Slobodna Bosna 961

STIPE LIJANOVI]-JUNIOR: OBITELJ JE @RTVA STRICA JERKE
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-961:ISPRAVNA-oglasi.qxd
7.4.2015
14:19
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
8.4.2015
23:16
Page 3
SADR@AJ
12 ZLOÎN BEZ KAZNE
16
www.slobodna-bosna.ba
Republike Srpske i Federacije BiH. 32
Ova odluka izazvala je burne reakcije
Dodikovih ministara koji ve} mjesecima imaju problem da pokriju velike
rupe u budètu RS-a; na{a novinarka
istraìla je da li je Republika Srpska
pred bankrotom i {ta }e za Vladu RS-a
predstavljati ova mjera
DVOSTRUKI UBICA NA SLOBODI

Brutalni zlo~in u selu Ratanj kod
Kraljeve Sutjeske prije godinu dana
{okirao je javnost i uznemirio
povratnike u ovom malom mjestu:
dvoje nemo}nih staraca, NIKOLA
CREPULJA i MARICA KRISTI],
divlja~ki su napadnuti i pretu~eni u
svom domu, a od zadobijenih povreda
umrli su nekoliko sedmica kasnije;
ARNESA DELI]A, koji je uhap{en i
optuèn za pomenute napade,
Kantonalni sud u Zenici prije nekoliko
dana oslobodio je svih optu`bi, a
24 STIPE IVANKOVI] LIJANOVI]
novinari SB istraìli su pozadinu
KAKO JE BOLJITAK UNI[TIO
jedne od najapsurdnijih istraga i
MOJE LIJANOVI]E
presuda u povijesti bh. pravosu|a
Stipe Ivankovi} Lijanovi}, najstariji
unuk i imenjak Starog Lijana,
promovirat }e krajem aprila svoju prvu
knjigu Kako je Boljitak uni{tio moje
Lijanovi}e, obiteljsku biografiju o
nastanku poslovnog carstva
{irokobrije{kih mesara i njihovom
politi~kom sunovratu: u neobi~no
otvorenom razgovoru za SB autor
sage o Lijanovi}ima otkriva kako je
Mesna industrija Lijanovi}i postala
ODBRANA I POSLJEDNJI
talac samo jednog ~ovjeka - njegovog
DANI
strica Jerke Ivankovi}a
KADROVSKO POSPREMANJE SIPA-e
Nekada{nji {ef Regionalnog ureda
SIPA-e u Sarajevu RA[ID PALI] dobio
je po~etkom marta nagradu Du{ko
Kondor za iskazanu gra|ansku
hrabrost, jer nije odustajao od borbe za
pravdu i istinu otkako ga je direktor
GORAN ZUBAC u prolje}e 2012.
ostavio bez posla: Sud BiH je u
novembru pro{le godine donio
28 RECESIJI UPRKOS
kona~nu odluku da se nezakonito
ANS DRIVE GRADI NAJVE]I
otpu{teni policajac vra}a na staro
STAMBENO-POSLOVNI OBJEKAT
radno mjesto, ali direktor SIPA-e
Zubac, premda nepravomo}no osu|en U DR@AVI
na uvjetnu zatvorsku kaznu, nikada nije Sarajevska gra|evinska kompanija
ANS DRIVE u suradnji s kuvajtskim
proveo sudsku presudu, nego je
partnerom SMART INVEST po~inje
Ra{ida Pali}a poslao u mirovinu
izgradnju stambeno-poslovne zgrade u
Sarajevu vrijedne 100 miliona KM;
Slobodna Bosna donosi nepoznate
detalje ovog grandioznog gra|evinskog poduhvata koji najavljuje po~etak
novog investicionog ciklusa
18 ZAUSTAVLJENO
ZADU@IVANJE BiH KOD
SVJETSKE BANKE
TA^KA NA DODIKOVU PLJA^KU
Predstavni~ki dom Parlamentarne
skup{tine BiH odbio je ratifikovati
Sporazum izme|u BiH i Svjetske
banke za podr{ku budètima
9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA
BANKARSKI ELDORADO
DOMA]E PLATI[E I STRANI
PLA]ENICI
Agencija za bankarstvo Federacije BiH
(FAB) sa~inila je Izvje{taj o
bankarskom sistemu Federacije BiH iz
kojeg je jasno vidljivo da strane banke
u potpunosti gospodare bankarskim
sektorom, a da profit ostvaruju od
depozita, kredita i usluga koje glavnom
napla}uju gra|anima
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
8.4.2015
23:38
Page 4
MINI MARKET
DVA TABORA ZBOG
SABORA
Hrvatski narodni
savez napu{ta
HDZ 1990?
Nekada{nja Nova hrvatska inicijativa, a od pro{le godine Hrvatski
narodni savez, gotovo sigurno, razdruùje se od HDZ 1990. Slu`bena
odluka jo{ nije donesena, ali pouzdani izvori iz obje sastavnice otkrivaju da je brakorazvodnica samo
pitanje dana. Kako se doznaje,
~elnici HNS-a su nezadovoljni
nekim neispunjenim obvezama od
strane devedesetke u pravcu
ujedinjenja dviju stranaka, a posebno su ogor~eni pre{u}ivanjem
nevi|enih politi~kih manipulacija na
zadnjem zasjedanju Hrvatskog
narodnog sabora. Raskol je nastao
oko toga da li uop}e treba sudjelovati na zasjedanju Sabora, pod ultimatumima i ucjenama koje je
perfidno isforsirao HDZ BiH.
Poznato je, naime, da je pod
kreativnom palicom Dragana
ôvi}a zgotovljen diskriminiraju}i
uvjet da je svaki legalno izabrani
op}inski vije}nik, ùpanijski, federalni ili dràvni zastupnik, koji se
izja{njava kao Hrvat, svoje sudjelovanje na zasjedanju Sabora morao
platiti vlastoru~nim, po mnogima,
poniàvaju}im potpisom da prihva}a sve dotada{nje odluke i zaklju~ke HNS-a. U Hrvatskom narodnom
Dragan ôvi}
SNSD-ov PLAN ZA IZLAZAK IZ KRIZE
Dodik prieljkuje da na elo

SDS-a doe Mio Mii,
gradonaelnik Bijeljine
NA SARADNJU SPREMAN
Mi}o Mi}i}, kao ~elnik SDS-a, spreman je na saradnju sa Miloradom Dodikom
Dvije najve}e partije u Republici

Srpskoj - SNSD i SDS su pred strana~kim
izborima. SNSD vodi borbu sa ambicioznim
potpredsjednikom stranke Igorom Radoji~i}em, koji od lidera SNSD-a traì da iz
stranke isklju~i neke od najvi|enijih
funkcionera, poput Zorana Tegeltije i
Slavka Mitrovi}a. Dodik se pla{i da isklju~i
Radoji~i}a iz stranke, jer ne zna ta~no
koliko njegov politi~ki protivnik moè
povesti poslanika sa sobom.
I SDS je u previranjima oko izbora predsjednika partije. U SNSD-u se nadaju pobjedi Mi}e Mi}i}a poslije koje bi napravio
{iroku koaliciju sa SDS-om na nivou
Republike Srpske, umorni od ucijena koalicionih partnera iz DNS-a Marka Pavi}a i
Socijalisti~ke partije Petra \oki}a.
Ve} {est mjeseci unutar vladaju}e koalicije u RS-u traju pregovori o podijeli direktorskih fotelja, ali partije nikako da se
dogovore. U SNSD-u kaù da su apetiti
posebno porasli Petru \oki}u, koji ih

ucjenjuje nerealnim brojem funkcija iako je
jedva u{ao u parlament.
Zato je jedina nada da bi mogao da se
oslobodi ucjena DNS-a i SP-a i da relaksira
odnose sa SDS-om za SNSD u ovom
trenutku dolazak Mi}e Mi}i}a na ~elo SDS-a.
Koliko je SNSD-u stalo do toga, svjedo~i i naslovna strana lista Press RS, koji je
postao megafon vlasti u RS-a, s bombasti~nim naslovom da se sprema okr{aj
Bosi}-Mi}i}. Dok propagandni naslov
dominira na naslovnoj strani, u samim novinama ovoj temi je posve}eno jedva dvadesetak redova u kojima nije iznesen nijedan
argument koji bi favorizovao Mi}i}a.
O~ekivati je da }e narednih dana i ostali
mediji pod kontrolom SNSD-a krenuti u
favorizovanje Mi}i}a, koji je jedini spas za
SNSD u ovom trenutku zbog obe}anja da je
spreman na saradnju s njima.
(M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
8.4.2015
23:39
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
6. april 2015.
Dan grada Sarajeva
savezu su ve} tada digli glas protiv

bilo kakvih ultimatuma i zagovarali
da se uop}e ne ide na sjednicu
HNS-a, u ~emu su ih podràli i
pojedini istaknuti ~lanovi HDZ 1990.
Nije ih, me|utim, podràla ve}ina
~elnika devedesetke, kao ni lider
te stranke Martin Ragu`, koji je i
~lan Predsjedni{tva HNS-a.
(An. M.)
@ELI MIR U KU]I
Svog zeta
@elimira
Gatari}a punac
Mekti} zaposlio
u Slu`bi za
strance
Dragan Mekti}, ministar sigurnosti
BiH, prije nego {to je postavljen na
ovu poziciju, kao ~elni ~ovjek
Slu`be za poslove za strance BiH
navodno je zaposlio u ovu slu`bu
dvadesetak radnika sa
neodgovaraju}om stru~nom
spremom. Ovo tvrdi Borko Dàji},
predsjednik nevladine organizacije
Forum roditelja iz Banje Luke, koji
svoja saznanja temelji na iskazima
zaposlenih u ovoj Slu`bi. Mekti} je
u ovu slu`bu nedavno primio i svog
zeta @elimira Gatari}a. No,
zaposlenima u ovoj slu`bi najvi{e je
u o~i palo iznenadno zaposlenje
Marka Lovri}a, poznatog u
banjalu~kim kriminalnim krugovima.
(M.M.)
Dragan
Mekti}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
17:57
Page 6
KAMA (JUÊR-DANAS) SUTRA
A u ruke Dra{kovi}a Vuka

svaka knjiga bi}e ubojita
ETVRTAK,
2. APRIL
Neumorni MIROSLAV IRO
BLAEVI kae danas u jednim srpskim novinama da bi
nogometna selekcija Srbije,
ukoliko bi on bio njen
izbornik-selektor, garantirano
bila prvak svijeta, tolika je
to koncentracija kvalitete i
talenta, veli iro.
Zadivljujua je to energija,
strast (makar i za lovom)!
Prije mjesec dana iro
Blaevi je proslavio svoj 80.
roendan, mada ni to, kao ni
tota drugo, kod trenera svih
trenera nije do kraja
izvjesno. iro je roen prije 82
godine, ali je neto smuljao sa
popovima u Travniku da mu
krivotvore krtenicu i
podmlade ga za dvije godine,
kako bi u vicarsku otiao to
mlai. Reeno dananjim
financijskim jezikom, iri su
82 godine, to kada se
prerauna u vicarce iznosi
okruglih 80!
6
ARNESA DELI]A, vi{estrukog kriminalca

i nasilnika, Kantonalni sud u Zenici oslobodio je
optu`bi za ubistvo dvoje staraca, Hrvata, u
kakanjskom selu Ratanj u aprilu pro{le godine.
Iako je Deli} odmah nakon hap{enja priznao da
je svojeru~no izmasakrirao uboge starce
MARICU KRISTI] i NIKOLU CREPULJU,
koji }e nekoliko sedmica kasnije ispustiti du{u u
bolnici, zeni~ko tuìteljstvo, prema ocjeni Suda,
nije pribavilo dovoljno nepobitnih dokaza za
njegovu krivicu, odnosno izricanje kazne...
Poruka ove pravosudne lakrdije je
stra{na, prije svega po rijetke Hrvatekatolike koji su ostali ìvjeti u ovom dijelu
Bosne i Hercegovine, ali i poraàvaju}a za
cjelokupan jadni i bijedni pravosudni sistem
u ovom zemlji. O~ajan je, a kako ne bi bio,
kakav bi drugo trebao biti, fra STJEPAN
DUVNJAK, profesor na Franjeva~koj
teologiji i kustos muzeja u Kraljevoj
Sutjesci, koji do neba vri{ti kako je
osloba|anje Deli}a zapravo poziv na
(neka`njeno!) istrebljenje hrvatske ~eljadi,
plja~kanje, skrnavljenje neprocjenjivo
vrijednog duhovnog i sakralnog blaga.
O~ajan sam, pretuàn, bespomo}an,
ogor~en i ja. Barem jednom sam godi{nje u
posljednjoj deceniji odlazio u Kraljevu
Sutjesku, razli~itim povodima, a naj~e{}e
bez ikakvog opipljivog povoda. I uvijek
bio do~ekan srda~no, ko najro|eniji. [ta }u
re}i, kako u o~i pogledati tamo{njim
ljudima, ako i ovog ljeta, za koji mjesec,
odem na Ivandan u Kraljevu Sutjesku; pod
uvjetom da do tada tamo bude ìve du{e!?
PETAK,
3. APRIL
Neumorni MIROSLAV ]IRO BLA@EVI] kaè danas u jednim srpskim novinama

da bi nogometna selekcija Srbije, ukoliko bi
on bio njen izbornik-selektor, garantirano
bila prvak svijeta, tolika je to koncentracija
kvalitete i talenta, veli ]iro.
Zadivljuju}a je to energija, strast (makar
i za lovom)! Prije mjesec dana ]iro Blaèvi}
je proslavio svoj 80. ro|endan, mada ni to,
kao ni {to{ta drugo, kod trenera svih trenera
nije do kraja izvjesno. ]iro je ro|en prije 82
godine, ali je ne{to smuljao sa popovima u
Travniku da mu krivotvore kr{tenicu i
podmlade ga za dvije godine, kako bi u
[vicarsku oti{ao {to mla|i. Re~eno
dana{njim financijskim jezikom, ]iri su 82
godine, {to kada se prera~una u {vicarce
iznosi okruglih 80!
SUBOTA,
4. APRIL
Stru~ne komisije koje su se bavile

istragom o padu helikoptera u Srbiji,
tragedijom u kojoj je poginulo sedmoro ljudi,
objavile su izvje{taj u kojem, pored ostalog,
stoji da je obdukcijom ustanovljeno da je pilot
OMER MEHI] imao 0,68 promila alkohola u
krvi i 1,30 promila u urinu. Ne razumijem se
{ta to koli~inski zna~i, odnosno koliko se,
recimo, piva treba popiti da bi alko-test
pokazao te rezultate. Obratim se dobrom
prijatelju-ekspertu za te testove, nije mi od
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
17:58
Page 7
~kog u Beogradu 1941., tako i srpskog u

Sarajevu 1992. godine!
UTORAK,
7. APRIL
REQUIEM ZA VARE[KE HRVATE

Biv{i hrvatski predsjednik
Ivo Josipovi} u Kraljevoj Sutjesci
bogzna kakve koristi: Kad su god mene

testirali, a testiraju me po~esto, nikada mi
ispod dva promila nisu na{li...
Podijeljena su nakon tragedije na
beogradskom aerodromu Nikola Tesla u
bo{nja~koj i srpskoj javnosti bila mi{ljenja
oko pilota Omera Mehi}a. Bo{njaci su ovom
Dobojliji zamjerali {to je 1992. godine ostao
lojalan agresorskoj JNA, odnosno srpskoj
Slu`bi dràvne bezbednosti za ~ije je potrebe,
navodno, razvozio srpske dobrovoljce po
bosanskim rati{tima. Za Srbe je Mehi} bio
prvorazredni heroj, {to je na dana{njoj
vanrednoj press-konferenciji vi{e puta
ponovio i srpski premijer ALEKSANDAR
VUÎ].
Kako god bilo, bio (bo{nja~ki) izdajnik,
ili (srpski) heroj, pilot Omer Mehi} niukom
slu~aju ni~im nije zasluìo da ga historija
pamti kao pijanca odgovornog za smrt
{estoro ljudi!
NEDJELJA,
5. APRIL
Kratka agencijska vijest u srpskim

medijima je srazmjerno skromno plasirana: u
63. godini ìvota umro je beogradski novinar
ZORAN PETROVI] PIRO]ANAC. Petrovi} je bio, navodi se, dugogodi{nji novinar,
slobodni reporter koji je objavljivao tekstove
i reportaè u listovima i na televizijama Srbije
i u regionu.
Povodom smrti Petrovi}a Piro}anca
IVICA DAÎ], ministar vanjskih poslova
Srbije (i predsjedavaju}i OSCE-a), u
telegramu sau~e{}a porodici napisao je da je
srpsko novinarstvo izgubilo britkog
kriti~ara zbivanja u na{oj zemlji i odli~nog
poznavaoca geopoliti~kih kretanja u zemlji i
svetu. Petrovi} je, podsje}a ministar
Da~i}, novinarski zanat ispekao na
najva`nijim doga|ajima u zemlji i svetu.
Najva`niji doga|aj na kojem je britki
kriti~ar Piro}anac, {to bi rekao Da~i},
ispekao zanat, na kojem je, takore}i,
stekao svjetsku slavu nije se, me|utim,

odvijao, ni u zemlji ni u svetu, nego u selu
Kravici, 13. jula 1995. godine kada je
kamerom i perom svjedo~io o pokolju
desetina zarobljenih Bo{njaka u takozvanoj,
ukletoj Bijeloj ku}i. O svom pe~enju
zanata u Srebrenici Piro}anac je u nekoliko
navrata svjedo~io u Haagu, posljednji put
prije tri godine na su|enju Karadì}u.
Pri~ao mi je prije nekoliko godina jedan
zajedni~ki poznanik, Piro}an~ev i moj, ratni
glavni urednik uticajnog srbijanskog
magazina, kako mu je nakon povratka iz
Srebrenice, britki kriti~ar Petrovi} donio
ekskluzivu-maksuziju reportaù sa rati{ta
koja je po~injala re~enicom: Moète mi
verovati, ili ne verovati, ali svojim o~ima
sam video da smo u Srebrenici pobili
najmanje tri-~etiri hiljade Turaka. Ta mu
reportaà nije objavljena, ne zato {to je
stravi~na, nego, kazao mi je ovaj urednik,
{to mu nisam (po)verovao...
PONEDJELJAK,
6. APRIL
Na dana{nji dan 1941. godine Hitlerova

Njema~ka je iz zraka napala Beograd. Me|u
prvim `rtvama bombardiranja glavnog grada
Srbije bila je Narodna biblioteka koja je
sravnjena sa zemljom, uni{tena zajedno sa
350 hiljada knjiga.
Danas se Srbija sje}a tog fa{isti~kog
kulturocida, gra|ani u znak sje}anja donose
knjige na mjesto gdje je nekada bila Narodna
biblioteka u Beogradu.
U sarajevskoj Vije}nici, koja je spaljena
me|u prvim objektima na po~etku rata
(nekoliko sedmica nakon {to je spapunjan
Orijentalni institut) danas se dodjeljuju
[estoaprilske nagrade.
Knjige su savest svakog naroda, kaè
na skupu u Beogradu srpski ministar kulture
IVAN TASOVAC.
Ta~no tako - i zbog toga i jesu prioritetna
meta/`rtva svakog fa{izma - kako njema-
Me|u brojnim prijateljskim delegacijama koje su ju~er posjetile Sarajevo na

dan njegovog osloba|anja od fa{izma,
isticala se mom~ad Ljubljene predvo|ena
gradona~elnikom ZORANOM JANKOVI]EM.
Gradona~elnici Sarajeva i Ljubljane Ivo
Kom{i} i Zoran Jankovi} sastali su se danas
i razmijenili iskustva u vo|enju grada, stoji
u slu`benoj informaciji s tog radnog
sastanka.
@ao mi Ljubljane, komentira jedan moj
prijatelj, bio je to lijep, prelijep grad...
SRIJEDA,
8. APRIL
Posljednja knjiga VUKA DRA[KOVI]A koju sam pro~itao bila je NO@,

objavljena prije bogtepita koliko godina,
trideset i pet, valjda. (Prije toga sam ~itao
Ja, malogra|anin i ovla{no bacio oko na
Sudiju). Zanimljiva je sudbina tog mog
primjerka Noà: ku}a u kojoj sam ro|en
u [vrakinu Selu bila je u potpunom
okruènju kom{ija koji su u Sarajevo do{li
iz Gacka, u kojem se de{avala radnja romana
(Sal~ini, Lukovci, ôlpe, Selimoti}i,
Tanovi}i, Lon~ari}i, Bajrovi}i, Gadè...), pa
dok su su se svi oni izredali na tom
jednom/jadnom primjerku, No` mi je
vra}en nakon godinu dana, raskupusan,
uma{ten, ispodvla~en...
Napisao je u me|uvremenu Dra{kovi}
pregr{t knjiga, romana, autobiografskih
knjiga, sve su redom bili bestseleri, ali ni{ta
me nije privla~ilo da ih barem propustim
kroz {ake.
Ne znam, nisam siguran, da li je iko od
onih koji se posljednjih nedjelja javno
odu{evljavaju, veli~aju Dra{kovi}evu
hrabrost ispoljenu u intervjuima koji su
uslijedili nakon njegovog posljednjeg
romana Isusovi memoari (izdanje beogradske Lagune, 2014.), pro~itao tu knjigu. Ja
jesam i spremno, serbez, {to bi Hercegovci
rekli, na moju du{u priznajem potcjenjivao sam Vuka Dra{kovi}a kao
knjièvnika. Isusovi memoari su izvrsna
knjiga, ne (samo) zato {to je antiratna, niti
(isklju~ivo) zbog toga {to je po{tena, nego
u prvom redu iz razloga knjièvnih. Pri~u o
]opavom Isusu, fotografu iz Nevesinja,
Dra{kovi} je napisao majstorski, izvrsno,
zahuktalo, upravo onoliko koliko je takvo
bilo (ratno) vrijeme i geografski prostor u
kojem se de{ava radnja. Sje}ate se tog
vremena i tog prostora iz sezone prolje}eljeto 1992. godine kada su visoki oficiri
JNA, brane}i Jugoslaviju u Isto~noj
Hercegovini, pjevali Nevesinje, ~ast ti
svaka, {to si ~isto od Turaka?!
7
10.2.2015
14:14
Page 1
8.4.2015
16:23
Page 1
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
8.4.2015
23:29
Page 10
MINI MARKET
DOBRO SE DOBRIM
PLA]A
Biv{i ministar
zdravstva
Sarajevskog
kantona Eldan
Lokmi} svojoj
nasljednici Emiri
Tanovi}-Mikulec
priredio sve~ani
do~ek
Sada ve} biv{i ministar zdravstva u
Vladi Kantona Sarajevo Eldan
Lokmi} potvrdio je da se primopredaja du`nosti moè obaviti i na
prijateljski na~in, ugodno iznenadiv{i svoju nasljednicu Emiru
Tanovi}-Mikulec. Novoj je ministrici njezin prethodnik priredio sve~ani
do~ek, i to u jednom sarajevskom
restoranu, gdje su se na
zajedni~kom ru~ku, uz Eldana
Lokmi}a i Emiru Tanovi}-Mikulec,
okupili i njihovi suradnici.
I mada bi se Lokmi}eva srda~na
dobrodo{lica mogla tuma~iti kao
dèntlmenska gesta, neke su njegove strana~ke kolege sklonije
interpretaciji da biv{i kantonalni
ministar zdravstva ima ozbiljne
ambicije u federalnim institucijama i
da ra~una na politi~ku podr{ku
Demokratske fronte.
(S.M.)
Eldan
Lokmi}
10
TEHNOLOKI VIAK
Svi ministri iz proteklog

saziva Vijea ministara
ostaju u politici - izuzev
Lagumdije i Hadia
Biv{i ministar prometa i komunikacija u
Vije}u ministara BiH Damir Hadì}
okon~ao je politi~ku karijeru i nakon isteka
ministarskog mandata definitivno }e se
posvetiti privatnom biznisu.
Kako nezvani~no doznajamo, Hadì} je
najozbiljniji kandidat za preuzimanje
menadèrske pozicije u osiguravaju}em
dru{tvu Agram u vlasni{tvu hercegova~kog
tajkuna Dubravka Grgi}a, koji je vode}i
dioni~ar ovog dru{tva s razgranatom
mreòm poslovnica u Hrvatskoj i BiH.
Na ~elu Agrama, prije Hadì}a, ve} se
nalazio jedan visoki zvani~nik bh. politike,
Adnan Terzi}, biv{i predsjednik Vije}a
ministara BiH. Nakon isteka premijerskog
mandata 2006. godine, Terzi} se razi{ao s
tada{njim liderom SDA Sulejmanom
Tihi}em, s kojim je dugo bio u zavadi,
odlu~iv{i da politi~ku karijeru zamijeni privatnim biznisom. Na ~elu Agrama Terzi} je
ostao do 2010. godine, nakon ~ega je
preuzeo rukovo|enje gra|evinskom firmom GP Put.
Hadì} je donedavno pretendirao na

funkciju generalnog sekretara SDP-a, ali
nije nai{ao na podr{ku novog vodstva SDP-a
na ~elu s Nerminom Nik{i}em, koji postupno, ali sistematski ~isti partiju od kadrova
bliskih biv{em partijskom {efu Zlatku
Lagumdìji.
Hadì} je ranije figurirao i kao jedan od
najizglednijih nasljednika Lagumdìje na
~elu SDP-a, no na posljednjem partijskom
kongresu Lagumdìja je sa svojim
prista{ama, me|u kojima je i Hadì}, pretrpio teàk poraz.
Lagumdìja i Hadì} zapravo su jedini
ministri iz proteklog saziva Vje}a ministara
BiH koji }e napustiti aktivnu politku. (S.B.)
NIJE SVE CRNO NI KOD CRVENIH
Do 31. marta registrirano

oko 27.000 lanova SDP-a
U SDP je prije nekoliko dana zapo~eo
vrlo vaàn proces reevidentiranja ~lanstva pred unutarstrana~ke izbore, odnosno,
izbor
novog strana~koga {efa. Za
po~etak, rezultati popisa su iznena|uju}e pozitivni. Naime, u samo nekoliko
dana strana~ke lokalne slu`be su registrirale ~ak 27 tisu}a ~lanova SDP-a, {to je
znatno iznad o~ekivanja i najoptimisti~nijih pretpostavki. S obzirom na
zahr|alu ~lansku evidenciju, ali i sumornu
situaciju nakon totalnoga izbornoga fijaska, pretpostavljalo se da je SDP-u ostalo
lojalno oko 15 tisu}a ~lanova. Prema
neslu`benim podatcima, najvi{e esdepeovaca ima na podru~ju Tuzle - oko pet
tisu}a, slijedi zeni~ko podru~je sa ne{to

vi{e od 4.000 ~lanova, dok u Sarajevu
ima registriranih preko tri tisu}e SDPovaca. Kako se, me|utim, proces
registriranja nastavlja, sve do raspisivanja
unutarstrana~kih izbora, realno je o~ekivati da iz SDP-a potvrde registriranih
izme|u 35 i 40 tisu}a ~lanova. Zasigurno
je izmijenjeni strana~ki Statut, koji nalaè
izbor predsjednika SDP-a glasom svakoga uredno registriranog ~lana, a ne kao do
sada na Kongresu, pobudio tako respektabilno zanimanje jer baza, o~igledno,
èli svojim glasom utjecati na izbor
novog strana~kog {efa.
(An.M.)
SLOBODNA BOSNA I 9.42015.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
8.4.2015
23:30
Page 11
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
OD IZBORA TRI PUTI]A
PRO ET CONTRA
Treba li BiH priznati

Kosovo?
OGNJEN TADI]
Potpredsjednik SDS-a
svih njenih gra|ana da

idemo ka liberalizaciji odnosa. Razmjena dobara,
protok ljudi, kulturna i ekonomska saradnja, ne smiju
stati zbog lo{e politi~ke
procjene.
DU[ANKA MAJKI]
Poslanik SNSD-a
u PS BiH
ADIS ARAPOVI]
Politolog
NE
Bosna i Hercegovina nije
priznala jednostrano progla{enje nezavisnosti Kosova.
BiH po{tuje Republiku Srbiju i njen ustavni poredak.
NE
BiH ne treba priznati Kosovo kao samostalnu dràvu
jer je protiv toga Srbija, pet
zemalja ~lanica EU-a i
mnoge druge zemlje.
EDIN FORTO
Delegat u Domu naroda
Parlamenta Federacije
BiH (NS)
NE
Dokle god nema unutra{njeg konsenzusa i odluke o
priznanju od strane Generalne skup{tine UN-a, ovo
pitanje }e samo uslo`njavati
politi~ke odnose u BiH, na
{tetu dràve i gra|ana.
AMIR ZUKI]
MILE LASI]
Profesor Filozofskog fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru
DA
Apsurdno je da BiH ima
lo{ije odnose sa Kosovom
nego Srbija, koja je na
bilateralnoj razini ve} uspostavila moduse saradnje u
skladu sa ekonomskim interesima, ali i pravima gra|ana obje zemlje. U teoriji
smo rekli da }emo pratiti
odnose Srbije sa Kosovom,
ali zbog generalnih blokada
rada dràvne vlasti, nismo
napravili pomake kada ih je
pravila Srbija. Moramo
uvjeriti sve strane u BiH da
je u interesu na{e zemlje i
Generalni
sekretar SDA
DA
DA/NE
Posve je irelevantno ho}e li
jedan poluprotektorat, {to je
Bosna i Hercegovina u biti,
de jure priznati protektorat,
{to je Kosovo de facto.
Ne nazire se
dogovor
Kom{i}a,
Izetbegovi}a i
ôvi}a o
sudbini
naslije|enih
direktora
êlnici vladaju}e federalne koalicije
@eljko Kom{i}, Bakir Izetbegovi}
i Dragan ôvi} iza{li su u javnost s
potpuno opre~nim stavovima o
tretmanu direktora i ~lanova uprave
javnih i dràvnih preduze}a koje je
instalirala biv{a federalna vlast.
Lider HDZ-a Dragan ôvi}
zagovara promptnu smjenu svih
naslije|enih kadrova, bez obzira na
poslovne rezultate preduze}a
kojima rukovode i duljinu mandata
na koji su izabrani.
Lider Demokratske fronte @eljko
Kom{i} ne odustaje od poznatog
stava koji je iznosio i pred izbore:
sve direktore javnih i dràvnih
preduze}a treba izabrati javnim
konkursom, ali tek nakon isteka
mandata aktuelnim direktorima i
~lanovima uprave, dok prvi ~ovjek
SDA Bakir Izetbegovi} zagovara stav
da se ni jedan direktor ne treba
smijeniti prije isteka mandata, osim u
slu~aju onih direktora i ~lanova
uprave ~iji izvje{taj o radu dobije
negativnu ocjenu. Valjda }e se
dogovoriti do isteka mandata
aktuelnim direktorima!
(M.A.)
Smatram da je nezavisno
Kosovo realnost i da to
treba prihvatiti. Na{ interes
je da uspostavimo i normalizujemo odnose zbog, prije
svega, ekonomskih razloga.
Svakim danom trì{tem
Kosova ovladavaju privredni
subjekti drugih zemalja.
Firme iz Srbije su preplavile
Kosovo a na{ih firmi nema
jer srbijanske zauzimaju
prostor i trì{te.
11
kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
22:01
Page 12
ZLOÎN BEZ KAZNE
Brutalni zloin u selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske

prije godinu dana okirao je javnost i uznemirio
povratnike u ovom malom mjestu: dvoje nemonih
staraca, NIKOLA CREPULJA i MARICA KRISTI,
divljaki su napadnuti i pretueni u svom domu, a od
zadobijenih povreda umrli su nekoliko sedmica
kasnije; ARNESA DELIA, koji je uhapen i optuen
za pomenute napade, Kantonalni sud u Zenici prije
nekoliko dana oslobodio je svih optubi, a novinari
SB istraili su pozadinu jedne od najapsurdnijih
istraga i presuda u povijesti bh. pravosua
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
rije ta~no godinu dana, selo

Ratanj kod Kraljeve Sutjeske bilo
je popri{te najbrutalnijeg zlo~ina
koji se ikada dogodio u ovoj
maloj zajednici. Hrvatski povratnici Nikola Crepulja (74) i Marica Kristi}
(79) brutalno su pretu~eni u svom domu, a
od zadobijenih povreda umrli su 22 dana
nakon napada, u istom danu - Crepulja u
Kantonalnoj bolnici u Zenici, a Kristi}eva u
stara~kom domu, gdje je premje{tena
nakon hospitalizacije.
TRALJAVA ISTRAGA
Dan poslije napada uhap{en je
osumnji~eni Arnes Deli}, 23-godi{njak iz
Vare{a, koji je najprije u policiji, a potom i
u Tuìla{tvu ZDK priznao da je napao i
pretukao dvoje nemo}nih staraca, Nikolu
Crepulju i Maricu Kristi}, u namjeri da ih
oplja~ka. I dok su se mje{tani Ratnja jo{
uvijek oporavljali od {oka koji su doìvjeli
u no}i 21. aprila 2014., nakon nepunih
dvanaest mjeseci koje je proveo u pritvoru,
27. marta ove godine Kantonalni sud u
Zenici donio je presudu kojom je Deli}a
oslobodio svih optu`bi!?
Arnes Deli} zavr{io je Srednju

saobra}ajnu {kolu. U sudskim spisima
navedeno je da je po zanimanju voza~, no
mje{tanima Kaknja i Kraljeve Sutjeske ve}
godinama je dobro poznat kao sitni
kriminalac koji je novac zara|ivao
uglavnom kra|ama i plja~kom, zbog ~ega
je u nekoliko navrata osu|ivan. Poznavali
su ga i stanovnici sela Ratanj - Deli}a i
njegove prijatelje povremeno su angaòvali
da im obavljaju sitne poslove oko ku}e - a
me|u njima je bio i Fabijan Tomi}, na ~ija
je vrata polupijani Deli} zakucao tog
kobnog 21. aprila 2014. godine.
Legao sam da spavam oko deset sati
uve~e, a pola sata prije pono}i probudilo
me je lupanje na vratima, pri~a Tomi}.
Pitao sam ko je, a on je samo rekao: Ja
sam. Jo{ nekoliko puta sam pitao ko je, a
kad sam otvorio vrata ugledao sam Deli}a
koji mi je rekao: Do{ao sam da se
razra~unamo.
Fabijan Tomi} kaè da su mu Deli} i
njegova ekipa nekoliko godina ranije
provalili u ku}u dok je on bio u [vicarskoj:
Naravno, odmah sam ga prepoznao,
zalupio sam vrata i pozvao policiju. Dok
sam ~ekao policajce, vidio sam Arnesa
kako ide prema susjednoj ku}i Gorana
Vlaji}a i iz pi{tolja sam sa terase ispalio
jedan metak, da ga otjeram.
Nakon kratke rasprave sa Tomi}em i

neuspjelog poku{aja da u|e u njegovu ku}u,
Deli} je uspio provaliti u ku}u Eve i Gorana
Vlaji}a dvadesetak metara dalje. Vlasnici
nisu bili kod ku}e, a Deli} im je ispreturao
stvari u poku{aju da prona|e novac i druge
dragocjenosti. Kada u tome nije uspio,
zaputio se prema ku}i Nikole Crepulje i
Marice Kristi}, smje{tenoj na samom kraju
sela. Bjesomu~no ih je tukao i zahtijevao da
mu kaù gdje su sakrili novac. Nije
prona{ao ni{ta, a nesretni starci podlegli su
od povreda 13. maja pro{le godine.
[TO TO HUÎ
(KRALJEVA) SUTJESKA,
KRV PLIVA PO NJOJ
12
8.4.2015
22:01
Page 13
@RTVE BEZUMNOG NASILJA

Hrvatski povratnici Nikola Crepulja i
Marica Kristi} brutalno su pretu~eni
21. aprila pro{le godine, a nedugo
zatim u istom danu su i umrli
NEDOSTATAK DOKAZA
Unato~ priznanju da je po~inio zlo~in,
Arnes Deli} oslobo|en je svih optu`bi
Stanovnici Ratnja i Kraljeve Sutjeske

{okirani su osloba|aju}om presudom koju
je u Deli}evu korist donio Kantonalni sud u
Zenici, kojim je predsjedavao sudija Enes
Mali~begovi}.
Jutro nakon napada saznali smo da su
Nikola i Marica napadnuti i da su zavr{ili u
bolnici, pri~a fra Zoran Jakovi}, gvardijan
Franjeva~kog samostana Kraljeva Sutjeska,
koji je bio jedan od svjedoka na su|enju
Deli}u. Nazvao sam policiju i rekli su mi
da su ve} priveli Deli}a i da je on priznao
da je to u~inio. Kada smo oti{li u selo,
vidjeli smo da mjesto napada nije ozna~eno
policijskom trakom. Ku}a je bila otvorena,
novinari su hodali po sobi, snimali,
fotografisali... Policajci koji su prvi stigli na
lice mjesta nisu ~ak izuzeli ni krvavi no` i
cjepanicu kojim ih je tukao.
Na gvardijanovu intervenciju i pitanje
zbog ~ega nisu kao o~igledne dokaze uzeli
no` i cjepanicu, lokalni policajci dosjetili
su se da pozovu u pomo} kolege iz krimpolicije, koja je na kraju kako-tako obavila
uvi|aj ve} uveliko kontaminiranog mjesta
zlo~ina. Traljavom policijskom uvi|aju i
neobja{njivim potezima Tuìteljstva koji su
naknadno uslijedili Arnes Deli} moè
zahvaliti to {to je danas slobodan ~ovjek. I
pored iskaza klju~nog svjedoka Fabijana
Tomi}a koji ga je te no}i vidio kako ide
prema ku}i Crepulje i Kristi}eve, te
pronalasku tragova krvi u ku}i Eve i
Gorana Vlaji}a koji pripadaju krvnoj grupi
osumnji~enog, u obrazloènju osloba|aju}e
presude navodi se kako DNK dokazi nisu
dovoljni da bi Deli} bio osu|en, te da u ku}i
Nikole Crepulje i Marice Kristi} nisu
prona|eni drugi tragovi krvi izuzev one
koja pripada `rtvama. Na majici koju je
Deli} odbacio nakon po~injenog zlo~ina
istraìtelji su prona{li krv ali se, kako
navode, krvno-grupna pripadnost nije
mogla utvrditi.
Jedan od svjedoka na su|enju bio je i
Muhamed Kova~evi}, koji je optuènog
Deli}a upoznao oko mjesec dana prije
napada u Ratnju. Kova~evi} je na sudu
izjavio da su mu pri~ali da je Arnes
kriminalac i da ga se ~uva. Kazao je i da
mu je Deli} nekoliko sati prije napada
pri~ao za nekog starca iz mjesta Ratanj
koji ima na kamari 1.000 KM, te da taj
starac ima rakije kao i da prima tu|u
njegu. Kova~evi} je izjavio da je nakon tog
razgovora on oti{ao ku}i, dok se Deli}
uputio prema mjestu Ratanj. Sutradan
ujutro, Kova~evi} je poku{avao dobiti
Deli}a na mobitel, ali je ovaj bio
nedostupan. Kada ga je ponovo nazvao na
Ako nemo}ne starce Nikolu i Maricu nije ubila

na{a budala, Arnes Deli}, ko onda jeste?!
13
8.4.2015
22:02
Page 14
ZLOÎN BEZ KAZNE

[OK I NEVJERICA ZBOG PRESUDE
Ilija i Jelka Stoj~i} u Ratanj
su se vratili prije 14 godina
SVJEDOK
FABIJAN T
Policajci su
trebao da puc
mobitel, javila se Arnesova majka koja je

rekla da je Arnesa odvela policija i uputila
Kova~evi}a da ako ga policija slu~ajno
zovne neka kaè da je Arnes spavao kod
njega i da je na sebi imao duksericu crne

boje.
Zanimljivo je da je jo{ prije okon~anja
dokaznog postupka postupaju}a tuìteljica
NE
DAID@INO ZLATO, KRIMINALAC DELI]
Bivi parlamentarac Rahman Delo

redovno je spaavao sestria
Arnesa od zatvora
POLITIÂR
I BIZNISMEN
Rahman Dèlo
Arnes Deli} je presudama Op}inskog

suda u Visokom 24. decembra 2012.
godine osu|en na kaznu zatvora u
trajanju od {est mjeseci, uvjetno jednu
godinu zbog krivi~nog djela te{ka kra|a;
presudom Op}inskog suda Kakanj 30.
marta 2013. zbog istog krivi~nog djela na
kaznu zatvora u trajanju od deset
mjeseci, uvjetno dvije godine; 18. aprila
2013. godine na kaznu zatvora tri
mjeseca, uvjetno jednu godinu; presudom
Op}inskog suda u Visokom 27. marta
14
2013. godine zbog krivi~nog

djela te{ka kra|a na kaznu
zatvora u trajanju od {est
mjeseci, uvjetno jednu
godinu.
Na{i izvori kaù da je
Deli}a, unato~ vi{estrukim
osudama i debelom
kriminalnom dosjeu, od zatvora
redovno spa{avao njegov
daidà Rahman Dèlo, uticajni
kakanjski privatnik i biv{i
zastupnik u Parlamentu
Federacije BiH, aktuelni
predsjednik Upravnog odbora
FK Rudar iz Kaknja. Dèlo je
ina~e ~lan Stranke za BiH.
Tokom svog zastupni~kog mandata
proslavio se po tome {to nikada nije
u~estvovao ni u jednoj parlamentarnoj
raspravi, ali je zato nakon isteka mandata
iskoristio svoje pravo na bijeli hljeb koji jo{
uvijek prima.
Prema izjavama mje{tana Ratnja,
nakon vijesti o Deli}evom hap{enju zbog
napada na Nikolu Crepulju i Maricu
Kristi}, ~ak su i lokalni policajci
prokomentirali: Ma, izvu}i }e njega
daidà, kao i uvijek...
Aida Pinjo izmijenila optu`bu protiv

Deli}a, pa je tako iz tre}e ta~ke dispozitiva
optu`nice izbrisan tekst kako bi ga li{io
ìvota, a umjesto toga napisano je: kako
bi ostvario navedeni cilj. Apsurda u ovom
slu~aju ima napretek, kaù na{i sagovornici.
NEIZVJESNOST I STRAH
[okirani smo i ogor~eni presudom
Kantonalnog suda Zenica, kaè Ilija
Stoj~i}, mje{tanin Ratnja. Tri su razloga
mogla biti za takvu odluku: nestru~nost,
mito koje je neko primio, ili nacionalni
motivi, a mo`da i sve to zajedno... Sud je
sebi nanio ogromnu ljagu. Mi ovdje u
lokalnoj zajednici vi{e nemamo povjerenja
ni u taj Sud, ni u Tuìla{tvo. Ako se ovo ne
ispravi, na{e je pravosu|e mrtvo. Policija
odradi svoj posao, ali naàlost, Sud pu{ta
zlo~ince na slobodu.
8.4.2015
22:02
Page 15

FRA STJEPAN DUVNJAK, KUSTOS SAMOSTANSKOG MUZEJA
Stari i hendikepirani u ovom

drutvu nemaju pravo na ivot
OK
AN TOMI]
ci su mi rekli da sam
a pucam u njega
NEPOVJERENJE U INSTITUCIJE SISTEMA

Franjeva~ki samostan u Kraljevoj Sutjesci je pod
policijskom prismotrom 24 sata dnevno
Povodom osloba|aju}e presude

Arnesu Deli}u oglasio se i fra Stjepan
Duvnjak, kustos Muzeja Franjeva~kog
samostana u Kraljevoj Sutjesci, koji je
ocijenio kako ovakva odluka Suda
pokazuje da su slabi i nemo}ni potpuno
neza{ti}eni u bosanskohercegova~kom
dru{tvu.
@ivimo i prakticiramo nacisti~kofa{isti~ki mentalitet po kojem
hendikepirani i slabi i ne trebaju ìvjeti.
Takvi su bili Nikola i Marica Crepulja: stari
i hendikepirani. Po na{oj sudskoj praksi i
vladala~kom mentalitetu i nisu trebali
ìvjeti. Prakti~na empatija i pravednost
mo}nih za takve je luksuz. (...) Te{ko je
nekome tko se ne razumije u sudsku
proceduru utvrditi propuste koji su se
dogodili na liniji istraga - Tuìteljstvo sudstvo. Me|utim, ne moè se oteti
dojmu da je donesena presuda u slu~aju
premla}ivanja i smrti Nikole i Marice
Crepulja izraz odnosa mo}i i nemo}i.
Ovakva presuda poruka je svima nama

u Bosni i Hercegovini u kakvoj (ne)ure|enoj dràvi ìvimo, nagla{ava gvardijan
fra Zoran Jakovi}: Ako ~ovjek prizna da je
po~inio nasilje nad dvoje nemo}nih staraca
POLITI^KA PODR[KA IZ ZAGREBA
Hrvatski premijer Zoran Milanovi} nedavno
je posjetio Kraljevu Sutjesku
Nitko nije ostao poslije Nikoline i Mari~ine

smrti koji bi mogao inzistirati na
rasvjetljavanju njihova slu~aja. Nije bilo
nikoga tko bi mogao platiti kvalitetna
odvjetnika koji bi se stru~no i zauzeto
posvetio predmetu. Iza Nikole je ostala
jedina sestra, nemo}na i uboga starica, a
iza Marice siroma{na k}erka koja jedva
preìvljava. Iza optuènika je stajala
traljava istraga, Tuìtelj{tvo i sudstvo i
stanovita mo}, sude}i prema vijestima
koje kruè, isti~e fra Stjepan Duvnjak i
zaklju~uje: Mo`da nekome nisu bile
dovoljne dvije `rtve slabih i nemo}nih na
tuìteljsko-sudskom `rtveniku, pa da se
po~initelj osudi. Naàlost, mi smo se
navikli na frazu: Znamo mi njega, imamo
njegov ogromni dosje. Iz ove kaljuè na
onaj svijet moèmo poru~iti dragim
pokojnima Nikoli i Marici: potreseni smo,
àlosni smo, protestiramo, ali se ne
predajemo strahu. Va{ vje~ni mir ne ovisi
o presudi @upanijskog suda u Zenici.
i kao posljedica toga nastupila je smrt, a

onda ga sud oslobodi, to je zaista ne{to pred
~im moète samo ostati nijemi.
Odgovornost je na svima: od policije, koja
nije adekvatno obavila uvi|aj, preko
Tuìteljstva koje se o~igledno nije
adekvatno pripremilo za su|enje, pa do
samog Suda. Ne znam na kome je najve}a
krivica, ali neko mora preuzeti odgovornost
za ovo. I ako tvrde da Deli} nije u~inio taj
zlo~in, onda neka prona|u ko jeste.
Mje{tani Ratnja i Kraljeve Sutjeske ìve
u strahu. Kada padne mrak, zaklju~avaju se
u svoje ku}e i ne smiju izlaziti. Prvi susjedi
nesretnih staraca Nikole i Marice, Slavica i
Marijan Crepulja, nakon zlo~ina su
napustili Ratanj i vi{e se nisu vratili.
Policijski slu`benici deùraju ispred
Franjeva~kog samostana 24 sata dnevno jo{
od februara ove godine, navodno zbog
nekih informacija koje su dobili o
eventualnoj plja~ki samostana, ali niko
zvani~no ne èli potvrditi o ~emu se
zapravo radi. Selo Ratanj, udaljeno oko {est
kilometara od Kraljeve Sutjeske, policijske
patrole obi{le su nekoliko puta nakon
stravi~nog zlo~ina nad Maricom Kristi} i
Nikolom Crepulja. Sada se, kaù,
mjesecima niko ne pojavljuje. Prepu{teni
sami sebi, mogu se samo nadati da se
krvavi Uskrs 2014. vi{e nikada ne}e
ponoviti.
15
SIPA:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
23:12
Page 16
ODBRANA I POSLJEDNJI DANI
Nekadanji ef Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu RAID PALI dobio je

poetkom marta nagradu Duko Kondor za iskazanu graansku hrabrost, jer nije
odustajao od borbe za pravdu i istinu otkako ga je direktor GORAN ZUBAC u
proljee 2012. ostavio bez posla: Sud BiH je u novembru prole godine donio
konanu odluku da se nezakonito otputeni policajac vraa na staro radno mjesto,
ali direktor SIPA-e Zubac, premda nepravomono osuen na uvjetnu zatvorsku
kaznu, nikada nije proveo sudsku presudu, nego je Raida Palia poslao u mirovinu
POLICIJSKI TEROR I PRAVNA DR@AVA
OSU\ENIK GORAN ZUBAC

IGNORIRA SUDSKE PRESUDE
Pi{u: SUZANA MIJATOVI]
i ANTUN MRKONJI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ako je presudom Suda BiH po~etkom

marta progla{en krivim zbog
nesavjesnog rada u slu`bi i osu|en na
uvjetnu kaznu od godinu dana zatvora,
direktor je Dràvne agencije za istrage
i za{titu (SIPA) Goran Zubac nastavio s
kr{enjem zakona, ovoga puta bez ikakvih
sankcija. Dok se pred Sudom BiH jo{
utvr|ivala njegova odgovornost, jer je u
vrijeme pro{logodi{njih februarskih
protesta zabranio pripadnicima Jedinice za
specijalnu podr{ku da stanu u za{titu
dràvnih institucija, Zubac je odbio
provesti pravomo}nu presudu istoga suda i
vratiti Ra{ida Pali}a na du`nost na~elnika
Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu.
Policajca Pali}a je direktor Zubac,
podsjetimo, najurio iz SIPA-e u prolje}e
2012., kada ga je najprije suspendirao zbog
navodne povrede slu`bene du`nosti, a
potom ga u izreìranom disciplinskom
postupku ostavio bez posla. U
me|uvremenu je Ra{id Pali} pokrenuo
sudski proces na Sudu BiH, koji je okon~an
u njegovu korist, ali se na~elnik
Regionalnog ureda SIPA-e u Sarajevu ni do
danas nije vratio na svoje radno mjesto.
IZOLACIJA POLICAJCA PALI]A

Prva presuda kojom se direktoru SIPA-e
Goranu Zupcu nalaè vra}anje Pali}a u
policijsku slu`bu donesena je sredinom

februara 2014., ali je àlbeni postupak
trajao gotovo devet mjeseci, prije nego {to
je u novembru Sud BiH objavio kona~nu
odluku. Pali} je, me|utim, rje{enje SIPA-e
dobio tek koncem mjeseca, pred istek
zakonskog roka od 15 dana, kada je pozvan
da se 29. novembra (subota) javi na posao.
Tada je doznao i da je, unato~ sudskom
nalogu o ponovnom imenovanju na mjesto
na~elnika sarajevskog ureda SIPA-e,
raspore|en na novu du`nost - savjetnika
direktora za suradnju, obuku i logistiku.
Istodobno je Ra{idu Pali}u preporu~eno da
ode na godi{nji odmor, dok se za njega u
prostranoj zgradi SIPA-e u Isto~nom
Sarajevu ne na|e radni prostor?!
I mada je nova, savjetni~ka funkcija,
pretpostavljala da }e Ra{id Pali} biti
smje{ten u blizini direktorskog ureda, on je
po povratku s prinudnog odmora doznao da
ga je Zubac poslao u Centar za istraìvanje
ratnih zlo~ina. Tamo je Pali} zatekao jedan
stol i ra~unar, sa kojeg nije imao pristupa
internim podacima, pa ~ak ni internet
konekciju, a uskra}eno mu je i pravo na
slu`beno vozilo i telefon, koje imaju svi
direktorovi pomo}nici i savjetnici. Od
na~elnika je Centra Ivice Divkovi}a, opet,
saznao da je Goran Zubac, u namjeri da
Pali}a posve izolira, svojim suradnicima
zabranio svaki kontakt sa njim. Osim
nezakonitog premje{taja na drugo radno
mjesto, Ra{id Pali} je ostao i bez dijela
nov~ane naknade, koja mu je prema
sudskoj presudi morala biti ispla}ena za
vrijeme dok je bio bez posla, a naknadno je

obavije{ten kako mu nisu pla}eni ni
doprinosi za mirovinsko osiguranje. Uz sva
poniènja koja mu je direktor Zubac
priredio nakon povratka u SIPA-u, na
koncu je uslijedila pouka o pravnom
lijeku, prema kojoj se mogao àliti Odboru
za àlbe policijskih slu`benika koji,
dakako, ne moè biti nadleàn za tuma~enje
i provo|enje pravomo}nih sudskih odluka.
Budu}i da je predsjednik tog Odbora
aktualni pomo}nik direktora SIPA-e za
Kriminalisti~ko-istra`ni odjel An|elko
Hrgi}, a jedan od ~lanova njegov nasljednik
na mjestu na~elnika Regionalnog ureda
Sarajevo Aner Hadìmahmutovi}, Ra{id
Pali} nije ni poku{ao uloìti àlbu.
I ba{ kada se ~inilo da je osvetoljubljivi
Zubac zavr{io s Pali}evim progonom, novo
je neugodno iznena|enje uslijedilo prije
dva mjeseca, kada mu je po{tom stiglo
rje{enje o penzioniranju. Ra{id Pali} je tako
10. februara doznao da 31. marta odlazi u
mirovinu, iako za razliku od svojih kolega,
primjerice An|elka Hrgi}a i Ivice Divkovi}a, jo{ uvijek nema dovoljno godina
radnog staà. Kako god bilo, nakon {to se
njegov odvjetnik Sanel Neziri} ponovno
obratio Odboru za àlbe policijskih
slu`benika i zatraìo izuze}e dva ~lana An|elka Hrgi}a i Anera Hadìmahmutovi}a (koje je, o~ekivano, odbijeno),
Ra{id Pali} }e ponovno morati pravdu
traìti na Sudu BiH.
I dok Ra{id Pali} jo{ ~eka reakciju
Tuìteljstva BiH, nakon {to je prijavio
Sve dok uìva za{titu Nezavisnog odbora, direktor

SIPA-e Goran Zubac }e biti iznad zakona!
16
8.4.2015
23:12
Page 17
KADROVSKO POSPREMANJE SIPA-e
OSVETA NA KRAJU MANDATA

Iako se o njegovoj smjeni ve} uveliko naga|a,
direktor SIPA-e Goran Zubac ne odustaje od
progona nepodobnih policajaca
17
8.4.2015
23:13
Page 18
ODBRANA I POSLJEDNJI DANI
GRA\ANSKA HRABROST I
SUROVA REALNOST
Nakon trogodi{nje pravne bitke Ra{id Pali}
}e ponovno traìti pravdu na Sudu BiH
Gorana Zupca zbog neprovo|enja sudske

presude, direktor SIPA-e moè biti siguran
u podr{ku sada{njeg saziva Nezavisnog
parlamentarnog odbora. Zubac }e, po
svemu sude}i, odstupiti tek kada Srpska
demokratska stranka, a navodno su tako
partneri na dràvnoj razini dogovorili,
ustoli~i njegovog nasljednika. Za sada iz
SDS-a nema pouzdanih informacija o
njihovom favoritu na ~elnoj policijskoj

funkciji, mada se naga|a da bi stranke iz
Saveza za promjene radije izmijenile Zakon
o SIPA-i, kako bi temeljito izre{etale
sada{nju infrastrukturu koju su okupirali
Dodikovi policajci. Da nema namjeru
skidati glavu Goranu Zupcu, predsjednik
Nezavisnog odbora @iko Kruni} je
nagovijestio odmah nakon problemati-
@IKINA DINASTIJA
Predsjednik Nezavisnog odbora

iko Kruni i njemu odani srpski i
hrvatski lanovi sprijeili smjenu
Gorana Zupca
Poznato je da su ranije tri ~lana
(Bo{njaci) bila protiv usvajanja izvje{}a
o radu Nezavisnog odbora za pro{lu
godinu, dok je pet ~lanova glasovalo za
usvajanje, pa je predsjedavaju}i @iko
Kruni} na koncu odlu~io da svi dostave
eventualne primjedbe na prijedlog tog
dokumenta. Problem zbog kojeg tri
~lana nisu glasala za izvje{}e jeste
upravo slu~aj Goran Zupca, jer je poslije
sudske presude Nezavisni odbor bio
duàn da Vije}u ministara BiH uputi
prijedlog za njegovu smjenu ili
suspenziju, {to nisu u~inili ni do danas.
Klju~nu je ulogu u spa{avanju Gorana
Zupca, dakako, imao @iko Kruni} koji je,
opet, samo radio po politi~kim
direktivama iz SNSD-a.
18
@iko Kruni}
ziranja uloge direktora SIPA-e za trajanja

sarajevskih demonstracija, kada je izjavio
da nitko nije kriv dok se ne dokaè
suprotno, odnosno, do pravomo}ne sudske
presude.
NACIONALNA PODJELA
NEZAVISNOG ODBORA
Osim trojice ~lanova iz Republike
Srpske, predsjednik Nezavisnog odbora
@iko Kruni} je dobio ~vrsto jamstvo i od
kolega hrvatske nacionalnosti da ne}e
podràti suspenziju direktora SIPA-e
Gorana Zupca. Ta lojalnost je u nekoliko
navrata i prakti~no demonstrirana, pa se
moè slobodno ustvrditi kako je
zacementiran politi~ko- interesni pakt
izme|u HDZ-a i SNSD-a od Zupca stvorio
za{ti}enu direktorsku vrstu. Zanimljivo je,
me|utim, kako se ~lanovi Nezavisnog
odbora bliski HDZ-u nisu tako gr~evito
zaloìli za obranu dostojanstva biv{eg
zamjenika direktora SIPA-e Marka
Dominkovi}a, koji se uzaludno àlio da ga
direktor Goran Zubac svakodnevno
poniàva i nad njim vr{i mobing. Koliko su
se srpski i hrvatski kadrovi u Nezavisnom
odboru borili da na direktorskoj poziciji u
SIPA-i sa~uvaju Gorana Zupca, svjedo~i i
jedan naizgled bizaran, ali vrlo znakovit
detalj. Pouzdano se, naime, zna da je na
jednu od pro{logodi{njih sjednica
Nezavisnog odbora Mato Jozi} (novoizabrani federalni ministar pravde) do{ao
doslovce iz bolesni~koga kreveta. Iako je
znao da je Jozi} iscrpljen i bolestan,
strana~ki ga je {ef Dragan ôvi} ipak
zamolio da u zadnji trenutak do|e na
sjednicu Nezavisnog odbora i zaustavi
stavljanje suspenzije direktora Gorana
Zupca na dnevni red.
Skandal:Skandal.qxd
8.4.2015
22:31
Page 19
SKANDAL NEDJELJE
Moja Azra, to je najtee
Notar Milan Mileti, suprug sutkinje Azre

Mileti, pozvao kolege iz pravosua na
proteste ispred zgrade Suda i Tuiteljstva BiH
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
an nakon {to je sutkinja Suda

BiH Azra Mileti} pu{tena iz
pritvora (28. marta), njezin je
suprug Milan Mileti} - notar iz
Lukavca, poslao
federalnoj
Notarskoj komori dramati~no intonirano
pismo, uz molbu da se proslijedi svim
~lanovima. Navode}i da je poslije
privo|enja sutkinje Mileti} obavio na
stotine razgovora sa sucima, tuìteljima,
notarima, pa i pojedinim visokopozicioniranim politi~arima, Milan Mileti} je
pozvao kolege na proteste ispred zgrade
Suda i Tuìteljstva BiH, tvrde}i da je
njegova èna `rtva pravosudne mafije i
montiranog procesa.
Siguran sam i uvjeren da se moè
skupiti najmanje 1000 pravosudnih
djelatnika iz cijele BiH, koji bi oti{li u
Sarajevo da protestuju protiv ovakvog
stanja u pravosu|u, uz parole: Svi smo mi
Azra, ili Ho}emo pravosudno prolje}e,
napisao je notar Mileti}, uz napomenu kako
je dobio ~vrstu podr{ku kolega iz cijele
BiH.
Obja{njavaju}i, nadalje, da je Azra
Mileti}, nesporno, jedna od najboljih i
najpo{tenijih sutkinja u Sudu BiH, bri`ni je
mu` poru~io da }e uskoro biti obznanjeno
kako je i od koga kompletna istraga bila
dirigirana, s ciljem kompromitacije njegove
supruge, koja je odranije imala dosta
neprijatelja. U tom je smislu podsjetio da su
neki uvrije|eni suci ranije slali prijave
Visokom sudskom i tuìteljskom vije}u
(VSTV), àle}i se da im kolegica Mileti}
govori kako ne znaju raditi svoj posao.
^lanovi VSTV-a su sebi uzeli za pravo
da komentari{u kako Azra Mileti} ukida
osu|uju}e presude i u ponovnom postupku
donosi osloba|aju}e, ili obratno. Ona je na
takve primjedbe odgovorila: Da bi Vi
raspravljali o mojim presudama, trebate
znati o krivici isto kao i ja, ili vi{e od mene.
Takvih, naàlost, u VSTV-u nema, ~ast
izuzecima, tvrdi Mileti}. On je tako|er
upozorio da zbog o{trog jezika sutkinje
Mileti} i javnih kritika na ra~un VSTV-a,
njihov sin, po struci diplomirani pravnik,
ZAJEDNO I U DOBRU, I U ZLU

Suprug dràvne sutkinje Azre Mileti} tvrdi da je njegova èna `rtva pravosudne mafije
nije mogao biti izabran ni za stru~nog

suradnika, a kamoli za suca ili tuìtelja.
Milan Mileti} je otkrio i da je njegova
èna znala da joj se prislu{kuje telefon i da
je to svima govorila, ali da je Tuìteljstvu
BiH trebala spektakularna operacija, kako
bi se, navodno, obra~unali s kriminalom u
vlastitim redovima. Ja sam cijelo svoje
djetinjstvo i mladost proveo s glavnim
dràvnim tuìocem Goranom Salihovi}em, u istoj stambenoj zgradi u
Lukavcu. Znam ga izuzetno dobro i

poznati su mi njegovi intelektualni i
stru~ni kapaciteti. Taj ~ovjek u struci,
osim suhoparnih rje{enje o prekr{ajima,
nije ni{ta uradio. Optu`nicu nikada nije
napisao, a mislim da nije ni tu|u pro~itao,
pi{e Milan Mileti}, koji je pored {efa
Tuìteljstva BiH, kritizirao i predsjednicu
Dràvnog suda M eddìdu Kreso,
optuùju}i ih da su glavni krivci za
hap{enje sutkinje Azre Mileti}.
19
dodik bankrot:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
21:57
Page 20
ZAUSTAVLJENO ZADU@IVANJE BiH KOD SVJETSKE BANKE
Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH odbio je ratifikovati Sporazum

izmeu BiH i Svjetske banke za podrku budetima Republike Srpske i Federacije
BiH. Ova odluka izazvala je burne reakcije Dodikovih ministara koji ve
mjesecima imaju problem da pokriju velike rupe u budetu RS-a; naa novinarka
istraila je da li je Republika Srpska pred bankrotom i ta e za Vladu
RS-a predstavljati ova mjera
FINANSIJSKA RAMPA ZA
MILORADA DODIKA
REPUBLIKA SRPSKA PRED BANKROTOM

Me|unarodne finansijske organizacije ne}e da upumpavaju
novac u RS kako bi spasile budèt ovog entiteta
20
8.4.2015
21:57
Page 21

Pi{e: MIRHA DEDI]
akon {to je ostala bez velikog i

malog ruskog kredita, Vlada
Republike Srpske ostala je ovih
dana i bez kredita Svjetske banke.
Predstavni~ki dom Parlamenta
BiH donio je odluku da se ne ratifikuje
Sporazum o novom zaduìvanju BiH kod
Svjetske banke vezano za podr{ku
budètima entiteta. Ova odluka izazvala je
burne reakcije predstavnika Vlade RS-a.
Dodikovi najbliì saradnici tvrde da je to
namjerno u~injeno kako bi se oteào proces
reformi i blokirala Republika Srpska.
BOSI] ZAUSTAVIO ZADU@IVANJE RS-a

Ne}emo zaduìti na{u djecu da
otpla}uju kredite koje je ova vlada
RS-a digla da bi ih potro{ila
na svoje hirove
PARLAMENTARNA VE]INA U
SARAJEVU BLOKIRA RS
Ministar finansija RS-a Zoran Tegeltija
smatra da odluka da se ne ratifikuje
Sporazum izme|u BiH i Svjetske banke
predstavlja poku{aj da se blokira Republika
Srpska.
Nova parlamentarna ve}ina u Sarajevu
èljela je pokazati da se moè blokirati
Republika Srpska i da RS ne}e sama
odlu~ivati o svojim zajmovima i kada pregovara sa Svjetskom bankom, ve} }e to
neko drugi odlu~ivati u Sarajevu.
Tegeltija je ocijenio da su ovim neki
ljudi htjeli da po{alju poruku da su oni oti{li
u Sarajevo da bi blokirali Banju Luku.
On je podsjetio da sporazum izme|u
Svjetske banke i BiH podrazumijeva strukturalne reforme, koje je trebalo da provedu
Republika Srpska i Federacija BiH u zamjenu za budètsku podr{ku entitetima u
iznosu od 50 miliona dolara, od ~ega bi 40
posto pripalo Republici Srpskoj a 60 posto
Federaciji BiH pod vrlo povoljnim uslovima,
te da je u gotovo svim evropskim zemljama
od pojave svjetske ekonomske krize
Svjetska banka intervenisala sredstvima
podr{ke budètima u zamjenu za provo|enje strukturalne reforme.
Predstavnici SDS-a me|utim tvrde da

su za ovakvu odluku glasali zbog mutnih
finansijskih transakcija Vlade RS-a, o kojima javnost ne zna ni{ta, a u kojima su
nestale desetine miliona maraka.
Mladen Bosi}, lider SDS-a, koji je ~lan
Komisije za spoljne poslove u Parlamentu
BiH, kaè da ova komisija pretresa sve sporazume, pa i one o zaduènjima i kreditima,
prije nego {to oni do|u na Parlament BiH.
Kada je na red do{ao sporazum sa
Svjetskom bankom, njegovo pitanje je bilo
za {ta je on namijenjen. Odgovor je bio - za
pobolj{anje ambijenta poslovanja u BiH.
Ambijent poslovanja zna~i dono{enje
novih zakona, a za taj posao ne trebaju
nikakve pare, zna se kako se pi{u zakoni i
kako se glasa o zakonima. Predstavnik
Ministarstva finansija obja{njavao je da
}e se te pare ustvari potro{iti na neke
druge stvari, za nas nepoznate, dakle, ne
za ono {to pi{e u ugovoru. Po mojoj
pretpostavci, to bi mogla da bude zgrada od tridesetak miliona maraka u
Isto~nom Sarajevu namijenjena za
smje{taj zaposlenih u zajedni~kim institucijama ili ne{to drugo {to sigurno nije prioritet RS-a. Ova Vlada RS-a pokazala je da
prioritet nije otvaranje novih radnih mjesta.
Mi u takvom slu~aju ne}emo di}i ruke i
zaduìti na{u djecu da otpla}uju kredite
koje je ova vlada digla da bi ih potro{ila na
neke svoje hirove. Koliko god budemo
mogli, utica}emo na to da se smanji
zaduìvanje aktuelne vlasti RS-a. Glasanje
u Parlamentu BiH o ovom Sporazumu je
bilo izjedna~eno, 16 glasova bilo je za, a 16
protiv, da je bio ijedan poslanik iz SNSD-a
ili DNS-a, taj bi sporazum pro{ao. Oni
zapravo nisu glasali za taj sporazum, a mi
sigurno ne}emo dati podr{ku novom zadu-
Poslije ruskih, Vlada RS-a

ostala i bez kredita
Svjetske banke
21
8.4.2015
21:57
Page 22
ZAUSTAVLJENO ZADU@IVANJE BiH KOD SVJETSKE BANKE

ANATOMIJA JEDNE PLJA^KE
Na iji raun u Njemakoj je Dodikov savjetnik

Dragan Vueti izvlaio milione iz RS-a?
Proizvodnja automobila na elektri~ni
pogon i otvaranje na hiljade novih radnih
mjesta u RS-u u oblasti tekstilne inudustrije bili su gromoglasno najavljivani projekti
Dragana Vu~eti}a, savjetnika Milorada
Dodika i direktora Javnog preduze}a
Nikola Tesla, na osnovu kojih je dobio
milione budètskog novca.
Kao vlasnik osam preduze}a, Vu~eti}
je od aktuelne vlasti RS-a u Hercegovini
predstavljen kao privredni spasilac i
redovno je dobijao podsticaje od Vlade
RS-a i povoljne kredite.
Krajem 2012. godine, Vlada RS-a
osnovala je Javno preduze}e Nikola Tesla
i za vr{ioca du`nosti direktora imenovala
Dragana Vu~eti}a, savjetnika za inostrane
investicije predsjednika Republike Srpske
Milorada Dodika. Odmah je obe}ano da }e
u Hercegovini biti otvoreno dvije hiljade
radnih mjesta u tekstilnoj industriji, jer su
njema~ki privrednici odlu~ili da svoje
pogone iz Kine premjeste u Bile}u i
Trebinje. Osim {ivenja pantalona i kecelja,
kompanija je saop{tila da se bavi i
proizvodnjom elektri~nih automobila.
Prije dvije godine, u prisustvu Milorada
Dodika i premijerke Cvijanovi}, kompanija
Nikola Tesla je u Bile}i otvorila fabriku
tekstila Bile}anka. Tada su data obe}anja
da }e Hercegovina doìvjeti ekonomski
procvat.
Vlada RS-a je bila garant da kompanija Nikola Tesla kod komercijalnih banaka
digne kredit od 12 miliona maraka, ne{to
kasnije Investiciono-razvojna banka RS-a
je toj firmi odobrila dodatnih pet miliona
maraka kredita. Iza kulisa Javno preduze}e Nikola Tesla prebacilo je milione
maraka u Nikolu Teslu, privatnu firmu sa
sjedi{tem u Njema~koj.
Iako je Ministarstvo civilnih poslova
BiH 2010. godine, na ~ijem ~elu se tada
nalazio Sredoje Novi}, Vu~eti}a izbrisalo
iz evidencije dràvljana BiH i poni{tilo mu
ìvanju RS-a koje nema svoje opravdanje,

kaè Mladen Bosi}.
Entitetski ministar Tegeltija je naveo da
je Republika Srpska, da bi ispunila uslove
ovog zajma, promijenila 22 zakona. Prekid
ovog aran`mana on vidi kao poku{aj
blokade Republike Srpske, jer je na istoj
sjednici Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH ratifikovan sporazum sa jednom op{tinom iz Federacije
BiH. Po njemu je neodrìvo da neko drugi
22
PREVARA UZ PODR[KU VLASTI

Dragan Vu~eti}, savjetnik Milorada
Dodika, ispumpao milione maraka na
strane ra~une
dokumente, firme su i dalje glasile na njegovo ime, kao bh. dràvljanina.

Krajem marta pro{le godine Vlada RS-a
ipak je odlu~ila da smijeni Dragana
Vu~eti}a sa mjesta direktora Nikola
Tesla. No, time {teta nije sanirana, jer je
nestalo 17 miliona maraka, koliko je
budètskog novca Vlada obezbijedila ovoj
kompaniji. Opozicioni lideri mnogo ranije
su upozoravali da se Vu~eti}u ne moè
vjerovati jer iza sebe ima brojne propale
projekte.
Pred izbore 2010. godine Vu~eti} je
postao ve}inski vlasnik firme Pilana i
namje{taj u Nevesinju. Digao je kredit od
dva miliona maraka, ali je ubrzo poslije
izbora posao propao, a radnici ostali bez
plata.
U Ljubinju je Vu~eti} dobio na
kori{tenje zemlju, zasadio vo}njak, ali su
plantaè ubrzo opusto{ene. Propala je i
Vu~eti}eva firma Pelets u Ljubinju, koja
je trebalo da proizvodi palete od drveta.
moè da blokira sporazume koje }e

Republika Srpska provoditi sa me|unarodnim finansijskim institucijama.
CVIJANOVI]KA PO SELU TRA@I

VEÊRU ZA UKU]ANE
Me|utim, zastupnica u dràvnom
Parlamentu Aleksandra Pandurevi} ne vidi
opravdanost novog zaduìvanja Vlade RS-a.
Republika Srpska je prezaduèn entitet. Ukupan dug RS-a je preko pet milijar-
Vu~eti} je otvorio i hladnja~u u Berkovi}ima, koja zjapi prazna.

Nakon svega, istra`ni organi trebalo bi
da se pozabave Dodikovim savjetnikom za
inostrane investicije i da utvrde da li je
budètske pare investirao u dràvne fabrike ili ih je proslje|ivao na privatne
ra~une. Me|utim, Vlada je smijenila
Vu~eti}a i tu bi, sve su prilike, trebalo da
bude kraj pri~e. Odricanjem od bh.
dràvljanstva onemogu}eno je eventualno
procesuiranje Vu~eti}a, jer je on sada
dràvljanin Njema~ke.
Milione koji su nestali, kao i Vu~eti},
ne}e vra}ati ni Vlada RS-a, ni poslanici
koji su digli ruku za davanje dràvne
garancije, ve} gra|ani Republike Srpske
koji su ostali i bez posla i bez novca.
MUP Republike Srpske prije nekoliko
dana formirao je tim za istrage u Nikoli
Tesli, koji treba da utvrdi {ta se sve radilo
u tom preduze}u. No, malo su {anse da
}e ova istraga dati neke rezultate.
di maraka. Vlada RS-a se ne zaduùje

racionalno. Tako imamo kupovinu zgrade
za smje{taj funkcionera, ali zato nemamo
bolnicu u Isto~nom Sarajevu. [ta }e nam
zgrada za smje{taj kada se na{ smje{taj
reguli{e iz budèta institucija BiH? Mene
niko ne moè natjerati da u|em u tu zgradu.
PIO nam se zaduìo da bi mogao da isplati
penzije. Premijerka RS-a stalno srlja u nova
zaduènja koja, podsjeti}u, ne servisira
Vlada RS-a, nego idu na teret op{tina.
8.4.2015
21:58
Page 23

Takav slu~aj imamo i u Federaciji BiH, pa
je Savez op{tina i gradova Federacije
najavio tu`bu protiv Vlade Federacije.
Premijerka Cvijanovi} se pona{a kao jedna
lo{a doma}ica koja nikad nije ku}i, ne radi
svoj posao i onda uve~e do|e i ide u selo da
pozajmi ve~eru uku}anima. Ona treba da se
bavi pobolj{anjem ekonomskih uslova, da
imamo ve}e prihode. Treba da se bavi
dugovima i da radi na smanjenju ogromnog
broja nezaposlenih. U predizbornoj kampanji u Elektroprivredi RS-a zaposleno je
600 novih ljudi, a njihovo zapo{ljavanje
plati}e gra|ani RS-a kroz pove}anje cijene
struje. Vi{a cijena struje lan~ano uzrokuje
poskupljenje svega ostalog. Naàlost,
Vlada RS-a ne radi ni{ta od onog {to bi trebalo, a ponajmanje se bavi borbom protiv
kriminala i korupcije, pa tako imamo slu~aj
da je savjetnik predsjednika RS-a Dragan
Vu~eti} danas predmet istrage u predmetu
JP Nikola Tesla. Ispostavilo se da je taj
~ovjek vodio javno preduze}e a da ~ak nije
NEKA VRATE
OPLJA^KANO
Samo u nekoliko
afera aktuelne
vlasti RS-a
pokradene su
stotine milione
maraka
U opoziciji su izra~unali da je Vlada RS-a od 12. maja 2011.

godine, kada je plasirana prva emisija hartija od vrijednosti, pa
do 10. marta ove godine, po tom osnovu, ukupno zaduìla
gra|ane RS-a za iznos od 985.705.346 KM
ni dràvljanin BiH. Da ne pri~amo kolike
su {tete nanijete kroz razne ugovore koje su
sklapale Cvijanovi}kina Vlada i one prethodne. Ovih dana smo, spremaju}i se za
tu`bu koju je za klevetu podnio predsjednik
Dodik protiv predsjednika Bosi}a, na sto
stavili mnoge afere u RS-u. Ostali smo zapanjeni. Samo u nekoliko afera su pokradene stotine milione maraka. Posao Vlade
je bio da onemogu}i takve kra|e i da ne
bude sau~esnik u njima, a ne da se zaduùje tamo gdje je zaduènje neopravdano.
Mi }emo se truditi da takav Sporazum ne
pro|e u Parlamentu BiH, obja{njava za
na{ list Aleksandra Pandurevi}.
Na pitanje kako }e Vlada RS-a
funkcionisati bez novih zaduènja kod
Svjetske banke, Aleksandra Pandurevi} ima
odgovor:
Neka vrate u budèt ono {to je oteto i
oplja~kano u zadnjih deset godina, neka
otpuste svoje partijske poslu{nike i kadrove
koje su nagomilali u administraciji i
funkcionisa}e bez problema. Neka se
racionalno pona{aju. Para ima, samo se
tro{e na pogre{an i lo{ na~in.
Ekonomski stru~njaci pak tvrde da je
Republika Srpska pred bankrotom. Na to
ukazuje i ~injenica da se Vlada RS-a vrlo
~esto zaduùje emisijom dugoro~nih
obveznica i emisijom trezorskih zapisa.
Prema tvrdnji ministra Tegeltije, za ovu
godinu Vlada je predvidjela budètsko

zaduìvanje od ~ak 280 miliona maraka
radi izmirivanja budètskih izdataka.
Banjalu~ki ekonomista Slavi{a Rakovi}
kaè da se u RS-u trezorskim zapisima
uobi~ajeno vr{i kratkoro~no finansiranje
deficita u RS-u jer ve}ina do sada emitovanih zapisa dospijeva za pla}anje u narednoj budètskoj godini. On kaè da se radi o
relativno skupim sredstvima ~ija se kamatna stopa kre}e od 2,3 do 4,2 u zavisnosti od
roka dospije}a, dok je kamatna stopa za
kredit MMF-a od jedan posto znatno
povoljnija.
Vlada RS-a èli da reprogramira svoje
kreditne obaveze radi smanjenja godi{njih
obaveza, ali je svojim dokumentima
dokazala da jo{ nema ni predstavu kako bi
to mogla posti}i. Svako novo inostrano
zaduìvanje ima}e za posljedicu smanjenje
prihoda op{tina u RS-u, a u posljednje
dvije godine su op{tine smanjile budèt za
oko 20 posto, {to je zaista udar na rad
lokalnih zajednica. Imaju}i u vidu kako
vlasti funkcioni{u, te{ko je o~ekivati da }e
budu}a zaduìvanja biti produktivna zato
{to }e budètsko finansiranje biti nestabilno sve do isteka 2018. godine. Sve ostale
dru{tvene pojave: hroni~na korupcija,
nepotizam, partijsko sekta{enje i zapo{ljavanje, nejake institucije i jake vo|e ne
daju razloga za optimizam u zaokretu ka
rastu i razvoju dru{tva, kaè Slavi{a

Rakovi}.
U vrijeme pisanja ovog teksta,
Republika Srpska se prodajom trezorskih
zapisa zaduìla po ~etvrti put ove godine.
Posljednje zaduènje iznosi oko 15 miliona
maraka. Ministarstvo finansija RS-a dosad
je izdalo dvadeset {est emisija trezorskih
zapisa.
U opoziciji su izra~unali da je Vlada
RS-a od 12. maja 2011. godine, kada je
plasirana prva emisija hartija od vrijednosti, pa do 10. marta ove godine, po tom
osnovu, ukupno zaduìla gra|ane RS-a za
iznos od 985.705.346 KM.
Dragan âvi}, lider NDP-a, izra~unao
je da aktuelna vlast RS-a gotovo
udvostru~ila dnevno zaduìvanje na
doma}em trì{tu kapitala hartijama od vrijednosti - sa 775.000 maraka na 1.172.727
maraka. Vlada RS-a je samo za prvih sto
dana rada, prema âvi}evoj ra~unici,
zaduìla RS emisijom hartija od vrijednosti, trezorskim zapisima i obveznicama, u
iznosu od 117,2 miliona maraka. Dakle, u
prethodnih sto dana Vlada RS-a je dnevno
zaduìvala gra|ane Republike Srpske za
iznos od 1.172.000 maraka. âvi} procjenjuje da, ukoliko Vlada RS-a zadrì ovaj ritam
i u naredne ~etiri godine, iza sebe }e ostaviti zaduènja od 1,7 milijardi maraka samo
po ovom osnovu.
23
INTERVJU-stipe:INTERVJU - osnova.qxd
8.4.2015
21:59
Page 24
STIPE IVANKOVI] LIJANOVI]
INTERVIEW
STIPE IVANKOVI LIJANOVI biznismen, pisac, obiteljski biograf
Stipe Ivankovi Lijanovi, najstariji unuk i imenjak Starog Lijana, promovirat e
krajem aprila svoju prvu knjigu Kako je Boljitak unitio moje Lijanovie,
obiteljsku biografiju o nastanku poslovnog carstva irokobrijekih mesara i
njihovom politikom sunovratu: u neobino otvorenom razgovoru za SB autor
sage o Lijanoviima otkriva kako je Mesna industrija Lijanovii postala talac samo
jednog ovjeka - njegovog strica Jerke Ivankovia
Lijanovi}e nije uni{tila poslovna

konkurencija, recesija... nego
politi~ke ambicije Jerke Ivankovi}a
Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]
PRIVATNI ARHIV
nam da }e biti razli~itih komentara, ali moj jedini motiv bila je

istina. Poruka knjige je da biznis i
politika nikako ne mogu biti pod
istim krovom i da je politika
uni{tila kompaniju Lijanovi}i, tvrdi Stipe
Ivankovi} Lijanovi}, najstariji sin Slave
Ivankovi}a Lijanovi}a, obja{njavaju}i
za{to se prije tri godine odlu~io napisati
knjigu o propasti kompanije Lijanovi}i.
Spisateljski prvijenac mladog biznismena,
koji je obiteljsku tradiciju nastavio u
Hrvatskoj, gdje je otvorio tvornicu za
preradu mesa, bit }e u prodaji ve} koncem
aprila, a potom slijede promocije u
Sarajevu, [irokom Brijegu, Zagrebu i
Beogradu. Knjigu Kako je Boljitak uni{tio
moje Lijanovi}e autor je, kako kaè,
posvetio djedu Stipi i ocu Slavi Ivankovi}u
Lijanovi}u, premda je svjestan da }e otkri}e
mnogih obiteljskih tajni uzdrmati cijelu
familiju.
KAKO JE JERKO LIJANOVI]

OBOLIO OD POLITIKE
Iako Va{a knjiga jo{ nije u prodaji,

hrvatski su mediji objavili da ste napisali
kako je bra}u Lijanovi}e 2000. godine na
24
politi~ki anga`man nagovorio tada{nji

ameri~ki veleposlanik u BiH Thomas
Miller...
Najprije moram kazati da su novinari
ameri~kog veleposlanika izvukli iz konteksta, jer nije on bio jedini. Mnogo je ljudi
koji su podràvali politi~ki anga`man
Lijanovi}a, savjetovali su im da se dva
brata posvete politici, a da druga dvojica
ostanu u obiteljskom biznisu. Stranka je od
po~etka zami{ljena kao multinacionalna,
trebala je predstavljati osvjeènje na
politi~koj sceni BiH, ali su stvari vrlo brzo
krenule drugim tijekom. U knjizi sam
otkrio koji su visokopozicionirani politi~ari, strane diplomate, gospodarstvenici
utjecali na Lijanovi}e da se politi~ki
aktiviraju. U to vrijeme mi smo bili me|u
pet najja~ih obitelji na Balkanu i normalno
je da su nas svi podràvali. Ja sam 2000.
imao 20 godina, i jednako sam tako
razmi{ljao - za{to Lijanovi}i, ako godi{nje
zara|uju 15 milijuna maraka, ne bi deset
posto od dobiti izdvajali za politiku? I za{to
ne bi ljudima ponudili politi~ku alternativu,
da vide kako nije sve u nacionalnim
strankama, da se moè druga~ije, da Hrvati,
Bo{njaci i Srbi mogu zajedno?
[to je, onda, krenulo po zlu?
Najprije su pojedini mediji po~eli
objavljivati tekstove kako Lijanovi}i
politi~kim djelovanjem èle za{tititi svoj
nelegalno ste~eni kapital. Prava je istina da
su Lijanovi}i prije petnaest godina krenuli

u opasnu avanturu, koja se pokazala kao
totalni proma{aj. Glavni je krivac stric
Jerko Ivankovi} Lijanovi}, koji je nakon
prve dvije godine mandata postao ovisnik o
politici i apsolutno ga ni{ta osim politi~kog
anga`mana nije zanimalo. Bio je spreman
sve dati za politiku, iako smo ve} u
kampanji za izbore 2002. godine potro{ili
ogroman novac, ali nije postignut nikakav
rezultat.
Da, ali je u prethodnom dvogodi{njem mandatu Jerko Ivankovi} Lijanovi}
bio izaslanik u Domu naroda Parlamenta
BiH, a Mladen Ivankovi} Lijanovi} ministar u federalnoj Vladi?
Oni su u{li u politiku s namjerom da
poku{aju ne{to promijeniti, a ako ne uspiju,
vra}aju se svom biznisu. U prvih nekoliko
godina cijela je obitelj mislila da je {teta
napustiti taj politi~ki projekat, htjeli su
napraviti pozitivan ambijent, da ljudi vide
da nisu u pitanju samo ne~iji osobni
interesi. Ja sam 2001. oti{ao ìvjeti u
Zagreb. Poslije {est-sedam godina sam
imao posve druga~iji pogled na razvoj
obiteljske firme, na stanje u BiH, mnoge su
mi stvari bile jasnije. Tada sam shvatio da
sve ide u krivom smjeru, kao kada djetetu
date automobil i gledate kako ide ravno u
zid, a svi govore - ne}e, zaustavit }e se on.
Tako sam i ja sa strane gledao svog strica
SLOBODNA BOSNA I 9.42015.
8.4.2015
21:59
Page 25
KAKO JE BOLJITAK UNI[TIO MOJE LIJANOVI]E
SAGA O LIJANOVI]IMA
Stipe Ivankovi} Lijanovi} kaè kako je poruka njegove
knjige da biznis i politika nikako ne mogu biti pod
istim krovom i da je Narodna stranka radom za
boljitak uni{tila njihovu obiteljsku kompaniju
25
8.4.2015
21:59
Page 26
STIPE IVANKOVI] LIJANOVI]
KRAH MESNOG GIGANTA:

Jerko Ivankovi Lijanovi je
radnike u tvornici na Visokoj Glavici
doveo do ruba, a onda ih gurnuo
jednom nogom, da potonu do kraja
Jerku Ivankovi}a Lijanovi}a. Upozoravao
sam vi{e puta, ~ak i pismeno, da bi se
Lijanovi}i trebali distancirati od Narodne
stranke Radom za boljitak, da se u rukovodstvo stranke imenuju sveu~ili{ni profesori, intelektualci, ljudi koji prepoznaju
zna~aj tog projekta... Lijanovi}i su 2000.
imali ogroman kapital i da su novac koji su
ulagali u politiku uloìli u razvijanje
biznisa, napravili bi jo{ jednu tvornicu,
izgradili tr`ne centre po cijeloj BiH, danas
bi kompanija vrijedila 500 milijuna eura.
SVI ]ETE ZAVR[ITI U ZATVORU

Koliko je Mesna industrija Lijanovi}i
vrijedila prije petnaest godina?
Te{ko je precizno re}i, ali smo mi 2000.
imali preko 150 milijuna maraka prometa
godi{nje. Uzmite, primjerice, vrijednost
imovine koju je Agrokor u Hrvatskoj imao
prije 15 godina, a koliko vrijedi danas.
Da li su bra}a Lijanovi}i, upravo

politi~kim anga`manom, poku{ali spasiti
svoje poslovno carstvo, budu}i da postoje
informacije kako je Va{a obitelj ve} bila
prezaduèna? Vjerujem da vam je poznato
da je protiv Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a
podnesena i kaznena prijava zbog sumnji u
financijske malverzacije prilikom raspodjele poticaja poljoprivrednicima?
Te su afere po~ele kasnije, u posljednjih
devet godina, a posebice nakon {to je
Narodna stranka Radom za boljitak u{la u
federalnu Vladu. Moja knjiga, me|utim,

obja{njava kako je nastala tvrtka Lijanovi}i,
{to smo bili do 2000., kako smo poslovali u
narednih deset godina i, kona~no, {to se
doga|alo od 2010. do 2014. Budu}i da u
politi~kim poslovima nisam sudjelovao,
koristio sam informacije koje sam dobijao
od ljudi koji su bili u stranci, odnosno uz
Jerku Ivankovi}a Lijanovi}a. Za razdoblje
od 1981. do 91. godine, kada se po~ela
graditi prva tvornica, najvi{e podataka
dobio sam od djeda Stipe Ivankovi}a
@IVOT SA STRICEM
Jerko Ivankovi} Lijanovi} je 2002.
postao ovisnik o politici, ni{ta ga nije
zanimalo osim politi~kog anga`mana
Zna~i li to da je Narodna stranka

Radom za boljitak bila najlo{ija investicija
bra}e Ivankovi} Lijanovi}?
Ne najlo{ija, nego katastrofalna! Imate
lo{e ulaganje, pa ga obustavite, izvu~ete
pouku i kaète idemo dalje. Ali postoje
ulaganja iz kojih nema povla~enja i bojim
se da se to nama dogodilo.
26
8.4.2015
22:00
Page 27
KAKO JE BOLJITAK UNI[TIO MOJE LIJANOVI]E

Lijanovi}a. Knjigu sam odlu~io pisati prije
tri godine i ostaviti svojoj obitelji. Godinu
dana ranije kazao sam im - ako nastavite
ovako djelovati, zavr{it }ete u zatvoru.
Pro{le godine, me|utim, nisu
uhap{eni samo Jerko i Mladen Ivankovi}
Lijanovi}, koji se bave politikom, nego i
Va{ otac Slavo i stric Jozo Lijanovi},
premda su njih dvojica vodili obiteljski
biznis.
Kada se bomba{-samoubojica raznese
bombom, on }e sigurno ubiti i nedu`ne
ljude, koji su se u blizini na{li slu~ajno.
Obitelj Lijanovi} je brojna, firme su imale
{iroki spektar poslovanja i normalno je da
Tuìteljstvo BiH nije moglo okriviti samo
jednog ~lana. Ne isklju~ujem da bi se to
moglo desiti na kraju procesa, da }e ispasti
da je samo jedna osoba predmet interesa, a
da su svi ostali bili samo kolateralna {teta.
Znate da je hap{enje izvedeno u
predizborno vrijeme i da nije isto kada
privedete vi{e ~lanova jedne obitelji,
direktore tvrtki i odgovorne osobe, ili da
uhapsite samo jednog ~ovjeka.
BRA]A POD SUDSKOM ZABRANOM
Kakvo je trenutno financijsko stanje u

kompaniji Lijanovi}i, ali i ostalim tvrtkama
u vlasni{tvu Va{e obitelji?
Mi imamo vi{e poslova koji nisu usko
povezani s Mesnom industrijom, ali su
podaci poraàvaju}i. Nekada smo mjese~no
proizvodili 1.500 tona mesa, a sada smo
spali na 50-60 tona. Nedavno se pojavio
jedan turski investitor, ali nisam optimista.
Rekao bih da poku{ava ugasiti poàr,
pokrenuti proizvodnju, ali se u [irokom
Brijegu vi{e ne proizvode brendovi
Lijanovi}a, nego isklju~ivo proizvodi za
tursko trì{te.
Da li je Va{a tvrtka u Hrvatskoj
povezana s kompanijom u [irokom Brijegu,
budu}i da koristite isti naziv?
U Hrvatskoj koristim ime Lijanovi},
dakle bez posljednjeg slova i, jer smatram
da je to glavni problem familije - ljudi
misle da smo svi isti. Nekada je to bila na{a
prednost, ali kasnije se sve promijenilo,
samo {to nitko od nas nije imao snage da
kaè dosta, od danas moramo promijeniti
politiku poslovanja, jer se novac vi{e ne
smije izvla~iti iz firme. Me|utim, stranka je
bila na prvom mjestu i sve je bilo
podre|eno politici. Mesnu industriju
Lijanovi}i nije ugu{ilo trì{te, nije nas
uni{tila konkurencija, mi smo sami sebe
uni{tili. Nitko nije mogao zamisliti da }e
Lijanovi}i do}i u ovu situaciju, svaki je na{
menadèr 2000. godine mogao s vizit
kartom firme do}i u banku i bez problema
dobiti kratkoro~ni kredit. Danas u dijelu
Hercegovine postoji uàsna mr`nja prema
POLITI^KA PODR[KA, NEKAD I SAD
Dok se Lijanovii nisu poeli baviti

politikom, podravali su ih svi HDZovi ministri iz Zagreba i Mostara
U knjizi ste otkrili kako su,
svojedobno, Lijanovi}e posje}ivali prvi
suradnici hrvatskog predsjednika
Franje Tu|mana: Gojko [u{ak, Ivi}
Pa{ali}, Andrija Hebrang, Zlatko
Mate{a... Jeste li tada imali politi~ku
podr{ku HDZ-a?
Mi smo bili me|u najbogatijima i nije
bilo neuobi~ajeno da nas posje}uju razni
politi~ki du`nosnici, da nam daju podr{ku,
jer u tom smislu politika i biznis mogu
zajedno funkcionirati. To~no je da su
Lijanovi}i tada imali podr{ku HDZ-a, kao
{to i danas sve velike kompanije u BiH
imaju podr{ku vladaju}ih stranaka - sjetite
se samo tko je sve bio u Mostaru na
otvaranju Tr`nog centra Mepas. Sve je
normalno funkcioniralo dok Jerko
Ivankovi} Lijanovi} nije poèlio da bude
na mjestu Dragana ôvi}a, a lider HDZ-a
poku{ao biti privatni poduzetnik. Tada su
po~ele nezamislive kombinacije. Sloìt }e
se da je u cijeloj Europi jako malo
poduzetnika koji su na visokim politi~kim
funkcijama - novi predsjednik Ukrajine
Petro Poro{enko, ranije je Silvio

Berlusconi deset godina bio premijer
Italije, ali je svako malo bio na
optuèni~koj klupi.
Da, ali su bra}a Lijanovi}Ivankovi}, ipak, ranije dobro
sura|ivali s Draganom ôvi}em,
zbog ~ega su, uostalom, zajedno bili
optuèni...
Jesu, i to potvr|uju i fotografije koje
}u objaviti u knjizi. Njihov odnos nije
bio neprirodan, pa svakom bi politi~aru
trebala biti du`nost da podràva
privatne poduzetnike, osobito kada je
posrijedi proizvodnja. Ne mora nu`no
zna~iti da je neki politi~ar, koji je do{ao
podràti privatni biznis, oti{ao s
kuvertom i 200.000 eura u dèpu. Dok
se Lijanovi}i nisu po~eli baviti
politikom, politi~ari su redovno obilazili
na{e pogone. U posljednjih deset
godina, me|utim, u tvornicu na [irokom
Brijegu nije do{ao nijedan politi~ki
du`nosnik.
HERCEGOVA^KO POSLOVNO ÛDO

Najvi{i hrvatski du`nosnici Zlatko Mate{a, Gojko [u{ak, Andrija Hebrang,
Vladimir Zagorec u pratnji Jadranka Prli}a obilaze proizvodne pogone Lijanovi}a
na{em prezimenu, jer je Jerko Ivankovi}

Lijanovi} radnike u tvornici na Visokoj
Glavici doveo do ruba, a onda ih gurnuo
jednom nogom, da potonu do kraja. I to je
bio na{ problem, da gigant poput Mesne
industrije Lijanovi}i postane talac jedne
osobe.
Ho}ete da kaète kako je cijela Va{a
obitelj `rtva politi~kih ambicija Jerke
Ivankovi}a Lijanovi}a?
Tako je! Jerko ima tri brata: Slavu,

Mladena i Jozu, koje bi svaki ~ovjek na
svijetu mogao samo poèljeti. Oni su
nevjerojatno vezani, rijetko se takva
ljubav ra|a, da je brat za brata spreman
leàti u zatvoru. Ali oni nisu mogli
prepoznati da je problem u Jerki. îni mi
se da su to po~eli shva}ati tek kada su ih
razdvojili u pritvoru i kada im je sudskim
mjerama zabranjeno da me|usobno
komuniciraju i da se sastaju.
27
asim:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
21:51
Page 28
RECESIJI UPRKOS
Sarajevska graevinska kompanija ANS DRIVE u suradnji s kuvajtskim

partnerom SMART INVEST poinje izgradnju stambeno-poslovne zgrade u
Sarajevu vrijedne 100 miliona KM; Slobodna Bosna donosi nepoznate detalje
ovog grandioznog graevinskog poduhvata koji najavljuje poetak
novog investicionog ciklusa
SARAJEVO TOWER NAJAVLJUJE

NOVI INVESTICIONI CIKLUS
PREKINUT RECESIJOM
Pi{e: ASM METILJEVI]
Foto: MILUTN STOJÊVI]
a vijest da sarajevska gra|evinska

kompanija ANS Drive u suradnji
s partnerom iz Kuvajta po~inje
izgradnju najve}eg stambenoposlovnog objekta u Sarajevu,
mnogi su skepti~no zavrtili glavom. Trì{te
nekretnina u cijeloj BiH, pa i u glavnom
gradu dràve, nakon drasti~nog pada 2009.
godine jo{ se nije oporavilo, ponuda je
daleko iznad potra`nje a cijene se ve}
godinama drè na rekordno niskoj razini.
Pa ipak, ANS Drive i kuvajtski
investitor Smart Invest spremni su u
stanogradnju investirati vrtoglavih 100
miliona KM, {to je zapravo najve}a
pojedina~na investicija u nekretnine nakon
rata u cijeloj BiH. Njihova zgrada pod
nazivom Sarajevo Tower, smje{tena u
centralnom dijelu gradske op}ine Novo
Sarajevo, prostirat }e se na oko 80.000
kvadratnih metara, pri ~emu je najve}i dio,
preko 80 posto prostora, predvi|en za
stanove - njih oko 360 do 400, zavisno od
zahtjeva trì{ta.
TR@I[TE ZASI]ENO LO[IM

NEKRETNINAMA
Suprotno ve}inskom mi{ljenju da je
trì{te stanova u glavnom gradu BiH uveliko
zasi}eno i da su nekretnine potcijenjene,
arhitekta projekta Sarajevo Tower Du{an
Jovanovi}, vlasnik studija Argentaria, tvrdi
suprotno. Jovanovi} je uvjeren da na trì{tu
jo{ ima dovoljno prostora, ali za kvalitetne
gra|evinske projekte namijenjene za poznati
segment kupaca.
NOVI MODEL STANOGRADNJE

Arhitekta Du{an Jovanovi} ve}
dugo uspje{no sura|uje s
firmom ANS Drive
Cijene nekretnina su pale u posljednjih

pet godina, ali najvi{e su pale cijene
nekvalitetnim nekretninama, na lo{im
lokacijama, dok su cijene kvalitetnih
nekretnina i dalje stabilne, kaè Jovanovi}, a kao dokaz za ovu tvrdnju navodi
svjeì primjer iz vlastitog iskustva.
U protekloj godini ANS Drive je
dovr{io izgradnju stambene zgrade na
Dolac Malti u Sarajevu s oko 170 stanova,
koju je tako|er projektovao Jovanovi}ev
studio Argentaria, pri ~emu je 80 posto
stanova prodato jo{ u toku izgradnje!
Kada je izgradnja zavr{ena, ve} su svi
stanovi bili prodati a, sude}i po interesu
kupaca, mogli smo ih prodati jo{ toliko.
Trì{te je vrlo pozitivno reagovalo na na{u
ponudu i to nas je ohrabrilo da nastavimo

istim smjerom, kaè Jovanovi}.
POZITIVNA ISKUSTVA
PROJEKTA MALTA
Nova stambeno-poslovna zgrada Sarajevo Tower naslanjat }e se na pozitivna
iskustva projekta Malta. Direktor
gra|evinske firme ANS Drive Asmir
Dèvlan za Slobodnu Bosnu otkriva
tajnu poslovnog uspjeha s izgradnjom i
prodajom nekretnina.
Tri su presudna faktora za uspje{an
projekat: kvalitetna izgradnja, dobra
lokacija i realne cijene. Mi smo u zgradi
Malta doslovno svaki stan prilagodili
U Sarajevu ima puno neprodatih stanova, ali

kvalitetni stanovi odmah se razgrabe!
28
8.4.2015
21:55
Page 29
ANS DRIVE GRADI NAJVE]I STAMBENO-POSLOVNI OBJEKAT U DR@AVI

GRANDIOZNO ZDANJE
Stambeno-poslovni objekat Sarajevo Tower
prostirat }e se na povr{ini od oko 80.000
kvadratnih metara
29
8.4.2015
21:55
Page 30
RECESIJI UPRKOS
STANOVI PO @ELJI KUPCA

Veli~inu i raspored prostorija
odredit }e kupci stanova
èljama kupaca: pomjerali smo pregradne

zidove preme njihovim èljama, mijenjali
raspored i lokaciju prostorija, od trosobnog
stana pravili smo dvosobni s ve}im
prostorijama... Kupci imaju razli~ite èlje,
navike, potrebe i logi~no je da mi stanove
prilago|avamo kupcima a ne da se kupci
prilago|avaju stanovima, kaè Dèvlan,
napominju}i da kupci stanova naro~ito
obra}aju pa`nju na izbor lokacije
(udaljenost objekta od gradskog prijevoza)
te na parking prostor. U zgradi Malta za
svaki stan osigurano je parking mjesto u
podzemnim garaàma, te dodatnih pedesetak parking mjesta za goste.
Identi~an model primijenit }e se i kod
izgradnje Sarajevo Towera. Objekat se
nalazi na iznimno atraktivnoj lokaciji, u
epicentru op}ine Novo Sarajevo, nekih 200
metara od tramvajskog saobra}aja. Na
povr{ini od oko 6.000 kvadratnih metara
izgradit }e se zgrada s ukupno 30 spratova
- tri pod zemljom i 27 iznad zemlje, pri
~emu su podzemne etaè namijenjene za
saobra}aj u mirovanju a prva nadzemna
za razli~ite uslu`ne djelatnosti supermarket, obdani{te, saloni, ugostiteljske radnje i sli~no.
stanu, desetak vrsta kerami~kih plo~ica u

kupatilu i kuhinji, ali i mogu}nost izbora i
kupovine cjelokupnog namje{taja koji se

proizvodi u radionici ANS Drivea
PROBOJ NA GRA\EVINSKO TR@I[TE
ANS Drive je poeo kao mala

radionica stolarije i namjetaja
Gra|evinska kompanija ANS Drive u
vlasni{tvu je poduzetnika Alije Gadè,
koji se na gra|evinskom trì{tu pojavio
iza rata, najprije sa stolarskim proizvodima i namje{tajem po mjeri, a kasnije i
sa respektabilnom gra|evinskom
operativom.
Unazad desetak godina, ANS Drive se

pojavljuje kao glavni izvo|a~ radova na
nekim od najzahtjevnijih gra|evinskih objekata u Sarajevu, poput BBI centra, Sarajevo
City centra, ali i kao investitor i graditelj
objekata poput Grand centra na Ilidì,
poslovno-stambenog objekta Malta itd.
RAZGRABLJENII STANOVI
Svi stanovi u zgradi Malta prodati
su prije zavr{etka izgradnje
VRHUNSKI STANDARD
Stanovi na 26 etaà ne}e biti fiksni, ni u
pogledu veli~ine ni u pogledu rasporeda
prostorija. Studio Argentaria razradio je
poseban model na osnovu kojeg }e svaki
kupac birati veli~inu stana i raspored
prostorija u svakom stanu, uklju~uju}i i
poziciju kuhinje i kupatila, koje }e se
tako|er pomjerati u skladu sa zahtjevima
kupaca. ANS Drive }e svakom kupcu
ponuditi izbor izme|u desetak vrsta vrata u
30
8.4.2015
21:56
Page 31
ANS DRIVE GRADI NAJVE]I STAMBENO-POSLOVNI OBJEKAT U DR@AVI

BOSANSKO-KUVAJTSKA INVESTICIJA
Dugorono partnerstvo ANS Drivea

i Smart Investa
Kuvajtska kompanija Smart Invest
ima razgranat biznis s nekretninama u
dràvama Zaljeva, a na trì{tu BiH
pojavljuje se preko k}erke firme koju vodi
mladi menadèr Elvedin Mahmutovi}.
ANS Drive i Smart Invest prije osam
smje{tenoj na Ilidì.
Zgrada Sarajevo Tower bit }e iz
energetskog razreda A, a to zna~i da }e se
primjenjivati najvi{i standardi kod izbora
materijala za toplinsku i zvu~nu izolaciju.
Tako }e svi prozori biti s troslojnim

staklima, s ugra|enim roletnama izme|u dva
stakla, a zgrada }e biti obloèna posebnim
izolacionim materijalom koji je ekvivalentan
stiroporu debljine 17 centimetara.
Posebna pa`nja posve}ana je sigurnosti
stanara. Ulazna vrata nadzirat }e videokamere i portir koji }e legitimirati posjetioce
i najavljivati goste. U ~etiri lifta smje{tena je
specijalna protivpoàrna oprema, a bit }e
izgra|ene i metalne protivpoàrne stepenice
na krajevima hodnika.
Najluksuzniji i najskuplji stanovi bit }e
smje{teni na dvije posljednje etaè. Predvi|ena je izgradnja dvadesetak dvoeta`nih
mjesec potpisali su sporazum o dugoro~noj

poslovnoj suradnji na trì{tu BiH i Zaljeva, a
poslovno-stambena zgrada Sarajevo
Tower je njihov prvi zajedni~ki projekat i
predstavlja svojevrsni test odrìvosti
dugoro~ne poslovne suradnje.
stanova, s dnevnim prostorijama na prvoj i

no}nim prostorijama na drugoj etaì. Kupci
ovih stanova imat }e i vlastite zelene ba{te,
ogra|ene zidom na krovu zgrade, veli~ine od
20 do 30 kvadratih metara.
Svi stanovi u Sarajevo Toweru,
izuzev luksuznih na posljednje dvije etaè,
prodavat }e se po jedinstvenoj cijeni od
2.000 KM po kvadratnom metru, s
uklju~enim PDV-om od 17 posto. Pribli`no
toliko ko{tali su i stanovi u zgradi Malta,
koji su razgrabljeni u rekordnom roku, i u
ANS Driveu vjeruju da }e jednak interes
biti i za puno atraktivnije stanove u zgradi
Sarajevo Tower.
31
banka:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
22:28
Page 32
BANKARSKI ELDORADO
Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FAB) sainila

je Izvjetaj o bankarskom sistemu Federacije BiH iz
kojeg je jasno vidljivo da strane banke u potpunosti
gospodare bankarskim sektorom, a da profit
ostvaruju od depozita, kredita i usluga koje
uglavnom naplauju graanima
GOSPODARI
BANKARSKOG
SEKTORA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
gencija za bankarstvo Federacije

BiH (FAB) zaklju~no sa 31.
decembrom 2014. godine izdala
je Informaciju o bankarskom
sistemu Federacije BiH. Prema
tom dokumentu sastavljenom krajem
pro{log mjeseca, od 18 banaka koje
djeluju na prostoru FBiH samo
jedna banka je u dràvnom
vlasni{tvu (Razvojna banka
Federacije BiH, op.a.), a
od 17 banaka u prete`no
privatnom
32
vlasni{tvu, {est banaka je u ve}inskom

vlasni{tvu doma}ih pravnih i fizi~kih lica,
dok je 11 banaka u ve}inskom stranom
vlasni{tvu!
STRANO, A NA[E
Ako se analizira samo strani kapital, po
kriteriju zemlje porijekla dioni~ara, najve}e
u~e{}e stranog kapitala od 62,7 procenata
imaju dioni~ari iz Austrije, slijedi u~e{}e
dioni~ara iz Hrvatske od 8,2 procenta, te
Njema~ke od 7,6 procenata. Dioni~ari iz
ostalih zemalja imaju pojedina~no u~e{}e u
vlasni{tvu manje od 5 procenata. Me|utim,
ako se u obzir uzmu kapitalne veze,
struktura stranog kapitala moè se
prosmatrati i po kriteriju zemlje sjedi{ta
majke-matice, odnosno grupacije, u ~ijem
su ve}inskom vlasni{tvu banke u Federaciji
BiH. Prema ovom kriteriju u~e{}e
bankarskih grupacija i banaka iz Austrije
iznosi 52,6 procenata, slijede italijanske
banke s u~e{}em od 15,6 procenata, a
u~e{}e kapitala iz Rusije, nakon {to je
Sberbank dokapitalizirala austrijsku Volksabanku, pove}ano je sa 4,6 na 7,3 posto.
Ostale zemlje pojedina~no imaju
u~e{}e manje od 6 procenata.
Iz Izvje{taja FAB-a
8.4.2015
22:29
Page 33
DOMA]E PLATI[E I STRANI PLA]ENICI
DOMA]I GUBITNICI
Vakufska banka na ~elu sa ekspertom iz
oblasti bankarstva i finansija Mirzetom
Ribi}em pro{lu godinu je okon~ala sa
gubitom od 26 milona KM
jasno je da Austrijanci, odnosno njihove

banke Raiffeisen, Hypo Alpe Adria i
Sparkasse kontroli{u vi{e od polovine
bankarskog, odnosno trì{ta finansija u
Federaciji BiH. Austrijance slijede njihovi
prvi susjedi Italijani koji preko UniCredit i
Intesa Sanpaolo banke kontroli{u 15
procenata, dok Rusi preko Sberbank
kontroli{u oko 7 prosto bankarskog trì{ta.
Naravno, kad je rije~ o dioni~arima, slika je
malo sloènija s obzirom da najja~e banke
u FBiH posluju u svim zemljama centralne
i isto~ne Europe, a da su u FBiH najve}i
dioni~ari najja~ih banaka opet Austrijanci,
slijede ih Hrvati, dok su na tre}em mjestu
Nijemci.
Prema podacima iz finansijskih izvje{taja koji prikazuju uspje{nost poslovanja
Inormacija o bankarskom sistemu FBiH
Finansijski stru~njaci procjenjuju da }e uskoro {est

do sedam velikih banaka u stranom vlasni{tvu
kontrolisati 90 posto trì{ta, kojim ve} sada
suvereno vladaju, dok }e se manje banke profilirati
kao banke lokalnog ili regionalnog karaktera
33
8.4.2015
22:30
Page 34
BANKARSKI ELDORADO
KO ZNA, ZNA
PRVI ME\U JEDNAKIM

UniCredit banka Mostar po poslovnim rezultatima najuspje{nija je banka u FBiH
banaka, odnosno bilans uspjeha za 2014.

godinu, na nivou bankarskog sistema u
Federaciji BiH ostvaren je pozitivan
finansijski rezultat - dobit u iznosu od 131
milion KM, {to je najbolji rezultat do sada.
Od 17 banaka u FBiH pro{lu godinu sa
najboljim rezultatom, odnosno sa profitom
od 61,3 miliona KM, zaklju~ila je
UniCredit Bank Mostar na ~elu sa
direktorom Ivanom Vlahom, a sljedi
Raiffeisen Bank koju vodi
Karlheinz Dobnigg sa
profitom od 53,8 miliona
KM. Najslabiji poslovni
rezultat sa manjkom od
26, 3 miliona ostvarila je,
o~ekivano,
doma}a
Vakufska banka, na ~ijem
~elu je Mirzet Ribi}, biv{i
uposlenik federalnog Ministarstva finansija i nekada{nji ~lan uprave Hypo
Alpe Adrija banke Mostar,
a koja je pro{lu godinu
zaklju~ila sa minusom od 10
miliona KM. Pored UniCredit
i Raiffeisen banke, profit
ve}i od 10 miliona KM
ostvarile su i Intesa
Sanpaolo banka na ~elu sa
Almirom
Krkali}
i
Ivan Vlaho za generalnog direktora UniCredit banke imenovan

je 2013. godine
Sparkasse Bank koju vodi Sanel Kusturica,

{to ih svrstava u red velikih banka. Prihod
ve}i od milion maraka ostvarile su i NLB
banka Tuzla (5,2 miliona KM), Sberbank
(4,6 miliona KM), Bosnia Bank
International ( 4 miliona KM), Ziraatbak
(3,7
miliona
KM),
DEPOZITI, KREDITI, [TEDNJA...
SUMNJIVE TRANSAKCIJE
Pranje novca i finansiranje

terorizma
U Izvje{taju FAB-a banke su pro{le
godine 50 nov~anih transfera ozna~ile
sumnjivim i svi transferi se odnose na
pranje novca. Nije bilo zna~ajnijih
transfera za koje se sumnja da su
usmjereni na finansiranje teroristi~kih
aktivnosti. Vrijednost ovih transfera iznosi
31,5 hiljada KM, {to je manje za 28 posto
34
Investiciono-komercijalna banka Zenica

(1,7 miliona KM) i Komercijalnoinvesticiona banka Velika Kladu{a (1,2
miliona KM). Pro{lu godinu sa skromnim
prihodom manjim od 400 miliona KM
okon~ale su Bor banka, Moja banka,
Privredna banka Sarajevo, ProCredit Bank i
Union banka.
u odnosu na 2013. godinu. Struktura

prijavljenih sumnjivih transfera, kao i
struktura ukupno prijavljenih nov~anih
transfera, potvr|uje kvalitet upravljnja
rizikom od pranja novca i finansiranja
teroristi~kih aktivnosti i nepostojanju
razloga za supervizorsku zabrinutost,
navodi se u Izvje{taju.
U bankarskom sektoru FBiH i u

pro{loj godini zabiljeèni su pozitivni
trendovi koji se ogledaju u rastu kredita,
depozita, a posebno {tednje stanovni{tva.
Depoziti su na kraju 2014. godine
iznosili 12,1 milijardu KM, te
su i dalje najve}i izvor
finansiranja banaka u
Federaciji BiH. Ukupni
depoziti su u odnosu na
kraj 2013. godine
pove}ani 5 procenata, ili
607 miliona KM, a
najve}im dijelom su rezultat
rasta depozita stanovni{tva za 497
miliona KM, vladinih institucija za 230
miliona KM, privatnih preduze}a za
153 miliona KM i neprofitnih
organizacija za 58 miliona KM. S druge
strane, depoziti javnih preduze}a
biljeè konstantan pad, a pro{le godine
pali su za 18 posto, ili 193 miliona KM.
Pored depozita, kreditiranje je najzna~ajniji
izvor finansiranja banaka, a u pro{loj godini
plasirano je 7,7 milijardi KM novih kredita,
{to je za 972 miliona KM vi{e u odnosu na
2013. godinu. Od ukupno plasiranih
kredita, na privredu se odnosi 69 posto, a na
stanovni{tvo 27 posto. Tri najve}e banke u
FBiH, UniCredit, Raiffeisen i Intesa
Sanpaolo bank, s iznosom kredita od 6,2
milijarde KM imaju u~e{}e od 56 posto u
ukupnim kreditima na nivou sistema.
Kamatni prihodi banaka pro{le godine
iznosil su 771 milion KM. Interesantno je
da se u strukturi kamatnih prihoda po
kreditima najve}i dio (57 procenata) odnosi
na kamatne prihode od kreditnih plasmana
stanovni{tvu. Slijede prihodi od kamata na
8.4.2015
22:30
Page 35
DOMA]E PLATI[E I STRANI PLA]ENICI

kredite date privatnim preduze}ima s
u~e{}em od 40 posto. Na osnovu
navedenog moè se zaklju~iti da je kreditni
portfolio stanovni{tva jo{ uvijek za banke
profitabilniji i manje rizi~an, s obzirom na
niì nivo nekvalitetnih kredita u strukturi
kreditnih plasmana, ali i zbog vi{ih
kamatnih stopa na kredite plasirane
stanovni{tvu koje su u 2014. godini u
prosjeku bile ve}e za 38 posto od kamatnih
stopa na kredite privredi. [tedni depoziti,
kao najzna~ajniji segment depozitnog i
finansijskog potencijala banaka, u 2014.
godini imali su rast od 491 milion KM i
zaklju~no sa 31. decembrom 2014. godine
iznosili su 6,7 milijardi KM. U dvije
najve}e banke, UniCredit i Raiffeisen,
nalazi se 57 posto {tednje, dok devet
banaka ima pojedina~no u~e{}e {tednje
(NAJ)BOLJA BANKA
Austrijska Raiffeisen banka spada u grupu najja~ih banaka u FBiH, a
pro{le godine ostvarila je profit od 53 miliona KM
POVEZANA LICA
Ko e kome ako nee svoj svome

U svom poslovanju banke su izloène
raznim vrstama rizika, od kojih poseban
zna~aj ima rizik vezan za transakcije s
licima povezanim sa bankom, o ~emu su
banke du`ne obavijestiti FAB. Tako su,
recimo, tokom pro{le godine, banke svojim
dioni~arima sa vi{e od pet posto glasa~kih

prava odobrile preko 160 miliona KM
kredita, ~lanovi nadzornih odbora i odbora
za reviziju kreditirani su sa 400 hiljada KM,
dok su ~lanovi uprave banaka kreditirani
sa skoro 2 miliona KM.
manje od 2 posto. Operativni prihodi

banaka iznose 327 miliona KM i u odnosu
na prethodnu godinu ve}i su za 10 miliona
KM. U okviru operativnih prihoda najve}e
u~e{}e imaju naknade za izvr{ene
bankarske usluge, koje imaju rast od 13
miliona KM. Na osnovu podataka koje su
banke dostavile FAB-u moè se zaklju~iti
da banke smanjenje kamatnih prihoda
amortiziraju iz kontinuiranog rasta naknada
za izvr{ene usluge, {to }e biti nastavljeno i
u periodu koji slijedi.
35
24.3.2015
14:40
Page 4
7.4.2015
14:22
Page 7
nidzara caco:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
21:44
Page 38
NEMA ALI
Mebius film iz Sarajeva snimio je dokumentarni film

Nema ali prema kolumni koju je HARIS JUSUFOVI
napisao prolog oktobra. Haris, koji je odrastao u ratnom Sarajevu, ekajui roenje svog djeteta odluuje
javno postaviti pitanja o zloinima nad civilima koje
su poinili pripadnici jedinica Armije BiH. Haris u
ime svoje generacije poruuje: neu da nosim teret
ratnih zloina
SARAJEVO SE
MORA SUOITI
S VLASTITIM
ZLOINIMA
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
Ne}u da govorim o opsadi Sarajeva, ne

èlim. Svaki pristojan ~ovjek duboko je
svjestan i potresen onim {ta se desilo mom
gradu od 1992. do 1995. godine. Neko
drugi treba da se suo~i sa tim, neko drugi
treba svojoj djeci re}i istinu Ja ho}u da
~ujem {ta se desilo sa mojim kom{ijama
Srbima u Sarajevu. @elim da znam ko je
odgovoran za zlo~ine, ko je naredbodavac,
a ko izvr{ilac i kakva je politi~ka pozadina
ratnog zlo~ina koji se desio u Sarajevu.
@elim da znam za{to su odvedene moje
kom{ije u gluho doba. @elim da znam ko je
ubio dvije djevoj~ice na Grbavici dok su se
igrale. @elim da znam broj ubijenih Srba u
Sarajevu Mi treba da iskopamo kosture
na{e pro{losti da bismo imali budu}nost. Ja
ne}u da nosim teret ratnog zlo~ina nad
Srbima u Sarajevu jer moja savjest je ~ista.
Ovo je dio iz kolumne koju je nastavnik
historije iz Sarajeva, 34-godi{nji Haris
Jusufovi}, napisao u oktobru pro{le godine.
Reìser Faruk Sokolovi} je ne osnovu ove
kolumne napravio film Nema ali koji je
premijerno prikazan 7. aprila, pred
polupraznom salom u Sarajevu. Harisov
tekst, i ovaj film, pri~a je o zlo~inima za
koje svi u gradu znaju, ali o kojima ne vole
38
moramo ne{to uraditi, kaè Moll.

Haris pak napominje kako on nije ni
prvi ni jedini koji postavlja pitanja.
Odrastao sam na tekstovima Dana,
Slobodne Bosne i Oslobo|enja na tu temu.
To su najva`nije stvari koje su napisane o
ratu. Me|utim, pro{lo je dosta vremena i
imam osje}aj kao da je sve stalo. Kao, oni
su to napisali i nas 20-30 hiljada je
pro~italo, ali idemo dalje. A mi nemamo ni
spomen plo~u za `rtve, ne znamo broj
stradalih. Slobodanka Macanovi} (~iji su
roditelji ubijeni na Kazanima, op. a.) nije
prona{la oca. O ~emu mi ovdje govorimo?
Ti tekstovi iz Slobodne Bosne i Dana su
oblikovali moje stavove i zato ja postavljam pitanja, kaè on.
Ta~an broj civila koje su ubili pripadnici snaga pod kontrolom Armije BiH u
Sarajevu pod opsadom nije utvr|en do
pri~ati. Sarajevo ne voli da pri~a o

zlo~inima po~injenim u gradu tokom rata
jer dosta ljudi smatra da onog momenta
kada progovorimo o tome naru{it }emo
sliku opsade Sarajeva, preko 10.000 ubijenih civila, stradanje preko 1.000 djece.
Jednostavno, prepadnuti smo da ukoliko
po~nemo pri~ati o zlo~inima koji su se
desili u opkoljenom gradu ne{to }e se
promijeniti, to ne}e vi{e biti ta slika
Sarajeva, kaè Haris nakon projekcije.
[UTNJA O ZLOÎNIMA
[utjeti o vlastitim ratnim zlo~inima
nije svojstveno samo za BiH. Nicolas Moll,
njema~ki histori~ar koji ve} osam godina
ìvi u Sarajevu, kaè da je o Mu{anu
Topalovi}u Caci i njegovim zlo~inima, koji
su fokus ovog filma, saznao tek nakon dvije
godina ìvota u gradu. I to ne od Sarajlija,
nego iz knjige koju je ~itao. Onda je po~eo
istraìvati medijske arhive da bi uvidio
kako je to tema o kojoj novinari pi{u godinama. Za svako dru{tvo je najteè gledati
vlastite zlo~ine, kaè Moll koji istraùje
na~ine kako se postkonfliktna dru{tva
suo~avaju sa pro{lo{}u. Ve}ina ne voli o
tome pri~ati jer misle to ne spada u imid`
Sarajeva kao `rtvu agresije Zato je pri~a
Harisa Jusufovi}a bitna. On nije rekao
OK, ~ekat }emo kada }e do}i vrijeme da se
pri~a o tome. Ne, on kaè sada je vrijeme i
8.4.2015
21:44
Page 39
KOME JE TREBAO CACO
Istina o ratnom Sarajevu bit }e nekompletna sve

dok se ne rasvijetli unutra{nji teror nad njegovim
gra|anima, naj~e{}e Srbima
danas. Prema podacima Istraìva~ko-dokumentacionog centra, nevladine organizacije
iz Sarajeva koja je radila na utvr|ivanju
ta~nog broja `rtva rata u BiH, na podru~ju
prijeratnih op}ina Grada ubijeno je 3.431
Srbin, od ~ega 2.497 vojnika JNA i VRS, i
934 civila. Istovremeno, IDC je utvrdio da
je u Sarajevu tokom rata ubijeno 649
Hrvata, od ~ega su njih 265 bili vojnici, a
384 civili. Ve}ina civila stradala je od
posljedica granatiranja i snajperskog djelovanja sa poloàja Vojske Republike Srpske.
Prema istom izvoru, sudbina 613 Bo{njaka,

290 Srba i 39 Hrvata, gra|ana Sarajeva, do
danas je nepoznata.
Dio politi~ara i nevladinih organizacija
iz Republike Srpske danas tvrdi da broj
Srba koje su ubili pripadnici snaga unutar
grada pod opsadom prelazi nekoliko hiljada. Brojni izvori upu}uju da je jedan od
najodgovornijih za stradanje nebo{njaka u
Sarajevu bio Mu{an Topalovi} Caco,
komandant 10. brdske brigade Armije BiH.
Do oktobra 1993. godine, kada je Caco ubiZLOÎNCI, A NE HEROJI?
Do{lo je vrijeme kada gra|ani
postavljaju pitanja o odgovornosti
jen u vojno-policijskoj akciji Trebevi},

civili razli~itih nacionalnosti, uglavnom
nebo{njaci, odvo|eni iz svojih domova,
zaustavljani na ulicama, prisilno odvo|eni
na prve linije, zlostavljani i ubijani.
Godinama javnost nije znala gdje je Cacino
tijelo, da bi krajem 1997. bilo prona|eno
i sahranjeno na mezarju na Kova~ima.
Sahrani je prisustvovalo, prema nekim
procjenama, oko 20.000 ljudi, uklju~uju}i i
politi~are me|u kojima je bio i Bakir
Izetbegovi}, danas ~lan Predsjedni{tva
BiH, te je tako Caco na neki na~in amnestiran i pretvoren u heroja.
HEROJ ILI ZLOÎNAC?

Jo{ tokom rata, Tuìla{tvo u Sarajevo
optuìlo je 16 osoba za ubistva civila i
izre~ene su kazne od ukupno 33 godine i
osam mjeseci zatvora. No, nijedna za ratne
zlo~ine. Jedina osoba koja je optuèna za
ratni zlo~in, i ~ije su|enje ~etvrto po redu
je u toku je Samir Bejti}, biv{i pripadnik
10. brdske brigade. Odgovornost onih koji
su bili na vlasti u tom trenutku do danas nije
utvr|ivana. Godine 2012., internacionalna
grupa nau~nika, objavila je zbornik radova
o ratnim zlo~inima, uklju~uju}i i one
po~injene u Sarajevu pod opsadom. Pored
ostalog, napominju kako Alija Izetbegovi}
nikada nije poku{ao kazniti odgovorne.
Izetbegovi} je bio jedina osoba koja je
mogla neutralizirati lidere bandi kao {to su
bili Ramiz Delali} ]elo ili Mu{an
Topalovi} Caco nakon {to su oni po~eli
zlostavljati gra|ane. Te bande koje su
funkcionisale u gradu su krive za ve}inu
ubistava civila unutar opsade, me|u kojima
je bilo i muslimana i Srba, stoji u publikaciju objavljenoj prije tri godine.
Mediji u Sarajevu odavno traè
utvr|ivanje odgovornosti. I{~itavaju}i
arhive medija u Sarajevu, shvatio sam ovo
nije tabu tema, ali nije ni ne{to o ~emu se
pri~a. Ili to rade samo odre|ene skupine
ljudi, kaè Moll. Prema njegovoj analizi,
mediji su uticali na promjenu stava javnosti o zlo~inima po~injenim u Sarajevu.
Odjednom su ljudi koji nisu htjeli govoriti
o tome reagovali, kaè. Prve rekacije bile
su o{tre, te su novinari dobijali prijetnje
zbog onog {to su pisali. Osuda je do{la i od
Alije Izetbegovi}a koji je novinare nazivao
izdajicama. No, 2002. on mijenja na~in
kako pri~a o Caci te na pitanje medija da li
je on za njega heroj ili zlo~inac, odgovara
da je Mu{an Topalovi} i jedno i drugo.
39
8.4.2015
21:45
Page 40
NEMA ALI
VRIJEME JE ZA ISTINU
Histori~ar
Histori~ar Nicolas
Nicolas Moll
Moll smatra
smatra da
da su
su
sarajevski
mediji
imali
izuzetno
sarajevski mediji imali izuzetno va`nu
va`nu
ulogu
ulogu uu suo~avanju
suo~avanju sa
sa pro{lo{}u
pro{lo{}u
NE
Haris J
nosit
po~injen
Sar
odgovor
onih koji
ZLOÎNCI I KAZNE
Samo jedna osoba iz Cacine jedinice optuena je za ratne zloine

Jedini biv{i pripadnik Cacine jedinice
koji je optuèn za ratne zlo~ine je Samir
Bejti}. Bejti}u je su|enje po~elo 2003.
godine. Pored ostalog, tereti se da je 25.
decembra 1992. godine odveo Zorana
Vu~urevi}a do linije razgrani~enja i ubio
ga pucaju}i iz pi{tolja, nakon ~ega je njegovo tijelo polio razrje|iva~em i spalio. Do
sada je u nekoliko navrata osu|ivan i
osloba|an, i trenutno mu se opet sudi
pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
Za ubistva na Kazanima osu|eni su:
Zijo Kubat, Esad Tucakovi}, Refik
ôlak i Mevludin Selak, dok su zbog
neprijavljivanja krivi~nog djela i po~inioca
osu|eni: Senad Hasi}, Sabahudin @iga,

Samir Seferovi}, Omer Tendò, Esad
Raoni}, Samir Ljubovi}, Senad Hara~i}
i Armin Hodì}.
Krajem februara ove godine, Institut
za traènje nestalih uputio je jo{ jedan
zahtijev Tuìla{tvu BiH za ekshumacijom
na Kazanima gdje se, pretpostavljaju,
nalaze ostaci najmanje jo{ osam osoba.
Prethodno su ra|ene tri ekshumacije i
prona|eni ostaci ukupno 23 `rtve, od
~ega je njih 15 identifikovano. Pet `rtava
bile su ène. Me|u `rtvama je bilo pripadnika razli~itih nacionalnosti, ali najvi{e
Srba.
Foto: Milutin Stoj~evi}
Haris Jusufovi} je svjestan da takav na~in

razmi{ljanja postoji do danas. Caco je do
podne heroj, a od podne nije, kaè.
Novinari su 1997. dobijali prijetnje zbog
onog {to su pisali o Caci, ali zato danas
Haris moè slobodno da kaè ono {to je
napisao. Neki ljudi }e na to {utjeti, neki se
}e negodovati, ali nema vi{e nasilnih reakcija, kaè Moll.
Mada se u javnosti nekada sti~e osje}aj
da su sve pri~e o Mu{anu Topalovi}u Caci
ispri~ane, ustvari se malo zna ko i kakav je
on bio. Preovladavaju urbane legenda o
~ovjeku koji je ustao u odbranu grada, bio
hrabar u nizu akcija, a onda kao da se sve
odjednom promijenilo i on je postao neka
sasvim druga osoba. U Sarajevu je stvorena
neka vrsta mita o Caci, heroju i zlo~incu.
O tome svjedo~i i aktivna Facebook stranica na njegovo ime na kojoj se povremeno
objavljuju fotografije i pri~e iz rata vezane
za ljude koji su bili njegovi prijatelji, ali i
neprijatelji. Haris ne traì odgovor na pitanje
ko je i kakav je bio Caco. Moll kaè da to
jeste zna~ajno pitanje, ali ne najzna~ajnije u
pri~i o njemu. Na osnovu onog {to neko
pri~a o njemu danas, te{ko je saznati ko je
bio Caco. Saznajemo samo ono ~ega se
ljudi sje}aju. Slika o njemu moè stvoriti
dodatnu smetnju u na{em shvatanju tih
doga|aja. Jer, onda bi se mo`da mogli pitati
kako neko ko je bio, recimo, fin moè
postati tako okrutan. Jedna pri~a o njemu je
i da se promijenio tokom zadnjih mjeseci
ìvota. Ali ~ak i da je sve {to ~ujemo istina,
imam osje}aj da ta vrsta pri~e limitira pri~u
o zlo~inu koji je po~inio na kraju. To se
postiè i kada se pri~a kako je poludio jer
tako se prekidaju pitanja o tome da li je postojao sistem iza zlo~ina i da li je jo{ neko
odgovoran. Mislim da je interesantno posmatrati li~nost zlo~inca, ali mislim da
previ{e gledati u tom pravcu moè na neki
na~in posluìti da se odmakne od va`nijih
pitanja, poput toga koliko i koji pripadnici
njegove brigade su bili uklju~eni u zlo~ine,
ko mu je dozvolio da to uradi..., podsje}a
Moll na va`na pitanja, odavno prisutna u
na{im medijima, ali bez odgovora.
MEMORIJAL NA KAZANIMA
Ipak, pri~a o Caci, ali i drugima koji su
odgovorni za ubistva civila, jo{ nije kompletirana. I dalje nema spomenika na Kazanima,
mjestu gdje je ubijena ve}ina Cacinih `rtava,
od kojih neki jo{ nisu prona|eni. Inicijativa za
izgradnju spomenika postoji od 2011. Jedno
vrijeme se u javnosti diskutovalo gdje treba
biti postavljen na Kazanima, koji su daleko
od o~iju javnosti, ili negdje u centru grada
gdje }e ga svi mo}i vidjeti. Debate o tome {ta
}e biti napisano na spomeniku ni danas nema.
Ali, nema ni spomenika. Haris i to traì u
svom tekstu i javnim istupima koji su uslijedili nakon objavljivanja kolumne. Izgraditi
40
MJESTO ZLOÎNA
Do sada su u masovnoj
grobnici Kazani izvr{ene
~etiri ekshumacije, ali jo{
uvijek nisu prona|ene
sve `rtve
8.4.2015
21:47
Page 41
KOME JE TREBAO CACO

ULOGA MEDIJA U SUOÂVANJU S PRO[LO[]U
Vrijeme kada graani trae istinu
NEMA ALI
aris Jusufovi} odbija
nositi teret zlo~ina
njenih navodno u ime
Sarajlija i traì
ovornost po~inilaca i
koji su im to dopustili
spomenik `rtvama rata zna~i javno priznati da

su zlo~ini po~injeni. Sarajevo, ~ini se, jo{ skuplja snagu za to. Za BiH je bitno da postoji
taj spomenik. To bi bio prvi spomenik u
regionu koji jedan grad podiè `rtvama
zlo~ina koje su po~inili ljudi iz tog grada. To
zna~i da bi grad rekao, da, zlo~ini jesu ~injeni
u na{e ime, tuma~i Moll zna~aj izgradnje
ovog spomenika. No, pored spomenika bitne
su i presude. Kako govoriti o tome, kako se
suo~iti sa ratnim zlo~inima nad Srbima u
Sarajevu ako ne moèmo nakon 19 godina od
Sarajevski mediji pisali su o zlo~inima

po~injenim u Sarajevu i prije nego {to je
Caco uhap{en. Tako je na naslovnoj stanici Oslobo|enja u oktobru 1992. godine
objavljen tekst Kriminalu se mora stati u
kraj u kojem tada{nji na~elnik Centra
slu`bi bezbjednosti Munir Alibabi} kaè:
Ima nezakonitog odvo|enja ljudi, maltretiranja, sve do ubistava. Tome se
mora stati u kraj. Dan nakon akcije protiv kriminalnih bandi koje su djelovale u
Sarajevu, Oslobo|enje objavljuje tekst
Bolno sre|ivanje dràve: Zajedni~ka
efektna akcija Armije BiH i MUP-a
provedena 26. oktobra protiv nekih pripadnika Devete motorizovane i Desete
brdske brigade Armije BiH koji su se
bavili kriminalnim radnjama bila je
dobro isplanirana. Sa vi{e mjesta u
Sarajevu privedeno je 530 pripadnika
zavr{enog rata utvrditi osnovne ~injenice o

naredbodavcima zlo~ina i broju `rtava? pita
se Haris. On je prije dva mjeseca dobio dijete
i danas se pita da li }e i njemu jednog dana
morati pri~ati o svemu {to se de{avalo u
ovih brigada, od kojih su 102 zadràna

u pritvoru i prema njima }e biti poduzeta istraga. Naàlost, 18 lica je ubijeno,
me|u njima osam civila. Navodi se i
kako je Caco ubijen nakon {to je poku{ao
pobje}i, te citiraju tada{njeg ministra
unutra{njih poslova Bakira Alispahi}a,
koji kaè kako je ~a{u prelilo plja~kanje
preduze}a Pokop koju su u~inili pripadnici ovih jedinica te oduzimanje dva
vozila UNPROFOR-a. U istom broju je
novinar Gojko Beri} kritikovao vlasti u
Sarajevu jer su predugo tolerisale Cacu i
]elu. Ali gra|ani }e jednoga dana
zahtijevati da im se kaè ko je i za{to u
politi~kom vrhu tako dugo tolerisao
bezvla{}e i unutra{nji teror, pri ~emu
kriminal nije jedini oblik tog terora,
najavio je Beri} ono {to je Haris Jusufovi}
uradio 21 godinu kasnije.
opkoljenom Sarajevu. Te{ko je to predvidjeti. Nekada mislim da bi bilo najbolje da

moje dijete ode iz ove zemlje i ne zna ni{ta.
Ali za sve nas je va`no da se te stvari kona~no
ra{~iste.
41
adisa:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
23:41
Page 42
TVRTKO KULENOVI]
MORALAN I VA@AN
Akademik Tvrtko Kulenovi}
42
8.4.2015
23:41
Page 43
POVODOM 80. RO\ENDANA
TVRTKO KULENOVI, knjievnik, akademik i ovogodinji bh. kandidat za

Nobelovu nagradu za knjievnost, govori za na list o tome zato su putovanja
najvrednija ivotna iskustva, kako ga je oplemenilo prijateljstvo sa Danilom
Kiom, u emu je arolija roditeljstva iako je besmisleno raati djecu, zato je
pisac slavniji u manjem, ali bolji u veem kulturnom prostoru, te objanjava kako
je bilo gledati svoje prijatelje dok postaju zloinci
PESIMISTA, ATEISTA I
ZALJUBLJENIK U SVIJET
Razgovarala: ADISA BA[I]
Foto: MILUTIN STOJÊVI], ARHIV SB
njièvnik Tvrtko Kulenovi}

devetog aprila je napunio
osamdeset godina. Ro|en je u
[apcu, studirao u Beogradu, ali
je najve}i dio ìvota proveo u
Sarajevu, gdje je predavao knjièvnost na
Filozofskom fakultetu. Njegov ìvot
ispunjen je knjièvno{}u i pozori{tem,
putovanjima, prijateljstvima, ljubavlju...
Autor je dvadesetak knjiga, putopisa,
romana, pripovijetki i eseja. Me|u njima su
Odanost jugu, Pejzaì zrelog doba, Kasino,
ôvjekova porodica, Istorija bolesti,
Jesenja violina, Rezime... Proteklih godina
ìvi povu~eno zbog bolesti koja ga ~ini
te{ko pokretnim. Primio nas je u svom
domu i u razgovoru za na{ list rezimirao
svoju bogatu i zanimljivu biografiju gusto
protkanu knjièvno{}u, ali i umjetno{}u
op}enito.
SOPSTVENA BOLEST MI NIJE

ZANIMLJIVA TEMA
Nekada ste mnogo i strastveno

putovali po cijelom svijetu, boravili ste u
Indiji, Kini, Americi, obi{li Evropu uzdu` i
poprijeko... Nedostaju li Vam danas
putovanja i ~ime ih nadomje{tate?
Televizijom, ali je tu`no. Najradije
gledam ìvotinje i emisije o Drugom
svjetskom ratu. A volio bih opet otputovati.
Najradije jedno krstarenje po Mediteranu.
Jeste banalno, ali to bih jo{ volio.
Fjordovima svaka ~ast, ali nisam ja za
sjever, ni za ljude, ni za predjele.
Nedavno ste nakon {est godina iza{li
u grad i u~estvovali u knjièvnoj ve~eri u

svoju ~ast. Nedostaju li Vam grad i javni
kulturni ìvot?
Kulturni ìvot ne. Volio bih jedino da
skitam po gradu, to sam uvijek intenzivno
radio. Boro Konti} je nedavno pisao o meni
(tekst nominacije za Nobelovu nogradu, op.
A. B.) i napisao je njegova samo}a je
uàsna. A ja kaèm, nije boga mi, samo da
je normalna u fiziolo{kom smislu, ni{ta mi
ne bi bila te{ka.
Knjièvnost je tako|er Va{ prozor u
svijet. [ta ~itate ovih dana?
Upravo sam pro~itao knjigu Mirjane
Mio~inovi} koju sam neki dan dobio. Zove
se Nemo} o~iglednog, {to mi je fini naslov.
Ina~e stalno pomalo ~itam Bulgakova.
Ta ljubav ne jenjava...
Ne. Donijela mi je k}erka Hana iz
Beograda majicu na kojoj pi{e Dostojevski
je umro, rekla je gra|anka. Protestujem!
uzviknuo je Begemot. Dostojevski je
besmrtan. Dolje pi{e Majstor i Margarita,
Bulgakov. To je na{la u knjiàri i odu{evila
me. Njega stalno ~itam i nije mi nikad
dosadan. Dostojevski mi zna biti dosadan.
Tolstoj mi je nekad bio veoma drag, ali sad
mi je jako dosadan. Posebno otkako je ono
Borges rekao Pro~ita{ o jednom porotniku i
dok do|e{ do ~etvrtog sve si zaboravio o
prvom.
Rat se ~esto pojavljuje u va{oj
knjièvnosti, razli~ite ratove spominjete u
romanima ôvjekova porodica, Kasino,
Istorija bolesti. Ima li razlike izme|u
pisanja o [panskom gra|anskom ratu koji
niste li~no doìvjeli i pisanja o opsadi
Sarajeva kojoj ste svjedo~ili?
Nema razlike. Rat je intenzivan oblik

ìvota. A knjièvnost to ho}e. I ljubav i
putovanje su tako|er intenzivni oblici
ìvota, i knjièvnost to tako|er treba. Kad
je nekoga ve} pogodio rat, logi~no je da se
njime i pozabavi. Ali {to se ti~e opsade
Sarajeva, rekao bih da moja tema tu nije bio
rat nego tragedija koju sam li~no doìvio.
Ja zapravo u Istoriji bolesti govorim o
bolesti majke i prve supruge.
Da, rat je u Istoriji bolesti samo
kulisa...
Tako je. Iako sam uhvatio sjajne detalje
o ratu, o toj temi mnogo vi{e govore i
Kasino i ôvjekova porodica.
Rat je za~udan sam po sebi, neke

autenti~ne detalje kao da treba uti{avati da
bi imali smisla u knjièvnosti, da ne bi
zvu~ali artificijelno, pretjerano. Austrijska
pjesnikinja Ingeborg Bachmann ~ak kaè
Ne treba pisati o ratu, previ{e je
jednostavno.
Sjajno. Sjajno. Razumijem to,
apsolutno. Da. Jednostavnije je pisati o ratu
nego o normalnom ìvotu jer se u ratu
stalno ne{to doga|a. Sjetih se jedne
Pirandellove pri~e gdje èna napusti
porodicu pa ih onda viri kroz prozor iz
susjedne zgrade. To je isto jedna vrsta
ratnog stanja. Kroz pogled sa strane
pronalazi{ ne{to burno u obi~nom ìvotu.
Rat je za pisca zgodan, ali je i veliko
optere}enje.
Bolest je u Va{oj knjièvnosti
tako|er velika tema, kao neka vrsta rata
zatvorenog u privatni prostor?
Da, tu si u svom logoru.
Sa Bogom ne stojim ba{ najbolje, ali religija mi je

neobi~no va`na i inspirativna
43
8.4.2015
23:41
Page 44
TVRTKO KULENOVI]
Da li Vam je i sopstvena bolest

knjièvno zanimljiva?
Meni to nije jaka tema. îni mi se da
detalji o bolesti mogu biti samo medicinski.
A ono {to osje}ate u bolesti, to je
autobiografija koja mi nije interesantna.
Kada je u pitanju neko drugi ko mi je
veoma drag, onda to pratim ne zato {to me
zanima bolest, nego zato {to vidi{ da
nestaje neko koga voli{. Imam namjeru
pisati jednu knjigu o ljudima koji su mi bili
dragi i koji su nestali. To bi bio neki niz
tekstova, proza, a svi|a mi se naslov Crna
kutija.
Ko su ljudi o kojima bi govorila va{a
Crna kutija?
Prvi tekst bi bio o Momi i êdi Kaporu,
znam puno detalja o njima, a volio sam ih,
imalo se tu {ta voljeti. Zatim o Vefiku
Hadìsmajlovi}u koji je u ratu spasio
Galeriju tako {to je u nju uselio izbjeglice.
Pa o nekim manje poznatim, ali va`nim
ljudima, naprimjer arhitektima Vladimiru
Dobrovi}u i njegovoj supruzi Zagi koja je
meni i Lidiji uredila atelje moga oca u kojem
smo ìvjeli na po~etku. Zaga je obojenim
ciglama napravila ~udo od ljepote.
Volite gledati ljepotu. Vizuelnost je
vaàn dio va{e knjièvnosti. Koliko su eseji
o slikarstvu i fotografiji integrisani u va{e
romane zapravo oma` ocu Hakiji, slikaru?
Jako mnogo. Posebno u ôvjekovoj
porodici. Dok se do|e do [panije u tom
romanu ima mnogo toga, pa izme|u ostalog
i smrt moga oca.
Najve}i dio ìvota ste proveli u
Sarajevu, pa ipak dugo ste pripadali
jugoslovenskom kulturnom prostoru,
druìli se sa umjetnicima iz cijele zemlje.
[ta je taj prostor za Vas kao za pisca
zna~io?
Da sam ostao u tom kulturnom prostoru,
bio bih deset puta manji nego danas, ali
ìvot u {irem kulturnom prostoru je bio
neuporedivo bogatiji, bolji. Dolazili ste u
dodir sa nevjerovatnim ljudima, nalazili
istomi{ljenike i sagovornike, Beograd je
nekad bio svjetski relevantno kulturno
mjesto. Za pisca je bolji {iri prostor, to ga
mo`da ~ak ~ini i boljim piscem. Ali mu je
lokalna slava ve}a {to mu je kulturna
sredina manja. Propisano je sad da se bavim
bosanskim temama, a ja tu nemam {ta da
kaèm, nemam {ta puno da dam. Osim svog
imena.
KI[ JE BIO OLIÊNJE MORALA
Obiljeìlo Vas je prijateljevanje sa

Danilom Ki{om na ~iju stranu ste stali i
kada su krenuli napadi na njega
povodom Grobnice za Borisa Davi dovi~a. Koliko je Ki{ na Vas uticao kao
44
ISKRENO I JASNO
Ja jesam pesimista, ali bojim
se da nam ni{ta ne pomaè
na ~ovjeka a koliko kao na pisca?

Ja sam moralan, ali mnogo manje
moralan nego on. Svuda imam zapisan taj
detalj iz vremena kad je iza{la Grobnica. Ja
po{ao kod njega ku}i i vidim na ulici kako
jednu ènu, Albanku, smlavi auto. Nakon te
scene u nekom mra~nom andri}evskom
raspoloènju dolazim kod njega a on kaè
Ti si lud, trebao bih ti opaliti {amar. Ti
govori{ o nesre}i, a ja govorim o nasilju!
Zanimljivo je ovo potcrtavanje
razlike izme|u nasilja i nesre}e. Nasilju se
moè suprotstaviti anga`manom, stavom,
akcijom, ali {ta ~ovjeku moè biti za{tita od
uàsa proizvoljnosti ìvota?
Ma i u jednom i u drugom slu~aju nema
za{tite. Ja jesam pesimista, ali bojim se da
nam ni{ta ne pomaè. Ta borba je prirodna,
ali efekta nema.
Ostajete vjerni svojoj egzistencijalisti~koj lektiri?

Ostajem.
SA BOGOM SAM U NIKAKVIM ODNOSIMA

Pa i knjièvnost je, sli~no kao i vjera,
donekle za{tita od svijesti o proizvoljnosti i
besmislu ìvota. Kako Vi sad stojite s
Bogom?
Nikako. Ali nikad nisam ni stajao. Ne
da ne vjerujem, nego smatram da Bog ne
postoji. Ali zato postoje religije i u njima
vidim neke jako dobre i neke jako lo{e
stvari, koje nemaju veze sa Bogom.
Profesija ~asne sestre i to {to one rade je
ne{to veli~anstveno. Ima li tu vjere u
Boga, to me ne zanima, ali se divim
onome {ta te ène rade. U tom smislu sam
jako sklon religiji. Kao i u smislu
saosje}anja i reda koje religija tako|er
O PUTOVANJU
Samo su putovanje i predavanje

ono to ostaje
U ~emu je za Vas ~arolija
putovanja?
îtavog ìvota sam bio pomalo
ustra{en ~ovjek. Bilo me je uvijek pomalo
strah i putovanja, ali ta egzaltacija se
ni~im, pa ~ak ni strahom ne moè
poni{titi! Crnjanskom je naprimjer
putovanje bilo pola ìvota. Bio je vrlo
uobraèn i kad je Andri} dobio Nobelovu
nagradu, Crnjanski je rekao: On je dobio
Nobelovu nagradu, ali ja }u puno duè
ìvjeti. Ovo je pomalo smije{an komentar,
ali je ta~no da Andri} po prirodi nije bio
neki putnik i teme njegovih romana

pokazuju da nije imao putni~ki mentalitet
kakav je imao Crnjanski. Putovanje je
glad za krajevima o kojima ne{to znamo
pa sad dolazimo da provjerimo ima li tu
ne~ega od onoga o ~emu smo sanjali. Za
putovanje sam uvijek osje}ao da od njega
na kraju ne{to ostaje. Takav sam odnos
imao jo{ samo prema nastavi i
studentima. Volim, naravno, i svoje knjige,
ali ne znam koliko je to trajno. Putovanje
jeste, kao i predavanje, neki komadi}
besmrtnosti.
8.4.2015
23:41
Page 45
POVODOM 80. RO\ENDANA

MOJI PRIJATELJI KAPORI I KOLJEVI]I
Teko je odgovoriti ta je presudilo

da Momo Kapor i Nikola Koljevi
postanu primitivni nacionalistiki
desniari!
Me|u prijateljima ste imali Danila
Ki{a, ali i Svetozara i Nikolu Koljevi}a,
kolege sa Filozofskog fakulteta. Kako
su izgledali va{i razgovori o
knjièvnosti, da li je ne{to
nagovje{tavalo da }e uvaèni
{ekspirolog Nikola postati zlo~ina~ki
ideolog?
Razgovori su se promijenili kad je
Nikola po~eo sve vi{e da pi{e o na{im
pjesnicima, i to o srpskim pjesnicima, a ne
naprimjer o Danijelu Dragojevi}u kojeg
smo obojica jako cijenili. Sa Nikolinim
Momo Kapor
propovijeda. Vrlo sam nesklon tome {to

se religije pretvaraju u ideologije i u
vojske.
Raskrstili smo, evo, sa Bogom,
pomeli optimizam, ali od velikih tema
ostala nam je ljubav. Zanima me jedna
konkretna ljubav, a to je roditeljska. U
Tragu crne ù~i ste napisali: Dobiti dijete
u poznim godinama zna~i skok, uzlet,
vertikalni uspon, kao kod onih savremenih
aviona koji se odmah diù uvis, bez
polijetanja po podlozi, kao Isus koji je
oti{ao u nebo, sluè}i se rukama kao
krilima. Va{a k}erka je danas ve} odrasla
djevojka. Kako je roditeljstvo uticalo na
Vas?
To je jedna ljubav koja je gotovo
fiziolo{ka, ljubav koja se mora. ûdni su
bratom Svetozarom sam bio ve}i prijatelj i

zato sam mu se knjièvno i svetio u svojoj
knjizi Istorija bolesti. Sveti{ se nekome ko
ti je najbolji, ko ti je bio najdraì. On je bio
ogroman knjièvni autoritet, ali nije imao
taj nevjerovatni senzibilitet za knjièvnost
kao {to je imao Nikola.
Pozori{ni kriti~ar Veljo Stojanovi} i ja
smo se jednom napili sa Nikolom i oti{li da
gledamo nekog Hamleta u podrumu
Ateljea 212. Nikola je po~eo da
komentari{e predstavu dok mu glumac
nije dojurio i uhvatio ga za kragnu da ga
Nikola Koljevi}
mi slu~ajevi ljudi koji odbijaju roditeljstvo,

iako ni ja sam nikad nisam previ{e bio za
to. Kada je moja prva èna imala
vanmateri~nu trudno}u, govorio sam da je
bolje na ovakvom svijetu nemati djece. Taj
stav jo{ nisam sasvim odbacio. Ipak, svoje
dijete je ne{to drugo. Neki dio i{~upan iz
vas pomo}u pup~ane vrpce. Ne ba{ iz mene
doslovno, ali to je taj osje}aj.
Kako se to odu{evljenje roditeljstvom
uklapa sa va{im egzistencijalizmom? Nije
li to paradoksalno?
Jeste, potpuno, ali ja sam vam sav od
paradoksa. Bilo bi mi kukavi~ki da ja sad
po~nem oboàvati roditeljstvo i promijenim
svoj stav samo zato {to ja imam dijete. Ne
mislim da je dobro ra|ati djecu da idu pred
topove. Pa u Prvom svjetskom ratu je
izbaci. U tom druènju ni kod Nikole kao ni

kod Mome Kapora nisam mogao naslutiti
{ta }e se sa njima desiti. Iako je Momo
imao nekih epizoda, ali Nikola ne, ni{ta
sli~no. Obojica su na neki na~in gravitirala
zapadu, ali da }e taj zapad zamijeniti
najprimitivnijim lokalnim desni~arenjem, to
nisam mogao pretpostaviti. Nikolin zaokret
mnogi tuma~e pogibijom njegovog sina. Ja
ne, niti smatram da je to bio zaokret.
Sje}am se da je Svetina k}erka
postavljala neku izlo`bu na dan kad je
Nikola izabran za ~lana Predsjedni{tva
BiH. Nikola se u neka doba pojavio na
izlo`bi i digla se graja, a ja sam mu rekao
da mu ne mogu ~estitati na tome {to je
predsjednik bilo ~ega. U to doba kad je
do{ao na vlast, po~eo je njegov prevrat.
Tad ga je uhvatila ta Velika Srbija. Mo} i
vlast su njega obuzeli i promijenili, a ne
porodi~na tragedija.
Koliko je onda dosljedno njegovo
samoubistvo 1997. godine?
Dosljedno je jer je on u osnovi bio vrlo
po{ten ~ovjek. Shvatio je dosta brzo {ta
se zbiva.
Iako ste pesimista, Vi 1992. niste
ba{ brzo shvatali {ta se zbiva. Niste
o~ekivali rat?
Ne, ~ak sam pred rat izjavio Jasni
[ami} za neki francuski radio budala{tinu
da su topovski rovovi oko Sarajava
priprema za njegovu odbranu. Ja sam
tada u to vjerovao. Uprkos svom
pesimizmu, nisam vjerovao da }e se rat
desiti. Odrastao sam u Srbiji nakon rata,
uz ideju velike i va`ne oslobodila~ke
vojske. Onda se pokazalo ono {to se
uvijek pokazuje, a to je da oslobodila~ka
vojska lako i ru`no postane osvaja~ka.
stradalo deset miliona ljudi, u drugom

pedeset. Pita{ se za{to uop{te postojimo. I
nasilje i nesre}a me stra{no odbijaju od
kulta roditeljstva.
Na pragu ste devete decenije. Kako
danas vidite ìvot?
Kad gledam ìvot u cjelini, iz toga mi
ne proizilazi neka velika pohvala za njega.
To je jedna epizoda. I ìvot moje k}eri je
jedna epizoda, {to je stra{no. Kako gledam
ìvotinje, sve vi{e mislim koliko je i to
jedan bujan, rasko{an ìvot u kojem se
sva{ta moè vidjeti, a mi obi~no mislimo
samo na ljudski ìvot. Kaè mi k}er da bi
studirala astronomiju zbog tog ~uda
svemira. A ja joj kaèm, pa gledaj ove
emisije o ìvotinjama koje ja gledam, pa da
vidi{ {ta je ~udo.
45
radio sarajevo:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
21:35
Page 46
ONO RADIO SARAJEVO

PRANJE KABLOVA
Mustafa Dèbo i Petar Preo~anin, uposlenici
RTV SA, na zadatku nakon govora druga
Tita na Tjenti{tu, u julu 1973. godine
RADIO SARAJEVO je osnovan 10. aprila 1945., kada je ORE LUKI CIGO u
eter distribuirao jedan, tada, obavezan pokli i jednu identifikacijsku reenicu:
Smrt faizmu - sloboda narodu! Ovdje Radio Sarajevo; a nekadanji uposlenici
Radio Sarajeva ZIJA DIZDAREVI, BORO KONTI i RANKO MAVRAK uskoro e
objaviti knjigu posveenu njihovom bivem preduzeu, SOUR-u iz kojeg je kasnije
nastala Radio-televizija Sarajevo
BIO JEDNOM RADIO...

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ], ILUSTRACIJE IZ
KNJIGE RADIO SARAJEVO...
va mjeseca prije svoje smrti

legendarni novinar, urednik i
voditelj na RTV Sarajevo Zoran
Kapetanovi} Kapa napisao je
tekst za knjigu Radio Sarajevo:
10. april 1945. - 10. maj 1992., koja }e
uskoro biti objavljena, a povodom
46
sedamdesete godi{njice osnivanja Radio

Sarajeva. (...) U jesen 1974. ponovo sam u
Sarajevu, razveden i bez posla, a Brano
\uranovi} me ponovo pozove u Sarajevo
202 i ... eto mene! Urednik redakcije
je Miodrag Olja~a, iskusan novinar, o{tar i
vrlo ~esto ljut, a zapravo, kako to obi~no
biva, dobar ko hljeb. Tu po~inje moj

lijepi i sretni dio ìvota. Ako se mo`da
pitate za{to ne pi{em ko je ìv, a ko vi{e
nije - za mene su svi iz ove istine ìvi dok
sam ja ìv. A bi}e i Zoka Kapa ìv sve dok
budu ìvi oni {to po{tuju nekada{nji Radio
Sarajevo, pa kasnije RTV Sarajevo, koji je
Nekada{nji Radio Sarajevo dio je

na{eg kolektivnog identiteta
8.4.2015
21:36
Page 47
TO JE BILA KU]A
1.
2.
TRI ZGRADE, JEDNA ISTORIJA

1. \or|e Luki} Cigo i Tahir Kulenovi}, tehnika Radio Sarajeva iz 1945. godine; 2. Zgrada u ulici Alekse [anti}a iz koje je \or|e Luki} prvi put
pozdravio slu{aoce Radio Sarajeva; 3. Radio Sarajevo je u maju 1984. iz ulice Danijela Ozme premje{ten u... 4. ... RTV dom na Alipa{inom Polju
3.
bio i ostao dio na{eg kolektivnog identiteta.
OD CIGE DO KAPE
A, otkud tri proletera na istom zadatku?
Zija Dizdarevi}, Boro Konti} i Ranko
Mavrak. Urednici knjige Radio Sarajevo:
10. april 1945. - 10. maj 1992. i nekada{nji
uposlenici Radio Sarajeva. Mnoge njihove
kolege bi kazale - ma, dosta mi je mene, ko
}e s jo{ s tim z...
Inicijalna ideja do{la je od
Zorana Udovi~i}a i Aleksandra
Mla~a. Ali se godinama nije ni{ta
radilo. S tim da je Boro Konti} èlio
da na svom sajtu, odnosno na stranici
sarajevskog Media centra ~iji je
direktor, ima svjedo~anstva o Radiju
iz tog vremena, koja bi pisali oni koji
su radili na Radio Sarajevu, me|u
njima i Zoran Udovi~i} i Aleksandar
Mla~. Ali, po{to njih dvojica nisu
mogli da rade na toj knjizi, prije
{esnaest mjeseci sam rekao da preuzimam

organizaciju posla. Nisam imao snage da
radim klasi~nu monografiju, pa sam rekao
da bi bilo najbolje objaviti autorske tekstove
o temi: Ja u radio Sarajevu, Radio Sarajevo
u meni. Vrlo brzo mi se priklju~io Boro i
prihvatio da Media centar bude izdava~, a
onda je u ekipu do{ao i Ranko Mavrak,
obja{njava Zija Dizdarevi}. Bi}e to
4.
kapitalno izdanje: na oko 600 stranica

urednici knjige }e objaviti vi{e od tri stotine
fotografija i tekstove ~ak devedeset i tri
autora! Me|utim, autore ne}emo nabrajati,
jer to bio spisak kao sa radne akcije.
Vrijeme radnje u tekstovima je do 10.
maja 1992., do kada je i postojao Radio
Sarajevo, dok su tekstovi napisani od 1945.
do 2015. godine. Dakle, od Cige do Kape.
A u indexu }e biti napisano 1.500 imena.
Sva ta imena spominju se u knjizi - {to je
bio veliki zadatak ali i obaveza za ekipu
kako nekoga ne bi ispustili - a to je
sedamdeset do osamdeset posto od
ukupnog broja ljudi koji su pro{li kroz
tri sjedi{ta Radio Sarajeva: u Njego{evoj
6 (danas Alekse [anti}a 8), u ulici
Danijela Ozme 7 i u zgradi RTV doma
na Alipa{inom Polju. Tako da }ete na
jednom mjestu mo}i pro~itati spisak
sastavljen od tehni~ara, ton majstora,
inènjera, reìsera, dramaturga, muzi~kih producenata, kompozitora, muzi-
47
8.4.2015
21:36
Page 48
ONO RADIO SARAJEVO

~kih urednika, urednika, glavnih urednika,
direktora, spikera, voditelja, novinara. Ali i
prona}i ime Radovana Dodera, najstarijeg
ìvu}eg radnika Radio Sarajeva, koji sada
ima 95 godina i ìvi u Indian Wellsu u
Californiji.
Zija je kontaktirao najve}i broj autora
tekstova za ovu knjigu. I to su, uglavnom,
bili oni ljudi koji su na Radio Sarajevu
radili za platu. A ja sam bio zaduèn da
zovem one koji nisu radili za platu, nisu bili
stalno zaposleni, ali su bili vezani za Radio.
Otuda u knjizi Aleksandar Hemon, Nenad
Veli~kovi}, Miljenko Jergovi}, Zlatko
Arslanagi}... koji su za potrebe knjige
napisali tekstove o vlastitim doìvljajima
tog radija. Uglavnom, za {tampanje knjige
potrebno nam je 20.000 KM. Ne{to smo
skupili, a ne{to novca o~ekujemo i nadamo
se da }e knjiga uskoro biti dostupna za
~itanje. [tampa}emo 1.000 primjeraka.
[tampali bismo i vi{e, ali nemamo para. Za
sada su nas podràle op{tine Centar i Stari
Grad, kao i Fond za izdava{tvo FBiH, veli
Boro Konti}. Ovo oko para odnekud nam je
poznato... U svakoj ozbiljnoj dràvi
projekat kao {to je Radio Sarajevo: 10. april
1945. - 10. maj 1992. bio bi od najve}eg
mogu}eg nacionalnog, dru{tvenog, ukratko
sveop{teg zna~aja.
NAJBOLJA VREMENA
Svako ko je neto znaio u bilo

kojoj vrsti stvaralatva u BiH bio je
vezan za Radio Sarajevo
TRI PROLETERA
IZVANREDNO IZVAGAN OSJE]AJ

Tri urednika su u pro{li petak bili u
zgradi RTV doma, na sastanku Organizacionog odbora sve~anosti koja }e biti
uprili~ena 10. aprila u Narodnom pozori{tu
Sarajevo. BHRT, kao nasljednik RTVBiH
koji se nadovezao na RTV Sarajevo, slavi
sedamdeset godina postojanja, {to je ta~no
sedamdeset godina od osnivanja Radio
Sarajeva. A, Radio Sarajevo i danas postoji,
ali nije to - to, kao {to ni dana{nja Televizija
Sarajevo nije - to. Ali, hajd ti sve to
objasni, recimo, nekom Rumunu, ili Ircu.
Idemo dalje... U ovoj dràvi se svi ubi{e
zaklinjuju}i se kako je ona, maltene, starija
od egipatskih piramida, a kada se treba
poduprijeti ne{to {to je konkretni dokaz tim
tvrdnjama onda se niko ne ~e{e pretjerano.
I to je, zapravo, pokazatelj kako se ono {to
je temelj na kojem je nastala ova dràva
shva}a neozbiljno. Na Radio Sarajevu je,
od 1945. do 1992., bilo neko zlatno doba
novinarstva, u smislu zanata. To je bila
jedna ogromna {kola, i znanja i stru~nosti,
tvrdi Ranko Mavrak.
[ta je to krasilo, obiljeìlo, ili bilo
najva`nije kako bi ono Radio Sarajevo
bilo uvr{teno u balkansku antologiju? Svoj
predgovor u knjizi sam naslovio: Medij
civilizacijskog zna~aja. Prva karakteristika
Radija je - entuzijazam. Ve}ina nas, gotovo
svi na Radio Sarajevo smo dolazili sa
zadovoljstvom. I, kako je Boro rekao,
odlazili sa zadovoljstvom. Na tom radiju
48
Ranko Mavrak, Zija Dizdarevi} i Boro Konti}
Zija Dizdarevi} je na Radio Sarajevu

bio i pripravnik, ali i direktor. Radio je sve
poslove, od 1970. do 1995., koliko je bio
zaposlen u ovoj ku}i. Ustvari, zaposlio se
na Radio Sarajevu u Danijela Ozme, a
knjiìcu mu je na Alipa{inom Polju
zaklju~io slu`benik zaposlen na Radiju
BiH: Presretan sam {to sam imao sre}u
da radim u najboljem vremenu Bosne i
Hercegovine i u najboljem vremenu Radio
Sarajeva. Imali smo, izme|u ostalog,
orkestre umjetni~ke, zabavne i narodne
muzike, pravili smo i dje~iju muziku, i
organizovali pet festivala godi{nje. Imali
smo najve}u dopisni~ku mreù u zemlji.
Imali smo vi{e od hiljadu stalnih i
povremenih saradnika. Svako ko je ne{to
zna~io u bilo kojoj vrsti stvarala{tva u BiH
bio je vezan za Radio Sarajevo.
Boro Konti} je jednom prilikom {etao
sa Goranom Bregovi}em ulicom
Danijela Ozme: I meni Goran pokazuje
na zgradu nekada{njeg Radio Sarajeva i
kaè: Pogledaj Ti, ovdje ni plo~a ne stoji.
A trebala bi da stoji plo~a na kojoj pi{e:
Ovo je bosanski Abbey Road. Tamo su,
naprimjer, Indexi snimili sve svoje pjesme,
Bijelo dugme one prve, u tom studiju su
snimljene sve bosanske sevdalinke,
isti~e Boro Konti}, koji je na Radio
Sarajevo do{ao 1975. i ostao sve do kraja
1994. godine. Dodu{e, bio je godinu i u

JNA. Ure|ivao je II program Radio
Sarajeva, bio i urednik emisija Primus,
otkrio talente iz Top liste nadrealista i
zvijezde Omladinskog programa II
programa Radio Sarajeva, potom Deùrni
mikrofon... Osvojio je dvije najva`nije
radijske nagrade: Prix Futura i Prix Italia.
Mene je na Radio Sarajevo doveo Zija
Dizdarevi}, natjerao me da se tu i
zaposlim, ali ja sam za njega jo{ uvijek
volonter.
Ranko Mavrak je uhvatio jedan od
posljednjih priklju~aka na lokomotivu
zvanu Radio Sarajevo: Zaposlio sam se
na odre|eno vrijeme 1988. godine.
Objavili su natje~aj, na koji sam se
prijavio i pro{ao. Svi su se ~udili otkud ja
na III programu, ali eto, tako se dogodilo.
Bitno mi je da je sve bilo regularno i da
nisam primljen preko {tele. Bio sam u
radnom odnosu na odre|eno vrijeme sve
do po~etka rata. Kad je zagrmilo sa svih
strana primljen sam u stalni radni odnos,
ha, ha, ha... U Informativnom programu
Radija BiH, tom nekom hijerarhijom,
napredovao sam do urednika DESK-a, a
onda sam bio i urednik onoga {to se
zvalo Otvoreni program. Na Radiju BiH
sam bio negdje do konca desetog
mjeseca 1993. i onda sam oti{ao.
8.4.2015
21:36
Page 49
TO JE BILA KU]A
ÂROBNA ZGRADA
Iz teksta Save Trifunovia o zgradi Radija u ulici

Danijela Ozme, na prelazu iz 1959. u 1960. godinu
Ravno hodnik pa lijevo,
prva vrata, sobica 3 sa 3.
Blagajna. Unutra - otvorena
vrata tri tone te{ke austrijske
kase pune para, papira, kruha
somuna i kobasica. Uz kasu
jedva jo{ ima mjesta za
podebelog blagajnika. To je
Nikola Goreta, kao i kasa
tako|e relikt Austrougarske,
vadi pare i dijeli nam lovu
nasu{nu po, ~ini se, samo
njemu poznatim pravilima.
Nema pri~e: potpi{i i uzmi
honorar, a poslije, vani broji
koliko si dobio. Desno magnetoteka. Hiljade traka. I
eksperti koji ta~no znaju gdje
je {ta: Pepina Mujki}, Dino
Strini} i Fida (Firduz)
[ahinagi}. Sasvim desno, ako
ste uspje{no pro{li Terezu dolje - kroz zarazno - nalazi
se veliki studio, tehnika odràvanje i, u podrumu - bife.
Kuvaju se kafe - to~i vinjak i
loza i, za doru~ak, servira
pe~ena dìgerica. Ko ima para.
Bifedìka je prvo bila zanosna
Hadèra Mi{elji}. Imala je
sise ve}e od Merilinke. Kad je
Hadèra uznapredovala u
karijeri, zamijenili su je Janko i
Slavko.
Prvi sprat - bilo glavnim
stepeni{tem bilo kroz zarazno

- dva su studija, pa
administracija i lijevo i desno.
Na kraju lijevog hodnika
udoban WC. U njemu se,
nemaju}i kud, sa svojom
djevojkom jednog proljetnog
dana, sakrio mladi muzi~ki
saradnik \or|e Novkovi}.
Taman kad je htio ne{to da joj
otpjeva - na vrata je zalupao
domar, penzionisani milicioner
\uro. Nije imao obzira i volio je
da pla{i djecu. I \or|e i
djevojka su sko~ili kroz prozor
na krov obli`nje jednospratnice i
pobjegli. Mo`da se i zbog toga
\or|e, ina~e sjajan muzi~ar,
kasnije prebacio u Zagreb.
Mo`da ne zbog \ure, ali i drugi
su muzi~ari bjeàli iz Sarajeva.
Drugi sprat, lijevo krilo direktorat. Tamo se nije
zalazilo iako su tu klozeti bili
naj~i{}i. Centralni dio sekretarijat, redakcija kulture ~etiri sobe. Tu je sva{ta
spadalo: omladinska i dje~ija
redakcija, humor, i muzika dakle kultura. Glavni kulturolog
je bila Neda Erceg. Vlado
Dijak joj je posvetio pjesmicu:
Lijevo i desno okre}e
vrati}, {i{ti ko kobra gleda
na sati}/O svemu ima svoje
JAKI KAO BARCELONA DANAS

Jozo Penava, Jovica Petkovi}, Zaim Imamovi}, Milorad Todorovi} i
Ismet Alajbegovi} [erbo, na istoj sceni i na istom zadatku
koncepcije, od Be~ke opere

do kontracepcije. Uàsno se
naljutila. Prijetila mu svim i
sva~im. Ali, Vlado se nedavno
vratio s Golog otoka - tako da
ga ni{ta vi{e nije moglo
upla{iti. Glavnim stepeni{tem
dalje uvis nema.
Mora se zaraznim na tre}i
sprat - u IPP-e, iliti
Informativno politi~ki program.
Desno - najve}a soba na kraju
- daktilo biro ili aspidoteka sa
pet ili {est - usplahirenih èna
za te{kim pisa}im ma{inama
Remington. Neuni{tiva pomo}
UNRE odmah iza Drugog
velikog rata.
Tu se lupa od ~etiri ujutro
do pono}i. Jedna od
daktilografkinja spava svaku
no} na ohrdanom kau~u u
vijestima. Odrijema tu i no}ni
urednik. Ako je visok i jak pa
nema mjesta za dvoje, ili nije
dovoljno vje{t - kunja za
stolom. Soba Vijesti je {irokim
olukom kroz plafon, spojena
sa TANJUG-ovim tikerom koji
je na ~etvrtom spratu. Kroz
oluk se, u jednu plitku kutiju,
slijeva rijeka vijesti. U tom krilu
su, dakle: vijesti, sportska,spoljna, dopisni~ka, unutra{nja redakcija, stenograf i
studio IV (samo za radio

dramu ili ekstra va`na
politi~ka snimanja). Ravno lektori, sekretarijat, urednik
IPP-a, a skroz lijevo emisija
za selo. Nepomu}eno
carstvo mira Mire Osim
Bogdanovi}.
Nije se valjalo zamjeriti
Miri. Kad je, jedne prilike
bila na putu zamjenjivao sam
je i ure|ivao Emisiju za selo.
Program sam po~eo vije{}u da
je jedna zemljoradni~ka
zadruga iz Semberije te
jeseni po`njela {est kvintala
p{enice po hektaru. Naravno
da sam zadrugu okovao u
zvijezde i proglasio ih
rekorderima, socijalisti~kim
udarnicima - za ugled svima.
Pojma nisam imao ni koliki je
hektar niti koliko je kvintal a
pogotovo ne da su prinosi
p{enice ve} tada, ~ak i u
Bosni, bili 15 pa i 17 kvintala
po hektaru. Mira je slu{ala tu
moju katastrofu, kako je
rekla, primiv{i to kao li~nu
uvredu. Zamalo da budem
progla{en za subverzivnog
elementa. Nije Bosna tada
imala vi{e seljaka nego danas,
ali se o seljacima ideolo{ki
vodilo ra~una...
bilo je ne{to patrijarhalno. U finom smislu

te rije~i. Ljudi su imali izvanredno izvagan
osje}aj odgovornosti. Kao da rade kod
sebe. Za sebe. Za svoju ku}u. Pa, ~ak i kad
me|u ljudima nisu bili ba{ najbolji odnosi,
nikad nije izostala solidarnost. Da
odgovorim na pitanje... Glavne karakteristike Radio Sarajeva bile su entuzijazam,
solidarnost i odgovornost, a prije svega
odgovornost prema slu{aocu, isti~e Zija
Dizdarevi}. Njegov kolega Ranko Mavrak
emotivno je vezan za III program Radio
Sarajeva: Zato {to je III program bio ono
{to u dana{njem medijskom spektru Bosne
i Hercegovine mo`da najvi{e nedostaje. III
program je bio, ako to tako èlimo kazati,
luksuz koji je samo jedna ozbiljna medijska
ku}a sebi mogla dopustiti. Ali, to nije bio
luksuz kojega je neko izmislio na Radio
Sarajevu. To je bilo ono najbolje {to je
49
8.4.2015
21:37
Page 50
ONO RADIO SARAJEVO

2.
1.
3.
5.
producirano,
recimo,
u
radijskim
programima
BBC-ja.
Ili,
RAI-ja,
svojedobno. I onda su ljudi, koji su na
Radio Sarajevu vodili taj razvojni aspekt,
zaklju~ili da i kod nas ima potencijala i
kapaciteta da se tako ne{to razvije. Dakle,
da Bosna i Hercegovina u ta doba moè
producirati kvalitetu kakva je bila potrebna
da bi se radio jedan takav program. I
50
4.
ISTORIJA, HISTORIJA, POVIJEST

1. Ankica Petrovi}, iz Muzi~ke redakcije, sa
kaziva~icom izvorne muzike, negdje iznad
Glavati~eva; 2. Legendarni sportski komentator Mirko Kamenja{evi} i tehni~ar Ki}o
Mo~evi}; 3. Spikerski duo - Margareta Pejar i
Nikola Bili}; 4. Redakcija II programa Radio
Sarajeva na fe{ti u Domu mladih: Nada
[}epovi}, Brano \uranovi}, Dalibor
Eminefendi}, Ljiljana Zurovac, Nermina
êljo, Dèvdet Tuzli} i Hari Ramadan (slijeva
na desno); 5. Dvadeset i osam najslu{anijih
emisija Radio Sarajeva u periodu od 3. do 9.
juna 1991. godine - \erdan je ubjedljivo prvi;
6. Zija Ku~ukali}, muzi~ki urednik iz
pedesetih godina
~asopis, da ne zaboravim i tu vrijednost III

programa, koji je izlazio periodi~no, svaka
tri, ili ~etiri mjeseca. Jedino {to je ostalo u
Bosni i Hercegovini nalik na to jesu
Sarajevske sveske, ~iji je, na neki na~in,
dobri duh Vojka \iki}, nekada{nja
urednica III programa Radio Sarajeva. I
doista, kada se pogleda galerija likova koja
je, ako tako smijem re}i, okruìvala III
program to su bila svjetska imena iz oblasti
znanosti, kulture, umjetnosti.
Hajdemo na kraju ovog teksta biti
konkretni, ta~ni i precizni, kako nas ni
istorija ni historija ni povijest ne bi
kritikovale. U Sarajevu je 1943., tako pi{e
na Wikipediji, osnovan Hrvatski krugoval,
6.
kao legitiman segment Dràvnog zavoda za

krugovalnu slu`bu. Ali, tada je to osnovala
NDH, pa se i danas o tome {uti. No, to jeste
~injenica. Kao {to jeste ~injenica i da je
\or|e Luki} Cigo bio tehni~ar Hrvatskog
krugovala. Pa je nakon sloma NDH, 10.
aprila 1945., ~ak i na dan osnivanja NDH,
ponosno uzviknuo: Smrt fa{izmu sloboda narodu! Ovdje Radio Sarajevo.
Uistinu, radio je u Sarajevu stariji dvije
godine. [ta god to kome zna~ilo.
nidzara collegium:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
21:31
Page 51
TAMO GDJE UMJETNOST POÎNJE
KAKO
PROPADA
GRADSKA
GALERIJA
Galerija COLLEGIUM ARTISTICUM je nekada bila
simbol grada, a sada je tek ruina koja preivljava
zahvaljujui nadljudskom trudu grupe ljudi;
uz minimalna sredstava, ipak je organizovana
36. godinja izloba, na kojoj su prikazani radovi
vie od 200 umjetnika iz BiH
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
posljednje pripreme za Izlo`bu. Posljednje

pripreme zna~i da su uposlenici prikrivali
znakove propadanja.
utro kada je trebala biti otvorena

Godi{nja izlo`ba, 36. po redu,
Collegium Artisticum je do~ekao bez
struje. Po ko zna koji put struja je
uga{ena zbog nepla}enih ra~una.
Nakon intervencije vr{ioca du`nosti
direktora, slikara Dèke Hodì}a u
Ministarstvu kulture i sporta Kantona
Sarajevo, struja je ponovo uklju~ena. U
Galeriji su se u tom trenutku odvijale
U kancelarijama su svuda kante u

kojima se skuplja voda, u Galeriji dio
zidova je poùtio od vlage, niz neke se
slijeva voda kao kada pada ja~a ki{a, pod
ima ogromne rupe na nekoliko mjesta,
rasvjeta ni ne li~i na onu kakvu umjetni~ke
galerije treba da imaju... Ipak, na posjetioce
su ~ekali najbolji pro{logodi{nji radovi vi{e
od 200 autora iz cijele BiH, a autori su taj
TRI U JEDAN
dan sa nestrpljenjem o~ekivali da ~uju ko je

dobio Grand Prix.
Tradicionalna [estoaprilska izlo`ba u
Collegiumu Artisticumu ove godine je
realizovana uz minimalno sredstava 16.000 KM. To je kaù jedva bilo dovoljno
za katalog. Naàlost, nije bilo novca za
{tampanje monografije kojom bi obiljeìli
~etrdeset godina postojanja ovog za
Sarajevo, ali i {ire, kultnog mjesta. Za
monografiju smo dobili tri hiljade od
Ministarstva civilnih poslova BiH, ali to
nije ni blizu dovoljno, kaè Dèko Hodì},
koji nagla{ava vi{e puta kako od decembra
pro{le godine privremeno vr{i du`nost
direktora Galerije. Kanton nije imenovao
direktora od 2013. godine. Hodì} govori i
da Galerija godinama opstaje samo na
mi{i}e, te da je u knock downu i da je
veliko pitanje da li }e preìvjeti.
Godinama sarajevski umjetnici gledaju
kako propada Gradska galerija o kojoj bi se
trebao skrbiti Kanton. U nemogu}nosti (ili
neznanju) da na|u neko rje{enje za te{ku
situaciju, Kanton je odlu~io da Galerija
Sarajevski Collegium Artisticum, ne ba{ tako

davno kultni umjetni~ki prostor, danas opstaje
zahvaljuju}i tek nekolicini entuzijasta
51
8.4.2015
21:32
Page 52
OPSTANAK NA MI[I]E
postane dio Centra za kulturu Kantona
Sarajevo, organizacije koja }e uklju~ivati i
Bosanski kulturni centar i organizaciju
Sarajevo art. Pro{le godine je tada{nji
ministar kulture Kantona Sarajevo Ivica
[ari} objavio da }e do}i do integrisanja na
osnovu ideje stare nekoliko godina. Zakon
o javnim ustanovama kaè da svaka JU
mora imati upravni i nadzorni odbor, a do{li
smo u situaciju da u dvije od te tri ustanove
imamo ve}i broj ~lanova upravnog i
nadzornog odbora od broja uposlenih, {to je
i nelogi~no i neracionalno, pojasnio je
[ari}: U jednoj JU imamo ra~unovo|u, u
drugoj pravnika, u tre}oj propagandistu ili
tehniku. Niko od uposlenih nema obim
poslova po standardima radnog vremena, a
svaka ustanova kojoj nedostaje odre|eni
kadar mora angaìrati honorarce. Sve tri
ustanove u svojim programskim aktivnostima imaju dosta srodnih elemenata, pa
tako i u BKC-u, Sarajevo artu i Collegiumu
Artisticumu imaju izlo`be, promocije,
koncerte i sli~no. U odluci Skup{tine stoji
da se spajanjem postiè produktivniji
zajedni~ki rad. Uz ovako poja{njenje,
rje{enje o spajanju tri u jedan ~ini se
donekle logi~nim. No, problem je {to nisu
do kraja dostupne informacije o na~inu rada
Centra u budu}nosti, {to izaziva
nepovjerenje i strah me|u zainteresovanim.
Upu}eni kaù da bi Centar trebao imati
jednog direktora, a da }e na ~elu svake od
institucija biti menadèr, dok }e Galerija
imati i kustosa.
Informaciju vi{e nemaju ni u
Collegiumu niti u udruènjima vezanim uz
ovu instituciju (Udruènje likovnih
umjetnika, Udruènje likovnih umjetnika
primjenjenih umjetnosti i Asocijacija
arhitekata). Predsjednik Udruènja likovnih
umjetnika primijenjenih umjetnosti, fotograf Almin Zrno kaè da je zabrinut ovom
neizvijesno{}u: Jo{ uvijek niko ne zna na
{ta }e li~iti ujedinjenje i {ta }e se desiti sa te
tri institucije kada dobiju vrhovnog vo|u.
Nije mi jasno {ta }e biti sa tim prostorima,
sa kancelarijama tri udruènja koja su u
sklopu Collegiuma. Planove za sve su
osmislili administrativci iz Kantona, koji su
na neki vol{eban na~in pravili tu
kombinatoriku kako bi u{tedili, da se sve
svede pod jedan krov, da bude jedan
upravitelj uz neki nadzorni odbor. Vidjet
}emo kako }e to ispasti. Ono ~ega se bojim
je da }e se jednostavno ukinuti Collegium,
i mi }emo se protiv toga boriti.
Grupu Collegium Artisticum osnovali
su kompozitor i dirigent Oskar Danon,
slikar Vojo Dimitrijevi} i arhitekta Jahiel
Finci u januaru 1939. godine. Principi rada
grupe su bili sinteza umjetnosti po uzoru
na avangardna stremljenja sinteti~kog
pozori{ta, multikulturalnost kao kontrapunkt nacionalisti~kim stremljenjima i
52
antifa{isti~ka politi~ka orijentacija. Grupi

su se priklju~ili mnogi zna~ajni bosanskohercegova~ki umjetnici i intelektualci,
me|u kojima i slikar Ismet Mujezinovi},
potom Emerik Blum, Jelena Ke{eljevi},
Danijel Ozmo... U februaru 1941., grupa je
organizovala izvo|enje predstave Za{to
pla~e mala Ema, koja govori o
nadolaze}em ratu i fa{izmu, te im je nakon
toga zabranjen rad. Sedamdesetih godina je
sru{en Umjetni~ki paviljon koji je Grupa
koristila za rad, te su se, 1975., uselili u
novotvorenu Galeriju u Skenderiji. Fuad
Hadìhalilovi}, ~ije ime je i danas simbol
Collegiuma, vodio je Galeriju od otvaranja
pa sve do penzije 2006. godine. U tom
periodu organizovano je vi{e od 1.000
izlo`bi. Collegium je tada postao institucija, a Grand Prix koji dodjeljuju svake
godine na [estoaprilskoj izlo`bi jedna je od
najpresti`nijih nagrada u Jugoslaviji,
kasnije u BiH. Nakon rata, Galerija je
postala jedno od javnih preduze}a u sklopu
Kantonu, a ovda{nja administracija, kada
god treba {tedjeti, prvo ukida sredstva
namijenjena za kulturu. Tako je Collegium
po~eo da propada.
NA[E, A NJIHOVO
Za program Galerije brinu se dva stalna
uposlenika i nekoliko honorarnih saradnika. Stalno zaposlenog kustosa tako|er
nemaju od 2013., dok su od oktobra pro{le

godine i upravni odbor i direktor
privremeni. Mjese~no za Collegium, samo
za odràvanje, treba minimalno 4.000 KM.
Za [estoaprilsku izlo`bu je Galerija
godinama dobijala po 40.000 KM, a onda
su sredstva po~ela da se tope da bi se svela
na dana{nji iznos. Hodì} kaè kako je za
jednu ozbiljniju izlo`bu potrebno oko
50.000 KM, a da bi idealno bilo kada bi
Galerija imala barem ~etiri takve godi{nje.
Galerija nije ispod zemlje metar, nego
tamo gdje se kopaju oni najdublje zakopani
dijamanti, opisuje Hodì} te{ku situaciju.
Napominje i kako Collegium ima mogu}nost zaraditi iznajmljivanjem Galerije, no
na to se rijetko odlu~uju. Nekada je u
sklopu galerije djelovao i klub, koji je bio
mjesto okupljanja sarajevskih umjetnika i
intelektualaca decenijama, no ni toga
odavno nema. Svaki poku{aj da se izda
prostor kluba je vrlo teàk, jer je ovo
specifi~na ustanova i bitno je odràti sve
kao jedan umjetni~ki nukleus. To je klub u
kojem mogu da se prave mali koncerti,
organizuju panel diskusije i sli~no. Pri
tome, moraju se zadràti neke reference tog
mjesta, jer ono ima ~etrdeset godina
tradicije. Sada }e se, naàlost, to sve utopiti
u ne{to. Moja razmi{ljanja su da barem
klub ostane ono {to je oduvijek bio,
zabrinut je Hodì}.
NA DAN GRADA
I, Grand Prix su dobili...

Tradicionalna Izlo`ba je godi{nja
selektivna izlo`ba ~lanova tri umjetni~ka
udruènja koja djeluju u sklopu sarajevskog
Collegiuma Artisticuma. Izlo`ba je
zami{ljena kao mjesto na kojem se
predstavlja godi{nja stvarala~ka produkcija
arhitekata, urbanista, likovnih umjetnika,
primijenjenih umjetnika i dizajnera iz ~itave
BiH. Ove godine, nosilac organizacije

izlo`be Collegiuma Artisticuma je bila
Asocijacija arhitekata u BiH. Grand Prix
ispred Asocijacije dobili su Adnan
Haramba{i} i Kenan Br~kalija, Grand Prix
ULUPUBiH-a uru~en je Sanji Dèba, dok
Grand Prix Udruènja likovnih umjetnika
BiH ove godine nije dodijeljen.
8.4.2015
21:32
Page 53
TAMO GDJE UMJETNOST POÎNJE
TRAGOVI NEMARA
Dèko Hodì} upozorava kako je Gradska galerija
odavno zaboravljena i prepu{tena propasti
U te{koj situaciji su i udruènja koja

djeluju u sklopu Collegiuma. Almin Zrno
kaè kako im se svake godine budèt
smanjuje, te da je u Udruènju kojem je on
na ~elu, i koje broji 250 ~lanova, generalni
sekretar posljednju platu dobio u junu
pro{le godine. No, kaè Zrno, Galerija je
samo jedan od dijelova Kulturno sportskog
centra Skenderija o kojem niko ne vodi
ra~una. Imam osje}aj da se sve radi kako
bi se samo od sebe uru{ilo, a da bi onda
do{ao neko i rekao kako ne moè to da
postoji i da }e se sve predati u ruke nekog
investitora. A to je nedopustivo. Jer, va`na

~injenica je da to nije njihovo, onih koji
trenutno obna{aju neke funkcije, nego svih
nas. Taj centar je gra|en iz doprinosa
gra|ana. To je na{ prostor i od ministara
o~ekujemo da na najbolji mogu}i na~in
skrbe o na{oj imovini. To je pri~a o
odgovornosti, tvrdi Zrno.
Umjetnici u Sarajevu kaù da je
Collegium jedan od najva`nijih prostora za
njihovo djelovanje. Ne samo kao izlo`bena
galerija, nego i mjesto susreta, razmjena
ideja, diskusija... Bilo je, recimo, jedno
dru{tvo arhitekata koje i danas dolazi oko

11 sati u Galeriju. Svako ostavi mantil,
kaput, {e{ir na ~iviluk i onda po~inje
pri~a, prisje}a se Hodì}: A, likovni
umjetnici u ovom gradu nisu ni prikop~ani
na aparate za disanje. Di{emo na {krge.
Na{i vrhunski likovni umjetnici nisu
stimulisani da rade. Likovna scena je ovdje
u blatu i zapu{tena. Collegium je slika i
prilika toga.
êtiri decenije rada }e poku{ati
obiljeìti izlo`bom plakata sa dosada{njih
izlo`bi. To je sve {to sebi mogu priu{titi. Do
kraja godine u planu imaju jo{ nekoliko
izlo`bi i nadaju se da }e imati dovoljno
novca da ih realizuju, da }e biti struje, da
krov ne}e propasti, da se zidovi ne}e
uru{iti, da ih novi menad`ment ne}e
pretvoriti u ne{to {to Collegium Artisticum
nije... To je bilo stjeci{te umjetnika gdje su
se raspravljale jako bitne stvari, od
umjetnosti, politike, filozofije, ìvota;
mjesto na kojem je nastalo ko zna koliko
lijepih stvari koje danas obiljeàvaju na{u
historiju. Ono {to je stra{no je {to ovo
dru{tvo nema nikakve vizije ni sna. [ta mi
to pravimo, kakvo dru{tvo, koji su nam
ciljevi?, pita se Zrno. On i njegove kolege
traì}e od onih na vlasti da odgajaju mlade
koje ne}e biti strah umjetnosti. I to treba
zatraìti, pored svega...
53
eugen verber:TEKST osnova.qxd
8.4.2015
21:30
Page 54
EUGEN IZ SUBOTICE
U Beogradu je nedavno objavljena monografija o EUGENU VERBERU (19231995), vrsnom prevodiocu, jednom od najveih poznavalaca jevrejske literature i
istorije na naim prostorima i strastvenom glumcu-naturiku koji je igrao u vie
od ezdeset filmova i TV serija; njegovi savremenici, prijatelji i lanovi porodice
pamte ga kao jednog od najfascinantnijih intelektualaca bive Jugoslavije, ija je
biografija podjednako uzbudljiva kao i filmovi u kojima je glumio
EUGEN VERBER
OVJEK KOJI JE PREVEO

SARAJEVSKU HAGADU
Pi{e: MAJA RADEVI]
E
Eugena Verbera upoznao sam u
beogradskom Savremenom pozori{tu gde
sam obavljao posao dramaturga. Bio je
ne{to posebno, kako zbog svoje biografije,
tako i zbog, slobodno mogu re}i,
neverovatnog preobraàja, od epizodnog
glumca do vrhunskog stru~njaka za
judaistiku, sjajnog prevodioca sa jidi{a i
hebrejskog sa me|unarodnim ugledom,
zapisao je knjièvnik Filip David u
predgovoru monografije Eugen Verber glumac, prevodilac judaista... autora Mirjane Beli}-Koro~kin-Davidovi} i Radivoja
Davidovi}a, koja je krajem pro{le godine
objavljena u Beogradu.
Ro|eni Suboti~anin, kojeg su ìvotni
putevi vodili od Novog Sada, Sarajeva,
Banjaluke, do Ni{a i Beograda, Eugen
Verber bio je zasigurno najbolji poznavalac
literature i istorije jevrejskog naroda na
na{im prostorima. Prevodio je sa
hebrejskog, jidi{a, aramejskog, njema~kog,
ma|arskog..., a zahvaljuju}i njegovom
vrsnom prevodila~kom umije}u i znanju, na
na{e jezike prevedeni su i objavljeni
Talmud, Kumranski rukopisi iz pe}ina kraj
Mrtvog mora, Kabala i njena simbolika,
Sarajevska hagada, Biblijske pri~e,
Jevrejske narodne bajke i mnoga druga
djela. Verberova biografija podjednako je
fascinantna kao i njegov nau~ni rad. Majka
Tesa, ro|ena Braun, bila je Suboti~anka iz
reformisane neolo{ke jevrejske porodice, a
otac Emil Verber u Ba~ki Petrovac stigao je
iz Slova~ke, gdje se 1922. godine oènio
Eugenovom majkom. Eugen je do{ao na
svijet nepunu godinu kasnije, 25. januara
1923. u Subotici. Imao je i brata Jichaka i
sestre Suzanu i Dinu, koje je sudbina rasula
po svijetu. Mladi Eugen odrastao je pod
54
razli~itim uticajima svojih roditelja - za

razliku od majke, koja nije mnogo dràla do
vjere i za ono vrijeme bila prili~no
slobodoumna (u~ila je slikarstvo, bila
obrazovana i duhovita, a svoju kreativnost
je iskoristila za otvaranje dje~ijeg salona
odje}e), otac je bio pobo`ni, ortodoksni
Jevrejin, ali i dobri~ina, kako ga je opisao
sam Eugen, koji svoju djecu nije
primoravao da rade ono {to ne èle.
Zahvaljuju}i tome Eugen je, vi{e pod
maj~inim uticajem, od ranog djetinjstva
po~eo da posje}uje omladinsku cionisti~ku
organizaciju Ha{omer hacair, ateisti~ki
pokret ~iji su ~lanovi prezirali li~nu svojinu
i buròaska shvatanja, a od mladih
pripadnika se o~ekivalo da, kada odrastu,

odu da ìve u Palestinu i postanu seljaci u
kibucima. Eugen je te ideje zagovarao skoro
do punoljetstva, a onda je sa porodicom
preselio u Novi Sad, po~eo je Drugi svjetski
rat i svijet kakav je do tada poznavao je
nestao. Brojni ~lanovi porodice Verber
stradali su u koncentracionim logorima
(sam Eugen preìvio je Au{vic i prinudni
rad na Isto~nom frontu), a kada se rat
kona~no zavr{io, mladi Eugen odlu~no je
sebi rekao: Bi}u glumac.
VJE^NI EPIZODISTA
Za Eugena Verbera gluma je bila jedna
od najve}ih motivacija. Prevodila~kim
GLUMA KAO NAJVE]A STRAST
Verber u filmu Biciklisti reditelja
Puri{e \or|evi}a 1970. godine
8.4.2015
21:30
Page 55
GLUMAC, PREVODILAC, JUDAISTA
POLIGLOTA, PREVODILAC,
ZNANSTVENIK, GLUMAC
Svjetski putnik Eugen Verber bio je jedan od
najsvestranijih intelektualaca sa na{ih prostora
radom se zapravo po~eo baviti dosta kasno,

sedamdesetih godina pro{log stolje}a, a do
tada je ve} iza sebe imao uloge u brojnim
pozori{nim predstavama i filmovima,
uglavnom partizanskog ànra. U martu

1945. u{ao je u Vojvo|ansko narodno
pozori{te, gdje su trajale probe za predstavu
Najezda. Pri{ao je, bez najave, reditelju
KNJI@EVNO-PREVODILA^KI
SUSRETI
U razgovoru sa
]eslavom Milo{em
1985. godine
Jovanu Konjovi}u i rekao mu da èli da

igra u toj predstavi. Reditelj ga je
odmjerio od glave do pete, upitao za ime,
a kada je ~uo kako se zove, slijedilo je
pitanje da li zna njema~ki. Eugen je
spremno izjavio da govori njema~ki bez
akcenta, a Konjovi} je onda odlu~io da }e
mu dati epizodnu ulogu njema~kog oficira.
Bila je to moja prva profesionalna i,
ako dobro razmislim, jeziva uloga 17.
marta 1945. godine. Dok je jo{ dio moje
porodice bio u nacisti~kim logorima smrti,
dok su se moji drugovi jo{ borili, moje prve
izgovorene rije~i na pozornici bile su: Heil
Hitler!, sje}ao se Eugen Verber. A poslije
te prve uloge, slijedili su anga`mani u
Narodnom pozori{tu u Sarajevu (Rodoljupci, Gospo|a ministarka, Pokojnik...),
Narodnom pozori{tu Bosanske Krajine u
Banjaluci, Savremenom pozori{tu Beograd,
te u ni{kom Narodnom pozori{tu gdje je
ostvario brojne zapaène uloge i ubrzo
postao jedan od stubova gluma~kog
ansambla. Bilo mu je draè pojaviti se pet
minuta na pozori{noj sceni ili u filmu, nego
napisati knjigu, sje}a se Eugenov sin
55
8.4.2015
21:30
Page 56
EUGEN IZ SUBOTICE
REKLI SU O EUGENU VERBERU
Izdaleka mu se divi, izbliza mu zavidi...

FILIP DAVID, knjièvnik:
êsto sam ga pose}ivao sa
Danilom Ki{om. Donosili smo
mu na lekturu na{e tekstove,
pitali za savet, traìli pomo} u
obja{njenju nekih sloènijih
termina. I kada nam je pone{to
zamerao, ~inio je to na svoj
simpati~an i dobronameran
na~in. Danilo Ki{ ga je veoma
cenio, a ja sam u njemu
prepoznavao zadika, kako su
hasidi nazivali svoje mudre
sunarodnike dostojne svakog
po{tovanja, od kojih ste uvek
mogli dobiti koristan i pouzdan
savet.
DAVID ALBAHARI, knjièvnik: Verbera sam prvi put sreo
70-ih godina. U to vreme bio
sam sekretar u filmskoj ekipi
Puri{e \or|evi}a. Bavio sam
se prevo|enjem. Kada smo bili
u Dunav filmu, Puri{a me je
upoznao sa Eugenom
Verberom i bio iznena|en kako
se dva Jevrejina ne poznaju.
Verber me je pitao ~ime se
bavim i saznav{i da sam
preveo Singera, obratio mi se
re~ima: Kako si smeo da to
uradi{ kada sam ja re{io da
prevodim Singera?.(...) Kada
je re~ o prevodila~koj sceni
Eugena Verbera je ustvari
otkrio Slavko Gold{tajn,
izdava~ iz Zagreba koji ga je
prosto podsticao da to radi. Za
mene je ostala tajna kako je
Verber sakupio toliko znanja o
Talmudu i kako je uspevao da
sve to uradi.
DEJAN ÂVI], glumac,

prevodilac, reditelj: Bio je
izuzetno inteligentan i mudar
~ovek. On je vrlo dobro znao
koliko su an èneral nepoèljni
i nedobrodo{li ljudi koji {tr~e u
na{oj sredini. Ovako izdaleka
im se divi{, izbliza im zavidi{,
glorifikuje{ ih i podme}e{ im
noge. Zato Eugen Verber, koji
se temeljito razlikovao od
gluma~kog proseka, nikad nije
isticao svoj rad na judaistici, a
mnogi nisu ni znali da se time
bavi.
JOVAN ]IRILOV, teatrolog:
Me|u najzanimljivijim
li~nostima koje sam poznavao
iz sveta knjièvnosti, umetnosti
ili obi~nih ljudi bio je Eugen
Verber. Jedna od njegovih
osobina koju bih istakao jeste
svestranost, jer bio je odli~an u
svemu ~ime se bavio. Gde
}emo u milionskom Beogradu
na}i li~nost koja je, kao Eugen
Verber, spajala gluma~ku i
nau~ni~ku prirodu, poznavanje
tajni histrionskog ume}a i um
znalca jezika Kumranskih
rukopisa? Gde }emo jo{ na}i
glumca lutalicu na {irokim
prostorima od Novog Sada,
preko Sarajeva, Banjaluke,
Ni{a i Beograda sa njegovim
Lepr{i}ima, Ninkovi}ima,
Proki}ima, Tomerlinima,
Morganima, Smetaninima i
~oveka koji, kako bi on rekao,
ima sitzfleisch da izu~i
temeljno tolike re~i jidi{a,
hebrejskog, sa savremenom
ivrit varijantom, srpskog,
Ninoslav Nino Verber, profesor violine i

prijeratni direktor Sarajevske filharmonije,
koji danas vodi festival Sarajevske ve~eri
muzike (SVEM).
Pozori{ni kriti~ari i hroni~ari tog
vremena uglavnom su pohvalno pisali o
gluma~kom umije}u Eugena Verbera. Bio
je solidan glumac, ali ipak nedovoljno
dobar da bi se probio u prvi plan.
Pozori{te je volio, ali film je bio njegova
istinska strast. Tokom svoje gluma~ke
karijere ostvario je vi{e od {ezdeset uloga u
filmovima i TV serijama, me|u kojima su
Jutro i Biciklisti Puri{e \or|evi}a, Valter
56
AUREL U LEDI
Iz predstave Narodnog
pozori{ta Ni{ 1959.
ma|arskog i nema~kog. A
svoje znanje engleskog i
drugih evropskih jezika
smatrao je ne~im {to se
podrazumeva.
BRANKO LUSTIG, filmski
producent: Eugena Verbera
sam upoznao daleke 1959.
godine u Ni{u, u bifeu
Narodnog pozori{ta. Nekako
smo se odmah sprijateljili i
zahvaljuju}i njemu, znao sam
sve glumce i reìsere u Ni{u.
Po{to je poznavao dosta
oficira sa kojima je igrao
preferans uspio je da
izdejstvuje moj prelazak iz
kasarne Komarno, gdje sam
sluìo vojsku, u Dom JNA koji
se nalazio prekoputa
Pozori{ta. Moj zadatak je bio
da radim na filmskim
poslovima: cijepao sam
ulaznice, mijenjao plakate za
brani Sarajevo [ibe Krvavca, Varljivo leto

68 Gorana Paskaljevi}a, serije Otpisani i
Povratak otpisanih, Vru} vetar, Sivi dom...
Nikada glavni glumac, uvijek epizodista,
ali za Verbera, samouvjerenog i pomalo
sujetnog, gluma je bila ogromna
satisfakcija. U Sarajevo je prvi put do{ao
1948. godine. Bio je jedan od osniva~a
tada{njeg Pionirskog pozori{ta, radio je
mnogo na Radiju Sarajevo, pomalo se
bavio
novinarstvom,
pi{u}i
za
Oslobo|enje... Tokom boravka u Sarajevu
dobio je poziv za dosluènje vojnog roka u
Umjetni~koj ~eti u Radovljici, u Sloveniji.
filmske predstave i sli~no.

Na{e prijateljstvo se produìlo i
poslije mog odlaska iz Ni{a.
Rade}i na filmu Normana
Jewisona Violinista na krovu,
angaòvao sam Verbera kao
savjetnika za religiozna pitanja.
Po njegovoj ideji dekorisan je
enterijer sinagoge sagra|ene
kao filmski objekat u selu Mala
Gorica kraj Zagreba.
MLADOMIR PURI[A
\OR\EVI], filmski reditelj:
Sa Eugenom Verberom radio
sam u ~etiri filma. Za razliku
od mnogih bu~nih glumaca,
on je mirno stajao po strani i
to je ono {to ~esto nismo kod
njega razumeli. Bio sam
jedan od retkih koji je znao
da je on istorija znanja.
Svojim delima ostavio je ve}i
trag nego sve televizijske
panorame.
Tu je upoznao svoju prvu suprugu Mariju

Perc i iz tog se braka 1950. godine rodio
Ninoslav. No, Eugen i Marija brzo su se
rastali i svako je krenuo svojim putem Marija je sa sinom ostala u Sarajevu, gdje je
pjevala u Horu Narodnog pozori{ta, a
Eugen odlazi u Banjaluku, u Narodno
pozori{te Bosanske krajine. U Banjaluci
upoznaje drugu suprugu, mladu profesoricu
geografije Nataliju Stevanovi} sa kojom je
dobio sina Daniela, koji danas ìvi u New
Yorku.
Polovinom sedamdesetih godina Verber
je iznenada odlu~io da otvori novo poglavlje
8.4.2015
21:31
Page 57
GLUMAC, PREVODILAC, JUDAISTA
LJUBAV I PODR[KA
Eugen sa sinom Ninoslavom i
drugom suprugom Natalijom
u svom ìvotu. Ovog puta sebi je odlu~no

rekao: Bi}u prevodilac. U vrijeme kada je
po~injao, prevodi jevrejske literature na
ovim prostorima gotovo i nisu postojali, a
posebno ne knjige sa vjerskom tematikom.
Bilo je relativno lako prevesti roman, ali da
bi se prevele knjige koje je Verber prevodio,
trebalo je mnogo ve}e znanje jezika na koji
prevodi{ i jezika sa kojeg prevodi{. Eugen je
bio majstor u oba slu~aja.
Nino Verber sje}a se kako je njegov otac
najteè jezike, poput aramejskog, mrtvog
jezika, savladavao s nevjerovatnom lako}om: Sve {to je nau~io bilo bi gramati~ki
besprijekorno, mogao je ne samo da
prevodi, nego i da pi{e na tim jezicima...
Jednom je u Sloveniji proveo {est mjeseci,
za to vrijeme nau~io slovena~ki, preveo
poeziju Janeza Menarta i dobio nagradu za
taj prevod. Sje}am se kada sam imao nekih
13, 14 godina, bilo je veliko gostovanje
NEVJEROVATNI DAR ZA JEZIKE
Verber je prvi na na{im prostorima preveo
Kumranske rukopise, Kabalu, Sarajevsku
hagadu, Jevrejske narodne bajke...
Budimpe{tanske operete koja je tada bila na

evropskoj turneji. Eugena su zamolili da
vodi konferansu na talijanskom, a on tada
nije znao ni rije~i talijanskog. Bili smo u
Ljubljani i rekao mi je: Moram ovo sad
brzo da nau~im, zatvorio se u hotelsku
sobu, i poslije nekoliko dana iza{ao
govore}i kao Talijan.
KR[]ANSTVO PRIJE KRISTA

Pa`nju me|unarodne nau~ne javnosti
Verber je privukao kada je objavio knjigu
Kr{}anstvo prije Krista? (Liber, Zagreb,
1972.). Prvi je preveo sa izvornika
Kumranske rukopise, svitke na aramejskom
prona|ene u pe}inama pored Mrtvog mora.
Zna~aj pronalaska Kumranskih rukopisa
ogleda se u tome {to svjedo~e da je prije
Krista postojala zajednica koja je sebe
nazivala Sektom Novog zavjeta i koja je
imala svog u~itelja i dvanaest patrijarha,
kao i pravila ìvota u zajednici sli~na

pravilima prvih kr{}anskih op{tina. Knjiga
je zbog kontroverznog naslova izazvala
veliku buru unutar religijskih krugova na
prostoru biv{e Jugoslavije, a u svojim
komentarima Verber, izme|u ostalog, pi{e o
odstupanjima od Starog i najave Novog
zavjeta, pore|enjem s kasnim hri{}anskim
tekstovima. Verberov prevod Talmuda,
jedne od najva`nijih jevrejskih knjiga,
pojavio se 1981. u izdanju Otokara
Ker{ovanija iz Rijeke. Na prevodu je Eugen
radio ~etiri i po godine, a pojava ove knjige
na na{im prostorima izazvala je veliku
pa`nju. Pisac David Albahari nazvao ju je
knjigom beskrajnom. U to vrijeme u
Jugoslaviji malo otopljava odnos vlasti
prema religiji, {to je i Verberu omogu}ilo
da se posveti knjigama o jevrejskoj vjeri,
obi~ajima, kulturi... Ipak, za svoj rad u
oblastima hebraistike i judaistike dobio je
mnogo ve}a priznanja u inostranstvu nego
kod nas - pozivali su ga na predavanja i
kongrese {irom svijeta, imao je ogromno
znanje i uìvao ugled intelektualca i
umjetnika ~ija se rije~ po{tovala. Druìo se
sa Ephraimom Kishonom i Isaacom
Bashevisom Singerom, putovao u Pariz,
Be~, Tel Aviv, Amsterdam, Var{avu,
Jerusalim, Kairo, Barselonu, Oxford, i
ravnopravno se nosio sa najve}im tada{njim
svjetskim stru~njacima za judaistiku.
Sarajevsku hagadu preveo je za izdava~ku
ku}u Svjetlost 1983. godine i taj prevod do
danas je ostao jedan od najuspje{nijih
finansijskih poduhvata Svjetlosti.
Oni koji su dobro poznavali Eugena
Verbera sje}aju se da je bio gurman, volio je
kuhati, ali ne po receptu, nego po
osje}aju. Prijatelji ga pamte i kao velikog
ljubitelja preferansa, a poput mnogih velikih
intelektualaca, bio je hedonista i pomalo
lijen - a da je bilo druk~ije, vjerovatno bi iza
sebe ostavio jo{ mnoga velika djela... Eugen
Verber umro je u Beogradu, 1. januara 1995.
godine. U Novom Sadu danas postoji ulica
koja nosi njegovo ime.
57
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
8.4.2015
20:34
Page 58
KULT MARKET
BO[KO PETROVI]
3 LP on 2 CD...
Croatia
Records u
povodu ~etiri
desetlje}a od
osnutka Big
banda Bo{ka
Petrovi}a
objavila je
uistinu vrijedno glazbeno izdanje.
Rije~ je o tri dugosviraju}a albuma
Bo{ka Petrovi}a, koja su snimljena
u razdoblju od 1975. do 1978. i
smje{tena na dvostruko CD izdanje.
Na njima se nalaze najva`nije kompozicije iz tog Bo{kovog razdoblja.
MUZIKA
Album The Day is My Enemy, grupe The Prodigy
Psiho-cirkus
hardcore-tehniara
LIDIJA BAJUK
SNA@NO I ENERGI^NO
Prelja
Mra~ni album, nabrijane

atmosfere, novo je djelo
The Prodigyja
Prelja je naziv
za ènu koja
ne{to prede,
ali i naslov
novog studijkog albuma
hrvatske
autorice tradicijske i etno glazbe Lidije Bajuk.
Na Prelji se nalazi jedanaest kompozicija, uglavnom obrada tradicijske hrvatske glazbe, a jedna pjesma vu~e korijene i iz Gradi{}a u
Austriji. Na albumu Prelja Lidiju je
pratio ~elist Stanislav Kova~i}.
SCORPIONS
Return To
Forever
Njema~ki
doajeni sweet
metala Scorpionsi }e se
izgleda i kona~no oprostiti od
publike. Nakon
vi{emjese~nih
ho}u-ne}u, odlu~ili su objaviti album
pod nazivom Return To Forever, koji
}e nadamo se biti i njihov posljednji.
Na album su uvrstili dvanaest kompozicija, a njema~ki su glazbenici snimili i
video za pjesmu We Built The House.
58
Ako ste strastveni voza~, ili ste

primorani voziti ekstremno duga~ke
dionice bez zaustavljanja, sigurno ste se
na{li u situaciji kada popusti koncentracija.
U mnogo takvih situacija, u nedostatku
kofeina, jedno od rje{enja, barem u mom
slu~aju, jest posegnuti za CD-om na kojem
stoji The Prodigy, Expirience. Iz prve ruke
potvr|ujem kako je rije~ o glazbenoj
adrenalinskoj injekciji.
No, nakon izvjesnog vremena britanski
su sudovi donijeli zakon kojim nalaù
policiji da ka`njava voza~e iz ~ijih se
automobila ~uje glazba The Prodigyja.
Navodno, ta glazba izaziva sklonost
agresivnoj vo`nji i ugroàva sigurnost u
prometu. Paralelno tomu, trebalo bi i kod
nas uvesti takav zakon i njime zabraniti
mnoge naricaljke, ili naprimjer glazbu
Sandija Cenova, jer je toliko dosadna da
~ovjek vrlo lako moè zaspati za volanom i
ugroziti promet, ali to je neka druga pri~a.
Mnogobrojni poklonici elektronske
glazbe koju proizvodi The Prodigy do sada su
do~ekali {est studijskih izdanja, ~etiri EP-ja i
jedan live album, a posljednji u nizu, pod
nazivom The Day is My Enemy, objavljen je
prije nekoliko dana. Album, ~iji je naslov
mijenjan nekoliko puta, sadrì ~etrnaest
kompozicija, a jo{ 2011. bend je nove pjesme
svirao na koncertima, opipav{i tako bilo i
~ekaju}i reakcije publike. Kona~no, radi se o
poprili~no mra~nom albumu, nabrijanoj
atmosferi koja se proteè od po~etka do kraja
albuma koji traje 55 minuta. The Day is My
Enemy zapo~inje naslovnom kompozicijom,
koja nagovje{tava neumorno udaranje istog
ritma uz kompjuterske samplove i standardno
obojane elektronske zvuke. Ukoliko dublje
zagrebemo, dolazimo do podatka kako bi
album, ~iji su glavni aduti kompozicije The

Day is My Enemy, Nasty, Rebel Radio...
trebao biti na tragu njihovih najboljih
ostvarenja, tim vi{e jer je album sniman
gotovo {est godina.
Glazba albuma The Day is My Enemy
podsje}a na soundtrack nekog psiholo{kog
trillera, kojem je radnja smje{tena negdje
izme|u Twin Peaksa i Zone sumraka.
Sna`ne doze energije sa svemirskim
samplovima smje{tene su u beskona~na
nabrajanja u pjesmi Ibiza. Kompozicija
Destroy je èstoki futuristi~ki techno, dok
se veliki potencijal skriva i u kompozicijama Get Your Fight On i Medicine, u
kojoj ~ujemo i balkanske tradicijske frule.
Najbolja pjesma albuma The Day Is My
Enemy zasigurno je Invisible Sun, dok
album zavr{ava bonus trackom za iTunes,
pod nazivom Rise Of The Eagles.
(M.Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Gaz Coombes: 20/20
2. Mark Ronson ft. Mystikal: Feel Right
3. Ghostpoet: Off peak dreams
4. Feder ft. Lyse: Goodbye
5. The Prodigy: Wild Frontier
6. Slaves: The Hunter
7. Everything Everything: Distant past
8. Joey Bada$$ ft. Kiesza: Teach me
9. Paul McCartney: Hope for the future
10. Blur: Lonesome Street
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
8.4.2015
20:34
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film Phoenix (Njemaka, 2014.),
scenariste i reditelja Christiana Petzolda
Artista koji se opire zlu
Odli~no je, od Petzolda je
Carol Reed
Bjegunac je
kultni crnobijeli film
Carola
Reeda iz
1947.
godine. Scenarij su napisali R.C.
Sherriff i F.L. Green, a na temelju
istoimenog romana potonjeg
autora. Predvodnik jedne irske
organizacije pu{ten je iz zatvora.
Planira da napravi plja~ku kako bi
skupio sredstva za svoju organizaciju. Za vrijeme plja~ke je ranjen.
Djevojka koja ga voli nastoji do}i do
njega te preduhitriti policiju...
...
Ocjena: 5
FADO BLUES
DIVNA NELLY
Phoenix je njema~ki igrani film iz 2014.,

za koji je scenario napisao, te ga reìrao,
Christian Petzold. Glavne uloge tuma~e Nina
Hoss i Ronald Zehrfeld. Do sada je Phoenix
dobio niz priznanja, me|u kojima je i nagrada
Fipresci na San Sebastian Film Festivalu.
Radnja filma odvija se u Berlinu na
kraju Drugog svjetskog rata. Jedna divna
èna, Nelly Lenz, uspjela je preìvjeti
nacisti~ki koncentracijski logor, a lice joj je
o{te}eno metkom. Nakon izlaska, odvaìla
se oti}i na plasti~nu operaciju, s izri~itom
èljom da nakon nje ne bude nitko drugi
nego ona stara, ista, kakva je bila i prije,
unato~ savjetima da promijeni izgled radi
ugodnijeg nastavka ìvota. Ona je
nepokoriva, neustra{iva i ne èli biti ono {to
nije. ^lanovi njene obitelji misle da je
mrtva, a ona ìvi u sje}anju na ona lijepa,
nekada{nja vremena. I nikako se ne snalazi
u postratnoj realnosti. Odlu~uje u Berlinu
prona}i svog muà Johnnyja, no ne
uspijeva. Stra{ne su joj glasine da ju je
upravo ta njena ljubav izdala nacistima...
Da li je mogu}e da je to istina, da je to
uradio netko tako blizak? Christian Petzold
jedan je od najboljih dana{njih njema~kih
filmskih autora, smatra se jednim od
najva`nijih filma{a Berlinske {kole filma.
Godine 2012. napravio je film Barbara (o
kojem sam pisao), a sa ovim filmom iz
2014. ponovno se vratio tematici odlu~ne,
jake, nepokolebljive osobe, razapete
izme|u pro{losti i surove realnosti, danas, u
podijeljenom dru{tvu. Zvu~i vam poznato?
Meni veoma. Za Barbaru je Petzold
BJEGUNAC
nagra|en Srebrenim medvjedom, zasluèno... On je filmski autor s nizom

me|unarodno priznatih filmova. Ro|en je
1960. u Hildenu, u Njema~koj. Za vrijeme
studija radio je kao asistent reìserima kao
{to su Harun Farocki i Hartmut Bitomsky.
Bravo, Christian, jer pri~a{ istinu i
isti~e{ one male {to se bore i {to su `rtve
zla, a ne da ih odbacuje{. Tako to rade
artisti, ne foleri. Oni pohvale one koji se
opiru zlu, oni ne sura|uju sa zlom.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Kingsman: The Secret Service
(Matthew Vaughn)
2. Focus (Glenn Ficarra i John Requa)
3. Fifty Shades of Grey (Sam TaylorJohnson)
4. The Lazarus Effect (David Gelb)
5. Chappie (Neill Blomkamp,
Sony/Columbia)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Home (Tim Jonhson, Fox)
2. Cinderella
(Kenneth Branagh, Buena Vista)
3. The Divergent Series: Insurgent
(Robert Schwentke, Lionsgate/Summit)
4. Get Hard
(Etan Cohen, Warner Bros.)
5. The Sponge Bob Movie: Sponge Out
of Water
(Mike Mitchell i Paul Tibbitt)
Luis Galvao
Teles
Portugalski film
Fado blues iz
2004. reìrao je
Luis Galvao
Teles. Scenario je
napisala Suzanne
Nagle. Dva lopova,
prijatelji, imaju
tezu da je lopovluk demokratska
profesija, kojom se mogu baviti svi.
S jednom lijepom Liom i piscem
krimi}a planiraju plja~ku... Ocjena: 4
GALAKSY EXPRESS 999
Rintaro
Galaksy
Express 999
japanski je
animirani film
iz 1979.
godine. Scenarij su napisali Kon
Ichikawa, Shiro Ishimori, Trish
Ledoux i Leiji Matsumoto. Mladom
Tetsuri je ubijena majka. @ivi na
ulici i sanja o osveti. Na jednom
planetu je mogu}e postati
besmrtan, a do njega vodi
svemirski vlak zvan Galaksy
Express 999.
Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
8.4.2015
21:48
Page 60
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Nagradu publike za najbolju predstavu
na Aplauz festu 05, koji je u Banjoj Luci
odràn od 27. marta do 4. aprila,
podijelili su dramski ansambli
angaòvani za predstave [mizle - ènski
bend, u produkciji Gradskog kazali{ta
mladih Vitez, i Malo morgen, ~iji su
koproducenti Slu teatar i DIS teatar iz
Banje Luke.
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
ANE BURJA, bubnjar slovenake grupe

Hulahop
Recept je isti,
sve su ostalo nijanse
Po tekstu Sarajlije Igora [tiksa Bra{no u

venama Beogra|anin Boris Lije{evi}
reìrao je predstavu. Koja je premijerno
izvedena 8. aprila u Sarajevskom ratnom
teatru. Ovaj dvojac sara|ivao je i 2010.,
kada je u Teatru Bojan Stupica
Jugoslovenskog dramskog pozori{ta u
Beogradu Lije{evi} reìrao [tiksovu
Elijahovu stolicu.
U sarajevskoj Galeriji Duplex/100m2, 9.
aprila, bi}e otvorena izlo`ba finalista i
dobitnice Nagrade Zvono 2014. Tom
prilikom predstavi}e se dobitnica
Nagrade Selma Selman, te finalisti Mila
Pani}, Irma Markulin i Bojan Stoj~i}.
Organizator Izlo`be je Centar za
savremenu umjetnost u saradnji sa
Galerijom Duplex/100m2.
EMIR PAANOVI, potpredsjednik Udruenja

Drugi ugao iz Sarajeva
Foto: Sr|an Dun|erovi}
Tako|e 9. aprila, u ]orovi}a ku}i u

Mostaru, u 19 sati, bi}e otvorena izlo`ba
fotografija Pozdrav Mostaru, autora
Ahmeta Huki}a. Fotografu koji je ro|en
u Tuzli, ova mostarska }e biti deseta
samostalna izlo`ba fotografija u karijeri.
Bi}e to i Huki}ev pozdrav gradu u kojem
je ìvio vi{e od deset godina, a uskoro
}e iz njega odseliti.
I dok ìri banjalu~kog Jelen

Demofesta preslu{ava kompozicije koje
je poslao ~ak 461 demo bend iz regiona,
pobjednici pro{logodi{njeg takmi~enja,
~lanovi slovena~ke grupe Hulahop
imaju ambiciju osvojiti trì{te u svojoj,
Najavljujemo jo{ jedan doga|aj ~iji je

termin odràvanja 9. april, u 19 sati...
Bosanski kulturni centar u Tuzli i
Udruènje estradnih izvo|a~a
Tuzlanskog kantona, tradicionalno
organizuju Festival sevdalinke,
Sevdalinko u srcu te nosim, koji
promovi{e tradicijsku pjesmu kao
kulturnu odrednicu BiH. Festival }e biti
odràn u BKC-u.
Peto izdanje Sarajevo International
Guitar Festivala ove godine odràt }e se
od 10. do 13. aprila, u prostorijama
Doma Oruànih snaga BiH, Muzi~ke
akademije u Sarajevu, te Bo{nja~kog
instituta. Kao i prethodnih godina,
festivalski koncept podrazumijeva niz
koncerata istaknutih svjetskih gitarista...,
dio je saop{tenja koje smo dobili.
60
ali i u dràvama isto~no od njih.

Od na{eg nastupa na Jelen
Demofestu stvorili smo album The Best
Of, koji je napokon zavr{en, rekao je
Anè Burja, bubnjar Hulahopa, nekome
iz pressa Demofesta: Kao {to smo vi{e
puta naglasili, da nije bilo Jelen
Demofesta ovaj album jo{ dugo ne bi
bio zavr{en. Sada slijede koncerti i
promocije, za koje se nadamo da }e
napraviti jo{ ve}i proboj na sceni i
poja~ati prepoznatljivost benda Hulahoop u regionu. Kada se popnemo na
binu, bilo da je u pitanju mali klub ili
festival sa vi{e hiljada ljudi, na{ recept
ostaje isti - sviramo najbolje {to
moèmo i uìvamo u onome {ta radimo.
To ljudi primje}uju, osje}aju i uìvaju u
koncertu. Publika u Banjaluci je
odli~na i mi ve} èljno o~ekujemo
ovogodi{nji Jelen Demofest.
Uskoro }e Hulahop snimati i spot u
MTV produkciji, {to je samo dio
nagrade za osvojeno prvo mjesto na
sedmom Jelen Demofestu.
EMIR PA[ANOVI]
Cilj nam je ponoviti sve ono po ~emu je STRIPITI ve} poznat u Sarajevu pa i {ire
Cetri oka:Cetri oka.qxd
8.4.2015
21:48
Page 61
IVAN LOVRENOVI, knjievnik iz Sarajeva
O BiH su uvijek ljep{e pisali razni stranci

nego mi koji u njoj ìvimo
Foto: Mario Ili~i}
I u najavi za Va{u novu knjigu Isus u

Ahmi}ima pi{e da se ~itavog ìvota bavite
Bosnom i Hercegovinom u naj{irem smislu
rije~i. U kakvoj, zapravo, mi to danas dràvi
ìvimo, u najkra}em smislu rije~i, tonemo li
sve dublje i dublje?
Prvo, moram re}i da moje bavljenje
Bosnom i Hercegovinom nikada nije bilo
primarno usmjereno na pitanje dràve, nego
na pitanja kulturne, kulturnohistorijske, tradicijske strukturiranosti ove zemlje, o kojoj su
uvijek bolje, ljep{e i analiti~ki prodornije
mislili i pisali razni stranci nego mi koji u
njoj ìvimo. [to se ti~e dana{nje dràve i
ìvota u njoj, jasno je da smo svi nezadovoljni
i da za to ima mnogo ozbiljnih i stvarnih
razloga, ali je veliki problem to {to se u
opisivanju cijele te na{e stra{ne situacije
gotovo ne moè nai}i na analiti~ki kompetentan,
trezven i racionalno artikuliran govor, nego je
javnost zatrpana ili la`ljivim i licemjernim
politi~arskim frazama, ili kvazianaliti~arskim
izljevima li~nih i subjektivnih ideolo{kih
opredjeljenja za ovaj ili onaj koncept ure|enja
dràve i dru{tva, za ovu ili onu strana~ko-politi~ku
opciju, za ovaj ili onaj tip nacionalne dominacije.
Ni jedno ni drugo ne moè nam pomo}i da

sagledamo stvarnost u kojoj ìvimo.
Isus u Ahmi}ima nastajao je ~etiri
godine, odnosno tekstove koji }e biti
objavljeni u ovoj knjizi u izdanju Synopsisa
pisali ste u periodu od 2010. do 2014.
godine. Nisu svi ti tekstovi, naravno,
objavljeni, postojala je selekcija. No, kojim
tekstovima ste dali prednost?
Selekcija je i{la samo linijom procjene
odrìvosti i teìne pojedinoga teksta. Svi su,
ina~e, nastajali otkako mi je, nakon oktobra
2010., kao jedina stalna mogu}nost za
objavljivanje preostalo pokretanje vlastite
stranice na internetu.
Da, www.ivanlovrenovic.com... Sam

naslov knjige je provokativan. Me|utim, je li i
marketin{ki isplativ?
Tko god pro~ita tekst u knjizi po kojemu je ona
dobila naslov, vidjet }e da se ne moè govoriti ni o
kakvoj provokativnosti, naprotiv, sav je u traènju
neke istine koja nema ni{ta s plitkostima sadrànima
u pojmu provokativnosti, pogotovo u pojmovima
marketin{ke isplativosti.
Julski strip spektakl

Udruènje Drugi ugao organizuje 3. STRIPITI comiXconnection 2015, u julu u Sarajevu. A,
prva press konferencija zakazana je
ve} za 10. april.
Zna~i li to da pripremaju strip
spektakl, pitamo Emira Pa{anovi}a,
potpredsjednika Udruènja Drugi
ugao: Naravno, kao i uvijek. U
principu, cilj nam je ponoviti sve
ono po ~emu je STRIPITI ve}
poznat u Sarajevu pa i {ire, a za to
smo ve} obezbijedili sredstva - uz
svesrdnu pomo} Goethe Instituta,
Fondacije CURE, Art kina Kriterion i na{ih drugih dragih
prijatelja - i dogovorili u~esnike, koji i ove godine dolaze iz
Njema~ke i Hrvatske, kao i {irom BiH. Naredna tri mjeseca }emo
se truditi da obezbijedimo jo{ sredstava, kako da postoje}e
aktivnosti u~inimo boljima tako i da pruìmo posjetiocima u
Sarajevu ne{to {to nisu mogli vidjeti nikad prije.
Ovaj broj Slobodne Bosne izlazi dan prije pressa. Pa }u Vas
zamoliliti da nam iz prve ruke kaète o ~emu }ete govoriti na
konferenciji za {tampu? Julski STRIPITI nosi i podnaslov
comiXconnection, zato {to }e

Umjetni~ka galerija BiH od 4. do
25. jula biti doma}in najve}e
regionalne izlo`be alternativnog
stripa istog naziva. Ispred BiH, na
toj izlo`bi }e u~estvovati Kostja
Ribnik, Admir Deli} i Navid
Bulbulija, kao i u~esnici {ire mreè
za podr{ku stripa u BiH, kojih nije
ba{ puno. Prije izlo`be comiXconnection, Festival }emo otvoriti 2.
jula s na{im gostima Ulijem
Oesterleom (Njema~ka) i Ivanom
Pipal (Hrvatska), a u petak, 3. jula,
svi koji pro|u kroz vrata Art kina Kriterion u ve~ernjim satima
prisustvovat }e brojnim sadràjima: od stand upa i kostimirane
zabave (svugdje popularnog cos-playa), do muzike za svako
raspoloènje. Zajedno s radionicama, predstavljanjima
najnovijih strip izdanja iz BiH i regije, obe}avamo da }e biti
nezaboravno kao i svaki pro{li put, odgovara na na{e pitanje
Pa{anovi}.
Eto, po~etkom jula u Sarajevu }e biti strip praznik. Pardon,
spektakl.
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
7.4.2015
18:52
Page 62
1. Je li va`niji jutarnji dnevnik ili jutarnja kafa?

Va`nija je kafa da bih mogla shvatiti {ta to
govore u jutarnjem dnevniku.
2. A, koja je razlik
a izme|u slobode
i libertyja?
Sloboda je bezgra
ni~na, a Liberty tr
aje 30 minuta.
3. Kako se osje}ate u Sa
Kao u drugoj ku}i.
rajevu?
4. [ta ne morate imati u friìderu?

Police, uvijek su slomljene, pa
sam shvatila da mi i ne trebaju.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
[ta }u na pustom ostrvu? Ja volim da se druìm.
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Suncobran da ne izgorim.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Vlasnica restorana na obali mora.
8. [ta ste bili u pro{lom
ìvotu?
Po{to sam vrijedna Crno
gorka,
sigurno sam bila p~ela.
11. Da li je bolje biti lijep i pametan ili

ruàn i glup?
Teàk izbor. Moè li ne tako lijep i ne
toliko pametan ili ne tako ruàn i ne toliko
glup, pa da se uklopimo u prosjek u kojem
ìvimo?
12. [ta uradite kad vam preko puta
pre|e crna Me~ka?
Nadam se da ne}e uklju~iti rotaciju, jer
onda zna~i da je cijeli dan grad blokiran
i da }u se jako nervirati u saobra}aju.
13. Da imate 15 minuta vlasti,
{ta ne biste u~inili?
Do{la u svoj veliki kabinet, sa
velikim stolom i velikom ko`nom
foteljom, naru~ila veliku kafu sa
mlijekom i napravila selfi sa
zastavom... Je li za sve to
dovoljno 15 minuta?
14. Opi{ite Va{u rodnu Crnu Goru u tri rije~i...
Dom, sre}a, more.
15. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Sa nekim ko bi me nau~io
kako se to ple{e tango.
9. Na {ta pomislite kada

~ujete da Zdravko ôli}
pjeva Pusti, pusti modu?
Umrem od smijeha.
10. Je li manje
- vi{e ili je
vi{e - manje?
Nikad nisam
razumjela to
sa polupraznom i
polupunom
~a{om. Kod
mene su stvari
crno-bijele.
Naàlost. Vi{e
je uvijek vi{e,
a manje je
uvijek manje.
62
Foto: Mario Ili~i}
by DINO BAJRAMOVIC
adija
R
r
a
in
v
o
n
,
I
V
O
T
U
A
N
MARIJA AR
ibertyja:
L
V
T
i
a
p
ro
v
E
a
n
d
o
b
lo
S
u prolom
,
a
rk
o
g
o
rn
C
a
n
d
je
ri
v
m
Poto sa
ela
ivotu sam sigurno bila p
16. Osoba koja Vam

ide na ganglije?
Rubrika vam je kratka,
a moj spisak predug.
17. Bao{i}i ili \enovi}i?
Radije poluostrvo preko puta. Lu{tica.
18. Tange ili badi}?

To je za vitke ène.
19. Begova ili

{kembe ~orba?
Begova uvijek.
20. Ima li i{ta bolje od Nutelle?

Ima, kola~ sa Nutellom.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
Budite uvijek i po svaku cijenu svoji. [ta god to zna~ilo.
Fadila:Iluzije.qxd
7.4.2015
19:39
Page 63
KLIN ÔRBA
BO@E, DAJ IM SUNCA

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Pred naom su vlastelom nezamislivo velike brige oko

proljetne sjetve jer vie ne mogu raunati da e im Jerko Boljitak
orati i kopati niti u ime kralja i otadbine bezono lagati
zemljoradnike i stoare. Zato im je ovo evropsko ukidanje kvota za
proizvodnju mlijeka sjelo, to bi se reklo, ko budali amar
e znam jeste li zamijetili da je u ovoj veseloj zemlji

i travanj postao, gluho i daleko bilo, pljunuti april:
dru{tvenopoliti~ki klimakteri~an, nepredvidiv i
neura~unljiv. Oni su, na{i veli~anstveni i nadasve legalni
i legitimni dru{tvenopoliti~ki du`nosnici, koncem
oùjka/marta sve~ano uspjeli vaspostaviti svoje
impozantne vlastelinske loè te su se, nakon dugotrajne i
iscrpljuju}e povijesno-historijske krunidbe i pomazanja,
kao svaka prava vlastela, povukli na (pro)ljetno ladanje.
Pogledaj ti samo ovog Sarajeva Grada kako je sav teret
obiljeàvanja 6. aprila svalilo na jadna opoziciona ple}a
marljivog I. Kom{i}a i jo{ marljivijeg dvojca
Gojer&Broz, a da im pritom nisu ~ak ni krajcare odvojili
iz svoje kraljevske hazne. Napokon se, barem u ovoj
rvacko-bo{nja~koj srednjovjekovnoj erceg-banovini,
zna ko su kmetovi i komunjare i gdje im je mjesto, kao {to
se i posve bjelodano vidi ko su u ovom mandatu dvorske
lude, u raji znani kao svirci onoj stvari. Potonji }e DeeFinitivno, uz pomo} svog sarajevsko-ùpanijskog
turisti~kog ata{ea za kulturu, svekolikom svijetu vazda
gladnom egzotike i domoroda~kih igara pokazati sve
prirodne i kulturolo{ke ljepote na{ih vladara. Svijet }e
napokon biti fasciniran tim nezaboravnim likovima kao
{to smo i sami ve} desetlje}ima prosto op~injeni njihovim
nadnaravnim mo}ima i umjetni~kim talentima.
pak, pred na{om su vlastelom nezamislivo velike brige

oko proljetne sjetve jer vi{e ne mogu ra~unati da }e im
Jerko Boljitak orati i kopati niti u ime kralja i otad`bine
bezo~no lagati zemljoradnike i sto~are. Zato im je ovo
evropsko ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka sjelo, {to
bi se reklo, ko budali {amar. Sad }e da nas preplave
jeftine razmute od pra{kastih supstanci koje asociraju na
mlijeko u prahu a na{e }e krave muzare napokon odahnuti
kad ~uju da }e biti pretvorene u halal }evap~i}e i
sudùkice, {to je odvajkada vitalni kravlji interes. Zgodno
se namjestio i ovaj lanjski snijeg koji pade na behar na
vo}e. Dok ga stresu i o{erbete stabla karamuta i mu{mula,
utom }e i maj iliti svibanj koji je i tako rezerviran za
sve~ano obiljeàvanje godi{njice majskih poplava. Ve},
eno, dràvni klju~ar zvecka sve`nji}em klju~eva kojima
}e vladari pred kamerama okititi svoje odane krvne i
strana~ke rodijake, ne zato {to im je pro{logodi{nja

stoljetna voda odnijela vile i vikendice ve} stoga {to su
nagovorili jadnike koji su ostali bez svega da glasaju za
ove njihove velika{e. Tako }e nam posljednji proljetni
mjesec pro}i u zbrajanju, oduzimanju i mnoènju svih
divnih milosrdnih djela koja su ba{ ovi vlastelini potajno
~inili za nekog neznanog poplavljenog junaka. Dok se
razdijele sve kolajne, zahvalnice i spomenice
humanitarnim prvoborcima, taman }e ostati jo{ pola
{estog mjeseca da nam se vlastelini relaksiraju nakon
ubita~no stresnih prvih {ezdeset radnih dana a potom do
kraja mjeseca i da se ~estito rebalansiraju.
ala su zasluìli ekstra rebalans budèta na svim

razinama, s posebno uveli~anim regresima i
izdacima za dvomjese~na kraljevska slu`bena
putovanja u daleka mondenska odmarali{ta gdje }e s
ostalim svjetskim vladarima proslaviti nevjerojatno
uspje{nih prvih stotinu dana vladavine. Nikad se, ba{
nikad od postanka dràva, ni~iji pa ni na{i vladari nisu
toliko ispatili u rje{avanju postizbornog rebusa. Da smo
iole zahvalna raja/rulja/svjetina pustili bismo ih da se
dobro odmore do narednih lokalnih izbora koji }e sti}i
puno brè nego {to se nama ~ini u ovom varljivom aprilu
i travnju pod jednim prolje}em. Naime, ako mi - politi~ki
i op}enito nepismeno prosto pu~anstvo s pravom da
biramo, uop}e imamo neki problem onda je to na{e
duboko nerazumijevanje mu~enika koji konzumiraju
pravo da budu birani. Te{ko da smo mi u stanju i zamisliti
taj strahoviti stres kroz koji prolaze predstavnici bira~kog
tijela a napose oni koji sebe nazivaju apsolutnim
pobjednikom tog i tog bira~kog tijela. Kad se ni{ta drugo
ne bi radilo, valja im u tri i pol godine zaposliti i zbrinuti
tolike glasa~e! Stoga je razumljiva njihova polugodi{nja
borba za svaki resor i u njemu svaku pipu. Lako je nama
koji tu i tamo slu~ajno naletimo na bira~ko mjesto pa tek
onako (ko ni sebi ni svom) zaokruìmo nekoga ko nam
je simpati~an i ba{ nas briga {to }e ba{ taj sutra biti u
situaciji da s koalicionim nazovi partnerima podijeli vlast
a ofira se potpuno neuvjerljivom izjavom - ne moramo mi
po svaku cijenu u vlast. Ajte! Koja li je cijena a da ba{ ne
bi?!
63
Auto:CRNA.qxd
7.4.2015
19:41
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
NOVI FORD GALAXY: Sve u svoje vrijeme!
ord je dvadesetu obljetnicu od pojave

modela Galaxy obiljeìo slu`benim
predstavljanjem potpuno novog modela,
koji }e s pokretnih traka u auto-salone
najvjerojatnije po~etkom idu}e godine. Ford
Galaxy je status i ugled u posljednje dvije
decenije ponajvi{e stjecao u obiteljskom
okruènju, a taj }e slijed, prema svim
podacima, zadràti i novi model tog Fordova
vozila. Fordovo novo MPV vozilo sa sedam
sjedala ima potpuno novi izgled, vozne
karakteristike, opremu i motore, a najva`nije
adute novog Galaxyja poku{at }emo saèti
na ovoj stranici. Prvenstveno treba naglasiti
kako se radi o sedmosjedu nastalom na
platformi S-Maxa, sa sna`nim benzinskim i
dizelskim agregatima. Posebnu pozornost,
za ljubitelje dizelskih motora, na sebe skre}e
dvolitarski TDCi Bi-turbo sa 210 konjskih
snaga i 450 Nm obrtnog momenta. Slijede ga
dvolitarski dizela{i sa 120, 150 i 180 konjskih
snaga. Za ljubitelje benzinaca, Galaxy nudi
64
1.5L 1.5L EcoBoost sa 160KS i dvolitarski L

EcoBoost sa 240KS, uz napomenu kako svi
motori ugra|eni u novi Ford Galaxy zadovoljavaju Euro 6 normu i stiù uz ugra|eni StartStop sustav. Iz Forda su odavno najavljivali
kako }e Galaxy biti vode}i model u klasi po
prostranosti unutar vozila, a da je tomu tako,
svjedo~i i podatak kako u pore|enju sa starim
modelom putnici u tre}em redu imaju vi{e
prostora. Kada je luksuz u pitanju, Galaxy
tako|er nudi, istina u opciji, sustav
elektronskog obaranja sjedala u drugom i
tre}em redu, grijanje i hla|enje sjedala,
masa`na sjedala, kao i sustave Pre-Collision
Assist i Pedestrian Detection, Electronic
Power Assisted Steering (EPAS), Continuous
Control Damping, Lane-keeping assist, Blind
spot monitoring, Ford Sync 2 infotainment
sustav i jo{ mnogo toga, sve ovisno o dubini
dèpa potencijalnog vlasnika. Ono {to
nema novi Galaxy, a {to se o~ekuje za
vozilo tih gabarita i namjene, svakako su
bo~na klizna vrata koja bi umnogome

olak{ala bo~ni prilaz kod utovara, ali taj
nedostatak se moè donekle opravdati i
~injenicom kako je u novom Galaxyju vi{e
pozornosti posve}eno prijevozu putnika.
Ford Galaxy je zadrào prostranost i
funkcionalnost
prethodnog
modela,
istovremeno se i nekim karakteristikama
nasloniv{i na model S-MAX. Kako bi bio u
stanju osigurati jednaku udobnost za svih
sedam putnika, u Fordu su odlu~ili pro{iriti i
produljiti dimenzije kabine, te je iz tog
razloga silueta vozila povi{ena i pomalo
nezgrapna. Nasloni posljednja dva sjedala
se preklapaju pritiskom na gumb u
prtlja`niku, ba{ kao i nasloni iz srednjeg
reda, a kad sve to napravite, u svega nekoliko
sekundi dobit }ete teretno vozilo. Iako jo{
uvijek nije poznat cjenovnik, prema nekim
informacijama za osnovni benzinski model
novoga Ford Galaxyja trebat }e se izdvojiti
oko 68 tisu}a konvertibilnih maraka.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
8.4.2015
16:40
Page 65
REAGIRANJA
Korporativne komunikacije Aluminija d.d. Mostar - Uredni{tvu
Aluminij je u prva dva mjeseca 2015. ostvario

25 milijuna KM vie nego u 2014. godini
(Strate{ko partnerstvo: Aluminij na infuziji, dobavlja~i u poslovnoj ekspanziji, SB,
br. 960)
vlasni~koga udjela.
S obzirom na nekoliko izrazito nekorektnih
Ova je uprava preuzela Aluminij u
insinuacija o stanju u Aluminiju d.d. Mostar, ~ak
katastrofalnomu stanju, na rubu pokretanja
i izravnih optu`bi za teè oblike nesavjesnoga
ste~aja odnosno krajnje likvidacije poduze}a.
poslovanja na ra~un ~lanova Uprave Dru{tva,
Nagomilana dugovanja prema dobavlja~ima,
objavljenih u nekim medijima, u prvomu redu u
prije svega prema Elektroprivredi HZHB, bila su
Slobodnoj Bosni, javnosti iznosimo rezime
ve}a od 230 milijuna KM. Do{lo je do blokade
stanja u najve}emu bh. izvozniku, nakon
Aluminijevih ra~una kod svih banaka, {to je
zaklju~enja prvoga ovogodi{njeg tromjese~ja,
onemogu}ilo pla}anje teku}ih obveza, a
s usporedbom sa stanjem u kojemu je
EPHZHB zaprijetila je potpunim prekidom
postoje}a uprava zatekla poduze}e,
isporuke elektri~ne energije zbog desetomjesepreuzimanjem du`nosti krajem mjeseca
~noga izostanka pla}anja ra~una. Nadalje,
travnja (v.d.) odnosno svibnja (imenovanje na
Aluminij je zaostajao s uplatom dvaju pla}a
~etverogodi{nje mandatno razdoblje) pro{le
djelatnicima i s uplatom triju mjese~nih
godine. Ujedno, javno pozivamo urednika
doprinosa na pla}e, nije mogao naru~ivati niti
spomenutoga sarajevskog glasila Senada
osnovne sirovine za proizvodnju, a zbog
Avdi}a u posjet Aluminiju, tijekom kojega }e
dugogodi{njih zanemarivanja redovitih remonta
mu biti omogu}en uvid u dokaze o tomu kako
}elija i opreme poduze}u je prijetila havarija.
je sve {to je objavio dijametralno protivno
- Dolaskom ovoga upravlja~kog saziva
~injeni~nomu stanju odnosno istini.
na ~elo Aluminija, postigli smo dogovor o
Pokazatelji koji slijede izvacima su iz
reprogramiranju
dugovanja
prema
opse`nijega izvje{}a koje je direktor
EPHZHB, nakon ~ega smo krenuli s
Aluminija Nikica Ljubi} poslao novoimeotplatom dijela dugovanja, uredno izmiruju}i
novanomu predsjedniku Vlade FBiH Fadilu
teku}e ra~une za utro{enu elektri~nu
Novali}u, kao i novomu ministru energetike,
energiju. Pristupili smo restrukturiranju svih
rudarstva i industrije u Vladi FBiH Reufu
zate~enih dugovanja, uspje{no stabilizirali
Bajrovi}u, kako bi ih upoznao s to~nim
rad cjelokupne tvornice i vratili tehni~ke
podacima o stanju i poslovanju poduze}a u
parametre u normalne okvire, a svojim smo
kojemu entitetska vlada ba{tini 44%
sredstvima remontirali 26 elektroliti~kih

}elija, dvije ljevaoni~ke pe}i i drugu opremu,
zaustaviv{i tako trend gubitka, ~ak i blago
pove}av{i proizvodnju teku}ega metala
isti~e direktor Aluminija Nikica Ljubi}.
Naglasio je i to kako danas pla}e i
doprinose izmiruju redovito, kako su popravili
zna~ajno naru{ene me|uljudske odnose,
smirili nepotrebne tenzije, osigurali postojanost u opskrbi tvornice sirovinama i, {to je
posebno bitno, napravili internu reviziju svih
ugovora s dobavlja~ima i s otkupljiva~ima te
pristupili pove}anju premija kupcima i
sniàvanju nabavnih cijena osnovnih sirovina,
prije svega elektri~ne energije.
- Ishode novougovorenih uvjeta po~eli
smo osje}ati postupno od druge polovice
pro{le godine, a najbolje su vidljivi usporednim prikazom operativne dobiti za prva
dva mjeseca poslovanja u 2014. i u 2015.
godini. Naime, rije~ je o 25 milijuna KM
boljega financijskog ishoda u 2015. godini
podcrtava Ljubi}, opovrgavaju}i neutemeljena, ~ak dijelom i poniàvaju}e
prizemna pisanja pojedinih medija.
Direktor Aluminija na kraju je pozvao sve
zainteresirane za rad tvornice, eventualne
sumnje i negodovanja rje{avati na mjerodavnim razinama, a ne preko medija, s
naglaskom na to da svaku kritiku i mi{ljenje
drì dobrodo{lima, svjestan nepobitne
~injenice kako sudbina Aluminija ne zna~i
samo sudbinu njegovih 850 djelatnika nego
sudbinu entiteta pa i cijele dràve.
Korporativne komunikacije Aluminija
d.d. Mostar
Imenovan novi direktor Union banke d.d. Sarajevo

Za direktora Union banke d.d. Sarajevo imenovan je
Vedran Hadìahmetovi}, a za izvr{nog direktora za rizike
imenovan je Admil Nuki}.
Provedbom Zakonom definisane procedure i imenovanjem
direktora i izvr{nog direktora postignut je kontinuitet u
upravljanju bankom. Zadovoljni smo poslovnim rezultatima u
periodu 2012.-2014. godine, a uvaàvaju}i sve okolnosti koje
su imale efekte na poslovanje u BiH u ovom periodu. Osim
pobolj{anja parametara poslovanja postignuti su i uslovi za
daljnji razvoj i afirmaciju Union banke kao jedine komercijalne
banke u ve}inskom vlasni{tvu Vlade FBiH. Posebno isti~emo
zna~ajna unapre|enja cjelokupne infrastrukture banke, ~ime
se podràva budu}a uloga banke na trì{tu FBiH. Union banka
je suvremena komercijalna banka sa ponudom {irokog spektra
proizvoda i usluga. Tako|er, u ovom periodu banka se dokazala i kao pouzdan partner doma}oj privredi, stanovni{tvu, a i
institucijama koje imaju potrebu za kori{tenjem usluga banke.
Zna~ajan korak Vlade FBiH je bilo davanje saglasnosti
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije za
uspostavu trajnog revolving fonda kod Union banke,
namijenjenog dugoro~nom finansiranju ciljanih djelatnosti iz
domena ovog ministarstva. @elja nam je da u narednom periodu
uz pomo} Vlade FBiH defini{emo
modele finansiranja i dodatne kreditne
linije za strate{ke sektore privrede.
U 2015. godini aktivnosti }e biti
usmjerene ka ja~anju kreditnog potencijala
i
dizajniranju
savremenih
proizvoda. Fokus je svakako podr{ka
Direktor Union banke d.d. privrednim aktivnostima, te podizanje
kvalitete usluge, izjavio je novi direktor
Sarajevo Vedran
Hadìahmetovi}
Union banke Vedran Hadìahmetovi}.
65
5.2.2015
0:30
Page 1
24.3.2015
14:36
Page 1
27.8.2014
21:03
Page 1

Slobodna Bosna 961

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 961

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STIPE LIJANOVI]-JUNIOR: OBITELJ JE @RTVA STRICA JERKE

DVOSTRUKI UBICA NA SLOBODI

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

SNSD-ov PLAN ZA IZLAZAK IZ KRIZE

Dodik prieljkuje da na elo

Dvije najve}e partije u Republici

posebno porasli Petru \oki}u, koji ih

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

savezu su ve} tada digli glas protiv

@ELI MIR U KU]I

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA

KAMA (JU^ER-DANAS) SUTRA

A u ruke Dra{kovi}a Vuka

ARNESA DELI]A, vi{estrukog kriminalca

uvjetom da do tada tamo bude `ive du{e!?

Neumorni MIROSLAV ]IRO BLA@EVI] ka`e danas u jednim srpskim novinama

Stru~ne komisije koje su se bavile

~kog u Beogradu 1941., tako i srpskog u

REQUIEM ZA VARE[KE HRVATE

bogzna kakve koristi: Kad su god mene

Kratka agencijska vijest u srpskim

stekao svjetsku slavu nije se, me|utim,

Na dana{nji dan 1941. godine Hitlerova

Me|u brojnim prijateljskim delegacijama koje su ju~er posjetile Sarajevo na

Posljednja knjiga VUKA DRA[KOVI]A koju sam pro~itao bila je NO@,

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Svi ministri iz proteklog

Had`i} je donedavno pretendirao na

NIJE SVE CRNO NI KOD CRVENIH

Do 31. marta registrirano

tisu}a, slijedi zeni~ko podru~je sa ne{to

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

OD IZBORA TRI PUTI]A

Treba li BiH priznati

svih njenih gra|ana da

kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd

ZLO^IN BEZ KAZNE

Brutalni zloin u selu Ratanj kod Kraljeve Sutjeske

rije ta~no godinu dana, selo

Arnes Deli} zavr{io je Srednju

Nakon kratke rasprave sa Tomi}em i

SLOBODNA BOSNA I 9.4.2015.

kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd

DVOSTRUKI UBICA NA SLOBODI

@RTVE BEZUMNOG NASILJA

Stanovnici Ratnja i Kraljeve Sutjeske

Ako nemo}ne starce Nikolu i Maricu nije ubila

kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd

ZLO^IN BEZ KAZNE

mobitel, javila se Arnesova majka koja je

njega i da je na sebi imao duksericu crne

DAID@INO ZLATO, KRIMINALAC DELI]

Bivi parlamentarac Rahman Delo

Arnes Deli} je presudama Op}inskog

2013. godine zbog krivi~nog

Aida Pinjo izmijenila optu`bu protiv

kraljeva sutjeska:TEKST osnova.qxd

DVOSTRUKI UBICA NA SLOBODI

Stari i hendikepirani u ovom

NEPOVJERENJE U INSTITUCIJE SISTEMA

Povodom osloba|aju}e presude

Ovakva presuda poruka je svima nama

9.4.2015. I SLOBODNA BOSNA