 Posebnost metode usmene
povijesti lei u tome to njoj prioritet istraivanja nije vanost odreene drutvene skupine, odnosno
elitnih grupa. Naprotiv, s pomou nje istraujemo i arhiviramo prolost drutveno niih, jo u prolom
stoljeu nezanimljivih skupina za povijesna istraivanja. Rije je o drutveno prosjenim ili ak margi-
nalnim skupinama, obinim ljudima, dakle onima ija pisana povijest ili nedostaje ili je iskrivljena.3
Stoga u kontekstu prouavanja tijeka Domovinskoga rata usmenoga povjesniara nee zanimati isklju-
ivo pojedinci ili skupine koje su donosile politike ili vojne odluke, nego naprotiv, i asnik ili doasnik
koji je obnaao nie zapovjedne dunosti, pa i obian vojnik, odnosno svjedok ratnih stradanja i trauma.
U Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskome centru Domovinskoga rata (dalje: Centar) pohranjeni
su razgovori sa zapovjednicima najviega ranga ili lanovima Glavnoga stoera Hrvatske vojske, ali na
isti nain pohranjeni su i razgovori sa enama (vojnikinjama), stranim dravljanima i Hrvatima iz emi-
gracije koji su dragovoljno doli braniti Hrvatsku, s pripadnicima ili pripadnicama saniteta, pripadni-
cima specijalnih postrojbi, Hrvatskih obrambenih snaga, specijalne policije, gardijskih brigada, Hrvat-
skoga ratnoga zrakoplovstva ili pak obinim ljudima koji su dragovoljno pristupili Hrvatskoj vojsci, pa
ak i s pripadnicima neprijateljskih snaga koji su ratovali protiv Hrvatske.
Pravila i nain primjene usmene povijesti u historiografskome istraivanju

Kao i svaka druga znanstvena metoda, tako i usmena povijest ima svoju teoriju i jasno odreena
pravila. Kriteriji poput izbora sugovornika (teme), pravilnoga naina pripreme te strukturiranja inter-
vjua moraju biti zadovoljeni. No za strukturiranje intervjua nuno je potreban interdisciplinarni pristup
jer ne postoji kaziva koji u sebi ne nosi neko potisnuto sjeanje koje treba prepoznati. Tako, primjerice,
psihologiju kao znanost takoer zanima ne samo pamenje nego i intervju kao metoda kojom se stvaraju
zakljuci. Naime, istraivanja psihologa egzaktno potvruju da ne postoji jedinstveno pamenje, ba kao
2
Vjerojatno kljune korake u priznavanju vrijednosti ljudskih sjeanja, odnosno potrebe za provjerom dokumentiranih
izvora, postigao je krajem 20. stoljea Talijan Alessandro Portelli. U golemome opusu radova kojima dokazuje vrijednost
usmenih izvora posebno se izdvaja rad The batle of Valle Giulia, Oral history and the art of dialogue, University of Wisconsin
Press, Madison, 1997. U njemu je Portelli rekonstruirao demonstracije talijanske ljevice u Rimu 1968. godine, koje su vre-
menom postale jedan od najvanijih dogaaja za memoriju talijanske ljevice. Razgovarajui sa sudionicima demonstracija,
Portelli je dokazao vie netonosti u kasnijim interpretacijama koje su taj dogaaj dignule na razinu mita, ukljuujui i
nepravilnosti nastale tijekom kasnije voenih sudskih procesa. Sudski istraitelji i sudci rukovodili su se pouzdavanjem u
netone podatke koje su prikupili policijski slubenici, a koji su prikupljeni upravo uzimanjem izjava od svjedoka. Time je
Portelli dokazao da ne postoji dokument koji ne ovisi o ljudskome imbeniku, odnosno neovisan je o ljudskom sjeanju.
3
Portelli, A. to usmenu povijest ini drugaijom. Zbornik radova Drutva studenata povijesti Ivan Lui Lucius (Zagreb),
6, 10/11(2007), str. 149.
I. Rado, T. ulj, Prikupljanje i vrednovanje memoarskog gradiva iz Domovinskog rata metodom usmene povijesti 55
to ne postoji ni mogunost totalnoga zaborava jer dogaaji ostavljaju u nama izvjesne tragove.4 Uosta-
lom, nain kojim intervjuu pristupaju psiholozi gotovo su identini nainu kakav primjenjuju usmeni
povjesniari. Intervju, koji psihologija struno naziva psiholoka eksploracija mora voditi osoba koja
nuno treba izvriti niz preliminarnih priprema i poznavati niz tehnikih i metodolokih principa koje
(ispitivau) omoguuju da do maksimuma iskoristi svoj kontakt s ispitanikom.5 Takoer, metode psiho-
loga i usmenih povjesniara nalau potovanje istih principa (jasno odreeni cilj, utvreni plan, prae-
nja gesti i mimike, itd.). Ipak, teko je precizirati tono propisanu metodologiju kada svaki ispitiva ima
drugaiju osobnost i stil,6 dok nijedan kaziva nema istu priu. Stoga je usmena povijest posebna po
tome to je kao metoda nuno i oduvijek interdisciplinarna,7 tovie, gotovo se moe rei da je ovisna o
drugim znanostima (psihologija, antropologija, etnologija, sociologija, itd.). Bez uporabe odreenih
metoda srodnih znanosti biljeenje ljudskoga sjeanja nema punu vrijednost u istraivakome radu.
Iako realizacija intervjua prije pohranjivanja u arhiv izgleda kao jednostavna radnja, zapravo je pot-
puno obrnuto. Na intervju treba poi pripremljen, a tijekom razgovora treba voditi rauna da su kazivai
oni koji priaju, a usmeni povjesniar ima obavezu koncentrirano sluati i postavljati prava pitanja.
Prekidanje iznoenja sjeanja kazivaa stalnim potpitanjima ili konstatacijama najvea su, ali i najea
pogreka koju rade istraivai. Ipak, to su pogreke koji se daju ispraviti jer istraiva sa svakim novim
intervjuom bolji je ispitiva i ako intervjuu pristupi profesionalno i predano, kaziva e rado iznova podije-
liti svoja sjeanja. Nakon to se sjeanja snime, slijedi transkribiranje audiozapisa ili videozapisa to je
izrazito naporan posao jer zahtijeva viednevni trud. S obzirom na to da je mogunost pogreaka pri-
lino visoka i esta, a sjeanja, pogotovo ratna, obiluju nabrajanjem toponima, imena i pojmova, bilo
kakav oblik automatizma u transkribiranju zasigurno e iznjedriti itav niz pogreaka, a one pak mogu
nositi nove neeljene posljedice.8 Stoga je najbolje da sam istraiva naini transkript razgovora koji je
obavio. Pozornost tijekom transkribiranja potrebna je kako bi se uoili propusti u intervjuu. Ne postoji
kaziva koji u jednom intervjuu moe obnoviti sva sjeanja, ak i ako je razgovor usmjeren na tematski
strogo odreenu cjelinu, primjerice na jednu vojnu operaciju. Takoer, praksa je pokazala da koncentra-
cija kazivaa (ali i ispitivaa) u pravilu traje sat i pol do najvie dva sata i veoma su rijetki sugovornici koji
koncizno mogu zadrati tijek misli izvan toga vremenskoga okvira.
Tijek istraivakoga procesa ne smije se svesti samo na razgovor s kazivaem, odnosno ukljuivanje
diktafona, snimanje sjeanja i eventualno transkript intervjua, jer bi na taj nain usmenim povjesniarom
4
Zvonarevi, M. Psihologija. Zagreb : kolska knjiga, 1965. Str. 54.
5
Isto, str. 132.
6
Ritchie, Donald A. Doing oral history. New York : Twayne publishers, 1995. Str. 56.
7
Isto, str. 6.
8
Vjerojatno ne postoji kaziva koji je u potpunosti zadovoljan onime to je ispriao. K tomu, ako tekst obiluje pogrekama,
kaziva osjea nelagodu, ali takoer moe biti nezadovoljan pristupom istraivaa. Primjer S. F. (zapovjednik jedne gardijske
bojne Hrvatske vojske) dobar je primjer. Unato tomu to je bio izvrstan kaziva, zbog nemala broja pogreaka koji je poi-
nila osoba zaduena za transkribiranje, odbio je dati autorizaciju za tri razgovora koja smo obavili u sklopu projekta Domo-
vinski rat strukture sjeanja.
mogao postati svaki novinar ili osoba koju interesira ovakva vrsta istraivanja. Ameriki povjesniar
Donald Ritchie veoma je precizno objasnio osnovne principe znanstvenoga istraivanja tom metodom:
Intervju postaje usmena povijest samo kad se snimi, obradi, uini dostupnim u arhivima, knjini-
cama...9 te postane dostupan u ostalim publikacijama. Naravno, prije nego to intervju ili rezultati istra-
ivanja postanu javni, kaziva koji je sniman mora dobiti na uvid transkribirani materijal, nakon ega
slijede dopune, eventualni ispravci i napokon autorizacija kao preduvjet za arhiviranje razgovora. U
istraivakome radu ne smije se zanemariti metodologija i teorija, ali ne moe se zanemariti ni posebnost
same istraivake metode. Upravo je Donald Ritchie koji inzistira na uporabi tono odreenih metodo-
lokih postupaka zakljuio da nema potrebe za stavljanjem odreene teoriju u praksu, nego se istrai-
va treba potruditi, dapae, treba biti pragmatian kako bi stavio praksu u teoriju.10 Naime, pred istra-
ivaem lei itav niz opasnosti, ne samo fizikih (poput najbanalnijeg kvara tehnike) nego i onih koji
spadaju u domenu ljudskoga imbenika. Jedna od tih opasnosti svakako je mogunost prevelikoga pove-
zivanja s osobom od koje uzimamo sjeanje. Stoga svaki istraiva treba imati na umu koliko je veza
izmeu ispitivaa i kazivaa vana11 u ukupnome kreiranju odreenog intervjua. Napokon, kad usmeni
povjesniar zadovolji sve metodoloke normative, kada samoga sebe suoi s opasnostima neizbjene
subjektivnosti, moe pristupiti kazivau i zapoeti intervju.
Tijek, obiljeja i rezultati prikupljanja memoarskoga gradiva u Hrvatskome

memorijalno-dokumentacijskome centru Domovinskoga rata
Djelatnost Centra kao arhivske ustanove specijalizirane za razdoblje Domovinskoga rata ukljuuje,
osim prikupljanja, uvanja i obraivanja konvencionalnoga arhivskoga gradiva, iste postupke kad je rije
o memoarskome gradivu. Jedan od naina prikupljanja memoarskoga gradiva, uz pisana sjeanja, jest
uzimanje usmenih izjava ili intervjuiranje i razgovor s neposrednim sudionicima Domovinskoga rata.
Takvim nainom prikupljanja gradiva Centar se poeo baviti gotovo od samoga poetka svojega rada
2005. godine. Budui da je prioritet u radu Centra bilo sreivanje velike koliine konvencionalnoga
arhivskoga gradiva nastaloga djelovanjem civilnih i vojnih institucija tzv. Republike Srpske Krajine,
izmeu ostaloga u svrhu obrane hrvatskih generala pred Meunarodnim kaznenim sudom u Haagu,
prikupljanje memoarskoga gradiva metodom usmene povijesti odvijalo se manjim intenzitetom. Pri-
kupljanje gradiva na taj nain dodatno je oteavala injenica da i dalje prevladava miljenje da, historio-
grafski gledano, memoarsko gradivo ima sekundarnu vrijednost u odnosu na pisane izvore, odnosno
dokumente. No bez obzira na to, Centar je poeo rad na prikupljanju memoarskoga gradiva smatrajui
da se na taj nain mogu nadopuniti postojei izvori i poblie objasniti nedovoljno poznati ili razjanjeni
9
Ritchie, Donald A. Doing oral history. New York : Twayne publishers, 1995. Str. 5
10
Isto, str. 9.
11
Sitzia, Lorraine A shared authority : an impossible goal? Berkeley : The Oral history rewiew, 2003. Str. 87. U navedenome radu
autorica je obradila itav niz problema, pa i trauma koje je proivjela zbog toga to se u estogodinjemu istraivakome
projektu previe zbliila s kazivaem Arthurom Thickettom, odnosno njegovim sjeanjima.
dogaaji iz Domovinskoga rata, posebice za razdoblje prvih mjeseci rata kad slubene dokumentacije
nije bilo uope ili je vrlo slabo i oskudno voena. U skladu s time, uspostavljena je Zbirka memoarskoga
gradiva (HR-HMDCDR, 17., Zbirka memoarskoga gradiva), u koju se pohranjuju razgovori nastali upo-
rabom metode usmene povijesti, bilo da je rije o audiozapisima ili videozapisima, odnosno njihovim
transkriptima. Dakako, posao prikupljanja svjedoanstava obavljao se u okviru prioriteta u radu Centra
prema mogunostima i tehnikoj opremljenosti.
U poecima prikupljanja usmenoga memoarskoga gradiva najee je bila rije o intervjuiranju poje-
dinaca koji su sami ili na poticaj djelatnika Centra bili voljni ispriati o svojemu sudjelovanju u Domo-
vinskome ratu, odnosno o nekim nedovoljno razjanjenim dogaajima iz rata. Centar je, obraujui i
obiljeavajui pojedine dogaaje, organizirajui skupove i tribine na taj nain elio stei bolji uvid i pro-
iriti dotad poznate injenice ponajprije iz razdoblja prije najeih ratnih sukoba 1991.i tijekom njih, o
kojima nema dovoljno pisanih izvora. Tako se s nekoliko sugovornika obradilo teme kao to su oslobo-
dilake operacije u zapadnoj Slavoniji 1991., zbivanja na podruju Vukovara, Tovarnika i Iloka tijekom
1991., dogaaji s podruja odgovornosti operativne zone Rijeka, pad Hrvatske Kostajnice (logor
Manjaa), obrana Slavonskoga Broda, obrana ibenika, odnosno zbivanja u sjevernoj i srednjoj Dalma-
ciji tijekom poetka srpske pobune u Hrvatskoj. Kriterij za odabir sugovornika bila je njihova relevant-
nost u vremenu o kojemu kazuju kao i irina informacija koje mogu pruiti. Najee je bila rije o oso-
bama koje su obavljale zapovjedne dunosti, od zapovjednika operativnih zona, policijskih uprava ili
manjih postrojba pa sve do obinih vojnika i policajaca. U to vrijeme, prikupljanje razgovora obavljalo
se iskljuivo diktafonom, nakon ega su razgovori transkribirani.
Krajem 2007. godine u suradnji s umirovljenim pripadnikom 1. Hrvatskoga gardijskog zdruga
(Zdruga) Eduardom Milieviem zapoelo se s prikupljanjem svjedoanstava pripadnika Zdruga, elitne
postrojbe HV-a nastale od nekoliko manjih specijalnih postrojbi Ministarstva obrane RH. Za razliku od
dotadanjih razgovora koje moemo okarakterizirati tematskima ili ogranienima na pojedino vremen-
sko razdoblje, pripadnike Zdruga poelo se intervjuirati s pomou metodoloki strukturiranih intervjua.
Bila je rije o upitnicima/intervjuima upotrebljavanima u sklopu kolegija usmene povijesti na Hrvat-
skim studijima u Zagrebu, a koji su se odnosili na sudjelovanje hrvatskih vojnika u postrojbama Wehr-
machta tijekom Drugoga svjetskoga rata. Upitnik je prilagoen i prenamijenjen kako bi korespondirao s
razdobljem Domovinskoga rata. Sastojao se od triju veih cjelina i nekoliko manjih unutar njih s vie od
stotinu potencijalnih pitanja: stanje pred rat (socijalno podrijetlo, obitelj i politika pripadnost), rat
(poetak rata, mobilizacija pristupanje oruanim postrojbama, ratni poloaj, ideologija, odnos prema
nadreenima i vojnicima istoga poloaja, borbeni moral, odnos prema lokalnomu stanovnitvu, obitelj,
kraj rata) i razdoblje nakon rata (posljedice, pogled u prolost i sl.). U razdoblju od tri godine intervjui-
rano je ukupno 17 pripadnika ove postrojbe u vie od 40 pojedinanih ili, rjee, skupnih (najvie dva
ispitanika) razgovora. Ukupno je prikupljeno vie od 52 sata snimljenoga memoarskoga gradiva. Ispita-
nici su obavljali razne dunosti u postrojbi, od zapovjednika, lijenika do obinih vojnika. Razliiti su
bili i vremenski okviri snimanih razgovora, to naravno najvie ovisi o volji kazivaa. Primjerice, s jed-
nim pripadnikom Zdruga obavljeno je sedam razgovora i prikupljeno gotovo 12 sati materijala.
Krajem 2012. godine tri ustanove, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar kao nositelj, Hrvatski memo-
rijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Hrvatski institut za povijest pokrenuli su znanstve-
noistraivaki projekt pod nazivom Hrvatski domovinski rat: strukture sjeanja, iji je temeljni cilj na
znanstveni nain prikupiti i analizirati relevantne injenice o Domovinskome ratu na temelju sjeanja
neposrednih sudionika. Osnovna metoda u istraivanju bila je metoda usmene povijesti, odnosno pri-
kupljanje podataka strukturiranim intervjuima (razgovorima) koji su bili snimani auditivnim i video-
nainom, transkribirani, autorizirani od strane ispitanika i naposljetku pohranjeni. Na taj nain prikup-
ljeno i pohranjeno gradivo planiralo se iskoristiti iskljuivo u znanstvenoistraivake svrhe (objavljivanje
zbornika, znanstvene analize i sl.). Nakon poetne pripremne faze i osiguravanja minimalnih tehnikih
uvjeta (nabava videokamera i diktafona), oformljeni su timovi (po dva djelatnika) iz svake ustanove za
provedbu intervjua. Ispitanicima je pripremljen dokument o suglasnosti za sudjelovanje u istraivanju i
upitnik s osnovnim podacima, a ispitivaima i ispitanicima nainjen je protokol intervjua s osnovnim
temama razgovora, napravljen po uzoru na upitnik prema kojemu se radilo s pripadnicima Zdruga.
Takoer, u pripremi projekta razgovaralo se s istaknutim ratnim zapovjednicima i elnicima udruga
ratnih veterana u cilju zadobivanja iroke potpore projektu i postizanju konsenzusa meu veteranskom
populacijom o potrebi takva naina prikupljanja svjedoanstava te kako bi se osigurali sugovornici. U
sklopu projekta djelatnici Centra vodili su razgovore s pripadnicima 2. gardijske brigade Gromovi i dosad
je obavljeno vie od 20 razgovora sa sedam pripadnika te postrojbe i prikupljeno oko 30 sati materijala
koji je pohranjen i transkribiran. Naalost, zbog brojnih problema ponajprije financijske naravi, projekt
unato zadanim vremenskim ciljevima jo nije priveden kraju, odnosno dosad nije ispitan predvien
broj ispitanika. Osim razgovora s pripadnicima Zdruga i 2. gardijske brigade kao dvije najvee cjeline,
cjelovitom metodom usmene povijesti, ali izvan spomenutoga projekta voeni su razgovori s jo 30-ak
osoba, sudionika Domovinskoga rata iz raznih postrojbi (1. gardijska brigada Tigrovi, bojna za specijalne
namjene Frankopan, 3. gardijska brigada Kune, Specijalna policija, Planinska satnija Velebit, traseri,
bojna za specijalne namjene Ban Jelai, 133. brigada HV-a, strani dragovoljci...) te je na taj nain prikup-
ljeno vie od 50 sati snimljenoga materijala. Ovdje treba spomenuti da su na taj nain prikupljeni inter-
vjui trojice pripadnika srpske paravojne postrojbe iz Bosne i Hercegovine Vukovi s Vujaka, koji su
sudjelovali u agresiji na Hrvatsku i koji su svojevoljno i s povjerenjem pristali na razgovor.
Zbog posebnih okolnosti, problema ili potreba dio razgovora pohranjenih u Centru sniman je isklju-
ivo u svrhu tematske obrade odreenoga dogaaja (primjerice, neke bitke, iskustva u logoru, ratnoga
puta odreene postrojbe, itd.). Iako na taj nain voeni razgovori ne podlijeu strogo propisanim pravi-
lima provoenja intervjua metodom usmene povijesti, ti razgovori pruaju dragocjeno svjedoanstvo,
izvor ili nadopunu pojedinim poznatim ili manje poznatim segmentima iz povijesti Domovinskoga rata.
Dio memoarskoga gradiva prikupljen na ovakav nain pribavljen je donacijom ili simbolinim otkupom
od ustanova ili osoba koje su obavljale razgovore. Primjerice, na taj nain Centar je doao u posjed vri-
jednih svjedoanstava/videomaterijala (vie od 50 sati) koji se odnose na obranu Vukovara 1991. godine
i videomaterijala koritenih za izradu dokumentarnoga filma Maslenica (vie od 25 sati videomaterijala).
Vrijedi spomenuti i cjelinu razgovora (9 sugovornika, odnosno 14 sati materijala) s borcima i civilima iz
Vukovara koje je u sklopu projekta Posttraumatski stres i/ili posttraumatski uspjeh proveo pshijatar
dr.Boidar Popovi. Od ostalih tematski voenih razgovora mogu se izdvojiti cjeline o ratnome putu
HOS-a (Hrvatske obrambene snage) u Vukovaru, ulozi Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva, raketiranju
Banskih dvora u listopadu 1991., djelovanju HEP-a (Hrvatska elektroprivreda) tijekom Domovinskoga
rata, o oslobaanju zapadne Slavonije krajem 1991., obrani Osijeka 1991. itd.
Intervjui obavljeni sa stranim dragovoljcima trea su posebna kategorija pohranjenih sjeanja. Zbog
toga to se najvei dio njih vratio u svoje zemlje, neki intervjui sa stranim dragovoljcima obavljeni su
pismenim putem. Iako su pitanja bila jasno strukturirana i iako se svaki intervju nadopunjavao novim
pitanjima i informacijama barem dva ili tri puta, takav nain uzimanja sjeanja ne moemo smatrati
ispravnom metodom usmene povijesti. No zbog njihove vanosti i nemogunosti da na drukiji nain
ta sjeanja budu prikupljena, intervjui su odraeni i nadopunjivani pismenim putem, arhivirani su i bit
e obraeni u svrhu daljnjih istraivanja o fenomenu stranih dragovoljaca Domovinskoga rata. Dosad je
prikupljeno 20 svjedoanstava stranih dragovoljaca (tri audiointervjua i 17 pismenim putem).
Problemi u istraivanju i arhiviranju sjeanja sudionika Domovinskoga rata

Suvremena arhivistika suoena je s problemima naina skupljanja, pohranjivanja i uvanja snimljenih
ljudskih sjeanja, posebno zbog injenice da se metodom usmene povijesti u sve veoj mjeri koriste
drutvene znanosti diljem svijeta. Na taj nain prikupljene zbirke uvaju se u specijaliziranim arhivima
(eng. sound archives) i za to posebno ustrojenim odjelima. One se takoer uvaju u klasinim arhivima,
institutima i muzejima, pa i bibliotekama. Nakon to se auditivni i videozapisi, odnosno njihovi tran-
skripti, pohrane u arhivu, oni se moraju opisati, indeksirati i katalogizirati u svrhu olakane uporabe i
pretraivanja. Arhivi usmenih povijesnih izvora djeluju danas kao samostalne specijalizirane institucije
ili su dio drugih strunih i znanstvenih institucija (muzeja, knjinica, instituta, sveuilita). S obzirom na
stanje u hrvatskoj znanosti, zasad ne postoji nain sustavnoga sakupljanja i kreiranja usmenih izvora, kao
to ne postoji sredinja institucija na nacionalnoj razini koja bi ih uvala. Zbog svega spomenutoga, lako
je zakljuiti da problemi arhiviranja, zatite i obraivanja ljudskih sjeanja prikupljenih metodom
usmene povijesti nisu prioriteti koje pokuava rijeiti suvremena hrvatska arhivistika.
Zbog vie razloga teko je tono precizirati kakvo je stanje s arhiviranjem usmenih izvora u hrvat-
skim okvirima. Iako je u dananje doba usmena povijest u svjetskoj znanosti veoma vaan izvor istra-
ivanja, hrvatski se povjesniari u odnosu na svjetsku historiografiju u mnogo manjoj mjeri koriste tom
metodom kao jednom od metoda istraivanja. Samim time fond usmenih izvora prikupljenih na nacio-
nalnoj razini, a koji zadovoljava znanstvene kriterije istraivanja, nije velikog obujma, a k tomu ne moe
se znati u kojoj je mjeri i gdje pohranjen. Zbog nedostatka materijalnih sredstava za ovakvu vrstu istra-
ivanja (kao i nedovoljnoga interesa institucija), prikupljanje usmenih izvora vrlo esto ovisi o osob-
nome trudu pojedinoga istraivaa. Samim tim nije mogue ostvariti potrebne rezultate, odnosno rea-
lizirati ih u okvirima znanstvenih projekata. Poseban je problem to to se usmenom povijeu sve vie
bave nedovoljno strune osobe, volonteri koji najee djelujuju individualno ili u okvirima nevladinih
udruga.12 Zbog toga razloga metoda usmene povijesti u Hrvatskoj je do te mjere banalizirana da je vrlo
teko prepoznati to je u dostupnim publikacijama koje se u nazivu koriste tim pojmom napravljeno na
struan nain i slijedei tono propisane metodoloke obrasce, a to je rezultat nekih drugih vrsta istra-
ivanja. K tomu, primjenjivanje metoda usmene povijesti u istraivanju procesa Domovinskoga rata
optereeno je dodatnim problemima, a to u konanici ima itekakva utjecaja na opseg i kvalitetu obrade
grae prikupljene za arhivsko pohranjivanje. Osim nedostatka financija za realizaciju istraivakih proje-
kata, niz je drugih problema u prikupljanju, posebno u autoriziranju, pa samim time i arhiviranju sjea-
nja ratnih veterana. Najvei problem u obavljanju intervjua bile su traume koje su jo svjee u kazivaa,
potom nedostatak saznanja o ovakvoj vrsti istraivanja (branitelji vrlo esto pojam intervjua povezuju s
novinarskom profesijom), a sve donedavno je i negativna percepcija i strah od presuda hakoga tribu-
nala, odnosno medijski pritisak koji je sugerirao donoenje osuujuih presuda, utjecao na kolebanje ili
odbijanje pojedinaca da pristanu na intervju.
Steena iskustva o prikupljanju ratnih sjeanja

Zbog nedefiniranih pravila o nainu prikupljanja i arhiviranja usmenih sjeanja na nacionalnoj razini
kao i zbog nedostatka financija, odnosno nedovoljnog sluha institucija, nije udno to i Centar ima pro-
blem u arhiviranju gradiva. Naime, nemali broj obavljenih i transkribiranih razgovora nije autoriziran, pa
samim time ne moe biti dalje obraen, odnosno dostupan za javnu uporabu. Ipak, Centar je tijekom
godina prikupio veliku bazu memoarskoga gradiva. Sjeanja koja su prikupljena metodom usmene povi-
jesti arhiviraju se tako da se unose najvaniji podaci o usmenome izvoru: ime ispitivaa i ispitanika, koji
su njihovi osnovni biografski podaci te datum i mjesto voenja intervjua. Transkript razgovora treba ozna-
iti podacima o osobi koja ga je nainila, sadri li on neku drugu prateu dokumentaciju te je li indeksiran.
Nakon vie godina rada metodama koje nalae usmena povijest, djelatnici Centra koji su na taj
nain prikupljali memoarsku grau u praksi su potvrdili sve njezine temeljne postavke, ali posvjedoili
su i brojnim problemima i posebnostima intervjuiranja, a o emu jasno govori i teorija te metode. Uzprije
navedene zamke, ponajprije subjektivnost kazivaa, problemi u samome snimanju, potom transkribira-
nju i autoriziranju, mnogobrojni su. Prvi problem u primjeni te metode jest taj da se kaziva, ali i sam
ispitiva, mora suoiti s injenicom da usmenu povijest ne zanima istina, da ona ne odbacuje infor-
macije i ne poznaje pojam krivih usmenih izvora.13 U tom smislu nemali su broj puta kazivai ve u
12
Tako primjerice organizacija civilnoga drutva Documenta Centar za suoavanjes prolou navodi kako je dobar dio
projekta Osobna sjeanja na ratove i druge oblike politikoga nasilja od 1941. godine do danas obraen na volonterskoj
bazi ispitivaa, odnosno bivih volontera. Sama metodologija projekta u kojem je snimljeno impresivnih 400 kazivaa
dijelom se zasniva na osnovnim metodolokim principima metode usmene povijesti, a dijelom ukljuuje specifine zahtjeve
koje Documenta, kao organizacija za ljudska prava koja se bavi suoavanjem s prolou, ima pred sobom, to pak sasvim
sigurno nije metodologija koja odgovara jasno osmiljenim pravilima usmene povijesti, koju mora potovati profesionalni
povjesniar. URL: http://www.osobnasjecanja.hr/documenta/. (datum).
13
Portelli, A. to usmenu povijest ini drugaijom. Zbornik radova Drutva studenata povijesti Ivan Lui Lucius (Zagreb).
6,10/11(2007), str. 153.
pripremnim razgovorima iskazali sumnju prema vrijednostima vlastitih sjeanja, smatrajui kako povjes-
niare zanimaju samo vani dogaaji, odnosno istina o ratu. Nadalje, prisutnost kamere unosila je
odreenu nelagodu pa je vei dio kazivaa oputenije razgovarao kada je bio ukljuen samo diktafon.
Naravno, s obzirom na proivljene traume ili gubitak bliskih prijatelja kazivai vie puta nisu mogli
suspregnuti emocije, a bilo je i sluajeva kada su potreseni zamolili predah od snimanja ne bi li se mogli
koncentrirati i kontrolirano nastaviti odgovarati na pitanja. U takvim situacijama nije lako ni i onomu
tko vodi intervju jer teko je u svrhu profesionalnoga pristupa ostati hladnokrvan i ne pokuati ponuditi
rije olakanja ili utjehe, to pak (kako u teoriji, tako i u praksi), vodi ispitavaa u zbliavanje, odnosno
utjee na rezultat istraivanja. Takoer, praksa je pokazala da je koncizna rjeitost kazivaa vrlo osjetljiva
kategorija u trenutku kada se razgovor poinje snimati. Svi kazivai izabrani su po odreenim krite-
rijima, a ponajprije po prethodno obavljenim razgovorima i procjenama. No praksa je pokazala da neki
od kazivaa koji vrlo slikovito opisuju svoja sjeanja, u kameru to ine slubeno i suspregnuto. Takoer,
neki su kazivai, sreom rijetki, unato visokoj naobrazbi i rjeitosti, sjeanja pred kamerom iznosili
potpuno nepovezano, pa ak u toj mjeri da su ona skretala s tematiziranja ratnih uspomena, neovisno o
tome to bi kazivaa pitanjima pokuavali vratiti u temu.14 U tome smislu dvojba treba li se za snimanje
koristiti kamerom ili samo diktafonom ostaje pitanje bez odgovora. Nadalje, i nakon snimljenih razgo-
vora kada bi logiki trebao slijediti manje problematian dio posla u odnosu na izlaganje stresu kazivaa,
niz je novih problematinih opasnosti koje stoje na putu do konane autorizacije. Naime, osim to je
transkribiranje iznimno mukotrpan posao, kazivaevo pregledavanje gotovih transkripata nerijetko pro-
tekne u dugotrajnome vremenskome razdoblju ili ak zavri bez davanja autorizacije. Dva su najea
uzroka tomu. Prvi je i osnovni taj to kazivai nisu zadovoljni izgovorenim ili pak odreenim netono-
stima nainjenim u transkriptu. Drugi je uzrok to upravo zbog ostvarene bliskosti na relaciji ispitiva
kaziva, potonji zbog steenoga povjerenja ne nalazi potrebu za autoriziranjem svojih sjeanja jer nema
strah da bi ona mogla na bilo koji nain biti zloupotrebljena. Ipak, unato nemalu broju problema u
pribavljanju ljudskih sjeanja treba istaknuti i uoene prednosti pa i rezultate dobivene takvim nainom
rada. Naime, prikupljena sjeanja sudionika Domovinskoga rata itekako su iskoristiva za nadopunu
informacija o odreenim dogaajima. Tematski, prikupljena sjeanja uvelike su pomogla u pisanju znan-
stvenih i doktorskih radova djelatnika Centra (primjerice borbe u zapadnoj Slavoniji 1991., napad JNA-a
zrakoplovima na Banske dvore, operacija Maslenica itd.). Takoer, na taj nain prikupljena sjeanja ite-
kako su pomogla u tome da potpuno nepoznate injenice ugledaju svjetlo dana ili pak promijene usta-
ljene stavove (ili stereotipe) o vanim ili manje vanim ratnim dogaajima, a koji su dotad imali potpuno
drukije mjesto u kolektivnoj memoriji Hrvata na Domovinski rat.15 U procesu istraivanja velika je
14
Tako je primjerice . ., pripadnik 2. gardijske brigade, inae visokoga obrazovanja, unutar samo jednoga pitanja o ratnim
sjeanjima katkad analizirao prijeratne i poslijeratne uspomene, svoj drutveni angaman u tim vremenima, pa ak i doga-
aje iz daleke prolosti rodnoga kraja koji imaju ili nemaju nikakvu poveznicu s njegovim ratnim putom.
15
Vrlo dobar primjer tragina je pogibija pripadnika 3. gardijske brigade Kune 1. veljae 1993. u selu Kai tijekom obrane
dosegnutih ciljeva ostvarenih u operaciji Maslenica. Tragedija pripadnika hrvatskih snaga kod Kaia ak je i u ralam-
bama operacije, na razini Glavnoga stoera Oruanih snaga RH, netono prikazana kao zasjeda neprijatelja koji su saekali
blagodat to to su neposredni sudionici Domovinskoga rata jo ivi i voljni svjedoiti o svojim isku-
stvima o obrani od velikosrpske agresije. No naalost, ne smije se zanemariti ni injenica da je velik broj
njih preminuo i teko obolio zbog posljedica ratnih trauma. Zbog toga nikako ne treba odustajati od
putova kojima vodi metodologija usmene povijesti, ak ni zbog financijskih i svih drugih problema koji
uvelike optereuju ovakav nain znanstvenoga istraivanja.
Zakljuak
Povjesniarski posao... neraskidivo je povezan s prianjem pripovijesti naracijom,16 stav je povjes-
niara Mladena Ania o vanosti naracije u okvirima historiografske znanosti. U dananje doba kada su
se historiari ohladili od kulta dokumenta17 uporaba narativne metode usmene povijesti itekako je
vaan dio istraivakoga napora svjetske historiografije, ali i srodnih znanosti. Uza sve probleme s kojima
je metoda usmene povijesti suoena u hrvatskim okvirima, na taj je nain Centar skupio velik broj
sjeanja. Ukupno gledajui, u Zbirci memoarskoga gradiva Centra nalazi se vie od 270 sati razgovora sa
sudionicama Domovinskoga rata, od ega se 125 sati, uz audiozapise, nalazi i na videozapisima. Na raz-
govore obavljene metodom usmene povijesti, tj. strukturiranim intervjuima, odnosi se oko 120 sati
memoarskoga gradiva. Veina je razgovora transkribirana i pohranjena uz izvorne zapise, dok velik dio
gradiva jo nije autoriziran zbog razloga koji su kao problem u procesu arhiviranja usmenih sjeanja
navedeni u ovome radu. Nema sumnje da e mjerodavne institucije morati posvetiti veu pozornost
sustavnosti pri obradi i pohrani te vanosti izvora dobivenih metodom usmene povijesti, odnosno da
e historiografska zajednica morati na odgovarajui nain uvaavati rezultate koji se mogu ostvariti upo-
rabom ove istraivake metode.
i protuoklopnim sredstvima unitili kamion(e) i ljudstvo, pripadnike 3. gardijske brigade iz Slavonskoga Broda. Taj feno-
men, odnosno dekonstrukcija dotad nametnutih stereotipa detaljno je analiziran u knjizi u izdanju Centra: Operacija Masle-
nica sjeanja sudionika.
16
Ani, M. to svi znaju i to je svima jasno historiografija i nacionalizam. Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2008.
Str. 51.
17
Pierre, N. Izmeu sjeanja i povijesti. Diskrepancija (Zagreb). 8, 12(2007), str. 146.
Izvori i literatura
Izvori:
HR HMDCDR 17., Zbirka memoarskog gradiva
Literatura:
Ani, M. to svi znaju i to je svima jasno historiografija i nacionalizam. Zagreb : Hrvatski
institut za povijest, 2008.
Bertoa, M. Izazovi povijesnog zanata : lokalna povijest i sveopi modeli. Zagreb : AntiBarbarus, 2002.
Cupek Hamill, M. Arhivistika i usmena povijest. Arhivski vjesnik (Zagreb). : Arhivski vjesnik 45(2003),
str. 219226.
Pierre, N. Izmeu sjeanja i povijesti. Diskrepancija (Zagreb). 8, 12(2007), str. 135165.
Portelli, A. The battle of Valle Giulia : Oral history and the art of dialogue. Madison : University of
Wisconsin Press, 1997.
Portelli, A. to usmenu povijest ini drugaijom. Zbornik radova Drutva studenata povijesti Ivan
Lui Lucius (Zagreb). 6, 10/11(2007), str. 147158.
Ritchie, Donald A. Doing oral history. New York : Twayne publishers, 1995.
Zvonarevi, M. Psihologija. Zagreb : kolska knjiga, 1965.
Sitzia, L. A shared authority : an impossible goal? Berkeley : The Oral history rewiew, 2003.
ulj, T., Brnardi, V. Operacija Maslenica sjeanja sudionika. Zagreb : HMDCDR, 2014.
Mreni izvori:
Oral History Society. URL: http://www.oralhistory.org.uk/index.php. (24. 6. 2016.).
Oral History Education. URL: http://oralhistoryeducation.com/. (25. 6. 2016.),
http://www.osobnasjecanja.hr/documenta/. (6. 7. 2016.).
Summary
Acquiring and appraising of memoirist records from the Homeland War

by using the oral history method
Besides usual conventional records created by the institutions and the individuals during the Homeland
war, the Croatian Memorial-Documentation Center during its first ten years of activity also acquired memo-
irist records that were created during interviews with individuals and groups throughout the Homeland
War. The interviews were conducted by audio or video recording in accordance with the oral history met-
hods i.e. with questionnaires that were prepared in advance. This paper will show how much memoirist
records were acquired and stored in the Center in that way and how many people were interviewed. Other
relevant themes will also be analysed, such as specifics of this manner of collecting the memoirist records,
conclusions, as well as the issues of credibility, historiographic value, storage, authorization and availability
of such records.
Keywords: Archives, Homeland War, oral history, memoirist records, acquiring records

Martina Krivi Leki
Dravni arhiv u Bjelovaru
Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. svjedok vremena1

Struni rad UDK 344.3 (497.5 Bjelovar) 1992/1996
930.251 (497.5 Bjelovar) :355.48 (497.5)1992/1996
Drutveno-politike promjene poetkom 90-tih godina praene oruanom agresijom na Hrvatsku dovele
su do osnivanja posebnih sudova koji su bili specijalizirani za rjeavanje kaznenih predmeta protiv djelatnih
vojnih osoba, civila i ratnih zarobljenika zbog sve vea broja kaznenih predmeta iz domene kaznenih djela
protiv Republike Hrvatske. Predmet je ovoga rada predstavljanje fonda Vojnoga suda u Bjelovaru (1992.
1996. godine), koji je preuzet, obraen i mikrofilmiran te se uva u Dravnome arhivu u Bjelovaru. Rad
opisuje organizaciju i rad suda te stanje i sadraj toga iznimno vana fonda.
Kljune rijei: vojni sud, Bjelovar, kazneni zakon, Domovinski rat, fond, gradivo, sudska uprava, kazneni
predmeti
Uvod
Vojni sudovi, povijesno gledano, nastali su ponajprije kao ratni sudovi. Potreba za odravanjem discip-
line u vojnim redovima bila je od iznimne vanosti za zapovjednika postrojbi te kljuna za ishod poje-
dine bitke ili rata. Kako bi se odrali red i stega u profesionalnim i organiziranim vojnim jedinicama, bilo
je potrebno sankcionirati neprimjereno ponaanje. Stoga se kanjavanje vojnika moe pratiti u povijes-
nim izvorima.
U antikome Rimu magistrati su imali pravo izricati kazne rimskim vojnicima koji se nalaze na rat-
nome pohodu. Kasnije, uvoenjem stalne vojske, senatori su raspravljali i o kanjavanju vojske u miru.2
Rimske pravne tekovine temelj su dananjega prava, no kroz povijest pojavljivali su se razliiti pravni
sustavi koji su se formirali najee prema trenutnim potrebama vlasti. Srednjovjekovna Europa pozna-
vala je takozvane Viteke sudove3, koje je uveo Edward III, a nadleni su bili u svim sluajevima djela
vitezova i openito vojnim pitanjima.4 Isto tako, u Europi u 14. stoljeu zapovjednici plaenikih postrojbi
1
Tekst rada nastao je dobrim dijelom prilikom obrade i istraivanja gradiva fonda Vojnoga suda u Bjelovaru. Krivi, M. Vojni
sud u Bjelovaru 1992. 1996. : Sumarni inventar. Bjelovar : Dravni arhiv u Bjelovaru, 2009.
2
Sud, vojni, Istorijat. Vojna enciklopedija, sv. 9. Beograd : Izdanje redakcije vojne enciklopedije, 1975. Str. 226.
3
Court of Chivalry.
4
Court of Chivalry, British history. URL: http://www.britannica.com/topic/Court-of-Chivalry. (27. 5. 2016.).
66 M. Krivi Leki, Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. svjedok vremena
dobivaju ovlasti da discipliniraju plaenike prema propisanim vojnim lancima.5 Zbog promjene poloaja
vojnika koji u vojne jedinice dolaze prisilnim regrutiranjem, vojni se sudovi proiruju u 17. i 18. stoljeu.6
Francuska revolucija utjecala je na karakter sudova. Nezadovoljna mnotvom razliitih sudova i nji-
hovom samovoljom, Narodna je skuptina Francuske 27. 10. 1790. godine izglasala ukidanje svih spe-
cijalnih sudova i osnivanje samo jednoga vojnog suda. Ograniene su disciplinske i sudske ovlasti te se
ide k demokraciji sudovanja. Vojno-kaznena djela propisuju se zakonom i za njih su nadleni vojni
sudovi. Takva praksa vojnoga sudovanja nastavlja se i u 19. i u 20. stoljeu.7 Na podruju Vojne krajine,
primjerice, graniarima je za vojne zloine sueno prema vojnim zakonima na prvostupanjskim pukov-
nijskim sudovima. Ti su sudovi sudili i civilima Vojne krajine, pa i strancima za kaznena djela, ali prema
opemu zakonu koji je vrijedio za cijelu Monarhiju.8
U novije vrijeme razvoj vojnoga sudovanja na naim prostorima moe se pratiti kroz izmjene Ustava
SRFJ-a i tada vaeih zakona.9 Vojni sudovi bili su specijalni sudovi nadleni za suenja zbog svih kazne-
nih djela koja su izvrile vojne djelatne osobe te civili u posebnim kaznenim djelima povezanima s drav-
nom sigurnou. Isto tako, u prvome stupnju Vojni sudovi sude u kaznenim i imovinsko-pravnim stva-
rima. Vrhovni vojni sud nadlean je u drugostupanjskim predmetima u kaznenim i imovinsko-pravnim
stvarima, a u prvome stupnju nadlean je u upravnim sporovima protiv vojnih organa.10 U pravnim
sustavima u novije vrijeme postoji razliita praksa suenja te pojedine zemlje poznaju odvojen vojno-
-kazneni zakon za razliku od kaznenoga zakona koji vrijedi za civile. Isto tako, razlikuje se nadlenost
sudova nad vojnim kaznenim djelima u mirnodopskim uvjetima, u posebnim uvjetima ratnoga stanja ili,
u novije vrijeme, teroristikim aktivnostima u vezi s terorizmom.
Razvoj pravnih sustava pokazuje da su vojni sudovi evoluirali od tradicionalno potpuno vojnih prema
samostalnim vojnim sudovima, potom k specijaliziranim civilnim sudovima, da bi na kraju doli do
sustava u kojemu opi, civilni sudovi sude za vojno-kaznena djela, kako u mirnodopskim tako i u ratnim
uvjetima.11
Osnivanje i rad vojnih sudova u Republici Hrvatskoj

Raskidanjem svih dravno-pravnih veza sa SFRJ-om, 8. listopada 1991. godine, Republika Hrvatska
odbacila je legalitet i legitimitet svih tijela SFRJ-a i pravne akte tijela koji bi nastupali u ime bive federa-
cije. Time je, izmeu ostaloga, prestala nadlenost Vojnoga suda u Zagrebu nad predmetima povezanima
5
Sud, vojni, Istorijat. Vojna enciklopedija, sv. 9. Beograd : Izdanje redakcije vojne enciklopedije, 1975. Str. 226.
6
Isto, str. 227.
7
Isto, str. 227.
8
Vukovi, M. Shematizam pravosua na podruju teritorijalne ovlasti Dravnoga arhiva u Slavonskom Brodu (1850.2004.).
Arhivski vjesnik (Zagreb). 47(2004), str. 140.
9
Zakoni o vojnim sudovima mogu se pratiti u Slubenome listu SFRJ 58/46, 105/47, 52/54, 7/65, 51/69, 4/77, 23/77, 13/82
10
Vojni sudovi : Pravna enciklopedija. Beograd : Savremena administracija, 1979. Str. 1618.
11
Nel M. Sentencing practice in military courts (doktorska disertacija). University of South Africa, 2012. str. 21.
M. Krivi Leki, Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. svjedok vremena 67
sa sigurnou zemlje. Istovremeno je Sabor donio Zakljuke12, gdje je zakljueno da je na Hrvatsku izvr-
ena oruana agresija od strane Republike Srbije i JNA te je prisiljena braniti se svim raspoloivim sred-
stvima. Slijedom tih dogaaja dolo je i do promjene u organizaciji rada sudbene vlasti te organizaciji,
radu i teritorijalnoj nadlenosti opinskih i okrunih javnih tuiteljstava.13 Isto tako, dolazi do izmjena u
primjeni Zakona o krivinome postupku te se organizira sudbena vlast u sluaju ratnoga stanja ili nepo-
sredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske.14
Do kraja 1991. godine okruni i opinski sudovi zaprimali su i rjeavali kaznene predmete iz domene
vojno-kaznenoga prava. No, sve vea koliina predmeta povezanih s vojnim operacijama i sam smjer
kretanja ratnih zbivanja doveli su do potrebe izdvajanja tih kaznenih djela na posebne sudove.
U studenome 1991. Predsjednik Republike donosi odluku o osnivanju vojnodisciplinskih15 sudova pri
operativnim zonama.16 Ve u prosincu 1991. godine osniva se u svakoj zoni jedan takav sud sa sjeditem
u mjestu zapovjednitva operativne zone.17 S radom poinju u veljai 1992. godine kada ministar pravo-
sua i uprave donosi Pravilnik o unutarnjemu poslovanju vojnih sudova.18 Predmeti zaprimljeni do
11.veljae 1992. godine ostali su u nadlenosti okrunih i opinskih sudova koji su ih zaprimili, a samim
time i trebali dovriti.
Novoosnovani vojni sudovi nadleni su u prvostupanjskome kaznenom postupku za djela koja poine
djelatne vojne osobe, civili, ukljuujui i maloljetnike, civili koji slue u oruanim snagama, a takoer
sude i ratnim zarobljenicima. Uz Uredbu o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u sluaju rat-
noga stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, kaznena djela za
koja se sudi propisana su u Glavi 20. Krivinoga zakona RH19. Pojedina kaznena djela preuzeta su i iz
Krivinoga zakona SRFJ-a.
Zakonima se sankcioniraju navedena kaznena djela:
napad na ustavno ustrojstvo Republike Hrvatske
ugroavanje teritorijalne ukupnosti
ugroavanje neovisnosti Republike Hrvatske
12
Zakljuci, NN 53/91.
13
Ukaz o proglaenju Zakona o stavljanju izvan snage u Republici Hrvatskoj Zakona o vojnim sudovima i Zakona o vojnom
tuilatvu, NN 53/91.
14
Uredba o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u sluaju ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske, NN 67/91. Sam Zakon o kaznenome postupku preimenovan je i izmijenjen te usklaen
s Ustavom tek krajem 1997. godine.
15
Naziv koji previa navedena odluka. Isto tako u odluci se predvia osnivanje i Viega vojnodisciplinskog suda pri Glavnome
stoeru Hrvatske vojske u Zagrebu, no on nikada nije osnovan te je u drugome stupnju nadlean Vrhovni sud.
16
Odluka o osnivanju vojnodisciplinskih sudova, NN 62/91.
17
Uredba o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u sluaju ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske, NN 67/91.
18
Primjenjuje se od 11. veljae 1992. godine
19
NN 9/91.
ubojstvo predstavnika najviih dravnih organa

nasilje prema predstavniku najviega dravnoga tijela
oruana pobuna (sudjelovanje i organiziranje)
terorizam, diverzija, sabotaa
pozivanje na nasilnu promjenu ustavnoga ustrojstva Republike Hrvatske
izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mrnje, razdora ili netrpeljivosti
udruivanje radi neprijateljske djelatnosti
pruanje pomoi uiniocu poslije izvrenoga krivinog djela
kanjavanje za pripremanje izvravanja kaznenoga djela20
spreavanje borbe protiv neprijatelja, sluenje u neprijateljskoj vojsci i podrivanje vojne i obram-
bene moi21
pijunaa i odavanje dravne tajne22
povreda teritorijalnoga integriteta23
djela protiv oruanih snaga24
djela protiv imovine i slubene dunosti ako je dio borbenoga sredstva, oruja, municija ili eksplo-
ziv koji slue potrebama obrane25
kaznena djela protiv ovjenosti i meunarodnoga prava26.
Iako je postojala zakonska mogunost da u sluaju ratnoga stanja ili neposredne ugroenosti jedin-
stvenosti i neovisnosti Republike Hrvatske Predsjednik moe uredbom urediti iri djelokrug vojnoga
suda,27 do toga u praksi nije dolo. Vojni su sudovi do svojega kraja 1996. godine sudili po prvotno utvr-
enim pravilima i zakonskim propisima. Okruni sudovi, kasnije upanijski sudovi28, nadleni su u rje-
avanju albi protiv prvostupanjskih odluka donesenih od strane sudaca pojedinaca, a Vrhovni sud za
albe protiv prvostupanjskih odluka po sudbenome vijeu.
Novim Zakonom o sudovima29 u prosincu 1993. godine naznaen je smjer prema formiranju stalnih
vojnih sudova. Njime je predvieno da nakon ukidanja izvanrednoga ratnog stanja Vojni sud u Zagrebu30
20
Zakon o izmjenama i dopunama Krivinoga zakona Socijalistike Republike Hrvatske, NN 9/91.
21
lanak 118., 119., 121. Krivinoga zakona SFRJ-a, NN 53/91.
22
lanak 128. i 129. ako se podatci odnose na obranu iz Krivinoga zakona SFRJ-a, NN 53/91.
23
lanak 135. Krivinoga zakona SFRJ-a, NN 53/91.
24
Iz lanaka od 201. do 239. Krivinog zakona SFRJ-a, NN 53/91.
25
Uredba o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u sluaju ratnoga stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i
jedinstvenosti Republike Hrvatske, NN 67/91.
26
lanci od 141. do 156. Krivinoga zakona SFRJ-a, NN 53/91.
27
Zakon o sudovima, NN 3/94.
28
6. sijenja 1994. ukinuti su okruni i osnovani upanijski sudovi, NN 3/94.
29
Zakon o sudovima, NN 3/94.
30
Predviena su dva vojna suda u Zagrebu za zborna podruja Bjelovar, Osijek, Karlovac i Zagreb i u Splitu za Gospi i Split.
postane mjesno nadlean i za Bjelovar. No, do takve izmjene rada sudova nikada nije dolo. Kasnijim
izmjenama zakona ovakvi specijalni sudovi vie nisu predvieni. Prestankom vojnih operacija te mir-
nom reintegracijom istone Slavonije, Baranje i Srijema u korpus teritorija Republike Hrvatske prestaje
potreba za posebnim sudbenim tijelom koje bi rjeavalo specifine kaznene predmete. To dovodi do
postupna ukidanja zakona i uredbi uvedenih u vrijeme ratnoga stanja i neposredne ugroenosti. Vojni
sudovi ukinuti su 6. prosinca 1996. godine Uredbom o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravo-
sua.31 Odreeno je da nerijeene predmete preuzimaju nadleni opinski i upanijski sudovi, dok arhivu
preuzimaju upanijski sudovi u sjeditu vojnoga suda. Sudci se vraaju na rad u sudove iz kojih su
prvotno upueni na rad u vojne sudove.
Rad Vojnoga suda u Bjelovaru

Vojni sud u Bjelovaru zapoeo je s radom kada i ostali vojni sudovi, u veljai 1992. godine. Nadlenost
mu se protezala na podruje II. operativne zone Bjelovar, koja je obuhvaala opine Bjelovar, Grubino
Polje, azmu, Varadin, akovec, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Krievce, Koprivnicu, urevac, Viro-
viticu, Daruvar, Pakrac, Lipik i Poegu.32 Imao je i svoju izdvojenu jedinicu u Varadinu, gdje su zapri-
mani i obraivani kazneni predmeti s varadinskoga podruja. Sudsku dunost obavljalo je est sudaca,
etiri zapisniara i dva voditelja upisnika, s time da su jedan istrani sudac i dva zapisniara bili u izdvo-
jenoj jedinici Vojnoga suda u Varadinu. Za predsjednika je postavljen sudac upuen na rad s Okrunoga
suda u Bjelovaru. Predsjednici i suci nisu bili profesionalni asnici, nego ih je na to mjesto rasporedio
ministar obrane, a na prijedlog ministra pravosua.33 Ukidanjem operativnih zona i osnivanjem Zbornih
podruja,34 opine Virovitica i Pakrac ulaze u Zborno podruje Osijek, no sud u Bjelovaru i dalje ostaje
mjesno nadlean.35
Na ovaj sud pristizali su predmeti u kojima se u najveoj mjeri sudilo ratnim zarobljenicima optue-
nima za razliita kaznena djela protiv Republike Hrvatske. Ve poetkom 1991. godine na podruju
zapadne Slavonije stanje je postalo mnogo ozbiljnije nakon to su odbornici Opine Pakrac na svojoj
sjednici donijeli odluku36 o izdvajanju te opine iz korpusa Republike Hrvatske i pripajanju SAO37 Kra-
jini. Dana 1. oujka 1991. godine dolazi do prvoga oruanog sukoba na tlu RH prilikom razoruavanja
31
Uredba o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosua, NN 25/96.
32
Prema Marijan, D. Bjelovar i Bjelovarsko bilogorska upanija u Domovinskom ratu. Radovi Zavoda za znanstvenoistrai-
vaki i umjetniki rad u Bjelovaru (Zagreb Bjelovar). 8(2015), str.21. i HR-DABJ-1229. Vojni sud u Bjelovaru. 1.4. Sudska
uprava spisi, Su-8/92, (1992).
33
Vojni sud, Pravni leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 2007. str. 1773
34
Odluka Predsjednika RH stupa na snagu od 1. veljae 1993. godine, prema HR-DABJ-1229. Vojni sud u Bjelovaru. 1.4.
Sudska uprava spisi, Su-29/93, (1993).
35
Pleskalt, . Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. Radovi Zavoda za znanstvenoistraivaki i umjetniki rad u Bjelovaru (Zagreb
Bjelovar). 8(2014), str. 196.
36
22. veljae 1991. godine.
37
Samostalna autonomna oblast kratica.
policijske stanice u Pakracu. Stoga se ovaj dogaaj moe smatrati poetkom Domovinskoga rata. Jedno
od najtraginijih stradanja branitelja na tome dijelu ratita isto je tako detaljno zabiljeeno u predmetima
toga suda. Dana 8. i 9. rujna 1991. u zasjedi u selu Kusonje poginulo je 18 pripadnika 105. brigade i 2
pripadnika MUP-a.
Tijek i detalji povezani s veim operacijama Hrvatske vojske i Specijalne policije mogu se pratiti kroz
spise. Na Vojni sud pristizale su optunice protiv ratnih zarobljenika iz operacija:
Orkan-91 (29. 10. 1991. 3. 1. 1992.), kojom je osloboen prostor Posavine
Otkos-10 (31. 10. 4. 11. 1991.), kojom je osloboen prostor Bilogore
Papuk-91 (28. 11. 25.12.1991.), osloboen je prostor Papuka.38
Povean priljev predmeta moe se uoiti nakon vojno-redarstvene operacije Bljesak (1. 5. 4. 5. 1995.),
kojom je osloboena zapadna Slavonija.
Rad suda najjasnije se ocrtava u koliini zapremljenih predmeta. S obzirom na to da su upisnici
voeni vrlo uredno i detaljno, mogue je vidjeti o kojoj je koliini predmeta rije.
Tablica 1 zaprimljeni predmeti po godinama i vrsti39

Godina Kazneni Maloljetniki Kaznene Razne kaznene Izvanraspravno Pomilovanja Kazneni
istrage istrage kazneno vijee razno
1992. 328 7 217 194 258 9 13
1993. 225 5 89 77 90 11
1994. 231 72 57 27 15 3
1995. 266 118 114 144 8 2
1996. 192 69 46 112 6 4
ukupno 1242 12 565 488 631 49 22
Prestankom rada Vojnoga suda u Bjelovaru svi nedovreni predmeti dostavljeni su stvarno i mjesno
nadlenim opinskim i upanijskim sudovima u Bjelovaru, azmi, Garenici, Grubinomu polju, Daru-
varu, Poegi, Virovitici, urevcu, Koprivnici, Krievcima, akovcu, Varadinu i Novomu Marofu.
Prema spisima sudske uprave mogue je rekonstruirati koliinu nedovrenih predmeta te kojim su sudo-
vima dostavljeni (tablica 2).
38
Stipi, R. Operacije HV, Oslobodilaka akcija hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji Orkan-91. URL: http://hcz-zu.hr/oslo-
bodilacka-akcija-hrvatske-vojske-u-zapadnoj-slavoniji-orkan-91/. (19. 4. 2016.)
39
Slina tablica s navodima koliko je predmeta rijeeno i ostalo rijeeno za spise K, Kio, Kv i Kir, moe se pronai u Pleskalt,
. Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. Radovi Zavoda za znanstvenoistraivaki i umjetniki rad u Bjelovaru (Zagreb Bje-
lovar). 8(2014), str. 200.
Tablica 2 Popis sudova i njima odaslanih predmeta

Nadleni sud Broj dostavljenih predmeta
upanijski sud Bjelovar 24
Opinski sud Bjelovar 78
upanijski sud Poega 7
Opinski sud Poega 4
upanijski sud Varadin 15
Opinski sud Varadin 7
Opinski sud Virovitica 28
Opinski sud Koprivnica 6
Opinski sud urevac 8
Opinski sud Daruvar 4
Opinski sud Krievci 5
Opinski sud akovec 3
Opinski sud Novi Marof 1
Opinski sud Garenica 1
Opinski sud azma 2
Opinski sud Grubino Polje 2
O fondu
Gradivo Vojnoga suda predano je Arhivu 2007. godine u ukupnoj koliini od 18 d/m.40 Od ukidanja
suda 1996. godine do preuzimanja gradivo je bilo pohranjeno u pismohrani upanijskoga suda u Bjelo-
varu. Fond se sastoji od knjiga i spisa, meu kojima se nalazi i vei broj fotografija.
Zbog specifinosti kaznenih predmeta fond sadrava mnogo fotografija u posebnome omotu fotoela-
borata. Izvjetaji oevida dokumentirani su fotografijama koje su se zbog djelovanja vlage meusobno
zalijepile. Stoga je bilo potrebno paljivo prolaziti kroz postupak sreivanja i samoga fizikog razdvajanja
fotografija kako se one ne bi dodatno i nepovratno unitile. Nakon razdvajanja, izmeu fotografija je
umetan papir kako bi se sprijeilo daljnje sljepljivanje. Na taj se nain pokualo onemoguiti daljnje pro-
padanje i unitavanje fotomaterijala. Dio spisa u manjoj je mjeri oteen djelovanjem gljivica nastalih
zbog vlage, zatim ljepilom i ljepljivim vrpcama te razgradnjom metalnih dijelova. Isto tako dio spisa
nastao je na papiru veoma loe kvalitete i na nepostojanome papiru za faks ureaj pa su za pojedina
pismena napravljene kopije i prijepisi prema vienju. Naime, ni skeniranjem ni kopiranjem nije bilo
mogue reproducirati potpun tekst, jedino je paljivim itanjem bilo mogue utvrditi to tono pie.
40
Knjiga akvizicije DABJ broj 5, redni broj upisa 834.
S obzirom na stanje i vanost fonda Arhiv je pristupio mikrofilmiranju spisa. Snimanje je obavljeno u
laboratoriju Hrvatskoga dravnog arhiva u razdoblju od 2010. do 2013. godine. Mikrofilmirani su svi
kazneni predmeti, ukupno 103 656 spisa, to iznosi ukupno 77 svitaka mikrofilma na 35 mm srebroha-
logenidnome neperforiranom crno-bijelom mikrofilmu na poliesterskoj podlozi u formatu 21 x 25 mm.
Sam fond podijeljen je u dvije serije spisa: Sudska uprava i Kazneni predmeti.
1. Sudska uprava 2. Kazneni predmeti
Podserije:
1.1. Povjerljivo 2.1. Kazneni
1.2. Sudska uprava 2.2. Kazneni za maloljetnike
1.3. Izvjetaji o poduzetim istranim radnjama 2.3. Kazneni istrage
1.4. Statistika 2.4. Kazneni za razne istrage
2.5. Izvanraspravno kazneno vijee
2.6. Pomilovanja
2.7. Kazneni razni
Serija Sudska uprava sastoji se od etiriju podserija spisa: Povjerljivo (Pov), Sudska uprava (Su), Izvje-
taji o poduzetim istranim radnjama i Statistika. Seriju Kaznenih predmeta ini sedam podserija:
Kazneni (K), Maloljetniki (Km), Kaznene istrage (Kio), Razne kaznene istrage (Kir), Izvanraspravno
kazneno vijee (Kv), Pomilovanja (Kp) te Kazneni razni (Kr). Za K i Kio spise voeni su upisnici i imenici
za razdoblje od 1992. do 1996. godine. Za spise Kir i Kp voeni su samo upisnici, za Km samo imenik, a
Kv upisnici i imenici za razdoblje od 1993. do 1996. godine. Pravilnikom o unutarnjemu poslovanju voj-
nih sudova41 predvieno je voenje upisnika i imenika za spise K, Kio, Kir, Kv i Kr, te je ostavljena
mogunost voenja i drugih vrsta upisnika i imenika, ako sud primi odreenu vrstu spisa. U sluaju
Vojnoga suda u Bjelovaru to su spisi Km i Kr za kaznene spise i Su za spise sudske uprave. Imatelj je
zadrao upisnike i imenike Kio42 civil 1991. 1995. godine, koji su u trenutku preuzimanja jo bili u
sudskome postupku.
Veina je dokumenata na hrvatskome jeziku, a samo se sporadino javljaju srpski jezik i irilica, i to
najvie u dokaznim materijalima. Pojedini su dokumenti iz serije Sudska uprava na engleskome i talijan-
skome jeziku, veinom zahtjevi za posjetu zarobljenika od pripadnika meunarodne zajednice.
Na ovaj fond kao javno arhivskog gradivo primjenjuje se pravilo dostupnosti nakon 30, 50, 70, odnosno
100 godina. Nakon 30 godina od nastanka dostupan je onaj dio fonda koji se ne odnosi na podatke o
41
Pravilnik je klasificiran kao povjerljiv dokument (POV) te vjerojatno stoga nije objavljen u Narodnim novinama, nego samo
odaslan vojnim sudovima. HR-DABJ-1229. Vojni sud u Bjelovaru. 1.4. Sudska uprava spisi (1992).
42
Kratica za Kaznene istrage.
obrani, meunarodnim odnosima, poslovima nacionalne sigurnosti i odravanja reda i mira kako je to
predvieno Zakonom o arhivskome gradivu i arhivima.43 Za to gradivo predvien je rok dostupnosti
nakon 50 godina.
Vei dio serije spisa Kazneni predmeti sadrava osobne podatke te zbog te injenice nije dostupno
javnosti 70 godina od nastanka, tj. 100 godina od roenja osobe ije podatke sadrava. No, ako znan-
stveni razlozi zahtijevaju koritenje arhivskim gradivom prije isteka predvienoga roka, ravnatelj arhiva
moe odobriti koritenje tim gradivom prije isteka roka, uz obvezno prethodno pribavljeno miljenje
Hrvatskoga arhivskog vijea.44
Serija Sudska uprava45

Serija spisa sudske uprave sastoji se od podserija Povjerljivo, Sudska uprava, Izvjetaji o poduzetim
istranim radnjama i Statistika. Povjerljivi spisi u najveoj mjeri odnose se na povjerljive dokumente
povezane s poslovanjem ustanove. Serija sadrava podatke o ukidanjima pritvora osobama zarobljenima
u oruanim sukobima, upute o primjeni Zakona o opemu oprostu, smjernice za rad javnih i vojnih
tuiteljstava, dodjele inova sucima, sheme logistike potpore jedinica HV-a Zbornomu podruju Bjelo-
var, podatke o akciji Zapadna Slavonija i drugo.
Spisi Sudske uprave nastali su u redovnome poslovanju suda. Dokumentiraju funkcioniranje suda te
sadravaju podatke o rasporedu deurstava sudaca, postavljanju branitelja po slubenoj dunosti, evi-
denciju okrivljenih osoba, sudionika domovinskoga rata, podatke o osobama predloenima za oprost,
obavijesti i evidencije pomilovanih osoba, izvjetaje posjeta pritvorenicima, najave posjeta delegata
Meunarodnoga odbora Crvenoga kria Okrunomu zatvoru u Bjelovaru, periodine izvjetaje o radu
suda, analitike listove za kaznena djela protiv ovjenosti i meunarodnoga prava te popis pritvorenih
osoba nakon akcije Bljesak. Tu se nalaze i izvjetaji o poduzetim istranim radnjama koji su pisani sva-
kodnevno tijekom 1992. i 1993. godine u formi dnevnika.
Statistiki spisi sadravaju mjesene, tromjesene i godinje izvjetaje o radu. Rije je o raznim stati-
stikim upitnicima, podatcima o broju primljenih, rijeenih i nerijeenih predmeta, izvjetajima o radu
sudaca te tabelarnim prikazima podataka. Meu spisima nalazi se statistiki pregled rada sudova za
1995. godinu na razini RH, koje je izradilo Ministarstvo pravosua.
Serija Kazneni predmeti46

Serija kaznenih predmeta sastoji se od sedam podserija spisa: Kazneni (K), Kazneni maloljetniki
(Km), Kaznene istrage (Kio), Razne kaznene istrage (Kir), Izvanraspravno kazneno vijee (Kv), Pomilo-
43
Zakon o arhivskome gradivu i arhivima, NN 105/97.
44
Usp. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/97, lanci 2022.
45
HR-DABJ-1229. Vojni sud u Bjelovaru. 1. Sudska uprava (19921996).
46
HR-DABJ-1229. Vojni sud u Bjelovaru. 2. Kazneni predmeti (19921996).
vanja (Kp) i Kazneni razno (Kr). Za K i Kio spise voeni su upisnici i imenici za razdoblje od 1992. do
1996. godine. Za spise Kir i Kp sauvani su samo upisnici, za Km samo imenik, a Kv upisnici i imenici za
razdoblje od 1993. do 1996. godine.
Podserije K, Kio i Kir sadravaju nebrojena svjedoanstva svjedoka i poinitelja kaznenih djela vanih
za razumijevanje novije hrvatske povijesti, ponajprije Domovinskoga rata. Prometni prekraji, krenja
javnoga reda i mira, krae, ubojstva u kojima su sudjelovale djelatne vojne osobe, svjedoenja poinitelja
i svjedoka te fotoelaborati mjesta zloina u pojedinim sluajevima, zorno prikazuju stanje u kojemu se
nalazio hrvatski vojnik i policajac. Pojedini spisi sadravaju svjedoenje o ratnome putu branitelja. Na
osjetno poveanje broja kaznenih predmeta utjecale su netom zavrene vojno-redarstvene operacije
nakon kojih bi vei broj optuenih osoba dospio na sud. Primjerice, u samo etiri mjeseca rada suda
pokrenute su istrage nad 3000 osoba. U optunicama za oruanu pobunu, uz pripadnike teritorijalne
obrane i osoba koje su uvale takozvane strae po selima, postoje podatci i o inicijatorima sukoba te
zapovjednicima paravojnih postrojbi. Spisi sadravaju svjedoanstva o konkretnim dogaajima, primje-
rice o napadu pobunjenih djelatnika na policijsku stanicu u Daruvaru,, detalje o pogibiji bjelovarskih
branitelja u Kusonjama 1991. godine, detalje o ubojstvima civila, dogaanjima u logoru Buje, podatke o
oteenjima u gradu Lipiku, fotografije Buja i Lipika nakon osloboenja, skice minskih polja i poloaja
zemunica. Pojedini iskazi daju podatke o djelovanjima paravojnih postrojba na teritoriju Bosne i Herce-
govine. Iznimno su zanimljive fotografije oevida koje ne samo da svjedoe o pojedinostima poinjenja
kaznenih djela, nego i o socijalnim i ekonomskim prilikama u dravi.
Uz same spise pronaeni su i dokazni materijali povezani s pojedinim predmetima. ahure automat-
ske puke, osigurai rune bombe i stakalca s tekstilnim vlaknima izlueni su, a audiokasete, samoljep-
ljivi amblemi s oznakama srpskih paravojnih postrojbi, vojne legitimacije, putovnice i jedna vozaka
dozvola pohranjeni su u posebne zbirke DABJ Zbirka tiskovina (HR-DABJ-973) i Zbirka zvunih
zapisa (HR-DABJ-385).
Podserija Km sadrava 11 predmeta protiv maloljetnih osoba optuenih za kaznena djela protiv
Republike Hrvatske. Dva su maloljetnika optuena za oruanu pobunu, dok ostali predmeti sadravaju
optube za krau oruja i borbenih sredstava.
Podserija Kv sadrava rjeenja izvanraspravnoga kaznenog vijea. Veinom je rije o odlukama o
ukidanju ili odreivanju pritvora optuenicima, obustavama postupka, zahtjevima za ponavljanje kazne-
noga postupka te nekoliko odluka o nenadlenosti toga suda za pojedine predmete. Kp sadrava molbe
za pomilovanje zatvorenika.
Podserija Kazneni razno sadrava prijedloge za pokretanje postupka, slubene zabiljeke 69. bata-
ljuna Vojne policije Bjelovar, reguliranje stambenoga pitanja pojedinaca, plaanje trokova lijekova za
pritvorene osobe, provjere je li protiv pojedinih osoba voen kazneni postupak, obavijesti o istranim
radnjama i slino.
Zakljuak
Vojni je sud, kao specijalizirano sudsko tijelo, specifina pojava svakoga pravnog sustava u kojem se
pojavljuje. Povijesno gledano promjene koje su dovele do njihova ukidanja kao samostalnih tijela bile su
nune s civilizacijskoga stajalita. U dananjim demokratskim sustavima realno je da se za vojno-kaznena
djela sudi na redovnim sudovima, ime su optueni za tu vrstu kaznenih djela stavljeni u jednaku pozi-
ciju kao i drugi kojima se sudi pred sudom. Takvim je nainom suenja neupitna sama pravinost sud-
skih procesa i nezavisnost sudova.
Osnivanje posebnih vojnih sudova za vrijeme Domovinskog rata na jedan je nain nastavak prakse
odvajanja sudovanja te vrste od ostalih kaznenih postupaka. Iako je jedno kratko vrijeme postojala
naznaka formiranja stalnih vojnih sudova zakonom iz 1993. godine, ipak je takva praksa naputena.
Zavretkom izvanrednoga stanja vojni su sudovi ukinuti, a nedovreni predmeti upueni su na rjeavanje
redovnim sudovima.
U razdoblju od 1992. do 1996. godine u kojemu je Vojni sud u Bjelovaru djelovao, prikupljena je
velika koliina dokumentacije upotpunjena svjedoenjima ivih sudionika dogaaja. Neupitna je va-
nost sadraja fonda za poznavanje novije hrvatske povijesti. Od prvoga oruanog sukoba na tlu Repu-
blike Hrvatske u Pakracu, tragine pogibije branitelja u Kusonjama, do osloboenja toga dijela drave u
akciji Bljesak, sudski predmeti kao neposredni svjedoci grade stvarnu sliku vremena, prostora i dogaaja.
Ovaj fond zajedno s drugim fondovima iz razdoblja Domovinskoga rata pohranjenima u Dravnome
arhivu u Bjelovaru, daje mogunost rekonstrukcije pojedinih dogaaja, ali i tijeka rata u ovome dijelu
Hrvatske. Gledajui kroz prizmu kazneno-pravnoga sustava zaokruuje se jedan segment Hrvatske povi-
jesti, kojega je taj fond svjedok.
Izvori i literatura
Izvori:
HR-DABJ-1229. Vojni sud u Bjelovaru. 1.4. Sudska uprava spisi (1992.)
HR-DABJ-1229. Vojni sud u Bjelovaru. 1. Sudska uprava (1992. 1996.)
HR-DABJ-1229. Vojni sud u Bjelovaru. 2. Kazneni predmeti (1992. 1996.)
Literatura:
Krivi, M. Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. : Sumarni inventar. Bjelovar : Dravni arhiv u Bjelovaru,
2009.
Nel M. Sentencing practice in military courts (doktorska disertacija). University of South Africa, 2012.
Sud, vojni, Istorijat, Vojna enciklopedija sv. 9. Beograd : Izdanje redakcije vojne enciklopedije, 1975.
Str. 226229.
Vojni sudovi, Pravna enciklopedija. Beograd : Savremena administracija, 1979. Str. 16181619.
Vojni sud, Pravni leksikon. Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 2007. Str. 1773.
asopisi:
Marijan, D. Bjelovar i Bjelovarsko bilogorska upanija u Domovinskom ratu. Radovi Zavoda za znan-
stvenoistraivaki i umjetniki rad u Bjelovaru (Zagreb Bjelovar). 8(2015), str.1744.
Pleskalt, . Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. Radovi Zavoda za znanstvenoistraivaki i umjetniki
rad u Bjelovaru (Zagreb Bjelovar). 8(2014), str. 191203.
Vukovi, M. Shematizam pravosua na podruju teritorijalne ovlasti Dravnoga arhiva u Slavonskom
Brodu (1850.2004.). Arhivski vjesnik (Zagreb). 47(2004), str.139158.
Propisi:
Zakon o izmjenama i dopunama Krivinog zakona Socijalistike Republike Hrvatske. NN 9/91.
Zakon o preuzimanju Krivinog zakona Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije. NN 53/91.
Zakon o stavljanju izvan snage u Republici Hrvatskoj Zakona o vojnim sudovima i Zakona o vojnom
tuilatvu. NN 53/91.
Odluka o osnivanju vojnodisciplinskih sudova. NN 62/91.
Uredba o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u sluaju ratnog stanja ili neposredne ugroe-
nosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. NN 67/91.
Zakon o sudovima. NN 3/94.
Zakon o podrujima i sjeditima sudova. NN 3/94.
Uredba o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosua. NN 25/96.
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. NN 105/97.
Mreni izvori:
Court of Chivalry, British history. URL: http://www.britannica.com/topic/Court-of-Chivalry. (27. 5.
2016.).
Stipi, R. Operacije HV, Oslobodilaka akcija hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji Orkan-91. URL:
http://hcz-zu.hr/oslobodilacka-akcija-hrvatske-vojske-u-zapadnoj-slavoniji-orkan-91/. (19. 4. 2016.).
Summary
Military court in Bjelovar 1992. 1996. witness of the times

The social and political changes in the early 1990s, accompanied by armed aggression on Croatia, lead to
the founding of separate courts of law specialized for criminal law against the working military personnel,
civilians, and war prisoners, as a result of the growing number of criminal cases from the domain of criminal
offences against the Republic of Croatia. One of the courts was founded at the Operational zone Bjelovar.
The military court in Bjelovar operated in a brief time period from 1992 to 1996 during the Homeland War.
The subject of this paper is introducing the fonds pertaining the court. The paper describes the organization
and work of the court, as well as the content and the condition of this extremely important fonds. Enquiries,
testimonies and other indictment materials are witnesses to the happenings on the Western Slavonias battle-
field and are important for understanding the history of the Homeland War as a whole. The fonds itself was
acquired, processed and microfilmed and is preserved in the State Archives in Bjelovar.
Keywords: military court, Bjelovar, criminal law, Homeland War, fonds, records, court administration,
criminal offences
Senad Aulovi
Dravni arhiv u Bjelovaru
Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar

(1992. 1996.)
Struni rad UDK 343 (497.5 Bjelovar) : 930.2511992/1996
340.13 (497.5 Bjelovar)1992/1996
Svrha je ovoga strunog rada prikazati kronoloki i struni razvoj i djelovanje vojnoga dravnog odvjet-
nitva kao segmenta vojnoga pravosudnog sustava Republike Hrvatske tijekom Domovinskoga rata. Isto se
tako ele objasniti razlozi osnivanja vojnih dravnih odvjetnitava i razlozi prebacivanja odreene vrste poi-
njenih kaznenih djela tijekom Domovinskoga rata s civilnih pravosudnih organa na vojne pravosudne organe.
Kljune rijei: Domovinski rat, Hrvatska vojska, Ministarstvo unutranjih poslova Republike Hrvatske,
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Vojno tuiteljstvo Bjelovar, Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar,
vojni sudovi, operativne zone.
Uvod
Nakon prvih viestranakih izbora u Socijalistikoj Republici Hrvatskoj i mirna preuzimanja vlasti u
svibnju 1990. godine dolo je do vanih drutvenih, politikih i ekonomskih promjena, i to prije svega
prelaska s jednostranakoga na viestranaki sistem vlasti.
Viestranaje i druge novonastale promjene nisu prihvatili svi graani Socijalistike Republike Hrvat-
ske, nego je odreeni dio militantnih graana Socijalistike Republike Hrvatske srpske nacionalnosti,
uvelike potpomognut promidbeno i materijalno od strane vodstva Socijalistike Republike Srbije i
Jugoslavenske narodne armije, prvo prosvjedima, a nakon toga i oruanom pobunom pokuao sruiti
legalno izabranu vlast, a kasnije i odcijepiti dio teritorija Republike Hrvatske. Krajem srpnja i poetkom
kolovoza 1990. godine dolazi do eskalacije tenzija dijela nezadovoljnih graana Republike Hrvatske
srpske nacionalnosti, to je rezultiralo referendumom o autonomiji Srba u Republici Hrvatskoj i postav-
ljanjem prvih barikada u okolici Knina, Benkovca i Graaca.1
Poetkom sijenja 1991. godine Predsjednitvo Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije nare-
dilo je da se moraju razoruati takozvane paravojne formacije na teritoriju Socijalistike Republike
Hrvatske, a takve i sline izjave saveznih organa vlasti rezultirale su jo masovnijim mirnim otporom
1
Kronologija rata Agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu (s naglaskom na stradanju Hrvata u BiH) (1989-1998.). Zagreb
: Hrvatski informativni centar, 2000. Str. 2629.
80 S. Aulovi, Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar (1992. 1996.)
graana i organa vlasti Republike Hrvatske. Iako je Vlada Republike Hrvatske pokuavala isprva mirnim
nainom rijeiti pobunu, a nakon toga i primjenom interventnih postrojbi Ministarstva unutranjih
poslova, to se nije dogodilo, nego je dolo do eskalacije sukoba.
Kao poetak organizirane oruane pobune na podruju Hrvatske, tonije zapadne Slavonije, moe se
uzeti napad na policijsku postaju u Pakracu u oujku 1991. godine.2 Nakon toga dolo je do jo vee
eskalacije sukoba na cijelome navedenom podruju, ali i na podruju cijele Republike Hrvatske, i to od
organiziranja oruanih straa u selima s veinski srpskim stanovnitvom pa do oruanih napada na sela
i gradove s veinskim hrvatskim stanovnitvom i pod upravom legalno izabranih dravnih organa vlasti.
Ustrojavanje vojnih dravnih odvjetnitva

Novonastalim uvjetima u dravi morale su se prilagoditi sve javne i dravna ustanove, a to se osobito
odnosilo na civilne pravosudne organe koji su u poetku pobune bili zadueni za procesuiranje i sank-
cioniranje krivinih djela protiv organa, tijela i ustanova legalno izabrane vlasti i graana Republike
Hrvatske.
Tijekom 1991. godine pa do poetka druge polovine 1992. godine za procesuiranje krivinoga djela
oruane pobune, terorizma i drugih krivinih djela protiv ustavnoga poretka Republike Hrvatske bili su
nadleni okruni sudovi i okruna javna tuiteljstva, koja su bila osnivana za administrativna i teritori-
jalna podruja okruga, a kasnije upanija. Republika Hrvatska nije imala namjeru osnivati vojna dravna
odvjetnitva iz razloga to u razdoblju od kolovoza 1990. godine pa do rujna 1991. godine3 nije postojala
zakonska regulativa na osnovi koje bi republike mogle organizirati svoje vojne postrojbe, osim ve posto-
jeih tabova i postrojbi Teritorijalne obrane te zbog toga to je Republika Hrvatske u tome razdoblju jo
uvijek bila u sastavu Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, a prema saveznim zakonima posto-
jala je samo jedna stajaa vojna oruana organizacija, a to je tada bila Jugoslavenska narodna armija. U
prilog tomu ide i podatak da su ukazom Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana krajem
lipnja 1991. godine stavljeni izvan snage savezni zakoni o vojnim sudovima i vojnim tuilatvima.4
Stanje se u potpunosti mijenja osnivanjem Hrvatske vojske i ustrojavanjem vojnih operativnih zona
sa sjeditima u Bjelovaru, Osijeku, Zagrebu, Karlovcu, Rijeci i Splitu. Upravo zbog toga javila se potreba
za osnivanjem vojnih pravosudnih organa.5 Tako je za podruje sjeverozapadne Hrvatske osnovana II.
operativna zona sa sjeditem u Bjelovaru i obuhvaala je podruja opina Bjelovar, Daruvar, urevac,
akovec, azma, Garenica, Grubino Polje, Ivanec, Ludbreg, Koprivnica, Krievci, Novi Marof, Pakrac,
2
Kronologija rata Agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu (s naglaskom na stradanju Hrvata u BiH) (1989-1998.). Zagreb
: Hrvatski informativni centar, 2000. Str. 2629.
3
NN. 49(1991.) Na osnovi Zakona o obrani osnivaju se oruane snage Republike Hrvatske u ijem sastavu se nalaze Hrvatska
vojska i Zbor narodne garde.
4
NN. 53(1991.) Zakon o stavljanju izvan snage u Republici Hrvatskoj Zakona o vojnim sudovima i Zakona o vojnom tui-
latvu.
5
kvorc, . Zapadna Slavonija uoi i u Domovinskom ratu do studenoga 1991. godine. Cris (Krievci). XI, 1(2009), str. 121.
S. Aulovi, Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar (1992. 1996.) 81
Poega, Varadin i Virovitica. U skladu je s time za administrativno i teritorijalno podruje svake opera-
tivne zone osnovan jedan vojni sud i jedno vojno tuiteljstvo.
Potpisivanjem sporazuma o mirnoj reintegraciji okupiranoga dijela istone Slavonije, usvajanjem
Zakona o opemu oprostu6 i prestanka neposredne ugroze ustavnomu i pravnomu poretku Republike
Hrvatske dovelo je do smanjenja broja pripadnika Hrvatske vojske, to je utjecalo na daljnji rad i organi-
zaciju vojnih pravosudnih organa. U skladu s novonastalim prilikama Vojno dravno odvjetnitvo Bje-
lovar prestalo je s radom 6. prosinca 1996. godine.7
Nadlenost, svrha i funkcije djelatnosti

Do poetka djelovanja vojnih sudova i vojnih tuiteljstva sve pravosudne postupke vodili su nadleni
okruni sudovi i tuiteljstva u skladu sa zakonima o djelovanju civilnih pravosudnih organa i njihovim
teritorijalnim nadlenostima.8 Tijekom 1991. godine dolo je do ustrojavanja Hrvatske vojske i podjele
teritorija Republike Hrvatske na operativne zone pri emu se javila potreba za osnivanjem vojnih pravo-
sudnih organa koji bi bili nadleni za pokretanje, voenje i donoenje kaznenih sankcija protiv pripad-
nika Hrvatske vojske koji su poinili krivina djela, civila koji su poinili krivina djela protiv Hrvatske
vojske i Republike Hrvatske oruanom pobunom i svih pojedinaca koji su poinili ratne zloine protiv
civila i zarobljenih pripadnika Hrvatske vojske i Ministarstva unutranji poslova.
U poetku se osnivanje vojnih pravosudnih organa provodilo u skladu s uredbom Predsjednika
Republike Hrvatske9, prema kojoj se u sluaju ratnoga stanja ili neposredne ugroze dozvoljava uspostava
vojnoga tuiteljstva za podruje vojnoga suda u mjestu u kojem se nalazi njegovo sjedite. Vojnoga tui-
telja i njegove zamjenike rasporeuje ministar obrane prema ratnome rasporedu na prijedlog javnoga
tuitelja Republike Hrvatske. Za vojnoga dravnog odvjetnika mogla je biti imenovana osoba koja je
imala poloen pravosudni ispit i provela je najmanje tri godine kao dravni odvjetnik ili njegov zamjenik,
kao sudac, odvjetnik, dravni pravobranitelj ili njegov zamjenik, najmanje est godina kao sudac za
prekraje, kao javni biljenik ili je deset godina radila na drugim pravnim poslovima.10
U skladu s postojeim normativnim aktima za podruje II. operativne zone Bjelovar osnovan je Vojni
sud u Bjelovaru i Vojno tuiteljstvo Bjelovar sa sjeditem u Bjelovaru. Teritorijalna nadlenost Vojnoga
tuiteljstva Bjelovar bila je identina teritorijalnoj nadlenosti Vojnoga suda u Bjelovaru i II. operativne
zone Bjelovar. Osim toga vano je spomenuti da je u Varadinu djelovao izdvojeni odjel vojnoga suda i
6
NN 80/96.
7
NN 103/96. Vojni sud Bjelovar prestao je s radom u skladu s Uredbom o stavljanju izvan snage Uredbe iz oblasti pravosua.
8
NN 25/77, 17/77, 44/77, 50/78, 3/81, 17/86, 34/89, 16/90, 41/90, 14/91. Stvarne i teritorijalne nadlenosti civilnih tuiteljstva
ureene su Zakonom o javnome tuilatvu, Zakonom o teritorijalnoj nadlenosti i sjeditima opinskih i okrunih tui-
latva i Zakonom o javnome pravobranilatvu
9
NN 67/91. Uredba o organizaciji i teritorijalnoj nadlenosti opinskih i okrunih javnih tuiteljstva u sluaju ratnoga stanja
ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske.
10
NN 75/95.
vojnoga tuiteljstva osnovan za varadinsko podruje, a za nadzor njihova rada bili su nadleni Vojni sud
u Bjelovaru i Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar.
Vanije promjene u teritorijalnoj nadlenosti vojnih sudova dogodile su se 1993. godine ukidanjem
operativnih zona i osnivanjem zbornih podruja.11 Novim vojno-teritorijalnim promjenama dolo je do
izdvajanja opina Pakrac i Virovitica iz nadlenosti Zbornoga podruja Bjelovar, nakon ega ulaze u
nadlenost Zbornoga podruja Osijek.
Do novih promjena u teritorijalnoj nadlenosti vojnih sudova, a time i vojnih dravnih odvjetnitva,
dolo je 1994. godine prebacivanjem nadlenosti Vojnoga suda u Zagrebu na zborna podruja Bjelovar,
Osijek i Zagreb.12 Iako je pravno gledano nadlenost prela na Vojni sud u Zagrebu, Vojni sud u Bjelovaru,
a time i Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar i dalje je nastavilo sa svojim redovnim radom. Detaljna pravna
regulativa o osnivanju vojnih dravnih odvjetnitva utvrena je Zakonom o dravnom odvjetnitvu.13
Zadaa je vojnoga tuitelja pokretanje kaznenoga postupka na temelju optunoga prijedloga protiv
poinitelja kaznenoga djela. Treba napomenuti da su se ovlasti vojnoga tuitelja mijenjale u skladu sa
stvarnim stanjem njihove nadlenosti, a konkretno se to odnosi na neposredno podizanje optunica i bez
provoenja istranih radnji ako postoji dovoljno dokaza protiv poinitelja kaznenoga djela.14 To je oso-
bito bilo vano za podizanje optunica protiv poinitelja krivinih djela koji su se nalazili na teritoriju
takozvane SAO Krajine ili u drugim zemljama i nisu bili dostupni izvrnim i pravosudnim organima
vlasti. Postupak pokretanja optunice vojnoga dravnog odvjetnika pred nadlenim vojnim sudom
zapoinjao je zaprimanjem rezultata istranih radnji provedenih na mjestu dogaaja i prikupljanjem
podataka od sudionika dogaaja i svjedoka, s tim da je navedene postupke u poetku provodio Istrani
odjel vojnoga suda, a kasnije je za to bila nadlena bojna vojne policije na ijem je podruju poinjeno
krivino djelo. Ako je bilo potrebno, dostavljali su se i nalazi vjetaenja Centra za kriminalno vjetaenje
Ministarstva unutranjih poslova Republike Hrvatske i ovlatenih sudskih vjetaka.
Moe se rei da je sadraj navedenih optunica varirao od razdoblja do razdoblja. Tijekom Domovin-
skoga rata poinitelji krivinih djela bili su najee optuivani po glavama VI., IX., XII., XIII., XVIII. I
XIX. krivinih zakona Republike Hrvatske.15 Od kolovoza 1990. godine pa sve do osnivanja vojnih pra-
vosudnih organa poetkom 1992. godine, okruni sudovi i okruna javna tuiteljstva bila su nadlena za
11
Pleskalt. . Vojni sud Bjelovar 1992-1996. Radovi Zavoda za znanstveno istraivanje i umjetniki rad u Bjelovaru (Bjelovar).
8(2014.), st. 191203.
12
NN 3/94. Promjene teritorijalnih nadlenosti utvrene su Zakonom o podrujima i sjeditima sudova.
13
NN 75/95.
14
NN 25/92. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o primjeni Zakona o krivinome postupku u sluaju ratnoga stanja ili
neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske.
15
NN 9/91, 53/91, 58/92, 74/92, 31/93, 32/93, 80/96. Optunice se podiu na osnovi Zakona o izmjenama i dopunama Krivi-
noga zakona SR Hrvatske, Zakona o preuzimanju Krivinoga zakona SFRJ, Zakona o oprostu od krivinoga progona i
postupka za krivina djela poinjena u oruanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske, Zakona o kaznenim djelima
podrivake i teroristike djelatnosti protiv dravnoga suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, osnovnoga
Krivinoga zakona Republike Hrvatske (proieni tekst), Zakona o opemu oprostu.
sve postupke procesuiranja krivinih djela koja su poinili pojedinci protiv ustavnoga poretka Republike
Hrvatske inom terorizma. Kako je oruana pobuna i agresija jaala tako su se proirivale optunice po
novim lanovima kaznenoga zakona Republike Hrvatske. Tako se tijekom 1992. godine veina podignu-
tih optunica odnosila na krivina djela oruane pobune, terorizma i ratnoga zloina dijela graana
Republike Hrvatske srpske nacionalnosti protiv ustavnoga poretka Republike Hrvatske.16
U razdoblju od 1993. do 1994. godine veina je optunica podignuta protiv pripadnika Hrvatske voj-
ske i Ministarstva unutranjih poslova i protiv drugih osoba zbog raznih krivinih djela, primjerice,
krae oruja i vojne opreme, provala u civilne objekte, remeenja javnoga reda i mira, samoubojstva,
ubojstava, sluenja u neprijateljskoj vojsci17, prometnih nesrea, napada na ovlatene osobe i slino.18
U 1995. godini uz ve spomenuta krivina djela potrebno je istaknuti optunice protiv pojedinaca koji
su optueni za oruanu pobunu i sluenje u teroristikim formacijama takozvane SAO Krajine nakon
provedene akcije Bljesak u svibnju mjesecu 1995. godine i optunice protiv vojnih obveznika Hrvatske
vojske koji se nisu odazvali pozivu na mobilizaciju prije, tijekom i nakon akcije Bljesak.19
Na osnovi lanka 101. Ustava Republike Hrvatske Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman
donosi Uredbu o stavljanju izvan snage uredbi iz oblasti pravosua.20 Stoga je sukladno navedenoj uredbi
Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar formalno-pravno prestalo s radom. Sve nerijeene predmete vojnih
dravnih tuiteljstva preuzela su nadlena opinska i upanijska dravna odvjetnitva, a sudske odluke
po albi dostavljaju se nadlenim opinskim i okrunim dravnim odvjetnitvima. Vojni dravni odvjet-
nici, njihovi zamjenici i administrativno osoblje vraaju se na svoja radna mjesta na kojima su bili prije
osnivanja vojnih dravnih odvjetnitva. to se tie pismohrane vojnoga dravnog tuiteljstva, nju je
preuzelo nadleno upanijsko dravno odvjetnitvo u sjeditu vojnoga tuiteljstva.
Administrativni ustroj
Administrativni i organizacijski ustroj vojnoga dravnog odvjetnitva nije se bitno razlikovao od
ustroja civilnoga dravnog odvjetnitva. Jedina razlika bila je u tome to su odvjetnici dravnih odvjet-
nitva bili mobilizirani i dobili su ratni raspored u vojne pravosudne organe. Vojnoga dravnog odvjet-
nika i njegove zamjenike imenovao je i rasporeivao ministar obrane Republike Hrvatske na prijedlog
dravnoga odvjetnika Republike Hrvatske u skladu s Uredbom o organizaciji i teritorijalnoj nadlenosti
opinskih i okrunih javnih tuiteljstva u sluaju ratnoga stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i
jedinstva Republike Hrvatske.21 Sve administrativne i tehnike poslove vojnomu dravnom odvjetnitvu
16
HR DABJ 744. Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar (1992-1996.). 1.1.Krivini predmeti KT 1992-1996. Kut. 1-46.
17
Odnosi se na graane Republike Hrvatske koji su ostali u slubi u JNA poslije 8. listopada 1991. godine (op. a.).
18
HR DABJ 744. Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar (1992-1996.). 1.1.Krivini predmeti KT 1992-1996. Kut. 1-46.
19
Isto.
20
NN 103/96.
21
NN 67/91.
prualo je administrativno i tehniko osoblje upanijskoga dravnog odvjetnitva, u ijemu je sjeditu

djelovalo vojno dravno odvjetnitvo.
Sjedite vojnoga dravnog odvjetnitva i njegovih radnih prostora bilo je u zgradi upanijskoga drav-
nog odvjetnitva u Bjelovaru. Kako bi se pojednostavilo administrativno poslovanje vojnoga dravnog
odvjetnitva, a time izbjeglo dodatno poveanje administrativnoga osoblja, predmeti i pismena zaprimali
su se i slali preko prijemne kancelarije upanijskoga dravnog odvjetnitva. Potrebno je napomenuti da su
za potrebe evidentiranja i pretraivanja krivinih predmeta voena obavijesna pomagala u vidu upisnika i
imeninih kazala koja se i dalje nalaze u upanijskome dravnom odvjetnitvu u Bjelovaru. Isto tako vano
je napomenuti da su za potrebe vojnoga dravnog odvjetnitva koritene slubene tiskanice upanijskoga
dravnog odvjetnitva uz razliku to se na tiskanici navodilo da je rije o predmetu vojnoga dravnog
odvjetnitva, na kojima su se nalazile njihove evidencijske oznake. Pismohrana vojnoga dravnog odvjet-
nitva bila je smjetene u prostorima upanijskoga dravnog odvjetnitva, u kojemu je i uvana nakon
ukidanja Vojnoga dravnog odvjetnitva sve do njegove predaje nadlenomu arhivu.
Vojno dravno odvjetnitvo vodilo je etiri vrste predmeta, i to predmete krivinih postupaka KT,
predmete izviaja raznih krivinih postupaka KTR i KTR-I i predmete krivinih postupaka po nepo-
znatim poiniteljima KTN.22 Predmeti krivinih postupaka KT sadravaju optunice protiv poinite-
lja krivinih djela, kao to su oruana pobuna protiv ustavnoga poretka Republike Hrvatske, terorizam,
ratni zloini nad civilnim stanovnitvom i pripadnicima Hrvatske vojske i Ministarstva unutranjih
poslova Republike Hrvatske, krivina djela koja su poinili pripadnici Hrvatske vojske i Ministarstva
unutranjih poslova Republike Hrvatske, krivina djela poinjena od poznatih i nepoznatih poinitelja
protiv imovine Hrvatske vojske, samoubojstva, ubojstva, remeenje javnoga reda i mira, sluenje u nepri-
jateljskoj vojsci i druga kaznena djela.23
U predmetima izviaja raznih kaznenih postupaka KTR i KTR-I nalaze se izviaji istranih tijela
s mjesta poinjenih kaznenih djela. Prije svega rije je o slubenim izvjeima Istranoga odjela Vojnoga
suda, izviaja policijskih postaja i Vojne policije.24
U predmetima kaznenih postupaka protiv nepoznatih poinitelja KTN nalaze se izviaji poinjenih
kaznenih djela protiv pripadnika i imovine Hrvatske vojske koja su poinili nepoznati poinitelji, izviaji
kaznenih djela poinjenih protiv civilnih osoba koja su poinili nepoznati pripadnici Hrvatske vojske,
dopisi civilnim dravnim odvjetnitvima o nenadlenosti ili nadlenosti za poinjena kaznenih djela.25
22
HR DABJ 744. Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar (1992. 1996.).
23
Isto. 1.1.Krivini predmeti KT 1992. 1996. Kut. 1-46.
24
Isto. 2.1. Predmeti krivinih predmeta KTR i 2.2. Predmeti krivinih predmeta KTR-I. Kut. 47-58.
25
Isto. 2.3. Krivini predmeti po nepoznatim poiniteljima KTN. Kut. 58-59.
Zakljuak
Vojna dravna odvjetnitva nastala su kao rezultat drutvenih i politikih dogaaja u Republici Hrvat-
skoj tijekom Domovinskoga rata, a zajedno s vojnim sudovima sainjavala su cjelinu koju moemo
nazvati vojnim pravosudnim tijelima.
U prvim mjesecima oruane pobune, a kasnije i otvorene agresije protiv legalno izabrane vlasti
Republike Hrvatske, civilni sudovi i dravna tuiteljstva bili su nadleni za procesuiranje i kanjavanje
djela oruane pobune, terorizma i poinjenih djela ratnih zloina protiv civila i branitelja te za kaznena
djela koja su poinili hrvatski branitelji.
Situacija se mijenja osnivanjem oruanih snaga Republike Hrvatske, kao legalno ustrojene vojne sile,
stoga to civilna pravosudna tijela nisu nadlena za procesuiranje kaznenih djela koja su poinili pripad-
nici oruanih snaga i kaznenih djela poinjenih protiv pripadnike i imovine Hrvatske vojske. U skladu s
tim osnivaju se vojna dravna odvjetnitva, koja su zajedno s vojnim sudovima nadlena za procesuira-
nje svih kaznenih djela poinjenih tijekom Domovinskoga rata, a odnose se na akte terorizma, oruane
pobune, ratnoga zloina i drugih teih i lakih krivinih djela u skladu s kaznenim zakonima Republike
Hrvatske.
Osnivanje i poetak rada vojnih dravnih odvjetnitva bilo je jednostavno stoga to se stvarna nadle-
nost i organizacijska struktura vojnih odvjetnitva nije bitno razlikovala od civilnih dravnih odvjetni-
tva, a dravni vojni odvjetnici bili su mobilizirani djelatnici civilnih dravnih odvjetnitva koji su raspo-
reeni prema ratnome rasporedu u vojna dravna odvjetnitva.
Na kraju, moe se zakljuiti da su vojna dravna odvjetnitva od osnivanja 1992. godine pa do njihova
ukidanja 1996. godine profesionalno i skladu sa zakonima Republike Hrvatske obavljala svoj posao. Isto
tako vano je napomenuti da arhivsko gradivo nije dostupno iroj javnosti u skladu sa Zakonom o arhiv-
skom gradivu i arhivima26 i Pravilnikom o koritenju arhivskoga gradiva27.
Izvori i literatura
Izvori:
HR DABJ 744 Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar (1992. - 1996.)
Literatura:
KRONOLOGIJA RATA Agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu (s naglaskom na stradanje
Hrvata u BiH) 1989-1998.: Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2000.
26
NN 105/97, 64/00, 65/09.
27
NN 67/99.
kvorc, . Zapadna Slavonija uoi i u Domovinskom ratu do studenoga 1991. godine; Cris, god. XI,
br. 1/2009.
Pleskalt, . Vojni sud Bjelovar (1992. 1996.), Radovi Zavoda za znanstveno istraivanje i umjetniki
rad u Bjelovaru, sv. 8 (2014)
Propisi
Zakon o teritorijalnoj nadlenosti i sjeditima opinskih i okrunih javnih tuilatava. NN 25/77
Zakon o javnom tuilatvu. NN 17/77
Zakon o javnom pravobranilatvu. NN 44/77
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o teritorijalnoj nadlenosti i sjeditima opinskih i okrunih javnih
tuilatava. NN 50/78, 3/81
Zakon o javnom tuilatvu (proieni tekst). NN 34/89
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tuilatvu. NN 17/86, 16/90, 41/90, 14/91
Zakon o dravnom odvjetnitvu. NN 75/95
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom tuilatvu. NN 14/91
Zakon o stavljanju izvan snage u Republici Hrvatskoj Zakona o vojnim sudovima i Zakona o vojnom
tuilatvu. NN 53/91
Uredba o organizaciji i teritorijalnoj nadlenosti opinskih i okrunih javnih tuiteljstva u sluaju
ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske NN 67/91
Zakon izmjenama i dopunama Krivinog zakona Socijalistike Republike Hrvatske. NN 9/91
Zakon o preuzimanju Krivinog zakona SFRJ. NN 53/91
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o primjeni Zakona o krivinom postupku u sluaju ratnog
stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske NN 25/92
Zakon o oprostu od krivinog progona i postupku za krivina djela poinjena u oruanim sukobima
i u ratu protiv Republike Hrvatske. NN 58/92
Zakon o kaznenim djelima podrivake i teroristike djelatnosti protiv dravnog suvereniteta i terito-
rijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. NN 74/92
Osnovni Krivini zakon Republike Hrvatske (proieni tekst). NN 31/93, 32/93
Zakon o podrujima i sjeditima sudova. NN 3/94
Zakon o opem oprostu. NN 80/96
Zakon o obrani. NN 49/91
Uredba o stavljanju izvan snage Uredbe iz oblasti pravosua. NN 103/96
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. NN 105/97, 64/00, 65/09
Pravilnik o koritenju arhivskog gradiva. NN 67/99
Summary
Military General Attorneys Office in Bjelovar

(1992. 1996.)
Military General Attorneys Offices were established as the result of the social and political events in the
Republic of Croatia during the Homeland War and together with military courts they formed a whole that
can be entitled military judicial authorities. During the first months of the armed rebellion and later open
aggression against the legally elected government of the Republic of Croatia the civilian courts and the state
prosecutors and civilian general attorneys had jurisdiction for processing and punishing parts of the armed
rebellion, terrorism and committed acts of war crimes against civilians and defenders and for criminal
offences committed by the Croatian defenders. This situation changed with the establishment of Croatias
Armed Forces and division of the battlefields into operational zones in Croatia. By establishing the Croatian
Army it was decided to establish military judicial authorities in charge of processing criminal offences com-
mitted by the members of the Armed Forces and criminal offences committed against the members and
property of the Croatian Army. It was decided that a military court and a military general attorneys office
will be established in every operational zone. Hence, the 2nd Operational Zone with its headquarters in Bjel-
ovar was established for the area of north-western Croatia and it included the districts of Bjelovar, Daruvar,
urevac, akovec, azma, Garenica, Grubino Polje, Ivanec, Ludbreg, Koprivnica, Krievci, Novi Marof,
Pakrac, Poega, Varadin and Virovitica. Also, the department of the military court and the military general
attorneys office was established in Varadin for the area of Varadin and Meimurje that fell under the
jurisdiction of the Military Court and the Military General Attorneys Office in Bjelovar. The real jurisdic-
tion of the military general attorneys office was in processing all criminal offences committed during the
Homeland War pertaining to acts of terrorism, armed rebellion, war crimes and other minor and serious
criminal offences in accordance with the laws of the Republic of Croatia. The establishment and the begin-
ning of the activities of the military general attorneys offices was simple, due to the fact that the their real
jurisdiction and organisational structure did not have any major differences from the civilian general attor-
neys offices and the military general attorneys were mobilized and assigned to work in the military attorney
offices. It is possible to conclude that the general military attorneys offices conducted their affairs in a profes-
sional manner and in accordance with the laws of the Republic of Croatia from the time of their establish-
ment in 1992 to 1996 when they were abolished.
Keywords: Homeland War, Croatian Army, Ministry of the Interior of the Republic of Croatia, Military
Prosecutors Office in Bjelovar, Military General Attorneys Office in Bjelovar, military courts, operational zones

Vesna Boi-Drljaa
Dravni arhiv u Osijeku
Fondovi upravne paravlasti u razdoblju 1991.1997.

na podruju Baranje
Prikaz UDK 930.253(497.543)1991/1997(093.2)
930.25(497.5Osijek)1991/1997
Zavretkom procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja poetkom 1998. godine podruje istone
Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema vraeno je u ustavnopravni sustav Republike Hrvatske. Tada su i
djelatnici Dravnoga arhiva u Osijeku zapoeli sa sustavnim prikupljanjem podatka o stanju, koliini i vrsti
gradiva na bivemu okupiranom podruju Baranje. Utvreno je postojanje gradiva raznih stvaratelja koji
su djelovali za okupacije na navedenome podruju, a rad e se konkretno baviti stvarateljima upravne para-
vlasti. Dravni arhiv u Osijeku preuzeo je sljedee fondove upravne paravlasti iz razdoblja 1991.1997.:
HR-DAOS-2143 Optina Beli Manastir (Republika Srpska Krajina, Srpska oblast Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem) i HR-DAOS-2144 Geodetska uprava Beli Manastir (Republika Srpska krajina, Srpska oblast
Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, Optina Beli Manastir).
Budui da gradivo tih fondova nije arhivistiki sreeno, autorica je na temelju sauvanih osnovnih evi-
dencija izvrila uvid u preuzeto gradivo i za potrebe rada izabrala vanije dokumente koji otkrivaju djelo-
krug poslovanja i mjerodavnost paraupravnih tijela te pruaju informaciju o drutveno-politikim prili-
kama na okupiranome podruju Baranje.
Kljune rijei: Baranja, gradivo, fondovi upravne paravlasti, Dravni arhiv u Osijeku
Uvod
Arhiv u Osijeku obavljao je arhivsku slubu i zatitu arhivskoga gradiva na podruju istone Hrvatske
(dananje podruje Osjeko-baranjske upanije, Vukovarsko-srijemska upanija i Virovitiko-podrav-
ska upanija) sve do 1991. godine kada je ono zahvaeno agresijom, odnosno okupacijom pojedinih
dijelova. To je podruje obuhvaalo 12 slavonsko-baranjskih opina, i to: Beli Manastir, Donji Miholjac,
akovo, Naice, Orahovica, Osijek, Podravska Slatina, Valpovo, Vinkovci, Virovitica, Vukovar i upanja.
Pojedina su se podruja, odnosno opine Beli Manastir, Osijek, Vinkovci i Vukovar u 1991. godini nale
pod okupacijom. Uslijedili su teki dani velikosrpske agresije na Hrvatsku 1991./1992. godine, ali i na
djelatnost arhivske slube u cjelini pa se rad Arhiva uglavnom sveo na brigu o zatiti i zbrinjavanju arhiv-
skoga gradiva, odnosno kulturne batine. Tijekom 1991. godine djelatnici Arhiva u Osijeku pokuali su
preuzeti arhivsku grau Baranje, no nisu u tome uspjeli jer su imali tehnikih problema oko organizacije
90 V. Boi-Drljaa, Fondovi upravne paravlasti u razdoblju 1991.1997. na podruju Baranje
i osiguranja prijevoza, a potom je ubrzo uslijedila okupacija cijele Baranje pa je sve arhivsko gradivo
nastalo djelovanjem raznih stvaratelja na podruju Baranje ostalo nezatieno. Istu sudbinu doivjelo je
i arhivsko gradivo s podruja Vukovara, odnosno gradivo opine Vukovar i drugih stvaratelja.1 Na poti-
caj Arhiva u Osijeku i potporu hrvatske Vlade i Arhiva Hrvatske upueno je vie dopisa raznim imate-
ljima i stvarateljima arhivskoga gradiva kako postupiti u vezi sa zatitom najvrednijega gradiva, no una-
to tomu velika koliina gradiva ostala je na okupiranome podruju, posebice gradivo seoskih matinih
ureda, gospodarskih subjekata, upa i drugo pa se sudbina toga gradiva mogla pretpostaviti.2
Nakon potpisivanja tzv. Erdutskoga sporazuma3 12. studenoga 1995. godine za podruje istone Sla-
vonije, Baranje i zapadnoga Srijema zapoeo je proces mirne reintegracije u ustavnopravni sustav Repu-
blike Hrvatske. Po zavretku toga procesa, djelatnici Arhiva u Osijeku zapoeli su sa sustavnim obilae-
njem i nadzorom stvaratelja koji su djelovali za vrijeme okupacije Baranje te prikupljanjem vanih infor-
macija i podataka o arhivskome gradivu. Nakon prikupljenih relevantnih informacija o stanju i unitenju
gradiva na podruju Baranje u 2000. godini zapoelo se s preuzimanjem gradiva fonda Zavoda za kata-
star i geodetske poslove Beli Manastir, odnosno fonda Geodetske uprave Beli Manastir iz razdoblja 1963.
1997. godine. Budui da je stvaratelj Skuptina Opine Beli Manastir prestao s djelovanjem jo 1991.
godine i da je njegovo gradivo ostalo nezbrinuto na okupiranome podruju, kada su se osigurali osnovni
uvjeti odnosno spremini prostor, uslijedilo je njegovo preuzimanje u Dravni arhiv u Osijeku 2007.
godine. S obzirom na spoznaju da Arhiv u Osijeku ima trajni problem oko rjeavanja prostora, postupak
preuzimanja arhivskoga gradiva fonda Skuptina Opine Beli Manastir trajao je sve do 2010. godine.
Prigodom uvida u preuzeto gradivo iz razdoblja 1963. 1997. utvreno je postojanje gradiva i stvaratelja
paraupravne vlasti Optine Beli Manastir.
Srpska Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem ustroj i nadlenost

Nakon izvrene agresije na Hrvatsku, u kolovozu 1991. godine uslijedila je srpska okupacija cijele
Baranje. Nakon pada Baranje teite borbenih aktivnosti nastavlja se u istonoj Slavoniji i zapadnome
Srijemu gdje su voene i najee borbe sve do pada Vukovara u studenome 1991. godine.4 Na okupira-
nome podruju 19. prosinca 1991. godine zapoela je s formiranjem Republika Srpska Krajina, koja je
trajala do 15. sijenja 1998. godine, odnosno do mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja5 u ustavno-
pravni sustav Republike Hrvatske. Teritorijalni ustroj takozvane Republike Srpske Krajine bio je ureen
Zakonom o teritorijalnoj organizacije Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi.6 Teritorijalnu organi-
1
Vodi, Dravni arhiv u Osijeku, Osijek, 2007.; dr.sc. Sran S. (ur.) str. 17.
2
Sran, S. Arhiv tijekom Domovinskog rata 1991/2. Glasnik Arhiva Slavonije i Baranje (Osijek). 2(1993), str. 1326.
3
Predstavnici pobunjenih Srba s podruja hrvatskoga Podunavlja potpisali su 12. studenoga 1995. godine u Erdutu Osnovni
sporazum o podruju istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, koji je kolokvijalno poznat kao Erdutski sporazum.
4
Ogorec, M. Hrvatski Domovinski rat 1991-1993. Rijeka : Otokar Kerovani, 1994. Str. 2628.
5
Hrvatsko Podunavlje obuhvaa podruje istone Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema, odnosno podruje dananje
Osjeko-baranjske i Vukovarsko-srijemske upanije.
6
Slubeni glasnik Republike Srpske krajine 3/92.
V. Boi-Drljaa, Fondovi upravne paravlasti u razdoblju 1991.1997. na podruju Baranje 91
zaciju Republike Srpske Krajine inile su opine kao teritorijalne jedinice u kojima se ostvarivala lokalna
uprava i srpske oblasti: Autonomna oblast Krajina, Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija i Srpska
oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem.7 Ustavni zakon Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni
Srem donesen je na II. zasjedanju tzv. Velike narodne skuptine, koje je odrano 25. rujna 1991. Godine,
a na kojemu je odreeno da su okupirani dijelovi istone Slavonije, Baranja i zapadni Srijem sastavni
dijelovi Jugoslavije. Prema odredbama toga Ustavnoga zakona izvrna vlast pripadala je Vladi Srpske
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, koju je birala Velika narodna skuptina.8 Srpska oblast Slavo-
nija, Baranja i Zapadni Srem bila je samostalna federalna jedinica u Jugoslaviji i bila je ravnopravna s
drugim federalnim jedinicama i njihovim dijelovima koje su donijele odluku o ostanku u Jugoslaviji.
Podruje pojedine srpske oblasti stvarao je teritorij opina koje su ulazile u njezin sastav, dok su podruje
opina inila naseljena mjesta. Granice opina bile su utvrene granicama odgovarajuih katastarskih
opina. Broj i naziv opina, naseljenih mjesta katastarskih opina kao i podruje srpskih oblasti utvri-
vala je Vlada Republike Srpske Krajine9 svojim aktom. Utvrivanje naziva i broja opina, ukidanje i
spajanje postojeih opina, izdvajanje naseljenih mjesta i ukljuivanje tih mjesta u druge opine, kao i
promjenu sjedita opine, Vlada RSK obavljala je nakon prethodno pribavljenoga miljenja srpskoga
puanstva u zainteresiranoj opini koja je eljela statusnu promjenu. Naseljeno mjesto bilo je dio pod-
ruja opine koja ima izgraene objekte za stanovanje, komunalnu infrastrukturu i druge objekte neop-
hodne za osnovno zadovoljavanje potreba stanovnika.10
Na podruju Baranje djelovala je teritorijalna jedinica Optina Beli Manastir u kojoj se ostvarivala
lokalna uprava u poslovima utvrenim ustavom, zakonima i statutom. Optina Beli Manastir 1991.
godine, odnosno u razdoblju samoga osnivanja, bila je pod upravom Autonomne oblasti Slavonija, Bara-
nja i Zapadni Srem, da bi se ve poetkom 1992. godine nala pod upravom Srpske oblasti Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem. Podruje opine inila su mjesta s katastarskim opinama, i to grad Beli Mana-
stir, naselje gradskoga karaktera Darda te sela i naselja koja su ulazila u njezin sastav.11
Preuzimanje gradiva tijela paraupravne vlasti Geodetske uprave Beli Manastir

i Optine Beli Manastir u Dravni arhiv u Osijeku
Dravni arhiv u Osijeku12 preuzeo je gradivo fondova paraupravnih tijela koji su djelovali za vrijeme
okupacije Baranje. Rije je o stvarateljima gradiva slubenoga naziva Optina Beli Manastir i Geodetska
uprava Optine Beli Manastir. Gradivo navedenih fondova preuzeto je u Arhiv u nekoliko navrata. Jedan
je od predavatelja Ured za katastar i geodetske poslove Osijek Ispostava Beli Manastir, koji je 27. oujka
2000. godine predao gradivo Zavoda za katastar i geodetske poslove Opine Beli Manastir iz razdoblja
7
Brekalo, M. Suverenitet Republike Hrvatske 1990.-1998. Osijek : Svjetla grada, 2009. Str. 221.
8
Isto, str. 203.
9
U daljnjem tekstu RSK.
10
Isto, str. 222223.
11
Statut Optine Beli Manastir, br. 13/1-1993. od 25. veljae 1993.
12
U daljnjemu tekstu Arhiv.
1963. 1997. u koliini od cca 40 d/m. Primopredaja gradiva evidentirana je u Knjizi primljenoga arhiv-
skog gradiva broj 968/2000. Uvidom u preuzeto utvreno je postojanje gradiva dvaju stvaratelja, i to
Ureda za katastar Beli Manastir / Zavod za katastar i geodetske poslove Beli Manastir, koji je djelovao u
razdoblju 1963. 1991. i Geodetske uprave Beli Manastir, koja je osnovana i koja je djelovala tijekom
okupacije navedenoga podruja 1991. 1997. godine. Nakon uvida u gradivo izvreno je razdvajanje
gradiva prema fondovskoj pripadnosti. Pretpostavlja se da je gradivo fragmentarno sauvano, a tek po
arhivistikoj obradi fonda utvrdit e stupanj sauvanosti gradiva.
Ured dravne uprave u Osjekobaranjskoj upaniji Ispostava Beli Manastir predavatelj je gradiva
stvaratelja Skuptine Opine Beli Manastir. Preuzimanje gradiva u Arhiv uslijedilo je razdoblju od 2007.
2010. godine Zapisnicima o primopredaji arhivskoga gradiva i upisima u Knjigu primljenog arhivskoga
gradiva broj 1336/2007. i 1337/2010., a preuzeta je koliina od cca 490 d/m iz razdoblja 1963. 1997.
godine. Po preuzimanju u Arhiv pristupilo se razvrstavanju gradiva i ustanovljeni su sljedei fondovi:
Skuptina Opine Beli Manastir, stvaratelj koji je djelovao u razdoblju 1963. 1991., odnosno do okupa-
cije, i Optina Beli Manastir, odnosno paraupravno tijelo koje je djelovalo za vrijeme okupacije u razdoblju
1991. 1997. godine. Gradivo fonda Optine Beli Manastir pristiglo je u Arhiv u koliini od 30 d/m.
Optina Beli Manastir /19911997/

Optina Beli Manastir zapoela je s djelovanjem 9. rujna 1991. godine prema prvomu upisu u Djelo-
vodniku za optu upravu 1991. godine. Optina je tijekom 1991. godine bila pod upravom Autonomne
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, da bi od 1992. do 1997. godine bila pod upravom Republike
Srpske Krajine, Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Novi stvaratelj nastavio je voditi isti
Urudbeni zapisnik u 1991. godini koji je vodila i Skuptina Opine Beli Manastir. Samo je prvi upis zapo-
ela brojem jedan. Iz sauvane evidencije vidljivo je da je ve 10. rujna 1991. godine odrana prva sjednica
Izvrnog saveta Optine Beli Manastir. Na toj sjednici donesena je i Odluka o vaenju saveznih propisa i
Ustava SFRJ-a te privremenoga Ustava i Zakona Republike Srpske u postupanju izvrne vlasti to je zna-
ilo prestanak vaenja zakonskih propisa Republike Hrvatske na podruju Optine Beli Manastir.
Organizacijski ustroj i nadlenost stvaratelja

Izvrni savet Optine Beli Manastir na 4. sjednici odranoj 18. listopada 1991. godine i na temelju
Statuta Optine Beli Manastir (Slubeni glasnik Optine Beli Manastir 10/90) donio je Odluku o osniva-
nju, djelokrugu i radu organa uprave Optine Beli Manastir13, kojom se ureivala organizacija rada i
djelokrug rada opinskih organa, dok su za poslove opinske uprave bili zadueni: 1. sekretarijat za opu
upravu i drutvene slube, 2. sekretarijat za privredu, 3. sekretarijat za inspekcijske poslove, 4. sekretarijat
za financije, 5. sekretarijat za narodnu odbranu, 6. sekretarijat za unutranje poslove, 7. zavod za katastar
i geodetske poslove.
13
Odluka o osnivanju, djelokrugu i radu organa uprave Optine Beli Manastir, br. 01-98/1-1991.
U nadlenosti poslova sekretarijata za opu upravu i drutvene slube bili su struni poslovi iz
podruja ope uprave i drutvenih djelatnosti prosvjete, kulture, fizike i tehnike kulture, socijalne
zatite, zdravstva i borako-invalidske zatite, poslovi nadzora o kancelarijskome poslovanju, poslovi
matiarstva i mjesnih ureda, ovjera rukopisa, potpisa i prijepisa, pravna pomo graanima, personalni
poslovi za sve organe, prijem podnesaka i pismena, odnosno centralna pisarnica te dostavna sluba.
Glede lakega ostvarivanja prava i obveza graana te obavljanja poslova opinske uprave na podruju
opine Beli Manastir osnovani su mjesni uredi sa svojim mjestima: Popovac (Popovac, Kneevo, Bra-
njina i Podolje), Batina (Batina, Dra, Gaji, Topolje i Duboevica), Jagodnjak (Jagodnjak, eminac i
Novi eminac), Bolman (Bolman, Novi Bolman, Majke Mee, Baranjsko Petrovo Selo, Novo Nevesinje,
Torjanci, Novi Bezdan, Petlovac i Zeleno Polje), Darda (Darda, vajcarnica, Uglje, Mece, Bilje, Vardarac,
Kopaevo i Podunavlje), Kneevi Vinogradi (Kneevi Vinogradi, Kotlina, Zmajevac, Suza, Lug te naselja
Brestovac, Jasenovac, Mirkovac, Kamenac, Sokolovac, Zlatna Greda, Grabovac, Kozjak i Tikve), Kara-
nac (Karanac i Kozarac).
Poslove opinske uprave za mjesta Beli Manastir, Branjin Vrh, umarine, Lu i naselja irine, Sudara
i eerana obavljao je Sekretarijat za opu upravu i drutvene slube sa sjeditem u Belome Manastiru.
Mjesni uredi obavljali su poslove voenja evidencija o birakim pravima graana, evidencije o drav-
ljanstvu, izdavanja uvjerenja, prijave i odjave prebivalita graana, voenje matinih knjiga roenih,
vjenanih i umrlih, prikupljanje statistikih podataka i izvjea za potrebe statistike slube, poslove
uredskoga poslovanja, odnosno sve poslove iz svojega djelokruga prema uputama i nadzoru njima mje-
rodavnih organa.
Prema ovoj Odluci u djelokrugu opine bili su sljedei sekretarijati: za opu upravu i drutvene slube;
za privredu; inspekcija u sastavu Sekretarijata za privredu kao Sekretarijat za inspekcijske poslove; za
financije; za narodnu obranu; Policijska stanica u Belome Manastiru kao Sekretarijat za unutranje
poslove i Zavod za katastar i geodetske poslove Beli Manastir. Stupanjem na snagu te Odluke prestaje
vaiti Odluka o ustrojstvu uprave Opine Beli Manastir.14
Optina Beli Manastir u 1992. godini donijela je Pravilnik o unutranjoj organizaciji i nainu rada
Sekretarijata za optu upravu i zajednike slube Optine Beli Manastir15, u kojemu je detaljno opisan
nain rada, unutranja organizacija, organizacijske jedinice (sekretarijati) i njihov djelokrug rada, broj i
nazivi radnih mjesta, nain upravljanja u organizacijskim jedinicama i cjelokupno poslovanje Sekretari-
jata. Za obavljanje poslova u Sekretarijatu ustrojene su sljedee slube: 1. sluba za upravno-pravne i
opte poslove; 2. sluba pravne pomoi; 3. sluba za raunovodstvene i tehnike poslove. Radom Sekre-
tarijata upravljao je sekretar, a radom unutranjih organizacijskih jedinica, slubi i mjesnih ureda (kan-
celarija) rukovoditelj slube, odnosno mjesnoga ureda.
14
Odluka o osnivanju, djelokrugu i radu organa uprave Optine Beli Manastir, br. 01-98/1-1991.
15
Pravilnik o unutranjoj organizaciji i nainu rada Sekretarijata za optu upravu i drutvene slube Optine Beli Manastir, br.
01-01-7/1-1992. od 22. sijenja 1992.
Izvrni savet Optine Beli Manastir na 36. sjednici odranoj 9.listopada 1992. godine donio je Odluku
o organima optinske uprave16 na temelju Zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine
(Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine 3/92) i Odluke o optinskim organima uprave (Slubeni gla-
snik Republike Srpske Krajine 13/92), prema kojoj se osnivaju organi, slube i upravne organizacije.
Ustrojeni organi opinske uprave djelovali su prema Zakonu, Statutu i vaeoj Odluci, a obavljali su
upravne poslove iz nadlenosti opine te strune i druge poslove koje im je povjeravao Izvrni savet
Optine. Nadzor nad radom organa opinske uprave obavljao je Izvrni savet Optine. U vezi s izvrava-
njem poslova iz svoje nadlenosti organi opinske uprave tijesno su suraivali s dravnim organima,
organima drugih lokalnih samouprava, ustanovama, poduzeima, mjesnim zajednicama, politikim
stankama i drugim organizacijama. Osnovne organizacijske jedinice u organima opinske uprave bili su
sekretarijati, uprave i slube kojima su upravljali sekretari, direktori i rukovoditelji slube. U okviru njih
osnivale su se i nie organizacijske jedinice kao to su odsjeci, sektori, odjeljenja, slube i referade. Organe
opinske uprave u 1992. godini inili su: 1. Sekretarijat za optu upravu i drutvene slube, 2. Sekretarijat
za privredu i financije, 3. Sekretarijat za urbanizam, stambeno-komunalne, graevinske i imovinsko-
-pravne poslove, 4. Uprava javnih prihoda i 5. Geodetska uprava. U gradivu fonda pronaen je zanimljiv
podatak da su organi opinske uprave imali 42-satno radno vrijeme u tjednu, a svaka prva subota u
mjesecu bila im je radna.
Nadalje, u sadraju Odluke govori se o upravljanju radom organa opinske uprave te pravima i du-
nostima. Navodi se kako je radom organa opinske uprave upravljao naelnik opinske uprave koji je
ujedno bio je sekretar Izvrnog saveta, kojemu je odgovarao za svoj rad. Radom sekretarijata upravljao je
sekretar, a upravama direktori uprava. Sekretari opinskih sekretarijata i direktori uprava osiguravali su
zakonito obavljanje poslova iz djelokruga svojih organa prema Pravilniku o unutranjoj organizaciji i
sistematizaciji radnih mjesta. U situacijama nezakonitoga rada opinske uprave, naelnik opinske
uprave mogao je predloiti Izvrnom savetu Optine odnosno Vladi Republike Srpske Krajine pokreta-
nje postupka utvrivanja odgovornosti sekretara ili direktora uprave. Takoer prilikom pokretanja
postupka odnosno odgovornosti, Izvrni savjet bio je duan obavijestiti Ministarstvo pravosua i uprave,
koje je moralo kontrolirati rad sekretarijata, uprave i dati svoje miljenje Vladi Republike Srpske Krajine.
Vlada je bila zaduena donijeti odluku o razrjeenju, postavljenju ili prestanku radnoga odnosa. Radom
unutranje organizacijske jedinice upravljala je osoba koju je na prijedlog sekretara ili direktora uprave
odreivao naelnik opinske uprave.
Organi opinske uprave u svojemu radu donosili su pravilnike, naredbe, upute i rjeenja koja su tre-
bala biti u skladu sa zakonom ili odlukom Izvrnoga savjeta. Pravilnici, naredbe i upute objavljivala su se
u slubenome glasniku opine.
Iz Odluke takoer saznajemo da je djelokrug rada organa opinske uprave javan, a ostvarivao se izvje-
ima o radu, objavom informacija i priopenja te odgovorima na pitanja. Izvrni savjet svojom je poseb-
16
Odluka o organima optinske uprave, br. IS-765/1-1992. od 9. listopada 1992.
nom odlukom u skladu sa zakonom odreivao koji su poslovi iz rada i nadlenosti organa opinske
uprave bili tajni i nisu se smjeli objavljivati, odnosno propisivao se nain njihova uvanja.
Iz Izvjea o radu Sekretarijata za optu upravu i zajednike slube17 iz 1992. godine saznajemo da on
djeluje pod ovim nazivom od 15. sijenja 1992. godine kada je uslijedila reorganizacija sekretarijata te su
izdvojeni poslovi drutvenih djelatnosti koji su preli u nadlenost Sekretarijata za privredu. U djelo-
krugu Sekretarijata poslove su obavljale nie organizacijske jedinice i to Odsjek za upravno pravne i
opte poslove, Odsjek za boraku-invalidsku zatitu, Sluba pravne pomoi, mjesne kancelarije te Sluba
za raunovodstvene i pomono tehnike poslove.
U Izvjeu se navodi kako su jedan od vanijih poslova Sekretarijata bili zahtjevi u vezi s rjeavanjem
kadrovskih pitanja. Budui da je bila uvedena radna obveza, a 35 djelatnika nije se odazvalo na posao u
Sekretarijat zbog aktivnoga pomaganja svrgnutoga reima, imalo je za posljedicu prestanak njihova rad-
noga odnosa i naposljetku rezultiralo vrlo tekim stanjem u Sekretarijatu u organizacijskome pogledu.18
Tijekom 1992. godini intenziviran je rad Sekretarijata na preregistraciji drutvenih organizacija i pro-
voenju upravnih nadzora u vezi s primjenama propisa ZUP-a i uredskoga poslovanja. Odsek za boraku-
-invalidsku zatitu skrbio se za ranjene borce, graanske rtve rata i obitelji poginulih boraca i organizi-
rao materijalnu pomo za njih te prikupljao podatke o njima za pokrajinsku slubu koja je djelovala u
Somboru. Djelatnost mjesnih kancelarija ogledala se u voenju evidencija graana u vezi s upisima i
promjenama u matinim knjigama roenih, vjenanih, umrlih, knjige dravljanja, birakih popisa i svim
poslovima koji se tiu potreba mjesnih zajednica na svojemu podruju djelovanja. Na podruju opine
Beli Manastir ustrojeno je 10 mjesnih kancelarija i to u mjestima: Bolman, Jagodnjak, eminac, Darda,
Bilje, Kneevi Vinogradi, Karanac, Batina, Kneevo, Popovac. Zanimljiv je podatak o zahtjevu Sekretari-
jata za dobivanjem suglasnosti za izradu peata za njegovo djelovanje, a kojim se trai da slube i odsjeci
(personalna evidencija, centralna pisarnica, zajednike slube, matiar, mjesne kancelarije) moraju na
svojim dokumentima imati izraeni peat sa sljedeim tekstom:
Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
Sekreatarijat za optu upravu i zajednike slube
Optina Beli Manastir.19
Izvrni savet Optine Beli Manastir na 55. sjednici 19. veljae 1993. godine donio je Statut20 opine na
temelju Ustava Republike Srpske (Slubeni glasnik Srpske Krajine 1/92) i Zakona o teritorijalnoj organi-
zaciji Republike Srpske Krajine i lokalnoj upravi (Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine 3/92). U
sastav tadanje Optine Beli Manastir ula su mjesta s katastarskim opinama: grad Beli Manastir, naselje
gradskoga karaktera Darda te sela i naselja: Baranjsko Petrovo Selo, Batina, Bilje, Bolman, Branjina, Bra-
17
Izvjetaj o radu Sekretarijata za optu upravu i zajednike slube Optine Beli Manastir, br. 01-01-13/1-1992.
18
Isto.
19
Zahtjev za dobivanje suglasnosti za izradu peata, br. 01-01/16/1-1992.
20
Statut Optine Beli Manastir, br. IS-58/1-1993.
njin Vrh, eminac, Dra, Duboevica, Gaji, Grabovac, Jagodnjak, Jasneovac, Kamenac, Karanac, Kne-
evi Vinogradi, Kneevo, Kopaevo, Kotlina, Kozarac, Kozjak, Lu, Lug, Majke Mee, Mece, Mirkovac,
Mitrovac, Novi Bezdan, Novi Bolman, Novi eminac, Novo Nevesinje, Petlovac, Podolje, Podunavlje,
Popovac, Sokolovac, Sudara, Suza, eerana, irine, umarina, vajcarnica, Tikve,Topolje, Torjanci,
Uglje, Vardarac, Zeleno Polje, Zlatna Greda i Zmajevac. U Statutu se istie kako je na podruju opine
Beli Manastir u slubenoj uporabi srpski jezik i pismo irilica. Statutom su takoer propisani organi
opine koju ine: Skuptina Optine, Izvrni savet Skuptine Optine i organi opinske uprave.
Nadalje, Skuptina Optine bila je najvii organ lokalne uprave koja je donosila statut, odluke i druge
akte, program razvoja, urbanistiki plan i budet te zavrni raun, raspisivala opinski referendum, osni-
vala organe opinske uprave, organizacije i slube, izabirala predsjednika i potpredsjednika Skuptine i
razrjeavala ih, kao i predsjednika i lanove Izvrnoga saveta, nadzirala rad organa opinske uprave i
slubi te druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Djelokrug rada Skuptine, ostvarivanje prava i
naina rada odbornika odreen je Poslovnikom Skuptine. Statut, odluke, opi akti i rjeenja morali su
se objavljivati u Slubenom glasniku Optine Beli Manastir.
Izbor iz gradiva fonda HR-DAOS-2143 Optina Beli Manastir /19911997/

Budui da se planira zapoeti s arhivistikom obradom fonda Optine Beli Manastir u koliini od cca
30 d/m po zavretku obrade i sreivanja fonda HR-DAOS-1960 Skuptine Opine Beli Manastir /1963.
1991./, radi izrade rada i prema slobodnoj prosudbi autora odabrani su neki vani i zanimljiviji doku-
menti na temelju uvida u sauvane Urudbene zapisnike. Autor se nije vodio nijednim kriterijem (temat-
ski, kronoloki i dr.), nego su mu za potrebe rada posluili sauvani dokumenti i njihov sadraj. Izabrani
dokumenti tek djelomino ilustriraju ivot, stanje i zbivanja na okupiranome podruju Baranje za vri-
jeme djelovanje paraupravne vlasti u razdoblju 1991. 1997. godine.
Na temelju upisa u Urudbeni zapisnik i sauvanoga spisa, vidljivo je da je Izvrni savet Optine Beli
Manastir donio Odluku o proglaenju 3. rujna praznikom Optine Beli Manastir, odnosno Danom
osloboenja Baranje, u znak sjeanja na 3. septembar 1991. godine, kada je osloboena Baranja.21
Vaan je i sauvani popis naseljenih mjesta koji nam govori o postojanju 52 mjesta na podruju tada-
nje Optine Beli Manastir22.
Iz gradiva izdvajamo Naredbu o slubenoj uporabi jezika i pisma, koju je donio Izvrni savet Optine
Beli Manastir na 23. sjednici odranoj 11. travnja 1992. godine, a rije je o proglasu o slubenoj uporabi
jezika i pisma, odnosno naputku i obvezi svih poduzea i organizacija u Baranji da moraju istaknuti svoj
naziv, firmu ili drugi javni nastup irilinim pismom.23 Iz sauvanoga gradiva fonda vidljivo je da su
21
Odluka o proglaenju 3. septembra praznikom Optine Beli Manastir, br. IS-584/1-1992. od 14. kolovoza 1992. Paraupravna
vlast je uzela je taj datum za obiljeavanje Dana osloboenja Baranje jer su se toga dana pripadnici Zbora narodne grade
RH povukli iz Bilja, posljednjega neokupiranog mjesta u Baranji.
22
Spisak naseljenih mjesta na podruju optine Beli Manastir, br. 8-1/1993.
23
Naredba, 1992.
Odluka o proglaenju 3. septembra praznikom

Optine Beli Manastir, 1992.
dokumenti koji su nastali u razdoblju 1991./1992. godine pisani latininim pismom, dok su poslije uglav-
nom pisani srpskim jezikom i irilinim pismom. U sadraju nadalje stoji da su svi rukovoditelji podu-
zea i organizacija na podruju Optine Beli Manastir morali u roku od 8 dana popisati zaposlenike,
odnosno osobe koje su se nale u neprijateljskim snagama i licima koja su im pomagala, kao i lanovima
njihove ue obitelji koja su otvoreno podravala srueni reim Republike Hrvatske, a potom donijeti
Odluku o prestanku radnih odnosa i zabrani njihova povratka i ostanka u Baranji. Ako se ta naredba ne
bi primjenjivala, uslijedila bi mjera zatvaranja poduzea i organizacije te smjenjivanje s upravljake funk-
cije u poduzeu.
Zanimljiva je Odluka o nainu produenja radnoga odnosa radnika organa uprave primljenih na
odreeno vrijeme Optine Beli Manastir, odnosno poslije 20. kolovoza 1991. godine kojom se ureivao
nain prijma u radni odnos koji se produavao svakoga mjeseca.24
24
Odluka, br. IS-406/1-1993.
Naredba, 1992.
Iz sauvanoga spisa s oznakom strogo povjerljivo, a zapravo je rije je o Proglasu iz 1992. godine kojom
se tab teritorijalne odbrane Baranja Beli Manastir obraa direktorima poduzea i ustanova, vidljiva je
njihova potreba evidentiranja svih vojnih obveznika starosti izmeu 19 i 50 godina koji nisu bili obuhva-
eni ratnim rasporedom u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, teritorijalnoj odbrani i miliciji. Takoer
saznajemo kako su glavni nositelji rada i radnoga procesa u Baranji trebale biti osobe enskoga spola i
radnici starije dobi, pa ak i aktivno sposobni umirovljenici. Sva se evidencija morala osobno predati u
tab teritorijalne odbrane Baranja Kneevi Vinogradi i Osnovnu kolu u Kneevu kako bi se pristupilo
formiranju jedinica. Svi evidentirani vojni obveznici bili su duni doi na mobilizacijsko mjesto sa li-
nim naoruanjem s obzirom na poznati podatak o osobama i graanima koji posjeduju isto.25
25
Str. pov. spis, br.1/47.
Savez izviaa Optine Beli Manastir,

Zahtjev za davanje suglasnosti na Statutarnu
odluku i dopunu rjeenja o preregistraciji, 1992.
U vezi s davanjem bilo kakvih informacija Izvrni savet Optine Beli Manastir na 31. sjednici odra-
noj 28. oujka 1995. godine donio je poseban akt, odnosno Zakljuak o spreavanju prikupljanja vanih
informacija od strane UNPROFORA-a26, kojim se obvezuju sve mjesne zajednice, privredne organizacije
i ustanove na podruju opine Beli Manastir u pogledu davanja informacija koje su vane za Baranju
predstavnicima UNPROFOR-a, a bez prethodne suglasnosti opinskoga upravnog organa i nazonosti
predstavnika istoga organa.27
26
UNPROFOR je akronim za United Nations Protection Forces, hrvatski Zatitne snage Ujedinjenih naroda (UN), jedna od
misija koja je osnovana sluiti osnovnim ciljevima UN-a: Odrati meunarodni mir i sigurnost.
27
Zakljuak, br. IS-64/13-1995.
U gradivu je pronaena i manja skupina spisa, odnosno Zahtjeva za dodjelu stalnih dozvola28 iz kojih
je vidljivo da su djelatnici Sekretarijata za optu upravu i zajednike slube dobivali stalnu dozvolu za
prelazak preko mosta 51. divizije kod Batine i za kretanja na podruju Baranje.
Zanimljiva je Naredba Izvrnoga saveta Optine Beli Manastir iz sijenja 1992. godine, kojom se nare-
uje svim radnicima poduzea, organizacija i ustanova te svima onima koji su sudjelovali u teritorijalnoj
obrani na podruju Optine Beli Manastir da se moraju se javiti na svoj posao. Ako se radnici ne odazovu
na posao u roku od tri dana, za posljedicu e imati raskidanje radnoga odnosa bez mogunosti voenja
disciplinskoga postupka.29
Tijekom 1992. godine Izvrni savet Optine Beli Manastir donio je Odluku o nainu regulisanja rad-
nog odnosa zasnovanog poslije 19. avgusta 1991. godine30, kojom se upraviteljima poduzea, organiza-
cija i javnih slubi na podruju opine izdaje rjeenje o prijmu u radni odnos na odreeno vrijeme, a
obvezuje se Inspekcija rada Optine Beli Manastir kao mjerodavni organ za provedbu ove Odluke.
Budui da je jedna od vanijih aktivnosti Optine Beli Manastir tijekom 1992. bila preregistra-
cija poduzea i udruga koje su djelovale na podruju Baranje, zanimljiv je dokument koji govori o
preregistraciji Nogometnoga saveza opine Beli Manastir u Fudbalski savez Optine Beli Manastir
(FSO), upisan u Registar drutvenih organizacija kojeg je vodio sekretarijat za optu upravu i zajednike
slube.31
Izdavajamo i spis o preregistraciji Saveza izviaa Beli Manastir u Savez izviaa Optine Beli Mana-
stir i izdavanje suglasnosti na izmjenu njihova Statuta.32
Statutom Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem (SO SBZS) objavljenome u Slubenom
glasniku Republike Srpske Krajine 10/90, a u skladu s Odlukom o privremenome prelasku imovine
Republike Hrvatske i drutvene imovine u imovinu SO SBZS, kojom su Vlada SO SBZS i Oblasno vee
SO SBZS na sjednici odranoj 10. kolovoza 1992. godine donijeli Odluku o privremenom raspolaganju
naputenom pokretnom imovinom (motornim vozilima)33 preneseno je na Optinu Beli Manastir pravo
privremenoga raspolaganja motornim vozilima (putnikim, teretnim, traktorima i dr.) koja su po raznim
osnovama bila u posjedu drutvenih ili dravnih poduzea i ustanova. Postupak dodjele motornih vozila
na privremeno koritenje drutvenim, dravnim poduzeima i ustanovama bio je u djelokrugu poslova
koje je obavljao mjerodavni Optinski sekretarijat za urbanizam, stambeno-komunalne delatnosti i imo-
vinsko-pravne odnose. Protiv odluke i rjeenja nezadovoljna stranka mogla je uloiti albu Oblasnoj
komisiji u Vukovaru, no u konanici Odluka Oblasne komisije bila je krajnja.
28
Zahtjev za dodjelu stalne dozvole, br. 01-01-20/1-1992.
29
Naredba, br. IS-16/1-1992.
30
Odluka, br. IS - 475/1-1992.
31
Rjeenje o registraciji, br. UP/I-01-01-1/1-1992.
32
Zahtjev za preregistraciju Saveza izviaa Optine Beli Manastir, br. 01-01-25/1-1992.
33
Odluka o privremenom raspolaganju naputenom pokretnom imovinom (motornim vozilima), br. 01-90/1-1992.
Fond Geodetska uprava Beli Manastir /19911997/34

Stvaratelj je zapoeo s djelovanjem 10. rujna 1991. godine pod imenom Zavod za katastar i geodetske
poslove optine Beli Manastir. Novi stvaratelj nastavio je voditi isti upisnik Zavoda za katastar i geodet-
ske poslove Beli Manastir za tekuu 1991. godinu, ali je svoj upis zapoeo brojem 1, a zakljuio ga brojem
1093. Na zaglavlju spisa vidljivo je da je stvaratelj u 1991. godini bio pod upravom Autonomne oblasti
Slavonija, Baranja i Zapadnu Srem u Optini Beli Manastir. U razdoblju od 1992. do 1997. godine dolazi
do promjene naziva stvaratelja u Geodetska uprava Beli Manastir i nadlenost pod upravu Republika
Srpska Krajina, Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i tako djeluje sve do povratka u ustavno-
pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno 15. sijenja 1998. godine.
Organizacijski ustroj i nadlenost stvaratelja

Izvorni dokumenti iz sauvanoga gradiva otkrivaju nam nadlenost i djelokrug poslovanja Geodetske
uprave Beli Manastir. Tako iz upisa u Djelovodniku za optu upravu Beli Manastir iz 1991. godine sazna-
jemo da je donesena Odluka o vaenju saveznih propisa i Ustava SFRJ-a te privremeni Ustav i Zakon
Republike Srpske35 te Odluka o prestanku vaenja zakonskih propisa Republike Hrvatske na podruju
opine Beli Manastir36, no naalost spisi nisu sauvani. Takoer iz Izvjea o njezinu radu za razdoblje od
1. 1. 1993. do 31. 12. 1993.37 godine vidljivo je da Uprava u svojemu radu primjenjivala zakone Republike
Srbije, a osnovana je zbog potrebe obavljanja upravnih, strunih i struno-tehnikih poslova te voenja
poslova geodetskoga izmjera i katastra zemljita, evidentiranja nastalih promjena na geodetskim plano-
vima i katastarskome operatu s trenutanim stanjem na zemljitu, provoenja katastarskoga klasiranja i
bonitiranja, odluka o nainu premjera zemljita za fizike osobe i organizacije, evidencija nepokretnina
u drutvenoj imovini, utvrivanje osnovice katastarskoga prihoda za razrez poreza i doprinosa od poljo-
privrednoga zemljita, sve vrste poslova iz inenjerske geodezije kao i sve upravne poslove vezane za
navedene radnje. Detaljna organizacija i djelokrug poslova Uprave donesena je Odlukom o organima
optinske uprave38, a donio ga je Izvrni savet Optine Beli Manastir na 36. sjednici 9. listopada 1992.
34
Gradivo katastarskoga ureda pohranjeno u Dravnome arhivu u Osijeku zavedeno je kao zaseban fond, a ne kao orga-
nizacijska jedinica unutar sastava opine. Rije je o potivanju Odluke o ustrojstvu uprave Opine Beli Manastir (Sl. glasnik
Opine Beli Manastir 13/90), u kojoj stoji da dosadanja Opinska uprava za katastar i geodetske poslove Beli Manastir od
1.1.1991. godine nastavlja raditi kao zaseban organ s punim nazivom Zavod za katastar i geodetske poslove Beli Manastir.
Takoer, isto proizlazi i iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi (NN 41/90), u kojem u l. 47. stoji da je
mogunost obavljanja vlastite djelatnosti ostavljena samo organizacijskim oblicima zavoda koji imaju poloaj upravnih
organizacija.
35
Djelovodnik Optine Beli Manastira opta uprava, br. 3/1991.
36
Isto, br. 8/1991.
37
Izvjetaj o radu Geodetske uprave za razdoblje od 1. 1. 1993. do 31. 12. 1993. g., br. 34/1-1993.
38
Odluka o organima optinske uprave, br. IS-765/1-1992.
godine primjenjujui i pozivajui se na Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske Krajine39 i

Odluke o optinskim organima uprave Republike Srpske krajine40.
Detaljniji podatci o djelokrugu i nadlenosti Geodetske uprave Beli Manastir mogu se pronai u
Izvjeu o radu za razdoblje od 1. 1. 1996. do 31. 12. 1996.41 godine, iz kojega saznajemo da je njezina
djelatnost bila odreena odredbama Zakona o dravnom premjeru i katastru i upisima prava na nepo-
kretnostima (Slubeni glasnik RS 83/92), Zakona o optem upravnom postupku i Odlukom o organima
opinske Uprave (Slubeni glasnik Optine Beli Manastir 1/96). Poslovi Uprave obuhvaali su geodetski
premjer zemljita, prometnica, vodova i izrade te odravanje katastra zemljita kao i izvravanje drugih
strunih poslova geodetskoga premjera i katastra zemljita. Katastar zemljita evidencija je o zemljitu
namijenjenom gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statistikim i drugim potrebama i vred-
novani su kao poslovi od posebne vanosti, odnosno od opega interesa za oblast i opinu. Ti su poslovi
mogli biti upravni i struni. Struni poslovi bili su poslovi geodetskoga premjera i klasiranja zemljita, a
upravni su poslovi oni kojima su se rjeavali pojedinani zahtjevi o pravima i obvezama u svezi s kata-
strom zemljita. Da bi bila uinkovitija u pogledu obavljanja poslova iz svojega djelokruga Geodetska
uprava imala je sljedee organizacijske jedinice: 01 opi poslovi; 02 geodetsko-tehniki poslovi, 03
upravno-administrativni poslovi; 04 katastar vodova.
Organizacijska jedinica opih poslova obuhvaala je poslove zaprimanja, zavoenja, rasporeivanja,
otpreme i arhiviranje predmeta upravnoga i neupravnoga postupka uz primjenu propisa iz uredskoga
poslovanja, izrade izvoda i prijepisa te drugih podataka iz evidencije katastra zemljita, voenje upisnika
i djelovodnika s popisima akata i drugih opih poslova. Predmeti upravnoga postupka odnosili su se na
prijave o promjenama na zemljitu i zahtjeve za dodjele na uporabu i zakupe naputenoga poljoprivred-
nog zemljita. Predmeti neupravnoga postupka odnosili su se na voenje osnovnoga djelovodnika i
voenje popisa akata (prijepisi i izvodi, zahtjevi za poslovanjem geodetskoga strunjaka, izrada situacij-
skih nacrta i kopija katastarskih planova, putni nalozi, izdani podatci geodetske premjere i katastar
vodova).
Geodetsko-tehniki poslovi ukljuivali su najslonije poslove geodetskoga premjera, odravanje teh-
nikoga dijela katastarskih operata, sastav geodetskih elaborata o utvrenim promjenama na zemljitu,
radnje u postupku komasacije, arondacije, parcelacije, deposediranja, snimanja novosagraenih obje-
kata, promjene kulture i ostale strune poslove iz podruja geodezije, voenje evidencije o naputenome
poljoprivrednom zemljitu, naseljima, ulicama i kunim brojevima.
U djelokrug rada upravno-administrativnih poslova pripadala su postupanja u opemu i upravnome
postupku do donoenja rjeenja u predmetu izrade, obnove i odravanja katastarskih operata i nepokret-
nine u drutvenome vlasnitvu za 32 katastarske opine, pripremanje podataka u utvrenim promje-
39
Slubeni glasnik Republike Srpske krajine 3/92.
40
41
Geodetska uprava Beli Manastir, Izvjetaj o radu za razdoblje od 1. 1. 1996. do 31. 12. 1996., br. 11/1-1997.
nama na zemljitu za unos u sustav AOP, utvrivanje podataka za izvjetaje, o stanju i korisnicima zemlji-
ta, izdavanje uvjerenja i slubene evidencije, izrada prijedloga i nacrta opih akata, financijskih planova
i drugih programa, izrada podataka za razrez poreza od poljoprivredne djelatnosti i vodnoga doprinosa.
Poslovi katastra vodova ukljuivali su izradu, obnovu i odravanje katastra vodova na osnovi poda-
taka dobivenih snimanjem vodova i dokumentacije o vodovima kojom raspolau dravni organi, orga-
nizacije i poduzea, a sastoje se od planova pojedinih vodova, preglednih planova svih vodova, opisa
karakteristinih podatka o vodovima i registra vodova po katastarskim opinama.
Takoer i iz skupine Izvjea o radnim zadacima i poslovima Geodetske uprave Beli Manastir 42 i dalje
se navodi da je ona obavljala poslove od posebne vanosti za Republiku Srpsku Krajinu, Optinu Beli
Manastir, gradove i naselja. Uprava je bila zaduena i za voenje evidencije o granicama teritorijalnih
jedinica (opina i naselja) za koja je mjerodavna te evidencije o naseljima, ulicama, kunim brojevima,
popisnim i statistikim krugovima, a obavljala je i strune poslove iz podruja geodezije i dr. Osim nave-
denoga Uprava je davala podatke za razrez poreza od poljoprivredne djelatnosti i vodnoga doprinosa,
obnavljala evidenciju katastra zemljita u drutvenome vlasnitvu i o korisnicima zemljita drutvenoga
vlasnitva, prikupljala podatke o mogunostima poljoprivredne proizvodnje za cijelo podruje Baranje.
Osnivala je i obnavljala te odravala tehniki i knjini dio katastarskih operata za 32 katastarske opine i
planove, pripremala dokumentaciju o izgradnji i rekonstrukciji ili naputanju vodova, snimala novosa-
graene objekte i obavljala ostale strune i ope poslove iz djelokruga rada Uprave za graane, poduzea
i druge organe i organizacije.
Izbor iz gradiva fonda HR-DAOS-2144 Geodetska uprava Beli Manastir /19911997/

Izvorni dokumenti u sauvanome gradivu fonda Geodetske uprave Beli Manastir ne samo da nam
otkrivaju djelokrug poslovanja i nadlenost odreene djelatnosti, nego nam pruaju i informaciju o cje-
lokupnoj drutveno-politikoj zbilji i funkcioniranju jednoga javnog tijela u odreenome vremenu.
Budui da je tijekom 2016. godine zapoeta obrada arhivskih fondova Zavoda za katastar i geodetske
poslove Beli Manastir i Geodetske uprave Beli Manastir te da je gradivo nepoznato i i dalje nedostupno,
a veliki dio i rinfuznoga karaktera, stoga se nije moglo pristupiti izboru dokumenata na temelju nekoga
kriterija (kronoloki, tematski i dr.), nego je izvren uvid u glavne evidencije i sadraj sauvanih pred-
meta. Izbor vanijih dokumenata koji ilustriraju strukturu i sadraj fonda slobodna je prosudba autora.
Utvrena je koliina od 3,90 d/m gradiva koja se odnosi na djelomino sauvane osnovne i pomone
evidencije i spise. Iz postojeega je gradiva vidljivo da je Geodetska uprava Beli Manastir u svojemu
poslovanju primjenjivala Uredbu o kancelarijskome poslovanju organa dravne uprave i Uputstvo o kan-
celarijskom poslovanju organa dravne uprave (Slubeni glasnik RSK 13/92).43 Na temelju toga u svo-
jemu je radu vodila Upisnik predmeta prvostupanjskoga postupka s podruja geodetske izmjere i kata-
42
Izvjetaj o radnim zadacima i poslovima Geodetske uprave Beli Manastir, br. 35/1-1997.
43
Rjeenje, br.10/1-1994.
Odluka o zabrani sklapanja ugovora o prijenosu

svojine izmeu pripadnika razliitih naroda
ili nacionalnih manjina, 1992. g.
stra zemljita i Djelovodnik sa sljedeim popisima akata: 1. propisi i izvodi posjedovnih listova, uvjere-
nja, kopija katastarskih planova, prijepisi ovjere terenskih elaborata; 2. zahtjevi za geodetske usluge i
poseban nain premjeravanja zemljita; 3. otpisno-pripisni akti; 4. putni nalozi; 5. povezivanje posjeda;
6. akti Radne zajednice; 7. katastar vodova; 8. evidenciju naselja, ulica i kunih brojeva; 9. evidenciju
izdanih podataka geodetske izmjere.
Iz dokumenata je vidljivo da je Geodetska uprava donijela Odluku o zabrani sklapanja, ovjeravanja i
provoenja svojine izmeu pripadnika razliitih naroda ili nacionalnih manjina,44, kojom je Izvrni savet
Optine Beli Manastir zabranio sklapanje, ovjeru i provedbu ugovora kojom se obavlja prijenos svojine
44
Odluka, br. IS-55/1-1992.
na nepokretnoj imovini. Ta Odluka proslijeena je u institucije: Osnovni sud, Uprava za katastar i Sekre-
tarijat za optu upravu.
U nadlenosti poslova Geodetske uprave bilo je i izdavanje takozvanih Ovlatenja, kojim se radniku
Uprave nalagala potreba izvravanja popisa korisnika kua i zemljita u naseljima na podruju Optine
Beli Manastir, odnosno cijele Baranje.45
Geodetska uprava Beli Manastir u 1992. godini bavila se i poslovima sklapanja ugovora o zakupu
poljoprivrednoga i graevinskog zemljita kao i naputenoga poljoprivrednog zemljita i gospodarskih
objekata koji su se nalazili u istome okruenju, a iji je vlasnik bila Optina Beli Manastir. Za potrebe
davanja naputenoga poljoprivrednog zemljita na koritenje bila je osnovana i posebna Komisija za
provoenje javnoga nadmetanja za davanje na privremeno koritenje i u zakup naputenoga poljopri-
vrednog zemljita prema Statutu Optine Beli Manastir. 46 Poslove je obavljao odreeni geodet koji je bio
istovremeno zaposlenik takozvanoga optinskog katastra, ali i lan Komisije.
Iz skupine Izvjea o radu Uprave u 1993. i 1994. godine vidljivo je da je rijeila 357 predmeta uprav-
noga postupka i 142 predmeta neupravnoga postupka. Zanimljivo je da je u tijeku 1993. godine izvreno
trasiranje ceste Zmajevac Batina i poslovi terenskoga premjera parcelacije drutvenoga vlasnitva u k.
o. Batina radi dodjele posjednika ije su parcele izuzete za cestu kao i geodetska izmjera radi ekspropri-
jacije zemljita za izgradnju kanala za dovod vode do Tvornice eera Beli Manastir. Takoer je izvren i
Popis korisnika47 zemljita i kua danih na koritenje doseljenih osoba u 19 katastarskih opina s podat-
cima o slobodnome zemljitu mjesnim zajednicima48 u vezi s njegovom dodjelom. U istome razdoblju
okonani su i poslovi izrade popisa za sve 32 katastarske opine na podruju opine Beli Manastir, ali i
zavreni poslovi kartiranja49 i obrauna povrina kanala za dovod vode do Tvornice eera Beli Manastir
u duini od 2,8 kilometara.
45
Ovlatenje, br. 40/1-1994.
46
Slubeni glasnik Optine Beli Manastir 1/93.
47
Popis povrina dodjeljenoga i slobodnoga zemljita po k. o. i mjesnim zajednicama, stanje na dan 7. veljae 1996. g., br. spisa
14/1996.
48
Mjesna je zajednica administrativna jedinica koja je preuzeta iz sustava SR Hrvatske, a kojom se koristi upravna paravlast u
svojoj organizaciji vlasti. Ustavom iz 1963. godine (NN 15/63) mjesna je zajednica definirana kao oblik mjesne samouprave
za podruje opine ili grada. Mjesne se zajednice osnivaju kao samoupravne zajednice graana glede uea i suradnje
graana u rjeavanju pitanja od zajednikoga interesa i neposrednoga odluivanja o poslovima od vanosti za razvoj naselja,
kao i radi organiziranja i unaprjeivanja komunalnih, socijalnih, zdravstvenih, kulturnih i drugih djelatnosti koji neposredno
slue zadovoljavanju potreba svakodnevnoga ivota obitelji, domainstva i radnoga ovjeka. Mjesne zajednice osnivaju se za
pojedina mjesta, sela i druga naselja ili dijelove grada na podruju opine. Statutom opine odreivao se nain osnivanja
mjesnih zajednica i njihovi zadatci. Organizacija, poslovi i nain rada mjesnih zajednica te prava i dunosti mjesnih organa
utvrivao se statutom mjesne zajednice u skladu sa statutom opine. Prema sauvanome Popisu poljoprivrednog zemljita
po katastarskim opinama i mjesnim zajednicama (br. spisa 14/1996.) u 1996. godini na podruju Baranje bilo je 39 mjesnih
zajednica.
49
Pojam kartiranja definiran je kao tona grafika konstrukcija i dosljedan grafiki prikaz izmjerenih ili na drugi nain
odreenih objekata pomou kartografskih znakova. URL:www.dgu.hr. (2. 9. 2016.).
Takoer, iz Naredbe50 vidljivo je da je Geodetska uprava kao redoviti posao obavljala i dodjelu zemlji-
ta zainteresiranim korisnicima koji su se trenutano nali na podruju Baranje.
Geodetska uprava Beli Manastir bila je 1995. godine za potrebe Optinskog taba civilne odbrane i
zatite Beli Manastir duna izraditi karte naselja za sljedea podruja: Beli Manastir s okolicom, Kneevo
s okolicom, Kneevi Vinogradi s okolicom, Darda s okolicom te kartu regije Baranje s dispozicijama
naselja i cesta. Iz spisa je vidljivo da su karte bile izraene u mjerilima 1 : 5000 i 1 : 200 000.51
Prema Uredbi o kancelarijskome poslovanju organa dravne uprave i Uputstva o kancelarijskom
poslovanju organa dravne uprave52 direktor Uprave donio je Rjeenje53 u 1996. godini prema kojemu su
voeni: Upisnik predmeta prvostupanjskoga upravnog postupka s podruja geodetskoga premjera i
katastra zemljita i skraeni Djelovodnik sa sljedeim popisima akata: 1. prijepisi i izvodi iz katastarskoga
operata posjedovnih listova, uvjerenja, kopije katastarskih planova, prijepisi i ovjere terenskih elaborata,
2. zahtjevi za geodetskim uslugama i premjeravanju zemljita, 3. otpisno-pripisni akti, 4. putni nalozi, 5.
evidencije izdanih podataka o geodetskome premjeru, 6. katastar vodova, 7. evidencija o naseljima, uli-
cama i kunim brojevima, 8. evidencija o davanju na privremeno koritenje i u zakup naputenog poljo-
privrednoga zemljita.
Iz Izvjea Geodetske uprave za razdoblje od 1. 1. 1996. do 25. 3. 1996. o dodjeli naputenoga poljo-
privrednog zemljita saznajemo i podatke o broju domainstava za koje je Uprava sklopila ugovor te za
koja je mjesta i naselja bila zainteresirana. Tako je uglavnom bio znatniji interes kuanstva za vea naselja
kao to su Beli Manastir, Branjin Vrh, Darda i Popovac, dok za manja mjesta kao to su Bolman, Branjina,
Jagodnjak, Kamenac, Kopaevo, Kozarac, Podolje, Suza, umarina, Torjanci i Vardarac nije bilo zaintere-
siranih za koritenje poljoprivrednim zemljitem.54
Moemo zakljuiti da o radnim obvezama, poslovima i znaenju Geodetske uprave Beli Manastir
uglavnom saznajemo iz skupine dobro sauvanih izvjea po godinama. U sadraju izvjea posebno se
naglaava njezina djelatnost i posebna vanost za Republiku Srpsku Krajinu, Optinu Beli Manastir, gra-
dove i naselja na podruju nadlenosti.
Nain odlaganja spisa (kod stvaratelja) u pismohrani Optine Beli Manastir

i Geodetskoj upravi Beli Manastir
Optina Beli Manastir donijela je Plan55 brojanih oznaka za sve organe uprave koji su bili u primjeni
od 9. rujna 1991. godine, a odnose se na sljedee:
50
Naredba o postupanju sa zasijanim poljoprivrednim zemljitem vlasnika koji su trajno napustili Baranju, br. IS-96/7-1995.
51
Zahtjev za dostavu karata Baranje, br. 6-9/02-1995.
52
53
Rjeenje Geodetskoj upravi Beli Manastir o voenju popisa predmeta upravnog i neupravnog postupka, br.10/1-1996.
54
Izvjetaj o dodjeli naputenog poljoprivrednog zemljita, br. 14/3-1996.
55
Plan brojanih oznaka, br.01-1/1-1991.
S struna sluba Skuptine i Izvrnog saveta

01 Sekretarijat za optu upravu i drutvene slube
02 Sekreatrijat za privredu
03 Sekretarijat za narodnu odbranu
04 Sekretarijat za financije
05 Uprava za katastar
06 tab teritorijalne odbrane.
Svaki organ uprave opet je donosio svoj zaseban plan brojanih oznaka, ovisno o svojemu unutra-
njem ustrojstvu. Tako je na primjer Sekretarijat za optu upravu i drutvene slube u 1992. godini na
temelju Zakona o dravnoj upravi 56 Uredbe o kancelarijskom poslovanju organa uprave57 i Uputstva o
kancelarijskom poslovanju organa uprave 58 donio vlastiti Plan brojanih oznaka u Sekretarijatu Optine
Beli Manastir.59 U Planu su odreene sljedee brojane oznake: 01 opi poslovi, 02 drutvene djelat-
nosti, 03 borako-invalidska zatita, 04 personalni poslovi, 05 sluba za pomono-tehnike i rau-
novodstvene poslove, 06 Matiar Beli Manastir: 06,1 Beli Manastir, 06,2 Branjin Vrh eerana, 06,3
umarine irine, 06,4 Lu; 07 Mjesna kancelarija Popovac (Popovac, Kneevo, Branjina, Podolje),
08 Mjesna kancelarija Batina (Batina, Dra, Gaji, Topolje, Duboevica); 09 Mjesna kancelarija
Jagodnjak (Jagodnjak, eminac); 10 Mjesna kancelarija Bolman (Bolman, Majke Mee, Baranjsko
Petrovo Selo , Novi Bezdan, Torjanci, Petlovac, Zeleno Polje); 11 Mjesna kancelarija Darda (Darda,
Bilje, Kopaevo, Vardarac); 12 Mjesna kancelarija Kneevi Vinogradi (Kneevi Vinogradi, Kamenac,
Kotlina, Grabovac, Zmajevac, Suza, Lug); 13 Mjesna kancelarija Karanac (Karanac, Kozarac). Odre-
eni su i jedinstveni popisi akata u mjesnim kancelarijama: 01 izvodi iz Matine knjige roenih, 02
izvodi iz Matine knjige umrlih, 03 izvodi iz Matine knjige vjenanih, 04 uvjerenje o dravljanstvu.
Na primjer, spis koji je nastao radom mjesne kancelarije na svojemu je omotu imao sljedee oznake:
01-10/5-123/1-1992.
Obrazloenje:
01 oznaka sekretarijata
10 Mjesna kancelarija Bolman
5 podruje mjesta Torjanci
123 osnovni broj predmeta
1 broj akata u predmetu
1992. godina nastanka spisa.
56
Slubeni glasnik opine Beli Manastir 52/89, 55/89, 24/90, 37/90 i 6/90.
57
Isto, 18/81, 24/81, 29/82 i 7/90.
58
Isto, 51/83, 48/87 i 11/90.
59
Plan brojanih oznaka u Sekretarijatu za optu upravu i drutvene slube, Optina Beli Manastir, br. 01-219/1-1991.
U zaglavlju spisa je peat sa sljedeim sadrajem:

Republika Srpska Krajina
Optina Beli Manastir
Sekretarijat za optu upravu i drutvene slube
Mjesna kancelarija Bolman.
Spisi su odlagani na upravni i neupravni postupak prema organizacijskoj jedinici, odnosno sekretari-
jatu ili upravi, a unutar svake organizacijske jedinice prema rednome broju i godini. Tako je Sekretarijat
za optu upravu i zajednike slube Optine Beli Manastir na omotu spisa UP postupka imao oznaku, na
primjer: 01 broj organizacijske jedinice (sekretarijata ili slube)
219 osnovni broj predmeta
1 broj akata u predmetu
1991. godina nastanka spisa
predmet sadraj i kratki opis.
No isto tako vidljivo je da se na zaglavlju spisa ne nalazi ni urudbeni broj ni klasifikacijska oznaka,
nego samo osnovni broj. Za primjer izdvajamo spis o preregistraciji Nogometnoga saveza Opine Beli
Manastir u Fudbalski savez Optine Beli Manastir.
Na omotu spisa nalaze se sljedei podatci (primjer):
UP/I-01-01-1/1992
Naziv organa ig: opti poslovi
oznaka upravnog postupka prvog stupnja: UP/I
signatura organizacijske jedinice: 01
oznaka poslova, djelatnost ili slube unutar organizacijske jedinice: 01
osnovni broj predmeta: 01
broj akata u predmetu: 1
godina nastanka spisa: 1992
kratak opis te sadraj predmeta: Fudbalski savez optine BM rjeenje o registraciji
U zaglavlju je spisa podatak o slubenome nazivu paraupravne vlasti i osnovni broj. Primjer: UP/I-
01-01-1/-1992.
Na isti je nain i Geodetska uprava Beli Manastir odlagala svoje spise. Tako su na omotu spisa bili
sljedei podatci (primjer):
Naziv organa ig: Geodetska uprava Beli Manastir
Signatura organizacijske jedinice: 01
Broj spisa: 12/1-1994.
Predmet: Spisak radnika za isplatu MP
U zaglavlju spisa su sljedei podatci (primjer):

Optina Beli Manastir
Geodetska uprava
Broj spisa: 70/2-1995.
Beli Manastir, 12. 10. 1995. g.
Unutar organizacijske jedinice spisi su odlagani prema rednome broju, stoga moemo zakljuiti da je
nain odlaganja spisa kod stvaratelja najsliniji sustavu uredskoga poslovanja u Republici Hrvatskoj
nakon 1945. godine, odnosno razdoblju do 1957 godine koje oznaava evidentiranje spisa prema rednim
brojevima.
Zakljuak
Od posebne je vanosti za Dravni arhiv u Osijeku preuzimanje gradiva stvaratelja paraupravne vlasti
koji su djelovali za okupacije na podruju Baranje. U preuzetome arhivskom gradivu fondova HR-
DAOS-2143 Optina Beli Manastir i HR-DAOS-2144 Geodetska uprava Beli Manastir, uz dobro sau-
vane osnovne evidencije, moemo pronai i dokumente koji nam pruaju vjerodostojne informacije o
nadlenosti i djelokrugu rada paraupravnih tijela, organizaciji ivota i vlasti, svakodnevnim dogaa-
njima i potrebama stanovnitva u gradovima i mjestima Baranje.
Iako gradivo trenutano nije dostupno i nije sauvano cjelovito, najvie podataka o organizaciji i nad-
lenosti paraupravnih tijela nalazimo u sadraju godinjih izvjea o njihovu radu. Najcjelovitije je sau-
vana dokumentacija Sekretarijata za optu upravu i drutvene slube, Sekretarijata za privredu i financije
te Sekretarijata za urbanizam, stambeno-komunalne, graevinske i imovinsko-pravne poslove Optine
Beli Manastir.Tek arhivistikom obradom ovih arhivskih fondova omoguit e se dostupnost gradiva
koje e posluiti rekonstrukciji aktivnosti paraupravne vlasti na podruju Baranje.
Moemo zakljuiti, izabrani sauvani dokumenti pruaju nam tek djelomian uvid u realnost zbiva-
nja na podruju Baranje u razdoblju 1991. 1997. godine.
Literatura i izvori
1. Ogorec, M., Hrvatski Domovinski rat 1991. 1993. Rijeka : Otokar Kerovani, 1994.
2. Brekalo, M., Suverenitet Republike Hrvatske 1990. 1998. Osijek : Svjetla grada, 2009.
3. Dravni arhiv u Osijeku, Vodi, Osijek, 2007.
4. Glasnik Arhiva Slavonije i Baranje, Osijek, 1993/2.
5. Pravilnik o unutranjoj organizaciji i nainu rada Strune slube Izvrnog saveta Optine Beli
Manastir, Slubeni glasnik optine Beli Manastir 1/93.
6. Poslovnik o radu Skuptine optine Beli Manastir, Slubeni glasnik optine Beli Manastir 9/93.
7. Dravni arhiv u Osijeku, HR-DAOS-2143 Optina Beli Manastir /19911997/.
8. Dravni arhiv u Osijeku, HR-DAOS-2144 Geodetska uprava Beli Manastir /19911997/.
Summary
The Fonds of Para-Administrational Authorities in the Osijek State Archives

With the success of the Peaceful Reintegration od the Croatian Danubian region at the beginning of
1998, the territories of Eastern Slavonia, Baranya and Western Syrmia were returned into the constitutional
framework of the Republic of Croatia. That is when the workers of the Osijek State Archives started to collect
information on the state, volume and types of the materials in the formerly occupied areas and then deter-
mined the existence of records created by the institutions that used to operate in the aforesaid areas. Between
1991 and 1997 the Osijek State Archives accessioned the records from the following para-administrational
authorities: the Municipality of Beli Manastir (Republic of Serbian Krajina, Serb District of Slavonia,
Baranya and Western Syrmia) and the Geodetic Administration (Republic of Serbian Krajina, Serb District
of Slavonia, Baranya and Western Syrmia, the Municipality of Beli Manastir).
Although the archival materials were not entirely preserved, the information on the organisation and
competences of the para-administrational bodies can be mainly found in the contents of their annual reports.
The most preserved are the documents of Office of the Secretary for the Administration and Social Services,
the Office of the Secretary for the Economy and Finances and the Office of the Secretary for Urbanism,
Housing-Communal, Construction and Property Affairs of the Municipality of Beli Manastir. By archival
processing of the aforementioned fonds the materials will become accessible and they will help the recon-
struction of the activities of the para-administrational authorities in Baranja.
Since the records of these fonds did not undergo the archival processing, the author of this article exam-
ined the materials by using the record lists and registers and made a selection of the most significant records
that reveal and illustrate the competences and functions of the para-administrational bodies. These docu-
ments also provide an insight into political and social circumstances on the territory of the occupied Baranya.
Keywords: Peaceful Reintegration, Croatian Danubian Region, archival materials, local authority fonds
Melita Ronevi
Dravni arhiv u Osijeku
Organizacija sudbene vlasti

na okupiranom podruju istone Hrvatske
u razdoblju od 1991. do 1997. godine
Struni rad UDK 347.97./99(497.541)1991/1997
930.253:347.9(497.541)1991/1997(093.2)
Srpskom okupacijom Baranje, istone Slavonije i zapadnoga Srijema 1991. godine, tijekom Domovin-
skoga rata, uspostavljena je na okupiranome podruju Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, a
potom Republika Srpska Krajina. Na tome su podruju srpske okupacijske vlasti derogirale Ustav Republike
Hrvatske kao i sve njezine zakonske i podzakonske akte te organizirale i uspostavile svoju sudbenu vlast.
U radu se daje prikaz pravosudnih tijela koja su djelovala na okupiranim podrujima istone Hrvatske
u razdoblju od 1991. do 1997. godine. Podrobnije su prikazani Okruni sud u Belom Manastiru i Optinski
sud za prekraje u Belom Manastiru, ije je dijelove gradiva preuzeo Dravni arhiv u Osijeku. O preosta-
lome nepreuzetom gradivu navedenih sudova Dravni arhiv u Osijeku slubeno nema saznanja.
Dovretkom mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske
15. sijenja 1998. godine prestala je egzistirati paradravna tvorevina Republika Srpska Krajina, a time i
njezin pravni sustav.
Kljune rijei: Baranja, Beli Manastir, srpska okupacija, Republika Srpska Krajina, sudbena vlast, sud
Uvod
Republika Hrvatska bila je izloena agresiji pobunjenih Srba u Hrvatskoj uz pomo Jugoslavenske
narodne armije (JNA) i vojnih i paravojnih postrojbi iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Domo-
vinski rat uslijedio je kao odgovor na nametnutu agresiju, a u svrhu zatite neovisnosti i cjelovitosti
Republike Hrvatske.
Nakon viestranakih izbora odranih u travnju i svibnju 1990. godine dio srpskoga stanovnitva u
Hrvatskoj otkazao je poslunost novoizabranim hrvatskim vlastima na elu s dr. Franjom Tumanom. U
kolovozu 1990. godine na iremu kninskom podruju izbija takozvana balvan-revolucija. Hrvatska drava
bila je prisiljena na obranu. Oruani sukobi poeli su u oujku 1991. godine, a uz postupno otvoreno pri-
klanjanje JNA-a srpskim pobunjenicima, od kolovoza 1991. godine prerasli su u izravnu agresiju iz Srbije.
Istonoslavonsko ratite obuhvaalo je podruje tadanjih opina Beloga Manastira, Osijeka, Vin-
kovaca, Vukovara. To je podruje zbog svojega poloaja, blizine granice sa Srbijom, agresoru bilo od
112 M. Ronevi, Organizacija sudbene vlasti na okupiranom podruju istone Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1997. godine
iznimne strateke vanosti. Naime, osvajanje najistonijeg dijela Hrvatske omoguilo bi srpskomu agre-
soru nesmetan ulazak u Hrvatsku i daljnje napredovanje prema zapadu.1 Tu je Hrvatska bila izloena
izravnoj agresiji iz Srbije. Tenkovi JNA-a su iz Vojvodine preko mosta kod Batine dana 3. srpnja 1991.
godine uli i zauzeli Baranju. Okupirali su i Aljma, Erdut, Dalj, Ilok, a nakon viemjesenih borbi srpski
je agresor uao u grad Vukovar.
Srpskom okupacijom Baranje, istone Slavonije i zapadnoga Srijema 1991. godine, tijekom Domovin-
skoga rata, uspostavljena je na okupiranome podruju tzv. Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni
Srem, koja zatim osnivanjem Republike Srpske Krajine u prosincu 1991. godine ulazi u njezin sastav i
postaje jedna od njezinih triju oblasti. Na tome su podruju srpske okupacijske vlasti derogirale Ustav
Republike Hrvatske, a time i sve njezine zakonske i podzakonske akte. Ubrzo je uslijedilo donoenje
vlastitih zakona.

Na drugom zasjedanju takozvane Velike narodne skuptine, koje je odrano 25. rujna 1991. godine
donesen je Ustavni zakon Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. On je odredio da su okupi-
rani dijelovi Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema sastavni dijelovi Jugoslavije.2
Na podruju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem trodioba vlasti na zakonodavnu, izvrnu
i sudbenu bila je propisana odredbama toga Ustavnoga zakona. Ustavotvorna i zakonodavna vlast bile su
pod ovlastima Velike narodne skuptine. Prema odredbama Ustavnoga zakona izvrna vlast pripadala je
Vladi Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, koju je birala Velika narodna skuptina. Sudbena
vlast pripadala je sudovima.3
Zakon o sudovima, koji je donesen u rujnu 1991. godine, propisao je da e se na teritoriju Srpske
oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem primjenjivati Zakon o sudovima Republike Srbije iz 1991. godi-
ne.4 Na teritoriju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem bilo je propisano da e se sudovi orga-
nizirati kao sudovi ope mjerodavnosti i privredni sudovi. Tako su sudovi ope nadlenosti bili osnovni
sudovi, vii sudovi i Oblasni sud Srpske oblasti. Privredni sudovi bili su privredni sudovi i vii privredni
sudovi.5 Zakonom je bilo odreeno da e do osnivanja privrednih sudova, poslove pod njihovom mjero-
davnou obavljati posebno odjeljenje pri Viem sudu.6
Najvii sud Srpske oblasti bio je Oblasni sud Srpske oblasti. Za njegovo sjedite Zakon je odredio grad
Vukovar.7
1
Brekalo, M., Suverenitet Republike Hrvatske 1990.-1998. Osijek : Svjetla grada, 2009. Str. 253.
2
Brekalo, M., Suverenitet Republike Hrvatske 1990.-1998. Osijek : Svjetla grada, 2009. Str. 203.
3
Isto.
4
Zakon o sudovima, Dalj, 1991., , l. 1.
5
Isto, l. 2.
6
Isto, l. 12.
7
Grad Vukovar je u vrijeme donoenja ovoga zakona jo uvijek uspjeno odolijevao velikosrpskoj agresiji.
M. Ronevi, Organizacija sudbene vlasti na okupiranom podruju istone Hrvatske u razdoblju od 1991. do 1997. godine 113
Zakonom o privremenoj teritorijalnoj nad-

lenosti sudova8 bila je odreena privremena
teritorijalna mjerodavnost redovnih sudova na
teritoriju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem. Tako su osnovni sudovi: Osnovni
sud u Belome Manastiru za podruje Baranje te
Osnovni sud u Vukovaru s privremenim sjedi-
tem u Dalju za teritorij Slavonije i Zapadnog
Srema.9 Mjerodavnost Viega suda imat e Vii
sud s privremenim sjeditem u Belome Mana-
stiru.10 Oblasni sud Srpske oblasti u Vukovaru
imao je privremeno sjedite u Dalju.11 Zakon je
omoguio Vladi da, s obzirom na okolnosti
koje su vladale na podruju Srpske oblasti, svo-
jom odlukom moe mijenjati sjedite pojedinih
sudova.
Uz te sudove na teritoriju Srpske oblasti Sla-
vonija, Baranja i Zapadni Srem prekrajni postu-
pak vodili su osnovni sudovi za prekraje i Obla-
sni sud za prekraje sa sjeditem u Vukovaru.12
Zakonom o sudovima za prekraje bilo je
predvieno da e, do organiziranja Oblasnoga
suda za prekraje poslove pod njegovom mjero-
davnou obavljati posebno Vee Viega suda sa
sjeditem u Belome Manastiru.13 Rjeenje o poetku rada Viega suda s privremenim
Takoer je propisano da se na podruju Srp- sjeditem u Belome Manastiru od 31. 10. 1991. g.
ske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem pri-
mjenjuje Zakon o prekrajima, kao i drugi propisi Republike Srbije, koji reguliraju rad sudova za prekr-
aje.14 Odreeno je da e se ti propisi primjenjivati do donoenja vlastitih propisa.15
8
Zakon o privremenoj teritorijalnoj nadlenosti sudova, Dalj, 1991.
9
Isto, l. 2.
10
Isto, l. 3.
11
Isto, l. 4.
12
Zakon o sudovima za prekraje, Beli Manastir, 1991., l. 2.
13
Isto, l. 6.
14
Isto, l. 3.
15
Isto, l. 4.
Na podruju Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem funkciju javnoga tuilatva obavljala su
javna tuilatva, via javna tuilatva i oblasni javni tuilac. Tako je djelovalo Osnovno javno tuilatvo
Beli Manastir sa sjeditem u Belome Manastiru, Osnovno javno tuilatvo Vukovar s privremenim sje-
ditem u Dalju, Vie javno tuilatvo s privremenim sjeditem u Belome Manastiru, Oblasno javno tui-
latvo Vukovar s privremenim sjeditem u Dalju. Teritorijalna mjerodavnost javnih tuilatava bila je
odreena u skladu s teritorijalnom mjerodavnou sudova. Na podruju Srpske oblasti primjenjivao se
Zakon o javnome tuilatvu Republike Srbije prema odredbama Zakona o javnome tuilatvu, koji je
donijela Srpska oblast.16

Spajanjem Srpske autonomne oblasti Krajine, Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Srp-
ske oblasti Zapadna Slavonija u Republiku Srpsku Krajinu 19. prosinca 1991. godine dolazi do nove
organizacije pravosudnih tijela koja su djelovala na okupiranim podrujima Republike Hrvatske.
Sudovi i druga pravosudna tijela na podruju Republike Srpske Krajine osnovani su i djelovali su u
skladu s Ustavom Republike Srpske Krajine, na temelju Zakona o sudovima17, Pravilnika o unutarnjemu
poslovanju sudova (Sudskog poslovnika)18, Uredbe sa zakonskom snagom o teritorijalnoj nadlenosti
sudova kao i drugih propisa koje su donijele srpske okupacijske vlasti.19
Zakonom o sudovima na podruju tzv. Republike Srpske Krajine osnovani su sudovi opte nadleno-
sti i privredni sudovi.
Sudovi opte nadlenosti bili su:
1) optinski sudovi
2) okruni sudovi
3) Vrhovni sud Republike Srpske Krajine.
Privredni sudovi bili su:
1) privredni sudovi
2) Vii privredni sud.20
Optinski sud se osniva za teritoriju jedne ili vie optina. Okruni sud se osniva za podruje dva li
vie optinskih sudova. Privredni sud se osniva za teritoriju vie optina. Vii privredni sud se osniva za
teritoriju Republike Srpske Krajine.21 Vrhovni sud sa sjeditem u Vukovaru bio je najvii sud u Republici
Srpskoj Krajini.22
16
Brekalo, M. Suverenitet Republike Hrvatske1990.-1998. Osijek : Svjetla grada, 2009. Str. 205.
17
Zakon o sudovima, Slubeni glasnik RSK 4/92.
18
Pravilnik o unutarnjem poslovanju sudova (Sudski poslovnik), Slubeni glasnik RSK 13/92.
19
Usp. Zakon o sudovima l. 66., Slubeni glasnik RSK 4/92.
20
Zakon o sudovima, Slubeni glasnik RSK 4/92., l. 8.
21
Isto, l. 9.
22
Isto, l.10.
Na podruju Republike Srpske Krajine djelovalo je 16 optinskih sudova:

1. Optinski sud u Belom Manastiru, za teritorij Optine Beli Manastir
2. Optinski sud u Benkovcu, za teritorij Optine Benkovac
3. Optinski sud u Vojniu, za teritorij Optina: Vojni, Slunj, Krnjak Tuilovi
4. Optinski sud u Vrginmostu, za teritorij Optine Vrginmost
5. Optinski sud u Vukovaru, za teritorij Optina: Vukovar, Dalj, Mirkovci i Tenja
6. Optinski sud u Glini, za teritorij Optine Gline
7. Optinski sud u Graacu, za teritorij Optine Graac
8. Optinski sud u Dvoru na Uni, za teritorij Optine Dvor na Uni
9. Optinski sud u Donjem Lapcu, za teritorij Optine Donji Lapac
10. Optinski sud u Kninu, za teritorij Optine Knin
11. Optinski sud u Korenici, za teritorij Optina: Korenica i Plaki
12. Optinski sud u Kostajnici, za teritorij Optina: Kostajnica i aprag
13. Optinski sud u Obrovcu, za teritorij Optine Obrovac
14. Optinski sud Okuani, za teritorij Optine Okuani
15. Optinski sud Pakrac, sa privremenim seditem u Okuanima, za teritorij Optina: Pakrac, Gru-
bino Polje, Podravska Slatina i Daruvar
16. Optinski sud u Petrinji, za teritorij Optine Petrinja.23
Okruni sudovi bili su:
1. Okruni sud u Belom Manastiru, za podruja optinskih sudova u Belome Manastiru i Vukovaru
2. Okruni sud u Glini, za podruja optinskih sudova u Vojniu, Vrginmostu, Glini, Dvoru na Uni,
Kostajnici, Okuanima i Petrinji
3. Okruni sud u Kninu, za podruja optinskih sudova u Benkovcu, Graacu, Donjemu Lapcu,
Kninu, Korenici i Obrovcu
4. Okruni sud u Pakracu, s privremenim seditem u Okuanima, za podruja Okrunoga suda u
Pakracu.
Zakon o prekrajima24 iz 1992. godine normirao je u svojim odredbama opi dio materijalnoga prekr-
ajnoga prava, prekrajni postupak, kao i organizaciju tijela za voenje prekrajnoga postupka.
Kao tijela ovlatena za voenje prekrajnoga postupka, Zakon je ustanovio za prvostupanjski postu-
pak optinske (opinske) sudove za prekraje, a za drugostupanjski postupak Republiki sud za prekraje
sa sjeditem u Kninu.
23
Uredba sa zakonskom snagom o teritorijalnoj nadlenosti sudova, Knin, 1993., l. 2.
24
Zakon o prekrajima, Slubeni glasnik RSK 4/92.
Optinski sudovi za prekraje i Republiki

sud za prekraje ustanovljeni su kao samostalni
pravosudni organi Republike Srpske Krajine.
U Republici Srpskoj Krajini u 1992. godini
postojalo je 14 optinskih sudova za prekraje i
to u Kninu, Benkovcu, Obrovcu, Graacu, Kore-
nici, Donjemu Lapcu, Slunju, Vojniu, Glini,
Dvoru, Petrinji, Belome Manastiru, Vukovaru i
Krnjaku.
Okruni sud u Belom Manastiru

Okruni sud u Belom Manastiru djelovao je u
razdoblju od 1991. do 1997. godine za srpske
okupacije istonih hrvatskih podruja. Sjedite
djelovanja bilo mu je u Belome Manastiru. Zapo-
eo je s radom 4. studenoga 1991. godine pod
nazivom Vii sud sa privremenim seditem u
Belom Manastiru25, a proglaenjem Republike
Srpske Krajine u prosincu 1991. godine nastavlja
s radom kao Okruni sud u Belome Manastiru.
Rjeenjem Ministarstva pravosua26 i uprave
Srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem
iz listopada 1991. godine bila je odreena mjero-
Izvjee o radu Republikoga suda za prekraje Knin davnost Viega suda u Belome Manastiru:
za prvih est mjeseci 1992. godine. Vii sud u Belom Manastiru duan je voditi
drugostepeni postupak za Osnovni sud Vukovar
sa privremenim seditem u Dalju i Osnovni sud u Belom Manastiru, te prvostepeni postupak, kada je za
to zakonom odreena nadlenost Vieg suda, za itavo podruje Srpske oblasti Slavonija, Baranja i
Zapadni Srem.
Stvarna nadlenost Vieg suda odreuje se odredbom lana 31. Ustavnog zakona Srpske oblasti,
odredbom lana 1 i 2 Zakona o sprovoenju Ustavnog zakona, Zakona o privremenoj teritorijalnoj nad-
lenosti sudova, Zakona o sudovima, svi usvojeni na Velikoj Narodnoj Skuptini.
25
Rjeenje Ministarstva pravosua i uprave tzv. Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, broj: 58/91-5 od 31. 10.
1991.
26
Tada je sjedite Ministarstva pravosua i uprave bilo u okupiranome Erdutu.
U okviru Vieg suda, u skladu sa lanom 12.

Zakona o sudovima do osnivanja privrednih
sudova, deluje posebno odelenje, koje obavlja
poslove iz nadlenosti Privrednih sudova.
U okviru Vieg suda, u skladu sa lanom 6.
Zakona o sudovima za prekraje, do formiranja
Oblasnog suda za prekraje, deluje posebno Vee,
koje obavlja poslove iz nadlenosti Oblasnog
suda za prekraje.
U okviru Vieg suda deluje Istrani sudac,
Prijamni tambilj Okrunoga suda
koji na celokupnom podruju Srpske oblasti
u Belom Manastiru, 1992. g.
postupa u sluajevima, ije reavanje spada u
nadlenost Vieg suda.27
Okruni sud u Belome Manastiru bio je teritorijalno mjerodavan za podruja opinskih sudova u
Belome Manastiru i Vukovaru.
Okruni sud u Belom Manastiru djelovao je kao prvostupanjski i drugostupanjski sud u kaznenim te
kao drugostupanjski sud u graanskim i prekrajnim predmetima, a njegovo Privredno odelenje djelo-
valo je kao trgovaki sud. Prema Zakonu o sudovima na podruju tadanje Republike Srpske Krajine:
Okruni sud je nadlean:
1) da odluuje o albama protiv odluka optinskih sudova donetih u prvom stepenu;
2) da u prvom stepenu sudi:
a) za krivina dela za koja je zakonom predviena kazna zatvora preko deset godina zatvora ili
smrtna kazna; za krivina dela odavanja dravne tajne, pozivanja na nasilnu promenu ustav-
nog ureenja; izazivanja nacionalne, rasne i verske mrnje, razdora ili netrpeljivosti; povrede
teritorijalnog suvereniteta; udruivanja radi neprijateljske delatnosti; organizovanja grupe i
podsticanja na izvrenje genocida i ratnih zloina; povrede ugleda drave i meunarodne
organizacije; povrede ravnopravnosti u vrenju privredne delatnosti, stvaranja monopolisti-
kog poloaja i izazivanja poremeaja na tritu, nelojalne konkurencije u poslovima spolj-
notrgovinskog prometa; krenja zakona od strane sudije; odavanja slubene tajne; ugroava-
nja bezbednosti leta vazduhoplova; neovlaene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih
droga i omoguivanja uivanja opojnih droga; napada na slubeno lice u vrenju poslova
bezbednosti; ubistva na mah; navoenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu; silova-
nja; i krivino delo primanja mita;
27
Rjeenje Ministarstva pravosua i uprave tzv. Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, broj: 58/91-5 od 31. 10.
1991.
b) za krivina dela za koja je posebnim zakonom odreena nadenost okrunog suda;

c) za krivina dela iji su izvrioci maloletnici;
3) sprovodi istragu za krivina dela za koja je zakonom odreena nadlenost okrunog suda;
4) reava o albama protiv reenja istranog sudije i prigovoru protiv optunice za krivina dela iz
nadlenosti okrunog suda;
5) sudi sporove iz autorskog prava, kao i sporove koji se odnose na zatitu ili upotrebu pronalazaka,
uzoraka i modela ili igova ili prava na upotrebu firme;
6) odluuje u sporovima, radi ispravke informacija objavljenih u sredstvima javnog informisanja;
7) odluuje o zakonitosti konanih upravnih akata Republikog fonda penzijsko-invalidskog osigu-
ranja prema prebivalitu osiguranika, odnosno korisnika prava, kao i o zakonitosti konanih
upravnih akata za koje nije nadlean drugi sud;
8) odluuje o predlogu za zatitu sloboda i prava utvrenih Ustavom ako su takve slobode i prava
povreena radnjom slubenog lica u organu uprave, odnosno odgovornog lica u preduzeu, kad
nije obezbeena druga sudska zatita;
9) odluuje o priznavanju i izvravanju stranih sudskih odluka osim onih za koje je nadlean pri-
vredni sud;
10) da odluuju o zahtevu za brisanje osude na osnovu sudske odluke i po molbi za prestanak mera
bezbednosti ili za prestanak pravne posledice osude koja se odnosi na zabranu sticanja odreenog
prava, ako je osudu ili meru izrekao;
11) sprovodi postupak i odluuju o molbi za izdavanje okrivljenih i osuenih lica;
12) reava sukobe nadlenosti izmeu optinskih sudova na svom podruju;
13) odluuje o drugim stvarima i vre druge poslove odreene zakonom.28
Zakon o sudovima takoer je definirao obavljanje poslova u mjerodavnosti privrednih sudova do
njihova osnivanja:
Organiziranje privrednih sudova po odredbama ovog zakona sprovee se najkasnije do 31. decem-
bra 1993. godine. Do osnivanja privrednih sudova poslove njihove nadlenosti obavljat e posebno ode-
ljenje pri okrunom sudu.29
Privredno odelenje Okrunog suda u Belom Manastiru koje je djelovalo kao trgovaki sud, upisivalo
je poduzea i druge pravne subjekte u sudski registar, vodilo postupke steaja i likvidacije, odluivalo o
prijedlozima za izdavanje platnih naloga te odluivalo u predmetima privrednih prijestupa.
Okruni sud u Belom Manastiru prestao je postojati krajem 1997. godine.
28
Zakon o sudovima, Slubeni glasnik RSK 4/92, l. 14.
29
Isto, l. 69.
Dio gradiva Okrunog suda u Belom Manastiru iz

razdoblja od 1991. do 1997. godine u koliini od cca 28
d/m preuzeo je Dravni arhiv u Osijeku 2000. godine.
Bila je rije o gradivu nastalome radom takozvanoga Pri-
vrednog odelenja istoga suda, koje je djelovalo kao trgo-
vaki sud. To gradivo upisano je u knjigu akvizicija
Dravnoga arhiva u Osijeku pod red. br. 969/00, i to pod
nazivom Okruni sud Republike Srpske Krajine Beli
Manastir Privredno odelenje. Drugi dio gradiva, u koli-
ini od otprilike 11 d/m, upanijski sud u Osijeku predao
je Dravnomu arhivu u Osijeku 10. sijenja 2006. godine
i u knjigu akvizicija upisan je pod red. br. 1262/06.
Nakon preuzimanja gradiva Okrunoga suda u Prijamni tambilj Okrunog suda u Belom
Belome Manastiru iz razdoblja od 1991. od 1997. godine Manastiru, Privredno odelenje, 1992. g.
u Dravnome arhivu u Osijeku formiran je arhivski fond
HR-DAOS-1843 Okruni sud u Belom Manastiru 1991.1997.
Arhivski fond HR-DAOS-1843 Okruni sud u Belom Manastiru 1991.1997.

Preuzeto gradivo arhivskoga fonda Okruni sud u Belom Manastiru 1991.1997. nije u cijelosti sau-
vano. Nedostaju spisi sudske uprave i znatna koliina kaznenih predmeta. O tome preostalome nepreu-
zetom gradivu navedenoga suda Dravni arhiv u Osijeku slubeno nema saznanja.
Veina sauvanoga gradiva pisana je irilinim pismom na srpskome jeziku, uz iznimku manje koli-
ine gradiva iz 1991. i 1992. godine koje je pisano latininim pismom.
Po dovretku arhivistike obrade fond je podijeljen na sljedee serije i podserije:
1. Sudska uprava
1.1. Spisi Su
1.2. Personalna dokumentacija
1.3. Izvjea
2. Financijska dokumentacija
3. Graanski albeni predmeti G
4. Drugostupanjski prekrajni postupak Vp
5. Krivini predmeti30
5.1. Istrage Ki
5.2. Pripremni postupak protiv maloljetnika Kim
30
Krivini se predmeti u hrvatskome pravosuu nazivaju kaznenim predmetima.
5.3. Razni istrani predmeti Kri

5.4. Razni krivini predmeti maloljetnika Krm
5.5. Krivini predmeti K
5.6. Krivini postupak protiv maloljetnika Km
5.7. Razni krivini predmeti Kr
5.8. Krivini predmeti ustupljeni od drugih sudova K-ustup
5.9. Krivini albeni predmeti K
5.10. Predmeti pomilovanja Kp
5.11. Predmeti o kojima je odluivalo izvanraspravno krivino vijee Kv
6. Privredno odjeljenje
6.1. Predmeti upisa u sudski registar Fi
6.2. Platni nalozi Pl
6.3. Parnini predmeti P
6.4. Predmeti izvrenja I31
6.5. Steaj St
6.6. Likvidacije Li
6.7. Privredni prijestupi Pk
6.8. Razni predmeti R
7. Ovjere potpisa Ov I i II.
Arhivski fond sadrava 435 inventarnih jedinica, od toga 63 knjige i 372 arhivske kutije, u koliini od
40 d/m gradiva.
Vanost je toga fonda u tome to sadrava obilje podataka o funkcioniranju parasudbene vlasti na
okupiranim hrvatskim prostorima u razdoblju od 1991. od 1997. godine, podatke o vrstama kaznenih
djela i visinama sankcija i podatke o opim uvjetima ivota i gospodarskoj situaciji za vrijeme okupacije.
Posebice je zanimljivo gradivo Privrednoga odeljenja32, i to predmeti upisa u sudski registar33 jer se u
sudskome registru nalaze podatci o svim gospodarskim subjektima koji su djelovali na okupiranim
podrujima istone Hrvatske, a upisnici i spisi sadravaju vane podatke o gospodarskome ivotu i pri-
vrednim odnosima u tome dijelu Hrvatske za razdoblje od 1992. do 1997. godine.
31
Pod oznakom I izvrenja vode se predmeti koji se u hrvatskome pravosuu oznaavaju oznakom O ovrhe
32
HR-DAOS-1843 Okruni sud u Belom Manastiru 1991. 1997., 6. Privredno odjeljenje. Serija sadrava 26 knjiga i 267
fascikala.
33
HR-DAOS-1843 Okruni sud u Belom Manastiru 1991. 1997. , 6. 1. Predmeti upisa u sudski registar FI, 1992. 1997.
Podserija sadrava 16 knjiga (upisnika, knjiga registarskih uloaka, imenika) i 213 fascikala dosjea pravnih subjekata upisa-
nih u sudski registar.
Optinski sud za prekraje

u Belom Manastiru
Na temelju Zakona o sudovima za prekraje34
od 9. listopada 1991. godine, osnovan je Osnovni
sud za prekraje u Belom Manastiru.35 Sjedite
suda bilo je u Belome Manastiru. Bio je mjero-
davan za voenje prekrajnoga postupka na
podruju Opine Beli Manastir.
Osnivanjem Republike Srpske Krajine Os-
novni sud za prekraje u Belom Manastiru
nastavlja s radom kao Optinski sud za prekraje
u Belom Manastiru.
Optinski sud za prekraje u Belom Mana-
stiru svoje je djelovanje temeljio na Zakonu o
prekrajima iz 1992. godine36, koji je u svojim
odredbama normirao opi dio materijalnoga
prekrajnoga prava, prekrajni postupak, kao i
organizaciju tijela za voenje prekrajnoga po-
stupka.
U okviru stvarne mjerodavnosti suci za pre-
kraje kao administrativno-kazneno tijelo, na
temelju zakona i drugih pravnih akata izricali su
kazne i zatitne mjere. Vodili su prekrajni postu-
pak u prvome stupnju. Izvjee o radu Optinskoga suda za prekraje
Odluke u prekrajnome postupku sud je u Belom Manastiru za 1992. g.
donosio u obliku rjeenja ako odredbama Zakona
o prekrajima za pojedine vrste odluka nije bilo drukije odreeno. Brinuo se o izvrenju mjera i naplati
kazni izreenih rjeenjima o prekrajima i davao graanima pravne savjete iz podruja prekraja.
34
HR-DAOS-2071 Optinski sud za prekraje u Belom Manastiru 1991. 1997., kut. 1., spis Su-35/91.
35
Novoosnovani Osnovni sud za prekraje nastavio je upisivati prekrajne predmete u zateene dotadanje Upisnike. Svi su
takvi upisnici zakljueni 19. kolovoza 1991. godine. Potom su na temelju Ustavnoga zakona Srpske oblasti Slavonija, Bara-
nja i Zapadni Srem i Zakona o sudovima za prekraje osnivali nove Upisnike (u istim knjigama), koji su datirani 4. i 9. stu-
denog. 1991. g.
36
HR-DAOS-2071 Optinski sud za prekraje u Belom Manastiru 1991. 1997., kut. 2., spis Su-86/92.
Optinski sud za prekraje u Belom Manastiru prema Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta imao
je sljedea radna mjesta: trojicu sudaca za prekraje, jednoga referenta za izvrenje kazni i tri daktilo-
grafa. Osnovna podjela bila je na strune djelatnike i daktilografsku slubu37.
Suci su rjeavali prekrajne predmete iz podruja saobraaja S, privrede P, prekraje protiv jav-
noga reda i mira JR, provodili izvrenja prekrajnih kazni i sankcija I, izdavali uvjerenja Uv, obav-
ljali pravnu pomo Pom.
Optinski sud za prekraje u Belom Manastiru o svojemu je radu podnosio izvjea Republikomu
sudu za prekraje u Kninu.
Optinski sud za prekraje u Belom Manastiru prestao je s djelovanjem krajem 1997. godine. Svi upi-
snici Suda zakljueni su dana 30. rujna 1997. godine.
Dravni arhiv u Osijeku preuzeo je dana 29. travnja 2011. godine od Prekrajnoga suda u Belom
Manastiru gradivo Optinskoga suda za prekraje u Belom Manastiru iz razdoblja od 1991. do 1997.
godine. Podatci o preuzimanju gradiva upisani su u knjigu primljenoga arhivskoga gradiva pod rednim
brojem 2 iz 2011. godine.
Po preuzimanju gradiva u Dravnome arhivu u Osijeku formiran je arhivski fond HR-DAOS-2071
Optinski sud za prekraje u Belom Manastiru 1991. 1997.
Arhivski fond HR-DAOS-2071 Optinski sud za prekraje u Belom Manastiru

1991. 1997.
Arhivski fond HR-DAOS-2071 Optinski sud za prekraje u Belom Manastiru 1991. 1997. obu-
hvaa gradivo nastalo kao rezultat djelovanja Optinskog suda za prekraje u Belom Manastiru za oku-
pacije istonih dijelova Hrvatske od 1991. do 1997. godine. Sauvanost gradiva otprilike je oko 90 %.
Gradivo je pisano irilinim pismom na srpskome jeziku.38
Arhivski fond sadrava 214 inventarnih jedinica, od toga 32 knjige i 182 arhivske kutije. Ukupna
koliina dostupnoga gradiva iznosi 20,3 d/m.
Po dovretku arhivistike obrade fond je podijeljen na sljedee serije:
1. Sudska uprava Su
2. Saobraaj S39
3. Privreda P40
4. Javni red i mir JR41
37
Isto, kut. 2., Su-7/93, Izvjetaj o radu Optinskog suda za prekraje od 1. 1. do 31. 12. 1992. g.
38
Tek manjim dijelom na latininome pismu i to preteito gradivo iz 1991. i 1992. godine.
39
Pod oznakom S saobraaj vode se predmeti koji se u hrvatskome pravosuu oznaavaju oznakom SP sigurnost prometa.
40
Pod oznakom P privreda vode se predmeti koji se u hrvatskome pravosuu oznaavaju oznakom G gospodarstvo.
41
Pod oznakom JR - javni red i mir vode se predmeti koji se u hrvatskome pravosuu oznaavaju oznakom JRM javni red i
mir.
5. Izvrenja prekrajnih kazni i sankcija I

6. Razno R
7. Uvjerenja Uv
8. Pravna pomo Pom.
Svakako je najzanimljivija serija sudska uprava42, ije sauvano gradivo daje uvid u djelovanje Optin-
skog suda za prekraje u Belom Manastiru od 1991. do 1997. godine, ali i drugih pravosudnih tijela iz
toga razdoblja. Unutar gradiva nalaze se i brojni podatci o opim uvjetima ivota i gospodarskoj situaciji
za srpske okupacije istone Hrvatske, posebice nakon 1995. godine.
Zakljuno: ponovna uspostava hrvatskih pravosudnih tijela u Hrvatskome Podunavlju

Nakon uspjenih vojno-redarstvenih operacija Bljesak, u svibnju 1995. godine, i Oluja, u kolovozu
1995. godine, Hrvatska vojska oslobodila je u obje operacije otprilike 11 000 km zapadne Slavonije,
Banovine, Korduna, Like i sjevernodalmatinskoga zalea. Pod srpskom okupacijom ostao je jo krajnji
istoni dio Hrvatske Hrvatsko Podunavlje43.
Postalo je oigledno da je projekt Velike Srbije u Hrvatskoj neodriv. Vodstvo pobunjenih Srba pri-
stalo je, ni jednostavno ni lako, na ponuene prijedloge mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja, bez
oruanih sukoba.
Uslijedilo je potpisivanje Temeljnog sporazuma o podruju istone Slavonije, Baranje i zapadnog
Srijema 12. studenoga 1995. godine u Erdutu, poznatog pod nazivom Erdutski sporazum.44 Navedeni
Sporazum odnosio se na mirnu reintegraciju toga podruja u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske.
Razdoblje mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske
trajalo je dvije godine, a slubeno je zavrilo 15. sijenja 1998. godine.
Prestala je egzistirati paradravna tvorevina Republika Srpska Krajina, a time i njezin pravosudni
sustav. Ponovno su uspostavljena hrvatska pravosudna tijela i na tome podruju Republike Hrvatske.
42
Serija sadrava 11 knjiga i 8 kutija spisa.
43
Hrvatsko Podunavlje obuhvaa podruje istone Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema
44
Brekalo, M. Suverenitet Republike Hrvatske1990.-1998. Osijek : Svjetla grada, 2009. Str. 267.
Deklaracija UNTAES-a i Vlade Republike Hrvatske o uvjetima reintegracije pravosua Regije

pod nadzorom UNTAES-a u pravosudni sustav Republike Hrvatske, Zagreb, 30. rujna 1997. godine.
Literatura:
1. Brekalo, M. Suverenitet Republike Hrvatske 1990.-1998. Osijek : Svjetla grada, 2009.
2. Zakon o sudovima, Dalj, 1991.
3. Zakon o sudovima za prekraje, Beli Manastir, 1991.
4. Zakon o privremenoj teritorijalnoj nadlenosti sudova, Dalj, 1991.
5. Zakon o sudovima za prekraje, Slubeni glasnik RSK 4/92
6. Zakon o sudovima, Slubeni glasnik RSK 4/92.
7. Pravilnik o unutarnjem poslovanju sudova (Sudski poslovnik), Slubeni glasnik RSK 13/92.
8. Uredba sa zakonskom snagom o teritorijalnoj nadlenosti sudova, Knin, 1993.
9. Dravni arhiv u Osijeku, HR-DAOS-1843 Okruni sud u Belom Manastiru 1991. 1997.
10. Dravni arhiv u Osijeku, HR-DAOS-2071 Optinski sud za prekraje Beli Manastir 1991. 1997.
Summary
Organization of judicial authority on the occupied territory

of eastern Croatia from the period of 1991 to 1997
Serbian occupation of Baranja, east Slavonia and western Srijem in 1991 during the Croatian War for
Independence led to the establishment of so called Serbian District of Baranja, East Slavonia and Western
Srijem and was then later renamed to so-called Republic of Srpska Krajina. On that territory Serbian occu-
pation forces derogated the constitution of Republic of Croatia as well as all the legal and sublegal acts and
organised and installed their own judicial authority.
This work illustrates all the judicial bodies that were in effect on the occupied territory of eastern Croatia
from the period of 1991 to 1997. We will show in more detail the District Court of Beli Manastir and District
Court for Misdemeanours in Beli Manastir, whose parts of the archives have been given to the State Archives
in Osijek. The importance of the archives lays in the abundance of data about the way the parajudicial
authorities conducted themselves on the occupied territory of Croatia from the period of 1991 to 1997. The
archives contain an abundance of data about general conditions of life and the economic situation during
the Serbian occupation of eastern Croatia, especially after 1995. About the rest of the unattained archives of
the mentioned courts the State archive in Osijek has no formal information.
With the end of the peaceful reintegration of the Croatian Podunavlje in the constitutional-legal system
of Republic of Croatia on 15th of January 1998, the parastate of Republic of Srpska Krajina ceased to exist
and with it the its legal system.
Keywords: Baranja, Beli Manastir, Serbian occupation, Republic of Srpska Krajina, judicial authority,
court
Nataa Mualo
Dravni arhiv u ibeniku
Ratne godine Meunarodnog djejeg festivala

u ibeniku (1991. 1995.)
Struni rad UDK 930.253:7.079-053.2(497.581.2ibenik)1991/1995
930.25(497.581.2ibenik):7.079-053.21991/1995
Nesumnjiva je posebnost ibenske kulture i svojevrsni zatitni znak ibenika ve pedeset godina Meuna-
rodni djeji festival (dalje: MDF), koji je prvi put odran 1958. godine na inicijativu nekolicine zaljubljenika u
umjetnost za djecu, ali se ubrzo prometnuo u veliki i sloeni festivalski mehanizam s meunarodnim karakte-
rom. Ratna zbivanja u razdoblju od 1991. do 1995. godine uvjetovala su organizacijsku i programsku prila-
godbu, ali Festival je neprekinuto djelovao. O djelovanju Festivala za vrijeme Domovinskoga rata doznajemo
iz arhivskoga gradiva u Dravnome arhivu u ibeniku (HR-DAI-101 Centar za kulturu, HR-DAI-102
Meunarodni djeji festival ibenik), fotografskih zbirki ratnih fotoreportera, slubenih fotografa Festivala,
novinskih napisa te iz svjedoanstava stvarnih sudionika festivalskih zbivanja od 1991. do 1995. godine.
Kljune rijei: Meunarodni djeji festival, ibenik, Domovinski rat
1. Uvod
Festival djeteta u ibeniku osnovan je zahvaljujui nekolicini ibenskih entuzijasta 1958. godine kao
manifestacija namijenjena promicanju umjetnikoga stvaralatva za djecu. Od prvoga festivala na kojemu
je sudjelovalo est domaih izvoakih grupa s glazbenim, plesnim, dramskim i lutkarskim programima,
Festival je s vremenom prerastao u vanu kulturnu manifestaciju meunarodnoga karaktera na kojoj su
sudjelovali mnogobrojni izvoai sa svih kontinenata.1
1
Josephine Baker i Petar Ustinov vjerojatno su najzvunija svjetska imena koja su obiljeila sveana otvaranja 1973. i 1974.
godine. HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik. 3.12. Spisi urednika/selektora 13. Jugoslavenskog festivala dje-
teta (dalje: JFD) (1973.). HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik. 3.13. Spisi urednika/selektora 14. JFD-a
(1974.).
Do danas su na festivalskim pozornicama sudjelovali izvoai sa svih kontinenata: Alir, Angola, Argentina, Australija,
Austrija, Belgija, Brazil, Bugarska, Cipar, ehoslovaka, ile, Danska, DDR, DNR Koreja, Egipat, Finska, Francuska, Gana,
Grka, Indija, Irak, Italija, Izrael, Japan, Kanada, Kina, Luksemburg, Maarska, Meksiko, Nizozemska, Norveka, Palestina,
Poljska, Portugal, Rumunjska, SAD, Senegal, Sirija, SR Njemaka (neko iz DDR-a i SR Njemake), Rusija (neko uz Rusiju
i druge zemlje biveg SSSR-a poput Armenije ili Estonije), kotska, panjolska, vedska, Turska, Zimbabve. Poar-Perkovi,
D. Sumarni inventar fonda HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik (1958 ). ibenik, 2013, str. 2, bilj. 2.
128 N. Mualo, Ratne godine Meunarodnog djejeg festivala u ibeniku (1991. 1995.)
Gradivo nastalo radom MDF-a uva se u Dravnome arhivu u ibeniku u fondu HR-DAI-102.
Meunarodni djeji festival ibenik (1958. ) te u zbirci Zavoda za povijest hrvatske knjievnosti, kaza-
lita i glazbe HAZU-a pod nazivom Festival djeteta ibenik ibenik (1958. ); 1958./1999. (Dokumen-
tacija o djelovanju, godinji programi, cedulje, programske knjiice, bilteni, novinski izresci, uvezena
godita biltena i savjetovanja, prigodna izdanja, plakati). Sumarni inventar fonda koji se uva u DAI-ju
izradila je 2013. godine arhivistica Draenka Poar-Perkovi. U tijeku je revizija fonda zbog nedavno
preuzeta gradiva koje se nalazilo u posjedu Hrvatskoga narodnoga kazalita u ibeniku. Fotografije Festi-
vala iz razdoblja Domovinskoga rata DAI-ju su ustupili za potrebe izlobe i monografije ratni fotore-
porteri Stanko Feri, Radovan Goger, Vilson Poli, Dario Perkovi i Ante Barani.
Kao dopunski izvori mogu se upotrebljavati fondovi osnivaa NO Opine ibenik i njezinih slijed-
nika, kao i onih pravnih osoba koje su razmatrale, odobravale i podupirale rad Festivala. U Dravnome
arhivu u ibeniku kao dopunski izvor moe posluiti gradivo fonda HR-DAI-45. Narodni odbor Opine
ibenik ibenik (1955. 1963.); 1955. 1962.; a u Hrvatskome dravnome arhivu fond HR-HDA-1559.
Savjet za kulturu i nauku Narodne Republike Hrvatske Zagreb (1956. 1961.); 1957. 1961.2
2. Meunarodni djeji festival ibenik, Hrvatska

2.1. Povijest i organizacijska struktura Festivala
Na sjednici Savjeta za prosvjetu i kulturu Narodnoga odbora Opine ibenik, koja je odrana 13.
prosinca 1957. Godine, prvi se put raspravljalo o pokretanju djejega festivala u ibeniku.3 Tom prilikom
ustrojen je opinski odbor koji je kroz narednu godinu trebao provesti organizaciju festivala, a usvojen i
festivalski program koji je predviao: Priredbu kazalita lutaka; Izlobu djejih crtea; Filmove za djecu;
Izlobu literature za djecu; Sajam djejih igraaka i Pionirsko kazalite s baletom.4 Istovremeno je ideju
o pokretanju festivala u Zagrebu promicao akademski slikar Josip Roca na Glavnome odboru drutva
Naa djeca.
Tijekom svoje povijesti Festival je u vie navrata mijenjao naziv i pravni status. Nakon odranog Prvog
festivala djeteta, iji su se programi odvijali od 19. do 28. srpnja 1958. godine, zapoelo se s oblikovanjem
Festivala kao samostalne ustanove to e se realizirati tijekom 1961. godine kada je doneseno Rjeenje o
osnivanju kulturo-umjetnike ustanove Festival djeteta ibenik.5 U njemu su jasno opisani ciljevi Festi-
vala kakvi su bili zadani jo u njegovim idejnim zaecima i kakvi e se zadrati do dananjih dana: ...
unapreenje i razvijanje rada na estetskom odgoju djece, na nain da (Festival djeteta) organizira priredbe
2
Poar-Perkovi, D. Sumarni inventar fonda HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik (1958. ). 5.3. Dopunski
izvori. ibenik, 2013, str. 13. Podatci o Festivalu nalaze se i u fondu HR-DAI-101. Centar za kulturu ibenik (1966. 1995.).
Sumarni inventar fonda izradila je arhivistica Andrijana Rados upe 2015. godine.
3
HR-DAI-45. Zapisnici sjednica Savjeta Narodnog odbora opine ibenik. Reg. XXV.
4
HR-DAI-45. Zapisnici sjednica Savjeta Narodnog odbora opine ibenik. Reg. XXV. Zapisnik sjednice Savjeta za prosvjetu
i kulturu NO opine ibenik od 13. sijenja 1958. g.
5
HR-DAI-45. Zapisnici sjednica Savjeta Narodnog odbora opine ibenik. Reg. XXVI.
N. Mualo, Ratne godine Meunarodnog djejeg festivala u ibeniku (1991. 1995.) 129
i izlobe sa svih podruja estetskog izraza djece kao i umjetnikog stvaralatva odraslih za djecu te da ()
angaira strunjake za studijsku obradu pojedinih problema (i) organizira skupove na kojima e se u
obliku predavanja, savjetovanja, seminara, diskusija ili drugih pogodnih oblika tretirati problemi estet-
skog odgoja (djece).6 Festival je sljedeih pet godina djelovao kao samostalna ustanova, a 1966. godine
uklopljen je u novoosnovanu ustanovu Centar za kulturu ibenik.7 Ve 1965. godine Festival djeteta ibe-
nik promijenio je naziv u Jugoslavenski festival djeteta, a 1991. godine u Meunarodni djeji festival ibe-
nik Hrvatska.8 Od 31. svibnja 1995. godine djeluje kao sastavnica ibenskoga kazalita.9
Upravljaka tijela Festivala koja su utvrena Statutom iz 1962. godine inili su Vijee Festivala i
Upravni odbor, a za organizaciju manifestacije osnivale su se odgovarajue komisije meu kojima je naj-
vanija bila Struna komisija (poslije Programsko ili Umjetniko vijee), zaduena za razradu osnovne
teme Festivala i odabir sudionika.10
Drutveni dogovor o Jugoslavenskome festivalu djeteta u ibeniku iz 1980. godine na koji su se obve-
zali Sabor SRH, Republika samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture, Skuptina Opine ibe-
nik, Samoupravna interesna zajednica u oblasti kulture Opine ibenik i Centar za kulturu iz ibenika
redefinirao je mjerodavnost upravljakih tijela i modele financiranja Festivala.11
Preimenovanje i preustroj dogodili su se u neovisnoj Hrvatskoj 1991. godine.12 Znatan kulturni i
promidbeni uinak Festivala osigurao je vana pokroviteljstva i brojne nagrade. Umjetniki krugovi u
svijetu brzo su prepoznali vanost te manifestacije pa su svjetske organizacije posveene djejemu stva-
ralatvu, poput UNIMA-e13 ili ASSITEJ-a14, esto bile gosti Festivala. O njegovoj vanosti u svjetskim
6
Sadraj Rjeenja unesen je uz manje izmjene u privremeni Statut Festivala usvojen na Prvoj sjednici Vijea Festivala djeteta
ibenik odranoj u Zagrebu 6. prosinca 1962. Godine. Poar-Perkovi, D. Sumarni inventar fonda HR-DAI-102. Meu-
narodni djeji festival ibenik (1958. ). 2.5. Nadlenost, svrha, funkcije i podruje djelatnosti, ibenik, 2013, str. 11.
7
HR-DAI-101. Centar za kulturu ibenik. 1.4.1. Normativni spisi. Statuti i nacrti statuta. Poslije su u sastav Centra za kul-
turu uli i ibensko kazalite, Radio ibenik te Kulturno-umjetnika poslovnica. Danas MDF djeluje kao sastavnica Hrvat-
skoga narodnoga kazalita u ibeniku.
8
Slubeni vjesnik Opina Drni, Knin i ibenik. 1/91.
9
Odlukom Gradskog vijea ibenika pravni slijednik Centra za kulturu postaje ibensko kazalite. Slubeni vjesnik upanije
ibenske. 4/95, str. 3536. Kazalite 2010. godine mijenja naziv u Hrvatsko narodno kazalite u ibeniku.
10
Upravni odbor izvrni je i savjetodavni organ Vijea, iji se lanovi biraju iz redova Vijea. Direktor Festivala bira se na
temelju javnoga natjeaja, a njegov konani izbor potvruje NO Opine ibenik. Poar-Perkovi, D. Sumarni inventar fonda
HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik (1958. ). ibenik, 2013, str. 7, 2.4. Upravna povijest.
Poetkom sedamdesetih godina nastao je nacrt Statuta Centra za kulturu. Od itava nacrta sauvan je tek izvod koji definira
pravni status Festivala u odnosu na Centar: Festival postaje posebna organizacijska jedinica unutar Centra. HR-DAI-101.
Centar za kulturu ibenik. 1.4.1. Normativni spisi. Statuti i nacrti statuta.
11
NN 47/81.
12
Slubeni vjesnik Opina Drni, Knin i ibenik 1/91.
13
Radni odbor UNIMA-e (UnionInternationale desMarionnettes) Svjetske organizacije lutkara, profesionalnih i amaterskih
lutkarskih kazalita sudjelovao je prvi put na 8. Festivalu djeteta 1968. godine. HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival
ibenik. 3.7. Spisi urednika/selektora 8. JFD-a (1968.).
14
ASSITEJ (Association internationale du theatre pour lenfance et la jeunesse) Meunarodna svjetska organizacija za djeja i
omladinska kazalita sudjelovala je 1969. godine na 9. Festivalu djeteta. HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival ibenik.
razmjerima tijekom 70-ih i 80-ih godina prologa stoljea svjedoi pokroviteljstvo UNESCO-a nad 19.
Festivalom 1979. godine tijekom obiljeavanja Meunarodne godine djeteta.15 Od 1991. godine odrava
se pod stalnim pokroviteljstvom gradskog poglavarstva, Ministarstva kulture i institucije Predsjednika
Republike Hrvatske.
2.2.Programska koncepcija Festivala

Od 1958. godine do danas Festival je preskoio tek nekoliko godina. Razlog tomu bio je naelni dogo-
vor da se Festival odrava svake druge godine, ali ve od 1963. tradicionalno se odrava svake godine u
drugoj polovici lipnja i poetkom srpnja. Kroz polustoljetnu povijest Festivala oblikovale su se i poznate
vedute festivalskih pozornica: Ljetna pozornica izmeu katedrale sv. Jakova i ibenske gradske vijenice,
trgovi Meduli i Dobri, kino na Gorici, ibensko kazalite, crkva sv. Krevana i dr.
Festival je zapoeo sa irokom lepezom umjetnikih izriaja, a tijekom prvih godina oblikovala se
programska osnova buduih festivala: dramski, lutkarski, glazbeno-scenski, filmski, literarni i izlobeni
program, studijski razgovori i seminari namijenjeni odraslima, konferencije za novinare i okrugli stol
kritike iji je zadatak bio javni kritiki osvrt na svaki izvedeni program. Krajem sedamdesetih osmiljen
je raznovrstan popratni program: bogati radioniki program koji djeci omoguava afirmaciju u likov-
nome, literarnome, glazbenome, filmskome, raunalnome i medijskome stvaralatvu, dodatni ambijen-
talni program na trgovima i ulicama koji omoguava dodatnu interakciju izvoaa, publike i gradskih
prostora, sportske igre, Festival u gostima koji je festivalske pozornice prebacio u mjesta ibenske oko-
lice, noni program ibensko ljeto.16 Od godine 1972. Festival raspisuje natjeaje za dramske i lutkarske
tekstove za djecu koje nagrauje i otkupljuje. Sastavni dio festivalske djelatnosti od poetka je i izdavaka
djelatnost odnosno tiskanje propagandnoga materijala, biltena, monografija, objavljivanje seminarskih i
studijskih radova i dr. Izdavaka djelatnost ibenskoga Festivala podijeljena je u nekoliko biblioteka.
Osim monografija o samome Festivalu, objavljivani su struni radovi koji su predstavljani na studijskim
razgovorima, seminarima i simpozijima u sklopu manifestacija, kao i tekstovi nekih izvedenih predstava
ili onih koje su sudjelovale na natjeajima Festivala.17
3.8. Spisi urednika/selektora 9. JFD-a (1969.).

15
HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival ibenik. 3.18. Spisi urednika/selektora 19. JFD-a (1979.). Posebnost je Festivala i
to to je godine 1993. posredstvom Veleposlanstva RH u Japanu, u Tokiju, otvoren Ured Meunarodnoga festivala djeteta
ibenik, koji je otad glavni posrednik u dovoenju japanskih umjetnikih skupina na ibenski Festival. HR-DAI-102
Meunarodni djeji festival ibenik. 3.32. Spisi urednika/selektora 33. MDF-a (1993.).
16
Poar-Perkovi, D. Sumarni inventar fonda HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik (1958. ). 2.5. Nadlenost,
svrha, funkcije i podruje djelatnosti, ibenik, 2013, str. 12.
17
Poar-Perkovi, D. Sumarni inventar fonda HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik (1958. ). 5.4. Bibliografija,
ibenik, 2013, str. 15.
3. Meunarodni djeji festival u Domovinskome ratu

(1991. 1995.)
Odluku o preimenovanju i preustroju Jugoslavenskoga festi-
vala djeteta donijela je Skuptina opine ibenik na 7. sjednici
Vijea udruenoga rada, 7. sjednici Vijea mjesnih zajednica i 7.
sjednici Drutveno-politikoga vijea od 21. prosinca 1990.
godine.18 Festival je dobio novi naziv Meunarodni djeji festi-
val ibenik Hrvatska, koji i danas nosi. Ta je odluka podrazu-
mijevala promjene u ustroju, nainu financiranja i djelovanja
festivalskih tijela iako je djelokrug poslova ostao isti.19 Kljunu
ulogu u praktinoj organizaciji Festivala zadrali su urednici
umjetnikoga programa koji su birali izvoae.20 U tome je raz-
doblju Meunarodni djeji festival vodio Ante Puli, koji je
1991. godine naslijedio dugogodinjega direktora Festivala
Dragu Putnikovia. Festival se odravao pod pokroviteljstvom
predsjednika Franje Tumana, uz potporu Ministarstva kul-
ture, gradske i upanijske uprave te uz potporu kulturnih kru-
gova diljem Hrvatske, to je osobito dolo do izraaja 1993.
Slika 1. Otvaranje 33.
godine kada je Festival raseljen u jedanaest hrvatskih gradova. Meunarodnoga djejeg festivala
Festivalske programe u ratnim godinama nije bilo lako 1993. godine, autor fotografije:
osmisliti, a jo ih je tee bilo realizirati. Urednici festivalskih Radovan Goger
programa od 1991. do 1995. godine bili su:
dramski program: Ivo Brean (1991. 1994.), Hrvoje Hitrec (1995.)
literarni program: Luko Paljetak (1991. 1993.), Mladen Bjai (1994.), Ivo Brean (1995.)
lutkarski program: Pero Mio (1991. 1994.), Jaka Fiamengo (1995.)
glazbeno-plesni program: Ivan Koruni (1991. 1994.), Antun Doliki (1995.)
filmski program: Mato Kukuljica (1991. 1995.)
likovni i radioniki program: Pavao Roca (1991. 1994.), Miroslav utej (1995.)
koordinator inozemnih programa: Jasenka Ramljak (1994. 1995.).
18
19
Vidi bilj. 7.
20
Selekcija je zaobilazila predstave sveanih otvaranja i zatvaranja Festivala. Njihov scenarij i redateljsku koncepciju razmatrao
je i usvajao Programski kolegij, dok je scenariste i reisere imenovalo Vijee za svaki Festival posebno bez ogranienja
ponovnoga izbora. Poar-Perkovi, D. Sumarni inventar fonda HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik (1958.
). 2.5. Nadlenost, svrha, funkcije i podruje djelatnosti, ibenik, 2013, str. 11.
Izdavaka djelatnost gotovo je u potpunosti izostala. Ipak, dragocjeno, autentino i detaljno svjedo-
anstvo festivalskih zbivanja osobito su bilteni koji su nastali od 1991. do 1995. godine u kojima se rije-
ima djece i urednika slikovito opisuju i vraaju u ivot predstave, izlobe, radionice, ljudi, atmosfera
trenutka. Rekonstrukcija festivalskih dogaanja koja su u ratnim godinama, osobito 1992. godine, esto
bila podlona improvizacijama bila bi gotovo nemogua bez ovih zapisa.21
Valja izdvojiti i najavne plakate Festivala koje su radili priznati hrvatski umjetnici: Kaimir Hraste
(1991.), Bruno Paladin (1992.), Matko Treboti (1993.), Ivica Propadalo (1994.) i Boris Buan (1995.).
3.1. U sjeni barikada 31. Meunarodni djeji festival (1991.)

Konstituirajua sjednica Festivalskog odbora, koji je nakratko zamijenio Festivalsko vijee, odrana je
21. oujka 1991. godine. Tada su usvojeni Poslovnik o radu Festivalskoga odbora i financijski plan za
1991. godinu, prihvaeni su naelni festivalski programi i odabrani njihovi urednici (Ivo Brean, Pero
Mio, Ivan Koruni, Luko Paljetak, Pavao Roca, Mato Kukuljica) kao i autori programa sveanog otvara-
nja 31. Festivala (Jaka Fiamengo, Pero Mio i elo Jusi).22 Iz prepiske uprave Festivala s mjerodavnim
tijelima i moguim sponzorima jasno je da je priprema festivalskih dogaanja bila oteana zbog nedo-
statka financijskih sredstava, a neizvjesnosti je pridonosila i nestabilna politika situacija. Uprava Festi-
vala se u svibnju 1991. godine pismom potpore obratila predsjedniku Tumanu izraavajui zabrinutost
za nemile dogaaje u Kijevu i Vrlici.23
Unato svim objektivnim potekoama, 31. Meunarodni djeji festival u ibeniku, prvi u neovisnoj
Hrvatskoj, odran je od 22. lipnja do 6. srpnja 1991. godine u sjeni barikada, ali i dalje u poznatoj sceno-
grafiji ibenskih ulica i trgova. Urednici su uspjeli zadrati programsku osnovu prethodnih festivala
(dramski, lutkarski, glazbeno-scenski, filmski, literarni i izlobeni program, studijski razgovori, simpozij
socijalne pedijatrije, konferencije za novinare i javni kritiki osvrti, izvedeni program, likovna i informa-
tivna radionica te radionica animiranoga filma i dr.) s domaim i inozemnim izvoaima.24 Ipak, rat u
Sloveniji svakodnevno je upozoravao na ratnu stvarnost koja se pribliavala Hrvatskoj i ibeniku. Orga-
21
1991. UREDNICI: Jordanka Gruba / Ivo Mikuliin; REDAKCIJA: Zoltan Kabok, Tonkica Kalauz, ivana Juras, Lada Ili,
Ivana Zeni, Dario Mikulandra, Slavica Perii, Dubravka Dulibi, Olja Rasti, Andrea eko, Irena Barani, Morana Puli,
Ivana Lugovi, Zorana Boji, Jelena Kalauz, Daliborka Mari, Katja Krnevi, Marija Mari, Zdravko Sviri.
1992. UREDNICI: Jordanka Gruba / Ivo Mikuliin; REDAKCIJA: Dario Mikulandra, Olja Rasti, Jelena Beri, Ivana
Zeni, Morana Puli, Mladen Labura, Izvor Mio, Antonia Metrov, Nataa Mra, Marija Mari, Ankica Bauk.
1993. UREDNIK: Pero Mio.
1994. UREDNICI: Jordanka Gruba / Franjo Marinkovi; REDAKCIJA: Lorana Antunac, Kreimir Batinica, Jelena Beri,
Ana Jurin, Ivana Kokan, Ana Kundi, Ivana Miin, Ana Ofner, Dijana Pakov, Patrick Patafta, Mirna Simsig, Daniela Stoi,
Aleksandar Tei.
1995. UREDNIK: Pero Mio; REDAKCIJA: Kreimir Batinica, Jelena Beri, Maja Klari, Ana Polombito, Marijana Uni.
22
HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival ibenik. 2.1. Zapisnici (1991.).
23
HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival ibenik. 2.1. Zapisnici (1991.).
24
HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival ibenik. 3.30. Spisi urednika/selektora 31. MDF-a (1991).
nizatori, umjetnici, izvoai, novinari uputili su dana 28. lipnja 1991. godine Apel razumu izraavajui
zgraanje i zabrinutost nad zbivanjima u Sloveniji i Hrvatskoj te zahtijevajui hitnu uspostavu dijaloga i
prekid mahnitanja mrnje, zla i nesporazuma.25
Iako je Festival izdrao do kraja, pozornice su ipak opustjele, noni se program odravao sporadino,
a dio domaih i inozemnih izvoaa otkazao je gostovanje zbog prijeteih ratnih zbivanja.26
3.2. Festival u sklonitima 32. Meunarodni djeji festival (1992.)

Ratna zbivanja 1992. i 1993. godine privremeno su iselila festivalske programe s tradicionalnih festi-
valskih pozornica u nove prostore i druge gradove te znatno izmijenila dugogodinju programsku shemu.
Tijekom 1992. godine Festival se preselio u sklonita pod zemljom, u zatvorene prostore i mjesta
ibenske okolice, koja nisu bila izravno ili uestalo izloena neprijateljskoj topnikoj vatri (Primoten,
Vodice). Radi sigurnosti djece i malobrojnih izvoaa koji su ipak odluili doi u ibenik, zatvoreni pro-
stori i sklonita postali su festivalske pozornice, a dio programa raseljen je u okolna mjesta. U sportskoj
dvorani na ibenskome Baldekinu Festival je otvorila predstava Krik Muzike omladine Split. Iako se
program svakodnevno prilagoavao trenutanoj situaciji, Festival je trajao uobiajenih etrnaest dana.
Odrane su sve planirane izlobe: autorska izloba Brune Paladina, izloba slovenskih slikara, djejih
radova, izloba grafike mape uz predstavljanje knjige Jake Fiamenga Zaziv protiv zloduha, koju su
napravila djeca izbjeglice iz Drnia i Vukovara te izloba Hrvatskoga drutva karikaturista djeci Festivala.
Ukupno je sudjelovalo jedanaest dramskih programa hrvatskih kazalita (Mala scena, ZeKaM, Kaza-
lite mladih Split, ibensko kazalite, Kazalite lutaka Zadar, Teatar ar ptica, Splitsko kazalite lutaka,
Slika 2. Djeja likovna radionica u sklonitu br. 3, Slika 3. Jutro poezije u sklonitu s Mladenom
autor fotografije: Radovan Goger Bjaiem, autor fotografije: Radovan Goger
25
HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival ibenik. 5.30. Bilten MDF-a (1991).
26
HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival ibenik. 5.30. Bilten MDF-a (1991).
Kazalite lutaka Rijeka, Kazalite Trenja, Djeje kazalite Osi-

jek) i dva inozemna programa: Robert Greenwood i Dana
Luebke iz plesnoga ansambla Sun Ergos iz Kanade i Lutkarsko
gledalie Ljubljana. Ana Vidovi i Zagrebaki kvartet uspjeli su
odrati koncert u Hotelu Jadran. Nije izostao ni UNICEF-ov
simpozij s temom Rat i dijete. Neposredna ratna opasnost
uvjetovala je i nain komunikacije s publikom: informacije o
vremenu i mjestu odravanja programa bile su dostupne u festi-
valskoj direkciji, a slubeni nazivi novih festivalskih pozornica
nisu se upotrebljavali Festival se dogaao u sklonitima br. 1
6, u Kui pored mora i u Kui na brdu. Radionice su tako-
er bile podreene sigurnosti djece, stoga je videoradionica
odrana u Vodicama, glazbeno-scenska radionica Pokai to
zna u Primotenu, a radioradionica Zujalica i likovna radio-
nica zadrale su se u ibeniku. Djeji mural na zidu nekadanje
Kazaline kavane podsjetnik je na ratni 32. Festival.27
3.3. Raseljeni Festival 33. Meunarodni djeji festival

Slika 4. Podizanje festivalske zastave (1993.)
u ibeniku 19. 6. 1993. godine,
autor fotografije: Stanko Feri Godina 1993. bila je jo zahtjevnija u organizacijskome smi-
slu. 33. Festival gotovo je u cijelosti izmjeten iz ibenika i rase-
ljen u gradove diljem Hrvatske s oko 150 programa i vie od 70 izvoaa, ukljuujui i one inozemne iz
Austrije, Kanade, Poljske, Italije, Bosne i Hercegovine.28 Festival je obiljeen i na svih pet kontinenata u
posebnim predstavama onih izvoaa koje je rat sprijeio da dou u Hrvatsku. U ibeniku je, na tradici-
onalnoj festivalskoj Ljetnoj pozornici, 19. lipnja 1993. godine podignuta festivalska zastava. ibenski dio
programa obuhvatio je izlobe Matka Trebotia, djejih radova iz Italije (Muggia), izlobu Osam umjet-
nika ibeniku, izlobu bibliofilsko-grafike mape hrvatskih umjetnika svjedoka Domovinskoga rata
1991. 1992. te likovnu radionicu s temom Skulptura za ibenik. Ostala festivalska dogaanja (glaz-
beno-scenska igraonica Pokai to zna i sportsko-rekreacijska igraonica Morske igre, izvedbe Kana-
ana iz Sun Ergosa, predstave Male scene i Kazalita mladih Split) odravala su se u Primotenu uz
gostovanja u Rogoznici, Bratskome Docu, Solarisu, Krapnju i irju.
Festivalska zastava podizana je u svim gradovima u kojima se Festival dogaao: u Splitu, Dubrovniku,
Rijeci, Malome Loinju, Puli, Varadinu, Karlovcu, akovcu, Osijeku i Zagrebu.29
27
HR-DAI-102 Meunarodni djeji festival ibenik. 5.31. Bilten MDF-a (1992.).
28
HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik. 3.32. Spisi urednika/selektora 33. MDF-a (1993.).
29
HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik. 5.32. Bilten MDF-a (1993.).
3.4. Povratak u ibenik 34. i 35. Meunarodni djeji festival

(1994. 1995.)
S povratkom Festivala u ibenik 1994. godine vratila se i
ustaljena festivalska programska shema s domaim i stranim
izvoaima na tradicionalnim festivalskim pozornicama iako
uvjeti, kako vojno-politiki, tako i oni financijski, nisu bili
povoljni. Izostao je predratni tradicionalni vatromet u povodu
sveanoga otvaranja, grad je bio skromnije ukraen, a nije bilo
ni festivalskih gostiju osim onih koji su imali festivalske obveze.
Urednici umjetnikih programa 34. Festivala nisu se mijenjali,
osim to je Mladen Bjai preuzeo literarni program Festivala,
ali je uveden koordinator inozemnih programa kako bi se Festi-
valu vratila prijeratna meunarodna kvaliteta. Godine 1994.
izvedeno je ukupno 78 programa: 10 dramskih, 9 lutkarskih, 7
glazbeno-plesnih, 10 inozemnih i 7 literarnih programa, zatim
4 likovna i 4 radionika programa, 6 novinskih konferencija i 13
filmskih projekcija. Ponovno je zaivio Festival u disperziji s 8
programa u mjestima ibenske okolice. Ipak, zakljueno je da bi Slika 5. Djeja likovna radionica
se pri definiranju programa 35. Festivala trebali vratiti strogi 34. MDF-a, autor fotografije:
kriteriji prilikom izbora.30 Stanko Feri
Odlukom Gradskoga vijea ibenika pravni slijednik Centra
za kulturu ibenik, u ijem je sastavu Festival bio od osnivanja 1963. godine, postaje ibensko kazalite.31
Promjene u ustroju festivalskih slubi imale su formalni karakter otad Festivalom umjesto direktora
upravlja voditelj. ini se da je zakljuak iz Izvjea o radu Centra za kulturu ibenik za 1994. godinu
doista i sproveden u djelo. Urednici umjetnikih programa za 35. Festival promijenjeni su i primijenjena
je predratna programska shema koja je podrazumijevala 6 domaih dramskih i 6 domaih lutkarskih
predstava, 4 domaa glazbeno-scenska programa, 6 inozemnih programa, oko 13 filmskih projekcija, 1
cjeloveernji literarni program, 4-5 likovnih izlobi te 5- 6 novinskih konferencija. Iako je 35. Festival bio
jubilaran, financijska situacija nije dopustila objavljivanje prigodne monografije kakve su prije bile uobi-
ajene.32
30
HR-DAI-101. Centar za kulturu ibenik. 1.3.1. Godinji planovi, izvjea o radu, financijski planovi i izvjea (1994.).
31
Slubeni vjesnik upanije ibenske. 4/95, str. 35-36. ibensko kazalite 2010. godine mijenja naziv u Hrvatsko narodno kaza-
lite u ibeniku.
32
HR-DAI-101. Centar za kulturu ibenik. 1.3.1. Godinji planovi, izvjea o radu, financijski planovi i izvjea (1994.).
4. Zakljuak
Snaga, hrabrost i upornost ljudi ukljuenih u organizaciju Festivala, umjetnika i najvjernije publike
djece osigurali su kontinuitet Festivala u ratnim godinama od 1991. do 1995. Pozornice i programi
prilagoeni su ratnim uvjetima, Festival je bio optereen stalnom brigom za sigurnost djece, ali je unato
svim okolnostima preivio i dokazao da se vane pobjede mogu ostvariti na oslikanim daskama i zido-
vima, poezijom u sklonitu, pjesmom i plesom. U organizaciji i provedbi festivalskih programa sudjelo-
vali su brojni ljudi umjetnici, profesori, novinari, tehniari, radnici i suradnici, hrvatski vojnici i poli-
cajci ija imena nisu otisnuta na programskim knjiicama i slubenim dokumentima, ali bez kojih ratni
festivali sasvim sigurno ne bi bili mogui.
Izvori i literatura
Izvori:
HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik (1958. )
HR-DAI-101. Centar za kulturu ibenik (1966. 1995.)
HR-DAI-45. Narodni odbor opine ibenik ibenik (1955. 1963.); 1955. 1962.
Propisi:
NN 47/81. Drutveni dogovor o Jugoslavenskom festivalu djeteta
Slubeni vjesnik upanije ibenske 4/95.
Literatura:
Jugoslavenski festival djeteta ibenik : 25 godina Jugoslavenskog festivala djeteta. autor ili urednik Mali
veliki svijet : Karlovac, 1985.
Jugoslavenski festival djeteta ibenik. autor ili urednik Ljubljana : Festival, 1990.
Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. autor ili urednik Hrvatski dravni arhiv : Zagreb,
2006.
50. Meunarodni djeji festival ibenik Hrvatska : Godinje doba radosti. Cvitan, G. gl. ur. Hrvatsko
narodno kazalite u ibeniku : ibenik, 2010.
Poar-Perkovi, D. Sumarni inventar fonda HR-DAI-102. Meunarodni djeji festival ibenik (1958.
). ibenik, 2013.
Rados-upe, A. Sumarni inventar fonda HR-DAI-101. Centar za kulturu ibenik (1966. 1995.),
ibenik, 2015.
Summary
International childrens festival in ibenik the war years

(1991 - 1995)
Childrens Festival in ibenik was established, thanks to the handful of ibenik enthusiasts, in 1958 as an
event dedicated to promoting artistic creativity in children. Since the first Festival, which was attended by six
domestic performing groups with music, dance, drama and puppetry programs, the Festival has gradually
evolved into a multi-functional and multi-media cultural event of international character, which was
attended by many artists from all continents. Josephine Baker and Peter Ustinov were probably the most
prominent world figures who marked the ceremonial openings, but the thousands of foreign and domestic,
big and small performers as well as artists, educators and psychologists left a permanent mark on festival
programs, workshops, seminars and symposia dedicated to children and childrens creations.
Throughout its history, the Festival has repeatedly changed its name and legal status. Until 1966 it was
an independent institution and then it was associated with the Centre for Culture. In 1965 Childrens Festi-
val ibenik changed its name to the Yugoslav Childrens Festival and in 1991 the International Childrens
Festival ibenik - Croatia. From 31 May 1995 the Festival has become the department of the ibenik Theatre.
The signif icant cultural and promotional impact of the Festival provided important patronage and numer-
ous awards to its employees. The importance of the festival in the world during the 70s and 80s of the 20th
century witnessed the sponsorship of UNESCO of the 19th Festival in 1979 during the International Year of
the Child. Since 1991 the permanent patronage of the city government, the Ministry of Culture and the
institutions of the Croatian President has been established.
From 1958 until today the Festival has skipped a few years. The reason for this was the agreement that
the festival should be a biannual manifestation but already from 1963 it has been traditionally held every
year in the second half of June and early July. Strength, courage and perseverance of the people involved in
the organization of the festival, artists and most loyal audience children, ensured the continuity of the
Festival during the years of Homeland War from 1991 to 1995. Stages and programs were adapted to the war
conditions, the Festival was burdened with constant concern for the safety of children, but despite all the
circumstances the Festival survived and proved to be an important victory achieved by the painted floor-
boards and walls, poetry in the shelter, singing and dancing.
Keywords: International Childrens Festival, ibenik, Homeland War
Ivan Brigovi
Pregled arhivskoga gradiva

o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini
koje je pohranjeno u Hrvatskom memorijalno-
-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata
Pregledni znanstveni rad UDK 355.45 (497.6)1992/1995(093.2)
930.253 :355(497.521.2)(093.2)
U Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata uva se Zbirka arhivskoga

gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini, dobivena u depozit od Hrvatskoga dravnog arhiva
2009. godine. U radu je prikazan i opisan sadraj gradiva koje se nalazi u navedenoj zbirci, kontekst i povi-
jest njegova nastanka, njegova ouvanost, sreenost i dostupnost korisnicima te je proanalizirana njegova
historiografska i dnevno-politika vanost za razumijevanje rat(ov)a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
1991. 1995. godine.
Kljune rijei: arhivsko gradivo, Bosna i Hercegovina, rat u Bosni i Hercegovini 1992. 1995., Hrvatsko
vijee obrane
Uvod
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata (dalje Centar) specijalizirani je
arhiv osnovan odlukom Vlade Republike Hrvatske, na zahtjev Hrvatskoga sabora, u prosincu 2004.
godine sa zadaom prikupljanja, sreivanja, uvanja i zatite arhivskoga gradiva i svega drugog materi-
jala povezanoga s Domovinskim ratom te njihova znanstvenoga istraivanja. U tijeku svojega desetogo-
dinjeg postojanja Centar je najveim dijelom sreivao arhivsko gradivo nastalo djelovanjem vojnih i
civilnih institucija Republike Srpske Krajine, koje je zaplijenjeno nakon hrvatskih oslobodilakih vojno-
redarstvenih operacija Bljesak i Oluja. Protuobavjetajna agencija (POA) Ministarstva unutarnjih poslova
(MUP) i Vojno sigurnosna agencija (VSA) Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH) predale su
navedeno gradivo u razdoblju od svibnja do rujna 2004. Hrvatskomu dravnom arhivu (HDA) u Zagrebu,
gdje je ono dobilo skupni naziv Izvorna civilna, vojna i policijska dokumentacija tzv. Republike Srpske
Krajine. Gradivo je HDA u prosincu 2005. predao Centru u kojemu je od tada pohranjeno.1 Uz sreivanje
1
Hrvatski dravni arhiv, Ugovor o pohrani, Klasa: 612-06/05-08/36, Ur. broj: 565-10-05-1, U Zagrebu, 14. prosinca 2005.
140 I. Brigovi, Pregled arhivskoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini
arhivskoga gradiva, djelatnost Centra obuhvaa i objavljivanje strunih publikacija nastalih na temelju
njegove djelatnosti. Od punoga ustroja i poetka rada u veljai 2006. Centar je dosada objavio 65 izdanja.
Arhivsko gradivo o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini

Uz gore navedeno gradivo, u Centru se uva i velika zbirka dokumenata o Domovinskome ratu u
Bosni i Hercegovini, slubenoga naziva Zbirka arhivskoga gradiva o Domovinskom ratu u Bosni i Herce-
govini. Zbirka je nastala udruivanjem spisa koje je HDA, u osam navrata tijekom 2000., 2001. i 2003.
godine, preuzeo od Hrvatske izvjetajne slube (HIS) i MORH-a, uz suglasnost Savjeta za suradnju s
Meunarodnim sudom pravde i Meunarodnim sudom za ratne zloine poinjene na podruju bive
Jugoslavije Vlade Republike Hrvatske.2 Koliinski gledano, rije se o veliku opsegu arhivskoga gradiva,
vie od jednoga dunog kilometra konvencionalnoga i nekonvencionalnoga gradiva, odnosno vie od 10
000 tehnikih jedinica kutija i registratora. Gradivo je nastalo djelovanjem raznih, uglavnom hrvatskih
vojnih postrojbi Hrvatskoga vijea obrane (HVO) i civilnih institucija vlasti s podruja Bosne i Herce-
govine, najveim dijelom u razdoblju od 1992. do 1996. godine. Manji dio gradiva odnosi se na razdoblje
od 1978. do 1991., odnosno od 1997. do 1998. godine. U zbirci se nalazi i manja koliina arhivskoga
gradiva bonjakih (muslimanskih) i srpskih vojnih postrojbi Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) i
Vojske Republike Srpske (VRS), i civilnih institucija vlasti s podruja Bosne i Hercegovine, koje su hrvat-
ske oruane snage zaplijenile tijekom rata. Gradivo je uglavnom vojne provenijencije, a tvore ga knjige,
urudbeni zapisnici, izvjea, popisi, korespondencija, financijski materijali, novine i asopisi, zemljo-
vidi, fotografije, te audio- i videokazete. Najvei dio dokumenata pisan je hrvatskim jezikom i latinicom.
Dio je dokumenata na srpskome i pisan je irilicom, a dio ih je na engleskome jeziku. Veinom elektro-
nikih zapisa moe se koristiti s pomou tekstualnoga procesora Microsoft Word. Dio elektronikih
zapisa bio je napisan, u trenutku pohranjivanja u HDA, gotovo potpuno nepoznatim programom za
ureivanje teksta Chi Writerom, a dio podataka komprimiran je aplikacijom ARJ, to je otealo i onemo-
guilo njihovo koritenje. Zapreka u itanju elektronikih zapisa bila je i injenica da je odreeni broj
disketa bio zastarjele veliine 5,25. U gradivu se nalazi i neto buenih traka za koje HDA, kao ni Centar,
nemaju adekvatan ita. Za koritenje audio- i videozapisa nisu postojale sline prepreke.3
Predaja gradiva u HDA

Tijekom 2000., 2001. i 2003. arhivsko gradivo o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini privre-
meno je, do konanoga rjeenja pitanja vlasnitva nad njim, predano na sreivanje, strunu obradu i
sigurnosnu pohranu u HDA, koji se pritom obvezao na sreivanje, obradu i uvanje preuzete zbirke
2
Zbirka dokumenata HIS-a i MORH-a, [1979/1991] 1992/1997 [1998], Popis gradiva, Hrvatski dravni arhiv, Travanj 2001.,
Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Klasa: Pov. 720-01/03-01/1, Ur. broj: 512-01-
03-1, Zagreb, 15. prosinca 2003., Zapisnik o primopredaji arhivske grae.
3
Zbirka dokumenata HIS-a i MORH-a, [1979/1991] 1992/1997 [1998], Popis gradiva, Hrvatski dravni arhiv, Travanj 2001.
I. Brigovi, Pregled arhivskoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini 141
dokumenata u skladu s naelima arhivistike struke i odredbama Zakona o arhivskome gradivu i arhi-
vima.4
HDA je prvotno 13. lipnja 2000. preuzeo od HIS-a oko 297 dunih metara gradiva (2033 registra-
tora, 27 dunih metara osobnih dosjea i jedan metalni sanduk gradiva) pod nazivom Zbirka dokumenata
o ratnim operacijama od 1992. do 1996. godine. Veina gradiva nalazila se u registratorima, dok je rinfuza
bila upakirana u kartonske ambalane kutije i kaete. Pri preuzimanju, djelatnicima HDA predan je
vrlo saet popis gradiva koje su preuzeli.5
Na temelju Odluke o predaji arhivskoga gradiva HDA, koju je donio ministar obrane Republike
Hrvatske Jozo Rado 18. srpnja 2000., djelatnici HDA preuzeli su u dva navrata 26. srpnja i 7. rujna iste
godine oko 100 dunih metara gradiva od MORH-a pod nazivom Zbirka dokumenata koja se odnosi na
ratna dogaanja na tlu Bosne i Hercegovine u razdoblju 1992. 1996. godine. Veina gradiva nalazila se u
registratorima, dok je rinfuza bila upakirana u kartonske ambalane kutije. Pri preuzimanju gradiva, koje
je bilo razvrstano na arhivske cjeline i sumarno sreeno, djelatnicima HDA predan je vrlo tur popis
gradiva.6
Dio arhivskoga gradiva, prema gruboj procjeni oko 300 m, MORH je bio pohranio u Ratnoj luci
Lora. Veina gradiva nalazila se u registratorima, dok je rinfuza bila upakirana u kartonske ambalane
kutije, metalne sanduke, plastine vree te drvene sanduke od streljiva i oruja. Gradivo je bilo dosta
zaderano, zguvano i zaprljano, ne samo prainom i otiscima izama ve i mijim izmetom i ostacima
hrane. Zajedno s dokumentima u kutijama, sanducima i vreama nalaene su etkice za cipele, svijee,
lijekovi, peatni vosak, olovke, trake za pisae strojeve, karbon papir, prazni formulari i obrasci, trokuti i
ravnala, razni kalendari, uputstva za kuanske aparate, vreice kave i aja, to vrlo jasno upuuje na
injenicu da je gradivo uvano u neadekvatnim uvjetima. Djelatnici su HDA iz Ratne luke Lora u etiri
navrata 15. rujna, 24. listopada i 1. studenoga 2000. te 15. sijenja 2001. preuzeli ukupno tri i pol puna
8,5 tonska kamiona gradiva, odnosno 29,75 tona gradiva.7
4
Isto, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Kabinet ministra, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj: 512-01-00-1327/1,
Zagreb, 7. rujna 2000., Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slu-
bena tajna, Povjerljivo, Klasa: Pov. 720-01/03-01/1, Ur. broj: 512-01-03-1, Zagreb, 15. prosinca 2003., Zapisnik o primopre-
daji arhivske grae.
5
Hrvatski dravni arhiv, Vrlo tajno, Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva izmeu Hrvatske izvjetajne slube i Hrvat-
skog dravnog arhiva, Klasa: 612-06/00-08/39, Ur. broj: 565-10-00-4, Zagreb, 13. lipnja 2000., Zbirka dokumenata HIS-a i
MORH-a, [1979/1991] 1992/1997 [1998], Popis gradiva, Hrvatski dravni arhiv, Travanj 2001.
6
Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Kabinet ministra, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj: 512-01-00-1327/1, Zagreb,
7. rujna 2000., Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva, Prilog: Popis arhivskog gradiva, Republika Hrvatska, Ministar-
stvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj: 512-01-00-1327/2, Zagreb, 15. rujna 2000., Zapisnik o primopre-
daji arhivskog gradiva, Zbirka dokumenata HIS-a i MORH-a, [1979/1991] 1992/1997 [1998], Popis gradiva, Hrvatski
dravni arhiv, Travanj 2001.
7
Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj: 512-01-00-1327/2, Zagreb, 15. rujna
2000., Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjer-
ljivo, Ur. broj: 512-01-00-1327/3, Zagreb, 24. listopada 2000., Zapisnik o primopredaji gradiva, Republika Hrvatska, Mini-
Na temelju naloga potpredsjednika Vlade RH Gorana Grania od 27. studenoga 2003. i sukladno
Odluci o predaji arhivskoga gradiva HDA, koju je donio ministar obrane Jozo Rado 18. srpnja 2000.,
MORH je predao HDA 15. prosinca 2003. arhivsko gradivo (zbirku dokumenata) koje se odnosi na ratna
dogaanja na tlu Bosne i Hercegovine 1992. 1996. godine. Gradivo je dotada bilo pohranjeno u neka-
danjoj Sigurnosno-informativnoj slubi (SIS) MORH-a, dananjoj Protuobavjetajnoj slubi Vojno
sigurnosno-obavjetajne agencije (POS VSOA). Koliinski se sastojalo od 208 registratora, jednoga
metalnog sanduka, 274 video VHS kazeta, tri video VHS C kazete, 17 audiokazeta i devet audio mikro
kazeta.8
Preuzevi gradivo, HDA se obvezao da e omoguiti uvid u dokumentaciju za potrebe Meuna-
rodnoga suda pravde i Meunarodnoga suda za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije
(Hakoga suda), kao i za potrebe odvjetnika osoba optuenih pred Hakim sudom.9
Sreivanje gradiva
Nakon to je donesena odluka da mu se zbirka dokumenata o Domovinskome ratu u Bosni i Herce-
govini privremeno preda na uvanje, u HDA je osnovana posebna radna skupina u sastavu: ivana
Hebeli, kao voditelj skupine, i, kao lanovi, Tomislav epuli, Borut Guli, Diana Miki, Mirjana Pav-
kovi i Snjeana Zgorelec, sa zadaom da se izvri zahtijevan posao identifikacije, fizikoga signiranja i
spajanja cjelokupnoga gradiva.10 Skupina je zapoela s radom odmah po preuzimanju prve poiljke gra-
diva od HIS-a sredinom lipnja 2000. godine. Tijekom rada na sreivanju gradiva radnoj skupini HDA
nisu bili dostupni podatci o postanku, razvoju i djelovanju vojnih ustanova, njihovi slubeni nazivi, ras-
pon godina djelovanja, zakonske odredbe, djelatnost, cilj i razvoj stvaratelja odgovornih za nastanak
gradiva, njihova upravna hijerarhija i nazivi, to im je uvelike otealo posao.11
uvajui ga, HIS je vei dio pohranjenoga gradiva ugrubo razvrstao prema stvarateljima. Takvu su
podjelu djelatnici HDA zadrali. Rinfuzno gradivo sloeno je u registratore/kutije prema stvarateljima, u
onoj mjeri u kojoj je to bilo mogue. Svaki preuzet registrator/kutiju djelatnici HDA numerirali su teku-
im brojem. Potom je za svaki registrator/kutiju izraena kartica na koju su upisani tekui broj, podatci
o stvaratelju gradiva, o kojoj je vrsti gradiva rije (primjerice zapovijedi, izvjea, ratni dnevnici, ulazno-
starstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj: 512-01-00-1327/4, Zagreb, 1. studenoga 2000., Zapisnik o
primopredaji gradiva, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Klasa: 036-01/01-01/1,
Ur. broj: 512-01-01-2, Zagreb, 15. sijenja 2001., Zapisnik o primopredaji gradiva, Zbirka dokumenata HIS-a i MORH-a,
[1979/1991] 1992/1997 [1998], Popis gradiva, Hrvatski dravni arhiv, Travanj 2001.
8
9
skog dravnog arhiva, Klasa: 612-06/00-08/39, Ur. broj: 565-10-00-4, Zagreb, 13. lipnja 2000.
10
Njima su, svaki po pet radnih dana, pomagali Dario upi i Andrej Rodinis.
11
Isto.
izlazna pota, radni nalozi) te vrijeme njegova nastanka. Kartice su intelektualno sloene prema stva-
rateljima, dobile su novi tekui broj unutar jednoga stvaratelja te je gradivo fiziki presloeno prema tim
novim tekuim brojevima. Potom su izraeni popisi gradiva po stvarateljima (primjerice Glavni stoer
(GS), Sigurnosno-informativna sluba (SIS), Zborno podruje (ZP)), s tim da su dokumenti unutar poje-
dinoga ZP-a razdvajani prema postrojbama brigadama, bojnama, satnijama, vodovima te odjelima,
odsjecima i slubama zapovjednitava ili postrojbi.12
Po preuzimanju je gradivo preuzeto od MORH-a u HDA identificirano, a rinfuzni dokumenti pohra-
njeni su u registratore/kutije. Svi registratori/kutije dobili su tekui broj i za sve je izraena kartica, kao i
u prethodnome sluaju. Potom su kartice razvrstane prema stvarateljima, intelektualno spojene s ve
postojeim gradivom te su dobile novi, privremeni tekui broj unutar jednoga stvaratelja. Nakon to je
gradivo evidentirano, a potom i fiziki spojeno s gradivom preuzetim od HIS-a i sreeno, popisi su pre-
uzetoga gradiva nadopunjeni i aurirani. Pritom je jasno naznaeno koje je gradivo od koga preuzeto.
Registratori/kutije s gradivom preuzetim od HIS-a oznaeni su oznakom normal, a oni preuzeti od
MORH-a kao bold.13
Sreivanje gradiva preuzeta od MORH-a iz Ratne luke Lora teklo je na nain da je prvo rinfuzno
gradivo pohranjeno u registratore/kutije prema stvarateljima. Svi registratori/kutije dobili su tekui broj
i za sve je izraena kartica na koju su upisani tekui broj, stvaratelj, vrsta i vrijeme nastanka gradiva.
Potom su kartice razvrstane prema stvarateljima, intelektualno spojene s ve postojeim gradivom te su
dobile novi, privremeni tekui broj unutar jednoga stvaratelja. Novi, privremeni tekui broj dobili su i
registratori/kutije jednoga stvaratelja koji su se ve nalazili u HDA. Pritom je izvreno paralelno pre-
signiranje registratora/kutija sa staroga popisa zbog umetanja novoga gradiva, to je zahtijevalo koor-
dinirani rad dvaju djelatnika. Nakon fizikoga signiranja pristupilo se fizikomu spajanju cjelokupna
preuzeta gradiva prema stvarateljima. Bio je to izuzetno dugotrajan te fiziki mukotrpan i zahtijevan
posao, koji je dodatno oteavao nedostatak adekvatna prostora za rad u spremitima HDA. Po fizikomu
spajanju cjelokupnoga preuzetog gradiva postojei popisi nadopunjeni su i aurirani. Gradivo preuzeto
iz Ratne luke Lora oznaeno je oznakom italic. Potom su svi registratori/kutije u zbirci oznaeni jedin-
stvenim tekuim brojem te je izraen konaan popis gradiva.14 Prilikom sreivanja gradiva izluivanje se
nije provodilo. Nakon to je cjelokupno gradivo identificirano, fiziki signirano i spojeno, u travnju 2001.
izraen je inventarni popis gradiva, koji omoguava njegovo koritenje i iz kojega su vidljivi stvaratelji
gradiva, njegova koliina, sadraj i granine godine, to je i bila prvotna zadaa imenovane radne skupine
HDA. Popis gradiva, izraen sukladno ISAD (G) normi za opis gradiva, bio je rezultat zajednika rada
svih lanova radne skupine HDA.15
12
Isto.
13
Isto.
14
Isto.
15
Isto.
Gradivo preuzeto od MORH-a sredinom prosinca 2003. godine nije arhivistiki obraivano.16 U
veini sluajeva opisan je njegov sadraj po tehnikim jedinicama, a u nekim sluajevima, poput Fonda
Dario Kordi i fonda Dokumentacija iz BiH za potrebe odvjetnika Tomislava Jonjia, popisani su svi doku-
menti koji se nalaze u tim fondovima. Popisano je i oznaeno 211 video VHS kazeta, za koje je kao sadr-
aj naveden tekst koji se nalazi na naljepnicama kazeta.17
Preuzeto arhivsko gradivo o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini u HDA dobilo je slubeni naziv
Zbirka dokumenata HIS-a i MORH-a. Na temelju uvida u arhivsko gradivo prilikom njegova sreivanja
djelatnici HDA utvrdili su da ono nije cjelovito. Kako nisu bili u mogunosti utvrditi gdje se nalaze njegovi
ostali dijelovi, pretpostavljajui da se gradivo istih stvaratelja nalazi u BiH, djelatnici HDA zakljuili su da
bi daljnje sreivanje gradiva pojedinih stvaratelja bilo neracionalno, odnosno da se njegovu sreivanju
moe pristupiti tek po spajanju cjelokupna gradiva jednoga stvaratelja.18 Stoga temeljna arhivistika obrada
i opis arhivskoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini nisu do danas napravljeni.
Predaja gradiva Centru

Nakon osiguranja dodatna spreminoga prostora u Kerestincu na temelju Ugovora o pohrani od 12.
svibnja 2009. HDA je privremeno, do konana rjeenje pitanja vlasnitva nad gradivom, predao Centru
Zbirku dokumenata HiS-a i MORH-a. Navedeno se arhivsko gradivo od tada, pod slubenim nazivom
Zbirka arhivskoga gradiva o Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini, nalazi u Centru na uvanju i kopi-
ranju.19
Centar je preuzeo 10 123 registratora/kutija, koje je HDA preuzeo od HIS-a i MORH-a tijekom 2000.
i 2001. godine. Objedinjena zbirka dokumenata poinje registratorom broj 1 i zavrava registratorom
broj 10 126. Prilikom fizikoga preuzimanja gradiva u svibnju, lipnju i srpnju 2009. godine djelatnici
Centra utvrdili su da nedostaje slijedeih pet registratora:
1) broj 242 registrator nije ni naveden u inventarnome popisu gradiva koji su izradili djelatnici
HDA
2) broj 381 registrator koji je prema inventarnome popisu gradiva trebao sadravati dokumente GS
HVO-a (razna ulazno-izlazna pota 1992. 1993.)
3) broj 3061 registrator koji je prema inventarnome popisu gradiva trebao sadravati dokumente
postrojbi ZP Oraje (dnevna izvjea i zapovijedi 104. brigade / 202. dp Domaljevac Bosanski
amac 1996. 1997.)
16
Hrvatski dravni arhiv, Povjerljivo, Zapisnik o primopredaji gradiva, Klasa: 612-06/09-08/35, Ur. broj: 565-01-09-3, U
Zagrebu, 17. 7. 2009.
17
Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Klasa: Pov: 720-01/03-01/1, Ur. broj: 512-01-
03-1, Zagreb, 15. prosinca 2003., Zapisnik o primopredaji arhivske grae, Prilozi 1. 8.
18
19
Zagrebu, 17. 7. 2009.
4) broj 9395 registrator koji je prema inventarnome popisu gradiva trebao sadravati dokumente
Prvoga voda OVP-a (razna pota, popisi smjena 1. rujan 1994. 1. svibanj 1995.) te
5) broj 9458 registrator nije ni naveden u inventarnome popisu gradiva koji su izradili djelatnici
HDA.20
Prilikom fizikoga preuzimanja gradiva djelatnici Centra preuzeli su i dva registratora bez broja, koji
su dobili brojane oznake 10 127 i 10 128.21 U prvome se nalazi dokumentacija GS HVO-a iz razdoblja 1.
lipanj 31. prosinac 1993., a u drugome dokumentacija GS HV-a, GS HVO-a i raznih zapovjednitava i
postrojbi HVO-a iz 1993. godine.
Uz gore navedene registratore/kutije, HDA je predao Centru i 65 kutija gradiva o Domovinskome
ratu u Bosni i Hercegovini, izdvojena prilikom preuzimanja gradiva od HIS-a 13. lipnja 2000. godine.22
HDA je predao Centru i zbirku dokumenata o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini, dobivenu
2003. od nekadanjega SIS-a MORH-a, dananjega POS-a VSOA. Zbirka se sastoji od dviju cjelina:
a) gradivo s podruja Bosne i Hercegovine koje se zateklo u arhivima bivega SIS-a MORH-a 2000.
godine (tzv. Fond Tihomir Blaki, Fond Dario Kordi, Fond HVO, Fond vozila, Dokumentacija
SDA i ABiH, Dokumentacija iz BiH, video i audiomaterijal te Dokumentacija iz BiH za potrebe
odvjetnika Tomislava Jonjia, te
b) gradivo s podruja Bosne i Hercegovine koje je koriteno kao prilog prilikom korespondencije
izmeu bive SIS MORH i vanjskih korisnika u okviru operativnog postupanja, a koje je izdvo-
jeno iz arhivske dokumentacije nekadanjega SIS-a MORH-a, dananjega POS-a VSOA.
Zbirka se koliinski sastoji od 208 registratora gradiva, jednoga metalnog sanduka gradiva, 274 video
VHS kazeta, tri video VHS C kazete, 17 audiokazeta i devet audio mikro kazeta.23
Sveukupno je HDA predao Centru 10 396 registratora/kutija gradiva, jedan metalni sanduk gradiva,
274 video VHS kazeta, tri video VHS C kazete, 17 audiokazeta te devet audio mikro kazeta. Navedeno
arhivsko gradivo sainjava Zbirku arhivskoga gradiva o Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini.
Sadraj gradiva
Prilikom sreivanja gradiva djelatnici su HDA dokumentaciju dobivenu od HIS-a i MORH-a u toku
2000. i 2001. godine podijelili prema stvarateljima u devetnaest cjelina, razraenih po niim stvarate-
ljima slijedei njihov ustroj i hijerarhiju. Takva podjela zadrana je i nakon to je gradivo preuzeo Centar
20
Isto, Prilog: Popis kutija za koje su djelatnici Centra prilikom fizikoga preuzimanja gradiva utvrdili da nedostaju.
21
Isto.
22
Zagrebu, 17. 7. 2009.
23
2009. godine pa se navedena dokumentacija, obima 10 123 registratora/kutija, sastoji od sljedeih

cjelina:24
I) Ured Predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne (registratori/kutije 1 20), podijeljena u
dvije podcjeline 1) Paket veza i 2) Stjepan Kosaa izvjea Predsjedniku Hrvatske Republike Her-
ceg-Bosne;
II) Odjel obrane HVO / Ministarstvo obrane HVO (registratori/kutije 21 126), podijeljena u tri-
naest podcjelina 1) Knjige, 2) Spisi, 3) Ured predstojnika, 4) Civilni sektor, 5) Personalna uprava, 6)
Uprava za financije, 7) Sektor opskrbe, nabave i proizvodnje, 8) Blagajna, 9) Sredinja logistika baza, 10)
Prometna satnija apljina, 11) Nastavno sredite F. B. Beba Crvenice, 12) Okruni vojni sud epe i
13) Razno;
III) Ministarstvo obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne Politika uprava (registratori/kutije
127 153), podijeljena u sedam podcjelina 1) Ulazna pota, 2) Izlazna pota, 3) Bilteni Politike uprave
MO HR HB, 4) Jutarnji servis Hercegovakobosanske novinske agencije, 5) Izvodi iz dnevnika RTV
Bosne i Hercegovine, 6) Ralamba stranoga i domaega tiska i 7) Razno;
IV) Glavni stoer HVO-a (registratori/kutije 154 1092), podijeljena u dvadeset i osam podcjelina
1) Knjige, 2) Izlazna pota, 3) Ulazna pota, 4) Ulazno-izlazna pota, 5) Predmetni spisi, 6) Naelnik
GS HVO-a, 7) Kabinet naelnika GS HVO-a, 8) Pomonik naelnika GS HVO-a, 9) Pomonik naelnika
GS HVO-a za borbeni sektor, 10) Pomonik naelnika GS HVO-a za kopnenu vojsku, 11) Pomonik
naelnika GS HVO-a za obuku i kolstvo, 12) Pomonik naelnika GS HVO-a za domobranstvo, 13)
Ured pomonika naelnika GS HVO-a za domobranstvo, 14) Borbeni sektor25, 15) Kopnena vojska26, 16)
Sektor za obuku i kolstvo, 17) Zdrueni stoer Vojske Federacije, 18) Nastavno sredite (NS) apljina27,
19) 10. topniko-raketni divizion, 20) 11. mjeovita zrakoplovna eskadrila, 21) 15. topniko-raketni divi-
zion, 22) 33. samostalna satnija veze, 23) Inenjerijsko pontonirska bojna Posuje, 24) Sredinjica elek-
tronikoga djelovanja, 25) 60. gardijska bojna (gb) postrojba za posebne namjene Ludvig Pavlovi
apljina, 26) Bojna ZMIN Ljubuki, 27) 22. diverzantski odred i 28) Razne postrojbe i odjeli GS HVO-a;
V) SIS Uprava (registratori/kutije 1093 1629), podijeljena u dvije podcjeline 1) Odjel obrane
Sektor sigurnosti i 2) SIS Uprava Mostar;28
24
Gradivo unutar pojedinih cjelina zbirke dokumenata navedeno je prema inventarnome popisu gradiva koji su izradili dje-
latnici HDA u travnju 2001. godine.
25
Sastoji se od podcjelina Operativna uprava, Odjel za borbeni sektor, Odjel za ratno planiranje, Operativno sredite, Opera-
tivna uprava, Obavjetajna uprava, Odjel HRZ i PZO te Odsjek OPL.
26
Sastoji se od podcjelina Uprava rodova kopnene vojske, Odjel pjeatva, Odjel topnitva, Odjel veza, Odjel PZO i Spisi
raznih odjela kopnene vojske.
27
Sastoji se od podcjelina NS apljina Zapovjednik, NS apljina Odsjek SIS-a, NS apljina 2. bojna SVO, NS apljina
Bitnica PZO, NS apljina Logistika satnija te NS apljina Razno.
28
Sastoji se od podcjelina Centar SIS-a Mostar, Centar SIS-a Oraje, Centar SIS-a Rama, Centar SIS-a Kiseljak, Centar SIS-a
Vitez, Centar SIS-a apljina, Centar SIS-a Tomislavgrad, ZP Mostar Odsjek SIS-a, SIS razno (predmetno), SIS razno (rin-
fuza) i SIS nalozi za knjienje osoba i dokumenata.
VI) SIS postrojbe (registratori/kutije 1630 2110), podijeljena u pet podcjelina 1) SIS pri GS
HVO-a Mostar29, 2) SIS pri ZP-u Mostar30, 3) SIS pri ZP-u Tomislavgrad31, 4) SIS pri ZP-u Oraje32, te 5)
SIS pri ZP-u Vitez33;
VII) SIS dosjei (registratori/kutije 2111 2212) dosjei osoba za koje je provoena sigurnosna pro-
vjera sloeni prema abecednome naelu;
VIII) ZP Oraje (registratori/kutije 2213 3061), podijeljena u trinaest podcjelina 1) ZZP Oraje,
2) 4. gardijska brigada Oraje, 3) 101. brigada Bosanski Brod, 4) 103. brigada Derventa, 5) 106. brigada
Oraje, 6) 162. LOB Oraje, 7) 201. dp Oraje, 8) 202. dp Domaljevac Bosanski amac, 9) topniko-
raketni divizion Oraje, 10) 17. inenjerijska satnija, 11) 74. satnija veze Oraje, 12) 115. brigada Zrin-
ski Tuzla i 13) Dokumentacija postrojbi ZP Oraje;
IX) ZP Vitez (registratori/kutije 3063 4384), podijeljena u dvadeset i pet podcjelina 1) ZZP Vitez,
2) 3. gardijska motorizirana brigada Vitez, 3) 158. LOB Vitez, 4) 4. lakoartiljerijski divizion Vitez, 5) 99.
topniko-raketni divizion PZO Vitez, 6) 90. dp Stjepan Tomaevi Novi Travnik, 7) 91. dp Fran Krsto
Frankopan Travnik, 8) 92. dp Viteka Vitez, 9) 93. dp Nikola ubi Zrinski Busovaa, 10) 94. dp Ban
Josip Jelai Kiseljak, 11) 95. dp Marinko Bonjak Kreevo, 12) 96. dp Bobovac Vare, 13) 97. dp
Hrvoje Vuki Hrvatini Prozor Rama, 14) 110. dp Usora, 15) 111. xp dp epe, 16) 44. db Jure
Franceti Zenica, 17) 45. db Komuina Tesli, 18) brigada Frankopan Travnik, 19) TG 2, 20) 73.
satnija veze, 21) 35. mjeoviti topniko-raketni divizion, 22) 1. MTRB, 23) 3. MTRB, 24) vojarna Ivan
ili Bukal i motorizirana satnija te 25) Razne postrojbe;
29
Sastoji se od podcjelina SIS-a pri 10. topniko-raketnoj pukovniji iroki Brijeg, SIS pri 11. mjeovitoj zrakoplovnoj eskadrili
Mostar, SIS pri 15. topniko-raketnom divizionu PZO Mostar, SIS pri 121. bojni ZMIN Ljubuki i SIS pri NS HVO-a
apljina.
30
Sastoji se od podcjelina SIS-a pri Zapovjednitvu ZP Mostar, SIS pri 50. dp Knez Domagoj apljina, SIS pri 81. dp Mostar,
SIS pri 82. dp Mostar, SIS pri VP 1900 Mostar, SIS pri 51. dp Stjepan Radi Ljubuki, SIS pri 41. dp Knez Branimir itluk,
SIS pri 83. dp Mario Hrka ikota iroki Brijeg, SIS pri 56. dp Herceg Stjepan Konjic, SIS pri 63. opslunitvu vojarne
Boan imovi apljina, SIS pri 150. logistikoj bazi (LOB) Mostar, SIS pri 2. gardijskoj motoriziranoj brigadi Mostar, SIS
pri 3. bojni Vojne policije (3. bVP) Mostar i SIS pri 40. dp Ranko Boban Grude.
31
Sastoji se od podcjelina SIS-a pri 1. gardijskoj brigadi Ante Bruno Bui Livno, SIS pri 2. bVP Livno, SIS pri 79. dp Kralj
Tomislav Tomislavgrad, SIS pri 80. dp Petar Kreimir IV Livno, SIS pri 42. dp Rama Prozor, SIS pri 43. dp Ante Star-
evi Uskoplje (Gornji Vakuf), SIS pri 1. dp Posuje, SIS pri 55. dp Tomislavgrad i Razno.
32
Sastoji se od podcjelina SIS-a pri 4. gardijskoj brigadi Oraje, SIS pri 5. satniji Vojne policije Oraje, SIS pri 101. brigadi
Bosanski Brod, SIS pri 102. brigadi Odak, SIS pri 104. brigadi Domaljevac Bosanski amac, SIS pri 104. brigadi/202. dp
Domaljevac Bosanski amac, SIS pri 202. dp topniko-raketnom divizionu Oraje, SIS pri 105. brigadi Modria, SIS pri
106. dp Oraje, SIS pri 201. dp Oraje i SIS pri 108. brigadi Brko.
33
Sastoji se od podcjelina SIS pri 3. gardijskoj motoriziranoj brigadi Vitez, SIS pri 4. bVP Vitez, SIS pri 4. lakoartiljerijskom
raketnom divizionu PZO Vitez, SIS pri 90. dp Stjepan Tomaevi Novi Travnik, SIS pri 91. dp Fran Krsto Frankopan
Travnik, SIS pri 92. dp Viteka Vitez, SIS pri 93. dp Nikola ubi Zrinski Busovaa, SIS pri 94. dp Ban Josip Jelai
Kiseljak, SIS pri 95. dp Marinko Bonjak Kreevo, SIS pri 96. dp Bobovac Vare, IZM Datansko, SIS pri 110. dp Usora,
SIS pri 111. xp dp epe, SIS brigade Frankopan Travnik, SIS pri 97. dp Hrvoje Vuki Hrvatini Prozor Rama, SIS pri
44. db Jure Franceti Zenica i Razno.
X) ZP Tomislavgrad (registratori/kutije 4385 5103), podijeljena u dvadeset podcjelina 1) ZZP

Tomislavgrad, 2) IZM Kupres, 3) IZM OG Sjever, 4) IZM Prozor, 5) IZM uica, 6) IZM Posuje, 7) 42. dp
Rama Prozor, 8) 1. gbr Ante Bruno Bui Livno, 9) 14. topniko-raketni divizion PZO, 10) bojna
Kulin ban, 11) Lavanska bojna, 12) 154. LOB Livno, 13) 1. dp Posuje, 14) 71. satnija veze Tomislav-
grad, 15) 43. dp Ante Starevi Uskoplje (Gornji Vakuf), 16) 79. dp Kralj Tomislav Tomislavgrad, 17)
55. dp Tomislavgrad, 18) 80. dp Petar Kreimir IV Livno, 19) Ratna bolnica Rama i 20) Dokumentacija
postrojbi ZP Tomislavgrad;
XI) ZP Mostar (registratori/kutije 5104 7165), podijeljena u devetnaest podcjelina 1) ZZP Mostar,
2) 2. gmbr Mostar, 3) 50. dp Knez Domagoj apljina, 4) 81. dp Mostar, 5) 82. dp Mostar, 6) 51. dp.
Stjepan Radi Ljubuki, 7) 41. dp Knez Branimir itluk, 8) 40. dp Vitez Ranko Boban Grude, 9) 83.
dp Mario Hrka ikota iroki Brijeg, 10) 56. dp Konjic, 11) 2. lakoartiljerijsko raketni divizion
PZO/12. topniko-raketna bitnica PZO Mostar, 12) Samostalna tenkovska satnija, 13) 72. satnija veze
Domanovii Mostar, 14) TG Mostar, 15) 63. opslunitvo vojarne Boan imovi apljina, 16) 64.
opslunitvo vojarne Mostar, 17) Odsjek logistike Zapovjednitva ZP Mostar, 18) 150. LOB Mostar
itluk i 19) Razne postrojbe ZP Mostar;
XII) ZM Biha (registratori/kutije 7166 7181), podijeljena u tri podcjeline 1) Zapovjednitvo, 2)
Dom zapovjednitva i 3) 101. dp Biha;
XIII) Uprava Vojne policije Mostar (registratori/kutije 7182 9664), podijeljena u trideset i pet pod-
cjelina 1) Knjige, 2) Zapovijedi, 3) Izlazni spisi, 4) Ulazni spisi, 5) Ulazno-izlazni spisi, 6) Ured nael-
nika, 7) Odjel za suzbijanje kriminaliteta, 8) Odsjek za operativno deurstvo, 9) Odjel ope i prometne
policije, 10) Odjel za zatitu Predsjednika HR HB, 11) Odjel za kadrovsko-pravne poslove, 12) Akcija
Put, 13) Akcija Pauk, 14) 1. bojna Mostar, 15) 2. bojna Tomislavgrad, 16) 3. bojna Mostar, 17) 4. bojna
Vitez, 18) 5. bojna Mostar, 19) 6. bojna Boko Papi Tomislavgrad, ZS Mostar, 20) 7. bojna 1. satnija,
VP ipovo, 21) 8. bojna (VP 101. brigade Bosanski Brod), 22) 5. samostalna satnija Oraje, 23) VP Brko,
VP Zovik, VP Boe, VP Bosanska Bijela, VP pionica, 24) Raunovodstvo, 25) Logistika, 26) Zdruena
satnija Mrkonji Grad, 27) vod Biha, 28) Razne postrojbe i predmeti, 29) Odsjek logistike/opskrbe, 30)
Normativna akta, 31) Bilteni VP, 32) Razno, 33) Vojno-istrani zatvori i konaita ratnih zarobljenika,
34) Sredinji vojni istrani zatvor Mostar i 35) Vojni istrani zatvor Ljubuki;
XIV) Razne postrojbe i civilne ustanove (registratori/kutije 9665 9804), podijeljena u tri podcjeline
1) Razne postrojbe (MO, MUP Odsjek operativnoga deurstva, Misija za vezu, Glavni sanitetski sto-
er, Opinski stoer Mostar, Uprava za obranu Mostar upanijski centar za obavjeivanje, Policijska
uprava Mostar (civilna policija), Ured za obranu Oraje, HVO Sarajevo, HVO opina Rama, ZM Donja
Mahala, TG 2 sektor 2, Ratna bolnica Tolisa), 2) Civilne ustanove (Zastupniki dom, Vlada HR HB,
Opinsko vijee Mostar, Ured za prognanike i izbjeglice Mostar, Povjerenitvo opine Glamo, Mjesne
zajednice (MZ) u Mostaru i Razne civilne ustanove) i 3) Razno;
XV) Razno (registratori/kutije 9805 9872), podijeljena u deset podcjelina 1) Opinski tab TO
Mostar, 2) Opinski tab TO Oraje, 3) Opinski tab TO Split, 4) 30. partizanska (laka) divizija, 5) Tvor-
nica trikotae Meugorje Glamo, 6) Radna organizacija Oraje OOUR Agroservis, 7) MP Mehanika
Oraje, 8) Pisma poslana u Jablanicu konvojem UNPROFOR-a, 9) Srpska demokratska stranka (SDS) i
10) Razne civilne ustanove;
XVI) Nekonvencionalno gradivo (registratori/kutije 9873 9978), podijeljena u esnaest podcjelina
1) VHS vrpce Tjedna izvjea TV Mostar i HTV Mostar, 2) VHS vrpce Mostar, 3) audiovrpce snim-
ljenih razgovora u Mostaru, 4) VHS vrpce IPD slube 115. brigade Zrinski Tuzla, 5) VHS vrpce ZP
Vitez, 6) VHS vrpce HVO ZM Biha Odsjek za PD, 7) fotografije, 8) plakati, 9) diplome, pohvale i
zahvalnice, 10) novine i asopisi, 11) diskete, 12) buene trake Republiki sekretarijat za narodnu
odbranu SR BiH, 13) Zemljopisne karte podruja ZP Mostar, 14) Karte podruja Prijedor Banja Luka
Glamo Jajce, 15) Karte ZP Oraje i 16) Razne karte;
XVII) Armija BiH (registratori/kutije 9979 10 013), podijeljena u etiri podcjeline 1) 4. korpus
ABiH Mostar, 2) Radio Mostar, 3) 1. mostarska brigada i 4) Razno;
XVIII) Stranka demokratske akcije (SDA) Hercegovine (registratori/kutije 10 014 10 019) te
XIX) Vojska Republike Srpske (registratori/kutije 10 020 10 126), podijeljena u etiri podcjeline
1) 30. divizija, 2) ostale postrojbe, 3) Opinski tab TO Mrkonji Grad i 4) Razno.34
ezdeset i pet kutija arhivskoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini koje je izdvo-
jeno prilikom preuzimanja gradiva od HIS-a 13. lipnja 2000. sadravaju dokumentaciju GS HVO-a,
Ministarstva obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, zbornih podruja Tomislavgrad, Mostar, Vitez i
Oraje i postrojbi iz njihova sastava (obavjetajna izvjea, dnevna izvjea, izvjea o sigurnosnome
stanju u njihovim zonama odgovornosti, informacije, popise postrojbi, popise ranjenih i poginulih te
zemljovide), uglavnom povezanu s oslobodilakim i obrambenim operacijama HVO-a poduzetima, u
suradnji s HV-om i ABiH, tijekom 1994. i 1995. Cincar 94, Zima 94, Vrilo 95, Skok 1, Skok 2, Ljeto 95,
Kozjak 95, Maestral i Juni potez.35
Zbirka dokumenata o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini koju je 2003. djelatnicima HDA
predao nekadanji SIS MORH-a, dananji POS VSOA, sastoji se od vie cjelina (fondova). Fond Tihomir
Blaki sastoji se od 94 registratora oznaka T. B. (Tihomir Blaki, op. I. B.) 1 do T. B. 94, koji sadravaju
dokumentaciju HVO-a, HDZ-a i hrvatskih institucija vlasti s podruja Bosne i Hercegovine, nastalu tije-
kom rata u Bosni i Hercegovini, a prikupljenu za suenje Tihomiru Blakiu pred Meunarodnim sudom
za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije. Rije je uglavnom o dokumentaciji povezanoj s
ratnim zbivanjima te odnosom Hrvata i Bonjaka (Muslimana) na podruju Srednje Bosne, posebice
nakon izbijanja hrvatsko-bonjakoga oruanog sukoba krajem 1992. godine.36 Fond Dario Kordi sastoji
34
35
BiH, Hrv. Rep. Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane, Gl. stoer Hrv. vijea obrane (nedatirani dokument, popis s opisom
sadraja 65 kutija izdvojenih prilikom preuzimanja gradiva od HIS-a 13. lipnja 2000., koji su izradili djelatnici HDA).
36
03-1, Zagreb, 15. prosinca 2003., Zapisnik o primopredaji arhivske grae, Prilog br. 1, Dokumentacija HVO koja je priku-
pljena za sluaj Blaki (tzv. Fond T. Blaki).
se od 29 registratora oznaka K 1 do K 29, koji sadravaju dokumentaciju koju je stvorio ili prikupio Dario
Kordi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Uglavnom je rije o dokumentaciji HVO-a, SIS-a, Policijske
uprave Travnik, Vlade HR HB, HDZ-a, opinskih vijea, humanitarnih udruga, bolnice Nova Bila i hrvat-
skih institucija vlasti nastaloj na podruju ili povezanoj s podrujem Srednje Bosne tijekom rata. Meu
gradivom nalazi se i devet knjiga urudbenih zapisnika i biljeki tajnice Darija Kordia.37
Fond HVO sastoji se od 35 registratora oznaka HVO 1 do HVO 35. Kako mu i ime govori, fond sadr-
ava dokumentaciju HVO-a.38 Fond vozila sastoji se od 36 registratora oznaka Vozila 1 do Vozila 36, koji
sadravaju dokumentaciju o preraspodjeli vozila iz logistikoga centra u Grudama. Vozila su rasporei-
vana na razne strane i to: HVO, HV, ABiH, razne privatne ili dravne organizacije, fizike osobe.39 Fond
Dokumentacija SDA i ABiH sadrava dokumente SDA, Teritorijalne obrane BiH, Patriotske lige i ABiH
promidbene materijale, zapovijedi za napad, izvjea, popise vojnika, potvrde, pravilnike, fotografije,
osobne dokumente i vojne iskaznice, koji se nalaze u metalnome sanduku.40 Fond dokumentacija iz BiH,
video i audiomaterijal sadrava 274 video VHS kazete, iji je sadraj povezan s ratom u Bosni i Hercego-
vini (posebice u Srednjoj Bosni) i suenjem Tihomiru Blakiu pred Meunarodnim sudom za ratne
zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije, te tri video VHS C kazete, 17 audiokazeta i devet audio
mikro kazeta nepoznata sadraja.41
Fond Dokumentacija iz BiH za potrebe odvjetnika Tomislava Jonjia42 sastoji se od etiri registratora
oznaka J 1 do J 4, koji sadravaju dokumentaciju ABiH, Teritorijalne obrane BiH, HVO-a uglavnom
dokumente ZP Vitez i postrojbi iz njegova sastava, SIS-a, PU Travnik i lokalnih hrvatskih institucija
vlasti koji govore o ratnim zbivanjima na podruju Srednje Bosne, posebice nakon izbijanja hrvatsko-
-bonjakoga oruanog sukoba krajem 1992. godine.43
Dokumentacija s podruja Bosne i Hercegovine koja je koritena kao prilog prilikom koresponden-
cije izmeu biveg SIS-a MORH-a i vanjskih korisnika u okviru operativnoga postupanja te je naknadno
izdvojena iz arhivske dokumentacije biveg SIS-a MORH-a, sastoji se od deset registratora oznaka S 01
do S 10, a sadrava razliitu dokumentaciju HVO-a.44
Zbirka dokumenata o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini koja se uva u Centru, obima 10
396 registratora/kutija gradiva, jedan metalni sanduk gradiva, 274 video VHS kazeta, tri video VHS C
37
Isto, Prilog br. 2, Dokumentacija koju je prikupio ili stvorio D. Kordi (tzv. Fond D. Kordi).
38
Isto, Prilog br. 3, Dokumentacija HVO arhivska graa zateena 2000. godine u splitskoj luci Lora (tzv. Fond HVO).
39
Isto, Prilog br. 4, Dokumentacija o preraspodjeli vozila iz logistikoga centra u Grudama (tzv. Fond vozila).
40
Isto, Prilog br. 5, Dokumenti SDA (Stranka demokratske akcije) i Armije BiH (tzv. Dokumentacija SDA i ABiH).
41
Isto, Prilog br. 6, Video i audiomaterijal iz raznih izvora, zateeni 2000. godine u arhivima bive Uprave SIS-a MORH-a.
42
Navedena dokumentacija izdvojena je na traenje odvjetnika Tomislava Jonjia u studenome 2003. iz Fonda T. Blaki,
Fonda D. Kordi i Fonda HVO prema traenoj specifikaciji.
43
03-1, Zagreb, 15. prosinca 2003., Zapisnik o primopredaji arhivske grae, Prilog br. 7, Dokumentacija iz BiH, za potrebe
odvjetnika Tomislava Jonjia izdvojena iz fondova.
44
Isto, Prilog br. 8, Dokumentacija iz BiH, izdvojena iz arhive SIS-a MORH-a.
Pregled Zbirke arhivskoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini koja se uva u Centru
U kojoj se
Kada je gradivo
Redni ustanovi gradivo Kada je gradivo
Cjelina Koliina gradiva HDA predao
broj uvalo prije predano HDA
Centru
predaje HDA
1. Ured Predsjednika Hrvatske 2 d/m HIS 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
Republike Herceg-Bosne
2. Odjel obrane HVO/ 10,6 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
Ministarstvo obrane HVO do 15. sijenja 2001.
3. Ministarstvo obrane Hrvatske 2,7 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
Republike Herceg-Bosne do 15. sijenja 2001.
Politika uprava
4. Glavni stoer HVO-a 93,9 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
do 15. sijenja 2001.
5. SIS Uprava 53,7 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
6. SIS postrojbe 48,1 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
7. SIS dosjei 10,2 d/m HIS 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
8. ZP Oraje 84,8 d/m MORH od 26. srpnja 2000. 12. svibnja 2009.
9. ZP Vitez 132,2 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
10. ZP Tomislavgrad 71,9 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
11. ZP Mostar 206,2 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
12. ZM Biha 1,5 d/m MORH od 15. rujna 2000. 12. svibnja 2009.
13. Uprava Vojne policije Mostar 248,1 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
14. Razne postrojbe i civilne 14 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
ustanove do 15. sijenja 2001.
15. Razno 6,8 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
16. Nekonvencionalno gradivo 10,6 d/m HIS i MORH od 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
17. Armija BiH 3,5 d/m HIS i MORH 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
i 15. sijenja 2001.
U kojoj se
Kada je gradivo
Redni ustanovi gradivo Kada je gradivo
Cjelina Koliina gradiva HDA predao
broj uvalo prije predano HDA
Centru
predaje HDA
18. Stranka demokratske akcije 0,6 d/m HIS i MORH od 13. lipnja do 7. 12. svibnja 2009.
Hercegovine rujna 2000.
19. Vojska Republike Srpske 10,7 d/m HIS i MORH od 13. lipnja do 7. 12. svibnja 2009.
rujna 2000.
20. Gradivo koje je izdvojeno 6,5 d/m HIS 13. lipnja 2000. 12. svibnja 2009.
prilikom preuzimanja gradiva
od HIS-a
21. Fond Tihomir Blaki 9,4 d/m POS VSOA 15. prosinca 2003. 12. svibnja 2009.
(SIS MORH-a)
22. Fond Dario Kordi 2,9 d/m POS VSOA 15. prosinca 2003. 12. svibnja 2009.
(SIS MORH-a)
23. Fond HVO 3,5 d/m POS VSOA 15. prosinca 2003. 12. svibnja 2009.
(SIS MORH-a)
24. Fond vozila 3,6 d/m POS VSOA 15. prosinca 2003. 12. svibnja 2009.
(SIS MORH-a)
25. Dokumentacija SDA i ABiH metalni sanduk POS VSOA 15. prosinca 2003. 12. svibnja 2009.
(SIS MORH-a)
26. Fond dokumentacija iz BiH, 274 video VHS POS VSOA 15. prosinca 2003. 12. svibnja 2009.
video- i audiomaterijal kazete, tri video (SIS MORH-a)
VHS C kazete,
17 audiokazeta
i devet audio
mikro kazeta
27. Dokumentacija iz BiH za 0,4 d/m POS VSOA 15. prosinca 2003. 12. svibnja 2009.
potrebe odvjetnika Tomislava (SIS MORH-a)
Jonjia
28. Dokumentacija koja je 1 d/m POS VSOA 15. prosinca 2003. 12. svibnja 2009.
koritena kao prilog prilikom (SIS MORH-a)
korespondencije izmeu
biveg SIS-a MORH-a i
vanjskih korisnika u okviru
operativnoga postupanja te je
naknadno izdvojena iz
arhivske dokumentacije
bivega SIS-a MORH-a
kazete, 17 audiokazeta i devet audio mikro kazeta, autentina je uglavnom je rije o originalnim doku-
mentima, dobro je ouvana te sadrava znatan dio ukupnoga gradiva. Prema dostupnim podatcima dio
gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini pohranjen je u Sredinjemu vojnom arhivu (SVA)
MORH-a na rnomercu u Zagrebu te u Dokumentacijskome centru u Mostaru, gdje se uva dokumen-
tacija MUP-a Hrvatske Republike Herceg-Bosne i jo neto arhivskoga gradiva povezanoga s ratnim
zbivanjima u Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 1990-ih. O kojoj je koliini arhivskoga gradiva rije
nije mi poznato. Dio arhivskoga gradiva, uglavnom personalna dokumentacija, prema dostupnim infor-
macijama pohranjen je u Ljubukom ili u apljini. O kojoj je koliini arhivskoga gradiva rije i gdje se
ono tono uva nije mi poznato. Na temelju desetogodinjega rada u Centru s velikom sigurnou mogu
rei da se dio arhivskoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini, posebice nekonvencio-
nalna gradiva video- i audiokazeta, nalazi u privatnome vlasnitvu.
Uvjeti dostupnosti
Cjelokupno arhivsko gradivo o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini, koje je pohranjeno u
Centru, rezervatnoga je karaktera. Za njegovo gledanje i izradu preslika dokumenata potrebno je dobiti
odobrenje, koje je prvotno davala Vlada Republike Hrvatske u poetku predsjednik Savjeta za suradnju
s Meunarodnim sudom pravde i Meunarodnim sudom za ratne zloine poinjene na podruju bive
Jugoslavije, a kasnije ravnatelj Uprave za meunarodnu suradnju, pravnu pomo i suradnju s meu-
narodnim kaznenim sudovima45 Ministarstva pravosua RH.46 Danas ga daje Dravno odvjetnitvo
Republike Hrvatske, uz odobrenje hrvatske Vlade. Nakon to dobiju potrebno odobrenje za uvid u arhiv-
sko gradivo, korisnici trebaju podnijeti zahtjev Centru (prije HDA), koji treba sadravati njihovo ime,
prezime i zanimanje, svrhu koritenja gradiva te stvaratelje i godine nastanka gradiva koje ele gledati i
istraivati.47 Na temelju njihova zahtjeva, korisnicima se omoguava uvid u traeno gradivo u velikoj
itaonici HDA. Na njihov zahtjev preslike dokumenata korisnicima izrauje Centar, kao to je prije njega
izraivao i HDA.48
Nakon to ju je HDA predao u depozit Centru u razdoblju od 8. lipnja 2009. do 11. prosinca 2015.
uvid u zbirku dokumenata o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini ostvarilo je pedeset i dvoje kori-
snika, koji su tijekom 128 posjeta ukupno pregledali 3819 registratora/kutija gradiva. Uvid u gradivo
najvie su traila pravosudna tijela Tuiteljstvo BiH, DORH i upanijsko dravno odvjetnitvo u
45
Danas Uprava za europske poslove, meunarodnu i pravosudnu suradnju.
46
skog dravnog arhiva, Klasa: 612-06/00-08/39, Ur. broj: 565-10-00-4, Zagreb, 13. lipnja 2000., Republika Hrvatska, Mini-
starstvo obrane, Kabinet ministra, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj: 512-01-00-1327/1, Zagreb, 7. rujna 2000., Zapisnik o
primopredaji arhivskog gradiva, Hrvatski dravni arhiv, Povjerljivo, Zapisnik o primopredaji gradiva, Klasa: 612-06/09-
08/35, Ur. broj: 565-01-09-3, U Zagrebu, 17. 7. 2009.
47
Pravilnik o koritenju i izradi preslika Zbirke dokumenata HIS-a i MORH-a o ratnim operacijama 1. lipnja 1991. do kraja
1995. godine.
48
Isto.
Zagrebu i pojedini odvjetnici te MUP RH, Ravnateljstvo policije RH i MORH radi prikupljanja dokaza
za istrane postupke i podizanje optunica protiv osoba osumnjienih da su poinili kaznena djela i ratne
zloine tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1992. 1995. godine. Uz njih, uvid u gradivo traili su i poje-
dini povjesniari i druge osobe radi njegova istraivanja te pisanja znanstvenih radova i monografija na
temelju njega.49
Uvid u gradivo najvie su puta zatraili djelatnici Tuiteljstva BiH, ijih je trideset ekipa, u razdoblju
od 13. srpnja 2010. do 6. svibnja 2015. godine, u 76 posjeta Centru pregledalo 2456 registratora/kutija
gradiva.50 Viegodinji slobodan pristup zbirci dokumenata o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini
Tuiteljstvu BiH onemoguen je 3. lipnja 2015. odlukom Vlade RH, nezadovoljne radom pravosudnih
tijela Bosne i Hercegovine koja su dizala optunice protiv pripadnika oruanih snaga, policije, sigurno-
snih i obavjetajnih slubi Republike Hrvatske te lanova politikih struktura i tijela vlasti, koristei
se pritom iroko postavljenim i ekstenzivno tumaenim sudionitvom u udruenom zloinakom
pothvatu i formulacijom prema kojoj su se zloini dogaali u okviru irokoga i sistematinoga napada
vojnih snaga u koje je bila ukljuena Hrvatska vojska. Takvu praksu pravosudnih tijela BiH hrvatska je
Vlada ocijenila kao grubo krenje domaega javnog poretka i bitnih dravnih interesa, te je savjeto-
vala pravosudnim tijelima Republike Hrvatske, to su ona i prihvatila, da vie ne postupaju prema zamo-
lbama bosanskohercegovakih pravosudnih tijela koje su protivne hrvatskim dravnim interesima.51
Vanost gradiva
Arhivsko gradivo o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini ima jako veliku historiografsku va-
nost za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini 1992. 1995. te uloge bosanskohercegovakih Hrvata i
hrvatskih oruanih formacija u njemu. Zbog podizanja optunica pred Meunarodnim sudom za ratne
zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije te pred sudovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pro-
tiv osoba osumnjienih da su poinili kaznena djela i ratne zloine tijekom rata u Bosni i Hercegovini,
gradivo ima i veliku dnevno-politiku vanost. Imajui u vidu da je gradivo nastalo na teritoriju druge
suverene drave te da e najvjerojatnije na kraju biti pohranjeno negdje na podruju Bosne i Hercego-
vine, HDA je 22. srpnja 2008. zapoeo skenirati gradivo da bi, barem u preslikama, ostalo pohranjeno u
nekoj arhivskoj instituciji u Republici Hrvatskoj. U razdoblju od 22. srpnja 2008. do predaje zbirke doku-
menata Centru, djelatnici HDA skenirali su 1723 registratora/kutija gradiva. Njihov rad po preuzimanju
zbirke dokumenata nastavio je Centar, iji su djelatnici, poevi sa skeniranjem 17. oujka 2010., do kraja
lipnja 2016. godine skenirali 2452 registratora/kutije gradiva. Razlog sporosti procesa skeniranja arhiv-
skoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini lei u smanjenju novanih sredstava koje je
davala Vlada RH za kupnju odgovarajue opreme kopirnoga aparata/skenera za skeniranje dokume-
49
Opirnije vidjeti u: Dnevnik spremita Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
50
Isto.
51
Vlada Republike Hrvatske, Zakljuak, Klasa: 022-03/15-07/192, Ur. broj: 50301-09/09-15-2, Zagreb, 3. lipnja 2015.
nata i zapoljavanje osoba koje e skenirati gradivo. Ako se ne osiguraju potrebna novana sredstva i
oprema za rad, skeniranje navedenoga gradiva trajat e jo godinama.
Zakljuak
Zbirka dokumenata o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini koja se uva u Centru autentina je
i dobro ouvana, sadrava znatan dio ukupnoga gradiva istih stvaratelja te je vaan historiografski izvor
za razumijevanje rata u Bosni i Hercegovini 1992. 1995. te uloge bosanskohercegovakih Hrvata i
hrvatskih oruanih formacija u njemu. Budui da zbirka nije cjelovita dio gradiva nalazi se na vie
mjesta (u vie ustanova) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, njezina temeljna arhivistika obrada i opis
nisu do danas napravljeni niti se to planira uiniti u budunosti jer je zbirka samo privremeno pohra-
njena u Centru do konanoga rjeenja pitanja vlasnitva nad njom, odnosno najvjerojatnije do njezina
vraanja Bosni i Hercegovini, na ijemu je teritoriju i nastala. Usprkos tomu, gradivo se moe bez pro-
blema pretraivati i njime koristiti zahvaljujui njegovu inventarnome popisu, koji su izradili djelatnici
HDA u travnju 2001. i iz kojega su vidljivi stvaratelji gradiva, njegova koliina, sadraj i granine godine.
Kratice:
ABiH Armija Bosne i Hercegovine
BiH Bosna i Hercegovina
bVP bojna Vojne policije
d/m duni metar
db domobranska bojna
DORH Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske
dp domobranska pukovnija
gb gardijska bojna
gbr gardijska brigada
gmbr gardijska mehanizirana brigada
GS Glavni stoer
GS HV Glavni stoer Hrvatske vojske
GS HVO Glavni stoer Hrvatskoga vijea obrane
HDA Hrvatski dravni arhiv
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HIS Hrvatska izvjetajna sluba
HR HB Hrvatska Republika Herceg-Bosna
HRZ i PZO Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzrana obrana
HTV Hrvatska televizija
HV Hrvatska vojska
HVO Hrvatsko vijee obrane

IPD informativno-politika djelatnost
ISAD (G) Opa meunarodna norma za opis arhivskoga gradiva
IZM istaknuto zapovjedno mjesto
LOB logistika baza
MO Ministarstvo obrane
MORH Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova
MZ mjesna zajednica
NS nastavno sredite
OG operativna grupa
OOUR osnovna organizacija udruenoga rada
OS oruane snage
OVP Odjel Vojne policije
PD politika djelatnost
POA Protuobavjetajna agencija
POS Protuobavjetajna sluba
PU Policijska uprava
PZO protuzrana obrana
RH Republika Hrvatska
RTV radio-televizija
SDA Stranka demokratske akcije
SDS Srpska demokratska stranka
SIS Sigurnosno-informativna sluba
SR BiH Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina
SVA Sredinji vojni arhiv
TG taktika grupa
TO Teritorijalna obrana
TV televizija
UNPROFOR United Nations Protection Forces Zatitne snage Ujedinjenih naroda
VP Vojna policija
VP vojna pota
VRS Vojska Republike Srpske
VSA Vojno-sigurnosna agencija

VSOA Vojno sigurnosno-obavjetajna agencija
ZM Zapovjedno mjesto
ZMIN zrano motrenje i navoenje
ZP zborno podruje
ZZP Zapovjednitvo zbornoga podruja
Izvori
1. Hrvatski dravni arhiv, Vrlo tajno, Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva izmeu Hrvatske
izvjetajne slube i Hrvatskog dravnog arhiva, Klasa: 612-06/00-08/39, Ur. broj: 565-10-00-4,
Zagreb, 13. lipnja 2000.
2. Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Kabinet ministra, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj:
512-01-00-1327/1, Zagreb, 7. rujna 2000., Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva.
3. Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Kabinet ministra, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj:
512-01-00-1327/1, Zagreb, 7. rujna 2000., Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva, Prilog:
Popis arhivskog gradiva.
4. Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Ur. broj: 512-01-
00-1327/2, Zagreb, 15. rujna 2000., Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva.
00-1327/3, Zagreb, 24. listopada 2000., Zapisnik o primopredaji gradiva.
00-1327/4, Zagreb, 1. studenoga 2000., Zapisnik o primopredaji gradiva.
7. Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Klasa: 036-01/01-
01/1, Ur. broj: 512-01-01-2, Zagreb, 15. sijenja 2001., Zapisnik o primopredaji gradiva.
8. Zbirka dokumenata HIS-a i MORH-a, [1979/1991] 1992/1997 [1998], Popis gradiva, Hrvatski
dravni arhiv, Travanj 2001.
9. Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, Zagreb, Slubena tajna, Povjerljivo, Klasa: Pov. 720-
01/03-01/1, Ur. broj: 512-01-03-1, Zagreb, 15. prosinca 2003., Zapisnik o primopredaji arhivske
grae, Prilozi 1 8.
10. Hrvatski dravni arhiv, Ugovor o pohrani, Klasa: 612-06/05-08/36, Ur. broj: 565-10-05-1, U
Zagrebu, 14. prosinca 2005.
11. Hrvatski dravni arhiv, Povjerljivo, Zapisnik o primopredaji gradiva, Klasa: 612-06/09-08/35, Ur.
broj: 565-01-09-3, U Zagrebu, 17. 7. 2009.
12. Vlada Republike Hrvatske, Zakljuak, Klasa: 022-03/15-07/192, Ur. broj: 50301-09/09-15-2,
Zagreb, 3. lipnja 2015.
13. Pravilnik o koritenju i izradi preslika Zbirke dokumenata HIS-a i MORH-a o ratnim operaci-
jama 1. lipnja 1991. do kraja 1995. godine.
14. BiH, Hrv. Rep. Herceg-Bosna, Ministarstvo obrane, Gl. stoer Hrv. vijea obrane (nedatirani
dokument, popis s opisom sadraja 65 kutija izdvojenih prilikom preuzimanja gradiva od HIS-a
13. lipnja 2000. koji su izradili djelatnici HDA).
15. Dnevnik spremita Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata.
Summary
The Review of the Archives on the Homeland War

in Bosnia and Herzegovina that are Stored as Deposits
in the Croatian Memorial-Documentation Center of the Homeland War
The Collection of Documents on the Homeland War in Bosnia and Herzegovina kept in the Croatian
Memorial-Documentation Center of the Homeland War is authentic and well preserved. It holds the impor-
tant part of the total records by the same creators and represents the important historical source for under-
standing the war in Bosnia and Herzegovina during the 1992-1995 period and the role that the Croats from
Bosnia and Herzegovina and the Croatian Armed Forces had in it. Since the collection is not complete, due
to the fact that some of its records are held in several places viz. institutions in Croatia and Bosnia and Her-
zegovina, its basic archival processing and description has not been done until today nor will they be in the
future, because the collection is only temporarily deposited in the Center until the question of its ownership
is permanently settled i.e. until it is most probably returned to Bosnia and Herzegovina where it was created.
In spite of that, the records can be easily searched and used with the help of its inventory list produced by the
employees of the Croatian State Archives in April 2001. The list shows the creators of records, records quan-
tity, description and time frame.
Keywords: archives, Bosnia and Herzegovina, war in Bosnia and Herzegovina 1992-1995, Croatian
Defence Council

Julija Baruni Pletikosi
eljka Krie
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Ouvanost/cjelovitost arhivskoga gradiva

na primjeru 18. korpusa Srpske vojske Krajine
Struni rad UDK 930.253:355(497.521.2)(093.2)
355/359(497.541)1993/1995
Osamnaesti korpus Srpske vojske Krajine slubeno je ustrojen u sijenju 1993. godine, a djelovao je na
okupiranome podruju zapadne Slavonije do poetka svibnja 1995. godine i operacije Bljesak, tijekom koje
su ga hrvatske oruane snage potpuno porazile, ime je prestao postojati. Dokumentacija 18. korpusa zapli-
jenjena je nakon Bljeska i uva se u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga
rata u Zagrebu. No ta dokumentacija, iako opsena, nije potpuna jer je uvidom u gradivo ustanovljeno da
jedan dio nedostaje. Rad prikazuje u kojoj je mjeri necjelovitost ukupne dokumentacije bila problem i koje
metode su koritene u rekonstrukciji rada pismohrane stvaratelja fonda 18. korpus Srpske vojske Krajine.
Kljune rijei: 18. korpus Srpske vojske Krajine, zapadna Slavonija, ouvanost arhivskoga gradiva, cje-
lovitost arhivskoga gradiva.
1. Uvod
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje HMDCDR) u Zagrebu
utemeljen je 24. prosinca 2004. kao javna znanstvena ustanova specijalizirani arhiv od interesa za
Republiku Hrvatsku. S radom je zapoeo 2. oujka 2005. godine. Osniva je HMDCDR-a Republika
Hrvatska, a prava i dunosti osnivaa obavlja Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u okviru ovlasti
Vlade Republike Hrvatske.
Najvei dio konvencionalnoga gradiva HMDCDR-a odnosi se na gradivo nastalo djelovanjem srp-
skih paradravnih i paravojnih institucija i postrojbi na okupiranome teritoriju Republike Hrvatske
(1991. 1995.). Gradivo su nakon vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja na osloboenome hrvat-
skom teritoriju zaplijenile hrvatske vojne snage. Vei dio gradiva tada je preuzela Protuobavjetajna
agencija (POA) Ministarstva unutarnjih poslova RH, a manji dio VOA (VSOA) Ministarstva obrane RH.
Oni su ga potom predali na uvanje Hrvatskomu dravnom arhivu (HDA) u Zagrebu, koji je gradivo
2005. godine na temelju Ugovora o pohrani izmeu HDA i HMDCDR-a predao u depozit HMDCDR-u,
pod skupnim nazivom Paradravne i paravojne postrojbe na okupiranome podruju RH 1990. 1995..
Gradivo pobunjenih Srba u Hrvatskoj u trenutku njegova preuzimanja od HDA (prosinac 2005.) bilo
je arhivistiki nesreeno, a dio se nalazio i u rinfuznome stanju. Koliina gradiva odgovarala je tada broju
160 J. Baruni Pletikosi, . Krie, Ouvanost/cjelovitost arhivskoga gradiva na primjeru 18. korpusa Srpske vojske Krajine
od 500 dunih metara, odnosno 5000 kutija. Dvije temeljne skupine preuzeta gradiva bile su gradivo
vojnih i civilnih institucija RSK-a. Stanje, kao i koliina gradiva, razlikovalo se ovisno o stvaratelju, odno-
sno teritoriju (dijelu okupiranoga teritorija RH na kojemu je bila proglaena Republika Srpska Krajina)
s kojega je gradivo bilo izuzeto.
Gradivo koje se odnosilo na podruje zapadne Slavonije, iz kojega je izdvojen fond 18. korpus Srpske
vojske Krajine, predano je Hrvatskomu dravnom arhivu u srpnju 2004. u 584 registratora, od broja
2001 do 2584.1 Budui da gradivo prije preuzimanja od strane HDA uglavnom nije bilo adekvatno
uvano, dio gradiva bio je kontaminiran gljivicama i plijesni ili fiziki oteen. Uz gradivo je pronaeno
nekoliko urudbenih zapisnika, koje stvaratelji najee nisu uredno vodili, to je znatno oteavalo
postupak sreivanja i obrade preuzeta gradiva. Pri sreivanju gradiva potovala se suvremena arhivska
praksa s dvama temeljnim naelima: naelom provenijencije i naelom prvobitnoga reda.
O problemima koji su se pojavljivali prilikom sreivanja spomenuta gradiva i stvaranja fonda 18.
korpusa Srpske vojske Krajine, prije svega problemima necjelovitosti i oteenosti gradiva u ratnim i
poratnim uvjetima jer je gradivo nastajalo za okupacije teritorija Republike Hrvatske od strane pobunje-
nih Srba u Hrvatskoj i vojnih djelovanja na podruju zapadne Slavonije, bit e rijei dalje u radu.
2. Ustroj i djelovanje Osamnaestoga korpusa Srpske vojske Krajine

na okupiranome podruju zapadne Slavonije
U ljeto 1990. godine dio pobunjenih Srba u Hrvatskoj zapoeo je protuustavno djelovanje radi pre-
krajanja teritorijalnoga ustroja i stvaranja srpskih autonomnih oblasti na podrujima s veinskim srp-
skim stanovnitvom. Srpska autonomna oblast Krajina proglaena je 21. prosinca 1990., a nastala je iz
prethodno proglaene (u lipnju 1990.) Zajednice opina Sjeverne Dalmacije i Like, nakon ega su joj se
prikljuile i jo neke opine s podruja RH naseljene veinskim srpskim stanovnitvom. Pobunjenim
Srbima na podruju zapadne Slavonije cilj je takoer bio stvaranje autonomnoga srpskog podruja, pa je
12. kolovoza 1991. proglaena SAO Zapadna Slavonija.2 Zatim je 19. prosinca 1991. godine proglaena
Republika Srpska Krajina, kojoj su se odlukama svojih skuptina prikljuile Srpska oblast Slavonija,
Baranja i Zapadni Srem (proglaena 25. rujna 1991.) i SAO Zapadna Slavonija.3
Vojska Republike Srpske Krajine, odnosno Srpska vojska Krajine osnovana je u listopadu 1992. godine
preustrojem dotadanje Teritorijalne obrane Republike Srpske Krajine (TO RSK). Dana 16. listopada
1992. usvojena je odluka Glavnoga taba TO RSK za dogradnju vojne organizacije kojom je Glavni tab
TO RSK preimenovan u Glavni tab Srpske Vojske Krajine (SVK).4 Na osnovi te odluke tadanji koman-
dant Glavnoga taba SVK-a general Mile Novakovi 27. studenoga 1992. donio je zapovijed o organiza-
1
HR-HMDCDR, Popis zaplijenjene neprijateljske dokumentacije i druge grae, Prilog br. 1, 6. Zapadna Slavonija 18. kor-
pus SV RSK (18. K) Okuani, str. 113.
2
Nikica Bari, Srpska pobuna u Hrvatskoj 19901995, Zagreb : Golden marketing Tehnika knjiga, 2005., 9399.
3
Bari, 146.
4
HR-HMDCDR, 26., kut. 6, Glavni tab TO, DT 1112-1, 16. 10. 1992.
J. Baruni Pletikosi, . Krie, Ouvanost/cjelovitost arhivskoga gradiva na primjeru 18. korpusa Srpske vojske Krajine 161
cijsko-formacijskim promjenama SVK-a, kojima se postojea organizacija TO s brigadama TO i briga-

dama Posebnih jedinica milicije (PJM) mijenja u novu organizaciju Srpske vojske Krajine. U skladu s
tim, svi dotadanji zonski tabovi TO (bilo ih je est), koji su bili podreeni Glavnomu tabu TO RSK-a,
preimenovani su u komande korpusa: 7. sjevernodalmatinski korpus, 15. liki korpus, 21. kordunski
korpus, 39. banijski korpus, 18. zapadnoslavonski korpus i 11. slavonsko-baranjski korpus.5 Takvim
novim vojnim ustrojem formalno je ukinuta Teritorijalna obrana, no u samoj organizaciji nita se bitno
nije promijenilo jer su gotovo cjelokupan sastav SVK-a inili dotadanji pripadnici Teritorijalne obrane.6
U sklopu reorganizacije oruanih snaga Republike Srpske Krajine, Zonski tab TO Zapadna Slavonija
ve 9. listopada 1992. donio je prijedlog o ustroju korpusa Vojske Republike Srpske Krajine, prema
kojemu bi se postojee tabove i jedinice TO Zapadna Slavonija i brigadu PJM preustrojilo u Korpus
vojske RSK Zapadna Slavonija,7 po mirnodopskoj i ratnoj formaciji, a na temelju raspoloivoga ljudstva
koje se tada nalazilo na podruju zapadne Slavonije i ljudstva za koje se oekivalo da e se vratiti na
taj prostor.8 U vojnome smislu ustrojem korpusa stvorio bi se stabilniji vojni oslonac za mogue poli-
tiko rjeavanje situacije u korist pobunjenih Srba i povratak dijela podruja zapadne Slavonije, koji je
manjim vojnim operacijama hrvatskih snaga od kraja listopada 1991. do poetka sijenja 1992. (Orkan-91,
Otkos-10 i Papuk-91) bio osloboen i vraen u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.9
Zonski tab TO Zapadna Slavonija preustrojen je i slubeno preimenovan u Zapadnoslavonski kor-
pus (18. korpus), sa sjeditem u Okuanima, zakljuno s 31. sijenjem 1993. godine.10 Djelovao je otad
pod tim nazivom na okupiranom podruju zapadne Slavonije sve do vojno-redarstvene operacije Blje-
sak, tijekom koje su ga hrvatske oruane snage vojno porazile, ime je on prestao djelovati, iako je slu-
beno rasformiran tek u srpnju 1995. na podruju Bosne i Hercegovine (Bosanska Gradika Nova
Topola).11
3. Arhivski fond Zonski tab Teritorijalne obrane Zapadna Slavonija (RSK)

1992. 1993.
Do slubenoga ustroja 18. korpusa SVK-a u sijenju 1993. na podruju zapadne Slavonije djelovao je
Zonski tab TO Zapadna Slavonija. Arhivsko gradivo koje sadrava dokumentaciju Zonskoga taba TO
Zapadna Slavonija izdvojeno je u zaseban arhivski fond (fond br. 26) u HMDCDR-u. Prilikom pregleda
5
Bari, 275-277.
6
HR-HMDCDR, Zonski tab TO Zapadna Slavonija, DT 1112-1, Odluka Glavnog taba TO RSK od 16. oktobra 1992.
7
Nova organizacija Srpske vojske Krajine odvaja miliciju od vojske, tako da su brigade Posebne jedinice milicije ukinute, a
bataljuni tih brigada prevedeni su u sastav vojnih brigada.
8
HR-HMDCDR, Zonski tab TO Zapadna Slavonija, str. pov. br. 148-1, Prijedlog Zonskog taba TO Zapadna Slavonija o
formiranju korpusa Vojske RSK od 9. oktobra 1992..
9
Poeci suvremene hrvatske drave (kronologija procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od Memoranduma SANU 1986. do
proglaenja neovisnosti 8. listopada 1991.) Nazor, A. (ur). Zagreb : HMDC DR, 2007. Str. 126133.
10
HR-HMDCDR, 44, kut. 1, DT 01/2-4, 15. 3. 1993.
11
Novakovi, K. Srpska Krajina, usponi, padovi, uzdizanja. Beograd : Srpsko kulturno drutvo Zora, 2009. Str. 327.
gradiva nije bio pronaen nijedan spis s pomou kojega bi se mogao utvrditi spisovodstveni sustav stva-
ratelja, odnosno klasifikacijske oznake. Fond je podijeljen na dva podfonda: tab Teritorijalne obrane
Zapadna Slavonija i Zonski tab Teritorijalne obrane Zapadna Slavonija. Fond broji 26 tehnikih jedi-
nica.
Podfond tab Teritorijalne obrane Zapadna Slavonija podijeljen je na sljedee serije:
1. Komanda taba Teritorijalne obrane Zapadna Slavonija
2. tab Teritorijalne obrane Okuani
3. tab Teritorijalne obrane Pakrac
4. tab teritorijalne obrane Grubino Polje
5. tab Teritorijalne obrane Slavonska Poega
6. tab Teritorijalne obrane Podravska Slatina
7. tab Teritorijalne obrane Novska
8. tab Teritorijalne obrane Daruvar
Podfond Zonski tab Teritorijalne obrane Zapadna Slavonija
Iz dokumenata proizlazi da postoji Zonski tab i njegove pritapske jedinice, ali razlikujmo unutarnji
ustroj Zonskoga taba i njemu pridodane artiljerijske sastave (pritapske jedinice):
1. 61. had (Pakrac)
2. 83. mpoad (Okuani)
3. 45. lar(v) pvo (Okuani).
Unutarnji ustroj inili su:
1. Komanda ZnTO: komadant, naelnik taba, pomonik naelnika taba za N za ONP, naelnik
artiljerije, naelnik veze; ifrer, pomonik N-a za popunu i PP.
2. Obvetajno-bezbedonosni organ: naelnik OB-a, pomonik za obavetajne poslove, referent/dak-
tilograf.
3. Organ za pozadinu: pomonik komandanta za pozadinu, referent tehnike slube, referent inten-
dantske slube i rukovalac.12
Ovaj je podfond jo uvijek u fazi arhivistike obrade te e se formirati nove serije, a postojee e se
nadopuniti i detaljnije strukturirati.
4. Arhivski fond 18. korpus Srpske vojske Krajine

Arhivski fond (br. 44) 18. korpus Srpske vojske Krajine sadrava dokumentaciju o ustroju i djelo-
vanju 18. korpusa i njemu podreenih jedinica na okupiranome hrvatskom podruju od sijenja 1993.
do lipnja 1995. godine.
12
HR-HMDCDR, Sumarni inventar arhivskog fonda Zonski tab Teritorijalne obrane Zapadne Slavonije (RSK) 1992. 1993.
(izradio Domagoj tefani).
U trenutku preuzimanja arhivski nesreena gradiva koje se odnosilo na podruje zapadne Slavonije,
nakon izdvajanja tehnikih jedinica u kojima se nalazilo gradivo 18. korpusa SVK-a, Sekretarijata unu-
tranjih poslova Okuani, civilnih organa vlasti, Uprave Ministarstva obrane Zapadna Slavonija i vojnih
jedinica Srpske vojske Krajine na prostoru zapadne Slavonije, te gradiva iji je stvaratelj bio Zonski tab
TO Zapadna Slavonija, izdvojeno je gradivo 18. korpusa SVK-a.
Prema zapovijedi Glavnoga taba TO RSK od 27. studenoga 1992. za preustroj TO-a i PJM-a u Srpsku
vojsku RSK-a, unutar 18. korpusa iz Zonskoga taba TO Zapadna Slavonija preustrojeni su i preimeno-
vani 51. odred TO u 51. pjeadijsku brigadu (51. pbr), 54. brigada TO u 54. pjeadijsku brigadu (54. pbr),
98. odred TO u 98. pjeadijsku brigadu (98. pbr), 59. odred TO u 59. odred, 63. odred TO u 63. odred,
91. pozadinska baza TO u 91. pozadinsku bazu, ustrojen je Bataljun za intervencije, 85. brigada PJM
Okuani rasformirana je, a njezino ljudstvo i materijalno-tehnika sredstva uli su u sastav komandi i
jedinica 18. korpusa, jednako kao i opinski tabovi TO Okuani, Pakrac, Daruvar i Podravska Slatina,
koji su dotad djelovali na okupiranome podruju zapadne Slavonije.13
Ustroj 18. korpusa SVK-a utvren je detaljnim uvidom i analizom pojedinih dokumenata, meu
kojima je bio Spisak komandi i jedinica 18. korpusa,14 ime je bilo olakano snalaenje meu ostalim
spisima. Meutim, fond se nije mogao srediti iskljuivo prema podatcima iz toga popisa jer oni nisu u
potpunosti odgovarali zateenomu stanju. Neke su ustrojbene jedinice, naime, postojale u sistematizaciji,
ali gradivo koje bi se moglo s njima povezati nije pronaeno ili je pronaeno u vrlo malu broju. Prema
Spisku komandi i jedinica 18. korpusa korpus je bio ustrojen na sljedei nain:
1. Komanda korpusa s pripadajuim jedinicama:
a) Komanda stana
b) Vod vojne policije
c) eta veze
d) Izviaka eta
e) Laki artiljerijsko-raketni vod PVO
f) Vod ABHO
g) Komanda dopunskoga bataljona
2. 51. pjeadijska brigada s pripadajuim jedinicama:
a) Komanda brigade
b) Komanda stana
c) Vod veze
d) Izviako-diverzantski vod
1. pjeadijski bataljun
13
HR-HMDCDR, 2., kut. 5010, 27. 11. 1992.
14
HR-HMDCDR, 44, kut. 1., Spisak komandi i jedinca 18. korpusa.
e) Minobacaka eta 120 mm
f) Meovita protuartiljerijska baterija 76 mm M-42
g) Laki artiljerijsko-raketni vod PVO
h) Pionirski vod
i) Pozadinska eta
a) Komanda brigade
b) Komanda stana
c) Vod veze
e) Meovita protuartiljerijska baterija
f) Laki artiljerijsko-raketni vod PVO
g) Tenkovska eta T-55
h) Minobacaka eta 120 mm
i) Pionirski vod
j) Pozadinska eta
a) Komanda brigade
b) Komanda stana
c) Vod veze
e) Minobacaka eta 120 mm
f) Protivoklopni vod
g) Laki artiljerijsko-raketni vod PVO
h) Pionirski vod
i) Pozadinska eta
5. 59. odred s pripadajuim jedinicama:

a) Komanda odreda
b) Komanda stana
c) Vod veze
1. pjeadijska eta
2. pjeadijska eta
3. pjeadijska eta
d) Minobacaka eta 120 mm
e) Vod minobacaa 82 mm
f) Protivoklopni vod
g) Pozadinski vod
6. 63. odred s pripadajuim jedinicama:
a) Komanda odreda
b) Komanda stana
c) Vod veze
d) Izviaki vod
e) Vod vojne policije
1. peadijska eta
2. peadijska eta
3. peadijska eta
f) Minobacaka eta 120 mm
g) Vod minibacaa 82 mm
h) Protivoklopni vod
i) Pozadinski vod
7. Bataljun za intervencije s pripadajuim jedinicama:
a) Komanda bataljuna
b) Odelenje veze
1. izviako-diverzantska eta
2. izviako-diverzantska eta
c) eta za protivteroristika dejstva
d) Pozadinski vod
8. 91. pozadinska baza s pripadajuim jedinicama:
a) Komanda baze
b) Pozadinska eta
9. 61. haubiki artiljerijski divizion 105 mm s pripadajuim jedinicama:

a) Komanda diviziona
b) Komandno-izviaka baterija
c) Odeljenje S- 2M
1. HAB 105 mm
2. HAB 105 mm
d) Pozadinski vod
10. 83. meoviti PO artiljerijski divizion s pripadajuim jedinicama:
a) Komanda diviziona
b) Komandni vod
c) Odeljenje S-2M
d) Topovska protuartiljerijska baterija 76 mm
e) Raketna protuartiljerijska baterija 9K11
11. 45. laka artiljerijska baterija PVO 20/3 mm.
Meutim, u gradivu 18. korpusa pronaen je naknadno i Pregled jedinica i vojnih pota 18.
korpusa15, koji je sadravao djelomino drugaiju sistematizaciju i ustroj 18. korpusa SVK-a od onoga u
navedenome Spisku komandi i jedinica 18. korpusa. Zato su u praksi i prilikom sreivanja fonda 18.
korpusa SVK-a pronaeni dokumenti uglavnom oznaavani brojevima vojnih pota i prema sistematiza-
ciji u Pregledu jedinica i vojnih pota 18. korpusa. Takoer su u istome Pregledu pronaeni i doku-
menti s oznakama veine navedenih stvaratelja tako da je taj dokument bio korisniji za snalaenje u
gradivu, odnosno za sreivanje i strukturiranje arhivskoga fonda.
U njemu su navedene sljedee ustrojbene jedinice 18. korpusa SVK-a:
1. Komanda 18. korpusa (7100) VP16 9162 Okuani i pritapske jedinice:
a) Komanda stana (7100/2) VP 9162/2
b) eta vojne policije (7100/3) VP 9162/3
c) eta veze (7100/4) VP 9162/4
d) Izviaka eta (7100/4) VP 9162/5
e) LarvPVO (7100/6)
f) Vod ABBO (7100/7)
g) Komanda dopunskog bataljuna 7100/8
h) Odelenje S-M VP 9162/6
i) Odelenje za izvianje situacije u vazduhu VP 9162/7
15
HR-HMDCDR, 44., kut. 1., Pregled jedinica i vojnih pota 18. korpusa.
16
Vojna pota.
2. 51. pbr (7101) VP 9164 Pakrac

3. 54. pbr (7102) VP 9165 Okuani
4. 98. pbr (7103) VP 9167 Jasenovac
5. 18. map (7108) VP 9174 Stara Gradika (Rajii)
6. 59. odred (7104) VP 9168 Daruvar (Brusnik)
7. 63. odred (7105) VP 9169 Podravska Slatina (umetlica)
8. Bataljun za intervencije (9171) VP 9171 Okuani (Okuani Ivanovac)
9. 91. pob (7107) 9172 Okuani (Okuani Stari Grad)
10. Tenkovska eta (7102/39) VP9165/T, Stara Gradika
11. T RJ 7100/11 VP 9162/11 Jasenovac.
Usporedbom popisa moe se uoiti da u Spisku komandi i jedinica 18. korpusa, primjerice, kao
samostalna jedinica nedostaje 18. map, ije je gradivo pronaeno i razvrstano u dvije tehnike jedinice,
dok se gradivo 63. odreda svodi na svega nekoliko spisa, a gradivo 83. mjeovitoga protuartiljerijskog
diviziona dosad nije identificirano. Tenkovska eta T-1 takoer nije navedena u Spisku komandi i
jedinica 18. korpusa, dok je u Pregledu jedinica i vojnih pota 18. korpusa navedena i pronaeni su
njezini dokumenti.
Arhivski fond 18. korpus Srpske vojske Krajine podijeljen je u 9 serija formiranih od gradiva koje je
dosad pronaeno i identificirano:
1. Komanda 18. korpusa Srpske vojske Krajine
2. 91. pozadinska baza
3. 51. pjeaka brigada
6. 59. odred
7. 18. map
8. TG- 1 Jasenovac
9. Bataljun za intervencije.
Po opsegu, najbrojnije je gradivo Komande 18. korpusa, koje sadrava 28 tehnikih jedinica, te gra-
divo 54. pjeake brigade koje sadrava 22 tehnike jedinice, i gradivo 98. pjeake brigade od ukupno 21
tehnike jedinice.17
17
HR-HMDCDR, 21., 98. pjeaka brigada 18. korpusa SVK, i HR-HMDCDR, 22., 54. pjeaka brigada 18. korpusa SVK.
5. Problemi sreivanja gradiva nastala djelovanjem paravojnih institucija

u ratnim uvjetima na primjeru 18. korpusa SVK-a
Da bi se gradivo arhivski sredilo, nuno je poznavati stvaratelja gradiva i njegov nain voenja spisa.
Kada je rije o gradivu paravojnih institucija RSK-a, teko je do kraja opisati metodologiju sreivanja
toga gradiva, upravo zbog nemogunosti utvrivanja stvaratelja svih spisa i necjelovitosti toga gradiva
openito. Pri sreivanju gradiva, openito, arhivisti HMDCDR-a potivali su suvremenu arhivsku praksu,
vodei se dvama temeljnim naelima arhivistike: naelom provenijencije i naelom prvobitnoga reda.18
Stoga je najprije trebalo ustanoviti kojemu stvaratelju pojedini spisi pripadaju jer su u velikome broju
nedostajali prijemni peati. Kako bi se mogli odrediti stvaratelji gradiva pa onda sukladno tomu arhivski
fondovi i unutar fondova serije i podserije, bilo je potrebno sustavno i detaljno prouiti i iitati sve spise.
S druge strane, da bi se zadovoljilo naelo prvobitnoga reda, trebalo je detaljnim uvidom u spise, uz
pomo historiografske literature, utvrditi ustroj stvaratelja, odnosno rekonstruirati njegovo spisovod-
stvo.
Gradivo koje se odnosilo na okupirano podruje zapadne Slavonije i djelovanje 18. korpusa SVK-a
bilo je, kao to je prethodno navedeno, potpuno nesreeno. Iako je postojao spomenuti Spisak komande
i jedinica 18. korpusa, kao i Pregled jedinica i vojnih pota 18. korpusa, prema kojemu se nastojalo
rekonstruirati ustroj vojnih stvaratelja, detaljnim uvidom u gradivo utvreno je da manji dio dokumen-
tacije nedostaje. To se ponajprije odnosilo na spise pojedinih odjela Komande 18. korpusa, ali i neke
vane dokumente poput zapovijedi i odluka Komande 18. korpusa, za koje se na temelju raznih drugih
dokumenata, poput izvjea i zapovijedi pojedinim podreenim brigadama unutar 18. korpusa, ali i
zapovijedi Glavnoga taba Srpske vojske Krajine (arhivski fond br. 6 u HMDCDR-u) u Komandi 18.
korpusa moglo zakljuiti da su postojali.19
Problem pri sreivanju arhivskoga fonda 18. korpusa SVK-a bio je i nepoklapanje podataka navede-
nih u Spisku komandi i jedinica 18. korpusa i u Pregledu jedinica i vojnih pota 18. korpusa sa zate-
enim stanjem gradiva. Stoga se pri izradi strukture fonda morao pronai kompromis izmeu potivanja
naela prvobitnoga reda i preglednosti fonda.
Openito, kad se govori o cjelovitosti i ouvanosti gradiva RSK-a, odnosno njegovoj necjelovitosti i
uzrocima toga, vano je napomenuti, uz prethodno navedeno, da je s obzirom na specifinost uvjeta
nastanka gradiva RSK-a, kao i na politike i vojne okolnosti u razdoblju postojanja srpske paradrave na
okupiranome hrvatskom teritoriju, mogue da je dio gradiva RSK-a povuen tijekom povlaenja u
svibnju 1995. od strane stvaratelja, ali i da je izgubljen ili zametnut prilikom zapljene, jer je, primjerice,
gradivo 18. korpusa RSK-a zaplijenjeno u uvjetima tijekom i nakon vojne operacije Bljesak. Samim time,
18
Kolanovi, J. Arhivistika i povijest upravnih institucija,. Arhivski vjesnik (Zagreb), 3435(1991 1992.), str. 9 20.
19
Baruni Pletikosi, J, Krie, . Ustroj i djelovanje 18. korpusa Srpske vojske Krajine. U: Srpska pobuna u zapadnoj Slavoniji
1990. 1995., nositelji, institucije, posljedice. Zagreb - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest
Slavonije, Srijema i Baranje, 2012. Str. 163182.
mogue je da je dio gradiva tom prilikom izgubljen, zametnut i oteen, to je s druge strane arhivistima
oteavalo postupak sreivanja fondova, a tako i arhivskoga fonda 18. korpusa RSK-a i njegova struktu-
riranja.
6. Zakljuak
Iz nekoliko navedenih primjera sreivanja arhivskoga fonda 18. korpus Srpske vojske Krajine moe
se zakljuiti da su glavni problemi pri postupku sreivanja fonda bili izostanak evidencije stvaratelja
fonda o spisima, odnosno urudbenih zapisnika, rinfuzno stanje spisa, tj. nesreenost gradiva, nedo-
sljednost i nemar u upravnome poslovanju stvaratelja (izostavljanje klasifikacijskih oznaka, prijamnih i
urudbenih peata, proizvoljno mijenjanje klasifikacijskih oznaka i sl.) i necjelovitost, odnosno frag-
mentarna sauvanost spisa. Ti problemi prevladani su detaljnim i sustavnim prouavanjem cjelokupne
dokumentacije, suradnjom meu arhivistima u HMDCDR-u koji su radili na sreivanju gradiva raz-
liitih fondova vojne provenijencije RSK-a i koritenjem historiografskom literaturom, kao to je pri-
kazano na primjeru sreivanja arhivskoga fonda 18. korpusa Srpske vojske Krajine. Takoer, na kraju
jo jednom treba naglasiti da proces sreivanja gradiva nastala djelovanjem paravojnih i paradrav-
nih institucija srpskih pobunjenika na privremeno okupiranome podruju Republike Hrvatske u
HMDCDR-u i dalje traje jer gradivo koje je bilo deponirano kod razliitih ustanova ili privatnih imatelja
i dalje pristie u HMDCDR. Usto, arhivski fondovi koji su ve strukturirani i sreeni konstantno se
nadopunjavaju.
Izvori i literatura
Izvori:
1. HR-HMDCDR, 2., Paradravne i paravojne postrojbe na okupiranom teritoriju RH
2. HR-HMDCDR, 6., Glavni tab Srpske vojske Krajine
3. HR-HMDCDR, 21., 98. pjeaka brigada 18. korpusa SVK-a
4. HR-HMDCDR, 22., 54. pjeaka brigada 18. korpusa SVK-a
5. HR-HMDCDR, 26., Zonski tab TO Zapadna Slavonija
6. HR-HMDCDR, 44., 18. korpus Srpske vojske Krajine
Literatura:
1. Bari, N. Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995. Zagreb : Golden marketing Tehnika knjiga,
2005. Str. 9399.
2. Baruni Pletikosi, J., Krie, . Ustroj i djelovanje 18. korpusa Srpske vojske Krajine. U: Srpska
pobuna u zapadnoj Slavoniji 1990. 1995., nositelji, institucije, posljedice. Zagreb Slavonski Brod
: Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2012.
3. Kolanovi, J. Arhivistika i povijest upravnih institucija. Arhivski vjesnik (Zagreb). 3435(1991

1992), str 9 20.
4. Novakovi, K. Srpska Krajina, usponi, padovi, uzdizanja. Knin Beograd : Srpsko kulturno dru-
tvo Zora, 2009.
5. Poeci suvremene hrvatske drave (kronologija procesa osamostaljenja Republike Hrvatske: od
Memoranduma SANU 1986. do proglaenja neovisnosti 8. listopada 1991.) Nazor, A. (ur.). Zagreb
: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2007.
Summary
Preserved Condition/Completeness of the Archives on the Example

of the Serbian Krajina Army 18th Corps
The Serbian Krajina Army 18th Corps was officially founded in January 1993. The Corps was active on
the occupied territory of the western Slavonia until the beginning of May 1995 and the Operation Flash
when it was defeated by the Croatian armed forces and hence ceased to exist. After the Operation Flash the
18th Corps documentation was seized by the Croatian armed forces and today it is kept in the Croatian
Memorial Documentation Center of the Homeland War. The documentation is quite extensive but after
reviewing the records the archivists had concluded that the part of the documentation is missing. This paper
shows the extent to which the incompleteness of the documentation presented a problem for the archivists of
the Croatian Memorial Documentation Center of the Homeland War and the methods that were used in the
reconstruction of the creators i.e. the Serbian Krajina Army 18th Corps archives.
Keywords: The Serbian Krajina Army 18th Corps, western Slavonia, preserved conditions of the archives,
completeness of the archives
Natko Martini Jeri
Vojne karte zapadne Slavonije u zbirkama

Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra
Domovinskoga rata
Pregledni znanstveni rad UDK 912.43:355(497.541)1991/1995
355.45(497.541)1991/1995(084.3)
U radu su prezentirane karte pohranjene u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domo-

vinskoga rata koje prikazuju podruje zapadne Slavonije za Domovinskoga rata, a nastale su u to vrijeme
ili neposredno poslije rata. Stvaratelji su veine karata razna zapovjednitva pobunjenih Srba na okupira-
nome podruju zapadne Slavonije. U manjemu obimu, s obzirom na to da ih je manje pohranjeno u Centru,
obraene su karte hrvatskih snaga koje su djelovale u zapadnoj Slavoniji za Domovinskoga rata. Za svaku
kartu tabelarno su prikazane osnovne tehnike karakteristike te sadraj.
Kljune rijei: topografske karte, Domovinski rat, zapadna Slavonija, Hrvatska vojska, Srpska vojska
Krajine, operacija Orkan-91, operacija Otkos-10, operacija Papuk-91, 18. korpus SVK
Uvod
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata (dalje HMDCDR) specijalizirani
je arhiv za prikupljanje i uvanje gradiva povezana s Domovinskim ratom. Veina arhivskoga gradiva
pohranjena u HMDCDR-u srpske je provenijencije, a nastalo je na okupiranome podruju Republike
Hrvatske u razdoblju od 1990. do 1995. godine. Gotovo cjelokupna ta dokumentacija zaplijenjena je u
oslobodilakim operacijama hrvatskih snaga Bljesak (svibanj 1995.) i Oluja (kolovoz 1995.). Stvaratelji
toga gradiva bile su razne nelegalne civilne institucije i vojne postrojbe pobunjenih hrvatskih Srba. Vri-
jedan su dio toga gradiva i vojne karte nastale u raznim zapovjednitvima Srpske vojske Krajine (dalje
SVK), te zapovjednitvima Teritorijalne obrane (dalje TO) pobunjenih hrvatskih Srba, iz koje je nastala
Srpska vojska Krajine. U ovome radu uglavnom e biti obraeni karte nastale u 18. korpusa SVK-a, s
obzirom na to da je taj korpus djelovao na okupiranome podruju zapadne Slavonije, te karte prethod-
nika toga korpusa Zonskoga taba Teritorijalne obrane Zapadna Slavonija (5. operativna zona).1 Uz
grau srpske provenijencije, manji dio gradiva pohranjen u HMDCDR-u nastao je na neokupiranome
1
O ustroju i djelovanju 18. korpusa SVK-a opirnije vidi u: Baruni Pletikosi J., Krie Graanin . Ustroj i djelovanje
18.korpusa Srpske vojske Krajine. U: Srpska pobuna u zapadnoj Slavoniji 1990.-1995. : Nositelji, institucije posljedice. Miku-
172 N. Martini Jeri, Vojne karte zapadne Slavonije u zbirkama Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra...
podruju Hrvatske, a stvaratelji su mu razne civilne institucije, te policijske i vojne strukture Republike
Hrvatske, odnosno zapovjednici tih snaga. Veina tih vojnih karata nastala je za Domovinskoga rata, no
ima i karata koje su nacrtane neposredno nakon rata. Najvie karata hrvatske provenijencije koje
HMDCDR uva pohranjeno je u Zbirci zemljovida (HR-HMDCDR-09), dok je manji dio pohranjen u
Digitalnoj zbirci dokumenata (HR-HMDCDR-18). U radu e biti obraene samo karte koji se odnose na
podruje zapadne Slavonije kao cjeline ili nekoga njezina dijela, dok e karte koje daju iri pregled pod-
ruja Hrvatske, a na kojima je i podruje zapadne Slavonije biti ostavljene za neka budua istraivanja.
O karti kao povijesnome izvoru

Kroz povijest karte su bile zahvalan materijal za razna multidisciplinarna istraivanja, osobito histo-
riografska. Isto vrijedi i za istraivanje Domovinskoga rata jer su karte vrijedan izvor iz kojega se mogu
iitati vani podatci koji se ne mogu nai u ostalome arhivskom gradivu, bio to dokument, videozapis ili
neto tree. Prema kartografskoj klasifikaciji karte koje e biti obraene u ovome radu pripadaju pod
drutveno-geografske tematske karte, odnosno preciznije pod vojne ili ratne karte koje prikazuju neku
vojnu operaciju bilo da je rije o taktikoj vojnoj vjebi ili stvarnoj ratnoj operaciji. Dio obraenih karata
moe se svrstati i u karte razgranienja. Usto, neke vojne karte koje e biti obraene u ovome radu spa-
daju pod tehnike karte, odnosno podskupinu vojno tehnike, karte koje se dijele na topnike, inenje-
rijske, tenkovske ili tomu sline. Prema veliini veinom su to topografske karte u mjerilima od 1: 25 000
do 1 : 100 000.2
Karte zapadne Slavonije srpske provenijencije u Zbirci zemljovida HMDCDR-a

U Zbirci zemljovida HMDCDR-a nalazi se pedeset karata koje prikazuju podruje zapadne Slavonije
ili nekoga njezina dijela za Domovinskoga rata. Od navedena broja karata stvaratelji su etrdeset i sedam
karata srpske postrojbe na okupiranome dijelu Hrvatske, dok su tri karte hrvatske provenijencije. Stva-
ratelj najvea dijela karata srpske provenijencije, njih etrdeset i etiri, je, kako je ve spomenuto, 18.
korpus Srpske vojske Krajine, odnosno njegov prethodnik Zonski tab Teritorijalne obrane Zapadna
Slavonija, te druge manje postrojbe podreene zapadnoslavonskomu korpusu, odnosno njegovu pret-
hodniku, Zonskomu tabu. Zonski tab Teritorijalne obrane Zapadna Slavonija djelovao je od veljae
1992. godine do 31. sijenja 1993. godine kada je slubeno proglaen 18. korpus Srpske vojske Krajine.
Zapadnoslavonski korpus prestao je postojati nakon to su hrvatske snage u vojno-redarstvenoj operaciji
Bljesak poetkom svibnja 1995. godine u potpunosti oslobodile zapadnu Slavoniju.3 Trima kartama je
stvaratelj milicija zapadnoslavonskih pobunjenih Srba.
lin I., Bara M. (ur.). Slavonski Brod Zagreb : Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i
Baranje, Hrvatski memorijalno- dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2012. Str. 163181.
2
Slukan Alti M., Povijesna kartografija. Samobor : Meridijani, 2003. Str. 1619.
3
Marijan D. Slom Titove armije : JNA i raspad Jugoslavije 1987.1992. Zagreb : Golden marketing-Tehnika knjiga Hrvatski
institut za povijest, 2008. Str. 393394.; Baruni Pletikosi J., Krie Graanin . Ustroj i djelovanje 18. korpusa Srpske vojske
N. Martini Jeri, Vojne karte zapadne Slavonije u zbirkama Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra... 173
Najvei broj karata srpske provenijencije nije datiran, ak etrdeset i tri, no prema podatcima na
njima vremenski se moe odrediti u koje su vrijeme nastale. Od datiranih karata najvei broj ih je nastao
1994. godine, no ni ta godine ne odskae puno u odnosu na druge godine osim 1991. godine. Za tu
godinu moe se zakljuiti da je u njoj nastala samo jedna karta. Razlog je tomu vjerojatno to to su pobu-
njeni Srbi 1991. godine bili pod zapovjednitvom Jugoslavenske narodne armije, koja je bila glavni planer
za vojna djelovanja u napadu na Hrvatsku. Tek kada se u prvoj polovici 1992. godine Jugoslavenska
narodna armija povukla s toga podruja, pobunjeni Srbi poeli su izraivati razne planove u svojim
novoosnovanim vojnim strukturama (Zonski tab TO Zapadna Slavonija pa 18. korpus SVK-a).4 Na
kartama zapadnoslavonskih pobunjenih Srba uglavnom su ucrtani razni planovi za napadna ili obram-
bena djelovanja u sluaju napada hrvatskih snaga na okupirano podruje zapadne Slavonije. Znatan broj
karata prikazuje planirana djelovanja artiljerijskih postrojbi Zonskoga taba TO Zapadna Slavonija,
odnosno 18. korpusa Srpske vojske Krajine. Nemali broj karata odnosi se i na razne mobilizacijske pla-
nove vojske pobunjenih zapadnoslavonskih Srba. Sve te karte omoguuju istraivaima da dosta pre-
cizno rekonstruiraju poloaje i raspored srpskih snaga na okupiranome podruju zapadne Slavonije u
razdoblju od 1992. do 1995. godine. Za detaljniji opis obraenih karata u daljnjemu dijelu rada tabelarno
e se prikazati tehnike karakteristike karata, kao i njihov sadraj.
Tabelarni prikaz karata zapadne Slavonije srpske provenijencije u Zbirci zemljovida HMDCDR-a:
Inv. Br. Kodni
Naziv karte Vrijeme Mjerilo Dimenzije Komentar
br. kut. naziv
117 10 Ilova-92 Radna karta komandanta 8. 3. 1992. 1: 100 000 122 x 1695 Karta prikazuje raspored postrojbi pobunjenih Srba
komande 5. operativne u zapadnoj Slavoniji i 5. korpusa JNA u BiH te crtu
zone, potpisao pukovnik razgranienje izmeu hrvatskih i srpskih snaga.
Jovan ubri.
118 10 Mobilizacijski razvoj Nedatirano, 1: 100 000 58 x 42 Karta prikazuje podruje mobilizacijskoga razvoja
komandi i jedinica vojske vjerojatno iz razdoblja postrojbi 18. korpusa Srpske vojske Krajine.
RSK-a, zap. Slavonija . 1993. 1995.
126 11 Radna karta komandanta 5. Nedatirano, 1: 100 000 119 x 169 Karta prikazuje raspored postrojbi pobunjenih Srba
operativne zone, u potpisu vjerojatno iz 1992. u zapadnoj Slavoniji i 5. korpusa JNA u BiH te crtu
pukovnik Jovan ubri. razgranienje izmeu hrvatskih i srpskih snaga.
Krajine. izdava, godina Str. 163.

4
Ovdje treba napomenuti da iako je postojala odreena, vie deklarativna, samostalnost kod pobunjenih hrvatskih Srba,
glavnu je rije ipak i dalje vodio Beograd, i financijski i materijalno i kadrovski i organizacijski. O tome vie vidi u seriji
objavljenih dokumenata pobunjenih hrvatskih Srba u izdanju Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domo-
vinskoga rata. Npr. Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.1995. Dokumenti Dokumenti vojne provenijencije Repu-
blike Srpske Krajine (srpanj prosinac 1992.), knjiga 5 (ur. Mate Rupi). Zagreb : HMDCDR, 2009. Dokumenti 19, 40, 89,
155, 194 i 247.
5
Dimenzije su navedene u centimetrima. Prvi broj je za visinu karte, a drugi za irinu.
Inv. Br. Kodni

br. kut. naziv
127 11 Gvozd Plan dejstva 18. mjeovitoga Nedatirano, 1: 50 000 169 x 120 Karta prikazuje plan djelovanja 18. mjeovitoga
artiljerijskog puka u vjerojatno iz veljae artiljerijskog puka u sluaja napada hrvatskih snaga.
odbrani, u potpisu 1995.6 Na karti je ucrtan i raspored zapovjednitava srpskih
pukovnik Lazo Babi i postrojbi, kao i nekih postrojbi 18. korpusa SVK-a.
major Branko Crljenica. U manjemu obimu ucrtane su i neke hrvatske
postrojbe. Ista karta nalazi se i u Digitalnoj zbirci
dokumenata HMDCDR-a na DVD-u 620, pod
imenom datoteke 11-spoj.
128 11 Mobilizacijski razvoj Nedatirano, 1: 100 000 169 x 122 Karta prikazuje mobilizacijski razvoj postrojbi
tabova i jedinica TO vjerojatno iz 1992. Zonskoga taba TO Zapadna Slavonija.
Zapadna Slavonija, u Ista karta nalazi se i u Digitalnoj zbirci dokumenata
potpisu general- HMDCDR-a na DVD-u 620, pod imenom datoteke
potpukovnik Milan Torbica 05-spoj.
i pukovnik Jovan ubri.
129 11 Odluka komandanta za Nedatirano, 1: 100 000 114 x 120 Karta prikazuje plan obrane postrojbi Zonskoga
odbranu, u potpisu general- vjerojatno iz 1992. taba TO Zapadna Slavonija i milicije pobunjenih
potpukovnik Milan Torbica i Srba. Ucrtan je i raspored hrvatskih snaga.
pukovnik Jovan ubri.
130 11 Karta redovnoga i Nedatirano, 1: 100 000 113 x 120 Karta prikazuje raspored postrojbi 18. korpusa
pojaanoga obezbeenja crte vjerojatno iz razdoblja SVK-a s fokusom na prvu crtu bojinice.
razdvajanja 18. korpusa. 1993. 1995.
131 11 Radna karta komandanta Nedatirano, 1: 50 000 113 x 120 Karta prikazuje raspored policijskih postrojbi
brigade milicije Okuani. vjerojatno iz 1992. pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji te crtu
razdvajanja izmeu hrvatskih i srpskih snaga.
132 11 Raspored snaga MUP-a Nedatirano, 1: 50 000 113 x 120 Karta prikazuje raspored policijskih postrojbi
RSK-a u zapadnoj Slavoniji, vjerojatno iz 1992. pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji te crtu
u potpisu inspektor razdvajanja.
edomir Jovi
133 11 Zapadna Slavonija Sektor Nedatirano, 1: 50 000 113 x 120 Karta prikazuje crtu razdvajanja hrvatskih i srpskih
Zapad vjerojatno iz razdoblja snaga u zapadnoj Slavoniji.
1992. 1995.
134 11 Mobilizacijski razvoj 18. Nedatirano, 1: 100 000 113 x 120 Karta prikazuje granicu mobilizacijskih zborita
korpusa, u potpisu general vjerojatno nastalo u postrojbi 18. korpusa SVK-a, crtu razdvajanja
Mile Novakovi i pukovnik razdoblju od veljae izmeu srpski i hrvatskih snaga te granicu UNPA
Milan eleketi. 1993. do veljae 1994. zone Zapad.
135 11 Mobilizacija gotovoga Nedatirano, 1: 50 000 67 x 80 Karta prikazuje mobilizacijski raspored 59. odreda
ljudstva, u potpisu kapetan vjerojatno iz razdoblja Daruvar na podruju Brusnika.
I. klase Vlado Gatari. 1993. 1995.
136 11 Raspored snaga 14. 8. 1992. 1: 50 000 113 x 120 Karta prikazuje raspored snaga UNPROFOR-a na
UNPROFOR-a na teritoriju okupiranome podruju zapadne Slavonije te crtu
zapadne Slavonije, u potpisu razdvajanja. Uz kartu je priloen dokument na
vii inspektor Milanko kojemu je naznaeno koje su snage UNPROFOR-a
Babi. rasporeene u zapadnoj Slavoniji s preciziranim
brojem pripadnika UN-a po kontrolnim punktovima.
6
Brigovi I. Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine. asopis za suvremenu povijest (Zagreb).
41, 1(2009), str. 49.
Inv. Br. Kodni

br. kut. naziv
137 11 Kodirana karta7 Nedatirano 1: 50 000 103 x 80 Karta prikazuje podruje zapadne Slavonije s
brojevima za kodiranje.
138 11 63. odred SVK-a Nedatirano, 1: 25 000 68 x 48 Na karti su prikazani poloaji 63. odreda Podravska
vjerojatno iz razdoblja Slatina na podruju Gornje umetlice i Kriki
1992. 1995. Zabrdskih
139 11 Mobilizacijski razvoj tabova Nedatirano, 1: 100 000 169 x 120 Na karti su prikazani raspored tabova i postrojbi
i jedinica 5. operativne zone, vjerojatno iz 1992. Zonskoga taba Teritorijalne obrane Zapadna
u potpisu general- Slavonija s mobilizacijskim razvojem tih postrojbi
potpukovnik Milan Torbica i te granica UNPA zone Zapad.
pukovnik Jovan ubri.
140 11 - Plan mobilizacije ratnih Nedatirano, 1: 50 000 113 x 81 Na karti je prikazan planirani raspored postrojbi 54.
jedinica 54. pjeake vjerojatno iz 1994. pjeake brigade Okuani.
brigade, u potpisu
potpukovnik Milan Romi.
141 11 Plan mobilizacije ratnih Nedatirano, 1: 50 000 111 x 81 Karta prikazuje podruje mobilizacijskoga razvoja
jedinica 54. pjeake brigade vjerojatno iz 1993. 54. pjeake brigade SVK-a u podruju trokuta
SVK, u potpisu potpukovnik Trnakovac Vrbovljani Ratkovac.
ore Miliki.
142 11 Karta redovnoga i Nedatirano, nastala u 1: 50 000 113 x 120 Na karti je prikazan raspored postrojbi 18. korpusa
pojaanoga obezbeenja razdoblju od veljae SVK-a u zapadnoj Slavoniji. Postrojbe su podijeljene
linije razdvajanja, u potpisu 1994. do svibnja na snage redovnoga osiguranja, snage pojaanoga
pukovnik Lazo Babi i 1995.8 osiguranja te snage osiguranja u civilu. Na karti su
pukovnik Slobodan Peri. zalijepljene i dvije tabele na kojima je prikazana
brojnost ljudstva po postrojbama. Usto, prikazan je
i raspored minskih polja uz crtu razdvajanja.
144 11 Bez naslova Nedatirano, nastala 1: 100 000 125 x 87 Na karti su oznaena naselja u zapadnoj Slavoniji
nakon poetka ratnih prema etnikome kriteriju. U legendi je navedeno da
djelovanja 1991. je na karti oznaena i crta razdvajanja, no ta je crta
godine dosta kratka i netona. Oznaena je i linija granice
Republike Srpske Krajine. Zanimljivo je da ta crta
prema sjeveru ide skroz do Republike Maarske.
145 11 Odluka komandanta 4. Nedatirano, nastala u 1: 50 000 68 x 48 Na karti nije nita ucrtano.
bataljuna 51. pjeake razdoblju od veljae
brigade SVK, na karti 1994. do svibnja 1995.
navedeno ime komandanta
brigade potpukovnika Steve
Harambaia i komandanta
4. bataljuna kapetana Ilije
Bodegrajca.
7
Kodirana karta je u vojnoj terminologiji karta, uglavnom topografska, na kojoj su ucrtani brojevi kojima se koriste vojnici
iste postrojbe ili vee zdruene snage te njihova zapovjednitva za odreivanje poloaja. Takve karte slue kako bi vojnici bez
saznanja neprijatelja mogli odrediti svoj poloaj nadreenim zapovjednitvima u cilju bolja koordiniranja akcijom, za
komunikaciju s postrojbom s kojom zajedniki djeluje u nekoj borbenoj akciji te za javljanje artiljerijskim snagama po
kojemu podruju trebaju djelovati za podrku postrojbama na terenu.
8
U to je vrijeme pukovnik Lazo Babi bio zapovjednikom 18. korpusa SVK-a. O tome vidi u: Baruni Pletikosi J., Krie
Graanin . Ustroj i djelovanje 18. korpusa Srpske vojske Krajine. ostali podatci. Str. 166.
Inv. Br. Kodni

br. kut. naziv
181 14 Plan mobilizacije 4. Nedatirano, 1: 50 000 113 x 120 Karta prikazuje podruje mobilizacijskoga razvoja
pjeakoga bataljuna, vjerojatno iz razdoblja 4. pjeakoga bataljuna 98. pjeake brigade SVK-a
zapadna Slavonija 1992. 1995. na podruju Gornjeg Rajia.
185 15 Drava Kodirana karta Nedatirano, 1: 100 000 59 x 82 Na karti je brojevima oznaeno podruje u trokutu
vjerojatno iz razdoblja Kutina Lipik Stara Gradika.
1992. 1995.
200 16 Plan mobilizacije ratne Nedatirano, 1 : 50 000 113 x 79 Na karti je prikazan mobilizacijski razvoj pripadnika
jedinice [VP] 7107, u vjerojatno iz razdoblja 91. pozadinske baze 18. korpusa SVK-a na podruju
potpisu major Toi Zoran. 1993. 1995. Stare Gradike. Na karti je nalijepljena tabela s
brojnim stanjem pripadnika 91. pozadinske baze.
202 16 Drina Odluka komandanta Nedatirano, karta je iz 1: 50 000 113 x 81 Na karti su ucrtani poloaji 3. bataljuna 54. pjeake
3. pjeakoga bataljuna sijenja 1994. godine.9 brigade na iremu podruju Donjih Bogievaca te
[54. pjeake brigade] za hrvatske postrojbe nasuprot 3. bataljunu. Na karti je
odbrambeno-napadna dejstva, nalijepljena i Tablica signala.
u potpisu potpukovnik
ore Miliki i porunik
Petar Babi.
203 16 Odluka komandanta 98. Nedatirano, nastao 1: 50 000 113 x 81 Na karti su ucrtani raspored postrojbi 98. pjeake
pjeake brigade za odbranu, vjerojatno izmeu brigade SVK-a i crta razgranienja.
u potpisu pukovnik Jovan studenoga 1992. i
ubri i major Milanko Babi. veljae 1993.10
204 16 Raspored snaga Nedatirano, 1: 25 000 122 x 87 Na karti je prikazan raspored postrojbi UN-a u
UNPROFOR-a. vjerojatno 1992. zapadnoj Slavoniji (jordanski, ehoslovaki (!),
argentinski i nepalski bataljun). Ovo je vjerojatno
bila neka radna verzija karte koju je napravila srpska
vojska s obzirom na to da ekoslovaki bataljun
nikad nije doao u zapadnu Slavoniju. Ako je i bio
planiran, to se nije ostvarilo, no nedostaje kanadski
bataljun, koji je bio prisutan u zapadnoj Slavoniji.11
205 16 Drina Odluka komandanta Nedatirano, karta je 1: 50 000 113 x 81 Na karti su prikazani raspored postrojbi 4.
4. pjeakoga bataljuna vjerojatno iz sijenja pjeakoga bataljuna 54. pjeake brigade na
[54. pjeake brigade] za 1994. godine.12 podruju Gornje Trnave i Dragalia, crta
odbrambeno-napadna dejstva, razgranienja na tome dijelu bojinice te hrvatske
u potpisu potpukovnik postrojbe nasuprot tim srpskim snagama.
ore Miliki i porunik
Velimir Oegovi.
9
Vidi prilog uz kartu u HR-HMDCDR-09, kut. 16, Inv. br. 207. Komanda 1./1. lpbr G, 4. 1. 1994., Narodna odbrana, Dravna
tajna R Drina. Zapovest za odbrambeno-napadna dejstva. Peat: Komanda 54. peadijske brigade.
10
U tome je vremenskom razdoblju Jovan ubri bio zapovjednikom 18. korpusa SVK-a, pod kojim je tada bila 98. pjeaka
brigada (prije formiranja korpusa to je bio 98. odred TO-a). O tome vidi u: Baruni Pletikosi J., Krie Graanin . Ustroj
i djelovanje 18. korpusa Srpske vojske Krajine. podatci Str. 166.
11
Od postrojbi iz eke i Slovake (koje su se osamostalile 1. sijenja 1993.) u kontingentu UNPROFOR-a u Sektoru Zapad
bili su prisutni jedino inenjerci iz Slovake u drugoj polovici 1993. godine i prvoj polovici 1994. godine. O snagama Ujedi-
njenih naroda u zapadnoj Slavoniji opirnije vidi u: Mikulin I. Imas puska, imas pistol? Slavonski Brod : Hrvatski institut
za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Str. 91131.
12
Inv. Br. Kodni

br. kut. naziv
206 16 Plan pozadinskoga Nedatirano, 1: 50 000 113 x 120 Na karti su ucrtani poloaji skladita, tajnih
obezbeenja komande [18.] vjerojatno iz razdoblja skladita i sanitetskih stanica 18. korpusa te
korpusa i pritapskih 1993. 1995. benzinske crpke na okupiranome podruju
jedinica, u potpisu major zapadne Slavonije. Oznaena su i zapovjedna
Ratko Sladojevi. mjesta 18. korpusa i njemu podreenih brigada
te zapovjedno mjesto 91. pozadinske baze.
Usto, nacrtana je i linija razgranienja.
207 16 Drina Odluka komandanta 1./1. 4. 1. 1994. 1: 50 000 113 x 81 Na karti su prikazani raspored postrojbi
lpbr G za odbrambeno- 1. bataljuna 1. lake pjeake brigade na iremu
napadna dejstva, u potpisu podruju Greana i Nove Varoi te crta
potpukovnik ore razgranienja na tome dijelu i hrvatske postrojbe
Miliki i kapetan I. klase nasuprot srpskim snagama. Uz kartu je priloena
Slavko Davidovi. zapovijed za obrambeno napadna djelovanja
1./1. lpbr.
208 16 Drina Plan dejstva haubike 20. 12. 1993. 1: 50 000 113 x 81 Na karti je prikazan raspored haubica 105 mm
artiljerijske baterije 105 mm 18.korpusa na podruju Bodegraja, Gornjih
M-56 u obrani, u potpisu Bogievaca i Donjih Bogievaca s planom
Lazo Babi. djelovanja po iremu podruju Nove Gradite.
Ucrtane su i crta razgranienja za to podruje te
hrvatske postrojbe na tome dijelu razgranienja.
Uz kartu je priloena zapovijed za obranu
zapovjednika Brigadne artiljerijske grupe 54.
209 16 Plan dejstva artiljerije Nedatirano, karta je 1: 50 000 170 x 120 Na karti su detaljno ucrtani raspored artiljerijskih
18.korpusa SVK-a, potpisu vjerojatno nastala u snaga 18. korpusa SVK-a, crta razgranienja,
pukovnik Milan eleketi i razdoblju od veljae raspored hrvatskih snaga te planirana mjesta udara
naelnik artiljerije pukovnik 1993. do veljae 1994. artiljerijskih postrojbi 18. korpusa SVK-a.
Lazo Babi. godine.
210 16 Plan ininjerijskoga Nedatirano, karta je 1: 50 000 113 x 120 Na karti su detaljno ucrtana mjesta na kojima
obezbeenja odbrane vjerojatno nastala u trebaju djelovati inenjerijske postrojbe 18. korpusa
18.korpusa, u potpisu razdoblju od veljae u sluaju napada hrvatskih snaga. Na karti je
pukovnik Milan eleketi i 1993. do veljae 1994. zalijepljeno vie tabela i dokumenata koji
naelnik ininjerije 18. godine. preciziraju zadatke inenjerijskih postrojbi
korpusa Milenko Zailac. 18. korpusa SVK-a.
211 16 Odluka komandanta Nedatirano, karta je 1: 100 000 114 x 121 Na karti su detaljno ucrtani raspored postrojbi
18.korpusa za aktivna vjerojatno nastala u 18.korpusa SVK-a, crta razgranienja te raspored
odbrambena dejstva, u razdoblju od veljae postrojbi hrvatskih snaga. Uz kartu je zalijepljen
potpisu general-major Mile 1993. do veljae 1994. Tekstualno-tabelarni deo odluke s uputama
Novakovi i pukovnik za postrojbe 18. korpusa u sluaju napada
Milan eleketi. hrvatskih snaga.
212 16 Nema naslov Nedatirano, 1: 50 000 58 x 42 Na karti su nacrtani artiljerijski poloaji
vjerojatno nastalo u neimenovanih srpskih postrojbi na podruju
razdoblju od 1992. do Donjega aglia i Kovaevca aglikoga te crta
1995. razgranienja na tome dijelu bojinice.
Inv. Br. Kodni

br. kut. naziv
241 18 Mobilizacijski razvoj Nedatirano, nastala u 1: 100 000 114 x 121 Karta prikazuje detaljan raspored mobilizacijskoga
18.korpusa, u potpisu razdoblju od veljae razvoja postrojbi 18. korpusa SVK-a. Usto, ucrtane
general-major Milan 1994. do svibnja su granice UNPA zone, linija razgranienja te
eleketi i pukovnik Lazo 1995.13 granice mobilizacijskih zborita. Ista karta nalazi se
Babi. i u digitalnome obliku u Digitalnoj zbirci
dokumenata HMDCDR-a na DVD-u 2071 pod
imenom datoteke Mob.razvoj-18.k-spoj.
261 20 Drina Plan dejstva haubiko- Nedatirano, karta je 1: 50 000 116 x 42 Na karti je detaljno prikazan raspored postrojbi
artiljerijske baterije 122 mm vjerojatno iz sijenja haubike baterije 122 mm u podruju trokuta
D-30 u odbrani, u potpisu 1994. godine.14 Paklenica Kusonje Trnakovac. Ucrtana je i crta
porunik Milenko Sekuli. razdvajanja na tome podruju te hrvatske postrojbe
sjeverozapadno od te crte. Usto, ucrtana su mjesta
po kojima su planirana djelovanja srpske artiljerije.
262 20 Drina Plan dejstva topniko- Nedatirano, karta je 1: 50 000 112 x 80 Na karti je detaljno prikazan raspored postrojbi
artiljerijske baterije 155 mm vjerojatno iz sijenja topnike baterije 155 mm u podruju trokuta
u obrani. 1994. godine.15 Kovaevac agliki Dragovi Trnakovac.
Ucrtana je i crta razdvajanja na tome podruju te
hrvatske postrojbe sjeverozapadno od te crte. Usto,
ucrtana su mjesta po kojima su planirana djelovanja
srpske artiljerije.
263 20 Drina Plan dejstva 1. topnike Nedatirano, karta je 1: 50 000 116 x 81 Na karti je prikazan raspored postrojbi 1. topnike
protuoklopne artiljerijske vjerojatno iz sijenja protuoklopne artiljerijske baterije u podruju od
baterije u odbrani, u potpisu 1994. godine.16 Kovaevaca aglikoga do Dragovia te, po dubini,
kapetan Mladen etki i u podruju Trnakovca i Okuana. Ucrtane su i crta
kapetan Sinia Savkovi. razdvajanja na tome podruju te hrvatske postrojbe
sjeverozapadno od te crte. Usto, ucrtana su mjesta po
kojima su planirana djelovanja srpskoga topnitva.
265 20 [Drina] Plan dejstva 2. topnike Nedatirano, karta je 1: 50 000 113 x 81 Na karti je prikazan raspored postrojbi 2. topnike
protuoklopne artiljerijske vjerojatno iz sijenja protuoklopne artiljerijske baterije u podruju od
baterije u odbrani, u potpisu 1994. godine.17 Bodegraja do Paklenice te na podruju izmeu
kapetan Mladen etki i Donjih Bogievaca i sela Gorice. Ucrtane su i crta
porunik Milenko Prica. razdvajanja na tome podruju te hrvatske postrojbe
nasuprot tim srpskim postrojbama.
13
U to je vrijeme pukovnik Lazo Babi bio zapovjednikom 18. korpusa SVK-a. O tome vidi u: Baruni Pletikosi J., Krie
Graanin . Ustroj i djelovanje 18. korpusa Srpske vojske Krajine. podatci Str. 166.
14
15
16
17
Inv. Br. Kodni

br. kut. naziv
266 20 Drina Plan dejstva haubike Nedatirano, karta je 1: 50 000 115 x 81 Na karti je prikazan raspored haubica 105 mm 18.
artiljerijske baterije 105 mm vjerojatno iz sijenja korpusa u podruju od Rogolja do Bodegraja te u
M-2A-1 u odbrani, u 1994. godine.18 podruju od Japage do Gornje umetlice. Ucrtane
potpisu porunik Milenko su i crta razdvajanja na tome podruju te hrvatske
Sekuli. postrojbe nasuprot tim srpskim postrojbama. Usto,
ucrtana su mjesta po kojima su planirana djelovanja
srpske artiljerije.
267 20 Drina Plan dejstva kpoad-18 Nedatirano, karta je 1: 50 000 172 x 120 Na karti je prikazan raspored artiljerijskih postrojbi
[korpusnog protuoklopnog vjerojatno iz sijenja 18. korpusa SVK s ucrtanim podrujem
artiljerijskog divizijuna] u 1994. godine.19 pokrivenosti djelovanja. Ucrtana je i crta
odbrani, u potpisu razdvajanja te hrvatske postrojbe nasuprot crti.
pukovnik Lazo Babi i
kapetan Mladen etki.
268 20 Drina Plan dejstva haubikoga Nedatirano, karta je
1: 50 000 171 x 120 Na karti je prikazan raspored haubikih postrojbi 18.
artiljerijskog divizijuna u vjerojatno iz sijenja korpusa SVK-a s ucrtanim podrujem pokrivenosti
odbrani, u potpisu 1994. godine.20 djelovanja. Ucrtana je i crta razdvajanja te hrvatske
pukovnik Lazo Babi i postrojbe nasuprot crti. Usto, detaljno su ucrtana
porunik Milenko Sekuli. planirana mjesta djelovanja srpskih haubica.
269 20 Drina Plan dejstva haubike Nedatirano, karta je 1: 50 000 122 x 80 Na karti su prikazani raspored haubica 105 mm
vjerojatno iz sijenja
artiljerijske baterije 105 mm 18.korpusa SVK-a na podruju Donjeg aglia,
M-56 u odbrani, u potpisu 1994. godine.21 Rogolja, Bijele Stijene i Kraguja s ucrtanim
porunik Milenko Sekuli i podrujem pokrivenosti djelovanja te planiranim
porunik Nenad Karan. mjestima udara. Ucrtane su i crta razdvajanja te
hrvatske postrojbe nasuprot crti.
270 20 [Drina] Plan dejstva raketne Nedatirano, karta je 1: 50 000 113 x 81 Na karti je prikazan raspored raketnih postrojbi
protuoklopne artiljerijske vjerojatno iz sijenja 18.korpusa SVK na potezu Bodegraj Paklenica,
baterije u odbrani, u potpisu 1994. godine.22 podruju izmeu Donjih Bogievaca i Gorice te
kapetan Mladen etki. Kovaevca aglikoga i Gornjega aglia. Usto,
ucrtana su planirana mjesta djelovanja tih postrojbi.
Ucrtane su i crta razdvajanja na pravcima
djelovanja srpskih raketnih postrojbi te hrvatske
snage nasuprot toj crti.
273 21 Plan obezbeenja ratnih Nedatirano, 1: 25 000 60 x 82 Na karti je ucrtan raspored pozadinskoga osiguranja
jedinica [18. mjeovitoga vjerojatno iz razdoblja 18. mjeovitoga artiljerijskog puka 18. korpusa SVK-a
artiljerijskog puka]. 1993. 1995. na podruju Gornje Varoi, Uskoka i Stare Gradike.
18
19
20
21
22
Inv. Br. Kodni

br. kut. naziv
274 21 Plan mobilizacije ratnih Nedatirano, 1: 25 000 60 x 82 Na karti je ucrtan raspored mobilizacijskoga razvoja
jedinica [18. mjeovitoga vjerojatno iz razdoblja postrojbi 18. mjeovitoga artiljerijskog puka 18.
artiljerijskog puka] 1993. 1995. korpusa SVK-a na podruju Gornje Varoi, Uskoka
i Stare Gradike. Na karti je zalijepljeno vie tablica
koje daju brojane pokazatelje potrebnoga ljudstva
za mobilizaciju te sam postupak mobilizacije ratnih
jedinica 18. mjeovitoga artiljerijskog puka.
Karte zapadne Slavonije hrvatske provenijencije u Zbirci zemljovida HMDCDR-a

U Zbirci zemljovida HMDCDR-a nalaze se tri karte hrvatske provenijencije koje prikazuju podruje
zapadne Slavonije ili nekoga njezina dijela za Domovinskoga rata. To je skroman broj karata, no i razum-
ljiv, ako se uzme u obzir da se veina karata hrvatske provenijencije iz Domovinskoga rata jo uvijek
nalazi u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Stvaratelji pohranjenih karata hrvatske provenijencije
ne mogu se precizno odrediti, no moe se zakljuiti da su to vojne strukture Republike Hrvatske koje su
djelovale na podruju zapadne Slavonije pod Operativnom zonom Bjelovar, odnosno poslije Zbornim
podrujem Bjelovar. Sve su karte datirane, to im daje dodatnu vrijednost kao arhivskomu izvoru. Karte
su opisane u tabelarnome prikazu te su navedene njihove osnovne tehnike karakteristike.
Tabelarni prikaz karata zapadne Slavonije hrvatske provenijencije u Zbirci zemljovida HMDCDR-a:
Inv. Br. Kodni
br. kut. naziv
252 18 Radna karta 1. 12. 1994. 1: 50 000 227 x 162 Na karti su ucrtani pravci koji idu od sredita u Doljanima kod
zapovjednika Daruvara prema jugozapadu (Donja Gradina), jugu (Okuani) i
Radiocentra jugoistoku (Poega). Na pravcima se nalaze frekvencije preko kojih se
veze vjerojatno mogla prislukivati veza srpskih snaga. Frekvencije su
naznaene i za neka zapovjedna mjesta srpskih snaga. Uz kartu je
prilijepljen plakat veliine A4, na kojem je u gornjemu dijelu oznaka
R. C. V. (Radiocentar veze). Na sredini je stilizirana antena iznad koje
su dva groma, a na dnu pie Ratnici podzemlja.
320 23 Pakra Nema naziva Sijeanj 1: 50 000 39 x 58 Na karti su prikazani poloaji 123. brigade HV-a od Oblakovca do
1992. Novoga Sela (panovice) na dan stupanja na snagu Sarajevskoga primirja
3. sijenja 1992. godine. Karta je preslika (crno-bijela). Ista karta nalazi se
u Digitalnoj zbirci dokumenata HMDCDR-a na DVD-u 3649.
327 24 Nema naziva 1994. 1: 50 000 113 x 81 Na karti zapadne Slavonije od Save do Pakrake gore ucrtane su linija
razdvajanja hrvatskih snaga, linija razdvajanja srpskih snaga, linija
UNPA zone na tome podruju, linija na koju se trebaju izmjestiti
hrvatske snage nakon Zagrebakoga sporazuma potpisana 29. oujka
1994. godine. Crte razgranienja na nekim dijelovima odskau od
stvarnoga stanja linije razdvajanja u tome vremenu.
Karte zapadne Slavonije u Digitalnoj zbirci dokumenata HMDCDR-a

U Digitalnoj zbirci dokumenata HMDCDR-a nalazi se trideset i jedna karta koja prikazuje podruje
zapadne Slavonije ili nekoga njezina dijela za Domovinskoga rata. No, treba napomenuti da se etiri
karte ponavljaju, ali u drugoj rezoluciji, to je navedeno u tabelarnome prikazu. Od navedena broja
karata etiri su srpske provenijencije, dok su ostale hrvatske provenijencije. Od etiriju digitaliziranih
karata srpske provenijencije tri se karte nalaze i u Zbirci zemljovida HMDCDR-a, to je napomenuto u
tabelarnome prikazu. Stvaratelj dviju karata je Zonski tab TO Zapadna Slavonija, a stvaratelj drugih
dviju je njegov slijednik, 18. korpus Srpske vojske Krajine. Karata hrvatske provenijencije u toj zbirci je
dvadeset i tri, odnosno dvadeset i sedam ako ubrajamo i karte koje se ponavljaju. Veina je karata iz
1991. godine, a stvaratelji su pripadnici (zapovjednici) Hrvatske vojske, odnosno Zbora narodne garde.
Karte iz 1991. godine najvie prikazuju djelovanje hrvatskih snaga u oslobodilakim operacijama
Orkan-91 (29. 10. 1991. 3. 1. 1992.), Otkos-10 (31. 10. 1991. 4. 11. 1991. / 11.12. 11. 1991.) i Papuk-91
(28. 11. 1991. 3. 1. 1992.) u zapadnoj Slavoniji, u kojima je osloboeno vie od 1000 km okupiranoga
podruja Republike Hrvatske.23 Te su karte vrijedan izvor za istraivanje novije hrvatske povijesti, oso-
bito zato jer su dokumenti za istraivanje ratne 1991. godine dosta fragmentarni, s obzirom na to da je
Hrvatska vojska tada bila tek u stvaranju i nije se u ratnim uvjetima velika pozornost pridavala papi-
rologiji. Usto, gradivo nekih hrvatskih postrojbi iz 1991. godine je zagubljeno ili uniteno, ime te karte
dobivaju dodatnu arhivsku vrijednost.24 U tabelarnome prikazu predoene su ope tehnike karakteri-
stike karata te njihov sadraj.
Tabelarni prikaz karata zapadne Slavonije u Digitalnoj zbirci dokumenata HMDCDR-a:

Inv. br. Kodni
Naziv karte Vrijeme Mjerilo Format Komentar
DVD-a naziv
4 Tijek borbenih 16. 8. 1991. 1: 100 000 TIF/ JPG Na karti su ucrtani pravci napada hrvatskih snaga u zapadnoj
djelovanja na 3. 1. 1992. Slavoniji u operacijama Orkan-91, Otkos-10 i Papuk-91. Usto, ucrtano
zapadnoslavonskom je pomicanje crte bojita s datumom kada je taj dio bojita probijen.
ratitu 16. 8. 1991. Na karti je ucrtan i raspored snaga 5. korpusa JNA. Karta je skenirana
3. 1. 1992. u etiri sekcije u TIF formatu, to je spojenu u jednu kartu u TIF
formatu. Spojena karta konvertirana je i u JPG format. Kartu je za
skeniranje i pohranu u HMDCDR-u dao brigadni general Miroslav
Jerzei, ratni zapovjednik Operativne zone Bjelovar.
23
Martini Jeri N. Oslobodilake operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji u jesen i zimu 1991./1992. godine (neobjav-
ljeni doktorski rad). Zagreb: 2014.
24
Martini Jeri N. Oslobodilake operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji u jesen i zimu 1991./1992. godine (neobjav-
ljeni doktorski rad). Zagreb: 2014. Str. 3.
4 Nema naziva 2. 9. 1991. 1: 100 000 TIF/ JPG Na karti su ucrtana podruja koja su osloboena u zapadnoj Slavoniji
3. 1. 1992.25 ratne 1991. godine do 3. sijenja 1992. godine. Zelenom bojom
oznaena su osloboena mjesta u operaciji Otkos-10, crvenom u
operaciji Papuk-91, a utom u operaciji Orkan-91. Treba napomenuti
da su oznaena i mjesta koja su osloboena prije pokretanja samih
operacija (Jasena i Bujavica). U prikazu novogradikoga bojita ima
greaka jer neka sela koja su oznaena na karti nikada nisu bila
okupirana (Makovac, Poljane i Mai djelomino), dok je selo Pivare
bilo osloboeno, no to nije oznaeno.26 Karta je skenirana u etiri
sekcije u TIF formatu, to je spojenu u jednu kartu u TIF formatu.
Spojena karta konvertirana je i u JPG format. Kartu je za skeniranje i
pohranu u HMDCDR-u dao brigadni general Miroslav Jerzei, ratni
zapovjednik Operativne zone Bjelovar.
63 Tijek bojevih 15. 9. 1991. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtana borbena djelovanja u zapadnoj Slavoniji u
djelovanja, 15. 10. 1991. razdoblju od 15. rujna do 15. listopada 1991. godine te poloaji
zapadnoslavonsko i raspored hrvatskih i srpskih snaga. Strelicama je oznaeno
bojite 15. 9. 15. 10. napredovanje hrvatskih ili srpskih snaga s datumom napredovanja.
1991. (naziv je Kartu je HMDCDR-u darovao Vojni muzej MORH-a. Na istom
datoteke 01 zapadna DVD-u u mapi Karte A3 nalazi se ista ta karta, no u slabijoj
Slavonija). rezoluciji.
63 Obostrani raspored listopad 1991. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji te zapovjedna mjesta
snaga, listopad 1991. hrvatskih i srpskih snaga u zapadnoj Slavoniji. Kartu je
god. (naziv datoteke HMDCDR-u darovao Vojni muzej MORH-a. Na istomu DVD-u u
je 02 zapadna mapi Karte A3 nalazi se ista ta karta, no u slabijoj rezoluciji.
Slavonija listopad 91).
63 Operacija Otkos-10 31. 10. 4. 11. 1: 50 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji, zapovjedna mjesta
(naziv datoteke je 1991. hrvatskih i srpskih snaga na iremu podruju Grubinoga Polja te
05 OPERAC). napredovanje hrvatskih snaga u operaciji Otkos-10. Kartu je
HMDCDR-u darovao Vojni muzej MORH-a. Karta je slabije
rezolucije, te je vjerojatno namijenjena za ispis u A3 formatu. Nalazi se
u mapi Karte A3. Ista karta, no vee rezolucije nalazi se na DVD-u 64.
63 Obostrani raspored 3. 1. 1992. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji te zapovjedna mjesta
snaga 3. 1. 1992. hrvatskih i srpskih snaga u zapadnoj Slavoniji. Kartu je HMDCDR-u
(naziv datoteke je darovao Vojni muzej MORH-a. Karta je slabije rezolucije, te je
06OBOSTR). vjerojatno namijenjena za ispis u A3 formatu. Nalazi se u mapi
Karte A3. Ista karta, no vee rezolucije, nalazi se na DVD-u 64.
63 Tijek bojevih 15. 10. 1991. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji te zapovjedna mjesta
djelovanja, 30. 11. 1991. hrvatskih i srpskih snaga u zapadnoj Slavoniji Strelicama je oznaeno
zapadnoslavonsko napredovanje hrvatskih ili srpskih postrojbi. Karu je HMDCDR-u
bojite 15. 10. 30. 11. darovao Vojni muzej MORH-a. Karta je slabije rezolucije, te je
1991. (naziv datoteke vjerojatno namijenjena za ispis u A3 formatu. Nalazi se u mapi
je 07BOJNAD). Karte A3. Ista karta, no vee rezolucije, nalazi se na DVD-u 64.
25
Zemljovid sam datirao prema prvome i zadnjemu osloboenom mjestu u zapadnoj Slavoniji 1991. 1992. godine. (Jasena
kod Virovitice 2. rujna 1991. i irinci kod Nove Gradike 3. sijenja 1992. godine).
26
O tome vidi u: Martini Jeri N. Oslobodilake operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji u jesen i zimu 1991./1992.
godine (neobjavljeni doktorski rad). Zagreb: 2014. Str. 5264, 135153, 183198.
63 Tijek bojevih 12. 1991. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji te zapovjedna mjesta
djelovanja, 31. 12. 1991. hrvatskih i srpskih snaga u zapadnoj Slavoniji. Strelicama je
zapadnoslavonsko oznaeno napredovanje hrvatske vojske i policije u tome razdoblju
bojite 1. 12. 31. 12. u operacijama Orkan-91 i Papuk-91. Kartu je HMDCDR-u darovao
1991. (naziv datoteke Vojni muzej MORH-a. Karta je slabije rezolucije, te je vjerojatno
je 08ZAPSLA) namijenjena za ispis u A3 formatu. Nalazi se u mapi Karte A3. Ista
karta, no vee rezolucije, nalazi se na DVD-u 64.
63 Tijek bojevih 15. 8. 1991. 1: 100 000 JPG Na karti je ucrtan raspored i poloaji te zapovjedna mjesta
zapadnoslavonsko oznaeno napredovanje hrvatskih ili srpskih postrojbi na
bojite 15. 8. 15. 9. zapadnoslavonskome bojitu. Kartu je HMDCDR-u darovao Vojni
1991. (naziv datoteke muzej MORH-a. Karta je slabije rezolucije, te je vjerojatno
je 16 TIJEK BOJ namijenjena za ispis u A3 formatu. Nalazi se u mapi Karte A3.
DJELOVANJA 91).
63 Bljesak 1. 5. 3. 5. 5. 3. 5. 1995. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtani raspored hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji i crta
1995. (naziv datoteke razgranienja. Strelicama je oznaeno napredovanje hrvatskih postrojbi
je 64 BLJESAK). u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak. Kartu je HMDCDR-u darovao
Vojni muzej MORH-a. Karta je slabije rezolucije, te je vjerojatno
namijenjena za ispis u A3 formatu. Nalazi se u mapi Karte A3.
64 Operacija Otkos-10 31. 10. 4. 11. 1: 50 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji, zapovjedna mjesta
(naziv datoteke je 05 1991. hrvatskih i srpskih snaga na iremu podruju Grubinoga Polja te
OPERAC). napredovanje hrvatskih snaga u operaciji Otkos-10. Kartu je
HMDCDR-u darovao Vojni muzej MORH-a. Na DVD-u 63 se pod
istim imenom nalazi ta karta, no slabije rezolucije.
64 Obostrani raspored 3. 1. 1992. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji te zapovjedna mjesta
snaga 3. 1. 1992. hrvatskih i srpskih snaga u zapadnoj Slavoniji. Kartu je HMDCDR-u
(naziv datoteke je darovao Vojni muzej MORH-a. Na DVD-u 63 se pod istim imenom
06OBOSTR). nalazi ta karta, no slabije rezolucije.
64 Tijek bojevih 15. 10. 1991. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji, te zapovjedna
djelovanja, 30. 11. 1991. mjesta hrvatskih i srpskih snaga u zapadnoj Slavoniji. Strelicama je
zapadnoslavonsko oznaeno napredovanje hrvatskih ili srpskih postrojbi. Kartu je
bojite 15. 10. 30. 11. HMDCDR-u darovao Vojni muzej MORH-a. Na DVD-u 63 se pod
1991. (naziv datoteke istim imenom nalazi ta karta, no slabije rezolucije.
je 07BOJNAD).
64 Tijek bojevih 12. 1991. 1: 100 000 JPG Na karti su ucrtani detaljan raspored i poloaji te zapovjedna mjesta
zapadnoslavonsko oznaeno napredovanje hrvatske vojske i policije u tome razdoblju
bojite 1. 12. 31. 12. u operacijama Orkan-91 i Papuk-91. Kartu je HMDCDR-u darovao
1991. (naziv datoteke Vojni muzej MORH-a. Na DVD-u 63 pod istim imenom nalazi se
je 08ZAPSLA). ta karta, no slabije rezolucije.
108 Ledina Kodirana karta 1991. 1: 50 000 JPG Na karti su ucrtani brojevi za kodiranje karata koje su rabili pripadnici
57. (77.) samostalnoga bataljuna HV-a u oslobodilakim operacijama
Otkos-10 i Papuk-91 od kraja listopada do prosinca 1991. godine.27
27
Podatak su autoru dali pripadnici 57. (77.) samostalnoga bataljuna HV Grubino Polje.
620 Mobilizacijski razvoj Nedatirano, 1: 100 000 JPG Karta prikazuje mobilizacijski razvoj postrojbi Zonskoga taba
tabova i jedinica TO vjerojatno iz TO Zapadna Slavonija. Ista karta nalazi se i u Zbirci zemljovida
Zapadna Slavonija, u 1992. HMDCDR-a u kutiji 11, pod inventarnim brojem 128. Karta je
potpisu general- snimljena u etiri sekcije koje su spojene u jednoj datoteci
potpukovnik Milan (naziv datoteke je 05-spoj).
Torbica i pukovnik
Jovan ubri.
620 Gvozd Plan dejstva 18. Nedatirano, 1: 50 000 169 x 120 Karta prikazuje plan djelovanja 18. mjeovitoga artiljerijskog puka
mjeovitoga vjerojatno iz u sluaja napada hrvatskih snaga. Na karti su ucrtani i raspored
artiljerijskog puka u veljae 1995.28 zapovjednitava srpskih postrojbi te neke postrojbe 18. korpusa.
odbrani, u potpisu U manjemu obimu ucrtane su i neke hrvatske postrojbe.
pukovnik Lazo Babi i Ista karta nalazi se i u Zbirci zemljovida HMDCDR-a u kutiji 11,
major Branko pod inventarnim brojem 127. Karta je snimljena u etiri sekcije
Crljenica. koje su spojene u jednoj datoteci (naziv datoteke je 11-spoj).
620 Odluka komandanta Nedatirano, 1: 100 000 JPG Na karti su detaljno ucrtani raspored postrojbi Zonskoga taba TO
[Zonskoga taba TO vjerojatno Zapadna Slavonija i milicije pobunjenih Srba, crta razgranienja te
Zapadna Slavonija] za 1992. raspored postrojbi hrvatskih snaga. Na karti je zalijepljen
odbranu, u potpisu Tekstualno-tabelarni deo odluke s uputama za postrojbe Zonskog
general-potpukovnik taba TO Zapadna Slavonija u sluaju napada hrvatskih snaga. Na
Milan Torbica i karti su nalijepljeni i podatci s optim odnosom snaga na kojemu
pukovnik Jovan je detaljno prikazano brojano stanje ljudstva i tehnike pobunjenih
ubri. zapadnoslavonskih Srba i hrvatskih snaga. Karta je snimljena u
dvije sekcije koje su spojene u jednoj datoteci (naziv datoteke je
Odluka komandanta za odbranu-spoj-03).
621 Nema naziv Nedatirano, 1: 50 000 TIF Na karti je prikazan raspored hrvatskih postrojbi na iremu podruju
vjerojatno Pakraca s planiranim pravcima napada prema okupiranomu
poetak podruju Lipika, Dobrovca i Kukunjevca, vjerojatno s poetka
prosinca 1991. prosinca 1991. godine.
621 Nema naziv 24. 27. 12. 1: 50 000 TIF Karta prikazuje raspored i pravce napada hrvatskih postrojbi prema
1991. komunikaciji Pakrac Poega u operaciji Papuk-91 u razdoblju od
24. do 27. prosinca 1991. godine.
2071 Mobilizacijski razvoj Nedatirano, 1: 100 000 TIF Karta prikazuje detaljan raspored mobilizacijskoga razvoja
18. korpusa, u potpisu nastao u postrojbi 18. korpusa SVK. Usto, ucrtane su granice UNPA zone,
general-major Milan razdoblju od linija razgranienja te granice mobilizacijskih zborita. Ista karta
eleketi i pukovnik veljae 1994. nalazi se i u Zbirci zemljovida HMDCDR-a u kutiji 18, pod
Lazo Babi. do svibnja inventarnim brojem 241. Karta je snimljena u dvije sekcije koje su
1995.29 spojene u jednoj datoteci (naziv je datoteke Mob.razvoj-18.k-spoj).
28
Brigovi I. Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine. asopis za suvremenu povijest (Zagreb).
41, 1(2009), str. 49.
29
U to je vrijeme pukovnik Lazo Babi bio zapovjednikom 18. korpusa SVK. O tome vidi u: Baruni Pletikosi J., Krie Gra-
anin . Ustroj i djelovanje 18. korpusa Srpske vojske Krajine. podatci Str. 166.
2657 Radna karta 1991. 1: 50 000 TIF Na karti su ucrtani fortifikacijski objekti Narodne zatite u tadanjoj
zapovjednitva opini Slavonska Poega. Usto, ucrtane su granice tadanje opine
Narodne zatite Slavonska Poega. Karta je snimljena u dvije sekcije koje su spojene
[Slavonska Poega], u jednoj datoteci (naziv datoteke je 01-spoj).
fortifikacijski objekti.
2657 Radni zemljovid 1991. 1: 50 000 TIF Na karti su ucrtani raspored postrojbi 63. samostalnoga bataljuna
zapovjednika 63. u Poegi te djelovanje postrojbi toga bataljuna u vie akcija od
samostalnoga kolovoza do listopada 1991. na zapadnoslavonskome bojitu
bataljuna, u potpisu (novogradiko bojite, poeko bojite i Dilj gora).30 Na karti su
zapovjednik Miljenko oznaena i sela s veinskom srpskim stanovnitvom na iremu
Crnjac. podruju poeke opine. Karta je snimljena u est sekcija koje
su spojene u jednoj datoteci (naziv datoteke je 04-spoj).
2657 [Rad]dna karta 5. 11. 18. 11. 1: 50 000 TIF Na karti je ucrtan raspored postrojbi 123. brigade HV Poega na
zapovjednitva 123. 1991. sjeverozapadnome dijelu tadanje poeke opine. Usto, ucrtani
brigade, poetak 5. su poloaji srpskih postrojbi na tome dijelu bojinice. Karta je
11. 1991. zakljueno snimljena u dvije sekcije koje su spojene u jednoj datoteci (naziv
18. 11. 1991. datoteke je 03-spoj). Karti nedostaje manji dio lijeve strane.
2657 Radna karta 18. 11. 1: 50 000 TIF Na karti je ucrtan raspored hrvatskih i srpskih snaga na podruju
zapovjednitva 123. 25. 12. 1991. sjeverno i istono od komunikacije Pakrac Poega, s naglaskom
brigade, poetak 18. na postrojbe 123. brigade HV Poega. Usto, ucrtane su strelice kuda
11. 1991. zavretak su napredovale hrvatske snage prema toj komunikaciji te strelice
25. 12. 1991. pravaca kojima su se povlaile srpske snage. Karta je snimljena u tri
sekcije koje su spojene u jednoj datoteci (naziv datoteke je 02-spoj).
3576 Operacija Otkos-10 31. 10. 4. 11. 1: 50 000 TIF Na karti su ucrtani raspored i poloaji, zapovjedna mjesta hrvatskih
1991. i srpskih snaga na iremu podruju Grubinoga Polja te napredovanje
hrvatskih snaga u operaciji Otkos-10, s naglaskom na djelovanje
postrojbi 57. (77.) samostalnoga bataljuna HV-a Grubino Polje
u toj operaciji.
3604 Nema naziva Listopad 1991. TIFF Na karti su rukom nacrtana mjesta i komunikacije na iremu
podruju Grubinoga Polja te raspored i poloaji hrvatskih snaga
pred operaciju Otkos-10. Usto, ucrtani su i poloaji srpskih snaga
na tome podruju. Kartu je nacrtao brigadir Ivan Plasaj, naelnik
Operativne zone Bjelovar 1991. godine. Karta se nalazi u mapi
Karte_Virovitica, datoteka 20140403095246_Page_3.
3604 Nema naziva 2. 4. 11. TIFF Na karti su rukom nacrtana mjesta i komunikacije na iremu
1991. podruju Grubinoga Polja te crta bojinice u operaciji Otkos-10
u razdoblju od 2. do 4. studenoga 1991. godine. Kartu je nacrtao
brigadir Ivan Plasaj, naelnik Operativne zone Bjelovar 1991.
godine. Karta se nalazi u mapi Karte_Virovitica, datoteka
20140403095246_Page_1.
30
O djelovanju 63. samostalnoga bataljuna ZNG Poega vidi u: Kalan M. Fotomonografija 63. A samostalne bojne Zbora
narodne garde Poega. Poega : Grad Poega, 2016.
3604 Operacija Papuk 4. 11. 16. 12. TIFF Na karti su rukom nacrtana mjesta i komunikacije na sredinjemu
1991. dijelu zapadne Slavonije te crte bojinice u razdoblju od 4
studenoga do 16. prosinca 1991. godine. U legendi je pojanjeno
kojega je datuma koji dio bojinice probijen, a na karti su napisane
hrvatske postrojbe koje su je probile. Kartu je nacrtao brigadir Ivan
Plasaj, naelnik Operativne zone Bjelovar 1991. godine. Karta se
nalazi u mapi Karte_Virovitica, datoteka 20140403095246_Page_7.31
3604 Nema naziva 17. 26. 12. TIFF Na karti su rukom nacrtana mjesta i komunikacije na sredinjemu
1991. dijelu zapadne Slavonije te crte bojinice u razdoblju od 17. do 26.
prosinca 1991. godine. U legendi je pojanjeno kojega je datuma
koji dio bojinice probijen, a na karti su napisane hrvatske
postrojbe koje su je probile. Kartu je nacrtao brigadir Ivan Plasaj,
naelnik Operativne zone Bjelovar 1991. godine. Karta se nalazi u
mapi Karte_Virovitica, datoteka 20140403095246_Page_5. Ova
karta se nadovezuje na kartu Operacija Papuk u istoj mapi
(datoteka 20140403095246_Page_7).32
3649 Pakra Nema naziva Sijeanj 1992. 1: 50 000 TIF Na karti su prikazani poloaji 123. brigade HV od Oblakovca do
Novoga Sela (panovice) na dan stupanja na snagu Sarajevskoga
primirja 3. sijenja 1992. godine. Ista karta nalazi se u Zbirci
zemljovida HMDCDR-a u kut. 23 pod inventarnim brojem 320.
Zakljuak
Prikazane karte u ovome radu daju dobar pregled hrvatskih i srpskih postrojbi te njihovo djelovanje
u zapadnoj Slavoniji za Domovinskoga rata. Kod hrvatskih snaga vie se karata odnosi na 1991. godinu,
s naglaskom na oslobodilake operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji Orkan-91, Otkos-10 i
Papuk-91, koje su se odvijale od kraja listopada 1991. godine do poetka 1992. godine, odnosno do stu-
panja na snagu Sarajevskoga primirja 3. sijenja 1992. godine. Karte srpske provenijencije vie se odnose
na razdoblje od 1992. do 1995. godine kada je nakon vojno redarstvene operacije Bljesak u svibnju 1995.
vojna organizacija pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji prestala postojati. Za to vremensko razdoblje iz
tih karata mogu se dobiti vrijedni podatci o ustroju, razmjetaju i djelovanju srpskih snaga na tome
podruju. Sve izloeno potvruje da su obraene karte vrijedan izvor za historiografska istraivanja
novije hrvatske povijesti. Ipak, kao svaki dokument, treba ga pomno prouiti i usporediti s drugim doku-
mentima povezanim s temom koja se istrauje kako bi rezultati bili to vjerodostojniji, a samim time i
korisni za znanstvenu zajednicu, no i drutvo openito.
31
Gotovo identina karta koju je takoer nacrtao brigadir Ivan Plasaj nalazi se na istome DVD-u u mapi Operacija Papuk pod
imenom 20140403094306_Page_1.
32
Gotovo identina karta koju je takoer nacrtao brigadir Ivan Plasaj nalazi se na istome DVD-u u mapi Operacija Papuk pod
imenom 20140403094306_Page_2.
Kratice:
BiH Bosna i Hercegovina
Br. kut. broj kutije
HV Hrvatska vojska
Inv. br. inventarni broj
JNA Jugoslavenska narodna armija
mm milimetar
MUP Ministarstvo unutranjih poslova
RSK Republika Srpska Krajina
SVK Srpska vojska Krajine
TO Teritorijalna obara
UN Ujedinjeni narodi
UNPA United Nations Protected Areas (Zatiena zona Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR United Nations Protection Forces (Zatitne snage Ujedinjenih naroda)
ZNG Zbor narodne garde
Izvori i literatura
Izvori:
HR-HMDCDR-09, Zbirka zemljovida
HR-HMDCDR-18, Digitalna zbirka dokumenata
Literatura:
Baruni Pletikosi J., Krie Graanin . Ustroj i djelovanje 18. korpusa Srpske vojske Krajine. U: Srp-
ska pobuna u zapadnoj Slavoniji 1990.1995. : Nositelji, institucije posljedice. Mikulin I., Bara M.
(ur.). Slavonski Brod Zagreb : Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Sri-
jema i Baranje, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, 2012.
Brigovi I. Osvrt na operaciju Bljesak u dokumentima Republike Srpske Krajine. asopis za suvre-
menu povijest (Zagreb). 41, 1(2009).
Kalan M. Fotomonografija 63. A samostalne bojne Zbora narodne garde Poega. Poega: Grad Poega,
2016.
Marijan D. Slom Titove armije : JNA i raspad Jugoslavije 1987.1992. Zagreb : Golden marketing-Teh-
nika knjiga, Hrvatski institut za povijest, 2008.
Martini Jeri N. Oslobodilake operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji u jesen i zimu
1991./1992. godine (neobjavljeni doktorski rad). Sveuilite u Zagrebu. Zagreb: 2014.
Mikulin I. Imas puska, imas pistol? Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest Podrunica za
povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2014.
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.1995. Dokumenti Dokumenti vojne provenijencije
Republike Srpske Krajine (srpanj prosinac 1992.), knjiga 5 (ur. Mate Rupi). Zagreb: HMDCDR,
2009.
Slukan Alti M., Povijesna kartografija. Samobor : Meridijani, 2003.
Summary
The military maps of the Western Slavonia in the collections

of Croatian memorial-documentation center of the Homeland war
The maps shown in this paper give a good overview of the Croatian and Serbian troops and their activi-
ties in western Slavonia during the Homeland War. Regarding the Croatian troops, more maps pertain to
1991, with the emphasis being put on the liberation operations of the Croatian forces in western Slavonia i.e.
Orkan-91, Orkan-10 and Papuk-91, which took place from the end of October 1991 to the beginning of 1992
i.e. until the Sarajevo Agreement came into force on 3 January 1992. The maps of the Serbian provenance
pertain more to the period from 1992 to 1995 when after the military-police action Flash in May 1995 the
military organization of the rebelled Serbs in western Slavonia ceased to exist. These maps can give valuable
information for that period about the organisation, arrangement and the activity of the Serbian forces in
that area. Everything said confirms that some of the processed maps present a valuable source for historio-
graphic research of the recent Croatian history. Still, like any document, it needs to be carefully examined
and compared to other documents relating to the subject being researched, so that the results are as trustwor-
thy as possible and in that way more useful for the scientific community and society in general.
Keywords: topographic maps, Homeland War, western Slavonia, Croatian army, Serbian Krajina army,
operation Orkan-91, operation Papuk-91, the Serbian Krajina Army 18th Corps.

Radoslav Zaradi
Dravni arhiv u Splitu
Elvira eljuska-Toev
Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu
Arhivsko gradivo o zarobljenicima srpskih logora Klinike

za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu
Struni rad UDK 616.071:355.257.7]:[343.819.5(497.11)1991/1995
614.21(497.521.2Zagreb):[930.253:616.071
Za Domovinskoga rata u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu obavljen je pre-
gled oko 1500 zarobljenika iz srpskih logora. Najvie ih je bilo pregledano u razdoblju od 1. 11. 1991. do 14.
8. 1992. godine. Cilj pregleda bio je ustvrditi tegobe (povrede) koje su nastale ili su bile posljedica boravka u
logorima. Najvie zarobljenika dolo je iz logora u Srijemskoj Mitrovici i Stajievu, a najvei dio zarobljenih
bio je razmijenjen kod Nemetina. Njihova prosjena dob prilikom boravka u logorima bila je 31 godina, a
prosjeno su u logorima boravili 149 dana. Tijekom 2007. i 2008. godine organiziran je ponovni pregled na
koji se odazvalo ukupno 388 zarobljenika, bivih branitelja. Na temelju obavljenih pregleda nastala je medi-
cinska dokumentacija (uglavnom povijesti bolesti) koja danas ini seriju arhivskoga gradiva pod nazivom
Zarobljenici srpskih logora. Ta je serija dio arhivskoga fonda Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Miha-
ljevi u Zagrebu i nalazi se u pismohrani Odjela za medicinsku dokumentaciju. Cilj je ovoga rada prikazati
strukturu navedene serije i vrste dokumentacije te analizom podataka iskazati njezinu neupitnu arhivsku
vrijednost kao izvora za prouavanje Domovinskoga rata, a napose sudbine hrvatskih zarobljenika koji su
se nalazili po srpskim logorima.
Kljune rijei: Domovinski rat, medicinske ustanove, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi
u Zagrebu, zarobljenici srpskih logora, povijest bolesti, arhivsko gradivo.
Povijesni uvod
Prema mnogim povjesniarima 1980-te godine oznaavaju novo razdoblje u povijesti socijalistike
Jugoslavije.1 Proces pada Jugoslavije zapoeo je na simbolian nain smru njezina komunistikoga voe
Josipa Broza Tita 4. svibnja 1980. g. Uslijedila je gospodarska kriza obiljeena rastom nezaposlenosti,
1
U pisanju ovog poglavlja koristili smo se sljedeom literaturom: Radeli, Z., Marijan, D., Bari, N., Bing, A., ivi, D.
Stvaranje hrvatske drave i Domovinski rat. Zagreb: Hrvatska kolska knjiga, 2006.; Nazor, A. Velikosrpska agresija na
Hrvatsku 1990-ih (Republika Hrvatska i Domovinski rat : pregled politikih i vojnih dogaaja 1990., 1991.-1995./1998.)
190 R. Zaradi, E. eljuska-Toev, Arhivsko gradivo o zarobljenicima srpskih logora Klinike za infektivne bolesti
inflacije i velikoga inozemnog duga, ali i politika kriza koja se manifestirala u sve loijemu meunarod-
nom poloaju zemlje zbog poputanja napetosti izmeu dvaju globalnih blokova.
U samoj dravi sve vie su rasle napetosti izmeu njezinih republika. Vjerojatno zadnje istraivanje
ukupnoga jugoslavenskoga javnog mnijenja iz proljea 1990. potvrdilo je sve veu polarizaciju politike
scene. Za razliku od drugih naroda, Hrvati i Slovenci sve su vie iskazivali nepovjerenje u postojanje
zajednike drave.2 I u Srbiji se nakon Titove smrti sve intenzivnije iskazivalo nezadovoljstvo zbog polo-
aja te jugoslavenske republike unutar federacije. Ono je sumirano u takozvanu Memorandumu SANU,
iji su dijelovi objavljeni 24. i 25. rujna 1986. u beogradskim Veernjim novostima.3 U tim uvjetima zapo-
eo je i politiki uspon Slobodana Miloevia, koji 8. svibnja 1989. g. postaje predsjednik Predsjednitva
SR Srbije zamijenivi svojega politikog mentora Ivana Stambolia.4
Tijekom 1990. u Jugoslaviji su odrani prvi republiki viestranaki izbori, na kojima su u Sloveniji i
Hrvatskoj na vlast dole oporbene stranke.5 Zbog rezultata izbora u Hrvatskoj vojne vlasti SFRJ-a u svib-
nju 1990. oduzele su gotovo cjelokupno naoruanje hrvatskoj Teritorijalnoj obrani.6 Mjesec dana kasnije
uslijedila je pobuna hrvatskih Srba. Ona je bila uvod u rat.7 Tijekom ljeta 1991. sve su se vie intenzivirali
sukobi srpskih pobunjenika u Hrvatskoj s hrvatskom policijom i Zborom narodne garde. Od jeseni te
iste godine u otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku, koja je 8. listopada 1991. proglasila svoju samo-
stalnost, krenula je i Jugoslavenska narodna armija.8
Uslijedio je krvavi rat u kojemu su ukupni demografski gubitci iznosili priblino 453 500 osoba, od
ega je ubijeno oko 22 000 osoba, emigriralo 420 000 osoba, a gubitak nataliteta iznosi priblino 9500
neroene djece.9
Zagreb : Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb, 2011.; Bari, N. Srpska pobuna u
Hrvatskoj 1990.-1995. Zagreb : Golden marketing Tehnika knjiga, 2005.
2
Radeli, Z. Hrvatska 1945.-1991. U: Stvaranje hrvatske drave i Domovinski rat. Radeli, Z., Marijan, D., Bari, N., Bing, A.,
ivi, D. (autori). Zagreb : Hrvatska kolska knjiga 2006. Str. 1196, 89.
3
Bari, N. Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995. Zagreb : Golden marketing Tehnika knjiga, 2005. Str. 2627.
4
Nazor, A. Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih (Republika Hrvatska i Domovinski rat : pregled politikih i vojnih dogaaja
1990., 1991.-1995./1998.). Zagreb : Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb, 2011. Str.
1921.
5
6
Nazor, A. Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih (Republika Hrvatska i Domovinski rat : pregled politikih i vojnih dogaaja
1990., 1991.-1995./1998.). Zagreb : Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb, 2011. Str. 28.
7
Radeli, Z. Hrvatska 1945.-1991. U: Stvaranje hrvatske drave i Domovinski rat. Radeli, Z., Marijan, D., Bari, N., Bing, A.,
ivi, D. (autori) Zagreb : Hrvatska kolska knjiga 2006. Str. 1196, 114.
8
9
Vidi vie u: ivi, D. Demografski okvir i gubicu tijekom Domovinskog rata i poraa 1991.-2001. U: Stvaranje hrvatske drave
i Domovinski rat. Radeli, Z., Marijan, D., Bari, N., Bing, A., ivi, D. (autori) Zagreb : Hrvatska kolska knjiga 2006. Str.
420483.
R. Zaradi, E. eljuska-Toev, Arhivsko gradivo o zarobljenicima srpskih logora Klinike za infektivne bolesti 191
Arhivistika analiza odjela za medicinsku dokumentaciju klinike

Mjesto na kojem se danas nalazi Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi i Odjel za medi-
cinsku dokumentaciju ima svoju zanimljivu povijest. Krenulo je sve kada se pojavila epidemija kolere u
susjednim zemljama, a zagrebako je Gradsko poglavarstvo 1892. g. odobrilo sredstva za izgradnju epi-
demike bolnice na prostoru tadanje sjeverne periferije grada uz cestu koja je vodila prema Mirogoju.
Ve idue godine novoosnovana Gradska kuna bolnica dobila je svoj prvi prostor na navedenoj loka-
ciji. Za Prvoga svjetskog rata bolnica je pod vojnom upravom proirila svoje smjetajne kapacitete i u njoj
su uglavnom bili smjeteni vojnici. Od 1. lipnja 1919. g. bolnica se ponovno vraa pod civilnu, gradsku
vlast. Od sredine 1920-ih godina vlasnik bolnice koja djeluje pod nazivom Bolnica za zarazne bolesti
postaje dravna. Zaslugom tadanjega ministra zdravlja dr. Andrije tampara bolnica od 1926. g. djeluje
u sastavu Higijenskoga zavoda. Tijekom 1960-ih godina uslijedila je modernizacija ustanove, koja 1970.
g. postaje Klinika za zarazne bolesti. Od 1978. g. ustanova djeluje pod sadanjim nazivom Klinika za
infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi.10 Klinika je stvaratelj I. kategorije arhivskoga gradiva u nadle-
nosti Dravnoga arhiva u Zagrebu. 11
Odjel za medicinsku dokumentaciju danas je jedan od mnogobrojnih odjela i zavoda Klinike.12 Nje-
gova je glavna djelatnost prikupljanje, sreivanje i evidentiranje podataka o hospitaliziranim bolesni-
cima. Pismohrana odjela za medicinsku dokumentaciju osnovana je 1954. g. Evidencije gradiva u pismo-
hrani u poetku su se vodile na karticama, a zatim na rubno buenim karticama. Uvoenjem raunala
1992. g. evidencije su digitalizirane u DOS programu, a kasnije u programima Windows Officea. Suvre-
mena aplikacija s bazom podataka hospitaliziranih pacijenata pod nazivom Evidencija hospitaliziranih
pacijenata napravljena je 1998. g. u MS Acessu. U toj bazi nalaze se podatci svih hospitaliziranih pacije-
nata od 1993. g.13
Za Domovinskoga rata u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu obavljen je
pregled oko 1500 zarobljenika iz srpskih logora. Najvie ih je bilo pregledano u razdoblju od 1. 11. 1991.
do 14. 8. 1992. g. Cilj pregleda bio je utvrditi tegobe (povrede) koje su nastale ili su bile posljedica boravka
u logorima. Najvie zarobljenika dolo je iz logora u Srijemskoj Mitrovici i Stajievu, a najvei dio zaro-
bljenih bio je razmijenjen kod Nemetina.
10
O povijesti institucije vidi vie u: Horvat, K., Molnar, B. Izvori za povijest zdravstva u Dravnom arhivu u Zagrebu od sredine
19. do sredine 20. stoljea. 1. knjiga fondovi i zbirke. Zagreb : Dravni arhiv u Zagrebu, 2011.; Jeren, T., Beus, I. Kratki povijesni
pregled razvoja Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi. U: 120 godina Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran
Mihaljevi Zagreb 1893. 2013. Vince, A. (gl. ur.). Zagreb : Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi, Zagreb,
2013., str. 116; Jeren, T., Beus, I. Uz 110. obljetnicu Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi 1893.-2003. Infektoloki
glasnik (mjesto). 23, 3(2003), str. 105112.
11
Kategorizacija stvaratelja arhivskog gradiva na podruju nadlenosti Dravnog arhiva u Zagrebu, NN, 126/08.
12
Vidi vie: http://bfm.hr/page/ustrojstvene-jedinice (19. 7. 2016.).
13
Usporedno: http://bfm.hr/page/odjel-za-medicinsku-dokumentaciju (19. 7. 2016.).
Originalna dokumentacija svih pregledanih uva se u pismohrani Odjela za medicinsku dokumenta-

cije Klinike, a saeti medicinski nalazi publicirani su u asopisu Acta Medica Croatica iz 1993. g. Te iste
godine odran je meunarodni znanstveni skup o posljedicama muenja tih zatoenika na njihovo
fiziko i psihiko zdravlje u organizaciji Klinike i Hrvatske akademije medicinskih znanosti.14
Uz dokumentaciju povijest bolesti seriju Zarobljenici srpskih logora ine i knjige evidencija i kazala.
Gradivo je sloeno kronoloki, tj. po matinome broju pacijenta kako je dolazio na red za pregled. Povi-
jesti bolesti takoer su sloene i abecedno prema nazivima logora iz kojih su pacijenti (zarobljenici)
dolazili. Za ovaj rad najdragocjeniji podatci iskazani su na samim povijestima bolesti i u otpusnome
pismu, gdje se navode: osobni podatci o pacijentu, zanimanje odnosno postrojba, povijest zarobljavanja
i epidemioloka anamneza u kojoj su se opisivali uvjeti smjetaja u logorima. Podatci nastali na temelju
pregleda zarobljenika usporedit e se s memoarskom graom kako bi se ustanovila to jasnija predodba
o sudbini hrvatskih zarobljenika koji su se nalazili po srpskim logorima. Jedan manji dio pacijenata, kako
vojnika tako i civila, nije bio zarobljen, ali su isto pri dolasku u Zagreb pregledani u Klinici i njihovi se
nalazi takoer nalaze u toj arhivskoj seriji.
Tablica br. 1. Dosjei bolesnika

Naziv gradiva Objanjenje funkcije Rok uvanja
Dosjei u koji se upisuju osobni podatci, dijagnoza i svi podaci o
Povijest bolesti Trajno
lijeenju i nalazi
Sadrava sve podatke o duljini lijeenja, dijagnoze i preporuke za
Otpusno pismo Trajno
daljnje lijeenje
Histoloki i patoloki nalazi Strune dokaznice postavljene dijagnoze, poseban znanstveni interes Trajno
Karton bolesnika Sadrava sve podatke o lijeenju prolaznih bolesnika 10 godina
Ostali nalazi Ostali nalazi koji se ulau u dosje bolesnika 10 godina
Prema: Rubi, D. Orijentacijska lista medicinske dokumentacije za bolnike ustanove. Arhivski vjesnik (Zagreb). 39(1996),
str. 103115, 110 (s osuvremenjenom terminologijom).
U nastavku rada za primjer uzet je samo jedan dio vanijih logora, i to: Manjaa, Stajievo, Glina i
Sremska Mitrovica. Ukupan je broj zabiljeenih logora iz koje su zarobljenici dolazili na lijeenje u Kli-
niku iznosio 45.
14
Jeren, T., Beus, I. Kratki povijesni pregled razvoja Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi. U: 120 godina Klinike za
infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi Zagreb 1893. 2013. Vince, A. (gl. ur.). Zagreb : Klinika za infektivne bolesti Dr.Fran
Mihaljevi, 2013. Str. 116, 12.
O SRPSKIM LOGORIMA ZA VRIJEME RATA

Iz pregleda relevantne znanstvene literature moe se zakljuiti kako suvremena hrvatska historiogra-
fija jo uvijek nije posvetila dovoljnu pozornost temi srpskih logora za Domovinskoga rata.15 U proteklih
20 godina izdano je mnogo memoarske literature na tu temu, u kojoj su svjedoci pisali iz prve ruke o
svojim iskustvima zarobljavanja.16 Najveu izdavaku djelatnost ima Hrvatsko drutvo logoraa srpskih
koncentracijskih logora, osnovano 1995. g. u Zagrebu.
U Zavrnome izvjeu 1995. g. Komisija Ujedinjenih naroda objavila je podatke od ukupno 480
logora pod srbijanskim nadzorom u kojima su internirane vojne i civilne osobe. Za 300 logora Komisija
je smatrala potvrenim njihovo postojanje. Velika veina logora nalazila se na podruju BiH, a manjim
dijelom na podruju okupirane Hrvatske te na podrujima Srbije i Crne Gore. Komisija je zakljuila
kako je u logorima zlostavljanje zatoenika bilo uobiajeno.17
Manjaa
Manjaa je ime planine koja se nalazi 25 km juno od Banja Luke. Uz vojni poligon JNA nalazilo se
vojno-poljoprivredno dobro, koje je 12. rujna 1991. g. pretvoreno u logor. Prvi zarobljenici iz Manjae
primljeni su na hospitalizaciju u Kliniku ve u studenome 1991.g. Ukupan broj zarobljenika nije dosad
utvren, ali je poznato kako je u ljeto 1992. g. tu bilo zarobljeno oko 3700 osoba.18 Na temelju analize
gradiva Klinike moe se zakljuiti kako je na Manjai bilo dosta hrvatskih vojnika i policajaca zaroblje-
nih prilikom pada Hrvatske Kostajnice u rujnu 1991. g. Isto tako bilo je zarobljenih i civila.19 Prema
podatcima iz medicinske dokumentacije, uvjeti smjetaja zarobljenika u Manjai bili su jako loi. Po 140
zarobljenika spavalo je u jednoj prostoriji koja je zapravo bila tala za ovce.20 Vei dio zarobljenika potvr-
uje psihiko i fiziko zlostavljanje. Zarobljenici su koriteni za teke fizike poslove izvan logora, kopa-
nje krumpira i izvlaenje drva iz ume.21
15
Tako se primjerice u trima znanstvenim knjigama kojima smo se posluili piui uvodni povijesni dio ne mogu pronai
podatci o srpskim zarobljenikim logorima.
16
U Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu postoji bogata Zbirka knjinine grae o Domovinskom ratu.
17
Jurevi, J. Uvod. U: Putevima pakla : kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljee. Rehak, D. (gl. ur.). Zagreb :
Hrvatsko drutvo logoraa srpskih koncentracijskih logora, 2000. Str. 732, 3132.
18
Rehak, D. (gl. ur.). Putevima pakla : kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljee. Zagreb : Hrvatsko drutvo logoraa
srpskih koncentracijskih logora, 2000. Str. 287.
19
Pismohrana Odjela za medicinsku dokumentaciju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu, serija Srp-
ski zarobljenici, matini broj pacijenta: 6565/91 i 6467/91.
20
21
ski zarobljenici, matini broj pacijenta: 6481/91.
Stajievo
Rije je takoer o farmi koju su pripadnici JNA pretvorili u logor. Stajievo se nalazi u Banatu kod
Zrenjanina i kroz njega je prolo oko 3000 ljudi, od ega 2000 u razdoblju 18. 11. 1991. do 21. 11. 1991.
g. U njega su uglavnom dovoeni zarobljenici iz Vukovara.22 U poetku u logoru nije bilo zahoda ni
vode. Nuda se obavljala u tali gdje je spavalo preko 800 osoba.23 Psihika i fizika zlostavljanja bila su
svakodnevna. Jedan zarobljenik navodi kako je prva tri dana morao mirno sjediti na betonu u pognu-
tome poloaju.24 Od ozljeda je jedan ovjek preminuo.25
Glina
Za Domovinskoga rata logor u Glini smjeten je u bivemu KPD-u. Kroz logor je prolo oko 500
zarobljenika. Prvi gardista zarobljenik iz Gline, zaprimljen je na hospitalizaciju u Kliniku 1. 11. 1991. g.
zbog gastroenteritisa (mat.br. 6119/1991). Veina zarobljenika muena je strujom preko telefonskih
induktora.26 Prilikom pregleda u Klinici, polovica zarobljenika-pacijenata potvrdili su fiziko zlostavlja-
nje strujom u vie navrata, jedan ak devet puta.27 Uz vojnike tu su bili smjeteni i civili u jako loim
uvjetima, s loom prehranom, a nudu su uglavnom obavljali u kanti koja se nalazila u prostoriji gdje su
bili smjeteni.28 Zbog toga su mnogi zarobljenici dobili dizenteriju uzrokovanu bakterijom Shigellom
sonnei.29 Prvi gardist-zarobljenik iz Gline primljen je zbog gastroenteritisa na hospitalizaciju u Kliniku
1.11. 1991. g., nakon toga uslijedio je vei broj zarobljenika.
Sremska Mitrovica
Logor se nalazio u sklopu zatvora u istoimenome mjestu. Djelovao je od 18. 11. 1991. do 13. 8. 1992.g.
Prema procjenama kroz njega je prolo oko 5500 zarobljenika.30 Fizika i psihika zlostavljanja, naroito
22
Rehak, D. (gl. ur.). Putevima pakla: kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljee. Zagreb: Hrvatsko drutvo logo-
raa srpskih koncentracijskih logora, 2000., str. 69.
23
24
25
26
Rehak, D. (gl. ur.). Putevima pakla: kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljee. Zagreb : Hrvatsko drutvo logo-
raa srpskih koncentracijskih logora, 2000. Str. 287.
27
28
ski zarobljenici, matini broj pacijenta: 6445/91, 6442/91 i 6426/91.
29
30
Rehak, D. (gl. ur.). Putevima pakla : kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljee. Zagreb: Hrvatsko drutvo logoraa
srpskih koncentracijskih logora, 2000., str. 203.
prilikom ispitivanja zarobljenika, bila su svakodnevna.31 To potvruje i medicinska dokumentacija Kli-

nike. Jednom zarobljeniku prilikom muenja izbijena su dva zuba32, dok su dvojica izjavila kako su zbog
pretrpljenih udaraca bili vie puta u nesvijesti.33 Zarobljenici su fiziki zlostavljani ak i u vrijeme dok su
autobusima ili na dogovorenu razmjenu.34 Vrijedan su izvor za istraivanje navedenog logora objavljena
svjedoanstva Zlatka aria, koji je u Sremskoj Mitrovici proveo 130 dana.35
ANALIZA PREGLEDA ZAROBLJENIKA

Pregledi u Klinici obavljeni su nekoliko dana nakon putanja iz zarobljenitva, veina u razdoblju od
1. 11. 1991. do 14. 8. 1992. g. Analizom svih povijesti bolesti hospitaliziranih zarobljenika i onih koji su
samo ambulantno pregledavani, kao i onih koji su naknadno doli na kontrolni pregled 2008. (kojih je
bilo 388), izdvojili smo dio podataka i njihove rezultate prikazujemo u nastavku .
Prvi zarobljenici, odnosno sada ve veinom bolesnici, pali su u zarobljenitvo nakon pada Hrvatske
Kostajnice u rujnu 1991. g., a vei dio nakon pada Vukovara 18. 11. 1991. g. Vei broj zarobljenika bora-
vio je u logorima do 21. 12. 1992., dok su pojedinci bili zarobljeni ak do 13. 5. 1999. g. Duljina zaroblje-
nitva kretala se od 4 do 1800 dana, u prosjeku 149 dana. Najee dijagnoze bile su traume/povrede
lokomotornoga sustava, ozljede glave i respiratorne i gastrointestinalne infekcije. Najee dijagnoze
odnosile su se na duevne poremeaje i strahove koji su bili posljedica boravka u logorima. Najvie zaro-
bljenika prema podatcima iz Klinike dolo je iz Sremske Mitrovice (njih 185) i Stajieva (113), zatim
Nemetina (57), Knina (42), Manjae (23), Gline (11) itd. Ukupno je bilo 45 razliitih logora, dok 24
pregledana pacijenta uope nisu boravili u logorima.
U razdoblju od 12. 5. 2007. do 21. 6. 2008. g. organiziran je drugi pregled zarobljenika srpskih logora,
na koji se odazvalo njih ukupno 388. Pregledi su obavljeni u Klinici, a organizirala ih je Udruga hrvatskih
lijenika dragovoljaca 1990. 1991. Prema zanimanju veina pregledanih bivih logoraa nakon 16,
odnosno 17 godina od prvoga boravka u Klinici bili su sada umirovljenici (72 %), dok su ostali bili u
radnome statusu, bilo kao policajci ili obrtnici. Velika veina njih (94 %) prijavila je zdravstvene tegobe.
Kod njih 303 ili 78 % dijagnosticiran je PTSP.
31
Rehak, D. (gl. ur.). Putevima pakla : kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljee. Zagreb: Hrvatsko drutvo logoraa
srpskih koncentracijskih logora, 2000. na vie mjesta.
32
33
34
Rehak, D. (gl. ur.). Putevima pakla : kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljee. Zagreb : Hrvatsko drutvo logoraa
srpskih koncentracijskih logora, 2000. Str. 211; Pismohrana Odjela za medicinsku dokumentaciju Klinike za infektivne
bolesti Dr. Fran Mihaljevi u Zagrebu, serija Srpski zarobljenici, matini broj pacijenta: 15804/92.
35
Vidi vie: ari, Z. Dnevnik jednog logoraa. Vinkovci : Matica hrvatska Vinkovci, 1995.
ZAKLJUAK
Gradivo Odjela za medicinsku dokumentaciju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi u
Zagrebu pokazalo se kao vrijedan izvor za istraivanje sudbine hrvatskih zarobljenika u srpskim logo-
rima. Usporeujui podatke iz medicinske dokumentacije sa zasad jedino objavljenom memoarskom
literaturom, zakljuili smo kako se podatci poklapaju. Budui da je pitanje koliko je originalne dokumen-
tacije nastale radom samih logora sauvano i kako se ono uglavnom nalazi na teritorijima drugih drava,
analizirano je medicinsko gradivo kvalitetan dopunski izvor za istraivanje te teme.
Nae je istraivanje pokazalo kako su gotovo svi uzeti uzorci potvrdili psihiko zlostavljanje prilikom
boravka u logoru, a velika veina i fiziko zlostavljanje. Isto tako, primijetili smo odreeni disbalans
izmeu funkcioniranja logora kojima je bilo upravljano od strane JNA, za razliku od onih u kojima su
prevladavale paravojne formacije. Zarobljenici koji su bili u zarobljenitvu paravojnih formacija, iskazali
su mnogo intenzivnije psihike i fizike torture kojima su bili izloeni. Zarobljenici koji su bili pod nad-
zorom JNA, i koje je u pravilu bilo relativno kratko te je uglavnom zavravalo kada su zarobljenika pre-
dani u ruke JNA prije same razmjene, bili su tretirani humanije. Uz svakodnevno zlostavljanje kojemu je
velika veina bila izloena, zdravstvenomu stanju zarobljenika nisu pogodovali niti uvjeti u kojima su bili
smjeteni. Rije je o objektima koji su namjenski prilagoeni za dranje veega broja zarobljenika (poljo-
privredni objekti tale i zatvori), u kojima nije bilo pitke vode ni posebno ograenih prostora za fizio-
loke potrebe. Smjetajni kapaciteti bili su daleko premaeni, tako da su se u pojedinim prostorijama
zarobljenici morali dogovoriti i spavati na smjene. Hrana je takoer bila vrlo oskudna, to potvruje i
podatak da je velika veina zarobljenik prilikom pregleda navela znatan gubitak na tjelesnoj teini. Tek
pred razmjenu zarobljenici su imali mogunost tuiranja i dobivanja novije odjee. U pojedinim logo-
rima poput Manjae zatvorenici su koriteni za teke fizike poslove kao to su: izvlaenje drva, radovi u
poljoprivredi i u stoarstvu. Kod najveega broja zarobljenika koji su tijekom 2007. i 2008. g. ponovno
pregledani, kao najea posljedica boravka u srpskim logorima bila je pojava PTSP-a.
Izvori i literatura
Izvori:
1. Pismohrana Odjela za medicinsku dokumentaciju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Miha-
ljevi u Zagrebu, serija Srpski zarobljenici.
Literatura:
1. Bari, N. Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995. Zagreb : Golden marketing Tehnika knjiga,
2005.
2. Horvat, K., Molnar, B. Izvori za povijest zdravstva u Dravnom arhivu u Zagrebu od sredine 19. do
sredine 20. stoljea. 1. knjiga fondovi i zbirke. Zagreb : Dravni arhiv u Zagrebu, 2011.
3. Jeren, T., Beus, I. Uz 110. obljetnicu Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi 1893.-2003.
Infektoloki glasnik (mjesto). 23, 3(2003), str. 105112.
4. Jeren, T., Beus, I. Kratki povijesni pregled razvoja Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi.
U: 120 godina Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi Zagreb 1893. 2013. Vince, A.
(gl.ur.) Zagreb : Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevi, 2013., str. 116.
5. Kategorizacija stvaratelja arhivskog gradiva na podruju nadlenosti Dravnog arhiva u Zagrebu,
NN 126/08.
6. Nazor, A. Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih (Republika Hrvatska i Domovinski rat: pregled
politikih i vojnih dogaaja 1990., 1991.-1995./1998.). Zagreb : Hrvatski memorijalno-dokumen-
tacijski centar Domovinskog rata Zagreb, 2011.
7. Radeli, Z., Marijan, D., Bari, N., Bing, A., ivi, D. Stvaranje hrvatske drave i Domovinski rat.
Zagreb : kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, 2006.
8. Rehak, D. (gl. ur.). Putevima pakla : kroz srpske koncentracijske logore 1991. u 21. stoljee. Zagreb:
Hrvatsko drutvo logoraa srpskih koncentracijskih logora, 2000.
9. Rubi, D. Orijentacijska lista medicinske dokumentacije za bolnike ustanove. Arhivski vjesnik
(Zagreb). 39(1996), str. 103115.
10. ari, Z. Dnevnik jednog logoraa. Vinkovci : Matica hrvatska Vinkovci, 1995.
Mreni izvori:
URL: http://bfm.hr/page/ustrojstvene-jedinice. (19. 7. 2016.).
URL: http://bfm.hr/page/odjel-za-medicinsku-dokumentaciju. (19. 7. 2016.).
Summary
Archival Records about Prisoners of Serbian Camps

in University Hospital for Infectious Diseases Dr. Fran Mihaljevi in Zagreb
During the Croatian Homeland War the University Hospital for Infectious Diseases Dr. Fran Mihaljevi
in Zagreb conducted medical examination of some 1,500 prisoners who were releasted from the Serbian
prison camps. Most of them were examined in the period from November 1, 1991 to August 14, 1992. Most
prisoners came from the camp in Sremska Mitrovica and Stajievo and most of them were exchanged at
Nemetin. Their average age in the prison camps was 31 years and they stayed in the camps on average for
149 days. During 2007 and 2008 the second medical examination was performed on a total of 388 ex-pris-
oners who responded to the call. Today their medical records, mostly medical history, make an archival series
Serbian Camp Prisoners which is a part of the fonds of the University Hospital for Infectious Diseases Dr.
Fran Mihaljevi in Zagreb at the archives of the Medical Records Department.
Comparing the data from the medical records with published memoirs it is notable that the data coin-
cide. Analysed medical material represents quality supplementary source for research on the topic of Croa-
tian prisoners in the Serbian prison camps.
Research has shown that almost all prisoners confirmed psychological abuse during their stay in the
camp and the vast majority suffered physical abuse. There is a certain imbalance between the functioning of
the camp which was controlled by the Yugoslav Peoples Army as opposed to those that were dominated by
the paramilitary formations. The prisoners who were in captivity of the paramilitary groups reported a lot
more intense mental and physical torture to which they were exposed.
In addition to the daily abuse to which the vast majority was exposed, the health status of the prisoners
was not favourable and neither were the conditions in which they were held. Prison camps were mostly
facilities adapted to hold a large number of prisoners (agricultural buildings - stables and prisons) where
there was no drinking water and no special enclosures for physiological needs. Accommodation facilities
were far exceeded so that in some areas prisoners had arranged to sleep on a shift. The food was also very
poor as evidenced by the fact that the vast majority of prisoners during their stay in the camps suffered sig-
nificant weight loss. Prisoners had the possibility to take a shower and were provided new clothing only
before their exchange took place. In some camps such as Manjaa prisoners were used to hard physical
labour such as extraction of wood, works in agriculture and in livestock. For most of the prisoners who were
examined in 2007 and 2008 the most common consequence of living in Serbian prison camps was the emer-
gence of posttraumatic stress disorder.
Keywords: Croatian Homeland War, medical facilities, University Hospital for Infectious Diseases Dr.
Fran Mihaljevi Zagreb, prisoners of Serbian camps, medical history, archival records
Gordana Slanek
Tomislav Radoni
Dravni arhiv u Slavonskom Brodu
Arhivsko gradivo nastalo tijekom Domovinskoga rata

preuzeto u Dravni arhiv u Slavonskom Brodu
Struni rad UDK 930.253(497.542Slavonski Brod)1991/1995
930.25(497.542Slavonski Brod):930.2531991/1995
Kroz arhivske fondove koji su nastali tijekom Domovinskoga rata moe se dobiti uvid u svakodnevni
ivot stanovnika Slavonskoga Broda i stanovnika takozvane Republike Srpske Krajine. Krizni tab u Slavon-
skome Brodu brinuo se za sigurnost graana, radio na planiranju i provoenju neophodnih mjera za bri i
organizirani prelazak privrede i drutvenih slubi iz mirnodopskog u ratno stanje. Fondovi koji se svojim
sadrajem odnose na humanitarnu djelatnost prikazuju situaciju u gradu i okolici te naine na koje se
pomagalo ljudima u ratnim uvjetima. Kako je rat oduzimao ivote, nastajali su i dokumenti povezani s
poginulima i nestalima u Domovinskome ratu, kao to je fond HR-DASB-387: Zajednica udruga obitelji
hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu upanije posavske. Na okupiranome podruju
formirale su se slube koje su imale zadatak pomoi stanovnicima koji su se zatekli na tome podruju, kao
na primjer, Regionalni komesarijat za izbjeglice za zapadnu Slavoniju sa sjeditem u Okuanima ili Izvrni
savjet, koji je uglavnom raspravljao o pitanjima povratka izbjeglica i oivljavanja gospodarstva. Sudovi su
nastojali obavljati redovne poslove. Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija svoj je krah doivjela rea-
lizacijom operacije Bljesak (vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH). Zapoela je
1. svibnja 1995., kada su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana
podruja zapadne Slavonije.
Kljune rijei: arhivski fondovi, Dravni arhiv u Slavonskome Brodu, Domovinski rat, okupirano podruje
Preuzimanje arhivskih fondova nastalih u Domovinskome ratu

Dravni arhiv u Slavonskome Brodu preuzeo je 15 arhivskih fondova nastalih tijekom Domovinskoga
rata. Osim u Slavonskome Brodu, dio fondova uva se u Odjelu Nova Gradika (2), a jedan fond u Odjelu
u Poegi. Najvei broj spomenutih arhivskih fondova prema Klasifikaciji fondova i zbirki odnosi se na
klasu A.5. Uprava i javne slube od 1945. do 1990. godine, ukupno etiri fonda1, a jedan fond na klasu
1
HR-DASB-70 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadne Slavonije Oblasno vijee Okuani
HR-DASB-71 Republika Srpska Krajina Komesarijat za izbjeglice Povjerenitvo Zapadne Slavonije Okuani
200 G. Slanek, T. Radoni, Arhivsko gradivo nastalo tijekom Domovinskoga rata preuzeto u Dravni arhiv u Slavonskom Brodu
A.6.2 U klasi B.6. Pravosue od 1990. nalaze se dva fonda3, a jedan je fond u klasi C.9. Vojne postrojbe i
ustanove na podruju Hrvatske od 1945. do 19914. U klasi D.6. Predkolske ustanove5 nalazi se jedan
fond, klasa E.3.1. Radio i televizija sadrava takoer jedan fond6 i klasa G.3.1.3. Zadruge od 1990. sadri
jedan fond7. U klasi I. Drutva, udruge, udruenja8 nalaze se etiri fonda.
Preuzimanje arhivskih fondova paradravnih tijela

Nakon to su djelatnici Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu Mario Zorc i Feliks Valenti pronali
u dvjema zgradama u centru Okuana arhivsko gradivo paradravnih tijela, ono je nakon zavretka oslo-
bodilake akcije HV-a Bljesak preuzeto 11. i 12. svibnja 1995. godine. U Knjizi primljenoga arhivskog
gradiva Odjel Nova Gradika evidentirana je dokumentacija devet srpskih paradravnih organa ukupno
10 dunih metara. To su sljedei fondovi:
HR-DASB-70 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Oblasno vijee Okuani
HR-DASB-71 Republika Srpska Krajina Komesarijat za izbjeglice Povjerenitvo Zapadne Slavo-
nije Okuani
HR-DASB-72 Republika Srpska Krajina Klub intelektualaca zapadne Slavonije
HR-DASB-74 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Izvrni savjet Optine
Podravska Slatina
HR-DASB-80 Republika Srpska Krajina Opinski sud u Okuanima
HR-DASB-85 Republika Srpska Krajina Opinsko javno tuilatvo u Okuanima
HR-DASB-91 Republika Srpska Krajina Vojna pota 9162 Okuani
HR-DASB-187 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Opta poljoprivredna
zadruga Okuani
HR-DASB-191 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Srpski radio Okuani
HR-DASB-74 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadne Slavonije Izvrni savjet Optine Podravska Slatina
HR-DASB-P-97 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadne Slavonije Skuptina Optine Pakrac
2
HR-DASB-431 Krizni tab Skuptine Opine Slavonski Brod
3
HR-DASB-80 Republika Srpska Krajina Opinski sud u Okuanima
HR-DASB- 85 Republika Srpska Krajina Opinsko javno tuilatvo u Okuanima
4
HR-DASB-91 Republika Srpska Krajina Vojna pota 9162 Okuani
5
HR-DASB-NG-207 Djeje obdanite Pelica Maja Stara Gradika
6
HR-DASB-191 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadne Slavonije Srpski radio Okuani
7
HR-DASB-187 Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadne Slavonije Opta poljoprivredna zadruga Okuani
8
HR-DASB-322 Odbor za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoi Opine Slavonski Brod
HR-DASB-356 Udruga graana Feniks Slavonski Brod
HR-DASB-387 Zajednica udruga obitelji hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu upanije posavske
HR-DASB-72 Republika Srpska Krajina Klub intelektualaca zapadne Slavonije
G. Slanek, T. Radoni, Arhivsko gradivo nastalo tijekom Domovinskoga rata preuzeto u Dravni arhiv u Slavonskom Brodu 201
Arhivski fond Djeje obdanite Pelica Maja Stara Gradika (HR-DASB-NG-207) preuzeto je 2002.
godine i opisano je u tekstu pod tokom 14.3.
Opis arhivskih fondova legalnih tijela Republike Hrvatske

1. Odbor za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoi Opine Slavonski Brod (HR-DASB-322);
1991.1994. [1995.], kut. 39, 4,00 d/m
1.1. Povijest stvaratelja fonda
Na prijedlog Sekretarijata drutvenih djelatnosti Opine Slavonski Brod, a odlukom Ratnoga izvr-
nog vijea Opine Slavonski Brod, osnovan je Odbor za socijalnu skrb. Poetkom 1992. nazvan je kao
Odbor za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoi Opine Slavonski Brod. Prvi sastanak Odbora
odran je 7. studenoga 1991., a lanovi su mu bili: Dragica Bistrovi, tefica arevi, Marica Medved-
Mileti, Anelka Solari, Mato Kolundi, Pero Grgi, Vera Buk, Ankica Slanek, Mato Artukovi, Jozo
Meter i Stipe Bonjak. lanovi Odbora su, uz svoj redovan posao, dobrovoljno radili na organiziranju
prikupljanja te prihvata i distribucije humanitarne pomoi. U Odbor su imenovane osobe koje svojim
iskustvom, organizacijskim sposobnostima, osobnim poznanstvima, strunim znanjem i dr. mogu
potaknuti to vei broj osoba i udruga za slanje pomoi, najefikasnije organizirati raspodjelu pomoi i
koordinirati sveukupnu brigu o izbjeglima, prognanima, obiteljima branitelja i sl. Za predsjednicu (vodi-
teljicu) Odbora izabrana je dr. sc. prim. Dragica Bistrovi, voditeljica Internoga odjela u Medicinskome
centru Slavonski Brod. Nakon osnivanja Ureda za prognanike i izbjeglice pri Vladi Republike Hrvatske
u prosincu 1991.9, poetkom 1992. pri Opini Slavonski Brod osnovana je Sluba za humanitarne akcije
(poslije Ured za humanitarnu pomo ili od 7. travnja 1992. Ured za prikupljanje i distribuciju humani-
tarne pomoi Opine Slavonski Brod10) na elu sa Stipom Bonjakom. Otad istovremeno djeluju Ured pri
Opini kao institucionalno tijelo i Odbor za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoi kao volon-
tersko, izvaninstitucionalno tijelo. Opinski odbor za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoi
djelovao je na temelju Pravilnika o organizaciji i radu opinskih odbora za prikupljanje i distribuciju
humanitarne pomoi. Pravilnik je izraen na temelju Uredbe Republike Hrvatske o Uredu za prognanike
i izbjeglice. Odbor je prestao djelovati krajem 1994. kada je osnovana i slubeno registrirana humani-
tarna Udruga graana Feniks11, u kojoj su isti ljudi nastavili s radom na prikupljanju i distribuiranju
humanitarne pomoi za cijelo podruje Brodsko-posavske upanije jer su potrebe za pomoi bile i dalje
veoma velike. Iz sumarnih izvjetaja Odbora mogue je vidjeti kako su velike koliine humanitarne
pomoi stizale u Slavonski Brod, osobito tijekom 1992. i 1993.godine, a iz korespondencije se vidi kako
je bio irok krug ljudi u inozemstvu koji su radili na irenju istine o tome to se zbiva u Hrvatskoj, na
9
Uredba o Uredu za prognanike i izbjeglice , NN 64/1991.
10
Odluka Izvrnoga vijea Skuptine Opine, Klasa br.: 022-05/92-01/82, Ur. broj: 2178-03-06/92-1.
11
HR-DASB-356: Udruga graana Feniks Slavonski Brod, Zapisnik sa osnivake skuptine Udruge graana Feniks Slavonski
Brod, 25. 5. 1995., kut. 1.
prikupljanju pomoi, pakiranju i otpremanju poiljki u Hrvatsku. Bili su to vagoni hrane, lijekova, higi-
jenskoga pribora, obiteljskih paketa, poklon-paketa za djecu svih uzrasta, nove i rabljene odjee i obue,
posteljine, graevinskoga materijala i dr.
1.2. Sadraj jedinice

Fond se najveim dijelom sastoji od prepiske voditeljice Odbora s raznim donatorima i suradnicima
na prikupljanju humanitarne pomoi, zatim od raznih dopisa koje je Odbor primao ili slao, kao i zapis-
nika, izvjetaja, popisa prognanika Republike Hrvatske, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i domaega
stanovnitva sa socijalnim potrebama, dokumentacije o primljenim humanitarnim poiljkama (otprem-
nice donatora, specifikacije robe i tovarni listovi), izdatnica i potvrda o preuzimanju humanitarne pomoi
od primatelja (ustanova, drugih humanitarnih udruga, mjesnih zajednica i pojedinaca) i novinskih la-
naka o humanitarnome radu iz inozemnoga i domaega tiska.
1.3. Nain preuzimanja

Odbor za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoi Opine Slavonski Brod prestao je djelovati
1994. kada Udruga graana Feniks postaje imatelj njegova arhivskoga gradiva. Spomenuta udruga 2002.
godine prestaje djelovati Odlukom skuptine udruge i Rjeenjem Slube za opu upravu Brodsko-posav-
ske upanije12. Gradivo je preuzeto u Dravni arhiv u Slavonskome Brodu 24. lipnja 2002., klasa: 612-
06/00-01/06, ur. br.: 2178-19-06-00-2, uz koji se nalazi i Popis gradiva.
2. Udruga graana Feniks Slavonski Brod (HR-DASB-356); 1995.2002.; 70 kut.; 7,00 d/m
Osnivanju humanitarne Udruge graana Feniks na podruju Brodsko-posavske upanije prethodio
je rad Opinskoga odbora za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoi Opine Slavonski Brod.13
Udruga graana Feniks odrala je osnivaku skuptinu poetkom 1995.14 Na skuptini je usvojen Statut
udruge i izabrano je predsjednitvo od pet lanova. Za predsjednicu udruge izabrana je dotadanja vodi-
teljica Odbora za prikupljanje i distribuciju humanitarne pomoi Opine Slavonski Brod dr. sc. prim.
Dragica Bistrovi, a za profesionalnoga tajnika Vesna Huji. Osnivanje i rad udruge temeljili su se na
odredbama Statuta udruge i Zakona o humanitarnoj pomoi.15 Osim Statuta za djelovanje udruge bila je
vana i Odluka o izvorima i nainu prikupljanja te kriterijima i nainu raspodjele humanitarne pomoi,
12
Rjeenje klasa: UP/UP-230-02/02-01/16, Ur. broj: 2178-09-02-02-4 od 20. 5. 2002.
13
Vidi arhivski fond: HR-DASB-322 u Dravnome arhivu u Slavonskome Brodu.
14
HR-DASB-356: Udruga graana Feniks Slavonski Brod, Zapisnik sa osnivake skuptine Udruge graana Feniks Slavonski
Brod, 25. 5. 1995., kut. 1
15
NN 83/1992.
koju je usvojilo predsjednitvo udruge na treoj sjednici odranoj 27. veljae 1995.16 Djelatnost i ciljevi
udruge bili su: 1. pomo gospodarskomu razvitku Brodsko-posavske upanije; 2. organiziranje kulturnih
i drugih manifestacija; 3. pomo u obnovi i revitalizaciji kulturne i povijesne batine; 4. prikupljanje
humanitarne i druge pomoi, kao i njihova distribucija; 5. meusobna pomo. U l. 4., 5. i 6. Odluke bili
su definirani svrha i kriteriji za raspodjelu humanitarne pomoi.
Udruga graana Feniks postupno je smanjivala svoje aktivnosti jer je humanitarna pomo pristizala
sve manje, a i potrebe su bile sve manje, tako da je na skuptini udruge odranoj 17. prosinca 1999. done-
sena Odluka o prestanku djelovanja udruge. Postupak likvidacije dovren je podnoenjem zavrnoga
rauna udruge za 2002. godinu.

Fond se najveim dijelom sastoji od raznih evidencija o raspodjeli humanitarne pomoi, financijske
dokumentacije, popisa prognanika, izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i domaeg stanovnitva sa socijal-
nim potrebama, korespondencije voditeljice Odbora s raznim donatorima i suradnicima na prikupljanju
humanitarne pomoi te raznih dopisa koje je Odbor primao ili slao.

Gradivo je preuzeto u Dravni arhiv u Slavonskome Brodu 24. lipnja 2002. O primopredaji napravljen
je Zapisnik klasa: 612-06/00-01/06, ur. br.: 2178-19-06-00-2., uz koji se nalazi i Popis gradiva kao i popis
financijske dokumentacije iz razdoblja 1995.2002., koju je 2003. godine naknadno predao Dravnomu
arhivu u Slavonskome Brodu dipl. oec. Nikola Vlai, ovlateni likvidator udruge.
3. Zajednica udruga obitelji hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskome ratu

upanije posavske (HR-DASB-387); 1995.2005.; 26 kut.; 2,6 d/m
Udruga je utemeljena na osnivakoj skuptini odranoj 14. sijenja 1995. godine u Domu umirovlje-
nika u Slavonskome Brodu pod imenom Udruga obitelji poginulih i nestalih Bosanske Posavine. Na
osnivakome saboru u Mostaru 8. travnja 1995. god. udruga se integrirala u Udrugu obitelji hrvatskih
branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu HR H-B i otad djeluje pod imenom Udruga obitelji
hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskom ratu HR H-B Veleupe Posavske. Registrirana
je 16. svibnja 1995. godine kod Vieg suda Bosanski Brod (Oraje), a izmjenom zakonskih propisa prere-
gistrirana je rjeenjem17 Ministarstva pravosua i uprave upanije posavske (Federacija BiH) 21. prosinca
16
HR-DASB-356: Udruga graana Feniks Slavonski Brod, Statut Udruge graana Feniks Slavonski Brod, 25. 5. 1995., toka
3, kut. 1
17
Rjeenjem broj 03-U-05-43/99 odobren je upis u Registar udruga graana upanije posavske, u knjigu 1. pod registracij-
skim brojem 89. (HR DASB 387/2, ZUOPIN, Dokumenti o registraciji, kut. 2).
1999. godine u Zajednicu udruga obitelji hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domovinskome ratu
upanije posavske (skraeno ZUOPIN upanije posavske). lanovi ZUOPIN-a bili su iz osam opina
Bosanske Posavine, i to iz Bosanskoga Broda, Dervente, Bosanskoga amca, Odaka, Modrie, Oraja,
Brko-Ravne i Gradaca.
Udruga je formalno imala sredite u Oraju (Ulica VIII br. 29) u Republici BiH, no kako je najvei
broj lanova (obitelji poginulih i nestalih) boravio na podruju Brodsko-posavske upanije u Republici
Hrvatskoj, ured Udruge bio je u Slavonskome Brodu. Prvo u Martievoj ulici br. 2, potom u Ulici Petra
Kreimira IV br. 32, a zatim u Ulici Tome Skalice br. 4. U arhiv je predano gradivo nastalo do 2005.
godine. Udruga jo aktivno djeluje. ZUOPIN je osnovan na temelju lanka 46, Stavak 1. Zakona o udru-
ivanju graana (Slubene novine Federacije BiH 6/95). Rjeenjem broj 03-U-05-43/99 odobren je upis u
Registar udruga graana upanije posavske, u knjigu 1. pod registracijskom brojem 89.18

Osnovna zadaa udruge bilo je prikupljanje podataka o poginulim i nestalim braniteljima, pripadni-
cima Hrvatskoga vijea obrane. Podatci su zahvaljujui lanovima obitelji poginulih i nestalih vojnika
evidentirani u kartonima. U kartonima poginulih navedeni su osobni podatci poginuloga i nestaloga
(ime i prezime, ime oca, datum roenja, mjesto roenja, datum pogibije, mjesto pogibije, mjesto ukopa,
naziv postrojbe, zanimanje, brano stanje i u manjemu dijelu kartona i adresa prije pogibije). Navedeni
su i podatci o lanovima obitelji (ime supruga, djeteta, oca, majke, brata, sestre, adresa lana koji je dao
podatke i broj telefona). Ovi su kartoni pohranjeni u devet kutija u seriji pod nazivom Kartoni poginulih
i nestalih i sadrajno obuhvaaju najvei dio fonda. Podatci za kartone su skupljani od 1995. do 2001.
godine. Zadatci i ciljevi udruge bili su sljedei: uvanje ugleda i dostojanstva poginulih i nestalih hrvat-
skih branitelja, konano osloboenje svih privremeno okupiranih teritorija Hrvatske Republike Herceg-
Bosne i povratak na svoja ognjita, stvaranje uvjeta za to potpuniji i kvalitetniji ivot obitelji poginulih i
nestalih hrvatskih branitelja, osobito djece i majki s malodobnom djecom, starijih, bolesnih i nemonih
osoba, stvaranje uvjeta za kvalitetniji smjetaj, potpuniju zdravstvenu zatitu, zapoljavanje radno spo-
sobnih lanova i kolovanje djece, odnosno prekvalificiranje i dokolovanje odraslih, pruanje materi-
jalne (hrana, odjea, ogrjev i dr.) i financijske pomoi ugroenim obiteljima.
Udruga je suraivala s brojnim organizacijama koje su imale slian karakter djelovanja, kako iz BiH,
tako i iz susjednih zemalja. Suraivala je s HVIDRA-om RH i BiH, Udrugom obitelji nestalih i nasilno
odvedenih branitelja Domovinskog rata Osijek, Udrugom graanske inicijative rtve Domovinskog rata
(kut. 18.), ali i s meunarodnim organizacijama iji je posao bio pomagati organizacijama poput ZUOPIN-a.
Meu njima najvanija je Meunarodna komisija za nestale osobe (engl. International Commission on
Missing Persons ICMP). ICMP je financirao mnoge projekte koje je ZUOPIN upanije posavske realizi-
rao. Dokumentacija o toj suradnji za razdoblje od 2000. do 2005. smjetena je u etirima kutijama.
18
HR DASB 387/2, ZUOPIN, Dokumenti o registraciji, kut. 2.

Gradivo nastalo radom Zajednice udruga obitelji hrvatskih branitelja poginulih i nestalih u Domo-
vinskom ratu upanije posavske preuzeto je u Dravni arhiv u Slavonskome Brodu 29. oujka 2006.
godine prema zapisniku klasa: 612-06/06-01 i ur. br.: 2178-09-06-06.
4. Krizni tab Skuptine opine Slavonski Brod (HR-DASB-432); 29. VII 1991. 20. III 1992.;
4 arhivske kutije; 0,4 d/m
Krizni tab u Slavonskome Brodu u razdoblju od 29. srpnja 1991. godine do 20. oujka 1992. godine
obavljao je poslove koje je prije ratne opasnosti obavljalo Izvrno vijee Skuptine Opine Slavonski Brod.
Krizni tab kao najvie tijelo u opini donosilo je sve bitne odluke od opega interesa svih graana u
Opini Slavonski Brod. Svojim je radom bio usmjeren na stvaranje i razvijanje uvjeta za ivot graana u
ratnim uvjetima. Krizni tab Skuptine Opine Slavonski Brod djelovao je kao pravna osoba i izvrni
organ Skuptine Opine i odgovorno je bilo Skuptini Opine za stanje u Opini, za provoenje politike i
izvravanje propisa i drugih opih akata Skuptine Opine. Krizni tab Skuptine Opine Slavonski Brod
osiguravao je prikupljanje podataka, sagledavao stanje i pojave u Opini, poduzimao mjere za otklanjanje
uzroka nastajanja neprihvatljivih stanja i pojava. U ostvarivanju svojih zadataka suraivao je s mjesnim
zajednicama i drugim drutveno-politikim zajednicama. Krizni tab, u okviru prava i dunosti Opine,
ureivao je i organizirao obranu te na osnovama planova i pripremnih mjera za obranu zemlje i zatite
graana i imovine usmjeravao i usklaivao pripreme mjesnih zajednica i drugih organizacija u podruju
narodne obrane, brinuo se za sudjelovanje radnih ljudi, graana, mjesnih zajednica i drugih drutvenih
organizacija u openarodnoj obrani, organizirao rukovoenje oruanim i drugim oblicima narodnoga
otpora. Krizni tab je, osim navedenoga, vodio brigu za potrebe obrane i utvrivao plan pripreme za
obranu i program financiranja svih potreba za odreeno vremensko razdoblje u skladu s procjenom rat-
nih opasnosti i materijalnim mogunostima, zatim je radio na planiranju i provoenju neophodnih mjera
za bri i organizirani prelazak privrede i drutvenih slubi iz mirnodopskoga na ratno stanje. U djelokrugu
Kriznoga taba bilo je i odreivanje poslova i zadataka obrane dravnim organima, graanima, mjesnim
zajednicama i drugim zajednicama i organizacijama, naoruavanje, opremanje jedinica i slubi za obranu,
obuka jedinica civilne zatite te osiguravanje i osposobljavanje kadrova za rad u ratu.

Arhivski fond Kriznoga taba Skuptine Opine sadrava razliite odluke, priopenja, zapovijedi,
razna rjeenja, na primjer, Rjeenje u vezi s imenovanjem raznih komisija, izvjetaje o razmjeni zaroblje-
nika, priopenja, primjerice, o padu vojnoga helikoptera, molbe za narudbu lijekova u Medicinski cen-
tar, zapovijedi o izmijenjenome reimu prometa na mostovima u Slavonskome amcu i Slavonskome
Brodu, zapovijedi u vezi s postupnom mobilizacijom, zahtjevi za izdavanjem potvrde o slobodnome
prelasku mosta u Slavonskome Brodu i Slavonskome amcu, Odluka o proglaenju ratnoga stanja na
podruju opina Slavonski Brod, Naredba graanima o zabrani useljavanja u stanove i individualne
stambene objekte na podruju grada Slavonskoga Broda koji su naputeni.

Prema podatcima Vanjske slube Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu arhivsko gradivo Kriznoga
taba Opine Slavonski Brod preuzeto je po slubenoj dunosti. Prilikom preuzimanja gradiva sastavljen
je primopredajni zapisnik izmeu predavatelja,Ureda dravne uprave u Brodsko-posavskoj upaniji i
Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu, dana 22. listopada 2004. godine, klasa: 036-04/04-1/1, ur. br.:
2178-01/04-1. Gradivo ovoga fonda sauvano je u cijelosti.
5. Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Oblasno vijee Okuani (HR-DASB-70);
1991.1995.; 7 knj.; 19 kut.; 1,96 d/m
Narodna skuptina Srpske oblasti Zapadna Slavonija (SOZS) donijela je na sjednici odranoj 18. trav-
nja 1992. u Okuanima19 odluku o proglaenju i provedbi Statuta Srpske oblasti Zapadna Slavonija. Kao
tijela uprave navedeni su Narodna skuptina, Oblasno vijee i druga. Ona su trebala imati sjedite u
Pakracu, a privremeno su djelovala u Okuanima. Vlada RSK-a donijela je 11. kolovoza 1992. odluke o
osnivanju, organizaciji i nainu rada izvrnih savjeta opina Daruvar, Grubino polje, Okuani, Pakrac i
Podravska Slatina, a imenovani su i lanovi izvrnih savjeta tih opina.20 Oblasno vijee Okuani izvr-
avalo je zakone i druge propise i ope akte Republike Srpske Krajine, izvravalo je odluke i ope akte
Narodne skuptine i donosilo je akte za njihovo provoenje, predlagalo je program razvoja kao i prora-
un Srpske oblasti. Vijee je utvrivalo naela za unutranju organizaciju oblasnih tijela uprave i oblasnih
organizacija i slubi, postavljalo je i razrjeavalo rukovoditelje u oblasnim organima uprave i oblasnim
organizacijama i slubama osim onih koje bira i razrjeava Narodna skuptina Srpske oblasti Zapadna
Slavonija te obavljalo nadzor nad njima. Oblasno vijee i svaki njegov lan bili su odgovorni za svoj rad
Narodnoj skuptini. Vijee je odreivalo svoje povjerenike za davanje strunih i drugih objanjenja na
sjednicama radnih tijela Narodne skuptine prilikom rasprave o prijedlogu odluka i drugih opih akata
i materijala koje je Oblasno vijee podnijelo Skuptini. Oblasno vijee donosilo je akte kojima je usmje-
ravalo i usklaivalo rad oblasnih tijela uprave, a tijela uprave podnosila su Oblasnom vijeu jedanput na
mjesec izvjetaj o radu. Oblasno vijee donosilo je odluke, upute, rjeenja i zakljuke.21
19
HR DASB 70 RS Srpska oblast Zapadna Slavonija Oblasno vijee Okuani, Odluka o proglaenju i provedbi Statuta
Srpske oblasti Zapadna Slavonija (01-01-1/92, 18. 4. 1992.), kut. 2
20
Bari, N. Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.1995. Zagreb : izdava, 2005. Str. 9899
21
HR DASB 70 RSK Srpska oblast Zapadna Slavonija Oblasno vijee Okuani, Odluka o organizaciji i nainu rada Oblas-
nog vijea Srpske oblasti Zapadna Slavonija (01-01-4/92, 18. 4. 1992.), lan 22., kut. 2

Fond veim dijelom sadrava gradivo (zapisnici, odluke, programi rada, izvjetaji, korespondencija)
koje je nastalo djelovanjem tijela Oblasnoga vijea, ali i dokumentaciju Narodne skuptine SAO Zapadna
Slavonija. U fondu se nalaze i dokumenti na kojima se temelje odreene institucije u sklopu SAO Zapadna
Slavonija (Ustav RSK-a, Statut SAO Zapadna Slavonija, zakoni RSK-a, pravilnici, odluke itd.). Fond tako-
er sadrava i znatnu dokumentaciju o pregovorima pripadnika Oblasnoga vijea s hrvatskim vlastima,
zatim dokumente o komunikaciji s mirovnim snagama UN-a na podruju zapadne Slavonije, slubena
glasila RSK-a kao i pojedine primjerke tiska iz toga razdoblja.
6. Republika Srpska Krajina Komesarijat za izbjeglice Povjerenitvo Zapadna Slavonija Okuani

(HR-DASB-71); 1991.1995.; 4 knj.; 12 kut.; 1,29 d/m
Prije osnutka Komesarijata za izbjeglice, Povjerenitvo Zapadna Slavonija Okuani, na podruju
zapadne Slavonije djelovao je Oblasni tab za prihvat izbjeglica, koji je osnovan 15. srpnja 1992. Sljedee
godine tab je preimenovan u Regionalno povjerenitvo komesarijata za izbjeglice za zapadnu Slavoniju
i pod tim nazivom djeluje sve do svibnja 1995., kada je zapadna Slavonija osloboena u akciji hrvatskih
vojno-redarstvenih snaga Bljesak. Zakonom o izbjeglicama i raseljenim licima22, koji je donijela Skup-
tina Republike Srpske Krajine i potpisao ga predsjednik RSK-a Goran Hadi 28. listopada 1993. osno-
van je Komesarijat za izbjeglice, koji je bio nadreen regionalnim povjerenitvima i opinskim komi-
sijama. Tako je osnovan i Regionalni komesarijat za izbjeglice za Zapadnu Slavoniju sa sjeditem u Oku-
anima. Komesarijat je nadzirao rad opinskih komisija za izbjeglice, suraivao je i pregovarao s
humanitarnim organizacijama iz inozemstva, prikupljao je i obraivao sve podatke o izbjeglicama s pod-
ruja regije Okuani i prosljeivao ih Komesarijatu u Kninu, rjeavao je albe izjavljene na odluke opin-
skih komisija i povjerenika na podruju regije Okuani.

Fond sadrava manjim dijelom (3 kutije) spise koji govore o ustroju samoga Komesarijata (zakoni,
pravilnici, izvjetaji, zapisnici, povjerljivi spisi), a gradivo se ponajvie (9 kutija) odnosi na dokumen-
taciju koja je nastala kao rezultat rada s izbjeglicama (rjeenja o priznavanju svojstva izbjeglice, popisi
obitelji po mjesnim zajednicama za raspodjelu humanitarne pomoi, evidencije izbjeglica i raseljenih
osoba).
22
HR-DASB-71 Republika Srpska Krajina Komesarijat za izbjeglice Povjerenitvo Zapadna Slavonija Okuani, Slubeni
glasnik SRK 12/93, kut. 1
7. Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Izvrni savjet Optine Podravska
Slatina (HR-DASB- 74); 1992.1995.; 1 kut.; 0,1 d/m
Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj je 10. sjednici odranoj u Kninu dana 21. travnja 1992.
godine donijela Odluku o postavljanju kandidata za predsjednika i lanove Izvrnog savjeta Optine
Podravska Slatina jer u njoj, kao i u drugim opinama zapadne Slavonije (Daruvar, Grubino Polje,
Pakrac, Okuani), nije funkcionirala Skuptina Opine.23 Tom je odlukom uspostavljen Izvrni savjet
Optine Podravska Slatina. Sjedite Savjeta bilo je u mjestu Brusnik pokraj Pakraca. Optina Podravska
Slatina obuhvaala je sljedea naselja: Bjelakovac, Nova Brezovica, Budakovac, Cabuna, Cret (1. sijenja
1991. u opini Donji Miholjac), Deklovac (1. sijenja 1991. u opini Virovitica), Krajina (1. sijenja 1991.
u opini Slavonska Orahovica), Bornje Biljevo (1. sijenja 1991. u opini Podravska Slatina), Hadievo,
Kapan (ranije u opini Virovitica), Krenik (1. sijenja 1991. u opini Slavonska Orahovica), Lebina
(1.sijenja 1991. u opini Virovitica), Milanovac (1. sijenja 1991. u opini Slavonska Orahovica). Izvrni
savjet smatrao je da bi i jo neka sela koja su pripadala 1. sijenja 1991. opini Virovitica trebalo uvrstiti
pod optinu Podravska Slatina. To su sljedea naselja: Ada Lukaka, Brezovo Polje, Gvozdanska, Jugovo
Polje, Mala Trapinska, Peli, Pepelana i Pivnica. Izvrni savjet Optine takoer je smatrao da bi naselja
Brezovljani, Duzluk i Humljani trebalo uvrstiti pod optinu Podravska Slatina iako su 1. sijenja 1991.
pripadala opini Slavonska Orahovica.24 Iako je bilo odreenih problema u financiranju, pa i izjava pred-
sjednika RSK-a kako su optine Podravska Slatina, Daruvar, Grubino Polje fiktivne, one ipak egzistiraju
do operacije Bljesak. Izvrni savjet djelovao je u skladu s Ustavom i zakonima RSK-a i donosio je odluke,
zakljuke, rjeenja i druge akte. Na svojim redovnim sjednicama Izvrni savjet uglavnom je raspravljao o
pitanjima povratka izbjeglica i oivljavanja gospodarstva.
7.2. Djelokrug i sadraj

Fond sadrava samo jednu kutiju u kojoj se nalazi oskudna dokumentacija za rekonstrukciju rada
samoga Izvrnoga savjeta. Najobilnija je financijska dokumentacija, zatim dokumenti o izborima, opi
spisi i korespondencija.
23
RH i Domovinski rat 1990.-1995. dokumenti, knjiga 4: Dokumenti institucija pobunjenih Srba u RH (sijeanj lipanj 1992.).
Zagreb Slavonski Brod : HMDCDR i Hrvatski institut za povijest Podrunica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje,
2008. Toka V, str. 226.
24
HR-DASB-74, RSK Izvrni savjet Optine Podravska Slatina, Opi spisi 1992.-1995. Ispravljeni spisak naselja optine
Podravska Slatina, br. 020-37/94-I-01, 31. 10. 1994., kut. 1.
8. Republika Srpska Krajina Opinski sud u Okuanima (HR-DASB-80); 1991.1995.; 23 knj., 34 kut.;
4,00 d/m
Opinski sud u Okuanima osnovan je 21. studenoga 1991. godine na sjednici skuptine SAO Krajine
u Kninu. Sud je bio mjerodavan za teritorij opine Okuani.25 Zbog neosiguranih uvjeta za poetak rada,
jer Okuani su prije bili mjesna zajednica bez suda, Opinski sud u Okuanima slubeno je zapoeo s
radom 1. travnja 1992., odnosno 20. travnja 1992. godine nakon zavretka radova ureenja zgrade suda
i nakon nabave potrebne opreme za rad suda. Za prostor suda osigurana je zgrada u centru Okuana u
Ulici Nikole Vujasinovia. Za prvoga predsjednika suda u Okuanima izabran je Milan Romani. Nakon
njega dunost predsjednika suda obnaao je Mladen Radijevac26 i ostao na toj poziciji do kraja rada suda.
Optinski sud u Okuanima rjeavao je i predmete Optinskoga suda u Pakracu, koji je osnovan odlu-
kom Skuptine RSK-a, ali stvarno nije zapoeo s radom. Nakon to je predsjednik RSK-a donio Uredbu
sa zakonskom snagom, redovni sudovi imali su funkciju vojnih sudova, pa je i zbog toga rad suda u
Okuanima iziskivao popunjavanje dodatnim sudcima.27 U 1992. godini u Opinskome sudu u Okua-
nima zaprimljeno je 66 kaznenih predmeta, rijeeno je 28, pravomono je bilo rijeeno 25 predmeta, a
nijedna osoba nije upuena na izdravanje izreene kazne. Predsjednik suda Milan Romani navodi 9.
travnja 1993. kako nije zadovoljan brojem rijeenih predmeta, a kao objektivne potekoe naveo je neo-
dazivanje okrivljenih od kojih se jedan dio nalazi na ratitu u BiH, a jedan dio je mobiliziran28. Sud je
djelovao do 1995. godine.

Najvei se dio fonda odnosi na dokumentaciju sudskih predmeta (kazneni, parnini, ostavinski pred-
meti, oporuke, predmeti izvrenja) u kojima su zapisnici s roita i razna dokazna dokumentacija.
9. Republika Srpska Krajina Opinsko javno tuilatvo u Okuanima (HR-DASB- 85); 1991.1995.;
6knj., 16 kut.; 1,8 d/m
Opinsko javno tuilatvo u Okuanima osnovano je 21. oujka 1992. godine na sjednici skuptine
SAO Krajine u Kninu29. Okuani su prije bili mjesna zajednica bez suda, a zbog neosiguranih uvjeta za
25
HR-DASB-85, Republika Srpska Krajina OJTO, Uredba sa zakonskom snagom SP-4/9, kut. 16.
26
HR-DASB-80, RSK Opinski sud u Okuanima, Odluka o potvrdi izbora predsjednika Optinskog suda Okuani Su-88/94,
1. 7. 1994., kut. 34.
27
HR-DASB-80, RSK Opinski sud u Okuanima, Prilog uz godinji izvjetaj o radu Optinskog suda u Okuanima za 1992.
Su 9/93, kut. 33.
28
HR-DASB-80, RSK Opinski sud u Okuanima, Dostava podataka o broju rijeenih predmeta K Su 43-93, 9. 4. 1993., kut. 33.
29
HR-DASB- 70, Oblasno vijee Okuani, Slubeni glasnik 4/1992, kut. 17, str. 161165.
poetak rada, Javno tuilatvo u Okuanima slubeno je zapoelo s radom 1. travnja 1992. Za prostor
Tuilatva osigurana je zgrada u centru grada u Ulici Nikole Vujasinovia. Prvi i jedini javni tuitelj (od
travnja 1992. do svibnja 1995.) bio je Danko Mandi30. Prema Zakonu o Javnome tuilatvu31: Javno
tuilatvo je bilo samostalno dravno tijelo koje je gonilo poinitelje kaznenih dijela i drugih zakonom
odreenih kanjivih djela i ulagalo pravna sredstva radi zatite ustavnosti i zakonitosti. Funkciju javnog
tuiteljstva obavljao je javni tuilac Republike Srpske Krajine, okruni javni tuilac i optinski javni tui-
lac. Javni tuitelj je mogao imati i jednog ili vie zamjenika. Republikog javnog tuitelja, njegove zamje-
nike, okrune javne tuitelje i njihove zamjenike, optinske javne tuitelje i njihove zamjenike birala je i
razrjeavala Skuptina Republike Srpske Krajine.
Funkcija javnoga tuitelja i njegova zamjenika bila je stalna, a funkcija mu je prestajala u sluaju da to
sam zatrai ili kada bi mu radni odnos prestao zbog ispunjenih uvjeta za mirovinu. Javni tuitelj i njegov
zamjenik nisu mogli biti zastupnici u skuptini RSK-a niti su mogli imati politike ili upravne funkcije ili
druge poslove koji bi utjecali na njihovu samostalnost u radu. Republiki javni tuitelj odgovarao je za
svoj rad Skuptini RSK-a, a okruni i opinski Skuptini i viemu javnom tuitelju.

Fond sadrava kaznene prijave poznatih i nepoznatih poinitelja, zahtjeve za ponavljanjem krivinih
postupaka ili zahtjeve za izvanredno ublaavanje kazne ili za preispitivanje pravosudne sudske odluke ili
miljenje javnoga tuilatva po molbi za pomilovanje, prijave za utvrivanje vlasnitva nad vozilom.
Dokumentaciju takoer ine i uredbe i upute o radu u ratnim uvjetima, kao i imenovanja tuitelja, zapo-
slenja slubenika i podatci o njima.
10. Republika Srpska Krajina Vojna pota 9162 Okuani (HR-DASB-91); 1992.1995.; 1 kut.; 1,10 d/m
Na osnivakoj skuptini u Kninu 10. prosinca 1994. godine osnovana je republika Organizacija voj-
nih starjeina32 (skraeno OVS) RSK-a, izabrano rukovodstvo, usvojeni su Statut i program rada. Statut
OVS-a (lan 9.) propisao je da se OVS organizira na teritorijalnome principu i da se osnivaju okruni,
opinski i osnovni (mjesni) OVS-ovi. Skuptinu okrunoga OVS-a (lan 16. Statuta) inili su predstav-
nici opinskih organizacija (opine Okuani, Pakrac, Daruvar i Podravska Slatina), predstavnici Komande
Korpusa i jedinica Korpusa i predstavnici Ministarstva obrane. Osnivaka skuptina okruga Zapadna
Slavonija odrala se dana 30. oujka 1995. godine. Organizacija vojnih stareina Republike Srpske Kra-
jine bila je samostalna, nestranaka, struna, drutvena organizacija od posebna interesa za Srpsku voj-
30
HR-DASB-85, Republika Srpska krajina OJTO, Odluka o izboru optinskih javnih tuilaca, Pov-3/92, kut. 16.
31
HR-SDASB-70, Oblasno vijee Okuani, Slubeni glasnik 4/1992, kut. 17, str. 161165.
32
HR-DASB- 91: Vojna pota 9162 Okuani, Poziv za Osnivaku skuptinu okruga Zapadna Slavonija, 30. 3. 1995. godine,
kut. 1.
sku Krajine, u kojoj su udrueni vojni starjeine Republike Srpske Krajine. Sjedite joj je bilo u Kninu, a
djelovala je u RSK-u. Organizacija VS RSK u RSK-u odraavala je kontinuitet i nastavila je tradiciju
udruivanja rezervnih oficira i ratnika Jugoslavije osnovanoga 1919. godine. Zadatci su joj bili osposob-
ljavanje oficira i podoficira rasporeenih na ratnim dunostima u SVK-u, sudjelovali su na obrazovanju
graana za rad u ratu.33

Fond sadrava povjerljivu potu, obinu potu, spise o dostavi rjeenja za slubu pod oteanim uvje-
tima, Odluku o osnivanju i konstituiranju Organizacije vojnih starjeina RSK-a za podruje Zapadna
Slavonija, Poslovnik o radu Skuptine Organizacije vojnih starjeina.
11. Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Skuptina Optine Pakrac
(HR-DASB-P -97); 1991.1995.; 9 knj., 41 kut.; 4,3 d/m
Krajem travnja i poetkom svibnja 1990. godine u SR Hrvatskoj odrani su izbori za odbornike u
opinskim vijeima i za zastupnike u Saboru. Meu odbornicima Skuptine Opine Pakrac po nacional-
nome sastavu od 75 odbornika, 50 je bilo Srba, 18 Hrvata i 7 ostalih, tj. 66 % Srba (prema popisu stanov-
nitva iz 1981. godine Srba je u Pakracu bilo 46,6 %) i 34 % Hrvata i ostalih (prema popisu stanovnitva
iz 1981. godine u Pakracu je Hrvata i ostalih bilo 53,6 %). Za predsjednika Skuptine Opine Pakrac
1990. godine izabran je mr. vet. Milan Boi (Hrvat), a za predsjednika Izvrnoga vijea Skuptine Opine
Pakrac mr. iur. edomir Boji (Srbin). Dana 17. kolovoza 1990. godine krenula je velikosrpska balvan-
revolucija iz Knina, koja je odmah odjeknula i u Pakracu. Zajednika sjednica triju vijea Skuptine
Opine Pakrac, odnosno Drutveno-politikoga vijea, Vijea udruenoga rada i Vijea mjesnih zajed-
nica odrana 22. veljae 1991.34 odigrala je kljunu ulogu u odnosu izmeu Pakraca i Knina, odnosno
Pakraca i Republike Hrvatske. U provedenome glasovanju, s 29 glasova za, 2 protiv i 13 suzdranih done-
sena je Odluka o pristupanju opine Pakrac Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajini u Kninu. Zatim s
31 glasom za, 1 protiv i 12 suzdranih donesen je zakljuak da se Opinski sekretarijat unutranjih
poslova stavlja pod neposredno rukovoenje Sekretarijata unutranjih poslova (SUP-a) Krajine.
11.2. Djelokrug i sadraj

Savjet Optine Pakrac na sjednici 20. veljae 1992. godine donio je Odluku o organima uprave Optine
Pakrac35 te formiranje odjela kao organizacijskih jedinica: Odjel za privredu, Odjel za drutvene djelat-
33
HR-DASB- 91: Vojna pota 9162 Okuani, Statut organizacije vojnih stareina Republike Srpske Krajine, prosinac 1994.
godine, kut. 1
34
Erjavec, A. Pakrac i Lipik uoi rata 1991. godine. Pakrac : izdava, 2001. Str. 15
35
HR-DASB-P-97,RSK Izvrni savjet optine Pakrac, Zapisnici sjednica 1992.1995., kut. 1.
nosti, Odjel za graevinsko-urbanistike i komunalne djelatnosti, Odjel za financije, Odjel za narodnu

obranu, Odjel za optu upravu i pravosue. Radom odjela rukovode lanovi Savjeta Optine Pakrac kao
koordinatori za pojedine oblasti. U lanku 8. Odluke stoji da e se u radu organa uprave na odgovarajui
nain primjenjivati i vaiti Odluka o organima uprave Opine Pakrac 36 s tim da Skuptinu Opine i
Izvrno vijee u smislu ove Odluke zamjenjuje Savjet Optine Pakrac. Izvrni savjet Optine Pakrac odr-
ao je 29. travnja 1993. godine sjednicu proirenu sa predsjednicima mjesnih zajednica te donio odluku
o formiranju Skuptine Optine Pakrac. Dana 3. svibnja 1993. godine odrana je konstituirajua sjednica
Skuptina Optine Pakrac na kojoj je izvrena verifikacija mandata odbornika i tajnim glasovanjem izvr-
en izbor predsjednika Skuptine Optine Pakrac. Time je Skuptina Optine preuzela od Izvrnoga
savjeta Optine Pakrac poslove iz svoje mjerodavnosti koji joj po Ustavu i Zakonu o teritorijalnoj orga-
nizaciji Republike Srpske Krajine i pripadaju.37

Arhivsko gradivo fonda preuzeto je u Dravni arhiv u Slavonskome Brodu Odjel u Poegi (tadanji
Povijesni arhiv u Slavonskome Brodu, Odjel u Poegi) u vremenu od 6. do 14. srpnja 1995. godine o
emu postoji zapisnik o preuzimanju na temelju Zakona o zatiti arhivske grae (NN 26/78). Preuzima-
nje je izvreno nakon usmenih dogovora s elnicima Poeko-slavonske upanije u Poegi i Ispostave
ureda upana u Pakracu. Zapisnik je upisan u Knjigu primljenoga arhivskog gradiva pod red. br. 66.
12. Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Opta poljoprivredna zadruga
Okuani (HR-DASB-187); 1991.1995.; 2 knj., 1 sveanj; 0,22 d/m
Opa poljoprivredna zadruga Okuani osnovana je 27. srpnja 1946. godine. Zadruga je registrirana
za poljoprivrednu proizvodnju, prijevoz robe, trgovaku kupoprodaju u unutranjemu prometu, ugosti-
teljstvo, prikazivanje filmova i pruanje usluga domainstvima u zanatstvu Rjeenjem Narodnoga odbora
1946. godine pod nazivom Poljoprivredna zadruga u Okuanima. Rjeenjem Okrunoga suda u Osijeku
15. lipnja 1955. dolo do promjene imena, u Poljoprivredna zadruga u Okuanima. Taj naziv ostao je do
sloma socijalistike Jugoslavije. Opa poljoprivredna zadruga Okuani promijenila je samo ime krajem
1991. godine u Optu poljoprivrednu zadrugu Okuani. Djelovala je do 1995. godine kada su oslobodi-
lakom akcijom Bljesak okupirani krajevi zapadne Slavonije vraeni u pravni poredak Republike Hrvat-
ske. Poljoprivredna zadruga Okuani djelovala je u okupiranim selima okuanskoga kraja: Okuani,
Bodegraj, Vrbovljani, Dubovac, Smrti, Laevac, Borovac, Gornji Varo, Donji Varo, Uskoci, Stara Gra-
dika, Kosovac, Gornji Bogievci, irinci, Benkovac, Cage, Trnakovac, aprginci, Rogolji, Bijela Stijena,
Greani, Ratkovac i Bobare.
36
Slubeni vjesnik Opine Pakrac 11/90.
37
HR-DASB-P-97, RSK Izvrni savjet Optine Pakrac, Zapisnici sjednica 1992.1995., kut. 2.
12.2. Funkcije i podruje djelatnosti:

Opa poljoprivredna zadruga Okuani na okupiranome podruju zapadne Slavonije mijenja ime u
Opta poljoprivredna zadruga Okuani. Znatno joj se smanjio opseg prometa, a veinom se bavi otku-
pom poljoprivrednih proizvoda i prodajom poljoprivrednoga repromaterijala i ivenih namirnica za
prehranu stanovnitva. U vojnoj akciji Bljesak 1. i 2. svibnja 1995. okupirano podruje zapadne Slavonije
vraeno je u teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Nakon akcije Bljesak Opta poljoprivredna
zadruga Okuani prestala je postojati.

U fondu se nalazi vrlo malo gradiva. Fond se sastoji od dvije knjige (Matina knjiga radnika OPZ-a
Okuani i Knjiga urudbenoga zapisnika) i jednoga svenja financijske dokumentacije.
13. Republika Srpska Krajina Srpska oblast Zapadna Slavonija Srpski radio Okuani (HR-DASB-
191); 1992. 1995.
Radiostanica Okuani djelovala je u poetku povremeno i to ponajvie u funkciji izvjetavanja za TV
Banju Luku, o emu se i raspravljalo na sastanku radnika Radiostanice Okuani i sekretara za informisa-
nje Oblasnoga vijea odranoga 15. lipnja 1992. Na tome se sastanku raspravljalo iji je zapravo Radio
Okuani, odnosno tko njime upravlja.38 Inicijativa za osnivanje Radija potekla je od Duana Eimovia i
Milana ajia tijekom ratnih zbivanja na podruju zapadne Slavonije 1992. Srpski radio Okuani zapo-
eo je s radom 8. studenoga 1992. godine sa sjeditem u Ulici N. Vujasinovia 12 u Okuanima (zgrada
bive Privredne banke Sarajevo). Izvrni savjet Skuptine Optine Okuani, kao osniva, izabrao je eljka
Mandia za glavnoga urednika i direktora, a u Upravni odbor izabrani su Duan Vitez, Ilija Bijeli i Jovan
Vlajkovi.39
Radio je signalom pokrivao podruje zapadne Slavonije. Kao osniva, Izvrni savjet Skuptine Optine
Okuani, izabrao je eljka Mandia za glavnoga urednika i direktora. Nenad Vesi izabran je za novoga
direktora 24. kolovoza 1993., a upravni odbor Srpskoga radija Okuani izabrao je 28. travnja 1994. ora
Bodogaza za direktora i glavnoga urednika Srpskoga radija Okuani, koji je na toj funkciji ostao do trav-
nja 1995. U oujku 1995. SRO je zapoljavao 11 ljudi i 4 vanjska suradnika. Radio Okuani sredstva za
tekue odravanje i tehniki razvoj morao je osiguravati sam, i to oglaavanjem i emisijom elje, estitke
i pozdravi (oni su donijeli u 1994. godini 63,80 posto prihoda, a ostatak prihoda odnosio se na prenesena
sredstva za koritenje). Radio je djelovao bez prekida do kraja travnja 1995. godine kada 1. svibnja 1995.
godine kree operacija Bljesak (vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH). Srpski
38
HR DASB 191, Srpski radio Okuani, Zapisnik sa sastanka 15. lipnja 1992., kut. 1.
39
HR DASB 191, Dokumenti Upravnog odbora, kut. 1.
radio Okuani imao je regionalni karakter pokrivajui svojim signalom podruje zapadne Slavonije.
Izmeu 25 i 30 posto vremena bilo je posveeno informativno-propagandnomu programu u sklopu
kojega je praen rad Skuptine Oblasnog vijea i Vlade RSK-a, kao i rad svih skuptina optina s pod-
ruja zapadne Slavonije.40

Fond sadrava zapisnike i zakljuke sa sjednica Narodne skuptine SOZS-a, Oblasnoga vijea Oku-
ani, zapisnik Opine Pakrac, zatim odluke i ovlatenja koja se tiu zaposlenika radija, periodine izvje-
taje o radu djelatnika radija, programske orijentacije i planove rada. Fond sadrava takoer i koncept
Pravilnika o organizaciji i usustavljivanju rada SRO-a i zapoeti koncept Statuta, zatim ugovore i spora-
zume o emitiranju programa, dokumentaciju o izborima za zastupnike u Skuptini RSK-a, kazalo pje-
sama, razne informacije i obavijesti, oglase, pozive, natjeaje, popise pjesama, popis radnika SRO-a,
molbe za direktora SRO-a, obrasce za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, dnevnik blagajne, isplatne
liste, raune i sl.
14. Republika Srpska Krajina Klub intelektualaca Zapadne Slavonije (HR-DASB- 72); 1993.; 1 sve.;
0,1 d/m
Klub intelektualaca osnovan je 13. srpnja 1993. sa sjeditem u Okuanima na inicijativu graana.
Osnivakoj skuptini prisustvovalo je 86 lanova kluba. U fondu postoje podatci o djelovanju samo za
1993. godinu. Klub je prema statutu nestranako, nepolitiko i dobrovoljno udruenje. Klub je imao
zadau razvijati i stvarati sadraje i elemente kojima se potie izgraivanje razliitih oblika drutvenih
aktivnosti, izgraivanje ovjeka kao slobodne i stvaralake osobe u humanitarnim, drutvenim, socijal-
nim, gospodarskim, tehnikim, znanstvenim, kulturnim, obrazovno-odgojnim, sportskim i drugim aktiv-
nostima. Djelovao je na teritorijalnom prostoru zapadne Slavonije i opine Okuani u granicama koje su
utvrdili graani i predstavnici vlasti.

Dokumentacija je malobrojna i odnosi se na dokumentaciju koja je nastala tijekom prvih mjeseci
rada kluba: Zapisnik s osnivake skuptine, Statut, program rada za tri mjeseca, zahtjev za upis u registar,
odluke o osnivanju raznih komisija, zakljuci.
40
HR DASB 191, Srpski radio Okuani, Programska orijentacija i plan (jesen 1993 jesen 1994), kut. 1.
15. Djeje obdanite Pelica Maja Stara Gradika (HR-DASB-NG-207); 1993./1995.; 0,03 d/m
Djeji vrti Pelica Maja Stara Gradika osnovan je za trajanja paradravne tvorevine SAO Zapadna
Slavonija. Prestao je s radom 1995. godine kada su oslobodilakom akcijom Bljesak okupirani krajevi
zapadne Slavonije vraeni u pravni poredak Republike Hrvatske. Danas na mjestu djejega vrtia djeluje
Osnovna kola Okuani.

Fond sadrava vrlo malo dokumenata skupljenih u jedan fascikl: popis djece koja su boravila u vrtiu,
nekoliko rauna, jelovnik.

Prema podatcima Vanjske slube Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu arhivsko gradivo Djejega
vrtia Pelica Maja Stara Gradika preuzeto je po slubenoj dunosti. Prilikom preuzimanja gradiva
sastavljen je primopredajni zapisnik izmeu predavatelja Centar za predkolski odgoj Grigor Vitez
Nova Gradika i Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu, dana 19. rujna 2002. godine. Prilikom preuzi-
manja gradiva sastavljen je primopredajni zapisnik, klasa: 612-06/02-01/09, ur. br.: 2178-19-06-02-2.
Literatura
Bari, N. Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.1995. Zagreb : Golden marketing Tehnika knjiga, 2005.
Erjavec, A. Pakrac i Lipik uoi rata 1991. godine. Pakrac : Poglavarstvo grada Pakraca, 2001.
RH i Domovinski rat 1990.1995. dokumenti, knjiga 4: Dokumenti institucija pobunjenih Srba u RH
(sijeanj lipanj 1992.). Zagreb Slavonski Brod : HMDCDR i Hrvatski institut za povijest Podru-
nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2008.
NN 83(1992.)
NN 64(1991.)
Slubeni glasnik 4/1992
Slubeni vjesnik Opine Pakrac 11/90
Summary
The archives created during the Homeland War and transferred to

theSlavonski Brod State Archives
The archival fonds created during the Homeland War offer insight into the everyday life of the population
of Slavonski Brod and so called Republic of Serbian Krajina. The Crisis Management Committee in Slavon-
ski Brod cared for the safety of citizens; it planned and carried out the necessary measures for faster and
organized transition of economy and social services from peacetime to the state of war. The fonds whose
content pertains to the humanitarian activity show the situation in the city and its surroundings, as well as
the ways in which people were helped during war conditions. As war was taking lives, the documents per-
taining to the dead and missing in the Homeland War were created, such as HR-DASB-387. The Commu-
nity of Associations of Families of Killed and Missing Croatian Defenders of Posavska County during the
Homeland War. The services whose task was to help the population in the occupied area were formed, such
as The Regional Commissariat for Refugees for Western Slavonia with its headquarters in Okuani or The
Executive Council that mostly debated on questions regarding the return of the refugees and revival of the
economy. The courts endeavoured to attend to their regular duties. The Serbian Autonomous District of
Western Slavonia had its downfall with the realization of the Operation Flash (the military-police action of
the Croatian Army and special police of the Republic of Croatia). It began on 1 May 1995, when with the
swift action the Croatian military and police forces freed the occupied areas of western Slavonia.
Keywords: archival fonds, Homeland War, Slavonski Brod, charity work, killed and missing defenders,
occupied area

Petar Elez, Branimir Peti, Irena Milobara
Dravni arhiv u Vukovaru
Arhivsko gradivo na podruju nadlenosti

Dravnoga arhiva u Vukovaru relevantno za istraivanje
Domovinskoga rata i okupacije hrvatskoga Podunavlja
(1991. 1996.)
Struni rad UDK 930.25 (497.5 Vukovar)
355/359 (497.5)1991/1996(093.2)
Cilj je rada predstaviti arhivsko gradivo s podruja nadlenosti Dravnoga arhiva u Vukovaru rele-
vantno za istraivanje Domovinskoga rata na podruju Vukovarsko-srijemske upanije (1991. 1996.).
Autori se u tome smislu osvru na porijeklo, vrstu i povijesno-znanstvenu vrijednost spomenutoga gradiva,
okolnosti njegova preuzimanja u Arhiv, stanje gradiva s obzirom na dosadanju arhivistiku obradu i srei-
vanje, dostupnost te struni nadzor (gradivo kod imatelja na terenu).
Kljune rijei: Domovinski rat, Dravni arhiv u Vukovaru, Arhivsko gradivo, Republika Srpska Krajina
Oblast istona Slavonija, Baranja i zapadni Srem, srboetnika okupacija hrvatskoga Podunavlja
Uvod
U Dravnome arhivu u Vukovaru (DAVU) pohranjeno je vie fondova i zbirki na temelju kojih je
mogue istraivati drutveno-politike, administrativno-upravne, ekonomske te vojno-sigurnosne pri-
like i procese povezane s Domovinskim ratom i velikosrpskom okupacijom na podruju Vukovarsko-
-srijemske upanije i hrvatskoga Podunavlja (1991. 1996.). Premda je dio spomenuta gradiva nastao
djelovanjem gospodarskih subjekata, zdravstvenih ustanova pa i privatnih lica s podruja grada Vinko-
vaca i ire okolice, primarni izvori u kontekstu istraivanja navedene problematike ipak su fondovi iji su
stvaratelji pojedini paradravni organi tzv. Republike Srpske Krajine (RSK) sa sjeditem u okupiranome
Vukovaru. Rije je u prvome redu o fondovima iz domene uprave i sudstva. Oni su u Arhivski sabirni
centar u Vinkovcima, odnosno u Dravni arhiv u Osijeku preuzeti po okonanju procesa mirne reinte-
gracije hrvatskoga Podunavlja i uspostave hrvatske dravne vlasti na dotada okupiranome podruju Sla-
vonije, Srijema i Baranje (vukovarsko-iloki i daljsko-erdutski kraj te Baranja). Dio referentnoga gradiva
i dalje se nalazi kod imatelja pod nadzorom DAVU, dok je manji dio predan na uvanje i obradu Hrvat-
skomu memorijalno-dokumentacijskomu centru Domovinskoga rata (HMDCDR).1
1
Rije je o gradivu nastalu djelovanjem Kriznoga taba Skuptine Opine Vinkovci (op. a.).
218 P. Elez i sur., Arhivsko gradivo na podruju nadlenosti Dravnoga arhiva u Vukovaru
Budui da je dio fondova koji su tema ovoga rada i dalje posve nesreen, to znai da za njih ne
postoje adekvatna arhivistika obavijesna pomagala (primopredajni zapisnici, pod uvjetom da postoje,
mogu posluiti tek kao manje ili vie precizno orijentacijsko pomagalo) njihova je dostupnost istraiva-
ima, kao, uostalom, i iroj javnosti, trenutno svedena na minimalnu razinu. U tome bi smislu trebalo
im prije poduzeti korake u pravcu sustavne obrade i sreivanja spomenuta gradiva, bilo u Dravnome
arhivu u Vukovaru bilo posredstvom predaje barem jednoga njegova dijela (gradivo nastalo radom
upravnih i sudskih organa tzv. Republike Srpske Krajine s velikim informacijskim potencijalom ne samo
za povjesniare, nego i za dravne vojno-sigurnosne slube) HMDCDR-u.2
Arhivsko gradivo o Domovinskome ratu Dravnoga arhiva u Vukovaru

nastalo djelovanjem paradravnih organa vlasti takozvane RSK
na okupiranome podruju Vukovarsko-srijemske upanije (1991. - 1996.)
Carinska uprava Osijek Carinske ispostave: Vukovar, Tovarnik, Ilok
(HR-DAVU-VK-427) [1975/1991] 1991/1996
Premda sadrava manju koliinu spisa nastalih djelovanjem Savezne uprave carina Carinarnica
Osijek Ispostava Vukovar (1975. 1991.), fond preteno tvori gradivo iji je stvaratelj RSK Uprava
carina Dvor na Uni Carinarnica Vukovar (1991. 1995.), odnosno Srpska oblast istona Slavonija,
Baranja i zapadni Srem Uprava carina Carinarnica Vukovar (1995. 1996.). Dravni arhiv u Osijeku
(DAOS) spomenuti je fond preuzeo 1998. od Carinarnice Osijek da bi ga potom (2010.), sukladno odred-
bama sporazuma o razgranienju izmeu DAOS i DAVU, predao novoutemeljenomu Dravnomu arhivu
u Vukovaru.3
2
Vano je napomenuti da prilikom citiranja dokumenata koji pripadaju nesreenim arhivskim fondovima
DAVU kakav je npr. fond Carinska uprava Carinske ispostave: Vukovar, Tovarnik, Ilok, nije bilo mogue
navesti referentnu signaturu i naziv konkretne arhivske jedinice. U takvim se sluajevima uz naziv i signaturu
fonda navodio naziv pojedinoga dokumenta (spisa) i njegov broj (op. a.).
3
Do hrvatske vojno-redarstvene operacije Oluja poetkom kolovoza1995. Uprava carina RSK imala je sjedite u
Dvoru na Uni, a njei su podruni organi bili Carinarnica Knin, Carinarnica Dvor na Uni i Carinarnica Vukovar.
Carinarnici Vukovar pripadale su carinske ispostave Vukovar i Beli Manastir te carinski referati (prijelazi)
Mirkovci, Sarva, Klisa, Ernestinovo, Ilok, Erdut, Tovarnik, Batina, Kneevo i Bilje. Tijekom 1994. ustrojena je
Carinarnica u Belome Manastiru. Carinarnici Vukovar od tada pripada Carinska ispostava Vukovar s carinskim
referatima Tovarnik, Ilok I, Ilok II, Erdut most, Erdut eljeznika stanica te Sarva, a Carinarnici Beli
Manastir Carinska ispostava Beli Manastir s carinskim referatima Batina, Bilje i Kneevo. Nakon vojno-redar-
stvene operacije Oluja ustrojena je Uprava carina Srpske oblasti istona Slavonija, Baranja i zapadni Srem sa
sjeditem u Vukovaru. Prema Uredbi o odreivanju graninih prijelaza i kontroli prelaenja dravne granice iz
1993. Vlasti RSK planirale su izgraditi 22 granina prijelaza cestovni i eljezniki granini prijelazi prema
Hrvatskoj, Maarskoj, BIH, SRJ i prema tzv. Republici Srpskoj te granine prijelaze na zranim lukama (Udbina,
Zemunik, Klisa). U planu je takoer bilo i otvaranje carinskih ispostava u Erdutu, Iloku i na aerodromu Klisa te
carinskih referata na eljeznikoj stanici Mirkovci i u Bradinu. Nakon uspjena zavretka vojno-redarstvene
operacije Oluja i nastupom procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, prostor dotadanje Oblasti
P. Elez i sur., Arhivsko gradivo na podruju nadlenosti Dravnoga arhiva u Vukovaru 219
Znatan je dio gradiva (carinske deklaracije 70 d/m) izluen i uniten u postupku izluivanja i uni-
tavanja izluenoga gradiva u arhivu 2014., pri emu su se u obzir uzeli rokovi uvanja carinskoga gra-
diva navedeni u Posebnome popisu Carinske uprave Sredinji ured i carinarnice. Sauvano se gradivo
(cca 7 d/m) odnosi na glavne i pomone evidencije carinskoga (uredskoga) poslovanja (urudbeni zapi-
snici, kazala), ope spise Odsjeka za opte, radne i finansijsko materijalne poslove, specifinu carinsku
dokumentaciju (upisi u registar carinskih obveznika, knjige evidencija i izvjetaji o izvrenim prekra-
jima iz oblasti carinskih propisa, prijave o carinskim prekrajima, rjeenja o odobrenju privremenoga
izvoza radi dorade i oplemenjivanja, zakupa i sl., itd.) te na personalnu dokumentaciju (matina knjiga i
dosjei zaposlenika). Sauvana je takoer manja koliina gradiva iji su rokovi uvanja istekli, a za koje je
ustanovljeno da sadravaju podatke o carinskim slubenicima tijekom okupacije (evidencije primopre-
daje deurstava i sl.).4
Gradivo je u Dravni arhiv u Vukovaru preuzeto u nesreenome stanju (bez detaljnija popisa prilo-
ena primopredajnomu zapisniku) u kakvome se, manje-vie, nalazi i danas. O njegovu postojanju pra-
vovremeno je bio obavjeten HMDCDR. Unato arhivistikoj nesreenosti i nepostojanju relevantnoga
obavijesnog pomagala pojedini istraivai razvoja i djelovanja carinske slube na okupiranome podruju
Republike Hrvatske od 1991. do 1996. u novije vrijeme pokazuju interes te istrauju spomenuto gradivo.5
Osim za prouavanje organizacije, strukture, razvoja i poslovanja carinske slube na podruju tako-
zvane RSK Oblast istona Slavonija, Baranja i zapadni Srem (razni normativni akti, zapisnici sa sasta-
naka upravnika carinarnica RSK, izvjetaji o radu Odsjeka za upravne i prekrajne poslove, suzbijanje
krijumarenja i kontrolu, razni elaborati o unapreenju carinske slube u RSK i sl.) dio gradiva spome-
nuta fonda posredno svjedoi i o drugim, napose gospodarskim, socijalnim i vojnim aspektima okupa-
cije hrvatskoga Podunavlja, kao i gotovo svakodnevnu krenju sankcija (embarga) Ujedinjenih naroda
istona Slavonija, Baranja i zapadni Srem konano je inkoroporiran u administrativno-teritorijalni i carinski

sustav Republike Hrvatske (veljaa 1996. srpanj 1997.). HR-DAVU-VK-427. Carinska uprava Osijek
Carinske ispostave: Vukovar, Tovarnik, Ilok. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova u upravi Carina
RSK (1992), spis bez broja; Isto. Organizacija carinske slube na podruju Srpske oblasti istona Slavonija,
Baranja i zapadni Srem, br. 523/96 (1996); Grgurica, N. Uspostava cjelovitosti carinskoga sustava tijekom
Domovinskog rata. Carinski vjesnik (Zagreb). XXIV, 9(2015), str. 811; Dosje fonda (HR-DAVU-VK-427), br.
1/1. Primopredajni zapisnik DAOS od 19. veljae 1998.; Isto. Zapisnik o predaji i preuzimanju arhivskoga
gradiva izmeu DAOS i DAVU obavljenima 27. listopada 2010., Kl: 612-06/10-01/15, Ur. broj: 2196-119-01-10-1.
4
Dosje fonda (HR-DAVU-VK-427), br. 1/1. Odluka o izluivanju i unitavanju izluenoga gradiva u DAVU,
Klasa: UP/I 036-04/14-02/02, Ur. broj: 2196-119-05-14-4; Dosje br. 4/29. DAVU Odjel zatite arhivskoga
gradiva izvan arhiva. Poseban popis arhivskoga i registraturnoga gradiva s rokovima uvanja u Carinskoj upravi
Sredinjem uredu i carinarnicama, Klasa: 036-01/07-01/01, Ur. broj: 513-02-1821/1-07-12.
5
Grgurica, N. Krenje meunarodnih konvencija i rezolucija UN preko carinske crte na okupiranom podruju RH
za vrijeme Domovinskog rata. Rad u pripremi povodom izlaganja na Treemu interdisciplinarnom znanstveno-
-strunom skupu, koji e se odrati u prosincu 2016. u Osijeku u organizaciji Instituta drutvenih znanosti Ivo
Pilar Podruni centar u Osijeku s partnerima Odjel za kulturologiju Sveuilita J. J. Strossmayer u Osijeku i
Ogranak Matice hrvatske u Osijeku.
nametnutih Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) 1992. Sauvani upisi u Registar carinskih obveznika
tako sadravaju podatke o poduzeima i tvrtkama koji su u navedenome razdoblju poslovali na okupira-
nome podruju Vukovarsko-srijemske i Osjeko-baranjske upanije. Pojedini dokumenti (npr. rjeenja
o odobrenju privremenoga izvoza s ciljem dorade, oplemenjivanja ili zakupa pojedinih sirovina, proiz-
voda i sredstava za proizvodnju poput nafte, cigareta, strojeva i sl.) mogu posluiti kao izvor materijala o
sivoj ekonomiji i organiziranome kriminalu na podruju RSK. Korespondencija koju je Carinska
sluba Vukovar vodila s administrativno-upravnim, vojnim i obavjetajno-sigurnosnim organima RSK
(npr. Optina Vukovar, Sekretarijat za drutvene delatnosti, Odsek za borako-invalidska pitanja,
Resor dravne bezbednosti Centar dravne bezbednosti Vukovar i dr.), drutvima i udrugama (npr.
Savez udruenja boraca otadbinskih ratova), kao i raznim privatnim osobama, nerijetko sadravaju
popise 100 % ratnih vojnih invalida, biografije ranjenih dobrovoljaca, popise bivih vojnih zarobljenika
(prilozi molbama za financijsku pomo za potrebe lijeenja u Rusiji, molbama za osloboenje od plaa-
nja carine i poreza na promet za potrebe uvoza putnikih automobila i sl.), molbe za financiranjem
raznih materijalnih potreba (nabava vozila i odravanje voznog parka, sredstva za isplatu neto linih
dohodaka, nabava cigareta za potrebe zaposlenika u vojno-obavjetajnome sektoru, kao i Udruenja
boraca i Udruenja ratnih vojnih invalida i sl.) itd. Navedeni dokumenti esto sadravaju i podatke o
vojnim jedinicama smjetenima u pojedinim mjestima na okupiranome podruju.6
Opinski sud u Vukovaru (Optinski sud u Vukovaru)

(HR-DAVU-VK-144) [1991/1992] 1992/1995 [1995/1997]
Gradivo je u nesreenome i rasutome stanju od Opinskoga i Prekrajnoga suda u Vukovaru preuzeo
DAOS te ga potom pohranio u Arhivskome sabirnom centru u Vinkovcima (ASC VK). Svo je preuzeto
gradivo tom prilikom evidentirano kao jedinstveni fond Prekrajni sud u Vukovaru (HR-DAVU-
-VK-196). Tek je podrobnijom analizom tijekom izrade strunoga rada arhivista-pripravnika ustanov-
ljeno da spomenuti fond osim spisa Prekrajnoga suda u Vukovaru obuhvaa sudsku dokumentaciju i
drugih stvaratelja (Tablica 1).7
Dosada je, meutim, u navedenome kontekstu, iz fonda Prekrajni sud u Vukovaru izdvojeno, arhi-
vistiki obraeno i do stupnja sumarnoga inventara sreeno gradivo fonda Opinski sud u Vukovaru,
koje je ujedno i najzastupljenije (33 knjige, 85 kutija, cca 9,5 d/m). U budunosti bi svakako trebalo
nastaviti s obradom i sreivanjem preostaloga gradiva fonda Prekrajni sud u Vukovaru, nakon ega bi
6
HR-DAVU-VK-427. Carinska uprava Osijek Carinske ispostave: Vukovar, Tovarnik, Ilok. Dostava spiska RVI
I grupe 100 % s tuom negom i pomoi, br. 290/95 (1995); Isto. Odluka o odobrenju novane pomoi, br.
1062/96 (1996); Isto. Zahtev za dodelu vozila Savezu Udruenja boraca Otadbinskih ratova Srpske Oblasti
Istona Slavonija, Baranja i Zapadni Srem, br. 1090/96 (1996); Isto. Dopis Resora dravne bezbednosti Centar
dravne bezbednosti Vukovar, br. 1978/1995 (1995) i dr.
7
Knjiga akvizicije DAOS, br. 1088/2002., 27/2003., 1243/2005.
se pored spomenutih dvaju fondova formiralo jo pet samostalnih fondova iz domene krajinskoga
sudstva (Tablica 1, R.BR. 1-5).8
Tablica 1: Stvaratelji gradiva sudstva tzv. RSK Oblast istona Slavonija, Baranja i zapadni Srem
u posjedu DAVU (prvotno fond: Prekrajni sud u Vukovaru, HR-DAVU-VK-196)
R. BR. SADRAJ GODINA KNJIGE KUTIJE D/M
1. Tuiteljstvo 1992. 1 0,10
2. Vrhovni sud RSK u Vukovaru 1992. 1995. 14 1,40
3. Vojni sud u Vukovaru 1995. 1996. 1 0,10
4. Okruni sud u B. Manastiru 1992. 1995. 1 0,10
5. Oblasni sud u Vukovaru 1991. 1992. 1 0,10
6. Opinski sud u Vukovaru 1991. 1997. 33 (1 d/m) 85 9,50
7. Prekrajni sud u Vukovaru 1991. 1997. 23 (1 d/m) 80 9
UKUPNO 56 (2 d/m) 183 20,30
Fond Opinski sud u Vukovaru sastoji se od glavnih i pomonih evidencija sudskoga poslovanja
(upisnici sudske uprave, kazala, upisnici za parnine i izvanparnine predmete, imenik upisnika za
kaznene predmete, upisnik za kaznene predmete, upisnik za predmete izvrenja itd.) te sudskih spisa.
Tijekom procesa obrade i sreivanja ustanovljene su sljedee serije: 1. Sudska uprava, 2. Graanski pred-
meti i 3. Kazneni predmeti.9
8
U skladu s tim se u nastavku rada, prilikom citiranja svih onih dokumenata sudske provenijencije koji ne
pripadaju fondu Opinski sud u Vukovaru, kao njihov matini fond navodi fond Prekrajni sud u Vukovaru
(op. a.).
9
Na temelju Obavijesti i Rjeenja Ministarstva pravosua i uprave Srpske oblasti Slavonija, Baranja i zapadni
Srem (donesenoga u Erdutu), u kojima se opisuje ustrojstvo, naziv, smjetaj i osobe koje e djelovati u
pravosudnim tijelima, moe se ustanoviti da poetak rada pravosudnih tijela u RSK zapoinje 22. listopada
1991. Zakonom o sudovima od 23. oujka 1992. utvrena je organizacija i nadlenost sudova na podruju
takozvane RSK. Opinski su sudovi pritom spadali u sudove ope nadlenosti te su se osnivali za podruje jedne
ili vie opina. U tome su smislu bili nadleni za kaznene predmete u prvome stupnju za kaznena djela za koja
je zakonom predviena novana kazna ili kazna zatvora u trajanju do 10 godina, za graanske predmete u
prvome stupnju, nadalje, za sporove o imovinsko-pravnim zahtjevima, o postojanju ili nepostojanju braka, o
ponitenju ili razvodu braka, o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva, o zakonskome uzdravanju,
o uvanju i odgoju djece, o smetanju posjeda, o stvarnim i osobnim slunostima, o doivotnome uzdravanju te
za sporove o otkazu ugovora o najmu i zakupu stvari ili poslovnih prostorija. Djelokrug Opinskoga suda u
Vukovaru obuhvaao je podruje Vukovara, Dalja, Iloka i Mirkovaca. Nain rada suda i sudskih odjeljenja bio
je detaljno odreen sudskim poslovnikom. Unutar Opinskoga suda u Vukovaru djelovali su: Graanski odjel,
Kazneni odjel i Sudska uprava. Propau takozvane Republike Srpske Krajine u kolovozu 1995. i nastupom
procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja poetkom 1996. dolazi do prestanka rada Opinskoga suda
u Vukovaru, koji djeluje do 19. listopada 1995. Peti, B. Opinski sud u Vukovaru. Sumarni inventar fonda.
Fond Opinskoga suda u Vukovaru sadrava obilje podataka o drutveno-politikim i ekonomskim

prilikama u Vukovaru i iroj okolici tijekom neprijateljske okupacije hrvatskoga Podunavlja (1991.
1996.). Uvidom u pojedine spise tako se, izmeu ostaloga, doznaje da je ustrojavanje sudske vlasti na
spomenutome podruju od poetka bilo obiljeeno brojnim potekoama. One su se poele manifestirati
ve prilikom obnavljanja sudskih sjedita i prvih kadroviranja. Iz pojedinih je dokumenata primjerice
vidljivo da su neki od novoimenovanih sudaca odbijali obnaati dodijeljenu im funkciju pravdajui se
obiteljskim obvezama ili preseljenjem. U tome je kontekstu indikativan izbor predsjednika suda u Belome
Manastiru koji se nikada nije javio na radno mjesto. Nije naodmet spomenuti i to da sauvana sudska
dokumentacija sadrava podatke o brojnim sucima RSK koji su i danas zaposleni u tijelima sudske vlasti
Republike Hrvatske. Kao jo jednu u nizu potvrda teze o nepremostivim problemima u funkcioniranju
organa sudske vlasti na podruju tzv. RSK moe se navesti Suglasnost Ministarstva odbrane Srpske obla-
sti istona Slavonija, Baranja i zapadni Srem za oslobaanje od vojne obveze odreenoga broja osoba bez
kojih, kako se navodi u navedenome dokumentu, pravosue nije u mogunosti funkcionirati. Na
temelju spomenute dokumentacije moe se takoer uoiti i itav niz drugih problema poput uestalih
neisplata plaa sudskomu osoblju. U tome su smislu znakoviti dopisi Ministarstva pravosua i uprave
upuivani tvrtkama na podruju tadanje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) radi zadovoljavanja mini-
malnih egzistencijalnih potreba zaposlenika pravosudnih organa (npr. dopis tvtki Karneks iz Vrca
sroen u formi molbe za donacijom prehrambenih mesnih proizvoda). Jednako se tako, prilikom obnav-
ljanja zgrade sjedita suda, izvoau radova umjesto novcem plaalo zaplijenjenim stvarima.10
Fond Opinskoga suda u Vukovaru vaan je i s motrita prouavanja svakodnevice stanovnitva (pre-
teno srpskoga), koje je nakon okupacije Vukovara i njegove okolice krajem 1991. nastavilo ivjeti na
spomenutome podruju, meutim, u okolnostima znatno pogorana ivotnoga standarda. One su osim
tekim posljedicama ratnih razaranja na planu komunalne infrastrukture (npr. nedostatk struje i vode)
obiljeene ekstremnim poveanjem stope kriminaliteta, odnosno sveprisutnom spregom kriminalnoga
podzemlja i dravne vlasti, tekom ekonomskom situacijom i uope poveanom razinom nesigurnosti.
O tome posredno svjedoe dokumenti o osnivanju trgovakih drutava, ponajprije graevinskih podu-
zea, ali i trgovina mjeovite robe (to je bilo neophodno u smislu osiguranja neometane i redovne opskrbe
namirnicama i uope proizvodima potrebnima za normalan ivot). Iz njih naime doznajemo da je velik
broj novoosnovanih poduzea bio u vlasnitvu osoba s podruja SRJ. Nije naodmet spomenuti ni doku-
mente poput izjava o nekanjavanju u svrhu aktiviranja u JNA, izjava o vlasnitvu tekuih rauna u raznim
bankama, spisa koji se odnose na izdavanje garantnih pisama, ovjera kupoprodajnih ugovora (gdje su
DAVU (2015.), 36; HR-DAVU-VK-196. Prekrajni sud u Vukovaru. Obavijest od 25. listopada 1991., br. 8/91-1
(1991); Isto. Rjeenje od 31. listopada 1991., br. 58/91-6 (1991).
10
HR-DAVU-VK-196. Prekrajni sud u Vukovaru. Priprema popisa o broju pravosudnih funkcija u pravosudnim
organima od 26. listopada 1992., br. Su-39/92-3 (1992); Isto. Saglasnost za osloboenje od vojne obaveze (spisak
lica) od 28. studenoga 1991., br. 09/1991 (1991); Isto. Molba za pomo u hrani, br. Su-20/91-3 (1991); Isto.
Ustupanje predmeta oduzetih u krivinom postupku radi dovretka radova na zgradi pravosudnih organa u
Vukovaru od 1. listopada 1992., br. 3a-4/92 (1992).
predmet kupovine motorna vozila i nekretnine), nadalje, izjava pojedinih dravljana RSK o odricanju
od hrvatskoga dravljanstva, ovjera dokumenata o zavrenome kolovanju itd. Na temelju spomenute
dokumentacije moe se zakljuiti da je pravosudni sustav RSK, premda je formalno funkcionirao, u stvar-
nosti bio optereen brojnim nepravilnostima u radu pravosudnih organa, odnosno izigravanjem prav-
noga sustava na svakome koraku, pravnoga sustava koje su ti isti organi bili duni tititi. Najbolja su
potvrda navedenoga kupoprodajni ugovori koji su nerijetko ovjeravani na nain da na njima nema potpisa
prodavatelja ili, primjerice, izjave o zavrenome kolovanju koje su se ovjeravale bez potrebnih dokume-
nata, odnosno na temelju izjave svjedoka. U istome se kontekstu mogu spomenuti i kupoprodajni ugovori
motornih vozila, formalno kupljenih u Njemakoj, Austriji i Italiji, na kojima, meutim, nerijetko izostaju
potpisi njihovih vlasnika, to upuuje na to da je vjerojatno rije o vozilima koja su bila ukradena u
zemljama zapadne Europe te potom legalizirana u Vukovaru. O odreenim nesvakidanjim pojavama,
odnosno niskoj razini javnoga i drutvenoga ivota u RSK svjedoi i dokumentacija koja se odnosi na
izdavanja garantnih pisama stranim dravljanima u vezi s njihovim boravkom na podruju hrvatskoga
Podunavlja. Rije je, naime, o enskim osobama koje su u Vukovar masovno dolazile iz Ukrajine, Bjeloru-
sije i Litve te su se ondje, cijelo vrijeme boravka, bavile iskljuivo prostitucijom.11
Arhivsko gradivo o Domovinskome ratu Dravnoga arhiva u Vukovaru

nastalo djelovanjem javnih i privatnih subjekata na podruju
Vukovarsko-srijemske upanije (1991. 1996.) gradivo hrvatske provenijencije
Opa Bolnica Vinkovci
HR-DAVU-VK-147 1935/1993
Gradivo nastalo djelovanjem Ope bolnice Vinkovci Odjel za patologiju i citologiju i Kirurka
ambulanta (kirurki stacionar) u Starim Mikanovcima (cca 130 d/m) u ASC VK je u razdoblju od 1994.
do 2008. preuzimano u vie navrata. Fond je grubo sreen te je izraen arhivski popis, ali i baza podataka
s imenima bolesnika (hitnih sluajeva) koje je vinkovaka bolnica od 1991. do 1993. svakodnevno pri-
javljivala Sekretarijatu Stanici javne sigurnosti (Kriminalistika sluba u Vinkovcima).12
Spomenuta medicinska dokumentacija, izmeu ostaloga, sadrava i podatke o vojnicima i civilima
ranjenima na vinkovakoj bojinici (1991. 1993.) i u Bosni (1993.) (tzv. ratna kirurgija Indeksi bole-
snika Centralne prijemne kancelarije i Odjela kirurgije, Ambulantni listovi kod prijema bolesnika, Pro-
tokoli bolesnika kirurkoga stacionara Stari Mikanovci, Kartoni bolesnika i dr.).13
11
HR-DAVU-VK-144. Opinski sud u Vukovaru. 2.6. Predmeti ovjere potpisa, br. Ov-201/92 (1992); Isto, br.
Ov-320/92 (1992); Isto, br. Ov-2501/94 (1994); Isto. Ov dokumenti, br. 6646/97 (1997); Isto. Ov dokumenti, br.
7538/97 (1997); Isto. Ov dokumenti, br. 7570/97 (1997). Je li potrebna toka nakon ovakve kratice? Isto se
ponavlja na vie mjesta.
12
Landeka, M. Opa bolnica Vinkovci. Arhivski popis fonda (DAVU).
13
HR-DAVU-VK-147. Opa bolnica Vinkovci. A) Knjige Ratna kirurgija. 30. 32., 36. 40. (1991. 1993.) B)
Povijesti bolesti Kirurgija Prijave SUP-a (1991. 1993.); Dosje fonda (HR-DAVU-VK-147), 5/1. Zapisnici o
Rije je o arhivskome fondu iz domene zdravstva ijom se ratnom dokumentacijom ponajvie koristi
u svrhu dokazivanja ranjavanja hrvatskih branitelja, odnosno ostvarenja njihovih braniteljskih prava
(osiguranje mirovina i sl.). Uestalo pretraivanje dijela spomenutih bolnikih evidencija u navedene
svrhe, kao i okolnost da su im listovi krhki te da nisu uvezani u tvrde, nego u meke korice, znantno su
doprinjeli njihovu oteivanju (znatan broj poderanih, istrgnutih i svijenih listova). U tome bi smislu bilo
poeljeno provesti mjere zatite spomenuta gradiva (npr. zatitno snimanje), tim vie jer osim daljnja
fizikoga oteenja, pa i unitenja, postoji i realna opasnost da njegov sadraj pisan kemijskom olovkom
loe kvalitete u budunosti posve izblijedi i postane neitak.
Javno vodoprivredno poduzee Bi-Bosut Vinkovci (JVP Bi-Bosut Vinkovci)

HR-DAVU-VK-60 1952/1996
Gradivo fonda JVP Bi-Bosut Vinkovci na trajno su uvanje DAVU predale Hrvatske vode Vod-
nogospodarski odjel za srednju i donju Savu Vodnogospodarska ispostava za mali sliv Bi-Bosut sa
sjeditem u Vinkovcima (2013.). S postupkom obrade i sreivanja fonda zapoelo se krajem 2015.14
Premda fond u prvome redu sadrava gradivo koje dokumentira djelatnost najveega vodoprivred-
nog subjekta na podruju Vukovarsko-srijemske upanije u 2. polovici 20. stoljea, pojedini se spisi,
nastali u kontekstu poslovanja njegova stvaratelja u tekim ratnim okolnostima (1991. 1995.), takoer
mogu smatrati vrijednim izvorom za prouavanje Domovinskoga rata, napose gospodarskih prilika na
iremu vinkovako-upanjskom prostoru u navedenome vremenu.15
S obzirom na podruje djelatnosti stvaratelja (vodoprivreda), ali i injenicu da je fond relativno
nedavno predan Arhivu te da se trenutno nalazi u fazi obrade i sreivanja, njegovo gradivo u kontekstu
istraivanja Domovinskoga rata na podruju Vukovarsko-srijemske upanije dosada nije bilo struno ni
znanstveno valorizirano.
preuzimanju arhivskoga gradiva od 7. lipnja 1994., 14. rujna 2000., 25. studenoga 2005. i 28. listopada 2008.;
Isto. Popis ratne dokumentacije Ope bolnice Vinkovci koja je predana na uvanje u ASC VK (1991. 1993.) od
25. veljae 2008; Jurkovi, M. Povijest zdravstva Vukovarsko-srijemske upanije. U: Vukovarsko-srijemska
upanija Prostor, ljudi, identitet. ivi, D. (ur.). Zagreb Vukovar : Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar
Vukovarsko-srijemska upanija, 2012. Str. 398.
14
Dosje fonda (HR-DAVU-VK-60), br. 6/60. Zapisnik o primopredaji od 6. veljae 2013. (Klasa: 612-06/13-01/02.
Ur. broj: 2196-119-01-13-01.). JVP Bi-Bosut Vinkovci.
15
HR-DAVU-VK-60. JVP Bi-Bosut Vinkovci. Zahtjev za izdavanje oruja, br. 231/91 (1991); Isto. Dopis u
svezi problematike nastale pri poslovanju izmeu JVP Bi-Bosut Vinkovci i Skuptine opine Vinkovci, br.
565/91 (1991); Isto. Odluka o imenovanju Kriznog taba JVP Bi-Bosut Vinkovci, br. 576/91 (1991); Isto.
Promemoria o stanju poljoprivrede i vodoprivrede u neokupiranim podrujima opine Vinkovci, br. 136/92
(1992); Isto. Program borbe protiv urbanog terorizma u opini Vinkovci, br. 304/92 (1992); Isto. Popis
zaposlenika koji su preli na neprijateljsku stranu, br. 304/92 (1992); Isto. Popisa zaposlenika koji izvravaju
vojnu obvezu, br. 316/92 (1992); Isto. Prikaz teta nastalih ratnim razaranjem na tlu Republike Hrvatske, br.
335/92 (1992); Isto. Popisi prognanih djelatnika i umirovljenika te djece i udovica poginulih, nestalih i prognanih
djelatnika, br. 485/92., br. 98/95. (1992, 1995.); itd.
Poljostroj d. d. Vinkovci
HR-DAVU-VK-100 1949/2000
Arhivsko gradivo fonda Poljostroj d. d. Vinkovci nastalo je poslovanjem istoimene tvrtke do njezina
steaja 1995., odnosno poslovanjem njezinih sestrinskih tvrtki: Poljostroj, Agrooprema, Agromehanika
i Autocentar, koje su, meutim, do 2002. i same zavrile u steaju. Gradivo je u ASC VK preuzeto 2002.,
nakon ega se pristupilo njegovu sreivanju i izradi arhivskoga popisa.16
Spomenuti fond osim uobiajene poslovne dokumentacije (osnovne i pomone evidencije uredskoga
poslovanja, opi i strogo povjerljivi spisi, zapisnici sjednica Glavne skuptine i Nadzornoga odbora, per-
sonalna dokumentacija i dr.) sadrava i Zapisnike komisije za procjenu ratne tete s pripadajuom
fotodokumentacijom. Iz popratnoga dopisa koji je Silos Mlinovi - Poduzee u drutvenome vlasnitvu
s. p. o. Vinkovci krajem 1992. uputilo Poljostroju Vinkovci doznaje se da je rije o gradivu nastalu
povodom evidentiranja i dokumentiranja ratne tete na robama koje su se tijekom neprijateljske agresije
zatekle u objektima D. P. Silos Mlinovi, a iji je vlasnik djelomino bio i Poljostroj Vinkovci.17
Vano je napomenuti da zapisnici komisije za procjenu ratne tete na objektima poduzea Silos Mli-
novi iz 1992. unato arhivistikoj sreenosti fonda kojemu pripadaju dosada nisu znanstveno valorizi-
rani niti koriteni za potrebe pojedinih kulturno-promidbenih projekata DAVU (npr. izlobe na temu
Domovinskoga rata i sl.). Jedan od razloga tomu vjerojatno lei i u injenici da se navedena fotodoku-
mentacija, s obzirom na iri kontekst, odnosno porijeklo stvaratelja i sadraj fonda Poljostroj Vinkovci,
nerijetko gubi iz fokusa istraivaa, ali i arhivista. U tome se smislu moe pretpostaviti da bi njezino
izdvajanje iz matinoga fonda i pridruivanje postojeoj zbirci fotografija Vinkovci u Domovinskome ratu
znatno doprinijelo osiguranju njezine bolje dostupnosti u budunosti. Tomu u prilog govori i injenica
da spomenuta zbirka fotografija ve sadrava obilje fotografija koje dokumentiraju ratna razaranja u
privrednome sektoru na podruju Vinkovaca i okolice, meu ostalima i vei broj fotografija ratnih teta
na objektima tadanjega poduzea Poljostroj Vinkovci.18
16
Dosje fonda (HR-DAVU-VK-100), br. 6/100. Zapisnik o nadzoru nad arhivskim i registraturnim gradivom u
Poljostroju d. d. u steaju Vinkovci od 20 lipnja 2002.; Isto. Zapisnik o primopredaji arhivskog gradiva od 30.
prosinca 2002. Prutki, S. Poljostroj Vinkovci. Arhivski popis. DAVU (2004.).
17
Vano je napomenuti da su spomenuti dopis i zapisnik ve sami po sebi vrijedan povijesni izvor s obiljem
podataka o ratnim zbivanjima na mirkovakoj liniji vinkovake bojinice, gdje su se nalazili objekti poduzea
Silos Mlinovi. HR-DAVU-VK-100. Poljostroj Vinkovci. Dopis poduzea Silos Mlinovi Vinkovci od 6.
listopada 1992. Spisi (1992), kut. 4; Isto. Zapisnik komisije za procjenu i utvrivanje teta Vinkovci od 23. srpnja
1992. Spisi (1992.), kut. 4.
18
HR-DAVU-VK-92. Zbirka fotografija Vinkovci i okolica u Domovinskom ratu. 92.3. Gospodarski objekti,
Poljostroj, br. 92.3/60-77 (1991.).
Zbirka fotografija Vinkovci i okolica u Domovinskome ratu

HR-DAVU-VK-92 1990 / 1998
U posjedu DAVU nalazi se vrijedna fotografska zbirka Vinkovci i okolica u Domovinskom ratu. Dio
fotografija zbirke prikupili su zaposlenici arhiva od novinara, poznanika ili prijatelja, odnosno fotografa
amatera, dio su sami snimili, a dio su dobili od Zavoda za urbanizam 2000. Te su fotografije snimane u
svrhu evidentiranja objekata stradalih u ratu i procjene ratne tete. Premda se autorstvo u sluajevima
pojedinih fotografija moe precizno utvrditi (npr. Antun Smaji, Zvonimir Tanocki i dr.), Zbirka sadr-
ava i vei broj fotografija kojima su autori ostali nepoznati. U potonju kategoriju primjerice pripadaju
fotografije koje su snimili slubenici Zavoda za urbanizam. Zbirka je arhivistiki sreena do razine ana-
litikoga inventara, a sastoji se od petero serija: 1. Vinkovci gradske ulice, privatne kue, stanovi, 2.
Vinkovci javne institucije, 3. Vinkovci objekti gospodarstva, 4. Ostala naselja, 5. Setovi slika, odnosno
533 pozitiva (crno-bijeli i u boji).19
Budui da ine vrijedan fotodokumentacijski izvor o stradanju i razaranju Vinkovaca i okolice tije-
kom prvih dviju godina Domovinskoga rata (1991./1992.), dio je spomenuta fotografskog materijala
koriten za potrebe izlobe Hrvatski istok u Domovinskom ratu iz 2016. godine. Takoer, pojedine su
fotografije kojima je autor Zvonimir Tanocki objavljene i u fotomonografiji Vinkovci u Domovinskom
ratu. Uvrtavanjem ove dragocjene fotografske zbirke u projekte digitalizacije arhivskoga gradiva DAVU
svakako bi se osigurala i njezina vea dostupnost u budunosti.20
Arhivsko gradivo o Domovinskome ratu

kod stvaratelja i imatelja koji se nalaze pod strunim nadzorom
Dravnoga arhiva u Vukovaru
Pod strunim nadzorom Odjela zatite arhivskoga gradiva izvan arhiva DAVU nalaze se i oni stvara-
telji i imatelji u ijemu se posjedu i dalje nalazi dio arhivskoga gradiva vana za istraivanje Domovin-
skoga rata. U ovome poglavlju autori rada, na temelju dosadanjega uvida i spoznaja, donose pregled
najvanijih imatelja takva gradiva s podruja Vukovarsko-srijemske upanije te se ujedno osvru na
stanje gradiva u njihovu posjedu.
19
Znatna koliina fotografija preuzeta je od vinkovakih Novosti. Dosje zbirke (HR-DAVU-VK-92), br. 11/3.
Zapisnik o primopredaji arhivske grae od 26. veljae 1996.; Landeka, M. Zbirka fotografija Vinkovci i okolica
u Domovinskom ratu. Analitiki inventar. DAVU (2009), str. 45.
20
Izloba Hrvatski istok u Domovinskome ratu osmiljena je kao projekt etiriju slavonskih arhiva (DAOS, DAVU,
DASB, DAVT) povodom odravanja Drugoga interdisciplinarnog znanstveno-strunog skupa Hrvatski istok u
Domovinskome ratu iskustva, spoznaje i posljedice 4. i 5. prosinca 2015. u Osijeku; Tanocki, V. Vinkovci u
Domovinskom ratu (Vinkovci in the Homeland War). Martini Jeri, N., Nazor, A. (ur.). Zagreb : Hrvatski
memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, 2012.
a) Policijska uprava Vukovarsko-srijemska

U dokumentima vojne i policijske provenijencije pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj u velikoj se
mjeri ogledaju drutveno-politike i sigurnosne prilike u RSK. Spomenutoj se dokumentaciji s podruja
Vukovarsko-srijemske upanije dosada, meutim, nije posveivala vea struno-arhivistika, pa ni znan-
stvena pozornost.
Tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja (1997.) Policijska uprava vukovarsko-
-srijemska preuzela je arhivsko gradivo zateeno u stanicama milicije takozvane RSK na svojemu mati-
nom podruju. Dio tada preuzeta arhivskog gradiva trenutno se nalazi u prostorijama Policijske uprave
vukovarsko-srijemske, a dio u prostorima Policijske postaje Vukovar. Veina preuzeta gradiva odnosi se
na razdoblje od 1993. do 1997., dok gradiva iz 1991. i 1992. gotovo da i nema. Mogue je da je potonje
gradivo uniteno ili jednostavno odvezeno u Republiku Srbiju prije uspostave hrvatske dravne vlasti na
dotada okupiranome podruju Vukovarsko-srijemske upanije. Hrvatski memorijalni centar Domovin-
skoga rata dosada je obavio zatitno snimanje gradiva koje se nalazi u Policijskoj postaji Vukovar, dok je
u tijeku snimanje gradiva koje se nalazi u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj. Sam postupak zatit-
noga snimanja odvija se sporo jer se spomenuto gradivo nalazi u nesreenome stanju.21
b) Opa upanijska bolnica i bolnica hrvatskih veterana Domovinskoga rata Vukovar

U pismohrani bolnice u Vukovaru nalazi se dokumentacija nastala radom Zdravstvenog centra Sv.
Sava Vukovar, koji je u Vukovaru djelovao za postojanja takozvane RSK. Prema zapisnicima o obavlje-
nim strunim nadzorima DAVU i dostavljenim zbirnim popisima imatelja spomenuta se dokumentacija
odnosi na ope i pravne poslove (68 personalnih dosjea, raznih ugovora i rjeenja te jedna matina
knjiga), financijsku dokumentaciju (isplatne liste) i veim dijelom na medicinsku dokumentaciju nastalu
radom pojedinih bolnikih odjela. Ova je dokumentacija fragmentarno sauvana, a obuhvaa vremen-
sko razdoblje od 1992. do 1997. godine (30 d/m).22
Prema navodima dr. Vesne Bosanac medicinska dokumentacija koja je nastala u razdoblju od studenoga
1991. do svibnja 1992. iz bolnice je po okupaciji Vukovara odnesena u Beograd. Spomenuta je dokumenta-
cija od iznimne vanosti jer sadrava podatke o ubijenim i nestalim Vukovarcima i braniteljima Vukovara.23
c) Borovo d. d. Vukovar
Poeci Borova povezani su s izgradnjom objekata i postrojenja koncerna Bata na podruju dana-
njega Borova Naselja 1931. Prilikom registracije nove tvrtke 23. studenoga 1933. kao njezin slubeni
naziv navodi se Bata jugoslavenske tvornice gume i obue d. d. Borovo. Nakon Drugoga svjetskog rata
21
Navodi se temelje na usmenome iskazu arhivara pismohrane Policijske uprave Vukovarsko-srijemske (op. a.).
22
Dosje br. 7/2. DAVU Odjel zatite arhivskog gradiva izvan arhiva. Zapisnik o strunom nadzoru DAOS od 8.
travnja 1998. Klasa: 612-06/98-01/114, Ur. broj: 2158-19-01-98-1.
23
Navodi se temelje na usmenome iskazu ravnateljice vukovarske bolnice V. Bosanac (op. a.).
cjelokupna se Batina imovina konfiscira, a poduzee mijenja naziv u Jugoslavenski kombinat gume i
obue Borovo. Jugoslavenski gospodarski gigant dijeli traginu sudbinu Vukovara 1991. O djelovanju
navedene tvrtke za okupacije govori nam spis koji je Kombinat gume i obue Borovo uputio Vojvoan-
skoj banci u Novome Sadu. U njemu se navodi se da je 26. 2. 1992. godine u Privrednome sudu u Belome
Manastiru registrirano poduzee Borovo kao Kombinat gume i obue, Borovo, koje zapoljava 1300
djelatnika bez djelatnika u trgovinama.24
Zapisnik o obavljenome strunom nadzoru nad navedenim stvarateljem i imateljem arhivskoga gra-
diva sadrava podatak o tome da je dio arhivskoga gradiva iz borovske pismohrane, nastala do 1991.
(ukljuujui i gradivo Batine pismohrane), kao i za okupacije, netom prije nastupa mirne reintegracije
hrvatskoga Podunavlja, izneseno u krug tvornikoga dvorita te potom kao stari papir odvezeno u Voj-
vodinu, gdje mu se gubi svaki trag. Vano je takoer naglasiti da je znatna koliina gradiva i dalje smje-
tena na vie lokacija na podruju tvornikoga kompleksa Kombinata Borovo. Spomenuto je gradivo
(uglavnom iz socijalistikoga razdoblja poslovanja Borova) pohranjeno u posve neadekvatnim pro-
stornim i sigurnosnim uvjetima te je nesreeno i nepopisano.25
d) Vupik d. d. Vukovar
Poeci Vupika seu u 1945. godinu kada je formirano Savezno poljoprivredno dobro Vukovar. Tije-
kom 1960-ih poveava se posjed i koritenje poljoprivrednoga dobra, nakon ega se ono organizira u
Poljoprivredno industrijski kombinat Vukovar (Vupik). Spomenuti poljoprivredni kombinat uskoro
postaje vaan privredni faktor na podruju bive opine Vukovar, pa i ire.
Na temelju sauvanosti arhivskoga i registraturnoga gradiva koje je nastajalo za velikosrpske okupa-
cije malo se toga moe saznati o nainu i opsegu poslovanja Vupika u navedenome razdoblju. Rije je
veinom o manjoj koliini financijske dokumentacije koja je necjelovito sauvana.26
Sukladno svemu navedenomu moe se zakljuiti da su ratne okolnosti izrazito negativno utjecale na
uvanje i odnos prema registraturnome, odnosno arhivskome gradivu na okupiranome podruju Vukovar-
sko-srijemske upanije. Unato tomu to DAVU poduzima odreene mjere za njegovu zatitu i sreivanje,
deficitarnost adekvatnih prostornih kapaciteta, kao i nebriga samih imatelja koji su ga batinili uglavnom
slijedom injenice da su preuzeli prostor u kojem su poslovali njegovi stvaratelji, i dalje ine kljunu prepreku
u smislu omoguavanja njegove vee dostupnosti za potrebe sustavnih povijesnih istraivanja i analiza.
24
Hrelja, K. Razvoj, poslovanje i proizvodnja Kombinata od 1931. do 1970. U: Borovo Jugoslavenski kombinat
gume i obue. Konjevi, M., Vraneevi, M. (ur.). Slavonski Brod : Historijski institut Slavonije, Slavonski Brod,
1971. Str. 34. Dosje br. 9/6. DAVU Odjel zatite arhivskog gradiva izvan arhiva. Zahtjev za odobrenje kredita
za obrtna sredstva za pokretanje proizvodnje klinastog remenja od 3. 8. 1992.
25
Dosje br. 9/6 DAVU Odjel zatite arhivskog gradiva izvan arhiva. Zapisnik o strunom nadzoru DAOS od 31.
prosinca 2007. Klasa: UP/I-612-06/07-18/151, Ur. broj: 2158-19-06-07-1.
26
Dosje br. 9/8. DAVU Odjel zatite arhivskog gradiva izvan arhiva. Zapisnik o obavljenom strunom nadzoru
od 27. rujna 2010. Klasa: UP/I - 612-06/10-18/74, Ur. broj: 2196-119-01-10-1.
Izvori i literatura
Izvori:
Dosjei stvaratelja, dosjei fondova, obavijesna pomagala DAVU:
Landeka, M. Opa bolnica Vinkovci. Arhivski popis fonda. DAVU (2008.)
Landeka, M. Zbirka fotografija Vinkovci i okolica u Domovinskom ratu. Analitiki inventar. DAVU (2009)
Peti, B. Opinski sud u Vukovaru (HR-DAVU-VK-144). Sumarni inventar fonda. DAVU (2015.).
Prutki, S. Poljostroj Vinkovci. Arhivski popis. DAVU (2004.)
Dosje fonda Carinska uprava Osijek Carinske ispostave: Vukovar, Tovarnik, Ilok (HR-DAVU-
VK-427), br. 1/1.
Dosje fonda Opa Bolnica Vinkovci (HR-DAVU-VK-147), br. 5/1.
Dosje fonda Javno vodoprivredno poduzee Bi-Bosut Vinkovci (HR-DAVU-VK-60), br. 6/60.
Dosje fonda Poljostroj Vinkovci (HR-DAVU-VK-100), br. 6/100.
Dosje zbirke fotografija Vinkovci i okolica u Domovinskom ratu (HR-DAVU-VK-92), br. 11/3.
Dosje br. 4/29. DAVU Odjel zatite arhivskog gradiva izvan arhiva.
Arhivski fond Carinska uprava Osijek Carinske ispostave: Vukovar, Tovarnik, Ilok (HR-DAVU-
VK-427).
Arhivski fond Opinski sud u Vukovaru (HR-DAVU-VK-144).
Arhivski fond Prekrajni sud u Vukovaru (HR-DAVU-VK-196).
Fond Opa bolnica Vinkovci (HR-DAVU-VK-147).
Arhivski fond Javno vodoprivvredno poduzee Bi-Bosut Vinkovci (HR-DAVU-VK-60).
Arhivski fond Poljostroj d. d. Vinkovci (HR-DAVU-VK-100).
Zbirka fotografija Vinkovci i okolica u Domovinskom ratu (HR-DAVU-VK-92).
Literatura:
Grgurica, N. Uspostava cjelovitosti carinskog sustava tijekom Domovinskog rata. U Carinski vjesnik
(Zagreb). XXIV, 9(2015), str. 811.
Hrelja, K. Razvoj, poslovanje i proizvodnja Kombinata od 1931. do 1970. U Borovo Jugoslavenski
kombinat gume i obue. Konjevi, M., Vraneevi, M. (ur.). Slavonski Brod, Historijski institut Slavo-
nije, Slavonski Brod, 1971., str. 13128.
Jurkovi, M. Povijest zdravstva Vukovarsko-srijemske upanije. U: Vukovarsko-srijemska upanija
Prostor, ljudi, identitet. ivi, D. (ur.). Zagreb Vukovar, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar
Vukovarsko-srijemska upanija, 2012. str. 398.
Tanocki, V. Vinkovci u Domovinskom ratu (Vinkovci in the Homeland War). Martini Jeri, N., Nazor,
A. (ur.). Zagreb, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Ogranak Matice
hrvatske u Vinkovcima, 2012.
Zusammenfassung
Archivmatertial vom Zustndigkeitsebiets des Staatsarchivs

in Vukovar das fr die Forschung des Kroatischen heimalndischen
Verteidgungskries und der Okkupation des Kroatischen Donaulandes
relevan ist (1991-1996)
Im Artikel wird aufgezeigt das Archivmaterial das fr die Forschung der sozio-politischer, wirtschaftli-
cher und militrsicherheits Sicht des Kroatischen heimatlndischen Verteidigungskriegs und der serbo-chet-
niks Okkupation der Gebiete des Vukovar-Syrmiums Gespanschaft relvant ist. Es handelt sich um die fol-
gende Archivsammlungen und Arhivfonds des Staatsarchivs in Vukovar (DAVU): Carinska uprava Osijek
- Carinske ispostave: Vukovar, Tovarnik, Ilok, Opinski sud u Vukovaru, Opa Bolnica Vinkovci, Javno
vodoprivvredno poduzee Bi-Bosut Vinkovci, Poljostroj d.d. Vinkovci wie auch Fotografiesammlung
Vinkovci i okolica u Domovinskom ratu.
Obwohl die genannten Archivmateriallien entschtanden durch das Wirken bestimmter Institutionen
und Firmen auf dem freien Territorium des Vukovar-Syrmium Gespannschaft sind (Stadt Vinkovci und die
breite Umgebung), muss man betonen, dass am meist vorhandenen und im Zusammenhang der genannter
Foschungsproblematik meist intriganten Materiallien gerade jene, welche von bestimmter quasistaatlicher
Organen aus der so gennanter Republik Srpska Krajina, mit dem Hauptsitz im okkupierten Vukovar, sind
(Bezirksgericht von Vukovar, Zollamt Vukovar u..). Die Forscher knnen dadurch einen guten Blick in das
Funktionieren des sozio-politischen und juridischen Systems von Krajina gewinnen.
Die Archivfonds Opinski sud u Vukovaru und die Fotografiesammlung Vinkovci i okolica u Domo-
vinskom ratu sind gut bearbeitet und sind leicht zugnglich, was fr den rest der angesprochenen Fonds und
Sammlungen nicht der Fall ist. In diesem Zusammenhang die Bearbeitung und Digitalisierung von den bri-
gen Fonds und Sammlungen aus der genannten Thematik sollte die Pioritt fr die Zukunft in DAVU sein.
Am Schluss wird der Blick auf die wichtigen Subjekten die das Archivmaterial besitzen oder die es gechaf-
fen habe aufgezeigt, und welches unter der Aufsicht von DAVU steht, aber sich nicht in seiem Besitz befindet.
Dabei Handelt es sich um die folgenden Inhaber der Archivalien: : Opa upanijska bolnica i bolnica
hrvatskih veterana Domovinskog rata Vukovar, Policijska uprava Vukovarsko - srijemska, Borovo d. d.
Vukovar und Vupik d. d. Vukovar.
Schlelwrter: Kroatischer heimatlndischer Verteidigungskrieg, Staatsarchiv in Vukovar, Archivma-
terial, Republik Srpska Krajina - Bezirk Ostslawonien, Barania und West Syrmien, serbo-chetniks Okkupa-
tion des Kroatischen Donaulandes
Martina Bagatin
Dubravka Pilipovi
Hrvatski dravni arhiv
Konzerviranje i restauriranje gradiva u Sredinjemu

laboratoriju za konzervaciju i restauraciju HDA
oteena u Domovinskome ratu
Prikaz UDK 7.0:930.253(497.521.2Zagreb)1991/1995
O ulozi Sredinjega laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga dravnog arhiva te o konzer-

viranju i restauriranju gradiva oteena za Domovinskoga rata pisalo se u vie navrata. Prigoda je da se u
ovome radu pokua sagledati uraeno do sada, te su opisani primjerci vrsta oteenja na gradivu, konzer-
vatorsko-restauratorski radovi i prijedlozi za daljnji rad i postupanje s gradivom.
Kljune rijei: Domovinski rat, oteenja na gradivu, konzerviranje i restauriranje oteena gradiva
1. Uvod
Sredinji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskoga dravnog arhiva od samoga poetka
Domovinskoga rata u Republici Hrvatskoj prati stanje, uvodi mjere za zatitu pisane batine te restaurira
ratom oteeno gradivo. Oteeno gradivo na kojemu su djelatnici SLKR-a radili uvalo se u arhivima,
knjinicama, muzejima, vjerskim ustanovama te kod drugih javnih i privatnih imatelja. Kada je 1996.
godine Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine imenovala Komisiju za popis i procjenu
ratnih teta na arhivskomu gradivu1, prikupljeni su podatci i pisana izvjea o tetama na arhivskome i
registraturnome gradivu dravnih arhiva Sisak, Dubrovnik, Split, Zadar, Osijek, Slavonski Brod, Karlo-
vac i Bjelovar te drugih ustanova.
Oteenja na arhivskomu gradivu, kao posljedicu ratnih razaranja, dijelimo na izravna i neizravna.
Izravna oteenja nastaju u ratnome sukobu i gradivo moe biti oteeno ili potpuno uniteno ili nestalo.
Neizravna oteenja posljedica su premjetanja gradiva na mjesta koja ne zadovoljavaju propisane
uvjete uvanja zbog neznanja, brzine ili nemogunosti izbora. Kao pokretni spomenik kulture, batina
1
Mr. Miljenko Pandi voditelj Komisije, mr. Tatjana Munjak lan i Zvonimir Barievi lan. Komisija je zaduila
podrune Dravne arhive da izrade pismena izvjea o tetama svih imatelja na podruju svoje nadlenosti (kole, uprava,
sudstvo, gospodarstvo, vjerske zajednice, muzeji, knjinice i dr.).
232 M. Bagatin, D. Pilipovi, Konzerviranje i restauriranje gradiva u Sredinjemu laboratoriju za konzervaciju
pisana na papiru moe se lake evakuirati u ratnim uvjetima od nepokretnih spomenika. Na alost, u
ratnim uvjetima nije bilo vremena, a negdje nije ni postojao plan u sluaju katastrofa2. Unato tomu to
se smatra da se ratna razaranja, za razliku od elementarnih nepogoda, mogu predvidjeti, u praksi ona se
esto dogaaju nenajavljeno, te su ljudi, u strahu od neprijatelja, skrivali najvrjednije gradivo u neprimje-
rene prostore. Neizravne ratne tete najvie su dole do izraaja tek nakon Domovinskoga rata. Nisu
prepoznate na vrijeme, pa su oteenja na pisanoj batini vremenom postala sve vea. U Sredinji labo-
ratorij za konzervaciju i restauraciju pristizalo je gradivo koje je bilo sklonjeno u vlane podrume, staje,
grobnice i septike jame.
Pristizalo je arhivsko gradivo poput matinih knjiga (matice krtenih, vjenanih, umrlih), zapisi ili
dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizikih osoba u obavljanju njihove djelatnosti (spisi,
isprave, pomone uredske i poslovne knjige, kartoteke, karte, nacrti, crtei, plakati, tiskovnice, slikopisi,
fotografije).
Laboratorij je bio suoen i u rjeavanju problema povezanih s povratom gradiva nakon dugogodinje
evakuacije. Stanje i vrste oteenja na gradivu koje je zateeno nakon rata bilo je specifino i teko.
uvanje u neodgovarajuim uvjetima spasilo je gradivo od potpuna unitenja i mogua otuenja.
Meutim, premjetanje gradiva u neprimjerene prostore za Domovinskoga rata (premaleni prostori za
koliinu gradiva koja je premjetena i u koje je prodirala voda) uzrokovalo je brojna oteenja (oteenja
od vode, vlage, plijesni, kukaca, glodavaca i foxing3).
1.1 Oteenja na gradivu

Zbog velike koliine vlage4 listovi se deformiraju te poprimaju uto-smee vodene mrlje razliitih
veliina i intenziteta, takoer gube prijanju mehaniku vrstou i postaju pahuljasti. Vodotopljivi se
pigmenti razlijevaju pa se tekst gubi ili postaje neitljiv.
2
Potrebno je imati plan u sluaju katastrofa. Kako katastrofe uvijek dolaze nenajavljeno, bitno je imati razraen, pisani plan,
u kojem su navedene sve potrebne mjere zatite kulturne batine. Uz plan za sluaj katastrofa, treba svima omoguiti protok
informacija, od novinara, institucija, strunoga osoblja i civilnih ljudi do volontera. Suradnja je kljuna u situaciji kada doe
do katastrofe.
3
Foxing: neujednaene mrlje boje hre na papiru. Crvenkasto-smee pjege povezane s rastom plijesni ili mrljama od metala.
Pojavu foksinga nalazimo u razliitim veliinama, moe biti krunoga oblika, rairena po povrini papira ili u obliku poje-
dinanih tokica. Ponekad su podruja u sredini foksinga tamnija od onih na rubovima. Pod ultraljubiastim svjetlom
pljesniva podruja sjaje, dok mrlje bogate eljezom upijaju ultraljubiasto zraenje te izgledaju crne. Porijeklo foksinga jo
uvijek nije do kraja istraeno. Neki strunjaci smatraju da nastanak foksinga uvjetuje postojanje metala u papiru koji je
preostao tijekom proizvodnje, dok drugi smatraju da je foksing posljedica djelovanja plijesni.
4
Vlaga je voda u plinovitome stanju. Povezujemo je s temperaturom. Promjenom topline mijenja se koliina vlage u zraku;
porastom temperature poveava se zadravanje vlage u zraku i obratno. Razlikujemo apsolutnu i relativnu vlagu zraka.
Apsolutna vlaga zraka mjeri se na dva naina: masa vode po volumenu zraka ili masa vode po masi zraka. Relativna vlaga
zraka (RV) omjer je mase vlage u danome metru kubinome zraka i mase vlage u metru kubinomu zraka zasienoga vla-
gom pri istoj temperaturi. Izraava se postotcima. Mjeri se higrometrom. Promjene relativne vlanosti tetno djeluju izazi-
vajui promjene: rastezanje i stezanje. Takoer, vlani uvjeti ubrzavaju odreene kemijske reakcije i pogoduju razvoju bio-
M. Bagatin, D. Pilipovi, Konzerviranje i restauriranje gradiva u Sredinjemu laboratoriju za konzervaciju 233
U nekontroliranim uvjetima mikroklime gradivo je izloeno i nepovoljnim utjecajima topline, onei-

enoga zraka i svjetla.5 Na listovima i na koricama knjiga bilo je dosta praine koja prodire u strukturu
papira i mehaniki ga oteuje.6 Na veini gradiva lako su bile uoljive kolonije plijesni te uginuli kukci i
njihova jajaca. Nepovoljni mikroklimatski uvjeti pogodovali su razvoju plijesni. Osim to nagruju
listove stvarajui mrlje razliitih obojenja na listovima, plijesni prodiru u strukturu papira i uzrokuju
sljepljivanje listova.7 U nekim je sluajevima gradivo oteeno kukcima ili su ga otetili glodavci.8 ivi
lokih uzronika oteenja. Potrebno je uravnoteiti uvjete te stabilizirati vrijednosti relativne vlanosti. Za papir RV ne bi
smjela prijei iznad 65 % niti pasti ispod 40 %.
5
Poveanje temperature tetno djeluje na grau. Poput vlage ubrzava bioloko i kemijsko propadanje te dovodi do negativnih
mehanikih reakcija. Toplina, pogotovo izazvana ekstremnim uvjetima poput poara, ponekad trajno oteuje gradivo te
nanosi nepovratne tete. Osim topline, svjetlo je izvor energije koji pogoduje kemijskim promjenama. Uzrokuje oteenja
zbirki (fotodegradaciju): blijeenje boje, promjene izgleda, propadanje materijala. Svjetlo je dio elektromagnetskoga zrae-
nja koje se sastoji od radio, radar, infracrvenoga, vidljive svjetlosti, ultraljubiastoga, zraenja (rendgenskoga zraenja) i
zraenja (gama-zraenja). to je valna duljina zraenja kraa, zraenje je tetnije. Vidljivu svjetlost emitira sunce, arulja,
fluorescentna cijev, halogena arulja i dr. Svjetlo uz vidljivu, emitira i nevidljivo ultraljubiasto zraenje (UV svjetlost) i
infracrveno zraenje (IC svjetlost). Oteenja koja uzrokuje svjetlo moemo ublaiti samo ako smanjimo vrijeme osvjet-
ljenja na minimum te eliminiramo UV (ultraljubiasto) zraenje. Jakost vidljive svjetlosti mjeri se svjetlomjerom u luksima.
Danja svijetlost i sve neonske svjetiljke proizvode visok postotak UV zraenja. Ono se eliminira upotrebom filtara koji
upijaju UV zraenje. Oneieni zrak kao posljedica izgaranja goriva u termoelektranama, vozilima i peima, pogotovo u
prometnim i industrijski razvijenim gradovima. Lebdee estice korpuskule iz zagaena zraka imaju veliki postotak katra-
naste tvari koja je kisela zbog upijanja sumpornoga dioksida, u prisutnosti tragova metala poput eljeza koje ubrzava reak-
ciju. Kisik je takoer tetan. Duikovi i sumporni oksidi uzronici su teta, a nastaju izgaranjem goriva u automobilima te u
industriji. U kombinaciji s vlagom stvaraju tetne kiseline.
6
Praina je naziv za krute estice u zraku koje potjeu od buke, ae, bakterija, jajaaca kukaca i dr. Posebno je opasna jer
upija vlagu i kiselu paru iz zraka, a ostavlja trag u materijalu prodirui meu celulozna vlakna. Zatita je ugradnja sustava
za proiavanje zraka koji mogu biti i dijelom klimatizacijskoga sustava. Problem se moe smanjiti uvanjem listova u
zatvorenim spremitima, kvalitetnim vitrinama, zatvorenim ormarima (npr. ladiarima) ili kutijama. ienje se grae treba
obavljati mekom etkom od 2 do 3 puta godinje.
7
Plijesni i gljivice razmnoavaju se s pomou mikroskopski sitnih spora - konidija. Spore su prisutne u zraku i na predmetima
ne radei same po sebi nikakvu tetu umjetninama. Problem nastaje kada se, u za njih povoljnim uvjetima, iz njih razviju ivi
organizmi miceliji, koji se velikom brzinom razmnoavaju razarajui podlogu na kojoj se razviju. U prvoj se fazi mogu
primijetiti male promjene u obliku obojenih tokica. Povoljni su uvjeti za njihov razvoj vlanost (RV vea od 70%, to odgo-
vara sadraju vode u papiru veemu od 10 %), temperatura (od 15C do 40 C); hrana (svi organski materijali, ali se razvijaju
i na anorganskim podlogama hranei se vjerojatno prainom i prljavtinom s njih) i kisik. Razvoju potpomau i ustajali zrak,
odsustvo svjetla (mrak) i kisela atmosfera koju same proizvode. Odravanjem RV ispod 65 % sadraj se vode u materijalima
smanjuje i postaje nepogodan za razvoj plijesni koje u tim uvjetima ponovno prelaze u stadij spora koje su otporne na novo-
nastale uvjete, ali i bezopasne za grau. Nakon suenja listova na sadraj vlage ispod 65 %, plijesni i gljivice je potrebno meha-
niki odstraniti. Neke plijesni i gljivice s njihovim produktima tetni su po zdravlje, stoga treba upotrebljavati zatitnu masku.
Grau i posebno spremite potrebno je dezinficirati prije povratka uklonjene grae. Plijesni (viestanini mikroorganizmi
biljnoga podrijetla) omoguavaju kemijske reakcije razgradnje visokomolekularnih spojeva, kao to su celuloza i krob. Plije-
sni se za hranu koriste papirom, ljepilom, drvom, koom te neistoom na knjigama i uvezima.
8
Kukci trae mir i mrak za odlaganje jajaaca. Njihove liinke uzrokuju najveu tetu zbog toga to materijale od kojih se
sastoji graa upotrebljavaju za hranu. Najuinkovitija je zatita pohrana u odgovarajuim mikroklimatskim uvjetima; tempe-
ratura do 15 C sprjeava njihove aktivnosti i razmnoavanje. Prema potrebi mogu se suzbijati i odgovarajuim insekticidom.
kukci nisu mogli preivjeti zbog nedostatka zraka, ali njihova jajaca vrlo su otporna prema raznim
nepovoljnim uvjetima te se brzo poinju razvijati ivi organizmi koji razgrauju i oteuju papir. Mogu
se razviti i razne bakterije9 koje su opasne i po zdravlje ljudi.
1.2 Konzervatorsko restauratorski radovi

Prema podatcima Munjak, T., proelnice Sredinjega laboratorija za konzervaciju i restauraciju HDA
i lanice Komisije za popis i procjenu ratnih teta na arhivskomu gradivu, objavljenim u Arhivskome
vjesniku 1999. godine: U razdoblju od 1991. do konca 1998. godine uz druge je redovite poslove u Labo-
ratoriju restaurirano 20.991 list u ratu oteenog gradiva upnih ureda iz Dalja, Tovarnika i Sarvaa,
potom Gline, urevca, Lasinje, Maje, Nove Gradike, Promine, Siska, Topuskog i Viduevca, Franjeva-
kog samostana iz Vukovara, Pravoslavne eparhije Krupa, Matinih ureda iz Lipovljana i Vukovara, Znan-
stvenih knjinica iz Zadra i Splita, Osnovne kole iz Gornjih Bogievaca, Kupalita Topusko, te upnih
ureda iz Komuine i Gabele, Franjevakog samostana Gorica iz Livna i Mostarske biskupije.10
Prvo se restauriralo najoteenije gradivo koje je stiglo u Sredinji laboratorij za konzervaciju i restau-
raciju HDA. Jo se i danas restaurira gradivo koje je uvano u neodgovarajuim uvjetima (premjetanje
gradiva tijekom rata). Kao takav primjer istaknula bih gradivo Osobnoga fonda obitelji Martecchini iz
Dravnoga arhiva u Dubrovniku.
Primjer opisuje pristup i izazove u procesu konzerviranja i restauriranja albuminskih i kolodijskih
fotografija. Obitelj Martecchini ubraja se meu prve izdavae iz 19. stoljea u gradu Dubrovniku. Ova
jedinstvena zbirka predstavlja neke od najranijih objavljenih slika u ovoj regiji. Rije je o grai visokoga
stupnja i nudi trajan doprinos naemu razumijevanju hrvatske kulturne batine. Datira iz 1892. godine,
a zbirka sadrava oko 72 slike (ponajprije albuminske s nekoliko kolodij kloridnih fotografija), od kojih
je gotovo 50 % kairano na ukrasne paspartue. Tijekom Domovinskoga rata u Republici Hrvatskoj, kao i
veina gradiva, vrijedni i jedinstveni primjerci bili su pohranjeni u podrumu (s vrlo visokim postotkom
RV zraka), te su stradale od poplave nakon koje je uslijedio razarajui poar. Fotografije su pretrpjele
velika oteenja. Zbirka je otkrivena nakon rata i smjetena u trezor za pohranu Dravnoga arhiva u
Dubrovniku. Fotografije su smjetene u izvorne ukrasne paspartue s dvostrukim otvorima, s jedne i s
druge strane. Na paspartuima se nalazi ukrasni papir s ukrasnim vinjetama uz rub otvora koje imaju
otisnuti reljef te su tonirane pigmentom boje zlata. Fotografije su zadobile teka fizikalna, kemijska i
mehanika oteenja (izblijedjele, oteenja od praine, povrinske ogrebotine, pukotine). Paspartui su se
Glodavci: Tu spadaju takori i mievi. Opasni su iako se ne hrane graom, ali je upotrebljavaju za gnijeenje. Mogu doi kroz
sve vrste otvora koje treba zatvoriti ianim mreama. Primijetit emo njihovo prisustvo po fekalijama koje ostavljaju.
9
Za knjige su opasne bakterije kojima kao hrana slue tvari ivotinjskoga porijekla koje oteuju pergamenu, kou (najee
uveze knjiga) i ljepila ivotinjskoga porijekla elatinu, tutkalo, kazein. Neke vrste bakterija kao hranu koriste se krobom
krobnim ljepilom.
10
Munjak, T. Neizravne ratne tete na pisanoj batini nastale tijekom Domovinskog rata. Arhivski vjesnik (Zagreb). 42(1999),
str. 256.
deformirali zajedno s fotografijama, dok su rubovi na paspartuima pretrpjeli ozbiljna mehanika otee-
nja na veini paspartua nedostaju u cijelosti ili dijelovi ukrasne vinjete.
Metoda konzerviranja i restauriranja fotografija i njihovih ukrasnih paspartua ukljuivala je foto-
dokumentaciju, identifikaciju fotografske tehnike metodama: pregled povrine golim okom, mikroskop-
ska analiza objekta i analiza. Odabrana su etiri ukrasna paspartua te su koritena za ispitivanje upotre-
bom mikroskopa i XRF11 analize za procjenu stratigrafskih slojeva i anorganskih elemenata. Fotografije
su iene suhim i vlanim metodama ienja; za ienje i reduciranje mrlja na fotografijama koritena
su otapala ukljuujui aceton i etanol. Fotografije su privremeno bile razdvojene od paspartua te su se
pojedinano kontrolirano vlaile i relaksirale (zasebno fotografije, i paspartui) u komori za vlaenje. Rav-
nanje je uslijedilo koristei se materijalima poput Holytexa, bugaica, filca i daski za ravnanje. Oteeni
su rubovi paspartua konsolidirani uz pomo japanskih papira i peninoga kroba. Oteenja na fotogra-
fijama takoer su reducirana metodom rune restauracije, koristei se japanskim papirom i krobnim
ljepilom. Nakon toga su iznova spajani paspartui s postojeim fotografijama. Metoda konzerviranja i
restauriranja zavrena je retuem s akvarel bojama na mjestima oteenja. Konzerviranje i restauriranje
fotografija iz osobnoga fonda Obitelj Martecchini iz Dravnoga arhiva u Dubrovniku, koji predstavlja
vrijednu kulturnu batinu, odnosno, sukladno Zakonu12 predstavlja kulturno dobro, bio je velik izazov uz
konstantno rjeavanje problema obzirom na krhko stanje grae.
Takoer se treba osvrnuti na primjer spaavanja i saniranja poplavljenoga arhivskog i knjininog
gradiva. Naime, est je bio sluaj da je gradivo, tijekom rata evakuirano u sigurnije prostore, nakon rata
stradavalo od poplava. Uvijek je upitno koliko vremena proe od trenutka kada se poplava dogodi do
trenutka kada krene spaavanje. U tome sluaju vrijeme je kljuno, jer to vie vremena prolazi, postoji
vei rizik da gradivo strada od vlage i plijesni. Uvijek je potrebno sav namoeni materijal premjestiti u
odgovarajui prostor. Arhivsko gradivo tada po potrebi treba proloiti papirnatim ubrusima i novinama
za upijanje suvine vode. Ako je ikako mogue, gradivo treba zatititi od sunca. Postupak prirodnoga
suenja s postojeim ljudima i opremom moe biti dobro proveden, ali katkad nije mogue osigurati da
se namoeno gradivo prosui najvie u roku od pet dana nakon moenja. To je naime rok u kojem se
gradivo na papiru mora posuiti, naroito u ljetnome razdoblju kada su temperature vie kako bi se izbje-
gao razvoj mikroorganizama i daljnje oteivanje gradiva (sljepljivanje i propadanje listova). Preporu-
ljivo je u to kraemu roku pronai hladnjau i pristupiti pripremama za zamrzavanje gradiva (nabava
kutija za pakiranje, polietilenske folije za odvajanje pojedinih cjelina, vodootpornih sredstava za oznai-
vanje kutija, zatitne opreme za ljude koji e raditi kute, maske, rukavice). Ako je mogue, potrebno je
odijeliti arhivsko od knjininoga gradiva, a knjinino gradivo razvrstati prema razdoblju nastanka,
ime bi se stvorili prioriteti koje treba potivati prigodom pakiranja gradiva i slanja u hladnjau; prepo-
rueno je da se najvrjednije gradivo smjesti u prostoriju s klimatizacijskim ureajem (ako postoji) i tamo
dri do otpremanja u hladnjau, a da se u preostalim prostorijama po mogunosti ukljue ventilatori. Za
11
XRF = X-ray Fluorescence
12
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara, NN 161/99, 69/99.
gradivo koje je skoro suho bilo bi preporuljivo pronai odgovarajui prostor i prema potrebi obaviti
dezinfekciju odgovarajuim otapalima. Od ostaloga materijala bilo bi preporuljivo nabaviti: maske,
zatitne kirurke rukavice, bugaice. S obzirom na rad s odreenim otapalima, bilo bi poeljno imati
odvojen prostor s propisanim prozraivanjem uz obveznu uporabu zatitne opreme. Takoer je bitno da
se otapala ne smiju primjenjivati na rukopisima pisanima odreenim tintama. Takoer je preporuljivo
dezinficirati prostore u kojima je gradivo sueno s obzirom na infekciju plijesnima. Nakon toga se gra-
divo postupno odmrzava prema mogunostima suenja, odnosno slobodnim kapacitetima restaurator-
skih radionica, s obzirom na to da je takvoj vrsti oteena gradiva najee neophodno restauriranje.
U tijeku je i restauriranje knjiga iz Franjevakoga samostana Vukovar te Franjevake knjinice Mostar.
Rije je o viegodinjemu projektu restauriranja knjiga koje su tijekom rata bile premjetene u neodgova-
rajue prostore.
Konzervatorsko-restauratorski radovi na gradivu oteenu tijekom Domovinskoga rata nastavljaju se.
Gradivo koje je bilo oteeno, a za koje je postojala opasnost da nastavi propadati, dijelom je restauri-
rano, a dijelom sanirano.
3. Zakljuak
Unato tomu to je gradivo premjetano u neodgovarajue uvjete i pritom se dodatno otetilo trebamo
uvaiti i okolnosti u kojima se to odvijalo. Uoena je svijest o potrebi spaavanja arhivskoga gradiva, ne
samo kod osoba koje su bile zaduene za skrb, nego i kod graana. Kako bi se izbjegle takve situacije u
sluaju bilo kakvih nepogoda, posebice kada je ugroena vea koliina gradiva (ili je ono ve stradalo),
potreban je protok informacija, od novinara, institucija, strunoga osoblja i civilnih ljudi do volontera. Za
to je potreban razraen, pisani plan u kojem su navedene sve potrebne mjere zatite gradiva.
Literatura:
1. Upton, M. S. & Pearson, C. Disaster Planning and Emergency Treatments in Museums, Art Galle-
ries, Libraries, Archives and Allied Institutions. Canberra : Institute for the Conservation of Cultu-
ral Material, 1978.
2. Savez Arhivskih radnika Jugoslavije. Zatita arhivske grae i registraturskog materijala za sluaj
neposredne ratne opasnosti, rata i drugih vanrednih prilika. Savezno savjetovanje u Tuzli. Beo-
grad, 1987.
3. Written documentation. Foxing. Izdava Vancouver Art Gallery. Vancouver, 1995.
4. Bagatin, M. Meunarodna napredna kola Photograph Conservation Strategies for Humidity and
Water Damaged Photographic Materials. Arhivski vjesnik (Zagreb). 57(2014), 362367.
5. Munjak, T. The protection of archival material in war conditions. Arhivski vjesnik (Zagreb).
37(1994), 7986.
6. Munjak, T. Neizravne ratne tete na pisanoj batini nastale tijekom Domovinskog rata. Arhivski
vjesnik (Zagreb). 42(1999), 255287.
7. Laszlo, ., Dragojevi, A. Prirunik preventivne zatite umjetnina na papiru. Zagreb : Crescat, 2010.
8. Adcock, E. P. IFLA-ina naela za skrb i rukovanje knjinikom graom. Zagreb : Hrvatsko knjini-
arsko drutvo, 2003.
9. Coped, M. La carta e il suo degrado. Firenze : Nardini Editore, 2003.
Summary
Conservation and restauration treatment of the archives damaged during

the Croatian Homeland War at the central laboratory for conservation and
restoration of the Croatian state archives
The role of the Central Laboratory for Conservation and Restoration of the Croatian State Archives and
the conservation and restoration of damaged archives during the Homeland War were written about on
several occasions. This paper gives an opportunity to present what was already done and to describe different
examples and types of damages. Furthermore, the article also mentions the size of the damage resulting from
inappropriate handling of already damaged documents/materials during the Homeland War. It also shows
the possibility of finding a way, the description, the approach and challenging phases in conservation and
restauration, while also making suggestions for proper handling of the records. During the Homeland War
the records could not be handled without damaging them, so conservation and restauration was both oblig-
atory and necessary.
Keywords: Homeland War, damaged documents, conservation-restauration proposal and treatments
Juraj Kuko
Hrvatski dravni arhiv
Propaganda i odmak od propagande

u hrvatskim dugometranim igranim filmovima
o Domovinskome ratu 1990-ih
Osvrt UDK 791.43(497.5)1991/1995
338:791.43(497.5)19
U prvome dijelu rada opisuju se uvjeti subvencioniranja hrvatskoga filma i raspravlja o tome je li
dravna kontrola kinematografije 1990-ih utjecala na razinu propagandnosti hrvatskih filmova. Nakon
definicije propagande i propagandistikoga filma analiziraju se dugometrani igrani filmovi o Domovin-
skome ratu 1990-ih s obzirom na razinu njihove propagandnosti: od izrazito propagandistikih filmova do
filmova s blaim ili jaim odmakom od propagande.
Kljune rijei: hrvatski igrani film, subvencioniranje filmova, Domovinski rat, propagandistiki film,
pasivni junak, komedija, ratni film, psiholoka drama, film stanja, modernistiki film
Uvod
U ovome radu bavit emo se prisutnou propagande i odmaka od propagandnosti u hrvatskim
dugometranim igranim filmovima o Domovinskome ratu 1990-ih. Zadnje desetljee 20. stoljea je
drutveno, politiki i kulturno odijeljeno razdoblje hrvatske povijesti i razdoblje specifinoga odnosa
hrvatskoga filma i kinematografije prema temi Domovinskoga rata. Bilo je to doba rata i ranoga poraa
kada su ratne rane jo svjee i utjeu na odnos prema ratu na slian nain kao i u doba rata, kako u dru-
tvu tako i u umjetnosti. Takoer, bilo je to doba vladavine jedne politike stranke i jednoga specifinog
odnosa drave prema kinematografiji.1
Uvjeti subvencioniranja hrvatskoga filma prije i nakon 1990.

Kinematografija2 ne moe postojati bez financijskih sredstava jer je stvaranje filma najee skup
posao, a u Hrvatskoj kao i u veemu dijelu svijeta ta financijska sredstva ponajvie osigurava drava.
1
Usp. Lui, K. Figure ideolokog vika u tranzicijskom hrvatskom igranom filmu. U: Facing the Present: Transition in Post-
Yugoslavia. Hansen-Kokoru, R. (ur.). Hamburg : Verlag Dr. Kova, 2014. Str. 121122.
2
Pod pojmom kinematografija misli se na cjelokupnost postojanja filma (proizvodnja, distribucija, prikazivanje), a pod
pojmom film na pojedinano filmsko djelo ili filmsku umjetnost (usp. Sudovi, Z. Kinematografija. U: Filmska enciklope-
dija 1: AK. Peterli, A. (gl.ur.). Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea, 19861990, Str. 690.)
240 J. Kuko, Propaganda i odmak od propagande u hrvatskim dugometranim igranim filmovima o Domovinskome ratu 1990-ih
Dravno subvencioniranje u kinematografiji moe, ali ne mora znaiti utjecaj drave na to kakvi e se
filmovi u njoj stvarati. Pogledajmo kakvi su bili uvjeti subvencioniranja hrvatskoga filma prije i nakon
1990.
Sve do 1941. godine hrvatska kinematografija temeljila se na trudu pojedinih autora i institucija te
producentskih kompanija koje su, uglavnom bezuspjeno, pokuavale razviti domau trinu kinemato-
grafiju. Dravne intervencije u poetku su se svodile samo na porez i cenzuru, a tek 1930-ih jugoslaven-
ska se drava ukljuila u kinematografiju donijevi Zakon o filmu, koji se veinom bavio distribucijom i
prikazivalatvom te nije uspio pokrenuti razvoj domaega filma na temelju dravne potpore.3 U doba
Nezavisne Drave Hrvatske 1941. godine osnovano je Ravnateljstvo za film (od 1942. Slikopisni odsjek
Glavnoga ravnateljstva za promibu), dravna institucija koja je u potpunosti financirala i nadzirala stva-
ranje filmova.4 Tim inom na tlu Hrvatske ustanovljena je dravna kinematografija. U vrijeme Federa-
tivne Narodne Republike Jugoslavije i Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije hrvatski film tako-
er je bio subvencioniran skoro iskljuivo dravnim sredstvima5. Mijenjali su se nazivi institucija koje su
odobravale i subvencionirale projekte (Komisija za kinematografiju Vlade NR Hrvatske od 1947. do
1963., Fond za unapreivanje kulture SR Hrvatske od 1963. do 1977., Samoupravna interesna zajednica
za kinematografiju od 1977. do 1982. i Sekcija za kinematografiju ukljuena u Republiku samoupravnu
interesnu zajednicu od 1982. do 1990.), ali princip je bio isti ili vrlo slian. U razdoblju 1950-ih i poetka
1960-ih postojala je odreena trino-komercijalna usmjerenost kinematografije jer je vanost u odlu-
kama o dodjeli subvencija imao i prethodni uspjeh filmova odreene filmske producentske kue. Odre-
ene promjene dogodile su se i 1963. nakon koje subvencije vie nisu bile dodjeljivane producentskim
kuama, nego izravno autorskim filmskim projektima.6 Meutim, princip dravne kinematografije u
kojoj drava kroz svoje razne institucije odobrava i financira projekte ostao je isti.
Nakon osamostaljenja Hrvatske, samoupravne su interesne zajednice ukinute te nisu zamijenjene
vrsto ustrojenim kinematografskim sustavom. Zakon o kinematografiji iz 1976. je zastario, novi Zakon
nije donesen, pa se donose godinji Pravilnici o sufinanciranju filmske proizvodnje, koji ine jedini
pravni akt po kojem Ministarstvo kulture provodi politiku filmske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.7
Odluke o subvencioniranju donosio je Fond za kulturu u sklopu Ministarstva prosvjete, kulture i porta
(kasnije Ministarstva kulture), odnosno, trolana komisija u sastavu Fonda. Nakon 1995. ustanovljena je
3
krabalo, I. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.1997. Zagreb : Nakladni zavod Globus d.o.o., 1998, Str. 101107.
4
5
Postojanje hrvatske kinematografija unutar SFRJ-a dokazuje Ivo krabalo u svojoj knjizi Izmeu publike i drave : povijest
hrvatske kinematografije 18961980 rukovodei se argumentima o zasebnoj subvencijskoj politici Narodne Republike
Hrvatske i kasnije Socijalistike Republike Hrvatske, postojanju sredinje hrvatske producentske kue Jadran film te posto-
janju zasebnoga korpusa hrvatskim filmova, veinski snimljenih u Hrvatskoj, s preteito lokalnim hrvatskim temama i
veinski izraenim od strane hrvatskih filmskih radnika.
6
Turkovi, H., Majcen V. Hrvatska kinematografija: povijesne znaajke, suvremeno stanje, filmografija (19912002). Zagreb :
Kulturni razvitak Velika edicija Ministarstva kulture, 2003., Str. 2630.
7
Kukuljica, M. Kulturna politika i film u Republici Hrvatskoj. Hrvatski filmski ljetopis (mjesto). 3, 12(1997), str. 27.
J. Kuko, Propaganda i odmak od propagande u hrvatskim dugometranim igranim filmovima o Domovinskome ratu 1990-ih 241
institucija povjerenika za film osobe koja je birala sastav trolane komisije te, sukladno nedostatku
zakonske regulative, odluivala i o mnogim drugim pitanjima povezanima s proizvodnjom i umjetni-
kim usmjerenjem hrvatskoga filma.8 Ovaj je sustav po ambicioznosti strukture znatno zaostajao za pri-
janjim sustavom samoupravnih radnih zajednica iz doba SFRJ-a, ali bitne odrednice subvencioniranja
nisu se promijenile. I dalje su odobrenja i novac stizali iz dravnih institucija koje su uz pomo odreenih
upravnih tijela ili komisija odreivale koje e filmove odobriti za financiranje. Drava je i dalje bila glavni
imbenik u odluivanju koji e se filmski projekti snimiti, a koji nee. Tomislav Kurelec u svojoj analizi
hrvatske kinematografije zakljuuje: Iako se pozicija filmske industrije u Hrvatskoj, kao i odnos publike
prema njoj, promijenio u nekoliko zadnjih desetljea, njena organizacija i nain na koji su filmovi pro-
ducirani (preciznije, distribucija produkcijskih subvencija) izmijenile su se puno manje nego to bi se
oekivalo, posebice s obzirom na transformaciju koju je cijelo drutvo doivjelo nakon rata. Na prvi
pogled, ak se ini da su mnoge promjene povrne i da su se samo promijenile osobe (iako ne uvijek!)
dok je struktura ostala gotovo netaknuta.9
Nakon 1990. u Hrvatskoj je slubena dravna cenzura postala nepoeljna stvar, pa je ukinuta i Repu-
blika komisija za pregled filmova.10 Meutim, stanje slobode izraavanja u podruju kinematografije
bilo je daleko od poeljnoga. Subvencioniranje filma bilo je pod izravnim nadzorom drave, odnosno,
Ministarstva kulture, a uvoenje institucije povjerenika za film mnogi su filmski djelatnici opisali kao
injenicu da jedan ovjek ima svu vlast u kinematografiji.11 Premda je Hrvatska bila demokratsko
drutvo s viestranakim sistemom za razliku od jednopartijskoga sistema iz doba SFRJ-a te sa zakonski
veom slobodom govora nego u doba SFRJ-a, upravna regulativa kinematografije u kojoj, umjesto raznih
upravnih tijela i komisija u sklopu SIZ-ova 1980-ih, jedna osoba izravno odluuje o mnogim odredni-
cama kinematografske politike sugerirala je da je dravna kontrola kinematografije 1990-ih bila u najma-
nju ruku jednaka onoj u doba socijalizma, ako ne i vea.12
Je li dravna kontrola utjecala na osobine hrvatskih filmova 1990-ih i na razinu njihove propagandno-
sti? Kako kae Jurica Pavii, 1990-ih novi mainstream u hrvatskom filmu jesu politiko-ratne drame
8
9
Kurelec, T. Institutions, Infrastructure, Industry : Croatian Film or a Battle for Survival. U: In Contrast : Croatian Film Today.
Vidan, A. (ur.), Zagreb : Hrvatski filmski savez, Indiana University Press, Kinokultura, 2012., Str. 44.
10
Kukuljica, M. Kulturna politika i film u Republici Hrvatskoj. Hrvatski filmski ljetopis (Zagreb). 3, 12(1997), str. 26.
11
Kukuljica, M. Kulturna politika i film u Republici Hrvatskoj. Hrvatski filmski ljetopis (Zagreb). 3, 12(1997), str. 27.
12
Hrvoje Turkovi za samoupravnu interesnu zajednicu 1980-ih kae da je izrazito moderna i odgovara suvremenim zapad-
noeuropskim filmskim institutima i filmskim fondacijama, jer je bila razmjerno autonomna, dobivala je proraunski
izdvojen novac da njime raspolae i bila je pod kontrolom predstavnikog tijela (skuptine i njenih vijea). Turkovi, H.,
Majcen V. Hrvatska kinematografija : povijesne znaajke, suvremeno stanje, filmografija (19912002). mjesto : izdava.
godina. Str. 30. Iako su SIZ-ovi doista bili sloeno strukturirane institucije u kojima je odluke donosio itav niz ljudi, auto-
nomnost odluivanja nije bila toliko velika koliko je to izgledalo na papiru. Naime, premda su SIZ-ovi bili zakonski auto-
nomni u odnosu na dravu, oni su djelovali u sklopu drave koja nije imala trinu, ve dravnu privredu te nije imala
viestranaki, nego jednopartijski sistem. Zbog toga su u takozvanu vijeu davalaca SIZ-a (stvaratelji filmova) sjedili pred-
stavnici dravnih poduzea, kao to su u vijeu korisnika (gledatelji filmova) sjedili lokalni partijski dunosnici.
s propagandnim nabojem...U njih se ulagalo najvie novca, najvie se truda polagalo u njihovu distribu-
ciju i imali su najveu frekvenciju politiara na premijerama.13 Iz tih podataka mogli bismo zakljuiti da
je drava doista stimulirala proizvodnju filmova koji odgovaraju njezinim ideolokim propagandnim
potrebama. Hrvoje Turkovi navodi primjer da je jedan urednik na Hrvatskoj radio-televiziji odbio
financiranje scenarija u kojem se zbijaju ale s boravkom u sklonitu za bombardiranja. HRT je 1990-ih
bila javna televizija pod izrazitom dravnom kontrolom i esto je (su)financirala hrvatske filmove.14 Ako
je istina da je takav projekt zaustavljen, moemo pretpostaviti kako bi donositelji odluka o subvencioni-
ranju filmova reagirali na jo provokativnije scenarije.
Ti primjeri, naravno, nisu nepobitni dokazi o izrazitoj dravnoj kontroli nad kinematografijom. Teko je
takve stvari tono utvrditi, a u literaturi, koliko mi je poznato, ne postoji ozbiljnije istraivanje o toj temi.
Zato emo se u ovome radu prvenstveno rukovoditi Turkovievom definicijom koja kae da se propa-
gandnim filmovima nazivaju samo oni po ijoj se strukturi dade razabrati propagandna namjera15, odno-
sno, propagandnost hrvatskih dugometranih igranih filmova o Domovinskome ratu 1990-ih procjenjivat
u prema propagandnoj namjeri koja se da razabrati iz samog filma njegove radnje, strukture i stila.
Propaganda u hrvatskim dugometranim igranim filmovima

Zbog problema uzrokovanih ratom i izazovima tranzicije poetkom 1990-ih, nedostatka zakonske regu-
lative i, po nekima, eklatantna zapostavljanja hrvatskoga filma16, dugo se ekalo na prvi dugometrani igrani
film koji je idejom i realizacijom doista stvoren u kinematografiji samostalne hrvatske drave. Do 1993.
godine u Hrvatskoj su dovreni i prikazani samo dugometrani igrani filmovi zamiljeni i zaeti prije osa-
mostaljenja. Prvi hrvatski film iznikao iz 1990-ih nastao je tek 1993., i to bez organizirane pomoi drave,
nego snalaenjem debitantice Oje Kodar, koja je uspjela stvoriti film Vrijeme za u hrvatsko-talijanskoj
koprodukciji. Ujedno, to je i prvi hrvatski dugometrani igrani film o Domovinskome ratu. Nakon toga
krenuli su prvi redovni natjeaji Ministarstva prosvjete, kulture i porta, pa je od 1994. hrvatska kinemato-
grafija, uz estu produkcijsku i financijsku pomo Hrvatske radio-televizije, obnovila standardnu prijeratnu
proizvodnju od 6 do 7 filmova godinje. Od 1993. do 2000. godine u Hrvatskoj je napravljeno 46 filmova,
od kojih su se tono polovina, 23 filma, bavila Domovinskim ratom. Samo u 4 od 23 filma Domovinski je
rat u pozadini radnje. U svim ostalim filmovima on ima vrlo bitan tematski udio.17
13
Pavii, J. Trendovi hrvatskog filma. Hrvatski filmski ljetopis (Zagreb). 11(1997), str. 4.
14
Gili, N. Promjene u prikazu rata u novijem hrvatskom igranom filmu stil, umjetnost, ideologija. U: Facing the Present:
Transition in Post-Yugoslavia. Zagreb : Leykam International, 2010., Str. 14.
15
Turkovi, H. Propagandni film. U: Filmska enciklopedija 2: L. Peterli, A. (gl.ur.). Zagreb : Jugoslavenski leksikografski
zavod Miroslav Krlea, 19861990, Str. 377
16
Premda ponosno nacionalistika, hrvatska vlast devedesetih (HDZ) iskazala je zauujuu nebrigu za zatitu filmske
proizvodnje.Gili, N. Uvod u povijest hrvatskog igranog filma. Zagreb : Leykam International, 2010., Str. 142.
17
Osim dugometranih igranih filmova, 1990-ih je u Hrvatskoj snimljeno desetak kratkometranih ili srednjemetranih igra-
nih te animiranih filmova o Domovinskome ratu i doista velik broj dokumentarnih filmova o toj temi. Tomu moemo pri-
brojiti velik broj televizijskih reportaa i emisija o Domovinskome ratu.
Prije nego to krenemo opisivati propagandnost hrvatskih filmova o Domovinskome ratu 1990-ih,
definirat emo pojmove propagande i propagandnoga filma. Propaganda je plansko irenje odreenih
uenja i principa.18 Propagandni film pojavljuje se kao jedno od sredstava propagande kojim se poruka
prenosi posredno: kod gledatelja se nastoji uz pomo filma stvoriti ili podrati vrijednosnu pristranost
prema danom proizvodu, stranki, linosti, instituciji, akciji, programu, ideol. sistemu...19 Meu tipske
karakteristike propagandnoga filma spadaju esta vrijednosna izdvojenost predmeta propagiranja te
uporaba pojaane retorinosti filmskih postupaka prilikom njegova predoavanja. Zapravo, svaki film-
ski postupak je legitiman ako djelotvorno slui svrsi propagande.20 Uobiajeno je da se propagandnim
filmovima zovu samo oni filmovi ija je propagandna namjera deklarativna i vrlo uoljiva (npr. reklame,
promotivni filmovi, predizborni spotovi). Ideoloka propaganda najee eli biti skrivena (osim u slu-
aju predizbornih spotova) jer ne eli ostaviti dojam naruene poruke, nego spontana izricanja istine.
Zato se ona skriva u ruho standardnoga dokumentarnog ili igranoga filma. Filmove koji imaju vie ili
manje prikrivenu, ali utvrdivu propagandnu namjeru Hrvoje Turkovi zove propagandistikim
filmovima.21 Tako emo ih i ja nazivati u ovome radu.
Meu hrvatskim dugometranim igranim filmovima o Domovinskome ratu 1990-ih skrivena propa-
ganda bila je prilino rairena. Nijedan od tih filmova nije bio naruen (ili se takvim nije prikazivao), a u
temelju svakoga od njih bile su osobne ljudske prie. Meutim, propagandne poruke u tim filmovima
bile su snano prisutne i dovoljno uoljive, pa se moe razabrati propagandna namjera tih filmova. Glavni
zadatak tih propagandistikih filmova bio je izrei gradu i svijetu istinu o Domovinskome ratu. Istina
se izricala propagandnom strategijom verbalnoga ekspliciranja kroz meusobne dijaloge hrvatskih, ali i
srpskih likova, a nakon toga su slijedile i slikovne potvrde verbalnih navoda. Na primjer, nakon scene u
filmu Bogorodica iz 1999. (Fotografija 1.) u kojoj jedan Hrvat objanjava drugomu da se srpskomu poli-
cajcu ne moe vjerovati ubrzo je uslijedila scena izdaje strane srpskog policajca.
to je bila Istina? Trebalo je prvo istaknuti da je odcjepljenje Hrvatske od Jugoslavije bilo legitimno,
ali i nuno zbog potlaena poloaja u njoj te jasno pokazati da su Hrvati (naivno) oekivali miran razlaz.
Tako u filmu Anele moj dragi (1995.) Tomislava Radia lik Hrvatice bez opravdanije prizorne motivacije
objanjava Njemici, koja joj je dola u goste, da je hrvatska zastava bila zabranjena u doba komunizma.
U filmovima Vrijeme za, Anele moj dragi i Bogorodica Nevena Hitreca pojavljuju se tipini likovi Hrvata
koji dobroduno i naivno vjeruju u miran razlaz i verbalno ekspliciraju to uvjerenje.
Zatim, trebalo je jasno izrei tko je krivac za rast predratnih tenzija, tko je pokrenuo rat i tko je agre-
sor. Nosioci verbalnih eksplikacija tih tvrdnji su esto likovi razumnih Hrvati, koji spomenutim likovima
naivnih Hrvata objanjavaju da do mirna razlaza sigurno nee doi jer su Srbi odluili zgaziti Hrvat-
sku, a esto te prizorne motivacije ne mora biti, nego se u radnju ubacuje lik koji je ljut na Srbe te pone
18
karica, M. Propaganda kroz europsku povijest. Sarajevo : Synopsis, 2012., Str. 13.
19
Turkovi, H. Propagandni film. U: Filmska enciklopedija 2: L. urednik. mjesto : izdava. godina Str. 377
20
Turkovi, H. Propagandni film. U: Filmska enciklopedija 2: L. urednik. mjesto : izdava. godina Str. 378
21
Turkovi, H. Nacrt filmske genologije. Zagreb : Matica hrvatska, 2010., Str. 107.
objanjavati zato se tako osjea, kao primjerice likovi bijesnih baka u filmovima Bogorodica i Boi u
Beu (1997.). Najizrazitiji je primjer potrebe za verbalnim isticanjem Istine film Cijena ivota (1994.)
Bogdana iia o Hrvatu koji kao ratni zarobljenik radi na srpskome imanju u Vojvodini. On se koristi
svakom prilikom da bi drugim likovima objasnio to se zapravo dogaa u tome ratu. Optereenost potre-
bom za izricanjem Istine o srpskoj krivnji i hrvatskoj nevinosti najvidljivija je u sceni u kojoj se lik srp-
skoga gazde, zatrovan srpskom propagandnom, u jednom trenutku smeka i kae da grobova ima na obje
strane, ali mu lik Hrvata odgovara da nije to isto. Dakle, ak i u sceni prvoga zbliavanja i razvoja
empatije kod lika Srbina autori filma osjeaju potrebu da kroz lik Hrvata strogo istaknu Istinu. Likovi
Hrvata nisu jedini koji objanjavaju istinu. To su esto i likovi Srba, ali u negativnome smislu. Primjer je
film Vrijeme za, u kojemu likovi srpskih ratnih zapovjednika, civila i klerika bez uvjerljivije prizorne
motivacije objanjavaju zloinaki plan velikosrpske agresije i svojim replikama dokazuju spregu vojske,
crkve i civila na tome planu.
U skladu sa eljom hrvatskoga drutva da i svijetu objasni Istinu o ratu, u scenama filmova Anele moj
dragi, Boi u Beu i Srce nije u modi pojavljuju se likovi Hrvata koji nezainteresiranim ili predrasudama
o ratu na Balkanu optereenim strancima objanjavaju tko je agresor u Domovinskome ratu. Likovi stra-
naca zbog svojega ohola i nepovjerljiva stava prema Balkancima ili zbog hladne nezainteresiranosti ne
reagiraju na predvianja likova Hrvata, koja se, naravno, potvruju u nastavku filma.
Jo je jedan od naina izricanja istine uporaba arhivskih televizijskih snimki koje prikazuju ratna
dogaanja, najee srpske ratne zloine. U skoro svakome filmu o Domovinskome ratu 1990-ih, ali i u
kasnijim filmovima, pojavljuje se scena u kojoj likovi gledaju televizijske ratne reportae ili je televizor iz
kojega se uje optuujui glas reportera u pozadini scene. Katkad se televizijske snimke pojavljuju izvan-
scenski, na primjer kao dio pice filma. Ta metoda imala je svrhu informiranja o kontekstu filmske prie,
a nekada i dramatizacijsku svrhu22. Meutim, najee je sluila kao dokazni materijal o srpskim zloi-
nima, koji, za razliku od fikcijskih igranofilmskih prizora, glasom objektivnog reportera i dokumentar-
nim slikovnim prilogom nedvojbeno govore Istinu.
Bilo na koji nain da likovi (ili televizijski reporteri) verbalno izraavaju Istinu, u trenutku kada to
rade u svim spomenutim filmovima, vrlo je jasno da njihova objanjenja nisu upuena drugomu liku,
nego pretpostavljenom, domaem ili stranom, gledatelju. Zbog uestala izvravanja te propagandne
namjere, takve filmove o Domovinskome ratu moemo nazvati i objanjavalakim filmovima23. Da bi
se dokazala Istina, ipak nije bilo dovoljno samo ju verbalno izrei. Trebalo je primjerom dokazati srpsku
krivnju za rat, ali i doarati zloinaku narav srpske agresije. Zbog toga bi u pravilu nakon verbalna
22
Na primjer, u sceni filma Vukovar se vraa kui (1994.), u kojoj vukovarski prognanici prvi put na televizijskome ekranu vide
kako sada izgleda njihov grad.
23
Rijeima redatelja Lukasa Nole, oni su stalno nekome neto objanjavalimi smo stalno imali potrebu ljudima u Sudanu i
Nizozemskoj objasniti to se ovdje dogaa. oi, A. Film i rat u Hrvatskoj refleksija jugoslavenskih ratova u hrvatskom
igranom filmu. Zapis (Zagreb). 6465(2008/2009), str. 57.
objanjavalakoga dijela filma uslijedio iznenadan poetak agresije praen najokrutnijim srpskim ratnim
zloinima (Vrijeme za, Anele moj dragi, Bogorodica, Dubrovaki suton).
U karakterizaciji likova Hrvata i Srba u tim filmovima pribjegavalo se crno-bijeloj moralnoj diferen-
cijaciji. esto se u toj diferencijaciji izrazito pretjerivalo, to je kratko i efikasno opisao Goulding: et-
nici (Srbi) su crni poput vraga. Hrvati su gotovo sveci.24 Posebno su problematini bili filmovi Vrijeme
za (Fotografija 2.), Cijena ivota i Bogorodica, u kojima zli i neizmjerno odbojni nisu bili samo likovi
pripadnika srpske vojske, nego i gotovo svi likovi srpskih civila u filmu. Iskoristivi injenicu da se u
Domovinskome ratu odreen broj Srba doista od bivih dobrih susjeda pretvorio u ekstremiste, nekada
i u zloince, autori su u spomenute filmove unijeli likove Srba koji od umilnih i pristojnih odjednom
postaju groteskno zli i okrutni. Tim postupkom eljelo se uputiti na prijetvornost Srba i dokazati istini-
tost tada popularne izreke Ne vjeruj Srbinu ni kad darove nosi.25 Posebice je to sluaj u filmu Bogoro-
dica, u kojem se jedan vaan lik u filmu prometne iz Srbina koji (navodno) ima stanovite rezerve prema
raspoloenju svojih, u istu personifikaciju Zla iz filmova strave.26 Dakle, u spomenutim trima filmo-
vima svi su likovi Srba izraziti negativci, a njihove karakterne crte esto naginju prema gotovo demonskoj
zloi. Takvim odnosom prema likovima Srba, ti su filmovi sugerirali da je cijeli srpski narod radio zlo-
ine ili barem imao zloinake namjere, i time razvijali predrasude prema Srbima.
Film Boi u Beu, o liku hrvatskoga branitelja koji odlazi posjetiti roditelje u Be i razmilja da tamo
ostane, specifian je u tome to se u njemu ne pojavljuju likovi loih Srba, nego likovi loih Hrvata.
Meutim, propaganda je, iako znatno blaa u ocrnjivanju Srba, ideoloki jednako usmjerena i inten-
zivna. Film je ispunjen objanjavalakim dijalozima o Istini jednako kao i ostali propagandistiki filmovi,
a likovi su loih Hrvata zapravo svojevrsni antihrvati. Oni su prikazani kao vrlo odbojni i nemoralni
ljudi samo zato to uvjeravaju glavnoga lika da ostane u Beu. U tome filmu osobna odluka o izbjeglitvu
ili ratovanju prikazuje se kao odluka izmeu izdaje i polaganja rtve Domovini.
Jurica Pavii ove propagandistike filmove zove filmovi samoviktimizacije istiui da su u njima
likovi Hrvati prikazani skoro uvijek kao patnike rtve i simboli kolektivne patnje Naroda. Dominirajui
motiv Hrvata koji nemono pada kao rtva agresije Pavii objanjava kao jo jednu propagandnu stra-
tegiju ovih filmova, odnosno, kao dio plana dravne politike da se Hrvate prikae kao bespomone rtve
i time zadobiju, ne samo simpatije, nego i konkretna pomo meunarodne zajednice u obrani Hrvatske.
Tu tvrdnju dokazuje i nizom slinih primjera u drugim vidovima hrvatskoga drutva i politike toga raz-
doblja.27 Naelu samoviktimizacije dijelom je suprotstavljen (doziran) sretan zavretak mnogih filmova,
u kojemu barem dio glavnih likova preivi ratne nedae (Vrijeme za, Cijena ivota, Anele moj dragi), ali
nedvojbeno, propagandna strategija rtve u tim je filmova prisutna. Paviievoj definiciji motiva rtve
24
Goulding, D. J. Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945.2001. Bloomington : Indiana University Press, 2002., Str. 219.
25
Ta izreka zapravo je stara vie tisuljea, popularizirana u Vergilijevu epu Eneida: Ne vjeruj Danajcima ni kad darove
donose.
26
Nenadi, D. Bogorodica ili hrvatski film regresije. Hrvatski filmski ljetopis. 17(1999.) Str. 85.
27
Pavii, J. Postjugoslavenski film: stil i ideologija. Zagreb : Hrvatski filmski savez, 2011., Str. 21, 111113, 121122, 134136.
dodao bih pridjev pasivni, jer je za te filmove tipian prikaz pasivnosti hrvatske rtve pred srpskom
najezdom. ak i kada su u filmu prikazani hrvatski vojnici, oni su u pravilu vrlo brzo poraeni, a da esto
sam sukob i ne vidimo, nego samo njegov poraavajui ishod, to pridonosi opemu dojmu pasivnosti
hrvatske rtve u filmovima o Domovinskome ratu28.
to se stilskih karakteristika tie, ti su filmovi dosljedno slijedili klasian fabularni stil, koji karakteri-
zira dominacija prie, realistika uvjerljivost i nevidljiva reija.29 Klasian fabularni stil, zbog svoje spo-
sobnosti uranjanja gledatelja u filmsku priu i identificiranja s likovima, u povijesti filma pokazao se
kao najpogodnije sredstvo za izvravanje propagandne namjere u igranome filmu, pa nije udo da su se
njime i velika veina hrvatskih propagandistikih filmova o Domovinskome ratu 1990-ih koristila.
Djelomian je stilski izuzetak od pravila film Anele moj dragi jer klasian fabularni stil nadograuje
modernistikim elementima. U tome filmu snano su prisutne sve spomenute propagandne strategije, ali
one se razvijaju kroz dosta sloene, dijelom i asocijativne retrospekcije djeaka izbjeglice.30 Modernistiki
stilski elementi te uporaba djeje perspektive na dogaaje u tome filmu rijetko su obogaivanje naglaeno
tipiziranoga propagandnog modela dugometranih igranih filmova o Domovinskome ratu 1990-ih.31
Odmak od propagande u hrvatskim dugometranim igranim filmovima

1990-e nisu bile ideoloki monolitno razdoblje hrvatske kinematografije. Osim filmova s izrazitim
propagandnim namjerama, napravljen je i velik broj filmova koji su se blae ili snanije odmicali od
karakteristinih propagandnih strategija opisanih u prethodnome poglavlju. Pritom treba istaknuti da
nijedan film 1990-ih u kojemu Domovinski rat igra vanu ulogu, pa makar koliko u njemu odmak bio
izraen, nije bio lien barem minimuma propagandnosti, odnosno, minimuma prikazivanja Istine.
Iznimka su bili tek filmovi u kojima je Domovinski rat bio marginalnije prisutan, odnosno, bio je poza-
dina radnje: Isprani (1995.) i Crvena praina (1999.) Zrinka Ogreste, Trea ena Zorana Tadia i Garcia
(1999.) Dejana orka. Ta injenica upuuje na zakljuak da propagandnost u hrvatskim filmovima nije
bila uzrokovana (samo) dravnim utjecajima na kinematografiju, nego su i sami autori hrvatskih filmova
osjeali kao obvezu zadovoljiti barem minimum propagandne namjere, bez obzira na to jesu li se u svo-
jim filmovima odmicali od propagande ili ne. Rat je trajao ili je tek zavrio (ne zaboravimo da ratni sukob
Hrvatske i Srbije nije u potpunosti okonan 1995., nego tek 1998. kad je izvrena mirna reintegracija
28
Inae, u hrvatskome filmu kroz povijest prevladavao je upravo tip pasivnoga junaka (usp. Radi, D. Jadran film je filmski
HNK (Razgovor: Ante Peterli, filmolog). Vijenac (Zagreb), godite. URL:http://www.matica.hr/vijenac/160/ Jadran%20
film%20je%20filmski%20HNK/). (23. 5. 2016.).
29
Usp. Turkovi, H. Narativni stilovi. U: Filmska enciklopedija 2: L. Peterli, A. (gl.ur.). Zagreb : Jugoslavenski leksikografski
zavod Miroslav Krlea, 19861990, Str. 211212.
30
Retrospekcije se openito esto javljaju u filmovima o Domovinskome ratu 1990-ih (jo u filmovima Prepoznavanje, Boi u
Beu, Zavaravanje i Svaki put kad se rastajemo), a svrha im je kroz prisjeanja junaka predoiti njihove ratne traume, redo-
vito izazvane srpskim ratnim zloinima.
31
Usp. Pavii, J. Postjugoslavenski film: Stil i ideologija. Zagreb : Hrvatski filmski savez, 2011., Str. 114117.
hrvatskoga Podunavlja), pa su hrvatski redatelji osjeali moralni imperativ bavljenja temama iz Domo-
vinskog rata32 i imperativ propagandnih obveza koje su iz toga proizlazile.
Uporaba populistikih anrovskih obrazaca esto je sredstvo uz pomo kojega su filmovi o Domovin-
skome ratu 1990-ih ublaavali svoje propagandne namjere. Na primjer, film Prepoznavanje (1996.) Snje-
ane Tribuson tipian je kriminalistiki triler o obinim graanima koji se suoavaju s izvanjskom prijet-
njom, pripadnik vrste filmova kakvi su se u to vrijeme esto snimali u Hollywoodu.33 U filmu djevojku u
Zagrebu progoni srpski vojnik koji ju je silovao za vrijeme rata. Propagandnost je vidno prisutna u dra-
matinoj sceni ubojstva junakinjine majke i silovanja te u ideji srpske zloe od koje se ne moe pobjei ni
usred Zagreba. Prisutan je i motiv pasivne rtve. Meutim, naglasak je stavljen na praenje napeta an-
rovskoga zapleta uz tipinu sumranu trilerovsku vizualizaciju prizora. U takvoj narativnoj strategiji
silovatelj prestaje biti dokazom zloe srpskoga naroda i postaje klasini negativac anrovskoga filma, a
ak se i propagandna strategija pasivne rtve naputa kada se junakinja na kraju filma upusti u otvoreni
dvoboj sa svojim progoniteljem. Na slian nain u djejemu filmu Kanjon opasnih igara (1998.) Vladi-
mira Tadeja likovi odbjeglih srpskih ratnih zloinaca prestaju biti simboli zloe srpske vojske i postaju
kliejizirani karikirani negativci filma o pustolovinama djece na logorovanju.
Nekoliko filmova upotrijebilo je obrazac komedije kako bi ublaili svoje propagandne strategije. U
komediji Kad mrtvi zapjevaju (1998.) Krste Papia dva glavna lika igrom se sluaja nau usred srpske
agresije i spase hrvatsko selo na komian nain. etnici su u tome filmu stereotipno dugokosi i prljavi,
divljaju i piju, ali prelazak scene srpske agresije iz traginoga u komini modus ublaava propagandnost
filma. Komedija Srce nije u modi (2000.) Branka Schmidta razvija propagandnu strategiju izricanja Istine
kroz tipian lik ohola i predrasudama optereena stranca, koji je ovaj put postao glavni lik filma. On je i
jedini lik stranca u filmovima o Domovinskome ratu, koji se na kraju uvjeri u Istinu i ostane u Hrvatskoj
da bi se borio za nju. Propagandnost je filma oita, ali stranev put do Istine proaran je kominim zgo-
dama iz ratne zbilje, koji smanjuju propagandnu optereenost filma.
Jedini film koji je upotrijebio populistiki anr da bi napravio doista jak odmak od propagandnosti
jest komedija Kako je poeo rat na mom otoku (1996.) Vinka Breana (Fotografija 3.). U tome filmu, kao
u dvjema opisanim komedijama nastalima nakon Breanova filma, takoer se smijemo ratu, Srbima i
Hrvatima. Meutim, znatno vei odmak Breanova filma rezultat je injenica da on nije upotrijebio anr
da bi ublaio propagandnost, nego je anrovskim strategijama direktno udario na propagandnost i
dekonstruirao ju. Film je pripitomio figuru neprijatelja i naveo graane da se ratu smiju te retoriku
politikog objanjavanja () izvrgnuo ruglu.34 U toj tipino mediteranskoj komediji, u kojoj su svi likovi
prikazani kao simpatini i ljudski slabi, gledatelji su se sa simpatijama smijali fanatizmu srpskoga oficira
32
krabalo, I. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.1997. mjesto : izdava, godina. Str. 485.
33
Npr. Plavi elik (1989.) Kathryn Bigelow, Rt straha (1991.) Martina Scorsesea i Ruka koja njie kolijevku (1992.) Curtisa
Hansona.
34
Pavii, J. Postjugoslavenski film: stil i ideologija. mjesto : izdava, godina Str. 237.
koji ne eli predati svoju kasarnu, ali se i grohotom smijali manama hrvatskih vojnika koji ga na svakakve
naine pokuavaju nagovoriti da se preda.35 Crno-bijela podjela na zle Srbe i dobre Hrvate u tome filmu
nije samo nestala, nego je ismijana razornim humorom. Meutim, nije nestala potreba da se udovolji
barem minimumu propagandnih zahtjeva. Naime, film zavrava scenom hrvatske pasivne rtve, nevina
lokalnoga pjesnika koji je ubijen rafalom iz kasarne upravo u asu u kojem recitira pjesmu Antuna
Gustava Matoa 1909 o stoljetnoj hrvatskoj patnji.
Logino je pretpostaviti da je prevladavajui anr meu igranim filmovima o Domovinskome ratu
anr akcijskoga ratnog filma. Meutim, film U okruenju (1998.), koji je u amaterskoj produkciji napra-
vila skupina filmskih poetnika ratnih veterana na elu s redateljem Stjepanom Sabljakom, jedan je od
samo dvaju filmova iz 1990-ih o Domovinskome ratu koje doista moemo smatrati akcijskim ratnim
filmovima (drugi je njegov, takoer amaterski, nastavak U okruenju II)36. Neki su filmolozi taj film
svrstali meu izrazite propagandistike filmove 1990-ih37. U njemu doista postoji jedna scena koja pri-
kazuje srpske etnike kao utjelovljenja zla i divljatva, ali sirovi realizam i usmjerenje na dinaminu
akcijsku radnju bijega hrvatskih vojnika iz srpskoga vojnog okruenja pomaknuli su naglasak s pro-
pagandne namjere filma na rat kao borbu za golo fiziko preivljavanje u kojoj nema vremena za
mitologiziranje38.
Odmak od propagandnoga hrvatski su redatelji najee traili u jednom nepopulistinom anru
koji, prema Petru Krelji, zauzima treinu sveukupne proizvodnje hrvatskoga igranog filma psiholokoj
drami.39 Iako se opisni pridjev psiholoka ini suvian, Krelja eli njime istai da su se hrvatske drame
koncentrirale vie na psihologizaciju likova nego na akciju. S obzirom na to da je veina filmovi o Domo-
vinskome ratu 1990-ih nastojala izbjei prve linije fronte i tragati za psiholokim elementima u ratnim
situacijama40, mogli bismo zakljuiti da su veina filmova o Domovinskome ratu toga desetljea bile
psiholoke drame. Meutim, u opisanim propagandistikim filmovima tenja za izricanju istine izrazito
je dominirala nad psihiko-emocionalnom uvjerljivou likova, te je osiromaila potencijalnu slojevitost
35
Film je bio katarzino iskustvo za ratom izmuene i propagandom izgnjavljenje hrvatske graane, zbog ega je imao 350 000
gledatelja u hrvatskim kinima (krabalo, I. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.1997. mjesto : izdava, godina. Str. 496.), to
je nenadmaen rekord gledanosti hrvatskoga filma od 1990-ih do danas.
36
Do danas je snimljen jo samo jedan akcijski ratni film o Domovinskome ratu, Broj 55 (2014.) Kristijana Milia. Vjerojatno
najvaniji razlog manjku akcijskih ratnih filmova nedostatak je financijskih sredstava, a moemo mu dodati i nedostatak
jae tradicije akcijskih ratnih (partizanskih) filmova u hrvatskoj kinematografiji. Meutim, ini se da se akcijski ratni film
nije uklapao u hrvatski film o Domovinskome ratu 1990-ih i zbog toga to dvjema njegovim karakteristinim propagandim
strategijama, verbalnome izlaganju Istine i motivu pasivne rtve, nije odgovarao narativni pristup akcijskoga filma, uteme-
ljen na akciji umjesto verbalizacije i pasivnosti lika.
37
Levi, P. Raspad Jugoslavije na filmu. Beograd, Stanford : Biblioteka XX vek, Stanford University Press, 2009., Str. 177181;
Pavii, J. Postjugoslavenski film : Stil i ideologija. Zagreb : Hrvatski filmski savez, 2011., Str. 123124.
38
Nenadi, D. Bogorodica ili hrvatski film regresije. Hrvatski filmski ljetopis (grad), godite, str. 83.
39
Krelja, P. Kao na filmu : Ogledi 19652008. Zagreb : Hrvatski filmski savez, 2009., Str. 295.
40
krabalo, I. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.1997. Zagreb : Nakladni zavod Globus d.o.o., 1998., Str. 481.
njihovih odnosa, pa bi te filmove bilo neosnovano zvati psiholokim dramama, a u najboljem sluaju
mogli bismo ih zvati (ratnim) dramama.41
Ipak, 1990-ih stvoren je solidan broj istinskih psiholokih drama, u kojima je psihologija likova i nji-
hovih odnosa doista zamijenila ili, barem, ublaila propagandnost. Film mozaine strukture Vukovar se
vraa kui (1994.) Branka Schmidta koncentrira se na osobne drame izbjeglica s naglaskom na najprofi-
liraniji lik filma, ratnoga invalida turbulentna psihikoga i emocionalnoga ivota. Film Putovanje tamnom
polutkom (1995.) Davora megaa slino se usmjeruje na osobne sudbine likova koji putuju kroz ratom
razruena podruja. Meutim, iako su oba filma liena verbalnih eksplikacija istine i znatnijih isticanja
srpske krivnje, u njima je vrlo jak motiv hrvatske pasivne rtve. Zbog toga je rije o filmovima u kojima
je, unato doista sloenim psiholokim karakterizacijama i slojevitim odnosima izmeu likova, propa-
gandnost i dalje osjetno prisutna.
Dvije psiholoke drame koje su ostvarile izrazit odmak od propagandnosti su Svaki put kad se
rastajemo (1994.) Lukasa Nole i Vidimo se (1995.) Ivana Salaja. Kao i svi filmovi o Domovinskome ratu
1990-ih, i ova ostvarenja posjeduju scene u kojima se istie istina. U prvome filmu to je retrospekcija u
kojoj se glavni lik prisjea traume silovanja i ubojstva svoje supruge od strane srpskih vojnika. U dru-
gome filmu nema slinih scena, ali ih nadomjeta (umjerenija) verbalna eksplikacija Istine. Meutim,
oba filma usmjerena su na psiholoka stanja likova toliko da bismo ih, unato postojanju razvijene prie,
mogli usporediti s tzv. filmovima stanja42. Svaki put kad se rastajemo film je o emotivnim reakcijama
likova, ponajprije oca i njegovoj kerki, pri emu je prisutno slojevito predoavanje emocionalnih reak-
cija od tuge i straha do nade i sree. Vidimo se pripovijeda o susretu grupe prijatelja nakon ratne pogibije
jednoga od njih. Prva polovica filma prikaz je njihovih psiholokih i emocionalnih stanja, uzrokovanih
manje vanjskim utjecajem, a vie njihovim karakterima. Drugi dio filma, iako prividno usmjeren na
vanjsku akciju, zapravo je kulminacija njihovih osobnih dvojbi i frustracija. Oba filma uz pomo no-
nih eksterijera i sumranih interijera razvijaju turobnu atmosferu, koja slui predoavanju psihikih
stanja likova. Zakljuno, premda u oba filma postoje propagandni elementi, snana usmjerenost na
likove i njihova psihiko-emocionalna stanja te opa turobna atmosfera filma razvijaju izraziti odmak od
propagande.
Ova dva filma svojim su vizualnim stilizacijama i slabljenjem radnje radi opisa stanja oznaili odre-
eni odmak od klasino-fabularnoga stila. Meutim, u hrvatskoj kinematografiji 1990-ih bilo je filmova
o Domovinskom ratu koji su odmak od klasino-fabularnoga stila radikalizirali do te mjere da bi ih
mogli nazvati modernistikim filmovima. Spomenuli smo film Anele moj dragi kao odmak u tome
41
Gili kae da je obino rije o spoju drame i ratnog filma, ili o drami proetoj ratnim motivima (Gili, N. Promjene u pri-
kazu rata u novijem hrvatskom igranom filmu stil, umjetnost, ideologija. U: Facing the Present: Transition in Post-Yugoslavia.
Zagreb : Leykam International, 2010., Str. 18)
42
Stilska struja u narativnom filmu, film u kojem se ponajprije ocrtava openito duevno, preteito u po neem krizno, stanje
likova, odn. stanovito obiljeeno stanje duha u nekoj drutv. skupini. Tipino, to su filmovi oslabljene prie... (Turkovi, H.
Film stanja. U: Filmski leksikon. Kragi, B., Gili, N. (ur.). Zagreb : Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 2003., Str. 178.)
smjeru, ali i istaknuli da je on istovremeno donio tek minimalan odmak od propagandnosti. Vei odmak
u oba smjera donijeli su filmovi eljka Seneia Zavaravanje (1998.) o liku vozaa koji se prisjea svojih
ratnih doivljaja i Dubrovaki suton (1999.) o ivotu u Dubrovniku za ratne opsade. Ti filmovi naglae-
nije modernistike strukture trude se verbalno iznoenje Istine suptilno uvesti u film kroz egzistencijali-
stike i poetske dijaloge, ali slikovno iznoenje Istine snano je prisutno u obliku naturalistikih prizora
srpskih zloina.
Za razliku od ovih dvaju filmova, Nebo sateliti (2000.) Lukasa Nole (Fotografija 4.) je film koji se kori-
sti modernistikim izlagakim strategijama, ne kako bi ublaio, nego kako bi se izravno suprotstavio
propagandnosti. Film je izrazito fragmentaran, a njegova vizualna stilizacija snano udaljuje film od
realizma. Radnja se takoer udaljuje od stvarnosti jer je njezin glavni lik alegorija Isusa Krista koji tumara
linijom fronte. Tim modernistikim alegorijskim pristupom motiv Domovinskoga rata uzdiu se s dru-
tvene, politike ili lokalno moralne razine na razinu kozmopolitske prie o dobru i zlu. Meutim, ak ni
ovaj film nije lien potrebe za izricanjem Istine, pa u drugoj polovici filma svjedoimo ishodu bitke, bez
prikaza same bitke, koja zavrava porazom hrvatske vojske, strijeljanjem civila i razuzdanim pijaneva-
njem srpskih vojnika.
Filmovi Kako je poeo rat na mom otoku, Svaki put kad se rastajemo, Vidimo se i Nebo sateliti hrvatski
su filmovi o Domovinskom ratu 1990-ih koji su postigli najizrazitiji odmak od dominirajue propa-
gandnosti.43 U 21. stoljeu broj takvih filmova se poveao, iako je linija propagandnosti i dalje bila vrlo
iva. Takoer, dok 1990-ih nijedan film nije progovorio o hrvatskim ratnim zloinima i time izvrio
potpuno obrtanje propagandnih strategija44, u 21. stoljeu filmovi Svjedoci (2003.) Vinka Breana i Crnci
(2009.) Gorana Devia i Zvonimira Juria, koristei se izrazito modernistikom strukturom, jasno su
progovorili o hrvatskim ratnim zloinima nad srpskim vojnicima i civilima, a blaa sugeriranja hrvatskih
ratnih grijeha bilo je i u filmovima Dva igraa s klupe (2005.) Dejana orka i Korak po korak (2011.)
Biljane aki-Veseli.
Takvom razvoju dogaaja u hrvatskome filmu zasigurno je, osim injenice da je rat ve odavno zavr-
io pa je oslabio moralni imperativ za izricanjem Istine i prikazom hrvatske pasivne rtve, pomogla
injenica da se u hrvatskoj kinematografiji osjetno promijenio sustav financiranja. Nakon labavljenja
dravne kontrole nad kinematografijom 2000. godine ukidanjem dunosti povjerenika za film, 2008.
godine ustanovljen je Hrvatski audiovizualni centar, autonomna institucija u kojoj na temelju Zakona o
audiovizualnim djelatnostima, donesena 2007. godine, predstavnici struke reguliraju audiovizualnu dje-
43
Redatelji ovih filmova, Lukas Nola, Ivan Salaj i Vinko Brean, pripadaju generaciji tzv. mladoga hrvatskog filma ili novoga
hrvatskog filma. Dokaz tvrdnjama filmologa i filmskih kritiara da su mladi hrvatski filmai donijeli svjeu krv hrvatskoj
kinematografiji (krabalo, I. Mladi hrvatski film. Hrvatski filmski ljetopis, mjesto : izdava, godina. Str. 2127.; Turkovi, H.,
Majcen V. Hrvatska kinematografija : povijesne znaajke, suvremeno stanje, filmografija (1991-2002), mjesto : izdava, godina.
Str. 42-43.). moemo vidjeti i u injenici da upravo njima zahvaljujemo postojanje tih etiriju filmova.
44
Donekle se tomu pribliio tek film Garcia (1999.) Dejana orka, koji je vrlo izravno progovorio o hrvatskome ratnom pro-
fiterstvu, i to u visokim politikim krugovima.
latnost umjesto predstavnika dravnih institucija.45 Iako drava i dalje velikim djelom sudjeluje u finan-
ciranju filmova, tim inom u Hrvatskoj je konano dolo do osjetnija oslobaanja kinematografije od
dravne kontrole.
Zakljuak
Statistiki gledano, u korpusu hrvatskih dugometranih igranih filmova o Domovinskome ratu 1990-ih
omjer propagandistikih filmova i filmova s odmakom od propagandnosti skoro je podjednak. Naprav-
ljeno je pet izrazitih propagandistikih filmova i etiri filma sa snanim odmakom od propagande. Naj-
vie filmova negdje je u sredini izmeu propagande i odmaka osam filmova s blagim odmakom od
propagande i dva filma koja osciliraju izmeu blaga i snana odmaka. Unato estomu dojmu o domina-
ciji propagande u hrvatskome filmu 1990-ih, injenica je da je napravljeno samo pet izrazito propagan-
distikih naslova. S druge strane, u 1990-ima nije napravljen nijedan film o hrvatskim ratnim zloinima.
Takoer, u svakome filmu o Domovinskome ratu prisutan je barem minimum propagandnosti. Ta inje-
nica upuuje na zakljuak da propagandne namjere tih filmova nisu samo rezultat ideolokoga utjecaja
drave kroz snanu dravnu kontrolu hrvatske kinematografije 1990-ih, nego i samostalne odluke film-
skih autora, koji su oito osjetili moralni imperativ izricanja Istine o Domovinskome ratu. Propagan-
dne namjere u filmovima izvravale su se uz pomo sljedeih propagandnih strategija: verbalno eksplici-
ranje Istine, slikovni prikaz srpskih zloina, crno-bijela karakterizacija likova Srba i Hrvata te motiv
hrvatske pasivne rtve. Odmak od propagandnosti najee se postizao koncentriranjem na psiholoko
profiliranje likova i njihovih odnosa, odnosno, priklanjanjem najtipinijemu anru hrvatskog filma
psiholokoj drami. Odmak se postizao i kroz uporabu narativnih anrovskih strategija sljedeih populi-
stikih anrova: komedije, kriminalistikoga trilera, akcijskoga ratnog filma i djejega filma. Takoer,
neki filmovi odmak su traili u priklanjanju modernistikim izlagakim strategijama za razliku od kla-
sino-fabularnoga stila, kojim su se redovito koristili propagandistiki filmovi i veina filmova odmaka.
Filmovi blaa odmaka koristili su se strategijama populistikoga anra, psihologizacije ili modernizma
da ublae svoje propagandne namjere, a filmovi izrazita odmaka koristili su tim istim strategijama da se
izravno suprotstave propagandi i u nekim sluajevima ju dekonstruiraju. Ti filmovi koristili su se popu-
listikom komikom za destrukciju propagande, psihologizaciju su doveli do razine filma stanja, koja se
opire bilo kakvoj propagandnosti ili modernistikim postupcima, a film su uzdigli na razinu kozmopo-
litske etike poruke, izrazito udaljene od propagandnosti.
45
Osnivanje centra. URL: http://www.havc.hr/o-nama/havc/osnivanje-centra. (7. 6. 2016.).
Fotografija 1. Bogorodica (1999.) Fotografija 2. Vrijeme za (1993.)

Nevena Hitreca Oje Kodar
Fotografija 3. Kako je poeo rat na mom otoku (1996.) Fotografija 4. Nebo sateliti (2000.)
Vinka Breana Lukasa Nole
FILMOGRAFIJA HRVATSKIH DUGOMETRANIH IGRANIH FILMOVA

O DOMOVINSKOME RATU 1990-ih46
Vrijeme za; 1993.; pr. Jadran film, RAI Tre Rim, Ellepi film Rim; sc., r. Oja Kodar; k. Gary Graver;
ul. Nada Gaei-Livakovi, Zvonimir Novosel, Jasna Pali, Ivan Brki, Duko Valenti; 35 mm;
boja; 99 min. IZRAZITA PROPAGANDNOST
Cijena ivota; 1994.; pr. Jadran film, Graphis; sc. Fabijan ovagovi, Bogdan ii; r. Bogdan ii;
k. Goran Trbuljak; ul. Slavko Juraga, Barbara Vickovi, Ico Tomljenovi, Goran Grgi, Ivan Brki;
35 mm; boja; 103 min. IZRAZITA PROPAGANDNOST
Svaki put kad se rastajemo; 1994.; pr. Hrvatska radio-televizija; sc., r. Lukas Nola; k. Tomislav Pin-
ter; ul. Filip Nola, Iva ivkovi, Ksenija Paji-Vukov, Nina Violi, Nadeda Perii-Nola; 16 mm;
boja; 70 min. IZRAZITI ODMAK
Vukovar se vraa kui; 1994.; pr. Jadran film, Hrvatska radio-televizija; sc. Pavao Pavlii; r. Branko
Schmidt; k. Goran Trbuljak; ul. Goran Navojec, Sanja Marin, Sran Ivanievi, Fabijan ovagovi,
Ivo Gregurevi; 35 mm; boja; 99 min. BLAGI/IZRAZITI ODMAK
Anele moj dragi; 1995; pr. Korugva, Hrvatska radio-televizija; sc. Tomislav Radi; r. Tomislav
Radi; k. Tomislav Pinter; ul. Dubravka Ostoji, Matko Ragu, Ivo Gregurevi, Silvia Fink, Sun-
ana Zelenika; 35 mm; boja; 106 min. IZRAZITA PROPAGANDNOST
Isprani; 1995.; pr. Jadran film, Hrvatska radio-televizija; sc., r. Zrinko Ogresta; k. Davorin Gecl; ul.
Katarina Bistrovi-Darva, Filip ovagovi, Josip Kuan, Mustafa Nadarevi, Boidarka Frajt; 35
mm; boja; 92 min. RAT U POZADINI
Putovanje tamnom polutkom; 1995.; pr. Hrvatska radio-televizija, Jadran film; sc. Davor mega,
Pavao Pavlii; r. Davor mega, k. Slobodan Trnini; ul. Goran Navojec, Edita Maji, Vedran
Luli, arko Savi, Hrvoje Klobuar; 35 mm; boja; 129 min. BLAGI/IZRAZITI ODMAK
Vidimo se; 1995; pr. Jadran film, Hrvatska radio-televizija, Akademija dramskih umjetnosti; sc., r.
Ivan Salaj; k. Vanja ernjul; ul. Nenad Cvetko, Goran Vinji, Mislav Vilii, Rene Bitorajac,
Nadeda Nola Perii; 35 mm; boja; 70 min. IZRAZITI ODMAK
46
U filmografiju su upisani hrvatski dugometrani filmovi 1990-ih koji se znatnije bave Domovinskim ratom i njegovim direk-
tnim posljedicama (izbjeglice, ratni zloinci, ratni veterani, ratni profiteri itd.). Ukljueni su i filmovi prikazani 2000. godine,
s obzirom na to da su zamiljeni i pripremani tijekom 1990-ih. U filmografiju nisu ukljueni filmovi koji se svojim trajanjem
(od 55 do 62 minute) nalaze na granici srednjemetranoga filma (od 30 do 60 minuta) i dugometranoga filma. Uz svaki film
naznaen je stupanj njegova propagandnoga odnosa prema Domovinskome ratu ili je istaknuto da je Domovinski rat samo
pozadina njegove radnje. Prilikom izrade filmografije konzultirali smo knjigu Hrvatska kinematografija: povijesne znaajke,
suvremeno stanje, filmografija (19912002), mrenu stranicu Pulskoga filmskog festivala, mrenu stranicu Hrvatskoga audi-
ovizualnog centra i bazu podataka Hrvatskoga filmskog arhiva.
Kako je poeo rat na mom otoku; 1996.; pr. Hrvatska radio-televizija; sc. Ivo Brean, Vinko Brean;
r. Vinko Brean; k. ivko Zalar, ul. Vlatko Duli, Ljubomir Kereke, Ivan Brki, Predrag Vuovi
Preo, Boidar Orekovi; 35 mm; boja; 97 min. IZRAZITI ODMAK
Prepoznavanje; 1996.; pr. Hrvatska radio-televizija; sc. Maja Gluevi; r. Snjeana Tribuson; k.
Goran Meava; ul. Nataa Dori, Zoran ubrilo, Goran Vinji, Milan trlji, Ivo Gregurevi; 35
mm; boja; 87 min. BLAGI ODMAK
Boi u Beu; 1997.; pr. Inter film, Hrvatska radio-televizija; sc., r. Branko Schmidt; k. Vjekoslav
Vrdoljak; ul. Filip ovagovi, Bojana Gregori, Ljubomir Kapor, Vjera agar Nardelli, Marija
Kohn; 35 mm; boja; 97 min. IZRAZITA PROPAGANDNOST
Trea ena; 1997.; pr. Glumaka druina Histrion; Hrvatska radio-televizija; sc. Pavao Pavlii,
Zoran Tadi; r. Zoran Tadi; k. Goran Trbuljak; ul. Ena Begovi, Vedran Mlikota, Filip ovagovi,
Alma Prica, Vlatko Duli; 35 mm; c/b; 103 min. RAT U POZADINI
Kad mrtvi zapjevaju; 1998.; pr. Jadran film, Hrvatska radio-televizija; sc. Mate Matii, Krsto
Papi; r. Krsto Papi; k. Vjekoslav Vrdoljak; ul. Ivo Gregurevi, Ivica Vidovi, Barbara Rocco, Ivica
Zadro, Ljubo Kapor; 35 mm; boja; 102 min. BLAGI ODMAK
Kanjon opasnih igara; 1998.; pr. Hrvatska radio-televizija; Zagreb film; sc. Vladimir Tadej, Hrvoje
Hitrec; r. Vladimir Tadej; k. ime Strikoman; ul. Stjepan Martinevi Miki, Damir Poljiak,
Goran Tadej, Boris Dvornik, Josip Genda; 35 mm; boja; 94 min. BLAGI ODMAK
U okruenju; 1998.; pr. Sabljak production; sc., r. Stjepan Sabljak; k. Slavko Buani-Blacky, Oto
Toman; ul. Radovan Augustinovi, Miljenko Brekalo, Vlatko Gomeri, Stipo Koutni, Ivica Mar-
kanjevi; S/VHS; boja; 66 min. BLAGI ODMAK
Zavaravanje; 1998.; pr. Patria film, Hrvatska radio-televizija; sc., r. eljko Senei, k. Enes Midi;
ul. Boidar Orekovi, Sandra Lonari, Filip ovagovi, Suzana Nikoli, Barbara Vickovi; 35
mm; boja; 75 min. BLAGI ODMAK
Bogorodica; 1999.; pr. Maxima film, Hrvatska radio-televizija; sc. Hrvoje Hitrec; r. Neven Hitrec;
k. Stanko Herceg; ul. Ljubomir Kereke, Lucija erbedija, Ivo Gregurevi, Goran Navojec, Josip
Genda; 35 mm; boja; 85 min. IZRAZITA PROPAGANDNOST
Crvena praina; 1999.; pr. Inter film, Hrvatska radio-televizija; sc. Goran Tribuson, Zrinko Ogre-
sta; r. Zrinko Ogresta; k. Davorin Gecl; ul. Josip Kuan, Marko Matanovi, Ivo Gregurevi, Slaven
Knezovi, Mirta Taka; 35 mm; boja; 105 min. RAT U POZADINI
Dubrovaki suton; 1999.; pr. Patria film, Bridie Films, Hrvatska radio-televizija, INA; sc. Tomislav
Sabljak, eljko Senei; r. eljko Senei; k. Slobodan Trnini; ul. Michaela Kezele, Slavko Juraga,
Jasna Ani, Izmira Brautovi, Boidar Orekovi; 35 mm; boja; 97 min. BLAGI ODMAK
Garcia; 1999.; pr. Ban film, Hrvatska radio-televizija; sc., r. Dejan orak; k. Vjekoslav Vrdoljak; ul.
Dubravko imek, Ksenija Paji, Vanja Drach, Zoja Odak, Kruno ari; 35 mm; boja; 100 min.
RAT U POZADINI
U okruenju II; 1999.; pr., sc., r. Stjepan Sabljak; k. Slavko Buani-Blacky, Oto Toman; ul. Ivica
Markanjevi, Mario Pato, Josip Markanjevi, Radovan Augustinovi, Hrvoje Terzi; DV; boja;
106 min. BLAGI ODMAK
Nebo sateliti; 2000.; pr. Inter film, Ban film, Hrvatska radio-televizija; sc., r. Lukas Nola; k. Darko
uvak; ul. Filip Nola, Filip ovagovi, Barbara Nola, Rene Bitorajac, Leon Luev; 35 mm; boja; 83
min. IZRAZITI ODMAK
Srce nije u modi; 2000.; pr. Inter film, Hrvatska radio-televizija; sc. Goran Tribuson; r. Branko
Schmidt; k. Vjekoslav Vrdoljak; ul. Graham Rock, Nataa Lueti, Ivo Gregurevi, Franjo Dijak,
Draen Khn; 35 mm; boja; 87 min. BLAGI ODMAK
Literatura
1. Gili, N. Promjene u prikazu rata u novijem hrvatskom igranom filmu stil, umjetnost, ideologija.
U: Facing the Present: Transition in Post-Yugoslavia. Hansen-Kokoru, R. (ur.). Hamburg : Verlag
Dr. Kova, 2014.
2. Gili, N. Uvod u povijest hrvatskog igranog filma. Zagreb : Leykam International, 2011.
3. Goulding, D. J. Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945.2001. Zagreb : V. B. Z., 2004.
4. Katalog hrvatskih filmova. U: Hrvatski audiovizualni centar. URL: http://www.havc.hr/hrvatski-
film/katalog-hrvatskih-filmova. (11. 7. 2016.).
5. Krelja, P. Kao na filmu : Ogledi 19652008. Zagreb : Hrvatski filmski savez, 2009.
6. Kukuljica, M. Kulturna politika i film u Republici Hrvatskoj. Hrvatski filmski ljetopis (Zagreb). 3,
12(1997).
7. Kurelec, T. Institutions, Infrastructure, Industry : Croatian Film or a Battle for Survival. U: In
Contrast : Croatian Film Today. Vidan, A., Crnkovi, G. P. (ur.). Zagreb : Hrvatski filmski savez,
2012. Str. 4148.
8. Levi, P. Raspad Jugoslavije na filmu. Beograd : Bilbioteka XX vek, 2007.
9. Lui, K. Figure ideolokog vika u tranzicijskom hrvatskom igranom filmu. U: Facing the Present :
Transition in Post-Yugoslavia. Hansen-Kokoru, R. (ur.). Hamburg : Verlag Dr. Kova, 2014. Str?
10. Najbolji hrvatski glumci i glumice svih vremena (anketa). Hollywood (Zagreb). 11, 120(2005), str?
11. Osnivanje centra. URL: http://www.havc.hr/o-nama/havc/osnivanje-centra. (7. 6. 2016.).
12. Pavii, J. Postjugoslavenski film : Stil i ideologija. Zagreb : Hrvatski filmski savez, 2011.
13. Pavii, J. Trendovi hrvatskog filma. Hrvatski filmski ljetopis (Zagreb). 3, 11(1997).
14. Radi, D. Jadran film je filmski HNK (Razgovor: Ante Peterli, filmolog). Vijenac (Zagreb). 8,160
(2000). URL:http://www.matica.hr/vijenac/160/Jadran%20film%20je%20filmski%20HNK/. datum.
15. Sudovi, Z. Kinematografija. U: Filmska enciklopedija 1 : AK. Peterli, A. (ur.). Zagreb : Jugosla-
venski leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1986.
16. karica, M. Propaganda kroz europsku povijest. Zagreb, Sarajevo : Synopsis, 2012.
17. krabalo, I. Izmeu publike i drave : Povijest hrvatske kinematografije 18961980. Zagreb : Zna-
nje, 1984.
18. krabalo, I. Mladi hrvatski film. Hrvatski filmski ljetopis (Zagreb). 5, 17(1999), str?
19. krabalo, I. 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.1997. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 1998.
20. oi, A. Film i rat u Hrvatskoj refleksija jugoslavenskih ratova u hrvatskom igranom filmu.
Zapis (Zagreb). 6465(2008/2009), str?
21. Turkovi, H. Film stanja. U: Filmski leksikon. Kragi B., Gili, N. (ur.). Zagreb : Leksikografski
zavod Miroslav Krlea, 2003. Str?
22. Turkovi, H., Majcen V. Hrvatska kinematografija : povijesne znaajke, suvremeno stanje, filmogra-
fija (19912002). Zagreb : Hrvatski filmski savez, 2003.
23. Turkovi, H. Nacrt filmske genologije. Zagreb : Matica hrvatska, 2010.
24. Turkovi, H. Narativni stilovi. U: Filmska enciklopedija 2 : L. Peterli, A. (ur.). Zagreb : Jugosla-
venski leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1990. Str?
25. Turkovi, H. Propagandni film. U: Filmska enciklopedija 2 : L. Peterli, A. (ur.). Zagreb : Jugo-
slavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1990. Str?
26. Mrene stranice prethodnih festivala. U: Pulski filmski festival. URL: http://arhiv.pulafilmfestival.
hr/ea/61-film-festival-in-pula/prethodni-festivali/index.html. (11. 7. 2016.).
Summary
Propaganda and a shift away from propaganda

in Croatian feature films on the Homeland war in the 1990s
The first part of the paper describes the conditions of subsidizing of the Croatian film throughout its
history, concluding that the Croatian cinematography of the 1990s was under a strong state control. What
follows is an analysis of feature films on the Homeland war from 1990s taking into account different levels
of propaganda characterizing them. Statistically speaking, the proportion of pure propaganda films (5) and
of those with a significant shift away from propaganda (4) is almost the same. The prevailing number of films
is those with a mild shift away from propaganda (10). Despite a frequent perception of the domination of
propaganda in the Croatian films from the 1990s, the fact is that there are only five distinct propaganda
titles. On the other hand, no films on war crimes committed by Croats were made in the 1990s. Further-
more, every film on the Homeland war contains at least a minimum level of propaganda. This fact leads to
a conclusion that propaganda intentions of those films were not only a result of the state influence over
Croatian cinema, but also of autonomous decisions of film authors, who obviously felt the moral impera-
tive of proclaiming the Truth on the Homeland war. Propaganda intentions in films were carried out with
the use of the following propaganda strategies: verbal proclamation of the Truth, graphic presentation of the
crimes committed by Serbs, black and white characterization of the Serbian and Croatian film characters
and a motive of the Croatian passive victim. A shift away from propaganda was carried out through the
focus on characters and their relationships, that is, by way of the most typical genre of the Croatian film
psychological drama. A shift away was also implemented through the use of narrative genre strategies of the
following populist genres: comedies, crime-thrillers, action war films and films for children. Additionally,
some films used modernist stylistic strategies as a shift away from propaganda. Films using a milder shift
away used strategies of psychologization, populist genre or modernism to downplay their propaganda inten-
tions, and films with a significant shift away used the same strategies to directly oppose the propaganda and
in some cases to deconstruct it.
Keywords: Croatian feature film, film subsidies, Homeland war, propaganda film, passive hero, comedy,
war film, psychological drama, modernist film
Katarina Barba
Edita Modlic
Hrvatska radiotelevizija
Oteto zaboravu Domovinski rat

u arhivima Hrvatske radiotelevizije
Prikaz UDK 930.253:654.19(497.5)19
930.253:791.43-24(497.5)1991/1995
U radu su prezentirani arhivi Hrvatske radiotelevizije, njihov ustroj i nastajanje, njihova raznolikost i
bogatstvo. Arhivsko je gradivo kulturna i povijesna vrijednost. Arhivske snimke dogaaja biljeke su pro-
tekloga vremena, a autorska su djela umjetnika ostavtina. Godine 2012. audiovizualno, fono i notno
gradivo HRT-a, nastalo u razdoblju do 2011. Godine, proglaeno je kulturnim dobrom. U obilju toga gra-
diva nalaze se posebno vane snimke iz Domovinskoga rata. Djeli toga blaga prikazan je kratkom slikom
dogaaja iz Domovinskoga rata s podruja Plitvica i Gospia.
Kljune rijei: Hrvatska radio-televizija, arhivi, ustroj, arhivsko gradivo, kulturno dobro, Domovinski rat
Uvod: Arhivi i programsko gradivo Hrvatske radio-televizije

Arhivi Hrvatske radiotelevizije (HRT) imaju dvojaku funkciju oitu ve u samome njihovu nazivu
gradivo koje uvamo, neprekidno i rabimo u stvaranju novoga radijskog i televizijskog programa, bilo
kao cjelovito ponovno emitiranje ili kao materijal za stvaranje novih emisija. Dakle, u tehnolokoj kon-
cepciji, Arhiv HRT-a povezuje program i produkciju.
TV arhiv je specijalizirani kulturni entitet unutar javnoga informativnog servisa. Stoga je HRT-u, kao
medijskoj kui, arhivsko gradivo od iznimne vanosti, ne samo kao radni materijal, nego i kao povijesna
i kulturna vrijednost. Godine 2012. ta je vrijednost konano i javno prepoznata, pa je audiovizualno,
fono i notno gradivo nastalo do 2011. godine proglaeno kulturnim dobrom.
1. Ustroj i nastajanje arhiva HRT-a

RJ Arhivi i programsko gradivo sastoje se od odjela: Audiovizualno gradivo, Fono gradivo, Notno,
foto, multimedijalno i drugo gradivo te Centralni informacijski odsjek. Iako su odjeli strukturno razdvo-
jeni, nastajali u razliitim razdobljima i razvijali se nejednakom brzinom, suradnja izmeu njih stalna je
i kvalitetna.
260 K. Barba, E. Modlic, Oteto zaboravu Domovinski rat u arhivima Hrvatske radiotelevizije
1.1. Audiovizualno gradivo

Povijest AV arhiva
Obrada, pohranjivanje i arhiviranje audiovizualnoga (AV) materijala nisu od poetaka televizije (tada
Radio-televizije Zagreb) bili organizirani kao zaseban posao. Do 1963. pristigli su se AV sadraji na filmu
kao mediju pohranjivali u redakcijama, a nerijetko i kod autora novinara. Najprije su se poeli uvati
tadanji urnali, vijesti, a zatim i filmovi djejega programa, drame i glasoviti TV magazini Antona Martija.
Promjene u pristupu vidljive su od 1963. kada u okviru Centra za dokumentaciju Radio-televizije
Zagreb poinje djelovati Filmska dokumentacija. Od 1968. do 1972. obavljena je inventura postojeih
AV materijala te su utvreni principi katalogizacije, pohrane i arhiviranja, a Filmska dokumentacija
postaje TV dokumentacija. Pohrana je AV gradiva disperzirana kao i cijela tadanja Televizija Zagreb, a
ujedinjena je 1976. useljenjem u prostorije Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Izgradnjom novoga
doma HRT-a i useljenjem 1991., TV arhiv dobiva namjenski projektiran prostor.
Ciljevi AV arhiva
Osnovni su ciljevi AV arhiva , prije svega, sauvati i katalogizirati sadraje nastale radom televizije.
Budui da su u AV arhivu pohranjeni AV materijali od nastanka Televizije Zagreb do danas, bez obzira na
politike i drutvene promjene kroz koje je HRT prolazio, moe se rei da smo ostvarili svoj osnovni cilj.
Zahvaljujui dugogodinjemu radu na katalogizaciji, sadraji su pristupani korisnicima usluga.
Katalogizacija je pojednostavljena, a sam proces ubrzan informatizacijom. Kartice su naputene potkraj
1980-ih, a njihov je sadraj unesen u tadanji informacijski sustav STATUS te 2003. godine migriran u
sustav Meridio.
Mediji
Nakon filma uvodi se dvoinna magnetoskopska vrpca (AVR), zatim VPR (jednoinna vrpca),
U-matic (prvi format s videovrpcom u kaseti) te betacam formati kasete s vrpcom od pola ina (Beta-
cam SP, Digital Betacam, SX Betacam i IMX Betacam). AVR, VPR i U-matic su tehnologije koje su vre-
menom naputene, ali su na njima pohranjeni vrijedni AV sadraji. Postupkom migracije, presnimava-
njem na suvremene medije, spaavamo gradivo od propadanja i inimo ga dostupnim u proizvodnji i
emitiranju. Postupak je dugotrajan i skup. Prelaskom na digitalnu proizvodnju i emitiranje neminovno
nas eka stvaranje digitalnoga arhiva potpuna digitalizacija cjelokupnoga gradiva. Najugroenije se
gradivo nalazi na magnetnim medijima koji imaju relativno kratak vijek trajanja, dok je film, mada naj-
stariji medij pohrane, najmanje fiziki ugroen.
Koliina je AV medija pohranjena u AV arhivu golema:
film 37 000 sati
AVR 7000 sati
K. Barba, E. Modlic, Oteto zaboravu Domovinski rat u arhivima Hrvatske radiotelevizije 261
VPR 11 000 sati

U-matic 4000 sati
betacam analogni 220 000 sati
betacam digitalni 170 000 sati.
Mediji su pohranjeni u moderno opremljenom, klimatiziranom spremitu, veliine 3000m2. Posebno
vrijedni i osjetljivi filmovi nalaze se u takozvanom friideru, a povijesno najvrjedniji AV sadraji na
betacam formatu uvaju se u sefu. Spremini je prostor gotovo u cijelosti popunjen. U svrhu racionaliza-
cije i maksimalne iskoritenosti arhivskoga prostora, nekoliko posljednjih godina ugraeni su najsuvre-
meniji vertikalno-horizontalni ureaji za pohranu medija, tzv. Shuttleovi (za ilustraciju: regali za koliinu
cca 7000 kaseta zauzmu 160 m2, a Shuttleovi samo 50 m2!). Za racionalizaciju i osuvremenjivanje prostora
nuno je ulagati novana sredstava, koja su dobra investicija (dobro organiziran TV arhiv moe dati i vie
od 20 % programa kroz reprize emisija i serijala, kao i koritenjem njihovim segmentima prilikom stva-
ranja novoga programa) jer se tako moe utedjeti velik novac za novu produkciju. Vano je napomenuti
da novi viak vrijednosti nastaje starenjem arhivskoga fonda: to stariji, to vrjedniji!
1.2. Fono gradivo

Osnovna je zadaa odjela koordinirano prikupljanje, snimanje i uvanje autentinosti te ponovno
koritenje audiobatine nastale i emitirane u radijskim programima, bez obzira na mjesto i vrijeme nji-
hova nastanka, neovisno o obliku i tvarnome nosau na kojemu su sauvani.
Osnovni su kriteriji za odabir i izluivanje fono grae: neponovljivost, vremenska i medijska tipinost.
O poetcima dokumentiranja na Radiju nema tonih podataka. Do 1959. godine govorno-glazbeni
sadraji dokumentiraju se zajedno, od 1964. govorni se sadraji dokumentiraju samostalno. Gramofon-
ske ploe i presnimke s njih na magnetofonske vrpce prvi su tragovi dokumentiranoga materijala. Spike-
rica Boena Begovi i njezin Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb, izreen 1926. godine zatitni je znak
Radio Zagreba, a danas HRT-a.
Arhivsko dokumentacijska sluba na HRT-u (tada RTV Zagreb) osnovana je 1963. godine. U okviru
slube nalazile su se biblioteka, dokumentacijska urnalistika, filmska dokumentacija, fono dokumenta-
cija (govorna, muzika) i arhiva (tekstova). Desetak godina kasnije dokumentacijska sluba razluuje se
na videoteku (TV), dokumentaciju RTZ-a (biblioteka i novinska dokumentacija), fonoteku i dokumen-
taciju radija.
Na Hrvatskomu radiju 1. 4. 1991. dolazi do velike reorganizacije. Formiran je Fono odjel, koji se
sastoji od triju odsjeka (glazbene i govorne dokumentacije te fonoteke). Uvoenjem informatizacije u
sam proces rada, neto kasnije ukljuen je i etvrti odsjek informacijski. Iz ubieve i Juriieve ulice
HR se 1994. preselio u Novi dom HRT-a. Gradivo je pohranjeno u dvjema osnovnim cjelinama: konven-
cionalno i nekonvencionalno gradivo. Godine 2006. zapoet je projekt digitalizacije kako bi se zatitili
izvornici, a fono gradivo uinilo dostupnijim svim korisnicima. Kriteriji su odabira za digitalizaciju vri-
jednost i ugroenost gradiva te programski prioriteti.
Mediji
Radio se za arhiviranje sadraja kroz svoju povijest koristio analognim i digitalnim nosaima ana-
logni su gramofonske ploe i magnetofonske vrpce, a digitalni su DAT kasete, CD i HDD. Trenutne
koliine fono grae mogu se prikazati prema broju naslova (katalog MediArc). Govorna je dokumenta-
cija:
opa s 85 874 naslova (digitalizirano 40 928 naslova)
dramska s 16 902 naslova (digitalizirano 3748 naslova)
Glazbena dokumentacija dijeli se na zabavnu, narodnu i ozbiljnu. Od 42 227 dokumentarnih naslova
digitalizirano je 5873 naslova, dok je od 657 970 nabavljenih (kupljenih) naslova digitalizirano 240 938
naslova. Svaki tjedan arhiviramo oko 90 sati govornih i oko 40 sati glazbenih sadraja.
Za digitalizaciju fono gradiva koristi se programom NOA record (za vrpce) i NOA CD-lector (za CD),
koji su povezani sa sustavom NETIA (digitalno emitiranje).
1.3. Notno, foto, multimedijalno i drugo gradivo

Notni zapisi prikupljaju se od 1930. godine, od prvih oformljenih glazbenih ansambala, te se pohra-
njuju u konvencionalnome obliku (na papiru), kako se i izdaju korisnicima Arhiva izvoaima glazbe-
nih djela i koncertnim programima etiriju ansambala HRT-a. Struno su obraeni te klasificirani i
pretraivi u bazi glazbenih naslova Meridio, a spremini prostori sadravaju oko 20 000 arhivskih jedi-
nica hrvatskih i inozemnih skladatelja, izdavaa i sl. Cilj je organizacije prikupljenoga gradiva usklai-
vanje s RJ Arhivi i programsko gradivo HRT-a te predstavljanje vrijedne uvane batine iremu krugu
korisnika.
Fototeka je nastala 1975. godine u sklopu TV Dokumentacije. U Fototeci su pohranjeni negativi od
zaetaka radija i televizije kao popratno gradivo nastalo na snimanjima. Digitalizirana je priblino polo-
vica gradiva od oko 250 000 jedinica.
Biblioteka odabire, obrauje i daje na koritenje knjige koje prikuplja od 1964. godine te danas raspo-
lae s preko 35 000 naslova razliitih tema. Korisnici uvid u knjinu grau imaju preko E-knjinoga
fonda i Biltena knjiga.
Novinska dokumentacija selektira, obrauje i daje novinarima na koritenje lanke iz razliitih tisko-
vina, razvrstane po temama. Fundus sadrava oko 7 milijuna lanaka i podsjetnik je na zbivanja oko nas
u zadnjih etrdesetak i vie godina. Novinska dokumentacija sada radi u potpuno digitaliziranome okru-
enju.
1.4. Centralni informacijski odsjek (CIO)

CIO je najnoviji odsjek u arhivima HRT-a (osnovan poetkom 2014. godine), koji pretrauje arhivske
baze na zahtjev unutarnjih, ali i vanjskih korisnika.
2. Digitalizacija i pristup arhivskomu gradivu

Zbog zatite arhivskoga gradiva, potreba programa i mogunosti javnoga pristupa, digitalizacija je
postala jedan od stratekih projekata HRT-a. Koliina gradiva koje se mora digitalizirati varira od odjela
do odjela. U procesu smo formiranja interdisciplinarnoga tima koji e realizirati proces digitalizacije.
Nakon osiguranja financijskih izvora i uz primjenu najboljih iskustava referentnih javnih servisa, procje-
njujemo da se proces digitalizacije moe zavriti u roku od 7 do 10 godina. Dosadanje investicije bile su
uglavnom tehnike, s osnovnom svrhom zatite i ouvanja arhivskoga gradiva. Investicije u korist kori-
snika planirane su u sljedeim dvjema godinama, to je dobra vijest.
3. Domovinski rat u Arhivima HRT-a

Najvei dio arhivskoga gradiva Domovinskoga rata koje se uva u arhivima HRT-a stvarali su brojni
ratni snimatelji i novinari koji su izvjetavali s prve linije bojinice. Naalost, manji dio gradiva nije sau-
van jer je komunikacija na terenu bila oteana i nije bilo dovoljno nosaa za pohranu, pa su nove izvje-
taje presnimavali preko starijih. Graani su takoer pridonosili arhivu dajui svoje privatne amaterske
snimke, a ustupaju ih i danas. Stoga je kvaliteta takvih snimki vrlo neujednaena.
Na temu Domovinskoga rata arhivirali smo sve to se moglo arhivirati: izvjetaje ratnih izvjestitelja,
radni materijal (sirovine), snimke profesionalaca i amatera, Dnevnike i ostale informativne emisije iz
toga vremena, specijalne emisije, materijale iz svih TV centara diljem Hrvatske, agencijske materijale i
materijale drugih TV postaja. S obzirom na razliitost odjela arhiva HRT-a i gradivo sa sadrajima iz
Domovinskoga rata neravnomjerno je zastupljeno, na primjer, notni zapisi ne postoje, a i foto zapisa je
zanemarivo malo.
Posve je drukija situacija u odsjeku Novinske dokumentacije, koji posjeduje sve lanke iz dnevnih
tiskovina (Vjesnik, Veernji list, Slobodna Dalmacija) izdanih u tome razdoblju. Svi se lanci uvaju u
arhivskim kutijama, a snimljeni su i na mikrofilmove. Selektirani su i obraeni:
po gradovima
po osobama
po temama Zbor narodne garde
ratni zloin
bombardiranje
HV
specijalna policija
izbjeglice, prognanici

Neki lanci razvrstani su u vie tema; na primjer, bombardiranje Gospia razvrstano je pod temom
bombardiranje i pod temom gradovi. Stoga je nemogue tono utvrditi ukupan broj lanaka povezanih
s Domovinskim ratom.
Slian se problem javlja i u Fono arhivu; koliinu gradiva povezanoga s Domovinskim ratom nemo-
gue je tono utvrditi s obzirom na razliite vrste emisija od kratkih dnevnikih priloga do reportaa,
izjava, ciklusa, dokumentarnih emisija, pa ak i koncerata. Okvirno postoji minimalno 87 emisija (3221
minuta gradiva) bez dnevnikih priloga jer su obraene cjelovite emisije.
U Audiovizualnome odsjeku, pored fizikoga uvanja medija pohrane, obradom se stvaraju doku-
menti u arhivskoj bazi povezani s gradivom kako bi ono bilo dostupno korisnicima detaljna informa-
cija o gradivu i, prema potrebi, sam fiziki medij pohrane. U programu za opis gradiva upisuju se meta-
podatci emisije ili radnoga materijala: naslov, autori, drava, grad, osoba, datum emitiranja, broj medija,
pozicija na mediju te opis sadraja. Opis sadraja podrazumijeva opisivanje kadrova ili sekvencije i
tonova za koje smatramo da su vani, iznimno citiranje politiara ili uzvike na primjer, Oba su pala!.
Nakon opisa upisuju se kljune rijei i klasificira se dokument u bazu i poglavlje.
U postojeoj bazi AV arhiv/Domovinski rat postoji vrlo malen broj dokumenata zato to se doku-
menti nisu klasificirali u tu bazu, nego u bazu IP emisije, u kojoj postoje razna poglavlja: Specijalne
emisije, Dnevnik, Informativno-politiki program itd. Kod emisija i radnoga materijala iz poglavlja IP
emisije ne upisuju se metapodatci i kljune rijei, nego samo opis sadraja. Pojedino se gradivo opisivalo
opetovano kao finalni prilog unutar informativne emisije i kao radni medij, pa se u arhivskoj bazi ista
reportaa nalazi dvaput.
Iz toga proizlazi da je teko utvrditi koliinu gradiva iz Domovinskoga rata u Audiovizualnome
odsjeku u arhivskoj bazi.
U arhivsku bazu Spremite upisani su svi mediji po naslovu i datumu emitiranja, broju medija i pozi-
cija, na primjer, Gospi, rat 1992_03_15, a neki su upisani kao Gospi, grad i nema posebne naznake
da je to materijal iz Domovinskog rata, pa se pretraivanjem ne moe utvrditi koliina medija iz toga
razdoblja. Pregledom arhivske baze Domovinski rat utvreno je priblino 10 054 priloga i radnoga mate-
rijala emitiranih unutar informativnih emisija i oko 7713 emisija informativnoga programa u razdoblju
od 1. 1. 1991. do jeseni 1995. Ukupna je minutaa navedenoga broja emisija i priloga nepoznata iz jed-
nostavna razloga, to je svaki prilog razliita trajanja od 30 sekundi do 2 sata.
Pretraivai arhivske baze (Centralni informacijski odsjek) pretrauju najee prema sadraju doku-
menta, koji sortiraju s pomou upisanih metapodataka. Najee korisnicima arhiva trae radni materi-
jal i montirane kadrove operacije Oluja, snimku predsjednika Franje Tumana kako ljubi zastavu na
Kninskoj tvravi 6. 8. 1995., doek Vlaka slobode u Splitu, tonske izvjetaje Sinie Glavaevia, pad Vuko-
vara, napad na Dubrovnik, glazbeni spot Stazama garde (posljednji snimci Gordana Lederera), Krvavi
Uskrs na Plitvicama, raketiranje Zagreba, uzvik Oba su pala! te snimke hrvatskih branitelja na liniji
bojinice. Iz toga arhivskog gradiva nastale su tijekom poslijeratnih godina brojne emisije i serijali o
Domovinskom ratu.
Umjesto zakljuka
Vrijednost je arhivskoga gradiva nastala u Domovinskome ratu neprocjenjiva jer je HRT bio jedina
nacionalna televizija koja je dokumentirala dogaaje na ovim prostorima. Na alost, ve samim pori-
jeklom i nainom nastajanja, kvaliteta je tvarnoga medija vrlo razliita, a usto su snimke esto oteene
viekratnim koritenjem. Taj bi se problem trebao rjeavati to hitnijom digitalizacijom toga gradiva, po
mogunosti prema kvaliteti, odnosno trajnosti tvarnoga medija, jer u ovome sluaju ne moe se graa
rangirati prema starosti, a niti prema vrijednosti.
Budui da je sve gradivo Domovinskoga rata nastajalo u ekstremnim okolnostima, ne moe se izdvo-
jiti najvrjedniji materijal jer je svaka minuta toga gradiva naa povijest i svjedok nastajanja nae drave,
podsjetnik onima koji su ivjeli to doba te trajni spomen i najbolji udbenik povijesti novim generaci-
jama.
Summary
Abducted from Oblivion Croatian War of Independence

in the Archives of the Croatian Radiotelevision
This paper presents the Archives of the Croatian Radiotelevision, their structure and formation, diversity
and the richness. The archival material is of a cultural and historical value. The archival footage of bygone
events notes the past times and the authorship is artistic legacy. The audiovisual, phono and printed music
collections that have been created within the period up to the year 2011, in 2012 were recognized as a cul-
tural asset. Within the abundance of the respective collection, there are particularly important footage mate-
rials related to the Croatian War of Independence. A part of this treasure is presented by a short overview of
events dating from the Croatian War of Independence, originating fromthe Plitvice and Gospi areas.
Keywords: Croatian Radiotelevision, archives, organization, archival material, cultural heritage, Croa-
tian War of Independence
Sofija Klarin Zadravec
Tomica Vrbanc
Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
Od digitalizacije lanaka
i bibliografije Rat u Hrvatskoj do digitalne zbirke
Struni rad UDK 004:070(497.5)1991/1995
347.78:004
U radu se predstavljaju viegodinje aktivnosti Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu na izgradnji

digitalne zbirke lanaka koja se tematski odnosi na Domovinski rat. U sklopu izrade prve bibliografije la-
naka iz novina te provedbe prvoga projekta digitalizacije grae NSK, bibliografski su obraeni i digitalizi-
rani lanci iz dnevnog i tjednog domaeg i stranog tiska iz razdoblja 1991.-1992. Prema opisu projekta iz
1992. godine, cilj izrade specijalne bibliografije i digitalizacije lanaka bio je dokumentirati razaranje kul-
turne i prirodne batine, objekata prosvjete i znanosti, industrijskih, zdravstvenih i turistikih objekata te
telekomunikacija i prometnica. Bibliografija je objavljena u tri dijela pod naslovom Rat u Hrvatskoj, a
digitalizirani lanci pohranjeni na raunalnom posluitelju NSK. Premda vrijedan izvor podataka za istra-
ivae i iru javnost, zbog odredbi o zatiti autorskog prava, graa nije dostupna iroj javnosti. Prilikom
otvaranja Zbirke knjinine grae o Domovinskom ratu u studenom 2009. godine, izraena je galerija
digitalnih lanaka koja je dostupna iskljuivo u prostoru NSK na raunalu Zbirke. Usporedo je nastavljen
rad na izradi cjelovite digitalne hemeroteke koja bi bila dostupna iroj javnosti. U radu e se predstaviti
izazovi u rjeavanju autorskopravnih pitanja koja oteavaju dostupnost suvremenih izvora istraivaima u
digitalnom obliku te drugi izazovi izgradnje tematske digitalne zbirke lanaka.
Kljune rijei: Domovinski rat, novinski lanci, specijalna bibliografija, digitalizacija, autorskopravna
pitanja
Prvi projekt digitalizacije grae Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

Digitalizacija novinskih lanaka i izrada specijalne bibliografije Rat u Hrvatskoj koji su provedeni
1991. i 1992. godine u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu1, predstavljaju njezin prvi digitali-
zacijski projekt, a vjerojatno i jedan od prvih projekata digitalizacije kulturne batine u Republici Hrvat-
skoj. U vrijeme poetnih i najteih ratnih stradanja u Hrvatskoj 1991. godine, u NSK je primjenjena
suvremena tehnologija za, kako je tada nazvana, optiku pohranu tj. digitalizaciju lanaka2 iz dnevnog
1
Dalje u tekstu: NSK.
2
Rat u Hrvatskoj : bibliografija lanaka iz dnevnog i tjednog domaeg i stranog tiska / [urednik Dubravka Skender]. Zagreb
: Nacionalna i sveuilina biblioteka, 1992-1993. Sv. 1-3.
268 S. Klarin Zadravec, T. Vrbanc, Od digitalizacije lanaka i bibliografije Rat u Hrvatskoj do digitalne zbirke
i tjednog, domaeg i stranog tiska. Usporedo s digitalizacijom, kao sastavni dio projekta provedena je i
bibliografska obrada odabranih novinskih lanaka. Budui da opirnija tehnika dokumentacija o digi-
talizaciji lanaka nije dostupna, sadraj projekta e se posredno prikazati kroz opis sadraja i strukture
bibliografije koja, uz same digitalne preslike lanaka, predstavlja temeljni izvor podataka o ovom znaaj-
nom projektu.
U drugom dijelu rada opisane su kasnije i recentne aktivnosti NSK vezane uz nastojanja za usposta-
vom javno dostupne digitalne hemeroteke, u najveoj mjeri potaknute osnivanjem Zbirke knjinine
grae o Domovinskom ratu3 2008. godine. Zbirka je osnovana kao dio itaonica NSK s otvorenim pristu-
pom grai s ciljem to cjelovitijeg okupljanja grae koja Domovinski rat obrauje s gledita razliitih
znanstvenih disciplina: povijesti, politologije, vojnih znanosti, prava i drugih.4 U ostvarivanju tog cilja
zamiljeno je da Zbirka okuplja razliite vrste grae s obzirom na nain objavljivanja i formate, pa tako
veinom ukljuuje tiskane publikacije (knjige, tematske brojeve asopisa, sitni tisak), ali i elektroniku
grau (CD ROM, DVD). Digitalizirani novinski lanci koji su u vrijeme osnivanja Zbirke bili pohranjeni
na raunalnom posluitelju NSK, prepoznati su kao njezin vaan dio i kao temelj budue digitalne heme-
roteke.
Izrada bibliografije Rat u Hrvatskoj: bibliografija lanaka iz dnevnog i tjednog,

domaeg i stranog tiska
Bibliografiju Rat u Hrvatskoj : bibliografija lanaka iz dnevnog i tjednog, domaeg i stranog tiska, NSK
je izradila i objavila 1992. i 1993. u tri dijela iji zasebni naslovi tematski i kronoloki odreuju sadraj.
Cilj je bibliografije, kako u uvodu navodi urednica Dubravka Skender, da se na jednom mjestu prikupi
dokumentacija koja e suvremenicima i buduim naratajima omoguiti uvid u podatke o napadima,
strahotama i osmiljenom unitavanju Hrvatske.5 Ukupno je u sva tri dijela bibliografije obraeno 4157
lanaka koji se tematski odnose na razaranja kulturne i prirodne batine, obrazovnih i znanstvenih usta-
nova, zdravstvenih i industrijskih objekata, telekomunikacija, turistikih objekata, prometnica i energet-
skih objekata.6 Kao pomo u koritenju bibliografije, svaki svezak sadri kazala osobnih imena, naslova i
zemljopisnih naziva.
Prvi dio objavljen je 1992. s naslovom Razaranja 1991.7 i sadri 1432 lanka. U izradi prvog dijela
bibliografije koriteni su sljedei novinski naslovi: Danas, Dubrovaki vjesnik, Glas Koncila, Glas Slavo-
3
Dalje u tekstu: Zbirka.
4
Opirnije u radu: Vrbanc, T. Zbirka knjiga o Domovinskom ratu NSK-a. Glas@nsk.hr (Zagreb). 1,1-2(2010), str. 28-30.
5
: Nacionalna i sveuilina biblioteka, 1992. Sv. 1: Razaranja 1991. Str. III.
6
Prema podacima iz prvog dijela bibliografije, uz redakcijski odbor koji su u inili Sonja Avalon, Ivan Mihel, Dubravka Sken-
der i Ivana Tenera, u izradi i digitalizaciji lanaka sudjelovalo je jo osam djelatnika NSK.
7
: Nacionalna i sveuilina biblioteka, 1992. Sv. 1: Razaranja 1991.
S. Klarin Zadravec, T. Vrbanc, Od digitalizacije lanaka i bibliografije Rat u Hrvatskoj do digitalne zbirke 269
nije, Glasnik : hrvatski politiki tjednik, Globus, Nedjeljna

Dalmacija, Novi list, Slobodna Dalmacija, Slobodna Hrvat-
ska, ST : Slobodni tjednik, Veernji list i Vjesnik.8
Drugi dio objavljen je takoer 1992. godine pod naslo-
vom Razaranja i obnova 1992.9 te sadri 1432 lanka.
Okuplja lanke iz proirenog korpusa onodobnih i tekuih
serijskih publikacija: Danas, Dubrovaki vjesnik, Glas Sla-
vonije, Glasnik : hrvatski politiki tjednik, Globus, Karlo-
vaki tjednik, Narodni list, Nedjeljna Dalmacija, Novi list,
Novi Vjesnik, Sisaki tjednik, Slobodna Dalmacija, Slobodna
Hrvatska, ST : Slobodni tjednik, N : kolske novine, Veer-
nji list, Vjesnik i Zrcalo.10 lanci su organizirani u istim
tematskim skupinama kao u prvom dijelu bibliografije, uz
dodatne tematske skupine s lancima o obnovi razorene
batine.
Oba dijela bibliografije sadre rubriku Odjeci u svijetu
koja u treem dijelu, objavljenom 1993., postaje temom
itavog sveia objavljenog pod naslovom Odjeci u stra-
nom tisku 1991, 199211. U njemu su navedeni bibliografski
podaci 1293 lanka iz ezdeset i sedam naslova stranih Slika 1 Prvi dio bibliografije Rat
serijskih publikacija. Prema rijeima urednice bibliografije u Hrvatskoj s naslovom Razaranja 1991.
u uvodu treeg sveia moe se zakljuiti da su u pri-
kupljanju podataka o lancima u stranom tisku sudjelovali i vanjski suradnici to ukazuje na interes
javnosti da se dobije irok uvid u komentare stranih novinara i izvjestitelja o stanju u Hrvatskoj.12
Bibliografija Rat u Hrvatskoj znaajna je ne samo stoga to je do danas ostala jedina specijalna biblio-
grafija lanaka iz novina koji obrauju temu razaranja i obnove kulturne batine tijekom Domovinskog
rata, nego i po brojnosti i raznovrsnosti podataka koje sadri, te kao takva moe sluiti i danas kao vrije-
dan izvor istraivaima za istraivanje toga razdoblja. Ujedno, ona ini temeljni korpus podataka za
uspostavu digitalne hemeroteke o Domovinskom ratu u NSK.
8
Isto, str. 113.
9
: Nacionalna i sveuilina biblioteka, 1993. Sv. 2: Razaranja i obnova 1992.
10
Isto, str. 111.
11
: Nacionalna i sveuilina biblioteka, 1993. Sv. 3: Odjeci u stranom tisku 1991., 1992.
12
Isto, str. I.
Izgradnja digitalne zbirke novinskih lanaka

Zbirka novinskih lanaka (hemeroteka) najee se definira kao dokumentacijska ili zaviajna zbirka
novinskih lanaka koji su tematski vezani uz odreeno zemljopisno podruje ili djelatnost odreene
ustanove. U knjinicama se hemeroteke najee uspostavljaju u sklopu zaviajnih zbirki, a razvojem
digitalnih tehnologija pojedine se ustanove odluuju za izgradnju hibridnih ili u potpunosti digitalnih
zbirki novinskih lanaka13. Primjer je znaajne hibridne zbirke lanaka Hemeroteka kulturne batine
Ministarstva kulture Republike Hrvatske koja okuplja analogne i digitalne lanke tematski vezane uz
podruje zatite kulturne batine.14
Izrada opisa sastavnica novina najee nije predmetom interesa knjinica u smislu zastupljenosti te
razine opisa u katalogu, ve se takvi opisi ee nalaze u specijaliziranim bibliografijama novina.15 Dok se
knjinice u opisivanju sadraja hemeroteke uglavnom oslanjaju na pravila opisa sastavnica16, uspostava
hemeroteka u muzejima i galerijama, regulirana je Pravilnikom o sadraju i nainu voenja muzejske
dokumentacije o muzejskoj grai.17 Pravilnik propisuje elemente opisa jedinice fonda kojeg ine sljedee
kategorije podataka inventarne knjige hemeroteke: podaci o ustanovi ; inventarna oznaka ; autor ; naslov
lanka ; naslov periodine publikacije18 ; ISBN19; izdava ; datum, godite, izdanje i broj stranice ; ilustracija
; napomena ; stalni smjetaj ; osoba odgovorna za unos podataka.
Kljuni element izgradnje modela podataka hemeroteke predstavlja osiguranje relacijske granularno-
sti, to prije svega znai uspostavu veze lanka i cjeline (stranica, svei, naslov) koji su potrebni istrai-
vaima radi uvida u kontekst objavljenog lanka. Uzimajui u obzir zahtjeve upravljanja digitalnim pre-
slikama lanaka, osobito pitanja pristupa i koritenja, uz uobiajene deskriptivne podatke, u opisu digi-
talnih lanaka bitno je osigurati metapodatke o autorskim i srodnim pravima na primjerenoj razini. S
aspekta funkcionalnosti sustava digitalne hemeroteke, svakako je potrebna i mogunost upravljanja pri-
stupom na razini lanka, ali i na razini dijela lanka kada postoje ogranienja prava pristupa na dio sadr-
aja (npr. slikovni materijal fotografiju, ilustraciju i sl.). Iz navedenih razloga, razvidno je da izgradnja
digitalne hemeroteke suvremenog sadraja predstavlja tehniki i struni izazov.
13
Primjerice, digitalna hemeroteka Zaviajne zbirke Crisiensia Gradske knjinice Franjo Markovi iz Krievaca. Dostupno
na: http://www.knjiznica-krizevci.hr/ekatalog/default_hem.asp
14
Hrvatska kulturna batina : zbirke. URL: http://www.kultura.hr/Zbirke/Hemeroteka-kulturne-bastine. (31. 5. 2016.)
15
Takva bibliografija je primjerice izraena za novine Il regio Dalmata = Kraljski dalmatin, a u irem je opsegu lanke u
novinama zahvatila Retrospektivna bibliografija lanaka Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea koja sadri oko 10 mili-
juna jedinica lanaka iz periodikih publikacija (novine, asopisi, zbornici) objavljenih na podruju Jugoslavije u razdoblju
od kraja XVIII. stoljea do 1945. godine.
16
Smjernice za primjenu ISBD-a na opis sastavnica / odobrili stalni odbori Sekcije za katalogizaciju i Sekcije za serijske publi-
kacije Meunarodne federacije bibliotekarskih drutava i ustanova. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko drutvo : Zavod za
lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita, 1989.
17
Pravilnik o sadraju i nainu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai. Narodne novine (Zagreb). 108(2002).
URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_09_108_1751.html. (31. 5. 2016.)
18
Pogreka u tekstu. Autori pravilnika su trebali navesti: periodika publikacija.
19
Pogreka u tekstu. Autori pravilnika su trebali navesti: ISSN.
Digitalizirani novinski lanci o Domovinskom ratu

Digitalizirani lanci iz hrvatskih novina koji su od devedesetih godina sauvani na raunalnom
posluitelju NSK prepoznati su kao potencijalni zaetak uspostave digitalne hemeroteke o Domovin-
skom ratu. U digitalizaciji je primijenjena metoda selektivne digitalizacije novina ili tzv. batinski pristup
digitalizaciji20 oslanjanjem na odabir grae prema bibliografiji lanaka Rat u Hrvatskoj. lanci su izrezi-
vani iz novina i potom digitalizirani u NSK na skeneru Fujitsu M3095E A3.21 U uvodu bibliografije, kako
je prethodno spomenuto, navedeno je da je koriten optiki medij za pohranu lanaka i njegovu
reprodukciju.22 Digitalne preslike lanaka, bez obzira na njihovu izradu u ranim devedesetima, izraene
su u dobroj kvaliteti. Rad na njihovoj prilagodbi suvremenim zahtjevima nastavljen je 2009. godine kada
su iz arhivskih datoteka izraene inaice u formatima TIFF, JPEG i PNG, a dio je preslika grafiki obra-
en radi omoguavanja kvalitetnije provedbe optikog prepoznavanja znakova.23 Datoteke su preimeno-
vane u skladu s identifikatorima zapisa u bibliografiji kako bi se moglo na jednostavan nain upravljati
njihovim prikazom i koritenjem. Zbog zatite autorskog prava, ali i potrebe da se korisnicima Knjinice
prui uvid u dostupnu grau, planirano je da pregledavanje lanaka omogui na raunalu u prostoru
itaonice Zbirke. U nedostatku kvalitetnijeg rjeenja, kao alat za organizaciju i pregledavanje lanaka
odabrana je jednostavna aplikacija za izradu galerije.
Galerija digitaliziranih lanaka

U sklopu izrade prvog tehnikog rjeenja za koritenje lanaka u prostoru Zbirke, IT odjel NSK u
suradnji sa Zbirkom i Hrvatskim zavodom za knjiniarstvo NSK izradio je galeriju digitaliziranih la-
naka.24 lanci su organizirani prema tematskim skupinama definiranim u Bibliografiji kako bi se za
pregledavanje osigurao kontinuitet primijenjenih kriterija. Nemogunost organizacije i pretraivanja
lanaka prema ostalim bibliografskim pomagalima koja su dostupna u tiskanoj bibliografiji, kao i pretra-
ivanje cjelovitog teksta lanaka ine kljune nedostatke odabranog rjeenja.
Kako bi se opisana ogranienja koritenja galerije lanaka donekle prevladala, sva su tri dijela Biblio-
grafije digitalizirana u cijelosti i, kao datoteke u formatu PDF, objavljena na mrenoj stranici Knjinice
te na CD-ROM-u koji je bio priloen uz katalog Zbirke objavljen 2009. godine.25 Takoer, metapodaci
20
Opirnije: ojat-Biki, M. Batinski pristup digitalizaciji povijesnih novina: od povijesnih novina do digitalne zbirke sadr-
aja. Medijska istraivanja (Zagreb). 12, 2(2006), str. 19-40.
21
Projekt je proveden u u suradnji s tvrtkom MICROLAB iz Zagreba.
22
Iz teksta Upute korisnicima takoer je vidljivo da su bibliografski zapisi preuzeti iz baze podataka, odnosno tadanjeg knji-
nino-informacijskog sustava CROLIST.
23
Na posluitelju se nalazilo 3.641 preslika meu kojima je dio preslika sadravao vie lanaka. Takoer, vei dio stranih la-
naka nije digitaliziran. Postupak migracije lanaka vodio je Krunoslav Renduli, tadanji voditelj IT Odjela NSK.
24
Galeriju je izradio Sinia Samboli, djelatnik IT odjela NSK u suradnji s Tomicom Vrbancem (Zbirka knjinine grae o
Domovinskom ratu) i Sofijom Klarin Zadravec (Hrvatski zavod za knjiniarstvo).
25
Zbirka knjiga o Domovinskom ratu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu : katalog [listopad 2009.] / [urednica Jelica
Lei]. Zagreb : Nacionalna i sveuilina knjinica, 2009.
Slika 2 Galerija digitaliziranih lanaka dostupna u prostoru Zbirke
lanaka iz triju svezaka bibliografije Rat u Hrvatskoj preneseni su u Excel tablicu.26 Rije je sljedeim
elementima podataka iz bibliografskih zapisa: autor, naslov lanka, naslov matine publikacije, datum
objavljivanja, podatak o stranici, zemljopisni naziv, podatak o tematskoj skupini i identifikator zapisa. U
odnosu na galeriju, ovako organizirani podaci omoguuju vie naina pretraivanja i sortiranja lanaka
(tematsko, kronoloko i prostorno). Uz metapodatke, korisnik moe pristupiti digitalnoj preslici lanka
pohranjenoj na raunalnom posluitelju.
U nedostatku cjelovitog rjeenja za izgradnju digitalne hemeroteke, pretraivanje metapodataka, sor-
tiranje i pregledavanje lanaka preko opisane datoteke i danas je dostupno korisnicima u prostoru Zbirke.
Virtualna izloba i digitalna zbirka

Istraujui mogunosti koritenja postojeih sustava u Knjinici za izgradnju digitalne hemeroteke,
u 2015. godini provedeno je testiranje primjene aplikacije za izradu virtualnih izlobi NSK. Rije je o
softveru otvorenog kda koji se primjenjuje u izradi virtualnih izlobi o znamenitim Hrvatima (Ruer
Godine 2016., Bibliografija je pohranjena i u sustav digitalne knjinice NSK dostupan na adresi: http://digitalna.nsk.hr
26
Tablicu su tijekom 2011. i 2012. izradili volonteri Tamara Pezelj i Filip Rai.
Slika 3 Vremenska lenta virtualne izlobe Rat u Hrvatskoj s kronolokim

prikazom lanaka
Bokovi, Antun Gustav Mato), o znaajnim povijesnim dogaajima (Prvi svjetski rat : Svakodnevica
1914. u starim novinama) ili predstavljanja fizikih izlobi NSK u virtualnom obliku (Jezik sveti mojih
djedova : hrvatsko-bugarske usporednice).27
Zakljueno je da virtualna izloba, na vizualno prihvatljiv nain, omoguuje tematsku (tematske kate-
gorije na vrhu mrene stranice), kronoloku (vremenska lenta) i prostornu (zemljopisna karta) organi-
zaciju lanaka, ali ne omoguuje cjelovito pretraivanje teksta lanaka bez znaajne nadogradnje.
Zbog navedenih razloga, nakon testiranja aplikacije, zakljueno je da virtualna izloba moe posluiti
samo kao model za izradu prezentacijskog sloja zbirke lanaka, ali ne moe u potpunosti ispuniti zadae
sustava digitalne hemeroteke.
Uspostavom portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu28 poetkom 2016.
godine otvorene su nove mogunosti za uspostavu digitalne hemeroteke, ali i okupljanje ostalih vrsta
digitalne grae o Domovinskom ratu. U sklopu testiranja, u sustav je unesena digitalna inaica Kataloga
Zbirke, sva tri dijela digitalizirane bibliografije te do sada objavljeni sveii Biltena prinova. Sustav omo-
guuje jednostavno upravljanje metapodacima, objavu preslika, povezivanje zapisa, izradu poveznica na
zapise normativnih podataka i upravljanje pravima pristupa.
Tako su otvorene mogunosti da se zapone prijenos podataka iz Bibliografije u sustav te razmotri
mogunost proirenja kriterija za izgradnju digitalne zbirke grae o Domovinskom ratu.
27
Opirnije: http://virtualna.nsk.hr. U izradi testne virtualne izlobe sudjelovali su studentica Maja abrijan i Jakub Jacek
Domski.
28
Opirnije: http://digitalna.nsk.hr
Slika 4 Digitalizirana bibliografija Rat u Hrvatskoj u sustavu digitalnih zbirki NSK
Dodatni digitalni sadraji o Domovinskom ratu u Hrvatskome arhivu weba NSK

Potencijalni dodatni digitalni izvor informacija za buduu zbirku predstavlja Hrvatski arhiv weba
(HAW) NSK koji od 2004. godine prikuplja i trajno pohranjuje obvezni primjerak suvremene hrvatske
digitalne grae u skladu sa Zakonom o knjinicama (1997.).29 U HAW-u se moe pronai izbor javno
dostupnih online publikacija (knjige, asopisi, web-stranice udruga, portali, blogovi, lanci i sl.). Uz
selektivnu pohranu, od 2011. godine u HAW se, jednom godinje, pobiru i pohranjuju svi sadraji
dostupni na nacionalnoj domeni (.hr)30 to osigurava cjeloviti primjerak objavljenih hrvatskih web-stra-
nica i nudi vrijedan izvor podataka o suvremenoj povijesti za znanstvenike i istraivae. Uz navedeno,
povremeno se arhiviraju i sadraji na webu koji se odnose na odreenu temu i dogaaji od posebnog
znaaja za Republiku Hrvatsku.31 Svaka jedinica arhivirane grae je katalogizirana i moe se pronai u
katalogu NSK i u HAW-u. Hrvatski arhiv weba predstavlja i znaajan izvor podataka o Domovinskom
ratu. Pretraivanjem po bilo kojoj rijei iz naslova mrene stranice ili URL-u mogue je doi do arhivira-
nih primjeraka.
Ujedno, odabirom predmetnog podruja Politika, uprava i nacionalna sigurnost na naslovnici HAW-
a, mogue je doi do sadraja koji se bave tematikom branitelja, Domovinskog rata i nacionalne sigurno-
29
Zakon o knjinicama. Narodne novine (Zagreb). 105(1997). URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_10_105
_1616.html. (31. 5. 2016.). On-line publikacije kao obvezni primjerak navode se u lanku 38.
30
Harvestiranje nacionalne domene .hr. Hrvatski arhiv weba. URL: http://haw.nsk.hr/harvestiranje-hrvatskog-web-prostora.
(31. 5. 2016.)
31
Tematska harvestiranja. Hrvatski arhiv weba. URL: http://haw.nsk.hr/tematska-harvestiranja. (31. 5. 2016.)
Slika 5 Rezultati pretraivanja izraza Domovinski rat u HAW-u (590.848)
sti. Selektivno tematsko prikupljanje podataka osigurava ire mogunosti ukljuivanja sadraja HAW-a
u buduu digitalnu zbirku grae o Domovinskom ratu.
Izazovi javne objave digitalne zbirke lanaka autorskopravna pitanja

Digitalizacija suvremene novinske grae radi njezine zatite legitimno je pravo knjinica i nije u
suprotnosti s odredbama vaeeg hrvatskog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2003. godi-
ne.32 Kada je rije o zatiti prava autora lanaka objavljenih u novinama, knjinice se suoavaju s novim
izazovom. Ukazujui na potencijalne probleme u digitalizaciji starih novina, A. Horvat i D. ivkovi
naglaavaju vanost paljive pripreme projekata u dijelu koji se odnosi na zatitu prava autorskog djela.33
Autorice ukazuju kako se brojni novinski prilozi, osobito kolumne, komentari, fotografije i drugi slikovni
prilozi, smatraju autorskim djelom bez obzira na injenicu jesu li potpisani te zatita prava autorskog
djela traje 70 godina nakon smrti autora.
S pitanjima prava na javnu objavu digitalnih preslika odnosno ogranienja tih prava, NSK se susrela
u drugoj fazi uspostave digitalne hemeroteke, a ta e pitanja pratiti i sve daljnje korake izgradnje i osigu-
ravanja dostupnosti digitalne zbirke grae o Domovinskom ratu. Kako bi se razmotrile mogunosti
32
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Narodne novine (Zagreb). 167(2003). URL: http://narodne-novine.nn.hr/
clanci/sluzbeni/2003_10_167_2399.html. (31. 5. 2016.)
33
Horvat, A., ivkovi, D. Knjinice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveuilina naklada, 2009. Str. 99.
dostupa digitaliziranih lanaka irem krugu korisnika, jo se 2009. godine zapoelo s rjeavanjem autor-
skopravnih pitanja, tj. traenjem doputenja od nositelja autorskog prava i srodnih prava za objavljivanje
digitaliziranih lanaka na mrenim stranicama knjinice. Kontaktirani su svi nakladnici hrvatskih dnev-
nih i tjednih novina koje su zastupljene u Bibliografiji te zatraeno njihovo doputenje za objavljivanje
digitaliziranih lanaka. Od ukupno 20 nakladnika novina iz kojih su preuzeti digitalizirani lanci, dobi-
veno je 12 doputenja nakladnika za objavu, za 5 novina koje su prestale izlaziti nije utvren pravni sli-
jednik, a od nakladnika triju novina nije dobiven nikakav odgovor. Nositelji autorskog prava stranih
lanaka nisu kontaktirani ve se to pitanje, zbog svoje sloenosti, ostavilo otvorenim za sljedeu fazu
rada.
Bez obzira na dobivena doputenja nakladnika, tijekom provedbe istraivanja nositelja autorskog
prava i analize zakonskih propisa, utvreno je da u dijelu lanaka autorsko pravo nemaju nakladnici ve
su pravo na reproduciranja (umnoavanja) i pravo priopavanja javnosti zadrali sami autori (novi-
nari, fotoreporteri). injenica da u lancima postoji i niz nepotpisanih fotografija dodatno oteava istra-
ivanje nositelja autorskog prava i rjeavanje autorskopravnih pitanja.
Svakako, opsena potraga za autorima i traenje doputenja predstavljat e sljedei korak u izgradnji
digitalne zbirke.34
Dodatni osvrt na uinjeno i mogui nastavak rada

S obzirom na ciljeve i okolnosti provedbe, prvi projekt digitalizacije grae NSK predstavlja puno vie
od obine primjene suvremene tehnologije u jednom knjiniarskom projektu. Uz pomo digitalizacije,
projekt je ostvario postavljeni cilj zatite grae i informiranja javnosti o stanju kulturne batine u ratnim
okolnostima. Izraene preslike novinskih lanaka postale su prvi digitalni sadraj budue Zbirke knji-
nine grae o Domovinskom ratu koja je uspostavljena 2008. godine petnaest godina nakon dovretka
projekta. S obzirom da je rije o suvremenoj grai, glavnu prepreku za nastavak posla i javnu objavu
sadraja zbirke predstavljaju odredbe o zatiti autorskog prava na emu tek predstoji ozbiljan rad.
Takoer, NSK dodatno razmatra mogunost nastavka digitalizacije novinske grae u skladu s nae-
lima digitalizacije novinskog fonda35 i suvremenim pristupom izgradnje digitalnih hemeroteka.36 Pro-
34
Procjenjuje se da je rije o vie od 1000 domaih autora te petstotinjak stranih. Planira se da e se strane novinske kue i
autori kontaktirati tek po rjeavanju autorskopravnih pitanja s hrvatskim nakladnicima i autorima.
35
Primjena selektivne digitalizacije ili tzv. batinskog pristupa digitalizaciji oslanjanjem u odabiru na specijalnu bibliografiju
lanaka Rat u Hrvatskoj omoguila je kvalitetan odabir grae, ali istovremeno, u procesu pripreme predloka za skeniranje
izrezivanjem lanaka unitavali su se primjerci izvornika. To nije nepoznata ni neuobiajena metoda kada je na raspolaganju
vie primjeraka i kada takvim pristupom osiguravamo bre provoenje procesa digitalizacije. Primjerice, digitalizacija cjelo-
kupnog fonda knjiga Nacionalne knjinice Norveke poiva na razrezivanju jednog primjerka i njegova skeniranja protonim
skenerom. Opirnije u: Mass Digitsation of Journals and Books. URL: http://oslonotes.blogspot.hr/2007/10/mass-digitsation-
of-journals-and-books.html (31. 5. 2016.) Slian primjer nalazimo i u digitalizaciji novina Danske nacionalne knjinice.
36
Opirnije u: Klarin Zadravec, Sofija. Koncept funkcionalne granularnosti u organizaciji informacija digitalne knjinice :
doktorski rad. Zagreb : Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2012.
vedbom opsenog projekta digitalizacije koji podrazumijeva skeniranje cjelokupnog novinskog fonda
hrvatskih nakladnika iz razdoblja 1991. 1995. osigurao bi se cjelovitiji izvor informacija o Domovin-
skom ratu u hrvatskom tisku. Time bi se proirio istraivaki korpus i osigurao kontekst ve digitalizira-
nim lancima i fotografijama. Premda selektivnom digitalizacijom izrezanih/izdvojenih lanaka korisnik
dobiva uvid u omeenu, struno pripremljenu tematsku cjelinu, istovremeno ne moe dobiti uvid u
cjelovit i vjerodostojan kontekst publikacije u kojoj je lanak objavljen. Podatak o smjetaju odreene
vijesti unutar sveia novina i unutar stranice donosi dodatnu informacijsku vrijednost u tumaenju
rezultata pretraivanja.37
U sluaju provedbe tako opsenog projekta potrebno je uzeti u obzir i ostale ciljeve prijenosa novina
u digitalni medij meu kojima je i ouvanje sloene strukture stranice novina koja odraava razvoj
grafikog oblikovanja i od iznimnog je znaenja za prouavanje povijesti novina. Digitalizacija cjelovite
stranice novina ne predstavlja prepreku izgradnji hemeroteke lanaka jer se postupcima odreivanja
znaajki slike (engl. image feature extraction) i segmentacije (engl. zooning, segmentation) moe postii
razdvajanje sastavnih dijelova slike. Izrada tehnikih metapodataka i povezivanje sa strukturalnim meta-
podacima novina (npr. ALTO/METS38) osiguravaju kvalitetu upravljanja i koritenja novinskih sveia
i lanaka. Suvremena tehnologija omoguuje i provedbu automatske kategorizacije logikih elementa
stranice ime se moe osigurati identifikacija i odabir buduih elemenata digitalne zbirke lanaka bez
izrezivanja izvornika, a primjenom alata za lingvistiku analizu teksta (npr. postupak prepoznavanja
naziva u tekstu Named Entity Recognition - NER) mogue je unaprijediti kvalitetu pretraivanja i osi-
gurati nove naine vizualizacije rezultata pretraivanja.
U konanici, provedena digitalizacija novina iz razdoblja 1991. - 1995. osigurala bi znaajan korpus
digitalnog sadraja za nastavak rada na izradi cjelovite bibliografije novinskih lanaka o Domovinskom
ratu. Na taj bi se nain ostvarile i temeljni ciljevi prvog projekta digitalizacije grae NSK da se na jednom
mjestu prikupi, digitalizira, zatiti i struno obradi graa o Domovinskom ratu.
Literatura
ALTO - Analyzed layout and text object. URL: http://www.loc.gov/standards/alto/. (31. 5. 2016.)
Digitalne zbirke Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu. URL: http://digitalna.nsk.hr. (31. 5.
2016.)
Harvestiranje nacionalne domene .hr. Hrvatski arhiv weba.
37
Takozvani batinski pristup digitalizaciji novina izdvajanjem dijelova stranice za skeniranje nije u skladu s naelima ske-
niranja grae radi zatite. Skeniranje novina, a osobito starih novina, kao rezultat treba imati presliku itave stranice, a
izdvajanje lanaka za digitalnu hemeroteku moe se naknadno provesti. Opirnije: ojat-Biki, M. Batinski pristup digita-
lizaciji povijesnih novina: od povijesnih novina do digitalne zbirke sadraja. Medijska istraivanja (Zagreb). 12, 2(2006).
38
ALTO Analyzed layout and text object je XML shema tehnikih metapodataka za OCR koja je namijenjena uporabi sa
Standardom metapodataka za kodiranje i prijenos (Metadata Encoding and Transmission Standard - METS).
URL: http://haw.nsk.hr/harvestiranje-hrvatskog-web-prostora. (31. 5. 2016.)

Horvat, A., D. ivkovi. Knjinice i autorsko pravo. Zagreb : Hrvatska sveuilina naklada, 2009.
Hrvatska kulturna batina : zbirke. URL: http://www.kultura.hr/Zbirke/Hemeroteka-kulturne-bas-
tine. (31. 5. 2016.)
Klarin Zadravec, S. Koncept funkcionalne granularnosti u organizaciji informacija digitalne knjinice :
doktorski rad. Zagreb : Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2012.
Mass Digitsation of Journals and Books. URL: http://oslonotes.blogspot.hr/2007/10/mass-digitsa-
tion-of-journals-and-books.html (31. 5. 2016.)
Metadata Encoding and Transmission Standard : primer and reference manual : [draft]. 2006. URL:
http://www.loc.gov/standards/mets/METSDocumentationdraft8.30.pdf. (31. 5. 2016.)
Pravilnik o sadraju i nainu voenja muzejske dokumentacije o muzejskoj grai. Narodne novine
(Zagreb). 108(2002).
Rat u Hrvatskoj : bibliografija lanaka iz dnevnog i tjednog domaeg i stranog tiska / [urednik Dubravka
Skender]. Zagreb : Nacionalna i sveuilina biblioteka, 1992. Sv. 1: Razaranja 1991.
Skender]. Zagreb : Nacionalna i sveuilina biblioteka, 1993. Sv. 2: Razaranja i obnova 1992.
Skender]. Zagreb : Nacionalna i sveuilina biblioteka, 1993. Sv. 3: Odjeci u stranom tisku 1991., 1992.
Smjernice za primjenu ISBD-a na opis sastavnica / odobrili stalni odbori Sekcije za katalogizaciju i
Sekcije za serijske publikacije Meunarodne federacije bibliotekatskih drutava i ustanova. Zagreb :
Hrvatsko bibliotekarsko drutvo : Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita, 1989.
ojat-Biki, M. Batinski pristup digitalizaciji povijesnih novina: od povijesnih novina do digitalne
zbirke sadraja. Medijska istraivanja (Zagreb). 12, 2(2006), str. 19-40.
Tematska harvestiranja. Hrvatski arhiv weba. URL: http://haw.nsk.hr/tematska-harvestiranja. (31. 5.
2016.)
Virtualna.nsk.hr. URL: http://virtualna.nsk.hr. (31. 5. 2016.)
Vrbanc, T. Zbirka knjiga o Domovinskom ratu NSK-a. Glas@nsk.hr (Zagreb). 1, 1-2(2010), str. 28-30.
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. (NN 167/2003, 79/2007, 80/2011, 125/2011, 141/2013,
127/2014).
Zakon o knjinicama. (NN 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/
sluzbeni/1997_10_105_1616.html. (31. 5. 2016.)
Zbirka knjiga o Domovinskom ratu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu : katalog [listopad
2009.] / [urednica Jelica Lei]. Zagreb : Nacionalna i sveuilina knjinica, 2009.
Summary
From Digitisation of Newspaper Articles

and Bibliography The War in Croatia to Digital Collection
This paper presents multiyear activities of the National and University Library in Croatia on building the
digital collection of newspaper articles pertaining to the Homeland War. Within the framework of producing
the first bibliography of the newspaper articles and implementing the first digitisation project of records from
the Library, the articles from the daily and weekly domestic and foreign press in the period 1991-1992 were
bibliographically processed and digitised. According to the description of the project from 1992, the goal of
producing special bibliography and digitizing articles was to document the devastation of the cultural and
natural heritage, the buildings of education and science, industrial, health and tourist buildings, as well as
telecommunications and roads. The bibliography was published in three parts entitled The War in Croatia
and digitised articles are stored on the computer server of the Library. Even though the records are a valuable
source of information for researchers and general public, they are not available to the latter due to regula-
tions on copyright. On the occasion of opening of the Collection of Librarian Records on the Homeland War
in November 2009 the gallery of digitised articles was created and it is available only in the Library building
on the Collections computer. At the same time, the work on producing the complete digital newspaper library
available to the public has continued. This paper presents the challenges in solving the copyright and legal
issues that impede the availability of modern sources in digital form to the researches, as well as other chal-
lenges in building a thematic digital collection of newspaper articles.
Keywords: Homeland War, newspaper articles, special bibliography, digitisation, copyright issues

Ivan Medved
Joakim ii
Dravni arhiv u Slavonskom Brodu
Djelovanje Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu

od poetaka Domovinskoga rata do akcije Bljesak
Struni rad UDK 930.25(497.5 Slavonski Brod)1991/1995
Ovim radom eli se dati kratka povijest djelovanja Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu (dalje u
tekstu DASB, katkad i Arhiv) od izbijanja Domovinskoga rata do zavretka vojno-redarstvene akcije
Bljesak. DASB je u promatranome razdoblju djelovao na preventivnoj zatiti zgrade Arhiva u Slavonskome
Brodu i arhivskoga gradiva, dislociranju najvrjednije arhivske grae izvan Broda, hitnim intervencijama na
zgradi Arhiva nakon direktnoga pogotka, kao i posljedica ruenja Savskoga mosta. Cijelo to vrijeme Arhiv
je obavljao i ostale djelatnosti u skladu s Naputcima Ministarstva kulture i Hrvatskog dravnoga arhiva, a
i u tim oteanim uvjetima Arhiv je bio kontinuirano otvoren korisnicima arhivskoga gradiva i ostalim gra-
anima.
Kljune rijei: DASB u Domovinskome ratu, preventivni radovi na zatiti zgrade i arhivskome gradivu,
dislociranje arhivskoga gradiva.
DASB se od svoga osnutka1 prvi put susreo s ratnom ugrozom i konkretnim ratnim akcijama u Sla-
vonskome Brodu i oko njega poevi od 1991. pa do zavretka vojno-redarstvene akcije Bljesak 1995.
godine.
U kontekstu openarodne obrane u bivoj dravi (SFRJ) i Arhiv je imao razraene planove obrane u
sluaju ratne opasnosti, njegovi su djelatnici aktivno sudjelovali i u poznatoj akciji Nita nas ne smije
iznenaditi (NNNI) 1984. godine. Svi ti planovi i spomenut NNNI apsolutno nisu bili kompatibilni sa
svime onime to se dogaalo u Domovinskome ratu. Moemo pretpostaviti da je to zato to su planovi
obrane u SFRJ-u bili stvarani na pretpostavci da e SRH i SFRJ napasti neki vanjski neprijatelj, a nikako
se nije moglo naslutiti u njima i mogunost rata na ovim prostorima, koji bi bio posljedica raspada
komunistike Jugoslavije, i nezadovoljstvo Srba takvom mogunou, a onda i njihova oruana pobuna
protiv izabrane legalne vlasti u Republici Hrvatskoj.
1
Historijski arhiv u Slavonskom Brodu (dananji je naziv Dravni arhiv u Slavonskom Brodu) osnovan je Odlukom Narodnoga
odbora kotara Slavonski Brod na svojemu sedmom zasjedanju a na IX. sjednici Kotarskoga vijea i Vijea proizvoaa 16.
oujka 1959. god. kao zajednika budetska ustanova Narodnih odbora kotareva Sl. Poega, Nova Gradika i Sl. Brod.
282 I. Medved, J. ii, Djelovanje Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu od poetaka Domovinskoga rata do akcije Bljesak
Prvi nagovjetaji mogunosti izbijanja rata kao to je poznato nasluuju se balvan-revolucijom u ljeto
1990. godine2, a poglavito nakon pogibije hrvatskoga redarstvenika Josipa Jovia na Plitvicama na krvavi
Uskrs 1991. godine.
Za Domovinskoga rata Arhiv je provodio sve hitne i ostale mjere postupanja i osiguranja svih kultur-
nih dobara (same zgrade Arhiva koja je spomenik kulture IV. kategorije i arhivske grae pohranjene u
Arhivu i u ostalim institucijama, kao i Arhiva obitelji Brli) o kojima se skrbio, a to je bilo u djelokrugu
njegova djelovanja u skladu s naputcima i odlukama Ministarstva prosvjete i kulture RH, Sekretarijatu
drutvenih djelatnosti Skuptine Opine Slavonski Brod (dalje SOSB), Kriznoga taba SOSB-a, Regional-
noga zavoda za zatitu spomenika kulture u Osijeku i Hrvatskoga dravnoga arhiva (dalje HDA). Neke
je mjere po hitnome postupku provodio Arhiv samostalno3, cijenei potrebu za hitnim saniranjem
posljedica srboetnikoga granatiranja Slavonskoga Broda.
Prvi Dopis Ministarstva prosvjete i kulture Arhiv dobiva 3. srpnja 1991. godine, kojim se traila Pri-
mjena mjera za postupanje u izvanrednim okolnostima4 po hitnome postupku.
Sve je to ve bilo aurirano i prije toga Dopisa, a na ijemu su tragu bili i slini dopisi Sekretarijata
drutvenih djelatnosti SOSB-a, Regionalnoga zavoda za zatitu spomenika kulture RH u Osijeku i HDA-a5.
Nakon primitka Uputa o poduzimanju mjera zatite kulturnih dobara u izvanrednim prilikama, u srpnju
1991. godine, poslije Dopuna Upute o poduzimanju mjera zatite kulturnih dobara u izvanrednim prili-
kama u rujnu iste godine, koje je poslalo Ministarstvo prosvjete i kulture svim relevantnim subjektima u
kulturi, tako i Arhivima u RH, u naemu se Arhivu poduzima niz mjera6:
I. zgrada Arhiva u Brodu oznaena je u skladu s Hakom konvencijom za zatitu kulturnih dobara
u sluaju oruanoga sukoba znakom raspoznavanja Konvencije (tit zaotren pri dnu, podijeljen
na etiri dijela obojena plavom i bijelom, otisnut na plastificiranome platnu dimenzija 69 X 116
cm, ispod je bio natpis SPOMENIK KULTURE7)
2
Balvan-revolucija je sinonim za za barikadiranje balvanima stabala prometnica oko Knina i ostalih podruja u Lici i
Dalmatinskoj Zagori u ljeto 1990. godine.
U listopadu 1990. odrano je 28. savjetovanje Hrvatskoga arhivistikog drutva (tada se ono nazivalo Savez drutava
arhivskih radnika koje 23. prosinca 1992. mijenja naziv u Hrvatsko arhivistiko drutvo) u Karlovcu i Plitvicama kada su se
ve ustaljeno zbivale akcije balvan-revolucionara, pljakale Inine crpke, mijenjali predsjednici Skuptine Opine u Titovoj
Korenici. Pomalo je tada i poelo oito diferenciranje meu arhivskim radnicima na tome Savjetovanju, a i nije ba bilo
svejedno biti tada na Plitvicama! Tadanji direktor Historijskoga arhiva u Karlovcu i domain Savjetovanja dr. sc. uro
Zatezalo sudionicima je Savjetovanja jamio potpunu sigurnost, vjerojatno se pozivajui na svoj autoritet koji je on po svojoj
procjeni imao tada meu domicilnim stanovnitvom!
3
Misli se na konkretne mjere zatite prozorskih okana, tj. njihovo najloniranje nakon to su pale na desetine granata oko
Arhiva, izmjetanje najrelevantnije arhivske grae izvan Arhiva i Slavavonskoga Broda, prepokrivanje krova Arhiva koje su
uinili spontano Arhivski djelatnici 8. listopada 1992. nakon ruenja Savskoga mosta.
4
HR-DASB-359 Dravni arhiv u Slavonskom Brodu, (1959. ,) inv. br. 23.
5
Isto.
6
Isto.
7
Osobno sam (Ivan Medved) kao povjerenik za zatitu spomenika kulture zajedno s gom Vericom Vukeli i gospodinom
eljkom Matukom obiao sve registrirane spomenike kulture od I. do IV. kategorije na podruju tadanje Skuptine opine
I. Medved, J. ii, Djelovanje Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu od poetaka Domovinskoga rata do akcije Bljesak 283
II. svi potrebni radovi mjera tehnike zatite zgrade Arhiva hitno su obavljeni, vree pijeska stavljene
su na podrumskim prozorima kao i daske do razine prve etae Arhiva8
III. izraen je popis najrelevantnije arhivske grae za evakuiranje koja je odvojena u posebne arhivske
kutije i pripremljena za evakuaciju
IV. zgrada Arhiva u dogovoru je s MUP-om, Policijskom upravom u Slavonskome Brodu,- stavljena
pod posebnu prismotru pa nije bilo potrebno osigurati nona deurstva u Arhivu
V. po Naputku HDA-a izraena je Zatita sigurnosnih mikrosnimaka arhivske grae za sluaj oru-
anih sukoba odnosno popisivanje mikrosnimaka, negativa i pozitiva, koji su u ljeto 1991. godine
pohranjeni u Franjevakome samostanu u Slavonskome Brodu, koji jebio siguran, iako ga od
Bosanskoga Broda dijeli rijeka Sava
VI. sedam strunih djelatnika Arhiva dobili su slubene iskaznice u skladu s Hakom konvencijom
(l. 17., t. 2 c za osobe angairane u zatiti kulturnih dobara).
Sve to se trebalo napraviti u ljeto 1991. realizirano je, uz napomenu da je djelatnik Arhiva Ivan Med-
ved, uz to to je bio imenovan povjerenikom za zatitu spomenika kulture na podruju SOSB-a, imeno-
van i od Sekretarijata drutvenih djelatnosti SOSB-a za koordinatora Odsjeka za kulturu, tehniku kul-
turu i port u ratnim uvjetima.9 Glavna zadaa toga Odsjeka bila je priprema premjetanja najvanijih
pokretnih kulturnih dobara izvan Broda. Odsjek se od poetka rukovodio milju da je najloginije da se,
bude li potrebe, ta pokretna kulturna dobra pohrane, ako je mogue, privremeno na temelju nekih logi-
nih rjeenja: arhivalije u Arhive, muzealije u Muzeje, batina sauvana u Franjevakome samostanu u
neki Franjevaki samostan, knjige u knjinice.
Padom vojarne Ivan Senjug Ujak u Slavonskome Brodu 16. rujna 1991. godine Odsjek je hitno donio
Odluku da se izvri uvid u stanje pismohrane vojarne i po mogunosti pripremi njezino premjetanje iz
vojarne u neki sigurniji prostor. Odlukom koordinatora Odsjeka arhivska graa vojarne iz sigurnosnih
je razloga odvezena u Muzej Brodskoga Posavlja.10 Ovi su se poslovi intenzivirali nakon okupacije Vuko-
vara, to je kulminiralo Odlukom da se 26. studenoga 1991. godine sva pripremljena pokretna kulturna
dobra odveze izvan Broda u sigurnija mjesta u RH. U skladu s time i najvanija arhivska graa pohra-
Slavonski Brod (dalje SOSB), ukljuujui i Arhiv u Slavonskome Brodu. Tom smo prilikom aktualnim skrbnicima tih
spomenika kulture ostavili zastavu s otisnutim titom konvencije i natpisom ispod: SPOMENIK KULTURE. Iskustvo je u
Domovinskome ratu pokazalo da su naalost te zastave titovi zapravo bili orijentiri srboetnicima s Motajice u BiH u
ispaljivanju svojih projektila ba na te Spomenike!
8
Naalost, nitko se tada u Arhivu nije sjetio da bi trebalo fotografirati sve radnje u vezi ne samo s fizikom zatitom zgrade,
nego i svih ostalih poslova Arhiva proizalih planski-neplanski u Domovinskome ratu
9
lanovi toga Odsjeka bili su: kustosice i kustos Muzeja Brodskoga Posavlja Ivanka Buni, Ivanka Cafuta i Zvonimir Toldi,
akademski slikar Predrag Goll, djelatnica Sekretarijata drutvenih djelatnosti SOSB Verica Vukeli i ravnateljica Gradske
knjinice u Slavonskome Brodu Branka Solina.
10
Tu je grau od Muzeja Brodskoga Posavlja preuzeo Dravni arhiv u Slavonskome Brodu 29. travnja 2005. godine. Ustanovljen
je fond: Kasarna Ivan Senjug-Ujak Slavonski Brod, 19511991. Fond je sreen, to znai da je napisan Sumarni inventar i
da se mogu njime koristiti korisnici u DASB-u sukladno pozitivnim pravnim aktima RH i Arhiva!
njena u Arhivu, kao i ostala vana arhivska graa po prosudbi lanova Odsjeka pohranjena na drugome
mjestu, taj je dan odvezena izvan Slavonskoga Broda:
I. najvanija arhivska graa iz Arhiva u Arhiv u Varadinu
II. Arhiv Franjevakoga samostana u Slavonskome Brodu u Franjevaki samostan u akovcu
III. Arhiv obitelji Brli u Muzej Meimurja u akovcu.
Treba napomenuti i to da su ovo premjetanje iz Broda osiguravala dva pripadnika Zbora narodne
garde, a u akciji su bila ukljuena i dva vozila Oriolika iz Oriovca.11
Istraujui relevantne dokumente za djelovanje Arhiva u 1991. godini, naili smo i na Dopis (apel,
op. a.) Historijskoga (danas Dravni) arhiva u Osijeku od 9. prosinca 1991. godine s kojim u to vrijeme
nisu bili upoznati svi djelatnici nae ustanove, a kojim Arhiv u Osijeku apelira na arhivsku zajednicu i
prijatelje i ljubitelje kulture te pisane batine : () Vaa podrka nam je potrebna da se ne osjeamo
sami i naputeni. Piite o tome, prosvjedujte, govorite i objanjavajte svijetu koji ne poznaje svu perfidiju
srbokomunizma. Mi se borimo istinom i pravdom, eljom za slobodom i demokracijom i to nam daje
snagu da emo pobijediti. Jer ovaj prljavi rat se ne vodi radi zatite srpskih prava u Hrvatskoj, ve radi
osvajanja hrvatskih podruja i stvaranja velike Srbije. To nije graanski rat kako ga eli prikazati Srbija,
ve osvajaki rat.
Zato dignimo svoj glas protiv agresora Srbije i njezine armije te kao povjesniari razotkrijmo srboko-
munistike lai. Podruja istone Hrvatske su oduvijek pripadala Hrvatskoj, tu je ivio slono narod
hrvatski, maarski, njemaki i srpski sve do 1918. god. kada ga je Srbija nastojala otkinuti od zapadne
kulture i stvoriti veliku Srbiju. Hrvatska kao demokratska zemlja, vezana uz tisuljetnu zapadnu civiliza-
ciju potuje sva humana prava svakom graaninu, ali isto tako ne moe dozvoliti da se ta prava njoj i
njezinom narodu uskrauju. Ova teka vremena za hrvatski narod, za njegovu kulturu i opstojnost bit e
zabiljeena u povijesti. Hrvatski narod je bio u prolosti predzie kranstva, tit Europe pred brojnim
najezdama s istoka. To je on i danas i uz Vau pomo vjerujemo da emo postii mir, slobodu i sauvati
demokraciju12
Taj Dopis nije proitan djelatnicima u Arhivu. Isto tako njime se nije mahalo u javnosti, a ne znam je
li ijedan Arhiv reagirao na taj Dopis.13 Pitam se zato.
Nakon pada Vukovara, donekle rijeene situacije u Osijeku i oko njega, kao i dogaanja na drugim
ratitima u RH i poetka procesa meunarodnoga priznanja RH 15. sijenja 1992. godine moglo se oe-
kivati da napokon slijedi mir u RH. Naalost, sve ono to se zbivalo nakon toga u RH nije ilo u prilog
11
Mora se rei i to da su protiv ovoga izvaanja pokretnih kulturnih dobara izvan Broda bili neki djelatnici u samome Arhivu,
a zaudo i neki iz HDA, koji su nam dobronamjerno savjetovali da ne treba nita izmjetati izvan Broda i da je najbolje za to
kulturno blago pohraniti ga tamo negdje u Dilju! Sic!
12
HR-DASB-359 Dravni arhiv u Slavonskom Brodu (1959 ) inv. br. 24.
13
Ja moram sa aljenjem konstatirati da nas u vrijeme najeih srboetnikih granatiranja Osijeka i Slavonskoga Broda nitko
iz HDA nije posjetio, komunikacija je bila samo faksovima i redovnom potom! Za razliku od nekih drugih Arhiva, kao, na
primjer, Dravni arhiv u Dubrovniku!
tomu! U kontekstu razbuktavanja ratnoga sukoba u BiH kao kolateralna rtva bjesomunih srboetni-
kih granatiranja s Motajice stradavaju i grad i graanstvo Slavonskoga Broda, a onda i Arhiv i ostale
kulturne institucije u Slavonskome Brodu. To e potrajati od 28. veljae do 8. listopada 1992. godine.
Istiemo da je u cijelome navedenom periodu Arhiv u Brodu u potpunosti ostvarivao svoje radne obveze
u izvanrednim, ratnim prilikama, a naglaeno je suraivao sa svim kulturnim ustanovama u Slavon-
skome Brodu jer je kulturnim institucijama i tada vodeim medijima Broda Brodskome listu i Radio
Brodu bilo razvidno da je jedan od ciljeva srboetnike agresije unitavanje svih tragova hrvatskoga
identiteta. U tome periodu gaanje kulturnih i vjerskih ustanova obiljeenih znakom za zatitu kulturnih
dobara u sluaju oruanoga sukoba nije bilo sluajno.
Oko Arhiva pale su na stotine granata, a jedna topovska od 155 mm pogodila je zgradu Arhiva 18.
kolovoza 1992. godine. Nasreu, u tome je trenutku u Arhivu radilo dvoje djelatnika14, poslije je stigao i
ravnatelj. Trebalo je po tko zna koji put najlonirati prozorska okna i vrata na balkonima, stalno neto
na brzinu premjetati u sigurni podrum Arhiva. Pa i radni nam je prostor tih sedam i pol mjeseci bio
u podrumu, a kao to je ve prije istaknuto, naalost, nemamo fotografija koje svjedoe tomu.
U cijelom promatranome razdoblju djelatnici Arhiva su na preporuku v. d. ravnatelja donijeli i Odluku
o dodatnome izmjetanju arhivske grae u kolovozu 1992. godine u Odjel u Poegi. Ona je doslovce
pakirana za premjetanje pod ratnom opasnosti. Uz djelatnike Arhiva u toj su akciji sudjelovali i nezapo-
slene osobe prijavljene na Zavodu za zapoljavanje u Slavonskome Brodu. Furgon natovaren arhivskom
graom krenuo je put Poege, no ni nakon stotinjak metara od Arhiva iznad furgonapreletjela je granata
s Motajice. Nasreu, planirano se izmjetanje arhivske grae realiziralo i ona je pohranjena u tadanjemu
prostoru Odjela Arhiva u Poegi (to je zgrada u kojoj je danas smjetena Biskupija poeka s biskupom
poekim mons. dr. sc. Antunom kvoreviem).
U posebno tekom poloaju naao se Arhiv nakon ruenja Savskoga mosta 7. listopada 1992. godine.
Tada su stradali mnogi objekti, tonije njihovi krovovi, kao posljedica te snane detonacije! Slino je bilo
i s krovom zgrade Arhiva! Ne uspijevajui dobiti kvalificirane majstore za sanaciju dijela krova koji je
nastradao, tadanji je ravnatelj predloio da sami djelatnici pokuaju odraditi poslove sanacije zgrade jer
je prijetila kia, a moe se samo nagaati to bi bilo da se to i dogodilo. Vlastitim snagama djelatnici
Arhiva obavili su ovaj posao 8. listopada 1992. godine. Iskustvo je pokazalo da je uinjen dobar posao i
da je ta amaterska sanacija izdrala nekoliko mjeseci do kompletne izmjene krovita Arhiva.
to se tie djelovanja Arhiva u Novoj Gradiki u vrijeme estokih napada na Novu Gradiku u kasno
ljeto i ranu jesen 1991. na je Odjel inio ono to se od njega i oekivalo, u uistinu oteanim uvjetima.
Voditelj Odjela tada nije bio na raspolaganju Arhivu jer je bio angairan u Vojnom odseku Okuani kao
civilna osoba, drugi na platnome spisku Vojnoga odseka.15 Zahvaljujui arhivskoj tehniarki Radmili
14
Tadanji v. d. ravnatelja donio je Odluku u ljeto 1992. godini, po kojoj su u pravilu dnevno na rad u Arhiv u Brodu bili
obvezni svakodnevno dolaziti po dvoje djelatnika uz ravnatelja!
15
Kada je bilo oito da je voditelj Odjela Arhiva u Novoj Gradiki Dragoljub Draa zapravo angairan u organima vlasti SAO
Zapadna Slavonija dobio je i Rjeenje o prestanku radnoga odnosa, a na njegovo mjesto je prema natjeaju primljen
Maksimovi i manipulantici i spremaici Nadi Kuan, svi preventivni poslovi zatite objekta Odjela
Arhiva i arhivske grae realizirani su. tovie, arhivska tehniarka saznala je da se dio dokumentacije
bivih Drutveno-politikih organizacija (DPO) Nova Gradika naao, ne sluajno, u kontejneru za
smee. Njezinom inicijativom to je rhivsko gradivo spaeno iz kontejnera za smee i odvezeno u tadanje
spremite Odjela Arhiva.
Poznato je da je zapravo Domovinski rat na podruju djelovanja DASB-a u Pakracu poeo ve u lip-
nju 1991. godine, te se proirio na Lipik iste godine. Prema prijedlogu tadanjega voditelja Odjela u
Poegi, viega arhivskoga tehniara pok. Rudolfa Helija, koji je u opisu poslova nadzirao i rad pismo-
hrana na podruju SO Slavonska Poega i Pakrac, uz pomo Skuptine opine (SO) Slavonska Poega i
Policijske stanice u Poegi i njezina automobila, osobno je na vlastitu odgovornost i bez naknade 4.
oujka 1992. godine, uz slubenu policijsku pratnju (policajac Boris Heli), posjetio Pakrac i Lipik sa
svrhom pregleda stanja objekata pismohrane te arhivsko-registraturne grae16. O tome je putu djelatnik
napravio putopis potkrijepljen i fotografijama koje je snimio. Tom prigodom R. Heli obiao je sljedee
pismohrane, i sainio sljedee biljeke:
1. Trgovako poduzee Budunost Pakrac, Pregled izvren bez mogunosti ulaza u zgradu: vidljivo
oteenje upravne zgrade/ meu ostalim i prostorije knjigovodstva i raunovodstva/ te zgrade
pismohrane. Nije se moglo utvrditi stanje grae.
2. Radna organizacija proizvodnje i montae Jedinstvo Pakrac. Oteenje zgrade vidljivo s ulice,
prostorije ope i pravne slube, arhivarnica u neposrednoj blizini tih prostorija. Nije omoguen
ulaz u zgradu.
3. Opinski sud Pakrac. Pregledao zgradu i unutranjost. Zgrada oteena, potpuno naputena i
otkljuana. Prostorije u zgradi, kancelarije, u neredu, ormari provaljeni i spisi iz njih razbacani
kao i inventar. Prostor za smjetaj arhivske grae /sudski spisi/ otvoren bez nadzora, djelomino
oteen tako da prijeti mogunost oteenja. Arhiva veim dijelom na policama, a manji dio raz-
bacan na zemlji prostorija i hodnika.
4. Rimokatoliki upni ured Pakrac. Zgrada ima veliko oteenje/vjerojatno od topovske granate.
Ulaz u zgradu nije odobren.
5. Zgrada bivih drutveno-politikih organizacija u Pakracu OK SKH, SSRN, SUBNOR, Sindikat.
Zgrada znatno oteena, ulaz nije odobren, prema izgledu oteenja miljenja sam da je arhiva
oteena pa i unitena u koliko nije evakuirana /preuzimanje nije izvreno, iako sam nekoliko
puta bio na dogovorima/.
Vjekoslav ugaj, prof., koji e biti zaposlen u Arhivu do ljeta 1992.

16
HR-DASB-359 Dravni arhiv u Slavonskom Brodu (1959 ). Putovanje je realizirano sukladno Uputstvu Arhiva Hrvatske
(dananji HDA) i uz pomo SO i Policijske stanice u Poegi. Smatrali smo zbog originalnosti i respektirajui angairanje
Rudolfa Helija da bi taj ratni putopis trebalo objaviti u ovome Zborniku s neznatnim izmjenama! To Izvjee i naknadna
koja se spominju u radu osobno mi je predao gospodin Rudolf Heli kada sam imenovan za ravnatelja brodskoga Arhiva u
ljeto 1992.
6. Skuptina opine Pakrac. Dozvoljen ulaz u zgradu, ali se nije moglo doi do arhivarnice u sute-
renu jer su postavljene barikade na tom dijelu zgrade. Prostorije prizemlja, prvog i drugog kata
gotovo bez inventara, nema spisa, a u dijelu tog prostora smjetena Hrvatska vojska., koja i uva
cijeli objekt. Po usmenoj obavijesti neki papir bio je zapaljen iza zgrade.
7. Pravoslavna eparhija Pakrac. Obavljen pregled zgrade i prostorija. Prilikom ulaza u arhivarnicu
/u prizemlju/ utvreno oteenje prostorije, paljevina u tom dijelu, te dio sauvane arhive na jo
itavim drvenim policama-ormarima. U prostorijama na katu nema niti bilo kakvih spisa. Po
usmenoj obavijesti netko je neto odvozio prije mjesec dana, ali nisam uspio saznati to i kuda.
8. Projektni biro Pakrac. Zgrada pregledana izvana, radni prostor i prostor arhive na drugom katu.
Zgrada znatno oteena, ali se nije moglo utvrditi stanje arhive i projektne dokumentacije.
9. Konstruktor, graevinska organizacija Pakrac. Ulaz u prostor upravne zgrade i spreminog pro-
stora nije bio mogu, ali uvidom sa ulice vidljivo je da je upravna zgrada potpuno unitena. U
njenom sastavu bio je prostor za uvanje projekata i tehnike dokumentacije, arhivarnica i druge
slube poduzea.
10. Papuk, zdrueno poduzee Pakrac /drvna industrija/. Radni pogoni i uprava nalaze se oko 3 km
od centra grada a oko 1 km od nekad jakog etnikog uporita Kusonje. Ulaz u prostorije i meu
pogone nije bio mogu, uao sam samo do glavne porte, koju kao i ostale objekte uvaju Hrvatski
vojnici. Upravna zgrada oteena, a zgrada u kojoj se nalazila arhivarnica potpuno unitena. Vei
dio proizvodnih hala i pogona uniteni.
11. Bolnica za rehabilitaciju B. Maslari Lipik. Zgrade znatno ili potpuno unitene kao i veina
Lipika. Pristup bio mogu samo jednim dijelom parka i ulica. Upravna zgrada oteena, kao i
zgrada u sklopu objekata bolnice gdje se uvala arhiva /povijesti bolesti itd./, tonije u zgradi
poznatoj kao Mramorne kupke. U neposrednoj blizini potpuno je uniten nov izgraeni hotel,
kao i vei dio parka, etalita i drugih objekata za odmor, rekreaciju i lijeenje, iako je ljeilini
kompleks s perivojem registriran kao spomeniki kompleks.
12. Staklana N. Miljani-Ratar Lipik. Odobren ulaz u zgradu gdje se nalazi dobro ureena i oprem-
ljena arhivarnica, koja je oteena, a i jedna od prostorija ima veliko oteenje, vjerojatno od
topovske granate. Nova upravna zgrada gotovo potpuno oteena, ostala samo betonska kon-
strukcija. Registraturna graa u arhivarnici nije znatnije oteena i nalazi se na policama. Cijeli
objekt uvaju Hrvatski vojnici i policija.
13. Djeji dom J. Markovi Lipik. Objekt doma nalazi se u parku ljeilita pa pristup do njih nije bio
mogu. Pregledom sa ceste vidljivo je da su tri zgrade potpuno unitene, a u njima se nalazila i
uprava u kojoj se uvala arhivsko-registraturna graa.
Uz podatke o institucijama koje sam posjetio prilaem i foto dokumentaciju sa opisom pojedinih
slika i datumom snimanja. Prema popisu imalaca grae I. i II. kategorije na podruju opine Pakrac su
22 registrature I. kategorije, a 46 II. kategorije. Ovim posjetom obuhvaene su uglavnom registrature I.
kategorije, a samo 3 iz II. Kategorije
Poega, 5. 03. 1992. Potpis vlr.: R. Heli
Slina je izvjea Rudolf Heli napisao i nakon slubenoga puta u Kutinu i podruje opine Pakrac od
6. do 10. travnja 1992. godine, o razgovorima u Kutini 11. oujka 1992. godine, odnosno o slubenome
putu u Zagreb i razgovoru s ravnateljem Arhiva Hrvatske dr. sc. Josipom Kolanoviem i djelatnicima
Arhiva Martinom Modruanom i Davorinom Erinikom.17
U Dopisu Povijesnomu (danas Dravnomu) arhivu Slavonski Brod s nadnevkom od 25. kolovoza
1993. godine Tomislav Radoni, pozivajui se na gore navedeno Izvjee, dostavlja podatke o unitenoj
arhivskoj grai na podruju Pakraca i Lipika tijekom Domovinskoga rata18.
Ovdje posebno naglaavamo stanje arhivske grae izvan Arhiva.
1. SPC Eparhija Pakrac, graa iz 18., 19. i 20.st. Spaen jedan dio grae od 1945.1989., 8,00 d/m
(dunih metara). Za stariju grau nismo mogli utvrditi gdje se nalazi, niti da li je unitena. Prvim uvi-
dom 4. oujka 1992. godine prostor gdje se uvala arhivska graa bio je vidno oteen, dok je iz neote-
enog dijela dio spaen.
2. Matine knjige do 1945. U Matinim uredima Lipik i pakrac, graa od druge polovice 19. st.
(pogledati detaljnije u Evidencijama o matinim knjigama III za Pakrac i Lipik, od 24. lipnja 1993.).
Nedostaju matine knjige MU Buje (1902. 1963.) 131 svezak, MU Lipik (1946. 1963.) 76 svezaka,
biveg MU Kukunjevac koji je 1966. pripao MU Lipik (1949. 1963.)35 svezaka i SPC Parohija Pakrac
(1764. 1966.) 11 svezaka. Ukupno nedostaje 253 sv. knjiga.
3. OKSKH, SSRNH, SUBNOR, graa od 1943. do 1989. 12,00 d/m (preuzeto u Arhiv). Objekt u
kojem je smjetena arhivska graa oteen je, a manji dio preuzet je u Arhiv bez detaljnog zapisnika o
preuzimanju, glede opasnosti za osobnu sigurnost.
4. Pronai materijalne mogunosti kojima bi trebalo zatititi nezadovoljavajue stanje arhivske
grae u upnim i matinim uredima.
5. Putem nadlenih institucija posvetiti dostojnu pozornost saniranju pismohrana u organima
uprave, pravosua, kolskih i gospodarskih objekata gdje je za vrijeme rata nastalo velikih oteenja.
6. Napominjemo da je podruje Pakraca i Lipika bilo nedostupno nadzoru pismohrana gotovo
godinu dana (od svibnja 1991-oujka 1992.). I danas je slina situacija. Prema tome nisu niti mogli biti
izvreni redovni obilasci i pregledi pismohrana putem kojih bi se utvrdilo stanje sreenosti arhivske i
registraturne grae. Od tada odlazak na ta ratom zahvaena podruja nije bio omoguen redovitim jav-
nim prijevozom, ve uz pomo organa Opinske uprave u Poegi koristei njihov osobni automobil bez
naknade.
U Poegi, 25. kolovoza 1993.
Potpis:
Tomislav Radoni
17
Isto.
18
Isto.
Nakon to su se ratne neprilike stiale u Slavonskome Brodu i oko njega, Arhiv je, s pripadajuim
podrunicama, nastavio redovito svoj posao. Obnovljeno je kompletno krovite zgrade Arhiva, pripre-
mana je dokumentacija za obnovu fasade zgrade koja je bila znatno oteena i prije Domovinskoga rata
(sanirana je 1997. godine).
Po zavretku uspjene vojno-redarstvene akcije Bljesak od 1. do 4. svibnja 1995. godine odlukom rav-
natelja DASB-a 10. svibnja 1995. dva su djelatnika DASB-a (voditelj Vanjske slube Arhiva Mario Zorc,
prof. i arhivist i voditelj Odjela DASB-a u Novoj Gradiki Feliks Valenti, vii arhivski tehniar) posjetili
Okuane radi utvrivanja stanja arhivskog i registraturnog gradiva pismohranama u Okuanima a to su
Mjesni ured Okuani, Osnovna kola Nada Dragosavljevi i Opa poljoprivredna zadruga u Okuanima.19
Logian je bio obilazak ovih pismohrana u kojima je Arhiv, u skladu sa Zakonom nadzirao njihov rad.
U Matinome uredu Okuani konstatirano je da je: () gradivo sauvano u cijelosti Sauvane su
sve matice krtenih/roenih, vjenanih i umrlih iz razdoblja 1878-1995, kazala uz ove matice, knjige
dravljana iz razdoblja 1947-1995. te spisi matinog poslovanja 1946-1995... 20 U Osnovnoj koli Nada
Radosavljevi arhivsko i registraturno gradivo ove pismohrane zatekli smo u kancelariji direktora, taj-
nitvu, prostoriji raunovodstva i knjinici najveim dijelom ispreturano i razbacano po podu i stolo-
vima Na licu mjesta djelatnici Arhiva preuzeli su spomenice koje su pronali u ovoj koli, kao izuzetno
vrijedno arhivsko gradivo21 U Opoj poljoprivrednoj zadruzi arhivsko i registraturno gradivo tako-
er smo zatekli u ispreturanom i razbacanom stanju po podu, u dvije kancelarije i jednoj dvorinoj
prostoriji.22 Nakon obilaska tih pismohrana spomenuta dvojica djelatnika Arhiva samoinicijativno su
pregledala dvije zgrade u centru Okuana na kojima su postojali drveni okviri nekadanjih natpisnih
ploa i u tim zgradama pronali dokumentaciju upravnih i pravosudnih organa tzv. Republike Srpske
krajine, Srpske oblasti Zapadna Slavonija.
Nakon pronalaska toga gradiva odlueno je da se ono u roku od dva dana preuzme i pohrani u Arhivu
u Slavonskome Brodu. To je i uinjeno 11. i 12. svibnja 1995. godine.23
Preuzeto je gradivo iz razdoblja 1991. 1995. godine u ukupnoj koliini od 10,00 d/m, odvezeno po
Odluci ravnatelja DASB-a u Slavonski Brod. To su fondovi:
1. OBLASNO VIJEE SOZS RSK OKUANI
2. KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE POVJERENITVO ZS OKUANI
3. SRPSKI RADIO OKUANI
4. RSK SOZS IZVRNI SAVJET OPINE PODRAVSKA SLATINA (U IZBJEGLITVU)
5. OPINSKI SUD OKUANI
6. OPINSKO JAVNO TUILATVO OKUANI.
19
Vie o tome u Slubenoj biljeci voditelja Vanjske slube DASB-a Maria Zorca, Pismohrana DASB-a.
20
Isto.
21
Isto.
22
Isto.
23
O tome vie u izlaganju Gordane Slanek i Tomislava Radonia na ovome Savjetovanju.
Tom je prigodom preuzeta i Zbirka peata ustanova SAO Zapadna Slavonija. Svi su ovi fondovi arhi-
vistiki sreeni i dostupni istraivaima.
Nakon tih akcija u kojima je sudjelovao Dravni arhiv u Slavonskome Brodu, Arhiv je nastavio sa
svojim redovnim djelatnostima koje su se odnosile i na Domovinski rat. U tome su kontekstu postavljene
izlobe i izdani pripadajui im katalozi:
50 godina 1959. 2009. Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu
zajednike izlobe fotografija s Dravnim arhivima u Osijeku, Virovitici i Vukovaru (prikljuio se
i Muzej u Vukovaru) o Domovinskome ratu
aktualne izlobe o Domovinskom ratu ratne fotografije postavljene u Arhivu 9. lipnja 2016.
godine.
Po povratku svekolike arhivske grae premjetene iz Arhiva, kue Brli i Franjevakoga samostana
konstatirano je da je ona u onome stanju u kojem je i odvezena iz Slavonskoga Broda, i kvantitativno i
kvalitativno.
Domovinski rat vjena je tema Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu, svih drugih podrunih
Dravnih arhiva u RH kao i HDA.
U skladu s iskustvima podrunih dravnih arhiva u RH u Domovinskome ratu dobro bi bilo izraditi
zajedniki plan djelovanja arhiva u vrijeme ratne ugroze i raznih drugih prirodnih nepogoda, potujui
pritom posebnost svakoga arhiva u kontekstu prostora u kojemu je smjeten i uzimajui u obzir rele-
vantnu i u praksi potvrenu literaturu o toj temi.
Izvori i literatura
DASB-359 Dravni arhiv u Slavonskom Brodu (1959. .).
Konvencija za zatitu kulturnih dobara u sluaju ratnog sukoba Haaka konvencija.
Piplovi, F. ivjeti u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, Posavska hrvatska, Radio Brod, Publi-
cum, Brodska kulturna batina, 2006.
ulc, B. Konvencija za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba Haaka konvencija.
Informatica Museulogica. Muzejski dokumentacijski centar (Zagreb). 1/4(1992), str. 4648.
Medved, I. Arhiv Franjevakog samostana u Slavonskom Brodu. U: Franjevci u Slavonskom Brodu
Zbornik radova znanstvenog skupa. urednik Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest Slavi-
nije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Franjevaki samostan u Slavonskom Brodu, 2012. Str.
253263.
Summary
The activities of the State archives in Slavonski Brod

from the beginning of the Homeland War to operation Flash
This work gives a brief history of activities carried out by the State Archives in Slavonski Brod during the
Croatian War of Independence / Homeland War (from the latters beginning to Operation Flash). In this
period, State Archives in Slavonski Brod worked on protection of the Archives building and archival records,
relocation of the most valuable records from Slavonski Brod, emergency interventions on Archives building
after a direct grenade hit etc. During this time the Archives worked on activities coordinated with the direc-
tions given by the Ministry of Culture and the Croatian State Archives. Even in these difficult conditions,
State Archives in Slavonski Brod was always open to users of archival records and other citizens.
Keywords: State Archives in Slavonski Brod in the Homeland War, protection of the Archives building
and archival records, relocation of archival records, Operation Flash
Marijan Maroja
Dravni arhiv u Zadru
Dravni arhiv u Zadru u Domovinskom ratu

Struni rad UDK 930.25(497.5 Zadar)1991/1995
Nakon demokratskih izbora u Republici Hrvatskoj 1990. godine dolo je do oruane velikosrpske agre-
sija. Pod okupacijom je bio velik dio podruja u nadlenosti Dravnoga arhiva u Zadru. Poduzimale su se
mjere zatite gradiva u Arhivu. Najvrjednije gradivo odneseno je u sklonite. Nakon osloboenja poduzi-
male su se mjere spaavanja gradiva na terenu. Nepripremljenost arhivske slube za brzu i uinkovitu pro-
vedbu akcije, na elost, tada je dola do izraaja. Nije bilo koordinacije s vojnim i civilnim vlastima na
odnosnom teritoriju. U takvim uvjetima jasno je da je stradala prilina koliina gradiva.
Kljune rijei: Arhiv u Zadru, Domovinski rat, okupacija podruja, zatita gradiva u Arhivu, aktivnosti
nakon Oluje, propusti u spaavanju gradiva
Uvod
Demokratskim izborima 1990. godine dolo je do promjena u svim segmentima hrvatskoga drutva.
Konstituira se viestranaki Sabor tada jo Socijalistike Republike Hrvatske. Kako se mijenjao politiki
sustav, tako se mijenjalo i drutveno i ekonomsko ureenje. Ukinuo se socijalistiki oblik proizvodnje, a
uveo kapitalistiki. Nakon stoljea ekanja i lutanja, hrvatski narod dobio je svoju nacionalnu dravu u
kojoj je bio suveren.
Na te demokratske promjene, koje se nikako nisu uklapale u velikosrpsku politiku koju je vodio Slo-
bodan Miloevi, uz podrku Jugoslavenske narodne armije, dolazi prvo do organizirane pobune dijela
srpskoga stanovnitva u Hrvatskoj. Svega dva i pol mjeseca nakon konstituiranja Sabora 17. kolovoza
1990., u jeku turistike sezone, podiu se barikade na hrvatskim cestama istovarom kamenoga materijala
i postavljanjem paravojnih straa. Svi se sjeamo tih slika s televizije. Tada jo nema izravnih vojnih
sukoba, ali ima incidenata i stvara se raspoloenje kod pobunjenih Srba za otvorenu agresiju na Hrvat-
sku, te onemoguava normalan ivot u Hrvatskoj. U opinama sa srpskom veinom, gdje je uglavnom na
izborima pobijedila Srpska demokratska stranka, dolo je do organizirane pobune. Sredite je pobune u
Dalmaciji u Kninu i opinama Benkovac i Obrovac, dakle na podruju nadlenosti Arhiva u Zadru. U tu
su pobunu bile vrlo aktivno ukljuene JNA i Srbija. Stvaraju se paratijela i paravojne snage, koje na tim
podrujima preuzimaju kontrolu. Nad hrvatskim stanovnitvom provodio se psiholoki i fiziki teror. Na
pokuaje hrvatskih vlasti da se u tim podrujima uvede red, u borbu se izravno na strani velikosrpskih
snaga ukljuila i JNA. Poinje okupacija i osvajanje dijelova hrvatskoga teritorija koje treba spojiti sa
294 M. Maroja, Dravni arhiv u Zadru u Domovinskom ratu
Srbijom, i ija je zamiljena granica bila linija Virovitica Karlovac Karlobag. Zapoeo je Domovinski
rat, koji traje punih pet godina i koji zavrava pobjedonosnom operacijom Oluja u kolovozu 1995.
Konano, mirnom reintegracijom okupirane Istone Slavonije s Vukovarom 15. sijenja 1998., para-
drava, takozvana Republika Srpska Krajina, nestala je u vojnome porazu velikosrpske ideje o velikoj
Srbiji. U tome je ratu Hrvatska pretrpjela strana materijalna razaranja i velike ljudske rtve.
U vezi s tim dogaajima u sjeanju mi je ostala jedna slika. U listopadu 1990. godine na Plitvicama
organizirano je Savjetovanje Saveza drutava arhivskih radnika Hrvatske. Domain je bio Historijski
arhiv u Karlovcu. Nakon savjetovanja, na povratku za Zadar, sa mnom je u automobilu bio kolega dr.
Ivan Pederin, a na nekoliko mjesta preko pola ceste bila je navuena ica koja inae titi od odrona kame-
nja. Morao sam ju paljivo obilaziti. Bila je to vrlo neugodna vonja i zadnja koju sam vozio tom cestom
sve do konana osloboenja 1995. godine.
Sve te godine rata itekako su se odrazile na rad tadanjih historijskih arhiva, a posebice onih koji su
bili na meti napada. Od velike je vanosti da velikosrpski okupatori nisu osvojili nijedan grad u kojemu
su bila sjedita arhiva. Ne treba sumnjati u to to bi se dogodilo da su u svojim nakanama uspjeli. Sigurno
bi sve to kulturno hrvatsko pisano blago jednostavno otuili ili unitili.
Historijski arhiv u Zadru (od 1993. povijesni, a od 1997. godine dravni arhiv) postoji kao institucija
od 1624. godine. U svojemu viestoljetnom trajanju proivio je mnoga stradanja od kojih je najvee bilo
u Drugome svjetskom ratu. Tada je u saveznikim bombardiranjima Zadra teko stradala i Providurova
palaa, u kojoj se nalazio tadanji Dravni arhiv. Tijekom rata mijenjao je svoje lokacije, kao i poslije rata,
da bi se na kraju skrasio u dananjemu prostoru. U dvadesetome stoljeu este su bile teritorijalne pro-
mjene nadlenosti zadarskoga arhiva. Poetkom dvadesetoga stoljea, do kraja Prvoga svjetskog rata,
Arhiv je bio nadlean za gotovo cijelu Dalmaciju ukljuujui i podruje Bokokotorskoga zaljeva i dio
kvarnerskih otoka, osim podruja bive Dubrovake Republike. Od godine 1918. do 1944. Arhiv je nad-
lean samo za Zadar i dijelove hrvatskoga teritorija koje su okupirali Talijani, a poslije i dobili Rapallskim
ugovorom. Iza Drugoga svjetskog rata bio je nadlean za podruje Dalmacije, osim Dubrovnika. Godine
1952. poinje s radom Dravni arhiv u Splitu te dolazi do daljnja smanjenja podruja. Godine 1963. na
temelju Zakona o zatiti arhivske grae i arhivima (NN 41/62) donesena je Odluka o odreivanju
podruja na kojima arhivi obavljaju arhivsku slubu.1 Dravni arhiv u Zadru po toj je Odluci imao je
nadlenost na podruju sljedeih opina: Knin, Drni, ibenik, Obrovac, Benkovac, Biograd na Moru,
Pag i Zadar. Takvu podrunu nadlenost Arhiv ima i 1990. godine kada poinje velikosrpska agresija na
Hrvatsku. Radi bolje zatite arhivskoga gradiva na svojemu podruju, Arhiv osniva u ibeniku Sabirni
arhivski centar 1968. godine, u kojemu se prikuplja i obrauje gradivo s podruja opina ibenik, Knin i
Drni.
Ovaj rad bavi se djelovanjem dananjega Dravnog arhiva u Zadru u ratnim okolnostima. Za izradu
rada veinom smo se koristli izvornim dokumentima iz fonda HR-DAZD-251, Dravni arhiv u Zadru
1
Odluka o odreivanju podruja na kojima arhivi vre arhivsku slubu, NN 28/63.
M. Maroja, Dravni arhiv u Zadru u Domovinskom ratu 295
(arhiv Arhiva). U fondu se nalazi sva prepiska izmeu Hrvatskoga dravnog arhiva, Arhiva i dravnih
tijela. Podijelili smo ga na dva dijela. Prvi je zatita gradiva u Arhivu i rad Arhiva u Domovinskome ratu,
a drugi o zatiti i spaavanju arhivskoga gradiva na osloboenome podruju.
Rad u ratnim uvjetima i zatita gradiva u arhivu

Prvi pravi vojni sukobi poinju od travnja 1991. godine i brzo dobivaju na intenzitetu.
Napadi na Zadar zapoeli su poetkom rujna 1991. O stanju u Zadru trebalo bi znati nekoliko inje-
nica. Poslije Karlovca Zadar je bio grad s najvie kasarni JNA. U Zadru je djelovala Vojna zrakoplovna
akademija na aerodromu Zemunik, kole rezervnih oficira protuzrane obrane i zemaljske artiljerije. U
samome gradu bilo je vie od deset vojnih objekata koji su presijecali grad. Iz istonih dijelova u zapadne
dijelove grada nije se moglo proi, a da ne proete pokraj nekoga od tih objekata iz kojih su vrebali snaj-
peristi.
1. Rad u ratnim uvjetima

Sva navedena dogaanja odrazila su se na rad Arhiva. U vrijeme velikih politikih i drutvenih pro-
mjena u Hrvatskoj 1990. godine Arhiv je imao 19 zaposlenika u Zadru i 2 zaposlenika u Sabirnome
arhivskom centru u ibeniku. Taj se broj zaposlenika u Zadru do prosinca smanjio na 15 jer su tri zapo-
slenika otila u mirovinu, a jedan na Filozofski fakultet. Kako se situacija u 1991. zaotravala, tako su se
zaposlenici arhiva ukljuivali u obranu. Ve u svibnju 1991. zaposlenik Bruno Frleta bio je mobiliziran u
rezervni sastav policije.2 Direktor je Arhiva dopisom traio od Policijske uprave ibenik da se arhivist
Milivoj Blaevi, koji je ratnim rasporedom postavljen na ratne zadatke u Sabirnome centru u ibeniku,
zadui odgovarajuim orujem.3
U takvim nemoguim uvjetima Arhiv je za cijelo vrijeme rata radio. Prema Zakonu o arhivskome
gradivu i arhivima (lanak 43. stavak 1.) prva je zadaa arhiva da provodi mjere zatite arhivskoga gra-
diva u arhivu i brine za njegovu sigurnost. Tu zadau zadarski je Arhiv u potpunosti izvrio. Zadar mje-
secima nije imao struje, vode je bilo svaki trei dan. Na posao su zaposlenici dolazili pod uzbunom i
vraali se pod uzbunom. Arhiv je radio dok su granate padale po Zadru. Radna obveza nije uvedena,
nego su ljudi dolazili na posao u tim tekim okolnostima. U obrani Hrvatske aktivno su sudjelovali
mnogi zaposlenici. Od tadanjih 15 zaposlenika Hrvatskoj vojsci i policiji svoj doprinos dali su drago-
voljci branitelji arhivski manipulant Bruno Frleta, fotograf Nediljko Pavii, arhivisti Sero Dokoza i
Marijan Maroja. U narednim godinama u Arhivu su se zaposlili jo neki sudionici Domovinskoga rata
koje treba spomenuti, a to su portir Ivan Raov, vii arhivski tehniari Josip Perkovi i Ivan Fantina, arhi-
visti Ivica Raov i Oliver Modri.
2
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 97/1-1991, Potvrda Policijske uprave Zadar, 3. 6. 1991.
3
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 80/1-1991, Dopis PU ibenik, 6. 5. 1991.
U listopadu 1991. godine est djelatnika Arhiva (Andrija Motui, ime Pavi, Frane Ivkovi, Slavko
Raov, Marija Juri i Denis Martinovi) dobilo je slubene iskaznice kojima su na temelju Hake konven-
cije od 15. travnja 1954. za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanoga sukoba postali ovlatenicima
poduzimanja mjera zatite kulturnih dobara. Prema obavijesti Dravne uprave za zatitu kulturne i pri-
rodne batine od 31. srpnja 1995. iskaznice su postale nevaee. Dopisom HDA od 4. kolovoza 1995.
svim povijesnim arhivima zatraen je njihov povrat. Zanimljivo je da je povrat bio zatraen upravo na
dan poetka Operacije Oluja. Postojala su, dakle, saznanja da vie nee biti potrebe za tim kulturno-
zatitnim aktivnostima.
Osim zatite gradiva u ratnim uvjetima, Arhiv je obavljao sve svoje redovne zadatke. Obraivali su se
fondovi, vanjska slube preuzimala je gradivo od stvaratelja, primale su se stranke i rjeavali predmeti. Iz
izvjea o radu Arhiva vidimo da se ipak nisu mogli u potpunosti izvravati programski zadatci. Jedan od
razloga bio je taj to tjednima nije bilo struje i vode, a drugi to su neki djelatnici bili u hrvatskoj vojsci
ili policiji, te nisu mogli obaviti planirane zadatke. Za neizvravanje nekih zadataka postoji objektivno
opravdanje. Velik dio podruja na kojemu djeluje Arhiv jo je uvijek bio pod okupacijom. Tijekom
godine na mikrofilmiranju se nita nije uinilo, a ni kasnije.
U tim tekim vremenima za djelatnike Arhiva stiglo je i nekoliko pisama podrke. Jedno je poslano iz
Pokrajinskoga arhiva u Mariboru 15. listopada 1991., potpisano od ravnatelja dr. Petera Klasinca. Osim
podrke nudi se i pomo u zatiti gradiva. Ako je nuno, spremni su od Arhiva preuzeti najvrjednije
gradivo na uvanje, ali i priskoiti u pomo eventualnomu ureenju i tehnikomu opremanju arhivskoga
gradiva.4 Do takve realizacije nije dolo, ali tu ponudu ne treba zaboraviti. U Arhiv je 20. prosinca 1991.
dolo i pismo Drutva arhivskih radnika BiH i Arhiva BiH, u kojemu se upuuje kolegijalno i ljudsko
suosjeanje u nedaama s kojima su arhivski djelatnici suoeni u spaavanju vlastita ivota i zatiti arhiv-
ske grae.5 Ovdje treba navesti i to da je Savez drutava arhivskih radnika Hrvatske nakon savjetovanja
sa svim pojedinanim drutvima po arhivima, dana 25. rujna 1991. istupio iz Saveza arhivskih radnika
Jugoslavije i otkazao i formalnu suradnju. U svojemu istupu navodi se i da Savez arhivskih radnika Jugo-
slavije nije prosvjedovao protiv razaranja spomenika kulture, protiv ugroavanja arhivalija, to mu je bila
dunost.6 Drutvo arhivskih radnika Historijskoga arhiva u Zadru podralo je istup 24. rujna 1991. Zbog
ratnih prilika u Republici Hrvatskoj odgoeno je i savjetovanje SDARH-a predvieno za listopad 1991.
godine u Bjelovaru, koje e se odrati im to prilike dopuste.
2. Zatita gradiva u Arhivu

U srpnju (19. srpnja 1991.) u Arhiv je stigao dopis Republikoga fonda za kulturu, kojim se hitno trai
izvjetaj o eventualnim tetama na objektima arhiva i njihovim izdvojenim spremitima, eventualne tete
na gradivu i tete nastale zbog nemogunosti obavljanja poslova i zadataka predvienih planom rada.
4
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 146/1-1991, Dopis Pokrajinskog arhiva Maribor, 5. 11. 1991.
5
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 152/1-1991, Dopis Drutva arhivskih radnika BiH, 19. 12. 1991.
6
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 139/1-1991, Dopis istupa SDARHa iz SARJ, 25. 10. 1991.
Osim toga, trai se i procjena trokova za provoenje mjera zatite gradiva (sanduci i sl.).7 U odgovoru
na taj dopis v. d. direktor Arhiva Denis Martinovi odgovara da nije bilo izravnih materijalnih teta, kao
ni teta na gradivu u Arhivu i Sabirnomu centru u ibeniku. Zbog poznatih razloga, arhivska vanjska
sluba nije bila u mogunosti obavljati svoje poslove na podrujima opina Knin, Benkovac, Obrovac, pa
i Drni. Takvo stanje traje od kolovoza 1990., te se ne zna se kakvo je stanje gradiva na tome podruju.
Za potrebe evakuacije najvrjednijega gradiva potrebno je nabaviti 100 sanduka.8
Ministarstvo prosvjete, kulture i porta svojim aktima od srpnja i dvama u rujnu 1991. godine nare-
dilo je primjenu mjera tehnike zatite kulturnih dobara u izvanrednim prilikama.9
Najvrjednije gradivo Arhiva bilo je spremljeno u limene sanduke i neto drvenih koje je Arhiv imao
otprije. Od potrebnih 100 sanduka koje je Arhiv zatraio za evakuaciju, dobio je desetak. Gradivo u san-
ducima prebaeno je u podrum Arhiva u jednu sigurnu prostoriju. Veina gradiva ostala je na policama
jer nije bilo mogunosti za evakuaciju tolike koliine gradiva. Na prozore su tek polovicom 1992. godine,
uz zalaganje Zavoda za zatitu spomenika kulture, postavljene vree s pijeskom koje su bile jedina zatita
gradiva.
Kako na zadarskome Poluotoku ima malo zgrada koje imaju podrum, za trajanja Domovinskoga rata
od 1991. do 1995. godine, podrum Arhiva, u kojemu je danas izlobena dvorana, sluio je kao sklonite
za graane Poluotoka i zaposlenike Arhiva. Zaposlenici su esto morali ii u sklonite, a bilo je dana kada
su u sklonitu morali i prespavati jer se zbog intenzivna granatiranja nije moglo ii doma.
Jedno vrijeme dio arhivskih podruma i izlobena dvorana Znanstvene knjinice u istoj zgradi sluili
su Opinskomu sekretarijatu za narodnu obranu, koji je tu premjestio neke svoje slube. Smjetanje
Ureda za obranu u arhivske prostore nije u ratnim uvjetima, sa stajalita zatite gradiva, bila pametna
ideja. Nakon toga Arhiv i Znanstvena knjinica postaju meta artiljerijskoga napada. Na svu sreu to nije
dugo trajalo. Nakon povlaenja jugoslavenske vojske iz Zadra, polovicom listopada 1991. godine, Ured
se preselio u jednu od osloboenih vojarni.
Najvee tete Arhiv je doivio tijekom artiljerijskih napada 29. rujna i 4., 5. i 6. listopada 1991. Prili-
kom tih napada granate su pogodile Znanstvenu knjinicu, a Arhiv je stradao od pogodaka u dvoritu.
Stradala su ulazna vrata i ploa s nazivom Arhiva, fasada je oteena gelerima u povrini od 500 etvor-
nih metara, oteeni su prozori, popucala je veina prozorskih stakala. Dijelovi granata upadali su u
spremita i sva srea da nije dolo do poara. Procijenjena teta po trokovniku od 21. listopada 1991.
bila je blizu 800.000,00 tadanjih dinara. Arhiv je pretrpio tete od granatiranja i za operacije oslobaanja
brda Kri 18. svibnja 1992. kada su stradala vrata i prozori, a popravak tete kotao je 621.000 hrvatskih
dinara.10
7
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 125/1-1991, Dopis Republikoga fonda za kulturu, 19. 7. 1991.
8
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 125/1-1-1991, Odgovor na dopis Republikoga fonda za kulturu, 22. 7.
1991.
9
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 9/1-92, Dopis Ministarstva prosvjete, kulture i porta, 19. 5. 1992.
10
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 9/92, Trokovnik sanacije, 27. 5. 1992.
Na sastanku ravnatelja arhivskih ustanova u Hrvatskoj 17. prosinca 1991. bila je stavljena kao prva
toka dnevnoga reda Izvjetaj o stanju zatite arhivske i registraturne grae u ratnim uvjetima na
podruju Hrvatske. Nakon izlaganja ravnatelja s podruja ratnih djelovanja usvojeni su zakljuci:
1. Podastrijeti Ministarstvu prosvjete, kulture i porta informaciju o stanju zatite arhivske i regi-
straturne grae i tetama na arhivskim zgradama
2. Zatraiti od republikoga fonda za kulturu da se da prioritet obnovi arhivskih objekata.
3. Arhivi trebaju to ranije pripremiti dokumentaciju za obnovu objekata
4. Arhiv Hrvatske e s nadlenim organima probati nai rjeenje angairanja prognanika arhivskih
radnika
5. Predlae se objava u Biltenu izvjetaja regionalnih arhiva o razaranjima.
U odgovoru na molbu dr. Petra Stria, upravitelja Arhiva HAZU, u vezi s prikupljanjem podataka o
razaranjima kao posljedici agresije na nau Republiku od 6. oujka 1992., Arhiv je odgovorio 24. oujka
1992.: Historijski arhiv oteen je u bombardiranju 5. i 6. listopada 1991. Od topovskih granata zgrada
Historijskog arhiva i Naune biblioteke zadobila je sedam pogodaka. Granate su pogaale zgradu i dvo-
rite. Od zadobivenih pogodaka u dvoritu cijela fasada zgrade je oteena, unitena je ploa s natpisom
ustanove, oteene su ulazne stube, popucala su stakla na cijeloj zgradi i potpuno unitena ulazna masivna
vrata. Krhotine granata otetile su svodove i zidove u nekoliko spremita. Sve navedeno nije imalo
nikakvih posljedica za arhivsku grau, koja je nasreu sauvana neoteena. Mi smo, naime, na prozore
spremita, gdje je pohranjena najvrjednija graa, postavili zatitu od pjeanih vrea. Dio grae pohra-
njen je u limene sanduke i spremljen za eventualnu evakuaciju.11
Na sastanku ravnatelja arhivskih ustanova u Hrvatskoj 28. sijenja 1992., pod tokom dnevnoga reda
Izvjetaji o radu za 1991. godinu, ravnatelji su u kraim crtama iznijeli odreen broj problema povezanih
s ratnim okolnostima. Pod tokom razno istaknut je posebno rad na evidentiranju i zatiti grae koja je
nastala u ratu protiv Hrvatske.12
Oslobodilakom akcijom Maslenica u sijenju i veljai 1993. osloboeni su dijelovi zadarske, benko-
vake i obrovake opine. Na tada osloboenome podruju Maslenice, Podgradine, Novigrada, Paljuva,
Islama Grkoga, Islama Latinskoga, Kaia, Smokovia, aviobaze Zemunik, kabrnje i drugih mjesta, od
kojih su neka ponovo okupirana, vidjeli su se razmjeri unitavanja. Na osloboenome podruju stradalo
je gotovo sve gradivo. upni dvorovi i crkve srueni su u kabrnji, Smiliu, Pridrazi, Podgradini. U
Novigradu je bila zapaljena zgrada mjesne zajednice i matinoga ureda. U vrijeme privremena osloboe-
nja kabrnje iz kole se uspio izvui i spasiti dio dokumentacije. Dio dokumentacije bio je pronaen u
koli u Novigradu.
Arhiv Hrvatske je za potrebe Odbora za sprjeavanje unitenja arhivske grae Meunarodnoga arhiv-
skog vijea, a koji je osnovan godinu prije na kongresu u Montrealu, zatraio podatke o gradivu. Zatra-
11
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 37/1-1992 Odgovor Arhiva dr. sc. Petru Striu, 24. 3. 1992.
12
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata11/1-2-1993, Zapisnika sa sastanka ravnatelja hrvatskih arhiva, 28. 1.
1992.
eni su podatci o unitenoj ili oteenoj grai u arhivima i izvan njih. Trae se i podatci o grai koja je
ostala na okupiranome podruju.13 Ravnatelj Arhiva u Zadru prof. Rajko Duevi, u odgovoru naglaava
da u Zadru ve preko 130 dana traje ope opasnost te da u takvim okolnostima Arhiv nije u mogunosti
utvrditi pravo stanje gradiva. Neto podataka ima o ruiastoj zoni (mjesta osloboena u operaciji Masle-
nica), a podatci govore da je u osloboenim mjestima unitena sva dokumentacija upskih i kolskih
arhiva. Podataka s okupiranoga podruja Arhiv nema, ali Arhiv preko upnika ima saznanja da su uni-
teni upski arhivi u Obrovcu i Benkovcu te u selima tih opina. Uniten je i samostanski arhiv u Karinu,
koji je bio vrlo vrijedan jer je imao veliki broj isprava te vrlo starih kronika.
U odgovoru na dopis Hrvatskoga dravnog arhiva u vezi s unitavanjem arhivskoga gradiva Pravo-
slavne eparhije u Dalmaciji14 Arhiv odgovara da nema saznanja o unitavanju gradiva Pravoslavne epar-
hije u Zadru (gradivo se ve nalazilo u Arhivu), za stanje gradiva Eparhije u ibeniku dostavljeno je
izvjee Sabirnoga centra ibenik. U dopisu se navodi svjedoenje don Nikole Tokia, upnika u Pridrazi
i Novigradu, da su jugoslavenska vojska i srpske etnike bande spalili upske kue u kojima je bilo smje-
teno arhivsko gradivo u sljedeim mjestima: Kruevu, Jasenicama, Obrovcu, Pridrazi, Benkovcu, Rate-
viu, Popoviima, Peruiu, Erveniku, Nuniu, Rodaljicama, Medvii i Polai te dijelom u upnome
uredu u Novigradu. Unitena je i knjinica i arhiv samostana u Karinu. Spaljeni su i kolski arhivi u Pri-
drazi i Kruevu.15 U prilogu dopisa nalazi se i Posvjedoenje ovlatenoga lana Crkvene opine srpske
pravoslavne crkve u ibeniku sa zakonskim ovlastima srpske patrijarije ge Bosiljke Beader od 30. stu-
denoga 1993., u kojem ona tvrdi da su netone informacije o unitavanju spomenikoga crkvenog blaga.
Navode se poimenino crkveni objekti i stanje gradiva.16
upanijski stoer za koordinaciju aktivnosti povratka uspostave civilne vlasti i normalizacije ivota
na novoosloboenim podrujima donio je 24. kolovoza 1995. Odluku o uklanjanju zatitnih skela oko
kolskih, kulturnih i sakralnih ustanova.17 Nakon te odluke u Arhivu se uklanjaju skele i vree s pijeskom.
Kako je opasnost za gradivo u Arhivu prola, iz sklonita se donosi najvrjednije gradivo koje je bilo sklo-
njeno.
Zatita i spaavanje gradiva na osloboenom podruju

Poetkom kolovoza 1995. poinje velika oslobodilaka operacija Oluja. Cilj akcije bio je oslobaanje
okupiranoga hrvatskog teritorija, povratak prognanika, izlazak na meunarodne priznate granice
13
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 26/2-1993, Dopis Arhiva Hrvatske povijesnim arhivima, 11. 8. 1993.
14
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 26/3-1993, Dopis Hrvatskog dravnog arhiva Povijesnom arhivu u
Zadru, 25. 11. 1993. i 10. 1. 1994.
15
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 15/1-1994, Odgovor Povijesnog arhiva u Zadru na dopis Hrvatskog
dravnog arhiva, 18. 1. 1994.
16
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 26/4-1993, Posvjedoenje ovlatene osobe od srpske patrijarije ge
Bosiljke Beader, 8. 12. 1993.
17
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 61/1-1995, Odluka o uklanjanju zatitnih skela, 24. 8. 1995.
Republike Hrvatske i pomo u deblokadi opkoljenoga Bihaa, kojemu je prijetila sudbina Srebrenice.
Operacija je poela 4. kolovoza, a petoga kolovoza osloboen je cjelokupni okupirani teritorij u Dalma-
ciji. Osloboeni su Knin, Drni, Benkovac, Obrovac i dijelovi bive zadarske opine. Petoga kolovoza
osloboeno je cjelokupno podruje koje je bilo u nadlenosti Povijesnoga arhiva u Zadru. Osloboena
su i ostala podruja Republike Hrvatske osim Istone Slavonije s Vukovarom, koji je vraen Hrvatskoj
dovretkom mirne reintegracije poetkom 1998. godine.
1. Radnje i postupci Arhiva za spaavanje gradiva na osloboenome podruju

Osloboenjem okupiranoga podruja prestala je opasnost za Arhiv i njegovo gradivo. Rad u Arhivu
se normalizirao. Glavni zadatak Arhiva postaje utvrivanje stanja arhivskoga i registraturnoga gradiva
na osloboenim podrujima i aktivnosti na spaavanju toga gradiva. Ravnatelj Arhiva Rajko Duevi
pokuao je 8. kolovoza 1995. od policijskih i vojnih vlasti dobiti propusnice za obilazak osloboena
podruja, ali ih nije dobio. Dana 9. kolovoza 1995. godine dao je punomoi Slavku Raovu, voditelju
Odjela vanjske slube i Emilu Brkiu, tajniku i arhivistu, za pregled arhivske i registraturne grae na
podruju Zadarsko-kninske i ibenske upanije te Milivoju Blaeviu za podruje ibenske upanije.
Istu je punomo dao i arhivistu Marijanu Maroji 23. listopada 1995.18
Povijesni arhiv u Zadru zatraio je ponovo 13. kolovoza 1995. od Policijske uprave Zadarsko-kninske
upanije odobrenje propusnice za posjet dijelovima upanije zadarsko-kninske, koji su netom oslobo-
eni. Traeno je odobrenje potrebno radi slubena utvrivanja stanja arhivske i registraturne grae na
navedenome podruju. Zatraena je i hitnost. Odobrenja propusnice zatraene su za arhiviste Milenu
Vlahov, Slavka Raova, Franu Ivkovia, ravnatelja Rajka Duevia, tajnika Emila Brkia i kurira Josipa
Perkovia.19 Dana 14. kolovoza 1995. propusnice su odobrene.
Iz izvjea Slavka Raova, voditelja Odjela vanjske slube, o pregledima arhivskoga i registraturnoga
gradiva na osloboenome podruju moemo sagledati to se poduzimalo u to vrijeme. Citiram: Tek
deseti dan nakon operacije Oluja omoguen mi je pristup na osloboena podruja da vidim kakvo je
stanje s arhivsko-registraturnim gradivom na tom podruju.20 U nastavku navodi da je dana 16. kolo-
voza 1995. posjetio opine Obrovac i Benkovac. Od djelatnika Opine Obrovac nitko ne zna to se dogo-
dilo s gradivom Opine od 1963. do 1990. godine, kojega je bilo oko 100 metara dunih. Naelnik Opine
nije imao klju prostorije gdje je ranije bilo gradivo, ali je rekao da je prostorija prazna. Pri posjeti Opin-
skomu sudu nije ulazio u potkrovlje, gdje je bila pismohrana, iz sigurnosnih razloga. Utvrdio je da je
unitena dokumentacija obrovake policije, a da su je unitili odbjegli Srbi prilikom povlaenja. U Domu
kulture pronaao je dokumentaciju Narodnoga sveuilita, koju takoer nije pregledao iz sigurnosnih
18
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 53/1-1993, Punomo, 9. 8. 1995.
19
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 54/1-1995, Zahtjev PAZD za davanje odobrenja, 13. 8. 1995.
20
HR-DAZD-251, Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 71/1-1995, Izvjee o pregledima arhivsko-registraturnog materijala na
osloboenom podruju Zadarsko-kninske upanije, bez datuma.
razloga, osim to je uzeo matinu knjigu zaposlenih i odnio ju u Arhiv. Istoga dana posjetio je i Opinu
Benkovac. Ni u toj Opini naelnik Miljenko Marinovi nije imao kljueve pismohrane koja se nalazila
u potkrovlju, a u kojoj je bilo oko 80 dunih metara gradiva iz razdoblja 1963. 1990. godine. Djelatnici
matinoga ureda izvijestili su ga da su sve matine knjige sauvane. U Zaviajnome muzeju pronaen je
obiteljski arhiv Novakovi u koliini od 35 svenjeva, koji je poslije prebaen u Arhiv. Na sudu je utvr-
eno da su spisi sauvani.
Dana 21. kolovoza 1995. ponovo je posjeena Opina Obrovac, gdje je bilo dogovoreno da se sva
dokumentacija nastala u zadnjih par godina prenese u jednu prostoriju. Tom prilikom bile su pregledane
prostorije drutveno-politikih organizacija i utvreno je da, osim nekoliko registratora, nema njihove
dokumentacije. Na tome pregledu bili su, osim Slavka Raova, i arhivisti Milena Vlahov i Marijan Maroja.
Sljedeega dana ponovo su posjeene opine Obrovac i Benkovac. Na sudu u Obrovcu pregledom je
utvreno da je gradivo sauvano (70 dm), a u Opini Benkovac dogovoreno je s naelnikom da se sva
dokumentacija, nastala 1991. 1995. godine, prikupi na jedno mjesto dok se ne obavi preuzimanje.
Prvi obilazak pismohrana u Kninu bio je 24. kolovoza 1995. (20 dana nakon osloboenja). Osim
Slavka Raova, u obilasku su bili Rajko Duevi, ravnatelj Arhiva, i arhivistica Milena Vlahov. O situaciji
u Kninu dovoljno govori podatak da ni proelnik Opine Zvonimir Jeli, a ni nitko drugi nije znao gdje
se nalazi pismohrana. Po uredima je gradivo nastalo 1991. 1995. godine bilo razbacano po podovima,
stolovima i ormarima. Dogovoreno je da se to gradivo skupi i odloi u jednu ili vie prostorija, gdje e se
naknadno izvriti sortiranje. Bilo je planirano ii u Knin 28. kolovoza 1995., ali je put odgoen jer je
prijevoznik s kojim je bio dogovoren prijevoz odustao, a Arhiv nije imao prijevozno sredstvo. U sljede-
emu obilasku 31. kolovoza s arhivistom Franom Ivkoviem utvreno je, po izjavi predsjednika Suda
Milorada urka, da nije bilo unitavanja gradiva, ali djelatnicima Arhiva nije omoguen uvid u gradivo.
Tom prigodom ponovo je posjeena Opina Knin, ali bez uspjeha. Dana 4. rujna 1995. posjeena je bol-
nica u Kninu, koja radi od 1946. godine. Tom prigodom nije pronaeno starije gradivo osim matine
knjige djelatnika od 1946. 1993. godine i djelomino spisi po urudbenome zapisniku. Sauvana je bila
operativna dokumentacija iz razdoblja rata, a jedna medicinska sestra bila je zaduena od Hrvatske voj-
ske da istrai dokumente za potrebe vojske. etvrti posjet Kninu bio je 12. rujna 1995., a cilj je bio obila-
zak samostana sv. Ante. Utvreno je da su svi spisi prije rata sauvani. Istoga dana posjeena je i Opina
Knin, gdje je utvreno da se spisi odlau na jedno mjesto, kronoloki i po materiji. U zakljuku toga
izvjetaja navode se i problemi zatite gradiva. Kao prvo, navodi se nepostojanje suradnje vojnih i civil-
nih vlasti na zatiti dokumentacije, kao drugo, slabo i nikakvo poznavanje vrijednosti gradiva od strane
djelatnika opinske uprave i, tree, nedostatak prijevoznoga sredstva u Arhivu.
Dana 10. listopada 1995. bio je obavljen pregled dokumentacije u Opini Knin i tom je prilikom pre-
uzeto gradivo Ministarstva informisanja RSK. Dva dana poslije arhivisti Slavko Raov i Marijan Maroja
obili su podruje Ervenika, Bioviinoga sela, Kistanje, evrske, Benkovac i Smili. U obilascima su iz
potpuno naputenih mjesta uzeli dio vrijedne dokumentacije koliko im je to omoguavao prostor u
osobnome automobilu. Nakon nekoliko dana na tome je podruju uhvaena grupa etnika. Moe se rei
da su arhivisti imali sree to ih etnici nisu primijetili. U sud u Benkovcu nisu mogli ui jer je bio zatvo-
ren, muzej je bio zatvoren, u prostore GP Radnik nije im bio doputen ulazak. U evrskama je bio
zapaljen mjesni ured, ured poljoprivredne zadruge i gornji kat kole s pismohranom. Od 16. do 24. listo-
pada 1995. arhivisti su u trima navratima posjetili Knin. Preuzeto je 79 matinih knjiga iz Matinoga
ureda u Kninu, matina knjiga obrtnika i neto promidbenoga materijala u sjeditu SDS-a. U Uredu
predsjednika RSK-a gradiva nije bilo, osim pojedinanih dokumenata, koji su preneseni u Arhiv. Veinu
gradiva odnijeli su MORH i MUP bez bilo kakve obavijesti nadlenomu arhivu, bez popisa gradiva
poznatih nadlenomu arhivu. I takvo je stanje i dan danas. U Dravnome arhivu u Zadru nema dokume-
nata ni popisa tada odnesena gradiva. Svi ti posjeti obavljani su privatnim osobnim automobilima arhi-
vista jer Arhiv nema svoje vozilo, a drugi ga nisu davali jer su i oni imali obveza na novoosloboenome
podruju.21
U mjesecu studenome 1995. ponovo su posjeene opine Obrovac i Benkovac i utvreno je stanje
gradiva. U oba posjeta utvreno je postojanje hitne potrebe da se gradivo prebaci u Arhiv. Za izvrenje
tih zadataka, voditelj Odjela vanjske slube predlae angairanje 4 5 strunih osoba i drugih djelatnika
za pregled gradiva, stavljanje u kutije i prebacivanje u Arhiv.22
2. Uloga Hrvatskoga dravnog arhiva u aktivnostima na zatiti gradiva

Iz dopisa Hrvatskoga dravnog arhiva od 30. kolovoza 1995. saznajemo da je HDA, na poticaj Povije-
snoga arhiva u Sisku, zamolio Ministarstvo kulture da prilikom pregleda dokumentacije na osloboe-
nome podruju za potrebe Slube za informiranje i sigurnost bude obvezno prisutan predstavnik arhiva
ije se gradivo pregledava te da se o tome napravi zapisnik. U odgovoru Ministarstva kulture koji je
potpisao zamjenik ministra Miroslav rnje, od 28. kolovoza 1995., izvjeten je HDA da je zamjenik mini-
stra osobno razgovarao s pukovnikom Antom Gugiem, naelnikom Uprave Ministarstva obrane. Dogo-
voreno je da kod pregleda arhivskoga gradiva zbog potreba SZIS-a neizostavno treba biti prisutan pred-
stavnik arhiva ija se graa pregledava. U sluaju izuzimanja dokumentacije iz arhiva, o tome se sastavlja
zapisnik. Na kraju dopisa pie: () u tom smislu smatramo da nema bojazni, s obzirom na navedenu
zakonsku proceduru, da arhivska graa izae iz arhiva bez znanja arhiva i pismenog traga.23 Od navede-
noga dogovora na terenu nije bilo nita. Po sauvanim dokumentima u Arhivu, po izjavama djelatnika u
Arhivu i voditelja Odjela vanjske arhivske slube (Slavko Raov, prof.) nikada arhivski djelatnici nisu bili
pozivani na preuzimanje gradiva od vojske ili policije niti je o tome sastavljen ijedan zapisnik.
U dopisu HDA od 25. rujna 1995. ravnatelj dr. sc. Josip Kolanovi obavjetava arhive u Karlovcu,
Sisku i Zadru da je kontaktirao sve arhive nadlene za osloboeno podruje i svratio pozornost na
neophodnost da se, uz suglasnost i uz pratnju nadlenih vojnih i civilnih vlasti, obavi uvid na licu mjesta
21
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 22/1-1996, Izvjee o radu Povijesnog arhiva Zadar za 1995., Zadar, 12.
2. 1996.
22
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 22/1-1996, Izvjee o stanju gradiva u opinama Obrovac i Benkovac i
prijedlog mjera od 16. i 24. studenog 1995.
23
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 62/1-1995, HDA dostavlja odgovor iz Ministarstva kulture, 30. 8. 1995.
o stanju arhivskoga gradiva, kako onoga iz ranijeg razdoblja tako i gradiva nastaloga djelatnou srpskog
agresora. Vjerujem da ste u okviru svojih mogunosti poduzeli sve potrebne mjere za zatitu arhivskog
gradiva na tom podruju. Ovime vam svraam pozornost da to uzmete kao brigu, koja e u vaim zada-
ama imati prioritet, sve dok se ne osigura dobra i trajna zatita ugroenog arhivskog gradiva na oslobo-
enim podrujima. Ujedno vas molimo da me izvijestite o poduzetim mjerama, o stanju kakvo su djelat-
nici vaeg Arhiva zatekli, o mjerama koje ste poduzeli kao i o daljnjim potrebnim mjerama vaega Arhiva.
Na temelju vaih izvjea izradit emo izvjee za Ministarstvo kulture i Hrvatsko arhivsko vijee.24 U
dopisu Hrvatskoga dravnog arhiva od 10. svibnja 1996. godine upuenom arhivima nadlenima za oslo-
boeno podruje ponovo se upozoravaju arhivi na obvezu zatite arhivskoga gradiva na osloboenome
podruju, a posebno zatitu arhivskoga gradiva pravoslavne Crkve. Pozivaju se arhivi da dostave izvjee
o mjerama poduzetima za zatitu gradiva nakon Oluje, s posebnim osvrtom na gradivo pravoslavnih
parohija.25
Iz svega ovdje navedenog vidljivo je da Uprava matinoga arhiva, Hrvatskoga dravnog arhiva, nije
uoi oslobodilake operacije Oluja poduzela nijedan korak u smislu zatite arhivskoga gradiva na oslo-
boenome podruju. Iz dokumenata prepiske izmeu HDA i ostalih arhiva redovito se trae izvjea o
tome to se poduzelo na terenu, a nigdje se ne nudi pomo u spaavanju gradiva, a kamoli da je Hrvatski
dravni arhiv kao matini arhiv koordinirao aktivnosti svih arhiva na tome poslu. Za provoenje spaa-
vanja gradiva na toliko velikome podruju trebalo je postojati neko zajedniko tijelo u Hrvatskome
dravnom arhivu koje bi upravljalo situacijom. Uprava HDA znala je koliko ljudi ima u arhivima na
terenu i s kakvim sredstvima raspolau. Umjesto da su prije poetka akcije, za koju su svi znali da se
priprema, preko Ministarstva kulture dogovorili s Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutranjih
poslova postupke i proceduru zatite gradiva uz pomo vojske i policije, HDA tek na poticaj Arhiva u
Sisku dvadeset dana nakon osloboenja dogovara suradnju s vojnim vlastima. Umjesto mobiliziranja
cjelokupne arhivske slube na spaavanju i zatiti gradiva, ukljuujui sve arhive i njihovu ljudsku i teh-
niku podrku, a to bi sigurno rezultiralo daleko boljim rezultatima, sve se svelo na neka izvjea. Sav je
teret spaavanja i zatite stavljen na brigu arhivima koji su teritorijalno pokrivali osloboeno podruje.
Je li bilo kakvih aktivnosti HDA po tom pitanju, iz prepiske koja se uva u Arhivu zakljuujem da nije
bilo jer nijedan dokument na to ne upuuje. Iz navedenih dokumenata nigdje se ne nudi pomo za
potrebne aktivnosti. Kao da se to nije ticalo Uprave matinoga arhiva. Posljedice te nezainteresiranosti
danas su itekako vidljive. Vide se u tome da puno gradiva koje je preivjelo oslobaanje, nije preivjelo
nebrigu. Ni dan danas ne zna se za sudbine mnogih pismohrana. Odgovornost snosi i Arhiv jer je sigurno
mogao uiniti vie, ali je snose i oni u arhivskoj slubi kojih nije bilo briga, a znali su da bez njihove kon-
kretne pomoi Arhiv nema ni ljudi ni sredstava za uspjeno obavljanje zatite tolika gradiva na toliko
veliku podruju.
24
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 171/1-1995, Dopis HDA arhivima u Karlovcu, Sisku i Zadru, 25. 9. 1995.
25
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 48/1-1996, Dopis HDA arhivima u Karlovcu, Osijeku, Slavonskom
Brodu, Sisku i Zadru, 10. 5. 1996.
3. Utvrivanje stanja gradiva i preuzimanja u Arhiv

Danas je jo uvijek teko utvrditi koliko je gradiva na okupiranome pa osloboenome podruju uni-
teno ili odneseno. Hrvatski je dravni arhiv dopisom (5. 12. 1996.) za potrebe Vlade Republike Hrvatske
zatraio podatke o moguemu odnesenom arhivskom gradivu od strane srpskih agresora. Arhiv u svo-
jemu odgovoru (19. 12. 1996.) navodi da je s podruja nadlenosti Arhiva odneseno sljedee gradivo: 1.
Sve matine knjige pravoslavnih stanovnika grada Drnia nastale od polovice 19. st. do 1946. 40
komada, 2. Sve matine knjige pravoslavnih i katolika grada Drnia od 1946. do 1990. 57 komada, 3.
knjige dravljana grada Drnia 40 komada. 4. Najvei dio fonda Saveza komunista Benkovca i Obrovca
(1945. 1990.) u 7 velikih kutija. Dopisom Ureda za prosvjetu kulturu, informiranje, port i tehniku
kulturu ibenske upanije od 12. 12. 1996. obavjetava se Arhiv o stanju gradiva na podruju Drnia.
Matine knjige grada Drnia i opine odnesene su prema nekim saznanjima u Beograd; matine knjige
Gradca spaljene su; odnesena je personalna dokumentacija iz Centra za kulturu; veina dokumentacije
svih drnikih poduzea raznesena je. Sauvan je samo manji dio; u srednjoj koli sauvane su matina
knjiga djelatnika i 80 posto matinih knjiga uenika; cjelokupno gradivo glazbene kole i djejeg vrtia
izgorjelo je zajedno sa zgradama; iz podrunih kola u Gradcu, Oklaju i Siveriu nestala je cjelokupna
dokumentacija; gradivo Fonda mirovinskoga osiguranja zapaljeno zajedno sa zgradom. Nestalo je gra-
divo doma zdravlja i podrunih ambulanti; najvei dio gradiva u opinskim uredima nije sauvan; odne-
seno je cjelokupno gradivo osnovne kole u istoj Maloj i sauvano je gradivo osnovne kole u Bribir-
skim Mostinama. Najvee tete i unitavanja pogodila su gradivo privrednih poduzea, poljoprivrednih
zadruga, upnih arhiva i kolskih arhiva.
Arhiv je u razdoblju Domovinskoga rata preuzimao gradivo stvaratelja. Iz Knjige primljenoga gra-
diva, u razdoblju od 18. srpnja 1991. do 31. prosinca 1996. vidljivo je da je Arhiv obavio 48 primopredaja
arhivskoga gradiva. U razdoblju najvea granatiranja Zadra od 18. srpnja 1991. do 21. travnja 1992. nije
obavljena nijedna primopredaja. U razdoblju do Oluje obavljeno je 18 preuzimanja, sva sa slobodnoga
podruja. Nema nijedne primopredaje s podruja osloboena u operaciji Maslenica. Prva primopredaja
s osloboenog podruja obavljena je 16. kolovoza 1995. godine, a rije je o 4 dokumenta RSK-a (Repu-
blika Srpska Krajina).26 U narednome razdoblju do 31. prosinca 1996. obavljeno je 30 primopredaja od
kojih je 14 s osloboenoga podruja. U mjesecu studenome 1995. obavljena su tri preuzimanja s pod-
ruja Benkovca (spisi obitelji Jove Uzelca iz Benkovca, matine knjige iz Matinoga ureda Benkovac i
Odluke, rjeenja, smjernice i zakljuci Opine Benkovac 1991. 1992.). U Izvjeu o radu Arhiva za
1995. godinu u dijelu o Odjelu vanjske slube navodi se da je obavljeno 55 pregleda, od kojih 50 na oslo-
boenome podruju. U podatcima o primljenome gradivu navode se primopredaje Ministarstva infor-
misanja RSK (1993. 1995.), Osnovne kole Jovo Kablar iz Biovina Sela i Duan Bala iz Ervenika
te matine knjige iz matinih ureda Obrovac, Benkovac i Knin. Godine 1996. preuzeto je gradivo obitelj-
skoga fonda Novakovi iz Benkovca, PK Ravni kotari Benkovac, drutveno-politikih organizacija iz
26
Knjiga primljenoga gradiva, Dravni arhiv u Zadru, 1995., broj 252.
Benkovca, matine knjige iz raznih kola s osloboenog podruja i Sekretarijata za drutvene djelatnosti
SO Benkovac. Sve je to primljeno gradivo samo djeli gradiva navedenih stvaratelja. Ostalo je nestalo ili
uniteno. Sabirni centar u ibeniku nije imao preuzimanja s osloboenoga podruja27 U godinama koje
su slijedile preuzeto je u vie preuzimanja jo gradiva s toga podruja. I danas se pokuavaju otkriti mje-
sta gdje se moda moe pronai jo vrijedna gradiva.
Veina gradiva koja se odnosila na organe bive RSK-a (Ministarstvo informisanja, Vlade, Skuptine
opine i Izvrnoga vijea Opine Knin, teritorijalne obrane SAO Krajine), a rije je samo o ostatcima
gradiva, predana je zapisniki dana 25. veljae 2011. godine na uvanje Hrvatskomu memorijalno-doku-
mentacijskomu centru Domovinskoga rata u Zagrebu, a Centar nam je povratno dostavio digitalne
snimke gradiva.
Zakljuak
U Domovinskome ratu u Dalmaciji bile su okupirane opine Knin, Drni, Benkovac, Obrovac i dije-
lovi opina Zadar, ibenik i Biograd na Moru, sve u podrunoj nadlenosti Arhiva u Zadru. Ve od
kolovoza 1990. godine Arhiv je bio onemoguen obavljati svoju slubu na tome podruju. U rujnu 1991.
zapoeli su napadi na Zadar i ibenik. U Arhivu su bile poduzete mjere zatite arhivskoga gradiva. Naj-
vrjednije gradivo odnosi se u sklonite. Arhiv je pretrpio tete od granatiranja u listopadu 1991. i svibnju
1992. godine. Za cijelo vrijeme rata, mjesecima bez struje i s redukcijom vode Arhiv nije prestajao s
radom. Dio zaposlenika izravno je bio ukljuen u hrvatsku vojsku ili policiju. Gradivo u Arhivu nije
pretrpjelo vee tete. Nakon oslobodilake operacije Oluja u kolovozu 1995. godine osloboeno je pod-
ruje u nadlenosti Arhiva. Sama akcija zatite i spaavanja gradiva ila je sporo. Prvih dana od oslobo-
enja arhivskim djelatnicima nije bio dozvoljen ulaz na to podruje. Nakon dobivanja dozvola i obilaska
podruja utvreno je veliko unitavanje arhivskoga gradiva. Osim to su agresori unitili gradivo hrvat-
ske provenijencije na okupiranome podruju, zbog sporosti i neorganiziranosti i ono preostalo gradivo
je due vrijeme bilo ostavljeno na milost i nemilost pojedincima. Agresor je prije povlaenja odnio dio
vrijedna arhivskoga gradiva. Dio pronaena gradiva prenesen je u Arhiv, a zbog nedostatka ljudi i sred-
stava najvei se dio titio na terenu. U akciji spaavanja gradiva na osloboenim podrujima Arhiv je bio
preputen samomu sebi. Hrvatski dravni arhiv nije poduzeo nikakvih aktivnosti na objedinjavanju i
koordiniranju cjelokupne arhivske slube sa svim ljudstvom i sredstvima za pomoi arhivima koji pokri-
vaju osloboeno podruje. Stalno su se traila izvjea, ali pomo se nije nudila. U takvim uvjetima
Arhiv je uspio ispuniti najvei dio svoje zadae. U narednim godinama dio sauvana gradiva smjeten je
u Arhiv. Za gradivo mnogih stvaratelja ni danas se ne zna sudbina. Pred Arhivom je i danas mnogo posla
na pronalasku i spaavanju gradiva povezana s razdobljem Domovinskoga rata.
27
HR-DAZD-251 Dravni arhiv u Zadru, Popis akata 22/1-1996, Izvjee o radu Povijesnog arhiva Zadar za 1995., Zadar, 12.
2. 1996.
Izvori i literatura
Izvori:
HR-DAZD-251, Dravni arhiv u Zadru
Literatura:
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/97.
Odluka o odreivanju podruja na kojima arhivi vre arhivsku slubu, NN 28/63.
Nazor, A. Oluja pobjede, fotomonografija. Zagreb : Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar
Domovinskoga rata, 2007.
Summary
State Archive in Zadar in Croatian Homeland War

After the first democratic election and the establishment of a democratic government in 1990, in August
of the same year the rebellion of a part of serb population initiates in Croatia. It is induced by greater-serbian
forces in Serbia and Yugoslav Peoples Army. In 1991 previous terrorist actions and incidents grow into open
aggression against Croatia. In Dalmatia, the municipalities of Knin, Drni, Benkovac, Obrovac are occupied
as well as the parts of Zadar, ibenik and Biograd na moru municipalities. Since August of 1990 the Archive
is distructed in performing their services on this area. In September 1991 starts the aggression on Zadar and
ibenik. In the archives the measures of protection of materials are being taken. The building and the court-
yard of the Archives was hit by several granades in October 1991 and May 1992. For the entire war period the
Archives works without current and with reduction of water. A number of employees directly joins the croa-
tian army and police. The archival material didnt suffer any large damages. After military action Oluja in
August 1995. the territory under State Archives in Zadar authority is liberated. The rescue and protection of
archival material is slow. In the first few days after the liberation the archive employees are not allowed to
enter the area. After getting the permission and making the round, the major destruction of archival material
is determined. Before withdrawal the aggressor carries away a part of valuable records. The other located
records is transfered in Archives and because of the lack of people and resources the biggest part of material is
protected in the field. The archives on liberated areas are left over to their own. There is no help from other
archives. The Croatian state archives dont coordinate or organize the archival service for that task. The reports
are demanded constantly but no help is offered. In following years one part of preserved material is stored in
our Archives. The destiny of the material of many records creators is still unknown. Even today, ahead of
Archives is still a lot of work to be done on saving the material from the Homeland war period.
Key words: Croatian Homeland War, occupation of territories under the authority of State Archives in
Zadar, protection of material in Archives, protection of material on liberated territory, negligence in organi-
zation
Omer Zuli
JU Arhiv Tuzlanskog kantona (BiH)
Posebnosti zatite i preuzimanja arhivske grae ratne

provenijencije (1992. 1995.) na podruju nadlenosti
Arhiva Tuzlanskoga kantona
Struni rad UDK 930.253:355.48(497.6)1992/1995
930.25(497.6Tuzla)
Pitanje zatite arhivske grae u nastajanju kljuno je pitanje djelovanja arhivskih ustanova. Ako arhivi
djeluju u specifinim okolnostima, kao to to bilo u tijeku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. 1995.),
onda se pitanje zatite osobito aktualizira. Posebnosti zatite ogledaju se u specifinostima i mogunostima
djelovanja nadlenih arhiva na planu zatite grae u nastajanju. Stoga e u radu biti iznesena iskustva Arhiva
Tuzlanskoga kantona po pitanju posebnosti zatite arhivske grae ratne provenijencije te njezina preuzimanja.
Bit e predoena i postojea zakonska regulativa, sa svim njezinim manjkavostima, te prijedlozi arhivske struke
za nadilaenje odreenih zakonskih nedoreenosti na planu preuzimanja arhivske grae ratne provenijencije.
Kljune rijei: arhivska graa ratne provenijencije, zatita, zakonska regulativa, preuzimanje, Arhiv
Tuzlanskoga kantona.
Uvodne napomene
Od poetka tranzicijskih procesa do danas arhivska sluba Bosne i Hercegovine je pred stalnim iza-
zovima na planu zatite, valorizacije, spaavanja i preuzimanja arhivske grae. Mnogobrojni procesi, od
pretvorbe vlasnitva, reformskih procesa u drutvu, pokretanja steajnih i likvidacijskih postupaka, pred
arhivsku slubu Bosne i Hercegovine postavili su mnoga otvorena pitanja, na koja je ona morala, ade-
kvatno, struno i pravovremeno nai odgovarajua rjeenja. Sve navedene promjene u drutvu, problemi
s kojima se susretala arhivska sluba, osobito su aktualizirani u razdoblju agresije na Bosnu i Hercego-
vinu, odnosno u razdoblju od 1992. do 1995. godine.
O svim vidovima te burne bosanskohercegovake prolosti u najboljoj mjeri svjedoi brojna arhivska
graa nastala radom zvaninih organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, medija, namjenske indu-
strije te svih ostalih stvaratelja, ija je arhivska graa bitna za istraivanje i utvrivanje injenica o namje-
rama i razmjerima agresije na Bosnu i Hercegovinu. Rije je o vanim, nezamjenjivim historijskim izvo-
rima i dokazima, kojima je neophodno posvetiti posebnu pozornost kako bi oni bili sauvani te tako
dostupni za znanstvena istraivanja. Uzimajui u obzir injenicu da su registrature, ali i nadleni arhivi
djelovali u tekim, ratnim uvjetima, to je u bitno utjecalo na stupanj zatite arhivske grae.
308 O. Zuli, Posebnosti zatite i preuzimanja arhivske grae ratne provenijencije (1992. 1995.) na podruju
U razdoblju agresije, destruktivne snage bile su daleko brojnije i jae od snaga koje su se borile za
ouvanje cjelokupnoga kulturnog naslijea. Pa ipak, uzimajui u obzir sve navedene injenice, moe se
konstatirati da je vano pisano kulturno naslijee spaeno, zbrinuto, a najvei je njegov dio preuzet na
uvanje u nadlene arhive, ime je njegova sudbina postala izvjesna.
Specifinosti zatite arhivske grae u nastajanju u ratnome razdoblju

Specifinosti zatite arhivske grae ratne provenijencije mogu se promatrati primarno sa sigurnos-
noga aspekta objektivnih mogunosti zatite arhivske grae u registraturama, odnosno fizike prisutno-
sti arhivista na terenu. Meutim, osim fizikoga prisustva, bilo je neophodno osmisliti nove forme kon-
takata s registraturama kako bi se na taj nain preduhitrilo pitanje zatite arhivske grae u nastajanju. Cilj
je da se kroz elaboriranje toga pitanja ocijeni u kolikoj mjeri je Arhiv Tuzlanskoga kantona odgovorio
zadatcima zatite arhivske grae u ratnim uslovima, ali i zadatcima preuzimanja arhivske grae ratne
provenijencije.
Uzimajui u obzir vanost arhivske grae ratne provenijencije, Regionalni se istorijski arhiv Tuzla1 od
prvih dana agresije aktivno ukljuio u zbrinjavanje i zatitu arhivske grae ratne provenijencije na
podruju opina koje su bile u njegovoj nadlenosti.2 Aktivnosti na polju zatite arhivske grae Arhiv
Tuzlanskoga kantona provodio je na razne naine. Ve 24. aprila 1992. godine upuen je dopis svim stva-
rateljima grae o neophodnosti provoenja mjera zatite arhivske grae i registraturnoga materijala u
uvjetima neposredne ratne opasnosti.3
Usporedno sa slanjem dopisa registraturama, arhivski su radnici fizikim prisustvom na terenu nasto-
jali pruiti strunu pomo registraturama i tako utjecati na poboljanje nivoa zatite arhivske grae.
Vano je napomenuti da su obilasci registratura obavljani u oteanim uvjetima granatiranja, riskirajui
vlastite ivote, a u cilju zatite arhivske grae. U kolikoj su mjeri mogunosti obilazaka registratura bile
oteane i opasne po ivot arhivskih radnika, govori i dokument Arhiva kojim se od SJB (Sluba javne
1
Pod nazivom Regionalni istorijski arhiv Tuzla djeluje od srpnja 1977. do oujka 1993. godine. Zatim djeluje pod nazivom
Arhiv Okruga Tuzla, a od 2002. godine pod sadanjim nazivom. Meutim, u radu e se zbog jednostavnijega praenja kori-
stiti samo terminom Arhiv ili sadanji naziv Arhiv Tuzlanskoga kantona.
2
Do 1992. godine Regionalni istorijski arhiv Tuzla obavljao je struni nadzor na podruju 19 opina sjeveroistone Bosne, i
to: Banovii, Bratunac, Bijeljina, Brko, Graanica, Gradaac, Kalesija, Kladanj, Lopare, Lukavac, Oraje, Srebrenica, Srebre-
nik, ekovii, Tuzla, Ugljevik, Vlasenica, Zvornik i ivinice. To je podruje povrine 6820 km2, (13,3 % teritorija Bosne i
Hercegovine), s 949 594 stanovnika (21 % ukupnoga stanovnitva Bosne i Hercegovine), prema popisu stanovnitva iz 1991.
godine. Grupa autora, Pedeset godina Arhiva u Tuzli, (1954-2004). Tuzla : Arhiv Tuzlanskoga kantona, 2005. Str. 1718. Od
travnja 1992. godine Arhiv je zbog ratnih dogaanja onemoguen u obavljanju strunoga nadzora u opinama: Zvornik,
Bratunac, Bijeljina, ekovii, Vlasenica, Lopare, Ugljevik, Brko, Oraje i Srebrenica, jer navedene opine nisu bile pod kon-
trolom regularnih jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine, nego pod kontrolom agresorskih jedinica.
3
Akt broj 136/92. od 24. 4. 1992. godine. Dopisom su obvezani svi imatelji grae da odmah i odgovorno pristupe sreivanju i
zatiti arhivske grae i registraturnoga materijala, s obvezom izvjetavanja nadlenoga arhiva, najdalje do 5. svibnja 1992. godine.
O. Zuli, Posebnosti zatite i preuzimanja arhivske grae ratne provenijencije (1992. 1995.) na podruju 309
bezbjednosti) Tuzla trai dozvola za izlazak iz Tuzle, radnicima Arhiva, radi obavljanja poslova nadzora
nad zatitom arhivske grae na terenu.4
Dvadesetetvrtoga kolovoza 1992. godine Arhiv je uputio dopis svim opinama (tada Skuptine
optina) s ciljem da se one angairaju na planu zatite arhivske grae kod stvaratelja grae na podruju
opina zajedno s nadlenim arhivom.5 U akciju zatite i zbrinjavanja arhivske grae ukljuile su se sve
skuptine optina, koje su imatelje na prostoru svojih nadlenosti obvezale na zatitu i sreivanje arhiv-
ske grae.6 Rukovodstvo je Arhiva esto, koristei se medijima, slalo proglase svim imateljima arhivske
grae kako bi se i na taj nain sudbina arhivske grae uinila izvjesnijom.7
Iz naprijed navedenoga, evidentno je u kolikoj je mjeri zbrinjavanje i zatita arhivske grae u ratnim
okolnostima bila kompleksna i sloena.8 Iz originalne arhivske grae vidljivo je u kolikoj su se mjeri
zaposlenici Arhiva, profesionalno i struno stavili u slubu zatite arhivske grae, bez obzira na svako-
dnevne opasnosti po njihov ivot. Naime, u uvjetima stalnih, svakodnevnih granatiranja, obilazak regi-
stratura bio je izravna prijetnja ivotu strunim zaposlenicima Arhiva. Naime, veina je opina na
podruju nadlenosti bila u veoj ili manjoj mjeri na direktnoj liniji razgranienja. Samim time opasnosti
prilikom obilazaka registratura bile su daleko vee.
Osim rada na terenu, ali i izmjetanja i zatite arhivske grae u arhivu, menadment i zaposlenici
Arhiva u Tuzli nastojali su da realizacijom odreenih kulturnih i izdavakih projekata upute na vanost
arhivske grae i nunost i obvezu njezine zatite. Tako se nastojalo djelovati na jaanju svijesti kako regi-
stratura tako i graana o vanosti arhivske grae kao historijskih izvora i buduih dokaza razmjera zlo-
ina i unitavanja. Tako su u najteim vremenima, zaposlenici Arhiva realizirali nekoliko izlobi u
4
Dokument Regionalnoga istorijskog arhiva Tuzla, br. 01-156-1/92. od 24. 7. 1992. Navedeni dokument sadrava spisak
radnika arhiva, a u obrazloenju se navodi da je svrha obilazak registratura u cilju zatite arhivske grae.
5
Dokument RIAT Tuzla, broj 01-184-1/92. od 24. 8. 1992. godine. U prilogu dopisa poslan je obrazac naredbe koja je trebalo
biti popunjena od strane Skuptina optina i proslijeena svim imateljima arhivske grae na podruju odreene SO-e.
6
U naredbi koja je SO Tuzla poslala svim stvarateljima i imateljima arhivske grae nareeno je da hitno i bez odlaganja pri-
stupe cjelovitomu sreivanju arhivske grae i registraturnoga materijala te da o poduzetim mjerama na zatiti arhivske
grae u roku od 15 dana izvijeste Predsjednitvo SO-e Tuzla i Regionalni istorijski arhiv Tuzla. Dokument SO-e Tuzla, broj
01/1-1085/92. od 7. 9. 1992. godine.
7
Menadment Arhiva esto se koristio i lokalnim tampanim medijima koji su distribuirani na podruju nadlenosti Arhiva
da dodatno utjee na razvoj svijesti i isticanje obveze zatite arhivske grae u registraturama. Vidi: Koar, A. Zatita arhivske
grae struno ili dravno pitanje. Zmaj od Bosne (mjesto). 16, I(1992), str. 14., zatim, Koar, A. Arhivska graa osnov
nae kulture i znanosti. Zmaj od Bosne (mjesto). 29, I(1993), str. 14.
8
Tomu u prilog govori injenica da su u razdoblju agresije na Bosnu i Hercegovinu stradale ogromne koliine registraturne
grae, ukupne koliine cca 481 275 metara dunih, registraturne grae, od ega cca 81 000 metara dunih arhivske grae.
Na prostoru nadlenosti Arhiva Tuzlanskoga kantona uniteno je cca 38 820 metara dunih registraturne grae. Analizom
uzroka stradanja i unitavanja registraturne grae, evidentno je da su osim vandalizma agresorskih snaga, prisutni i brojni
drugi, subjektivni razlozi, odnosno nemar, neznanje, nebriga. Vidjeti vie u: Koar, A. Sudbina registraturne grae u procesu
tranzicije Bosne i Hercegovine. Arhivska praksa (Tuzla). 3(2000), str. 13.24.
razdoblju agresije.9 Na taj se nain htjelo uputiti na vanost dokumenata i obvezu njihove zatite radi
dokumentiranja razmjera zloina. Arhiv je u suradnji s Komisijom za prikupljanje injenica o ratnim
zloinima sudjelovao u pripremi i izdavanju dviju publikacija pod nazivom Ratni zloini na Tuzlanskom
okrugu, knjiga 1 i 2. Navedene su publikacije takoer bile u slubi dokumentiranja zloina agresora, a u
tome smislu i jaanja svijesti graana o vanosti arhivske grae te obvezi njezina uvanja.10
Okolnosti u kojima je arhivska graa nastajala (ratna razaranja, pustoenja, odsustvo i nepostojanje
svijesti o vanosti arhivske grae itd.), imale su kljunu ulogu na stupanj zatite i sauvanosti arhivskih
fondova. To je osobito dolo do izraaja u rubnim opinama koje su se nalazile na linijama razgranienja.
Naime, uvidom u evidencije pojedinih registratura te registratura ija je graa bila preuzeta, utvreno je
da su opine koje su se nalazile na linijama razgranienja sauvale daleko manju koliinu arhivske grae
od drugih opina koje su bile udaljene od linija razgranienja, odnosno koje su bile u unutranjosti slo-
bodne teritorije.
Razmatrajui specifine okolnosti u kojima je graa nastajala, mnoge registrature djelovale su na
dislociranim podrujima, to je bitno doprinijelo nekompletnosti arhivskih fondova. Naime, pojedine
lokalne samouprave bile su organizirane na nain da su opinske slube bile dislocirane irom slobodne
teritorije odreenoga prostora. U navedenim sluajevima svaka sluba imala je svoju sektorsku pisar-
nicu, ali i arhivu. Mogunost uvoenja sistema u segment kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja te
mogunost fizikoga obilaska sektorskih arhiva za nadlenoga arhivara bila je mala.11 Samim time,
mogunost uvoenja sistema na planu upravljanja i uvanja registraturne grae bila je mala.
Uzimajui u obzir injenicu da su u ratnim okolnostima bila prisutna esta izmjetanja i preseljenja
opinskih slubi i arhivske grae na druge, sigurnije lokacije, a ono je provoeno od strane nestrunih
ljudi, bez ikakvih popisa, to je umnogome doprinijelo unitavanju vane arhivske grae. Takav je primjer
opina ivinice, koja je izmjetala grau na sigurne lokacije, u kojim je procesima znatan dio grae uni-
ten ili izgubljen.12 Mnogobrojni su primjeri, ali i razlozi oteenja, ali i unitenja arhivske grae i u
drugim registraturama, osobito u kolama, ali i privrednim subjektima13. Unitavanje arhivske grae u
9
Naime, 1993. godine realizirana je izloba pod nazivom Ratna 1992. na Tuzlanskom okrugu, autora mr. Azema Koara i
suradnika. Koar, A. Cjelovita fotoretrospektiva. Zmaj od Bosne, List za slobodnu Bosnu i Hercegovinu (Tuzla). 20(1993), str.
11. Izloba Kulturno blago arhiva realizirana je u Kalesiji 1995. godine.
10
Prva knjiga izdana je 1993. godine, a odnosi se na ratne zloine 1992. godine u Tuzlanskome okrugu, a druga knjiga, pod
istoimenim nazivom publicirana je 1996. godine, a odnosi se na ratne zloine u Tuzlanskome okrugu u razdoblju od 1992.
do 1995. godine.
11
Navedeni razlozi dislociranosti pojedinih sluba u Opini Gradaac doveli su do toga da je velik dio arhivske grae uniten,
tako da je ukupna koliina spaene i preuzete arhivske grae ratne provenijencije svega 15 metara dunih. Od navedene
koliine arhivske grae svega nekoliko desetina arhivskih dokumenata odnosi se na rad Ratnoga predsjednitva Opine
Gradaac, kao najvanijega tijela.
12
Nakon izmjetanja arhivske grae na drugu lokaciju, u ovome sluaju u objekt kole, ona nije na adekvatan nain zatiena od
neovlatenoga ulaska treih osoba, a to je za posljedicu imalo unitenje odreene koliine arhivske grae. Navedena konstata-
cija preuzeta je iz zapisnika o redovnome pregledu registraturne grae Opine ivinice, br. 04-2a-96/96. od 1. 8. 1996. godine.
13
O faktorima koji su utjecali na oteenje ili unitenje registraturne grae vidjeti vie u: aboti, I. Evidencije o ratnome
stradanju registraturne grae na podruju Tuzlanskoga kantona. Arhivska praksa (Tuzla). 2(1999), str. 8494.
kolama bilo je uzrokovano kao posljedica granatiranja, ali i zbog otuivanja arhivske grae od rukovo-
ditelja srpske nacionalnosti.14 Arhivska graa u kolama je djelomino unitavana i zbog koritenja kola
za potrebe smjetaja izbjeglica i pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine.15
Ovo su samo neki od objektivnih specifinih razloga koji su utjecali na stupanj zatite arhivske grae
u ratnim okolnostima. Razlozi subjektivne prirode takoer su bili prisutni, a ogledali su se u nedovoljnoj
angairanosti registratura na planu zatite arhivske grae, kao i nestrunim izmjetanjima.
U konanici moe se utvrditi da su menadment i zaposlenici Arhiva Tuzlanskoga kantona uloili
maksimalne napore kako bi unaprijedili sistem upravljanja i stupanj zatite arhivske grae u nastajanju u
navedenome vremenskom razdoblju. Takoer su, kroz realizaciju konkretnih sadraja i projekata,
napravljeni vani pomaci na planu jaanja svijesti graana o vanosti arhivske grae kao historijskoga
izvora prvoga reda.
Zakonske osnove preuzimanja arhivske grae ratne provenijencije

Pravovremeno i uspjeno rjeavanje mnogobrojnih otvorenih pitanja u drutvu, pa samim time i u
arhivskoj djelatnosti, vee se prije svega za ureene zakonske okvire djelovanja. Ustrojavanje zakonske
regulative nije, meutim, ilo u skladu s oekivanjima i zahtjevima vremena. Kanjenje u usvajanju
novoga zakonodavstva dodatno je utjecalo na nemogunost pravovremena djelovanja na planu zbrinja-
vanja, odnosno preuzimanja arhivske grae ratne provenijencije.
Zakonom o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskoga kantona16 pitanje preuzimanja arhivske grae ratne
provenijencije je definirano povrno. Naime, samo u lanu 74. Zakona navedeno je da (...) se arhivska
graa ugaenih ratnih tijela i organa sa podruja Kantona (Tuzlanskog op. a.) predaje nadlenom arhivu,
najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, s tim da se ova registraturna graa ne
odabira od strane njenih imalaca i stvaralaca. Evidentno je da se prilikom donoenja propisa nije kon-
zultirala struka, odnosno arhivska sluba zbog ega je navedeni propis po pitanju preuzimanja jako
manjkav. Naime, u ovome sluaju rije je o dvostrukom bitnom propustu zakonodavca.
S jedne strane, utvrivanje obveze predaje arhivske grae za samo ugaena ratna tijela i organe, upu-
uje na elementarno nepoznavanje materije. Naime, ako je zakonodavac time mislio samo na ratne
organe koji su formirani u navedenome razdoblju, onda predmetna dokumentacija nije ni blizu dovoljna
za rekonstrukciju svih sfera drutva u navedenome razdoblju. Ako se misli na pojedine organe koji su
14
U odreenome su broju kola, osobito u pograninim opinama, direktori i zaposlenici srpske nacionalnosti naputajui
kolu sa sobom nosili vrijednu arhivsku grau, ponajprije matine knjige uenika. Tako se u zapisniku o redovnome
pregledu kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja u Osnovnoj koli Memii, opina Kalesija utvruje sljedee: Registraturna
graa nastala do 1992. godine unitena je najveim dijelom, kao posljedica ratnih dejstava, a dijelom je otuena od strane
bivih radnika kole iz drugog entiteta. Zapisnik od 27.11.2008. godine.
15
O razmjerima i faktorima unitavanja arhivske grae u obrazovnim ustanovama vidjeti vie u: Zuli, O. Uticaj tranzicijskih
procesa na stanje registraturne grae u kolstvu na podruju Tuzlanskog kantona, Arhivska praksa (Tuzla). 7(2004), str. 4956.
16
Slubene novine Tuzlanskog kantona 15/00.
formirani u okviru postojeih, ranije formiranih organa uprave, kao to su na primjer Krizni tabovi,
onda je to opet pogreno, jer se oni ne mogu promatrati, preuzimati i istraivati mimo ostalih slubi koje
su djelovale u okvirima organa uprave.
S druge strane, nisu samo organi (organi uprave) stvarali vanu dokumentaciju. Tu su mnogobrojni
pravni subjekti, posebno u dijelu namjenske proizvodnje, zatim, mediji, pa i humanitarne organizacije.
Sve te, ali i mnoge druge registrature dale vaan doprinos i njihova dokumentacija je od kljune vanosti
za istraivanje povijesnih procesa u navedenome razdoblju. Dakle, jednostavnije reeno, navedena
odredba trebala se odnositi na sve stvaratelje i imatelje arhivske grae, koji su ju stvarali u razdoblju od
1992. do 1995. godine. Odredbom je dodatno trebalo definirati obvezu i nadlenost arhiva da ih katego-
riziraju i utvruju prioritete preuzimanja.
Tomu u prilog govori i injenica da je zakonodavac prilikom donoenja podzakonskoga akta defini-
rao obvezu registratura da se prilikom provoenja postupka odabiranja i izluivanja izluivanje ne pro-
vodi na registraturnoj grai nastaloj od 1992. do 1995. godine, nego da se ona izluuje u nadlenome
arhivu.17 To je definirano i Uredbom o organiziranju i nainu obavljanja arhivskih poslova u organima
uprave i slubama za upravu u Federaciji BiH18, u kojemu je navedeno da se arhivska graa nastala u
ratnome razdoblju moe izluivati samo u nadlenome arhivu. Iz navedenoga je vidljivo da je sva graa
nastala u ratnome razdoblju morala biti predana u nadleni arhiv, a ne samo ona graa koja se odnosi na
ugaena ratna tijela i organe.
Neophodno je naglasiti vanost mnogobrojnih registratura, kao to su na primjer, radijske i televizij-
ske stanice, javna preduzea, ustanove obrazovanja, namjenska industrija, ija je arhivska graa nepro-
cjenjiv i nezaobilazan izvor za sagledavanje, prouavanje i istraivanje dogaanja u razdoblju agresije na
Bosnu i Hercegovinu. U tome smislu Arhiv Tuzlanskoga kantona dao je prijedlog resornomu ministar-
stvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskoga kantona da se obveza primopredaje arhivske grae
ratne provenijencije proiri s ugaenih ratnih tijela i organa na sve stvaratelje i imatelje. Prijedlog izmjena
i dopuna Zakona o arhivskoj djelatnosti upuen je u proceduru jo 2014. godine. Pored mnogobrojnih
urgencija, ali i obeanja, jo uvijek nije uao u proceduru usvajanja. Navedenim izmjenama predloeno
je da se obveza predaje ratne grae odnosi na sve imatelje i stvaratelje, a da e Arhiv Tuzlanskoga kan-
tona, u skladu s kategorizacijom, utvrditi strategiju i prioritete preuzimanja.19 Predloenim izmjenama
Zakona, izmeu ostalog predloene su sljedee izmjene:
Arhiv Tuzlanskog kantona preduzima i provodi mjere zatite, obrade, prezentiranja i koritenja
arhivske grae nastale do 1992. godine, te arhivske grae svih stvaralaca na podruju Tuzlanskog kantona
u periodu 1992-1995. godina.
17
lanak 13. Uredbe o organizovanju i nainu vrenja arhivskih psolova u pravnim licima u Fedearciji Bosne i Hercegovine,
Slubene novine F BiH 12/03.
18
Slubene novine Federacije BiH 22/03.
19
Izmjene i dopune Zakona je na prijedlog Strunoga vijea Arhiva Tuzlanskoga kantona usvojio Upravni odbor i poslao u
daljnju proceduru. I pored mnogobrojnih intervencija za ubrzanjem, jo uvijek nije stavljen u proceduru donoenja.
Stupanjem na snagu ovog Zakona, stvaraoci i imaoci arhivske grae nastale u periodu od 1. januara
1992. do 31. decembra 1995. godine, duni su predati istu Arhivu Tuzlanskog kantona Tuzla, u roku od
godinu dana, od stupanja na snagu izmjena ovog Zakona, a u skladu sa Kategorizacijom stvaralaca za
preuzimanje registraturne grae koju donosi Arhiv Tuzlanskog kantona Tuzla.
Stvaraoci i imaoci arhivske grae nastale u periodu 1992-1995. godina, duni su istu predati Arhivu
TK Tuzla u sreenom stanju, primjenjujui sumarno-analitike popise arhivske grae za primopredaju.
Usvajanjem tih prijedloga Arhiv bi dobio zakonsku mogunost djelovanja na planu utvrivanja prio-
riteta i preuzimanja arhivske grae od svih stvaratelja i imatelja, za koje se u skladu sa kategorizacijom
utvrdi da posjeduju arhivsku grau od vanosti za Kanton i obranu od agresije.
Iskustva Arhiva Tuzlanskoga kantona u preuzimanju arhivske grae ratne provenijencije

Uviajui vanost arhivske grae ratne provenijencije, Arhiv Tuzlanskoga kantona je kontinuirano
pratio njezino stanje na terenu te istovremeno radio na pripremama za preuzimanje. Preuzimanje arhiv-
ske grae ratne provenijencije je zapoeto jo u prvim ratnim godinama, radi spaavanja kulturnoga
blaga i vanih historijskih izvora.20
U postdejtonskome razdoblju sporost donoenja validnoga zakonskog okvira uveliko je usporila pra-
vovremeno rjeavanje problematike preuzimanja arhivske grae nastale u tijeku rata. Donoenjem
zakonske regulative odmah su pokrenute aktivnosti preuzimanja, a prvi fond koji je preuzet odnosio se
na arhivsku grau Skuptine Tuzlansko-podrinjskoga kantona. Ve 2002. godine realizirano je preuzi-
manje arhivske grae Okruga Tuzla. Preuzimanjem navedenoga fonda uvidjelo se da nije kompletan, a
to je posljedica estih izmjetanja arhivske grae na druge lokacije. Zbog toga se krenulo u sistemati-
niju akciju lociranja navedene grae, to je podrazumijevalo obilazak svih kantonalnih organa uprave u
cilju pronalaska navedene arhivske grae.
U suradnji s Uredom za zajednike poslove kantonskih organa, navedena je graa je pronaena, a
najveim je dijelom bila smjetena upravo u prostorima kantonskih organa uprave. Provedene su opsene
i temeljite aktivnosti oko razduivanja te grae, to je podrazumijevalo primopredaju grae u centralni
arhivski deponij Ureda za zajednike poslove, gdje je vreno razvoenje u osnovnim knjigama eviden-
cija. Nakon zavretka navedenih aktivnosti izvreno je njezino preuzimanje 2006. godine, ime je dodatno
kompletiran arhivski fond Okruga Tuzla. Razlog zato se dugo radilo na preuzimanju navedenoga fonda
lei u injenici da je sva arhivska graa popisivana prema sumarno-analitikome popisu.
Zavretkom navedenoga preuzimanja krenulo se u daljnje aktivnosti preuzimanja arhivske grae kan-
tonskih organa uprave, odnosno Ministarstava. Utvreno je da ni Ministarstva nisu redovno razduivala
grau, preko centralne pisarnice, u centralni arhivski deponij Ureda za zajednike poslove kantonskih
organa. Ponovno su inicirane aktivnosti oko obilazaka, davanja uputa i popisivanja grae, koja je i ovoga
20
Ve 1992. godine preuzeta je arhivska graa Press centra Opine Lukavac s vanom arhivskom graom. Dokument Arhiva
TK, br. 225/92 od 10. 12. 1992. godine.
puta popisana analitiki, a njezino preuzimanje izvreno je u razdoblju od 2006. do 2008. godine. Preuzeta
je arhivska graa svih ministarstava ije je kancelarijsko i arhivsko poslovanje vreno centralizirano preko
Ureda za zajednike poslove kantonskih organa.21 Od ministarstava ostao je nepreuzet jo arhivski fond
Ministarstva unutranjih poslova Tuzlanskoga kantona, koji sreivanje arhivske grae i analitiki popis
privodi kraju, te se ubrzo oekuje preuzimanje i toga preostaloga arhivskog fonda izvrne vlasti.
Usporedno s preuzimanjem arhivske grae ratne provenijencije koja se odnosila na rad ministarstava,
radilo se i na preuzimanju arhivskih fondova ministarstava koja su prestala s radom, a to su Ministarstvo
bez portfelja i Ministarstvo bez lisnice, a koja su u skladu sa Zakonom o ministarstvima i drugim orga-
nima uprave ukinuta 2000. godine.22 Ukupna koliina arhivske grae spomenutih fondova iznosi cca 20
metara dunih.
Po istoj osnovi preuzeta je i arhivska graa Guvernera23 i Ureda za povratak u ukupne koliine cca 15
metara dunih. Rije je o preuzimanju kako ratne tako i poratne arhivske grae jer je rije o stvarateljima
grae koji su prestali s radom, te je zbog toga preuzeta cjelokupna graa, odnosno njezini arhivski fon-
dovi. U 2008. godini preuzeta je i arhivska graa ratne provenijencije Okrunoga taba civilne zatite
Tuzla, a u 2010. godini arhivska graa Direkcije cesta Tuzlanskoga kantona Tuzla.
Dakle, zajednika karakteristika za sve preuzete fondove ratne provenijencije jest da su fragmentarno
sauvani, odnosno nekompletni, dijelom zbog estih izmijetanja arhivske grae, dijelom zbog nepra-
vilna i nedosljedna sistema upravljanja dokumentima, ali svakako i zbog subjektivnih razloga. Evidentni
su i primjeri gdje se dio dokumentacije vodio kroz centralnu pisarnicu, a dio kroz interne evidencije, to
je dovelo do oteana kompletiranja predmeta, ali i fondova. Zbog navedenih su razloga svi fondovi ratne
provenijencije preuzeti, dijelom prema sumarnome, a dijelom i analitikome popisu.
Usporedno s preuzimanjem ratne produkcije arhivske grae kantonskih organa uprave, pripremalo se
njezino preuzimanje od organa lokalne samouprave, odnosno od opina s prostora Tuzlanskoga kan-
tona. U skladu s Odlukom Strunoga vijea Arhiva, treega oujka 2006. godine, upuen je dopis svim
organima uprave na podruju kantona24, o obvezi posebnoga tretiranja (uvanja, sreivanja, zatite)
21
Preuzeta je arhivska graa ratne provenijencije sljedeih ministarstava: Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva; Mini-
starstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede; Ministarstvo finansija; Ministarstvo pravosua; Ministarstvo za rad i soci-
jalnu politiku; Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta; Ministarstvo prometa i komunikacija; Ministarstvo urba-
nizma; Ministarstvo zdravstva; Ministarstvo obnove i razvoja; Ministarstvo za boraka pitanja.
22
Ministarstvo bez lisnice djelovalo je i stvaralo grau do 2001. godine, kada je Zakonom o ministarstvima i drugim organima
uprave TK (SN TK 17/00. od 18. 11. 2000.) ukinut od 23. 12. 2000. godine. Ministarstvo bez portfelja takoer je postojalo
do 2001. godine, a ukinuto je gore navedenim Zakonom od 18. 11. 2000. godine. Podatci preuzeti iz Zapisnika o primo-
predaji arhivske grae, broj 04-888-3/07. od 27. 11. 2007. godine.
23
Guverner kantona djelovao je i stvarao grau do 2002. godine kada je Odlukom Visokoga predstavnika za BiH ukinut,
odnosno kao organ uprave prestao je postojati spomenutom Odlukom br. 149/02. od 19. 4. 2002. godine. Spomenuta je
Odluka objavljena u Slubenim novinama Federacije BiH 16/02, a na osnovi koje je donesen amandman na Ustav Tuzlan-
skoga kantona, koji je objavljen u Slubenim novinama TK 6/04.
24
Evidencije Vanjske slube Arhiva TK Tuzla.
arhivske grae ratne provenijencije. Odlukom je utvrena i obveza njezina posebnoga popisivanja u
arhivske knjige te dostavljanja prepisa Arhivu Tuzlanskoga kantona. Na osnovi dobijenih informacija
(vrste grae, koliina) Arhiv Tuzlanskoga kantona pristupio je osiguravanju prostora za smjetaj nave-
dene grae. Predstavnici Vanjske slube Arhiva izvrili su obilazak svih registratura koje podlijeu obvezi
predaje arhivske grae ratne provenijencije te dali konkretne upute oko primopredaje. Popis navedene
arhivske grae takoer je, osim sumarno, obavljan i analitiki, to je zahtijevalo puno vremena neop-
hodna za njezino sreivanje i popisivanje.
U Arhiv Tuzlanskoga kantona danas je preuzeta arhivska graa skoro svih organa lokalne samou-
prave s podruja nadlenosti Arhiva Tuzlanskoga kantona.25 Rezultat aktivnosti preuzimanja arhivske
grae nastale u tijeku rata, u proteklome razdoblju, ogleda se u 38 preuzetih arhivskih fondova s oko 500
metara dunih grae, a osim arhivske grae preuzete su i odreene koliine videozapisa te fotografija.
(tablica br. 1.).
Pregled arhivskih fondova s koliinama preuzete arhivske grae ratne provenijencije

Koliina
Koliina
Redni grae u
Naziv fonda nekonvencio- Napomena
broj metrima
nalne grae
dunim
Okrug Tuzla (Skuptina, Predsjednitvo, Koordinacioni
1. 17,5
i Izvrni odbor)
66 VHS, Zapisi konvertirani
2. Komisija za savremenu grau Tuzlanskoga okruga 26
9 audiokaseta u digitalni format
3. Kantonalni tab civilne zatite Tuzla 4,5
4. Ured za povratak prognanih Tuzlanskoga kantona 10
5. Predsjednik Tuzlanskoga kantona 25,5
6. Vlada Tuzlansko-podrinjskoga kantona 4,5
7. Ministarstvo za industriju, energetiku i rudarstvo TPK 0,2
8. Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu TPK 1
9. Ministarstvo za trgovinu i turizam TPK 0,5
10. Ministarstvo za pravdu TPK 0,6
11. Ministarstvo za finansije TPK 5,2
12. Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice TPK 0,5
13. Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport TPK 0,8
14. Ministarstvo za promet i komunikacije TPK 0,6
25
U Arhiv jo uvijek nije preuzeta arhivska graa opine Banovii. U tijeku je njezina priprema i popis tako da e navedeni
fond u tijeku 2016. godine biti preuzet u Arhiv.
Koliina
Koliina
Redni grae u
Naziv fonda nekonvencio- Napomena
broj metrima
nalne grae
dunim
Ministarstvo za urbanizam, prostorno ureenje i zatitu
15. 0,7
okolia TPK
16. Ministarstvo za zdravlje TPK 1,5
17. Ministarstvo za obnovu, razvoj i poduzetnitvo TPK 0,7
18. Ministarstvo za boraka pitanja TPK 0,7
19. Ministarstvo bez portfelja TK 2,5
20. Ministarstvo bez lisnice TK 1
21. Opina Tuzla 91
22. Opina Lukavac 50
207 VHS
Zapisi konvertirani
23. Opina Srebrenik 15 kaseta,
u digitalni format
200 DVD-a
24. Opina Kalesija 16
25. Opina ivinice 15
26. Opina Gradaac 15
27. Opina Kladanj 20
28. Opina Graanica 70
29. Opina Doboj Istok 1
30. Opina Teoak 2,5
31. Opina Sapna (opina Zvornik-Sapna) 38
32. Opina eli 8
33. Optinski logistiki centar za pomo narodima BiH Kladanj 5
34. Logistiki centar Lukavac 20
35. Optinska sluba za borako-invalidsku zatitu Srebrenica 1
36. Optinska sluba za borako-invalidsku zatitu Bratunac 33
Zapisi konvertirani
37. Press centar Lukavac 2 134 VHS
u digitalni format
Zapisi konvertirani
38. Press centar Gradaac 1 74 VHS
u digitalni format
481 VHS
Ukupno 490,5 200 DVD-a
9 audio
Iz navedene tablice se moe zakljuiti da je koliina arhivske grae ministarstava izuzetno mala.
Razlog je dijelom sadran u injenici da su ministarstva stvarala grau u realativno kratkome razdoblju,
od druge polovice 1994. te 1995. godinu.26 Jedan je od razloga i dislociranost ministarstava zbog ega je,
uzimajui u obzir i ratne okolnosti, bilo teko uspostaviti sistem upravljanja dokumentima, koji bi bespri-
jekorno funkcionirao. Stoga su spomenuti fondovi znatno reducirani i sauvani u izuzetno malome
postotku. S druge strane opine su sauvale veu koliinu arhivske grae, ali je postotak sauvanosti od
opine do opine razliit.
Meutim, bitno je naglasiti da je arhivska graa, koja je preuzeta popisivana prema sumarno-analiti-
kome popisu tako da je sva arhivska graa trajne vrijednosti u fondu popisivana analitiki, a registraturni
materijal sumarno.
Osim navedenih, Arhiv Tuzlanskoga kantona preuzeo je i znatne koliine arhivske grae iz ratnoga
razdoblja drugih registratura, uglavnom privrednih subjekata, koji su nakon neuspjene privatizacije
likvidirani. Na taj je nain u okviru predmetnih fondova preuzeta i arhivska graa nastala u razdoblju
agresije. Isti je sluaj i s odreenim brojem humanitarnih organizacija. U odreenome broju sluajeva
preuzeta je i ratna arhivska graa pojedinih vanijih registratura iz podruja privrede, ali po osnovi
odredbi zakona o mogunosti preuzimanja arhivske grae mlae od trideset godina.27 To je izvreno uz
dogovor i suglasnost predavatelja i Arhiva, kao primatelja arhivske grae.28
Meutim, da bi se pitanje preuzimanja arhivske grae nastale u ratnome razdoblju (1992. 1995.)
sistemski rijeilo, neophodno je da se odredbama arhivskih propisa definira i utvrdi obveza registratura,
ali i arhiva da izvre primopredaju cjelokupne arhivske grae nastale u ratnome razdoblju. Na taj e
nain nadleni arhivi imati zakonsku mogunost da od registratura zahtijevaju potivanje propisa u
segmentu primopredaje arhivske grae nastale u ratnome razdoblju.
Zakljuak
Zatita arhivske grae u nastajanju u ratnim okolnostima te njezino preuzimanje, podrazumijevala je
pravovremeno, struno i profesionalno djelovanje arhivskih radnika Arhiva Tuzlanskoga kantona. Moe
se utvrditi da se tome pitanju pristupilo krajnje odgovorno i profesionalno, to je imalo za rezultat da se
stanje arhivske grae u nastajanju te njezina zatita znatno unaprijedi. Naalost, evidentno je da je i
pored toga dio arhivske grae nepovratno uniten u ratnim stradanjima, shodno emu su preuzeti arhiv-
ski fondovi nekompletni. Stoga je stav i zakljuak Strunoga vijea Arhiva Tuzlanskoga kantona bio da se
predmetna arhivska graa popisuje i preuzima prema sumarno-analitikome popisu. Pri tomu se vodilo
rauna da se u skladu s valorizacijom grae u okviru fonda, arhivska graa popisuje analitiki, a registra-
turni materijal prema sumarnome popisu.
26
Federacija Bosne i Hercegovine s kantonima ustrojena je Vaingtonskim sporazumom 18. oujka 1994. godine.
27
lanak 20., stavak 2. Zakona o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskoga kantona Slubene novine TK 15/00., u kojemu je navedeno:
Arhivska graa se moe predati Arhivu i prije isteka roka od trideset godina, ako se o tome sporazumiju stvaralac, odnosno
imalac arhivske grae i Arhiv ili ako je to neophodno radi zatite arhivske grae.
28
Izvreno je preuzimanje arhivske grae nastale u ratnome razdoblju Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskoga kantona, JP za
vodoprivrednu djelatnost Sprea d. d. Tuzla i Elektrodistribucija Tuzla.
Dakle, rezultatima provedenih strunih poslova na planu primarne zatite te preuzimanja arhivske
grae ratne provenijencije, moe se biti zadovoljno, ali ne u potpunosti, dok i posljednji arhivski doku-
ment ratne provenijencije ne bude smjeten u nadleni arhiv. Da bi se to provelo, neophodna je izmjena
vaeih propisa.
Stoga je neophodno u narednome razdoblju na nivou arhivske slube inicirati adekvatno zakonsko
reguliranje navedene problematike, a to se odnosi na predaju arhivske grae ratne provenijencije, od
strane svih imatelja i stvaratelja. Pritom se na nivou arhivske slube, ali i arhiva mora utvrditi kategoriza-
cija stvaratelja te u skladu s tim utvrditi prioriteti kod preuzimanja. U isto vrijeme neophodno je konti-
nuirano pratiti stanje, stupanj sreenosti i zatite navedene arhivske grae u registraturama, a to se
odnosi na pravna lica koja jo uvijek nisu obuhvaena odredbama arhivskih propisa o obvezi primopre-
daje ratne grae u nadleni arhiv.
Zatitom i preuzimanjem arhivske grae ratne provenijencije u nadlene arhive, njezina sudbina i
dugorona zatita bit e izvjesna, a mogunost koritenja, bilo po osnovi ostvarivanja ljudskih i graan-
skih prava bilo u znanstveno-istraivake svrhe, zagarantirana. Tek tada e uloga i misija arhiva i arhiv-
ske slube, po tome pitanju, biti okonana, odnosno dosljedno sprovedena, u skladu s pravilima struke,
ali i moralnim i profesionalnim normama.
Izvori i literatura
Izvori:
1. Arhivski fond Arhiva Tuzlanskog kantona.
2. Evidencije i zapisnici Vanjske slube Arhiva Tuzlanskog kantona.
Literatura:
1. Grupa autora. Pedeset godina Arhiva u Tuzli (1954-2004), Tuzla : izdava, 2005.
2. Koar, A. Arhivska graa osnov nae kulture i znanosti. Zmaj od Bosne (Tuzla). 29, I(1993).
3. Koar, A. Cjelovita fotoretrospektiva. Zmaj od Bosne, list za slobodnu Bosnu i Hercegovinu (Tuzla).
20(godite)
4. Koar, A. Sudbina registraturne grae u procesu tranzicije Bosne i Hercegovine. Arhivska praksa
(Tuzla). 3(2000).
5. Koar, A. Zatita arhivske grae struno ili dravno pitanje. Zmaj od Bosne (Tuzla). 16, I(1992).
6. aboti, I. Evidencije o ratnome stradanju registraturne grae na podruju Tuzlanskoga kantona.
Arhivska praksa (Tuzla). 2(1999), str?
7. Zuli, O. Uticaj tranzicijskih procesa na stanje registraturne grae u kolstvu na podruju Tuzlan-
skog kantona. Arhivska praksa (Tuzla). 7(2004).
Propisi:
1. Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona, Slubene novine TK 15/00.
2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona, Slubene
novine TK 13/11.
3. Uredba o organizovanju i nainu vrenja arhivskih poslova u organima uprave i slubama za
upravu u Federaciji Bosne i Hercegovine, Slubene novine F BiH 22/03.
4. Uredba o organizovanju i nainu vrenja arhivskih poslova u pravnim licima u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Slubene novine F BiH 12/03.
Summary
Characteristics of obtaining and protecting war related archival material

(1992-1995) in the Archives of Tuzla Canton area of jurisdiction
Protection of archival material in the making during war conditions and its transfer to the Archives
involved the timely, competent and professional actions of archivists of the Archives of Tuzla Canton. It may
be noted that the issue was approached extremely responsibly and professionally, which resulted in improved
state of the records. Unfortunately, it is evident that even though part of the archival material was irrevers-
ibly damaged by the war damages, which resulted in incomplete obtainment of archival holdings. Therefore,
the attitude and the conclusion of the Expert Council of the Archives of Tuzla Canton were to take this mate-
rial in accordance with summary-analytical list of records. At the same time, care was taken in accordance
with the valorisation of material within the fonds to list archival material analytically and current records
according to the summary list.
Thus, the results of the professional activities in the field of protection and taking over archival material
of war provenance are satisfactory, but not complete, until the last of the archival documents of war prove-
nance is not located in the relevant archives. To achieve this it is necessary to modify the existing regulations.
It is therefore necessary in the future for the archival service in the country to initiate appropriate legal regu-
lation of this subject matter, which concerns the handing over of war-related archival material by all holders
and creators. In doing so, the archival profession and archives must determine the categorization of creators
and accordingly the priorities when such material is received. At the same time it is necessary to continu-
ously monitor the situation, the degree of arrangement and protection of archival records listed in the regis-
try offices, which refers to entities that are not yet covered by the provisions of archival regulations on the
obligation of the handover of war material to the relevant archives.
Protection and obtainment of war related archival material by relevant archives and the fate of long-term
protection of the same must be made certain, available for use, either by virtue of the exercise of human and
civil rights or for scientific research purposes. Only then will the role and mission of archival service and
profession in this regard be finished and consistently carried out in accordance with the rules of the profes-
sion and also ethical and professional standards.
Keywords: archival material of war provenance, protection, legislation, obtaining and taking over archi-
val material, Archives of Tuzla Canton
Nela Kuani
Dravni arhiv u Sisku
Akvizicijska politika Dravnoga arhiva u Sisku

u poslijeratnome razdoblju
Struni rad UDK 930.25(497.5 Sisak)1991/1995
930.251(497.5 Sisak)1991/1995
Krupne politike i ekonomske promjene poetkom 1990-ih godina, a zatim i ratna zbivanja u mnogome
su utjecala i na arhivsku djelatnost. Nestanak nekih dotad bitnih imbenika gospodarskoga, ali i politikoga
te drutvenoga ivota, pojava novih pravnih osoba karakteristinih za kapitalistike ekonomske odnose
temeljene na privatnome vlasnitvu, a shodno tomu i novih upravljakih tijela i institucija dravne i lokalne
vlasti, unose velike promjene u shematizme stvaratelja arhivskoga gradiva, rezultiraju nunou prilagodbe,
prije svega pravne regulative zatite arhivskoga gradiva, a zatim i arhivske prakse. Velika koliina ugroena
arhivskoga gradiva zateena neposredno nakon rata na netom osloboenim podrujima utjecala je i na
akvizicijsku politiku. Utvrivanje prioriteta zbrinjavanja gradiva na sisakome arhivskom podruju
dodatno je oteano nedostatkom odgovarajua prostora za njegov smjetaj i adekvatnu zatitu.
Rjeenje je pronaeno u privremenome, u osnovnim elementima prilagoenome smjetaju toga gradiva
izvan Arhiva te prilagodbi i reorganizaciji raspoloiva prostora same ustanove. Prednost pri preuzimanju dana
je najugroenijemu arhivskomu gradivu, ali i gradivu stvaratelja koji su djelovali na okupiranim podrujima
uz pretpostavku da e upravo gradivo tih tijela vrlo brzo biti zanimljivo znanstvenicima, ali i tijelima dravne
vlasti. Razdoblje od 20 godina dovoljan je vremenski odmak za analizu ispravnosti te procjene.
Kljune rijei: arhivsko gradivo, okupirano podruje, Dravni arhiv u Sisku, akvizicijska politika, korisnici
Uvod
Vane politike i ekonomske promjene, nestanak jugoslavenske dravne tvorevine i osamostaljenje te
konano meunarodno priznanje Hrvatske kao samostalne drave, dogaaji su koji su na ovim prosto-
rima obiljeili poetak 90-ih godine prologa stoljea. Ratna zbivanja koja su nakon toga uslijedila,
znatno su ugrozila uobiajene i propisane profesionalne aktivnosti unutar arhivske slube te ih svela na
pokuaje da se sprijei unitavanje barem onoga dijela arhivskoga gradiva koje smo dotad smatrali zbri-
nutim u arhivskim spremitima.
Oba objekta Dravnoga arhiva u Sisku (glavna zgrada u DASK u Sisku i prostor Sabirnoga arhivskog
centra u Petrinji) bila su izravno ugroena ratnim borbenim djelovanjima tako da je evakuacija odabrana
gradiva izvrena ve krajem kolovoza 1991. godine, a gradivo je smjeteno u spremita Arhiva Hrvatske
322 N. Kuani, Akvizicijska politika Dravnoga arhiva u Sisku u poslijeratnome razdoblju
u Zagreb, na lokaciju koja je u tome trenutku procijenjena kao sigurnija. Uskoro se pokazalo da je to bio
posljednji trenutak jer je ve 2. rujna zgrada SAC Petrinja, iako oznaena meunarodnom oznakom
spomenika kulture, bila metom tekoga naoruanja bive JNA i pobunjenikih srpskih postrojbi. Sre-
om, nije bilo rtava, a teta se oitovala u vidu razbijenih prozorskih stakala na zgradi, tee oteena
krova i fasade te manjih oteenja od krhotina granate i prozorskoga stakla na kutijama preostaloga
arhivskog gradiva. Ve 21. rujna uslijedio je jo tei napad neprijateljskih snaga na grad nakon kojega je
Petrinja okupirana. Te jeseni, 1991. godine, osim podruja grada Petrinje okupirana je polovica sisa-
koga arhivskog podruja, ukljuujui podruje opina: Dubica, Dvor, Glina, Jasenovac, Kostajnica te
djelomino grada Novska, grada Siska i opine Sunja. Veina pravnih osoba stvaratelja arhivskoga
gradiva s okupiranog podruja djelovalo je u progonstvu u svojim dislociranim jedinicama u Sisku i
Zagrebu ili u obliku privremeno formiranih tijela i improviziranih ureda. Najvei dio gradiva nastao
njihovim radom prije progonstva ostao je na okupiranome podruju.
Okolnosti na sisakome arhivskom podruju u poslijeratnome razdoblju

U svibnju i kolovozu 1995. godine vojno redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja sisako arhivsko
podruje osloboeno je u potpunosti. Prostor Sabirnoga centra u Petrinji, koji su djelatnici Arhiva posje-
tili nakon nuna pirotehnikoga pregleda ve drugi dan po osloboenju Petrinje, zateen je u vrlo loemu
stanju, s oteenim folijama na prozorima uz 90-postotnu vlagu u spremitima i kutijama arhivskoga
gradiva zasutim staklom, a u nekoliko kutija i krhotinama granata. U uredu SAC Petrinja zateene su i
knjige knjinice ureda Rimokatolike upe sv. Lovre, koje je netko tamo sklonio u vrijeme okupacije iz
uruene i oteene zgrade upnoga ureda. Knjige su vraene upnomu uredu kada su za to stvoreni
uvjeti. Utvren je i nestanak nekolicine tehnikih jedinica gradiva koje su, meutim, nakon par mjeseci
pronaene u drugome prostoru u Petrinji.
Snimanje stanja gradiva koje je svih etiriju ratnih godina ostalo na okupiranome podruju, bio je na
slijedei neophodan korak radi njegova spaavanja i zatite. U tome trenutku, ovaj Arhiv broji samo
9zaposlenih, od kojih 1 djelatnik obavlja poslove nadzora nad zatitom gradiva kod stvaratelja i imatelja.
Kretanje po netom osloboenom podruju bilo je ogranieno i na mjestima mogue samo uz prethodnu
dozvolu policije sve do kraja 1996. godine. Dodatno je oteano i povlaenjem slubenih iskaznica arhiv-
skih djelatnika iz sigurnosnih razloga, tj. radi moguih zlouporaba. Polovicom 1996. Arhiv zapoljava jo
jednoga djelatnika, rasporeena na poslove arhivista u Sabirnome arhivskom centru u Petrinji koji, zbog
specifinih okolnosti, u poetku obavlja i poslove nadzora nad zatitom gradiva kod imatelja i stvaratelja
na petrinjskome podruju.
Unato oteavajuim okolnostima, ve do kraja 1996. godine, Arhiv je u osnovnim crtama uspio sni-
miti stanje na svojemu podruju. Utvreno je da su pobunjeni Srbi uz pomo ostataka JNA, pri povla-
enju u kolovozu 1995. godine ponijeli sa sobom kompletno gradivo nastalo radom Zemljinoknjinoga
odjela Opinskoga suda u Dvoru, zatim Ureda za katastar Dvor te sve matine knjige matinoga pod-
ruja Dvor. (Dokumentacija Katastra i Gruntovnice vraena je 2004. godine, no, matine knjige mati-
noga podruja Dvor jo uvijek nisu vraene).
N. Kuani, Akvizicijska politika Dravnoga arhiva u Sisku u poslijeratnome razdoblju 323
Najvee tete od ratnih borbenih djelovanja pretrpjelo je gradivo nastalo na podruju Novske i Petri-
nje. Djelomino je oteeno gradivo Skuptine Opine Novska (1963. 1991.), Skuptine Opine Petri-
nja (1963. 1991.), u manjoj mjeri je izgorjela i pismohrana tvornice Gavrilovi u Petrinji (1945. 2000.).
Gradivo Tvornice Finel (1949. 1999.)1, Petrinja, zbog ratnih vojnih djelovanja uniteno je gotovo u
potpunosti, izuzev nekoliko svenjeva dokumentacije o steaju i likvidaciji tvornice koji su nakon okon-
anja steaja preuzeti u Arhiv.
Ve u prvim obilascima terena zateena je vea koliina gradiva u ratom oteenim i naputenim
objektima. U kontaktima s proelnicima podrunih upravnih tijela, vladinim povjerenicima (na primjer,
za opinu Dvor), a konano i zapisnicima o pregledima stanja pismohrana, utvrene su osnovne mjere
zatite, utvrena odgovornost pojedinih osoba za daljnje stanje zateena gradiva te dani savjeti i odre-
eni rokovi za pronalaenje sigurnija smjetaja gradiva. Prema tadanjim procjenama na cjelokupnome
sisakom arhivskom podruju bilo je oko 4000 4500 dunih metara arhivskoga gradiva trajne vrijed-
nosti, a od toga cca 2700 d/m zrelog za preuzimanje (starijega od 30 godina).
No, osim gradiva stvaratelja koje je Arhiv registrirao i pratio i prije rata, uoena je i nemala koliina
gradiva, iji su stvaratelji i donedavno vlasnici izbjegli s podruja Republike Hrvatske. Rije je o doku-
mentaciji nastaloj radom tijela paradravne tvorevine pobunjenih Srba, takozvane Republike srpske kra-
jine, tijela koja, dakako, nisu imala pravnih slijednika. Za to gradivo nije bilo mogue odrediti novoga
skrbnika kao niti za gradivo Srpske pravoslavne crkve, koje je ostalo naputeno u prostorima parohija.
Procijenili smo da je rije o gradivu koje je od izuzetne vanosti jer dokumentira dogaaje proteklih
ratnih godina s one strane obrambene crte. Pretpostavljali smo da e zbog toga biti neizostavan segment
slike o razvoju dogaaja toga vremena, ne samo na lokalnoj razini, nego i dogaaja koji su utjecali na
formiranje i daljnji razvoj samostalne drave Hrvatske, te da e kao izvor podataka biti korisno i intere-
santno kako istraivaima povijesti tako i institucijama dravne vlasti, napose sudbene, u eventualnome
procesuiranju osoba osumnjienih za ratne zloine, odnosno, svih zainteresiranih strana u tim proce-
sima. Dakle, Arhiv je trebao urno pronai rjeenje za smjetaj toga gradiva.
Nedostatak prostora za smjetaj arhivskoga gradiva problem je s kojim je ovaj Arhiv bio suoen jo od
1980-ih godina i na koji je upozoravao odgovorne u lokalnoj upravi i Ministarstvu kulture, no, bez vidnih
pomaka i odgovarajua rjeenja.2 Neposredno nakon rata, ujesen 1995. godine, Dravni arhiv u Sisku
raspolae s 260 m prostora u glavnoj zgradi u Sisku, od ega je, malo manje od polovice namijenjeno
arhivskomu spremitu, sa samo par dunih metara slobodna prostora u policama. Stanje u Sabirnome
1
HR-DASK-844. Dravni (Povijesni) arhiv u Sisku, [1961] 1962. 1997. , dosje stvaratelja, matini list.
Ujesen 1991. tvornica se nala na samoj crti bojinice i do kraja rata bila pod kontrolom pobunjenikih snaga. Od osnutka
1949. godine do 1999. mijenjala je nazive i predmet proizvodnje: Lanara, Petrinja, 1949. 1958.; Tvornica lana i lanit ploa,
Petrinja, 1958. 1964.; DIP Sisak Tvornica Petrinja, 1964. 1972.; Tvornica furnira Petrinja, Petrinja, 1972. 1980.;
Radna organizacija Drvna industrija Finel, Petrinja, 1980. 1999.
2
Usp. o tome opirnije, Kuani, N. Dravni arhiv u Sisku 1962. 2012. : Sisaki arhiv kao suvremena arhivska ustanova.
Sisak: Dravni arhiv u Sisku, 2012. Str. 2439.
arhivskom centru u Petrinji u pogledu slobodnih prostornih kapaciteta bilo je vrlo slino. Osim toga,
iako se odmah pristupilo ostakljivanju prozora i gruboj sanaciji, mikroklimatski su uvjeti prostorija
Sabirnoga centra tek krajem ljeta 1996. godine postali donekle zadovoljavajui. Stoga se u potrazi sa sva-
kim slobodnim metrom polica odmah prilo reviziji spremita, prvo u Petrinji, a zatim i u Sisku.3 Nakon
usporedbe zateena stanja sa stanjem evidentiranim prije ratnih dogaanja u Petrinji, izvreno je grupi-
ranje fondova po djelatnostima, to dotad nije bio sluaj, a zatim je gradivo po novome, preglednom
rasporedu vraeno u police. U spremitu glavne zgrade u Sisku obavljena su manja preseljenja arhiv-
skoga, ali i bibliotenoga gradiva koje je takoer, u znatnoj mjeri, zauzimalo spremine kapacitete. U cilju
racionalizacije raspoloiva prostora, tijekom 1997. godine je i prostorija dotadanjega ureda arhivista u
SAC Petrinji prenamijenjena u arhivsko spremite. Arhivistu je osigurano radno mjesto u itaonici sabir-
noga centra, a bivi je ured opremljen klasinim arhivskim policama, ime je stvoreno jo 200 d/m spre-
minih kapaciteta. Na taj je nain osiguran prostor za najurnija preuzimanja.
No i prije toga, ve do kraja 1995. i tijekom 1996. godine uspjeli smo, uz prisutnost mjerodavnih
osoba iz tijela lokalne uprave, dovesti u Arhiv najugroenije gradivo iz naputenih i oteenih objekata.
To je u prvome redu bilo gradivo pravoslavnih parohija iz Hrvatske Kostajnice, Dvora na Uni (zajedno s
gradivom egestinsko-akanlijske parohije), zatim Javnice, Javornja, Hrvatske Dubice, ivaje, Slabinje,
Utice, Petrinje i Rujevca te Jasenovake parohije. Rije je o koliini od ukupno 17,3 dunih metara gra-
diva, nastala u vremenskome rasponu od 1770. do 1990.godine. Meu tim gradivom nale su se i dvije
matine knjige umrlih rimokatolikih upa Hrvatska Kostajnica 1858. 1877. i Utolica 1874. 1895. Sve
matice, pravoslavne i rimokatolike (ukupno 32 knjige) ukljuujui i druge evidencije pravoslavnih paro-
hija, poput takozvanih domovnih protokola4, cirkularnih protokola5, su uz financijsku podrku Mini-
starstva kulture, zatitno mikrosnimljene u HDA u Zagrebu. Najvei dio, u poslijeratnome razdoblju
prikupljena gradiva pravoslavnih parohija, 2000. godine je vraen pravoslavnoj crkvi6, izuzev matinih
knjiga i domovnih protokola, koji sadravaju upise, u tome trenutku, starije od 100 godina. Te su matice
danas dijelom Zbirke matinih knjiga DASK-a.7 Tijekom 1996. i 1997. godine, Zbirka je u tim prvim
poratnim godinama popunjena i maticama rimokatolikih upa s podruja Petrinje, Hrvatske Kostajnice
i Sunje, a nedugo zatim i maticama sa glinskoga, novljanskoga, dubikoga, a na kraju i sisakoga mati-
nog podruja.
3
HR-DASK-844. Dravni (Povijesni) arhiv u Sisku, [1961] 1962. 1997.; Izvjee o radu Povijesnog arhiva u Sisku za 1996.
godinu, br. 16-1/97. Sisak (sijeanj, 1997.).
4
Popisi lanova parohijske zajednice.
5
Knjiga okrunica (slubenih dopisa).
6
Gradivo je u ime pravoslavne crkve preuzeo administator parohija u Arhijerejskome namjesnitvu Kostajniko-dvorskom,
Eparhije gornjokarlovake, jerej Petar Oluji, paroh sisaki. HR-DASK-844. Dravni (Povijesni) arhiv u Sisku, Primopre-
dajni zapisnik, klasa: 036-01/00-01/03, ur. broj: 2176-81-00-01 (11. 7. 2000.).
7
HR-DASK-719. Zbirka matinih knjiga Dvor, Glina, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Jasenovac, Novska, Petrinja,
Sisak, Sunja, 1777-1952, knj. 469; 17,80 d/m. (stanje: 10. 5. 2016.). Zbirka se sustavno dopunjava svake godine, preuzima-
njem od matinih ureda, onih knjiga koje sadravaju podatke starije od 100 godina.
Nakon to je u petrinjskome sabirnom centru formirano i na odgovarajui nain opremljeno jo

jedno arhivsko spremite, krenulo se s intenzivnijim preuzimanjima arhivskoga gradiva nastala radom
tijela takozvane Republike srpske krajine. Kroz dvije poratne godine to je spremite popunjeno iskljuivo
gradivom spomenutih tijela8, poevi od upravnih (ispostave pojedinih ministarstava RSK-a, opine),
pravosudnih, socijalnih i prosvjetnih, do onih iz oblasti gospodarstva, zatim politikih stranaka i udru-
enja koja su djelovala na okupiranome podruju u razdoblju od 1991. do 1995. godine. Dio je gradiva
tih tijela na poticaj Arhiva, a posredstvom Ministarstva kulture, Arhivu predala Sluba za zatitu ustav-
noga poretka (SZUP)9, i to u potpuno rinfuznome stanju, u plastinim vreama i ambalanim kutijama.
Tim preuzimanjem u Arhiv je pristiglo preteito gradivo pobunjenikih i okupacijskih postrojbi.
Zahvaljujui razumijevanju i kooperativnosti odgovornih u Gradu Glina, Arhiv je 1999. godine dobio
na privremeno koritenje, na rok od 15 godina10, prostor bivega glinskoga matinog ureda s oko 100
kvadratnih metara korisnoga prostora. Taj je prostor, sredstvima koja je osiguralo Ministarstvo kulture,
opremljen arhivskim policama (380 dunih metara) i pretvoren u privremeni smjetaj najugroenija
gradiva s glinskoga podruja. Stoga smo ve poetkom 2000. godine zapoeli s preuzimanjem gradiva
upravnih tijela (Skuptina Opine Glina 1963. 1991.; Skuptina Opine Glina 1991. 1995., SO Petri-
nja 1991. 1995. i SO Kostajnica 1991 1995), nekoliko fondova bivih drutveno-politikih organiza-
cija i lokalnih kola. Time je i to spremite vrlo brzo popunjeno. Sva preuzimanja gradiva koja su nakon
toga uslijedila sve do 2007. godine, tj. do useljenja Arhiva u dograenu i rekonstruiranu glavnu zgradu u
Sisku, bila su iskljuivo u cilju popunjavanja ve preuzetih fondova i zbirki, i to u vrlo malim koliinama.
U akvizicijama koje je Dravni arhiv u Sisku poduzeo neposredno nakon rata, naalost, vrlo je malo
gradiva koje bi prualo sliku stanja i ivota s ove strane obrambene crte. U prvim poratnim godinama
Arhiv je uspio preuzeti gradivo Pokreta majki za mir pod nazivom Bedem ljubavi iz razdoblja 1991.
1995., te gradivo Kriznoga taba Opine Sisak 1991. 1993. Segmenti slike o ivotu s ove strane obram-
bene crte u manjemu omjeru sadrani su i unutar fondova upravnih tijela i to, naravno, nastala posljed-
njih godina postojanja takozvanih skuptina opina kao lokalnih upravnih tijela, od poetka ratnih
dogaanja 1990./1991. pa do 1992./1993. godine, tj. do konane provedbe odredbi Zakona o podrujima
upanija, gradova i opina u RH kojim je utvreno podruje djelovanja lokanih upravnih tijela u Repub-
lici Hrvatskoj11. Veina tih cjelina nastalih na sisakome arhivskom podruju do danas je ve pristigla u
Arhiv ili, kao to je sluaj sa SO Sisak 1963. 1992., upravo pristiu. Dakako, sliku e upotpuniti i gradivo
koje je nastalo radom novih tijela uprave koje jo nije zrelo za preuzimanje (upanije, gradovi, opine),
kao i pravosudnih i ostalih tijela koja su djelovala na tome podruju u ratnome razdoblju.
8
Detaljan popis prilog je ovome radu.
9
Danas SOA Sigurnosno obavjetajna agencija.
10
HR-DASK-844. Dravni (Povijesni) arhiv u Sisku. Ugovor Grada Glina i DASK, klasa: 372-01/99-01/03; ur.broj: 2176/01-
02-99-1 (17. 6. 1999.).
11
NN 90/1992.
Gradivo braniteljskih vojnih postrojbi zastupljeno je u tome Arhivu tek u tragovima i u obliku kopija
koje su predane Arhivu tek 2014. godine, a rije se o odabranim snimkama i videozapisima koji svjedoe
o vanijim dogaajima i ratnome putu 120. brigade ZNG HV Ban Toma Baka 1991. 1993., kao i foto-
grafije i videozapisi vanijih dogaaja Udruge hrvatskih branitelja 120. brigade Ban Toma Baka 2001.
2014. Vano je napomenuti da hrvatska arhivska sluba sve do donoenja Zakona o arhivskome gradivu i
arhivima 1997. godine12 nije bila mjerodavna za prikupljanje, uvanje i zatitu gradiva koje nastaje radom
vojnih tijela kao ni za tijela unutranjih poslova13. To je i osnovni razlog zbog kojega nismo odmah nakon
rata ni pokuavali prikupljati gradivo vojne i policijske provenijencije. Vrlo brzo nakon donoenja novoga
Zakona koji regulira djelatnost arhivske slube RH, pojavila se i inicijativa za osnivanjem specijalnoga
arhiva koji bi prikupljao gradivo o Domovinskome ratu, to je konano i realizirano osnivanjem Hrvat-
skog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata u Zagrebu tek 2004. godine.
No, u opisanim okolnostima i unato tekoama s nedostatkom smjetajnih kapaciteta, moemo
ustvrditi da je u poratnome razdoblju Dravni arhiv u Sisku, u okviru svojih kompetencija, ipak uspio
spasiti najugroenije gradivo sisakoga arhivskog podruja, ali i adekvatno smjestiti onaj dio za koji smo
vjerovali da e svojim sadrajem vrlo brzo postati zanimljivo korisnicima.
Koritenje preuzetim gradivom tijela RSK

Vremenski odmak od dvadesetak godina dovoljan je za analizu ispravnosti nae akvizicijske politike
u poslijeratnome razdoblju, odnosno ispravnosti procjene utvrivanja prioriteta pri preuzimanju gra-
diva u kapacitetom oskudna arhivska spremita.
Ovdje je vano jo jednom istaknuti da se preuzimanje predmetnoga gradiva odvijalo u izvanrednim
okolnostima te radi spaavanja onoga to se spasiti moe, tako da je provedeno ne ba sasvim u skladu s
propisima14 u pravilu bez prisutnosti stvaratelja, odnosno, dotadanjega vlasnika dokumentacije i
gotovo u pravilu u nesreenome, a nerijetko i u rasutome stanju. Ulogu predavatelja toga gradiva pre-
uzeli su odgovorni u tijelima lokalne uprave. Navedene oteavajue okolnosti opravdale bi i eventualnu
odluku Arhiva da to gradivo ne preuzima, odnosno da akviziciju odgodi do normalizacije i osiguranja
neophodnih uvjeta. No, procijenjeno je da je rizik prevelik. Rije je o ukupno 68 fondova i zbirki (detaljno
popisanih u Prilogu1) smjetenih u Sabirnome arhivskom centru u Petrinji. Treba naglasiti i da ti fondovi
nisu cjeloviti. Jedan dio gradiva tih cjelina zadran je u policijskim upravama i slubama dravne sigur-
nosti te je nakon osnivanja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata
2004. godine postupno predan ili se jo uvijek predaje Centru na uvanje.
Gradivo je spomenutih fondova u Dravnome arhivu u Sisku sustavno struno obraivano, sumarno
popisano i opisano, te je u vrlo kratkome roku postalo dostupno javnosti i koristi se u arhivskim
12
NN 105/1997.
13
U skladu s lankom 13. stavak 4. Zakona o zatiti arhivske grae i arhivima (NN 25/1978).
14
Uputstvo o predaji arhivske grae arhivima (NN 33/87).
itaonicama. Tendenciju rasta potranje toga gradiva u itaonici SAC Petrinja biljeimo ve od 1998.
godine. Od tada do danas to je gradivo najeim predmetom istraivanja u itaonici Sabirnoga centra.
Od ukupna broja posjeta u 58,5 % sluajeva koriteno je upravo gradivo stvaratelja koji su djelovali na
okupiranome podruju u razdoblju od 1991. do 1995. godine.15
Ako za isto razdoblje, dakle od 1998. godine do danas, promatramo koliinu koritenoga gradiva te
provenijencije u odnosu na ukupno koriteno gradivo, dolazimo do zakljuka da je gradivo tijela para-
dravne tvorevine RSK-a nastalo u razdoblju okupacije, koriteno u znatno veemu omjeru od ak 77
naprema 23 %.
Sljedei su zanimljivi pokazatelji struktura korisnika i svrha koritenja. Analizom Evidencije16 utvr-
eno je da je to gradivo preteito koriteno u profesionalne svrhe, i to u odnosu od 88 % prema 12 %
korisnika, ija je svrha osobne prirode. Prema profesiji korisnike moemo podijeliti u etiri osnovne
skupine. Prvu i najbrojniju skupinu ine dravni slubenici, domai i strani. To su policijski i pravosudni
slubenici, preteito policijski inspektori, ali i odvjetnici i tuitelji, pa i slubenici Meunarodnoga kazne-
nog suda za bivu Jugoslaviju iz Haga. Omjer te skupine korisnika u odnosu na ostale je ak 48 %. Nadalje,
kao slijedeu skupinu korisnika mogue je izdvojiti znanstvenike, i to uglavnom povjesniare, ali i eko-
nomiste. Ta skupina ukljuuje zaposlenike znanstvenih instituta i sveuiline profesore. Omjer te skupine
korisnika u odnosu na ukupan broj korisnika gradiva naznaene provenijencije iznosi 20 %. U neto
manjemu omjeru, od oko 16 %, kao korisnici se pojavljuju djelatnici drugih ustanova u kulturi: kustosi i
arhivisti. Profili preostalih 12 % korisnika koji se tim gradivom koriste u osobne svrhe ukljuuju uitelje,
politologe i umirovljenike, pa i jednoga knjievnika.
Ako kroz ove etiri skupine korisnika usporedimo koliinu istraenoga (pregledanoga) gradiva
dolazimo do zakljuka da se najveom koliinom gradiva, 42 % od ukupno koritena gradiva predmetnih
stvaratelja, koristilo u znanstvene svrhe.
U profesionalne, operativne svrhe policijskih i pravosudnih tijela koriteno je 29 % gradiva od ukupne
koliine koritena gradiva tijela RSK-a. Za potrebe muzeja i drugih arhiva pregledano je 22 % ukupne
koliine koritena gradiva spomenutih tijela, te u osobne svrhe, koliina od 7 %. Analiza intenziteta
koritenja (broj i vremensko trajanje posjeta pojedinih korisnika), navodi na zakljuak da je najvie vre-
mena, 37 % od ukupna broja sati koritenja gradivom nastalim radom tijela s okupiranoga podruja,
utroeno na koritenje tim gradivom u znanstvene svrhe.
Analizom vremena provedena u itaonici za preostale tri skupine korisnika dolazi se do sljedeih
zakljuaka: osim u znanstvene svrhe, najvie je vremena u itaonici utroeno na analizu gradiva za slu-
bene potrebe domaih i stranih policijskih i pravosudnih tijela, i to 32 % od ukupna utroenoga vremena
za koritenje predmetnim gradivom. Zatim, 17 % vremena utroeno je za osobne potrebe korisnika, a
14% vremena u itaonici proveli su kustosi i arhivisti.
15
HR-DASK-844. Dravni (Povijesni) arhiv u Sisku, Evidencija koritenja arhivskog gradiva u Dravnom arhivu u Sisku,
Sabirnom arhivskom centru Petrinja, 1996. 2016.
16
Isto.
Vano je rei i da se gradivom nastalim u vrijeme okupacije na okupiranome podruju Republike

Hrvatske nerijetko koristi i na zahtjev graana i pravnih osoba za izdavanjem uvjerenja o podatcima iz
gradiva, kao i ovjerenih preslika. Na taj se nain najee koristi gradivom prosvjetnih ustanova, kao i
gradivom pravnih osoba iz podruja gospodarstva.
Zakljuak
Misija je arhivske slube zatita, prikupljanje i trajno uvanje arhivskoga gradiva za potrebe sadanje
zajednice, ali i buduih generacija. Jedno od (dakako ne i jedino) vanih mjerila uinkovitosti, svrsishodno-
sti slube i pojedinih ustanova unutar nje je i koritenje gradivom pohranjenim u arhivskim spremitima.
Rezultati analize broja, strukture i profila korisnika te svrhe koritenja arhivskim gradivom koje je
nastalo radom stvaratelja na okupiranome podruju RH u Domovinskome ratu, prikupljena nakon
redarstvenih i vojnih operacija Bljesak i Oluja 1995., u tekim okolnostima opisanim u ovome radu,
potvruju korisnost toga gradiva zajednici te u znatnoj mjeri opravdavaju odluke donesene pri utvriva-
nju prioriteta, odnosno utvrivanju akvizicijske politike te arhivske ustanove u poslijeratnome razdoblju.
Prilog
Popis arhivskih fondova i zbirki nastalih radom institucija pobunjenih Srba u RH,
u posjedu Dravnoga arhiva u Sisku
UPRAVA I JAVNE SLUBE OD 1990.
Okupirana podruja Republike Hrvatske (1990. 1998.)
HR-DASK-SACP-599: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE. UPRAVA
BANIJA Glina, Petrinja (1992-1995); [1991] 1992-1995: kut. 2; 0,2. SI.
HR-DASK-SACP-602: MINISTARSTVO ZA EKONOMSKE ODNOSE, PRIVREDNI RAZVOJ I
INDUSTRIJU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE. ODJELJENJE U PETRINJI Petrinja (1992-1995);
1992-1995: knj. 4, kut 10; 1,1.SI.
HR-DASK-SACP-603: MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU, UMARSTVO I VODOPRI-
VREDU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE. ODJELJENJE U PETRINJI Petrinja (1992-1995); 1992-
1995: knj. 3, kut. 5; 0,6. SI.
HR-DASK-SASP-617: REPUBLIKI ZAVOD ZA STATISTIKU I INFORMATIKU KNIN REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE. PODRUNA JEDINICA PETRINJA Petrinja (1993-1995); 1993-1995: kut 3; 0,3. SI.
HR-DASK-SACP-778: SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA GLINA Glina (1991-1995);
1991-1995: knj. 1, kut. 2; 0,2. SI.
HR-DASK-SACP-604: MINISTARSTVO TRGOVINJE I TURIZMA REPUBLIKE SRPSKE KRA-

JINE. REPUBLIKA TRINA INSPEKCIJA. ORGANIZACIJSKA JEDINICA GLINA KOSTAJ-
NICA Hrvatska Kostajnica (1992-1995); 1992-1993: kut. 0,1; 0,01. SI.
HR-DASK-SACP-601: MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMA REPUBLIKE SRPSKE KRA-
JINE. REPUBLIKA TRINA INSPEKCIJA. ORGANIZACIJSKA JEDINICA GLINA PETRINJA
Petrinja (1992-1995); 1992-1995: kut. 1; 0,1. SI.
HR-DASK-SACP-605: MINISTARSTVO ZA ZDRAVLJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE. ODJE-
LJENJE ZA POSLOVE SANITARNE INSPEKCIJE U KOSTAJNICI Hrvatska Kostajnica (1994-1995);
1994-1995: knj. 2; 0,03. SI.
HR-DASK-SACP-606: MINISTARSTVO ZA ZDRAVLJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE. ODJE-
LJENJE ZA POSLOVE SANITARNE INSPEKCIJE U PETRINJI Petrinja (1993-1995); 1993-1995: knj.
2, kut. 1; 0,1. SI.
HR-DASK-SACP-607: UPRAVA CARINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE. CARINARNICA DVOR.
CARINSKA ISPOSTAVA PETRINJA Petrinja (1994-1995); [1993] 1994-1995: knj. 9, kut. 3; 0,4. SI.
HR-DASK-SACP-608: REPUBLIKA UPRAVA JAVNIH PRIHODA REPUBLIKE SRPSKE KRA-
JINE. PODRUNA JEDINICA KOSTAJNICA Hrvatska Kostajnica (1993-1995); 1993-1995: knj. 6,
kut. 1; 0,2. SI.
HR-DASK-SACP 616: REPUBLIKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE. ISPOSTAVA PETRINJA Petrinja (1991-1995); 1991-1995: knj. 9, kut. 8, mapa 8; 1. SI.
HR-DASK-SACP-676: URBANISTIKI ZAVOD REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE. TEHNIKO
ODJELJENJE PETRINJA Petrinja (1994-1995); 1994-1995: kut. 1; 0,1. PrP.
HR-DASK-SACP-610: SKUPTINA OPINE DVOR NA UNI Dvor (1991-1995); [1990] 1991-
1995: knj. 2, kut. 9; 1. SI.
HR-DASK-SACP-611: SKUPTINA OPINE GLINA Glina (1991-1995); 1991-1995: knj. 16, kut.
45; 4,7. SI.
HR-DASK-SACP-612: SKUPTINA OPINE KOSTAJNICA Hrvatska Kostajnica (1991-1995);
1991-1995: knj. 26, kut. 9; 1. SI.
HR-DASK-SACP-609: SKUPTINA OPINE CAPRAG Mala Gradusa (1991-1995); [1990] 1991-
1995: knj. 2, kut. 9; 1. SI.
HR-DASK-SACP-613: SKUPTINA OPINE PETRINJA Petrinja (1991-1995); 1991-1995: knj.
49, kut. 39; 4,5. SI.
HR-DASK-SACP-779: SEKRETARIJAT UNUTRANJIH POSLOVA OKUANI. STANICA MILI-
CIJE JASENOVAC Jasenovac (?-1995); 1994-1995: knj. 2; 0,03. SI.
HR-DASK-SACP-780: STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI DVOR NA UNI Dvor (1991-1995);
1991-1994: sve. 1; 0,05. SI.
HR-DASK-SACP-781: STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI KOSTAJNICA Hrvatska Kostajnica
(1992-1995); 1992-1995: knj. 3, kut. 1; 0,1. SI.
HR-DASK-SACP-782: STANICA JAVNE BEZBJEDNOSTI PETRINJA Petrinja (1991-1995); 1992-

1995: knj. 2, kut. 3; 0,3. SI.
HR-DASK-SACP-783: OPINSKO POVJERENSTVO ZA IZBJEGLICE I RASELJENA LICA DVOR
NA UNI Dvor (1992-1995); 1994-1995: kut. 2; 0,2. SI.
HR-DASK-SACP-784: OPINSKO POVJERENSTVO ZA IZBJEGLICE I RASELJENA LICA GLINA
Glina (1992-1995); 1992-1995: kut. 5; 0,5. SI.
HR-DASK-SACP-785: OPINSKO POVJERENSTVO ZA IZBJEGLICE I RASELJENA LICA
KOSTAJNICA Hrvatska Kostajnica (1992-1995); 1994-1995: kut. 1; 0,1. SI.
HR-DASK-SACP-786: OPINSKO POVJERENSTVO ZA IZBJEGLICE I RASELJENA LICA
PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1993-1995: kut. 1; 0,1. SI.
PRAVOSUE OD 1990.
upanijski sudovi od 1990.
HR-DASK-SACP-625: OKRUNI SUD GLINA Glina (1991-1995); 1991-1995: kut. 3; 0,3.SI.
Opinski sudovi (prvostupanjski) od 1990.
HR-DASK-SACP-626: OPINSKI SUD PETRINJA Petrinja (1991-1995); 1991-1995: knj. 13, kut.
44; 4,5. SI.
VOJNE POSTROJBE, USTANOVE I ORGANIZACIJE OD 1990.

Pobunjenike i okupacijske postrojbe na podruju Republike Hrvatske od 1991. do 1998.
HR-DASK-SACP-633: 33. PJEADIJSKA BRIGADA DVOR Dvor (1991-1995); 1993-1995: kut. 3;
0,3. SI.
HR-DASK-SACP-630: 24. PJEADIJSKA BRIGADA GLINA Glina (1991-1995); 1991-1995: kut. 1;
0,1. SI.
HR-DASK-SACP-631: 26. PJEADIJSKA BRIGADA KOSTAJNICA Hrvatska Kostajnica (1991-
1995); 1991-1995: knj. 3, kut. 5; 0,6. SI.
HR-DASK-SACP-750: 17. BRIGADA TERITORIJALNE OBRANE GRADUSA CAPRAG Mala
Gradusa (1991-1995); 1991-1995: kut. 0,4; 0,04. SI.
HR-DASK-SACP-632: 31. PJEADIJSKA BRIGADA PETRINJA Petrinja (1991-1995); 1991-1995:
knj. 19, kut. 8; 1. AP.
HR-DASK-SACP-751: ZONSKI TAB TERITORIJALNE OBRANE KORDUN (VP 7921) VOJNI
Vojni (1992-?); 1992: kut. 1; 0,1. SI.
HR-DASK-SACP-752: 592. MOTORIZIRANA BRIGADA TETOVO Tetovo (1991-1992); 1991-
1992: kut. 0,5; 0,05. SI.
HR-DASK-SACP-634: VOJNI ZATVOR GLINA Glina (1991-1995); 1993-1995: knj. 3; 0,05. SI.
ODGOJ I OBRAZOVANJE
Srednje kole usmjerenoga obrazovanja
HR-DASK-SACP-636: SREDNJA KOLA PETAR MRKONJI DVOR NA UNI (kolski centar
25.maj Dvor) Dvor (1984-1995); 1984-1995: knj. 38; 1. AP.
HR-DASK-SACP-647: SREDNJA KOLA GLINA Glina (1991-1995); 1991-1995: knj. 15; 0,5. AP.
HR-DASK-SACP-650: SREDNJA KOLA PETRINJA Jabukovac, Petrinja (1991-1995); 1991-1995:
knj.95; 1. PrP.
Osnovne/puke kole
HR-DASK-SACP-813: OSNOVNA KOLA MEENANI Meenani (1956-1995); 1958-1995:
knj. 42, sve. 3; 1. AP.
HR-DASK-SACP-653: PRVA OSNOVNA KOLA PETRINJA Petrinja (1991-1995); 1991-1995:
knj. 160, sve. 12; 3,5. PrP.
HR-DASK-SACP-643: OSNOVNA KOLA RUJEVAC Rujevac (?-1955); 1894-1995: knj. 100, kom.
13, kut. 4, sve. 43; 4. PrP.
HR-DASK-SACP-815: OSNOVNA KOLA AMARIKI BRANI amariki Brani (1946-1993);
1946/1993: knj. 10; 0,25. AP.
SOCIJALNE USTANOVE
Centri za socijalnu skrb
HR-DASK-SACP-819: CENTAR ZA SOCIJALNI RAD DVOR NA UNI Dvor (1992-1995); 1992-
1995: sve. 8; 0,8 PrP.
HR-DASK-SACP-658: CENTAR ZA SOCIJALNI RAD GLINA Glina (1992-1995); 1991-1995: knj.
11, kut. 14, mapa 10; 2. SI.
HR-DASK-SACP-659: CENTAR ZA SOCIJALNI RAD PETRINJA Petrinja (1991-1995); 1991-
1995: knj. 8, kut. 12, sve. 16; 2,5. SI.
GOSPODARSTVO I BANKARSTVO
Industrija (1945. 1990.)
HR-DASK-SACP-742: DRVNA INDUSTRIJA FINEL PETRINJA u steaju Petrinja (1949-1999);
1989-1999: sve. 6; 0,3. PrP.
HR-DASK-SACP-669: MESNA INDUSTRIJA GAVRILOVI Petrinja (1945-2000); 1945-2000:
knj. 55, filmskih svitaka 1, kut. 63; 11. SI.
Banke i novarski zavodi od 1990.
HR-DASK-SACP-665: BEOBANKA KRAJINE MEOVITA BANKA d. d. KNIN, POSLOVNA
JEDINICA PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1992-1995: kut. 4, sve. 6; 1. PrP.
Energetika od 1990.
HR-DASK-SACP-673: NAFTNA INDUSTRIJA KRAJINE PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1993-
1995: kut. 3; 0,3. SI.
Trgovina od 1990.
HR-DASK-SACP-674: PRIVATNO PODUZEE ESPERO PETRINJA Petrinja (1994-1995);
1994-1995: kut. 1; 0,1. PrP.
HR-DASK-SACP-675: PRIVATNO PODUZEE IKA PETRINJA Petrinja (1995); 1995: kut. 1;
0,1. PrP.
Stambena i komunalna djelatnost od 1990.
HR-DASK-SACP-671: GAVRILOVI-KONEN PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1992-1995: kut.
2; 0,2. SI.
Intelektualne usluge od 1990.
HR-DASK-SACP-672: KRAJINA KONZALTING d. o. o. PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1992-
1995: knj. 5, kut 1; 0,2. PrP.
POLITIKE STRANKE, DRUTVENO-POLITIKE ORGANIZACIJE I SINDIKATI

Politike stranke nakon 1989.
HR-DASK-SACP-682: SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA. OPINSKI ODBOR DVOR NA
UNI Dvor (1990-1995); 1990-1993: knj. 2, sve. 1; 0,1. SI.
HR-DASK-SACP-684: SRPSKA RADIKALNA STRANKA PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1992-
1994: kut. 1; 0,01. SI.
HR-DASK-SACP-690: SOCIJALISTIKA PARTIJA HRVATSKE PARTIJA JUGOSLAVENSKE
ORIJENTACIJE PETRINJA Petrinja (1990-1991); 1990-1991: knj. 1, kut. 1; 0,1. PrP.
HR-DASK-SACP-693: SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE. OPINSKI ODBOR
PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1992-1994: kut. 0,4; 0,04; SI.
HR-DASK-SACP-694: SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA SRPSKIH ZEMALJA. OPINSKI
ODBOR PETRINJA Petrinja (1994-1995); 1994-1995: kut. 0,3; 0,03. SI.
HR-DASK-SACP-692: SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA. OPINSKI ODBOR PETRINJA
Petrinja (1990-1995); 1990-1994: kut. 0,5; 0,05. SI.
HR-DASK-SACP-691: SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA. OPINSKI ODBOR SISAK Sisak
(1990-1991); 1990-1991: kut. 1; 0,1. SI.
DRUTVA, UDRUGE, UDRUENJA

Dobrotvorne udruge, drutva, udruenja
HR-DASK-SACP-705: CRVENI KRI GLINA Glina (1991-1995); 1992-1995: sve. 2; 0,2. PrP.
HR-DASK-SACP-706: CRVENI KRI PETRINJA Petrinja (1991-1995); 1992-1995: knj. 2, sve. 7; 0,8. SI.
HR-DASK-SACP-570: DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUTVO PETRINJA Petrinja (1880-);
1880-1959: kut. 9; 0,9. SI.
HR-DASK-SACP-707: DRUTVO IZBJEGLIH SRBA PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1992-1994:
kut. 1; 0,1. SI.
Politike udruge, drutva, udruenja
HR-DASK-SACP-695: UDRUENJE BORACA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE. UDRUENJE
BORACA OPINE PETRINJA Petrinja (1992-1995); 1992-1995: sve. 2; 0,2. PrP.
ZBIRKE
HR-DASK-SACP-720: ZBIRKA NOVINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE; 1990-1995: mapa 3, 1. SI.
HR-DASK-SACP-762: RAZNI SPISI REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE; 1991-1995: kut. 3; 0,3. SI.
Literatura
Ivanovi, J. Prirunik iz arhivistike : 1. dio. Zagreb : Hrvatski dravni arhiv, 2010.
Kuani, N. Dravni arhiv u Sisku, 1962. 2012 : Sisaki arhiv kao suvremena arhivska ustanova.
Sisak: Dravni arhiv u Sisku, 2012. Str. 2439.
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. 1995. Dokumenti: Knjiga 3. Oruana pobuna Srba u
Hrvatskoj i agresija oruanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku (sijeanj
lipanj 1992.). Zagreb : HMDCDR, 2008.
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. 1995. Dokumenti: Knjiga 5. Dokumenti vojne provenijen-
cije Republike srpske krajine (srpanj prosinac 1992.). Zagreb : HMDCDR, Zagreb, 2009.
Bari, N. O nekim iskustvima istraivanja arhivskoga gradiva za prouavanje hrvatske povijesti
20.stoljea. U: Radovi. Dostupnost arhivskoga gradiva. Zbornik radova s 47. savjetovanja hrvatskih
arhivista, Vinkovci, 22. 24.listopada 2014. urednik. Zagreb : HAD, 2014. Str. 221231.
Mili, A., ute, S. Dostupnost gradiva u velikoj itaonici Hrvatskoga dravnog arhiva. Radovi. Dostup-
nost arhivskoga gradiva, 47. Savjetovanje hrvatskih arhivista. Zbornik radova s 47. savjetovanja hrvat-
skih arhivista, Vinkovci, 22. 24.listopada 2014. urednik. Zagreb : HAD, 2014. Str. 333354.
Validi, I. Arhiv domovinskog rata, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb. (3. 3. 2009.) Informa-
tica Museologica (grad), 39, 14(rujan 2008), str?http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_
clanak_jezik=198546. (12. 5. 2016.).
Kratice:
DASK Dravni arhiv u Sisku
HV Hrvatska vojska
JNA Jugoslavenska narodna armija
RK Rimokatolika upa
SAC Sabirni arhivski centar
SO Skuptina opine
SOA Sigurnosno-obavjetajna agencija
SZUP Sluba za zatitu ustavnoga poretka
ZNG Zbor narodne garde (Republike Hrvatske)
Summary
Acquisition policy of State archives in Sisak during the postwar period

Big political and economic changes in early 1990s and also war events affected archival activities in so
many ways. The disappearance some of previously important factors of economic, political and social life,
the emergence of new legal entities typical of capitalist economic relations based on private ownership and
accordingly the emergence of new governing bodies and institutions of state and local authorities introduced
major changes in schematisms of creators of the archives, resulting in the necessity of adjustment, primarily
pertaining to legal regulations of protection of archival material and also to archival practices. A large
amount of endangered archival material found immediately after the war in the newly liberated areas also
affected the acquisition policy. Setting priorities for material care, in the Sisak archival area is further ham-
pered by a lack of adequate space for its accommodation and adequate protection. The solution was found
in the temporary space designed in the basic elements to accommodate these materials outside the Archives
and also in the adjustments and reorganization of available space in the institution. The advantage in
acquiring was given to the most vulnerable records and also to records of creators who acted in the occupied
territories, under the assumption that the records of these institutions would very quickly interest the
researchers and the government bodies. The period of twenty years provides sufficient time to analyse the
correctness of this assessment.
Keywords: archives, occupied territory, State Archives in Sisak, acquisition policy, users
Marija Jaguni
Dravni arhiv u Karlovcu
Karlovaki arhiv u Domovinskome ratu

Prikaz UDK 930.251(497.5Karlovac)19
355.48(497.5Karlovac)1991/1995
Temeljna zadaa arhiva je prikupljanje i uvanje dokumentacije. Dogaaji kojima smo svjedoili stav-
ljaju nas pred dilemu: kako sauvati gradivo u ekstremnim uvjetima? Uvjeti za uvanje gradiva su kao prvo
smjetaj, koji je kako smo vidjeli esto teko ili nemogue zatititi od razarajueg djelovanja. Bilo ljudskog,
kao u ovom sluaju, bilo prirodnog, kao to smo sve ee svjedoci. Uzroci stradavanja arhivskog gradiva su
mnogobrojni, u ratnim uvjetima rizici su neizbjeni i viestruki. Domovinski rat zapoeo je 1991. godine.
Grad Karlovac svakodnevno je granatiran. Tada jo nova, jedina u Hrvatskoj, namjenski graena zgrada
arhiva, nala se na udaru neprijateljskih granata. tete su bile velike, od nekih se do danas nismo oporavili
i posljedice osjeamo i sada.
Kljune rijei: zgrada arhiva, granatiranje, oteenja, kulturno blago, grad Karlovac, Republika Srpska
Krajina, Ministarstvo prosvjete, kulture i porta Republike Hrvatske, ratne tete
Uvod
Zgrada Arhiva u Karlovcu izgraena je 1980. i prva je namjenski izgraena zgrada arhiva u Hrvatskoj.
Sagraena je od vrste betonske konstrukcije, to je bila velika prednost u onome to je slijedilo, ali i
nedostatak s obzirom na to da se proelje zgrade sastoji od ak dviju treina od staklu, a isto tako i juna
i sjeverna strana zgrade. Velikim nedostatkom pokazalo se i to to je izgraena u neposrednoj blizini
kasarne JNA, i kao takva nala se na udaru ve prvih granata!
Zbog ratnih djelovanja tijekom 1991. godine Historijski arhiv u Karlovcu naao se na prvoj crti boji-
nice.
U tekim uvjetima svakodnevna granatiranja, u strahu od snajperskih zasjeda, stanovnici Karlovca i
zaposlenici arhiva vrili su svoje dunosti. Prva oteenja na zgradi nastala su 16. i 17. rujna 1991. Ta su
oteenja bila manja i odnosila su se uglavnom na razbijanje prozora i oteenje metalnih vrata na ulazu
u sklonite. Uslijedila su daljnja oteenja: zbog detonacija pucala su stakla, oteene su vodovodne insta-
lacije, toplinske cijevi, da bi u granatiranju 5., 6. i 7. listopad zgrada bila pogoena s pet direktnih pogo-
daka zbog ega je oteen krov na pet mjesta. Posljedice osjetimo i danas. Pored direktnih pogodaka jedna
je granata pogodila nosivi stup zgrade. Na svim trima etaama zgrade uniten je 231 prozor i 20 vrata.
336 M. Jaguni, Karlovaki arhiv u Domovinskome ratu
S obzirom na to da je zgrada bila nova i jake betonske konstrukcije, i pored velika razaranja i tete, ali
i trudom i dobrom organizacijom zaposlenika, arhivsko gradivo koje se u njoj uva nije oteeno!
Zgrada je jako oteena u napadima na grad od rujna do prosinca 1991. godine. Ravni krov deka,
pogoen je na pet mjesta te je oteen najosjetljiviji dio konstrukcije. Dvije reenice nisam mogla vidjeti
zbog fotografija (op. lek.)
Na junoj strani zgrade direktnim je pogotkom probijen zid, oteen je ukrasni vijenac deka i limene
oplate, uniteni prozori i inventar u prostorijama.
Sa sjeverne strane zgrade izravnim je pogotkom oteen nosivi stup, zidovi, prozori, radionica, foto-
laboratorij te vodovodne, elektrine, toplinske i klimatizacijske instalacije. Zbog jakih detonacija na
zgradi oteeno je 230 prozora, 10 vrata, 3 eljeznih vrata kod strojarnice i dizala.
Nastala su i druga oteenja.
M. Jaguni, Karlovaki arhiv u Domovinskome ratu 337
Komisija za utvrivanje teta Skuptine opine Karlovac utvrdila je i opisala oteenja i podnijela
zapisnik. Graevinska komisija obila je zgradu i prema njihovu miljenju izraena je dokumentacija za
sanaciju teta, i to: jedan projekt za sanaciju ravnoga krova deke, a drugi za oteenja na cijeloj zgradi.
urno su poduzete mjere za zatitu gradiva unutar zgrade. Tako su ladiari s katrografskom zbirkom
izmjeteni iz spremita na unutarnji hodnik na prvome katu jer je ocijenjeno da u sluaju daljnjih raza-
ranja ta lokacija najsigurnija. Povelje i druga vrijedna dokumentacija sklonjeni su u atomsko sklonite u
podrumu zgrade. U istome sklonitu pohranjene su i vrijedne slike Gradskoga muzeja.
Zbog navedenih oteenja naa su spremita na drugome katu nekoliko puta poplavljena zbog otapanja
snijega i kie. Stoga su urno prikupljena sredstva i zapoeti radovi na sanaciji krovne deke. Sve te dane
radnici su Arhiva, u vrijeme kada je to bilo mogue, radili na zatiti gradiva koje se uva u Arhivu. istili su
stakla, kako unutar zgrade tako i izvan nje, uklanjali buke, letvice te su kupljenim najlonom i pleksiglasom,
koji je dotada koriten za stalne arhivske izlobe,

perploama i raznim drugim raspoloivim sred-
stvima zatvarali prozore i vrata. Staklena vrata i
staklene povrine na glavnome i sporednome
ulazu (za prijenos gradiva) zatitili smo metalnim
reetkama. Organizirana su deurstva u neradne
dane i praznike prema ratnim uvjetima i u koordi-
naciji s Ministarstvom prosvjete, kulture i porta
Republike Hrvatske i nadlenim organima Opine
Karlovac te Zavodom za zatitu spomenika kul-
ture u Karlovcu. Radnici Arhiva dolazili su na
posao uvijek kada su mogli ili kada je bilo koji od
njih mogao doi do zgrade. Sve te dane obavljali
su neophodne poslove na zatiti gradiva, ali i
redovnu djelatnost, maksimalno koliko je to bilo
mogue u ratnim uvjetima.
Zaposlenici Arhiva privremeno su sanirali
nastala oteenja na zgradi i arhivsko je gradivo
ostalo neoteeno i zatieno stalnim prisustvom
radnika u zgradi danju i nou deurstvom pri-
padnika Hrvatske vojske.
U situaciji kada je 55 % Opine Karlovac pod
privremenom okupacijom, est opina koje svo-
jom djelatnou pokriva Arhiv takoer su bile
okupirane (Slunj, Titova Korenica, Graac, Donji
Lapac, Vojni, Vrginmost) te dijelovi opina Gos-
pi, Otoac, Karlovac, Ogulin i Duga Resa su na prvim linijama fronte, samo Vrbovsko i Ozalj poteeni su
direktnih napada, tj. nisu bili na prvoj crti. Dobro je poznato da je s ovih prostora bilo najvie prognanika
koji su nerijetko spaavali sam goli ivot, uspjeli su preplivati Kupu ili Koranu, ili doi do Karlovca preko
Bosne uz nadljudske napore. Oni sa sobom nisu uspjeli ponijeti nita, pa ni osobne dokumente, te su ih,
kako tada tako i danas, prisiljeni potraiti u Arhivu. Unato navedenim tekim okolnostima Dravni arhiv
u Karlovcu nikada nije zatvorio svoja vrata za stranke i korisnike naih usluga. Prognanici trae krsne
listove, vjenane listove, kolske svjedodbe, podatke o radnome stau, osobnim dohodcima, graevinske
dozvole, kolske kvalifikacije itd. Arhiv je jedino mjesto gdje takve podatke mogu nai i tada i ubudue jer
se okupator pobrinuo unititi svaki trag o postojanju svega to je hrvatsko na tim prostorima.
Zbog ratnih okolnosti znatno je bio otean i rad vanjske slube Arhiva. One teritorijalne jedinice koje
su bile pod nadlenou Arhiva, a koje su tada bile u sastavu Republike Srpske Krajine, bile su izuzete iz
nadzora nae vanjske slube.
Potrebno je naglasiti da je broj djelatnika Arhiva tijekom ratnih razaranja znatno smanjen s 29 na 18.
U uvjetima svakodnevnih novih razaranja i uzbuna bilo je teko sanirati oteenja i obavljati redovne
djelatnosti.
Djelatnici Arhiva uoili su nemar novih vlasnika Jugoturbine, koji su arhivsko gradivo bacili u
kontejner te su time spasili dokumentaciju koja svjedoi o povijesti i tradiciji izrade turbina u Kar-
lovcu!
Poetkom 1992. godine imenovana je nova ravnateljica Arhiva Katica Miholovi.
Sredinom godine poduzete su mjere za spas inventara stradale zgrade Eparhije gornjokarlovake, koji
je slijedee godine popisan i prevezen u Arhiv u Karlovcu.
U to vrijeme u granatiranju je stradala i zgrada Gradskoga poglavarstva te su sjednice gradskih vlasti
odravane i u zgradi Arhiva.
Gradivo u pismohranama pod nadzorom Arhiva u tome razdoblju podijeljeno je na dva granicom
odvojena podruja; ono o kome su skrbili djelatnici Arhiva i ono s onu stranu barikada, koje je bilo pod
privremenom okupacijom. I za jedno i za drugo skrbili su zaposlenici ili bivi zaposlenici Arhiva. Zgrade
opina u Karlovcu i Dugoj Resi pretrpjele su znatna oteenja pri emu je dolo do poara i oteenja
gradiva. Podruje Like bilo je pod kontrolom Hrvatske vojske, ali zbog neposredne opasnosti nije se
moglo nadzirati. U prostorima Arhiva zbrinuto je kulturno blago grada Karlovca, Zorin doma, Grad-
skoga muzeja, Gradske knjinice, Srpske pravoslavne crkve, MUP-a te privatnih osoba. U Arhivu se
uvaju slike i predmeti Gradskoga muzeja, Galerije slika Vjekoslav Karas, knjige Gradske knjinice Ivan
Goran Kovai te gradiva mnogih radnih organizacija u depozitu. Prostorije Arhiva koritene su za sjed-
nice Gradskoga i upanijskoga vijea, predavanja za potrebe udruga Slunja i Cetingrada.
Arhiv je u nekoliko navrata bio domain

uglednim gostima iz zemlje i inozemstva, pa tako
i ekselenciji Ottu pl. Habsburgu. Tim povodom
pripremljen je reprint Povelje grbovnice Josipa
II. U godini 1992. prireeno je i nekoliko izlo-
aba.
U 1993. nastavljeno je sa sanacijom i poprav-
cima oteenja na zgradi Arhiva koja su nastala
tijekom rata 1991. i 1992. godine. Ostakljeno je
150 prozora, popravljeni su i zamijenjeni metalni
prozorski okviri i okviri za mramorne ploe,
umetnute su nove ploe na mjesto starih i otee-
nih. Popravljen je dio oteenih elektroinstala-
cija, instalacija za centralno grijanje, vodovod i
kanalizaciju, metalna ograda, vrata na krovu
zgrade i kuici za lift i klimatizacijske ureaje.
Klimatizacijske smo ureaje u potpunosti isklju-
ili jer su popravci bili previe skupi! U provo-
enju mjera tehnike zatite zgrade Arhiva zatra-
ili smo pomo od nadlenih organa Opine
Karlovac, MUP-a, Stoera hrvatskoga domo-
branstva i drugih, a zgrada je opremljena i vatro-
dojavnim ureajima.
To je bilo i vrijeme kada smo uvodili infor-
matiku obradu i nabavljali raunala, radili na
reviziji i popunjavanju opega inventara, popisi-
vali matine knjige, radili na shematizmu usta-
nova i stvaratelja arhivskoga gradiva, ali i preuzi-
mali u Arhiv gradivo ukinuti radnih organizacija, DPO-a i gradiva koje je ugroeno ratnim razaranjem.
Na temelju Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj, NN RH br. 90/92,
formirane su nove upravne jedinice: upanije, gradovi i opine. Sa svima smo razgovarali o voenju
uredskoga poslovanja, izrade opega akta i lista s rokovima uvanja te zakonskoj obvezi zatite arhiv-
skoga gradiva u nastajanju.
Dva su djelatnika bila u Domobranima, jedan arhivist i jedan arhivski tehniar.
Poetkom 1992. godine Ministarstvo prosvjete, kulture i porta Republike Hrvatske alje dopis u
kojemu potie na prikupljanje i zatitu dokumentacije o suvremenim zbivanjima na tlu Republike Hrvat-
ske. Zapoet je opsean program kompleksnih znanstvenih istraivanja o povijesnim osnovama agresije
na Hrvatsku i borbi za samostalnost i priznanje. Naroita je pozornost usmjerena na osiguranje odgova-

rajuih raznovrsnih dokumentarnih izvora o suvremenim zbivanjima. Arhivski savjet Hrvatske na sjed-
nici od 29. studenoga 1991. zakljuio je da se pristupi sistematskomu i obaveznomu prikupljanju sveko-
like dokumentacijske grae koja se odnosi na borbu za samostalnost Republike Hrvatske.
U dogovoru s predstavnicima lokalnih institucija vlasti, povjerenicima Vlade i proelnicima upanij-
skih ureda djelatnici Povijesnoga arhiva Karlovac obili su u vremenu od 17. rujna od 24. listopada 1995.
vei dio osloboenoga podruja: Slunj, Titovu Korenicu, Vrginmost, Topusko, Vojni, Graac, Donji
Lapac, te je odlueno da je potrebno poduzeti urne mjere u spreavanju devastacije ili daljnja unitenja
gradiva. Dogovoreno je da se cjelokupno zateeno gradivo preuzme u Arhiv. Zahvaljujui ovomu danas
Dravni arhiv u Karlovcu uva gradivo nastalo radom tijela lokalne uprave Republike Srpske Krajine, i
to: Skuptina optine Vrginmost 1992. 1995., tab teritorijalne odbrane Topusko, Skuptina optine
Vojni 1991. 1995., Optina Plaki te gradivo Optinskoga sudije za prekraje u Krnjaku.
Nakon detaljna pregleda pismohrana na terenu nainili smo i popise ratnih teta. Na nekim podru-
jima totalne to su bili Slunj i Donji Lapac, na nekim djelomine. Djelomine tete nastale su na gradivu:
NOO Grada Karlovca, NOO Karlovac, SO Karlovac.
Potrebno je takoer istaknuti da je prilikom pregleda pismohrana evidentirano gradivo koje dotada
nismo imali u evidencijama.
injenica da arhivi uvaju pamenje i na dogaaje iz blie prolosti, podsjetit e nas i na detalje, a
moda i na temeljne stvari koje smo zaboravili, ali i rasvijetliti okolnosti u kojima smo ivjeli i radili.
Zakljuak
Domovinski rat zapoeo je 1991. godine. Grad Karlovac svakodnevno je granatiran. Kroz grad su
prole tisue izbjeglica.
Tada jo nova, jedina u Hrvatskoj, namjenski graena zgrada arhiva, nala se na udaru neprijateljskih
granata. tete su bile velike, od nekih se do danas nismo oporavili i posljedice osjeamo i sada.
Temeljna je zadaa arhiva prikupljanje i uvanje dokumentacije. Dogaaji kojima smo svjedoili stav-
ljaju nas pred dilemu: kako sauvati gradivo u ekstremnim uvjetima? Uvjeti su za uvanje gradiva, kao
prvo, smjetaj, koji je kako smo vidjeli esto teko ili nemogue zatititi od razarajua djelovanja, bilo
ljudskoga, kao u ovome sluaju, bilo prirodnoga, kao to smo sve ee svjedoci.
Uzroci su stradavanja arhivskoga gradiva mnogobrojni, u ratnim uvjetima rizici su neizbjeni i vie-
struki.
Summary
The Karlovac State Archives during the Croatian Homeland War

In 1991 the Croatian War of Independence began. Karlovac was shelled on an almost daily basis, thou-
sands of refugees passed through the town where they were received and provided with initial shelter and
support. The Archives building, the only one in Croatia specifically built for the purpose and still new at the
time became a target for the enemys shells. The damages inflicted were substantial, some of them affecting
us up to this day. The basic task of an archive is to collect and keep public records or other historical docu-
ments. The events we witnessed make us face a dilemma: how to preserve and protect archives in extreme
conditions? One of the major requirements for the preservation and protection of archives is proper and safe
repository, which is, as we have witnessed, often hard or impossible to protect from devastation caused either
by human action, as in this case, or by natural disasters occurring more and more often. The causes of dete-
rioration of archival materials are multiple, and in war conditions the risks are numerous and inevitable.
Keywords: the Archives building, shelling, damages, detonations, barricades, devastations, harm, cul-
tural heritage, city of Karlovac, windows, doors, plaster, archives, registry records, Republic of Croatia,
Republic of Srpska Krajina, Ministry of Education, Culture and Sport of Republic of Croatia, war damages
Azem Koar
Drutvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskoga kantona
Osvrt na problematiku zatite, vrednovanja

i preuzimanja ratne produkcije arhivske grae
na podruju Bosne i Hercegovine (1992. 1995.)
Osvrt UDK 930.25(497.6)(083.74)
930.253:355/359(497.6)1992/1995(091)
Arhivsko je zakonodavstvo bive SFR Jugoslavije arhivskoj grai iz Drugoga svjetskog rata pridavalo
posebnu vanost: na planu zatite, uvanja, predaje nadlenomu arhivu i drugo. Meutim, kada se u
zadnjem desetljeu 20. stoljea, uglavnom u uvjetima ratnoga sukoba, dogodila disolucija savezne drave,
u arhivskim zakonodavstvima novonastalih drava razliito je tretirana ova problematika: u nekima je
prepoznata vanost ratne produkcije arhivske grae, a u mnogima nije.
Na podruju je Bosne i Hercegovine stanje razliito: uglavnom u zavisnosti od odnosa prema karakteru
ratnih zbivanja na odreenim administrativnim nivoima (drava, entiteti, kantoni/upanije, Brko distrikt
BiH). Samo u etirima od trinaest arhivskih zakona ratnoj produkciji arhivske grae dana je posebna va-
nost. Arhivska je sluba Bosne i Hercegovine odmah nakon rata zauzela struno stajalite o tome pitanju,
koje insistira na posebnome vrednovanju ratne produkcije arhivske grae. Meutim, primjena je tih stajali-
ta razliita. Samo je malen broj arhivskih fondova, u administrativnim jedinicama koje su u arhivskim
propisima vrednovale vanost ratne grae, zatien i dijelom preuzet u arhive, dok je znatno vei dio ove
grae ostao nezatien i izloen razliitim stradanjima.
U ovome prilogu autor upuuje na razliit teoretski i pragmatini pristup toj problematici na podruju
Bosne i Hercegovine, aplicirajui ih svojim istraivanjima i upuujui na azimut moguih, za drutvo i
struku, svrsishodnih rjeenja.
Kljune rijei: SFR Jugoslavija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, arhivi, stvaratelji i imatelji, ratna pro-
dukcija arhivske grae, zatita, arhivski propisi, vrednovanje, preuzimanje.
1. Ope naznake
Ratovi kao oruani sukobi zaraenih strana nastavak su politike drugim sredstvima i tenja da se
silom promijeni postojei sistem vrijednosti. Ratovi nastaju kao posljedica destrukcije ljudskoga uma i
suenja ljudske svijesti, a obuzdavaju se iskljuivo razumom kojim je ovjek obdaren. Ratova ima razlii-
344 A. Koar, Osvrt na problematiku zatite, vrednovanja i preuzimanja ratne produkcije arhivske grae
tih vrsta (osvajakih, odbrambenih, oslobodilakih, nepravednih, pravednih, svjetskih, regionalnih,

lokalnih itd.), ali svaki rat donosi sa sobom stradanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara.1
Na podruju su zemalja bive Jugoslavije ratovi (te lokalne bune i ustanci) u 19. i 20. stoljeu bili
stalno prisutni, poevi od Prvoga srpskog ustanka 1804. godine preko Pokreta za autonomiju Bosne
Husein kapetana Gradaevia 1831. godine, Bosansko-hercegovakoga ustanka 1875. 1878., austro-
ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, balkanskih ratova 1912./13. godine, dvaju svjetskih
ratova: Prvoga 1914. 1918. i Drugoga 1941. 1945. godine te ratnoga konflikta u procesu disolucije SFR
Jugoslavije od 1991. do 1999. godine. Svi su oni, posebno na ratnim zbivanjima zahvaenim podrujima,
izmeu ostaloga uzrokovali enormna stradanja arhivske grae. Meutim, razmjeri stradanja nisu pravo-
vremeno i cjelovito utvrivani tako da se, osim posljednjega rata, o tome vie zna na bazi onoga to je na
neki nain sauvano, a u usporedbi s onim to je nastalo.2
Organizirana briga o arhivskoj grai ratne provenijencije u zemljama bive Jugoslavije zapoela je tek
nakon Drugoga svjetskog rata zahvaljujui prije svega ustrojavanju institucionalizirane arhivske slube,
s jedne strane, te interesima politikih struktura socijalistike Jugoslavije da se sauva arhivska graa o
radnikome pokretu, Narodnooslobodilakoj borbi i socijalistikoj revoluciji, koje je usmjeravala i vodila
Komunistika partija Jugoslavije (od 1952. godine Savez komunista Jugoslavije), s druge strane. To je
dolo do izraaja u arhivskoj teoriji (odgovarajua pravna regulativa) i praksi (posebno vrednovanje i
preuzimanje u arhive arhivske grae nastale prije okonanja Drugoga svjetskog rata).
2. Arhivistiko iskustvo zatite, vrednovanja i preuzimanja

ratne produkcije arhivske grae do 1991. godine
Razliita interpretacija dogaaja i procesa koji su nastajali i razvijali se tijekom 19. i 20. stoljea na pro-
storima bive Jugoslavije, a koji su kulminirali u ratnim zbivanjima, uzrokovala je i razliit odnos institucija
sistema prema ratnoj produkciji arhivske grae. Te razlike i neslaganja dolazili su iz centara politike moi,
da bi preko poslune historiografije izravno utjecali na arhivistika stajalita i ponaanja. Arhivistika se tako
svodila na slukinju politike i historiografije, to nikome nije donijelo neku trajnu vrijednost, nego naprotiv,
osjeaje nelagode i prezira prema neprofesionalnim i necivilizacijskim ponaanjima. Kako je vrijeme odmi-
calo u socijalistikoj Jugoslaviji, povjesniari i arhivisti pokuavali su se osloboditi diktata ideologije i
politike(a), to je poluilo odreene pozitivne rezultate i odrazilo se na pojaanu brigu o arhivskoj grai i
na vie znanstvenu historiografsku interpretaciju ratnih zbivanja iz 19. i 20. stoljea.3
1
Koar, A. Arhivistika u teoriji i praksi, Knjiga 1. Tuzla : Regionalni istorijski arhiv Filozofski fakultet, 1995. Str. 161.
2
Adrovi, S., Koar, A, Historijat institucija vano nauno-arhivistiko pitanje. U: Zbornik radova. Novi Sad : Drutvo
arhivskih radnika Vojvodine (2009), str. 8490.
3
O stanju historiografije (i arhivistike) izmeu ostaloga raspravljano je na Savjetovanju o istoriografiji Bosne i Hercegovine
1945.1982., odranome u Sarajevu 1982. godine, a koje je imalo karakter opejugoslavenskoga znanstvenog skupa. Tada je,
izmeu ostaloga, bilo rijei o nekim nedovoljno istraenim zbivanjima iz prolosti, a meu njima i o razdoblju Drugoga
svjetskog rata. Utvreno je da je uzrok tomu, kao i u obradi drugih razdoblja nae prolosti, u velikoj mjeri nedostatak arhivske
A. Koar, Osvrt na problematiku zatite, vrednovanja i preuzimanja ratne produkcije arhivske grae 345
Posebna pozornost svih sudionika brige o arhivskoj grai (drava, historiografija, arhivska djelatnost)
pokazana je na zatiti,vrednovanju i preuzimanju arhivske grae iz radnikoga pokreta, Narodnooslobo-
dilakoga rata i socijalistike revolucije (1941. 1945.). Doneseni su arhivski i drugi propisi o osnivanju
i djelovanju vie kulturnih i znanstvenih ustanova (meu kojima su i arhivi), koji su do sredine sedam-
desetih godina 20. stoljea bili jedinstveni na nivou Jugoslavije, a od tada zasebni po socijalistikim
republikama. Izmeu ostaloga 1947. godine osnovan je Arhiv Bosne i Hercegovine,4 a potom i mrea
regionalnih arhiva, ime je zapoela djelovati organizirana arhivska sluba u Bosni i Hercegovini.
Jugoslovenskim je i republikim arhivskim propisima zatiti i vrednovanju arhivske grae o ratnim
zbivanjima posveena posebna pozornost. Svi arhivski propisi nastali od 1945. do 1991. godine utvrivali
su obavezu registratura da nadlenomu arhivu predaju zateenu registraturnu grau nastalu do kraja
Drugoga svjetskog rata, tj. do 15. 5. 1945. godine. U Bosni i Hercegovini je, naprimjer, Zakonom5 utvr-
eno da su imatelji i stvaratelji registraturne grae duni da registraturski materijal i arhivsku grau,
koji su nastali do 15. maja 1945. godine predaju nadlenom arhivu, i to u roku od godinu dana nakon
stupanja na snagu toga zakona. Sva pitanja arhivistikoga sreivanja i obrade, ukljuujui i vrednovanje,
trebala su se odvijati u arhivu. Dakle, na podruju Bosne i Hercegovine, a slino ili isto stanje bilo je na
podruju cijele bive Jugoslavije, ratnoj produkciji arhivske grae pridavana je posebna pozornost na
planu zatite, vrednovanja i preuzimanja. Razloga za takva stajalita svakako je vie. Ponajprije, to su
politiki razlozi jer je trebalo popularizirati NOR i socijalistiku revoluciju, emu je trebala doprinijeti
historiografija koja to nije mogla adekvatno uraditi bez arhivskih izvora. Arhivska djelatnost trebala je
izvravati ciljeve jednih i drugih jer je u osnovi na arhivistiku gledano s gledita potreba historiografije.
Takva su stajalita pozitivno utjecala na razvoj arhivistike, bez obzira na injenicu to su u sebi sadravala
ideoloku odrednicu, koja je svakako limitirajue djelovala na ukupne arhivistike domete.6
Posebno je pitanje kako su realizirane naznaene zakonske odredbe o obaveznoj predaji arhivima
registraturne grae starije od 15. 5. 1945. godine. Podatci potvruju da ni do kraja postojanja socijali-
stike Jugoslavije (1991.) te odredbe nisu u cijelosti realizirane. Tako se, na primjer, u Bosni i Hercegovini
1991. godine nalazilo oko 1000 metara dunih takve grae izvan arhiva.7 Slino je stanje i u nekim dru-
gim federalnim jedinicama bive Jugoslavije.
grae kao historijskoga izvora. Zbog toga je kao jedan od prioriteta u buduemu razvoju historiografije istaknuta potreba za
unapreenjem rada u arhivima. (Savjetovanje o istoriografiji Bosne i Hercegovine 1945.1982. Sarajevo : Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine. urednik Posebna izdanja, Knjiga LXV, Odjeljenje drutvenih nauka, Knjiga 12(1983).
4
Uredba o Dravnome arhivu Narodne Republike Bosne i Hercegovine donesena je 12. prosinca 1947. godine, a objavljena
je u SL NR BiH 55/47. Na jednome dijelu bive Jugoslavije tek je nakon Drugoga svjetskog rata prvi put organizirana
arhivska djelatnost.
5
Zakon o arhivskoj grai i arhivskoj slubi, SL SR BiH, 21/87. O arhivskim propisima na nivou socijalistike Jugoslavije i
njezinih federalnih jedinica u razdoblju od 1945. do 1987. godine vie vidi: Popovi, J. (pr.) Zbirka propisa iz arhivske
delatnosti. Beograd : izdava, 1987.
6
Koar, A. Historiografsko promiljanje arhivistike. Sodobni arhivi (Maribor). 25( 2003), str. 112127.
7
Koar, A. Potrebe i mogunosti arhiva u Bosni i Hercegovini za preuzimanjem arhivske grae od imalaca. Glasnik arhiva i
DAR BiH (Sarajevo). 31(1991), str. 38.
Ratnoj produkciji preuzete arhivske grae posebna je pozornost pridavana u postupku njezina vred-
novanja. Zapravo, ova je graa prevrednovana na nain da je sauvan velik broj dokumenata koji nemaju
vrijednost arhivske grae. O tome su bosanskohercegovaki i drugi arhivisti iznijeli svoja stajalita tek
nekoliko godina nakon disolucije bive SFR Jugoslavije, utvrujui potrebu za njezinom revalorizacijom.8
3. Zatita, vrednovanje i preuzimanje ratne produkcije

arhivske grae u aktualnim arhivskim propisima
Jedinstvena i opeprihvatljiva naela i kriteriji vrednovanja arhivske grae, pa otuda ni ratne produk-
cije arhivske grae, na razini arhivistike struke i znanosti ne postoje. Postoje, ipak neka dominirajua
stajalita koja su primjenljiva u veini zemalja svijeta. Kada je rije o ratnoj produkciji arhivske grae,
moglo bi se konstatirati da dominiraju shvaanja o potrebi njezine posebne valorizacije, bez obzira na to
o kojoj je vrsti ratnoga sukoba rije (svjetski, regionalni, lokalni). Takvo opredjeljenje potvruju stajalita
meunarodne zajednice, profilirana u okviru organizacija Ujedinjenih naroda, a koja se oituju u dono-
enju meunarodnih konvencija o zatiti kulturnih dobara u tijeku rata,9 te u brojnim preporukama
UNESCO-a i njegovih strunih asocijacija meu kojima je i arhivska.
U skladu sa svim tim stajalitima, meu arhivskim strunjacima i znanstvenicima preovladalo je sta-
jalite da su ratovi zaista specifini i vani dogaaji, te otuda i arhivska graa ratne provenijencije zaslu-
uje posebnu valorizaciju, to svakako podrazumijeva i odgovarajuu zatitu i druge odgovarajue
postupke (preuzimanje i sl.) u ophoenju s njom. Takva opredjeljenja strunjaka nala su mjesta u znan-
stvenoj arhivistikoj literaturi, izmeu ostaloga i u kapitalnome djelu slovenskoga arhivista Vladimira
umera.10 On je meu 13 naela i kriterija vrednovanja uvrstio kriterij Specifinost dogaaja i pojava za
koje je potrebno sauvati vie gradiva ili gradivo u cjelini.11 Takva promiljanja nisu posebno problema-
tizirana u arhivskoj teoriji, meutim, praksa je neto drugaija, uglavnom je sve u zavisnosti od odnosa
vladajuih politikih struktura prema karakteru odreenoga rata.
Naime, nakon ratnih disolutivnih procesa socijalistike Jugoslavije, koji su se zbili od 1991. do 1999.
godine, arhivska graa o ratnim zbivanjima razliito je tretirana. Na tlu jugoslavenske federacije nastale
su, tonije uobliene su, nezavisne i samostalne drave: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Make-
donija. Kosovo je takoer proglasilo nezavisnost, dok se Crna Gora, koja je bila u dravnoj zajednici sa
Srbijom, osamostalila neto kasnije (2006.) mirnim razlazom putem referenduma. U novonastalim je
8
Begovi, E. Valorizacija grae socijalistikoga perioda u Arhivu Tuzlanskog katona. Arhivska praksa (Tuzla). 5(2002), str.
7478; Kujovi, M. O valorizaciji i kategorizaciji arhivske grae. Glasnik arhiva i DAR BiH (Sarajevo). 36(2004), str. 4049.
9
Meu osnovnim meunarodnim pravnim aktima ove vrste spada Konvencija za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog
sukoba, donesena u Haagu 1954. godine, objavljena u Dodatku Slubenome listu FNRJ, broj 4/56. Ova je konvencija nakon
procesa koji su doveli do erozije socijalizma u Europi, s obzirom i na injenicu da nije adekvatno primjenjivana u vrijeme
ratnih okolnosti, dva puta mijenjana i dopunjavana: 2001. i 2004. godine.
10
umer, V. Valorizacija dokumentarnega gradiva za zgodovino, znanost in kulturo. Ljubljana ; izdava, 1995.
11
Dodatna pojanjenja o kriterijima vrednovanja arhivske grae V. umer iznio je u lanku pod imenom Politika akvizicije i
kriteriji vrednovanja : profesionalni i kritiki aspekti. Arhivski vjesnik (Zagreb). 42(1999), str. 5387.
arhivskim propisima svaka drava na svoj nain vrednovala povijesno razdoblje provedeno u socijalisti-
koj Jugoslaviji pa i prema tome i u Drugome svjetskom ratu. Iz ugla novoprofiliranih politikih elita
odreen je odnos prema arhivskoj grai iz Drugoga svjetskog rata, a naroito iz vremena disolutivnoga
ratnog sukoba. Prije svega na politikoj razini dolo je do polarizacije stajalita o Drugome svjetskom
ratu, posebno o narodnooslobodilakoj borbi naroda Jugoslavije. Izmeu ostaloga do 1991. nespornu
distinkciju izmeu snaga faizma, kao suradnika okupatora, i snaga antifaizma na elu s KPJ-om kao
snagom otpora okupatoru, odreene su politike elite nastoje marginalizirati i uiniti relativnim, tako da
su za jedne etnici antifaisti, a komunisti faisti, za druge su ustae antifaisti, a komunisti faisti itd. Na
takvim paualnim prekrajanjima povijesti, postepeno se mijenja i odnos prema ustaljenome sistemu
vrijednosti, kada je rije o arhivskoj grai iz vremena 1941. 1945. godina. Pritom se relativiziraju posto-
jea stajalita o toj grai i ratnom se graom dominantno tretira ona produkcija registraturne grae
nastale u procesu ratne disolucije. Oito se na taj nain nastoji interes vladajuih politikih struktura
staviti u prvi plan, to je izravno mijeanje politike(a) u struku, jer arhivisti o tome nikako ili sasvim
marginalno sudjeluju, a bar je tako u Bosni i Hercegovini.
U osamostaljenoj Republici Hrvatskoj novi arhivski zakon12 nije u fokusu interesa imao pitanja ratne
produkcije arhivske grae. Ova su pitanja u poetku rijeena tako to su na snazi ostala prijeratna pod-
zakonska akta, a meu njima i Pravilnik o arhiviranju i izluivanju registraturne grae,13 kojim je, kao i
u drugim federalnim jedinicama bive Jugoslavije, arhivska graa iz radnikoga i komunistikoga pokreta
te iz Drugoga svjetskog rata posebno vrednovana. Budui da je vladajuim politikim elitama iz vremena
Domovinskoga rata apsolutno odgovarao takav vrijednosni sud o ratnoj grai, to je, izmeu ostaloga, i
arhivska graa iz toga razdoblja posebno vrednovana, to e postepeno biti uoblieno u novim arhivskim
propisima. U tome se otilo i dalje, tako da je Vlada Republike Hrvatske 2004. godine osnovala kao spe-
cijalni arhiv Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata sa zadatkom prikuplja-
nja, sreivanja, uvanja, zatite, te strunog i znanstvenog istraivanja arhivskoga gradiva i svih podataka
vezanih za Domovinski rat.14 Ratna je arhivska graa intenzivno preuzimana odmah nakon rata. Zbog
specifinih ratnih i politikih okolnosti arhivi su preuzeli i manje koliine arhivskog gradiva nastaloga
nakon 1990. godine. Rije je uglavnom o gradivu dravnih tijela iz razdoblja domovinskog rata koji se
odnose na ratne tete i kontakte sa meunarodnom zajednicom (Dravna komisija za popis i procjenu
ratne tete, Ministarstvo informiranja, Hrvatski ured pri Parlamentarnoj komisiji Europske zajednice i
drugo), te o gradivu paraupravnih i paravojnih organizacija na tada okupiranom podruju Republike
Hrvatske, navodi Josip Kolanovi, direktor Hrvatskoga dravnog arhiva 2006. godine.15 Ono to je za
12
13
NN 36/81.
14
Nazor, A. Rado, I. Arhivsko gradivo o podruju Bihaa pohranjeno u Hvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru
Domovinskog rata, rad u rukopisu iznesen na Naunome skupu Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i
Hercegovini, odranome u Tuzli 5. 12. 2015. godine u organizaciji Drutva historiara Tuzla.
15
Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, svezak I. i II. Kolanovi, J., Pavliek, V. (ur.), Zagreb : Hrvatski dravni
arhiv, 2006. Str. XXII.
temu ovoga priloga od dodatne vanosti je injenica da je taj specijalni arhiv preuzeo i znatne koliine
arhivske grae koja se odnosi i na ratna zbivanja u Bosni i Hercegovini, koja je dijelom objavljena u neko-
liko od ukupno oko 60 izdanja toga arhiva.16
U Bosni i Hercegovini ratno je razdoblje trajalo od 1992. do 1995. godine. U tome razdoblju dogodila
su se ogromna stradanja arhivske grae koja se nalazila u arhivima i drugim institucijama kulture i
nauke, a posebno arhivske i registraturne grae koja se nalazila u registraturama. Naime, zahvaljujui
pravovremeno izvrenim pripremama (kategorizacija u arhivima pohranjene grae, smjetaj najvanije
arhivske grae u vodo- i vatrootporne kontejnere, pravovremeno izmjetanje grae iz nekih arhiva na
sigurnije lokacije i sl.), najmanja stradanja nastala su ba na arhivskoj grai pohranjenoj u bosansko-her-
cegovakim arhivima. Zbog granatiranja, potom od kie, vlage, krae i drugoga, stradalo je (uniteno ili
oteeno) oko 1625 m/d arhivske grae arhiva u Mostaru, Sarajevu, Tuzli, Travniku i Bihau. U ovim
arhivima stradala je i arhivska oprema i tehnika, a 2293 kvadratnih metara arhivskoga prostora (27%)
mobilizirano je za potrebe odbrane.17 Znatno vea stradanja zadesila su registraturnu grau koja se nala-
zila u registraturama irom Bosne i Hercegovine. Prema arhivistikim istraivanjima stradalo je (uni-
teno ili tee oteeno) oko 81 000 m/d arhivske grae koja se nalazila u registraturama i oko 400 000 m/d
registraturnoga materijala, to ini oko 52 % svih postojeih koliina.18
Ogromna stradanja zadesila su arhivsku grau pohranjenu u ustanovama kulture i znanosti Bosne i
Hercegovine. Najvei gubitak ini stradanje arhivskoga fonda Orijentalnoga instituta Sarajevo od oko
250 000 m/d (u svibnju 1992.) preteno originalnih dokumenata iz vremena osmanske uprave, koja je jo
1949. godine iz Arhiva Bosne i Hercegovine ustupljena na uvanje i istraivanje novoosnovanomu Ori-
jentalnom institutu. Potom je stradala arhivska, a posebno raritetna knjinina graa koja se nalazila u
Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine (objekt Vijenice izgorio je u poaru u kolo-
vozu 1993.), koja se mjeri desetinama tisua m/d grae. Obje zgrade, Instituta i Biblioteke, stradale su u
poaru izazvanom zapaljivom granatom s poloaja srpske vojske oko Sarajeva. Stradala su i druga kul-
turna dobra, pokretna i nepokretna, u muzejima, galerijama i drugim institucijama kulture, gradska
jezgra Sarajeva, Mostara i vie drugih gradova, posebno sakralni objekti irom Bosne i Hercegovine, pa i
oni koji su bili kategorizirani kao kulturna dobra itd. U osnovi bilo je rije se o nastojanjima zaetnika
rata da unite kulturni, nacionalni, religijski i svaki drugi identitet Bosne i Hercegovine kao nezavisne i
suverene drave s viestoljetnim kontinuitetom dravnosti.19
16
Holjevac Turkovi, A. Martini Jeri, N. Memoarsko gradivo svjedoanstva o ratu u Bosni i Hercegovini u zbirkama
Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, rad u rukopisu iznesen na Naunome skupu
Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini, odranome u Tuzli 5. 12. 2015. godine u organizaciji
Drutva historiara Tuzla.
17
Podatci su preuzeti iz anketnih upitnika koje su arhivi i registrature dostavili autoru ovoga priloga, kao i iz priloga arhivista
objavljenih u Glasniku arhiva i DAR BiH, 32, 33 i 34, koji su objavljeni kao dvobroji za 1992./93., 1994./95. i 1996./97. godinu.
18
Koar, A. Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga druga. Tuzla, 2005. Str. 100102.
19
Gazi, L.Stradanje Orijentalnog instituta u Sarajevu. Glasnik arhiva i DAR BiH (Sarajevo). 32(1993), str. 2325; Kovaevi,
M. Arhivi u ratu destrukcija arhivske slube i struke. Ohrid : 1996. Str. 7384.
Specifinost tijeka i rezultata rata uvjetovali su i specifian odnos u ratu zaraenih strana, a nakon rata
odreenih administrativnih cjelina prema ratnoj produkciji arhivske grae. Odmah nakon rata prije-
ratno je udruenje arhivista Drutvo arhivskih radnika Bosne i Hercegovine nastojalo uobliiti konkren-
tna struna rjeenja u ophoenju s ratnom produkcijom arhivske grae. Na svome Prvom poslijeratnom
arhivskom savjetovanju, odranom 1996. godine na Zlai kod Banovia, zauzeto je stajalite o posebnoj
zatiti i vrednovanju ratne grae i njezinu obaveznu i hitnu preuzimanju u arhive.20 Meutim, ta su sta-
jalita prihvaena samo na podruju jednoga entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine, ali ne i na podruju
drugoga entiteta Republike Srpske. ak je i na podruju Federacije, u pojedinim kantonima, razliito
definirana, tj. vrednovana ratna produkcija arhivske grae. U jednima je oznaena kao ratna produkcija
arhivske i registraturne grae,21 u drugima registraturski materijal i arhivska graa nastali u periodu od
06. 04. 1992. do 22. 12. 1995. godine,22 u treima graa od 1992. do 1995.23 itd.
Posebno vrednovanje ratne produkcije registraturne i arhivske grae nastale u razdoblju 1992. 1995.
izvreno je u svega etirima arhivskim zakonima: na nivou Federacije BiH te u jo tri kantona: Unsko-
sanskome, Sarajevskome i Tuzlanskome. Zakonima je utvrena zabrana izluivanja ove grae u registra-
turama, to je dobro, ali nije naznaeno vrijeme preuzimanja, tako da se stjee dojam da se i na tu grau
odnosi zakonsko odreenje za preuzimanje od 30 godina nakon nastanka. Te dvije odredbe nisu kompa-
tibilna jer je ne izluivati bezvrijednu dokumentaciju 30 godina s gledita struke neprihvatljivo i neshvat-
ljivo. Meutim, i takva parcijalna rjeenja rezultat su utjecaja struke iskazana na naznaenome Prvom
poslijeratnom savjetovanju arhivista i drugdje. injenica da stajalita struke nisu nala mjesta u zakon-
skim odredbama apsolutno jasno potvruju da je to posljedica utjecaja, tonije dominacije politike(a)
nad strukom. One politike strukture koje su bile i ostale opredijeljene za obranu i ouvanje drave
Bosne i Hercegovine vie su sklone zatiti ratne produkcije arhivske grae, mada i one u tome nisu apso-
lutno dosljedne, dok se tomu protive zaetnici rata, nacionalisti i nositelji nacionalnih i dravnih destruk-
cija razliitih vrsta, neovisno od toga kojemu konstitutivnom narodu (Srbi, Hrvati, Bonjaci) pripadaju.
Prvima je politiki profitabilno da se sauvaju dokazi o ratnim zbivanjima (mada bi oni u tome htjeli
raditi svoju selekciju), dok je za druge kao protagoniste rata, ratnih razaranja i stradanja to kontra-
produktivno, te je brisanje svih tragova o tome za njih najvanije politiko pitanje. Vapaji podijeljene
strune javnosti da su takva ponaanja suprotna meunarodnim pravnim aktima, na iju se primjenu
obavezala i dejtonska Bosna i Hercegovina, nemaju bitna odraza i mogunosti utjecaja na stvarnu pro-
mjenu stanja.
20
U zakljuku s toga skupa arhivista utvreno je: Insistirati da Vlada obavee sve imaoce arhivske grae (nastale do rata i u
ratu) da posebnu panju posvete stanju registraturne grae nastale u ratu: da je zatite, srede, popiu i pripreme za
preuzimanje. Po mogustvu izvriti preuzimanje registraturne grae ratnih (opinskih) predsjednitava. Koar, A. Prvo
poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine i konferencija arhivskih radnika Bosne i Hercegovine.
Glasnik arhiva i DAR BiH (Sarajevo). 39(1997), str. 179.
21
Zakon o arhivskoj djelatnosti. SG Unsko-sanskog kantona 6/99.
22
Zakon o arhivskoj grai Kantona Sarajevo. SN Kantona Sarajevo 2/2000.
23
Zakon o arhivskoj grai Federacije BiH. SN Federacije BiH 54/2002.
Ipak, zakljuno s 2005. godinom, u devet bosanskohercegovakih arhiva24 dolo je do preuzimanja 74

arhivska fonda, koji se djelomino ili u cijelosti odnose na ratno razdoblje, s ukupno 724 metra duna
arhivske grae. Od toga se samo na rat odnose 23 arhivska fonda (Arhiv BiH Sarajevo est, Arhiv u
Tuzli est, Arhiv u Bihau pet, Arhiv Federacije BiH etiri i Arhiv u Mostaru dva).25
U narednome desetljeu (od 2005. do 2015.) nastavljen je selektivan odnos pojedinih administrativ-
nih nivoa i pojedinih arhiva na pitanjima zatite, vrednovanja i preuzimanja ratne produkcije arhivske
grae. Iako ciljana arhivistika istraivanja na tu temu nisu izvrena, ipak je iz istraivanja o drugim
arhivistikim pitanjima (kakva su stanje grae ugaenih i privatiziranih registratura, stanje strunoga
arhivistikog nadzora nad radom registratura i sl.), koja su provedena u razdoblju od 2013. do 2015.
godina, mogue s velikom dozom sigurnosti zakljuiti da se odnos arhiva i odnos drutva prema ratnoj
produkciji arhivske grae nije bitno promijenio. Arhivska legislativa uglavnom je ostala ista, percepcija
centara politike moi takoer je ostala nepromijenjena. Ono to je prema usmenim saznanjima ohra-
brujue je injenica da su neki arhivi (Sarajevo, Tuzla, Biha) nastavili intenzitet aktivnosti na tome
planu, to je rezultiralo preuzimanjem novih arhivskih fondova koji se iskljuivo odnose na ratnu grau.
Sasvim je izvjesno da se ratna produkcija arhivske grae preuzima kao sastavan dio fondova koji se po
arhivskim propisima planski preuzimaju (graa starija od 30 godina), to ini vaan i konkrentan dopri-
nos pitanju zatite i vrednovanja ratne produkcije arhivske grae. Ipak, sve je to jo uvijek daleko od
postojanja sistemski ureenoga odnosa, u kojemu bi struna stajalita inila okosnicu toga sistema,
barem slino primjeru Republike Hrvatske.26
Da je postojee razliito stanje odnosa prema ratnoj arhivskoj grai odreenih politikih struktura u
Bosni i Hercegovini dominirajue na odreenim administrativnim razinama (drava, entiteti, kantoni),
pokazalo se na primjeru Arhiva Meunarodnoga suda pravde u Haagu. Naime, kada se zbog planirana
okonanja rada toga suda u medijima postavilo pitanje sudbine njegove arhivske grae, koja se domi-
nantno odnosi na ratno razdoblje 1991. 1999. godina, onda je meu politiarima dolo do polarizacije
na one koji su za prijenos te grae u Sarajevo, gdje je predvien nastavak rada suda do okonanja poslova,
te u Beograd, Zagreb ili na neku lokaciju izvan prostora bive Jugoslavije. Iz tih reakcija jasno se moglo
24
Prema podatcima dostavljenima autoru ovoga priloga to su arhivi: Arhiv BiH Sarajevo, Arhiv Federacije BiH Sarajevo, Arhiv
RS u Banjaluci te kantonalni arhivi u Bihau, Travniku, Tuzli, Mostaru, Sarajevu i irokome Brijegu. (Koar, A. Arhivski
fondovi i zbirke u arhivima Bosne i Hercegovine. Zbornik radova sa Prvog kongresa arhivista Bosne i Hercegovine (Sarajevo).
2006, str. 3952.
25
Koar, A. Vrednovanje arhivske grae o ratnim zbivanjima u zemljama u tranziciji. Atlanti, asopis za savremenu arhivsku
teoriju i praksu (Trieste). 18(2008), str. 317325. Ovdje treba istaknuti injenicu da su u tijeku rata od 1992. do 1995. godine
u Bosni i Hercegovini stradale ogromne koliine arhivske grae, kako one nastale prije rata tako i one nastale tijekom rata.
Prema arhivistikim istraivanjima autora ovoga priloga rije je o oko 81 000 metara dunih arhivske grae, to je znatno
vie od do tada u bosanskohercegovakim arhivima pohranjene grae.Vie o tome vidi: Koar, A. Ratno stradanje arhivske
grae Bosne i Hercegovine. Sodobni arhivi (Maribor). 21(1999), str. 287292.
26
Anketni upitnici bosanskohercegovakih arhiva o preuzimanju arhivske grae ugaenih i privatiziranih registratura, kao i o
nadzoru arhiva nad stanjem registraturne grae, dostavljeni autoru tijekom 2013. i 2014. godine.
prepoznati tko je i zbog ega za adekvatnu zatitu i koritenje tom graom, a tko je protiv. Dobro je da je
tada arhivska sluba Bosne i Hercegovine iskazala svoje struno stajalite koje je preferiralo ouvanje
cjelovitosti fonda i njegovo zadravanje u Haagu, tj. na lokaciji svima podjednako dostupnoj. To i jest
najbolje rjeenje, kako sa strunoga stajalita tako i zbog jo uvijek svjeih negativnih ratnih iskustava,
zbog ega bi zatita te grae mogla biti dovedena u pitanje.27
Zakljuak
Ratovi su dogaaji posebne vrste. Njima se nastoje rijeiti krupna politika, nacionalna, teritorijalna,
privredna i druga pitanja meu zaraenim i interesnim stranama. Zbog svega toga je s gledita arhivi-
stike, ali i historije i drugih znanosti, potrebno, pa i neophodno, posebnu vanost dati ratnoj produkciji
arhivske grae. Uostalom, to je na podruju bive Jugoslavije i bila arhivistika praksa, nastala kao rezul-
tat drutvenoga opredjeljenja, kada je bila rije o arhivskoj grai iz ratova voenih u 19. i 20. stoljeu,
ukljuujui i Drugi svjetski rat, ija je graa posebno vrednovana. Politika i struna stajalita bila su na
tome apsolutno kompatibilna.
Zatiti, vrednovanju i preuzimanju ratne produkcije arhivske grae iz vremena ratova koji su voeni
u procesu disolucije bive Jugoslavije 1991. 1999. godine, pristupa se veoma razliito. U jednome broju
novonastalih drava koje su prole kroz odreenu ratnu kataklizmu, ratnoj produkciji arhivske grae dan
je poseban tretman, u emu je karakteristian primjer Republike Hrvatske. U drugima, pak, kakve su
Srbija i Crna Gora, arhivskoj se grai toga razdoblja u arhivskoj legislativi i arhivskoj praksi ne poklanja
posebna pozornost. Posebno je karakteristian tretman ratne produkcije arhivske grae na podruju
Bosne i Hercegovine, u kojoj su stajalita o tome pitanju podijeljena: neki administrativni nivoi ratnu su
produkciju arhivske grae posebno tretirali vrednovali (entitet Federacija BiH i Sarajevski, Unsko-san-
ski i Tuzlanski kanton), dok je na ostalome podruju to pitanje rijeeno palijativno ili nije ni dotaknuto.
Razlozi su dominantno politike prirode jer odreenim ratnim politikama i njihovim poratnim sljedbe-
nicima ne odgovara adekvatna zatita, vrednovanje i preuzimanje ratne produkcije arhivske grae kao
nepristranoga svjedoka ratnih zbivanja.
Arhivska struka, pak, nije dovoljno profesionalna i autonomna da moe oblikovati struno-znan-
stvena najuinkovitija rjeenja i njih ugraditi u arhivske propise i potom ratnu arhivsku grau preuzimati
u arhive. Ipak, i u podijeljenome bosanskohercegovakom drutvu uinjeni su neki pomaci i postignuti
vrijedni rezultati. Zakljuno s 2005. godinom preuzeta su 74 arhivska fonda ukupne koliine od 724
duna metra grae, koji se dijelom ili u cijelosti odnose na ratna zbivanja, a taj se trend preuzimanja te
grae (kao zasebnih fondova ili kao dijela fondova koji se preuzimaju) nastavlja. To, meutim, nije
dovoljno jer se ta graa odnosi samo na neke administrativne dijelove Bosne i Hercegovine, a ne na cijeli
dravni prostor, tako da je graa po sadraju i koliini nedostatna za ozbiljnija znanstvena istraivanja
27
Vie o ovome vidi: Koar, A. Arhivistiki aspekti osnivanja Arhiva Meunarodnog suda pravde u Haagu. Atlanti, asopis za
savremenu arhivsku teoriju i praksu (Trieste). 21(2011), str. 187196.
tijeka i posljedica ratnih zbivanja. I s gledita primjene odgovarajuih meunarodnih propisa takvo je
stanje apsolutno anahrono. Sve to navodi na zakljuak da e se o pitanjima zatite, vrednovanja i preuzi-
manja ratne produkcije arhivske grae na podruju Bosne i Hercegovine, ali i na nekim drugim bivim
jugoslavenskim prostorima, u strunoj, znanstvenoj, ali i iroj javnosti jo dugo raspravljati.
Literatura
1. Adrovi, S. Koar, A. Historijat institucija vano nauno-arhivistiko pitanje. U: Zbornik radova.
Novi Sad : Drutvo arhivskih radnika Vojvodine. 2009, str. 8490.
2. Begovi, E. Valorizacija grae socijalistikoga perioda u Arhivu Tuzlanskog kantona. Arhivska
praksa (Tuzla). 5(2002), str. 7478.
3. Gazi, L. Stradanje Orijentalnog instituta u Sarajevu. Glasnik arhiva i DAR BiH (Sarajevo).
32(1993), str. 2325.
4. Holjevac Turkovi, A. Martini Jeri, N. Memoarsko gradivo svjedoanstva o ratu u Bosni i Her-
cegovini u zbirkama Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Rad u
rukopisu iznesen na Naunome skupu Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i Hercego-
vini, odranome u Tuzli 5. 12. 2015. godine.
5. Koar, A. Potrebe i mogunosti arhiva u Bosni i Hercegovini za preuzimanjem arhivske grae od
imalaca. Glasnik arhiva i DAR BiH (Sarajevo). 31(1991), str. 3740.
6. Koar, A. Arhivistika u teoriji i praksi, Knjiga prva. Tuzla : Regionalni istorijski arhiv Filozofski
fakultet, 1995.
7. Koar, A. Prvo poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. Glasnik arhiva i
DAR BiH (Sarajevo). 34(1997), str. 175181.
8. Koar, A. Historiografsko promiljanje arhivistike. Sodobni arhivi (Maribor). 25(2003), str. 112127.
9. Koar, A. Ratno stradanje arhivske grae Bosne i Hercegovine. Sodobni arhivi (Maribor). 21(1999),
str. 287292.
10. Koar, A. Arhivistika u teoriji i praksi, Knjiga druga. Tuzla : Arhiv Tuzlanskog kantona, 2005.
11. Koar, A. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima Bosne i Hercegovine. U: Zbornik radova sa Prvog
kongresa arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. aboti, I. (ur.). Sarajevo : Arhivistiko udruenje
Bosne i Hercegovine, 2006, str. 3952.
12. Koar, A. Vrednovanje arhivske grae o ratnim zbivanjima u zemljama u tranziciji. Atlanti. aso-
pis za savremenu arhivsku teoriju i praksu (Trieste). 18(2008), str. 317325.
13. Koar, A. Arhivistiki aspekti osnivanja Arhiva Meunarodnog suda pravde u Haagu. Atlanti.
asopis za savremenu arhivsku teoriju i praksu (Trieste). 21(2011), str. 187196.
14. Kovaevi, M. Arhivi u ratu destrukcija arhivske slube i struke. Ohrid : izdava, 1996.
15. Kujovi, M. O valorizaciji i kategorizaciji arhivske grae. Glasnik arhiva i DAR BiH (Sarajevo).
36(2004), str. 4049.
16. Nazor, A. Rado, I. Arhivsko gradivo o podruju Bihaa pohranjeno u Hrvatskom memorijalno-
-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Rad u rukopisu iznesen na Naunome skupu
Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini, odranome u Tuzli, 5. 12. 2015.
17. Popovi, J. (pr.) Zbirka propisa o arhivskoj delatnosti. Beograd, 1987.
18. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, svezak I i II., Kolanovi, J. (ur.) Zagreb :
Hrvatski dravni arhiv, 2006.
19. Savjetovanje o istoriografiji Bosne i Hercegovine. Sarajevo : Akademija nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine, Posebna izdanja, Knjiga LXV. Odjeljenje drutvenih nauka, Knjiga 12 (1983).
20. umer, V. Valorizacija dokumentarnega gradiva za zgodovino, znanost in kulturo. Ljubljana : izda-
va, 1995.
21. umer, V. Politika akvizicije i kriteriji vrednovanja: profesionalni i kritiki aspekti. Arhivski vje-
snik (Zagreb). 42(1999), str. 5387.
Propisi
Konvencija za zatitu kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, Dodatak SL FNRJ 4/56.
Pravilnik o arhiviranju i izluivanju registraturne grae, NN 36/81.
Zakon o arhivskoj grai i arhivskoj slubi, SL SR BiH 21/87.
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN 105/97.
Zakon o arhivskoj djelatnosti, SG Unsko-sanskog kantona 6/99.
Zakon o arhivskoj grai Kantona Sarajevo, SN Kantona Sarajevo 2/2000.
Zakon o arhivskoj grai Federacije BiH, SN Federacije BiH 54/2002.
Uredba o Dravnom arhivu Narodne Republike Bosne i Hercegovine, SL NR BiH 55/47.
Summary
Review of the Issue of Protection, Evaluation and Taking Over

of Archival Material Produced during the War in Bosnia and Herzegovina
(1992-1995)
Wars are specific types of events. They try to solve the major political, national, territorial, economic and
other issues between the warring sides. Because of that, it is necessary and essential from the point of view of
the archival science, history and other sciences to give special importance to the war production of the
archives. After all, that was the archival practice in former Yugoslavia as the result of social commitment,
when it concerned the archives of the wars in the 19th and 20th century, including World War II, whose
archives are valued separately. The political and technical point of view on this was absolutely compatible.
Evaluation of war production of archival records from the time of the wars waged in the process of dis-
solution of former Yugoslavia from 1991 to 1999 is very different. In a number of newly established countries
that have undergone a specific war cataclysm, archival material is especially valued, like for example, in
Croatia. In others, however, such as Serbia and Montenegro, archives of this period do not have special
attention in the archival legislation and archival practice. Particularly distinctive treatment of war produc-
tion of archives is in Bosnia and Herzegovina, in which the point of view on this issue is divided: some
administrative levels treated the war production of archival material with particular value (such as entity of
the Federation of Bosnia and Herzegovina and Sarajevo, Una-Sana and Tuzla Canton), while in other parts
this issue was resolved palliative or not at all. The reasons are predominantly political in nature, because
certain war policies and their post-war followers do not correspond to the protection of war produced archi-
val records as an impartial witness of the war.
The archival profession, however, is not professional and autonomous enough to be able to create profes-
sional-scientific-effective solutions and to incorporate the same in archival regulations and then retrieve
war-related archives. However, even in the divided Bosnian society some progress has been made and valu-
able results have been achieved. 74 archival fonds were acquired, the total amount of 724 meter of material,
which are entirely or partly related to the events of the war. This, however, is not enough, because this mate-
rial relates only to certain administrative parts of Bosnia and Herzegovina and not the entire state, so that
the material content and the amount is insufficient for serious scientific research of the flow and the effects
of war. And in terms of the application of relevant international regulations this situation is absolutely
anachronistic. All this suggests that the issues of evaluation and acquisition of war production of archives is
not satisfactory not only in Bosnia and Herzegovina but also in other ex-Yugoslav regions and it will remain
a part of professional, scientific and wider public debate for a long time.
Keywords: Socialist Federative Republic of Yugoslavia, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Archives, cre-
ators and holders, war production of archives, preservation, archival regulations, appraisal, acquisition
Katarina Mataija
Domovinski rat u kontekstu arhivske pedagogije

primjer iz prakse Dravnoga arhiva u Gospiu
Struni rad UDK 930.25(497.5 Gospi)19
373.3:930.25(Gospi)1991/1995
U radu je prikazana suradnja Dravnoga arhiva u Gospiu s Osnovnom kolom dr. Jure Turia u Gospiu
u vidu izvanuionike nastave. Cilj je ovoga rada prikazati smjernice za pripremu arhivskoga gradiva o
temi Domovinskoga rata te pristup uenicima u skladu s njihovom dobi i interesima. Shodno tomu, prika-
zan je tijek predavanja kao i rezultati provedenoga anketnog istraivanja s uenicima osmih razreda.
Kljune rijei: arhivska pedagogija, Domovinski rat, odgoj, obrazovanje, izvanuionika nastava,
Uvod
Jedan od vanijih oblika promocije arhiva, kulturno-prosvjetna djelatnost, provodi se kroz razna pre-
davanja, prireene izlobe, obilaske arhiva i upoznavanje korisnika s radom arhiva.
Tom se podruju posveuje sve vie panje nakon Kongresa arhivista 2013. godine u Opatiji kada je
predstavljeno istraivanje Otvorenost hrvatskih arhiva prema odgojno-obrazovnom sustavu, iz kojega
se moe zakljuiti da su arhivi zainteresirani da budu to otvoreniji prema zajednici, a ujedno i odgojno-
-obrazovnomu sustavu kako bi se irila i popularizirala arhivska djelatnost.1
Osvrtom na nacionalni kurikulum Hrvatskoga arhivistikog drutva, u travnju 2016. godine,2 zatra-
ena je nadopuna kurikuluma za mogunosti stalne suradnje odgojno-obrazovnih ustanova s arhivima
kako bi arhivi postali jedinstvena mjesta za uenje. Na taj nain arhivi bi se u veemu omjeru integrirali
u sustav obrazovanja u vidu izvanuionike nastave.3 Ako za ostvarivanje ciljeva nastavnoga kurikuluma
1
Stani, H., Gari, A. Otvorenost hrvatskih arhiva prema odgojno- obrazovnom sustavu. U Radovi, Hrvatsko arhivistiko
drutvo, 2013. str. 209240.
2
Okvir nacionalnog kurikuluma javna rasprava Osvrt na Okvir nacionalnog kurikuluma s posebnim osvrtom na Nacio-
nalni kurikulum nastavnog predmeta povijest (iz veljae 2016.). Zagreb : Hrvatsko arhivistiko drutvo. Sekcija za arhivsku
pedagogiju. 21. travnja 2016.
3
Pravilnik o izvoenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan kole. l. 2. NN 87/2014.
356 K. Mataija, Domovinski rat u kontekstu arhivske pedagogije primjer iz prakse Dravnoga arhiva u Gospiu
bude predvieno provoenje izvanuionike nastave4 u arhivima, provedba izvanuionike nastave u

arhivima bit e obavezna za sve uitelje, nastavnike i uenike.
Predloenim kurikulumom povijesti nastojat e se uenike navesti na razvijanje kritikoga razmilja-
nja i uenja s razumijevanjem kroz istraivaku nastavu, gdje e se primjenjivati sastavnice istraiva-
koga procesa. Jedna je od sastavnica prikupljanje podataka, gdje je uenicima ponuena mogunost
istraivanja u arhivima. Za prikupljanje i istraivanje novih pristupa u obradi teme Domovinskoga rata
u arhivima se uenici mogu upoznati s primarnim i sekundarnim izvorima arhivskoga gradiva, a ujedno
mogu razumjeti vanost ouvanja kulturne i povijesne batine kao nositelja informacija o prolosti.5
Arhivsko gradivo donosi izvore o uzrocima rata, kljunim vojnim operacijama, mirovnim inicijativama,
razliitim iskustvima ljudi u ratu te vojnim i civilnim rtvama rata.6 Nastavna tema Domovinski rat
mogua je za izvoenje u arhivima kroz nekoliko oblika izvanuionike nastave.7 Za odravanje izvan-
uionike nastave u arhivima najprikladniji je oblik terenska nastava, gdje se uenici susreu s izvornim
gradivom i u kojoj se mogu primjenjivati istraivake metode.
S obzirom na iroko podruje gradiva o kojima arhivi vode brigu, u ovome primjeru, vodei se nastav-
nom cjelinom Hrvatska nakon 1945. godine: Domovinski rat, arhivi kolskim grupama mogu ponuditi
dijelove fondova uprave i javne slube neposredno prije Domovinskoga rata kao i za Domovinskoga rata.
Najee su to fondovi Skuptina opina kao i fondovi uprave okupiranoga dijela Republike Hrvatske.
Arhivsko gradivo uprave moe se upotpuniti knjinim gradivom slubenih glasila, novina i asopisa koji
su izdavani u tome razdoblju na lokalnome podruju. Uz upravu, mogue je ponuditi fondove pravosua
nastalih za Domovinskoga rata ako ih arhivi posjeduju. Fondovi gospodarstva prikazuju stanje industrije
prije i nakon Domovinskoga rata te velike migracije stanovnitva uzrokovane ratom. Ponuenim gradi-
vom, uenici mogu pronai izvore za oblikovanje samostalne Hrvatske ukljuujui politiku i gospodar-
sku preobrazbu nakon 1990. godine. Raznovrsne informacije mogu se pronai i u osobnim fondovima
pojedinaca, koji ukljuuju osobna svjedoanstva ratnih dogaaja, a fondovi izvornoga arhivskog gradiva
filmskih zapisa i fotografija pruaju najbolji uvid ratnih okolnosti i ivota u zaviaju.
4
Izvanuionika nastava omoguuje upoznavanje i istraivanje prirodnih posebnosti i kulturne batine Hrvatske i uenje u
neposrednom ivotnom okruenju te se time produbljuju znanja, vjetine i sposobnosti steene u uionici. Isto tako, rad
izvan kole oputeniji je i potie radost otkrivanja, istraivanja i stvaranja. U: Mogunosti realizacije dodatne nastave povije-
sti izvanuionika nastava u Hrvatskom povijesnom muzeju, Hrvatskom kolskom muzeju i Hrvatskom dravnom arhivu.
Jagi, S., Poljak, S., Stani, D. Povijest u nastavi. Drutvo za Hrvatsku povjesnicu. (je li ovo asopis?) Zagreb : Srednja
Europa, 2012. br.19., str. 98. (ako je asopis, drugaije urediti)
URL: https://bib.irb.hr/datoteka/618415.GRACANIN_10-1_19_2012_45-64.pdf. (1. 6. 2016.).
5
Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta povijesti. Cjelovita kurikularna reforma. Svibanj, 2016. Str. 8894.
URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/NKNP_Povijest_inacica_2.pdf. (31. 5. 2016.).
6
Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta povijesti. Cjelovita kurikularna reforma. Svibanj, 2016. Str. 8894.
URL: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/NKNP_Povijest_inacica_2.pdf. (31. 5. 2016.).
7
Oblici su izvanuionike nastave kolski izleti, kolske ekskurzije, terenska nastava i kola u prirodi. U: Pravilnik o izvoenju
izleta, ekskurzija i drugih odgojno- obrazovnih aktivnosti izvan kole, l. 2. NN 87/2014.
K. Mataija, Domovinski rat u kontekstu arhivske pedagogije primjer iz prakse Dravnoga arhiva u Gospiu 357
Koritenje arhivskim gradivom nastalim za Domovinskoga rata velik je izazov za arhiviste jer je
potrebno prikupiti dovoljno gradiva koje e biti prezentirano uenicima s obzirom na njihovu dob i
razumijevanje sadraja. Isto tako, gradivo mora biti pripremljeno na zanimljiv nain, to zahtijeva razno-
vrsna znanja i vjetine arhivista. Kako bi se prikazala slika svakodnevnice ratnoga stanja kroz zanimljiviji
pristup, potrebno je povezati raznovrsno gradivo iz razliitih fondova te ih prikazati u izvornim obli-
cima, ali i u digitaliziranim oblicima upotrebom suvremene medijske tehnologije.
Kulturno-prosvjetna djelatnost Dravnoga arhiva u Gospiu

Kulturno-prosvjetna djelatnost Dravnoga arhiva u Gospiu postoji od samoga osnutka arhiva te se
manifestirala kroz predavanja, promocije knjiga i izlobe. Odgojno-obrazovna ponuda Dravnoga arhiva
u Gospiu razvija se od 2006. godine kroz organizirane posjete arhivu, gdje se uenici osnovnih i srednjih
kola susreu s arhivskim gradivom i radom arhiva. Upoznavanjem s radom arhiva uenici dobivaju
informacije koje e im kao potencijalnim buduim korisnicima biti od koristi u svakodnevnome ivotu i
daljnjemu obrazovanju.8
Posjete arhivima planiraju se godinjim planom i programom rada kole, meutim Dravni arhiv u
Gospiu najee su posjeivale uenici treih, petih i osmih razreda osnovne kole i uenici srednjih
kola, iji su nastavnici pokazali interes za suradnjom s arhivom. Veinom su to bile kole iz Gospia, a
manje iz drugih mjesta Liko-senjske upanije. Pedagoki rad u Dravnome arhivu u Gospiu predvien
je Planom rada Dravnoga arhiva u Gospiu, a obavlja ga arhivist-bibliotekar Odjela za dokumentacij-
sko-informacijske poslove. S obzirom na to da u arhivima jo nije sistematizirano radno mjesto arhiv-
skoga pedagoga9 te nisu odreeni standardi i smjernice prema kojima bi arhivi organizirali svoju eduka-
tivnu ponudu, pripreme izvoenja rada u edukativne svrhe organiziran je prema osobnoj angairanosti
arhivista. Arhivist-bibliotekar organizira edukativni rad vodei brigu o interesima, potrebama i dobi
korisnika, potujui pravila i naela arhivske i odgojno-obrazovne struke. Arhivist-bibliotekar upoznaje
korisnike s radom arhiva, a posebice uenike kako bi na jednostavan i zanimljiv nain shvatili vanost
arhivskih dokumenata kao izvora za kulturnu i povijesnu batinu na prireenim izlobama, radionicama
ili predavanjima.10 Kako bi odrano predavanje bilo u skladu s pedagoko-didaktikim naelima koriste
se smjernicama pri organizaciji pedagokoga rada iz Nastavnoga plana i programa u osnovnoj koli11,
pedagokom literaturom12 i arhivskim gradivom kao temeljom za upoznavanje lokalne povijesti.
8
Dnevnik itaonice. Dravni arhiv u Gospiu. 2002. 2016.
9
Arhivski pedagog treba posjedovati struno znanje arhivske teorije i prakse, sposobnost komunikacije, tolerancije, organi-
zacije, kreativnosti, a prije svega treba poznavati pedagoko-didaktika naela. U: Arhivska pedagogija. Prilog 1. Radionica
Edukacija u AKM-zajednici. Stani, H., Gari, A. Pore : izdava, 2013. Str. 345. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/735026.
Stancic_Garic_Arhivska_pedagogija.pdf. (1. 6. 2016.).
10
Bugarin,V. Muzejska pedagogija. Zadar. 2009.
URL: http://blog.dnevnik.hr/antropologija-bugi/2014/02/1631738133/muzejska-pedagogija.html. 1. 6. 2016.).
11
Nastavni plan i program u osnovnoj koli. Agencija za odgoj i obrazovanje. 2016. URL: http://www.azoo.hr/images/AZOO/
Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_MZOS_2006_.pdf. (31. 5. 2016.).
12
Pedagoka literatura navedena je u Izvorima.
Za odravanje izvanuionike nastave u Dravnome arhivu u Gospiu najprikladniji je oblik terenska

nastava, gdje se uenici susreu s izvornim gradivom i u kojoj se mogu primjenjivati istraivake metode.
Predavanje Domovinski rat kroz arhivsko gradivo Dravnoga arhiva u Gospiu

Tema ovogodinjega Meunarodnog dana arhiva Hrvatski arhivi u Domovinskome ratu stvorila je
ideju o proirenju ponude edukativnih sadraja Dravnoga arhiva u Gospiu. Uz pripremanje izlobe
Domovinski rat iz albuma vl. Alojza Kukeca, arhivistica je pristupila i pripremi predavanja Domovinski
rat kroz arhivsko gradivo Dravnoga arhiva u Gospiu. Glavni cilj predavanja bio je upoznati uenike
osmih razreda s izvornim gradivom nastalim zaDomovinskoga rata kako bi im se pribliila lokalna i
zaviajna povijest te razvio osjeaj brige o ouvanju kulturne batine Like, a samim time i kulturne
batine Hrvatske.
Pregledom fundusa Dravnoga arhiva izdvojeno je gradivo fondova koje je nastalo neposredno prije
i za Domovinskoga rata. Kako bi se uenici u uvodnome dijelu predavanja upoznali s radom arhiva te
kako bi ih se zainteresiralo za budue posjete Dravnomu arhivu u Gospiu izdvojeni su dijelovi fondova
kolstva, pravosua, matinih knjiga, zbirke razglednica, mikrofilmova i kartografske zbirke13, kao i
knjino gradivo.
Odgojno-obrazovni ciljevi predavanja bili su usvojiti osnovna znanja o radu arhiva i arhivskome gra-
divu, uzroke poetka Domovinskoga rata u Lici, o velikosrpskoj agresiji na Gospi i okolicu, hrvatskim
braniteljima i njihovim pobjedama. Cilj je bio i promicanje osjeaja domoljublja i pripadnosti zaviaju i
domovini. Predavanjem je proiren spektar znanja uenika i mogunost koritenja informacijama u
razliitim sferama. Oekivani ishodi predavanja bili su usavriti znanja o radu arhiva, arhivskomu gra-
divu i openito arhivskoj djelatnosti. Proirivanjem znanja steenih u koli uenici bi nakon predavanja
trebali objasniti pojam domoljublja, opisati velikosrpske ideje i agresiju na Liku, potekoe u obrani
Hrvatske i opisati najvanije oslobodilake akcije na podruju Like. Vjetine koje su uenici trebali usvo-
jiti jesu objanjavanje uzrono-posljedinih veza i vremenske strukture povijesnih dogaaja, sistematizi-
ranje i uoavanje najbitnijih podataka te razvijanje kritikoga razmiljanja, zakljuivanja, promatranja i
vrednovanja povijesnih dogaaja na temelju povijesnih injenica. Na kraju su predavanja uenici trebali
zauzeti ispravan stav i objektivnost na temelju dokaza iz predoena arhivskoga gradiva.
Za razvijanje znanja i vjetina kod uenika u predavanju su koritene metode uenja i pouavanja
kroz izravno izlaganje predavaa, dijaloka metoda, dokumentacijske i demonstracijske metode za ostva-
rivanje ciljeva odgojno-obrazovnog procesa izvanuionike nastave. U svrhu motiviranja uenika, arhiv-
13
HR-DAGS-185. Zbirka razglednica.185/5 Gospi.
HR-DAGS-115. Kartografska zbirka.
HR-DAGS-167. Zbirka dopunskih preslika arhivskog gradiva. Lianin 1886.-1897. Mikrofilm. Duplikat.
HR-DAGS-109. Zbirka matinih knjiga. Spomenica upe Karlobag 1793.godina.
HR-DAGS-58. Osnovna kola dr. Jure Turi Gospi. Spomenica podrune kole Liki Novi.
HR-DAGS-186. Kotarski sud Brinje. Zbirka isprava 1886. godine.
Predavanje Domovinski rat kroz arhivsko gradivo Dravnog arhiva

u Gospiu, odrano 11. svibnja 2016. godine u itaonici arhiva
sko je gradivo prikazano raznim vrstama medija kako bi im se informacije pribliile na zanimljiviji nain.
Sadraji predstavljena gradiva prilagoeni su uenicima s obzirom na njihovu dob. Kako bi uenici stekli
znanja i stavove koji se mogu primijeniti na osobnoj i drutvenoj razini, predavanje je bilo povezano sa
svakodnevnim ivotom, ali i u korelaciji s nastavnim predmetima povijesti i graanskoga odgoja.
Zbog optimalna pristupa radu predavanjima su prisustvovala etiri osma razreda rasporeena u etiri
grupe. Predavanja su odrana u itaonici arhiva, gdje su u uvodnome dijelu uenici upoznati s razliitim
vrstama arhivskoga gradiva, nainom njihove obrade, zatite, uvanja i koritenja. U drugome dijelu
predavanja prezentirano je arhivsko gradivo kojim je uenicima pribliena lokalna i zaviajna povijest, a
posebice dokumentirane injenice o Domovinskome ratu.
Najvei doprinos predavanju bilo je gradivo fonda HR-DAGS-250. Osobni fond Alojzija Kukeca14, koji se
sastoji od osobnih dokumenata i fotografija koje je vl. Kukec kao upnik u Likom Osiku, irokoj Kuli i
Likom Novom snimio ili prikupio za svojega sluenja u navedenim upama. U fondu se nalaze i fotografije
kojima je vl. Kukec elio zabiljeiti ratna stradanja svojih upa i upljana. Kako bi se upotpunile fotografije,
prezentirani su dijelovi teksta osobnoga dnevnika vl. Kukeca. S obzirom na to da fotografije i tekst svjedoe
o posljedicama agresije na gospiko podruje, gradivo je odabrano kako bi uenici razvili osjeaj domo-
ljublja i pripadnosti zaviaju i domovini, kao i potrebe uvanja kulturne, poglavito sakralne batine.
Kako bi se objasnilo protuzakonito osnivanje opina Dalmacije i Like i elje za proglaenjem autono-
mije, prikazane su odluke objavljene u Slubenome listu optina Titova Korenica i Donji Lapac15, kao i
14
HR-DAGS-250. Osobni fond Alojzija Kukeca.
15
Slubeni list optina Titova Korenica i Donji Lapac. Korenica Donji Lapac, 1/91.
odluke objavljene u Slubenome glasilu RSK-a.16 Za bolji uvid u rad uprave okupiranoga podruja Like
prezentirani su dijelovi fondova Skuptina Optine Titova Korenica17 i Skuptina Opine Graac.18 Rad
kolstva okupiranoga podruja prikazan je dijelovima gradiva Osnovne kole Stanko Opsenica Liki
Osik.19 Velikosrpske ideje i srpski nacionalizam prikazani su gradivom anonimnih predavatelja. Rije je
o pjesmi koja govori o osnutku Teslingrada20 i poticanju srpskoga nacionalizma, napisane rukom na
ekavici. Pred kraj predavanja, uenicima je prikazan dio videozapisa Dana grada Gospia 22. srpnja
1994. godine21, sa svrhom predoavanja ratnih razaranja grada za rata, a u kojemu oni danas ive, kako
bi ih se potaklo na kritiko razmiljanje i zakljuivanje, osuivanje agresije, osuivanje ratnih razaranja
hrvatske batine i ubijanje ljudi. Gradivo je prezentirano kronoloki kako bi uenici shvatili vremensku
strukturu i uzrono-posljedine veze povijesnih dogaaja. Svrha predavanja bila je pomoi uenicima da
razumiju sadanjost, na koju su utjecale posljedice Domovinskoga rata, te da je gotovo svaki povijesni
proces otvoren za razliite interpretacije ako nema dovoljno injenica. Jedan od vanijih ciljeva bio je
razviti u uenicima domoljublje i potovanje prema dravi u kojoj ivimo.22
Uenici su aktivno sudjelovali u raspravi o predstavljenome predavanju i veina ih je kritiki pro-
miljala o uzrocima i posljedicama Domovinskog rata. Postavljali su pomno odabrana pitanja koja su
zahtijevala otvorene povratne informacije. Uenici su bili iznenaeni prikazanim fotografijama i isje-
cima snimljenima u Gospiu 1994. godine o ratnome razaranju grada i unitenju sakralnih objekata.
Takoer su bili osupnuti injenicom da odreeni objekti vie ne postoje, a na njihovim se mjestima
nalaze neke druge graevine koje daju dananji identitet grada. Kroz predoeno gradivo uenici su shva-
tili vanost uvanja dokumenata koji svojim injenicama omoguavaju da se povijesni dogaaji ne zabo-
rave.
Interpretacija rezultata ankete

Nakon zavrena predavanja provedeno je kvantitativno istraivanje s pomou anonimnoga anketnog
upitnika. Prikupljanje podataka provedeno je u etirima osmim razredima Osnovne kole dr. Jure Turia,
kao potencijalnim korisnicima, kako bi se optimiziralo njihovo zadovoljstvo pruenim uslugama arhiva.
Anketa je obuhvatila 78 uenika, a vremensko trajanje za prikupljanje podataka bilo je 10 minuta.
16
Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine. Knin.1991. 1994.
17
HR-DAGS-177. Skuptina Optine Titova Korenica. Kutija br. 3.
18
HR-DAGS-239. Skuptina Opine Graac. Kutija br. 109.
19
HR-DAGS-197. Osnovna kola Stanko Opsenica Liki Osik. Knjiga evidencije uenika. 1993./1994. Ljetopis. 1992./1993.
20
Naziv ovoga mjesta prije i poslije Domovinskoga rata je Liki Osik. Teslingrad se zvao za okupacije toga teritorija u vrijeme
Domovinskoga rata.
21
HR-DAGS-203. Zbirka videomaterijala iz Domovinskoga rata. Gospi, 22. 7. 1994.
22
Marinovi, M. Predstavljanje itanke prirunika Domovinski rat za uitelje povijesti u osnovnim kolama i nastavnike povijesti
u srednjim kolama. Osvrti. Hrvatski povijesni portal. 2015. URL: http://povijest.net/predstavljanje-citanke-prirucnika-
domovinski-rat-za-ucitelje-povijesti-u-osnovnim-skolama-i-nastavnike-povijesti-u-srednjim-skolama/. (30. 5. 2016.).
Rezultati ankete prikazani u ovome radu odnose se na sve dobivene rezultate iako odreeni podatci
nisu relevantni za temu ovoga rada. Cilj anketnoga istraivanja bio je dobiti povratnu informaciju o
pedagokome radu Dravnoga arhiva u Gospiu kako bi se u skladu s rezultatima ankete, usluge prilago-
avale i osuvremenile. Drugi cilj istraivanja bio je dobiti povratnu informaciju o odranome predavanju
Domovinski rat kroz arhivsko gradivo kako bi se na osnovi dobivenih rezultata to predavanje uvrstilo u
stalnu edukativnu ponudu Dravnoga arhiva u Gospiu.23
Anketni upitnici obradili su se optikim itanjem i unosom podataka u raunalnu bazu podataka.
Obrada podataka obavljena je nakon svakoga odranog predavanja, a kasnije i u cijelosti. Na osnovi
anketnoga upitnika podatci su obraeni statistiki. Statistiki rezultati odgovora prikazani su u postot-
cima. Anketu je ispunilo 78 uenika, prema spolu 34 djevojice (44 %) i 44 djeaka (56 %).
S obzirom na prijanju suradnju s osnovnom kolom, arhiv je ve posjetilo 70 uenika (89 %), 7 ue-
nika (9 %) je prvi put u arhivu, a 1 se uenik (1 %) nije izjasnio. Za ponovni posjet arhivu zainteresirana
su 72 uenika (92 %), dok je 6 uenika (8 %) negativno odgovorilo. Pri ponovnome susretu uenici bi
istraivali: a) rodoslovlje 30 uenika (33 %); b) stare novine s podruja Like 31 uenik (34 %); c)
arhivsku knjinicu 15 uenika (17 %); d) ostalo (kolski imenici, povijest grada Gospia, Domovinski
rat) 7 uenika (8 %); e) dvoje uenika (2 %) se izjasnilo kako ne bi nita istraivali, dok je petero ue-
nika (6 %) izabralo tri i vie teme za istraivanje. Radionicama bi prisustvovalo prema navedenome: a)
arhivistika 12 uenika (13 %); b) genealoka 6 uenika (7); c) kartografska 10 uenika (11 %); d)
povijesna 53 uenika (59 %). Od navedenih radionica, etvero uenika (4 %) bi posjetilo sve radionice,
a 6 uenika (6 %) ne bi posjetilo nijednu radionicu jer nisu zainteresirani.
Dojmovi o odranome predavanju bili su prema navedenome: odlino 13 uenika (17 %); (jako)
zanimljivo / interesantno 29 uenika (37 %); (jako) dobro 13 uenika (17 %); u redu 2 uenika (3
%); svidjelo mi se 2 uenika (3 %); super 4 uenika (5 %); lijepo 1 uenik (1 %); zabavno 3 uenika
(4 %); za promjenu neto novo naueno/pouno i informativno 2 uenika (3 %); dosadno 3 uenika
(4 %); nije bilo zanimljivo 2 uenika (3 %); bez upisanih dojmova 4 uenika (5 %). Od 78 uenika, 72
uenika (92 %) smatraju da se predavanje ne treba upotpuniti, 2 uenika (3 %) se nije izjasnilo, dok su 4
uenika (5 %) zainteresirana da se predavanje upotpuni s jo vie informacija o ratu u Gospiu.
Dobiveni rezultati istraivanja pokazuju da su uenici zadovoljni odranim predavanjem, gdje je 69
uenika (88 %) zadovoljno prezentiranim, 5 uenika (6 %) nije zadovoljno i 4 se uenika (5 %) nisu izja-
snila. Ispitanici takoer pokazuju interes za istraivanjem drugoga arhivskog gradiva, kao i dodatnih
sadraja o Domovinskome ratu. Pregledom rezultata utvreno je da bi uvoenje novih edukativnih sadr-
aja u Dravnome arhivu u Gospiu pridonijelo posjeti veega broja korisnika arhiva.
23
Mui, V. Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja- prirunik za poetnike i iskusnije istraivae. Zagreb :
Educa, 1999.
Zakljuak
Razvijanje arhivske pedagogije potie kvalitetniju i intenzivniju suradnju arhiva s odgojno-obrazov-
nim ustanovama. Kako bi se u tome smjeru razvijali i djelatnici arhiva, odnosno osobe odreene za
pedagoki rad u arhivu, u ovome su radu prikazani nain i priprema izvoenja predavanja o Domovin-
skome ratu. S obzirom na osjetljivost teme Domovinski rat koja se tie posebno bolnih i traginih vre-
mena, potrebno joj je pristupiti s objektivnoga stajalita u opisima uzrono-posljedinih veza meu
dogaajima, to je potrebno potkrijepiti arhivskim gradivom kao dokazom o injeninome stanju. Oda-
birom te teme arhivisti mogu pomoi uenicima razvijati kritiko razmiljanje, zakljuivanje i donoenje
osobnih stavova na temelju prikazanih injenica.
Ovaj primjer iz prakse prikazan je radi toga da pokae kako moe biti provediv u svim arhivima bez
obzira na broj zaposlenih, fundus i materijalne uvjete. Da bismo podigli pedagoki rad na jedan vii nivo
u svim arhivima, potrebno je zajednikom suradnjom izraditi i proiriti primjere priprema kako za temu
Domovinski rat, tako i za druge teme s obzirom na iroko podruje gradiva o kojima arhivi skrbe.
Prema provedenoj anketi, istraivanje je pokazalo da se u organizaciju pedagokoga rada Dravnoga
arhiva u Gospiu mogu uvesti razna poboljanja, osobito kada je rije o uvoenju edukativnih sadraja
kao to su radionice. S obzirom na pozitivan odaziv uenika i nastavnika na odrano predavanje, preda-
vanje o Domovinskome ratu upotpunit e se dodatnim izvorima i bit e uvrteno u stalnu ponudu edu-
kativnih sadraja Dravnoga arhiva u Gospiu.
Da bi se odgojno-obrazovna ponuda arhiva u Hrvatskoj, kao i Dravnoga arhiva u Gospiu, i dalje
razvijala, potrebno ju je obogatiti organiziranjem to veega broja posjeta uenika i studenata arhivima
kroz upoznavanje rada arhiva, organiziranjem predavanja o lokalnoj, zaviajnoj povijest u vidu izvan-
uionike nastave i organiziranjem radionica ovisno o interesu uenika. Vie panje trebalo bi se posve-
titi informiranju korisnika putem internetskih stranica arhiva, drutvenih mrea te odravanjem preda-
vanja na strunim skupovima nastavnika povijesti, kao i izravnim kontaktom.
Prilog 2.
U prilogu je prikazana priprema za izvoenje predavanja Domovinski rat kroz arhivsko gradivo
Dravnoga arhiva u Gospiu. Priprema je izraena prema nastavnim pripremama za izvoenje nastav-
noga sata povijesti.24
Priprema za izvoenje predavanja Domovinski rat kroz arhivsko gradivo

Dravnoga arhiva u Gospiu
PRIPREMA ZA IZVOENJE PREDAVANJA Predava: Katarina Mataija, arhivist

kola: O dr. Jure Turia Gospi
TEMA: Domovinski rat kroz arhivsko gradivo Razredni odjel: 8.
Dravnog arhiva u Gospiu
kolska godina: 2015./2016.
Datum: 11. svibnja 2016.
I. CILJEVI I ISHODI PREDAVANJA

Odgojno-obrazovni ciljevi predavanja:
usvojiti osnovna znanja o radu arhiva i arhivskome gradivu, uzroke poetka Domovinskoga rata u
Lici, velikosrpskoj agresiji na Gospi i okolicu, hrvatskim braniteljima i njihovim pobjedama
promicanje osjeaja domoljublja i pripadnosti zaviaju i domovini te razvijanje svijesti o potrebi
uvanja kulturne batine
proirivanje spektra znanja i mogunost koritenja informacijama u razliitim sferama
24
Buljeta, R. Obrazac za pripremu nastavnog sata s objanjenjima. Sveuilite u Zagrebu. Hrvatski studiji. Zagreb, 2014. URL:
https://www.hrstud.unizg.hr/predmet/mnp_a. (24. 3. 2016.).
Oekivani ishod predavanja:
Znanja:
opisati rad arhiva i arhivsku djelatnost
objasniti to je arhivsko gradivo i njegovu vanost
objasniti pojam domoljublja
objasniti velikosrpske ideje i srpski nacionalizam
opisati velikosrpsku agresiju na Liku, odnosno Gospi i okolicu
opisati tekoe hrvatske obrane i branitelja u ratu
opisati najvanije oslobodilake akcije za Liku Medaki dep i Oluja
Vjetine:
opisati uzrono-posljedine veze meu dogaajima
opisati vremensku strukturu povijesnih dogaaja
prilikom objanjavanja koristiti se vizualnim i literarnim izvorima
sistematizirati podatke, uoavati i izdvajati najbitnije
razvijati kritiko razmiljanje, zakljuivanje, promatranje i vrednovanje povijesnih dogaaja na
temelju injenica
Zauzimanje stajalita:
razvijati ispravan stav i objektivnost na temelju dokaza, osuditi agresiju, ratna razaranja i ubijanje
ljudi
II. DIDAKTIKO- METODIKI PODATCI
Oblik rada: Frontalni i individualni rad

Metoda uenja i pouavanja: Izravno izlaganje predavaa, dijaloka metoda, dokumentacijske
metode i demonstracijske metode
Koriteni mediji: Projektor, platno, raunalo, digitalizirano arhivsko gradivo na CD-u
i DVD-u, mikroita, mikrofilmovi, arhivsko i knjino gradivo
III. KORELACIJA S NASTAVNIM PREDMETIMA
Povijest: Domovinski rat, lokalna povijest grada Gospia

Graanski odgoj: viestranaje, demokracija, potivanje ljudskih prava, razaranje kulturnih i sakral-
nih objekata
IV. LITERATURA
a) struno-znanstvena
Bekavac, S., Jareb, M. Povijest 8 : udbenik povijesti za osmi razred osnovne kole. Zagreb : Alfa d. d.,
2014.
Erdelja, K., Stojakovi, I. Tragom prolosti 8 : udbenik povijesti za osmi razred osnovne kole. Zagreb :
kolska knjiga, 2014.
Ranogajec, Z., Glavii, A., Glavii, M. Liko-senjska upanija : Prirunik za zaviajnu nastavu.
Zagreb : kolska knjiga, 1997.
Marinovi, M. Predstavljanje itanke prirunika Domovinski rat za uitelje povijesti u osnovnim ko-
lama i nastavnike povijesti u srednjim kolama. Osvrti. Hrvatski povijesni portal. 2015. URL: http://
povijest.net/predstavljanje-citanke-prirucnika-domovinski-rat-za-ucitelje-povijesti-u-osnovnim-
skolama-i-nastavnike-povijesti-u-srednjim-skolama/. (datum).
Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Povijest. MZOS. Veljaa 2016. URL: http://
mzos.hr/datoteke/13-Predmetni_kurikulum-Povijest.pdf. (datum).
Vila Velebita : List Like i velebitskog primorja. Zagreb, 1992. 1995.
Slubeni list optina Titova Korenica i Donji Lapac. 1/91.
Slubeni glasnik Republike Srpske Krajne. Knin. 8/93., 18, 19/94.
Marijan, D. Oluja. Zagreb : HMDCDR, 2007.
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. 1995. Dokumenti. Knjiga 3. : Oruana pobuna Srba u
Hrvatskoj i agresija oruanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku (sijeanj
lipanj 1992.) (autor ili urednik). Zagreb : HMDCDR, 2008.
Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990. 1995. Dokumenti. Knjiga 4. : Dokumenti institucija pobu-
njenih Srba u Republici Hrvatskoj (sijeanj lipanj 1992.) (autor ili urednik). Zagreb Slavonski Brod
: HMDCDR, 2008.
Uspon i pad Republike Srpske krajine. Zagreb : Centar za politoloka istraivanja, 2005.
HR-DAGS-185. Zbirka razglednica.185/5 Gospi
HR-DAGS-115. Kartografska zbirka
HR-DAGS-203. Zbirka videomaterijala iz Domovinskog rata. 5. Gospi 22. 7. 1994.
HR-DAGS-167: Zbirka dopunskih preslika arhivskog gradiva. Lianin 1886. 1897.
mikrofilm, duplikat
HR-DAGS-109. Zbirka matinih knjiga, Karlobag 1793.
HR-DAGS-197. Osnovna kola Stanko Opsenica Liki Osik, Knjiga evidencije uenika,
Ljetopis
HR-DAGS-58. Osnovna kola dr. Jure Turi Gospi. Spomenica podrune kole Liki
Novi
HR-DAGS-186. Kotarski sud Brinje. Zbirka isprava 1886.
HR-DAGS-250. Osobni fond Alojzija Kukeca
b) pedagoka, psiholoka, metodika

Andrilovi, V., udina, M. Psihologija uenja i nastave. Zagreb : kolska knjiga, 1985.
Bognar L., Matijevi M. Didaktika. Zagreb : kolska knjiga, 1993.
De Zan, I. Metodika nastave prirode i drutva. Zagreb : kolska knjiga, 2000.
Mui, V. Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja prirunik za poetnike i
iskusnije istraivae. Zagreb : Educa, 1999.
Gudjons, H. Pedagogija, temeljna znanja. Zagreb : Educa, 1993.
Nastavni plan i program u osnovnoj koli. Agencija za odgoj i obrazovanje .2016. URL: http://www.
azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_
MZOS_2006_.pdf. (datum).
Izvedbeni plan i program za 8 razred. Osnovna kola dr. Jure Turia Gospi. k. god.
2014./2015.
Buljeta, R. Obrazac za pripremu nastavnog sata s objanjenjima. Sveuilite u Zagrebu. Hrvatski stu-
diji. Zagreb, 2014.
URL: https://www.hrstud.unizg.hr/predmet/mnp_a. (datum).
V. TIJEK PREDAVANJA
UVODNI DIO
postavljanje pitanja uenicima o poznavanju rada arhiva
opisati rad arhiva i arhivsku djelatnost
s pomou prezentiranih fotografija na projekcijskome platnu objasniti pojmove sreivanja gra-
diva i to se dogaa s gradivom u nepovoljnim uvjetima uvanja
zainteresirati i motivirati uenike o arhivskome gradivu koje posjeduje Dravni arhiv u Gospiu
(matine knjige za istraivanje rodoslovlja, kolski imenici, lokalni asopisi, stare razglednice)
pokazati pripremljeno arhivsko gradivo
objasniti vanost svih odjela u arhivima i njihovu meusobnu suradnju kako bi arhiv mogao
funkcionirati
objasniti da je osnovni cilj arhiva uvanje gradiva koje je temelj za istraivanje bilo da je rije o
osobnoj ili nacionalnoj povijesti, te osiguravanje dostupnosti gradiva korisicima.
GLAVNI DIO
pitati uenike mogu li objasniti pojam domoljublja
objasniti pojam domoljublja, koji karakteriziramo kao privrenost svojemu narodu i dravi, a
temelji se na vrlo razliitim karakteristikama kao to su povijest, jezik, kultura, politika, tradicija
ili sport. Domoljublje znai i potivanje zakona u dravi, te potivanje svih njezinih graana bez
obzira na boju koe, nacionalnost, spol i rod
pitati uenike to je sve prethodilo ratu i kada je zapoeo Domovinski rat
napomenuti da je tema Domovinski rat osjetljiva jer se tie posebno bolnih i traginih vremena,
kako za ue i ire lanove obitelji tako i za drutvo u cjelini
objasniti da je Domovinski rat bio obrambeni jer smo se branili od velikosrpskoga agresora, koji
je htio na dijelu teritorija RH uspostaviti Veliku Srbiju
povezati vanost arhivskoga gradiva, koje je temelj za istraivanje povijesti, a prikazuje injenice;
objasniti osnutak Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, ija je
zadaa prikupljanje i sreivanje arhivskoga gradiva, odnosno povijesnih izvora o Domovinskome
ratu
pokazati knjige Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji
dosljedno objavljuje dokumente o Domovinskome ratu u vie objavljenih knjiga
objasniti da Dravni arhiv u Gospiu posjeduje fotografije nastale za Domovinskoga rata koje su
donirali pojedinci, a veina fotografija nalazi se u fondu vl. Alojza Kukeca
pozvati uenike, ako njihove obitelji posjeduju gradivo iz Domovinskoga rata, da ih doniraju
arhivu ili ustupe na digitaliziranje za daljnje uvanje i koritenje
preko projektora pokazati fotografije arhivskoga gradiva povezanoga s mjestima s podruja Gospia
i okolice u Domovinskome ratu. Uz fotografije objasniti to prikazuju te ih povezivati s dogaajima
objasniti prve viestranake izbore u svibnju 1990. godine i uspostavu demokratske vlasti u Hrvat-
skoj te poetak pobune veine graana srpske nacionalnosti na podruju Like
objasniti protuzakonito osnivanje Zajednice opina Dalmacije i Like u lipnju 1990. i elju za pro-
glaenjem autonomije te odbijanje lojalnosti novoj vladi Republike Hrvatske, iako im je vlada
zajamila sva graanska prava koja im pripadaju
upitati uenike kako je nazvana ta pobuna i tko je bio njezin glavni organizator
objasniti odravanje srpskih prosvjeda, irenja dezinformacija, naoruavanje srpskoga civilnog
stanovnitva i osnivanja ratnih tabova kako bi sprijeili dolazak hrvatske policije
objasniti protuustavno djelovanje i proglaavanje SAO Krajine (Srpske autonomne oblasti) 31.
svibnja 1991. godine te donoenje zakona kojim se proglaava Republika Srpska Krajina, na elu
s Vladom RSK i Milanom Babiem kao prvim predsjednikom
pokazati fotografije Slubenoga glasnika Republike Srpske krajine
upitati uenike znaju li objasniti dogaaje na Plitvikim jezerima

objasniti nerede koji su se dogaali poetkom 1991. godine na Plitvicama (provaljivanje u Spo-
men-dom VI. like divizije u Mukinjama, zauzimanje NP Plitvika Jezera, zahtjevi za pripojenjem
nacionalnoga parka SAO Krajini)
opisati dolazak hrvatske policije na Plitvice kako bi osigurali sigurnost stanovnitva i povlaenje
pobunjenih Srba prema Korenici te prisutnost JNA, koja je trebala oznaivati tamponsku zonu i
uspostaviti javni red i mir, no ustvari su sve ee pomagali pobunjenim Srbima
opisati prve topniko-pjeake napade u Lici u kolovozu 1991. godine
pokazati fotografije Likoga Osika i Budakoga mosta, iroke Kule te proitati dijelove osobnoga
dnevnika vl. Alojza Kukeca.
opisati organizirano i masovno naputanje srpskoga stanovnitva iz grada Gospia neposredno
prije prvih napada, krajem kolovoza 1991., to je upuivalo na namjeru zauzimanja grada
opisati prve topnike napade na grad 30. kolovoza 1991. godine u 1.14 sati.
pokazati fotografije Gospia
objasniti pokuaje presijecanja prometnice Gospi Liki Osik Perui u kolovozu i rujnu 1991.
godine, kako bi se neprijateljske snage spojile s vojarnama (kasarnama) JNA u Gospiu i Peruiu
opisati osvajanje vojarni i vojnih skladita od 13. do 18. rujna 1991. te objasniti kako je to bila
prekretnica u obrani Gospia, ali i drugih dijelova Like i Hrvatske jer je omogueno naoruavanje
dotad slabo opremljenih postrojbi i dobrovoljaca koji su bili opremljeni lakim naoruanjem i
lovakim pukama.
pokazati fotografije Gospia i Likoga Novog
opisati vojnu redarstvenu akciju Medaki dep (rujan, 1993. godine), kojoj je cilj bio osloboditi dio
okupiranoga podruja (Divoselo itluk Poitelj) kako bi se sprijeili daljnji napadi i osvajanje
Gospia. Teilo se poraavanju neprijatelja i skraivanju crte bojinice.
pokazati fotografije nakon operacije Medaki dep
upitati uenike koja je bila najvanija vojno-redarstvena operacija na teritoriju Hrvatske
opisati vojno-redarstvenu operaciju Oluja, kojoj je cilj bio brzim i smjelim prodorima razbiti
neprijateljske snage i na osloboenome teritoriju uspostaviti jedinstveni ustavnopravni poredak
Republike Hrvatske.
navesti mjesta u Lici koja su osloboena u Oluji te objasniti da je ona uz Bljesak kljuna vojno-
redarstvena akcija koja je dovela do kraja Domovinskoga rata
objasniti da je Gospi bio jedan meu najrazruenijim hrvatskim gradovima, za iju je slobodu
ivote poloilo vie stotina vojnika, policajaca i civila
pokazati fotografije grada Gospia nakon Oluje
pokazati isjeke s DVD-a HR-DAGS-203. Zbirka videomaterijala iz Domovinskog rata. Gospi
22. 7. 1994.
ZAVRNI DIO
objasniti uenicima da se tek na temelju provjere samih injenica i istinitosti izvora mogu opisati
neki povijesni dogaaji. Tek na temelju provjere mogu se donositi zakljuci
pozvati uenike na raspravu i postavljanje pitanja o predavanju
zamoliti uenike da odgovore na pitanja u anketi kojoj je cilj utvrditi zadovoljstvo korisnika pru-
enim uslugama u Arhivu
pokazati uenicima izloeno arhivsko gradivo te im demonstrirati rad na mikroitau
povesti uenike u obilazak zgrade arhiva i pokazati im spremita arhivskoga gradiva.
VI. PRILOG
ANKETA
1. SPOL
M
2. Jeste li ikada posjetili arhiv?
O DA
O NE
3. Jeste li zainteresirani za ponovni posjet Dravnomu arhivu u Gospiu?
O DA
O NE (objasnite)
4. Ako biste posjetili Dravni arhiv u Gospiu, to biste istraivali?
O Rodoslovlje
O Stare novine s podruja Like
O Arhivsku knjinicu
O Ostalo (navedite)
5. Biste li prisustvovali jednoj ili vie radionica u Dravnome arhivu u Gospiu?
O Arhivistika radionica
O Genealoka radionica
O Kartografska radionica
O Povijesna radionica
O Ostalo (navedite)
6. Vai dojmovi o odranome predavanju:
7. Smatrate li da bi se predavanje trebalo upotpuniti?

O DA (objasnite i napiite prijedloge)
O NE
Literatura
Andrilovi, V., udina, M. Psihologija uenja i nastave. Zagreb : kolska knjiga, 1985.
Bognar L., Matijevi M. Didaktika. Zagreb : kolska knjiga, 1993.
Bugarin,V. Muzejska pedagogija. Zadar. 2009.
URL:http://blog.dnevnik.hr/antropologija-bugi/2014/02/1631738133/muzejska-pedagogija.html. (1. 6.
2016.).
Buljeta, R. Obrazac za pripremu nastavnog sata s objanjenjima. Sveuilite u Zagrebu. Hrvatski stu-
diji. Zagreb, 2014. URL: https://www.hrstud.unizg.hr/predmet/mnp_a. (24. 3. 2016.).
De Zan, I. Metodika nastave prirode i drutva. Zagreb : kolska knjiga, 2000.
Dnevnik itaonice. Dravni arhiv u Gospiu. 2002. 2016.
Gudjons, H. Pedagogija, temeljna znanja. Zagreb : Educa, 1993.
HR-DAGS-109. Zbirka matinih knjiga. Spomenica upe Karlobag 1793.godina.
HR-DAGS-115. Kartografska zbirka.
HR-DAGS-167. Zbirka dopunskih preslika arhivskog gradiva. Lianin 1886. 1897. Mikrofilm.
Duplikat.
HR-DAGS-185. Zbirka razglednica.185/5 Gospi.
HR-DAGS-186. Kotarski sud Brinje. Zbirka isprava 1886. godine.
HR-DAGS-197. Osnovna kola Stanko Opsenica Liki Osik. Knjiga evidencije uenika. 1993./1994.
Ljetopis. 1992./1993.
HR-DAGS-203. Zbirka videomaterijala iz Domovinskog rata. Gospi, 22. 7. 1994.
HR-DAGS-250. Osobni fond Alojzija Kukeca.
HR-DAGS-58. Osnovna kola dr. Jure Turi Gospi. Spomenica podrune kole Liki Novi.
Izvedbeni plan i program za 8 razred. Osnovna kola dr. Jure Turia Gospi. k. god. 2014./2015.
Jagi, S., Poljak, S., Stani, D. Mogunosti realizacije dodatne nastave povijesti izvanuionika
nastava u Hrvatskom povijesnom muzeju, Hrvatskom kolskom muzeju i Hrvatskom dravnom arhivu.
Povijest u nastavi. Drutvo za Hrvatsku povjesnicu. Zagreb : Srednja Europa, 2012. br. 19., str. 98.
URL: https://bib.irb.hr/datoteka/618415.GRACANIN_10-1_19_2012_45-64.pdf. (31. 5. 2016.).
Jela, D. Mogunost unapreenja suradnje arhiva i nastavnika povijesti u organizaciji izvanuionike
nastave. Radovi, Hrvatsko arhivistiko drutvo, 2013., str. 241258.
Marinovi, M. Predstavljanje itanke prirunika Domovinski rat za uitelje povijesti u osnovnim ko-
lama i nastavnike povijesti u srednjim kolama. Osvrti. Hrvatski povijesni portal. 2015. URL: http://
povijest.net/predstavljanje-citanke-prirucnika-domovinski-rat-za-ucitelje-povijesti-u-osnovnim-
skolama-i-nastavnike-povijesti-u-srednjim-skolama/. (30. 5. 2016.).
Mui, V. Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja : prirunik za poetnike i iskusnije

istraivae. Zagreb : Educa, 1999.
Nastavni plan i program u osnovnoj koli. Agencija za odgoj i obrazovanje. 2016. URL: http://www.
azoo.hr/images/AZOO/Ravnatelji/RM/Nastavni_plan_i_program_za_osnovnu_skolu_-_MZOS_
2006_.pdf. (31. 5. 2016.).
Okvir nacionalnog kurikuluma javna rasprava Osvrt na Okvir nacionalnog kurikuluma s poseb-
nim osvrtom na Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta povijest (iz veljae 2016.). Zagreb :
Hrvatsko arhivistiko drutvo. Sekcija za arhivsku pedagogiju. 21. travnja 2016.
Pravilnik o izvoenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan kole, l. 2. NN
87/2014.
Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta povijesti. Cjelovita kurikularna reforma. Svi-
banj, 2016. Str.8894. http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/NKNP_Povijest_ina-
cica_2.pdf. (31. 5. 2016.).
Slubeni glasnik Republike Srpske Krajine. Knin.1991. 1994.
Slubeni list optina Titova Korenica i Donji Lapac. Korenica Donji Lapac, 1/91.
Stani, H., Gari, A. Arhivska pedagogija. Prilog 1. Radionica Edukacija u AKM- zajednici. Pore,
2013. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/735026.Stancic_Garic_Arhivska_pedagogija.pdf. (1. 6. 2016.).
Stani, H., Gari, A. Otvorenost hrvatskih arhiva prema odgojno-obrazovnom sustavu. Radovi, Hrvat-
sko arhivistiko drutvo, 2013., str. 209240.
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, l. 43. NN 105/1997.
Summary
The Croatian War of Independence in the context of archival pedagogy

As a modern form of spreading the archival profession the archival pedagogy takes more and more space.
It endeavours to bring closer the work of the Archives to the educational institutions i.e. pupils in elementary
and high schools, to history students and teachers.Since the Archives do not systemize the work-place of an
archival pedagogue, the aim of this paper is to define the guidelines for preparing the archives and approach-
ing the pupils according to their age and interests. Accordingly, this paper shows the course of a lecture, as
well as part of the results of a poll about the services rendered.
Due to the 25th anniversary of the beginning of aggression on Croatia, of the Croatian War of Indepen-
dence and the subject matter regarding this years International Archives Day, the paper shows the collabora-
tion between Gospi State Archives and Dr Juraj Turi Elementary School in Gospi. The main aim of the
lecture was to enable pupils to obtain personal experience that encourages research, independent inference
and enrichment of the educational experience.In the introductory part of visiting the Archives the pupils
were acquainted with different types of archives, the manner of their processing, protection, keeping and use.
The second part of the visit took place in the Archives Reading Room, where the pupils were presented with
the archives that brought them closer to local and home history, particularly documented facts regarding
Croatian War of Independence. The educational aims of the lecture were to promote patriotism and affilia-
tion to their native place and country and to develop consciousness about the need to preserve cultural
heritage, expanding the scope of knowledge and possibility of using information in different spheres.
Keywords: education, archive pedagogy, the Croatian War of Independence, State Archives in Gospi,
lecture, learning outside the classroom

Sinia Domazet
Arhiv Bosne i Hercegovine
Problematika zatite i spaavanja

u izvanrednim okolnostima stradale arhivske grae
Arhiva Bosne i Hercegovine
Struni rad UDK 004:930.253(497.6)1992/1995
778.14:002(497.6)
... ne plasim se ja vlkova vetc ljujdi.

Da je po vlkovma ovaj biljeg bi
vjetcnost nadzivio.
1377. , kad kralj nas bjese
Tvrtko1
Iako je integritet arhivske grae koja se uva u Arhivu Bosne i Hercegovine stalno ugroen od mikroor-
ganizama, insekata, glodavaca, plijesni, gljivica, vlage, vode ili vatre, nita se nije pokazalo tako pogubno i
razarajue kao ljudski faktor. U dvama navratima, 1992. i 2014. godine, u Arhivu Bosne i Hercegovine
nepovratno je nestalo vie dokumenata, nego u svih proteklih 70 godina njegova postojanja. Stradanje
dokumenata u ratu, a posebice u miru, uputilo je na sve slabosti vanjske i unutranje zatite prostora Arhiva,
na nemar koji bosanskohercegovako drutvo preesto pokazuje prema svojemu kulturno-povijesnome
naslijeu i istaklo vanost to hitnija djelovanja u cilju zatite preostale arhivske grae. Bez obzira na svoju
relativno kratku tradiciju, Arhiv je Bosne i Hercegovine do danas akumulirao preko 400 vrijednih fondova,
kolekcija i zbirki ili izraeno u dunim metrima, cca 14 000 m1. Osnovan je Uredbom o Dravnome arhivu
Narodne Republike Bosne i Hercegovine, proglaenom 12. 12. 1947. godine i od prvoga dana postojanja
njegovo sjedite i najvanija spremita nalaze se u zgradi Predsjednitva BiH (tada Predsjednitvo NRBiH).
Kako je velik broj dokumenata nastalih radom dravnih organa od austougarskoga do dananjega raz-
doblja stvoren i uvan upravo u toj zgradi, ova je odluka tadanjoj upravi koja je o tome odluivala izgle-
dala kao prirodan izbor. Premda je zgrada Predsjednitva reprezentativna i smjetena na atraktivnoj loka-
ciji, injenica je da Arhiv BiH do dananjega dana nije dobio svoju namjensku zgradu, a prostorije u kojima
se nalazi nisu projektirane za kvalitetno i dugotrajno uvanje. Svoj je prvobitan prostor Arhiv odavno pre-
rastao i danas grau uva na jo trima odvojenim lokacijama u Sarajevu, to nadzor i manipulaciju ini
sloenijim.
1
Tanovi, N. Steci ili oblici bosanskih dua. Sarajevo : samoizdat, 1994.
376 S. Domazet, Problematika zatite i spaavanja u izvanrednim okolnostima stradale arhivske grae Arhiva Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina karakteristina je i s obzirom na problematiku povezanu sa zakonodavno-pravnom

osnovom. Postojanje entiteta, kantona i distrikta rezultira decentralizacijom, koja stvara ogromnu prepreku
sinkronizaciji zakonskih propisa. Zbog aktualna funkcioniranja uprave u dravi i organizacije vlasti na vie
razina, odreen broj neusaglaenih propisa doprinosi nastanku slabosti u sustavu zatite grae. Arhiv BiH
donekle je izgubio status matine institucije, a to rezultira pojavom neefikasnosti u nadzoru registratura i
nastanku strukovnih problema. Stjecajem nepovoljnih okolnosti, Arhiv jo nije uspio uhvatiti korak sa srod-
nim ustanovama irom Europe i svijeta na polju digitalizacije. Potreba za preventivnim snimanjem i digi-
talizacijom u svrhu uvanja i spaavanja grae odavno postoji, ali isto tako postoji i stalan nedostatak
adekvatne IT opreme, radnoga prostora i strunih zaposlenika. Do 1992. godine, Arhiv je imao skoro 50
zaposlenih, danas manje od 20. Posljedice se ovoga manjka ljudi vide na svakome koraku; od spremita, ije
se sreivanje stalno odlae zbog nedostatka vremena i radne snage, pa do rijetka pojavljivanja Arhiva na
regionalnim i meunarodnim strunim skupovima.
Kljune rijei: ugroenost arhivske grae, rad u izvanrednim okolnostima, digitalna zatita, kompatibil-
nost, migracija podataka, zastarjevanje, mikrofilm, metapodatci
Arhiv Bosne i Hercegovine u ratu 1992. 1995.

U tekim ratnim godinama Arhiv i arhivska struka dijelili su neizvjesnu sudbinu drave i naroda.
Arhivska sluba nije bila zateena novim okolnostima niti ih je doekala nespremno. Dravni arhiv i
Drutvo arhivskih radnika jo su ranije organizirali struna savjetovanja na temu zatite arhivske grae
u sluaju neposredne opasnosti i rata, a od sredine su 1991. godine intenzivirali aktivnost na neposred-
nim zadatcima arhiva i drugih imatelja arhivske i registraturne grae u takvim okolnostima. Sukladno
tomu, blagovremeno i u okviru svojih financijskih mogunosti, nabavljani su protupoarni i vodoot-
porni kontejneri, izmjetena je ili na sigurnije mjesto dislocirana najvanija graa, pojaana je fizika
sigurnost spremita, obavljene su preventivne mjere protupoarne zatite i poduzete druge mjere pre-
dostronosti.
U dvama razdobljima (rujan studeni 1991. godine i veljaa 1992. godine) upuena su cirkularna
pisma na adrese skoro 8000 registratura u kojima je upozoreno na zakonsku obvezu uvanja i aktivne
zatite vlastite dokumentacije i njezino eventualno izmjetanje na sigurniju lokaciju.
U vie navrata koritena su sredstva javnoga komuniciranja (TV, tisak, radio), preko kojih je Arhiv
upozoravao i nudio svoju pomo. U apelu arhivskih radnika, objavljenome u Osloboenju u studenome
1991. godine, stoji:
...Na kraju, nudei svoju strunu i tehniku pomo svima kojima je potrebna i koji je trae, arhivi nae
republike pozivaju sve one koji posjeduju, uvaju i stvaraju arhivsku grau da prvenstveno zbrinu i ve sad
osiguraju svoju najvrijedniju dokumentaciju koju e od nas traiti budunost, jer za njenu sudbinu pred
istorijom snosimo svoj dio odgovornosti.
S. Domazet, Problematika zatite i spaavanja u izvanrednim okolnostima stradale arhivske grae Arhiva Bosne i Hercegovine 377
Fotografija Spremita 1 nakon poara iz veljae 2014. godine,

na kojoj su vidljiva i oteenja od gelera na policama iz 1992.
Ratno je iskustvo potvrdilo da su registrature koje su blagovremeno posluale sugestije Arhiva Bosne
i Hercegovine i odgovorno i profesionalno primjenjivale donesene propise u velikome dijelu uspjele
zatititi i sauvati svoju arhivsku grau i tekuu dokumentaciju.
Na alost, silina ratnoga vihora uzela je svoj danak i pored svih mjera predostronosti.
Budui da je zgrada Izvrnoga vijea BiH bila izloena neprestanu granatiranju, fondovi koji su se tu
nalazili (spremite 8; preteno socijalistiko razdoblje), dobrim su dijelom izgorjeli ili su oteeni cure-
njem popucalih instalacija. Tehnika voda iz cisterni na krovu bila je odavno potroena, a pravovremeno
gaenje poara na prvoj crti bojinice bilo je neizvedivo.
Spremite 1 u zgradi Predsjednitva pogoen je granatom velikoga kalibra. Tom su prilikom oteeni
vanjski zid, sigurnosna vrata i dva prozora s metalnim aluzinama, koje nakon rekonstrukcije nisu iznova
postavljene2. Potpuno je uniteno 25 dunih metara polica i 15 metalnih kontejnera, a 30 djelomino
oteeno. U oteenim policama bilo je smjeteno 820 fascikla i kutija i 86 arhivskih knjiga razliitih
fondova (Zemaljska vlada za BiH 1878. 1918., Okruni sudovi Banjaluka, Sarajevo i Tuzla, Sudski pro-
cesi, Zajedniko ministarstvo financija 1878. 1918., kabinetska pisma, povjerljiva graa Izvrnoga vijea
RSBiH). Sreom, nije bilo ljudskih rtava.Velik broj dokumenata oteen je gelerima, ali to je laminaci-
jom mogue dovesti u veoma dobro stanje. Vea je teta izbjegnuta jer nije bilo poara nakon detonacije.
2
Taj e propust biti koban nekih 20 godina kasnije kada su tijekom graanskih prosvjeda kroz te iste nezatiene prozore
ubaeni molotovljevi kokteli.
Jo dva spremita u zgradi Predsjednitva, smjetena u prizemlju, pretrpjela su manju tetu (stakla na
prozorima i okviri prozora), dok je graa ostala neoteena. Spremita u suterenu prola su bez oteenja,
zahvaljujui injenici da su ostala van domaha direktna razaranja.
Dio grae oteen je ili uniten neodgovornim odnosom osoba i slubi koje su se u ratnome razdoblju
koristile prostorijama Arhiva. Pojedinci esto nisu bili svjesni vanosti dokumenata koje su zatekli u
svome okruenju, te su ih izbacivali na hodnike ili ak bacali.
Pored tete na objektima i djelimino na samoj grai, najvie su stradali procesna tehnika i reproma-
terijal za radionicu.
Alarmantno i zabrinjavajue zvui injenica da do dananjega dana Arhiv BiH nije povratio svoje
kapacitete iz 1992. godine. To znai da Arhiv ve vie od 20 godina nije u mogunosti adekvatno tititi i
sanirati oteenu grau. To se osobito odnosi na laminiranje, uklanjanje gljivica i plijesni i restauraciju
fizikih oteenja.
Stradanje Arhiva 2014. godine

Spremite 1 iznova je uniteno vatrom u poaru izazvanom tijekom graanskih prosvjeda u veljai
2014. godine, ime se udesetostruio broj dokumenata nad kojima je potrebna hitna intervencija.
Ovo je bio najgori scenarij jer je zgrada zapaljena istovremeno na vie mjesta, a vatrogasne ekipe bile
su zauzete gaenjem vatre u susjednoj zgradi Kantona Sarajevo. Zato intervencija nije mogla biti pravo-
vremena, to je rezultiralo veom tetom, nego to se moglo zamisliti. Zbog kriminalistikoga oevida
ekipe Ministarstva unutranjih poslova FBiH, pristup grai bio je mogu tek 48 sati nakon poara.
Potpuno je izgorio fond Doma za ljudska prava BiH, Sabor Bosne i Hercegovine
(1910. 1914.), Narodna vlada narodnoga vijea (1918. 1919.), znatno su oteeni osobni dosijei
(1878. 1941.), dio fondova iz razdoblja NDH i Prezidijal Zemaljske vlade (1878. 1902., 1919. 1921.),
Duvanska direkcija, Veliki upan Sarajevske oblasti, dio Zbirke poklona i otkupa, povjerljivi spisi
KBUDB...
Ono to nije izgorjelo, oteeno je vodom prilikom gaenja.
Spaavanje grae odvijalo se u trima fazama. Prvo je izbaena potpuno unitena dokumentacija, koja
je onemoguavala pristup spremitu. Zatim je iznesena mokra/nagorjela graa i odloena na prozrano
mjesto kako bi se osuila. Nakon toga je potpuno ispranjeno spremite, koje je bilo potrebno rekon-
struirati. Pored PP aparata s prahom, upotrebljena je znatna koliina vode prilikom gaenja poara, pa je
velik dio grae bio mokar, naroito onaj na niim policama. Problem koji se pojavio prilikom suenja
dokumenata bio je nedostatak prostora. Potrebno je ak 2,5 m2 da bi se pravilno osuilo 0,03 m3 vlane
grae. Ovo je rijeeno koritenjem hodnika u podrumu zgrade, gdje postoji protok zraka, i odlaganjem
u svenjeve po 10 cm visine. Koriten je specijalni upijajui papir i pojaana struna kontrola radnika
institucije. Na alost, ne postoji istinska zadovoljavajua brza metoda tretiranja oteene grae u takvim
razmjerima. Potrebno je loginim i organiziranim pristupom svesti tetu na najmanju moguu mjeru.
Spaavanje oteene grae, mikrofilm i digitalizacija

Mikrofilm jo uvijek prva crta obrane
Laiku zvui neobino to se mikrofilm i dalje potencira kao jedno od primarnih sredstava nosaa
zapisa u eri elektronike, meutim, ponajprije svrha dugotrajne prezervacije je osigurati zatitu informa-
cija od trajne vrijednosti i njihovu dostupnost sadanjim i buduim generacijama (Conway 1990: 206).
Moda je na prvi pogled apsurdno to postoji praksa prebacivanja i dokumenata izvorno nastalih u digi-
talnom obliku na mikrofilm. Poanta je u prebacivanju vrijedne grae s manje stabilna na trajniji nosa
zapisa. Visokokvalitetan papir i mikrofilm provjereno opstaju stoljeima i ne ovise ni o kakvoj raunalnoj
opremi, fizikoj ili programskoj (nap. nije tono da za mikrofilm ne treba hardware treba mikroita
koji je takoer hardware, samo ne nuno raunalni), dok se za sadanje medije za elektronsku pohranu
to jo ne moe sa sigurnou tvrditi. Zato se na digitalni zapis i dalje gleda kao na rezervu, a ne kao na
zamjenu za klasine dokumenate. Obrnut proces, tj. migracija s mikrofilma u digitalni format, izvodi se
ponajprije u cilju efikasnija i bra istraivanja i lake dostupnosti arhivske grae. Treba imati na umu da
digitalizacija, koliko god da je zastupljena, jo uvijek nije prava trajna zatita i da ne parira mikrofilmu ni
po sigurnosti ni po cijeni.
Mikrofilm, koji tehniki spada u analogni mediji, i dalje je osnovno rjeenje dugotrajne zatite u
Arhivu Bosne i Hercegovine. Iako digitalizacija uzima sve vie maha, mikrofilm i dalje ima nekoliko
bitnih prednosti i smatra se najboljim rjeenjem za sigurnosnu pohranu. Pored dokazane dugovjenosti
i otpornosti na udarce, vibraciju i magnetna polja, on je imun na tehnoloko zastarjevanje; u kome god
smjeru modernizacija bude ila, uvijek e nam biti dostupna lea i izvor svjetlosti. Nedostatak mu je
nemogunost reprodukcije boje, premda postoji i kolor varijanta, ali mnogo vee osjetljivosti na vanjske
faktore, pa prema tome, bez vrijednosti za arhivsku uporabu.
MS7000 MK2 Konica Minolta ita mikrofilmai Hirakawa 35mm runa kamera
za mikrofilmiranje u Arhivu Bosne i Hercegovine
Vlada je Japana 2006. godine u sklopu projekta Politika podrke Cultural Grant Aid Arhivu Bosne i
Hercegovine donirala kompletan mikrofilmski laboratorij, koji je opremljen za sve faze rada od foto-
grafiranja grae do razvijanja rola. To je trenutno tehniki najopremljeniji odsjek u Arhivu. U njemu se
svakodnevno vri snimanje na profesionalnim aparatima (16 mm Fuji FMAC 600D i 35 mm Hirakawa
Microfilm Camera).
Negativi se potom razvijaju s pomou automatskoga procesora Fuji AP5. Master negativ kopira se u
duplikatoru (EXTEC 2150, Silver Film Duplicator). Suvremeni ita i skener MS 7000 MK2 Konica
Minolta povezan je s raunalom i mogue je direktno printanje i prebacivanje filma na PC. Najslikovitiji
primjer da Arhiv ima nedovoljan broj zaposlenih je injenica da svega dva zaposlenika rade u laborato-
riju, to je nedovoljno da se iskoristi njegov puni kapacitet.
Iako je Arhiv opremljen itaima mikrofilmova, njima se u praksi veoma rijetko (nerado) koriste sami
istraivai. To se ak u nekim publikacijama navodi kao nedostatak toga medija.3 Tako on u dananje
vrijeme brza pristupa podatcima, sve vie postaje sredstvo za trajno uvanje podataka, a sve manje je u
upotrebi za direktnu pretragu i istraivanje.
Mikrofilmovanje se obavlja iz sigurnosnih i prezervacijskih razloga. Kada se snimaju fondovi koji
nisu fiziki ugroeni radi uvanja njihova master negativa prve generacije na drugoj lokaciji, onda govo-
rimo o sigurnosnim razlozima. Prije zadnjega rata u Bosni i Hercegovini, obavljane su takve aktivnosti,
pa je zahvaljujui tomu i dalje dostupan dio fondova koji su u potpunosti izgorjeli u poaru prole godine.
Dio fondova koji je tom prilikom djelimino oteen, nije bio ranije snimljen. Papir je nagorio, uz to
i smoen prilikom gaenja, tako da je danas krut i ubrzano propada. Klasian nain prezervacije ne bi bio
djelotvoran, a svaka druga mogunost ili je preskupa ili neostvariva u sadanjim uvjetima. Konkretan
primjer bila bi Zbirka poklona i otkupa, koja je prije poara uvana u 74 kutije, a sad ih je ostalo manje
od 50. U njoj su se nalazili najstariji i najatraktivniji dokumenti: umjetniki izraeni fermani, rijetki pri-
mjerci tiska iz 19. stoljea, tapije, bujruldije, privatne biljeke i dnevnici, defteri, fetve, berati, pisma,
mape, povijesni materijal koji se odnosi na sarajevski atentat 1914. godine, deifrirani stenogrami Narod-
noga vijea iz 1918. godine, fotografije i razni spisi. Dobar je dio onoga to je ostalo oteen i sada je u
postupku prezervacijskoga snimanja.
Ovisno o vrsti dokumenta izbabire se format filma 35mm koristi se kada su dokumenti razliitih
dimenzija (uglavnom veih od A4 standarda), na razliitim vrstama papira i gdje je esta kombinacija tiska-
nih slova i rukopisa. U sluaju dokumenata standardnih dimenzija i homogenijega zapisa, koristi se 16 mm.
Svaki master negativ provjerava se okvir po okvir. Potrebno je provjeriti otrinu i istou snimka,
poredak paginacije i odsustvo bilo kakva mehanikoga oteenja. Masteri se uvaju u najhladnijemu
spremitu u vatrostalnim sefovima4, gdje temperatura ne varira preko 3 C i ne prelazi 20 C, dok je
3
http://rm.sc.gov/leaflets/Documents/twelve.pdf. (20. 2. 2016.).
4
U trenutku poara u Arhivu Bosne i Hercegovine nekoliko rola mikrofilma zateklo se izvan sefa. Bile su u originalnim
metalnim kutijama i iako ih vatra nije dohvatila, istopile su se od vruine.
Oteeni dokumenti u Arhivu Bosne i Hercegovine
razina vlage uvijek ispod 50 %. Kopije druge generacije skladite se u drugoj zgradi, gdje se uvaju u
posebnoj prostoriji u polietilenskim kutijama u metalnim ormarima. Arhiv ne raspolae hladnijim spre-
mitima (idealna temperatura za njihovo uvanje bila bi 13 C 2 C). Uzorci za provjeru stanja pregle-
davaju se svake dvije godine, i dosada nisu primjeeni nikakvi simptomi deterioracije.
Od 2015. godine zapoelo je skeniranje mikrofilmova kako bi se pojednostavilo i ubrzalo istraivanje,
izalo u susret istraivaima i zatitili izvornici. Cilj je prvenstveno dobiti digitalni prikaz koji je lako
itljiv i upotrebljiv za istraivanje. Zbog same prirode mikrofilma, nisu se mogli primjeniti isti standardi
kvalitete kao za fotografije ili tiskani materijal. Rezultat je upotrebljiv sken, ali zbog nedostatka profesio-
nalne opreme za ovaj poduhvat, postoji mogunost da se angaira profesionalna tvrtka.
Prva faza digitalizacije

Arhivska graa u digitalnoj formi sve je popularnija i esto se nekritiki favorizira. Mora se priznati
da su joj prednosti ogromne nevjerovatno brz i jednostavan pristup traenim podatcima, nepostojanje
spremita za uvanje, lako pravljenje kopija, pristup s bilo kojega mjesta na svijetu... Prvi je put mogue
zatititi original davanjem pristupa digitalnomu surogatu i odvajanjem informativnoga sadraja od
degradacije fizikoga medija. Po svemu sudei, to je budunost, ali to je sa sadanjou? Arhivisti koji su
se dosada borili s krutim papirom (zbog visoka udjela kiseline u svome sastavu), termo faks tintom koja
blijedi i nestaje protokom vremena ili visokozapaljivim nitratnim filmovima, moraju se uhvatiti u kotac
s novim medijem koji, ako (ili bolje rei kad) krene propadati, nestane tako brzo da ne ostaje mnogo
vremena za adekvatnu reakciju. Ideja o digitalnome depou kao idealnoj i jednostavnoj zamjeni za kla-
sini, gdje se tedi ogroman prostor i smanjuju trokovi odravanja, blijedi kad se pred nju postave uvjeti
koje treba ispunjavati.
Kada arhivist razmilja o uvanju dokumenta, on mora razmiljati, ako ne stoljeima, onda makar
desetljeima unaprijed. Uzevi u obzir da fizika i programska raunalna oprema zastarijevaju u ciklu-
sima od tri do pet godina, namee se pitanje kako oitati sauvanu elektronsku grau u budunosti?
Opasan je raskorak izmeu raznovrsne ponude opreme namijenjene za skladitenje podataka i nepouz-
danih metoda za njihovu trajnu prezervaciju. Rezultat je toga ubrzana produkcija velika broja digitalnih
zapisa, bez jasne strategije njihova dugoronog uvanja. Nepostojanje ope prihvaenih standarda i pro-
tokola, provjerene metodologije te institucija u Bosni i Hercegovini koje bi imale dugotrajno iskustvo u
uvanju elektronskih zapisa, itavu problematiku pretvaraju u tempiranu bombu. Zbog toga je takav vid
dugotrajne prezervacije u neku ruku jo eksperimentalan i povezan s brojnim rizicima. Nije dovoljno
obavljati samo redovnu migraciju podataka, nego i migraciju i emulaciju tehnoloke platforme zajedno s
ureajima i formatima u kojima je informacija nastala da bi ona i dalje bila dostupna na novim platfor-
mama. Iako su informacije u digitalnoj formi teoretski neosjetljive na protok vremena, mediji na kojima
se one uvaju daleko su od besmrtnosti. Drugim rijeima, i pod uvjetom da se ne pokvari, ureaj bi
mogao postati neupotrebljiv za manje od deset godina zbog pojave novijih, boljih, ali nekompatibilnih
formata! Jo se eka na apsolutno rjeenje.
Jedna je od prihvatljivih mogunosti konvertirati digitalni zapis u najjednostavniji mogui format, koji
za svoje oitavanje ne zahtijeva sofisticirani softver, npr. kao ASCII tekst file ili flat file). Ovaj pristup ima
univerzalnu primjenu, lak je za implementaciju i, to se pokazalo kao veoma bitno financijski je prihvat-
ljiv. Dokazao se to u praksi, prilikom migracije velikih baza podataka iz pedesetih i ezdesetih godina 20.
st., s buenih kartica na magnetnu traku, a onda s magnetne trake na optiki medij. Drugi pristup bio bi
pretvaranje audiozapisa, pisane grae i fotografija u QR kod visoke gustoe, koji bi bio podijeljen na okvire
i snimljen na 35mm mikrofilmskoj traci. Jednostavan bi program otvorenoga kda bez problema konverti-
rao skenirani okvir ili seriju okvira u prvobitan oblik. Tako bi kombinirali trajnost mikrofilma bez gubljenja
boje, zvuka, ak i pokreta. Ova dva pristupa, ili neki trei, Arhiv ne moe finalizirati (a ni financirati) sam.
Nabavka potrebna hardvera, zapoljavanje i obuka dodatna broja ljudi i pronalaenje potrebna prostora za
rad u sadanjim je okolnostima neizvediva. Sreom, postoji dovoljno tvrtki kojima je ovo primarna djelat-
nost, ali je potrebno isplanirati proraun i odabrati najpovoljniju ponudu.
Arhiv Bosne i Hercegovine svjestan je da prilikom planiranja mikrofilmiranja ili skeniranja arhivske
grae mora uzeti u obzir i potrebe istraivaa. Ako se ne izae u susret potrebama krajnjega korisnika,
sav uloeni trud gubi na uporabnoj vrijednosti. Te potrebe variraju od institucije do institucije, od istra-
ivaa do istraivaa, ali postoje neke osnove koje su zajednike svima. Jedna je od najvanijih uspostav-
ljanje mehanizma autentikacije i provjere integriteta digitaliziranoga dokumenta. Arhivisti moraju zati-
titi autentinost dokumenta tijekom arhivske obrade, prezervacije i uporabe.5 Baze podataka moraju biti
zatiene od neovlatena pristupa, izmjena ili brisanja. Sigurnost podataka, njihov integritet i periodina
revizija bitne su komponente odravanja njihove autentinosti.
Konvencionalan dokument je materijalni objekt sa svojim fizikim i kemijskim karakteristikama koji
se moe direktno percipirati i analizirati naim osjetilima. Njegov digitalizirani oblik nema svojstva
5
Etiki kodeks koji je usvojila Generalna skuptina ICA, 13. zasjedanje u Pekingu, 6. IX. 1996.
materijalnoga objekta i prilikom svake uporabe mora se iznova procesuirati u nama vidljivu i itljivu
formu. Prema tome, obrada je elektronskoga zapisa tehniki kompliciranija od obrade njegova konven-
cionalnoga izvornika. Elektronsko okruenje ima vie slabih toaka koje ugroavaju autentikaciju i
potrebno je poduzeti kompleksnije mjere u cilju njegova integriteta. Prije poetka procesa digitalizacije,
vodilo se rauna i o karakteristikama izvorne grae. Te karakteristike mogu utjecati na vie naina
nagorjela graa, razlivena tinta kao posljedica vlage (ili gaenja poara u sluaju Arhiva BiH), tanak papir
kroz koji se vidi tekst... Dokumenti za koje je bio potreban laboratorijski tretman, odvojeni su prije
obrade u posebno spremite, gdje se uvaju do njegova osposobljavanja poetkom 2016. godine. Tako se
postupilo radi bolje kvalitete naknadne digitalizacije i zatite samih izvornika.
Prilikom planiranja projekta digitalizacije, Arhiv je Bosne i Hercegovine u nedostatku iskustva kon-
zultirao metodologije koje su primijenile druge srodne ustanove. Koristan izvor informacija bio je i
Internet6. Svaka sugestija, smjernica i savjet bili su dobrodoli i detaljno analizirani. Aktivnosti su podi-
jeljene na planiranje (odabir baze podataka i programskih rjeenja, plan rada, analiza i priprema doku-
menata) i na implementaciju (skeniranje i digitalizacija, unoenje metapodataka, provjera kvalitete i
unos na medij za uvanje) To je rezultiralo prvom bazom podataka, dodue skromna obima i jednostav-
nih karakteristika, ali koja e biti okosnica za buduu nadogradnju i usavravanje.
Bilo je potrebno izabrati grau koja e se digitalizirati i odlueno je da se zapone s periodikom. U
Arhivu Bosne i Hercegovine postoji velik broj zbornika zakona, dnevnih novina i periodike koji datiraju od
1878. do dananjih dana. Ta se vrsta grae esto, gotovo svakodnevno istrauje, fotografira i skenira, a kako
nije ni digitalizirana ni mikrofilmirana, korisnici se koriste originalima. Papir na kojemu je tiskana najsla-
bije je kvalitete, lako se kida i puca, pa je ova vrsta grae izloena najveemu riziku od propadanja. Isprva je
posao skeniranja radila specijalizirana firma, meutim, nakon to je Kraljevina Norveka donirala sred-
stava za nabavku potrebne opreme, Arhiv je preuzeo ostatak posla. Da bi sauvao svoju grau i istovremeno
olakao posao istraivaima, nabavljena su tri Epson GT-20000 flatbed A3 skenera, koji mogu skenirati u
rezoluciji do 600 x 1200 dpi i 48-bit boji, i skener za knjige MICROBOX SPIRIT MFT 1534, koji omoguuje
najbri transfer dokumenata do A3 formata u digitalni format, bez potrebe da se izlau prejaku svjetlu i
suvinu savijanju. Skeniranje se vri u 300 dpi za TIFF format ( pohrana) i 200 dpi za JPG format (za kori-
snike). Prilikom odabira odgovarajue rezolucije nije se automatski ilo na to vei dokument. Vie piksela
do odreene granice znai vie finih detalja, ali ako se nastavi u tome smjeru, jedino to emo dobiti je trom
i teak dokument, koji trai previe dragocjena prostora i vremena za obradu. Ako je rije o mapama s puno
detalja, 600 dpi je prihvatljivo, 300 dpi je za fotografije i ilustrirani tekst, a 200 za obian tekst. Vano je
odrediti rezoluciju koja e zabiljeiti sve bitne detalje izvornoga dokumenta.
Pri izradi svakoga digitalnog surogata vodilo se rauna da je on to vjernija kopija originala, bez
naknadnih popravki i dotjerivanja. Master kopija treba prikazati kako dokument izgleda u trenutku sni-
6
Npr. http://www.nla.gov.au/policy-and-planning/collection-digitisation-policy ili http://eprints.ucl.ac.uk/492/1/paul_
ayris3.pdf. (01. 3. 2016.).
manja i ona podlijee istim zakonskim regulativama kao izvornik7. Radnu povrinu potrebno je stalno
odravati istom stari papir stalno ostavlja trag praine iza sebe i treba paziti da prilikom skeniranja
nema stranih estica na snimku. Isjecanje se ne preporuuje, nego je potrebno da se sa svake strane vidi
rub dokumenta. U sluaju tanka papira, koji lako proputa svjetlost, potrebno je staviti ist bijeli papir
kao pozadinu. Time se poboljava kontrast, tekstura je manje vidljiva i autofokus na skeneru lake postie
otrinu. Dokumenti koji u originalu imaju dobar kontrast, preteno novijega datuma (pisai stroj, laser-
ski tampa) i kojima je papir ist, bez mrlja i oteenja, mogu se prema potrebi digitalizirati kao 1-bitni
dokument s crno-bijelim pikselima, bez vidljive teksture papira; kao 8-bitni s nijansama sive i kao 24-bitni
RGB dokument u boji. Kod starijih dokumenata, koji su teko itljivi, blijedi i slaba kontrasta, najbolje
rezultate daje 8-bitni sken. Veina njih nema relevantnu informaciju u koloru i u 8-bitnoj varijanti s
nijansama sive bit e laki i zauzet e manje mjesta od iste verzije u boji. Kada je boja od presudne va-
nosti za interpretiranje informacije ili kada se eli dobiti najvjerniji prikaz izvornika, skenira se u boji.
U nekoliko navrata, skenirani je dokument na sebi imao suhi peat, koji se u digitalnome obliku
uope nije vidio zbog okomita svjetla skenera koje je predvieno za ravnomjerno osvjetljavanje ravne
povrine. Kada se koristilo osvjetljenjem samo s jedne strane, peat je postao vidljiv, a najefektnije je
izgledao kada bi se dokument okrenuo tako da sjena pada prema njegovu dnu.
uvanje i pristup digitaliziranoj grai
Skenovi se uvaju na eksternome HDD-u, serveru i na DVD-u. Prilikom izbora eksternoga HDD-a
vodilo se rauna da je nove generacije, da ima zatitu od vibracija i lakih udaraca i da dolazi od pouzda-
nog i provjerenog proizvoaa. Brzina upisa/ispisa je u tome sluaju od sekundarne vanosti, premda se
generalno prednost daje USB 3.0 standardu. Kada je rije o mediju za pohranu, relativno kratak ivotni
vijek nije glavni ograniavajui faktor za digitalnu prezervaciju. Pokazalo se da magnetni mediji, uz
odgovarajue uvanje, imaju ivotni vijek od 10 do 30 godina, a novije SDD tehnologije obeavaju i vie.
Problem je u njihovu rapidnome zastarijevanju. Kao rezervni nosa izabran je DVD, koji je, iako tehno-
loki na zalasku, financijski najpovoljnije rjeenje. Od ukupna broja diskova, oko 30 % ine Verbatim
Ultra Life, koji ispunjavaju sve uvjete za dugotrajno uvanje (posebno ojaan zatitni sloj otporan na
grebanje, zlatni sloj koji titi podatke od korozije te srebrni sloj koji omoguava maksimalnu itljivost).
Uz skeniranu grau unose se i metapodatci, koji omoguavaju identifikaciju, upravljanje, pristup, kori-
tenje i zatitu. Iako njihovo unoenje zahtijeva dosta vremena i truda, oni uvjetuju kvalitetu samoga
posla i sprjeavaju mogunost da se dokumenti eventualno zagube.
U digitalnome okruenju kontekst kreiranja dokumenta lako se mijenja. Informacijska struktura
elektronskoga arhiva integrira i digitalne zapise i metapodatke koji su potrebni da bi im se pristupilo.
Trajnost se postie dodjeljivanjem relevantnih deskriptivnih, administrativnih, strukturalnih i zatitnih
metapodataka svim digitalnim objektima i organizaciji kompletne zbirke. Arhivski je format standardi-
ziran na osnovu ISO standarda koji se naziva OAIS (Open Archival Information System).
7
Osnovni principi digitalizacije dokumentarnoga naslijea, http://www.unesco.org/new/fileadmin/MULTIMEDIA/HQ/CI/
CI/pdf/mow/digitization_guidelines_for_web.pdf. (02. 03. 2016.).
Skenirani se dokumenti s pomou OCR softvera (Abby Fine Reader) konvertiraju u PDF, PDF/A ili
pretraivi PDF, i u tome su formatu na raspolaganju u raunalima u itaonici. Osim grae, skeniraju se
inventari i vodii, i to u pretraivom PDF formatu, ime je olakana i ubrzana pretraga fondova, kako
zaposlenima tako i korisnicima.
Dinamika je rada na ovim poslovima spora. Jedan je od razloga to sam proces migracije i konverti-
ranja zahtijeva odreeno vrijeme za obradu, ali glavni su razlozi jako malen broj osposobljenih zaposle-
nika, ograniena koliina opreme i limitirana novana sredstva.
Planirani zadatci u narednome razdoblju

Sljedea je faza digitalizacije u Arhivu Bosne i Hercegovine omoguiti mreni pristup serveru na
kojemu se uvaju skenovi, kako bi se njima moglo koristiti i istraivati ih s bilo koje lokacije. Za pristup
bi trebalo upisati odgovarajue korisniko ime i lozinku, a postojao bi administratorski i korisniki nalog.
U suradnji s Jefferson Institutom osuvremenit e se softver, posebno povezan s bazom podataka, kako bi
se poboljala stabilnost sustava i ispravili uoeni propusti. Paralelno s osposobljavanjem laboratorija za
restauraciju arhivske grae, izvriti e se odgovarajua obuka zaposlenih kako bi se maksimalno iskori-
stila sva raspoloiva sredstva. I dalje je u planu angairanje druge profesionalne tvrtke koja bi preuzela
dio poslova skeniranja jer koliina grae u Arhivu prelazi sadanje kapacitete. Ove godine provesti e se
proirivanje skladinoga prostora i njegovo osuvremenjivanje. U nekoliko spremita ugrauju se regu-
latori mikroklime, koji temperaturu i vlanost zraka odravaju u okviru optimalnih vrijednosti, to
direktno produava trajanje grae koja se tu nalazi.
Prema dogovoru sa ekom razvojnom agencijom i Nacionalnim Arhivom Republike eke, Arhiv
Bosne i Hercegovine trebao bi do kraja 2016. godine dobiti moderan laboratorij za lijeenje i restauraciju
grae. Dio je opreme i tehnikih sredstava ve stigao.
Oigledno je da je Arhiv Bosne i Hercegovine tek na poetku dugoga i zahtjevnoga procesa. Uspjeno
upravljanje digitalnom zbirkom veliki je izazov, ali postoji velika potreba i volja da se taj izazov savlada.
Literatura
State of Michigan, Best Practices for the Microfilming of Paper Records. https://www.michigan.gov/
documents/hal_mhc_rms_bp_for_film_from_paper_125529_7.pdf, pristup 02.02.2016. godine
Ashenfelder et al.2013. Perspectives on Personal Digital Archiving. http://www.digitalpreservation.
gov/documents/ebookpdf_march18.pdf, pristup 13.02.2015. godine
Arlitsch, K., Herbert, J. Microfilm, Paper and OCR; Issues in Newspapers Digitization. 2005. http://
digitalnewspapers.org/public/pdf/MicroFilmArticle.pdf, pristup 03.03.2016. godine
Hedstrom, M., Montgomery, S. Digital Preservation Needs and Requirements in RLG Member
Institutions. 1998. https://www.oclc.org/content/dam/research/activities/digpresneeds/digpres.pdf,
pristup 01.03.2016. godine
Queensland State Archives. Guideline for Best Practice Microfilming of Public Records. 2006.
http://www.archives.qld.gov.au/Recordkeeping/GRKDownloads/Documents/Microfilm_guidelines_
final.pdf, pristup 19.01.2016. godine
South Carolina Department of Archives and History. Preservation Microfilming. 1992. http://rm.
sc.gov/leaflets/Documents/twelve.pdf, pristup 17.09.2015.godine
National Library of Australia. Guidelines for the Preservation of Digital Heritage. 2003. http://
unesdoc.unesco.org/images/0013/001300/130071e.pdf, pristup 17.09.2015. godine
Summary
Problems of protecting and salvaging the archival records

of Archives of Bosnia and Herzegovina that were damaged
in the emergency circumstances
Last two decades were a difficult period for the Archives of Bosnia and Herzegovina. The last war left
deep scars destroyed equipment, damaged documents and resulted in insufficient number of employees.
Due to bad financial situation in the country in the first years of peace, it seemed that there was no hope left
for damaged archival materials. Fortunately, thanks to donations and the slow but steady recovery of the
country, the work on the restoration has begun.
In the beginning of 2014 the Federation of Bosnia and Herzegovina was swept by a wave of civil protests.
Citizens took to the streets and on February 7th, 2014 the protests culminated. The rioters set on fire the
ground floor of Presidency, most likely not knowing what institution is actually inside. The fire instantly
erupted and firefighters were not able to respond immediately. The flames raged for almost an hour and then
that was followed by water quenching. In that fire more documents perished than during entire period of
war. That unfortunate event demonstrated the true value of long term preservation activities and reminded
us that the irreparable loss can occur at any moment.
Today, while still waiting for the reconstruction of restoration laboratory, two main activities related to
long term preservation of documents are taking place microfilming and digitization. The Archives has a
long tradition of microfilming and is well aware of its importance. This media is durable, resistant to obso-
lescence and is considered to be the ultimate backup. In 2006, under the project Support policy Cultural
Grant Aid the Government of Japan donated to Archives of Bosnia and Herzegovina a complete microfilm
laboratory, which is equipped for all stages of work from photography to developing of negatives. Micro-
filming is carried out for security reasons and routine preservation. Because of the lack of practice in digiti-
zation process the Archives learned from the experiences of others. Considering that the software and hard-
ware become outdated in cycles of three to five years, the question is how to read electronic materials in the
future. Physical storage media for digital records have been found to be unstable, fragile, prone to corruption
and relatively short-lived. Thus most media requires frequent refreshing i.e. copying onto new media. Also
the standard media of the 1990s, the floppy disk, is mostly being superseded by CDs and DVDs, which are
also on the verge to becoming obsolete. Currently, whatever physical medium is selected to store digital
objects, a migration schedule is necessary to ensure that the records on that medium are not lost. Software
applications needed to access the digital objects are also quickly becoming obsolete. It includes both the appli-
cations needed to make and read the record and the operating system on which that software is launched.
Software upgrades and new releases are as frequent as the hardware and storage medium releases and pose
an equal challenge. There is a dangerous gap between the various deals of hardware on todays market,
intended for the storage of data and unreliable methods for their permanent preservation. The result is rapid
production of a large number of digital images with no clear strategy for their long term storage. The absence
of generally accepted standards and protocols, proven methodologies and institutions in Bosnia and Herze-
govina that have proven experience in the storage of electronic records is turning the whole issue into a time
bomb. However, incredibly quick and easy access to the requested information, no need for storing facilities,
simple copying, access from anywhere in the world these are only some of the benefits that have to be fully
exploited.
The Archives of Bosnia and Herzegovina is trying to overcome its persistent problems, such as the small
number of employees, short budget and lack of work and storage space in order to improve the dynamics and
the quality of work on the long-term protection of the most valuable collections and documents.
Keywords: endangerment of archives, working in emergency circumstances, digital preservation, com-
patibility, data migration, obsolescence, microfilm, metadata
Arian Rajh
Zrinka imunda-Perojevi
Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode
Koncepti rada s metapodatcima nastalima

u procesima digitalizacije
Pregledni znanstveni rad UDK 004:930.25
005.92:004.6
Autori predstavljaju primjenu koncepata rada s metapodatcima prema ISO 23081 normi na procese
digitalizacije registraturnoga i arhivskoga gradiva koje se prihvaa u informacijski sustav za upravljanje
gradivom stvaratelja. Rad s metapodatcima mogu olakati koncepti iz norme ISO 23081, a na viim razi-
nama agregacije dodatno i primjena arhivskoga opisa prema normi Meunarodnoga arhivskog vijea
ISAD(G). U radu e se analizirati generiki modeli digitalizacije. Model 1 model je procesa interne i vanjske
digitalizacije registraturnoga gradiva ve upisanog u knjige pismohrane, dok je model 2 proces interne digi-
talizacije registraturnoga gradiva odmah prilikom zaprimanja. Naposljetku, autori predlau provjernu listu
prikupljanja metapodataka u procesima digitalizacije.
Kljune rijei: integracije i interoperabilnost sustava, interna digitalizacija, koncepti upravljanja meta-
podatcima, uporaba gradiva, reinenjerstvo poslovnih procesa digitalizacije, upravljanje gradivom
Uvod - Potreba da se biljee kvalitetni i iskoristivi metapodatci

Da bi stvaratelji i arhivi mogli upravljati gradivom i da bi njihovi sadanji i budui korisnici to gradivo
mogli dohvatiti i upotrebljavati, potrebno je jedinice gradiva i njihove agregacije primjereno opremiti
metapodatcima. Metapodatci su podatci koji opisuju kontekst, sadraj i strukturu zapisa i njihovo uprav-
ljanje (ISO 15489-1, dio 3, 3.12), odnosno strukturirane ili polustrukturirane informacije koji omogu-
uju stvaranje, upravljanje i uporabu zapisa (ISO 23081-1, dio 3, 3.7). Zbog toga se metapodatci biljee i
dohvaaju u cijelom procesu rada s gradivom, od zaprimanja ili stvaranja, do provedbe konane sudbine
jedinica gradiva. Dizajn (sheme) matapodataka i odluke o tome kada e i koji metapodatci nastajati, vrlo
je vaan dio politike upravljanja gradivom pojedine organizacije i njezine ire okoline. Aktivnosti dohvata
i biljeenja metapodataka esto prate problemi utroka vremena za biljeenje metapodataka, koji se
mogu optimizirati, i problemi netonosti biljeenja metapodataka, koji se mogu sprijeiti.
Povezano sa sloenijom pripremom veega broja metapodataka, u procesima digitalizacije mogu se
javiti i problemi poveanja cijene isporuka (skenova, paketa s digitaliziranim objektima). Dodatni pro-
390 A. Rajh, Z. imunda-Perojevi, Koncepti rada s metapodatcima nastalima u procesima digitalizacije
blemi, povezani s metapodatcima i upravljanjem gradivom openito, proizlaze iz toga to se gradivo

esto prenosi iz jednoga sustava u druge jer se na metapodatke i na gradivo treba pripaziti prilikom
migracije i prilikom integracija sustava. S obzirom na to i zbog toga to se metapodatci ne odnose samo
na jedinice gradiva nego i na aktivnosti procesa upravljanja tim jedinicama, oni se mogu upotrebljavati i
kao aktivni okidai pojedinih aktivnosti to moe automatizirati pojedine aktivnosti upravljanja gradi-
vom i zamijeniti klasinu integraciju sustava iz kojih gradivo izlazi i u koje se gradivo prihvaa. Aktivno-
sti upravljanja metapodatcima mogu se optimizirati primjenom ve razvijenih koncepata iz podruja
spisovodstva, primjer kojih su koncepti upravljanja metapodatcima iz norme ISO 23081.
Metode - Potreba da se biljee kvalitetni i iskoristivi metapodatci

na ekonomian nain
Metapodatci imaju dvije osnovne funkcije: omoguuju upravljanje gradivom i smjetaju gradivo u
kontekst te na taj nain omoguuju interpretaciju i razumijevanje gradiva u svakome drugom kontekstu.
Dok bi prvu funkciju mogli nazvati upravljaka funkcija, drugu bismo mogli nazvati memorijska funk-
cija jer omoguuje opisanoj jedinici gradiva da postane sastavnica ire organizacijske, pa onda i dru-
tvene memorije.
Kod gradiva trajne vrijednosti iznimno je bitno da metapodatci kojima opremamo gradivo omogu-
uju ovu memorijsku funkciju. Kod konvencionalnoga i digitalnoga gradiva primjer metapodataka, koji
omoguuju upravljanje zapisom unutar sustava stvaratelja, razliiti su identifikatori i signature koji gra-
divo smjetaju u strukturu ukupnoga gradiva, poput klase, urudbenoga broja, signature, stavke poseb-
noga popisa gradiva i sl. Ovi metapodatci, bili oni fiksirani u zapis ili fiksirani u neku indeksnu datoteku
ili bazu, uz uvjet da je osigurana postojana veza izmeu metapodataka i objekata1, kao to to moe biti
sluaj s digitalnim gradivom, omoguuju da identificiramo jedinicu gradiva, dohvatimo je s police ili sa
sustava pohrane, upotrebljavamo, vrednujemo te izluimo ili prenesemo u drugi sustav ili arhiv.
Primjeri metapodataka koji omoguuju razumijevanje gradiva u svakome drugom kontekstu arhivski
su opisi jedinica gradiva, ali i metapodatci o postupcima i tehnologijama digitalizacije ili kreiranja izvorno
digitalnoga gradiva, o konverzijama u ciljani standard, o integritetu, o informacijskome sustavu stvaratelja,
itd. Kvalitetni procesi s gradivom i metapodatci te vrste omoguit e interpretaciju jedinica gradiva kao
pouzdanih jedinica gradiva (dokazna vrijednost gradiva).2 Dakle, iznimno je bitno zapisati metapodatke
1
Agents, including records managers, should decide upon the way metadata should be stored. Such decisions should take
into account persistent linkage between metadata and the objects to which they relate or belong. ISO 23081-1: 2006, 8.4.7.
2
Pouzdanost prema ISO 15489-1: 2001, Zahtjevi za upravljanje spisima, 7.2.3. Norma ISO 23081-1: 2006 za metapodatke u
procesima upravljanja gradivom navodi sljedee ciljeve: zatita zapisa kao dokaznoga sredstva, pomo prilikom interpretacije
zapisa, podrka dokaznoj vrijednosti zapisa, pomo prilikom osiguranja autentinosti, pouzdanosti i integriteta, podrka za
upravljanje koritenjem, ogranienjima i pravima, podrka uinkovitomu pretraivanju, podrka za interoperabilnost na
nain da se omogui prihvat zapisa nastalih u razliitim tehnolokim i poslovnim okoliima i da se omogui njihova
odrivost dokle god je to potrebno. (ISO 23081-1: 2006, 5.1).
A. Rajh, Z. imunda-Perojevi, Koncepti rada s metapodatcima nastalima u procesima digitalizacije 391
koji su potrebni za uinkovito upravljanje jedinicama gradiva i koji e omoguiti interpretaciju gradiva u
budunosti. Metapodatci se mogu biljeiti i dohvaati u bilo kojem trenutku upravljanja jedinicom gradiva,
od kreiranja odnosno registracije u sustav, do provedbe odluke o konanoj sudbini spisa. Radi uinkovitoga
rada s jedinicom gradiva potrebno je biljeiti metapodatke za jedinicu na ekonomian nain, i tu nam
mogu koristiti koncepti rada s metapodatcima koji su opisani u viedijelnoj normi ISO 23081.3
ISO 23081 sastoji se od dijela koji propisuje naela rada s metapodatcima (dio I norme), dijela u
kojemu se definiraju konceptualni model metapodataka, koncepti implementacije upravljanja metapo-
datcima i model metapodataka za upravljanje zapisima (dio II norme) te metode samoprocjene kvalitete
dizajna metapodataka (dio III norme).
Prvi dio norme razlikuje dva podruja upravljanja metapodatcima. Prvo podruje ukljuuje biljee-
nje, prihvat i upravljanje metapodatcima spisovodstvenih procesa, a drugo podruje ukljuuje kreiranje,
implementaciju, odravanje i upravljanje pravilima koja ravnaju tim procesima te popratnim struktu-
rama poput shema baza podataka, XML shema i drugih struktura s pravilima (ISO 23081-1: 2006, 8.5).
Spisovoditelji moraju odrediti koji metapodatci trebaju biti zabiljeeni prilikom stvaranja i odravanja
zapisa (ISO 23081-1: 2006, 8.4.3) kako bi biljeenje i upravljanje metapodatcima postalo sastavnim aktiv-
nostima poslovnih i spisovodstvenih procesa (ISO 23081-1: 2006, 8.3). Zahtjevi u vezi s biljeenjem i
dohvatom metapodataka moraju se temeljiti na spisovodstvenim procesima (ISO 23081-1: 2006, 8.4.5).
Norma dijeli metapodatke na metapodatke o gradivu, metapodatke o poslovnim pravilima, metapodatke
o agentima (osoba, jedinica, organizacija koja stvara i upravlja gradivom), metapodatke o poslovnim
procesima i metapodatke o spisovodstvenim procesima. Metapodatci o gradivu ukljuuju ope metapo-
datke o gradivu zabiljeene u trenutku kreiranja gradiva i ope metapodatke o gradivu zabiljeene nakon
kreiranja gradiva te, nadalje, metapodatke koji podupiru pristup gradivu i metapodatke koji podupiru
mehanizme informacijske sigurnosti, s napomenom da se i jedni i drugi mogu biljeiti prilikom kreiranja
gradiva ili nakon kreiranja gradiva. I metapodatci o poslovnim pravilima, agentima, poslovnim proce-
sima i spisovodstvenim procesima takoer se mogu biljeiti prilikom kreiranja gradiva i u nekoj kasnijoj
toki upravljanja gradivom. Metapodatci reprezentiraju entitete poslovnoga i dokumentacijskoga sustava.
3
Dodatno o metapodatcima norma za modularne zahtjeve za dokumentacijske sustave MoReq2010 bavi se metapodatcima
u sklopu razvoja dokumentacijskih sustava. MoReq2010 definira metapodatke kao informacije koje opisuju entitete
(MoReq2010, 2.2.5). Ta norma u oglednoj usluzi metapodataka naglasak stavlja na pospjeivanje inteoperabilnosti na nain
da se gradivo moe izvesti iz jednoga sustava u drugi, uz ouvanje njegova integriteta i konteksta. Koncepti rada s
metapodatcima ukljuuju skupno biljeenje metapodataka i primjenu elemenata metapodataka samo jednom na jedan
entitet (MoReq2010, 7.2.4.). Cilj interoperabilnosti moe se postii samo ako je svaki entitet i svaki element metapodataka
koji pripada nekom entitetu univerzalno prepoznatljiv i moe se univerzalno interpretirati. Svugdje mora znaiti isto.,
MoReq2010, Prijevod specifikacije s engleskoga na hrvatski jezik. Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku i Hrvatski dravni
arhiv (neverificirana verzija, ver. 0.1, 8. 12. 2011.), str 100. MoReq metapodatke dijeli na sistemske (koji prate izvrenje
funkcionalnih zahtjeva) i na kontekstualne (koritene u nekome kontekstu, u nekome sustavu, nisu univerzalni), MoReq2010,
7.3.1 i E14.2.15 (Predloak).
Konceptualni model metapodataka iz dijela 2 norme te entitete razvrstava na klase zapisa, agenata,
poslovanja i mandata. Svaka se klasa entiteta dijeli na entitete razliitih razina, od jedinice do viih agre-
gacija, a dodatni je zasebni entitet entitet odnosa meu klasama (ISO 23081-2: 2009, 6.1). Primjer: serija
dokumentacije o lijekovima (klasa entiteta: zapis, agregacija: serija) koje su predali podnositelji zahtjeva za
stavljanjem lijeka u promet zaprimila je i organizirala Agencija za lijekove i medicinske proizvode (klasa
entiteta: agent, agregacija: ustanova) prilikom obnaanja funkcije registracije lijekova (klasa entiteta: poslo-
vanje, agregacija: funkcija). Funkcija je mandatom povjerena stvaratelju i propisana Zakonom o lijeko-
vima (klasa entiteta: mandat, agregacija: zakonodavstvo). Svaka od nabrojenih entiteta moe postojati na
nekoj od razina agregacije. Agregacija je jedan koncept rada s metapodatcima prema ISO 23081 normi.
Postojano odreenje razina agregacije gradiva omoguava lake upravljanje metapodatcima i uvoz meta-
podataka u druge sustave. Ostali su koncepti rada nasljeivanje metapodataka, ponovna upotreba meta-
podataka, meuzavisnost elemenata te protenost i modularnost. Nasljeivanje metapodataka koncept je
koji se oslanja na agregaciju i nalae da se metapodatak entiteta vie razine agregacije moe prenijeti na
entitet nie razine, a primjer iz norme je nasljeivanje rokova uvanja sa serije na komade koji e biti pred-
metom izluivanja (ISO 23081-2: 2009, 7.2, prikaz 5). Koncept ponovne uporabe metapodataka odnosi se
na uporabu metapodatka u sekundarne svrhe u odnosu na samo upravljanje gradivom, npr. za prikaz
jedinica gradiva u nekome drugom sustavu. Koncept meuzavisnosti elemenata nalae da se metapodat-
cima koji tvore odreeno znaenje kada su povezani upravlja kao s cjelinom. Jedan od ukratko navedenih
primjera iz norme jesu metapodatci nuni za pokretanje aktivnosti izluivanja gradiva (postupak ovisi o
datumu i poetku raunanja roka). Konceptom protenosti i modularnosti doputaju se proirenja shema
metapodataka prema potrebama konkretnih implementacija. Primjer je dodavanje specifinih metapoda-
taka povezanih s procesom digitalizacije, koji su nuni da bi opisali poduzetu aktivnost, a koji nisu potrebni
u opisu konvencionalnih izvornika ili izvorno digitalnih zapisa. Klasa entiteta zapis dodatno se razlae u
modelu metapodataka za upravljanje zapisima. Metapodatci su u tome modelu razvrstani na identifikacij-
ske, opisne, metapodatke za uporabu, plan dogaaja, povijest dogaaja i relacijske.
Drugi su set metapodataka opisni metapodatci iz norme Meunarodnoga arhivskog vijea ISAD(G),
primijenjeni na razliite razine gradiva, posebice na vie razine od razine komada. Digitalizirani zapisi
na razini komada dio su neke cjeline registraturnoga i arhivskoga gradiva koja se opisuje primjenom
ISAD(G) norme.4 Ta norma takoer poznaje koncepte uinkovitoga rada s metapodatcima koji su defi-
nirani kao pravila opisa. Prvo pravilo nalae biljeenje opisa od opega prema posebnome, drugo pred-
via obavijesti prilagoene razini opisa, tree predvia povezivanje opisa (kako bi se jedinica opisa smje-
stila u hijerarhiji fonda) i etvrto pravilo nalae neponavljanje obavijesti. Drugo i etvrto pravilo mogu
se potovati tako da ne trai obvezni unos podataka na razini podserije ili komada. Ako je neka obavijest
manje relevantna za tu niu razinu, upisana je na viu razinu, a jedinica nie razine povezana je s nadre-
4
Opis registraturnih jedinica Agencije za lijekove izveden je u aplikaciji Centrix Pismohrana tvrtke Omega Software prema
ISAD(G) podrujima. Svako ISAD(G) podruje s podatcima prikazuje se u zasebnoj kartici.
enim cjelinama. Informacije koje su relevantne za nie razine, a upisane su za viu razinu mogu se pri-
kazati s viih razina a da se ponovno ne upisuju.5
Prilikom digitalizacije moramo biljeiti metapodatke koji su bitni za dokumentiranje postupka i upo-
rabu (pretraivanje) na razini komada, a kada se digitalizirane jedinice (razine komada) uklope u struk-
turu gradiva, preko koncepta nasljeivanja na njih se primjenjuju metapodatci nadreenih jedinica u
obliku ISAD(G) kompatibilnih opisa gradiva.
Rezultati i diskusija
Za postizanje optimalnoga rada s metapodatcima u procesima digitalizacije potrebno je definirati
sam proces digitalizacije, imajui na umu aktivnosti biljeenja i prikupljanja metapodataka te primijeniti
navedene koncepte rada s metapodatcima i opisima gradiva iz ISO 23081 i ISAD(G) normi. Prilikom
definiranja aktivnosti procesa potrebno je koristiti se metodama iz podruja upravljanja poslovnim pro-
cesima. Osnova modela koji oznauje generike procese interne ili vanjske digitalizacije gradiva upisa-
noga u knjige pismohrana jest postojei analitiki6 (AS-IS) model interne digitalizacije velikih priloga
registraturnoga gradiva Agencije za lijekove i medicinske proizvode.
Taj se proces sastoji od faza pripreme za skeniranje, skeniranja, indeksiranja, procesuiranja paketa,
prihvata u Digitalni arhivski informacijski sustav (DAIS) i provjere u aplikaciji Centrix Pismohrana
Omega Softwarea (elektronika knjiga pismohrane). Koraci procesa su: priprema, umetanje barkod-
separatora dokumenata unutar komada, unos barkoda komada itaem barkodova, skeniranje (C/B, siva
skala ili boja), indeksiranje, procesuiranje (OCR, izrada dostavljenih informacijskih paketa s XML-om,
koji sadri metapodatke). Proces na koji se digitalizacija nastavlja registracija je komada u knjigu pismo-
hrane, a proces koji slijedi nakon digitalizacije jest prihvat digitaliziranoga komada u DAIS.7
Taj se postojei proces moe apstraktno opisati deskriptivnim modelom digitalizacije 1 (model 1 nie
u tekstu). Deskriptivni model digitalizacije obuhvaa internu digitalizaciju i vanjsku digitalizaciju, dakle
dva konkretna, postojea procesa Agencije za lijekove. Budui da je rije o modelu na vioj razini apstrak-
cije, mogue je kroz njega generiki prikazati i druge konkretne procese interne i vanjske digitalizacije
koje provode drugi stvaratelji. Za razliku od toga modela, deskriptivnim modelom 2 namjera je prikazati
mogui proces digitalizacije gradiva koje zaprima bilo koji stvaratelj (odmah po zaprimanju) i koje e tek
u nekoj kasnijoj toki procesa biti upisano u knjigu pismohrane. Rije je o digitalizaciji gradiva predmeta
5
Primjer toga kod stvaratelja Agencije za lijekove: podatci o lijeku ili medicinskome proizvodu rabe se prilikom pretraivanja
komada, no ne upisuju se za komad, nego se posredstvom klase predmeta povlae s vie razine.
6
Analitiki je model procesa detaljniji model od deskriptivnoga modela, koji slui za razumijevanje procesa (op. a.). Three
Levels of Process Modeling with BPMN, Business Process Watch, Bruce Silver Associates,. URL: http://brsilver.com/three-
levels-of-process-modeling-with-bpmn/. (3. 5. 2016.).
7
AS-IS proces prihvata dostavljenih informacijskih paketa prikazan je na slici 1 u radu Rajh, A. Sustavi za upravljanje
digitalnom dokumentacijom nove mogunosti i novi izazovi za stvaratelje i arhive. Arhivski vjesnik (Zagreb). 58(2015), str.
2536 (aktivnosti 5-10).
i priloga to svojim volumenom nadilaze omote spisa predmeta i tvore zasebne komade, a digitalizirali bi
se odmah pri zaprimanju u pisarnicu. Deskriptivni model 2 ujedno predstavlja redizajn (reinenjerstvo)
procesa interne digitalizacije stvaratelja Agencije za lijekove radi digitalizacije svih glavnih serija gradiva
toga stvaratelja odmah po zaprimanju gradiva.8
Deskriptivni model 1 prikazuje generiki proces prema kojemu se digitaliziraju komadi zaprimlje-
noga i urudbiranoga predmeta, registrirani u knjigu pismohrane.9 Djelatnici pismohrane gradivo
(izvornik, komad) upisuju u knjigu pismohrane i opremaju predvienim metapodatcima. Taj se komad
smjeta prema klasifikacijskoj strukturi u odgovarajuu jedinicu registraturnoga gradiva. Rezultat je
pojedinano opisan izvornik koji je naslijedio metapodatke nadreenih razina (podserije, serije). Izvor-
nik nakon toga moe digitalizirati stvaratelj (interna digitalizacija) ili vanjska usluga. Ako se upotrebljava
vanjska usluga proces digitalizacije nije integriran s drugim procesima upravljanja gradivom u izvornoj
IT okolini stvaratelja, pa e biti potrebno izvesti metapodatke za gradivo koje se digitalizira. Dobrom
pripremom metapodataka i izvozom u adekvatan format moe se pruatelju vanjske usluge olakati digi-
talizacija, a time se moe i pojeftiniti usluga, s obzirom na to da koliina metapodataka koji se prepisuju
iz gradiva znatno utjee na jedininu cijenu skena. Ako je rije o internoj digitalizaciji, podatke koji se
nalaze u IT sustavu stvaratelja nije potrebno izvoziti u proces digitalizacije i ponovno uvoziti u sustav,
nego se preporuuje povezivanje izvorne jedinice gradiva (komada) i njezine digitalizirane reprodukcije.
Adekvatno povezivanje takve vrste moe zamijeniti i izvoz metapodataka za vanjsku digitalizaciju. Pove-
zivanje se moe ostvariti pozivanjem na jedinstvenu identifikacijsku oznaku jedinice gradiva izvornika
(npr. barkod). Metapodatke koji su izvorniku i digitaliziranoj reprodukciji zajedniki ne treba ponovno
biljeiti, nego ih treba naslijediti s viih razina agregacije, a s razine izvornika (komada) ponovno ih
upotrijebiti. Potrebno je zabiljeiti samo one metapodatke koji dokumentiraju proces digitalizacije i koji
potvruju autentinost i integritet dostavljenoga informacijskog (digitaliziranoga) paketa.10 IT okolina
8
Primjena ovoga TO-BE procesa u Agenciji za lijekove zahtjeva odreene tehnoloke i organizacijske i preduvjete kao to su
ue klase uredskoga poslovanja (kako bi se digitalizirana dokumentacija jednoznano mogla povezati s odgovarajuom
mapom predmeta), tim od minimalno dva operatera na skeneru i dva indeksera s punim radnim vremenom, dodatne
komunikacijske i povratne veze izmeu dijelova sustava (urudbeni zapisnik, knjiga pismohrane, DAIS, poslovne aplikacije
koje trenutno samo prikazuju podatke urudbenoga zapisnika) itd.
9
Vaea Uredba o uredskom poslovanju, NN 7/09, propisuje l. 6. da pismohrana organizacije preuzima dovrene predmete
i vodi evidenciju o registraturnome gradivu. lankom 72. definirana je knjiga pismohrane. lanak 67. propisuje da se [u]
izvornom obliku na papiru uvaju ()samo oni dokumenti za koje je to utvreno propisom o izluivanju arhivske grae,
to bi znailo da se izluivanje papirnatoga izvornika moe provesti samo za registraturno gradivo koje nema trajni rok
uvanja.
10
Metapodatci koji se biljee u AS-IS procesu interne digitalizacije Agencije za lijekove prema modelu 1 jesu: 1. metapodatci
koji se biljee za izvornik u knjigu pismohrane (identifikator barkod komada, pripadnost konkretnoj registraturnoj
jedinici i stavku posebnoga popisa s rokom uvanja, klasa predmeta kojemu komad pripada, godina nastanka, datum
zaprimanja zahtjeva iz predmeta, datum i rok vaenja rjeenja, medij izvornika, vrsta komada izvornika, posudbe komada,
napomene i sl.), 2. metapodatci iz procesa digitalizacije (barkod izvornika kojim se digitalizirana kopija povezuje s
izvornikom i s pomou kojega preuzima zajednike metapodatke, naziv dokumenta koji je skeniran, odnosno indeksni
pojam dokumenta, format i verzija formata datoteke, operater koji je skenirao, vrijeme skeniranja te tehniki podatci
Model 1: Proces digitalizacije gradiva koje je upisano u knjigu pismohrane
stvaratelja treba moi prihvatiti dostavljeni paket11 i transformirati ga u arhivski paket (AIP)12 te povezati
sve metapodatke koji se odnose na konkretnu jedinicu gradiva. IT sustav stvaratelja takoer moe
primjenom koncepta ponovne upotrebe metapodataka jedinicu gradiva prikazati i u poslovnom pod-
digitalizacije, kao to su hardverska i softverska okolina), 3. metapodatci odredinoga sustava, kao to su DAIS klasa
entiteta i vrijeme migracije. Prilikom skeniranja operater oitava barkod itaem barkod izvornika s naljepnice kako bi se
izbjegle greke upisa barkoda i posljedica toga da se komad ne moe povezati s izvornikom i da se na njega ne moe
primijeniti reim ouvanja definiran za tu registraturnu jedinicu. Metapodatci koji se biljee u AS-IS procesu vanjske
digitalizacije prema modelu 1 jesu: 1. metapodatci koji se biljee za izvornik u knjigu pismohrane (sve je isto kao i u
internoj digitalizaciji), 2. metapodatci iz procesa digitalizacije (vanjska tvrtka ih prilae u XML datoteci), 3. metapodatci
odredinoga sustava (isto kao i u internoj digitalizaciji).
11
SIP oznaava dostavljeni informacijski paket (engl. submission information package). Agencija za lijekove je kroz IPA 2009
projekt uspostavila OAIS kompatibilan (po informacijskome i funkcijskome modelu) IT sustav Digital Archival Information
System na FileNet P8 platformi (DAIS, uspostavljen od strane Ericsson Nikola Tesla). SIP paketi su paketi koji se sastoje od
mape s PDF datotekama i metapodataka u XML datoteci i koji se validiraju i prihvaaju u DAIS sustav. Vie o SIP paketima
u Stani, H. Teorijski model postojanog ouvanja autentinosti elektronikih informacijskih objekata. (Neobjavljena
doktorska disertacija). Zagreb, 2005. Str 32. Vidi i ISO 14721:2012 Space data and information transfer systems Open
archival information system Reference model.
12
AIP oznaava arhivski informacijski paket (engl. archival information package) i objekt je ouvanja u kompatibilnome
prema OAISU-u arhivskome informacijskom sustavu, v. Stani, Isto, str. 32.
Model 2: Reinenjering procesa digitalizacije radi digitalizacije registraturnoga gradiva

po zaprimanju
sustavu (dodatni file-in datoteke/a gradiva na razini komada) s obzirom na to da se administrativno-

-struna obrada obavlja u aplikacijama izraenima za podrku poslovnim funkcijama, a ne u aplikaci-
jama za upravljanje gradivom.
Deskriptivni model 2 prikazuje generiki proces digitalizacije konvencionalnoga dijela registratur-
noga gradiva radi zadovoljavanja potreba suvremenoga poslovanja, na nain koji bi mogao zadovoljiti i
arhivske zahtjeve organizacije (jasno, uz pretpostavku pohrane, vrednovanja i arhiviranja izvornika kon-
vencionalnoga gradiva). IT komponente ovih modela jesu urudbeni zapisnik, knjiga pismohrane,
skenerski podsustav, IT okolina stvaratelja (sustav za upravljanje zapisima i repozitorij sustava, DAIS u
primjeru konkretnoga stvaratelja).13
Tabela 1 prikazuje kako koncepti rada s metapodatcima mogu pomoi optimizirati procese rada s
metapodatcima. Koncepti agregacije i nasljeivanja metapodataka mogu odgovoriti na probleme utroka
vremena za biljeenje metapodataka i neprimjenjivanjem tih koncepata djelatnici koji upisuju metapo-
datke morali bi upisivati viestruke i redundantne metapodatke. S tim je konceptima sukladan i pristup
ISAD(G) norme, uz napomenu da prepisivanje informacija s viih na nie razine gradiva radi olaka-
13
Model 2 za razliku od modela 1 predstavlja TO-BE proces. Mogui metapodatci ovdje su: 1. metapodatci o predmetu iz
urudbenoga zapisnika, 2. identifikator komada, 3. metapodatci digitalizacije (vrijeme, operater, hardver i softver), 4. meta-
podatci odredinoga sustava (DAIS klasa, vrijeme migracije), 5. metapodatci iz knjige pismohrane (isto kao i za model 1).
Tabela 1: Koncepti normi za metapodatke i gradivo koji mogu pomoi prilikom rjeavanja problema rada
s metapodatcima
Koncepti rada s metapodatcima Koncepti rada s metapodatcima
Problem u radu s metapodatcima
prema ISO 23081 normi prema ISAD(G) normi
utroak vremena za biljeenje agregacija, nasljeivanje biljeenje opisa od opega prema posebnomu,
metapodataka podatci prilagoeni razini opisa, neponavljanje
informacija, povezivanje opisa
netonost (pogreke) biljeenja ponovna uporaba neponavljanje informacija
metapodataka
poveanja cijene isporuka ponovna uporaba, racionalna povezivanje opisa
digitalizacije primjena koncepta protenosti
i modularnosti
prenoenje iz sustava u sustav ponovna uporaba biljeenje opisa od opega prema posebnomu,
/ integracija sustava koji prikazuju (identifikatora) podatci prilagoeni razini opisa, neponavljanje
gradivo / upravljaju gradivom informacija, povezivanje opisa
automatizacija aktivnosti procesa meuzavisnost elemenata povezivanje opisa
upravljanja gradivom
vanja rada korisnicima ne mora nuno znaiti viestruko upisivanje informacija, nego se moe ostvariti
drugim nainima prijenosa i prikaza informacija. Netonost u biljeenju metapodataka moe se izbjei
ponovnom upotrebom jedanput ve upisanoga metapodatka u neku drugu svrhu, primjerice upotrebom
identifikacijskoga metapodatka za povezivanje digitalne replike s originalnim komadom.
Budui da je cijena vanjske digitalizacije uvjetovana brojem indeksnih pojmova i metapodataka koji
dolaze uz digitalizirano gradivo, preporuuje se primjena koncepta ponovne uporabe (npr. podatka iz
poslovne baze za indeksiranje) ili koncepta protenosti i modularnosti koji u sluaju digitalizacije nalae
dodavanje specifinih metapodataka digitalizacije na postojeu shemu metapodataka, primijenjenu na
odreenu klasu entiteta. ISAD(G) normom sugerira se povezivanje opisa, to bi znailo da digitalnu
repliku ne trebamo opremati svim moguim metapodatcima koji su ve primijenjeni na vie razine opisa
(podserije, serije), nego samo povezati s izvornikom i s viim razinama opisa.
Kod situacija kada moramo prenijeti metapodatke (i digitalno ili digitalizirao gradivo) u drugi sustav
ili integrirati postojee sustave, pomau nam koncepti ponovne upotrebe identifikacijskih metapodataka
radi strukturiranja opisa gradiva u drugome sustavu ili radi povezivanja informacija o istome gradivu u
dva ili vie razliitih sustava. Koncept meuzavisnosti elemenata metapodatkovne sheme moe olakati
automatizaciju pojedinih procesa s gradivom. Primjer automatizacije izluivanja digitaliziranoga (ili
izvorno digitalnoga) gradiva iz sustava u Agenciji za lijekove ukljuuje sastavljanje liste za izluivanje
komada na temelju metapodatka o datumu dovretka gradiva, metapodatka o nainu raunanja roka
uvanja i metapodatka o roku uvanja u godinama. Nakon automatiziranoga sastavljanja liste za izlui-
vanje, lista se alje mjerodavnomu arhivu i gradivo se izluuje nakon pozitivnoga rjeenja. Ako na listu
za izluivanje gledamo prema ISO 23081 normi kao na entitet poslovanja (business) razine aktivnosti
upravljanja gradivom (records management business), a na identifikatore komada s liste kao na sastavnice
te agregacije, moemo primijeniti koncept nasljeivanja i moemo prenijeti status uniteno na sve
komade s liste.14
Model 1 ima za uvjet upisano gradivo u knjigu pismohrane i moe se odnositi na internu ili vanjsku
digitalizaciju. U ovome se radu napravio reinenjering modela 1 radi digitalizacije cijeloga gradiva kako
dolazi u ustanovu i rezultat toga je model 2. Na taj generiki model 1 takoer se moe primijeniti pro-
vjerna lista za rad s metapodatcima (Tabela 2). Autori rabe primjer organizacije iz koje dolaze, Agencije
za lijekove i medicinske proizvode, koja digitalizira svoje gradivo radi olakavanja njegove distribucije
korisnicima, ubrzavanja administrativno-strunih procesa povezanih s temeljnim funkcijama organiza-
cije, smanjenjem trokova dugorone pohrane gradiva i kontrolom izluivanja registraturnoga gradiva.
Meutim, kao to je ve reeno, procesi digitalizacije opisani modelom 1 mogu biti implementirani u
bilo kojoj organizaciji stvaratelja koji zaprima i digitalizira konvencionalno gradivo u nekoj kasnijoj toki
njegova ivotnoga ciklusa. (Provjerna lista moe se primijeniti i na neku konkretnu primjenu modela 2,
no ovdje to nije uinjeno zato to se jo radi o TO-BE procesu digitalizacije velikih volumena odmah
prilikom zaprimanja.)
Trei dio ISO 23081 norme daje metodu samoprocjene kvalitete okvira rada s metapodatcima u orga-
nizaciji i kvalitete implementacije metapodataka u informacijskim sustavima. U ovome se radu analizira
mogua provjera kvalitete primjene preporuka za rad s metapodatcima u generikome modelu procesa
digitalizacije gradiva koje je upisano u knjigu pismohrane,15 s naglaskom na prikupljanje, obradu i uprav-
ljanje metapodatcima (model 1). Za potrebe takve mogunosti provjere autori su izradili provjernu listu
primjenjivu na procese, slinu listi ISO 23081 norme po sadraju provjere, no ne i istovjetnu, s obzirom
na to da se ISO 23081 provjerna lista ne odnosi na procese, nego na zrelost organizacije i kvalitetu infor-
matikoga sustava. Kako bi se pokazala primjena provjerne liste, pri provjeri modela 1 autori su se kori-
stili primjerom konkretnih koraka procesa (za one korake koji postoje) stvaratelja Agencije za lijekove i
medicinske proizvode (AS-IS procesi vanjske i interne digitalizacije navedenoga stvaratelja). Bodovanje
u provjernoj listi primijenjeno je na procesne korake postojee vanjske (1. primjer procesa) i interne
digitalizacije Agencije za lijekove (2. primjer procesa) koji sadravaju neku aktivnost s metapodatcima i,
posljedino, u kojima se moe primijeniti neki koncept rada s metapodatcima. Nije nuno da se u sva-
kome procesnom koraku digitalizacije dogaa neka aktivnost s metapodatcima, a s druge strane, jedan
procesni korak moe imati vie aktivnosti s metapodatcima i vie primjena nekoga koncepta rada s meta-
podatcima. Broj procesnih koraka moe zbog toga biti razliit od broja primjena ISO 23081/ISAD(G)
preporuka, na primjer, procesi u tabeli 2 sastoje se od esnaest koraka (esnaest redaka tabele), no ne
ukljuuju svi procesni koraci rad s metapodatcima. Drugo, unato pravilima, modeliranje poslovnih
14
Prema ISO 23081-2: 2009, dio 6.2, slika 2 (Figure 2).
15
Dakle, provjerna lista iz rada je po sadraju slina provjernoj listi ISO 23081 norme, a po primjeni provjernim listama rizika
koje se redovito odnose na korake postojeih ili planiranih poslovnih procesa.
Tabela 2: Provjerna lista primjene preporuka rada s metapodatcima u procesima digitalizacije

s primjerom procesa
1. primjer u AS-IS 2. primjer u AS-IS
(1. primjer)
(2. primjer)
Procesni korak
procesu Agencije procesu Agencije Primjenjiva Objanjenje
Bodova
Bodova
generikoga Objanjenje rezultata
za lijekove (vanjska za lijekove (interna preporuka bodovanja
procesa
digitalizacija) digitalizacija)
Registracija Urudbiranje Urudbiranje protenost i 1 1 Dodatni Zbroj bodova po
predmeta modularnost (ISO metapodatci radi koracima procesa
23081) povezivanja (02) / broj
razliitih aplikacijapostojeih koraka
Struna Struna Struna protenost i 1 1 Dodatni procesa na koje se
administrativna administrativna administrativna modularnost (ISO metapodatci sa moe primijeniti
obrada predmeta obrada obrada 23081) svrhom koncept upravljanja
pretraivanja metapodatcima
(svaka primjena
koncepta se rauna
ak i ako je u istom
koraku)
Upis komada Evidentiranje Evidentiranje obavijesti 1 1 Metapodatci za 1. primjer: proces
tehnike jedinice u tehnike jedinice prilagoene razini komade razlikuju se digitalizacije gradiva
bazu podataka u bazu podataka opisa (ISAD(G)) od metapodataka Agencije za lijekove i
pismohrane pismohrane podserija medicinske proizvode
neponavljanje 1 1 Opis podserija koritenjem vanjske
obavijesti sadri metapodatke usluge 21/15 = 1.40
(ISAD(G)) zajednike (21 bod u 15 primjena
komadima koncepata
metapodataka iz
povezivanje opisa 2 2 Nije mogue norme)
(ISAD(G)) registrirati komad
bez poveznice s
podserijom
nasljeivanje 2 2 Isto kao prethodno. 2. primjer: proces
(ISO 23081) Dodatno, klasa kao interne digitalizacije u
metapodatak Agenciji za lijekove i
upravljanje medicinske proizvode
predmetima 21/14 = 1.50 (21 bod
povezuje se s u 14 primjena
komadima i koristi u koncepata
neupravljake svrhe. metapodataka iz
Postoji izvjetaj za norme)
nepovezane klase.
Objedinjavanje Objedinjavanje - protenost 2 - Izrada SQL upita na
metapodataka za metapodataka i modularnost bazu pismohrane
isporuku za isporuku (ISO 23081) i poslovnu bazu
u 1. primjeru
Priprema Priprema Priprema - - -
16
(1. primjer)
(2. primjer)
Procesni korak
Bodova
Bodova
procesa
Skeniranje Skeniranje Skeniranje - - -
Indeksiranje Indeksiranje Indeksiranje ponovno 1 2 U 1. primjeru rabe
koritenje se pojmovi iz
matapodatcima rezultata upita na
(ISO 23081) baze; u 2. primjeru
rabi se kontrolirana
lista iz upute
Obrada, OCR, OCR i konverzija u OCR i konverzija u - - -
konverzija PDF/A datoteke PDF/A datoteke
Izrada SIP paketa Izrada SIP paketa Izrada SIP paketa ponovno 1 2 U 1. primjeru radi se
koritenje SIP po shemi, u 2.
matapodatcima primjeru primjenjuju
(ISO 23081) se dodatne kontrole
(npr. ne moe sustav
2x raditi s istim ID
paketa)
Isporuka SIP Isporuka SIP - - - -
paketa paketa
Sadrajna Sadrajna - - - -
validacija SIP validacija SIP
paketa paketa provjera
skenova
Tehnika Tehnika Tehnika nasljeivanje (ISO 2 2 Nasljeivanje
validacija validacija validacija 23081) atributa s klase
objekta na
informacijski paket
uz kontrolu greaka
Prihvat SIP Prihvat Prihvat u digitalni ponovno 1 1 Prihvat u sustav
paketa u digitalni arhivski koritenje (migracija paketa)16
arhivski informacijski matapodatcima
informacijski sustav (ISO 23081)
sustav
Konverzija u AIP Prijenos Prijenos ponovno 1 1 Sustav rutinski
paket i dodatne metapodataka iz metapodataka iz koritenje konvertira SIP u AIP
operacije nakon XML-a u atribute XML-a u atribute matapodataka na temelju pravila,
prihvata zapisa zapisa (ISO 23081) postoji kontrola, no
i prostor za
poboljanja kontrole
16
Trenutno je u planiraju izvjetajni podsustav DAIS modula za migraciju i prihvat SIP paketa, koji bi olakao kontrolu i rad
s paketima koji iz tehnikoga razloga nisu prihvaeni u sustav.
(1. primjer)
(2. primjer)
Procesni korak
Bodova
Bodova
procesa
Dodatni prikaz Povlaenje Povlaenje ponovno 1 1 Poslovne baze
sadraja sadraja u baze sadraja u baze koritenje povlae sadraj na
u poslovnom matapodatcima temelju barkoda,
sustavu (ISO 23081) postoji prostor za
poboljanja17
Registracija Dubliranje Dubliranje neponavljanje 2 2 Registrirani digitalni
digitalne preslike osnovnih osnovnih obavijesti preslik sadrava
papirnatoga metapodatka i metapodatka (ISAD(G)) poveznice s
izvornika auriranje vrste i i auriranje vrste podserijom, postoji
medija i medija kontrola greaka
sustava18
ponovno 2 2 Zajedniki podatci
koritenje izvornika i preslike
metapodatcima ponovno se rabe pri
(ISO 23081) automatskoj
registraciji preslike
procesa ovisi i otome kako autor modela promatra proces pa e tako netko grupirati, a netko razdvojiti
odreene procesne korake. Dakle, broj procesnih koraka nije strogo zadan. Navoenje svih modeliranih
koraka procesa u istoj tabeli moe biti korisno za identifikaciju moguih dodatnih primjena ISO 23081/
ISAD(G) koncepata. Prema istoj provjernoj listi mogu se (samo)procijeniti i procesi digitalizacije drugih
stvaratelja.1718
Objanjenje bodovne skale provjerne liste:
1 ne primjenjuje se koncept (iako postoji aktivnost rada s metapodatcima)
2 primjenjuje se koncept
3 primjenjuje se i moe se pratiti / izvjetavati iz sustava / kontrolirati pravilima
nema mogunosti primjene koncepta.
Cilj je procesa s ekonominim reimom rada s metapodatcima primijeniti koncepte rada s metapo-
datcima za gradivo iz za to predvienih normi (ISO 23081, ISAD(G)) u svakome koraku u kojem se ti
koncepti mogu primijeniti. Cilj optimizacije, redizajna i dizajna procesa jest skratiti broj koraka bez
negativnoga utjecaja na kvalitetu rezultata procesa ili uvesti inovaciju u proces. Manji broj koraka u pro-
cesu interne digitalizacije Agencije za lijekove mogu je jer se sama digitalizacija radi unutar organizacije
17
Vidi primjer dodatnoga zahtjeva korisnika nie u diskusiji.
18
Kontrole: digitalni je arhivski informacijski sustav zaprimio barkod, sustav je vratio greku, izrada aplikacije Centrix Pismo-
hrane i kontrola tvrtke Omega Software.
(korak je objedinjavanja metapodataka za isporuku izostao). U sreditu je prouavanja ovoga rada gene-
riki proces digitalizacije i primjena koncepata rada s metapodatcima. Autori rada zbog toga predlau
ovakvu provjernu listu, to ne znai da nije mogue izraditi slinu listu ili, dakako, primijeniti ISO 23081
provjernu listu na konkretnu organizaciju i IT sustav. Autori predlau interpretaciju rezultata tako da
broj bodova ispod 1 oznauje nezadovoljavajui rezultat procesa koji je potrebno redizajnirati, a rezultat
bi bio to bolji to se broj vie pribliava hipotetskomu rezultatu 2. Taj bi rezultat znaio da svi koraci
procesa rabe preporuene koncepte i sadre kontrole, ime su i rizici pogreaka i gubitka sposobnosti
upravljanja gradivom pod nadzorom. Prilikom implementacije TO-BE modela 2, ako se stvore pred-
uvjeti za takvu digitalizaciju, provjerna bi lista trebala posluiti za optimizaciju rada s metapodatcima u
procesu. Predloena interpretacija rezultata provjerne liste:
<1 nezadovoljavajue stanje
1 1.33 sustav se koristi konceptima rada s metapodatcima u odreenome broju koraka i postoje
odreene kontrole
1.34 1.66 sustav se koristi konceptima rada s metapodatcima u veemu broju koraka i postoji vei
broj kontrola
1.67 2 sustavna uporaba koncepata rada s metapodatcima i kontrola
Zakljuak
Generiki modeli iz ovoga rada izraeni su radi jednostavnoga upravljanja gradivom i metapodat-
cima. Prilikom razrade procesa digitalizacije korisno je procese prikazati kao modele i primijeniti pro-
vjernu listu radi toga da se proces digitalizacije, posebice kada je prikupljanje i biljeenje metapodataka
u pitanju, implementira to kvalitetnije i ekonominije. Pri konkretizaciji modela mogue ih je proiriti
dodatnim koracima, ako je to racionalno i korisno. Generikomu modelu 1 odgovara trenutna praksa
stvaratelja iz primjera (Agencije za lijekove) pri digitalizaciji preko vanjske usluge i pri internoj digitali-
zaciji, te takvi procesi funkcioniraju u navedenoj organizaciji. Prilikom implementacije podsustava
interne digitalizacije nabavka opreme i softvera bila je vremenski ograniena na dva mjeseca. U narednoj
je fazi predvieno da se koraci dodatnih operacija nakon prihvata i dodatnoga prikaza sadraja u poslov-
nim aplikacijama dalje razrade ne bi li korisnici mogli pretraivati gradivo s vie pojmova i ne bi li im se
gradivo automatski prikazivalo u okruenju njihovih aplikacija. Takva integracija nije bila izvediva u
ogranienome vremenskom roku projekta i bez dodatnih intervencija u spisovodstvenome sustavu.19
19
To bi za stvaratelja iz primjera u prvome redu znailo uvoenje uih klasa uredskoga poslovanja za seriju dokumentacije o
lijekovima kako bi se predmet uredskoga poslovanja povezao 1:1 s predmetom strune obrade. Klase su dosad bile ire,
primjerice, dokumentacija za izmjenu lijeka svrstavala se u klasu prethodne registracije ili obnove registracije lijeka, no od
trenutka kada je stvaratelj uveo broj odobrenja lijeka, koji objedinjava sve postupke s jednim lijekom, steeni su uvjeti da se
predmeti uredskoga poslovanja definiraju ue i da jedan predmet odgovara jednoj aktivnosti s lijekom. Primjeri: predmet
koji se sastoji od zahtjeva za registracijom lijeka i rjeenja te registracije; predmet koji se sastoji od zahtjeva za izmjenom
dokumentacije o lijeku i rjeenja te izmjene. Na taj bi se nain dokumentacija povezala s konkretnom aktivnosti opisanom
Generiki model 2, koji se odnosi na digitalizaciju registraturnoga gradiva po zaprimanju, u sluaju

Agencije za lijekove trai dodatne integracije pismohrane i urudbenoga zapisnika (na primjer, rezerva-
cijom identifikatora komada dokumentacije i prijenosom informacije urudbenomu zapisniku) te ovih
dijelova sustava s poslovnim aplikacijama, DAIS sustavom. Generiki model 2 jedan je od preduvjeta
okruenja ureda bez papira (engl. paperless office), jasno, u sluaju kad organizacija zaprima hibridno
registraturno gradivo i kada treba zbrinjavati u tome okruenju konvencionalni dio gradiva.
Kakva god konkretna implementacija bila, procesi prikupljanja metapodataka za registraturno i
arhivsko gradivo prilikom njegove digitalizacije trebaju zadovoljiti sljedee uvjete:
moraju se biljeiti kvalitetni metapodatci koji omoguuju upravljanje i smjetaju gradivo u kon-
tekst toni, provjerljivi, bez pogreaka
moraju se biljeiti iskoristivi metapodatci (korisni za pretraivanje i dohvat, korisni za pokretanje
akcija)
moraju se biljeiti na ekonomian nain (utroak vremena biljeenja metapodataka ne ometa
druge procese), s time da se preporuuje uporaba koncepata rada s metapodatcima iz ISO 23081
norme i principe rada ISAD(G) norme.
I naposljetku, procesi upravljanja metapodatcima trebaju omoguiti adekvatnu pohranu i izvoz meta-
podataka prilikom pripreme gradiva ili pripreme za transfer gradiva u drugu okolinu, a poeljno je da se
metapodatci mogu iskoristiti i u sekundarne svrhe.
Literatura
Business Process Watch, Bruce Silver Associates, Three Levels of Process Modeling with BPMN. URL:
http://brsilver.com/three-levels-of-process-modeling-with-bpmn/. (3. 5. 2016.).
ISAD(G) Opa meunarodna norma za opis arhivskoga gradiva, II. izdanje, Zagreb 2001.
ISO 13028: 2010 Information and documentation Implementation guidelines for digitalization of
records.
ISO 14721: 2012 Space data and information transfer systems Open archival information system
Reference model.
ISO 15489: 2001 Informacije i dokumentacija upravljanje spisima 1. dio: Openito.
u poslovnoj aplikaciji za lijekove, odnosno napravio bi se dodatni prikaz (file-in) u suelje aplikacije. Sa irokim klasama to
nije mogue napraviti automatizmom jer sustav ne zna to u predmetu koji tee od registracije do (u tome trenutku) zadnje
izmjene pripada kojoj aktivnosti. Mogue je povezati te entitete runo, preko klase predmeta i urudbenoga broja zahtjeva,
no procjena je stvaratelja da bi takav pristup bio neekonomian i da bi bilo greaka jer se razliite izmjene mogu odobravati
paralelno. Dodatno, preiroka klasa oteava praenje rjeavanja predmeta jer se predmeti zapravo moraju neprestano vraati
u rad.
ISO 23081-1: 2006 Information and documentation Records management processes Metadata for
records Part 1: Principles.
ISO 23081-2: 2009 Information and documentation Managing metadata for records Part 2: Con-
ceptual and implementation issues.
ISO 23081-3: 2011 Information and documentation Managing metadata for records Part 3: Self-
assessment method
ISO/TR 26122: 2008 Information and documentation Work process analysis for records.
ISO 30301: 2011 Information and documentation Management systems for records Require-
ments.
Ivanovi, J. Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima. Arhivski vjesnik (Zagreb). 44(2002),
str. 103121.
MoReq2010, Prijevod specifikacije s engleskog na hrvatski jezik. Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku
i Hrvatski dravni arhiv (neverificirana verzija, ver. 0.1, 8. 12. 2011.).
Rajh, A. Sustavi za upravljanje digitalnom dokumentacijom nove mogunosti i novi izazovi za stva-
ratelje i arhive. Arhivski vjesnik (Zagreb). 58(2015), str. 2536.
Stani, H. Teorijski model postojanog ouvanja autentinosti elektronikih informacijskih objekata.
(Neobjavljena doktorska disertacija). Zagreb : Filozofski fakultet, 2005.
Uredba o uredskom poslovanju, NN 7/09.
Summary
Concepts of metadata management in processes of digitisation

Authors study metadata related concepts designed according to ISO 23081 standards and implemented
in processes of digitisation of current and archival records. Metadata management can be facilitated by
usage of ISO 23081 concepts and usage of ISAD(G) multilevel description rules on higher aggregation levels.
Authors analyse generic model (model 1) of external and internal digitisation of records registered in archi-
val IT tools and propose new generic model (model 2) of digitisation of current records immediately after
transfer into creators organisation. Finally, authors propose checklist for quality of metadata management
in digitisation processes (model 1).
Keywords: archival material usage, concepts of management of metadata, internal digitisation, digitisa-
tion business process reengineering, system integration and interoperability
Maja Kovaevi Kuzmani
Dravni arhiv u Splitu
Problem ouvanja gradiva u elektronikome obliku

Struni rad UDK 004(497.5)
Nijedan zakon u Hrvatskoj precizno ne propisuje, pa ak ni dravnim ustanovama, uvanje elektronike

pote. Cilj je rada analizirati teorijske i zakonske osnove uvanja elektronikoga gradiva, tj. same e-pote u
Hrvatskoj i usporediti ga sa stanjem u Sjedinjenim Amerikim dravama, u kojima je krajem 2015. godine
donesen novi Email Recordkeeping Plan. Takoer, cilj je empirijski, metodom anketiranja, istraiti kakvo je
stanje uvanja e-pote i razina svijesti o vanosti uvanja te vrste gradiva kod stvaratelja koji su kategorizi-
rani od strane Dravnoga arhiva u Splitu.
Kljune rijei: dugorono uvanje elektronikoga gradiva, elektronika pota
Zakonski okvir ouvanja elektronikoga gradiva

Informacijska tehnologija donijela je promjene u svim sferama ivota, pa i u poslovanju, mijenjajui
oblik dokumenata iz tiskanih medija na elektronike. Papir malo po malo, neprimjetno, sve vie postaje
mogunost, a ne nunost. Elektronike su verzije dokumenata pohranjene tako da se kopije na papiru
mogu napraviti kada i ako je to zaista potrebno. Brz i stalan razvoj informacijske tehnologije dovodi do
velikih problema u uvanju elektronikih dokumenata. Problemi povezani s elektronikom dokumenta-
cijom odnose se na opasnost da gradivo postane nepouzdano, odnosno da izgubi autentinost.
Prema Pravilniku o zatiti arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva (2007.), elektroniki
dokumenti i drugi elektroniki zapisi arhiviraju se i uvaju u najmanje dvama primjercima. Barem jedan
primjerak treba biti takav da je iz njega mogue obnoviti podatke i mogunost njihova pregledavanja i
koritenja u sluaju gubitka ili oteenja podataka u raunalnome sustavu u kojem se obavlja pohrana i
obrada zapisa. Pri izradi arhivske kopije obavezno se u pisanome obliku utvruje predmet arhiviranja,
format i struktura zapisa, vrijeme i odgovornost za izradu kopije te uvaju li se i dalje zapisi u izvori-
nome informacijskom sustavu ili briu iz njega. Prije predaje arhivskih kopija na mjesto uvanja obvezno
se provjerava njihova cjelovitost, itljivost i ispravnost. Cjelovitost, itljivost i ispravnost arhivskih kopija
elektronikih zapisa redovito se provjerava najmanje jedanput godinje. Presnimavanje na novi medij
vri se najmanje svake pete godine, a obvezno ako su prilikom provjere uoene pogreke ili ako je primje-
rak arhivske kopije neitljiv, oteen ili izgubljen.
406 M. Kovaevi Kuzmani, Problem ouvanja gradiva u elektronikome obliku na primjeru elektronike pote
Elektroniki se dokumenti prema l. 4 Zakona o elektronikoj ispravi (2005.) uvelike razlikuju od

elektronike isprave i na njih se ne primjenjuju odredbe Zakona o elektronikoj ispravi (2005.). Iz toga
proizlazi da bi uvanje elektronike dokumentacije trebalo biti regulirano drugim zakonima. Ali ni
Uredbom o uredskome poslovanju (2009.), u kojoj se spominju elektroniki dokumenti, nije utvreno
kako se uvaju elektroniki mediji, treba li se paziti na njihovu dostupnost i itljivost.
Zakonski gledano, u Republici Hrvatskoj ne postoji jasan stav o elektronikome gradivu i njegovoj
zatiti. S obzirom na zakonske i podzakonske akte arhivi nisu zauzeli jasan stav i elektroniko gradivo u
posjedu stvaratelja nije evidentirano. S obzirom na to da se ne zna kakvo je stanje na terenu, ne moe se
ni znati hoe li sve elektroniko gradivo biti sauvano. Zatita elektronikoga gradiva ovisi o stavu samih
pojedinaca koji su ga stvorili i o njihovoj dobroj volji (Posedi, Milobara, 2015).
Elektroniko gradivo u poslovanju stvaratelja

Jedan od vanih dijelova elektronikoga gradiva koje stvaratelji svakodnevno stvaraju te je vano za
ouvanje je elektronika pota.
Vanost osvjeivanja ljudi povezana s uvanjem e-pote moe se shvatiti s pomou ove analize koju
je provela Radicati Group, California 2012. godine:
Ukupan broj rauna e-pote, na svjetskoj razini u 2012. godini, iznosio je 3,3 milijarde, a bit e ih
preko 4,3 milijarde do kraja 2016. godine. Od toga se otprilike 25 % odnosilo na pravne osobe. Zato je
veina svjetskoga prometa e-pote otpadala na pravne osobe. U 2012. godini broj poruka e-pote pravnih
osoba primljenih i poslanih u prosjeku u jednome danu na svjetskoj razini iznosio je 89 milijardi i imao
je tendenciju rasta za otprilike 13 % godinje. Pretpostavka je da e u 2016. godini dosegnuti brojku od
143 milijarde dnevno.
Analizu stanja i stava pojedinaca o ouvanju elektronike pote bazirali smo na podatcima prikuplje-
nima anketom. Ukupno je anketu popunilo 44 stvaratelja iz razliitih ustanova. Prema podatcima iz
ankete 95,45 % ispitanika (njih 42) koristi se e-potom u svojemu poslovanju. Od toga 83,33 % (35 ispi-
tanika) koristi se e-potom svakodnevno, 11,90 % (5 ispitanika) nekoliko puta tjedno i 4,77 % (2 ispita-
nika) koriste se e-potom rijetko.
Na pitanje da ocjene vanost uvanja e-pote, njih 32 (75 %) smatra da e-potu svakako treba uvati.
Nije se moglo odluiti 6 ispitanika (13,6 %), a 5 ispitanika (11,4 %) smatra da ju ne treba uvati.
Podijeljena su miljenja korisnika o tome treba li se uvati sva ili samo neka odreena e-pota. Od
39 ispitanika koji misle da treba uvati e-potu, 18 ispitanika (46 %) smatra da treba uvati sve, a njih 21
(54 %) misli da bi trebalo uvati samo odreenu e-potu.
Od 39 ispitanika koji uvaju e-potu, njih 29 (74 %) ju uva u elektronikome obliku, a njih 10 (26 %)
ju tiska i uva u papirnatome obliku. Vena ispitanika, njih 27 (69 %), smatra da bi pomo stvarateljima
u odabiranju i uvanju e-pote trebali dati dravni arhivi.
M. Kovaevi Kuzmani, Problem ouvanja gradiva u elektronikome obliku na primjeru elektronike pote 407
30
25
svakako bi ih trebalo uvati: 1 28 63.6%
20
2 5 11.4%
15 3 6 13.6%
4 3 6.8%
10
uope ih nije potrebno uvati: 5 2 4.5%
5
0
1 2 3 4 5
Slika 1: Smatrate li da bi poslovnu e-potu trebalo uvati?

Izvor: Izraun autora na temelju podataka iz ankete, 2016.
UVATI SVE
46%
UVATI DIO
54%
Slika 2: Bi li trebalo, prema Vaemu miljenju, uvati svu ili samo dio
poslovne e-pote?
ISPRINTANE NA
PAPIRU
26%
U
ELEKTRONIKOM
OBLIKU
74%
Slika 3: Ako ste ju uvali, na koji ste nain to inili?

NE
31%
DA
69%
Slika 4: Smatrate li da bi Dravni arhivi trebali pomoi stvarateljima

u odabiranju i uvanju e-pote?
Iz rezultata ankete vidljivo je da se dio poslovne elektronike pote ne uva i postoji velika opasnost
da se dio gradiva koji je vaan ne evidentira, te da se izgubi. S obzirom na to da ne postoji precizna zakon-
ska regulativa oko ouvanja elektronikoga gradiva, pa tako ni elektronike pote, ona ovisi o dobroj volji
pojedinaca. Vano je stoga osvijestiti stvaratelje gradiva na vanost ouvanja te vrste gradiva. U suradnji
sa stvarateljima na terenu potrebno ih je educirati da je i elektronika pota dio gradiva koje je vrijedno
i trebalo bi se takoer evidentirati i sauvati.
Primjer iz prakse Email Recordkeeping Plan

Prema memorandumu predsjednika Obame o upravljanju vladinim spisima u Sjedinjenim Ameri-
kim Dravama u 2012. godini Office of Management and Budget i National Archives and Records Admi-
nistration (NARA) poslali su dodatni memorandum s pojedinostima plana i dvama glavnim ciljevima:
da zahtijeva elektroniko uvanje spisa unutar svih dravnih agencija kako bi se osigurala trans-
parentnost, uinkovitost i odgovornost
da se ispune pretpostavke iz zakona i propisa upravljanja spisima.
Predsjednik Obama 27. je listopada 2015. godine donio novi Email Recordkeeping Plan, u kojemu
govori da bi se do kraja 2016. godine uz ostalu dokumentaciju i e-pota povezana s poslovanjem drav-
nih ustanova (Federal Government Agency) u Sjedinjenim Amerikim Dravama trebala uvati u elektro-
nikome obliku. elja mu je poveati transparentnost i uinkovitost vlade te na taj nain pruiti graa-
nima uvid u poslovanje vlade.
Jedan je od glavnih ciljeva toga novog plana podrati i proiriti postojeu Direktivu upravljanja gradivom
vlade tako da se pobolja upravljanje i arhiviranje dravnih zapisa, kao i modernizirati Zakon o slobodi
informacija (ZOSI). Sastavni su dio tih napora zahtjevi upueni voditeljima dravnih agencija da modernizi-
raju upravljanje svojom e-potom u elektronikome obliku kako bi se olakalo arhiviranje i pristup gradivu.
Dokument Capstone dijeli e-potu na:
stalnu evidenciju (za imenovane dunosnike, ravnatelje, voditelje odjela...)
privremenu evidenciju (za sve ostale zaposlenike NARA ih uva najmanje 7 godina).
NARA je izdala nekoliko biltena kojima obavjetava vodstvo vladinih agencija za pristup elektroni-
kim upravljanjem zapisima pod nazivom Capstone. Prema memorandumu Capstone pristup pojedno-
stavljuje elektroniko upravljanje e-potom za agencije i moe dati sljedee prednosti:
1. to manje se oslanja na volju samih korisnika za uvanje e-pote, nego to to vie automatizira
2. olakava pristup podatcima prema zahtjevima Zakona o slobodi informacija
3. uva trajnu e-potu za eventualni transfer u NARA-u
4. prua praktian pristup upravljanju e-pote
5. olakava teret upravljanje e-potom za krajnjega korisnika
6. ini pojednostavljen pristup dispoziciji privremene i stalne e-pote
7. smanjuje rizik od neovlatena unitenja e-pote i
8. iskoritava tehnologiju koja postoji u mnogim agencijama za druge svrhe.
Uloga je Dravnoga arhiva (NARA) da povea transparentnost poslovanja vlade, da napravi smjernice
povezane s odlukom koji e se dio e-pote uvati (Capstone pristup), da javnosti da izvjetaj o napredovanju
novoga plana te da prikupi miljenje javnosti o tome imaju li u praksi pristup svim informacijama.
Capstone pristup pokazao se najprihvatljivijim s obzirom na preveliku koliinu sveukupne e-pote
koju bi trebalo uvati kako bi se sauvala sva e-pota koju stvaraju svi zaposlenici. Hrvatska bi se trebala
pri svojim planovima i ciljevima voditi strategijama koje su se u praksi ve pokazale dobrima.
Zakljuak
Elektroniko gradivo ve sada ini veliki dio gradiva kod stvaratelja koji su kategorizirani i o ijemu
se gradivu trebaju brinuti arhivi. U budunosti e udio toga gradiva sve vie rasti. Meu tim gradivom
nalazi se i velik dio e-pote koju bi trebalo sauvati. Iz primjera Email Recordkeeping plana u Sjedinjenim
Amerikim Dravama i njihove Capstone strategije vidljivo je da je vano pitanje uvanja e-pote, ali
jednako tako je vano svoje vrijeme i resurse usmjeriti na samo odreen dio vanije e-pote koju je
potrebno trajno uvati.
U Hrvatskoj je problem to to jo uvijek ne postoji zakonska ni pravna regulativa koja bi se detaljno
pozabavila ovom temom, te je pojedincima ostavljeno na njihovoj dobroj volji da sami odlue hoe li i
to povezano s e-potom uvati. Anketa nam je pokazala da, nasreu, velik broj pojedinaca smatra da dio
e-pote treba uvati te to i ine. Isto tako ispitanici su pokazali da u tome poslu oekuju pomo dravnih
arhiva s kojima surauju. Zbog toga je vano da se to prije donesu zakonski akti koji bi olakali rad
arhivima i stvarateljima gradiva kako bi se to gradivo, ukljuujui e-potu, sauvalo.
Literatura
Posedi, I., Milobara, I. Zakonski okvir primjene i zatite elektronikih zapisa u Republici Hrvatskoj,
(2015.), dostupno na: http://www.iias-trieste-maribor.eu/fileadmin/atti/2015/Posedi_Milobara.pdf
[2016.]
Radicati Group, Email Statistics Report 2012-2016, dostupno na: http://www.radicati.com/wp/wp-
content/uploads/2012/04/Email-Statistics-Report-2012-2016-Brochure.pdf [2016.]
Gwava: President Obamas New Recordkeeping Plan, dostupno na: https://www.gwava.com/blog/pre-
sident-obamas-new-email-recordkeeping-plan [2016.]
Propisi
Pravilnik o zatiti i uvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN63/04,106/07)
Zakon o elektronikoj ispravi (NN 150/2005)
Uredba o uredskom poslovanju (NN 07/2009)
Summary
The problem of preservation of electronic records

on the example of e-mails
Electronic records already make a large portion of the records from the records-creators who are catego-
rized and whose records are under the care of the archives. In the future the share of these records is going to
continue to grow. Among them is a large share of e-mails that should be preserved.
From the examples of the Email Recordkeeping Plan in the United States of America and their Capstone
strategy one can see that the issue of keeping e-mails is important, but equally important is to focus time and
resources to preserve only a certain part of the important e-mail that is needed to be kept permanently.
In Croatia, the problem is that there are still no statutory and legal regulations which would thoroughly
address this issue, and the individuals are left on their own good will to decide whether and which e-mail is
a going to be preserved. The survey showed us that many individuals consider that part of the e-mails should
be kept and they are preserving their e-mails. But it has also been confirmed that the records-creators expect
help of the state archives with whom they work. It is therefore important that legal acts are made as soon as
possible, so that they would facilitate the work of archives and records-creators to preserve the records,
including e-mails.
Keywords: long-term preservation of electronic records, e-mail
Ksenija Lonari
Tomislav Ivanjko
Filozofski fakultet u Zagrebu
Kriteriji za odabir formata za dugoronu pohranu

elektronikoga gradiva
Struni rad UDK 004.057.3
004.8:930.25
Dugorona pohrana elektronikoga gradiva jedan je od glavnih zadataka arhivske prakse. Razvoj tehno-
logije omoguio je kvalitetnije rukovanje gradivom, ali i postavio pitanja o potekoama na koje se moe
naii u procesu pohrane. Jedno od tih pitanja tie se format elektronike pohrane, iji je glavni cilj ouvanje
integriteta, dostupnosti i iskoristivosti gradiva. Ovaj rad bavit e se definiranjem i raspravom o kriterijima
za odabir formata za dugoronu pohranu.
Kljune rijei: format zapisa, dugorona pohrana, elektroniko gradivo, kriteriji odabira batinske institucije
1. Uvod
Arhivi, knjinice i muzeji kao batinske ustanove glavni su akteri u prikupljanju, pohrani, osiguravanju
pristupa i ouvanju zapisa od trajne vanosti za stvaratelje, imatelje i krajnje korisnike. Arhivi kao usta-
nove specijalizirane za uvanje, zatitu, obradu i koritenje izvorne pisane batine uvaju autentian i vje-
rodostojan trag prolosti i zbivanja koje ti zapisi dokumentiraju1. U svojim svakodnevnim aktivnostima
te ustanove rukuju velikom koliinom gradiva, a razvojem tehnologije elektroniko gradivo dobiva primat
nad ostalim oblicima. Odabir, a tako i vrednovanje gradiva za dugoronu pohranu nuan je postupak ne
bi li se ouvalo ono to je zaista potrebno i vano stvaratelju, imatelju te u konanici i korisniku. Jednaku
ili veu vanost ima odabir formata zapisa za dugoronu pohranu elektronikoga gradiva. Kriteriji odabira
formata fokusiraju se na mogunost uporabe zapisa neovisno o trenutanom razvoju i dostupnosti tehno-
logije, na pitanje intelektualnog vlasnitva i prava, postojanje podrke i ouvanje vjerodostojnosti. Odabir
formata u kojemu e zapis nastati i prvotno se pohraniti odreuje i vrstu i nain kasnije dugorone
pohrane. O tome ovisi i mogunost pristupa elektronikomu gradivu. Radi osiguranja kasnije mogunosti
pristupa, ustanove ovlatene za pohranu gradiva i grae i javne ustanove koje stvaraju i uvaju gradivo
trebale bi provesti analizu rizika uporabe pojedinih formata ime bi osigurale uporabu formata zapisa s
najboljim karakteristikama i koji zadovoljava najvie kriterija. Logistika i financijska ogranienost esto
1
Hrvatski dravni arhiv. Arhivska sluba. 2013. URL: http://www.arhiv.hr/arhiv2/Arhivskasluzba/index.htm. (18. 7. 2016.).
414 K. Lonari, T. Ivanjko, Kriteriji za odabir formata za dugoronu pohranu elektronikoga gradiva
onemoguuju provoenje analize rizika na licu mjesta. U tom sluaju zadatak se preputa ovlatenim
strunjacima koji e utvrditi koji format zapisa za koje potrebe i s kojim medijima najbolje surauje.
Velika koliina gradiva koja pristie u arhive rijetko dolazi u jednome, standardiziranome obliku. Od
razliitih struktura i organizacija sadraja unutar dokumenata preko razliitih medija do stanja ouvanosti,
arhivsko gradivo zahtijeva razliite naine pristupanja i odnoenja s njime. Kada je rije o elektronikome
gradivu, velike razlike u formatima i medijima pohrane mogu biti problematine. Stvaratelji gradiva prili-
kom stvaranja zapisa prilagoavaju odabir formata svojim potrebama i navikama. Svaki zaposlenik jedne
tvrtke, ustanove, agencije, slube moe imati i esto ima razliite naine zapisivanja, strukturiranja i organi-
zacije, a time i razliito znanje i shvaanje vanosti dugorone pohrane. U takvim prilikama nastaju razliiti
zapisi i dokumenti, isti podaci mogu biti spremljeni u razliitim formatima, mogu se izgubiti i u najgorem
sluaju izbrisati. No kada treba zapoeti proces dugorone pohrane koji zahtijeva pomno planiranje, utvr-
ivanje najboljeg formata nuno za sobom vodi i opsean proces migracije zapisa koji nisu u skladu s njime.
Osim financijskih trokova, vremensko ogranienje i est manjak strunoga osoblja onemoguuje ili znatno
usporava sam projekt. U takvim sluajevima, kao to je ve bilo napomenuto, vanu ulogu imaju provedena
istraivanja i studije sluaja na temu preporuenih formata zapisa za dugoronu pohranu.
Cilj je ovoga rada prikazati kriterije odabira (engl. selection criteria) formata zapisa za dugoronu
pohranu elektronikoga gradiva. Na temelju sekundarne analize identificirane postojee literature, autori
predstavljaju problematiku definiranja i usklaivanja definicija termina formata zapisa, podjele i katego-
rizaciju formata zapisa. Drugi dio rada bavi se prikazom razliitih pristupa odabiru formata zapisa te
nabraja i pojanjava kriterije odabira s ciljem definiranja smjernica koje e pomoi institucijama u nji-
hovu poslovanju i odnoenju s gradivom.
2. Glavne odrednice, definicije i koncepti

Jedan od temeljnih problema koji je prepoznala arhivistika zajednica jest nedostatak standardizirane
definicije i shvaanja formata, a zatim i postojanje te uporaba razliitih formata i njihova kodiranja.
Usmjerenje prema odreenoj definiciji termina i prihvaanje pristupa ovisi o izvornoj znanstvenoj zajed-
nici i njezinim preporukama. Vrsta gradiva koja se stvara tijekom vremena razlikuje se ovisno o struci
aktera i time je pitanje odreenja pojmova rijeeno unutar okvira njihove struke. Da bi se moglo uspore-
ivati formate i provesti valjanu analizu, potrebno je uniformno odreenje glavnih pojmova, koncepata
i podjela. Ovo je poglavlje pokuaj usklaivanja definicija iz razliitih izvora s ciljem dolaenja do defini-
cije koja e uspjeti uokviriti ono najvanije. Krenuvi od formata zapisa, fokus e biti prebaen na razli-
ite vrste i podjele formata zapisa za dugoronu pohranu elektronikoga gradiva.
2.1. Format zapisa

Arhivistiki rjenik definira format zapisa (engl. file format) kao oblik u kojemu su podatci u datoteci
kodirani2. Proirenu definiciju daje InterPARES 2 te navodi kako je format zapisa organizacija poda-
2
Mihaljevi, M., Mihaljevi, M., Stani, H. Arhivistiki rjenik. Zagreb : Zavod za informacijske studije. 2015.
K. Lonari, T. Ivanjko, Kriteriji za odabir formata za dugoronu pohranu elektronikoga gradiva 415
taka u digitalnim objektima, stvorena kako bi se olakala pohrana, dohvat, obrada, predstavljanje i/ili
prijenos podataka pomou softvera3. Sljedea definicija navedena u zavrnom izvjeu projekta Inter-
PARES 2 preuzeta je iz The PREMIS Data Dictionary for Preservation Metadata koji definira format zapisa
kao specifinu, prethodno ustanovljenu strukturu za organizaciju digitalnog zapisa ili toka podataka4.
Svaka od tih definicija dotie neki od aspekata i svojstava formata. Budui da se ovaj rad bavi proble-
mom odabira formata, njihovim svojstvima i potekoama na koje nailaze arhivisti, bibliotekari i muze-
olozi u izvravanju svoje prakse, potrebno je proiriti postojee definicije i stvoriti novu koja e navedeno
obuhvatiti u jednostavnu i smislenu cjelinu. U ovome radu format zapisa jeprethodno ustanovljena
struktura podataka digitalnih objekata koja ovisi o vrsti zapisa i stvorena je radi olakanja pohrane,
dohvata, obrade, prikaza i/ili prijenosa podataka s pomou softvera. Ta e definicija posluiti kao temelj
za odreivanje i vrednovanje kriterija odabira formata zapisa koji e poslije u radu biti obrazloeni.
2.2. Kategorizacija formata zapisa

Formati zapisa meusobno se razlikuju po svojim specifikacijama, dostupnosti i inaici. Specifikacije
formata odreuju mogunost njegove uporabe, namjenu i eventualni uvid u kodiranje formata. Nisu svi
formati javno i slobodno dostupni i time specifikacije nisu otvoreno dostupne svima koji njima ele pri-
stupiti. UK Data Archive formate zapisa dijeli na zatiene (u smislu autorskih prava) (engl. proprietary
file formats), dostupne (engl. available file formats) i otvorene formate (engl. open file formats)5. Rjenik
InterPARES 26 zatienim formatima naziva one koji su privatno posjedovani i licencirani od neke tvrtke,
institucije ili organizacije. Njihove specifikacije nisu javno dostupne da bi se sprijeilo krivotvorenje ili
kopiranje/dupliciranje formata kao proizvoda. Za razliku od zatienih, otvoreni formati zapisa javno su
dostupni i doputeno je njihovo mijenjanje, prilagoavanje i uporaba formata bez ogranienja ili tro-
kova. Trei tip formata zapisa spoj je dvaju prijanjih. Dostupni formati zatieni su formati s javno
dostupnim specifikacijama. Projekt InterPARES 2u svojemu zavrnome izvjeu naglaava kako pojam
otvorenoga formata nema jednoznanu definiciju. S jedne strane, njegove su specifikacije dostupne za
koritenje, a stvaraju se i rabe s pomou softvera s otvorenim kodom (engl. open source software). Takav
tip softvera razvija se i poboljava preko javne suradnje i besplatno se dijeli uz zahtjev da se sljedee ina-
ice toga formata takoer besplatno dijele s ciljem poticanja daljnjega razvoja7. S druge strane, otvoreni
formati mogu biti oni koji nisu proizvod privatne organizacije i takoer, kao u prvome znaenju, moraju
3
The InterPARES 2 Project. General Study 11 Final Report: Selecting Digital File Formats for Long-Term Preservation, 2007.
Str. 1.
4
PREMIS Working group, Data Dictionary For Preservation Metadata : OCLC Online Computer Library Center, Inc. i RLG.
2005.
5
Str. 3.
6
The InterPARES 2 Project. The InterPARES 2 Project Dictionary. 2016.
7
Mihaljevi, M., Mihaljevi, M., Stani, H. Arhivistiki rjenik. Zagreb : Zavod za informacijske studije. 2015. Str. 138.
biti svima dostupni za rukovanje8. Problem koji se javlja kod zatienih formata odnosi se na njihovu
dostupnost u odreenome periodu. Vlasnik nekoga formata zapisa u bilo kojem trenutku moe odluiti
promijeniti ili zabraniti uporabu toga formata zapisa to utjee na gradivo koje arhiv ili druga batinska
institucija posjeduje i prisiljava ih na migraciju. Takoer, promjene u licenciji formata zapisa mogu uvje-
tovati nove trokove i ogranienja glede uporabe softvera za pristup i koritenje gradivom.
Sljedea podjela formata zapisa je na formate za ouvanje (engl. preservation formats) i formate za
pristup (engl. access format). Formati za ouvanje upotrebljavaju se i prilagoeni su za dugoronu
pohranu elektronikih zapisa u digitalnom arhivu, dok su formati za pristup prilagoeni za korisniku
uporabu u trenutku pristupa tomu zapisu9. Funkcija i smisao dugorone pohrane obuhvaa obje vrste
formata. Osiguranje pristupa mora biti omogueno da bi proces dugorone pohrane imao smisla. Glavni
je cilj, u konanici, pristup gradivu ime dolazimo do temeljne povezanosti izmeu formata ouvanja i
formata pristupa u kontekstu postizanja i odravanja procesa dugorone pohrane. U odreivanju krite-
rija odabira formata u kojemu e zapisi biti dugorono pohranjeni potrebno je uzeti u obzir mogunost
pristupa pojedinomu formatu koja ovisi o dostupnoj tehnologiji to zaokruuje dosad navedeno. Podjela
formata zapisa za dugoronu pohranu prema dostupnosti i rairenosti formata kljuna je za proces i pla-
niranje dugorone pohrane. U tom kontekstu vano je odrediti koja je vrsta formata najisplativija i koja
zadovoljava sve kriterije ili najvei broj njih. Kao to je ve spomenuto, batinske ustanove, a ponajvie
arhivi, preuzimaju gradivo od stvaratelja u raznim oblicima, stanjima i na razliitim medijima. Zatieni
formati zapisa ne odgovaraju potrebama tih institucija u projektima ouvanja jer njihovo koritenje
donosi i velike trokove. Budui da se najee mogu koristiti iskljuivo programima i aplikacijama osobe
ili institucije koja na njih polae autorska prava, njihovo koritenje u budunosti ovisi o uspjehu i odri-
vosti proizvoda te organizacije. Financijske mogunosti ili, ee, financijska ogranienja arhiva suuju
izbor formata na one koji e pruiti najvie, a zahtijevati najmanje. To se ponajprije odnosi na zahtjeve
koje e u budunosti imati korisnici, a mogue ih je predvidjeti u procesu planiranja i izgradnje sustava.
Formate zapisa mogue je podijeliti takoer s obzirom na to kako ih preporuuju i prihvaaju razliite
institucije, organizacije ili tijela. Prema Nizozemskom institutu za znanstvene informacijske usluge (engl.
The Netherlands Institute for Scientific Information Service (NISIS)) standardni su formati zapisa iroko
dostupni i prihvaeni, izrazito su interoperabilni, ne zahtijevaju kompresiju podataka i podravaju ou-
vanje metapodataka10. Pojam standardnoga formata zapisa ne oznaava samo jedan koji se upotrebljava
i preporuuje u praksi ouvanja. Za svaku vrstu digitalnoga objekta postoji format koji preporuuju
standardizacijske organizacije poput Meunarodne organizacije za normizaciju (engl. International
8
The InterPARES 2 Project. General Study 11 Final Report: Selecting Digital File Formats for Long-Term Preservation. 2007.
Str. 3.
9
Barnes, I. Preservation of Word Processing Documents : Australian Partnership for Sustainable Repositories (APSR). 2006.
Str. 4.
10
Park, E. G., Oh, S. Examining Attributes of Open Standard File Formats for Long-term Preservation and Open Access.
Information Technology and Libraries (mjesto). 31, 4(2012), str. 46.
Organization for Standardisation (ISO) ili Imaging Industry Association (I3A)). Jedno shvaanje standard-
noga formata zapisa orijentira se prema tim formatima kao jedinima koji mogu imati taj status. Za
pohranu slika ISO preporuuje nekoliko standardnih formata zapisa: TIFF/IT (ISO 12639:2004), PNG
(ISO/IEC 15948:2004) i JPEG 2000 (ISO/IEC 15444:2003, 2004, 2005, 2007, 2008). Primjer za preporuku
formata za pohranu dokumenata moemo takoer nai kod ISO standarda: PDF/A (ISO Standard 19005-1.
Document File Format for Long-Term Preservation). PDF/A primjer je zatienoga formata koji unato
preporuci i dalje nije potpuno prihvaen kao format za dugoronu pohranu11. Drugo shvaanje standard-
noga formata zapisa ima Library and Archives of Canada unutar okvira de facto standardnih formata
koji su iako zatieni, priznati kao formati i tipovi zapisa koji su postali industrijski standardi zbog svoje
sveprisutnosti i podrke, a ne zato to su slubeno odobreni od strane standardizacijske organizacije12.
Prema The Public Records Office of Victoria, Australija (PROV) preporuuje se izbor industrijskog stan-
dardnog formata (engl. industry standard format) u sluajevima kada nezatieni formati (engl. non-pro-
prietary formats) s javno dostupnim specifikacijama nisu dostupni. Iako su este preporuke da zatiene
formate zapisa treba izbjegavati i okrenuti se prema otvorenim formatima, PROV suprotno tomu napo-
minje kako je smisao industrijskih standardnih formata njihova uloga u ekonomiji i kako trite diktira
uporabu pojedinih formata u odreenome periodu. Elektroniki zapisi pohranjeni u nekome od zatie-
nih formata zapisa koji dominiraju tritem nee zahtijevati uestale migracije i povoljni su za dugo-
ronu pohranu. Ta teza kree od pretpostavke da trite upravlja industrijskim standardima preko zakona
trita. Proizvod s najveim udjelom na tritu vrlo teko gubi svoju dominantnu poziciju13.
Stabilni (engl. stable) formati zapisa odreeni su svojom glavnom karakteristikom: stabilnou. To
obiljeje odnosi se na njihovu kompatibilnost s prethodnim inaicama formata zapisa, a esto je u upo-
rabi u softverskoj industriji14. Stabilnost formata zapisa u ovome pogledu trebala bi biti kljuna karakte-
ristika i kriterij odabira formata radi smanjenja opsega posla i trokova projekata dugorone pohrane.
Kompatibilnost s prethodnim inaicama osigurava arhivima dovoljno vremena da uvide promjene koje
se dogaaju i da se uspiju njima prilagoditi u pogledu ouvanja gradiva.
3. Kriteriji za odabir formata za dugoronu pohranu

U procesu dugorone pohrane utvrivanje odgovarajueg formata jedan je od osnovnih preduvjeta
za uspjeno razvijanje modela i politika dugorone pohrane razliitih vrsta grae. Svaka ustanova koja
se bavi dugoronom pohranom i ouvanjem elektronikoga gradiva kroz razvijanje repozitorija susree
11
Information Technology and Libraries (mjesto) 31, 4(2012), str. 46.
12
13
Str. 4.
14
Str. 5.
se u postupku s pitanjem prihvaanja ili odbacivanja pojedinoga formata kao prihvatljivoga za dugo-
ronu pohranu. Pitanje odabira prihvatljivih formata neizbjeno otvara raspravu o kriterijima odabira
te time otvara raspravu o nizu tema vezanih za kreiranje modela i politika dugoronoga ouvanja kako
na razini ustanove, tako i na praktinoj razini razvijanja softverskih rjeenja kojima e se koristiti pri
izradi samoga repozitorija.
U nastavku rada donosi se pregled relevantnih istraivanja koja su se bavila definiranjem kriterija za
odabir formata. Pregledom istraivanja identificiran je znatan broj osobina koje se navode kao primarni
kriteriji kod odabira formata za dugoronu pohranu koji se razlikuju u pristupu i odabiru kriterija.
Becker i Rauber u svojemu radu15 koji se bavi analizom kriterija kod digitalne pohrane sredinje mje-
sto daju odabiru pravilnoga formata dugorone pohrane: ... znatan dio rizika kod digitalnih sadraja
odnosi se na format, (...)to je esto kljuni kriterij odabira. Dalje navode nekoliko kljunih kriterija
poput vanosti standardizacije formata (npr. ISO normom), njegove kompleksnosti ili otvorenosti,
podrke u zajednici te kompatibilnosti sa standardnim preglednicima. Sullivan16 daje popis poeljnih
atributa formata za dugoronu pohranu iz arhivske perspektive navodei kako format mora biti neovisan
o ureaju, samodostatan, samoopisujui, transparentan, pristupaan i lako dostupan. Rauch, Krottmaier
i Tochtermann17 navode kriterije koji se sastoje od tehnikih karakteristika (npr. otvorena specifikacija,
kompatibilnost i standardizacija) i trine pozicije formata (npr. trajanje jamstva, trajanje podrke, tri-
noga udjela te broja nezavisnih proizvoaa formata). Sahu18 se usredotouje na kriterije Britanskog
dravnog arhiva koji ukljuuju otvoreni standard, sveprisutnost, stabilnost, podrku za metapodatke,
funkcionalnost, interoperabilnost i odrivost.
Christensen prema Barveu19 navodi pet osnovnih kriterija za odabir formata za dugoronu pohranu:
1. format treba biti jednostavan za opis, razumijevanje i implementaciju
2. format ne smije ovisiti o specifinome hardveru za koritenje
3. format ne smije ovisiti o specifinome operativnome sustavu
4. format ne smije ovisiti o patentiranome softveru
5. format mora biti robustan i otporan na mogue kvarove.
15
Becker, C., Rauber, A. Decision Criteria in Digital Preservation : What to Measure and How. Journal of the American Society
for Information Science and Technology (JASIST) (mjesto). 6, 62, 6(2011), str. 10091028.
16
Sullivan, S. J. An Archival/records Management Perspective on PDF/A. Records Management Journal (mjesto). 16, 1(2006),
str. 5156.
17
Rauch, C., Krottmaier, H., Tochtermann, K. File-Formats for Preservation: Evaluating the Long-Term Stability of File For-
mats. Proceedings ELPUB2007 Conference on Electronic Publishing (Be). 2007.
18
Sahu, D. K. Long Term Preservation : Which File Format to Use. Workshops on Open Access & Institutional Repository
(Chennai). 2004.
19
Barve, S., File Formats in Digital Preservation. International Conference on Digital Libraries (ICSD) (Bangalore) 2007., str.
239248.
Nacionalna knjinica Nizozemske (Koninklijke Bibliotheek) u svojoj analizi formata za dugorono

ouvanje20 navodi sedam osnovnih kriterija:
1. Otvorenost (engl. openess) ukljuuje standardizaciju formata, mogua ogranienja koritenja i
mogunosti itanja formata slobodno dostupnim alatima. Kriterij se odnosi na relativnu lakou
prikupljanja informacija o strukturi samog formata, gdje se vea razina znanja o formatu smatra
boljom podlogom za uspjeno dugorono ouvanje.
2. Prihvaenost (engl. adoption) ukljuuje kriterije razine koritenja na svjetskom nivou kao i u
svrhu arhivskoga formata unutar batinskoga sektora. Kriterij se odnosi na popularnost i svepri-
sutnost formata u zajednici developera koji e razvijati alate za itanje pojedinih formata, kao i na
prisutnost i primjenu u projektima ouvanja institucija koje se bave dugoronim ouvanjem.
3. Kompleksnost (engl. complexity) ukljuuje tri karakteristike: itkost ljudima, stupanj kompre-
sije i raznovrsnost. Kriterij indicira koliko je sloen postupak deifriranja samoga formata. Ako je
format veoma sloen i postoji opasnost da se ne razumije u potpunosti, to moe biti problem kod
dugorone pohrane i pristupa.
4. Mehanizmi tehnike zatite (engl. technical protection mechanism (DRM)) ukljuuje karakteri-
stike zatite lozinki, zatite kopiranja, digitalnih potpisa, zatite od ispisa i zatite od ekstrakcije
sadraja (engl. content extraction protection). Taj kriterij odnosi se na mogunosti formata da
ogranii pristup sadraju. Takav ogranieni pristup sadraju moe biti problem kod migracije
sadraja gdje je potreban stalan pristup digitalnomu objektu.
5. Samodokumentiranost (engl. self-documentation) kriterij je razraen na dvije razine razina
metapodataka i razina tehnikoga opisa. Kriterij ukljuuje mogunosti formata da u sebe ugradi
metapodatke vezane ili za sam objekt ili za specifinosti samoga formata. Kada format omoguuje
ugradnju metapodataka s podacima o nekom resursu (npr. ime autora, opis, itd.) ili podacima o
specifinosti samog formata u zaglavlje (npr. kako proitati zapis), tada format podrava ouvanje
podataka bez upuivanja na vanjske izvore. to se vie zna o digitalnome objektu u nekome for-
matu, to e ga se bolje moi razumjeti i upotrebljavati u budunosti.
6. Robusnost (engl. robustness) kriterij se odnosi na otpornost formata na kvarove u strukturi
formata (engl. corruption) i este promjene verzija i generacija specifikacije samoga formata. For-
mat koji se esto mijenja i nije stabilan moe ugroziti pristup resursima kod dugoronoga ouva-
nja.
7. Zavisnost (engl. dependencies) kriterij upuuje na ovisnost formata o specifinim okruenjima
ili drugim vanjskim resursima (npr. specifini fontovi ili postupak dekodiranja). Visoka ovisnost
formata o vanjskim imbenicima rizik je kod dugoronoga ouvanja zato to itkost formata ovisi
o imbenicima koje ne kontrolira proizvoa formata.
20
Rog, J., Van Wijk, C. Evaluating File Formats for Long-Term Preservation. The Hague : National Library of the Netherlands.
2008., str. 8390.
Komplementarnu analizu, koja je eljela ispitati prikladnost pojedinih formata u svjetlu dugoronoga
ouvanja, provela je i Britanska knjinica gdje je definirano devet kriterija za odabir formata na temelju
kojih je provedena analiza:
1. Prihvaenost i koritenje (engl. adoption and usage) odnosi se na openitu razinu koritenja i
prihvaenosti formata, kako na openitoj razini, tako i unutar batinskih ustanova koje imaju
iskustvo rada s odreenim formatima.
2. Programska podrka odnosi se na ukupnu programsku podrku i razvojnu zajednicu koja daje
podrku i razvija odreeni format.
3. Dostupnost dokumentacije i uputa odnosi se na dostupnost praktinih uputa i dokumentacije
s preporukama i postupcima u rjeavanju problema u procesu implementacije.
4. Kompleksnost odnosi se na kompleksnost formata u smislu upravljanja sadrajima koji su zapi-
sani u tom formatu te razinu strunosti koja je potrebna kako bi se formatom moglo pouzdano
upravljati.
5. Uklopljeni ili pridodani sadraj (engl. embedded or attached content) odnosi se na potencijal
formata da u sebe uklopi ili pridoda sadraje slinih formata i moguih posljedica takve prakse.
6. Vanjske zavisnosti (engl. external dependencies) odnosi se na ovisnost formata o specifinim
okruenjima ili drugim vanjskim resursima bez kojih sam format ne moe funkcionirati.
7. Pravni okvir (engl. legal issues) odnosi se na pravne implikacije koritenja, upravljanja ili ou-
vanja pojedinog formata.
8. Mehanizmi tehnike zatite (engl. technical protection mechanism (DRM)) odnosi se na meha-
nizme koji ograniavaju koritenje ili upravljanje pojedinim formatima.
9. Ostali rizici odnosi se na ostale rizike koji nisu obuhvaeni prethodnim kategorijama ili se ne
mogu uklopiti u neku od kategorija, a susreu se u praktinim situacijama u radu s formatima.
Kao to je vidljivo iz pregleda literature, odabir formata za dugoronu pohranu ve se na prvom
koraku odabira kriterija susree s nizom razliitih pristupa i odabira. Jedna od studija koja je pokuala
identificirati kljune karakteristike koje treba traiti u formatu kojim se elimo koristiti u svrhu dugoro-
noga ouvanja ili stvaranja preporuka ili politika oko odabira prikladnih formata za dugoronu pohranu
jest i istraivanje InterPARES 221 koje je provelo komparativnu studiju 20 projekata koja se bavi dugoro-
nim ouvanjem gradiva te na temelju analize donosi pet glavnih kriterija kojima su se navedeni projekti
vodili pri odabiru formata:
1. format je u irokoj primjeni (engl. widely adopted)
2. vlasnitvo nad formatom nije zatieno (npr. patentom) (engl. non-proprietary)
3. format je dobro dokumentiran popratnom dokumentacijom (engl. well documented)
4. format je neovisan o platformi ili u potpunosti interoperabilan (engl. platform independent.)
21
5. format je ili nekomprimiran ili je komprimiran bez gubitka podataka (engl. uncompressed or com-
pressed using a lossless technique).
Istraivanje izriito navodi tih pet kriterija kao najvanije karakteristike koje treba traiti u formatu
kojim se elimo koristiti u svrhu dugoronoga ouvanja i stvaranja preporuka ili politika oko odabira
prikladnih formata za dugoronu pohranu. Meutim, mnogi projekti i institucije koje provode projekte
dugoronoga ouvanja navode kako je nekada teko pronai format koji zadovoljava sve kriterije pri
ouvanju razliitih vrsta gradiva i stoga je potrebno nai prihvatljive alternative. Jedan je od primjera
kriterij vlasnitva nad formatom gdje se problem to neki format ima vlasnika moe ublaiti injenicom
da ima javno objavljenu specifikaciju, da je postao industrijski standard ili da ga je prihvatila zajednica.
4. Zakljuak
Svaki projekt koji se bavi dugoronim ouvanjem mora voditi rauna o formatima za pohranu, a
samim time i o kriterijima za odabir formata. Pri odabiru formata za dugotrajno ouvanje elektronikoga
gradiva u batinskim ustanovama potrebno je uzeti u obzir mnoga pitanja. Unato velikim naporima, i
dalje je problematino odabrati najprikladniji format za dugoronu pohranu ili samo razlikovati prihvat-
ljive od neprihvatljivih formata.
Prvi je problem sam pojam formata zapisa koji ima razliite definicije u razliitoj literaturi. U ovome
radu pod pojmom formata zapisa smatramo prethodno ustanovljenu strukturu podataka digitalnih
objekata koja ovisi o vrsti zapisa i stvorena je radi olakanja pohrane, dohvata, obrade, prikaza i/ili prije-
nosa podataka s pomou softvera. Tom definicijom pokualo se obuhvatiti sve aspekte pojma kroz defi-
niranje razine strukture kao i praktine razine koritenja. Uz pojam formata zapisa javlja se i povezano
podruje kategorizacije samih formata prema razliitim kriterijima gdje prema kriteriju vlasnitva
moemo razlikovati zatiene (engl. proprietary file formats), dostupne (engl. available file formats) i
otvorene formate (engl. open file formats), prema kriteriju svrhe koritenja moemo razlikovati formate
ouvanja (engl. preservation formats) i formate pristupa (engl. access format) dok se prema kriteriju pri-
hvaenosti u zajednici i podrke takoer pojavljuju pojmovi standardnoga formata i stabilnoga formata
kojima se eli naglasiti otpornost formata na promjene tijekom vremena.
Sredinji dio rada bavio se kriterijima za odabir formata za dugoronu pohranu kojim se pokazalo
kako postoji niz pristupa i moguih kriterija koji se mogu rabiti.
U svjetlu formuliranja preporuka i smjernica ovdje donosimo prilagoene preporuke projekta Inter-
PARES 222 koji je analizirao 20 digitalnih repozitorija i niz povezanih projekata dugoronoga ouvanja.
Temeljene na iscrpnoj analizi, preporuke veoma dobro sumiraju aspekte koji se mogu preporuiti svakoj
instituciji koja kree u proces razvijanja i implementiranja politika odabira formata za dugoronu
pohranu elektronikoga gradiva:
22
1. Razjasniti terminologiju. Jasno definirati to znae termini poput otvorenoga formata, stabil-
noga formata, standardnoga formata ili dobro dokumentiranoga formata u samome dokumentu
kojim se definira politika dugoronoga ouvanja.
2. Razlikovati vrste formata zapisa. Jasno razlikovati datotene formate (engl. file formats), kontej-
ner-formate (engl. container formats) i tagged formate (npr. XML) i osigurati kako se njihove
karakteristike poput verzije ili naina kodiranja u potpunosti razumiju i specificiraju.
3. Izabrati odgovarajue formate. Odabrati formate koji su u irokoj primjeni, ije vlasnitvo nad
formatom nije zatieno i koji su neovisni o platformi.
4. Definirati stupanj kompresije. Odluiti je li prihvatljiva kompresija datoteka i ako jest, specifici-
rati doputeni stupanj kompresije. Kada god je mogue, izabrati kompresiju bez gubitka podataka
koja slijedi prihvaene meunarodne standarde.
5. Konzultirati se sa strukom. Ako nije mogue odabrati format koji zadovoljava kriterije navedene u
preporuci pod brojem 3, izabrati formate koji se upotrebljavaju u drugim repozitorijima digitalne
grae te suraivati unutar struke ne bi li se razvili odgovarajui planovi ouvanja koritenih formata.
6. Suraivati sa stvarateljima. Gdje god je mogue, usko suraivati sa stvarateljima gradiva ne bi li
se osigurala uporaba programa koji podravaju formate navedene u preporuci broj 3.
Uz navedene preporuke, u svjetlu dugoronog ouvanja, takoer donosimo komplementarne prepo-
ruke izvjetaja Knowing the Need23 koji je od 2006. do 2011. proveo analizu 30 knjininih i 56 arhivskih
zbirki u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj da bi ocijenio njihove strategije dugoronoga ouvanja.
Izvjetaj posebno izdvaja tri podruja kljuna za poboljanje dugorone uporabljivosti zbirki koja se
mogu primijeniti i na analogne i na digitalne zbirke:
1. Ustanove moraju teiti to boljemu razumijevanju svojih zbirki. Poseban naglasak treba staviti
na podruja moguih ranjivosti grae i gradiva, budueg koritenja kao i postojeeg stanja i upo-
rabljivosti, to je mogue postii definiranjem razina opisa, jasnim definiranjem rokova uvanja,
provoenjem procjene stanja zbirki i grae te stratekim planiranjem budue uporabe grae.
2. Uoene slabosti i nedostaci u praksi ouvanja, osobito u podruju pohrane, uvjeta uvanja te
planova u sluaju katastrofe trebaju biti otklonjene. Prostorije za pohranu trebaju biti redovito
odravane, graa odgovarajue pohranjena s obzirom na razliite formate, sigurnosni planovi
redovito razmatrani, a osoblje upoznato s njihovom implementacijom. Ustanove takoer trebaju
redovito pratiti nove smjernice koje im mogu pomoi u poboljanju energetske uinkovitosti i
zatiti najugroenije grae.
3. Surogati trebaju biti razmotreni kao strategija ouvanja. Ustanova mora jasno definirati uvjete
pod kojima digitalni objekti mogu biti surogat za dugorono ouvanje analogne grae te dobro
razumjeti potencijale programa digitalizacije u poboljanju pristupa i koritenja zbirke.
23
Peach, C, Foster, J. Knowing the Need: Optimising Preservation for Library and Archive Collections, British Library Preser-
vation Advisory Centre, London. 2013. URL: https://www.bl.uk/aboutus/stratpolprog/collectioncare/publications/reports/
knowing_the_need.pdf. (18. 7. 2016.).
Ovaj rad prua okvir za kreiranje odgovarajue strategije i politike pri odabiru formata datoteka za
dugotrajno ouvanje i pristup digitalnim sadrajima. Pregled kriterija opisanih u ovome radu moe biti
koristan arhivima, knjinicama, muzejima i ostalim batinskim ustanovama kada se susreu s pitanjima
razvijanja sustava za dugoronu pohranu i ouvanje grae. Praktina pitanja na razini implementacije i
odabira formata odluka je koju svaka batinska institucija mora donijeti u svojemu lokalnom kontekstu,
uzimajui u obzir potrebe svojih korisnika, dostupne kadrove i financijske resurse.24 Pojavom novih for-
mata neminovno je i mijenjanje kriterija njihova odabira kako bi bili odabrani formati koji najbolje slue
svojoj svrsi, ali stalna svijest o vanosti praenja uloge formata zapisa sa svim tehnikim, arhivskim,
proceduralnim i financijskim pitanjima koje to ukljuuje vaan je element ciklusa upravljanja dugoro-
nim ouvanjem elektronikoga gradiva.
Literatura
Barnes, I. Preservation of Word Processing Documents. Australian Partnership for Sustainable Repo-
sitories (APSR). 2006.
Barve, S., File Formats in Digital Preservation. International Conference on Digital Libraries (ICSD)
(Bangalore) 2007., str. 239248.
Becker, C., Rauber, A. Decision Criteria in Digital Preservation : What to Measure and How. Journal of
the American Society for Information Science and Technology (JASIST). 6, 62, 6(2011), str. 10091028.
Hrvatski dravni arhiv. Arhivska sluba. 2013.
URL: http://www.arhiv.hr/arhiv2/Arhivskasluzba/index.htm. (18. 7. 2016.).
Mihaljevi, M., Mihaljevi, M., Stani, H. Arhivistiki rjenik. Zagreb : Zavod za informacijske stu-
dije. 2015.
Park, E. G., Oh, S. Examining Attributes of Open Standard File Formats for Long-term Preservation
and Open Access. Information Technology and Libraries (mjesto?). 31, 4(2012), str. 4465.
Peach, C, Foster, J. Knowing the Need: Optimising Preservation for Library and Archive Collections.
British Library Preservation Advisory Centre, London. 2013. URL: http://www.bl.uk/blpac/pdf/ktn.
pdf. (18. 7. 2016.).
PREMIS Working group. Data Dictionary For Preservation Metadata. OCLC Online Computer
Library Center, Inc. i RLG. 2005.
Rauch, C., Krottmaier, H., Tochtermann, K. File-Formats for Preservation: Evaluating the Long-Term
Stability of File Formats. Proceedings ELPUB2007 Conference on Electronic Publishing (urednik).
Be:izdava, 2007.
24
Information Technology and Libraries (mjesto). 31, 4(2012), str. 4465.
Rog, J., Van Wijk, C. Evaluating File Formats for Long-Term Preservation. The Hague : National Library
of the Netherlands. 2008. Str. 8390.
Sahu, D. K. Long Term Preservation : Which File Format to Use. Workshops on Open Access & Insti-
tutional Repository (Chennai). 2004.
Sullivan, S. J. An Archival/records Management Perspective on PDF/A. Records Management Journal
(mjesto). 16, 1(2006), str. 5156.
The InterPARES 2 Project. General Study 11 Final Report: Selecting Digital File Formats for Long-Term
Preservation. 2007.
The InterPARES 2 Project. The InterPARES 2 Project Dictionary. 2016.
Summary
Criteria for selection of file formats for long-term preservation

Each institution dealing with long-term preservation must take into account the appropriate file formats
for storage and preservation of digital materials. This paper provides a framework for creating appropriate
strategies and policies in selecting file formats for long-term preservation and access to digital content. The
criteria described in this paper can be used in archives, libraries, museums and other heritage institutions
when faced with the issues of developing a system for long-term storage and preservation of digital materials.
The first part of the paper analyses the very concept of formats and related areas of format categorization.
The central part of the paper analyses a number of possible approaches and criteria that can be used for
selection of formats for long-term storage of digital materials. The final part of the paper formulates recom-
mendations and guidelines based on recommendations of InterPARES 2 project that summarize the aspects
of format selection that any institution participating in the process of developing and implementing policies
for long-term preservation should take into consideration: clarify terminology; distinguish between file for-
mats; choose appropriate formats; define the degree of file compression; consult the professionals; cooperate
with the creators.
The criteria may change over time, as is necessary for any format to adequately serve its purpose. Main-
taining its quality may be an ongoing task that cultural heritage institutions should take into account at all
times and each institution should consider implementing a file format throughout the entire life cycle of
digital resources, from managerial, technical, procedural, archival, to financial issues for the purpose of long-
term preservation and persistent access.
Keywords: file format, long-term preservation, selection criteria, heritage institutions, digital materials
Ira Volarevi
Hrvoje Stani
Filozofski fakultet u Zagrebu
Norme za elektronike vremenske igove

i mogunosti njihove primjene u arhivskoj struci
Pregledni znanstveni rad UDK 005.92:004.63(083.74)
UDK 347.135.224(083.74)
Standardizacija elektronikih potpisa pretpostavlja postojanje i standardizaciju pruatelja usluga povje-

renja (engl. Trust Service Providers). U tome kontekstu pojavljuje se i koncept elektronikoga vremenskog
iga (engl. electronic time stamp), kojim se potvruje vrijeme nastanka ili potpisivanja nekoga digitalnog
zapisa i koji je vaan za potvrivanje elektronikoga potpisa. Autori opisuju osnovni model na kojemu se
temelje vremenski igovi, objanjavaju ulogu tijela za izdavanje vremenskih igova (engl. Time-Stamping
Authority, TSA) te sam proces stvaranja vremenskih igova. Potom se usredotouju na norme poput ISO/
IEC 18014, RFC 3161, ANSI ASC X 9.95 te relevantne ETSI norme kojima se opisuje korespondencija
izmeu TSA-a i osobe koja trai izdavanje vremenskoga iga, definiraju se sigurnosni zahtjevi, osnovni
zahtjevi za pruatelje usluga povjerenja odnosno izdavatelje certifikata, elektronikih potpisa i elektronikih
vremenskih igova, osnovni sigurnosni zahtjevi, protokoli, ali i osnovni zahtjevi za tijela koja nadgledaju
pruatelje usluga povjerenja te daju ocjenu njihove sukladnosti. Autori analiziraju modalitete primjene
pojanjenih normi, identificiraju procese u kojima se elektroniki vremenski igovi pojavljuju te diskutiraju
o njihovoj vanosti i ogranienjima u kontekstu dugotrajna ouvanja digitalnih zapisa.
Kljune rijei: norma, elektroniki vremenski igovi, elektroniki potpisi, elektroniki certifikati, dugo-
rono ouvanje
Uvod
Digitalni dokumenti i zapisi sve se ee potpisuju elektronikim potpisima, pa e se i sve ee pojav-
ljivati u pismohranama i arhivima. Stoga je potrebno razjasniti u kojemu se kontekstu oni pojavljuju, na
koju se zakonsku regulativu oslanjaju te koje je norme pritom potrebno poznavati. Na poetku potrebno
je konstatirati da e Uredba eIDAS punog naziva Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i
Vijea od 23. srpnja 2014. o elektronikoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronike transakcije
na unutarnjem tritu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ poetkom svoje primjene 1. srpnja
2016. staviti izvan snage Zakon o elektronikome potpisu (NN 10/2002, NN 80/2008, NN 30/2014)1.
1
U tijeku je donoenje Zakona o provedbi Uredbe eIDAS, koji je bio na javnoj raspravi od 3. do 20. lipnja 2016., tijekom koje
nije predloena nadopuna teksta niti je na taj prijedlog bilo komentara zainteresirane javnosti. Zakon je trebao biti objavljen
426 I. Volarevi, H. Stani, Norme za elektronike vremenske igove i mogunosti njihove primjene u arhivskoj struci
Uredba eIDAS vana je jer se na njezinu samome poetku objanjava da se njome nastoji poveati povje-
renje u elektronike transakcije na unutarnjemu tritu pruanjem zajednikoga temelja za sigurnu elek-
troniku interakciju izmeu graana, poduze i tijela javne vlasti, poveavajui time djelotvornost jav-
nih i privatnih online usluga, elektronikoga poslovanja i elektronike trgovine u Uniji. Radi osiguravanja
ispravnoga funkcioniranja unutarnjega trita, istodobno teei primjerenoj razini sigurnosti sredstava
elektronike identifikacije i usluga povjerenja, tom se Uredbom:
a) utvruju uvjeti pod kojima drave lanice priznaju sredstva elektronike identifikacije fizikih i
pravnih osoba koja su obuhvaena prijavljenim sustavom elektronike identifikacije druge drave
lanice
b) utvruju pravila za usluge povjerenja, posebno za elektronike transakcije
c) uspostavlja pravni okvir za elektronike potpise (engl. e-signature), elektronike peate (engl.
e-seal), elektronike vremenske igove (engl. e-time stamp), elektronike dokumente, usluge elek-
tronike preporuene dostave i usluge certificiranja za autentikaciju mrenih stranica.
U nastavku ovoga rada fokus e biti stavljen na elektronike vremenske igove i mogunosti njihove
primjene u arhivskoj struci. Elektroniki vremenski ig vaan je jer je dokaz da je neki podatak postojao
u tono odreenom trenutku, to je u kontekstu elektronikih potpisa, a osobito onih koji se trebaju
dugorono uvati, vrlo vano.
Norma ISO/IEC 18014

Meunarodna norma kojom se definiraju sigurnosne metode zatite na strani izdavatelja vremen-
skoga iga te ostali vezani termini i koja propisuje osnovne protokole vezane za izdavanje vremenskih
igova jest ISO/IEC 18014 norma, koja je podijeljena na tri dijela. Rije je o kljunoj normi koja je osnova
za veinu drugih normi povezanih s elektronikim vremenskim igovima. Vano je napomenuti da ova
ISO norma nije dio eIDAS normativnoga okvira, ali je zbog svoje tematike relevantna u okviru teme
ovoga lanka.
U prvom dijelu te norme, ISO/IEC 18014-1, opisuje se osnovni model na kojemu se temelje usluge
izdavanja vremenskih igova. Prvo se kljuni postupci opisuju teorijski, a potom i praktino, s detaljnim
opisom svakoga nunoga koraka. S obzirom na to da je taj detaljni opis tehnike prirode, u ovome radu
fokus e biti stavljen na teorijski dio norme. ISO/IEC 18014 definira dva kljuna pojma: elektroniki
vremenski ig i token elektronikoga vremenskoga iga (engl. time stamp token). Termin elektroniki
vremenski ig odnosi se iskljuivo na parametar vremena kojim se odreuje specifian trenutak u vre-
menu u odnosu na utvreni vremenski okvir. Token elektronikoga vremenskoga iga odnosi se na podat-
u Narodnim novinama 1. srpnja 2016., ali nije. Prema Pregledu zakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima
pravnu steevinu Europske unije za 2016. godinu krajnji rok donoenja propisa prije pokretanja/prelaska u sljedeu fazu
postupka povrede prava EU je III. kvartal 2016.
I. Volarevi, H. Stani, Norme za elektronike vremenske igove i mogunosti njihove primjene u arhivskoj struci 427
kovnu strukturu koja, izmeu ostaloga, sadri vezu izmeu hash2 vrijednosti, koju ine podaci i vrijed-
nosti vremena.
Postoje tri razliita mogua vremenska poretka izdavanja vremenskoga iga u odnosu na elektroniki
potpis. U prvome sluaju, osoba koja trai izdavanje vremenskoga iga elektroniki potpisuje dokument
nakon izdavanja elektronikoga vremenskoga iga, a to znai da je nemogue znati kada je elektroniki
potpis tono nastao. Druga je mogunost da se vremenski ig vee za dokument koji je ve elektroniki
potpisan. U tome e sluaju taj vremenski ig dokazivati da je dokument potpisan prije tono odreenoga
trenutka. Posljednja je opcija da se dokumentu doda elektroniki vremenski ig prije elektronikoga potpi-
sivanja i nakon njega, ime se jasno definira interval unutar kojega je elektroniki potpis nastao.
Uz elektronike vremenske igove veu se dva osnovna postupka onaj vezan za izdavanje vremen-
skih igova i onaj vezan za potvrivanje njihove valjanosti (engl. verification). Obje usluge prua tijelo za
izdavanje vremenskih igova (engl. Time Stamping Authority), premda valjanost iga moe potvrditi i
neko drugo tijelo povjerenja (engl. Trusted Third Party).
Postupak izrade tokena elektronikoga vremenskoga iga prilino je jednostavan i jednak je onomu
koji se opisuje u normi RFC 3161. Podnositelj zahtjeva za izdavanjem vremenskoga iga alje hash vri-
jednost podataka koje treba vremenski oznaiti te odgovarajui hash algoritam mjerodavnomu tijelu za
izdavanje vremenskih igova, i to unutar jasno definiranoga formata poruke. To tijelo potom izrauje
vremenski ig koji sadri pouzdani vremenski parametar, podatke koje je poslao podnositelj zahtjeva,
referenciju na protokol prema kojemu je vremenski ig izraen (engl. Time Stamp Policy) te novoizra-
ene podatke kojima se vremenska vrijednost vee za hash vrijednost i hash algoritam. Taj vremenski ig
potom alje podnositelju zahtjeva, koji treba provjeriti je li on potpun i toan.
Vano je istaknuti da postoje sluajevi kada elektroniki vremenski ig moe biti ugroen pa ga treba
obnoviti. To je potrebno ako su mehanizmi kojima se vremenska vrijednost vee za podatke na kraju
svojega ivotnoga ciklusa (primjerice, ako certifikat javnoga kljua uskoro istjee), ako postoji bojazan da
je hash vrijednost kriptografski ugroena (primjerice, razvojem kriptografskih algoritama i snage rau-
nalnih procesora) ili ako mjerodavno tijelo koje je izdalo vremenski ig uskoro prestaje biti pruatelj tih
usluga. Ako postoji stvaran rizik da se bilo koji od tih scenarija ostvari, potrebno je dodati novi elektro-
niki vremenski ig koji e obuhvatiti podatke i taj problematini postojei, ali i dalje vrijedei elektro-
niki vremenski ig. Pritom je najvanije da se taj postupak napravi prije nego to se bilo koji od spome-
nutih scenarija ostvari, odnosno prije nego to postojei vremenski ig prestane vrijediti.
Drugi dio ove norme, naslovljen Mechanisms producing independent tokens, tj. ISO/IEC 18014-2 daje
openite smjernice za usluge izdavanja samostalnih elektronikih vremenskih igova, odnosno onih vre-
2
Funkcijom rasprenja ili hash funkcijom iz nekoga seta podataka, dokumenta ili zapisa stvara se jedinstveni niz znakova (on
se jo naziva i elektronikim otiskom prsta). Taj se niz znakova u teoriji ne moe stvoriti na temelju niti jednoga drugoga,
razliitoga seta podataka, dokumenta ili zapisa. On je ujedno ireverzibilan, tj. iz toga niza znakova reverzibilnom funkcijom
nije mogue rekreirati izvorni set podataka, dokument ili zapis.
menskih igova ije potvrivanje ne ovisi o drugim vremenskim igovima (o takvim e vremenskim
igovima biti rijei u treemu dijelu norme). Drugi dio norme ponavlja osnovne informacije iz norme
ISO/IEC 18014-1 (u kojoj se navodi koji su osnovni protokoli vezani za vremenske igove, koji su osnovni
sudionici u postupku izdavanja, obnove i potvrivanja vremenskoga iga, to je sadraj tokena vremen-
skoga iga, proces obnove vremenskoga iga) te detaljnije objanjava proces potvrivanja elektronikoga
vremenskoga iga. U tome pogledu preciziraju se uvjeti koji se moraju zadovoljiti kako bi se vremenski
ig mogao smatrati validnim. Drugim rijeima, token vremenskoga iga mora biti sintaktiki ispravan,
vrijeme validacije mora kronoloki biti nakon vremena izdavanja vremenskoga iga (t<tv), hash vrijed-
nost ne smije biti promijenjena ni razbijena, mehanizmi zatite tokena i dalje moraju biti funkcionalni te
protokol prema kojemu je token izdan i dalje mora vrijediti. Ako su svi uvjeti zadovoljeni, vremenski ig
oznaava se kao validan. U sluaju da se treba potvrditi vremenski ig, koji se obnavljao jedanput ili vie
puta, ponavlja se opisani postupak koji se primjenjuje na vremenski ig koji je najnoviji, odnosno onaj
koji je posljednji generiran. Ako se on tada pokae validnim, logino, vrijedi da su validni i svi prethodni
jer je svaki stariji vremenski ig bio validan u trenutku izdavanja novoga.
Ova norma takoer daje tri mogua mehanizma zatite tokena elektronikih vremenskih igova. Prva
je opcija da pruatelj usluge izdavanja vremenskoga iga elektroniki potpie izdani vremenski ig. Druga
je mogunost uporaba MAC (engl. Message Authentication Code) algoritma, koji podrazumijeva upo-
rabu tajnoga kljua za stvaranje i potvrivanje vremenskoga iga koji uva tijelo koje taj ig izdaje. Na
kraju, mogue je zatraiti pruatelja usluga da arhivira token, a javno objavi samo referenciju na njega pa
da je za proces potvrivanja nuno kontaktirati upravo s pruateljem usluge.
Trei dio norme, naslovljen Mechanisms producing linked tokens, tj. ISO/IEC 18014-3, opisuje metode
i procese generiranja tokena vremenskih igova koji su povezani s drugim tokenima vremenskih igova.
Umjesto samostalnih tokena, tijelo koje izdaje vremenske igove povezuje vie tokena u jedan nepreki-
nuti niz koristei se njihovim hash vrijednostima tako da svaki novi vremenski ig sadri kriptografski
saetak svih tokena unutar toga jednoga niza. Na taj nain pouzdanost i tonost vremenskih igova ovisi
o integritetu repozitorija pruatelja usluga u kojemu su povezani tokeni pohranjeni, a ne o javnim i pri-
vatnim kljuevima kao u sluaju samostalnih tokena vremenskih igova.
Norma navodi tri metode izrade povezanih tokena vremenskih igova, ali njihovo detaljnije objanje-
nje odvelo bi ovaj rad u suvie tehnikome smjeru. Norma takoer predvia mogunost povezivanja
itave grupe tokena u jednu cjelinu kojoj se tada dodijeljuje jedna vremenska vrijednost, a zatim se takve
grupe povezuju kao to bi se inae povezivali pojedinani tokeni vremenskih igova. Takav je pristup
odlian ako se velik broj vremenski igova generira u isto vrijeme. U tome sluaju primjenjuje se koncept
tzv. ulananih blokova (engl. blockchain)3.
3
Koncept ulananih blokova poznat je kao tehnologija u pozadini takozvana kriptovaluta kao to je to na primjer Bitcoin.
Arhivski elektroniki vremenski ig

Postoji i posebna vrsta vremenskoga iga namijenjena ba za dugorono ouvanje. Takav arhivski
vremenski ig, odnosno time-stamp token for long term availability and integrity of the validation mate-
rial, ne razlikuje se od standardnoga vremenskoga iga po principu djelovanja (bilo na teorijskoj, bilo na
tehnikoj razini), nego po svojemu obuhvatu. Naime, takav vremenski ig obuhvaa vei broj hash vri-
jednosti, i to svih onih koje oznaavaju pojedini podatak koji treba dugorono ouvati.
Kada su u pitanju elektroniki potpisi, potrebno je pridruiti im sve nune certifikate, podatke o nji-
hovu opozivu (engl. revocation),podatke potrebne za njegovo potvrivanje kao i podatke potrebne za
potvrdu ve prisutnih vremenskih igova (ako ih ima). Potom je potrebno generirati vremenski ig koji
obuhvaa sve te podatke i nadopuniti potpis novim vremenskim igom, a koji obuhvaa prethodno gene-
riran ig. Tako je potrebno pravovremeno obnavljati taj arhivski vremenski ig koji obuhvaa sve podatke
kako bi se mogla dugorono ouvati mogunost potvrivanja valjanosti elektronikoga potpisa. Dakle,
glavna svrha arhivskoga elektronikoga vremenskoga iga jest da se njegovom primjenom produlji valja-
nost vremenskoga iga elektronikoga potpisa kao i OCSP4 i CRL5 odgovora na upit o valjanosti e-pot-
pisa i nakon isteka njihovih potpisnih certifikata.
U kontekstu arhivskoga vremenskog iga potrebno je spomenuti da su normom ETSI EN 319 102-1,
punoga naziva Procedures for Creation and Validation of AdES Digital Signatures; Part 1: Creation and Vali-
dation, definirane etiri razine temeljnih (engl. baseline B) e-potpisa koji omoguuju interoperabilnost i
ivotni vijek (engl. life-cycle) zapisa koji se u njima uvaju. To su B-B osnovna razina (engl. basic), B-T
dodan vremenski ig na B razinu (engl. time stamp), B-LT dodani su podaci za dugoronu (engl. long term)
provjeru valjanosti u vremenu kad je potpisni certifikat istekao na T razinu i B-LTA omoguuje periodika
dodavanja arhivskih vremenskih igova (engl. long term with archive time stamps) na LT razinu. Prilikom
izrade svake sljedee razine obuhvaa se prethodna razina u potpunosti, kao to je to prikazano na slici 1.
Slika 1. Uporaba arhivskoga vremenskog iga kako ga predvia norma ETSI EN 319 102-1
4
OCSP Online Certificate Status Protocol protokol kojim se komunicira status opozvanosti elektronikih certifikata (opoz-
van ili nije opozvan). Tim se protokolom prenosi manja koliina podataka, nego kada se koristi CRL popisom.
5
CRL Certificate Revocation List popis opozvanih certifikata.
Norma RFC 3161

Norma RFC 3161, punoga naziva Internet X.509 Public Key Infrastructure Time-Stamp Protocol, objav-
ljena 2001. godine, opisuje postupak izdavanja vremenskoga iga od strane mjerodavnoga tijela tako da
precizno definira formate poruka koje naruitelj i mjerodavno tijelo razmjenjuju. U normi se takoer
definira to je tono tijelo za izdavanje vremenskih igova, koja je njegova uloga i koje sve zahtjeve treba
zadovoljiti kako bi se vremenski igovi koje izdaje smatrali tonima i vjerodostojnima. Takoer, ta je
norma posluila kao osnova za tehniku specifikaciju ETSI TS 119 422 (engl. Electronic Signatures and
Infrastructures; Time-stamping protocol and time-stamp profiles). U toj se specifikaciji samo dodaju odre-
ena ogranienja, kojima se norma RFC 3161 prilagoava propisima koji vrijede u EU-u.
Uloga tijela za izdavanje vremenskih igova jest da vee vremenski ig na odreene podatke i tako
stvori dokaz da su ti podaci postojali prije odreenoga datuma, odnosno trenutka. Taj vremenski ig
moe, primjerice, oznaiti vrijeme predaje nekoga dokumenta koji se mora predati do odreenoga roka
ili, pak, moe svjedoiti o tonome trenutku provoenja neke transakcije. Ipak, vremenski se igovi naj-
ee veu za elektronike potpise i dokazuju da je potpis postojao u tono odreenome trenutku i to
prije isteka njegova certifikata. Na taj se nain elektroniki potpisi mogu potvrditi i nakon isteka valjano-
sti njihova certifikata.
Prema toj normi postupak izdavanja vremenskih igova ukljuuje nekoliko koraka. Prvi je korak
poruka koju podnositelj zahtjeva za izdavanjem vremenskoga iga alje mjerodavnomu tijelu. Ta bi
poruka trebala ukljuivati hash vrijednost podataka kojima se eli pridodati vremenski ig (ta bi vrijed-
nost trebala biti jednosmjerna i otporna na koliziju), a uz to moe sadravati i toan protokol, odnosno
pravila kojih se mjerodavno tijelo treba drati. Takoer je mogue da podnositelj zahtjeva trai da mje-
rodavno tijelo poalje certifikat svojega tajnog kljua. Prema ETSI TS 119 422, svi navedeni elementi
poruke moraju biti prisutni. Drugi je korak odgovor koji mjerodavno tijelo alje podnositelju zahtjeva, a
u kojemu mu alje odgovarajui vremenski ig. Meutim, ako neki od elemenata poruke primljene od
podnositelja zahtjeva ne prou provjeru, mjerodavno tijelo mora obavijestiti podnositelja zahtjeva o
prisutnosti pogreke i ne smije mu izdati vremenski ig. Takoer, svaku takvu poruku mjerodavno tijelo
mora potpisati kljuem namijenjenim za tono tu svrhu radi identifikacije. Po primitku odgovora, pod-
nositelj zahtjeva treba potvrditi sve elemente, ukljuujui pravovremenost primljenoga odgovora. U slu-
aju primitka poruke koja izvjetava o postojanju pogreke, podnositelj zahtjeva treba je ispraviti i pono-
viti itav postupak. Jako je vano da podnositelj zahtjeva provjeri valjanost certifikata mjerodavnoga
tijela jer u sluaju njegova isteka ili opoziva dobiveni vremenski ig nije valjan. Na istu stvar upozorava i
ETSI TS 119 422.
Norma RFC 3161 na prilino opiran i detaljan nain opisuje postupak izdavanja vremenskih igova
(daje se potpuna sintaksa poruka te precizan format i poredak svih elemenata zahtjeva i odgovora), koji
nije nuno objanjavati za potrebe ovoga rada. Najvanije je ono objanjeno, tonije openiti opis samoga
postupka s istaknutim informacijama koje obje strane moraju dati kako bi konano generiran vremenski
ig bio valjan.
Pruatelji usluga povjerenja

Tehnika specifikacija ETSI TS 119 421, punoga naziva Policy and Security Requirements for Trust
Service Providers issuing Time-Stamps, bavi se svim proceduralnim i sigurnosnim zahtjevima koje trebaju
ispuniti pruatelji usluga koji izdaju elektronike vremenske igove. Norma propisuje i organizacijsku
strukturu takvih tijela, odnosno institucija: one moraju biti utemeljene prema zakonima drave u kojoj
se nalaze, a njihovi zaposlenici moraju biti kvalificirani za obavljanje poslova vezanih za izdavanje vre-
menskih igova. Takoer, u normi se definiraju dvije osnovne zadae takvih institucija. One se bave
poslovima generiranja, odnosno izdavanja vremenskih igova, ali i upravljanjem samom politikom insti-
tucije u smislu da tijelo unutar same institucije mora voditi brigu o tome provodi li se ta politika kako je
propisano, ispunjava li tijelo sve svoje obveze i je li sama usluga izdavanja vremenskih igova potpuna.
Drugim rijeima, svaka institucija koja je ujedno i pruatelj usluge izdavanja vremenskih igova mora
imati jasno definiran i javno dostupan program, odnosno svoju politiku u kojoj se objanjava kakve sve
usluge prua, komu su one namijenjene, koja su eventualna ogranienja, trebaju li korisnici tih usluga
zadovoljavati ikakve uvjete, koji su postupci provjere vremenskih igova, postoje li neka ogranienja
njihove valjanosti i sl. Kljuno je da se u toj politici jasno navedu sve informacije vezane za same vremen-
ske igove i naine njihova izdavanja te da se informacije o toj politici uvijek pridodaju tokenu vremen-
skoga iga u obliku atributa.
Norma propisuje i sve potrebne razine zatite, od zatite fizikoga vlasnitva do zatite svih podataka
koji su dani na povjerenje instituciji. Detaljno se propisuje i nain generiranja tajnih kljueva kojima
tijelo za izdavanje vremenskih igova potpisuje te igove. Sama procedura mora se odvijati u fiziki sigur-
nome okruenju, moraju je izvoditi za to kvalificirani zaposlenici, a sam klju mora biti kriptografski
snano zatien kako bi odolio napadima to je dulje mogue. Kada se takav privatni klju generira, on
mora ostati tajan i mora biti zatien po najviim sigurnosnim standardima kako mu integritet ne bi bio
naruen. to se pak javnoga kljua tie, njegov certifikat mora biti javno dostupan, a njegov status uvijek
auran. Svi ti kljuevi moraju imati definirani ivotni vijek i postupke koji se poduzimaju po isteku toga
vijeka. Takoer, nuno je napraviti sve mogue korake kako bi se osiguralo da se istek valjanosti kljueva
odmah detektira i kako se takvi kljuevi ne bi koristili za izdavanje novih vremenskih igova.
to se samoga postupka izdavanja vremenskih igova tie, kljuno je upravo vrijeme. Ve se u politici
institucije mora navesti s kojim je meunarodno priznatim i koordiniranim satom (engl. Coordinated
Universal Time) usklaeno mjerenje vremena. Kako bi se osigurala stalna preciznost vremena, potrebno
je esto kalibrirati sat, a ako se primijeti da pruatelj usluge mjeri vrijeme prema satu koji je neprecizan
ili ija mjera odstupanja nije u skladu s onom propisanom u samoj politici institucije, tada e se izdani
vremenski igovi smatrati nevaeima. Pruatelj usluge izdavanja vremenskih igova mora propisati i sve
postupke koji e se poduzeti nakon to prestane s djelovanjem. Nuno je da se svi korisnici te usluge
povjerenja pravovremeno o tome obavijeste kako bi imali vremena obaviti potrebne radnje prije nego to
davatelj usluga opozove sve certifikate, to je duan uiniti.
Norma sadri i dodatak koji se tie dugorone provjere vremenskih igova. Naime, po isteku certifi-
kata, vremenski je ig nemogue provjeriti kako bi se potvrdio njegov status. Meutim, ako u trenutku
postupka provjere vremenskoga iga koriteni privatni klju nije kompromitiran, ako je koritena hash
vrijednost i dalje jedinstvena te ako su algoritmi na kojima poivaju potpis i klju i dalje otporni na
napade, mogue je provesti postupak provjere bez obzira na istek certifikata. Ipak, savjetuje se da se
postojei vremenski ig i podaci na koje je vezan sauvaju generiranjem novoga vremenskog iga.
Premda je tom normom jasno preciziran svaki aspekt djelovanja institucije koja se bavi izdavanjem
elektronikih vremenskih igova, postoje i dravna i meunarodna tijela koja se bave provjerom rada
takvih institucija i odluuju o tome zasluuju li se one smatrati pruateljem usluge povjerenja. Provjere
koje ta tijela provode iznimno su detaljne, a svaka uoena pogreka moe rezultirati negativnom ocje-
nom i spreavanjem daljnjega rada institucije. Logino je da takva tijela postoje te da su njihove provjere
rigorozne jer pruatelji usluge povjerenja zaista moraju opravdati svoju titulu. Naglasak je upravo na
rijei povjerenje i na injenici da postaje sve tee dokazati vjerodostojnost podataka u elektronikome
okruenju. Zato vremenski igovi i jesu vani oni dokazuju da je neki podatak postojao u tono odre-
enome vremenu i u tono odreenome obliku. Kako bi oni i nastavili biti uvjerljiv i prihvatljiv dokaz,
institucije koje ih izdaju moraju proi svaku, pa i najdetaljniju analizu. Upravo zahvaljujui detaljnim
propisima i tijelima koja nadgledaju njihovo provoenje, nema mnogo pruatelja usluga povjerenja, a
one institucije koje su prole provjeru nalaze se na javno dostupnom popisu kojim se dodatno garantira
njihova sukladnost. Europska norma koja se bavi tijelima koja provode provjere i daju ocjene sukladno-
sti (njihovom organizacijom i nainom rada) jest ETSI EN 319 403, Trust Service Provider Conformity
Assessment Requirements for conformity assessment bodies assessing Trust Service Providers, a gotovo se
u potpunosti zasniva na meunarodnoj normi ISO/IEC 17065.
Zakljuak
Na temelju prikaza relevantnih normi i dosadanje diskusije moe se zakljuiti da su elektroniki
vremenski igovi vani jer slue kao dokaz da su podaci postojali u tono odreenome trenutku i u tono
odreenome obliku, ali su vani i za dugorono ouvanje elektronikih potpisa, zapisa o transakcijama i
sl. Elektroniki vremenski igovi mogu bezuvjetno garantirati vjerodostojnost i integritet (ali ne i auten-
tinost) nekoga zapisa, no potrebno je voditi brigu o njima. Oni zahtijevaju periodinu provjeru i pravo-
vremeno obnavljanje (odnosno generiranje novih koji obuhvaaju sve prethodne). Ipak, pitanje je je li to
problem za dugorono ouvanje (iako, i drugi digitalni zapisi koji se dugorono pohranjuju moraju se
periodiki provjeravati i seliti pa u tom kontekstu i ouvanje elektronikih potpisa s vremenskim igom
zahtijeva jednaki tretman). Vano je istaknuti i razliku ouvanja u kontekstu dugoronoga upravljanja
zapisima (engl. long term records management) i kontekstu dugoronoga arhiviranja (engl. long term
archiving). U prvome sluaju rije je o arhivskim zapisima koji se svakodnevno ili esto upotrebljavaju
kao temelj za poslovanje (npr. transakcijski sustavi) pa je u tom sluaju potrebno moi raunalno provje-
riti valjanost elektronikih potpisa s pridodanim elektronikim vremenskim igovima. U drugome slu-
aju moda e biti dovoljno samo da elektroniki potpis oznaimo vremenskim igom dok potpis jo
vrijedi, odnosno prije isteka certifikata a da se potom sam vremenski ig ne obnavlja jer je za dugorono
arhiviranje potreban samo dokaz da je potpis postojao u jednome trenutku, u jednome obliku i da je tada
bio valjan, ali ne i mogunost da taj isti potpis ponovno provjerimo. U tome sluaju potrebno je perio-
diki obnavljati arhivski vremenski ig kao to je to predvieno normom ETSI EN 319 102-1.
Sveukupno gledajui, koncepte funkcioniranja i ulogu elektronikih vremenskih igova vano je
razumjeti jer su oni osnova za potvrivanje je li neki zapis koji je elektroniki potpisan postojao u nekome
trenutku. Uzevi u obzir da e se u suvremenome poslovanju sve ee upotrebljavati elektroniki potpisi,
elektroniki peati i elektroniki vremenski igovi, a spisovoditelji i arhivisti morat e procjenjivati nji-
hovu tonost, vjerodostojnost, autentinost, cjelovitost i pouzdanost, potrebno je dobro razumjeti izne-
senu problematiku kako bismo mogli donositi pravovremene i ispravne odluke.
Literatura
1. Adams, C., Cain, P., Pinkas, D., Zuccherato, R., Integris, 2001. RFC 3161: Internet x.509 Public
key infrastructure time-stamp protocol. URL: https://tools.ietf.org/pdf/rfc3161.pdf. (18. 6. 2016.).
2. ETSI, 2014. ETSI EN 319 403: Electronic Signatures and Infrastructures (ESI); Trust Service Provi-
der Conformity Assessment Requirements for conformity assessment bodies assessing Trust Ser-
vice Providers. URL: http://www.etsi.org/deliver/etsi_en/319400_319499/319403/02.01.01_20/en_
319403v020101a.pdf. (18. 6. 2016.).
3. ETSI, 2015a. ETSI TS 119 422: Electronic Signatures and Infrastructures (ESI); Time-stamping
protocol and time-stamp profiles. URL: http://www.etsi.org/deliver/etsi_ts/119400_119499/1194
22/01.00.01_60/ts_119422v010001p.pdf. (18. 6. 2016.).
4. ETSI, 2015b. ETSI TS 119 421: Policy and Security Requirements for Trust Service Providers
issuing Time-Stamps. URL: http://www.etsi.org/deliver/etsi_ts/119400_119499/119421/01.00.01
_60/ts_119421v010001p.pdf. (18. 6. 2016.).
5. ETSI, 2015c. ETSI TR 119 000: Electronic Signatures and Infrastructures (ESI); The framework
for standardization of signatures: overview. URL: http://www.etsi.org/deliver/etsi_tr/119000_119
099/119000/01.01.01_60/tr_119000v010101p.pdf. (18. 6. 2016.).
6. ETSI, 2016a. ETSI TR 119 100: Electronic Signatures and Infrastructures (ESI); Guidance on the
use of standards for signature creation and validation. URL: http://www.etsi.org/deliver/etsi_tr/1
19100_119199/119100/01.01.01_60/tr_119100v010101p.pdf. (18. 6. 2016.).
7. ETSI, 2016b. ETSI EN 319 122-1: Electronic Signatures and Infrastructures (ESI); CAdES digital
signatures; Part 1: Building blocks and CAdES baseline signatures. URL: http://www.etsi.org/deli-
ver/etsi_en/319100_319199/31912201/01.01.01_60/en_31912201v010101p.pdf. (18. 6. 2016.).
8. ETSI, 2016c. ETSI EN 319 102-1: Electronic Signatures and Infrastructures (ESI); Procedures for
Creation and Validation of AdES Digital Signatures; Part 1: Creation and Validation. URL: http://
www.etsi.org/deliver/etsi_en/319100_319199/31910201/01.01.00_30/en_31910201v010100v.pdf.
(18. 6. 2016.).
9. Gondrom, T., Brandner, R., Pordesch, U., 2007. RFC 4998: Evidence Record Syntax (ERS). URL:
https://tools.ietf.org/pdf/rfc4998.pdf. (18. 6. 2016.).
10. ISO/IEC, 2008. ISO/IEC 18014-1: Information technology security techniques time-stamping
services part 1: Framework.
11. ISO/IEC, 2009a. ISO/IEC 18014-3: Information technology security techniques time-stam-
ping services Part 3: mechanisms producing linked tokens.
12. ISO/IEC, 2009b. ISO/IEC 18014-2: Information technology security techniques time-stam-
ping services part 2: Mechanisms producing independent tokens.
13. ISO/IEC, 2012. ISO/IEC 17065: Conformity assessment Requirements for bodies certifying
products, processes and services.
14. Nacrt prijedloga Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijea od
23. srpnja 2014. o elektronikoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronike transakcije na
unutarnjem tritu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ. URL: https://esavjetovanja.gov.
hr/ECon/MainScreen?entityId=3420. (21. 8. 2016.).
15. Pinkas, D., Ross, J., Pope, N., 2001. RFC 3126: Electronic Signature Formats for long term electro-
nic signatures. URL: https://tools.ietf.org/pdf/rfc3126.pdf. (18. 6. 2016.).
16. Pregled zakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu steevinu Europske
unije za 2016. godinu, Vlada RH. URL: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2016/28%
20sjednica%20Vlade//Pregled%20zakonskih%20prijedloga%20kojima%20Republika%20Hrvat-
ska%20preuzima%20pravnu%20ste%C4%8Devinu%20Europske%20unije%20za%202016.%20
godinu.pdf. (21. 8. 2016.).
17. The European Parliament and the Council of the European Union, 2014. REGULATION (EU) No
910/2014 OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 23 July 2014 on
electronic identification and trust services for electronic transactions in the internal market and
repealing Directive 1999/93/EC. URL: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uris
erv%3AOJ.L_.2014.257.01.0073.01.ENG. (18. 6. 2016.).
18. Zakon o elektronikom potpisu, NN 10/2002, NN 80/2008, NN 30/2014. URL: http://www.
digured.hr/cadial/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=Zakon+o+elektroni%C4%8D
kom+potpisu&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&bid=WuKTobTXWydclF5
QZSRzTQ%3d%3d&annotate=on. (18. 6. 2016.).
Summary
Standards for electronic time stamps and the possibilities

for their application in archival practice
Standardisation of e-signatures presupposes the existence and standardisation of Trust Service Providers.
The concept of electronic time stamps, which are used to establish the time of creation or the signing of a
digital record, also appears in this context as it is important for validation of e-signatures. Authors describe
the basic model of electronic time stamps, explain the role of Time-Stamping Authority (TSA) and the pro-
cess of creating time stamps. Later, they turn their attention to standards, such as ISO/IEC 18014, RFC
3161, ANSI ASC X 9.95, and the relevant ETSI standards, which describe the message transactions between
TSA and the entity requesting the issuance of electronic time stamp, define basic security requirements, basic
requirements for Trust Service Providers, i.e. providers of certificates, e-signatures and electronic time
stamps, basic policies and basic requirements for conformity assessment bodies assessing Trust Service Pro-
viders. Authors analyse the modalities of implementing described standards, identify the processes in which
electronic time stamps appear and discuss their importance and limitations in the context of long-term
preservation of digital records.
Key words: standard, electronic time stamps, e-signatures, electronic certificates, long-term preservation
PRILOG
Mimo strunoga diskursa: jesen 1991. u Gospiu

- ratni dnevnik Milana upana - Mie
(Ulomci)1
Roen sam 7. 10. 1963. u Gospiu gdje sam zavrija osnovnu kolu i poslije
srednju metalsku u Likom Osiku za tokara. Kako nisam ba bija za oloku i papir,
ali ipak da se ne zaboravi, kroz Domovinski sam rat pisa o stradanju naeg grada i
njegovi branitelja. Za vrime Domovinskog rata bija sam volonter Crvenog kria
pomaui ljudima u najteim trenutcima nove hrvatske povijesti.
Mia upan
Srpanj 1991.
22.7.
U selu Barlete etnici su napali i opljakali obiteljske kue. Seljanu Mati Krmpotiu zapalili kuu i
talu i silos Jakana Milnovia. Kod gaenja poara ranjen policajac Slanina. Nakon tog nemilog dogaaja
itavo puanstvo grada na nogama.
23.7.
Napanuta farma Okrunog zatvora na Ljubovu di je dolo do pucnjave izmeu legalne Hrvatske poli-
cije i etnika, bilo je mrtvi na naoj strani kao i kod etnika.
Kolovoz 1991.
16.8.
Dananji je petak zavija sve Hrvate u crno. Naene su rtve iz Lovinca koje su etnici masakrirali
vezani ruku. Na ispraaju rtvama na kojem je bilo itavo hrvatsko puanstvo grada, ispred hotela Like
govorili su gospodin Miroslav Petry i gospodin veleasni Mate Pavli. Trebali su biti sahranjeni u Lovincu
1
Op.ur.: cijeli tekst vjeran je prijepis ulomaka ratnoga dnevnika g. upana; nije intervenirano u jezik/dijalekt, stil, niti izvorno
navoenje imena osoba, organizacija i lokacija.
438 Mimo strunoga diskursa: jesen 1991. u Gospiu - ratni dnevnik Milana upana - Mie (Ulomci)
oko 15,00 16,00 sati. Pogrebnu povorku zaustavljaju etnici u Raduu. Na intervenciju vojske JNA ipak
je doputeno da se sahrane u Lovincu. Pokop obavljen u veernjim satima oko 20,00 sati.
28.8.
S novog Likog Osika, iz pravca tvornice, s minobacaima napanuto naselje stari Liki Osik.
29.8.
Napanut sam grad i selo Bilaj. Znatno unitena zgrada Opine, Socijalnog zdravstva, aki dom. Teko
ranjen rezervni policajac Milan Baburi u nogu, odveen hitno za Rijeku gdje mu je noga amputirana.
30.8.
Dopodne je bilo mirno, ali je JNA ipak palila tenkove u vojarni. Dolazi helikopter u 17,30, malo se
zadrava i odlazi drugi dan oko 12,00 sati. Isti dan prije popodne pobiga edan vojnik i ubijen radnik INE,
moj prijatelj, Ivan Biljan (Baja). Neka mu je vjena slava i laka hrvatska zemlja.
Rujan 1991.
1.9.
Bila je ovo neprospavana no. Pucalo se minobacaima i pjeadijskim orujem. Doekali jutro kod
Ivana ania (Baje). Oko 13,00 14,00 sati tri zrakoplova Jugo vojske vrili prelet nisko oko kua. Nai
dobivaju vei broj streljiva i ostalo. Oko 18,15 ula se opet pucnjava.
2.9.
Uvee, ne znam kolko je bilo sati, poeli su opet pucat iz minobacaa i pjeadijskog oruja. U veer-
njim satima neko je zapucao u pravcu vojarne iz ani gaja koja je estoko uzvratila dva do tri puta
mitraljezom s tenka. Kasnije neko vrime zatije, dolazi tata odlazimo kod ani Ivana (anje) di smo svi
trebali oti za Pazarite, ali opet u jednom momentu ula se rafalna pucnjava od vojske. U zatiju bjeimo
do Icini ograda, gubimo vezu s Lukom . koji vozi traktor od Ivice N. gdje smo se dogovorili, ali svi
pametuju. Odlazimo oko 5,00 sati nazad prvo odlazim spavati kod Ivana ania (anje), a zatim kui
oko 6,30. Neko vrime bilo mirno pa se opet ula pucnjava. Tija sam oti, uvatila me neka panika. Kasnije
se sve smirilo, itavo vrime mama, sestra i ja spremamo se za odlazak teti Milki u Pazarite. Doli u Paza-
rite oko 17,00 sati pridruio nam se i prijatelj. Bio jako umoran, nisam ak moga ni veerati. Napadi bili.
3.9.
Diga se oko pola 10 dorukova, tija i s Ivanom u umu potkresivat drva, reka da ne treba. Popodne
dosta mirno, bez detonacija. Popodne su se ipak ponovile detonacije i preletila dva zrakoplova. Opet u
brzom letu preletili su i nadgledali poloaje Zbora narodne garde i MUP-a. Poslje opet mirno. Danas je u
Hagu vijeano o Jugoslaviji. Milan Kuan je govorio da bi bilo najbolje da EZ to prije prizna neovisnost
Mimo strunoga diskursa: jesen 1991. u Gospiu - ratni dnevnik Milana upana - Mie (Ulomci) 439
Sloveniji i Hrvatskoj, a predsjednik Tuman je reka da se u Hrvatskoj vodi prljavi i nenajavljeni rat protiv
naroda koji trai neovisnost i demokraciju u kojoj teroristi i JNA unitavaju sva materijalna dobra kao i
ljudske rtve 3 000. U Gospiu su bila izala dva vojna transportera i neto vojnika i navodno da su trebali
i na pregovore u Teslingrad (tako etnici sad zovu novi Liki Osik). Nai i bili zarobili. A od strane vojske
je dat ultimatum ako se ne pute da e bombardirat grad. Na vijestima u 10.50. reeno je da su puteni neki
vojnici i vojno lice, a drugi su se pridruili jedinicama Garde. Izgorila edna kua u ulici JNA.
Izvren zrani napad na Gospi, izbaene dvi kazetne bombe, zapaljene dvi kue u Pazarikoj ulici,
ubijena edna ena, a mu tee ranjen. Celu no odjekivale su detonacije granata u Budaku i Gospiu.
Nae snage su protjerali do Novog Likog Osika. U naim redovima dvoje ranjeni gardista. etnici dobi-
vaju pojaanje iz pravca Korenice.
6.9.
etvrti dan otkad sam u izbjeglitvu u Pazaritima sa sestrom, negdje se ula mala pucnjava. Oko
11,40 dolazi otac iz Gospia reka da je ranjen eljo Paveli, nadalje kod kue sve u redu. Oko 16,00 sati
sve mirno bez ikakve pucnjave. 22,00 sata javili su na radiju da su teroristi napali Perui i Stari Liki Osik
i na kraju Gospi. Centar grada drugi dan bez struje.
19.9.
Jutros sam uja da se nakon dueg opkoljavanja nai snaga predala vojarna Stania Opsenica, kako
sam je nazva Bastilja, na kojoj je izvien Hrvatski stijeg. Privatno odkad otiao otac nita ne znam.
Budaki most opet bombardiran i opet jedno vrime uli se minobacai do kasno uvee, ali ne ko prije.
Zarobljeno dosta Srba koji su se krili u vojarni, ima i mrtvih.
23.9.
Danas se kui prvo vraa mama i sestra Kata. Dolazi po nji autom Joso Baburi i tata. Ostajem sam.
Joso mi pria o naem napadu na vojarnu i o razaranju kua u ulici. Poginija Tomislav PaveliKita, a Ivi
Bubauiini izgorila tala i kua u kojoj je bilo neto strane valute i dinara. U vijestima u 15,00 sati
javljeno je da se grad raiava od stakla i drugog otpada. Noas su se opet uli minobacai iz pravca
ukovca. Napanut stari Liki Osik i Mualuk, a Bilaj iz avijona jedanput.
27.9.
Danas sam ia s Ivanom u GS da vidim kuu i roditelje. Dok sam doa ia sam odma da vidim to je
napravilo od kue. Unutra prozorska okna odma su popucala i stakla na vratima verande i balkona.
Garana vrata su sva izreetana. Ubijen edan zec, izbilo zida dio od garae otetilo brodski pod i fasadu,
1 kugla prola kroz roletnu i pogodila moju sobu u oak plafona. Ivici Mlinaru odnilo sav krov s mlina
i jedan dio otkinilo zida od nove kue. U Klancu bija sam s Josipom Krmpotiem, Ivom Kordiem,
eljom iz poduzea, Dubravkom aniom i sa Rudom aniom i Buimcom koji mi je rekao da Jure
ari ia ve na treu operaciju. Ivica Balenovi mi reka da su ve ispalili 1 200 kom. mina na Teslingrad
440 Mimo strunoga diskursa: jesen 1991. u Gospiu - ratni dnevnik Milana upana - Mie (Ulomci)
i druge poloaje. Poginila dva naa. Pala mina u rov, pucalo iz Poitelja poloaj Ribnik. Stipi i Manji ote-
tilo dosta kuu.
30.09.
Oko 7 sati ujutro doa kui s Ivanom iz Klanca. Redili sestra i ja garau, dok sam ua u ljetnu kuhinju
odjednom sam uja da cijue zec, dok sam izletija dva psa su ga ve pojli, dok sam malo uredija otia teti
Seki. Bija i malo priali. Kasnije otia da vidim grad i da posjetim da li je Boo kod kue. Sandra mi je
rekla da je otia. Oko 18,00 opet su uli minobacai, iz Ostrvice bacalo na centar. Oko 11 11,30 uli su
se avioni bacili 1 2 bombe. Nai zaustavili oklopni vlak iz pravca Graaca. Oko 21,00 opet su se uli
avioni, padala jaka kia. Tata ia na strau od 3 6 sati. Mia i elektriari majstorili struju.
Listopad 1991.
7.10.
Danas je moj roendan. U gradu i okolici bilo je dosta mirno bez pucnjave. Danas bi trebalo biti
dogovora oko razmjene uhieni Srba za nae Hrvate, koje etnici dre kao taoce u Teslingradu. Oko
16,00 poeli su opet tenkovi prema GS i tako i Bilaju. Iz pravca itluka koje je trajalo pola sata je palo 70
projektila, kasnije opet sve mirno. Napadnut je Grad Zagreb i to Gornji Grad, Banski dvori i bolje reeno
rezidencija predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana, ali nisu uspili. U Koparskoj luci stoji
60 tenkova i druga vozila JNA.
13.10.
Nisam moga nita zapisat, nije bilo struje.
18.10.
Danas se ula pucnjava iz Divosela. Bija sam s Fajdiom iz Budake ulice koji mi je reka da je poginija
Rukavina i jedan Kosinjan i da je Joso Zec ranjen i da e biti odvoen za Rijeku. Dan protie mirno. to
se tie nadalje nae Drave odrana je konferencija o Jugoslaviji. Bili predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuman, Republike Srbije Slobodan Miloevi, BiH Alija Izetbegovi, Republike Slovenije Janez
Drnovek, predsjeda Nizozemski Van Der Brook, Lord Karington, specijalni izaslanik UN Saens Vens.
Odlueno je da se u Hrvatskoj deblokiraju sve vojarne i da vojska napusti teritoriju R. Hrvatske to prije
koje e odrediti Komisija EZ, a kojoj e biti sjedite u Zagrebu.
Studeni 1991.
5.11.
Danas je bio tuan dan za Kaniu kao sviju koji su i poznavali. Poginuli arli i Iva Buba koji su
naili na minsko polje zalutali kad su ili na poloaj. Neka im je vjena slava i fala. Inae dan protie
mirno. Edan avion preletija visoko.
Mimo strunoga diskursa: jesen 1991. u Gospiu - ratni dnevnik Milana upana - Mie (Ulomci) 441
17.11.
Danas sam uo vjest od Brlje da su pali za nau Hrvatsku Buneta Damir (Pure), Tonkovi Pere i Milo-
ica crna im laka zemlja bila, a ranjen je i Buneta Mladen tee - preveen u Rijeku. U posjeti Gospiu bili
Predsjednik RH dr. Franjo Tuman, ministar obrane Gojko uak i Slavko Degoricija.
6.12.
Dan protie mirno, slavimo sv. Nikolu, pa prvi snig.
30.12.
Oko 22,00 uja se edan zrakoplov koji je kruija dok nije izvidija teren, prvo je bacija svjetlee, a zatim
su raketirali ednu privatnu kuu u Prnjavorskoj ulici s dva zrakoplova. Nae snage su oslobodile Podum
i Glavace, a za osvetu teroristi su raketirali Otoac, a na Liko Lee bacali napalm bombu. Poginuo jo
edan mladi ivot - Ivica Mesi.
Neka je svim poginulima za nau Hrvatsku vjena slava i fala.
Plitvice
Plitvice
Plitvice
i
i
R a d o v ii
ARHIVI
ARHIVI
ARHIVI
I DOMOVINSKI
I DOMOVINSKI
I DOMOVINSKI
RATRAT
RAT
i
i
49. savjetovanje
49. 49.
savjetovanje
savjetovanje
hrvatskih
hrvatskih
hrvatskih
arhivista
arhivista
arhivista
Plitvice,
Plitvice,
26.Plitvice,
26.
28. listopada
26.
28.listopada
28.2016.
listopada
2016.2016.
v
v
HRVATSKI
MEMORIJALNO
DOKUMENTACIJSKI CENTAR
DOMOVINSKOG RATA
a
a d
d o
o
2016
2016
2016
R
R
ISBN 978-953-58736-1-7
ISBN ISBN
978-953-58736-1-7
978-953-58736-1-7
HRVATSKO
HRVATSKO
ARHIVISTIKO
HRVATSKO
ARHIVISTIKO
ARHIVISTIKO
DRUTVO
DRUTVO
DRUTVO

Plitvice Zbornik 2016

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Plitvice Zbornik 2016

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Plitvice

ARHIVI I DOMOVINSKI RAT

Grafiko oblikovanje, prijelom i tisak

Objavljeno potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske

ARHIVI I DOMOVINSKI RAT

Mjesto i vrijeme odravanja:

Arhivsko i registraturno gradivo na podruju okupiranoga dijela Like

Arhivski fondovi paradravnih ustanova Republike Srpske Krajine pohranjeni

Pregled arhivskoga gradiva vojne provenijencije Republike Srpske Krajine

Prikupljanje i vrednovanje memoarskog gradiva iz Domovinskog rata

Vojni sud u Bjelovaru 1992. 1996. svjedok vremena

Vojno dravno odvjetnitvo Bjelovar (1992. 1996.)

Fondovi upravne paravlasti u razdoblju 1991.1997. na podruju Baranje

Organizacija sudbene vlasti na okupiranom podruju istone Hrvatske

Pregled arhivskoga gradiva o Domovinskome ratu u Bosni i Hercegovini

Ouvanost/cjelovitost arhivskoga gradiva na primjeru 18. korpusa

Vojne karte zapadne Slavonije u zbirkama

Arhivsko gradivo o zarobljenicima srpskih logora Klinike

Arhivsko gradivo nastalo tijekom Domovinskoga rata

Arhivsko gradivo na podruju nadlenosti Dravnoga arhiva u Vukovaru

Konzerviranje i restauriranje gradiva u Sredinjemu laboratoriju

Propaganda i odmak od propagande u hrvatskim dugometranim

Oteto zaboravu Domovinski rat u arhivima Hrvatske radiotelevizije

Djelovanje Dravnoga arhiva u Slavonskome Brodu

Dravni arhiv u Zadru u Domovinskom ratu

Posebnosti zatite i preuzimanja arhivske grae ratne provenijencije

Akvizicijska politika Dravnoga arhiva u Sisku u poslijeratnome razdoblju

Karlovaki arhiv u Domovinskome ratu

Osvrt na problematiku zatite, vrednovanja i preuzimanja ratne produkcije

Domovinski rat u kontekstu arhivske pedagogije

Problematika zatite i spaavanja u izvanrednim okolnostima stradale

Koncepti rada s metapodatcima nastalima u procesima digitalizacije

Problem ouvanja gradiva u elektronikome obliku

Norme za elektronike vremenske igove i mogunosti njihove primjene

Mimo strunoga diskursa: jesen 1991. u Gospiu

Arhivsko i registraturno gradivo

Arhivska sluba na okupiranim podrujima

Povratak nadlenosti hrvatske arhivske slube

Stanje gradiva na terenu nakon osloboenja

Struna komisija za procjenu ratne tete

Translated by Marijan Bosnar

Arhivski fondovi paradravnih ustanova

Protuustavno djelovanje pobunjenih Srba u Hrvatskoj

Razvoj viestranaja i demokratizacija drutva doveli su do demokratskih izbora u SRH, u travnju i

Poslije svakoga provedenog referenduma pobunjeni Srbi donosili su i Odluku o odcjepljenju od

Upravno-teritorijalna podjela RSK-a

Fondovi u Hrvatskome memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskoga rata:

HR-HMDCDR-04-01/14, Ministarstvo informisanja RSK 1991. 1995., 3 kutije

HR-HMDCDR-10, Sekretarijat za unutranje poslove Okuani 1991. 1995., 115 kutija

HR-HMDCDR-78, Okruni sud u Glini 1991./1995., 5 kutija

E. KULTURA, ZNANOST I INFORMIRANJE

H. POLITIKE STRANKE, DRUTVENO-POLITIKE ORGANIZACIJE I SINDIKATI

Fondovi u Dravnome arhivu u Slavonskome Brodu:

Fondovi u Dravnome arhivu u Slavonskome Brodu Sabirnome centru Poega

Fondovi u Dravnome arhivu u Sisku Sabirnome centru Petrinja

HR-DASK-SACPE-617, Republiki zavod za statistiku i informatiku Knin Republike Srpske Kra-

Fondovi u Dravnome arhivu u ibeniku

Fondovi u Dravnome arhivu u Zadru

Fondovi u Dravome arhivu u Vukovaru

Archival Fonds of Parastate Institutions of the Republic of Srpska Krajina

Pregled arhivskoga gradiva vojne provenijencije

Arhivsko gradivo Republike Srpske Krajine (RSK) uva se u Hrvatskome memorijalno-dokumentacij-

Hrvatski sabor u prosincu 2004. godine osnovao je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar