Dani 664

Naslovna strana
http://www.bhdani.com/naslovna.asp?broj_id=664
Dani 664 05.03.2010
Zatvori!
1 of 1
5.3.2010 14:12
Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE
http://www.bhdani.com/default.asp?kat=kol&broj_id=664&tekst_rb=1
Sadraj . Arhiva . Pretplata . Biblioteka . Marketing . Galerija . Impresum Broj 664 - 05.03.2010
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
ukoliko Vi niste saff, kliknite ovdje - Log out!
OK
Ed Vulliamy Sada ekam da Beograd pone blejati da se "optuba" protiv Gania na neki nain moe mjeriti s onom protiv Karadia i Mladia. Ne moete a da se ne zapitate jesu li ovi ljudi ludi ili se samo pretvaraju. Velika Britanija je, zajedno s Francuskom, u periodu od 1992. do 1995. uradila vie od bilo koje druge zemlje da zadovolji srbijansku genocidnu mainu i osigura da je meunarodna zajednica ne gnjavi tokom pogroma nad bosanskim muslimanima u tri duge, krvave godine. Prie o bliskim vezama i ljigavim dogovorima izmeu starijih lanova dekadentne vlade Johna Majora, Slobodana Miloevia i njegovog reima su legendarne. Sada, skoro dvadeset godina poslije, London jo uvijek ne moe smiriti tu psihotinu srbofiliju, opet povlaujui Beogradu, i ovaj put izruujui gospodina Gania osudi u umobolnici. To je groteskno, politiki i moralno odvratno i podriva
Sedmi dan
Verzija za printanje Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 4.8 Broj glasova: 5
Na isti dan kada trebamo sluati Radovana Karadia - koji je s pravom britansku vladu iz perioda 1992. - 1995. opisao kao prijateljsku - kako iznosi svoja luaka opravdanja najgoreg masovnog ubistva u Evropi od vremena nacista, Britanci su odluili liiti slobode jednoga od lidera pokreta otpora protiv Karadia, te predati ga Beogradu, u kojem je Karadi bio zatien 13 godina u bijegu od meunarodne optube. Naa primarna i glavna briga mora biti gospodin Ejup Gani, koji je uhapen i zadran u Velikoj Britaniji na osnovu neistinite optube beogradskih vlasti koje se ni do danas nisu uspjele rijeiti svoje ultranacionalistike psihoze i nesposobnosti da se pomire s vlastitom gnusnom historijom. Takoer, to moraju biti i Ganieva sloboda i prava pred racionalnim - ne politiki didaktikim - zakonom. Druga briga nam treba biti to ta nam razvoj ovih dogaaja govori o iskrivljenom pogledu meunarodne zajednice na Srbiju, kao na neku vrstu legitimnog lana meunarodne zajednice, vrijednog prijema u Evropsku uniju. To je jo uvijek zemlja koja titi masovnog ubicu Ratka Mladia - kao nacionalno blago i heroja - dok zahtijeva Ejupa Gania!? Ne zna ovjek bi li se smijao ili plakao. Ali zna da je ovo ista ona stara, bijesna, poremeena Srbija, kojoj su strane diplomate vjeito zavjereniki namigivale, ba kao to su to inile tokom rata, a kojoj Britanija, ini se, odluno eli povlaivati. Naa trea briga treba biti ta ovaj najnoviji valcer Londona i Beograda a teko da im je to prvi ples - ini za podrivanje ciljeva univerzalne pravde. Mnogi ljudi u zajednici normalnih demokratskih nacija (meu koje se, naalost, ni Srbija ni Velika Britanija ne mogu ubrojiti) nastoje ustanoviti duh vremena u kojem ljudi kao pokojni diktator Augusto Pinochet ili ratni zloinci iz Izraela ili centralne Afrike mogu biti uhapeni u drugim zemljama osim u vlastitim. Srbija i Velika Britanija su se ovom epizodom narugale tom naporu: kafanska zamjerka naarana na papir s ambicijom da bude nova verzija historije - nije optuba. Sada ekam da Beograd pone blejati da se "optuba" protiv Gania na neki nain moe mjeriti s onom protiv Karadia i Mladia. Ne moete a da se ne zapitate jesu li ovi ljudi ludi ili se samo pretvaraju. Velika Britanija je, zajedno s Francuskom, u periodu od 1992. do 1995. uradila vie od bilo koje druge zemlje da zadovolji srbijansku genocidnu mainu i osigura da je meunarodna zajednica ne gnjavi tokom pogroma nad bosanskim muslimanima u tri duge, krvave godine. Prie o bliskim vezama i ljigavim dogovorima izmeu starijih lanova dekadentne vlade Johna Majora, Slobodana Miloevia i njegovog reima su legendarne. Sada, skoro dvadeset godina poslije, London jo uvijek ne moe smiriti tu psihotinu srbofiliju, opet povlaujui Beogradu, i ovaj put izruujui gospodina Gania osudi u umobolnici. To je groteskno, politiki i moralno odvratno i podriva cilj meunarodne pravde.
1 of 2
5.3.2010 14:51
cilj meunarodne pravde
(Autor je novinar The Guardiana i The Observera)
Sadraj . Arhiva . Pretplata . Biblioteka . Marketing . Galerija . Impresum
na vrh
2 of 2
5.3.2010 14:51
http://www.bhdani.com/default.asp?kat=fok&broj_id=664&tekst_rb=2
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Radovan Karadi
...
Verzija za printanje Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu
ile
...
25. 2. 2010. - 3. 3. 2010.

...
15.000.000
...
Reakcije na hapenje prof. Ejupa Gania

...
Linost u fokusu
Prosjena ocjena: 0 Broj glasova: 0
Radovan Karadi
Ako se odnekud moglo pomiljati da e Radovan Karadi svoju obranu u Haagu
U ime naroda!
...
mitiziraju, i u zlu i u dobru), nakon njegove dvodnevne uvodne rijei potpuno je jasno da od toga nema nita. "Koncept" mu je priprost, vulgarno cinian i I crnogorski mediji optuuju Zijada Blekia jednostavan: negirati sve redom! Sarajevo nije bilo opsjednuto ni blokirano, Srbi oko Sarajeva su se morali braniti jer su bili pod opsadom hrvatsko-muslimanskih ... Domae kompanije snaga; u Sarajevu su stradanja bila inscenirana, nije bilo civilnih rtava, ve trebaju imati prednost "posejanih leeva"; u Srebrenici nije ubijeno osam tisua nego najvie 2.500 ljudi; pri dodjeli poslova u etnikoga ienja i progona nije bilo, muslimani su sami traili da idu, odlazili su BiH organizirano; Omarska i Keraterm nisu bili logori nego prihvatni centri za one koji ... su bjeali od rata; nije on, Karadi, naredio zarobljavanje pripadnika Nema vie ni vremena UNPROFOR-a, to je radio revoltirani narod, a njegove pozive da ih se oslobodi ni strpljenja narod nije posluao, itd, itd. ...
...
Osueni Ognjen imi zasnovati na nekakvim jako smiljenim i sofisticiranim konceptima (jer je u nas u svoju odbranu rairen obiaj da se oni najvei, masovni zlikovci rado i obilato mistificiraju i objavio knjigu
Gradonaelnik protiv svog grada
I u politikom aspektu obrane Karadi demonstrira isti pristup. Objanjavajui proces raspada Jugoslavije i genezu rata u Bosni i Hercegovini, on pripovijeda jeftinu i plitku bajku o ugroenim i plemenitim Srbima, i o silno naoruanim i zlonamjernim demonima Muslimanima i Hrvatima. Pri tomu se ne libi ni takvih historicistikih budalatina, kojima se danas u argumentaciji ne bi posluio ni prosjean uenik srednje kole koji neto dri do sebe, poput tvrdnje da su Muslimani Srbi, koji su dolaskom Turaka primili islam, pa su u "graanskom ratu u Bosni u stvari Srbi ratovali sa Srbima". U silnom i kominom naporu da sebe predstavi kao ovjeka kojemu je stalo do univerzalnih vrijednosti, Karadi se prenemae pred hakim sucima ne samo kao posjednik i tuma posljednjih i konanih istina o ratu u Bosni i Hercegovini, nego i kao humanist i demokrat kojemu je ivotno stalo do ouvanja same "ideje" pravde, vjerodostojnosti hakoga suda, nezavisnosti medija, reda u meunarodnim odnosima... U moru konkretnih podataka, informacija, dokumenata, dogaaja kojima e Karadi - to je evidentno - nastojati zapljuskivati hake suce ne bi li ih oamutio i nainio podatnim za svoju "istinu", lako je mogue da mu se omakne i poneto tano i provjerljivo. (Na primjer: nije nikakav doprinos objektivnosti prikazivanja povijesti sarajevske opsade i otpora kada se "s ove" strane potpuno preuuje podatak o ubojstvu Nikole Gardovia na Baariji, kao da se nikada nije ni dogodilo. Ili samovoljna i nepotrebna ubojstva u Dobrovoljakoj, ili ubojstvo i pokapanje nesretnih vojnika JNA u Velikom parku, itd.) Meutim, Karadievu strategiju toliko markantno i sveodreujue odlikuje princip la i potpuna odsutnost bilo kakve etike autorefleksije i kajanja, da e se i takvi eventualni vjerodostojni detalji posve utopiti u toj sveopoj lai. Pseudologia fantastica kao vrhovni pokreta ove krvavo groteskne balkanske karijere! No, ima jedno lukavstvo u toj strategiji zbog kojega bi ba Srbi imali mnogo
1 of 10
5.3.2010 14:53
razloga za zabrinutost. Karadi, naime, ponavlja kako nita nije radio za sebe ni po svojoj volji, nego je radio samo ono to je "srpski narod hteo". Nee, kae, braniti sebe, nego "srpski narod i njegov sveti i pravedni cilj". Kad bi taj stav bio historijski verificiran, a navodi iz optunice dokazani, to bi bila njegova konzekvencija? Nije za genocid i zloin protiv ovjenosti nad Bonjacima i Hrvatima (kako glasi optunica) kriv Radovan Karadi, nego - srpski narod in corpore . Nigdje se kao u tome lukavstvu ne ogleda sva mizerija jedne uistinu vulgarne, egomanine, moralno kokoarske prirode. (I. Lovrenovi) Rije u fokusu
ile
Mile Stoji
Strani potres u ileu, u kojem je drhtanje tla u nekoliko sekundi ruilo oblakodere i mostove, odnio je i nekoliko stotina ljudskih ivota. Na stalni interes i obzor tvori nekoliko velikih zemalja, dok male mahom upoznajemo kroz njihove velike tragedije. ile je, dakle, drava u Junoj Americi, smjetena na jugu kontinenta uzdu pacifike obale. Jedna od najduih, a najuih zemalja na Planetu - duga je oko pet tisua kilometara, a iroka svega etiri stotine. Najvei dio stanovnitva i poljoprivrednog zemljita koncentrirani su u relativno maloj sredinjoj dolini u kojoj se nalazi i glavni grad Santiago. Prije oko deset tisua godina na podruje dananjeg ilea doselili su se preci amerikih Indijanaca. Imenica "ile" na indijanskom etimoloki znai "tamo gdje zemlja zavrava, gdje je hladno". Kratko su vrijeme sjevernim ileom gospodarili Inke, ali u znatnijem naseljavanju sprijeio ih je otpor domorodaca i udaljenost od sredita njihove drave. "Zapadna" povijest ilea poinje od Magellana. Gradili su je panjolci, Portugalci, Nijemci, te drugi doseljenici. Zanimljivo je da zemlju naseljava i veliki broj Hrvata, njih oko pola milijuna. Nama je moderni ile poznat po marksistu Allendeu i diktatoru Pinochetu, po natrijevu nitratu, znanom kao "ilska alitra", s kojim su se ranih pedesetih zasipali hercegovaki vinogradi. Modernu svjetsku umjetnost obiljeit e dva velika ileanca: Pablo Neruda i Nicanor Parra. Neruda (1904. - 1973.), dobitnik Nobelove nagrade, jedan od najznaajnijih pjesnika dvadesetog stoljea, antifaist, borac, govornik i diplomat. Objavio je tridesetak knjiga pjesama koje su prevedene na sve poznatije svjetske jezike. Najvanije mu je djelo Sveop i spjev (1950.) u kojem je ispjevao "himnu o stradanjima, radostima i ivotu naroda June Amerike". Nicanor Parra (1914.) pjesnik je melankolije i tuge, vie okrenut ovjekovim unutarnjim pitanjima, besmislu i ugasnuu due. Najpoznatije djelo: Pjesme sumnjiva ovjeka . Oba pjesnika na na jezik prevodio je Boris Maruna (1940. - 2007.), i sam emigrant u ileu, pa potom u zadnjim godinama svoga ivota hrvatski ambasador u Santiagu. Kataklizma ilea u san mi je bolno prizvala njegove stihove i njegov topli, neprebolni lik. Sedmica u fokusu
25. 2. 2010. - 3. 3. 2010.

Ministarstvo saobraaja i komunikacija BiH uputilo je Vijeu ministara prijedlog odluke o raspodjeli 6,1 miliona KM akumuliranih u Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) za 2008., od ega e oko pet miliona biti utroeno za digitalizaciju, rekao je resorni ministar Rudo Vidovi. Milanko Mihajlica, predsjednik Srpske radikalne stranke Republike Srpske (SRSRS), tvrdi da je aktuelna Vlada RS-a, na elu s premijerom Miloradom Dodikom, u protekle etiri godine mandata "dovela RS do ekonomskog i socijalnog kraha, zbog kojeg e joj trebati dugogodinji oporavak". Radnici drvne industrije Konjuh u ivinicama odrali su mirni protest pred fabrikom, nakon to im nije omogueno da uu u fabriku i proizvodne
2 of 10
5.3.2010 14:53
pogone. Trae da im se isplate dvije od etiri zaostale plate i smjenu sindikata koji, kako kau, ne zastupa radnike. Delegacija Vlade RS-a, s premijerom Miloradom Dodikom na elu, otputovala je u trodnevnu posjetu Moskvi, gdje e biti otvoreno predstavnitvo Vlade RS-a. Protesti vojnika koji su nakon isteka ugovora 1. marta ostali bez posla nee utjecati na plan MOBiH o otputanju pripadnika OS-a koji imaju vie od 35 godina, izjavio je Selmo Cikoti, ministar odbrane BiH. panska policija uhapsila je Veselina Vlahovia Batka, koji se sumnjii za desetine ubistava u sarajevskim naseljima Grbavica i Vraca od 1992. do 1995. godine. eljko Komi, predsjedavajui Predsjednitva BiH, izdao je nalog eljani Zovko, ambasadorici BiH u Madridu, da preduzme sve potrebne mjere i pripremne radnje neophodne za otpoinjanje postupka ekstradicije Vlahovia vlastima BiH, ukljuujui i hitan sastanak s ministrom unutranjih poslova panije. Bojan Guduri, jedan od optuenika za ubistvo Ive Pukania i Nike Franjia, izruen je Hrvatskoj i zaprimljen u istranom zatvoru u Remetincu. Guduri se uoi poetka zagrebakog suenja za Pukanievo ubistvo predao u Banjoj Luci 1. februara nakon vie od godinu dana skrivanja. Izjava u fokusu: "Mevlut avuoglu (predsjednik Parlamentarne skuptine Savjeta Evrope) mi je estitao 1. mart. Rekao sam mu da taj praznik slavi samo jedan dio BiH i da je ovo zemlja bez zakona o dravnim praznicima. I oni kojima su puna usta BiH ne ele da se usvoji zakon o dravnim praznicima."; (Nikola piri, predsjedavajui Vijea ministara BiH)
Broj sedmice
15.000.000
amerikih dolara iznos je beskamatnog (International Development Assistance) IDA kredita, koji je odobrio Odbor izvrnih direktora Svjetske banke za mreu socijalne sigurnosti i projekt podrke zaposlenja u BiH. Anketa Dana
Reakcije na hapenje prof. Ejupa Gania

Dr. Carole Hodge, autorica knjige Britain and the Balkans , Routledge, 2006. Hapenje biveg bosanskog lidera Ejupa Gania 1. marta u Londonu koincidirajui s dugo oekivanim poetkom procesa Karadiu u Haagu, "Britanija u centru ekstradicijskog spora u vezi s bivim bosanskim liderom Ejupom Ganiem", izazvalo je u britanskim medijima reakciju, koja obinom posmatrau sugerira izjednaavanje krivice u kompleksnom "graanskom" ratu - impresiju da je sam Karadi, s velikim bolom iznosio svoje dvodnevno uvodno izlaganje. Tajming Ganievog hapenja ove sedmice od strane Scotland Yarda bio je vjetar u lea Karadievoj odbrani, te se njegove eventualne posljedice ne smiju zanemarivati. Dok je Radovan Karadi optuen za genocid i devet drugih taaka za zloine protiv ovjenosti i ratne zloine, Gani je optuen na osnovu nedavnog beogradskog zahtjeva za ekstradiciju i to zbog njegove navodne uloge u strijeljanju vojnika bosanskih Srba u maju 1992., u vrijeme kada su masakri nesrba od strane srpskih snaga u Bosni i Hrvatskoj ve brojali desetke hiljada rtava. Pojavljivanje i Karadia i Gania na TV ekranima irom Britanije 1. marta pobija injenino stanje i hrani mnoge mitove orkestrirane iz Beograda, koji su 1990-ih rezultirali preutnom saglasnou Britanije i Francuske naspram genocidnog rata. Interesantno je da Karadi u svoju odbranu slobodno citira rijei britanskih politiara, diplomata i vojnika. Postoji dokaz koji dovodi u pitanje generalno nagaanje da je britanska sramotna uloga na Balkanu dovela do poraza vlade konzervativaca. Stoga je, takoer u
3 of 10
5.3.2010 14:53
britanskom interesu da Ejup Gani smjesta bude vraen u svoju domovinu, Bosnu i Hercegovinu, radije nego u Srbiju, budui da je kompetentnost njenog sudskog sistema upitna. Dr. Marko Attila Hoare, Faculty of Arts and Social Sciences Kingston University, London Kada su pripadnici Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine pucali na JNA u Dobrovljakoj ulici (3. maja 1992.) bila je to defanzivna akcija usmjerena protiv legitimnih vojnih meta, odgovor na vojni napad JNA na glavni grad BiH. I to se desilo u vrijeme kada je JNA, pod kontrolom Srbije, osvajala ogromne dijelove BiH, od Kupresa do Zvornika, i sistematski ubijala ili protjerivala stanovnike nesrbe. Ganievo hapenje pokazuje da zvaninici Srbije jo uvijek vide bosanske napore da organiziraju samoodbranu od njihove agresije kao "zloin". Ovo pokazuje da Srbija jo uvijek nije okrenula lea agresiji i nacionalizmu iz Miloevievog doba. Sonja Biserko, predsjednica Helsinkog odbora za ljudska prava u Srbiji U Haagu se vodi nekoliko procesa (Karadi, Perii, Stanii, Simatovi). Sve optunice se odnose i na genocid u Bosni. Karadieva optunica je proirena na jo desetak optina u kojima se desio genocid, znai genocid se odnosi na celu Bosnu. Beograd je razradio svoju strategiju koja se svodi na ometanje suda (suenje Karadiu, eelju) kroz odugovlaenje, zatim kroz politiku odbranu (Miloevi, Karadi, eelj), intimidaciju svedoka Tuilatva, prikrivanje dokumentacije (dogovor sa Carlom del Ponte). Osim toga, Beograd ini sve da relativizuje svoju odgovornost kroz plasiranje teza da su "bosanski rat" poeli Bonjaci. To dokazuju preko dogaaja u Dobrovoljakoj ulici, u sluaju Tuzlanske kolone (izlazak JNA iz Tuzle). U tom smislu ovakve poternice imaju za cilj da se svi bosanski lideri iz tog vremena kriminalizuju. Hapenje Gania je primer koji e sutra da se primeni i na druge bonjake lidere. Radi se u sutini o borbi za interpretaciju rata u Bosni koji su, kako Beograd tumai, pokrenuli muslimanski fundamentalisti. Sve te poternice su deo ireg plana i bilo bi vano da meunarodna zajednica zaustavi takvo ponaanje Beograda i da izvri pritisak na ICTY da obelodani sve zatiene dokumente kako bi se i tako obelodanila istina o ratu u Bosni. Profesor Francis A. Boyle, bivi agent za Republiku Bosnu i Hercegovinu pred Meunarodnim sudom pravde Hapenje Ejupa Gania od strane britanske vlade je u potpunosti politike prirode. Britanci su uvijek mrzili Gania jer je bio jedan od bosanskih ratnih lidera koji je imao hrabrosti da im se javno odupre u javnosti, tako da je ovo sada osveta Britanaca protiv Gania, Bosne i Bosanaca. Naime, Gani mi je lino pomogao da dobijem autorizaciju od predsjednika Izetbegovia da tuim Britaniju na Sudu pravde za pomaganje i podstrekivanje genocida protiv Bosne. Ovo britansko hapenje Ejupa Gania je jednostavno nastavak genocidnih politika koje je Perfidni Albion uvijek vodio protiv BiH. Dr. Ron Roberts, Kingston University London. UK Hapenje profesora Gania u Londonu jedan je u nizu sramotnih incidenata koji su dodatno pogorali profil britanske vlade na meunarodnoj sceni. Vlada Velike Britanije je tokom rata protiv BiH (1992. - 1995.) efektivno pruala podrku za srbijansku ekspanziju. Ovu posljednju akciju, vrijednu svake osude, koju vode ljudi koji bi mogli biti osueni za ratne zloine u Iraku, trebalo bi smatrati uvredom za sve one koji podravaju princip prava na samoodbranu koji je zagarantiran u Povelji UN-a. Dr. Edina Beirevi, FKKS, Univerzitet u Sarajevu Hapenje profesora Ejupa Gania je kolski primjer "uspjeno" obavljene
4 of 10
5.3.2010 14:53
obavjetajno-propagandne akcije. Tajming je toliko usklaen da je nemogue pomisliti da se radi o pukoj sluajnosti: Dan nezavisnosti BiH i prvi dan iznoenja Karadieve odbrane u Haagu. I srbijanske obavjetajne strukture, pretpostavljam, smatraju da je obavljen dobar posao. Meutim, smatram da e britansko pravosue profesora Gania izruiti BiH jer Srbija nema apsolutno nikakvog osnova za jurisdikciju u ovom sluaju. Propagandu s kratkotrajnim efektima Srbija je pretpostavila popravljanju odnosa s BiH. Ali BiH nije jedna drava s kojom Srbija ima loe odnose. Srbija ima loe odnose sa svim svojim susjedima. Srbija je, ini se, bila i ostala balkanska "odmetnika drava" (rogue state). Ali posljedice ove konkretne propagandne akcije, koja za cilj ima skretanje panje sa stvarne uloge Srbije u BiH 1992. - 1995., najvie e se negativno reflektirati na samu Srbiju. Mislim da je krajnje vrijeme da meunarodna zajednica uoi koliko je za odnose u regionu, ali i za srpsko drutvo pogubno izbjegavanje suoavanja s prolou. Suenje Karadiu
U ime naroda!
Denana Karup-Druko
Sedmica u kojoj je Radovan Karadi poeo s iznoenjem svoje uvodne rijei pred Hakim tribunalom obiljeena je s jo nekoliko izuzetno bitnih suenja u kojima se Jovica Perii, bivi ef Dravne bezbjednosti, procesuira zbog onoga to je radio tokom ratova u BiH i Hrvatskoj - optuen je za ratne zloine i zloine protiv ovjenosti - kad je kontrolirao i paravojne jedinice poput Crvenih beretki, Arkanovaca, korpiona, ime se dokazuje i direktna veza Srbije sa zloinima poinjenim u ove dvije zemlje. Momilo Perii, bivi naelnik Generaltaba Vojske Jugoslavije, odgovara jer je pomagao snagama Hrvatske i BiH u vrijeme kad su poinile zloine u Sarajevu, Zagrebu i Srebrenici. Vojislavu eelju se, izmeu ostalog, sudi i zbog njegove uloge u regrutiranju i koordinaciji dobrovoljaca Srpskog etnikog pokreta. U Haagu su i njihove "kolege" iz BiH. General Zdravko Tolimir, nekadanji pomonik komandanta za obavjetajno-sigurnosne poslove Glavnog taba Vojske Republike Srpske, prema hakoj optunici jedan je od sedam pomonika komandanta koji su neposredno bili odgovorni Ratku Mladiu. Direktno se povezuje sa genocidom u Srebrenici i zloinima u epi. Mio Stanii, ratni ministar MUP-a Srpske Republike i Stojan upljanin, ef CSB-a Banja Luka i ef Kriznog taba Srpske autonomne oblasti Krajina te savjetnik za unutranje poslove Radovana Karadia, odgovaraju jer su bili dio zloinakog poduhvata zajedno s Momilom Krajinikom, Karadiem, Biljanom Plavi, Nikolom Koljeviem, Momilom Mandiem, Veliborom Ostojiem, Ratkom Mladiem "i drugim lanovima rukovodstva bosanskih Srba". Optunica Radovana Karadia tereti za dvostruki genocid poinjen tokom 1992. i 1995., progone, istrebljenje, ubistva, deportacije i prisilno preseljenje, nezakonit napad na civile i uzimanje vie od 200 pripadnika UN-a za taoce i ive titove u proljee 1995. Istiui na poetku da on ne brani sebe ve srpski narod, Karadi je u hakoj sudnici prvi dan, prema pisanju britanskog Guardiana , odrao predavanje iz historije o vjeitoj rtvi Srba i njihovim opasnim i sveprisutnim zlotvorima: bosanskim muslimanima dihadistima, hrvatskim faistima, Turcima koji bi ponovo da dignu na noge Otomansko carstvo, Nijemcima koji su 1991. pobjedniki ostvarili ono to su zapoeli nacistikom okupacijom Jugoslavije 1941., NATO-u, Amerikancima, Vatikanu... Ali "ovaj obilazak pet stotina godina balkanske istorije malo je uinio da olaka jedanaest taaka optube za genocid, ratne zloine i zloine protiv ovjenosti s kojima je Karadi suoen", navodi se u Guardianovom izvjetaju. Ve na poetku svog izlaganja Karadi je odbacio sve take optunice, ukljuujui i genocid i tvrdei da ima "dobre dokaze" za sluaj. Cilj bosanskih Srba, po njemu, nije bio stvaranje Republike Srpske ve ouvanje Jugoslavije, jer bosanski Srbi nisu bili spremni da prihvate nezavisnu BiH slaui se s tvrdnjom da je "proglaenje nezavisnosti BiH 1992. godine dovelo do irokih sukoba". Za rat su, rekao je Karadi, krivi oni iz SDA koji su vodili "ratnu politiku u korist Mladih muslimana, a na tetu kranske veine, to jest Srba i Hrvata", a "ciljevi jezgra SDA bili su
5 of 10
5.3.2010 14:53
fundamentalistika dominacija i islamistika drava stvorena nepravnom sececijom". Govorei o konkretnim zloinima navedenim u optunici, meu kojima je i masakr na Markalama, ustvrdio je da je za to odgovorna muslimanska, a ne srpska strana. Svoje tvrdnje potkrijepio je snimkom paljanske TV na kojem se vide prazne tezge i dio proteze noge, za koju tvrdi da se kasnije prikazuje kao pravi dio ljudskog tijela: "Na pijaci nije bilo robe, nije bilo niega, ta je moglo tamo da okupi 300-400 ljudi, od kojih kasnije 200 strada. Nema niandije koji bi jednom granatom to mogao da napravi." Zbog zloina koji se desio na Markalama u Hakom tribunalu osuen je general Vojske RS-a Stanislav Gali. Po Karadiu, Sarajevo nije bilo pod opsadom, ve su se sarajevski Srbi, poslije noi 5. aprila 1992., povukli na rubove grada u "pokuaju da se zatite. Tako je uspostavljena podjela grada, a ne opsada, kao to tvrdi Tuilatvo." Za uvodnu rije Karadi je imao dva dana nakon ega su svoje iskaze trebali dati prvi svjedoci, jer su sudije odbile Karadiev zahtjev za odlaganje do 17. juna. Suenju je prisustvovao i branilac koga je Tribunal nametnuo Karadiu, britanski advokat Richard Harvey koji je u sluaju da on odbije da se pojavi u sudnici trebao preuzeti unakrsno ispitivanje svjedoka. No, Vijee je odobrilo Karadiu da se ali na odluku kojom mu je odbijen zahtjev za odlaganje suenja do 17. juna. eka se odluka albenog vijea. (D.K.D.) Korupcija kao knjievni anr
Osueni Ognjen imi u svoju odbranu - objavio knjigu

Ognjen imi ima izraen sluh za marketing. Znajui da mu nakon prvostepene presude ispred Rijekog suda, na kojem je osuen na devet godina zatvora zbog primanja mita, niti jedan medij nee dati prostora za "izlaganje odbrane", imi je ni manje ni vie napisao - knjigu. Ve i sam naziv ispovijesti izdate u sarajevskom Buybooku Osu enik sa srcem u rukama nagovijeta ono to se i do sada dalo uti iz imievih usta: humani doktor u raljama udbakog sistema. imiu se inilo, dakle, vrlo zgodnim pronai svoje mjesto u kafkijanskom knjievnom kontekstu, u kojem je obini ali uzoriti model graanina iskoriten kao mamac za ispunjenje nekih "viih", "tajanstvenih" ciljeva. Dakle, dobili smo jo jednu teoriju zavjere. "USKOK, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala je traio najboljeg, i moda i neskromno, mislim da ga je sada i dobio. Smjestili su mi. Nakon trideset trogodinje edukacije u Njemakoj, vedskoj i SAD-u, pozvali su me da se vratim i pomognem. Pomogao sam. Traili su da osnujem i stvorim. Stvorio sam. A onda me vie nisu trebali, dola je direktiva: 'Maknimo ga'. I maknut sam", pie imi u uvodniku. Nakon toga slijedi opsena ispovijest, pisana u stilu jeftinog akcijskog romana, kojeg ubija dosada ne samo pretjeranom upotrebom medicinske terminologije, ve to nam nikako ne polazi za rukom da se saalimo. imieva autobiografska selekcija konstruirana je tako da se iza svake poslovne ili privatne scene nasluuje da je heroj prie i vrhunski doktor, njean suprug, odani prijatelj, dobar kolega, brian otac, i - to je najvanije - osoba koja je rtvovala svoj privatni ivot za humanost ("Tebi je pre a i klinika i pacijenti i svi su prije nas! - Anette, Anette, zna da nije tako..."), a karijeru za domovinu: "Ja sam spasio cijelu jednu galaksiju. U godinama u kojima sam proveo u Rijeci, svi Rijeani, primorci i pomorci, su bili zbrinuti to se tie kardijalnih operacija. Osim jednog. Taj sam bio ja. Spasio sam vas i ugrozio sebe. U nekoj drugoj dravi bi mi digli spomenik." Sve je to dirljivo, ali da se vratimo na fakte: prvostepenu presudu potvrdio je drugostepeni sud, a 18 pacijenata je svjedoilo protiv njega. imi je, koristei se dvojnim dravljanstvom, izbjegao kaznu i pobjegao u BiH. "Prvobitno sam presudu mislio ekati u Mlinima, ali sam konano i ja dobio neki predosjeaj: iznenada i gotovo prvi put, javila se nostalgija za Bosnom i Sarajevom." imieva ponovno roena ljubav je zapravo samo paravan za kukaviko bjeanje od odgovornosti. Ako nita, bio je u pravu. Majka Bosna mu je pruila utoite od zle maehe
6 of 10
5.3.2010 14:53
Hrvatske. Dobio je licencu za rad od Ljekarske komore KS-a, rado je vien u sarajevskim kafanama, redovno pozivan na lijenike skupove i na koncu mu je data prilika da "ispie svoju istinu". Jer, molim lijepo, radi se o ovjeku koji je, kako pie recenzent Ahmed Buri, "odrastao u istim ulicama, volio sline stvari kao i svi mi koji smo odrastali na sarajevskim ulicama Koevo, Didikovac, Mejta ili Jezero"!? Od bosanskohercegovake javnosti se trai isto ono razumijevanje koje dri ovu zemlju viegodinjem taocem korupcije, kriminala, javaluka. Dovoljno je da ste vrhunski doktor, hrabri ratni heroj, ugledni profesor, uspjeni biznismen, a uz to jo roen na Mejtau, i moralni imunitet vam je zagarantiran. Ovakvim potezom urednici Buybooka osigurali su sebi doivotni projekt: biblioteku u kojoj e tancati "istinite" ispovijesti cijele jedne palete pisaca iz svih anrova: gaija , brankovi a , goli a, daferovi a, ori a i drugih sarajevskih fascinacija. (B.B.) Dobrosusjedski odnosi BiH - Crna Gora
I crnogorski mediji optuuju Zijada Blekia

Afera koju je u utorak, 2. 3. 2010., otkrio podgoriki dnevnik Vijesti baca dodatno svjetlo na lik i djelo poznatog meetara Zijada Blekia, koji u BiH, kako dolikuje, slovi za "kontroverznog biznismena": naime, Vijesti otkrivaju da je Eurofond (Fond zajednikog ulaganja) tokom 2009. godine za kupovinu akcija potroio ak 15,3 miliona eura, a za kupovinu nekretnina jo oko sedam miliona, pri emu su sve transakcije obavljene izmeu povezanih lica - osnivaa ili akcionara Eurofonda. Zbog toga je, procjenjuju Vijesti, realna sumnja da se tako ogroman novac iz fonda izvlaio nezakonito i na tetu ostalih akcionara, kojih ima oko 15.000. Na osnovu dostupnih podataka, Eurofond je od ukupno 22,3 miliona eura potroenih za kupovinu akcija i nekretnina tokom prole godine 11 miliona uloio u kupovinu akcija dvije firme sa sjeditem u Jajcu, a jo toliki iznos u kupovinu nekretnina i akcija u Crnoj Gori, od povezanih firmi i lica. Vijesti navode da je Eurofond svoj udio u EPCG-u prodao talijanskoj kompaniji A2A za 44 miliona eura, i taj novac je, maltene, kompletno utroen za nekoliko mjeseci. Navedeno je i da se za 22 miliona zna da je potroeno za spornu kupovinu akcija i nekretnina od povezanih firmi i lica, a ostatak najveim dijelom za vraanje dugova Eurofonda. "U svim sumnjivim transakcijama najee se pojavljuju Vesko Barovi, Zijad Bleki i Boia otra, koji su zvanino akcionari i elnici Eurofonda i veine povezanih firmi koje se pojavljuju u ovim poslovima", piu Vijesti. Bleki ivi i radi u BiH, dok je otra takoer iz te zemlje, ali ve godinama ivi u Crnoj Gori. Barovi i partneri su, prema informacijama Vijesti, jedan dio novca od prodaje svojih akcija Eurofondu iskoristili za vraanje kredita bankama. Najvea pojedinana "investicija" Eurofonda prole godine bila je kupovina 44.500 akcija novoosnovane firme Elektrogrupa DD iz Jajca, za 8,83 miliona eura. Za 2,1 milion kupovane su i akcije poljoprivredno-stoarske firme Zadrugar DD, takoer iz Jajca. Sredinom septembra prole godine iz menadmenta Eurofonda Vijestima je saopeno da su novac uloili u Elektroprivredu BiH. Ispostavilo se da to nije tano. Nikad nisu pronaeni zvanini izvjetaji o stanju portfolija Eurofonda koji su dostupni javnosti, jer se spomenuta "ulaganja" nalaze pod stavkom "ostale hartije od vrijednosti". Vijesti pedantno biljee da su sjedita obje firme, Elektrogrupe i Zadrugara, u ulici Hrvoja Vukia Hrvatinia u Jajcu, na brojevima 55 i 78. O Zijadu Blekiu, pak, Vijesti biljee kratko: "Kontroverzni biznismen Zijad Bleki ve godinama je poznat po aferama i optubama, od meetarenja na Sarajevskoj berzi do mahinacija sa nekoliko kompanija u BiH. Bleki je vlasnik sarajevske brokerske kue Eurohaus preko koje Eurofond posluje u BiH. Bleki je predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze, Remontmontae DD Tuzla i Zadrugara, firmi povezanih i sa Eurofondom. Tamonji mediji Blekia i Barovia kroz afere dovode u vezu sa firmama Vranica i ipad iz BiH." (E. Ha.) Pred poetak velikih investicija u elektro sektoru
Domae kompanije trebaju imati prednost pri dodjeli poslova u BiH
7 of 10
5.3.2010 14:53
Predstavnici bh. kompanija Energoinvest i Hidrogradnja odrali su zajedniku presskonferenciju na kojoj su apelirali na domae vlasti i ovdanju javnost kako bi se dala podrka domaim kompanijama prilikom dodjele poslova za izvoenje radova na nekoliko objekata elektroenergetskog sektora koji su planirani da se urade tokom ove godine. Tom prilikom je konstatirano da bh. kompanije imaju i znanja i ljude kako bi se ti poslovi izvrili kvalitetno i na vrijeme te kako je tuno da kompanije u dravnom vlasnitvu moraju moliti dravu da im da posla, umjesto to ga daju stranim kompanijama. "Nedopustivo je da u ovo i ovakvo vrijeme krize hrvatske i slovenske kompanije rjeavaju svoje probleme na poslovima u BiH, od kredita koje e vraati bh. graani, a da pri tome bh. kompanije nemaju ta da rade", rekao je Semin Mai, direktor Hidrogranje. Podrku naporima bh. kompanija dao je i generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagi, koji je takoer prisustvovao press-konferenciji. On je kazao da je Elektroprivreda BiH ve dala podrku domaim kompanijama, jer je idejne projekte za hidroelektranu Vranduk radio upravo Energoinvest u konzorciju s jo nekoliko domaih kompanija. Jerlagi je takoer naglasio da Elektroprivreda BiH ima mogunosti da se kreditno zadui ili da investira sopstvena sredstva (oko 100 miliona KM) u izgradnju elektroenergetskog objekta Vranduk. "Objekat Vranduk je vjerovatno jedan od prvih iz serije elektroenergetskih objekata koji dolaze ove godine na gradnju i mi smo tim povodom imali i oficijelne i neoficijelne razgovore s predstavnicima Federalne vlade. ini mi se da postoji dobra volja da se kroz traenje jednog pravnog okvira stvore uvjeti da firme iz Federacije BiH realiziraju ovakav jedan projekt. Naravno, trebat e u ovom sluaju dodatno poraditi i na izgradnji pravnog okvira da nas ne bi sutra boljela glava. Jer, znate kakvi smo mi, sami sebe i zapliemo i prepliemo, i nekada doemo u poziciju i da najbolje i najzdravije ideje zarad nekih drugih interesa devalviramo", rekao je Demail Vlahovljak, direktor Energoinvesta. Oni su takoer apelirali i na predstavnike bh. vlasti koji u inostranstvu pregovaraju za kreditna sredstva da razmisle ubudue malo i o bh. privredi te da ne pristaju na sve uvjete koje postavljaju meunarodni kreditori. "Ako emo svi mi kao graani BiH vraati te kredite, onda je zaista red da posao dobiju i nae kompanije, a ne da te poslove dobiju kompanije iz inostranstva zbog toga to nai pregovarai o kreditnim uvjetima nisu mislili uope o tome. Svuda u svijetu to je vrhunski prioritet pri dogovaranju kreditnih aranmana, pa neka i nai predstavnici ponu malo razmiljati o tome", zakljueno je na press-konferenciji. (E.D.) tedie poslije Strasbourga
Nema vie ni vremena ni strpljenja

"Nedavno je ministar Vranki izjavio da je s deviznom tednjom sve sreeno, samo je potrebno strpljenje tedia. Nije rekao koliko dugo treba biti strpljiv, jer od rata je prolo mnogo godina, puno je tedia umrlo, a malo je toga do sada uraeno, naalost", navodi se u dopisu koji su Danima uputili Murat Hadimusi, predsjednik Skuptine Udruenja zatite deviznih tedia BiH, te lanovi Upravnog odbora Udruenja Nasiha Mujii i Zvonimir Krznari. Imaoci stare devizne tednje su, kako dalje navode, sve do donoenja presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, 3. novembra 2009., oekivali povoljno rjeenje za povrat svog novca. Meutim, danas im je "nejasno da li e te isplate biti izvrene" po dravnom i entitetskim zakonima. Jedan od razloga zbog kojih takve sumnje smatraju opravdanim je injenica da je Registar vrijednosnih papira u FBiH izdao pojedincima "potvrde o stanju na raunu" nazivajui ih obveznicama. "Ali to nije obveznica, jer ne sadri rokove dospijea za pojedine sume koje e biti isplaene...", navodi se u dopisu lanova Udruenja. Oni, takoer, istiu da su "nakon verifikacije u 2009. izvrene gotovinske isplate
8 of 10
5.3.2010 14:53
verificiranim tediama s potpuno razliitim i nejasnim kriterijima: nekom 1.000, nekome 2.247 KM, a nekome nita". tedie kojima je odbijena verifikacija jo prije devet mjeseci uputile su albe drugostepenoj Komisiji Ministarstva finansija BiH, ali odgovor nikad nisu dobili. Odreenom broju tedia, nakon verifikacije, umjesto 1.000 KM, uplaeno je po 500 KM. "Ovaj odbitak je nezakonit i protivan odluci suda u Strasbourgu. Na albe Ministarstvo finansija FBiH ve mjesecima ne odgovara, niti isplauje tih 500 KM", ogoreni su lanovi Udruenja. Alarmantnim smatraju i to to bh. vlasti ne ine gotovo nita po pitanju vraanja deviza od strane Ljubljanske i Investicione banke (Beograd): "Osnovane su interresorne grupe, a vidljivih pomaka nema." Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je, kako istie Amila Omersofti, predsjednica Udruenja za zatitu deviznih tedia u BiH, presudu u predmetu Suljagi protiv Bosne i Hercegovine i proglasio je pilot-presudom "kako bi se omoguilo da se na najbri i najefikasniji nain rijei loe funkcioniranje pravnog sistema u Bosni i Hercegovini". "Po pravilima Vijea Evrope izvrenje presude bit e pod stalnim nadzorom Komiteta ministara Vijea Evrope. Presuda je pravosnana od 3. februara ove godine, ali je ostala nezapaena i bez reakcije odgovornih u dravi. ak nije ni objavljena. Nije zapaena ni od predsjednika Vijea Evrope, evropskih parlamentaraca, zvaninika Evropske unije, Evropske komisije pa ni PIC-a. I visoki predstavnik Inzko uti. I mediji ute. Zahtjevi da se progovori o presudi Suljagi na javnim TV servisima i objasni tediama ta im je initi zavrili su u korpama za smee", kae Omersofti i dodaje: "Finansijsko zlostavljanje stotina hiljada nemonih, gladnih, bolesnih i starih tedia je najrasprostranjeniji vid zlostavljanja inkorporiran u na pravni sistem ba kao to je i Evropska konvencija za ljudska prava nadreena svakom zakonu u BiH." (E.N.) Najtuniji jubilej distrikta
Gradonaelnik protiv svog grada

Diskriminacija atletske manifestacije Maraton Brko, iza koje je multietniki organizacioni tim i koncept, u odnosu na Vidovdansku trku, koja je izdano i koordinirano financijski podrana od vlada Brko Distrikta i RS-a, nije jedini, ali je svakako jedan od upeatljivijih pokazatelja da je gradonaelnik Brko Distrikta Dragan Paji ozbiljno naumio da razgradi vrijednosti koje su njegovi prethodnici, zajedno sa supervizorima u Brkom, u prethodnih deset godina mukotrpno gradili. Tako se pokazuje da je Milorad Dodik (Paji je SNSD-ov kadar) imao u koga da se pouzda kada je prolog ljeta u za njega vazda nepouzdanoj Bijeljini uskliknuo: "Konano smo uzeli Brko!" Pod uzimaima (ili osvajaima) je podrazumijevao SNSD, ali i Republiku Srpsku, kojoj je njegova stranka, navodno, vratila "oteti" grad na Savi. Kasnijim hroninim opstrukcijama Distrikta, ak i uz drastino krenje naloga i odluka visokog predstavnika Inzka i supervizora Gregoriana, premijer RS-a je jasno pokazao da u onoj bijeljinskoj poruci nije mislio tek na gradonaelniku funkciju, ve na neto daleko vanije i dalekoronije: da je kontrola nad podrujem Brkog preuzeta u potpunosti, odnosno da problem teritorijalnog diskontinuiteta RS-a i kljuna prepreka referendumsko-secesionistikoj pomami, s likom i djelom Dragana Pajia, prestaju da postoje. Ostali su uzaludni uporni pokuaji novinara iz federalnih medija da od Pajia saznaju po emu su za Distrikt podobni Vidovdanska trka i izbor za mis za koje je izdvojio ogromna sredstva (60 i 80 hiljada maraka), a Maraton Brko, kao autohtono branska, svenarodna i svegraanska manifestacija - nepodoban. Umjesto toga, Paji je pokrenuo medijsku ofanzivu protiv nepodobne manifestacije u podobnim medijima, a u oitom odsustvu jasnih kriterija za dodjelu budetskih para, uspijeva mu da postane samo komian. Jedini argument mu je to da je Maraton Brko neuspjean projekt, a radi se o manifestaciji koja se ove godine tek utemeljuje i koju bi grad trebalo da pomogne u istoj mjeri u kojoj podrava druge. A da za Pajia moe biti uspjeno samo ono to nosi jednonacionalni - srpski
9 of 10
5.3.2010 14:53
predznak, najbolji je pokazatelj ono protiv ega bonjaki i hrvatski predstavnici u branskoj koncentracionoj vlasti (skrojenoj tako iskljuivo zbog toga da bi SNSD kao tek treeplasirana stranka na izborima mogla dobiti elnu funkciju) konano najavljuju dizanje glasa. Radi se o skoroj smotri kulturnog naslijea, jednoj od najskupljih manifestacija od formiranja Distrikta, iza koje se kriju kulturni programi srpske dijaspore. Njih Paji dovodi u koordinaciji s takozvanim konzulatima RS-a u evropskim prijestolnicama. Sve to, uz potpun zastoj realizacije infrastrukturnih projekata, zbog, kako saznajemo, nerealnih tenderskih ambicija, inspiriranih banjolukim receptima, uz haos u socijalnoj politici, otvorenu pobunu manjih srpskih stranaka i glavobolje supervizora Gregoriana da zbog opstrukcija Pajieve stranake centrale privede kraju mandat supervizije, nagovjetava da e Distrikt, ranije poznat kao najuspjenija lokalna zajednica, predstojei jubilej - 10-godinjicu obiljeiti u tunoj i zabrinjavajuoj atmosferi. (I.A.)
Sadraj . Arhiva . Pretplata . Biblioteka . Marketing . Galerija . Impresum na vrh
10 of 10
5.3.2010 14:53
http://www.bhdani.com/default.asp?kat=bar&broj_id=664&tekst_rb=4
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Ivan Barbali
...
Odlian potez Vrlo dobar potez
Savez logoraa RS-a i Croatia libertas

...
Vlada KS-a
...
Ana Trii-Babi
...
Ivan Barbali
Bosanskohercegovaka diplomatska misija pri Ujedinjenim nacijama nie uspjeh za uspjehom. Nakon to su nedavno u javnost dospjeli detalji o skladnim saradnikim odnosima, koji tu i tamo ukljuuju urlanje i histerino lupanje vratima, ambasador Ivan Barbali obradovao nas je jo jednom velikom pobjedom bh. diplomatije, pokazavi pritom da je genijalan geostrateg. BiH je zalaganjem ovog diplomate uspostavila diplomatske odnose sa Ekvatorijalnom Gvinejom. To je ona drava izmeu Gabona i Kameruna, iji je predsjednik Francisco Macias Nguema dao pobiti treinu stanovnitva, da bi ga 1979. pogubio njegov suvladar i brat Teodoro Obiang Nguema, trenutni predsjednik. Iz Ureda za odnose s javnou Ministarstva vanjskih poslova nae zemlje saopeno je da e BiH i Ekvatorijalna Gvineja unaprijediti saradnju na bilateralnom nivou. Nema sumnje da e ova saradnja biti vrlo plodna. Uz veliki utjecaj Ekvatorijalne Gvineje u EU i Vijeu Evrope ulazak nae zemlje na bijelu engensku listu pitanje je trenutka. S druge strane, zahuktale ekonomije dvije zemlje (E. Gvineja proizvodi kakao, a BiH manje-vie nita) ostvarit e plodonosnu saradnju, koja e zacijelo privui mnogobrojne strane investitore, tako da e zahvaljujui bh-ekvatorijalnogvinejskom prijateljstvu nastupiti nova era blagostanja. Ostaje jo samo da se vidi ko e biti ambasador BiH u Malabou. Pravda nalae da ono pripadne najzaslunijem za ovaj historijski sporazum.
Dobar potez Lo potez Grozan potez Katastrofalan potez Onako Verzija za printanje Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 5 Broj glasova: 1
Milorad ivkovi
...
Sarajevo
...
BH Airlines
...
MESS
Savez logoraa RS-a i Croatia libertas

Branislav Duki, predsjednik Saveza logoraa RS-a, ve godinama je potrkalo koje po nalogu Milorada Dodika nosi u Beograd dokumentaciju traei od tamonjeg tuilatva da procesuira sve one za koje on smatra da su zloinci, a takvih je mnogo, preko 20.000. Trai Duki prije svega istrage o Sarajevu u kojem je prema njegovim tvrdnjama ubijeno 20.000 Srba!? Oito je ovo broj koji Duki jako voli, no isto tako i notorna la. Podsjetimo, tokom opsade Sarajeva u gradu je ubijeno 14.385 graana, svih nacionalnosti. No, istina niti zanima Dukia, niti Dodika, a niti Beograd. Na nedavno odranoj konferenciji u Haagu Milorad Barain je na Dukieve provokacije odgovorio smjetajui ga tano tamo gdje mu je mjesto, nakon ega je u BiH krenula salva napada na hrabrog tuioca. Mora Duki opravdati vozaa koji ga vozika okolo u Audiju , budet od nekoliko stotina hiljada maraka koji dobiva od Dodika, kao i put koji mu je platio u Haag za konferenciju na koju se sam pozvao. Prole sedmice se Dukiu pridruio i Leo Plokini, koji je u ime svoje organizacije podnio prijavu protiv Baraina i Meddide Kreso, predsjednice Suda BiH, zbog neprocesuiranja pripadnika Armije BiH. Dodikovi plaenici oito su vrlo angairani, no sreom pa su se namjerili na profesionalce koji na njihove nastupe ne daju ni pet para.
Vlada KS-a
Trzavice koje posljednjih mjeseci tresu nekada jedan drugom vjeran par - SBiH i SDA, prijete da uskoro dovedu Sarajevski kanton u isti onaj poloaj u kojem se oko godinu dana nalazio Mostar. Evo da zamislimo na ta bi otprilike liilo stanje u osam opina bez usvojenog budeta: tramvaji ne voze, obdanita i kole ne rade, graani hodaju kroz nagomilane zalihe smea, nema pozorinih predstava... Do najgoreg scenarija nismo ni doli - onog u kojem dio medicinskog osoblja ne radi. Dakle, cijeli grad bi bio paraliziran samo zato to je u Vladi KS-a pukla
1 of 3
5.3.2010 14:54
meustranaka ljubav i to voe ne mogu da se dogovore oko monopola nad javnim preduzeima. Ako nita, kriza vlasti uinila je nain raspodjele fotelja po principu tebi-mjesto- direktora-meni-predsjednika-upravnog-odbora u potpunosti transparentnim. Kao to je i potvrdila da su lanovi Vlade, koji se u stilu sujetne djece svaaju o tome ije je ministarstvo vanije a ije ne, politiki nezreli i nefunkcionalni. Tome su primjer esdeaovci koji nedolaskom na sjednice Vlade prednjae u infantilnosti. Nekompetentnost je samo na pojavnoj ravni - interes sadran u kontroli nad javnim preduzeima dovoljno je finansijski profitabilan da mu predstavnici vlasti za rtvu priklone i nekoliko mjeseci gradske paralize ako treba. Teko je zamisliti, ali sve nade su u viziji pripadnika Nae stranke: "Va kraj u oktobru je izvjestan."
Ana Trii-Babi
Ana Trii-Babi, Dodikov slubenik za blokadu Ministarstva inostranih poslova, odluila je dodatno podgrijati tenzije oko kontroverznog hapenja Ejupa Gania u Londonu. Triika je tim povodom optuila ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja za "pravljenje kriznog taba koji je radio na putanju Gania s londonskog aerodroma". "Krizni tab" o kojem govori Trii-Babi zapravo je akcija koju bi MIP, bez obzira na konotacije, morao preduzeti kada je u pitanju bilo koji graanin BiH, pa i Ejup Gani, koji, ma za ta se teretio, zadrava svoja ljudska i graanska prava. Napokon, na snazi je i u petak potpisani sporazum izmeu Srbije i BiH, kojim je predvieno da se postupci protiv optuenika za ratne zloine obavljaju na teritoriji drave gdje je eventualni zloin izvren. Trii-Babi bi, prije nego to se po nalogu svoga efa Milorada Dodika pone mazati ratnim bojama, morala znati da su ljudska prava univerzalna i da ih - ukljuujui pravo na pravedno suenje imaju i Radovan Karadi i Ratko Mladi, iako optueni za etniko ienje, zloine protiv ovjenosti i genocid. Za ta god Gani, eventualno, bio odgovoran, a to je potrebno dokazati, to ne znai da ga drava BiH treba prestati tretirati kao svoga dravljanina sa svim pravima koja idu uz to!
Milorad ivkovi
To to dravni poslanici, ministri i ini slubenici iz Republike Srpske ne slave 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ope je poznata stvar. No, kad odlue da i drugima (ostatku BiH) zabrane da to urade, e to je ve neto drugo. A upravo to je ove godine odluio da uradi Milorad ivkovi, predsjedavajui Zastupnikog doma Parlamenta BiH, odbijajui da da kljueve velike sale u kojoj se trebala odrati sveana sjednica. Nai izvori kau da je okupljanje najavljeno, da je i taj dan, dok je veliki broj zvanica stajao zbunjen u holu pred lancem na vratima sale, ivkovi iz Banje Luke poruio: "Ne dam kljueve!" I nije. Onda je Ibran Mustafi uzeo stvar i lanac u svoje ruke: razvalio je lokot i proslava je mogla poeti. Za to vrijeme u Hakom tribunalu je Karadi objanjavao kako ne brani sebe ve srpski narod koji nikoga tokom rata nije napadao ve se samo branio s ciljem da sauva svoje teritorije kad ve nisu mogli ostati u Jugoslaviji. Sauvao je Karadi srpsku teritoriju - genocidom, etnikim ienjem, progonima, spaljivanjem, ruenjem - koja je kasnije ovjerena u Daytonu. Njegovi nasljednici nastavljaju tamo gdje je on stao: drava ih ne interesira, priznaju samo Republiku Srpsku. Pardon, priznaju dravni budet iz kojeg dobivaju svoje bezobrazno visoke plae kako bi radili - protiv drave. Sretan ti roendan, Bosno i Hercegovino!
Sarajevo
Kako to da medijska scena, ukljuujui informativne i drutvene portale, vrvi od hiperprodukcije diskusija, svaa, polemika, stavova i pametovanja, a onda kada treba izai na ulicu - svi uute? Zato to je valjda komforno hebati majku sistemu, profesoru, politiarima, kriminalcima, mafiji i komiji, zavaljen u fotelji, iza ekrana i to je najvanije - pod pseudonimom. Dakle, ta e trenutno promijeniti, recimo, virtualna Facebook grupa Podrka Ejupu Gani u u namjeri srbijanskog pravosua da uhapsi, im pree granicu svoje zemlje, svakog graanina koji je u ratu bio u BiH? Nita! Ali, moda bi umjesto peticije prisustvo graana na demonstracijama organiziranim 2. marta pred srbijanskom ambasadom, dan nakon to je direktor SSST-a pritvoren u Londonu, imalo simbolian znaaj. Time bi se barem snagom solidarnosti kolektiva, koji jo jedino zajedniko ima sjeanje na etverogodinju opsadu, odaslala poruka o nedopustivosti reima susjedne
2 of 3
5.3.2010 14:54
zemlje da ga dodatno ucjenjuje i poniava. Meutim, ispred ambasade pojavio se slovom i brojem jedan demonstrant (na slici). Nee, slutimo, ni sutra. Valjda svi imaju nekog preeg posla. A vidjeli smo - u prolom ratu - ta uini zaborav.
BH Airlines
Da bi Banjaluanin otputovao u inostranstvo, najprije mora doi u Sarajevo, gdje e se ukrcati na avion koji e ga odvesti na eljenu destinaciju. No, prema najavama iz bh. nacionalne aviokompanije BH Airlines stvari e se stubokom promijeniti. Najnovija vijest glasi: uskoro e biti otvorene nove linije BH Airlinesa za Banju Luku, Zagreb i Beograd. Za Banju Luku, planirano je, ii e 11 letova sedmino, a let bi trebao trajati dvadesetak minuta. "Ovo e sigurno doprinijeti pribliavanju ovih gradova, ali e i spojiti Banju Luku s cijelim svijetom", rekao je Nudeim Reica, direktor BH Airlinesa. Prezentirajui rezultate kompanije iz protekle godine, direktor BH Airlinesa najavio je da bi se ukidanjem viznog reima profit kompanije mogao poveati za oko 20 posto, a najavljeni su ambiciozni projekti u saradnji s turskim partnerima. BH Airlines trenutno ima etiri aviona, a u saradnji s Turkish Airlinesom, koji je vlasnik oko 49 posto nacionalnog bh. avioprevoznika, planira nabavku jo dva aviona i otvaranje novih linija. Posebna panja bit e poklonjena linijama ka Skandinaviji i Americi, gdje je najvie bh. graana.
MESS
Za razliku od bh. politiara, kojima se ivo fuka za stanje u dravi, a kamoli za stanje kulture koja je obino preduslov za postojanje drutva i civilizacije generalno, neko se duboko zabrinuo zbog situacije u kojoj je kultura u BiH Thorbjorn Jagland, generalni sekretar Vijea Evrope. Zahvaljujui MESS-u, odnosno Rezoluciji podrke kulturnim institucijama u BiH, koju je Evropski kulturni parlament usvojio u decembru 2009., Jagland e od Direkcije za kulturu i kulturno naslijee Vijea Evrope zatraiti da o ovom pitanju dobije vie informacija od predstavnika BiH u Upravnom odboru za kulturu. Jagland je uputio pismo generalnom sekretaru Evropskog kulturnog parlamenta, ambasadoru Karl-Eriku Normanu, te posebno skrenuo panju na to da BiH nije poslala nikakav odgovor na istraivanje Direktorata o implikacijama finansijske krize na kulturu u zemljama lanicama Vijea Evrope. Nita novo - pitanja od kljune vanosti za nau zemlju vie zanimaju strane nego domae politiare, ali sreom pa postoje ljudi poput direktora MESS-a Dine Mustafia koji ini i init e sve to je u njegovoj moi kako bi bh. vlasti shvatile da je BiH zemlja sa vievjekovnom kulturom i kulturnim naslijeem. Koja zasluuje mnogo vie nego da se prema njoj odnosi kao privatnom prknu u kojem se moe biti primitivan po elji.
3 of 3
5.3.2010 14:54
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Svetlana Ceni
Osmatranica Kastel
Verzija za printanje
Poalji prijatelju Prosula se kesa: Kau da je Bog Ocjenite tekst svakom gradu U akciji i reakciji ivimo. Ili ivotarimo Upii ocjenu dodelio po jednu Prosjena ocjena: 0 budalu, samo se Broj glasova: 0 nad Balkanom Za svaku silu akcije koja deluje na neko telo postoji i sila reakcije. Sila prosula kesa. Zar se reakcije je istog intenziteta i pravca kao i sila akcije, ali suprotnog uditi, onda, smera. Vano je istai da se one uzajamno ne ponitavaju. To kae Trei podatku koliko je Newtonov zakon, za kojeg se lako moe rei da je Prvi bh. zakon. ljudi nakon ukidanja engen viza U akciji i reakciji ivimo. Ili ivotarimo. O akciji i reakciji nam je napustilo zemlje objanjavao i Karadi iz Haaga. Po istom zakonu polemiemo jo uvek naeg bliskog je li bio graanski rat ili agresija. Osnovno pitanje je ko je prvi poeo, susedstva? Kau odnosno ija je akcija izazvala reakciju u kojoj nije dolo do ponitenja, samo iz Makedonije ali jeste do gubitka ivota desetina hiljada ljudi. Poteemo sve do toga od decembra put ko je prvi postao. Jedan grafit kae, ipak, da se nita promenilo nije na Evrope krenulo je zemlji u zadnjih milion godina - jo uvek najjai majmun vlada oporom. oko 170.000 ljudi, a Dodue, jeste taj najjai majmun evoluirao do ljudskog oblija, ali nije veinu jo nisu pobegao od sile kao metode vladanja i ovladavanja. Kau da je najlake videli nazad. biti grub, bahat i posezati za strahom i palicom. To su radili i preci ovog i Podatke za Srbiju i ovakvog oveka kojim bi, po logici evolucije, trebalo danas da osnovni Crnu Goru nemamo. alati budu civilizovanost, uvaavanje, diplomatija, lepi maniri i tome Za BiH moemo slino. Odlika primitivca je upravo to da posee za grubou kao nainom samo da ponaanja prema neposrednom okruenju. U borbi za vlastitim boljim pretpostavimo ta poloajem, u odsustvu znanja ili nedostatka volje i spremnosti da uloi e se desiti, malo truda da razume, posee za silom kao nainom ophoenja sa posebno nakon svakim za kojeg oceni da mu ugroava ono sebino ja. Takav i ne ovog masovnog razume bilo ta drugo osim sile. Svaki pokuaj da mu se neto objasni, trovanja dogaajima da se urazumi, kako bi se reklo, nema efekata. Oito da samo shvata i ljudima do izbora. kad mu se na amar odgovori amarom, na pogan jezik suprotstavi isti. Ta akcija trovanja Mali, neostvareni likovi koji ne poznaju nita izvan vlastitih rebara i takoe e imati stomaka. Jedan takav dovoljan je da zatruje celu sredinu, kao to je svoju reakciju istog samo jedna kap otrova dovoljna da zatruje i najistiji izvor. Tamo gde pravca, ali razliitog postoji sistem, gde se etika ui od dana roenja, posledice takvog otrova smera su manje. U odsustvu sistema i tamo gde je etika proglaena neprofitabilnom i politikom blesavih, posledice su nesagledive. Onda je osnovna pria o akciji i reakciji i briu se razlike. Naime, taj primitivac svodi sve i svakog u svoje okvire. Najvanije pitanje postaje pripadnost plemenu, jer taj i takav svako drugaije pleme ili opor smatra neprijateljskim. I dok najjai majmun evoluiran (?) u oveka sve vee prohteve ispoljava, sve vee rtve trai, pripadnici opora ili plemena vlastito ostvarenje i potvrdu vide samo u slepom sluenju najjaem ili u mrnji prema onima iz drugog opora ili plemena. Sve to ne potuje iste idole i kultove, drugaije je i samim tim ga treba odbaciti, mrzeti, udarati, tamaniti, kleti i prizivati mu svaku moguu nesreu.
Takve pripadnike opora ili plemena sreem svaki dan, bilo u mukom ili enskom obliju. Najjai koji tlai celo drutvo, najjai koji tlai porodicu te pripadnike i pripadnice opora sa zakrljalom sveu sposobne samo da za svaki lini neuspeh ili odustvo uspeha krivcem oznai nekog tamo, bilo u drugom plemenu ili u vlastitom ako se ne klanja najjaem. Vlastitim uspehom smatraju ako ospore tui, srea im se meri
1 of 2
5.3.2010 14:54
unesreenjem drugog. Zato su druga drutva naprednija od ovog naeg? Valjda zato to uspevaju sistemski ili drutvenim prezirom da izoluje ove i ovakve primitivne trovae i kompleksae. Mi oito ne uspevamo, ve im dajemo sve vei znaaj i, to je najgore, po njihovim standardima pravimo i sistem i etike norme. Ako ne krade, glup si. Ako ne eli zlo drugima, onja si i mlakonja. Ako pokuava da shvati, neto nije s tobom u redu ili si izdajica plemena svoga. Ako ti uvrede nisu glavno sredstvo komunikacije, gazie te gde stignu. Ako pokua da ignorie ovakve bahate plemenske spodobe, nema im kraja u zaletanju. Ali, ako uzvrati istim nainom i istim intenzitetom, onda nita bolji nisi od njih i znak je da su pobedili, jer su te konano sabili u svoje okvire i sveli u svoje ljudsko prizemlje. To je tek poraz za svakog ko je na toj evolutivnoj lestvici odmakao od majmuna i majmunia iz opora kojima mozak sadri samo one vijuge koje komanduju onim ja, meni i moje. Kau da je Bog svakom gradu dodelio po jednu budalu, samo se nad Balkanom prosula kesa. Zar se uditi, onda, podatku koliko je ljudi nakon ukidanja engen viza napustilo zemlje naeg bliskog susedstva? Kau samo iz Makedonije od decembra put Evrope krenulo je oko 170.000 ljudi, a veinu jo nisu videli nazad. Podatke za Srbiju i Crnu Goru nemamo. Za BiH moemo samo da pretpostavimo ta e se desiti, posebno nakon ovog masovnog trovanja dogaajima i ljudima do izbora. Ta akcija trovanja takoe e imati svoju reakciju istog pravca, ali razliitog smera. P.S. Uz izvinjenje svim vrstama i podvrstama majmuna. Mnogo su neniji u ophoenju izmeu sebe od ovih koji smatraju da su visoko odmakli u procesu evolucije. I pre nego to progovore i otklone svaku sumnju, po savijenoj kimi pred najjaim ili akama razvijenim za tuu i otimanje vide se da nisu.
2 of 2
5.3.2010 14:54
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Da vam opriam
Verzija za printanje Poalji prijatelju
Za mene, pria o beha multikulturi je mit, a ko voli nek vjeruje u nju kao vrhunski plod ovenjeg ivota
Marko Veovi Sablast zvana BiH: 1. Oni su upci samo za govornicom. Inae, ti insani, koji su na prolim Kao etniki izborima dobili potvrdu da su alfa mujaci, u svom vlastitom interesu ravnoduan i zato beskrajno su pametni. Na primjer. Radnici koji su irgetili za Irfana moda Ajanovia, a nije ih platio, tuili su ga na optinskom sudu u Sarajevu, najmultietnikiji ali je Ajanovi toliko pametan da ta tuba lei i ko zna koliko e leati insan u Sarajevu, ne zaturena u ko zna ijoj ladici. Kad se bori za lini probitak, Ajanovi je mogu ne biti na kao Andrievi Travniani: "odmeren i mudar, s carem da govori", a strani pojedinca upak je samo u Parlamentu, pogotovo kad se bori za probitak Bonjaka. koga su upci kao Osmanovi & comp. 2. Kad sam u Parlamentu priopavao priu o hadiji i slijepcu, digla se ukinuli, ak drim galama, Ajanovi je rekao: "uti, ubre jedno", a jedan poslanik, ne da je znam kako se zove i ne elim znati, viknuo je: "Jesi, jesi! Kazo si i da si osmanovievski Alijin janji ar". to je tono. Dan prije te sjednice, govorio sam o sebi shvaena kao o Aljovom janjiaru, ali sam drao da me to optuuje samo u oima multietninost jedna etnikih demokrata sa tri prsta, a evo ispade da me optuuje i u oima od stvari koje su etnikog demokrate koji klanja: radi se o ober-upku i teta je to je likvidirale BiH kao Amila Alikadi-Husovi udata: njih dvoje bi bili idealan brani par. dravu. Ne nijeem pravo nikom, ni Reakcije bonjakih poslanika na hadiju i slijepca temelje se na Osmanoviu, da pretpostavci: mi jesmo tu priu stvorili, ali ti je ne smije rei, jer tada vjeruje u sablast postaje tvoja. Inae, parabola o slijepcu i hadiji je socijalna pria, to zvanu BiH, ali ta ne vide osobe koje su ometene u razvoju ili ne ele vidjeti: pripisujui je vjera nema moju meni, htjeli su ubiti politike poene, bedne uostalom, jer upcima su podrku, jer kao samo takvi poeni doseni. ateista ne vjerujem u vampire Za mene, pria o beha multikulturi je mit, a ko voli nek vjeruje u nju kao vrhunski plod ovenjeg ivota. vajcarska je istinski multikulturna zemlja, jer se Nijemci, Talijani i Francuzi meusobno ne razumiju, to ne vai za ovenje nacije. Moj jezik je srpsko/hrvatsko/bosansko /crnogorski, a kultura koju su na tom jeziku stvorili etiri naroda moje je vlasnitvo. Unato razlikama izmeu tih kultura, one su u meni jednina: jednako volim i razumijem Zogovia i Lalia, Duia i Andria, Kulenovia i Selimovia, opa i Lukia, da pomenem samo najvee: svi oni su moji, a jebe mi se iji su jo. I pria o hadiji i slijepcu je moja, ali etniki demokrati lau da sam njen autor, mada bih volio da jesam, jer je besmrtna. 3. Kad je Ismet Osmanovi iz SDA rekao da se BiH nije raspala "ma ta tvrdio va Tarik Haveri", uzvratio sam: "Haveri je va, a ne moj", nato je Osmanovi zakljuio da se "i iz tih rijei vidi koliko je Veovi multietniki". Osmanovi je dosljedan: pria mu je opet upaka, to je tek djelomino lino postignue. Jer kad se pitam: okle ovoliki upci u Parlamentu, nudi mi se jedini razuman odgovor: upak je prirodan proizvod etnike demokratije. Kad taj monoetniki insan veli da nisam
Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 5 Broj glasova: 3
1 of 2
5.3.2010 14:56
multietnian, doe mi da kaem: oprosti mu, Boe, jer ne zna ta pria. Kao okorjeli pojedinac etniki sam ravnoduno bie koje ne pripada nijednoj nacionalnoj zajednici, jer bi se osjealo kao riba na udici, zato moe pripadati kojoj hoe. Sluajno sam Crnogorac i to mi ne znai nita, osim kad lemam Crnogorce, u emu vrlo uivam, i zbog tog meraka isplati se biti Crnogorac. Ali umijem biti i Hrvat, jer ena i ker su mi Hrvatice, stoga postanem Hrvat kad hou da sam na visini zadatka kao suprug i otac. Znam kako je biti Bonjak, jer sam 44 mjeseca bio janjiar, kako rekoe na mjerodavnom mjestu, tj. na Palama. A poto je nauno dokazano da su Srbi nastali od Crnogoraca, postanem Srbin kad izgustiram druge etnose. Osmanovieva tvrdnja da nisam multietnian mora biti upaka, jer to veli neko ko je samo Bonjak i ne zna kako je biti i Crnogorac i Hrvat i Srbin i Bonjak, no ako on Bonjaka u sebi vidi kao bit svog postojanja, ima moju punu podrku, a pojedinac u meni jai je od svakog etniciteta: ostajem isti Marko Darinkin i kad sam "Turin" i kad sam okac i kad sam Duanov potomak. Taj pojedinac si je dozvolio luksuz da bira: da bude na strani svog etnosa koji kolje ili na strani tueg etnosa koji je klan, a u izboru su mu pomogli Nijemac Grilparcer koji veli: "najkrai put do bestijalnosti vodi preko nacionalnosti" i jevrejski mudrac koji savjetuje: "nikad nee pogrijeiti ako stane na stranu rtve". Etiko u meni pobijedilo je etniko, stoga je, povodom tvrdnje Amile Alikadi-Husovi da Karadi i Veovi "sa istom strau mrze muslimane", Andrej Nikolaidis s pravom napisao: "Veovieva odluka da ostane u Sarajevu bila je etiki in, i po mom sudu ta ga odluka sa onima koji su ubijani zato to su muslimani ini nemjerljivo bliim nego to bi ga ikada mogla uiniti vjera, a kamoli nacija". Kao etniki ravnoduan i zato moda najmultietnikiji insan u Sarajevu, ne mogu ne biti na strani pojedinca koga su upci kao Osmanovi & comp. ukinuli, ak drim da je osmanovievski shvaena multietninost jedna od stvari koje su likvidirale BiH kao dravu. Ne nijeem pravo nikom, ni Osmanoviu, da vjeruje u sablast zvanu BiH, ali ta vjera nema moju podrku, jer kao ateista ne vjerujem u vampire.
2 of 2
5.3.2010 14:56
http://www.bhdani.com/default.asp?kat=ops&broj_id=664&tekst_rb=24
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Na putu
...
Verzija za printanje Poalji prijatelju
Povratak metala u Sarajevo

...
Ruka perom povlai liniju

...
Kinopremijera
Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 0 Broj glasova: 0
Pria o vrbaskom amcu

...
Na putu
Bez imena (Sin nombre); reija: Cary Fukunaga; uloge: Paulina Gaitan, Edgar Flores, Kristian Ferrer, Tenoch Huerta, Diana Garcia; Meksiko/SAD, 2009. Omladinka Sayra sjedi i s jednog piklia gleda dolje u svoj Honduras. Malo gleda dolje, a vie negdje u daljinu. Isto kao i mi kad se popnemo na kakav vidikovac pa pogledamo dolje ispod sebe pa ne vidimo nita, najee zato to se od magle ne moe nita vidjeti, a i da nema magle, nema se Bog zna ta vidjeti. A kada se pogleda u daljinu vide se sve ljepote do Norveke. Beznae to izbija iz onoga dolje, ispod piklia, je to to najee ovjeku digne glavu da gleda tamo daleko i da tamo vidi nadu kako se sjaji. Sayra je odredila taku koja isijava nadom i ta taka je u SAD-u, samo valja prevaliti dug put do nje. Lako je iz BiH nanianiti taku rahatluka lociranog negdje u Evropi i doi do nje. Veini Bosanaca i Hercegovaca to i uspije bez prevelike muke i dredanja pod ceradom kamiona koji za Evropu kao neto prevozi iz irokog asortimana roba koje mi kao neto izvozimo. Kamion za Evropu je prije rezerviran za istone i bliskoistone tragae za evropskim suncem. Kad pogledamo film Sin nombre i vidimo kroz ta sve omladinka Sayra iz Hondurasa mora proi da bi se doepala sunca SAD-a, shvatimo da smo mi jedna gospoda u svijetu imigranata. Dva dana stajati u redu za vizu, to nam padne jako teko kao to i jeste teko, ali jo uvijek nije propast svijeta. Zaboga, pa mi smo Evropljani, ta nam to rade!? To to nama kao rade nije nita u usporedbi ta rade ljudima u drugim dijelovima svijeta. Nije jo utvreno koliko nosoroga i lavova mora ivih uhvatiti u Africi da bi skupio pare i uope doao na spisak za ukrcavanje na splav koji e se neminovno prevrnuti negdje na pola Sredozemnog mora. Ako preivi, imat e jo koju priliku. Sve dok je lavova i nosoroga. Jako je mali procenat onih koji pokuaju i dou do cilja. Nisu opasni valovi Sredozemlja ti koji su doekali omladinku Sayru, nego besposleni, brutalni i tetovirani meksiki omladinci okupljeni u velike bande. Oni kontroliraju ivot u Meksiku. A to ti samo u prolazu kroz moju domovinu? Krenula malo u SAD? Moe, ali plati prvo. Ovo je film o mukama latinoamerikih imigranata, ali je i ljubavnog karaktera. Pria o omladinki Sayri i tetoviranom meksikom momku bez imena koji e se po cijenu vlastitog ivota odrei odanosti klanu i pomoi omladinki Sayri da doe do cilja. Bez njega ne bi imala ansi isto kao to ni on bez nje nikad ne bi postao ovjek s imenom. (N. Danko) Festivali
Foyer
Povratak metala u Sarajevo

1. Sarajevo Metal Fest (SMF); Dom mladih, Sarajevo; 6. mart U amfiteatru sarajevskog Doma mladih e u subotu 6. marta biti odrano prvo izdanje Sarajevo Metal Festa, DIY festivala iza kojeg stoji ekipa metal entuzijasta, zaljubljenika u ovaj u BiH dosta popularan muziki anr. Naalost, metal scena je
1 of 4
5.3.2010 14:57
ve dugo u procesu laganog umiranja u poreenju s prolim godinama kada je deavanja bilo mnogo vie, kao i vjernih fanova koji se danas moraju zadovoljiti sporadinim i slabo posjeenim koncertima. Upravo zbog toga, ekipa koja stoji iza SMF-a odluila je ponovo oivjeti duh metala, pravei festival koji treba pokazati pravo lice alternativne scene. Kako sami organizatori kau, zbog mora muzikih TV reality show serijala, koji javnosti nude instant zvijezde, stvara se pogrena slika alternativne scene. Prvo izdanje festivala fokusirano je iskljuivo na domae bendove, tako da e pravu sliku bh. metal alternative u subotu u Domu mladih pokazati bh. bendovi Silent Kingdom, Toxicdeath, Hobson's Choice, Tanker, After Oblivion, Odar, Evading Downfall i Dozer. Goran Salkovi, jedan od organizatora, kae: "Prije svega oekujemo da festival bude uspjean kako bismo mi mogli dalje raditi na njemu. Ne mislimo da e napraviti neki bum, da e se pojaviti 2.000 ljudi, ali prvi cilj festivala je da se isplati tako to e se idue godine ponovo desiti. Oekujemo da se napokon vidi da ta scena postoji i da nije rije samo o nekakvim 'drekavcima' - postoje ljudi koji godinama sviraju, stoje iza svog rada, i ljudi koji ih sluaju." Ulaznice za prvi Sarajevo Metal Fest mogu se nabaviti na ulazu u Dom mladih po cijeni od 15 KM, a start je u 19h. Metalci, ali i svi ostali koji njeguju kulturu undergrounda, su i vie nego dobrodoli. (M. Durkali) Retrospektive
Ruka perom povlai liniju

Izloba Hasana Fazlia; Collegium artisticum, Sarajevo; 2. - 17. mart Retrospektivna izloba karikatura i satirinih crtea uvenog bh. karikaturiste i ilustratora Hasana Fazlia otvorena je u utorak 2. marta u galeriji Collegium artisticum. Izlobu koja sadri vie od 250 Fazlievih radova otvorio je novinar i Fazliev kolega iz Oslobo enja Gojko Beri, izmeu ostalog rekavi: "Hasan Fazli je krenuo stazom uspjeha pravo iz rudarske jame, jer je kao mladi radio u rudniku kod Tuzle, kao najstarije dijete u porodici u kojoj je jo bilo sedmero brae i sestara. Njegova lucidnost, njegove emocije, njegov karakter bili su ta pogonska energija koja je od njega napravila ovo to on danas jeste. Hasan Fazli me esto podsjea na jedan od onih prelijepih cvjetova koje primijetimo u ljutom planinskom kamenjaru, na teko dostupnom mjestu, za koje se ovjek pita otkud ga je i koji je ga je vjetar donio, kako je tu opstao i stasao." Karikature i satirine crtee Fazli objavljuje od 1964., kako u BiH, tako i u inostranstvu. "Ja sam u karikaturu 'uletio' sluajno, mlad i nadobudan, kao i svi novinari. Naime, ja nisam elio da budem karikaturista, imao sam perspektive u grafici, ali mi se dopala. Bio sam amater i kada bih uredniku odnio karikaturu, on bi na ceduljici napisao odreen iznos, ja bih otiao u blagajnu, uzeo novac i u kafanu", prisjea se Fazli s osmijehom svojih poetaka, te dodaje: "Karikatura danas ne da je na marginama, nego je nema, to je bezobrazluk dananjeg novinarstva. Ne zbog mene, ja sam svoje zavrio, ali je sramota zbog mladih ljudi." Fazli je dobitnik brojnih nagrada i priznanja, bavio se ilustracijom knjiga za odrasle i djecu, pozorinom i televizijskom scenografijom i kostimografijom, a autor je tri knjige karikatura i pet mapa grafika. lan je Drutva novinara BiH, Udruenja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH i Meunarodne likovne grupe Inter-Art u Stuttgartu. Organizator izlobe je Mediacentar Sarajevo, a u katalogu koji prati izlobu Boro Konti istie: "Zaboravio sam gotovo sve to su ovdanje novine pisale tada, ali i danas pamtim crte Hasana Fazlia Linija s poetka 80-ih. Ruka perom povlai liniju, a iza nje druga, uniformisana, podebljava je noem. Krv se polako s linije slijeva na papir. Na prvi pogled izgledalo je kao opis nekih dalekih reima... A onda je, samo nekoliko godina kasnije, ista slika dobila lokalno znaenje. Prvo je bilo pero, pa je slijedio no." Retrospektivna izloba Fazlievih radova bit e otvorena do 17. marta. (E. Nuriki)
2 of 4
5.3.2010 14:57
Rahatlook
Pria o vrbaskom amcu

Slobodan Rai: Dajak - Vrbaski amac; Muzej Republike Srpske, Banja Luka; 3. mart U Muzeju Republike Srpske u Banjoj Luci je u srijedu 3. marta otvorena izloba fotografija Dajak - Vrbaski amac iji je autor fotograf Slobodan Rai. Izloena je 51 fotografija karakteristinog vrbaskog amca te 370 fotografija rijeke Vrbas. Fotografije su predstavljene na podu izlobenog salona, dok je iznad njih postavljen originalni dajak koji nosi naziv Delfin. Rai je takoer predstavio i 11 fotografija koje je pronaao, a nastale su u periodu od 1935. do osamdesetih godina prolog stoljea. Autor je fotografije pravio posljednjih 30-ak godina, a o svojim motivima kae: "amac dajak je nain ivota - kako moj, tako i ljudi koji su ivjeli u gradu na Zelenoj rijeci." Rai je fotografirao dajak iz razliitih perspektiva, uglavnom se fokusirajui na najupeatljivije detalje amca dugog od est do osam metara. To su krma i pic, razliiti na svakom od amaca, to dodatno svjedoi o estetici dajaka. Kako pie Vanja Latinovi: "Fotografijom su ispriane igre, okupljanja na rijeci i znaaj amca koji je duboko usaen u kulturno naslijee Banja Luke. Uspjeh Raievog djela je u ivotu koji je dao svojoj fotografiji. Pomou nje nam kroz razliite vremenske prilike, godinja doba, prikazuje duh i ivot grada, Zelene rijeke, uivanja... Dajak je pria koju ne smijemo zaboraviti. Na njemu su se raale ljubavi, prosile djevojke, vodile borbe za status u drutvu." Povodom izlobe je Slobodan Rai napravio i potansku markicu s fotografijom amca, a izloba e u Muzeju Republike Srpske biti otvorena naredne dvije sedmice. (M. Durkali)
Foyer
Masha Durkali
Francuska ambasada i Sarajevski otvoreni centar najavljuju Sedmicu francuskog filma u devet bh. gradova, a prva e biti odrana od 22. do 26. marta u Kinoteci BiH u Sarajevu. Sedmica francuskog filma bit e potom organizirana i u Zenici, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Goradu, Trebinju, Bihau i Brkom. Sedmicu e otvoriti igrani film iz 60-tih, Lola u reiji Jacquesa Demyja. Bit e prikazani i filmovi Le couperet (Sjekira ) u reiji Coste Gavrasa, Voisins, voisines (Moje komije ) u reiji Malkia Chibanea, La traversee (Preko mira ) u reiji Elisabeth Leuvrey te selekcija kratkih francuskih animiranih filmova. U organizaciji Centra za vizuelne komunikacije Protok, u galeriji Terzi u Banjoj Luci e u subotu 13. marta biti otvorena izloba SouthEast 24-7 Fotomaraton , koji je organiziran u sedam gradova jugoistone Evrope Banjoj Luci, Osijeku, Peuju, Pritini, Ruseu, Sibiu i Skoplju. Zadatak je bio uslikati neobine slike svoga grada tokom 24 sata. Umjetnica Ana Vidovi izabrala je tri najbolje fotografije iz Banje Luke, koje su poslane na takmienje na kojem e biti izabrane najbolje fotografije na meunarodnom nivou. Na izlobi u Banjoj Luci bit e predstavljene sve fotografije iz regionalne i meunarodne selekcije, a bit e otvorena do 31. marta. U galeriji Terzi e istog dana biti otvorena i izloba (After)Images of the City njemake fotografkinje Margret Hoppe, koja e u 18h odrati i predavanje O fotografiji. U visokom klubu Cosmos u petak 5. marta nastupit e DJ Jasmina. Start je u 21h, a upad je 2 KM. Narednog dana, u subotu 6. marta, ova DJ-ica, inae lanica prvog bh. electro trash trojca Starke, ploe e putati u sarajevskom klubu Fiskultura. U Sarajevu e joj podrka biti dvojac Clemens & Monseiur Jacques, start je u 23h, a upad je 5 KM. Nakon prvog kruga takmienja demo bendova ponovo zapoinje Jaeger Music Night program za 2010. Prijave, koje trebaju sadravati krai opis grupe, kopije osobnih dokumenata svih lanova benda na kojima se jasno moe vidjeti datum roenja vlasnika dokumenta, te CD s najmanje jednom, do dana prijave neobjavljenom, autorskom pjesmom, u audio ili MP3 formatu, treba poslati najkasnije do 1. aprila na adresu G3 Studio D.O.O, Trnska cesta 9, 88220 iroki Brijeg uz itko napisanu naznaku "Prijava u Program Jaeger Music Night". Imena 12 ovogodinjih uesnika u programu
3 of 4
5.3.2010 14:57
Jaeger Music Night bit e objavljena do 5. aprila.
na vrh
4 of 4
5.3.2010 14:57
http://www.bhdani.com/default.asp?kat=txt&broj_id=664&tekst_rb=3
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Intervju Dana: Dr. Haris Silajdi, lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine
Verzija za printanje Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu
Senad Peanin
Piite autoru
U ekskluzivnom intervjuu za Dane lan Predsjednitva BiH i lider Stranke za BiH govori o hapenju Ejupa Gania, odnosu Beograda prema Bosni i Hercegovini, Obaminoj poruci i poruci za Obamu, o Sulejmanu Tihiu, Prudu i Butmiru... te o naporima da milijardu maraka vrijedne ugovore za bh. kompanije u Libiji - udvostrui
Prosjena ocjena: 5 Broj glasova: 3
Tihi: "Onog trenutka kada su na strani bonjakih predstavnika nali jednog spremnog da prihvati sve to se od njega trai, pozicija drave Bosne i Hercegovine je postala inferiorna. U meuvremenu su, dok je prudski cirkus jo trajao, zahvaljujui 'kooperativnom' predstavniku Bonjaka, Bosanski Brod i Bosanska Kostajnica ostali bez bosanske atribucije, u Mostaru je HDZ ponovo dobio gradonaelnika unato prethodnom meustranakom dogovoru, Vijee ministara mjesecima nije imalo ministra sigurnosti, a Vlada Federacije ni danas nema ministra prostornog ureenja..."
"Vidite, ja znam da oni nee biti sretni to ja ovo govorim i inim javnim, ali ja to moram rei: fasciniran sam time to Sanela ati-Jenkins i njen suprug Roger Jenkins ve godinama samozatajno rade za Bosnu i Hercegovinu. Evo, samo ovo posljednje: dovoljan je bio samo jedan poziv da i Sanela i Roger ponude i poduzmu sve to je neophodno da se gospodin Arhiv Dana Gani nae na slobodi - od plaanja kaucije do Haris Silajdi: "Sve ovo to nam pomoi u angairanju advokata i smjetaja u se danas dogaa je posljedica Prudskog sporazuma..." Londonu" - kae lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine Haris Silajdi na poetku razgovora za Dane . U njegovom kabinetu je veoma ivo ve danima, od trenutka kada je saopeno da je na zahtjev srbijanskih vlasti u Londonu uhapen nekadanji lan Predsjednitva BiH Ejup Gani. Od tada Silajdi na neki nain koordinira aktivnosti na Ganievom oslobaanju i povratku u Sarajevo, a u London je uputio i pravnog savjetnika u svom kabinetu dr. Damira Arnauta. DANI: Gospodine Silajdiu, jeste li iznenaeni odlukom Srbije da od vlasti Velike Britanije zatrai hapenje i izruenje Ejupa Gania, nekadanjeg lana Predsjednitva Bosne i Hercegovine? SILAJDI: Jesam, iznenaen sam neprijatno. Unato naim nastojanjima srbijanske vlasti su godinama opstruirale uspostavu dobrosusjedskih odnosa izmeu Srbije i Bosne i Hercegovine. Podsjeam vas na sluaj, valjda nezapamen u diplomatskoj praksi: godinama je Beograd odbijao prihvatanje ak dva imenovana ambasadora Bosne i Hercegovine u Beogradu. No, nakon snanog diplomatskog angamana Turske, krenulo se u otklanjanje prepreka u uspostavljanju dobrih odnosa. Prvo je Beograd prihvatio naeg ambasadora kojeg je godinama odbijao, a onda je prolog petka na ministar pravde olak potpisao sporazum sa srbijanskom ministricom pravde kojim se ureuje nadlenost pravosudnih organa u svim spornim istragama i suenjima. Iako je taj sporazum stupio na snagu danom potpisivanja, Beograd ga je praktino prekrio ve prvog dana upuivanjem zahtjeva britanskim vlastima za hapenje i izruenje gospodina Gania. DANI: Kako Vi objanjavate tu neoekivanu odluku Beograda, upravo u kontekstu potpisanog meudravnog sporazuma o kojem ste govorili? SILAJDI: Mislim da je Beograd zarad unutranjih politikih razloga rtvovao mogunost popravljanja svojih odnosa sa Sarajevom, svjesno pristajui i na pogoranje meunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini koje njihov zahtjev britanskim vlastima jest proizveo. Naime, Srbija se nala u apsurdnoj situaciji: od Meunarodnog suda pravde je zatraila stav o legalnosti proglaenja Republike
1 of 4
5.3.2010 14:57
Kosovo, oekujui da drave potuju odluku tog suda, valjda ako bude ila njoj u prilog. No, istovremeno, Srbija godinama odbija da ispuni nalog iz presude tog istog Meunarodnog suda pravde: iako je proglaena odgovornom za nespreavanje genocida u Srebrenici, kao i za neprocesuiranje odgovornih, Srbija odbija usvojiti skuptinsku Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Sada, kada se od nje oekuje da tu rezoluciju ipak usvoji, nezadovoljstvo jednog dijela svojih graana i jednog dijela javnosti srbijanske vlasti pokuavaju amortizirati zahtjevom za hapenje i izruivanje gospodina Gania. DANI: Kako gledate na sve glasnije informacije po kojima bi Parlament Srbije mogao usvojiti Rezoluciju o Srebrenici, ali bez spominjanja genocida? SILAJDI: Rezoluciju o genocidu u Srebrenici su usvojili i Kongres SAD-a i Senat SAD-a i Vijee Evrope i Evropski parlament i valjda sve evropske drave osim Srbije i Bosne i Hercegovine. Zloin u Srebrenici se od svih ostalih ratnih zloina na prostoru bive Jugoslavije razlikuje upravo po tome to se radi o genocidu jedinom genocidu i u naoj regiji i u cijeloj Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici pokazuje civilizacijsku odgovornost svih drava, a za Srbiju ono dodatno predstavlja i obavezu uspostavljenu sudskom presudom najvieg meunarodnog suda. DANI: Juer, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, gostovali ste u veoma gledanoj emisiji Christiane Amanpour na CNN-u. Nakon Vas, ona je intervjuirala biveg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, koji je vie puta istakao da se slae s Vaim ocjenama. Nisam siguran da je dobar znak to to ste ponovo postali interesantan sugovornik CNN-u... SILAJDI: Nisam interesantan ja, nego raste zabrinutost za Bosnu i Hercegovinu. Christiane Amanpour je bila ovdje i u ratu i poslije rata, predobro je informirana da bi povjerovala bezonim laima koje Radovan Karadi iznosi u Haagu. A Paddy Ashdown nije jedini od nekadanjih meunarodnih zvaninika involviranih u situaciju u Bosni i Hercegovini koji uvia da nastavljanje toleriranja opstrukcije drave BiH predstavlja realnu prijetnju opstojnosti same drave. DANI: Govorite o toleriranju entitetskog glasanja? SILAJDI: Naravno. I 2006. sam to govorio, ali smo tada Stranka za Bosnu i Hercegovinu i ja bili uglavnom usamljeni. Drago mi je to je danas i za SDP i za SDA, osim njenog lidera, entitetsko glasanje neprihvatljivo. Dodue, na isti nain su se o entitetskom glasanju izjasnili i Vijee Evrope i Evropski parlament i Kongres i Senat SAD-a, te Venecijanska komisija i Evropska unija, u svom posljednjem godinjem izvjetaju o napretku Bosne i Hercegovine. DANI: Reklo bi se da imate razloga za zadovoljstvo. Meutim... SILAJDI: ...Meutim, i pored svega pobrojanog, evropski i ameriki posrednici u pregovorima o ustavnim promjenama ni rije ne posvete entitetskom glasanju kao kljunom problemu funkcioniranja drave! Ali, zato bez ikakvog razloga ili pravnog utemeljenja ili razloga u pregovore uvedu priu o podjeli dravne imovine... DANI: Izvinite, ne ini li Vam se da se radi o zaista jedinstvenom primjeru u historiji: ne eka se podjela drave da bi se podijelila dravna imovina!? Pa, i Jugoslavija se prvo morala podijeliti da bi se podijelila zajednika, dravna imovina... SILAJDI: ...Dobro ste to uoili. Trai se meuentitetska podjela imovine koja i po Ustavu BiH i po Sporazumu o sukcesiji imovine bive Jugoslavije i po pravosnanim sudskim presudama i po tumaenju visokog predstavnika - pripada dravi Bosni i Hercegovini. Podjela dravne imovine je ovdje u funkciji podjele drave. Znate, slavni ekonomista Milton Friedman je govorio o okolnostima i preduslovima u kojima "ono to je politiki nemogue u jednom trenutku postaje politiki neminovno". E, vidite, nestanak drave Bosne i Hercegovine je cilj nastavljaa Miloevieve i Karadieve politike, a nain za ostvarenje tog cilja su privikavanje na stotinu manje ili vie neprihvatljivih "okolnosti": nerealiziranje Dejtonskog sporazuma, blokada povratka prognanih, entitetska privatizacija, zadravanje entitetskog glasanja, podjela dravne imovine, etniki popis
2 of 4
5.3.2010 14:57
stanovnitva u funkciji legalizacije genocida i etnikog ienja, osporavanje funkcija i nadlenosti OHR-a, protjerivanje stranih sudija i tuitelja, pritisci na Tuiteljstvo i Sud BiH, zatvorene izborne liste... DANI: A kako objanjavate injenicu da lider Stranke demokratske akcije Sulejman Tihi praktino bezuslovno prihvata sve ovo to ste pobrojali, a to sasvim izvjesno vodi u rasturanje drave Bosne i Hercegovine? SILAJDI: Ne znam... Moda smo se sveli na nivo naeg stvarnog formata. DANI: Ko to "mi"? SILAJDI: Oni kojima je stalo do ouvanja drave Bosne i Hercegovine. U ratu smo, u puno teim okolnostima, svi bili bolji. Moda zato to mislimo da danas Bosna i Hercegovina nije ugroena, to je tada radio adrenalin... DANI: Mislite da je danas ugroen opstanak drave Bosne i Hercegovine? SILAJDI: Ja u vjeno biti zahvalan predsjedniku Clintonu to je u knjizi o njegovih osam godina u Bijeloj kui priznao: Majorova britanska i Mitterandova francuska vlada su mu toleriranje zloina nad Bosnom i muslimanima objasnile "realnou" kranske Evrope... Zato je i predsjednik Obama u svom uvenom govoru u Kairu akcentirao stradanja Bosne kao mrlju na savjesti meunarodne zajednice. Bio sam obradovan njegovom svijeu, ali sam u razgovoru za CNN jasno rekao da mrlja o kojoj je govorio predsjednik Obama - jo stoji. DANI: A ime biste Vi bili zadovoljni, ta uiniti da se ta mrlja ukloni? SILAJDI: Nita vie od onoga na to su kao neophodno za euroatlantske integracije ukazali i Vijee Evrope i Evropski parlament i Venecijanska komisija i SAD. Ja sam spreman to odmah, bjanko prihvatiti. E, ja koji sam spreman prihvatiti to do ega su oni sami doli, za dio meunarodnih predstavnika sam problem, a nije problem onaj koji otvoreno govori da prieljkuje i radi na dokusurivanju drave, koji govori i priprema referendume. DANI: ime to objanjavate? SILAJDI: Ide se linijom manjeg otpora: i na poetku agresije na Bosnu i Hercegovinu meunarodna zajednica je imala mogunost da je zaustavi ili da pomogne Miloeviu. Pomogla mu je tako to nam je nametnula embargo na oruje i time vezala ruke u odbrani. Sada se ponovo nalaze pred slinim izborom: podrati legalizaciju Miloevievog projekta ili ga osujetiti time to e stvoriti ustavne pretpostavke za funkcionalno postojanje drave ravnopravnih graana i naroda. Nadam se da svijet nee istu greku napraviti dva puta. I zato u se za sada zadrati na sljedeem: ovdje se radi o strategiji meunarodnih posrednika da na strani onih koji se navodno bore za dravu nau lidera koji je zarad svojih uskih egoistinih interesa spreman, to rekao Zlatko Lagumdija, pitati gdje treba, a ne ta treba potpisati. DANI: Govorite o Tihiu i Butmirskom sporazumu? SILAJDI: Ne, govorim prije svega o Prudskom sporazumu. Sve ovo to nam se danas dogaa je posljedica Prudskog sporazuma... DANI: ...Tihi, a i neki strani ambasadori, govore da je aktuelno stanje posljedica Vaeg ruenja aprilskog paketa ustavnih promjena 2006.? SILAJDI: Vi svakako znate da aprilski paket ustavnih promjena nije proao u Parlamentu zbog toga to je zadravao entitetsko glasanje. Ako ja nisam bio u pravu, zato su onda i SDA i SDP doli na pozicije Stranke za BiH kada je entitetsko glasanje u pitanju? Govore o tadanjoj dobroj politikoj klimi, atmosferi... kao da se klima i atmosfera, a ne precizne odredbe, unose u Ustav. Uostalom, zamislite kakvi bi mi politiki amateri bili da smo prihvatili zadravanje entitetskog glasanja, a da nam nakon toga, kao to su to pokazale njihove rezolucije i ekspertize, i Vijee Evrope i Evropski parlament i Kongres i Senat SAD-a i
3 of 4
5.3.2010 14:57
Venecijanska komisija kau da je entitetsko glasanje kljuna prepreka efikasnom funkcioniranju drave. Zahvaljujui entitetskom glasanju, due od 18 mjeseci su u Parlamentu blokirani zakoni neophodni za ukidanje engenskih viza za dravljane BiH. Oito, onog trenutka kada su na strani bonjakih predstavnika nali jednog spremnog da prihvati sve to se od njega trai, pozicija drave Bosne i Hercegovine je postala inferiorna. U meuvremenu su, dok je prudski cirkus jo trajao, zahvaljujui "kooperativnom" predstavniku Bonjaka, Bosanski Brod i Bosanska Kostajnica ostali bez bosanske atribucije, u Mostaru je HDZ ponovo dobio gradonaelnika unato prethodnom meustranakom dogovoru, Vijee ministara mjesecima nije imalo ministra sigurnosti, a Vlada Federacije ni danas nema ministra prostornog ureenja... DANI: Gospodine Silajdiu, ekonomska situacija u cijeloj dravi, a pogotovo u Federaciji BiH, je jako teka. Vidite li izlaz iz nje? SILAJDI: Vidim ga, a Stranka za Bosnu i Hercegovinu ga je imala i prije vie od dvije godine. Ni tada, ni danas, a ni za dvije ili pet godina znaajnijeg resursa od elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini nema. Svi ministri u Vladi Federacije su jednoglasno prihvatili projekt izgradnje novih termo i hidro elekrana, baziran na principima: nema rasprodaje naih rudnika ni rijeka, nema koncesija na njihovo koritenje, izgraene elektrane od prvog dana su u stopostotnom vlasnitvu Federacije BiH. I takav projekt, strano greenfield ulaganje od sedam milijardi maraka, koji bi doveo investitore iz Njemake, Austrije i Kazahstana, zaposlio nae firme i do 50.000 naih radnika - jednostavno je sruen. Da smo realizirali taj projekt, danas nam ne bi trebao ni Meunarodni monetarni fond ni Svjetska banka sa svojim kreditima namijenjenim budetskoj potronji. Vlada Federacije BiH je ponovo pokrenula realizaciju energetskih projekata - to je dobro, ako "ekonomski prud " ponovo ne odradi svoje. Kad mi je postalo jasno da od upoljavanja naih radnika u naoj zemlji nema nita, ja sam se angairao da nae firme dobiju znaajne ugovore u Libiji. Rezultat toga je da su bh. kompanije, od Trebinja do Sarajeva, u posljednjih desetak mjeseci dobile poslove u vrijednosti veoj od milijardu maraka. Sada intenzivno radim na tome da ovu milijardu udvostruim. DANI: Kriza u Vladi Kantona Sarajevo je paralizirajua zbog meusobnih odnosa ministara iz Stranke za BiH i SDA. Postoji li jo uvijek koalicija u Sarajevskom kantonu? SILAJDI: Oito je da postoji namjera da se pod egidom finansiranja komunalnih preduzea finansira i neija predizborna kampanja. Premijer Mehmedi ima punu podrku stranke, a siguran sam i graana Sarajeva, da to istjera na istac. Molim vas, zar je normalno da niko godinama ne moe da utvrdi vlasniku strukturu kantonalnih komunalnih preduzea, ko su njihovi vlasnici, koga to graani Sarajeva godinama subvencioniraju desetinama miliona maraka? Ako je to cijena opstanka Vlade, Stranka za BiH je ne prihvata i nee je, novcem graana Sarajeva, platiti.
na vrh
4 of 4
5.3.2010 14:57
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Dosje Dana: Hapenje Ejupa Gania
Verzija za printanje Poalji prijatelju Ocjenite tekst -
Denana KarupDruko
Piite autoru Nare eno je da se pripadnici kolone napadnu i unite
Ve drugi put Srbija hapsi bh. graane optuujui ih za zloine poinjene nad Srbima tokom proteklog rata u BiH. U Beogradu je 2007. uhapen Tuzlak Ilija Jurii, koga su srbijanske vlasti osudile jer je na poetku rata uestvovao u deavanjima oko Tuzlanske kolone. Srbija koja je proteklih godina uporno negirala (a i dalje to ini) pred Hakim tribunalom bilo kakvu odgovornost i povezanost s ratom u BiH ovim potezom se direktno umijeala u ono to se deavalo u BiH i valjda s ciljem "dobrosusjedskih" odnosa, koje zagovara Tadi, pokuava da preko sluajeva Tuzlanske kolone i Dobrovoljaka dokae kako je u BiH bio graanski rat
Upii ocjenu Prosjena ocjena: 3.67 Broj glasova: 3
Spiskovi: Jurii je i dalje u zatvoru, a sada je priveden i Ejup Gani. Dakle, svakom graaninu BiH moe se desiti da bude uhapen jer je na nekom spisku kao to su oni na kojima su rahmetli Mirza Delibai, pokojni Davorin Popovi, zatim Nedad Salkovi, Josip Pejakovi...
Ejup Gani
Na konferenciji o naslijeu Hakog tribunala odranoj prole sedmice u Haagu, predstavnici udruenja iz Republike Srpske traili su od Meddide Kreso, predsjednice Suda BiH, i Milorada Baraina, glavnog tuitelja Tuiteljstva BiH, odgovore na pitanja o tome ta je s istragama u sluajevima Dobrovoljaka, Viktor Bubanj te Silos. Kreso je odgovorila da Sud ne moe naruivati optunice i da e, ukoliko ih dobiju, postupati prema njima profesionalno kao i prema svim drugima. Barain je rekao da se istrage vode traei od predstavnika ovih udruenja da predmete ne nose tuiteljstvima u drugim dravama jer to dovodi do paralelnih istraga. Ali, i drugih problema o kojima je govorila Kreso: "Ukidanjem Pravila rimskog puta u BiH je nastao haos. Ljudi ponovo nisu sigurni jer se hapse na aerodromima. Pozivam predstavnike meunarodne zajednice da pod hitno poduzmu neto po tom pitanju jer
je situacija alarmantna." Koliko alarmantna, pokazalo se svega tri dana kasnije kad je iz Londona stigla informacija da je Ejup Gani zadran na aerodromu jer ga trai Srbija. Zbog ega, ubrzo su objasnili iz Beograda: ministrica pravde Srbije Sneana Malovi izjavila je da je sudskim tijelima Velike Britanije upuen zahtjev za ekstradiciju biveg lana Predsjednitva BiH Ejupa Gania jer se protiv njega u Tuilatvu za ratne zloine Srbije vodi istraga zbog umijeanosti u zloine poinjene na teritoriji BiH, a glavni tuitelj Srbije za ratne zloine Vladimir Vukevi je to potvrdio. MUP Srbije je poetkom 2009., po nalogu istranog suca, raspisao potjernice za 19 osoba iz BiH, meu kojima je i Gani, zbog napada na kolonu JNA u Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu, maja 1992. Duple istrage Sluaj Gani je ve drugi u kojem Srbija hapsi bh. graane optuujui ih za zloine poinjene nad Srbima tokom proteklog rata u BiH. U Beogradu je 2007. uhapen Tuzlak Ilija Jurii, koga su srbijanske vlasti osudile jer je na poetku rata bio pripadnik policije u Tuzli. Srbija, koja je proteklih godina uporno negirala (a i dalje to ini) pred Hakim tribunalom bilo kakvu odgovornost i povezanost s ratom u BiH, osporavajui ak i da je nasljednica SR Jugoslavije, ovim potezom je svoju sudsku nadlenost odluila proiriti i na teritorij druge drave. Ovlatenje za to im je dala Skuptina Srbije. Upravo da bi se sprijeilo ovakvo ponaanje, odnosno da svako hapsi kad i koga
1 of 5
5.3.2010 14:58
hoe, bila su uspostavljena Pravila rimskog puta. No, s nagovjetajima o gaenju Tribunala, ICTY je prenio nadlenost za procesuiranje ratnih zloina na BiH, Hrvatsku i Srbiju. I iako to, naravno, nije bila namjera, time je otvorena "sezona lova". U svemu je trebalo biti jako bitno gdje se zloin desio i ko su poinioci, jer nema nikakve logike da drava koja ni po kojem osnovu nema sudske nadlenosti sebi daje za pravo da procesuira osumnjiene koji nisu njeni graani, niti na njenoj teritoriji imaju prebivalite. Druga stvar koja se nije smjela desiti je da se dupliraju istrage oko odreenih ratnih zloina, to se u "sluaju Jurii" desilo: istraga oko dogaanja u Tuzli ve se vodila u Tuiteljstvu BiH, no zvanini Beograd se nije osvrtao na to. Dakle, krei sve kriterije po kojima moe voditi suenje protiv nekog optuenog da je ratni zloinac, Srbija je zapoela suenje Iliji Juriiu i na kraju ga i osudila. No, svakako ne treba u cijelom ovom sluaju umanjivati ni ulogu BiH, odnosno Vijea ministara, Ministarstva pravde BiH i Tuiteljstva BiH koji nisu poduzeli ama ba nita nakon ukidanja Pravila rimskog puta kako bi zatitili svoje graane tako da mnogi sad ponovo ive u strahu da su na nekom spisku. Strah je jo vie opravdan ako se zna da je dokumentacija kojom raspolae Beograd dostavljena iz BiH, a ironija je da su istrane sudije Srbije (koja "nije uestvovala u ratu u BiH") ve boravile u BiH i tokom 1996. "prikupljale dokaze" pri emu su im na raspolaganju bili svi nadleni organi Republike Srpske!? Osim toga, Branislav Duki, predsjednik Saveza logoraa RS-a i pijun Milorada Dodika, nedavno je u Beograd odnio "dokazni materijal" traei od tuioca Vukevia da otvori istrage protiv vie od 20.000 (!?) ljudi za koje on sumnja da su poinili ratne zloine nad Srbima u BiH. Pri tome su istrage u mnogim od tih predmeta otvorene u Tuiteljstvu BiH. Srbijanske potjernice Nakon hapenja Juriia, Sinan Ali, direktor Fondacije Istina Pravda Pomirenje iz Tuzle, za Dane je rekao: "Od Marinka Jurevia (u to vrijeme glavni tuitelj Tuiteljstva BiH) se oekivalo da meu prvima reaguje kada je u Beogradu uhapen Ilija Jurii, a od njega nismo uli ni rije. On uti i nakon privoenja Selima Belagia, Envera Delibegovia i Budimira Nikolia na osnovu potjernice srbijanskog Interpola. Profesionalno i odgovorno reagovala je predsjednica Suda BiH Meddida Kreso i primijetila da se u nekim zemljama regiona istovremeno vode paralelni istrani postupci za iste dogaaje iz proteklog rata i upozorila da sve podsjea na vrijeme od prije 1996., kada je jedna vrsta anarhije zaustavljena Pravilima puta." Jurii je u zatvoru, a sada je priveden i Ejup Gani. Dakle, svakom graaninu BiH moe se desiti da bude uhapen jer je na nekom spisku kao to su oni na kojima su rahmetli Mirza Delibai, pokojni Davorin Popovi, zatim Nedad Salkovi, Josip Pejakovi... Kada se sredinom prole godine saznalo da je Srbija raspisala potjernice za 19 bh. graana koje su teretili za dogaaj u Dobrovoljakoj, Dani su objavili dokumentaciju Ureda Tuiteljstva Hakog tribunala koja teko optuuje reim srbijanskog predsjednika Borisa Tadia jer dokumentacija iz Ureda tadanje hake tuiteljice Carle del Ponte potvruje da je srpski oficir za vezu u Tribunalu jo prije est godina zvanino informiran da su dokazi protiv 19 visokih funkcionera Republike BiH za navodnu odgovornost za ubistvo vojnika u koloni JNA u Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine "nedovoljni po meunarodnim standardima da potvrde razumnu sumnju za vjerovanje da su mogli poiniti navedena krenja meunarodnog humanitarnog prava". S ovim dokumentima ve godinama su upoznate i vlasti u Banjoj Luci i Beogradu. No, i pored stava Hakog tribunala, sredinom maja prole godine Interpol Srbije je zbog optubi da su uestvovali u "ratnim zloinima u Dobrovoljakoj ulici" raspisao potjernice protiv Ejupa Gania, nekadanjeg lana Predsjednitva BiH, Hasana Efendia, tadanjeg komandanta taba TO BiH, Jusufa Puine, zamjenika ministra MUP-a, Jovana Divjaka i Fikreta Muslimovia, visokih oficira bive Armije BiH, Dragana Vikia, komandanta Specijalne jedinice policije, Emina vrakia, osnivaa Zelenih beretki, Zaima Backovia, osnivaa Patriotske lige, zatim policajaca Jovice Berkovia, Reada Jusufovia, Jusufa Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodia te protiv Ismeta Bajramovia ele i Devada Topia Tope. Istragu o dogaaju u Dobrovoljakoj pokrenuo je 1993. bivi Vojni sud u Beogradu, a predmet je preuzelo Tuilatvo za ratne zloine Srbije. Tada je saopeno i da su
2 of 5
5.3.2010 14:58
vlasti Republike Srpske dostavile jo ranije Hakom tribunalu dokaze protiv Ejupa Gania, Stjepana Kljuia i jo 13 osoba, ali da Haag nikada protiv njih nije podigao optunicu. Istina je da je Sekretarijat za odnose s Meunarodnim krivinim sudom u Haagu Vlade Republike Srpske, na ijem elu je u to vrijeme bio Dejan Mileti, 2002. uputio Hakom tribunalu na pregled i ocjenu predmet Dobrovoljaka. Tadanja tuiteljica Hakog tribunala Carla del Ponte je 17. juna 2003. uputila odgovor Sekretarijatu preko Trivuna Joviia, srpskog oficira za vezu u Tribunalu. Nema dokaza U tuiteljiinom odgovoru se u sluaju Hasana Efendia izmeu ostalog navodi da je "jedini relevantan dokaz protiv Hasana Efendia u odnosu na ovaj predmet da je on razgovarao sa zarobljenicima i da je jasno odbio da se sretne s oficirima JNA radi razgovora o njihovim uslovima u zarobljenitvu. Kapetan prve klase Nedeljko Vlakovi i drugi relevantni svjedoci trebali bi biti ponovo intervjuirani u vezi s ulogom Hasana Efendia u njihovom zarobljavanju." I zakljuuje da su "dokazi nedovoljni po meunarodnim standardima da potvrde razumnu sumnju za vjerovanje da je Hasan Efendi mogao poiniti ozbiljna krenja Meunarodnog humanitarnog prava". Dokaze za "razumnu sumnju" tuiteljica nije pronala ni u sluaju Jovana Divjaka, Ejupa Gania, Stjepana Kljuia, Jusufa Puine i Jusufa Prazine. Nema dokaza ni u sluaju Fikreta Muslimovia s tim da je nejasna i njegova precizna uloga u zatvaranju vojnika "iako postoje neki dokazi koji sugeriraju da je on odgovoran za uslove u kojima su bili zatvoreni. Pukovnik Milan uput, pukovnik Slavoljub Beloevi i drugi relevantni svjedoci bi trebali biti ponovo ispitani o sluaju uloge Fikreta Muslimovia u njihovom zarobljavanju. Potrebni su precizni detalji o navodnoj umijeanosti osumnjienog." Nakon to je Tribunal 2003. proslijedio ove dokumente Sekretarijatu RS-a, kompletan predmet Dobrovoljaka je iz Banje Luke u Beograd odnio Branislav Duki da bi cijeli sluaj krajem prole godine aktivirao tuitelj Vukevi. Da se zaista radi o politiki motiviranoj istrazi, potvruje i izjava Milorada Dodika koji je ustvrdio da je, maltene, rat poeo pucnjavom u Dobrovoljakoj!? Pri tome, oito nije bitno to je Arkan u to vrijeme "oslobaao" Bijeljinu, to je Sarajevo granatirano, a istona Bosna gorjela. Dodiku - kome svesrdnu podrku pruaju srpski, te odreeni hrvatski lobiji u BiH - ali jo vie u Beogradu, najbitnije je da dokau da je u BiH bio graanski rat. Istovremeno, prema "dokazima" srbijanskih slubi, u BiH se nije desio genocid nigdje, pa ni u Srebrenici, niti su poinjena etnika ienja i zloini u Foi, Zvorniku, Viegradu, Prijedoru, Bratuncu, Gacku, Doboju, Brkom... Dokumenti Hakog tribunala, koji su u posjedu Dana , nepobitno dokazuju da se i dananji beogradski reim prema Bosni i Hercegovini odnosi kao prema vlastitoj koloniji. Unato tome to je Tuiteljstvo Tribunala kao neosnovan odbacilo zahtjev za pokretanje istrage protiv 19 graana BiH, unato Pravilima rimskog puta, koja su potpisali i BiH i Srbija, Tadiev reim je, valjda u duhu "dobrosusjedskih odnosa" o kojima govori, otvorio istragu pred - svojim sudom. Bez Interpolovih potjernica I pored insistiranja zvaninog Beograda Interpol je odbio da raspie potjernice protiv bh. graana optuenih od strane Srbije za ono to se desilo u Dobrovoljakoj objanjavajui to kao "pravno pitanje" izmeu Srbije i BiH. Tadanji ministar sigurnosti BiH Tarik Sadovi, na sastanku s generalnim sekretarom Interpola Ronaldom Nobleom je rekao: "Radi se o politikom sluaju jer je namjera Srbije da se izjednae strane u bh. ratu. Oito je cilj bio da naa policija hapsi nekada najvie politike i vojne zvaninike, to mi nismo dozvolili jer to ne rade ni Srbija ni Hrvatska. Pravni argumenti su bili na naoj strani." Meu dokumentacijom koju je Sadovi dostavio generalnom sekretaru su i oni s potpisom Carle del Ponte u sluaju Dobrovoljaka. Meutim, iako nije postojala zvanina Interpolova potjernica, Gani je uhapen. Sadik Ahmetovi, ministar sigurnosti BiH, pojasnio je da se vjerojatno radi o pozivanju na Evropsku konvenciju o ekstradiciji iz 1957. koju je ratificirala i BiH. No, ironija je da je samo dan prije problema koje je Gani imao na londonskom aerodromu sklopljen sporazum izmeu BiH i Srbije, koji su potpisali ministri pravde Baria olak i Sneana Malovi. Ahmetovi objanjava: "Po tom sporazumu su
3 of 5
5.3.2010 14:58
etiri stavke zbog kojih bi Gani trebao biti izruen vlastima BiH: mjesto prebivalita, mjesto gdje se nalazi veina dokaznog materijala, mjesto izvrenja zloina i dravljanstvo osumnjienog." Meutim, u potpunosti zanemarujui ovaj sporazum, Vladimir Vukevi je insistirao kod svojih kolega u Velikoj Britaniji da Gani bude izruen Srbiji. Treba li spominjati da je sjedio pored Baraina u Haagu kad je glavni tuitelj BiH jasno rekao da Tuiteljstvo BiH vodi istragu o Dobrovoljakoj. Prijava MUP-a Republike Srpske
Nareeno je da se pripadnici kolone napadnu i unite

"MUP RS-a je 27. 4. 2005. Okrunom tuilatvu u Istonom Sarajevu podnio slubeni izvjetaj, kao dopunu prijave od 29. 5. 1996., protiv 15 lica zbog osnova sumnje da su poinili krivino djelo ratni zloin nad pripadnicima JNA u Sarajevu 2. i 3. 5. 1992. Krivino djelo poinjeno nad 42 ubijena, 73 ranjenih i 215 zarobljenih", izjavio je za Dane u maju 2007. Simo Tuevljak, tadanji koordinator tima MUP-a RS-a za istraivanje i dokumentovanje ratnih zloina. Tuiteljstvo BiH je nakon toga otvorilo istragu protiv Ejupa Gania, lana Predsjednitva BiH, koji je drugog i treeg maja bio na funkciji v.d. predsjednika BiH i komandanta Armije BiH, Stjepana Kljuia, lana Predsjednitva BiH, Hasana Efendia, komandanta taba TO, Jovana Divjaka, zamjenika komandanta Generaltaba TO BiH, Jusufa Puine, pomonika ministra MUP-a BiH, Emina vrakia, jednog od komandanata Zelenih beretki Patriotske lige, Fikreta Muslimovia, naelnika sigurnosti taba TO BiH, Dragana Vikia, komandira Specijalne jedinice MUP-a BiH, Ismeta Bajramovia ele, komandira Vojne policije i upravnika Centralnog zatvora, Devada Topia, komandira Vojne policije, Jovice Berovia, inspektora MUP-a BiH, Ibrahima Hodia i Damira Dolana, pripadnika Patriotske lige. Na poetku prijave je stajalo da je "odgovarajua sluba JNA mjerodavnim putem dola do podataka o pripremama paravojnih jedinica s naglaavanjem da sa svim tim rukovodi prvoosumnjieni Ejup Gani. Od tadanjeg saveznog sekretara za narodnu odbranu Blagoja Adia 5. 2. 1992. upuen je u Sarajevo Aleksandar Vasiljevi da bi o opisanoj konspirativnoj djelatnosti upoznao Aliju Izetbegovia, da su otkrivene vojne pripreme i vojno organiziranje od strane SDA, sve usmjereno protiv jedinica JNA u BiH. () U okviru Patriotske lige konstituisani su diverzantsko-teroristiki sastavi Zelene beretke koje su bile u direktnoj vezi i primali nareenja iskljuivo od glavnog vojnog taba u centrali SDA. U tom tabu kasnije je donesena odluka o angaovanju Zelenih beretki 2. i 3. maja 1992. u napadima na komandu Druge vojne oblasti ispod Bistrika, na Dom JNA i kolonu sanitetskih vozila JNA na Skenderiji." Pozivajui se na iskaze Duana Kovaevia i Zorana Divia u Izvjetaju se navodi da je "2. 5. 1992. oko 14 sati poeo opti napad na komandu Druge vojne oblasti od Armije BiH iz vie pravaca i sa raznovrsnim orujem Prethodno su svi pripadnici komande 2VO uvjereni da im je omoguen slobodan izlazak sporazumom zakljuenim izmeu Ejupa Gania i komandanta 2VO Milutina Kukanjca, uz posredovanje UNPROFOR-a i lino obeanje predsjednika Alije Izetbegovia, koji se nalazio privremeno u zarobljenitvu. Gani je formirao odbor o osloboenju Alije Izetbegovia. Prethodno je Izetbegovi iz Predsjednitva eliminisao lana Predsjednitva Fikreta Abdia" Meutim, i "pored postignutog dogovora o nesmetanoj evakuaciji komande 2VO", prema navodima svjedoka, meu njima i Mirka Simovia, "po formiranju evakucione kolone sa svih strana pojavile su se grupe civila, mlae od 25 godina, djelimino naoruane, sa oznakama Zelenih beretki. Istovremeno, zaustavljena kolona je drana na nianu sa prozora okolnih zgrada. (...) Poelo je ubijanje vojnika i civila" Tada su, prema informacijama iz prijave, ubijeni vojnici Miodrag uki i Zdravko Tomovi, potpukovnik Boko Jovanovi, te pukovnici Boko Mihajlovi i Gradimir Petrovi. Istraitelji se u svom izvjetaju pozivaju i na iskaz Alije Delimustafia, dat pred Vojnim sudom u Beogradu 29. januara 2002., "iz kojeg proizilazi da su napad u
4 of 5
5.3.2010 14:58
Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu, koji se desio 3. 5. 1992., skrivili Ejup Gani i Hasan Efendi. Operativno je akciju vodio Zaim Backovi. Koordinirao je akciju radiovezom, nalazei se u istoj prostoriji Predsjednitva zajedno sa Ganiem i Efendiem Kljuan ovjek pri izvoenju akcije bio je i Pua, identifikovan kao Jusuf Puina. Po broju poziva izdvojeni su znaci Juka (Jusuf Prazina), Dedo (Nusret ii)" Svi ovi podaci iz RS-a su dostavljeni Beogradu koji paralelno s Tuiteljstvom BiH vodi istragu za deavanja u Dobrovoljakoj.
5 of 5
5.3.2010 14:58
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Ratni zloini: Hapenje Mladievih specijalaca
Denana KarupDruko
Piite autoru Komandanti i izvrioci
...
Pripadnici 10. diverzantskog odreda Generaltaba Vojske Republike Srpske doli su u Srebrenicu 10. jula. Njihov zadatak bio je ubijanje zarobljenih Bonjaka. Iako nema kompletnih podataka o tome ta je ovaj zloglasni Odred uradio tokom nekoliko dana boravka u Srebrenici, zahvaljujui iskazima dva preivjela svjedoka, ali i priznanjima optuenih u Hakom tribunalu, saznalo se da su uestvovali u likvidaciji oko 1.200 srebrenikih Bonjaka. I sve do prole sedmice ivjeli mirno u svojim kuama kada su uhapena trojica pripadnika ovog odreda
Upii ocjenu Prosjena ocjena: 5 Broj glasova: 1
Gdje se kriju pripadnici 10. diverzantskog odreda
Prole sedmice su pripadnici SIPA-e po nalogu Dubravka ampare, tuitelja iz Posebnog odjela za ratne zloine Tuiteljstva BiH, uhapsili Vlastimira Golijana u Han Pijesku, Zorana Goronju u Kostajnici i Stanka Savanovia Akcija: Brano (prijavljen pod imenom Stanko Koji) u Gojkovi je 16. jula Bosanskoj Gradiki, dok je Franc Kos ujutro rekao da je pobjegao. Protiv uhapenih se vodi istraga zbog Pripadnici 10. diverzantskog Pelemi naredio da sumnji da su kao pripadnici 10. diverzantskog odreda terete se da su u mjestu idu "u akciju". Branjevo kod Zvornika ubili oko 1.200 odreda Vojske Republike Srpske poinili srebrenikih Bonjaka Krenuli su: Brano genocid, odnosno da su "kao pripadnici Gojkovi, navedene formacije bili izravni izvritelji strijeljanja i ubojstava mukaraca i djeaka Aleksandar bonjake nacionalnosti, te da su sudjelovali u ubojstvu vie od 1.000 rtava nakon Cvetkovi, Franc pada Srebrenice u julu 1995. godine". Sud BiH je uhapenima odredio Kos, Zoran Goronja, jednomjeseni pritvor . Stanko Savanovi, Pripadnici 10. diverzantskog odreda terete se da su u mjestu Branjevo kod Marko Boki i Erdemovi. Tek kad Zvornika ubili oko 1.200 srebrenikih Bonjaka, no do sada je zbog toga osuen su stigli u Branjevo, jedino Draen Erdemovi, koji je u Srbiji uhapen 1996. i izruen Haagu, gdje je Gojkovi je, prema priznao krivicu: "Potovani sude, ja sam to morao da radim. Da sam odbio to da radim, ubili bi i mene sa tim ljudima. Brano (Branko Gojkovi, takoer pripadnik Erdemovievim tvrdnjama, rekao Odreda, prim. aut.) nam je rekao ta e se desiti, da e poeti da dolaze autobusi ta im je zadatak: sa civilima iz Srebrenice i da treba da budu strijeljani." Prema njegovom iskazu, 10. diverzantski odred imao je Odred za ubijanje u kojem su bili: Franc Kos, Marko "Uskoro e poeti Boki, Zoran Goronja, Stanko Savanovi, Brano Gojkovi, Aleksandar Cvetkovi i da pristiu autobusi Vlastimir Golijan. Milorad Pelemi je bio voa 10. diverzantskog odreda i danas ivi sa civilima iz slobodno u Beogradu. Iako se i za ostale manje-vie znalo da slobodno ive i rade Srebrenice. Va (uglavnom u BiH), niko do sada nije pokrenuo pitanje njihove odgovornosti. zadatak je da ih ubijete"! Zadatak: ubijte ih Ovaj Odred formiran je 1994. kao prva profesionalna jedinica Vojske Republike Srpske i bio je podreen direktno Generaltabu. Pukovnik Petar Salapura u svom iskazu pred Hakim tribunalom tvrdio je da je nareenje o formiranju 10. diverzantskog odreda potpisao lino Ratko Mladi. Prema ugovoru koji je Erdemovi potpisao s Ratkom Mladiem i Pelemiom na dunost je stupio u februaru 1995. iako je on sam tvrdio da je u Odred doao u aprilu 1994. Odred se popunjavao prema strogim kriterijima, a na suenju Miloeviu, Erdemovi je izjavio da je u decembru 1994. stiglo 40-50 novih pripadnika koji su upueni na obuku u Panevo (tadanja SRJ). Pripadnici Odreda bili su privilegirani kroz pravo prvenstva u rjeavanju stambenog pitanja, plati koja je bila u visini rezervnih oficira, diverzantskom dodatku od 200 posto te posebnim nagradama koje su zavisile od teine izvrenog zadatka. Odred je nareenja primao direktno od Petra Salapure,
...
Mladievi specijalci
1 of 4
5.3.2010 14:58
naelnika Uprave za obavjetajne poslove Generaltaba VRS-a. Erdemovi je u Hakom tribunalu ispriao da je Odred 10. jula 1995. dobio nareenje za pokret u pravcu Srebrenice. Krenulo je njih 15-20, a u Bratuncu su im se pridruili pripadnici vlasenikog voda, tako da ih je u Srebrenicu dolo ukupno 30-35. No 10. na 11. juli proveli su na brdima iznad Srebrenice, a sljedeeg jutra Pelemi je naredio da uu u grad. Nisu naili ni na kakav otpor. Prema izjavama Pelemia, od generala Krstia dobili su zadatak da zauzmu komandu 28. divizije Armije BiH koja se nalazila u restoranu Lovac i da uspostave kontrolu nad svim znaajnim objektima u gradu u emu im je pomagalo 20 pripadnika Drinskog korpusa. Sljedeeg dana, 12. jula, Odred je napustio Srebrenicu i vratio se u Vlasenicu. Informacije o aktivnostima Odreda od 12. do 16. jula su veoma oskudne, izuzme li se Erdemovievo svjedoenje o dogaajima na vojnoj ekonomiji Branjevo 16. jula i iskazi malobrojnih preivjelih koji su svoje iskaze dali Hakom tribunalu i Tuiteljstvu BiH. Brano Gojkovi je 16. jula ujutro rekao da je Pelemi naredio da idu "u akciju". Krenuli su: Brano Gojkovi, Aleksandar Cvetkovi, Franc Kos, Zoran Goronja, Stanko Savanovi, Marko Boki i Erdemovi. Tek kad su stigli u Branjevo, Gojkovi je, prema Erdemovievim tvrdnjama, rekao ta im je zadatak: "Uskoro e poeti da pristiu autobusi sa civilima iz Srebrenice. Va zadatak je da ih ubijete"! Autobusi su poeli dolaziti oko deset ujutro. Neki zarobljenici su imali poveze na oima i zavezane ruke. Dva pripadnika vojne policije Drinskog korpusa su osiguravala zarobljenike koji su iz autobusa izlazili jedan po jedan i stizali na Branjevo. Brano Gojkovi i Vlastimir Golijan su ih nakon toga odvodili do streljakog voda u kojem je bilo osam pripadnika 10. diverzantskog odreda. Zarobljenici su u grupama od po deset bili strijeljani. Ubijanje je trajalo do oko 16 sati tog 16. jula kada je stigao i posljednji od ukupno 15-20 autobusa. Erdemovi je izjavio da je tog dana na Branjevu ubijeno izmeu 1.000 i 1.200 Bonjaka iz Srebrenice. Zadatak izvren! Brano Gojkovi je primorao sve vozae autobusa da ubiju po jednog zarobljenika ime je osigurao da i oni budu uesnici, a ne, eventualno, svjedoci. Tog dana, oko 14 asova su se Odredu pridruili "ljudi iz Bratunca" koji su im pomogli u ubijanju. Uvidjevi da se ubijanje mora ubrzati, Aleksandar Cvetkovi i Gojkovi su u jednom trenutku naredili da se uzme mitraljez M-48, no kad su shvatili da time postiu samo puno ranjenih, te da to usporava proces, odustali su od ideje i naredili da se nastavi koristiti lino pjeadijsko naoruanje. Jedini incident koji se desio tog dana u vezi je sa zarobljenikom koji je molio za milost tvrdei da je u Srebrenici spasio vei broj Srba i nudei kao dokaz njihove brojeve telefona, no Gojkovi i Vlastimir Golijan bili su odluni da ne ostavljaju svjedoke. Pri kraju izvrenja ovog stravinog zadatka izvjesni potpukovnik (ni u procesima pred Hakim tribunalom nije utvren njegov identitet) naredio je Odredu da ide prema Domu kulture u Pilicama, gdje je bilo oko 500 Bonjaka, i nastave s ubijanjima! Erdemovi se navodno usprotivio, u emu su ga podrali Kos, Bokovi i Goronja, nakon ega je taj zadatak preuzela jedinica iz Bratunca. Nakon toga su bili na sastanku koji se odravao u jednom kafeu u Pilici, smjetenom 100-injak metara od Doma kulture. Erdemovi se sjea da su se tokom sastanka uli pucnji i ekplozije runih bombi koje su dopirale iz pravca Doma. Dvadesetak minuta kasnije doao je jedan pripadnik bratunake jedinice i rekao: "Zadatak je izvren"?! U Bijeljinu su stigli 16. jula naveer. Osim u masovnim ubijanjima, pripadnici Odreda su uestvovali u odvajanju mukaraca od ena i djece (12. - 15. juli), a bili su i na podruju Snagova kako bi sprijeili prodor ostatka jedinica Armije BiH prema slobodnoj teritoriji Kladnja. Dva svjedoka Nekoliko dana kasnije, u noi 22. na 23. juli, u jednom bijeljinskom ugostiteljskom objektu dolo je do pucnjave. Mete su bili Erdemovi, Radoslav Kremenovi i jo jedan pripadnik Odreda. Pucao je Stanko Savanovi. Erdemovi je siguran da su iza ovog pokuaja ubistva stajali pukovnik Petar Salapura i Milorad Pelemi i da su oni zatitili Savanovia kada je otvorena istraga o ovom dogaaju.
2 of 4
5.3.2010 14:58
Savanovi je proao bez ikakvih posljedica, a navodna meta je bio Kremenovi koji je tokom ienja Srebrenice odbio da izvri neka nareenja Pelemia i Salapure uz obrazloenje da nee da uestvuje u "njihovim prljavim poslovima", ali i zbog navodne borbe za prevlast s Pelemiem. Prema Erdemovievim tvrdnjama, Savanovi je bio idealan kandidat za taj zadatak jer je upravo on bio "najsraniji uesnik u egzekucijama na Branjevu, javno se hvalei nakon toga da je tom prilikom sam ubio izmeu 200 i 300 ljudi". U Americi je 2004. uhapen Marko Boki koji je 2006. na amerikom federalnom sudu u Bostonu priznao da je lagao amerikim imigracionim zvaninicima 2000. kada je rekao da nije bio umijean u masakr u Srebrenici 1995. Ameriki sud ga je osudio 22. novembra 2006. na pet godina zatvora, koliko je dobio i Erdemovi u Haagu. Tuioci su iznijeli Bokievo priznanje prema kojem je pomogao u pogubljenju 1.200 muslimanskih mukaraca u Srebrenici, a "vjeruju da je Boki lino odgovoran za ubistvo 100 ljudi", to znai da je za svakog strijeljanog dobio po 18 dana zatvora. Erdemovi ni toliko. U iskazu kojeg je 25. augusta 2005. dao istraiteljima FBI-a Boki je priznao da je s jo nekoliko pripadnika 10. diverzantskog odreda, navodei imena Gojkovia, Erdemovia, Kosa, te izvjesnog Zorana, uestvovao u ubijanju Bonjaka na Branjevu. Ispriao je i kako je no prije toga na Branjevu odran sastanak izmeu majora Dragomira Peanca iz Uprave za bezbjednost Generaltaba VRS-a i Milorada Pelemia, kada je Pelemi odredio ljude koji e ii na Branjevo. Strijeljanje na Branjevu preivjela su dvojica svjedoka. Naredbodavci
Komandanti i izvrioci
Komandant Drinskog korpusa general Radislav Krsti je tokom procesa u Haagu rekao da su nareenje za smaknua zarobljenih mukaraca u Srebrenici dali komandant Vojske general Ratko Mladi, naelnik bezbjednosti Generaltaba pukovnik Ljubomir Beara i naelnik bezbjednosti Drinskog korpusa pukovnik Vujadin Popovi: "Mladi je rukovodio ukrcavanjem ljudi na vozila, a starjeine i vojnici iz njegovog obezbjeenja i bataljona vojne policije 65. zatitnog motorizovanog puka su izvlaili mukarce iz autobusa nakon ega je vrena bezbjedonosna obrada tih ljudi od strane naelnika uprave bezbjednosti i starjeina iz slube bezbjednosti." Neposredni izvrioci masovnih smaknua, po Krstievom svjedoenju, bili su pripadnici bataljona vojne policije 65. zatitnog motorizovanog puka kojim je rukovodio major Zoran Malini i vojnici 10. diverzantskog odreda iji je komandir bio porunik Milorad Pelemi. Obje jedinice su pripadale Glavnom tabu VRS-a i bile zaduene za bezbjednost generala Mladia. Pripadnici 10. diverzantskog odreda
Mladievi specijalci
Prema dostupnim podacima, pripadnici 10. diverzantskog odreda, bili su (abecednim redom): Bobar (Tomislava) Nenad, Boki (Jakova) Marko, Boi (Blaka) Mio, Boi (Dimitrija) Ozren, Brezov (Mitka) Sran, Bubalo (Josipa) Vid, Cvetkovi (Rade) Aleksandar, eli (Vase) Milo, Doi (Marka) Veselin, Dragi (Ilije) Nenad, oanovi (Nedeljka) Draenko, uki (Stoleta) Dalibor, ura (Stevana) Miroslav, uri (Petra) Aleksandar, Erdemovi (Viktora) Draen, Filipovi (Dominka) Mladenko, Gagi (Vujadina) Neboja, Gojkovi (Zora) Branko, Golijan (Velimira) Marinko, Golijan (Miloa) Vlastimir, Goronja (Gojka) Zoran, Grbi (Milana) Miladin, Ili (Jovana) Saa, Joki (Mladena) Luka, Josipovi (Jove) Radovan, Juroevi (Milorada) oro, Kalajdi (Nee) Jelenko, Kalini (Katice) Sreko, Koljivrat (Tome) Dragan, Koso (Tmara) Franc, Kovaevi (Laze) Vitomir, Kremenovi (Miladina) Radoslav, Latsios (Panagitosa)
3 of 4
5.3.2010 14:58
Angelos, Luki (orija) Branko, Luki (Jakova) orija, Luli (Tome) Goran, Majstorovi (Dimitrija) Jakov, Maksimovi (ede) Radan, Manojlovi (Ilije) Sara, Marinkovi (Ante) Marinko, Marinovi (Petra) Matija, Marjanovi (Rade) Savo, Marunovi (Mire) Mladen, Mastilovi (ora) Goran, Mati (Budimira) Milo, Meedovi (Stevana) Ratko, Mii (Nedeljka) ivko, Mileevi (Mitra) Milovan, Milovi (Ratomira) Draenko, Mitrovi (Simeuna) Mile, Obrenovi (Branka) Vojislav, Obrenovi (Vojislava) Zoran, Ostoji (Dobroslava) Momir, Pelemi (Miodraga) Milorad, Pelemi (Rade) Miodrag, Popov (Vladimira) Borislav, Popovi (Pantelije) Velimir, Pranji (Marka) Stijepo, Prodanovi (Mie) Dragica, Raeta (Jovana) Zoran, Salami (ivojina) Darko, Novi (Tomislava) Stanko, Savi (Vasilija) Budimko, Simani (Rade) Milan, Stupar (Petra) Zoran, Tei (Teodora) Dragan, Todorovi (Miroslava) Dragan, Todorovi (Tihomira) Ivanka, Tomi (Vujadina) Milosav, Tomi (Danijela) Ratko, Trifkovi (Paje) Milivoje, Vukainovi (Jove) Cvijetin, Vukovi (Boe) eljko i Vuli (Radovana) Ostoja. Krivaja 95
Gdje se kriju pripadnici 10. diverzantskog odreda

"Krivaja 95" naziv je operacije srpskih snaga izvedene u Srebrenici kada je nad nebonjakim stanovnitvom poinjen genocid. Poela je 6. jula 1995., a pripadnici 10. diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske doli su u okolinu Srebrenice 10. jula. General Radislav Krsti, u to doba naelnik taba Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, naredio je 11. jula 1995. Miloradu Pelemiu da s jedinicom Drinski vukovi meu prvima ue u Srebrenicu. Pukovnik Petar Salapura, naelnik Obavjetajne slube Glavnog taba Vojske Republike Srpske, bio je direktno nadreeni ovoj jedinici. Ve tada Pelemi je iza sebe imao brojne zloine poinjene u Vukovaru i na podruju opine Vlasenica za ta je krajem 1991. odlikovan ukazom Predsjednitva SFRJ ordenom "za zasluge na vukovarskom ratitu", a kasnije mu je ukazom Radovana Karadia dodijeljen orden Miloa Obilia. Svi pripadnici 10. diverzantskog odreda sve donedavno su ivjeli slobodno bez ikakvih problema. Pelemi je dodue nekoliko puta hapen u Beogradu, ali nikada zbog zloina koje je poinio u Srebrenici. Nakon rata s nekoliko pripadnika Odreda bio je na ratitu Zaira. Brano Gojkovi slobodno eta Vlasenicom, Bijeljinom, Bratuncem, Srebrenicom Zoran Obrenovi se, nakon upozorenja da se protiv njega vodi istraga, sklonio kod rodbine u Rumu. Franc Kos je ivio i radio u Bijeljini. Navodno je imao lane dokumente na ime Branimir Manojlovi. Nakon posljednjeg hapenja je u bjekstvu. Zijad igi ivi u Bijeljini pod lanim imenom ivko Mii...
4 of 4
5.3.2010 14:58
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Vuk Baanovi
Piite autoru
Politika: Da li e nova bonjaka nacija biti edo Avaza?
Kontinuitet bez kontinuiteta: Ako je vjerovati Ibrahimu Paiu, Enveru Imamoviu i drugim nacionalistikim autorima ije stavove redovno prenose Avaz i Preporod, Bonjaci e svoju drevnost, i prema tome politiku superiornost, prepoznavati u ilirskim fibulama s Glasinca, rimskim nadgrobnim spomenicima, ostrogotskom futharku sa stuba bazilike u Brezi ili postojanju mnotva predslavenskih toponima ije znaenje bez lingvistikih ispitivanja niko ne bi znao. Toliko o kulturolokom kontinuitetu
Odgovor na pitanje: "Ko su Bonjaci?" samim Bonjacima jo uvijek nije jasan, bar ne u onoj mjeri koliko je sopstveni nacionalni identitet jasan Srbima i Hrvatima. Ipak, u posljednje vrijeme, "odgovornici" na to mistino i sudbonosno pitanje sve su izvjesniji. To je na prvom mjestu medijskopropagandna kua Dnevni avaz (stranaki bilten SBBBiH) i njeni vezni igrai Preporod i Saff, a pod pokroviteljstvom Islamske zajednice BiH i, svima na usluzi, Razvojne banke FBiH
"Na jednom sastanku na kojem nijedan Poljak nije bio prisutan, Brauner (uesnik prvog Sveslavenskog kongresa u Beu), ispriao je anegdotu kako su seljaci u distriktu Sacz u Zapadnoj Galiciji na pitanje da li se osjeaju kao Poljaci odgovorili: 'Mi smo tih narod.' 'Onda ste Nijemci?' 'Mi smo poten narod'" (Sir Lewis Bernstein Namier, 1848: The Revolution of the Intellectuals ). Ova rezoniranja sitnog galicijskog seljakog svijeta moda bi bila najbolji pokazatelj stanja svijesti o naciji kod veine muslimanskog naroda u nekadanjoj Bosni i Hercegovini, ija je nacionalna konsolidacija pod imenom "Bonjaci" zapoela na Bonjakom saboru 1993. u Sarajevu i jo uvijek se Kao to u RS-u postoje odvija. Istrebljivaki poduhvat, koji je protiv srpski "ljeviari" i srpski bosanskohercegovakih muslimana-Bonjaka u to desniari, tako e i u Bonjaka biti pluraliteta, sve vrijeme predvodila civilna i vojna vlast Republike Srpske, dok je on u okvirima dao je straan peat mladoj naciji: "Narod koji je u ciglih etnonacionalnog godinu i po dana pred ravnodunim oima svjetske javnosti bio izloen svim oblicima zla to ih svjetska historija pamti, a i onim koji su u toj sveopoj historiji beaa nezabiljeeni, svojim jedinstvom danas brani tek osnovno i ljudsko i Boije pravo na bioloki opstanak", rekao je tada sabornik Esad Durakovi. Od ovog datuma prohujalo je cijelih 17 godina, a da mitoloki nacionalni narativ Bonjaka, pa ak ni njegov viktimoloki aspekt, jo uvijek nije do kraja kanoniziran i zatim iskoriten u svrhu precizno definirane nacionalistike strategije u BiH. Moe se rei da su pitanja postavljena na Prvom bonjakom saboru o tome treba li teiti jedinstvenoj BiH, ili se pak odluiti na koliki-toliki nacionalno homogen teritorij s vladajuim tranzicijskim elitama, posve nalik srpskom i hrvatskom, jo uvijek aktuelna. Preporod odgovara Odgovor na pitanje: "Ko smo mi Bonjaci?" samim Bonjacima jo uvijek nije jasan. Ipak, u posljednje vrijeme, "zadueni" za odgovaranje na to mistino i sudbonosno pitanje sve su izvjesniji. To je na prvom mjestu medijskopropagandna kua Dnevni avaz (stranaki bilten SBBBiH) i njeni vezni igrai Preporod i Saff, a pod pokroviteljstvom Islamske zajednice BiH i, svima na usluzi, Razvojne banke FBiH. Taj odgovor vidno slijedi matricu koju je prof. emeritus Londonske kole ekonomije Anthony Smith i jedan od najveih svjetskih strunjaka za nacionalizam formulirao ovako: "Ono to nacionalizmu daje mo jesu mitovi, sjeanja, tradicije, simboli etnikog naslijea, te naini na koje moderne nacionalistike inteligencije ponovo otkrivaju i reinterpretiraju narodnu 'ivu prolost'." Sociolog Tom Nairn je bio jo radikalniji kada je ustanovio da korijene nacionalizma ne treba traiti "u narodu, potisnutoj patnji individualaca ili nekoj vrsti cjelokupnosti identiteta, ve u maineriji svjetske politike ekonomije". Drugim
1 of 4
5.3.2010 14:59
rijeima, sudbine nacija su u rukama njihovih ekonomskih vlasnika. Kako se prolost "oivljava" kada su u pitanju Bonjaci? Ba kao to je srpski nacionalizam izgraen na nacionalistikoj interpretaciji epskog narativa o boju vojski feudalnog gospodara kneza Lazara i osmanskog emira Murata na Kosovu 1389., tako e bonjaki biti utemeljen na tobonjem hiljadugodinjem kontinuitetu bosanske dravnosti, iji su ekskluzivni nosioci, naravno, nepromjenjivi Bonjaci. "Rodni list" te nacije vie nije samo jedini sauvani trgovaki ugovor feudalnog gospodara bana Kulina s Dubrovnikom iz 12. vijeka, koji je kao i hiljade administrativnih akata otprilike pisan po sistemu: "Pouri ato! - Da vae gospodstvo!" Sada "korijeni Bonjaka" zadiru daleko dalje u prolost. Ako je vjerovati Ibrahimu Paiu, Enveru Imamoviu i drugim nacionalistikim autorima ije stavove redovno prenose Avaz i Preporod , Bonjaci e svoju drevnost, i prema tome politiku superiornost, prepoznavati u ilirskim fibulama s Glasinca, rimskim nadgrobnim spomenicima, ostrogotskom futharku sa stuba bazilike u Brezi ili postojanju mnotva predslavenskih toponima ije znaenje bez lingvistikih ispitivanja niko ne bi znao. Toliko o kulturolokom kontinuitetu. Ako "ive prolosti" ve nema, onda je valja izmisliti. Ilirske gromile su tako ve postale "groblja predaka" (Pai, Predslavenski korijeni Bonjaka , Knjiga I, str. 111), ba kao da raspolaemo preciznim podacima popisa stanovnitva na etnikoj osnovi iz eljeznog doba, rimskog perioda, kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Bonjaci su, mora se rei, jo dobro proli. Neki srpski, dodue vanakademski nacionalni revnitelji, poput Radivoja Peia, su "korijene srpstva", pa ak i irilice datirali u kulturu Lepenskog Vira, dakle 5300 p.n.e. Nacionalistiki panteon Ovdje, dakako, nije problem u injeninoj raznorodnosti porijekla onoga to e postati Bonjaci, Srbi, Hrvati ili, na kraju krajeva, Englezi u nacionalnom smislu, ve u "nacionaliziranju" prolosti od strane ideologa kreatora nacija, traenju njihovog "korijenja" tamo gdje ga nema. Historijska injenica da ime rijeke Bosne vjerovatno dolazi od ilirskog Bassante - brza tekuica (to je srodno s rekonstruiranim indoevropskim *bheg-, bhog- "trati"; starocrkvenoslavenskim beati "bjeati, trati", litvanskim bgti "pobjei", grkim phbesthai "bjeati", phbos "strah", engleskm beck "potok, bujica", srednjeirskim bal "tekua voda", hindu bhg "bjeati") i da je prvobitna Bosna bila samostalna sklavinija, ne govori nam ba nita o temeljima neke moderne nacije, ve o tome kako je jedna feudalna formacija dobila svoje ime. Pa, ipak u modernoj tradiciji jedan takav moment bit e rastumaen kao "simbol etnikog naslijea", mitski moment koji "nas" odvaja od "njih", iako je, kao u sluaju srpske i hrvatske drave bila rije o lokalnom organiziranju monika, u kojem "narod" niko nita nije ni pitao. A kako bi i mogao kada politiki inilac nije ni postojao! Ipak, jedna konstrukcija je uvijek temelj za one druge. Tako e, uz Crkvu bosansku (eklezioloku jeres, kojoj se bez ikakvog utemeljenja na njenim sauvanim spisima poturaju nedokazivi "arijanskogotski korijeni"), u nacionalistikom panteonu, rame uz rame, stajati Kulin-ban, Tvrtko I Kotromani, Gazi Husrev-beg, Huseinkapetan Gradaevi i, naposljetku, Alija Izetbegovi, kojima je (izuzevi Izetbegovia) jedino zajedniko da su bili feudalci i da su u razliitim epohama, ba kao i "svetorodni" Nemanjii, uvali "bogomdane" privilegije svojih porodica. Takoer e za "historiare za Avaz" biti zanimljiva budua misija pronalaenja kontinuiteta izmeu Tvrtka I Kotromania, zatitnika franjevakog reda (budui da je vladao u ime kranskog Boga) i Gazi Husrev-bega, koji je u vrijeme svoga sandak-begovanja dao razruiti samostane u Visokom, Sutjesci, Fojnici, Kreevu, Konjicu, Jajcu, Zvorniku, Mostaru, Duvnu i Rami. O "nacionalnoj" ideji Husein-kapetana Gradaevia valjda najbolje svjedoi odsustvo bilo kakve moderne ideologije u njegovoj borbi za autonomiju upravljake klase u Bosanskom ejaletu. Takoer, neuspjeh Osman erif Topal-pae, kao i Benjamina Kalaja da stvore bonjaku naciju bilo kao troreligijsku, bilo jednoreligijsku, svjedoi ne samo o nepostojanju bilo kakvog unutarbonjakog pokreta za formiranje u modernu naciju u 19. stoljeu, ve i o odsustvu politikog programa, kojim bi se u tu naciju, eventualno, mogli ukljuiti i bosanskohercegovaki katolici i pravoslavci. Kako je samo u tom smislu groteskno reanimiranje izmiljene predaje prema kojoj je, kako smo izvijeteni u posljednjem broju Preporoda , posljednji djed Crkve bosanske (sada ve nesumnjivo "arijanskogotske"), predao svoj tap u ruke ejha mevlevijskog dervikog bratstva.
2 of 4
5.3.2010 14:59
tap je, navodno, bio pohranjen u tekiji na Bentbai, a misteriozno je nestao prilikom njenog ruenja. Nije, pak, jasno kako su vjekovni uvari ove predaje dozvolili da taj neoborivi dokaz vjenosti nacije nikada ne ugleda svjetlo dana, a kamoli za sva vremena iezne. Ali, tako to biva s nacionalizmom. U sutini, nije nita manje smijean od Monty Pythonove Potrage za svetim gralom. Pogotovo kada ga kreiraju Avaz i njemu srodne korporativno-vjerske tiskovine. Trajue homogeniziranje Bonjaka, odnosno njihovo usisavanje u Avazovu imperiju, proces je koji je, zapravo, neminovan iz vie razloga. Sekularni srpski i hrvatski nacionalizmi ve su odavno formirane ideologije, a i jedna i druga su Bonjake viestruko nastojale u nedavnoj prolosti ili asimilirati ili istrijebiti (kao to su to inili meusobno, uz saradnju dijela Bonjaka, koji su se za neke od njih pragmatino opredijelili, npr. za hrvatski u Drugom svjetskom ratu). Talal Asad, profesor antropologije na City University of New York, u svojoj studiji Formacije sekularnog postavlja pitanje: "Moe li sekularizam onda da garantuje mir koji je on navodno osigurao u ranoj istoriji Evro-Amerike - premjetajui nasilje religijskih ratova u nasilje nacionalnih i kolonijalnih ratova?" Prema njegovom miljenju: "Tekoa sa sekularizmom je u tome to je on blisko povezan sa usponom sistema kapitalistikih nacija-drava - meusobno nepovjerljivih i oigledno nejednakih po moi i blagostanju, od kojih svaka posjeduje kolektivnu linost koja je razliito posredovana i otuda razliito zatiena i ugroena." Plaeni narativi Izvor trzavica u BiH dakle nije utemeljen na nacionalizmu s vjerskim predznakom, kao bogomdanoj apstrakciji, ve se takve apstrakcije svjesno kreiraju kako bi se pomou njih vladalo. Vladajuim tranzicijskim elitama potrebni su "narativi", kojima bi se objasnilo zbog ega oni vladaju, zbog ega imaju pravo na ono to su napljakali, zbog ega su nam potrebni nacionalni spasitelji, branitelji, izbavitelji itd. Potomci Ilira i Gota? To su, znate, one miiave mrcine nalik na Conana Simerijanca! Ne zvui loe! Rosa Luxemburg je davno objasnila da "prizivanjem ovakvog jedinstva nacionalizam nastoji podijeliti radnike na nacionalnoj liniji, mobilizirajui tako nacionalni protiv klasnog identiteta". Prvi svjetski rat je za nju bio najekstremniji primjer ta se moe dogoditi kada se, zahvaeni nacionalnom histerijom, francuski i njemaki radnici okrenu jedni protiv drugih. Mogli bismo rei i da je raspad Jugoslavije jako dobar primjer ove opaske. No, vratimo se Avazu i Bonjacima. Preporod u zadnjem broju, uz priu o tapu koji nestaje, donosi i viziju konceptualnog umjetnika Damira Nikia o tome kakva bi trebala biti budua homogena bonjaka nacija. Ona je, mora se priznati, prije svega moderna i sekularna: "Bonjaki mediji moraju odraavati pluralizam u Bonjaka, razliitosti od 'crvenih' preko 'premazanih' i 'namazanih' do 'zelenih' ili 'plavo-utih'. Za sve mora biti mjesta na jednoj nacionalnoj televiziji, upravo radi toga to ona mora biti nacionalni medij. To je prava nacija. Sve drugo je sekta. Ko eli bonjaku naciju, onda e prihvatiti pluralizam." Dakle, ba kao to u RS-u postoje srpski "ljeviari" i srpski desniari, tako e i u Bonjaka biti pluraliteta, sve dok je on u okvirima etnonacionalnog, kako ga zamilja klasa kaparisanih filozofa a prema potrebama klase posjednika. Po uzoru na "ljeviarskog" voda iz susjedstva, koji paktira sa svetosavskim uvarima uspomene na "blagodeti" srednjeg vijeka, tako "utemeljitelj" Avaza i wannabe nacionalni spasitelj, zaljubljeno gleda u primjer "gospodina Berlusconija", koji je trenutno zbog izjave nekoliko mafijakih pokajnika optuen za sudjelovanje u mafijakim atentatima na politiare poetkom devedesetih godina. Transformacija tranzicijskih kriminalaca u politiare koji e vladati uz pomo korumpiranih dravnih slubenika i obavjetajnog podzemlja - to je alosna sudbina balkanskih nacija, a naalost i Bonjaka. Epilog Iskazujui respekt prema svim Bonjacima rtvama genocida, koje je u ratu 1992. - 1995. sprovela srpska faistika vlast, potpomognuta DB-om Srbije, rtvama koje trenutni bonjaki politiari i vjerski poglavari beskrupulozno iskoritavaju radi sopstvenih probitaka, moe se konstatirati da je proces homogenizacije Bonjaka koji neminovno slijedi posljednji avao u sanduk naslijea ZAVNOBiH-a. Moda e tek materijalna i duhovna bijeda i mizerija koju e pljakako-mafijaki nacionalistiki reimi u BiH prouzrokovati otvoriti oi nekog budueg pokoljenja, kako bismo spoznali da je socijalna pravda ipak bitnija od nekog askurela od prije 2.000 i vie godina.
3 of 4
5.3.2010 14:59
na vrh
4 of 4
5.3.2010 14:59
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Anamneza: Spektakularno otkrie Nedada Latia - kako su sarajevski pivari stvorili Adolfa Hitlera
Emir Imamovi Isto Hitler: "Ako pogledamo menadment Oslobo enja, vlasnike odnose, te njegov odnos prema bonjakim institucijama, politici, kulturi i tradiciji, gotovo jezivo zvui jedna od (para)teorija da je upravo pivski lobi stvorio Hitlera!!! Umjesto, ili nakon, srpskog i hrvatskog neonacizma '(...) na scenu stupa novi talas militantnog ateizma' (Karen Amstrong) protiv muslimana", napisao je Lati
Nakon to je Nedad Lati, pisac, mislilac, historiar, analitiar, Bonjak i brat, u Dnevnom avazu okirao naune krugove, ali i javnost kojoj je decenijama servirana fabricirana istina o prvim godinama nacizma i uspona Adolfa Hitlera, te posebno njegovim planovima, na saradnik pronaao je jedinog preivjelog svjedoka sastanka kojeg je Hitler odrao sa svojim bosanskohercegovakim financijskim i medijskim pokroviteljima
Takvo se neto moe samo desiti u zemlji kontaminiranoj javalukom! Da jedan, naizgled obini, na momente nejasni novinski tekst koji sadri spektakularno otkrie povijesnih zbivanja Brgerbrukellera (nekad) i i ekskluzivno donosi nikome poznate informacije sarajevska Pivnica (sad) o prvim danima nacizma, te pojanjava tajnu strelovitog uspona Adolfa Hitlera, bude objavljen kao nekakva analiza, uz nadnaslov: Bonja ki narod izgibe zbog neznanja . Igrom sluaja, naklonou sudbine, dakle Bogu hvala, samo je posljednji uredniki potez - davanje naslova, spasio kapitalno djelo Nedada Latia od utapanja u more drugih, znatno manje vanih sastava autora u Sedmici, prilogu Dnevnog avaza od subote, 27. februara 2010. godine. ta je to, dakle, ime je Nedad Lati, pisac, mislilac, historiar, analitiar, Bonjak i brat, okirao naune krugove, ali i javnost kojoj je decenijama servirana fabricirana istina? "Ako pogledamo menadment Oslobo enja , vlasnike odnose, te njegov odnos prema bonjakim institucijama, politici, kulturi i tradiciji, gotovo jezivo zvui jedna od (para)teorija da je upravo pivski lobi stvorio Hitlera!!! Umjesto, ili nakon, srpskog i hrvatskog neonacizma '(...) na scenu stupa novi talas militantnog ateizma' (Karen Amstrong) protiv muslimana", napisao je Lati, podsjetivi kako je nedavno objavljena knjiga Tariqa Ramadana - "koji predaje na nekoliko uglednih evropskih sveuilita, ali i u Japanu" - W hat I Believe , iji autor kae: "Mislim da su muslimani, ako pogledamo malo u prolost, danas u povijesnoj situaciji u kakvoj su idovi bili 30-ih i 40-ih godina prolog stoljea." Ponukani kapitalnim Latievim otkriem, pronali smo stoezdesetdevetogodinjeg M.F., nekadanjeg konobara u pivnici Brgerbrukeller u Sarajevu, te na osnovi sjeanja ovog vitalnog starca rekonstruirali historijsku scenu ije najstranije posljedice Bonjaci trpe evo sada... U velikoj, raskono ureenoj pivnici u sarajevskoj Mjesnoj zajednici Mnchivode, samo su tri gosta. Za stolom u mranom uglu kafane, zbijeni jedno uz drugo, napeti od ekanja, sjede Mujo Selimowich, Wildna Selimbegovich und Lidia Korach. Ne razgovaraju. Na stolu su tri boce uvenog Premium piva i tri ae, ali niko ne sipa pie, niti ga pije. Jedini konobar pivnice je za ankom. Vidno umoran, mravi mukarac rijetke kose, ubacuje u platnenu vreu novac zaraen toga dana: milijarde konvertibilnih maraka obezvrijeenih inflacijom. Dok puta pare iz ruku, zabrinuto klima glavom: za cijeli taj dan, osmi novembar 1923. godine, prodao je tek etiri piva i jedan aj. Selimowich: Koliko je sati?
1 of 5
5.3.2010 15:00
Korach: Jo malo... Doi e. Selimbegovich: Ako e stalno kasniti, moda da naemo nekog drugog. Rokovi se moraju potovati! Velika, glomazna vrata pivnice polako se otvaraju, a hladan zrak ulazi s polja. Nakon nekoliko trenutaka koji su se onima to ekaju uinili kao vjenost, ulazi mukarac tamne, ustranu zaeljane kose i brkova oblikovanih tako da se ne zna je li ga neto naglo prekinulo u brijanju ili mu dlake iz nosa nekontrolirano rastu. vrstim, vojnikim korakom, bivi kaplar Adolf Hitler ide prema gostima pivnice. Ne zatvara vrata za sobom. Konobar: Halo, frizura, pobjee maka. No, Hitler ne zastaje, niti se obazire. Konobar ide prema vratima. Konobar: E to ne mogu amdija... Dok mu se kia slijeva s dugog, konog mantila, a mokri onovi ostavljaju tragove na drevnom podu pivnice, Hitler prilazi Muji Selimowichu, Wildni Selimbegovich und Lidiji Korach. Staje u stav mirno, petama udara jednom o drugu ba u trenutku kada konobar zatvara vrata treskom i podie desnu ruku visoko u zrak. Hitler: Heil ja! Mujo Selimowich, Wildna Selimbegovich und Lidia Korach ustaju u isti tren, odgurujui stolice nogama. Konobar: Izgrebae pod. Selimowich, Selimbegovich und Korach (uglas): Heil ti!!! Adolf Hitler sjeda na stolicu. Za njim se na svoje sputaju Mujo Selimowich, Wildna Selimbegovich und Lidia Korach. Selimbegovich: To nije bilo taksija... Selimowich: Hoe popit' neto? Hitler: Ne! Istorija ne smije da trpi zbog alkohola. Korach: Kafa, aj, sok... Konobar prilazi stolu. Nosi tacnu. Hitler: Ne! Nita!!! Konobar: Mogli ste vala i proetati. Isto bi vas dolo. Mujo Selimowich prostrijeli konobara pogledom i on se vraa za ank. Uzima novine, Befreit, i lista ih otpozada. ita osmrtnice. Korach (ljubazno): Adolfe, hvala to ste doli. Selimbegovich (kroz zube): Jo da je na vrijeme Selimowich (hladno): Nema veze. Samo da se dogovorimo: ovo, za sada, ostaje meu nama. Hitler: Naravno, naravno Selimowich: Ne znam koliko ti je, ovaj vama, poznato, ali mi, kao MIMS grupacija pratimo va rad.
2 of 5
5.3.2010 15:00
Selimbegovich: Vidjeli ste, sigurno, tekstove Zije Dizdarevia. Hitler: Svakako, samo, znate Selimbegovich (ljutito): Napiite reagiranje. Selimowich: Ja, dakle, ne znam koliko je vama jasno da muslimani ive u Bosni i Hercegovini. Korach: to nama, da tako kaem, ne odgovara. Openito. Hitler: Zato? Selimowich, Selimbegovich und Korach (uglas): Zato to nama ne odgovara jak bonjaki narod, revizija privatizacije i ostalo!!! Hitler: Ali zato? Selimowich, Selimbegovich und Korach (uglas): Ali zato! Selimowich: Dakle, pratei va rad, a na osnovu naih finansijskih mogunosti... Hitler (zbunjeno): Ne, ne... Ja imam druge planove. Selimbegovich (samozadovoljno): Istrijebiti Jevreje i Rome, napasti Poljsku... Hitler (preneraeno): Vi... vi... vi to znate? Selimbegovich (zadovoljno): To mi je posao. Korach: Mi se vama neemo mijeati u planove. Samo vi... Selimowich: Mi strateki planiramo i gledamo dugorono. Nas zanima fiskalna 2010. Hitler: Molim? Selimbegovich: Godina, 2010. godina. I poslije, naravno. Hitler: Ne razumijem. Korach: Ako ja mogu: mi, dakle, od vas i oekujemo da provedete planirano, to nama ak i odgovara, da se malo skloni, kako mi to volimo rei, interes javnosti, da bi onda mogli ovo to smo rekli. Selimowich: Pare, naravno, nisu problem. Naih sto kompanija e biti tu kada zatreba. Hitler: Ne razumijem, ja, znate... Selimbegovich (nervozno): Adolfe! Ne moe planirat' osvojit' svijet, a misli k'o kakav moler!!! Ti samo radi to si naumio, mi emo to adekvatno propratiti. Gojko Beri te nee primijetiti na vrijeme, a kada se steknu uslovi, mi emo jednim medijskim Blitzkriegom, s Danima , Slobodnom Bosnom, Bakirom... Hitler: Blitzkrieg... To mi se svia. Mogu li zapisati? Selimbegovich: Ama radi ta hoe! Iz unutarnjeg depa konog mantila Adolf Hitler vadi notes i olovku i na prvom istom listu zapisuje rije "blitzkrieg". Selimowich: Dakle, jasno je. Kada doe vrijeme, kada se muslimani, posebno
3 of 5
5.3.2010 15:00
mladi muslimani u Evropi budu osjeali kao Jevreji za koju godinu, kreemo. Hitler: Gdje? Selimbegovich: Moja majko... Korach: Je li tako Adolfe? Hitler: Ma jeste, ali ne znam... Mislim, zato? Selimbegovich: Zna li ti ko smo mi uopte? Hitler: Pivski lobi. Selimbegovich: Eto, sama ti rije kae. Hitler: A ono za pare... Selimowich: To je moja briga. Hitler: Koliko? Selimowich: Koliko treba. Iznenada, Adolf Hitler ustaje sa stolice, izvlai pitolj koji je bio skriven iza pojasa i puca u plafon. Konobar zalijee iza anka. Ostali gledaju zbunjeno. Hitler: Izbit e nacionalna revolucija! Nova vlada e biti formirana. Policija i vojska e se okupiti pod svastikom!!! Korach: Divno. Selimbegovich: Kakav je ovo kreten? Selimowich: to ne platih Fahri... E jesam budala... Adolf Hitler, ozaren, veseo, popravlja frizuru, vraa pitolj za pojas. Staje u stav mirno. Visoko podie desnu ruku u zrak. Hitler: Heil i ja i vi!!! Wildna Selimbegovich ustaje sa stolice. Selimbegovich: Ja moram do OHR-a. Korach: Hoemo li i mi? Adolf Hitler i dalje stoji s rukom uzdignutom visoko u zrak. Mujo Selimowich ustaje sa stolice. Selimowich: Haj'mo. Hitler sputa ruku i kree prema vratima. Ostali idu za njim. Konobar se polako pridie i uplaeno ih prati pogledom. eka da izau. Razgovara sam sa sobom. Konobar: Ne valja se rugati. Svakom se moe desiti... Odlazi prema vratima, zakljuava ih i gasi sva svjetla osim onoga nad ankom. Dok smo naputali mali, penzionerski stan naeg domaina, u posjetu stoezdesetdevetogodinjem M.F., nekadanjem konobaru u pivnici Brgerbrukeller u Sarajevu i svjedoku povijesnog sastanka na kojem je - otkrio je Nedad Lati - pivarski lobi u Bosni stvorio Hitlera u Njemakoj - dola je, kako nam ju je predstavio, gospoa Azra, njegova osobna sekretarica i bliska saradnica. Odlazei, uli smo je da govori: "Haj'mo, crvena i uta tabletica i onda vabe nee
4 of 5
5.3.2010 15:00
dolaziti da sakrivaju stvari po kui."
na vrh
5 of 5
5.3.2010 15:00
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Anamneza: Spektakularno otkrie Nedada Latia - kako su sarajevski pivari stvorili Adolfa Hitlera
Emir Imamovi Isto Hitler: "Ako pogledamo menadment Oslobo enja, vlasnike odnose, te njegov odnos prema bonjakim institucijama, politici, kulturi i tradiciji, gotovo jezivo zvui jedna od (para)teorija da je upravo pivski lobi stvorio Hitlera!!! Umjesto, ili nakon, srpskog i hrvatskog neonacizma '(...) na scenu stupa novi talas militantnog ateizma' (Karen Amstrong) protiv muslimana", napisao je Lati
Nakon to je Nedad Lati, pisac, mislilac, historiar, analitiar, Bonjak i brat, u Dnevnom avazu okirao naune krugove, ali i javnost kojoj je decenijama servirana fabricirana istina o prvim godinama nacizma i uspona Adolfa Hitlera, te posebno njegovim planovima, na saradnik pronaao je jedinog preivjelog svjedoka sastanka kojeg je Hitler odrao sa svojim bosanskohercegovakim financijskim i medijskim pokroviteljima
Takvo se neto moe samo desiti u zemlji kontaminiranoj javalukom! Da jedan, naizgled obini, na momente nejasni novinski tekst koji sadri spektakularno otkrie povijesnih zbivanja Brgerbrukellera (nekad) i i ekskluzivno donosi nikome poznate informacije sarajevska Pivnica (sad) o prvim danima nacizma, te pojanjava tajnu strelovitog uspona Adolfa Hitlera, bude objavljen kao nekakva analiza, uz nadnaslov: Bonja ki narod izgibe zbog neznanja . Igrom sluaja, naklonou sudbine, dakle Bogu hvala, samo je posljednji uredniki potez - davanje naslova, spasio kapitalno djelo Nedada Latia od utapanja u more drugih, znatno manje vanih sastava autora u Sedmici, prilogu Dnevnog avaza od subote, 27. februara 2010. godine. ta je to, dakle, ime je Nedad Lati, pisac, mislilac, historiar, analitiar, Bonjak i brat, okirao naune krugove, ali i javnost kojoj je decenijama servirana fabricirana istina? "Ako pogledamo menadment Oslobo enja , vlasnike odnose, te njegov odnos prema bonjakim institucijama, politici, kulturi i tradiciji, gotovo jezivo zvui jedna od (para)teorija da je upravo pivski lobi stvorio Hitlera!!! Umjesto, ili nakon, srpskog i hrvatskog neonacizma '(...) na scenu stupa novi talas militantnog ateizma' (Karen Amstrong) protiv muslimana", napisao je Lati, podsjetivi kako je nedavno objavljena knjiga Tariqa Ramadana - "koji predaje na nekoliko uglednih evropskih sveuilita, ali i u Japanu" - W hat I Believe , iji autor kae: "Mislim da su muslimani, ako pogledamo malo u prolost, danas u povijesnoj situaciji u kakvoj su idovi bili 30-ih i 40-ih godina prolog stoljea." Ponukani kapitalnim Latievim otkriem, pronali smo stoezdesetdevetogodinjeg M.F., nekadanjeg konobara u pivnici Brgerbrukeller u Sarajevu, te na osnovi sjeanja ovog vitalnog starca rekonstruirali historijsku scenu ije najstranije posljedice Bonjaci trpe evo sada... U velikoj, raskono ureenoj pivnici u sarajevskoj Mjesnoj zajednici Mnchivode, samo su tri gosta. Za stolom u mranom uglu kafane, zbijeni jedno uz drugo, napeti od ekanja, sjede Mujo Selimowich, Wildna Selimbegovich und Lidia Korach. Ne razgovaraju. Na stolu su tri boce uvenog Premium piva i tri ae, ali niko ne sipa pie, niti ga pije. Jedini konobar pivnice je za ankom. Vidno umoran, mravi mukarac rijetke kose, ubacuje u platnenu vreu novac zaraen toga dana: milijarde konvertibilnih maraka obezvrijeenih inflacijom. Dok puta pare iz ruku, zabrinuto klima glavom: za cijeli taj dan, osmi novembar 1923. godine, prodao je tek etiri piva i jedan aj. Selimowich: Koliko je sati?
1 of 5
5.3.2010 15:02
Korach: Jo malo... Doi e. Selimbegovich: Ako e stalno kasniti, moda da naemo nekog drugog. Rokovi se moraju potovati! Velika, glomazna vrata pivnice polako se otvaraju, a hladan zrak ulazi s polja. Nakon nekoliko trenutaka koji su se onima to ekaju uinili kao vjenost, ulazi mukarac tamne, ustranu zaeljane kose i brkova oblikovanih tako da se ne zna je li ga neto naglo prekinulo u brijanju ili mu dlake iz nosa nekontrolirano rastu. vrstim, vojnikim korakom, bivi kaplar Adolf Hitler ide prema gostima pivnice. Ne zatvara vrata za sobom. Konobar: Halo, frizura, pobjee maka. No, Hitler ne zastaje, niti se obazire. Konobar ide prema vratima. Konobar: E to ne mogu amdija... Dok mu se kia slijeva s dugog, konog mantila, a mokri onovi ostavljaju tragove na drevnom podu pivnice, Hitler prilazi Muji Selimowichu, Wildni Selimbegovich und Lidiji Korach. Staje u stav mirno, petama udara jednom o drugu ba u trenutku kada konobar zatvara vrata treskom i podie desnu ruku visoko u zrak. Hitler: Heil ja! Mujo Selimowich, Wildna Selimbegovich und Lidia Korach ustaju u isti tren, odgurujui stolice nogama. Konobar: Izgrebae pod. Selimowich, Selimbegovich und Korach (uglas): Heil ti!!! Adolf Hitler sjeda na stolicu. Za njim se na svoje sputaju Mujo Selimowich, Wildna Selimbegovich und Lidia Korach. Selimbegovich: To nije bilo taksija... Selimowich: Hoe popit' neto? Hitler: Ne! Istorija ne smije da trpi zbog alkohola. Korach: Kafa, aj, sok... Konobar prilazi stolu. Nosi tacnu. Hitler: Ne! Nita!!! Konobar: Mogli ste vala i proetati. Isto bi vas dolo. Mujo Selimowich prostrijeli konobara pogledom i on se vraa za ank. Uzima novine, Befreit, i lista ih otpozada. ita osmrtnice. Korach (ljubazno): Adolfe, hvala to ste doli. Selimbegovich (kroz zube): Jo da je na vrijeme Selimowich (hladno): Nema veze. Samo da se dogovorimo: ovo, za sada, ostaje meu nama. Hitler: Naravno, naravno Selimowich: Ne znam koliko ti je, ovaj vama, poznato, ali mi, kao MIMS grupacija pratimo va rad.
2 of 5
5.3.2010 15:02
Selimbegovich: Vidjeli ste, sigurno, tekstove Zije Dizdarevia. Hitler: Svakako, samo, znate Selimbegovich (ljutito): Napiite reagiranje. Selimowich: Ja, dakle, ne znam koliko je vama jasno da muslimani ive u Bosni i Hercegovini. Korach: to nama, da tako kaem, ne odgovara. Openito. Hitler: Zato? Selimowich, Selimbegovich und Korach (uglas): Zato to nama ne odgovara jak bonjaki narod, revizija privatizacije i ostalo!!! Hitler: Ali zato? Selimowich, Selimbegovich und Korach (uglas): Ali zato! Selimowich: Dakle, pratei va rad, a na osnovu naih finansijskih mogunosti... Hitler (zbunjeno): Ne, ne... Ja imam druge planove. Selimbegovich (samozadovoljno): Istrijebiti Jevreje i Rome, napasti Poljsku... Hitler (preneraeno): Vi... vi... vi to znate? Selimbegovich (zadovoljno): To mi je posao. Korach: Mi se vama neemo mijeati u planove. Samo vi... Selimowich: Mi strateki planiramo i gledamo dugorono. Nas zanima fiskalna 2010. Hitler: Molim? Selimbegovich: Godina, 2010. godina. I poslije, naravno. Hitler: Ne razumijem. Korach: Ako ja mogu: mi, dakle, od vas i oekujemo da provedete planirano, to nama ak i odgovara, da se malo skloni, kako mi to volimo rei, interes javnosti, da bi onda mogli ovo to smo rekli. Selimowich: Pare, naravno, nisu problem. Naih sto kompanija e biti tu kada zatreba. Hitler: Ne razumijem, ja, znate... Selimbegovich (nervozno): Adolfe! Ne moe planirat' osvojit' svijet, a misli k'o kakav moler!!! Ti samo radi to si naumio, mi emo to adekvatno propratiti. Gojko Beri te nee primijetiti na vrijeme, a kada se steknu uslovi, mi emo jednim medijskim Blitzkriegom, s Danima , Slobodnom Bosnom, Bakirom... Hitler: Blitzkrieg... To mi se svia. Mogu li zapisati? Selimbegovich: Ama radi ta hoe! Iz unutarnjeg depa konog mantila Adolf Hitler vadi notes i olovku i na prvom istom listu zapisuje rije "blitzkrieg". Selimowich: Dakle, jasno je. Kada doe vrijeme, kada se muslimani, posebno
3 of 5
5.3.2010 15:02
mladi muslimani u Evropi budu osjeali kao Jevreji za koju godinu, kreemo. Hitler: Gdje? Selimbegovich: Moja majko... Korach: Je li tako Adolfe? Hitler: Ma jeste, ali ne znam... Mislim, zato? Selimbegovich: Zna li ti ko smo mi uopte? Hitler: Pivski lobi. Selimbegovich: Eto, sama ti rije kae. Hitler: A ono za pare... Selimowich: To je moja briga. Hitler: Koliko? Selimowich: Koliko treba. Iznenada, Adolf Hitler ustaje sa stolice, izvlai pitolj koji je bio skriven iza pojasa i puca u plafon. Konobar zalijee iza anka. Ostali gledaju zbunjeno. Hitler: Izbit e nacionalna revolucija! Nova vlada e biti formirana. Policija i vojska e se okupiti pod svastikom!!! Korach: Divno. Selimbegovich: Kakav je ovo kreten? Selimowich: to ne platih Fahri... E jesam budala... Adolf Hitler, ozaren, veseo, popravlja frizuru, vraa pitolj za pojas. Staje u stav mirno. Visoko podie desnu ruku u zrak. Hitler: Heil i ja i vi!!! Wildna Selimbegovich ustaje sa stolice. Selimbegovich: Ja moram do OHR-a. Korach: Hoemo li i mi? Adolf Hitler i dalje stoji s rukom uzdignutom visoko u zrak. Mujo Selimowich ustaje sa stolice. Selimowich: Haj'mo. Hitler sputa ruku i kree prema vratima. Ostali idu za njim. Konobar se polako pridie i uplaeno ih prati pogledom. eka da izau. Razgovara sam sa sobom. Konobar: Ne valja se rugati. Svakom se moe desiti... Odlazi prema vratima, zakljuava ih i gasi sva svjetla osim onoga nad ankom. Dok smo naputali mali, penzionerski stan naeg domaina, u posjetu stoezdesetdevetogodinjem M.F., nekadanjem konobaru u pivnici Brgerbrukeller u Sarajevu i svjedoku povijesnog sastanka na kojem je - otkrio je Nedad Lati - pivarski lobi u Bosni stvorio Hitlera u Njemakoj - dola je, kako nam ju je predstavio, gospoa Azra, njegova osobna sekretarica i bliska saradnica. Odlazei, uli smo je da govori: "Haj'mo, crvena i uta tabletica i onda vabe nee
4 of 5
5.3.2010 15:02
dolaziti da sakrivaju stvari po kui."
na vrh
5 of 5
5.3.2010 15:02
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Drutvo: Da li uee ena na pozicijama vlasti doprinosi politikim promjenama
Belma Beirbai
Piite autoru
Da li je kurva enski rod: U trenutku kada BiH nikada nije bila u ozbiljnoj krizi, kada sve vie na sceni jaaju radikalni etnonacionalni i desniarski diskursi, kada nesankcioniranje korupcije vlasti i kriminala ima za cilj njegovo dodatno jaanje, pomalo je degutantno sluati tete i ike iz raznoraznih gender agencija kako diu buku zbog toga to se ena parlamentarac ne naziva parlamentarkom. Ne bi udilo da se na stolu kabineta Fahrudina Radonia ve naao papir osude enskog nevladinog sektora zbog toga to psujui Vildani Selimbegovi "islamofobinu mater" nije koristio izraz novinarka.
Bilo bi nepristojno ne primijetiti da su u zatitu novinarki koje su vrijeane na spolnoj i rodnoj osnovi u posljednjih nekoliko mjeseci stali samo mukarci. To je, da preciziramo, ona rodna kategorija osumnjiena da ne pridaje panju enskim pravima, za koje se zalae, koliko broji famozni Direktorij enskih grupa, tano - 99 udruga. Pitanje je: koja je onda svrha i emu je posluila poslijeratna eskalacija enskih glasova i politike zvanino obiljeene kao "gender mainstreaming", osim to nas je vratila u gluho doba patrijarhata?
Kada je u jednom od Avazovih izdanja, Globalu , napisano da je Dubravka Keni za vrijeme intervjua s Alijom Izetbegoviem, "gol-golcata, izvaljena u fotelji, isturila gole fudbalerske noge i postavljala jetka i cinina pitanja Izetbegoviu o religiji i zatvoru", profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Enver Kazaz osudio je vrijeanje na spolnoj osnovi u javnom prostoru. "enska scena" je utjela. Kada je hrabra novinarka Denana Karup-Druko u drugom izdanju Avaza, Express , proglaena "kurvom", reagirao je Senad Peanin, izdava magazina Dani. "enska scena" je utjela. Kada je Fahrudin Radoni, vlasnik Avaza i SBB-a na radiju Kalmanu Duki Jurii pripisao pripadnost "manjem narodu", o spolnoj i nacionalnoj diskriminaciji oglasio se Sran Dizdarevi, sada ve bivi direktor Helsinkog komiteta BiH. "enska scena" je utjela. Kada je Vildana Selimbegovi u Dnevnom Avazu vrijeana da je "primitivna bljuzga", pobunio se protiv govora mrnje i ovinizma Gojko Beri, kolumnista i novinar. "enska scena" je, bezbeli, opet utjela. Dakle, bilo bi nepristojno ne primijetiti da su u zatitu najeklatantnijih primjera vrijeanja na spolnoj i rodnoj osnovi u posljednjih nekoliko mjeseci stali samo - mukarci. To je, da preciziramo, ona rodna kategorija osumnjiena da ne pridaje panju enskim pravima, za koja se zalae, kako broji famozni Direktorij enskih grupa, tano - 99 udruga. Postavlja se ozbiljno pitanje: kako smo doli do toga da u drutvu u kojem 80 posto civilnog sektora ini enski pokret, sastavljen od raznih asocijacija, udruenja, agencija, ureda i fondacija, nema niti jedna aktivistica, politiarka, intelektualka i profesorica (ast izuzecima) da, eto, deklarativno osudi ako ne spolnu diskriminaciju, a onda barem napade na osnovne moralne vrijednosti, integritet linosti, potivanje slobode govora, naela etike...?! Ako za primjer uzmemo trenutani kontekst, nije pretjerano zakljuiti da je feminizam kao jedna apriori revolutivna i progresivna ideologija u bh. praksi doivjela potpuni krah. Naime, ova eskalacija enskih glasova i politike zvanino obiljeene kao "gender mainstreaming" zauzvrat nije proizvela sutinu: kritiko javno mnijenje, viziju o socijalnim promjenama i snaan angaman. I ne samo to: enska scena posljednjih deset godina nije odmakla od prie o "rodno-senzitivnom jeziku" i "potrebi poveanja ena na izbornim listama". Iskreno reeno, u trenutku kada BiH nikada nije bila u ozbiljnijoj krizi, kada sve vie na sceni jaaju radikalni etnonacionalni i desniarski diskursi, kada nesankcioniranje korupcije vlasti i kriminala ima za cilj njegovo dodatno jaanje, pomalo je degutantno sluati tete i ike iz raznoraznih gender agencija kako diu buku zbog toga to se ena parlamentarac ne naziva parlamentarkom. Ne bi udilo da se na stolu kabineta Fahrudina Radonia ve naao papir osude enskog nevladinog sektora zbog toga to psujui Vildani Selimbegovi "islamofobinu mater" nije koristio izraz
1 of 3
5.3.2010 15:03
novinarka . Izborne kvote Upravo je ovako providna "enska" pasivnost u javnosti uinila priu o "neophodnosti uea ena u politici" potpuno neuvjerljivom. U posljednje vrijeme, za potrebe izborne kampanje, reaktualizirana je pria o tzv. spolnom odreenju izbornih kvota. Gotovo jednom sedmino, Ured za ravnopravnost spolova BiH organizira seminare o ovoj temi za pripadnike/ice te imaginarne enske scene, koje od toliko pisanja prijedloga za projekte o najsponzoriranijoj temi danas u svijetu gender equality - nemaju vremena da se bave relevantnim deavanjima. Uglavnom se raspravlja o obavezi BiH da na izbornim listama politikih partija mora biti najmanje 30 posto pripadnica enskog pola. ta, meutim, sutinski mijenja uvoenje principa rodne jednakosti u reprezentativne strukture vlasti osim to zadovoljava formalne principe? Treba napomenuti da je sistem kvota jo uvijek tabu tema jer "ne osigurava kod dodjele mandata povean broj ena u strukturama vlasti". Meutim, od njegove primjene nije se nita izmijenilo u nainu donoenja odluka, na isti nain kao to enormno veliki broj enskih udruga nije pokazao volju da se usprotivi javnoj upotrebi mizoginog i rasistikog diskursa. Gotovo je i nepoznat sluaj da se otvorila ozbiljna i dosljedna polemika izazvana kritikim promiljanjem neke lanice stranke i zastupnice u organima vlasti o zloupotrebi etnonacionalnog diskursa, korumpiranim poduhvatima organa vlasti, krizom unutar obrazovnog, socijalnog i ekonomskog sektora... Da bi se razumjelo zato se na evropskom prostoru promovira neophodnost rodnog egaliteta na pozicijama vlasti, treba malo ui u sr same feministike politike teorije, unutar koje jo uvijek postoje otvorene polemike o svrsi i prirodi politike participacije ena u politici. Generalno, asimilacija ena u politiku polazi od uvene teorije stajalita, prema kojoj, kao to smatra uvena feministica Nancy Hartsock: "ensko socijalno pozicioniranje obezbjeuje politike mogunosti za stvaranje novih alternativa." Naime, smatra se da je epistemiki privilegirana pozicija ona drutveno obespravljenih te vodi ka dubljoj spoznaji drutva, boljem identificiranju univerzalnih ljudskih interesa, odnosno ka tome da ene zbog toga mogu biti manje korumpirane, nasilne, senzibilnije za opresiju drugih, i posjedovati vei osjeaj za pravinost. Ovo pitanje je, meutim, daleko kompleksnije s obzirom da je i epistemoloku teoriju nadjaala filozofija socijalnog konstruktivizma, prema kojoj se danas vie ne moe govoriti o klasinim spolnim, generacijskim ili kulturolokim razliitostima ve iskljuivo o odnosima moi. Meutim, svaka feministika teorija podrazumijeva neminovno da pozicija ene u javnoj sferi ne moe biti odvojiva od angairanosti, koja se opet mora zasnivati na graanskim idealima. U suprotnom, ulazak ena u sfere odluivanja nema vrijednosno opravdanje. Na koncu, i sam termin feminizam je u poetku svog nastajanja povezan sa enskim graanstvom - historiarka Karen Offen ustanovila je da je prva samoproklamirana feministkinja bila Francuskinja Hubertine Auclert koja je jo 1882. poela koristiti ovaj termin u svojoj publikaciji La Citoyenne , tj. Gra anka . U Bosni i Hercegovini, upravo taj najvaniji cilj nije nikada postignut: politika pasivnost se ne ogleda samo u tome to su ene, u zakonodavnoj vlasti, najrjei inicijatori odluka ili debata koje se pokreu u Parlamentu, ve i u odobravanju internih stranakih dogovora bez jasno izraenog (auto)kritikog stava. Jedino kada se stranke zalau za "manjinska" pitanja tie se predizbornih perioda kada se pribavljaju glasovi od tzv. marginaliziranih skupina drutva, preteno rtava rata. Poznat je sluaj tzv. Harisovog spiska, kada je prilikom debate o ustavnim promjenama u ljeto 2006. Stranka za BiH u prilog svoje argumentacije mobilizirala enske nevladine organizacije, preteno one koje zastupaju rtve rata - Majke Srebrenice, ene rtve rata, Drutvo za ugroene narode, itd. Takve politike zloupotrebe revaloriziraju nacionalni diskursi - ene simboliziraju patrijarhalnu matricu, "stub" porodice, "stub" drutva, to je najee vidljivo kroz ona udruenja koja ne zastupaju prava ena, ve prava umrlih (supruga, sinova, brae...). Naalost, za razliku od, recimo, Srbije gdje najveu opoziciju vladajuoj politici predstavljaju upravo pripadnice aktivistike scene (Nataa Kandi, Sonja Biserko, Biljana Srbljanovi, Svetlana Slapak...), u BiH se ne moe izdvojiti niti jedna enska udruga koja je korektiv vlasti dok aktivistkinje i intelektualke ostaju na margini onih dogaanja koja im ne mogu nakoditi. enski civilni pokret se najee svodi na bavljenje pitanjima koja se definiraju kao "enska" - kao to su posljedice
2 of 3
5.3.2010 15:03
rata (ena kao rtva), posljedice globalizma (trafficking), socijalni faktor (nasilje u porodici, seksualno uznemiravanje...) - a ne opim graanskim pitanjima. Jezik utnje Prividna uinkovitost sistema kvota jest i u injenici da su ene smjetene na periferiji politike scene, time to im se uglavnom dodjeljuju funkcije u "klasinim enskim ministarstvima": onim koja se bave stambenim pitanjima, socijalnom i zdravstvenom zatitom, radom i obrazovanjem. Raspodjela funkcija vri se prema internim dogovorima, koji zavre tako to stranke odabiru kandidate/kinje koje e biti njihove poslune glasnogovornice. Uz politiku pasivnost obavezno ide i oblikovanje imida imitiranjem mukih kolega to upuuje na nepostojanje osobnog politikog subjektiviteta. Kada se Sulejmanu Tihiu naloi da mora slijediti evropske direktive kvota, on e kimnuti glavom i ponuditi vam Seadu Palavri za dopredsjednicu Ustavnog suda BiH iz reda bonjakog naroda. Ona e nositi odijelo s kravatom, kratku kosu i tititi interese svoje stranke, odnosno svoga naroda. Kada Gender centar RS-a ukori premijera Milorada Dodika zbog nedovoljne participacije ena u politici, on e poturiti Duanku Majki. I ona e nositi kravatu i zduno promovirati iz poslanike fotelje u Parlamentu BiH njegovu negacionistiku politiku. Ako strankama stigne napomena o tome kako kandidiraju iskljuivo ene koje su ista refleksija mukih kolega, predsjednik SBiH-a Haris Silajdi e, s osmijehom na licu, predstaviti Melihu Ali, koja prema njemu odraava stereotipne atribute enstvenosti i postaviti je na elo Federalnog ministarstva obrazovanja. Ona e se potom itekako truditi da vanjskom predodbom prikrije svoje neznanje i nestrunost. Itd, itd. Ostale politiarke karakterizira uglavnom "jezik utnje" kojim se repatrijarhalizira moderna tradicija o eni: tako je esdepeovska prvakinja i nekadanja lanica Izborne komisije BiH Lidija Kora (ovdje nema dovoljno prostora da se popiu sve funkcije zbog kojih je Koraeva dospjela u sukob interesa) izjavila u predizbornim periodu na Hayatu (emisija Korak , 27. juni, 2006.) da "ena ne moe biti kompletna ukoliko nije stvorila obitelj - to je neuspjeh". Radi se o tipinom mitologiziranju "super ene", one koja na "herojski" nain rtvuje svoje primarne uloge, majke i supruge, kako bi se uzdigla na tritu rada i ideja. Feminizam i graanstvo Koja je, dakle, sutinska svrha promoviranja krilatice "vie ena u politici"? Jedna od feministica koja se najvie bavi politikom teorijom, Rian Voet, postavlja u jednom od svojih eseja vrlo znaajno pitanje: "Ako ene nisu drugaije, zato ih traiti? Zato bi onda bio bitan procenat ena u politici?" Ona smatra kako ene moraju da se pozabave razliitim politikim identitetima istovremeno - i graanskim i feministikim. U bosanskohercegovakom kontekstu, pitanje bi se moda trebalo konstruirati oko toga kako izbjei da ene ulaze u politiku kao pripadnice etnonacionalnog korpusa. Da li osnaivanje osobnog politikog identiteta ena treba da bude osnov za jednu drugaiju politiku praksu a koja bi tragala za de-etnonacionalizacijom diskursa ili treba neutralizirati enski identitet u smislu politike prezentacije i fokusirati se na identitet graanke/ina? Naravno, teko je govoriti o tome da li bi ene trebale ulaziti u politiku kao ene ili kao graanke, kada je postojanje graanskog identiteta na politikoj sceni u BiH jo uvijek politika fantazija. Graanski identitet se u politikom smislu kod nas i dalje konstruira ali i percipira kao identitet etnosa pa tek onda individualnih prava koja proistiu iz obaveze drave prema pojedincu. Meutim, sve dok spolnu i nacionalnu diskriminaciju u javnom prostoru osuuju mukarci, a ene nijemo gledaju, ostvarivanje ravnopravnosti spolova ostaje mrtvo slovo na papiru. A uee ena u politici - treerazredna stvar.
na vrh
3 of 3
5.3.2010 15:03
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Intervju: Martina Mlinarevi-Sopta, novinarka
Edina Nuriki
Piite autoru
Sjeme hrvatsko: "Ja i moja ua obitelj smo, u vie navrata, dobivali verbalne, telefonske prijetnje od lokalnog stanovnitva. Dok sam bila Oldskul, pa se nije znalo nita o mom identitetu, i tada je bilo etiketiranja - da sam potomak obitelji koja ima crvene knjiice i vikendice po moru, da sam komunjarsko dijete itd. Meutim, kada sam se predstavila a moja obitelj je srednjestaleka, prosjena hercegovaka, katolika, uvijek na misi, imamo ak i asnih sestara i fratara u obitelji govorilo se: 'ta je tebi, ta ti se umetnulo u sjeme?'"
Martina Mlinarevi-Sopta (28), roena Ljubuanka, zavrila je studij engleskog jezika u Mostaru, a danas ivi i radi u irokom Brijegu, gdje vodi centar za strane jezike. Mnogima je poznatija kao Oldskul, to je pseudonim koji je koristila piui kolumne tokom posljednje tri godine za hercegovaki portal poskok.info. Polovicom januara poinje pisati za hrvatski portal indeks.hr, izmeu ostalog o "niijim Hrvatima na niijoj zemlji", to joj je priskrbilo imid "zagrebake plaenice", "sarajevske miljenice", "Feralovog djeteta". Martina koja, takoer, iza sebe ima dvije knjige poezije: Firentinske suze i Otok u prosincu, za Dane govori o njezinom angamanu u novinarstvu, odnosu Hercegovaca prema zvaninom Zagrebu i Sarajevu
DANI: Gospoo Mlinarevi-Sopta, posljednje tri godine bili ste aktivni kao kolumnistica portala poskok.info , dok danas piete za index.hr. Kako je uope dolo do Vaeg angamana u novinarstvu? MLINAREVI-SOPTA: Pisanjem se bavim od malena, a tokom studija bila sam glavna Martina Mlinarevi-Sopta: "Imamo urednica studentskog asopisa. Preko ljeta paradoks gdje e taj isti narod koji toliko plae zbog svoje ugroenosti, sam honorarno radila na Radio Ljubukom, kad dou izbori u 10. mjesecu, prodati potom dvije godine u Dnevnom listu kao svoj glas za 100 KM Lijanoviima" dopisnica iz Zapadno-hercegovake upanije. Moje studentske tekstove prenijeli su dva-tri puta na portalu poskok.info , pa smo dogovorili suradnju. Pisala sam kolumne pod pseudonimom Oldskul, jer je urednitvo smatralo da u ovakvoj Hercegovini ensko s imenom i prezimenom nee dugo moi pisati. Teme su bile lokalnog karaktera, ogoljeno oslikavanje hercegovake stvarnosti. Piui za poskok.info sve vrijeme sam provlaila svoje vienje, koje je njima bilo patetino, prepuno, kako su mi esto znali rei, bosanske memle. Ljubuki, u kojem sam roena, u odnosu na ostali dio zapadne Hercegovine, je svijet za sebe. Nakon lanka o Nini Raspudiu, koji je izazvao mnogo polemika budui da je mnogo ljudi zvalo urednitvo, ukljuujui i politike stranke, odluujem izii u javnost pod vlastitim imenom. Ubrzo potom dolo je nekoliko ozbiljnijih ponuda za nastavak pisanja. Pristala sam pisati za index.hr upravo zbog njihove percepcije, da i njima pruim sliku drugaije Hercegovine, ali i da naim ljudima pokaem da postoji mogunost da se objavi istina o stvarima u Hercegovini. Tim angamanom automatski sam ovdje postala etiketirana kao "Indexov komunjarski plaenik". Ali, ja ne pripadam nikakvoj struji, niti politikoj opciji, jednostavno reagiram na nepravdu u trenutku kad je ujem i osjetim.
Nino Marii
DANI: Vae pisanje ima razliite reakcije na forumima, portalima, koje se kreu od odobravanja, komplimentiranja Vaoj visprenosti, do onih koji ne prezaju da se obrue na Vau linost nazivajui Vas pogrdnim imenima. Jeste li bili suoeni s odreenim vrstama pritiska? MLINAREVI-SOPTA: Reakcije sam oekivala, ponajvie zato jer ono stajalite koje zastupam nije stajalite veine gdje ivim. Ja i moja ua obitelj smo, u vie navrata, dobivali verbalne, telefonske prijetnje od lokalnog stanovnitva. Dok sam bila Oldskul, pa se nije znalo nita o mom identitetu, i tada je bilo etiketiranja - da
1 of 3
5.3.2010 15:03
sam potomak obitelji koja ima crvene knjiice i vikendice po moru, da sam komunjarsko dijete itd. Meutim, kada sam se predstavila - a moja obitelj je srednjestaleka, prosjena hercegovaka, katolika, uvijek na misi, imamo ak i asnih sestara i fratara u obitelji - govorilo se: "ta je tebi, ta ti se umetnulo u sjeme?" U firmi u kojoj sam vodila komercijalu u Hercegovini, dobila sam otkaz zbog pisanja - tema je bila Branimir Glava. Dali su mi ultimatum: prestati pisati ili nastaviti raditi. Naravno da sam odabrala nastaviti pisati. Najvea vrijednost koju su mi dali roditelji je moj izbor, slobodna volja s kim u se druiti, ta u misliti, kakvi e biti moji stavovi. Samo zbog toga sam ono to jesam, a ne zbog deulovi a , ivan i a i crvenih knjiica. DANI: Poruili ste hrvatskom predsjedniku da su "graani Hrvatske maji kaalj koliko je dopizdilo Hrvatima u BiH". Na kojem stepenu je, uistinu, dijagnoza koju postavljate? MLINAREVI-SOPTA: Pa, ja mislim da je Hrvatima u BiH jako dopizidilo, jer se osjeaju totalno izdano i od Zagreba i od Sarajeva. Priam o dijelu hrvatskog naroda kojeg u nazvati normalni - dobar i poteni radni dio hrvatskog naroda - a ne o onima koji su se obogatili u vlasti, o sitnim kriminalcima i tajkunima. Govorim o obinom narodu, koji je u totalnoj depresiji. Ljudi ovdje imaju stranu averziju prema Sarajevu, koja je plastino stvorena. Ovdje, recimo, ne moete nai troje ljudi koji plaaju Federalnoj TV pretplatu. Mislim da bi bilo potrebno raditi na tom odnosu, da Sarajevo shvati da hrvatska opstojnost, odnosno jaanje hrvatskog dijela korpusa, ne moe nakoditi bh. budunosti, isto kao to mi trebamo shvatiti da Zagreb nije jedino mjesto kojem se trebamo okrenuti. DANI: Zato se Hrvati u BiH osjeaju izdanima od Zagreba? MLINAREVI-SOPTA: Zadnji udarac je onaj s prebivalitima i vraanjem osobnih. Zagreb je kao takav odgovoran od onog dana kada je potpisao sporazum u Daytonu za sudbinu hrvatskog naroda u BiH. Hrvatski narod u BiH sluio je Zagrebu fantastino dok je bio uljuljana masa za izbore, tada su im bili super. Ali, svaki put nakon toga bili su automatski odsjeeni, vraeni na mjesto gdje pripadaju - negdje preko granice. Mislim da je i dan-danas idealistina vizija da e hrvatski narod u BiH nekad poeti shvaati BiH kao svoju zemlju, jer je jo u glavama mnogih Hrvatska jedina domovina koja postoji. Ali ja vjerujem da postoji novi val mladih ljudi koji ne misle da je sav smisao ivota u Zagrebu i s hrvatskom putovnicom i osobnom. Najveu krivnju za obespravljenost hrvatskog naroda u BiH snose hrvatski lideri, od Boe Ljubia, Dragana ovia, Zvonke Juriia... Hrvati u BiH, to je sada popularno, dive se Dodiku, oajniki trae lidera kojeg nemaju meu svojim politikim vodstvom. DANI: A Dodik, shodno potrebi, uvijek hrvatskom korpusu u BiH baca mamac u vidu treeg entiteta? MLINAREVI-SOPTA: Trei entitet je kost za uigranu masu kad god treba. Istina je da politikog pluralizma mora biti i da je ovakva situacija, jednostavno, nepodnoljiva, da se Hrvati u BiH sustavno preglasavaju. Ne mislim da se preglasavaju zbog neije volje, nego jer su takvi, bez ikakvih ideja, govorim o hrvatskim liderima u Federalnom parlamentu, hrvatskim zastupnicima u Hrvatskom saboru, a da ne spominjem politiare na lokalnoj razini, gdje se sve svodi na vlastitu grabeljivost. S druge strane, imamo paradoks gdje e taj isti narod koji toliko plae zbog svoje ugroenosti, kad dou izbori u 10. mjesecu, prodati svoj glas za 100 KM Lijanoviima. DANI: U jednom od tekstova tvrdite da je Crkva s oltara blagoslovila tajkunizaciju Hercegovine. Koliko je to tabu tema? MLINAREVI-SOPTA: Da, Crkva je tabu tema ovog podneblja. Sve se moe dirati samo Crkvu ne. Ja smatram da su ljudi u Crkvi itekako podloni kritici, kao i svi mi. Nedavno sam dobila mail od fratra iz Posuja, koji kae da se ne slae sa mnom u veini stvari, to je i oekivano, ali da mu one slue da sebe preispituje. to se tie Crkve i tajkunizacije, to se vee uz poslijeratni period. Ali, sve to ovisi o pojedincima. Crkva i vlast su usko povezane, kao recimo i u islamu, jer je poznato ta radi reisul-ulema. Jednostavno, to jedno bez drugog ne ide, s tim da je ovdje
2 of 3
5.3.2010 15:03
izuzetno jaka vjera ljudi, ukorijenjena u njima od davnina, tako da e progledati bilo ta kroz prste. To je jo uvijek mentalitet ljudi gdje su fratar, uitelj i lijenik na svetom pijedestalu. DANI: Piui o najveem poslijeratnom kriminalu u vezi s HT ERONET-om, spominjete dvije struje u BiH, koje vode estoku bitku za foteljama i prevlast nad kompanijom. O kome je tano rije? MLINAREVI-SOPTA: To je konstantna problematika, ERONET je najvea hercegovaka zlatna koka. Ujedno je jedna od ne znam koliko telekomunikacijskih firmi u svijetu, iji promet u zadnjih godinu-dvije pada, to je sasvim nelogino. To se deava zbog politikih igara koje se odvijaju oko ERONET-a. U vie navrata pisalo se u medijima o tome, samo to je problem to pojedini ne ele objaviti da se sustavna pljaka ERONET-a odvija pod dirigentskom palicom Zagreba, odnosno zagrebake tvrtke Digitel. Ovdje su to ve dobro poznate struje - Dragan ovi i prof. Slavo Kuki, sve u vidu zadravanja svojih fotelja i bitke za presti, odnosno ERONET. DANI: Koliko se pokazuje elja za raiavanjem s prolou, tzv. Herceg-Bosne? MLINAREVI-SOPTA: To je sve poteklo iz poslijeratnog razdoblja, odnosno ratne hercegovake "povijesti", gdje su Hercegovci imali nekog vou, kakav god on bio. Mislim da je to stvar koja ih podsvjesno zaokuplja, pa su danas to se toga tie izgubljeni. to se tie raiavanja s prolou, mislim da ih Republika Hrvatska itekako primorava i vraa u realnost svakim novim danom i svojim odlukama. DANI: U jednom od tekstova kaete: "Hercegovina e jednog dana biti Hrvatska droga je kojom su djeca po naputcima hranjena od djetinjstva, prvotno uz beatove Thompsona bez zuba, pa kasnije, evolucijski, i Thompsona sa zubima..." Nije li takav nain ivljenja postao uvrijeen? MLINAREVI-SOPTA: Kada kaem da djeca odrastaju "na Thompsonu", to je metafora za sva obiljeja desniarstva, od Tumanovih, ukovih dana do danas. To su ljudi koji su ovdje i dalje duboko tovani, a narod koji ovdje ivi njih dvojicu gleda bez ikakve mrlje i bez ikakve elje da se realno sagledaju stvari. Koliko god je, recimo, iroki mitsko mjesto, jer su ovdje kao najzagrieniji desniari, s druge strane ima jednu jaku alternativnu scenu. To je mali broj ljudi, poput ekipe West Herzegowina Fest ili Mediteran Film Festival, koja se bori da neto uradi od ovog primitivizma, da se probije drugaijim sposobnostima.
na vrh
3 of 3
5.3.2010 15:03
http://www.bhdani.com/default.asp?kat=biz&broj_id=664&tekst_rb=14
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Eldar Dizdarevi Turski dobitak: Dakle, sada je jasno: ekanovi je za Potezu dogovorio prodaju dionica Postbanke. Obratite panju na injenicu da mali dioniari nisu prodali svoje dionice ove banke. No, to nije sve: oni e, naalost, biti potpuno izgurani iz vlasnike strukture banke kroz dokapitalizaciju! Uvodnik
Verzija za printanje Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 0 Broj glasova: 0
Prije dva mjeseca u magazinu Dani pisali smo o, najblae reeno, udnom angamanu federalnog ministra prometa i komunikacija Naila ekanovia u dokapitalizaciji Postbanke BH Sarajevo. Podsjetimo se da je upravo sam ekanovi potvrdio za lokalne medije da je angairan u pregovorima s Turskim potama u vezi s moguom dokapitalizacijom Postbanke i to u ime malih dioniara, od kojih su pojedini lanovi Sindikata telekoma i pota u FBiH. Tada smo konstatirali da je prilino udno i neshvatljivo da se jedan ministar prometa i komunikacija angaira na dokapitalizaciji gotovo potpuno privatne banke (Vlada FBiH u Postbanci ima ravno 2,5 posto dionica) i to u trenutku kada su sve aktivnosti na svim gradilitima cesta u veem bh. entitetu, to je pravi posao Naila ekanovia, obustavljene. Iako je federalni ministar tada nevjeto tvrdio da pregovara o dokapitalizaciji Postbanke u ime malih dioniara, lanova Sindikata telekoma i pota, u spomenutom smo tekstu tada zakljuili da je to to ministar ekanovi tvrdi pravno, korporativno i logiki netano i nemogue! Naime, spomenuli smo i da se bez veinskog vlasnika Postbanke, slovenskog fonda Poteza, ne moe uraditi nita u sluaju dokapitalizacije ove banke, jer su Slovenci, zbog nevjerovatne greke malih dioniara o izglasanoj a potom neuplaenoj dokapitalizaciji banke, preuzeli veinsku kontrolu nad 57,2 posto dionica. Stoga smo i konstatirali da je ekanovi s Turcima zapravo pregovarao u ime Poteze. No, eto, nije trebalo da proe puno vremena pa da se potvrdi tanim ono to smo pisali u Danima i da se u potpunosti demantira sve to je tada rekao ministar ekanovi. Naime, prole je sedmice objavljena informacija da su "predstavnici slovenskog fonda Poteza i Turskih pota postigli dogovor o prodaji 57,2 posto udjela koji ovaj fond ima u Postbanci BH, ime su stvoreni uslovi za dokapitalizaciju ove banke u iznosu od 7,5 miliona eura". U spomenutoj informaciji se dodaje i da je Agencija za bankarstvo FBiH "dala zeleno svjetlo" za ovo preuzimanje, te da se ne zna za koliko je Poteza prodala svoje dionice Turskim potama. Dakle, sada je jasno: ekanovi je za Potezu dogovorio prodaju dionica Postbanke. Obratite panju na injenicu da mali dioniari nisu prodali svoje dionice ove banke. No, to nije sve: oni e, naalost, biti potpuno izgurani iz vlasnike strukture banke kroz dokapitalizaciju! Prema posljednjim podacima, kapital Postbanke BH je iznosio 16 miliona KM, to znai da je za zakonski neophodan cenzus za rad banke bilo potrebno jo 15 miliona KM. Turci e, dakle, uplatiti tih potrebnih 7,5 miliona eura (15 miliona KM) za dokapitalizaciju banke, ime e se, naravno, njihov vlasniki udjel u kapitalu banke poveati proporcionalno ovoj uplati. Dakle, nakon uplate za dokapitalizaciju, Turske pote nee u Postbanci imati samo 57,2 posto dionica, nego e imati, ugrubo preraunato, oko 77,7 posto dionica! Shodno tome, znaajno e se smanjiti udjeli malih dioniara, koji sada svi zajedno imaju oko 42 posto dionica, od ega dioniari uposlenici pota i telekoma imaju oko 30-ak posto. Dakle, njihov e se zajedniki udio u Postbanci smanjiti na samo 22,3 posto, od ega e uposlenici pota i telekoma u ukupnom kapitalu banke ubudue imati tek oko desetak posto dionica! Eto, dakle, brojano iskazanog rezultata
1 of 2
5.3.2010 15:04
ekanovievog truda na zatiti interesa malih dioniara, uposlenika bh. telekoma i pota i lanova sindikata tih kompanija. Meutim, koliko to god grubo zvualo, u svemu ovome zapravo ima i dosta pravde. Naime, upravo su mali dioniari Postbanke sve ovo i zakuhali, odnosno bar neki od njih, poto su prvo izglasali a potom nisu uplatili pare za dokapitalizaciju banke. Na taj nain je slovenskoj Potezi ostavljena mogunost da preuzme banku. Poteza je, naravno, to i uradila. Slovenci su se potom poeli dogovarati sa FIMA bankom o spajanju, ali su mali dioniari poeli estoko lobirati i ovdanjim medijima dostavljati brojne prljave dokumente protiv FIMA banke kako bi diskreditirali taj dogovor. Oni su potom i angairali ekanovia da pregovara s Turskim potama o dokapitalizaciji, te je, na kraju krajeva, i red da im se ostvari sve ono to su traili i eljeli, ukljuujui i smanjenje njihovog vlasnikog udjela u kapitalu banke.
na vrh
2 of 2
5.3.2010 15:04
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Eldar Dizdarevi
Trikovi s minimalnim ratama prve godine otplate kredita
Banke i nove kreditne linije
Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 5 Broj glasova: 1
Prava cijena kredita: U sluaju NLB Tuzlanske banke kredit s rokom otplate do est mjeseci ima nominalnu kamatnu stopu od 7,49 posto, dok je efektivna kamatna stopa, a to je zapravo prava cijena kredita, ipak 15,46 posto. A to je, znate i sami, prilino razliito
Pojedine komercijalne banke u BiH krenule su posljednjih dana u vjeto reklamiranje novih kreditnih linija, pri tome vjeto naglaavajui nominalnu kamatnu stopu. Meutim, nominalna kamatna stopa nije stvarna cijena kredita nego efektivna kamatna stopa, to se obino ne istie u reklamnim materijalima banaka
Posljednjih dana pojedine komercijalne banke u Bosni i Hercegovini pojaale su svoje marketinke aktivnosti nudei nove kreditne linije ovdanjem tritu po povoljnijim kamatnim stopama. Ovim reklamnim aktivnostima banaka prikljuili su se i pojedini mediji, dovodei bez jasnih razloga u kontekst njihove nie kamatne stope s odobrenjem druge trane stand-by aranmana MMF-a, te sa smirivanjem globalne ekonomske krize pa ak i sa skorim dolaskom proljea. Meutim, oprezniji klijenti e se s pravom pitati da li su kamatne stope zaista sada nie ili iza reklamnih kampanja ipak stoji neto drugo. Poznato je, naime, da banke u svojim reklamnim kampanjama uvijek istiu pogodnosti koje njima idu u prilog. Stoga smo odluili napraviti malo istraivanje novih kreditnih linija, te provjeriti da li su kamatne stope zaista nie i da li su pale. Ovoga se puta neemo baviti pitanjima da li taj pad kamatnih stopa ima veze sa stand-by aranmanom MMF-a, globalnom ekonomskom krizom ili s dolaskom proljea. NLB Tuzlanska banka Tuzla pokrenula je prije mjesec dana reklamnu kampanju pod nazivom Iznenaenjima nikada kraja, ime ova banka ustvari nudi nenamjenske kredite "po povoljnim uvjetima" u periodu od 1. februara do 30. aprila ove godine. Kako se navodi na internet stranici NLB Tuzlanske banke, kamatna stopa za te kredite je u veini sluajeva fiksna i kree se u rasponu od 7,49 za rok otplate do 6 mjeseci do 7,99 za rok otplate do 12 mjeseci. Meutim, izgleda da svaki rok otplate dui od godinu dana donosi automatski i promjenjivu kamatnu stopu. U sluaju otplate kredita na 60 mjeseci, kamatna stopa je 8,49 posto. Trokovi obrade Meutim, ako malo paljivije proitate reklamne materijale NLB Tuzlanske banke, pored gore spomenutih iznosa kamatnih stopa, navodi se i sljedee: EKS 15,46 posto za kredite s rokom otplate do 6 mjeseci, te EKS 12,22 posto za kredite s rokom otplate do 12 mjeseci i EKS 9,43 posto za kredite s rokom otplate do 60 mjeseci. Tu se sada situacija s povoljnostima kredita dramatino mijenja, jer akronim EKS zapravo znai "efektivna kamatna stopa", koja se, kako vidimo, znatno razlikuje od u reklamnim materijalima naglaenih i istaknutih, takozvanih nominalnih kamatnih stopa. Naravno, sada se postavlja pitanje ta je "efektivna kamatna stopa"? Laiki reeno, efektivna kamatna stopa je stvarna cijena kredita. No, ovoga puta emo ipak u pomo pozvati teoriju, pa emo konstatirati da Rje nik bankarstva takoer navodi da je efektivna kamatna stopa zapravo kamatna stopa koja pokazuje koliko kredit stvarno kota klijenta, odnosno kolika je ukupna cijena kredita. Suprotno tome, nominalna kamatna stopa je "neto" kamatna stopa i ne predstavlja stvarnu cijenu kredita.
1 of 3
5.3.2010 15:04
Dakle, u sluaju NLB Tuzlanske banke kredit s rokom otplate do est mjeseci ima nominalnu kamatnu stopu od 7,49 posto, dok je efektivna kamatna stopa, a to je zapravo prava cijena kredita, ipak 15,46 posto. A to je, znate i sami, prilino razliito. Daljnje definicije efektivne kamatne stope kau i sljedee: "Efektivna kamatna stopa je stvarna cijena finansijskog posla. Pri kalkulaciji efektivne stope ne uzima se u obzir samo uestalost kapitalizacije (takozvani efekt sloenog ukamaivanja, odnosno obrauna kamate na kamatu) ve i administrativni trokovi, provizije, obrade kredita, servisiranje, diskont, porezne stope zajmoprimca, odnosno zajmodavca, vrijeme otplate posebno glavnice i posebno kamata." Znai, efektivna kamatna stopa je prilino pouzdana metoda za poreenje cijena kredita u bankama, koji matematski izjednaava razliite naine obrauna kamatnih stopa od banke do banke. Na visinu efektivne kamatne stope utjee, osim redovne neto kamatne stope, i visina naknada koje klijent plaa banci prilikom odobrenja kredita, duina otplate kredita, visina eventualno potrebnog garantnog depozita ili udjela i mnotvo drugih faktora. A zato je efektivna kamatna stopa pouzdana za poreenje cijena kredita u bankama? Pa zato to je sam nain obrauna efektivne kamatne stope u FBiH jednak za sve banke, a propisala ga je Agencija za bankarstvo FBiH (Odluka o jedinstvenom nainu obrauna i iskazivanja efektivne kamatne stope na kredite i depozite od 14. marta 2007. godine). Nedugo nakon to je Agencija za bankarstvo objavila ovu odluku, donesena je jo jedna, daleko vanija, a koja glasi da ubudue i banke u BiH moraju obavezno objavljivati, pored nominalne, i efektivnu kamatnu stopu, ba kako smo to vidjeli u sluaju kredita NLB Tuzlanske banke Tuzla. Meutim, bankama ba i ne ide u prilog da istiu EKS, jer su kamatne stope u tom sluaju znatno vee od nominalnih, te stoga u svojim reklamnim kampanjama i dalje istiu neto kamatne stope, a efektivnu kamatnu stopu banke malo "zakamufliraju" akronimom EKS ili manjim slovima. Naravno, da ne bude zabune, nije samo NLB Tuzlanska banka objavila EKS. I Sparkasse banka ima ovih dana akciju zamjenskih kredita s kamatnom stopom od 7,7 posto, ali se u dnu prospekta navodi da je "EKS 8,3 posto obraunata za iznos kredita od 80.000 KM i s rokom otplate od 12 godina". Ovo je, takoer, veoma vaan detalj i na njega treba posebno obratiti panju. Naime, kao to smo ve vidjeli u sluaju NLB Tuzlanske banke, efektivna kamatna stopa je daleko vea kod kraeg vremenskog roka otplate kredita. Da su u Sparkasse na reklamni materijal stavili EKS obraunatu na krai rok otplate, situacija bi bila znatno drugaija, odnosno efektivna kamatna stopa bila bi daleko vea. Maksimalni rok I Turkish Ziraat Bank Bosnia nudi potroake kredite sa (nominalnom) kamatnom stopom od 8 posto, ali se, naravno, opet na dnu reklamnog letka nalazi i dodatak da je EKS 9,06 posto, te da je ona "obraunala maksimalni rok otplate i maksimalni iznos kredita". A kako smo vidjeli iz teorije, to je dui rok otplate, efektivna kamatna stopa je - nia! Dakle, banke i u BiH su nakon propisivanja obaveze objavljivanja efektivne kamatne stope krenule sa sofisticiranijim marketinkim aktivnostima u vezi sa svojim proizvodima, tako da u reklamnim spotovima i lecima istiu ono to je za njih povoljno, a ono to je relativno nepovoljno za klijente navedu manjim slovima. To je, uostalom, ustaljen i veoma omiljen metod banaka na zapadu (pogledati okvir) koje su do savrenstva razvile te metode. Bh. banke donedavno nisu ni bile primorane da rade takve stvari, ali odnedavno, zapravo od kada su domai regulatori obavezali banke da istiu efektivnu kamatu stopu, i ovdanje banke su potraile pomo u izuzetno bogatom iskustvu svojih vlasnika u ovom segmentu oglaavanja. Potencijalni klijenti, dakle, moraju biti svjesni i toga, te prije nego se
2 of 3
5.3.2010 15:04
odlue na neki kredit, moraju dobro izraunati da li e ih taj zajam kotati stvarno onoliko koliko se to navodi u reklami, odnosno da li e moda u nekoj drugoj banci nai i neto povoljnije. panska groznica
Trikovi s minimalnim ratama prve godine otplate kredita

Banke na zapadu su gotovo do savrenstva razvile marketinke kampanje kojima se veoma vjeto istakne sve ono to u kreditima ide u prilog bankama, te jo vjetije prikrije ono to ba i nije najbolje za klijente. Najoiglednije takve primjere nalazimo u paniji, gdje su gotovo sve banke prije poetka finansijske krize imale reklamne kampanje s veoma niskim mjesenim ratama za velike kredite. Naprimjer, tamonje banke su u svojim reklamama isticale mjesenu ratu. Naprimjer, nudile su kredite od 100.000 eura na 12 godina, s kamatnom stopom od 6 posto i pri tome su naglaavale da je mjesena rata za kredit od sto hiljada eura samo 400 eura! I zaista, ko ne bi uzeo kredit od 100.000 eura i plaao pri tome mjeseno samo 400 eura? Meutim, ono na to veina panaca nije obraala pozornost pisalo je na reklamnim panoima malim slovima: "Minimalna mjesena otplata od 400 eura odnosi se samo na prvih 12 mjeseci otplate zajma." To praktino znai da se mjesena rata, odmah po otplati dvanaeste rate kredita, podigla na realni mjeseni anuitet od 975 eura! Mnogim pancima je tek tada postalo jasno o kakvim je kreditima rije, no tada je ve bilo kasno da uine bilo ta.
3 of 3
5.3.2010 15:04
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Nalog iz Austrije?: Postoji i mogunost da su efovi Uniqe iz Austrije dali nalog da se posjeti Dodik. Dobro, mogue je i to. I zapravo je vrlo vjerovatno. Ali, ta je u tom sluaju s ljudskim i moralnim dignitetom domaih uposlenika u Uniqa osiguranju? Da li trka za profitom opravdava ba sve?
Politika i poslovanje
Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 0 Broj glasova: 0
Zabrinjavajui podaniko-vazalski odnos prema premijeru Vlade RS-a Miloradu Dodiku prenosi se, naalost, posljednjih mjeseci iz RS-a i u FBiH. I dok u tom vazalskom odnosu prema Dodiku prednjae novinari iz tamonjih medija, u veem bh. entitetu to naalost ine poslovni ljudi. Krajem prole sedmice, u samo jednom danu, objavljene su dvije vijesti koje potkrepljuju ove tvrdnje. Prvo su banjaluke Nezavisne novine objavile tekst pod naslovom RS bolje podnosi krizu od Federacije . Istini za volju, sam naslov je zaista i taan, ali ne ba na ovakav nain kako to u spomenutom tekstu opisuje novinar. On, naime, na poetku teksta konstatira sljedee: "Realni rast bruto drutvenog proizvoda RS u 2009. godini iznosio je nula posto, dok je u FBiH istovremeno pao za tri procenta." Naravno, velianje krajnje sumnjivog statistikog podatka o "rastu" bruto proizvoda od nula posto je, najblae reeno, smijean i otuan. Ali, naslov i sadraj teksta ide "niz dlaku" premijeru RS-a. Meutim, ono to vie zabrinjava od ovih novinarskih ispada je ponaanje poslovnih ljudi iz FBiH. Tako, naprimjer, Nezavisne novine istog dana donose i tekst u kojem se navodi da su predstavnici Uniqa osiguranja, na elu s direktoricom Senadom Olevi, posjetili premijera Milorada Dodika u zgradi Vlade RS-a. Olevieva je tom prilikom Dodiku saopila da ova osiguravajua kua, kao lanica Uniqa Group Austria, ima svoju regionalnu direkciju u Banjoj Luci i poslovnice u vie gradova RS-a, saopio je Biro za informisanje Vlade RS-a. Dodik je potom - u papinom stilu - dao svoj blagoslov i pozdravio prisustvo Uniqa osiguranja na tritu RS-a. Da ne bude zabune, u susretu poslovnih ljudi iz privatnog biznisa i politikih zvaninika nema nita sporno, ali u sluajevima kada se razgovara o nekim projektima, kada se iskazuje interes za privatizaciju ili podnosi samoinicijativna ponuda i slino. Takoer, ljudi iz privatnog biznisa se mogu sresti s politikim zvaninicima ako imaju kakav problem u vezi s njihovim poslovanjem, ali to onda ide kroz strukovna udruenja, naprimjer preko Udruenja osiguravajuih drutava. Meutim, prilino je neuobiajeno da predstavnici privatnog biznisa idu ovako "na raport" premijeru u zgradu Vlade da bi ga obavijestili o postojanju poslovnica u vie gradova RS-a!? Naravno, konkurencija e se u ovakvim sluajevima s pravom pitati da se ne radi moda o kakvom dogovoru kojim e se proteirati neka kompanija. Svuda u svijetu, a to je prilino uobiajeno i u FBiH, u ovakvim bi sluajevima kompanija napravila prijem za VIP klijente na koji bi pozvala i politike dunosnike. Uniqa je i za to imala mogunost, jer je te veeri organizirala prijem za klijente u Banjoj Luci. Mogli su, dakle, poslati pozivnicu i premijeru Vlade RS-a. Meutim, nisu. Oni su ipak odluili da odu u zgradu Vlade RS-a na neto to neodoljivo podsjea "na raport". Dodue, moda su na taj nain predstavnici Uniqe eljeli dobiti podrku Dodika za njihovo irenje u RS-u po principu "graani manjeg entiteta vidjet e nas kod Mileta, te e to shvatiti kao znak da se trebaju poeti i osiguravati kod nas".
1 of 2
5.3.2010 15:04
Meutim, ako je to tano, onda se s pravom moe postaviti i sljedee pitanje: kakve e biti reakcije graana FBiH na njihov obilazak Dodika? Predstavnici Uniqe svakako znaju kako i koliko grubo Dodik negira dravu BiH, negira rtve genocida i rata, te da i sam priznaje da je veliki pobornik politike Biljane Plavi, koja je nedavno odsluila kaznu za ratne zloine poinjene u naoj zemlji. ta, dakle, ako graani FBiH zbog ovakvog ponizno-vazalskog ponaanja prema Dodiku odlue da se ubudue osiguravaju u drugim kuama? U tom bi sluaju predstavnici Uniqe takoer trebali staviti na vagu i sljedee - njihova kompanija u FBiH prikupi oko 29 miliona KM premije, a u RS-u samo oko 3 miliona! Pa ako ve nisu nali za shodno do sada da posjete premijera FBiH, zato bi onda ili u posjetu premijeru RS-a? Uostalom, prole godine, kada su promijenjeni propisi, gotovo su sva osiguravajua drutva registrirana u RS-u poela poslovati i na podruju FBiH pa se nijedan njihov predstavnik (ali bukvalno nijedan) nije ni naalio da posjeti federalnog premijera i da ga obavijesti o postojanju ili otvaranju nekoliko poslovnica u FBiH. Da ne bude zabune - nisu ni trebali. Ali, isto tako, ni predstavnici Uniqe nisu trebali svojom posjetom davati bilo kakvo priznanje ili znaaj "udovitu iz Laktaa". Naravno, ruku na srce, postoji i mogunost da su efovi Uniqe iz Austrije dali nalog da se posjeti Dodik. Dobro, mogue je i to. I zapravo je vrlo vjerovatno. Ali, ta je u tom sluaju s ljudskim i moralnim dignitetom domaih uposlenika u Uniqa osiguranju? Da li trka za profitom opravdava ba sve? Adnan ati, svjetski prvak u boksu u srednjoj kategoriji, na svoj posljednji me je ponosno i beskompromisno izaao opasan zastavom na kojoj je pisalo: "Ne zaboravite Srebrenicu". teta to taj me djelatnici Uniqe nisu gledali.
na vrh
2 of 2
5.3.2010 15:04
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Viktor Ivani Nervoza na pjaci: Privatni helikopter tvrtke Joker ve je prevozio ka Splitu specijalni kirurki tim iz Rijeke, obuen za djelovanje u kriznim situacijama i praktiki beznadnim sluajevima. Vijest o nesrei brzo se proirila gradom. Konsternirani graani spontano se okupljaju u kafiima i sa zebnjom komentiraju nemili dogaaj. ivot kao da je stao, pazar i ribarnica potmulo bruje od zgraanja i nevjerice. Nitko u skupini sredovjenih nezaposlenih mukaraca na Pjaci ne skriva zabrinutost, a neki od nervoze ekaju jaja
Pozdrav zastavi
Moe li biti iv ovjek bez mozga? Ima takvih sluajeva. Poznat je jedan to je ak postao gradonaelnik
Bio je to dan kao i svaki drugi. Splitski gradonaelnik eljko Kerum parkirao je svoj Ferrari ispred zgrade Poglavarstva. Sjednica Gradskog vijea samo to nije poela. Pred ulazom, kao i uvijek, ekala ga je grupa novinara s isukanim diktafonima. Kiselo se osmjehnuo toj stoci i za svaki sluaj popravio frizuru. "Je li istina da ste Tonyju Cetinskom ponudili mjesto intendanta Hrvatskog narodnog kazalita?", upitao ga je jedan. "A to bi tu bilo udno?", obrecnuo se gradonaelnik. "udno je to to je Tony Cetinski estradna zvijezda i nema nikakve veze s teatrom", inzistirao je novinar. "Tony Cetinski je meu pet najjaih pjevaa u Hrvatskoj, ima uspjenu karijeru. Nisam mu nudio posao. To bi bilo degradiranje ovjeka", kategorino je izjavio eljko Kerum i odjurio na sastanak. Sjednica Gradskog vijea takoer je tekla uobiajeno. Jedna je vijenica pitala gradonaelnika zbog ega su gradske prometnice u katastrofalnom stanju. Ovaj je za svaki sluaj popravio frizuru i dobacio: "Moete misliti kako je meni voziti Ferrari po tim cestama, puno gore nego vama!" U nastavku zasjedanja ista je vijenica priupitala zato je gradonaelnik prebacio novac iz gradskoga budeta u banku koja kreditira njegovu privatnu firmu, a eljko Kerum joj je smirenim glasom i biranim rijeima kazao da zaepi gubicu. Polemika i povieni tonovi izbjegnuti su zahvaljujui predsjednici Gradskog vijea Nevenki Bei, gradonaelnikovoj sestri, koja je nadopunila prethodnika i rekla vijenici da zaepi prljavu gubicu, nakon ega je ova u pratnji stranakih kolega napustila sastanak. Po okonanju sjednice Gradskog vijea gradonaelnik je sa svojim zamjenikom Jurom undovom sjeo u Ferrari i odjezdio. Kroz marjanski tunel Ferrari je jurio brzinom od stotinu i osamdeset kilometara na sat, a na susjednoj raskrsnici krianju Matoeve i Ulice Slobode - naletio na rupu u cesti zbog koje je voza izgubio kontrolu nad vozilom. Ferrari je pri punoj brzini najprije udario u semafor, zatim visoko odskoio, triput se okrenuo u zraku, polomio dva stoljetna empresa i naposljetku se zabio prednjim dijelom u oblinju trafostanicu, uz uasan tresak i lomljavu. Jure undov ostao je na mjestu mrtav. Budui da nije bio vezan sigurnosnim pojasom, prilikom udarca u prednji naslon od mahagonija smrskan mu je grudni ko, plua su pretvorena u bezoblinu ruiastu kau, a rad srca bio je u sekundi zaustavljen. Kasnije e se ustanoviti da je nesretnik imao i frakturu kraljenice, zadobivenu vjerojatno kod prevrtanja vozila, mada ta ozljeda nije bila smrtonosna. Gradonaelniku eljku Kerumu prednji je trap Ferrarija prignjeio obje noge do bedrenih kostiju. Otri elini lim proao je kroz trbunu upljinu i iskasapio mu
1 of 3
5.3.2010 15:05
slezenu, a veliki odlomljeni komad prozorskoga stakla zabio mu se u lijevo oko i prodro duboko u mozak. Dvojica okiranih smetljara, zaposlenika gradskog komunalnog poduzea, koji su se zatekli na licu mjesta i uz pomo dviju lopata ga izvukli iz vozila, tvrde da je jo davao znake ivota, ali ne mogu biti sasvim sigurni, jer mu je iz usta tekao obilan mlaz krvi. Vozilo hitne pomoi pojavilo se na mjestu udesa razmjerno brzo. Sve slube Poglavarstva uskomeale su se na vijest o tekome ranjavanju i moguoj pogibiji gradonaelnika. Predsjednica Gradskog vijea, grcajui u suzama, proglasila je izvanredno stanje. U Klinikom centru na Firulama uurbano su obavljane pripreme za prihvat i sanaciju ranjenika. Privatni helikopter tvrtke Joker ve je prevozio ka Splitu specijalni kirurki tim iz Rijeke, obuen za djelovanje u kriznim situacijama i praktiki beznadnim sluajevima. Vijest o nesrei brzo se proirila gradom. Konsternirani graani spontano se okupljaju u kafiima i sa zebnjom komentiraju nemili dogaaj. ivot kao da je stao, pazar i ribarnica potmulo bruje od zgraanja i nevjerice. Nitko u skupini sredovjenih nezaposlenih mukaraca na Pjaci ne skriva zabrinutost, a neki od nervoze ekaju jaja. - Ne mogu shvatit da je mogao tako najebat, ovjee - progovara prvi lik. - Ipak je to Ferrari! - Kada s neprilagoenom brzinom naleti na klizavu kolumnu, onda ne pomae ni Ferrari ni boja mater! - ree drugi. - Ali ipak je jo iv - ubacuje se trei. - Lijenici mu se navodno bore za ivot. - Navodno - sumnjiavo e drugi. - U jednom sarajevskom tjedniku piu da je ve mrtav. - Mrtav? - udi se prvi. - Kako to mogu pisati ako jo nije sigurno? - Pa zna kakve su dananje novine - mrzovoljno dodaje trei. - Nema tu morala. Naseru svata o ovjeku, pokopaju ga, a poslije se ti peri. Uto se pojavljuje etvrti lik s najnovijim vijestima: - Evo su sad, bogami, i na naem radiju javili da je mrtav! - to su tono javili? - pita prvi. - Kau, splitski gradonaelnik eljko Kerum brutalno ubijen u sarajevskom magazinu Dani. - Dobro, pa to je isti kurac! - iri ruke trei. - Tono, isti je kurac je li iv ili mrtav - primjeuje drugi. - Nisam to rekao - buni se trei. - Nego kaem da novine nonstop neto izmiljaju. Nema tu morala. - A to ako je stvarno mrtav? - dramatskim tonom pita prvi, nakon ega nastaje znakovita skupna utnja. - Pa nita - prekida tiinu etvrti. - Imat emo nove izbore za gradonaelnika i to je to. - A to e nam novi izbori? - ustro ulijee drugi. - Ja ne vidim mogunost da itko iv bude bolji od mrtvog Keruma. - I to je tono - slae se etvrti. - ak je i ivi Kerum loiji od onog mrtvog. - Ali ne moe to ba tako - podvikuje trei. - Moraju biti izbori. Mora se osigurati funkcioniranje sustava.
2 of 3
5.3.2010 15:05
- Pa i ovako sustav sasvim normalno funkcionira - kae drugi. - Izabere najbogatijeg guzonju u gradu, ovjeka s Ferrarijem, podmetne mu klizavu kolumnu da pogine u vonji i nakon smrti ga ostavi na vlasti. Meni to slii na diktaturu proletarijata. Kroz to vrijeme u Klinikome centru na Firulama traje nadljudska borba lijenika za gradonaelnikov ivot. U ekaonici pred kirurkom salom traje drama iekivanja. Predvoena sestrom Nevenkom, tamo je okupljena mnogobrojna rodbina eljka Keruma: braa, neaci, supruga, ljubavnica, pekinezer i drugi lanovi Gradskog vijea. Naizmjenino mole krunicu i unose izmjene u stavke gradskoga budeta. Par sati kasnije iz sale izlazi glavni kirurg s gracima znoja na elu. Njegova svijetlozelena medicinska kuta prekrivena je golemim krvavim mrljama. Pogled mu je umoran i pomalo prazan. U dva koraka pred njim se stvori gradonaelnikova sestra: - Kakvo je stanje, doktore? - Jo je dosta rizino - znalaki objanjava kirurg. - Slezenu smo nekako zakrpali. Uzeli smo komad bubrega i nadomjestili ono to fali. Sad treba saekati da se vidi hoe li tkivo slezene prihvatiti tkivo bubrega. - A ako ne prihvati? - Ako ne bude ilo, moemo mu na to mjesto priiti komad guterae, debelog crijeva ili prostate. - To se moe? - Ima sluajeva da uspije. Treba biti inovativan i nadati se. - A onaj komad stakla to mu je uletio u mozak? - To nismo mogli kirurki odstraniti jer je postojala opasnost da otetimo nervni sustav. Zato smo se odluili da izvadimo cijeli mozak. - Cijeli mozak? Pa moe li biti iv ovjek bez mozga? - Ima takvih sluajeva. Treba biti inovativan i nadati se. Meni je poznat jedan to je ak postao gradonaelnik. - Joj, hvala vam, ohrabrili ste nas - kroz suze govori gospoa Nevenka. - A i inae ste mi odnekud jako poznati. Kirurg se smijei i prua ruku: - Doktor Cetinski, drago mi je.
na vrh
3 of 3
5.3.2010 15:05
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Hajrudin Somun Tako je govorio Alija: Samo sam ga jednom upitao za Atatrka, ta misli. Odgovorio je: "Bio je veliki vojskovoa, i to je to." Nekima bi dodavao da je "napravio dravu". Moglo bi se rei da je slino govorio i o Titu
Reminiscencije: Posjeta Atatrkovom mauzoleju kao mjera (anti)sekularizma
Odnosom Alije Izetbegovia prema Atatrku se i na Istoku i na Zapadu simboliki tumailo raireno uvjerenje da on smilja stvaranje islamske dravice na tlu Evrope. Prvi predsjednik BiH, suprotno generalnom uvjerenju, jest posjetio Atatrkov mauzolej. Na suradnik, izmeu ostalog nekadanji ambasador BiH u Turskoj, prisjea se kako je specijalno za tu priliku izraunao da mauzolej broji 26 stepenica na glavnom ulazu, a 42 ispred, da su deset centimetara visoke te da poslije svakih 12 ima prostor za predah
Turski generali, pae, admirali i viceadmirali koji se smatraju glavnim batinicima i zatitnicima Atatrkove sekularne republike ovih dana, prvi put od propasti Osmanskog carstva, ne hapse politiare nego sami bivaju hapeni. A ima ve vremena kako se u krugovima muslimanske zajednice Bosne i Hercegovine pri spomenu Turske vie podsjea na sultane i ejhulislame nego na Mustafu Kemala, "oca turske nacije". Alija Izetbegovi je, ta god mislio Ne znam koliko ovo to u ispriati ima veze s o Atatrku, potovao turske vlasti tom jo neizvjesnom borbom da se turska armija svede u okvire civilnog drutva ili ovdanjim reduciranjem Atatrka na ulogu vojskovoe, ali moe posluiti kao prigodan prilog kratkotrajnoj historiji diplomatije Bosne i Hercegovine. Kratkotrajnoj - ako se rauna od sticanja nezavisnosti, ali mnogo trajnijoj ako se prati po studiji Ante Babia Diplomatska sluba u srednjovjekovnoj Bosni . Turski su me novinari, kao bosanskog ambasadora, znali upitati: "Zato va predsjednik Izetbegovi nikada nije posjetio Atatrkov mauzolej, a tako je esto dolazio u Tursku?" Odgovarao bih da nisu dobro obavijeteni i da je Alija Izetbegovi poloio vijenac na Atatrkov grob, i to dva puta, jednom prije, a drugi put poslije rata, a da su njegove ratne posjete Turskoj bile radne ili prolazne prema drugim muslimanskim zemljama. Iza takvog pitanja s negativnom pretpostavkom, koje se moe i danas uti u Turskoj, pa i Bosni, i na koje odgovor ustvari nije vaan, krije se manje ili vie jasna predodba da Alija Izetbegovi nije ba ljubio Atatrka, utemeljitelja drave koja je bila meu prvima koje su priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine i pritekle joj u pomo kad je napadnuta iz Srbije. I za one koji su bili ili nisu bili upueni u njegovu Islamsku deklaraciju , Izetbegovievim odnosom prema Atatrku se i na Istoku i na Zapadu simboliki tumailo raireno uvjerenje da on smilja stvaranje islamske dravice na tlu Evrope. I pri tome su se izvlaili razliiti, ak i obrnuti zakljuci. Turska kao evropski plagijat Tako je na Zapadu, sve dok se nisu pojavile slike mudahedina s vojne parade u Zenici, bilo stavova da je Izetbegovi bio sekularnih, umjerenih pogleda, da je pri izbijanju rata napustio poziciju "islamskog fundamentaliste" iz svoje Islamske deklaracije i da se borio za dravu po Atatrkovom modelu. Britanci su tvrdili upravo obrnuto, da je on "u svojim pogledima na svijet antisekularan, antiataturkovski". U informaciji pripremljenoj za lanove Britanskog parlamenta u decembru 1992. zakljuuje se da su "samo Izetbegovi i ajatolah Homeini meu predsjednicima koji su zvanino posjetili
1 of 3
5.3.2010 15:05
Tursku, a nisu izrazili potovanje grobu Atatrka, koji je za njih bio izdajnik fundamentalistikih islamskih principa". Ako je i od Britanaca, mnogo je, bar to se tie Homeinija koji nikada nije kao lider islamske revolucije bio u Turskoj. Znano je dobro ta se u Srbiji mislilo i misli o Izetbegoviu, ali se manje zna za jedan dogaaj koji vjeta srbijanska diplomatija gotovo cijeli vijek koristi u odnosima s Turskom. uo sam davno, a tek nedavno otkrio zato je Atatrk gajio posebne simpatije prema kraljevini Jugoslaviji. Radi se o telegramu koji je za vrijeme Prvog svjetskog rata uveni Nikola Pai odaslao u London, odbijajui da njegova zemlja uestvuje sa zapadnim saveznicima u okupaciji Turske. Kopiju telegrama on je, a da za to nije znao ni regent Aleksandar, poslao Mustafi Kemalu, koji je jo bio na sultanovoj potjernici kao odmetnik od vlasti. Ivan Aralica, veliki hrvatski ali i Tumanov pisac, razraujui 1993. "teoloku dravu" iz Islamske deklaracije , pie u Slobodnoj Dalmaciji : "Ui para, neugodno je sluati kad si Zapadnjak i kad neto o povijesti zna, kad Izetbegovi, spominjui ga na nekoliko mjesta kao uzorak zapadnog naprednjaka, rui Kemal-pau Atatrka i Tursku." Da bi sve te prie bile jasnije, potrebno je citirati Islamsku deklaraciju iz 1970., koja, prema redakciji iz 1990., obraujui "reforme" u muslimanskom svijetu, kae za Atatrka: "Tako, npr. Mustafa Kemal, koji je oigledno bio vei vojskovoa nego kulturni reformator i ije zasluge za Tursku treba svesti na pravu mjeru, jednom od svojih reformi zabranjuje noenje fesa. Pokazalo se vrlo brzo da se izmjenom oblika kape ne moe izmijeniti ono to je u glavama ili navikama ljudi, a jo manje to ini njihov stvarni poloaj, pa su svi problemi Turaka, jueranjih u fesu i dananjih u eiru, ostali potpuno isti." Na drugom mjestu se istie: "Turska kao islamska zemlja vladala je svijetom. Turska kao evropski plagijat predstavlja treerazrednu zemlju, kakvih ima jo stotinu na svijetu." Ja, afir Tek kad sam i sam prouio Deklaraciju , bolje sam razumijevao iskazane i neiskazane rezerve sekularne Turske prema Izetbegovievim ocjenama Atatrka, "oca Turaka". On ak nije upotrebljavao taj za Turke nezaobilazan a sav ostali svijet usvojen nadimak. Samo sam ga jednom upitao za Atatrka, ta misli. Odgovorio je: "Bio je veliki vojskovoa, i to je to." Nekima bi dodavao da je "napravio dravu". Moglo bi se rei da je slino govorio i o Titu. U Danima broj 332, posveenima odlasku "nesumnjive historijske figure" s ovog svijeta, Gojko Beri je napisao da "ni Atatrk ni Tito nisu bili Izetbegovievi modeli, ali nije postao takoer ni bosanski Homeini". Pitao sam se zato je Izetbegoviu, pored zamjene arapskog pisma latinicom, toliko smetala Atatrkova zabrana fesa. Tu kapu grkog porijekla i Atatrk je, dodue, mogao ostaviti da se nosi ravnopravno sa eirom, jer je turskoj i balkanskoj vornatoj glavi znala dati neto od orijentalne elegancije. Kasnije sam vidio jednu fotografiju iz Drugog svjetskog rata na kojoj su desetak mladih muslimana, od kojih je i potekla ideja Islamske deklaracije , bili svi nasmijani i svi s fesom na glavi. Uz sve razliite, bila je i jedna krupna zajednika linija izmeu Izetbegovia i Atatrka: obojica su imali animozitet prema "staleu hoda i ejhova", kako se to kae u Deklaraciji. Iz tog doba Mladi muslimani nisu sekularnoj, reformiranoj Turskoj oprostili jo neto - jedan njihov proglas turske vlasti nisu dale da se objavi na Radio Ankari. Meu bosanskim muslimanima bilo je i prije toga, kao to e biti i kasnije, sve do danas, kolebanja u odnosu na Atatrka i njegove reforme. Bilo ih je mnogo koji nisu htjeli da idu u Tursku "jer se poafirila", ali je bilo i onih koji su, i kad nije bilo selidbi i muhadirluka, selili u Tursku da bi bili blie Atatrku. Meni je bilo lake deverati s Turcima nego s Bosancima. Nisam pripadao nijednoj stranci, a radikalnije krilo stranke SDA je uz Islamsku deklaraciju kao ideoloku potku naslijedilo i antiataturkovski stav egipatske Muslimanske brae. Za samog Izetbegovia teko bi se moglo tvrditi da je imao posebne simpatije za tu organizaciju, jer su njegovi pogledi na preporod islama bili znatno liberalniji. I dok su iz Bosne stizali apeli za pomo, i po Turskoj se razmilili razni skupljai donacija, na sastancima SDA po sjevernoj Bosni se govorilo kako je Atatrk afir, a poto bosanski ambasador podrava Atatrka, znai da je i on afir.
2 of 3
5.3.2010 15:05
Divljenje turskom narodu Sve su to turske vlasti pratile i dostojanstveno podnosile, jer im je bilo u interesu da Bosna i Hercegovina spasi teko steenu nezavisnost i da se iz rata izvue neokrnjena i jedinstvena. Jedan mi je ministar vanjskih poslova samo jednom rekao: "Mi smo zbunjeni vaom politikom." Alija Izetbegovi je, ta god mislio o Atatrku, potovao turske vlasti i protokol i s predsjednikom Demirelom uspostavio blisko prijateljstvo. Pitao bi ga ak da li da se privatno sastane s nekim opozicionim liderima, koji su na tome insistirali. Tako je bilo i prilikom njegove prve zvanine posjete Turskoj, u ljeto 1997. Kad sam mu donio prijedlog programa, sainjen s turskim protokolom, rekao sam mu, iako je u to vrijeme imao velike srane tegobe, da se obilazak Atatrkovog mauzoleja ne bi smio zaobii. "Meni se ini da sam ja jednom bio na tom mauzoleju", rekao je. "Je li to ono kad se mora korak po korak ii onom dugom stazom, nikad joj kraja?" Odgovorio sam mu potvrdno, pa smo tako otkrili da se to zaista dogodilo, ali prije rata, 1991., kada je s Harisom Silajdiem posjetio Tursku i Iran. Bilo je to pred rat u Hrvatskoj. Kao i Kiri Gligorovu, koji je prije njega bio u Ankari, predsjednik Turgut Ozal je rekao Aliji Izetbegoviu da Turska podrava Jugoslaviju kao zajednicu naroda, "poto je i Turska zemlja koja ima 28 etnikih grupacija", ali ako doe do nezavisnosti, Turska e priznati svaku od novih drava. Tako je i bilo, pa je Turska priznala Bosnu i Hercegovinu ak i prije referenduma od 1. marta 1992. "Tada ste bili na elu Predsjednitva Socijalistike republike BiH", dodao sam, "a sada je drukije, na elu ste nezavisne drave pa se oekuje da odate poast njenom osnivau". Pristao je, ali se u Sarajevu porodica zabrinula, pa me nazvao njegov kardiolog profesor Enver Raljevi da se raspita koliko predsjednik mora da se penje, koliko ima stepenica, koje su visine i tako redom. Uzeo sam najderski metar i otiao na Anitkabir - kako se zove mauzolej podignut na breuljku na kojem su prije etiri hiljade godina sahranjivani frigijski velikodostojnici. I to rano, kad nije bilo svijeta da se udi ta to mjeri neki stranac. Izbrojao sam 26 stepenica na glavnom ulazu, i 42 ispred samog mauzoleja. Bile su deset centimetara visoke, kao to je traio doktor Raljevi, a poslije svakih 12 bio je prostor za predah. Kad je dolo do posjete, sve je ilo po programu i bez tekoa. I duga aleja lavova, i granitne stepenice. Srea je bila da je tog jutra pala kia, a onda granulo sunce. Izetbegovi je mirno stajao ispred 40-tonskog sarkofaga ispod kojeg je sahranjen Mustafa Kemal. Ko zna ta je razmiljao u toj produenoj tiini granitnih stubova i mermernih traverzi, o koje se odbijao lepet golubijih krila? Ostalo je samo ono to je zapisao u knjigu utisaka, u malom muzeju na Anitkabiru: "Divim se velikom turskom narodu." Kad je sve zavreno, samo je rekao: "Ba se nisam nimalo umorio."
na vrh
3 of 3
5.3.2010 15:05
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Masha Durkali
Piite autoru
Intervju: Fea Isovi, scenarista
Mustafa vs. Izet: "Ja ne znam ta bi bilo od Izeta Fazlinovia da ga je igrao neko drugi. Evo, ja sam siguran, sljedeu seriju koju budem pisao, neka je reira Juka, neka opet igra Mustafa, neka opet bude isti producent, siguran sam da ne bismo napravili ovako dobru seriju"
Autor nagraivanih radiodrama, televizijski i filmski scenarist koji je najvei uspjeh poluio humoristinom serijom Lud, zbunjen, normalan, najuspjenijim sitcomom u zemljama regiona, za Dane govori o stvaralakom procesu, bosanskom humoru, fenomenu sitcoma te novim projektima
DANI: Serija Lud, zbunjen, normalan ima tri sezone od 96 epizoda, to je 4.000 ispisanih stranica. Kako tee Va stvaralaki proces ako je ovo krajnji rezultat? ISOVI: Inspiracija je precijenjena. Mislim da inspiracija slui lijenim ljudima koji e rei neto poput: "Danas nemam inspiracije, pa odoh u kafanu da pijem." Mislim da inspiracija izlazi iz rada, a ne pada s neba. Ja mnogo radim, pa sam ak pored svih tih stranica za Lud, zbunjen, normalan u meuvremenu uspio da radim i radiodrame i da piem dva igrana filma, ak i jednu pozorinu predstavu, sve u jednoj godini. Mislim da je Fea Isovi: "Puno se tajna samo u radu. Ne moe ovjek sjesti i ekati voli priati o tom inspiraciju, nego treba sjesti, dobro zagrijati stolicu i bosanskom humoru, ali njega na televiziji i na filmu nema" raditi, i onda uvijek neto zavri na papiru ili monitoru. DANI: Serija je prilino dinamina i puna raznih situacija iz stvarnog ivota. Kako postiete tu dinaminost koja seriju ini privlanom? ISOVI: Ja radim na kolski nain. Dosta mojih kolega radi drugaije. Meutim, ja najvie vremena posvetim scenoslijedu. Prvo radim sinopsis, to je osnovna ideja koju u moda pokupiti iz kafane, uti, ili u je sam smisliti, ali sinopsis je kratak proces. Scenoslijed je stvar na kojoj jako dugo radim, i tu dinaminost postiem dobrim scenoslijedom. Uvijek se trudim da nema nijedne scene koja e biti vika, ili manjka. Kad se scene dobro sloe, onda je lako upisati dijaloge. Kada ovjek ima smijenu situaciju, lako je doi do duhovitog dijaloga. Dijalog sam po sebi ne mora biti smijean ako nije u smijenoj situaciji. Lako ga je napisati duhovitim, ako karaktere dovedete u jednu duhovitu situaciju u sitcomu. Ako iskoristite tu formu komedije situacije, ako je sama situacija smijena, onda je lako imati i napisati duhovite dijaloge. DANI: Odakle izviru te situacije? ISOVI: Sa svih strana. Veoma esto iz kafane. Dosta toga ujem, veinu smislim sam, ali je puno stvari koje su istinite ili se barem prepriavaju kao istinite. Evo, epizoda u kojoj Izet i iimilovi odlaze na groblje kako bi barili udovice je ustvari istinita pria koju sam uo u kafani od jednog prijatelja. On mi je ispriao da se njegov deda nedjeljom sredi, uzme cvijee, obilazi groblja i trai udovice. To mi se odmah svidjelo i odmah sam znao da imam dobru epizodu. Takvih primjera ima dosta. DANI: U seriji se poigravate s mnogim stvarima - od toga da stariji ljudi bare udovice na groblju, pa do prodaje pravoslavnih ikona u Meugorju...
1 of 4
5.3.2010 15:06
ISOVI: to je isto istinita pria. (smijeh) DANI: U svjetlu nedavne "afere krme", kada ste zbog sahranjivanja svinje u jednoj epizodi optueni da ne potujete srebreniki genocid, smatrate li da nae drutvo neprirodno reagira na situacije koje su zapravo komine? ISOVI: Cijela ta afera oko krmeta mi je posve besmislena. Porediti jednu humoristiku seriju na bilo koji nain s genocidom je direktno omalovaavanje samog genocida, to je strano. Onda, recimo, itao sam primjedbe nekog mog zemljaka, Hercegovca, na internetu, da sam ja trebao Hercegovce prikazati na lijep nain, da su to poteni i radni ljudi, a da sam ih prikazao na ruan nain, odnosno da su lopovi. Stvar je u tome to humor trai da se ovjek ali na svoj raun. Ne moete se aliti na tui raun, to nikad nije smijeno. Kada se alite na svoj raun, kada ljudi prepoznaju sebe u onome to se deava, tada je to duhovito. Ne mogu ja pisati duhovite stvari o veanima. Ja ih moram pisati o Bosancima i Hercegovcima. Isto tako, ne mogu predstavljati njihove dobre osobine, jer tad ne bih imao komediju. Ja predstavljam njihove loe osobine. Pokuavam da ih otkrijem, da proniknem u te loe osobine, prvo svoje, pa i ljudi u mome okruenju, te da od toga napravim komediju. DANI: Dakle, smatrate da nae drutvo neke stvari shvata preozbiljno? ISOVI: Mi imamo epizodu u kojoj se dvije lezbijke poljube. Oko toga se digla velika frka, samo zato to je serija veoma gledana. Jer, u isto vrijeme smo na jednoj drugoj televiziji imali seriju W ill & Grace , priu o dvojici homoseksualaca koji stalno ulaze u odreene veze. Seksualne slobode su zagarantirane zakonom, tako da ne vidim razloga zato bismo mogli vidjeti da se mukarac i ena poljube, to je sasvim normalno na svim televizijama, programima i terminima, a ne moemo vidjeti dvije ene zato to je to neki bauk, a zakon je vrlo lijepo regulirao seksualne slobode. Nije cilj nijedne humoristine serije, pa ni ove, da propagira kako se neko treba ponaati. Tu se ne radi o propagiranju homoseksualnosti, to je jednostavno pravljenje komine situacije i nita drugo. DANI: Serija Lud, zbunjen, normalan je nevjerovatno popularna, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj i drugim zemljama regiona. Moe li se rei da je u pitanju najpopularnija TV serija koja je napravljena u BiH? ISOVI: Ja ne bih rekao da imamo puno sree, a ni puno uspjeha u tome. Mislim da je pogreno miljenje da imamo nekog televizijskog uspjeha. Imali smo par projekata, tipa Nadrealista , imali smo neke sjajne djeije emisije koje je u onom periodu radila TV Sarajevo. Ali, to se tie humoristinih serija, mi tu uope nismo imali uspjeha. Mi se volimo hvaliti tim bosanskim humorom, meutim, daleko ispred nas su bili Hrvati, koji su imali Velo misto , Malo misto ili Pozorite u ku i i Bolji ivot, raene u Beogradu. Ne mislim da je serija Lud, zbunjen, normalan uspjela zato to su je radili Bosanci. Uspjela je zato to se puno stvari potrefilo. Kad se u jednom projektu potrefi puno stvari na pravi nain, onda se doe do tog rezultata. Ja neu biti skroman nego u rei da sve poinje dobrim tekstom. Ali, nema toliko dobrog teksta da ga ekipa ne moe upropastiti. Ova serija je imala Elmira Jukia, kod kojeg nema tajni kad je redateljski zanat u pitanju. Imala je sreu s odabirom sjajne glumake ekipe predvoene Mustafom Nadareviem. Imala je sreu to producent nije gledao samo da na seriji zaradi, nego je imao iskrenu elju da napravi dobru seriju, tako da nije tedio kako se zna tediti u igranim proizvodima. Da izbacite bilo koga od ovih ljudi, to ne bi bila ista serija. DANI: ta je tako privlano u tom bosanskom humoru? ISOVI: Bosanci vole da se ale na svoj raun i to je uvijek najbolji humor. Muju i Sulju nisu izmislili Hrvati ni Srbijanci. Muju i Sulju su izmislili Mujo i Suljo i to je osnovni kvalitet bosanskog humora, to ima dovoljno snage da se ali na svoj raun. Bosanci imaju mo autoironije. Meutim, ja ne vjerujem u taj igrani bosanski humor. Mi nemamo nijednu uspjelu filmsku komediju. Sve komedije su dolazile uglavnom iz Srbije, od Maratonaca do Ko to tamo peva , a imali smo i sjajne igrane filmove iz Hrvatske, kao, npr., Kako je po eo rat na mom otoku . Nai filmovi su uvijek imali neku duhovitu dimenziju, duhovite replike, ali su to u principu
2 of 4
5.3.2010 15:06
uvijek bile drame. Mi nikad nismo radili komedije. Puno se voli priati o tom bosanskom humoru, ali njega na televiziji i na filmu nema, izuzev uspjenica kao to su bile Top lista nadrealista , predstava Audicija i sada naa serija. DANI: Kako ste se Vi odluili na pisanje sitcom serije? ISOVI: Ja volim sitcom kao formu. Sitcom je kao televizijska forma sigurno najtei oblik i puno je zahtjevniji od sapunice, zato to svaki put morate napraviti jednu malu predstavu. Svaka epizoda mora imati svoj poetak, zaplet i kraj. Ne moete priutiti nastavke, nego svaka epizoda mora da funkcionira za sebe i da ima jednu do dvije prie paralelno. Sitcomi su inae dobri jer ne morate biti u kontinuitetu. Moete poeti Lud, zbunjen, normalan gledati od sedamnaeste epizode, pa ne gledati pet epizoda, pa gledati dvadesetestu, jer su kontinuiteti minimalni. To je jako dobro za gledaoca, a jako teko za scenaristu. DANI: Da li ste pri pisanju serije imali neku koja Vam je posluila kao uzor? ISOVI: Uzori su od Branislava Nuia pa nadalje, sjajne Mu ke , Crna Guja ... DANI: Kako to da seriju Lud, zbunjen, normalan vole i domaice, i djeca, i mladi...? ISOVI: To jeste ono to ovu seriju izdvaja od ostalih. Recimo, sjajna je serija Naa mala klinika , ali ima dosta uu ciljanu grupu. Mi smo nekako uspjeli da poklopimo sve te generacije. ta je tajna? Meni je i dan-danas velika enigma zato djeca vole tu seriju, jer djeca stvarno nisu bila ciljana grupa. Nekad dolazi i do nezadovoljstva u javnosti to djeca gledaju neke scene koje moda nisu primjerene. Meutim, ja na to uvijek odgovaram jednostavno - ova serija nije raena za djecu i stvarno ne znam zato je djeca gledaju. Moda ta serija na neki nain dri porodicu na okupu. DANI: Kako je roen Izet Fazlinovi, sada skoro pa antologijski lik starca koji je drzak, ne da se zbuniti, spreman je na svata, a istovremeno je vrlo simpatian? ISOVI: I on je izaao iz zagrijavanja stolice. Ja sam razmiljao kakav bi on trebao biti i u tom procesu sam doao do toga da bi bio interesantan kao komunista, bivi partizan, namor, sitni prevarant... Meutim, taj karakter se, kao i svi, razvijao vremenom i pisanjem, i puno je razvoju tog karaktera donio i Mustafa Nadarevi. Ja ne znam ta bi bilo od Izeta Fazlinovia da ga je igrao neko drugi. Evo, ja sam siguran, sljedeu seriju koju budem pisao, neka je reira Juka, neka opet igra Mustafa, neka opet bude isti producent, siguran sam da ne bismo napravili ovako dobru seriju. DANI: Da li bi onda dolazilo u obzir da napiete seriju o alarmantnim drutvenim problemima kojima se ba i ne moe smijati? ISOVI: Ja volim da radim komediju, ali ne uivam nita manje ni u dramama. Inae mislim da je komedija kod nas totalno potcijenjena. Ne znam da je na naoj Fondaciji za kinematografiju ikad ijedna komedija dobila novce. Ali, raditi komediju je veoma teak i ozbiljan posao. Ja bih volio da je ima vie. Ja se volim nasmijati. DANI: Da li biste ovo trite ocijenili nezahvalnim za TV produkciju? ISOVI: Da. Ovdje jednostavno nema para da se radi. Nije problem u tome da ljudi ne znaju raditi i da nee da rade, nego jednostavno nema novaca da se neto proizvodi. Mi imamo toliki uspjeh s ovom serijom, pa se opet nekako kuburi s honorarima. Ovdje se serije rade za neke male pare, desetak hiljada maraka, i normalno da takve serije ne mogu poluiti sjajan rezultat. Relativno skupa serija kao naa je rizik za svakog. Meutim, ona je svojim uspjehom sebe otplatila 15 puta. DANI: Kakva je budunost serije Lud, zbunjen, normalan ? ISOVI: Ja sam trenutno na odmoru. Nakon svake sezone sam rekao da je zadnja, tako da se ne bih htio sada zaletjeti i rei da je zadnja. Bit u najiskreniji - ja sam
3 of 4
5.3.2010 15:06
se umorio od Fazlinovia, da ivim s njima po deset sati u glavi. Ne smijem se zakleti da li emo stati, jer je veliki interes kako televizija da to emitiraju, tako i gledateljstva, pa emo vidjeti. Ja bih volio raditi neto drugo. Najgore je biti nezaposlen scenarista. Ako ne bude drugih opcija, postoji mogunost da se Lud, zbunjen, normalan zavrti i u etvrtoj sezoni. DANI: Na emu trenutno radite? ISOVI: Rije je o komediji Velika plja ka Narodne banke , u formatu od 55 minuta, meutim, ja sam izgleda u vrijeme recesije napisao najskuplju seriju, tako da emo vidjeti kada e doi do realizacije. Imam desetak napisanih epizoda koje govore o grupi ljudi koja se skupi iz Beograda, Zagreba i Sarajeva, a upoznali su se u Lepoglavi i Poarevcu po zatvorima, i to je jedno internacionalno-regionalno drutvo koje pokuava da opljaka banku u Sarajevu. Mislim da e doi do realizacije, jer su mnogi producenti veoma zainteresirani, ali trenutno smo u godini kada je HRT proizveo samo jednu seriju a prije dvije godine je proizvodio est godinje, tako da su svi u krizi.
na vrh
4 of 4
5.3.2010 15:06
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Amer Tikvea Trn u oku: Na svojoj web-stranici u Proglasu, Niki Evropu dijeli na staru i novu, pri emu je ta stara Evropa suto zlo, a nova je dobro, s tim to nove jo nema, ali e je biti kada se evropski muslimani konstituiraju kao nacija: "Mi znamo da smo mi trn u urokljivom oku rasistike, faistike i netolerantne Evrope! Mi smo kamen koji su arhitekti Stare Evrope uvijek odbacivali, kamen na koji e se i saplesti, ugaoni kamen za zidanje Nove Evrope"
Kultura: Neznanje jednog umjetnikog proglasa
Novi konceptualni uradak Damira Nikia, Proglas Muslimansko-Evropske Nacionalnosti, koji se moe nai na damirnikisic.com, plijeni panju iz najmanje dva razloga. Prvi razlog je to ide naruku bonjakomuslimanskim euroskepticima koji tvrde da BiH nije lanica EU iz razloga jer je u njoj brojan muslimanski ivalj a drugi razlog to moe vrlo lako biti politiki (zlo)upotrebljen ako imamo na umu ambiciju reisa Ceria da bude lider evropskih muslimana
Jedan od novijih koncepata Damira Nikia, Proglas Muslimansko-Evropske Nacionalnosti, plijeni panju iz najmanje dva razloga. Prvi razlog je to, ako sluaj osmotrimo u bh. kontekstu, ide naruku bonjako-muslimanskim euroskepticima koji tvrde da BiH nije lanica EU iz razloga jer je u njoj brojan muslimanski ivalj i time skidaju Damir Niki: "Kao to u Americi odgovornost s domaih politiara za sve imamo Afroamerikance, ovdje bismo mogli imati euromuslimane" neuspjehe ka euroatlantskim integracijama. Drugi razlog je taj to moe vrlo lako biti politiki (zlo)upotrebljen ako imamo na umu ambiciju reisa Ceria da bude lider evropskih muslimana. Meutim, sve to ne bi bio problem samog Proglasa , jer mnogo toga je bilo to je u svojoj sutini dobro, ali je zloupotrebljeno: Marx, Nietzsche, Andri... Problem je u tome to kada se Nikiev Proglas osmotri, lako je uoiti da je on i pisan iz zloupotrebe muslimansko-evropskog stanja i za daljnju zloupotrebu istog od strane onog kome se prohtije. Ta zloupotreba ne mora biti svjesna, u to ne treba ni ulaziti, jer je sa sadanje take gledita to i nedokazivo, ali je ona sigurno produkt ogromnog politikog, sociolokog, kulturolokog, psiholokog, teolokog neznanja koje je oito na prvo itanje spomenutog Proglasa , ali i iz Nikievih govora o istome. Naime, ve sam naziv njegove hipotetike, konceptne nacije sugerira to neznanje. Monopol nad istinom Nacionalni identitet formirati na religijskom je (samo)ubilaki in. Religije, pogotovo monoteistike, imaju jaku svijest o vlastitom primatu u odnosu na ostale, sve one, faktiki, ele zadrati monopol nad istinom. U konkretnom sluaju islam polazi od toga da je Kur'an posljednja Boija objava i da je Muhamed posljednji poslanik. to se tie istine, postavlja se superiornim u odnosu na kranstvo i judaizam. Druge dvije religije takoer imaju svoje razloge iz kojih se smatraju u pogledu istine superiornim u odnosu na ostale. Uiniti religiju politikim faktorom tako to emo religijskom identitetu dati svojstva nacije ne znai nita drugo nego, izmeu ostaloga, institucionalno moi ostvarivati elju za dominacijom. Na svojoj web-stranici (damirnikisic.com), u Proglasu , Niki Evropu dijeli na staru i novu, pri emu je ta stara Evropa suto zlo, a nova je dobro, s tim to nove jo nema, ali e je biti kada se evropski muslimani konstituiraju kao nacija: "Mi znamo da smo mi trn u urokljivom oku rasistike, faistike i netolerantne Evrope! Mi smo kamen koji su arhitekti Stare Evrope uvijek odbacivali, kamen na koji e se i saplesti, ugaoni kamen za zidanje Nove Evrope." Nigdje u Proglasu Niki ne
1 of 3
5.3.2010 15:06
objanjava da li se negativni pridjevi odnose na cijelu Evropu niti objanjava periode u kojima je Evropa bila faistika, rasistika i sl. Kad kae "faistika", ako misli na Drugi svjetski rat, trebao bi znati da je veliki dio Evrope i Evropljana bio antifaistiki nastrojen, ali isto tako da je veliki broj evropskih muslimana bio na strani faizma i nerijetko predstavljan svojim vjerskim i politikim liderima. Sam Hitler uope nije bio diskriminatoran prema muslimanima ako oni nisu zauzimali drukije politike pozicije od faizma. I nije to jedini primjer negativne uloge muslimana u evropskim kretanjima, treba se sjetiti samo turskih osvajanja, a Turci su, kako znamo, dobrim dijelom evropski narod, a i narodi koje su pokoravali su dobrim dijelom evropski. S druge strane, ne treba zaboraviti ni pozitivne strane "kranske", kako je Niki naziva, Evrope, a koje su svog odraza imale i na muslimane. Primjer: urbanizacija u BiH za vrijeme Austro-Ugarske. injenje genocida Niki, takoer, daje interesantan prijedlog za ukidanje nacija, a to bi bilo injenje genocida: "Ako postoji limit na broj postojeih ili novoroenih nacija i nacionalnosti u Evropi, zato ne moemo distribuirati ovo pravo, ili privilegiju, tako to emo dodijeliti pravo na nacionalnost prvom kandidatu na listi ekanja svaki put kada postojea nacija uprska i poini genocid? Hajde da napravimo to da injenje genocida protiv drugih postane nacionalno samoubistvo uistinu - dakle pravo politiko samoubistvo, a ne 'idealno' ili etiko." Kao prvo, ne ine nacije genocid, ve ideologija koja je meu njima dominantna pokreui u tom pravcu cijeli dravni aparat i zato se u Njemakoj uspjeno provela denacifikacija iza Drugog svjetskog rata, a ne denacionalizacija ili kako bi se ve struno moglo nazvati ovo to Niki predlae. Po Nikievom kriteriju, na tlu Evrope ne bismo, osim o Nijemcima, mogli govoriti ni o Srbima niti o Turcima i ko zna o kome jo kad bi se krenulo u pravno dokazivanje genocida od "najstarijih vremena pa do danas". Osim toga, Niki samom sebi skae u trbuh jer kae: "Ne postoji zakon da bi se zabranila jedna nacija i ne postoji zakon da bi se nacija odrala osim zakona svijesti." Ako ve zakon ne postoji ili ne treba da postoji kako to Niki implicira, zato ga onda predlae, ili ako misli na samosvjesno ukidanje nacije, kako je to mogue sprovesti da se, npr., Nijemac prestane osjeati Nijemcem? Nikiev proglas je pun neargumentiranih, opasnih optubi na raun Evrope, tipa te da "EUgenisti" brane nacijama da budu zaete!? Koji "EUgenisti" i kojim nacijama? Koliko je poznato, sve nacije na tlu Evrope su prilino davno formirane izuzev Nikieve. Ponos i predrasude Niki u magazinu Start (br. 291. str. 52) uspostavlja i analogiju izmeu euromuslimana i Afroamerikanaca: "Kao to u Americi imamo Afroamerikance, ovdje bismo mogli imati euromuslimane." Analogija je neodriva jer se naziv Afroamerikanac odnosi na teritorijalno porijeklo jednog dijela stanovnitva Amerike, a ne na njegov religijski identitet, osim toga ne odnosi se ak ni na sve Amerikance porijeklom iz Afrike ve samo na crnce, dakle rasa, tj. bioloka karakteristika je od presudnog znaaja i, uz to, ta skupina govori istim jezikom, dijeli istu historiju, rasnu i klasnu obespravljenost i slino, to se za euromuslimane, pak, ne moe rei. Afroamerikanci i pored navedenog nemaju status nacije, jer se i dalje govori o Sudancima, Nigerijcima i sl. Nikiu navedeno neznanje nije dovoljno te tendenciozno interpretira jednu injenicu u vezi s koncentracionim logorima: "Dakle, one koji su u smrt ili mirno i svjesno zvali su muslimanerima, jer, oni su bili fatalisti, pomireni sa sudbinom. A to se poklapalo sa ve postojeim evropskim predrasudama o muslimanima." U nacistikim logorima postojao je zaista naziv "Der Muselmann", to se ne moe izgovarati kao muslimaner, i koristio se za zatvorenike u stanju apatije, za one koji su izgubili nadu da e preivjeti. Taj naziv, istina, znai musliman, ali nikako u njegovom opem znaenju, nego se odnosio, kako Primo Levi svjedoi, na sufijske askete sa ijim su se izgledom nacisti upoznavali putem fotografija i snimaka i koje su zvali prosto muslimanima jer im drugog identiteta nisu znali. Meutim, ako su u Evropi i postojale predstave o muslimanima kao fatalistima, kao ljudima s kojima se moe postupati kako ko eli, u zadnje dvije decenije se taj imid promijenio, prije svega agresivnim pristupom islamu, jer danas se Evropa ne upoznaje s muslimanima preko asketizma, ve, prije svega, preko vehabizma. Brojni su primjeri Nikieve neupuenosti u tematiku koju problematizira, ali njegov
2 of 3
5.3.2010 15:06
koncept nacije, osim politike problematinosti, manipulacije stanjem muslimana kojem pogoduje i neargumentirana optuba Evrope da bi nali opravdanje za svoje postupke, pokazuje, naalost, i jednu slabost tipinu za konceptualnu umjetnost, a koju majstori zanata znaju izbjei. Ta slabost se oituje u tome da djela konceptualne umjetnosti esto ne prelaze nivo dosjetke. Da bi se dosjetka prerasla, ili bar da bi bila uspjena, treba joj argumentacija.
na vrh
3 of 3
5.3.2010 15:06
Magazin DANI
Dobrodoli saff,
OK
Masha Durkali
Piite autoru
Fenomeni: Jevgenij Pluenko, umjetnik
Verzija za printanje Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 5 Broj glasova: 1
Sex bomb: Pomno Dobitnik zlatne medalje na Zimskim olimpijskim igrama 2006., trostruki birajui muziku i svjetski ampion, estostruki evropski ampion, i osmostruki ruski kostime, od plesa ampion u umjetnikom klizanju, Rus Jevgenij Pluenko godinama je na ledu stvarao je sinonim za savrenstvo na ledu - svaki njegov nastup obiljeen je umjetnost, a pri kreativnou, armom i seksepilom. U 2010. jo jednom je pomeo sve tome postao i protivnike na dravnom takmienju u Rusiji te na evropskom ampionatu, svojevrsni seks kojeg je osvojio esti put. Naalost, na Olimpijskim igrama u Vancouveru simbol u pobijedio ga je Amerikanac Evan Lysacek, pa se olimpijski prvak iz Torina umjetnikom morao zadovoljiti srebrnom medaljom klizanju. Klizao je uz muziku Beethovena, Paca de Lucie, U umjetnikom klizanju postigao je sve to se Hansa Zimmera, postii moe. Jevgenij Viktorovi Pluenko ro Georgesa Bizeta, en je 3. novembra 1982. u Solneniju u bivem Michaela Jacksona, SSSR-u. Klizati je poeo sa etiri godine, a ve te kombinirao s deset trenirao ga je Aleksej Miin u Sankt brojne muzike Petersburgu. Pokazalo se da je mladi Pluenko anrove u izvrstan talent kada je kao 14-godinjak, 1997., slobodnom osvojio svjetsko juniorsko prvenstvo u programu poput umjetnikom klizanju. A nakon toga, u 15. godini Ennia Morriconea, Od tinejderskih godina nizao je uslijedilo je tree mjesto na seniorskom uspjehe zbog kojih je danas Dukea Ellingtona, svjetskom prvenstvu. To je bio samo poetak njegovo ime sinonim za umjetni ko Vangelisa, Toma za Pluenka, koji se nekad u koli morao braniti klizanje Jonesa (poznat je jer su druga djeca govorila da je umjetniko njegov nastup uz klizanje sport za djevojice. Od tinejderskih godina nizao je uspjehe zbog kojih je Jonesovu pjesmu danas njegovo ime sinonim za umjetniko klizanje. Sex Bomb)... Teko bi bilo nabrojati sve medalje koje je Pluenko osvojio - dovoljno je rei da je bio apsolutni pobjednik skoro svakog takmienja na kojem je uestvovao. Takoer, teko bi bilo sjetiti se nekoga ko mu moe parirati, ali jedini Pluenkov suparnik bio je jo jedan Rus, Aleksej Jagudin, kojeg je takoer trenirao Miin. Jagudin je 1998. osvojio Svjetsko prvenstvo, i tada se izmeu njih dvojice razvilo suparnitvo koje se nastavilo dok su se obojica borili za najvea priznanja. Na Zimskim olimpijskim igrama 2002. Pluenko i Jagudin smatrani su najveim rivalima. Tada je Pluenko zavrio na drugom mjestu, dok je Jagudin osvojio zlatnu medalju. Ipak, Pluenko je, na pitanje kojima se klizaima divi, odgovorio da Jagudina cijeni zbog njegove sposobnosti i snage. Spaavanje Rusije Nakon to se Jagudin povukao 2003., Pluenko je nizao pobjede, a drugo mjesto osvojio je samo na dva takmienja - Grand Prix finalu i evropskom ampionatu 2004. Meutim, 2005. je za njega bila teka godina - zbog povrede je bio prisiljen povui se sa Svjetskog prvenstva u Moskvi, te je zadobio povredu prepona. Ali, ve naredne godine Pluenko uestvuje na Zimskim olimpijskim igrama u Torinu kao apsolutni favorit. Jo jednom postaje olimpijski ampion, te postavlja novi ISU rekord u ocjenjivanju za kratki kao i za slobodni program, uz koji je muziku posebno komponirao violinist Edvin Marton. Pauzu od takmienja uzima nakon olimpijske sezone kako bi se odmorio i oporavio od povrede koljena. Meutim, nakon to je vidio kako su loi rezultati ruskih klizaa nakon Svjetskog prvenstva 2007., a bili su najgori od 1960., Pluenko se zabrinuo da e Rusija
1 of 2
5.3.2010 15:07
izgubiti titulu najjae zemlje u umjetnikom klizanju, te da samim time nee biti mjesta za njene klizae na Zimskim olimpijskim igrama 2010. U aprilu 2007. objavio je povratak u takmiarsko umjetniko klizanje kako bi Rusiju odrao na takmiarskom nivou dok sljedea generacija klizaa ne bude spremna da preuzme "tron" Rusije, ali se njegov povratak ipak nije ostvario. U meuvremenu je 2008., zajedno s violinistom Edvinom Martonom, nastupio na Euroviziji s Dimom Bilanom u Beogradu, kada je njegova pjesma Believe osvojila prvo mjesto. Nizanje uspjeha Nakon pauza u sezonama 2006./2007., 2007./2008. i 2008./2009., u martu 2009. konano je dolo vrijeme kada je Pluenko bio spreman za pravi povratak - poeo je ponovo trenirati s Aleksejem Miinom kako bi se pripremio za Olimpijadu 2010. Uspjesi nisu izostali - u 2009. je na Rostelcom kupu jo jednom postao pobjednik, a 2010. osmi put osvaja Rusko prvenstvo u umjetnikom klizanju. Konano, na Evropskom prvenstvu 2010. Pluenko postavlja novi svjetski rekord za rezultat u kratkom programu s 91.30 poena te pobjeuje u slobodnom programu. esti put postaje ampion Evrope. Pluenko takoer biljei i brojne tehnike uspjehe u umjetnikom klizanju. Jedan je od rijetkih koji je izveo Biellmann piruetu. Prvi je kliza na svijetu koji je uspio izvesti nove klizake kombinacije: 1999. izveo je kombinaciju etverostrukog tulupa, trostrukog tulupa i duplog ritbergera (otada je ovu kombinaciju izveo 26 puta); 2002. je izveo kombinaciju etverostrukog tulupa, trostrukog tulupa i trostrukog ritbergera (uslijedila su jo etiri puta); 2005. izveo je kombinaciju trostruki tuluptrostruki tulup-trostruki tulup-dupli ritberger; na Evropskom prvenstvu izveo je kombinaciju od est skokova, a na Svjetskom prvenstvu 2001. kombinaciju od etiri skoka. Takoer je izveo i etverostruki salhov. Jedan je od rijetkih klizaa koji su izveli etverostruki ritberger i etverostruki luc tokom treninga, ali nikad na takmienju. Kliza koji je pobijedio svog idola Sa 16 godina Pluenko je bio najmlai muki kliza koji je dobio savrenu ocjenu od 6.0. Ukupno je dobio 75 ocjena 6.0 prije nego to je uveden novi sistem suenja. ak je uspio, pri susretu na jednom takmienju, sluajno pobijediti i svog najveeg idola iz djetinjstva, Viktora Petrenka. Pored svih uspjeha, Pluenko je oduvijek plijenio kreativnou svoga nastupa pomno birajui muziku i kostime, od plesa na ledu stvarao je umjetnost, a pri tome postao i svojevrsni seks simbol u umjetnikom klizanju. Klizao je uz muziku Beethovena, Paca de Lucie, Hansa Zimmera, Georgesa Bizeta, Michaela Jacksona, te kombinirao brojne muzike anrove u slobodnom programu poput Ennia Morriconea, Dukea Ellingtona, Vangelisa, Toma Jonesa (poznat je njegov nastup uz Jonesovu pjesmu Sex Bomb)... Uz to nosei razliite kostime, od enske odjee, kostima bildera, klauna i dr., Pluenko je svoj nastup na ledu pretvorio u show koji publiku ostavlja bez daha. U to se mogla uvjeriti i sarajevska publika u februaru 2008. u Zetri, kada su u okviru programa Champions on Ice nastupili brojni olimpijski, evropski i svjetski prvaci u umjetnikom klizanju. Pluenko je tada izveo koreografiju uz sirtaki te publiku u zavrnici podigao na noge. Kae da toliko zadovoljstvo u klizanju pronalazi iskljuivo zbog svojih fanova, koji mu daju energiju i ine ga sretnim. Zbog svih svojih uspjeha, prirodno je da ga mnogi smatraju natprosjenim, ali sam za sebe kae da nije maina: "U meni kuca srce, ne motor, mojim venama tee krv, a ne ulje. Znam ta su bol i umor. Mogu izgubiti, ali u se truditi da osvojim sve." Ipak, ovjek koji je na klizaljkama od djetinjstva, danas kae: "Ne bojim se nikoga. Zapravo, najvanije je da se ne bojim izgubiti. Glavni protivnik sam sam sebi."
na vrh
2 of 2
5.3.2010 15:07

Dani 664

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dani 664

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Naslovna strana

Dani 664 05.03.2010

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

ukoliko Vi niste saff, kliknite ovdje - Log out!

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

cilj meunarodne pravde

(Autor je novinar The Guardiana i The Observera)

Sadraj . Arhiva . Pretplata . Biblioteka . Marketing . Galerija . Impresum

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

ukoliko Vi niste saff, kliknite ovdje - Log out!

Verzija za printanje Poalji prijatelju Ocjenite tekst Upii ocjenu

25. 2. 2010. - 3. 3. 2010.

Reakcije na hapenje prof. Ejupa Gania

Prosjena ocjena: 0 Broj glasova: 0

Gradonaelnik protiv svog grada

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

25. 2. 2010. - 3. 3. 2010.

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Reakcije na hapenje prof. Ejupa Gania

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Osueni Ognjen imi u svoju odbranu - objavio knjigu

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

I crnogorski mediji optuuju Zijada Blekia

Domae kompanije trebaju imati prednost pri dodjeli poslova u BiH

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Nema vie ni vremena ni strpljenja

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Gradonaelnik protiv svog grada

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

ukoliko Vi niste saff, kliknite ovdje - Log out!

Odlian potez Vrlo dobar potez

Savez logoraa RS-a i Croatia libertas

Savez logoraa RS-a i Croatia libertas

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

ukoliko Vi niste saff, kliknite ovdje - Log out!

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

ukoliko Vi niste saff, kliknite ovdje - Log out!

Verzija za printanje Poalji prijatelju

Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 5 Broj glasova: 3

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

ukoliko Vi niste saff, kliknite ovdje - Log out!

Verzija za printanje Poalji prijatelju

Povratak metala u Sarajevo

Ruka perom povlai liniju

Ocjenite tekst Upii ocjenu Prosjena ocjena: 0 Broj glasova: 0

Pria o vrbaskom amcu

Povratak metala u Sarajevo

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Ruka perom povlai liniju

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Pria o vrbaskom amcu

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

Jaeger Music Night bit e objavljena do 5. aprila.

Sadraj . Arhiva . Pretplata . Biblioteka . Marketing . Galerija . Impresum

Nezavisni magazin BH DANI - ONLINE

ukoliko Vi niste saff, kliknite ovdje - Log out!

Intervju Dana: Dr. Haris Silajdi, lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine