Slobodna Bosna 959

VLADA FEDERACIJE U PRIÛVI: SRBI PONOVO KRIVI
SRPSKI TU@ITELJ ZA SB
POHAPSI]EMO SVE
UPRKOS TOMISLAVU NIKOLI]U
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-953:ISPRAVNA-oglasi.qxd
10.2.2015
14:14
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
26.3.2015
1:31
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12 FEDERALNA PAT POZICIJA 24 I PAD JE SLET

KOALICIONA TROJKA PRED
RASPADOM
36 NOVE SNSD-ove AFERE
PRIÂ O RANJENOJ STRANCI
Sukob DF-a i HDZ-a oko srpskih pozicija u

novoj Vladi Federacije BiH paralizirao je
nastavak pregovora i ugrozio opstanak
koalicione trojke: Slobodna Bosna otkriva
{ta stoji u pozadini sukoba Kom{i}a i
ôvi}a, i analizira ko }e biti odgovoran za
krah federalne vlasti
Na ~elu bosanskohercegova~kog SDP-a

nikada nije bila osoba nebo{nja~ke nacionalnosti; da li }e se to promijeniti, {ta se
uop{te de{ava u ovoj stranci, ali i {ta }e
de{avati na narednom Kongresu, doznajemo od na{eg saradnika
POVLAÊNJE DODIKOVIH
KUMOVA NA REZERVNE
POLO@AJE
RANKO [KRBI] i MILE RADI[I], kumovi
predsjednika RS-a MILORADA DODIKA,
ovih dana su se zbog kriminalnih radnji
morali povu}i, jedan sa ambasadorskog
mjesta u Srbiji a drugi iz RS-a izbjegavaju}i zatvorsku kaznu; na{a novinarka otkriva na koji na~in Dodik {titi svoje kumove i
ko }e biti postavljen za ambasadora BiH u
Beogradu
26 SRBIJA TU@I ZA ZLOÎNE

NAD BO[NJACIMA
16 OBRAÛN SARAJEVSKE
MAFIJE U ISTANBULU
OTVARANJE SREBRENICE
I [TRBACA
SVJEDOÊNJE [EJLE JUGOTURKOVI] (II)

Nakon {to je prvog dana svjedo~enja na
Osnovnom sudu u Pri{tini [EJLA JUGOTURKOVI] govorila o tajnim vezama
njezinog biv{eg {efa, ali i bliskog prijatelja
FAHRUDINA RADONÎ]A i optuènog
NASERA KELMENDIJA, u nastavku je
su|enja svjedokinja iz Sarajeva odgovarala
na pitanja ameri~kog tuìtelja ANDREWA
HUGHESA o RAMIZU DELALI]U ]ELI:
biv{a je novinarka AVAZA ispri~ala za{to su
se u Turskoj sukobili Ramiz Delali} i bra}a
GA[I, koje je tajne dokumente skrivao ]elo
i za{to je od navodno kompromitiraju}e
dokumentacije strahovao Radon~i}
Bruno Vekari}, postupaju}i tuìlac u

predmetu Srebrenica i [trpci i zamjenik
glavnog tuìoca za ratne zlo~ine, za
Slobodnu Bosnu govori za{to se u Srbiji
tek sada otvaraju zlo~ini po~injeni u
Srebrenici, opstrukcijama i pritiscima koje
Tuìla{tvo trpi od predsjednika Tomislava
Nikoli}a, prijetnjama koje stiù od
patriotskog bloka i (ne)spremnosti Srbije
da se suo~i sa zlo~inima u Srebrenici i
[trpcima
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
32 KADROVSKA SLIKA
DEMOKRATSKE FRONTE
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]

e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
ODABRAO MORRIS POWER
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
20 BH. BIZNIS ANTE

MARKOVI]A
(RUKO)VODSTVO ZA PROPAST
Firma posljednjeg jugoslovenskog
premijera ANTE MARKOVI]A, Tehel,
specijalizirana za gradnju hidroelektrana,
uglavnom se bavila stanogradnjom. Tehel
je izgradio prvi apartmanski objekat na
Bjela{nici, a u strogom centru Sarajeva
izgradio je tri poslovno-stambene zgrade,
gdje je kvadratni metar stambenog
prostora prodavan po cijeni od 5.000 KM.
Ubrzo nakon smrti Ante Markovi}a njegova
firma doìvjela je sudbinu zemlje ~iji je
premijer bio raspala se i propala, a
nasljednicima su ostala dugovanja
26.3.2015. I SLOBODNA BOSNA
Nakon {to je Demokratska fronta postavila

SAMERA RE[IDATA, najprije za predsjednika
Kantonalnog odbora u Sarajevu, a onda i za
ministra kulture i sporta u Vladi Sarajevskog
kantona, ~ak su se i najlojalniji ~lanovi te
stranke zapitali ~ime je biv{i turisti~ki vodi~ i
vlasnik agencije Sol Azur zaduìo @ELJKA
KOM[I]A; misteriju je rije{io strana~ki lider,
pred oktobarske izbore, kada je priznao da je
Re{idat izbor njegovog prijatelja MORRISA
POWERA, ali nije objasnio kako je taj kontroverzni diplomata, ~ija je karijera u OHR-u
neslavno okon~ana, postao jedan od najutjecajnih ~lanova DF-a, koji je Kom{i}a zbliìo i s
BAKIROM ALISPAHI]EM
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Revija izlazi sedmi~no

Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
26.3.2015
2:46
Page 4
MINI MARKET
GOLI I BOSI]
Lider SDS-a
Mladen Bosi}
pozvao gra|ane
da ne pla}aju
RTV pretplatu
Dopredsjedavaju}i Predstavni~kog
doma Parlamenta BiH i predsjednik
SDS-a Mladen Bosi} smatra da
gra|ani ne trebaju pla}ati RTV
taksu jer je Radio-televizija
Republike Srpske, jedan od javnih
emitera, strana~ki javni servis
Saveza nezavisnih
socijaldemokrata .
Zbog toga nije pravedno da
ostali gra|ani koji nisu ~lanovi
SNSD-a pla}aju RTV taksu,
rekao je Bosi}, obe}av{i da
zastupnici SDS-a ne}e glasati za
prijedlog da se za jo{ {est mjeseci
produì odluka o ubiranju RTV
takse putem telekom operatera.
Aran`man o ubiranju pretplate
putem telekoma isti~e 26. aprila i
ako se do tog datuma ne obnovi
ugovor ili se ne prona|e neko
drugo rje{enje, javnim servsima
prijeti finansijski kolaps.
(M.A.)
Mladen Bosi}
TEHNIKE GREKE U TEHNIKOM MANDATU
Nermin Niki odbio provesti

sudsku odluku o imenovanju
Dragana Lukaa za direktora
federalne policije
PRIZNAJEM SAMO SUD SVOJE PARTIJE

Rje{enje o imenovanju Dragana Luka~a premijer Nermin Nik{i} je stavio na dnevni red sjednice Vlade FBiH, nakon ~ega je prijedlog, o~ekivano, odba~en
Iako broji posljednje dane tehni~kog

mandata, federalni premijer Nermin Nik{i}
povukao je na posljednjoj sjednici Vlade
FBiH potez koji bi ga u svakoj zakonski
ure|enoj dràvi stajao kaznene prijave.
Nik{i} je, naime, u srijedu, 25. marta, u
dogovoru sa svojim strana~kim kolegama,
ministrima iz SDP-a, na dnevni red sjednice
federalne Vlade stavio odluku Op}inskog
suda u Sarajevu o ponovnom imenovanju
Dragana Luka~a na du`nost direktora
Federalne uprave policije (FUP). Kako je,
me|utim, ~ak i studentima prava (a
premijer je nekakav diplomirani pravnik)
znano da se sudske odluke ne smiju
komentirati i politi~ki osporavati, nego se
moraju provesti, Nermin Nik{i} se poku{ao
sakriti iza kolektivne odgovornosti. Tako
je inicirao da se o Rje{enju o imenovanju
Dragana Luka~a za direktora FUP-a, koje je
doneseno na temelju sudske odluke, izjasni
cijela federalna Vlada, a potom je prijedlog,
o~ekivano, ve}inom glasova odba~en.
4
Rje{enje o (re)imenovanju Dragana

Luka~a na du`nost direktora federalne
policije Op}inski sud u Sarajevu donio je
jo{ 13. marta, i tada je federalnoj Vladi
naloèno da odmah provede odluku ~lanova
Nezavisnog odbora. Sudska odluka, ipak,
nije izvr{ena, nego je premijer Nik{i} 19.
marta sazvao hitnu sjednicu Vlade
Federacije BiH na kojoj je donesen
Odgovor na Rje{enje. Potom je Op}inski
sud u Sarajevu 23. marta donio Rje{enje o
izvr{enju, odnosno, zatraìo hitno
imenovanje Luka~a, ali je premijer Nik{i},
uz pomo} njemu odanih federalnih
ministara, odbio da postupi po nare|enju.
Budu}i da je u posljednjem Rje{enju
predsjednik Vlade FBiH upozoren da }e, u
slu~aju nepo{tivanja sudske odluke, kao
odgovorna osoba morati platiti kaznu od
5.000 KM, ostaje da se vidi ho}e li Nermin
Nik{i} zbog nezakonitih odluka platiti iz
svog dèpa, ili iz federalnog prora~una.
S. Mijatovi}
SLOBODNA BOSNA I 26.3.2015.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
26.3.2015
2:46
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Sjednica Parlamenta
Federacije BiH
ODBIO JER NIJE DOBIO
Lider SBB-a
Fahrudin
Radon~i} tvrdi
da je odbio
poziv da
sudjeluje u
formiranju vlasti
Predsjednik Saveza za bolju
budu}nost BiH Fahrudin Radon~i}
rekao je da je SBB odbio da kao
najja~a stranka BiH iz opozicije
sudjeluje u formiranju vlasti, jer zna
da SDA i DF nemaju demokratski
kapacitet da naprave efikasnu
vlast.
Nije valjda da Radon~i} i dalje
vjeruje kako demokratski kapacitet
da napravi efikasnu vlast imaju
SBB i SDP, jer tre}a kombinacija
naprosto ne postoji. Koaliciju SBB-a
i SDP-a ve} smo vidjeli na djelu
2012. godine i ba{ se i nisu
proslavili.
A ostaje nejasno i ko je i kada
pozvao SBB da sudjeluje u
formiranju vlast nakon izbora 2014.
godine, a {to je Radon~i} navodno
odbio. Da bi se poziv odbio,
prethodno mora biti upu}en, a
koliko nam je poznato, SBB
Fahrudina Rado~i}a takav poziv
nikada nije dobio ni iz SDA ni iz DF-a
(S.B.)
SRCE U GRLU
Fahrudin Radon~i}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
2:45
Page 6
RASPRODAJA [EGE
Haustorska strategija
gospodina Kom{i}a
ETVRTAK,
19. MART
DUBRAVKO AMPARA,
dravni tuitelj, uputio dvojicu
policajaca da istrae i izuzmu
inkriminirane tekstove u
Avazu, odnosno Avazovom
Expressu. Nisam ba toliko
lo, a nisam ni dobar sa
Dudom amparom da bih ga
mogao ubijediti da je to, u najmanju ruku, neinteligentan,
nepametan in. Od tog medijskog smea, Radonievog
trasha svako se normalan i
priseban na vrijeme distancirao. Ima jedna zgodna pria
od koje se svata moe
napraviti ako nekog hoe
kompromitirati, oleiti. Zvalo
mene nakon neke tv emisije,
na Pinku mislim, da budem na
after partyju; sekunda mi nije
trebala da prokljuvim da tu
meni mjesto nije. Dravni
tuitelj Dubravko ampara je
oito, iz samouvjerenja ili
osjeaja nadmoi, napravio
krivi korak, a to u vuija vremena zna biti jako, jako teko
kanjeno
6
DUBRAVKO ÂMPARA, dràvni

tuìtelj, uputio dvojicu policajaca da istraè i
izuzmu inkriminirane tekstove u Avazu,
odnosno Avazovom Expressu. Nisam ba{
toliko lo{, a nisam ni dobar sa Dudom
âmparom da bih ga mogao ubijediti da je to,
u najmanju ruku, neinteligentan, nepametan
~in. Od tog medijskog sme}a, Radon~i}evog
trasha svako se normalan i priseban na
vrijeme distancirao. Ima jedna zgodna pri~a
od koje se sva{ta moè napraviti ako nekog
ho}e{ kompromitirati, ole{iti. Zvalo mene
nakon neke tv emisije, na Pinku mislim, da
budem na after partyju; sekunda mi nije
trebala da prokljuvim da tu meni mjesto nije.
Dràvni tuìtelj Dubravko âmpara je o~ito,
iz samouvjerenja ili osje}aja nadmo}i,
napravio krivi korak, a to u vu~ija vremena
zna biti jako, jako te{ko ka`njeno. Kada
odlu~im da odem negdje me|u bandite,
nesolidan i neuredan svijet, to sigurno ne}e
biti milje koji tvore Lajla Torlak, Senad
Zaimovi}, Neven Kulenovi} i ostale cvje}ke
parazitsk -krvopijskog profila.
PETAK,
20. MART
Realno gledano, slom, izborni debakl

vlasti Alijanse za promjene, jedne ~udne,
prili~no neprirodne, ali obe}avaju}e, i {to je
najva`nije (u tom trenutku) nekorumpirane
vlasti po~eo je u prolje}e 2002. godine, kada
je tada opoziciona SDA organizirala
masovne bora~ke prosvjede u Sarajevu,
pred zgradom zajedni~kih institucija. Na
urlanje, poziv na lin~ hiljada ozloje|enih i

ideolo{ki/strana~ki izdresiranih boraca,
tada{nji {ef dràvne vlasti ZLATKO
LAGUMD@IJA je emotivno reagirao: Ovu
zgradu (Skup{tinu BiH) nisu uspjeli zapaliti
~etnici, pa ne}ete ni vi!
Lagumdìja izjedna~io ratne heroje sa
~etnicima, vri{talo je danima sa naslovnih
strana SDA-ovskog batina{kog biltena
Dnevnog avaza; bio je to kraj te vlasti, {to
}e nekoliko mjeseci kasnije, na izborima,
biti i formalizirano...
Nekoliko godina kasnije, ozloje|eni,
obespravljeni borci u nezadrìvom PTS-peovskom stampedu zapalili su Vladu
Federacije. Niko nije odgovarao za to te{ko
krivi~no djelo, premda su po~initelji jako
dobro poznati nadle`nim organima gonjenja.
Kolovo|a i podstreka~ bio je Dèvad Ra|o,
nekada{nji oficir/potporu~nik JNA, kasnije
brigadir ABiH, rashodovan i penzionisan u
35-oj godini ìvota, poslanik Radon~i}evog
SBB-a u Skup{tini Kantona Sarajevo.
Prosvjedi ratnih vojnih invalida u Zagrebu,
vi{emjese~ni desni~arski uli~arski performans
koji bitno ubrzava nervozu i usporava
normalizaciju dru{tva u susjednoj dràvi,
elemantarni je pu~isti~ki, dakle nelegalni, ~in
ru{enja legitimne vlasti u susjednoj dràvi.
Svako malo prosvjednike u uzvratnim
posjetama obilazi i teto{i predsjednica
Hrvatske KOLINDA GRABAR KITAROVI]. (Znatel pri~u o \uri Glogo{kom, i ja
sam je tek onomad ~uo, od kolege novinara
DRAGE HEDLA; o neustra{ivom branitelju,
kasnije darovitom, prepredenom manipulatoru, trgovcu vlastitom tragedijom).
Podsjeti me to na jednu morbidnu ratnu
epizodu: ratni vojni invalidi iz Republike
Srpske, njih nekoliko hiljada traìli su na
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
2:45
ulici pravdu, socijalnu za{titu, dostojanstvo. U ime vlasti RS-a obratila im se prva
dama tog entiteta BILJANA PLAV[I]:
Dragi moji invalidi, drago mi je da vas
vidim u ovolikom broju...
SUBOTA,
21. MART
Nadam se da je NENAD JANKOVI]

prodajom svoje knjige pokrpio sve ra~une
koje je ostao duàn u Beogradu. U dana{njoj
emisiji na RTS-u doktor Karajli} brblja
neselektivno, samoubila~ki. Pi{e doktor Nele,
za koga nije ustanovljeno da li je zavr{io i{ta
osim gimnazije, iz Beograda sam sebi pismo:
Dete moje, pi{e stari kenjac Karajli} sebi
kad je imao sedam godina, tvoja najve}a
gre{ka je {to si ro|en u Sarajevu. Da si ro|en
u New Yorku, bio bi Iggy Pop, da si ro|en u
Londonu, zvao bi se David Bowie, ali eto ti si
ro|en u Sarajevu. A da je ro|en u Drvaru,
gdje je ro|en njegov tata-babo Sr|an, koji je
tokom rata u Sarajevu uìvao svaku vrstu
pa`nje kom{ija, studenata, poznanika, to bi,
generalno gledano, bilo ohrabruju}e. Problem
s tim Nenadom Jankovi}em je malecak, ali
bolan: rije~ je o nekreativnom, neproduktivnom tambura{u.
NEDJELJA,
22. MART
Prebogat, gust, uzbudljiv sportski dan

koji je po~eo jutro{njim damatur{ki
nevjerojatnim obra~unima najboljih svjetskih skija{ica, Tine Maze i Anne Feninger,
potom skija{a Marcela Hirschera i Felixa
Neurethera, nastavio se vite{kim pobjedonosnim porazom Slovenca Petera Prevca
na leta~kim nadmetanjima u rodnoj mu
Planici i na kraju za{e}eren veli~anstvenim
nogometnim El Clasicom u Barceloni,
prekinuo sam tek jednom, mogu}e i dva
puta. Gledao sam, naime, sa rado{}u,
uzbu|enjem i skru{eno{}u na Hrvatskoj
televiziji izbor fra IVICE PETENJAKA za
biskupa Kr~ke biskupije. Te katoli~ke
procesije znaju ponekad biti dosadnije i
duè od na{ih beskrajnih teravija; teàk
je problem i izazov za sve vjerske zajednice
kako izbje}i sakralizaciju, odnosno
kanonizaciju banalnosti. (Nekad je negdje
fra Petenjak kazao da ja i nisam ba{ toliko
lo{ ~ovjek koliko se ~ini na prvi pogled.)
Na dana{njoj sve~anosti, pored svih
vatikansko-hrvatsko-bosanskih uglednika,
nazo~e i tata i mama biskupa Petenjaka. A
{ta o~ekujete od va{eg sina?, pita jedna
televizija tatu, koji je stigao iz \akova.
Kaè tata i tu me za sva vremena na svoju
stranu svrsta: O~ekujem da bude normalan
i da nikad nikom ni{ta naào ne u~ini.
Klima glavom i podràva supruga, mama
recentnog biskupa. Nikad na Pagu nisam
bio, ali ako me iznevjeri moj agnosti~ki
refleks, eto me brè-bolje da mi biskup
Page 7
Petenjak prou~i Fatihu.
PONEDJELJAK,
23. MART
U briljantnom dokumentarnom filmu

Pedeset godina argumenata veliki, uz Clinta
Eastwooda najstariji i najva`niji ìvu}i
reditelj MARTIN SCORSESE pravi pri~u o
pedeset godina postojanja medijske biblije,
New York Review Booka. Malo je prostora
da bi se u najkra}im crtama prepri~alo kako je
NRB kreirao i utjecao na najva`nije dru{tvene
i kulturne doga|aje, ne samo u Americi, u tih
jubilarnih 50 godina. U jednoj sceni, hajdemo
je nasumice uzeti, èstoko se sva|aju,
{ezdesetih godina pro{log stolje}a, tada
najva`niji pisac u SAD-u Norman Mailer i
prelijepa ènska aktivistica Susan Sontag. I
sve je u Scorseseovom filmu uzbudljivo,
opominju}e i ta~no, plasti~an primjer je kako
je Vaclav Havel, dugogodi{nji suradnik New
York Review Booka, dobio najva`niju bitku u
svojoj domovini ê{koj i poru~io sa balkona:
Nikoga ne}emo hapsiti i ni{ta ne}emo
zabranjivati. I, naàlost, Scorseseov film se
zavr{ava ovdje, u na{em dvori{tu. Narator,
dok gori Vije}nica, govori: Stra{an
kulturocid po~inile su srpske nad
Nacionalnom bibliotekom BiH koju su
zapalili.Gra|ani Sarajeva u kolonama su
spa{avali knjige i kulturno blago. Prilikom
spa{avanja knjiga iz Nacionalne biblioteke
ubijena je Aida Buturovi}. [ta god ko mislio
i pri~ao, taj dio na{e povijesti pro{ao je kroz
ruke stotine producenata, tehni~ara,
pomo}nih radnika u enormno zahtjevnoj
produkciji. [to se mene ti~e, vi{estruko je
va`nije, a i ta~nije, {ta o paljenju Vije}nice i
miliona knjiga u njoj misli Martin Scorsese,
nego {ta ne misli Emir Kusturica i njegovo
dru{tvo iz }o{ka.
UTORAK,
24. MART
Ispostavilo se, sre}om, da napada~ na

ELIJA TAUBERA, va`nu i dragocjenu
javnu i znanstvenu li~nost u Sarajevu, nije
po~inio nikakav antisemita, nego je rije~ o
policiji odranije poznatom kriminalcu,
po~initelju niza krivi~nih djela, pored
ostalih i poku{aja ubojstva. Motiv je
imovinsko-pravne naravi, opet ponavljam,
na svu sre}u. Kako neko ko je tako
klasificiran nije iza re{etaka, nego
slobodno hoda i zavodi svoju pravdu
buzdovanima, odgovor duguju, prije svega,
pravosudne institucije. U dva, u tri dana u
Sarajevu je po~injeno sedam-osam
ozbiljnih razbojni{tava, pucnjava, ranjavanja, prostrijelnih rana, iznuda i ~ega
sve ve} ne; policija je ve}inu tih zlo~ina,
zapravo sve, rasvijetlila. Nije nimalo u
redu da neko ustrijeli NISKU KARKELJU
u njegovom kafi}u; nije, me|utim, tako|er
prihvatljivo da je Karkelja nakon svih
zlodjela koje je po~inio slobodan gra|anin.

\e si, haveru, presrete me danas na
ulici poznanik, nesta{an i plahovit,
osu|enik za najteà mogu}a krivi~na djela,
koji jednu teretnu kaznu izdràva u zatvoru
poluotvorenog tipa na Igmanu. Tu sam,
|e }u biti, poku{avam se izvu}i. Ma
nema te, buraz, ko turpije u zatvoru...
SRIJEDA,
25. MART
Gledao sam neki dan na jednoj televiziji

reportaù, lijepo upakarinu, gledljivu,
edukativnu reportaù o funkcioniranju
Hidroelekrane u Jablanici; taj red, predanost, posve}enost, spartanska disciplina,
odgovornost, pamet je ~udesna. Negdje
tokom rata, 93 godine, u vrijeme kad je
doktor Redò Bajrovi} ve} odavno smjestio
familiju u Tursku, dvoje mojih kolega su iz
vedra neba, padobranski upali u direkciju
Hidroelektrane u Jablanici. Ne znam koliko
je pristojno, diskretno ili indiskretno, ali
moram to ispri~ati. Direktor Hidroelektrane
u Jablanici testirao je znanje novinara SB o
elementarnim, skoro dje~ijim ~injenicama o
struji, ~isto da bi znao pri~a li s
avanturistima ili ozbiljnim istraìva~ima.
[ta je napon?, pitao je direktor
Hidroelektrane, recimo da se zvao ]osi}, a
mo`da i nije. Moja kolegica to nije znala, ali
je znao kolega koji je bezuspje{no poku{ao
prije rata studirati elektrotehniku i
samouvjereno odgovorio: Napon je razlika
kapaciteta. Doti~ni direktor, hala mu vjera,
otjera kolegicu koja ne zna, a zadrì kolegu
koji zna {ta je napon. To bi trebao biti
obrazac, matrica za svaku vrstu novinarskog,
javnog anga`mana. Brbljaju dva dana
logoreji~nim frazetinama dvojica nao~itih
neradnika EMIR SULJAGI], budu}i doministar odbrane (za kojeg ne znam je li sluìo
ikakvu vojsku ikad), i REUF BAJROVI] u
ime DF-a kako su zafrkani, zeznuti,
prevareni od svih, od Izetbegovi}a, ôvi}a
pa nadalje. Bezveze mi pade na pamet
mo`da i va`no pitanje, da li je onaj ko je u
kadrovskoj kriàljci, premetaljci Reufa
Bajrovi}a predloìo za ministra energetike u
federalnoj Vladi, dakle struje, upitao
profesora doktora specijaliziranog za ljudska
prava zna li {ta je napon. Sve je meni
poredano, jasno mi je i poznato na kakvim se
tankim kadrovskim granama odràva SDA i
ne dvojim o politi~koj filozofiji koju je u
koalicijiski brod unio Dragan ôvi}. Ostaje
samo jedan problem: za{to je DF na taj
nacionalisti~ki izazov odgovorio prizemno,
neadekvatno? Valjda razlika potencijala!
P.S. Ovaj tekst nov~ano je pomogao Glavni
odbor SDA BiH, kao i kantonalni odbori SDA;
prema tome tekst ne odraàva ve}insko
mi{ljenje urednika i novinara Slobodne
Bosne, i treba ga smatrati ishitrenim ~inom
autora, sa ciljem da uskome{a odnose u
Vladi FBiH.
7
25.3.2015
15:34
Page 1
25.3.2015
15:33
Page 1
Kretanje ukupnih deviznih rezervi u februaru 2015. godine

Prema podacima Centralne banke
Bosne i Hercegovine, mjesec februar u
cjelini karakteri{e rast deviznih rezervi
koji iznosi 48,02 mil. KM, odnosno
procentualno izraèno 0,62% (kraj
februara u odnosu na kraj januara). U
februaru je ostvaren pozitivan saldo
prodaje i kupovine KM prema komercijalnim bankama koji iznosi 52,79 mil.
KM. U februaru je za potrebe
servisiranja spoljnog javnog duga
ukupno pla}eno 25,58 mil. KM
(podatak Odjeljenja za servisiranje
javnog duga BiH).
Ukupne devizne rezerve po~etkom
februara nastavljaju trend pada iz
prethodnog perioda i 06.02. dostiù nivo
od 7.736,35 mil KM, {to predstavlja
minimum deviznih rezervi u posmatranom mjesecu. Nakon toga, ukupne
devizne rezerve, uz dnevne oscilacije,

biljeè rast sve do kraja mjeseca kada
dostiù nivo 7.843,09 (28.02.) {to
predstavlja maksimum deviznih rezervi
u mjesecu februaru.
U februaru ukupne devizne rezerve
su se u prosjeku kretale oko 7.783,17

mil. ekv. KM, {to je za 72,55 mil. KM
manje nego u prethodnom mjesecu.
Kretanje ukupnih deviznih rezervi
tokom posmatranog mjeseca je prikazano na grafikonu.
Depoziti stanovni{tva su nastavili

raniji trend kontinuiranog rasta i u
februaru su dostigli novu rekordnu
vrijednost od 9,256 milijardi KM,
odnosno narasli su po me|ugodi{njoj
stopi od 9,6%. Primje}uje se da su svi
depoziti od Bobar banke, koje je
Agencija za osiguranje depozita isplatila
{tedi{ama, ponovo vra}eni u druge
banke, te nije do{lo do smanjenja
depozita nakon ovih isplata. Na
mjese~nom nivou, depoziti su porasli za
98 miliona, a pri tome su depoziti u KM
rasli znatno vi{e (porast 73 miliona KM),
u odnosu na devizne depozite (porast
25 miliona KM). U pogledu ro~ne

strukture, dugoro~ni depoziti su narasli
za samo 23 miliona KM, dok su depoziti
sa kra}om ro~no{}u i oni koji se koriste
za teku}e transakcije porasli za 75
miliona KM. Stoga, uprkos stalnom
porastu depozita, banke ipak ne dobijaju
stabilne izvore finansiranja za svoje
kreditne aktivnosti, jer je ve}ina rasta
depozita skoncentrisano u kategorijama
depozita sa kratkim rokom dospije}a.
Depoziti nefinansijskih preduze}a
ponovno biljeè mjese~ni pad od 59
miliona KM i na kraju februara imaju nivo
od 3,421 milijardu KM. U proteklih godinu
dana je do{lo do znakovite promjene

trenda, jer se u februaru 2014. biljeìo rast
depozita u ovom sektoru od 9,6%, dok su
u posljednja dva mjeseca (januar i februar
2015.) me|ugodi{nje stope rasta
negativne (djelimi~an razlog je isklju~ivanje depozita u Bobar banci, s obzirom
na to da je ova banka u likvidaciji). U toku
februara transakcioni ra~uni kod
nefinansijskih preduze}a su pretrpili vrlo
zna~ajno smanjenje od 98 miliona KM
koja su, vjerovatno, vezana za pla}anja
dospjelih obaveza po razli~itim osnovama, dok je vrijednost u kategoriji ostalih
depozita narasla za 39 miliona KM.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
26.3.2015
2:48
Page 10
MINI MARKET
PEÊ ÎÂ RAKIJU
Predsjednik
Srbije Tomislav
Nikoli} lansirao
na trì{te
vlastitu rakiju
pod nazivom
tomova~a
Predsjednik Srbije Tomislav
Nikoli} ozbiljno se bacio na
proizvodnju rakije, za koju mu je
staklara u Para}inu napravila prvu
seriju fla{a. Dizajn fla{a je primjeren
vlasniku: fla{e su reljefnog izgleda,
imaju {ajka~u po sredini, a ispod
grli}a je slovo T kao prvo slovo
brenda pod nazivom tomova~a.
Fla{e sa {ajka~om i slovom T
danima su bile enigma za ve}inu
zaposlenih u tvornici stakla u
Para}inu, koja je prozvela prvu seriju od 10.000 fla{a.
Nikoli} je za izradu staklene
ambalaè naru~io poseban alat iz
inostranstva, a navodno je samo za
pripremne radove platio vi{e od
30.000 eura.
Predsjednik Srbije svoju rakiju tomova~u ve} dulje vremena sluì na dràvnim prijemima a uskoro }e se njegova
rakija na}i i u trgovinama diljem Srbije.
U Zavodu za intelektualnu svojinu
Srbije ve} je zaveden ìg tomova~a, a u toku je i postupak za
za{titu Tomine doma}e i Prave
Tomine rakije.
NASPIJO[
JEDNU
Tomislav
Nikoli}
10
OSINJE GNIJEZDO
SDA i HDZ ratuju za

preuzimanje OSA-e
Iako novi saziv Vije}a ministara BiH jo{
uvijek nije formiran, ve} se uveliko
spekulira tko }e biti budu}i direktor
Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA),
budu}i da je Almiru Dùvi mandat istekao
jo{ u ljeto pro{le godine. Za sada je, naime,
najve}a nepoznanica kako }e tri
rukovode}e pozicije: direktora, njegovog
zamjenika i glavnog inspektora OSA-e biti
nacionalno podijeljene, odnosno, ho}e li na
~elnu funkciju do}i hrvatski ili bo{nja~ki
kandidat. Kako je, me|utim, za direktorsko
mjesto u OSA-i ve}i interes pokazala SDA,
navodno je ve} kontaktiran bo{nja~ki oficir
za vezu s Ha{kim tribunalom Amir Ahmi},
tako|er biv{i obavje{tajac. Premda bi se
Ahmi} uskoro trebao trajno vratiti u BiH,
spekulira se kako je jo{ uvijek nezvani~nu
ponudu odbio, iz samo njemu poznatih
razloga. Direktorsku bi funkciju u OSA-i,
istodobno, vrlo rado preuzeo Osman
Mehmedagi}, nekada{nji pratilac Alije
Izetbegovi}a, ali pod uvjetom da njegov
izbor aminuju i strani partneri.
(S.M.)
KRAJ
MANDATA
Almir Dùvo
MIP, KLJU, KATANAC
Diplomate BiH u SAD-u,

zbog vrtoglavog rasta
dolara, spali na prosjaki
tap
Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla
staviti katanac na vrata Ambasade u
Washingtonu, Stalne misije pri UN-u u
New Yorku te Glavnog konzulata BiH u
Chicagu.
Vrtoglavi rast dolara doveo je do toga
da su pojedini slu`benici i nièrangirane
diplomate u New Yorku, Washingtonu i
Chicagu posljednjih mjeseci gotovo dovedeni u stanje socijalne potrebe, kukaju
na{e diplomate preko bare, poku{avaju}i
namaknuti dodatni novac iz dràvnog
budèta kako bi pokrili manjak nastao rastom dolara.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH

tvrde da ne mogu ni{ta u~initi jer MIP
nikada nije dostavio Vije}u ministara
Prijedlog odluke o visini osnovice za
obra~un plata u diplomatsko-konzularnim
predstavni{tvima.
Mo`da bi rje{enje trebalo potraìti na
drugoj strani - u smanjenju broju diplomatsko-konzularnog osoblja. Vi{ak osoblja
trebao bi se vratiti u BiH jer i ovdje mogu,
ali za mnogo manje pare, isto tako ni{ta
ne raditi kao i u Washingtonu, New Yorku
i Chicagu
(S.B.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
26.3.2015
2:48
Page 11
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
BUNOZA LIMUNADA
Da li bi trebalo okupiti
novu parlamentarnu
veinu koja e formirati
novu izvrnu vlast?
ASIM MUJKI]
IVANA MARI]
Profesor FPN-a
Politi~ka analiti~arka
reformi, onda je ipak bolje i}i

u rekonstrukciju jo{ nepostoje}e koalicije.
TANJA TOPI]
Politi~ka analiti~arka
NE
Mi{ljenja sam da treba upravo suprotno. Treba ih gurnuti jo{ dublje neka se koprcaju i mrcvare u politi~kom
prostoru kojeg su sami svojim djelovanjem obesmislili
svima nama.
SLAVICA
JOSIPOVI]
Zastupnica Koalicije
HNS-a u federalnom
Parlamentu
NE
Ne, jer u trenutnoj podjeli

vlasti ne postoji nijedna druga
trojka koja bi se brè ili lak{e
dogovorila, naprotiv, sigurno
bi jo{ duè trajalo. A i ne
èlimo da se neko od ove trojke, koja nas ve} 5 mjeseci
zavla~i s formiranjem vlasti,
izvu~e od odgovornosti.
ZORAN KRE[I]
Novinar Ve~ernjeg lista
NE
Ne mislim da bi stvaranje
nove parlamentane ve}ine a
samim tim formiranje izvr{ne
vlasti bilo rje{enje. Problem
leì negdje drugo, u na{em
mentalitetu, i zapravo politi~ke
partije nemaju tu vrstu odgovornosti prema gra|anima niti
im je primarni cilj borba za njihovo op{te dobro, ve} jo{ uvijek zastupaju etnonacionalne
partikularne interese.
Interno glasilo
EP HZHB,
Vjesnik,
preplavljeno
slikama izvr{ne
direktorice
Ivane Bunoza
Premda je zvani~ni naziv
informativnog glasila
Elektroprivrede Hrvatske zajednice
Herceg Bosne Vjesnik, uposlenici
tog javnog poduze}a ve} duè
vrijeme {aljivo komentiraju kako bi
se interne novine, zapravo, trebale
zvati Glorija. Na tu su ideju do{li,
revnosno prate}i broj objavljenih
fotografija izvr{ne direktorice za
ekonomske poslove Ivane Bunoza,
kojoj samopromocija, o~evidno, nije
strana. Pa makar o njezinim radnim
aktivnostima ~itale samo radne
kolege.
(S.M.)
MILO[ [OLAJA
Profesor FPN-a u Banjoj Luci
DA/NE
DA/NE
@elja mi je da dogovoreni
koalicioni partneri naprave u
ovom tjednu vladu FBiH i
Vije}e ministara BiH. U
koliko se to ne desi morat
}emo raditi na novoj parlamentarnoj ve}ini.
Krajnje je degutantno promatrati {ibicarski odnos stranaka

prema gra|anima koji su ih
birali. Proteklo je skoro pola
godine od izbora i odavno su
pro{li rokovi za ustroj vlasti. S
druge pak strane, ako }e se
sljede}e ~etiri godine ove
stranke ovako natezati oko
NE
Parlamentarna ve}ina kod

nas ne}e donijeti rezultat jer
nema politi~kog konsenzusa.
U su{tini sve su to samo personalne kombinacije koje ne
mogu donijeti rezultat.
SLIKU SVOJU
LJUBIM
Ivana Bunoza
11
asim:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
1:17
Page 12
FEDERALNA PAT POZICIJA
Sukob DF-a i HDZ-a oko srpskih pozicija u novoj Vladi Federacije BiH paralizirao
je nastavak pregovora i ugrozio opstanak koalicione trojke: Slobodna Bosna
otkriva ta stoji u pozadini sukoba Komia i ovia, i analizira ko e biti
odgovoran za krah federalne vlasti
ÔVI] PRISILIO KOM[I]A DA

BIRA DOSTOJANSTVO ILI VLAST.
IZABRAT ]E DOSTOJANSTVO...
Pi{e: ASIM METLJEVI]
ada se situacija na terenu

mijenja iz sata u sat, kako
trenutno stvari stoje, mnogo je
ve}a {ansa da federalna
koaliciona trojka, SDA, HDZ i
DF, u narednih desetak dana proglasi
bankrot nego da uspje{no privede kraju
konstituiranje izvr{ne vlasti u Federaciji
BiH. Tokom proteklih sedam dana, otkako
je federalni ~elnik DF-a Milan Dunovi}
povukao suglasnost na predloèni sastav
Vlade, nije odràn niti jedan oficijelni
sastanak na kome bi koalicioni partneri, a
prije svih HDZ i DF, rije{ili me|usobne
nesuglasice nastale oko izbora ministara iz
reda srpskog naroda. Lider HDZ-a Dragan
ôvi} dosljedno se pridràva vlastitog
arogantnog stava da ne pregovara s
~elnikom DF-a @eljkom Kom{i}em.
Odri~u}i mu status ravnopravnog koalicionog partnera i tretiraju}i ga kao politi~ki
privjesak SDA, ôvi} je sistematski, od
prvog dana pregovora, omalovaàvao
Kom{i}a poku{avaju}i ga okrenuti protiv
suradnje sa SDA i HDZ-om.
UZMI ILI OSTAVI

Nema sumnje da je u tome dobrim
dijelom uspio i ako u narednim danima
Federacija BiH ne dobije izvr{nu vlast,
najve}e zasluge za takav ishod
nesumnjivo }e pripasti lideru HDZ-a
Draganu ôvi}u. Posve je o~ito da ôvi}
ima na umu neke druge koalicione
kombinacije i da ne}e pretjerano àliti ako

pregovori federalne trojke okon~aju
krahom.
Kao {to je poznato, pregovori oko
uspostave federalne Vlade zapeli su zbog
samo jednog ministarskog kandidata.
Suprotno ranijem dogovoru, ôvi} je uz pet
hrvatskih ministarskih kandidata predloìo
i jednog iz reda srpskog naroda, mada je
koalicionim partnerima desetak dana ranije
rekao da }e {estog ministarskog kandidata
predloìti iz reda Ostalih. [tavi{e,
koalicionim partnerima nije ni najavio ovu
promjenu, nego ih je doveo pred svr{en ~in:
uzmi ili ostavi. Kom{i}, koji ve} dulje
vremena jedva suspreè bijes pred
ôvi}evom arogancijom, uzvratio je istom
mjerom: kandidirao je tri ministarska
kandidata iz reda srspkog naroda,
zahtijevaju}i od ôvi}a da ispo{tuje
dogovor i da umjesto predloènog
ministarskog kandidata iz reda srpskog
Zora Dujmovi}) kandidira ministra
naroda (Z
iz reda Ostalih. Tako se u novoj Vladi
Federacije BiH pojavio vi{ak srpskih
ministarskih kandidata, pri ~emu ni HDZ ni
DF ne pokazuju volju da nastali problem
rije{e me|usobnim dogovorom.
SUDBONOSNA ODLUKA
Predsjedni{tvo Demokratske fronte odlu~it
}e sudbinu federalne trojke
DF-ov STRAH OD PREGLASAVANJA

Rije~ je o nerazumnom inatu, koji
ôvi} ~ak i ne poku{ava prikriti i na neki
na~in opravdati (HDZ ne}e odustati od
Zore Dujmovi} i ta~ka), za razliku od
Kom{i}a, koji svoj zahtjev za tri
ministarska kandidata iz reda srpskog
naroda poku{ava opravdati nastojanjem
DF-a da se za{titi od mogu}eg
Kom{i} ne pristaje na ulogu

koalicionog privjeska koju mu je
namijenio Dragan ôvi}
12
26.3.2015
1:17
Page 13
KOALICIONA TROJKA PRED RASPADOM

preglasavanja u Vladi Federacije BiH.
Demokratska fronta se naime pribojava da
}e HDZ istrajati u zahtjevu da se odluke na
sjednicama federalne Vlade donose
prostom ve}inom, ali uz obaveznu podr{ku
makar jednog ministra iz sva tri
konstitutivna naroda, i da je to stvarno
razlog zbog kojeg ôvi} tvrdokorno
insistira da u federalnoj Vladi imenuje sve
ministre iz reda hrvatskog i jednog ministra
iz reda srpskog naroda.
Mada je Kom{i}ev strah potpuno
neosnovan, jer je nezamislivo da bi SDA
ikada mogla pristati na uvo|enje etni~kog
glasanja u izvr{noj vlasti, on ipak ne
odustaje od zahtjeva da za svaki slu~aj
kontrolira sve ministre iz reda srpskog
naroda. Jednako kao i ôvi}, ni lider DF-a
UVOD U ÊTVEROGODI[NJI HAOS
Vijee ministara bez HDZ-a!!!

Lider HDZ-a Dragan ôvi} previdio je
realnu mogu}nost da se kriza s formiranjem vlasti prevlada na na~in da aktuelna fedarelna Vlada premijera Nik{i}a
nastavi s radom do daljeg i da se novi
saziv Vije}a ministara BiH konstituira bez
sudjelovanja HDZ-a!
SDA se protivi takvom scenariju,
poku{ava izgraditi odnose povjerenja
unutar federalne koalicione trojke, no ako
bude prisiljena spa{avati golu koù, ne}e
imati drugog izbora.
13
26.3.2015
1:18
Page 14
FEDERALNA PAT POZICIJA

NEDOSANJANI SAN
ovi se jo nada koaliciji s Dodikom

Lider HDZ-a Dragan ôvi} ne miri se s
~injenicm da u vlasti na dràvnoj razini
ne}e bit njegovog strate{kog partnera i
politi~kog istomi{ljenika Milorada Dodika.
Zato je uslovio izbor Vije}a ministara
izborom Vlade Federacije BiH, nadaju}i se
da }e dogovor federalne trojke okon~ati
neuspjehom (ali bez otisaka njegovih
prstiju!) i da }e cijeli proces uspostave
vlasti biti vra}en na po~etak.
ôvi} nije pretjerano odu{evljen novim
pristupom Evropske unije prema BiH koji
se prvenstveno ogleda u promjeni
politi~kih prioriteta. O tome rje~ito svjedo~i
nedavno usvojena rezolucija Hrvatskog
narodog sabora u Mostaru, u kojoj se,
nasuprot stavu Evropske unije, ponovo u
prvi plan isti~u sporna politi~ka pitanja,
upravo ona oko kojih postoji visoka
suglasnost ôvi}a i Dodika.
ne pomi{lja odustati od ovog zahtjeva.

Kom{i} je izloèn sna`nom pritisku
partijske baze koja mu spo~itava da je
tokom dosada{njih pregovora bio previ{e
popustljiv i da je na~inio previ{e ustupaka
koalicionim partnerima. Taj je prigovor
dobrim dijelom utemeljen, barem kada je
rije~ o formiranju Vije}a ministara BiH u
REZERVNA
KOALICIJA
Lider HDZ-a
Dragan ôvi} jo{
vjeruje da }e u
vlast uvesti
strate{kog
partnera
Milorada
Dodika
kome }e DF simboli~no participirati sa

samo jednom ministarskom i jednom
zamjeni~kom pozicijom.
USTUPCI NA [TETU DF-a

înjenice su neumoljive: na proteklim
parlamentarnim izborima, DF je osvojio
neuporedivo vi{e glasova od HDZ-a, no
ZBRKA S NACIONALNOM STRUKTUROM
Od vika Srba do vika Ostalih
Milan Mandilovi}
14
Demokratska fronta @eljka Kom{i}a

prili~no je nespretno reagirala na HDZovu provokaciju s kandidaturom ministra
iz reda srpskog naroda. Iako traì sve tri
ministarske pozicije iz reda Srba,
Kom{i}ev DF je kandidirao dva
ministarska kandidata srpske
nacionalnosti, jednog kandidata iz reda
Bo{njaka i jednog iz reda Ostalih. Naime,
ministarski kandidat DF-a Milan
Mandilovi} samo prije nekoliko mjeseci
na parlamentarnim izborima izjasnio se
kao Ostali i prili~no je neozbiljno i
neodgovorno ovog uglednog sarajevskog
ljekara valjati u blatu me|ustrana~ke
trgovine.
U slu~aju da HDZ, nekim ~udom,
odustane od kandidature Zore Dujmovi} i
ponudi kandidata iz reda Ostalih, pojavio
bi se novi problem: manjak srpskih
odnosno vi{ak ministarskih kandidata iz
reda Ostalih!
kod raspodjele vlasti na dràvnoj razini,

proporcija je upravo obrnuta: HDZ se
izborio za tri ministarske i ~etiri
zamjeni~ke pozicije, dok je DF-u pripala
jedna ministarska i jedna zamjeni~ka
pozicija.
U najmanju ruku, Kom{i} je o~ekivao
da koalicioni partneri cijene ovaj ustupak i
da kod formiranja federalne Vlade pokaù
vi{e razumijevanja i spremnosti na
kompromis. No, ôvi} je o~ito krivo
procijenio da }e Kom{i} biti jednako
popustljiv i kod formiranja federalne Vlade.
No, pravi problem federalne koalicione
trojke ne krije se u raspodjeli ministarskih
mjesta koja o~ito nije uskla|ena s izbornim
rezultatima,
nego
prvenstveno
u
pomanjkanju me|usobnog povjerenja, pa
~ak i elementarnog uzajamnog po{tovanja i
uvaàvanja koalicionih partnera. ôvi}
obilato zloupotrebljava ~injenicu da se vlast
na federalnoj razini ne moè formirati bez
HDZ-a, dok Kom{i} ne moè pristati na
poniàvaju}i tretman u koalicionoj trojki,
na tretman nepoèljnog uljeza i pukog
politi~kog privjeska SDA, kako ga odreda
tretiraju du`nosnici HDZ-a predvo|eni
ôvi}em. Demokratska fronta i njen lider
Kom{i} ne pristaju na tu ulogu, ~ak i po
cijenu da naredne ~etiri godine provedu u
opozicionim klupama. Radije }e izgubiti
vlast nego dostojanstvo.
Nasuprot tome, ôvi} ide na sve
uvjeren da ne postoji koaliciona kombinacija u kojoj }e HDZ dobiti ni{ta.
U takvom rasporedu snaga, kompromis
je malo vjerovatan i zato je krah koalicione
trojke mnogo izvjesniji od uspjeha.
Skandal:Skandal.qxd
26.3.2015
0:03
Page 15
SKANDAL NEDJELJE
Skender-beg od tranzicije svoju nelegalnu stambenu

ekspanziju brani svim sredstvima
Pobjenjeli tajkun Nijaz Skenderagi primitivno

vrijeao i prijetio doajenu bh. novinarstva
Nikoli Noki Biliu!!!
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
itov omladinac i biznismen Nijaz

Skenderagi}, o ~ijim je poslovno-privatizacijskim, a zapravo
kriminalnim, akrobacijama na{
list iscrpno pisao, u subotu
nave~er, 21. marta, u ulici Husrefa Redì}a
u sarajevskom naselju Ciglane jalija{ki je
nasrnuo i verbalno napao predstavnika
eta`nih stanova ove zgrade Nikolu Bili}a.
Ako me ne prestane{ cinkariti, ni sam
ne zna{ {ta }e ti se desiti. Dobro se pripazi,
priprijetio je Skenderagi} Bili}u, ponoviv{i
prijetnju vi{e puta. Poznati novinar Bili}
bio je {okiran ovakvim krajnje primitivnim
obra}anjem Skenderagi}a, kojem je
odgovorio sljede}im rije~ima: Sram te
bilo! Zbog tvog prisvajanja krova i
pro{irenja stana doìvio sam brojne
neprijatnosti od ostalih kom{ija koji

smatraju da si sve to uradio uz moju
saglasnost i pristanak, i da si me potkupio
parama. Ti si do{ao u sukob sa zakonom.
Doajenu novinarstva Bili}u na pamet ne
pada da zbog ozbiljnih prijetnji koje mu je
uputio Skenderagi} traì policijsku za{titu.
Ovo su vu~ija vremena. Po Sarajevu se
puca kao na Divljem zapadu, a automobili
gore li gore... Ako mi se kojim slu~ajem
ipak ne{to neplanirano desi, adresa
naru~ioca je poznata, kaè Bili}.
Na{ list je prije ne{to vi{e od dvije
godine pisao da je Skenderagi} bez
saglasnosti eta`nih vlasnika, na bahat,
drzak na~in, skoro udvostru~io kvadraturu
svog stana (i)legalno prisvojiv{i oko 45
kvadratnih metara ravnog krova u
vrijednosti oko 60 hiljada KM. Svoju
kvadratnu ekspanziju Skenderagi} je
bezuspje{no poku{ao opravdati sana-
cijom krova kako bi sprije~io dalje

proki{njavanje. A u svom pro{irenom dijelu
stana Skenderagi} je ugradio i kamin da ga
plamen vatre i pucketanje drva u furuni
podsjeti na rodni kraj, selo kod âjni~a.
Upravitelj Sarajevostana pokrenuo je
postupak za uklanjanje podignutog
objekta i vra}anje krova u prvobitno
stanje. U sarajevskoj Op}ini Centar u
Slu`bi za prostorno ure|enje predmet je
zaveden prije dvije i po godine. U
me|uvremenu Skenderagi} je istoj
op}inskoj Slu`bi uputio zahtjev za
legalizaciju, a koji je navodno nestao u
plamenu
nakon
pro{logodi{njih
demonstracija i paljevina. Tako Op}ina
Centar nastavlja lukavu taktiku
odugovla~enja, rezervisanu samo za
odabrane pojedince, kako bi njihovo
kr{enje zakona oti{lo u zaborav i
zastaru.
PRIMITIVIZAM I REVAN[IZAM
Bahati skorojevi} Nijaz Skenderagi}
prijeti, vrije|a i ucjenjuje susjeda
Nikolu Bili}a, profesionalnog i
moralnog autoriteta u Sarajevu i BiH
15
sejla nastavak:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
0:04
Page 16
OBRAÛN SARAJEVSKE MAFIJE U ISTANBULU
Nakon to je prvog dana svjedoenja na Osnovnom sudu u Pritini EJLA JUGOTURKOVI govorila o tajnim vezama njezinog biveg efa, ali i bliskog prijatelja
FAHRUDINA RADONIA i optuenog NASERA KELMENDIJA, u nastavku je
suenja svjedokinja iz Sarajeva odgovorala na pitanja amerikog tuitelja
ANDREWA HUGHESA o RAMIZU DELALIU ELI: biva je novinarka AVAZA
ispriala zato su se u Turskoj sukobili Ramiz Delali i braa GAI, koje je tajne
dokumente skrivao elo i zato je od navodno kompromitirajue dokumentacije
strahovao Radoni
EKSKLUZIVNO IZ PRI[TINE
[EJLINI MONOLOZI
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ako se i dalo pretpostaviti nakon

njezinog debitnog nastupa, [ejla
Jugo-T
Turkovi} je i drugog dana
svjedo~enja protiv Nasera Kelmendija na Osnovnom sudu u
Pri{tini nastavila s te{kim optu`bama na
ra~un svog biv{eg poslodavca, ali i bliskog
prijatelja Fahrudina Radon~i}a. Ameri~ki je
tuìtelj Andrew Hughes u utorak, 17. marta,
ispitivao svjedokinju o intervjuu koji je
potkraj 2003. radila s Ramizom Delali}em
]elom, ~ije je ubojstvo, kako se navodi u
optu`nici, dogovoreno ~etiri godine
kasnije, na tajnom sastanku u Hotelu Radon
Plaza, u organizaciji Kelmendija i
Radon~i}a. Potvr|uju}i da je s Delali}em
razgovarala u Istanbulu, gdje je on
pobjegao od sarajevske policije, nekada{nja
je novinarka tabloida Express naglasila da
je intervju objavljen na udarnim stranama
Dnevnog avaza, ali se nije mogla sjetiti da
li je to bilo nekoliko tjedana ili mjeseci
poslije njezinog povratka u Sarajevo.
JA SAM RAMIZ, DRAGO MI JE

Niko nije znao gdje se Ramiz Delali}
krije i razgovor sa njim je za svakog
BITKA ZA AQUU
Naser Kelmendi je poslao bra}u Ga{i u
Tursku kako bi natjerali Ramiza Delali}a da
im proda neko} popularnu diskoteku
novinara bila ekskluzivna pri~a. U to sam

vrijeme bila veoma mlada, puna entuzijazma, èljela sam da donosim {to vi{e
ekskluzivnih vijesti. Kada me prijatelj pitao
èlim li uraditi intervju s Delali}em, nisam
se dvoumila, odmah sam prihvatila, kazala
je ona. Obja{njavaju}i pod kakvim se
okolnostima sastala s Ramizom Delali}em,
svjedokinja je u poprili~no konfuznom

iskazu, koji je vi{e nalikovao lo{em
filmskom scenariju nego ozbiljnom
svjedo~enju, navela da joj posrednik nije
èlio otkriti gdje se bjegunac nalazi, ve} su
dogovorili da je on automobilom odveze do
Zagreba. U Zagrebu su me do~ekali drugi
ljudi s pripremljenom avionskom kartom,
Ramiz Delali} mi je pokazao dokumente da je

Fahrudin Radon~i} u ratu sara|ivao s neprijateljima
i otkrio da je, zajedno sa Seferom Halilovi}em,
pripremao dràvni udar
16
26.3.2015
0:05
Page 17
SVJEDOÊNJE [EJLE JUGO-TURKOVI] (II)

KOSOVKA DJEVOJKA
[ejla Jugo-Turkovi} je cijeli pro{li tjedan
provela u sudnici Osnovnog suda u Pri{tini,
svjedo~e}i protiv Nasera Kelmendija i
Fahrudina Radon~i}a
17
26.3.2015
0:05
Page 18
OBRAÛN SARAJEVSKE MAFIJE U ISTANBULU

ali su rekli su da ne smijem gledati gdje
idem, sve dok mi oni ne kaù. Onda sam
saznala da letim u Istanbul gdje sam, prema
njihovim uputama, trebala do}i do jedne
telefonske govornice i ~ekati da me neko
nazove. Tako sam i uradila, nakon ~ega je
uslijedio telefonski poziv- re~eno mi je da
odem u obli`nji restoran, sjednem i ~ekam.
Pri{ao mi je ~ovjek, nisam ga odmah
prepoznala, i pitao me da li sam bacila
mobilni telefon. Odgovorila sam da nisam,
ali da }u ga njemu predati. Tada se
predstavio i rekao: Ja sam Ramiz, drago mi
je, ispri~ala je [ejla Jugo-Turkovi},
dodaju}i kako se u Istanbulu zadràla duè
nego {to je planirala, jer je, u me|uvremenu, do{lo do èstokog okr{aja izme|u
Ramiza Delali}a ]ele i Muhameda Alija
Ga{ija. [ta ste tih dana radili s Ramizom
Delali}em, pitao je svjedokinju tuìtelj
Andrew Hughes. Potom je reagirao Besnik
Berisha, odvjetnik Nasera Kelmendija,
konstatiraju}i da je [ejla Jugo-Turkovi} ve}
kazala da je s ]elom radila intervju. No,
tada
se
u
raspravu
uklju~ila
predsjedavaju}a sutkinja Anna Adamska
Gallant.
Ne vjerujem da je radila intervju pet
dana, mo`da je radila ne{to drugo?!,
cini~no je komentirala poljska sutkinja, ali
se svjedokinja nije dala zbuniti.
[ejla Jugo-Turkovi} je izjavila kako se s
Ramizom Delali}em sastala u restoranu
Hotela Bosna u Istanbulu, ali je intervju
prekinuo Muhamed Ali Ga{i, koji se na
istom mjestu pojavio sa svojih pet-{est
kompanjona. Ona je nakon iznenadnog
Ga{ijevog dolaska sjela za susjedni stol, ali
je jasno ~ula dok su se sva|ali. Napomenula
je i da je ]elo Delali} bio zabrinut, jer se
RATNE I PORATNE VEZE

Da li se Fahrudin Radon~i} pla{io
da }e ga Ramiz Delali} ]elo
ucjenjivati kompromitiraju}im
dokumentima
pla{io da bi Ga{i mogao otkriti policiji

njegovo skrovi{te. Jasno sam ~ula
Muhameda Alija Ga{ija kada je rekao
Ramizu Delali}u da je do{ao da razgovara
sa njim o preuzimanju diskoteke i hotela
Aqua u Sarajevu, oko toga su se prepirali.
Delali} je rekao Ga{iju da to ne}e dozvoliti
i da je Aquu prodao svom prijatelju Bahriji
Ka~aporu.
Na pitanje tuìtelja kako je Ga{i
reagirao kada je Delali} odbrusio da mu
ne}e dati Aquu, [ejla Jugo-Turkovi} je
dodala da on (Ga{i) tada spomenuo Nasera
Kelmendija i zaprijetio ]eli: Vidjet }emo!
Dogovorio sam s Naserom da preuzmemo
diskoteku, zato sam i do{ao ovdje.
Nakon {to je Ga{i oti{ao iz restorana

Delali} je, prema tvrdnjama [ejle JugoTurkovi} nazvao Bahriju Ka~apora i
upozorio ga da Ga{i i Kelmendi ho}e da mu
uzmu njegovu diskoteku, jer dobro posluje.
Onda je zvao druge ljude, traìo je Ga{ijev
broj telefona. Bili smo u autu i vozio me
natrag u moj hotel kada ga je nazvao Naser
Kelmendi. Upozorio je ]elu da se ne igra sa
njima, da mu moè za sat vremena poslati
Kurde da ga likvidiraju. Delali} je po~eo
psovati i onda je rekao Kelmendiju: Slu{aj
Nasere, j... mi se i za tebe i za tvoje Kurde.
Po{alji hiljadu njih ako ho}e{, ali sa mnom
se ne}e{ za...ti..
SUKOB S BRA]OM GA[I

NE OKRE]I SE, BRATE
Muhamed Ali Ga{i je od ]ele Delali}a pobjegao
kroz otvor za prljavi ve{, a njegov brat Aziz je iz
hotela izjurio u donjem rublju
18
U me|uvremenu je, nastavila je dalje

svjedokinja, Ramiz Delali} ]elo saznao u
kojem je hotelu Muhamed Ali Ga{i odsjeo.
Nazvao je Amira Pa{i}a Fa}u i rekao mu:
Samo se naka{lji ako je Ga{i u sobi.
Nakon razgovora s Fa}om, ona je shvatila
da idu u hotel gdje se nalaze bra}a Ga{i.
Delali} je rekao da ostane u automobilu i da
se ni{ta ne brine.
Njezin se sugovornik, prisjetila se
[ejla Jugo-Turkovi}, u hotelu zadrào
petnaestak minuta, a onda je istr~ao iz
zgrade, i to poàrnim stepenicama. Tada je
ugledala Aziza Ga{ija kako tr~i u donjem
rublju i poku{ava pobje}i, ali je naletio
direktno na njihov automobil i Delali} ga je
udario. Po~ela sam da vri{tim i da mu
govorim - ho}e{ li da ubije{ ovog ~ovjeka?
On je odgovorio da ga nije vidio, mada je
bilo jasno da je lagao. Delali} mi je rekao i
da je u hotelu prebio Muhameda Alija
Ga{ija, koji je pozivao u pomo}, prije nego
{to mu je pobjegao kroz otvor za ve{. ]elo
mi je otkrio i da ga je Ljubi{a Buha zvani
26.3.2015
0:06
Page 19
SVJEDOÊNJE [EJLE JUGO-TURKOVI] (II)

NAKNADNA PAMET
Delali je tvrdio da su Sefer

Halilovi i Radoni KOS-ovci koji
ele sruiti Izetbegovia
Kompromitiraju}e je dokumente,
napomenula je svjedokinja, kod Ramiza
Delali}a vidjela nakon njegovog povratka u
Sarajevo, 2004. godine, kada je s
Tuìteljstvom sklopio nagodbu da ne}e biti
uhap{en.
Dokumenti su bili vezani za rat u BiH,
to su bili zvani~ni dopisi MUP-a i tada{nje
Slu`be dràvne bezbjednosti, u kojima je
pisalo da Radon~i} sara|uje s neprijateljem. Na dokumentima je bilo i Radon~i}evo kodno ime [}epo, pod kojim je
sara|ivao s KOS-om. Bilo je je o~ito da su
Sefer Halilovi} i Fahrudin Radon~i}
poku{ali da preuzmu Predsjedni{tvo BiH i
da su se èljeli rije{iti Alije Izetbegovi}a.
Ramiz Delali} ]elo, me|utim, nije svjedokinji
dao dokumentaciju jer je, dodala je ona,
pretpostavljao da bi je pokazala nekada{njem
{efu.
Nisam ni{ta rekla Radon~i}u, ali
znam da se on pla{io da }e ga Delali}
ucjenjivati dokumentima i da bi to
moglo na{koditi njegovom ugledu,
istakla je [ejla Jugo-Turkovi}, navode}i da
je iste dokumente posjedovao i jedan
sarajevski advokat. Identitet odvjetnika,
ipak, nije èljela otkriti, pravdaju}i se kako
je povezan sa njom i njezinim suprugom
Zijadom Turkovi}em.
U nastavku je ispitivanja tuìtelj
ponovno pitao svjedokinju da li joj je Ramiz
KO JE KOME NAMJESTIO
Ramiz Delali} je tvrdio da mu je biv{i
komandant Sefer Halilovi} govorio
da }e biti ubijen
Delali} detaljnije pri~ao o sadràju ratne

dokumentacije koju je ~uvao. Stalno je
govorio da Fahrudin Radon~i} i Sefer
Halilovi} ho}e da mu namjeste. Delali}
se vi{e ljutio na Radon~i}a nego na
Halilovi}a, jer je vjerovao da je Fahro
bio mozak svih operacija, zaklju~ila je
svjedokinja [ejla Jugo-Turkovi}.
ûme htio udaviti ìcom u Istanbulu.

Nakon {to nije uspio, pobjegao je u
Ambasadu Jugoslavije.
[ejlu Jugo-Turkovi} je, poslije okr{aja s
bra}om Ga{i, navodno zbog njezine
sigurnosti, Ramiz Delali} smjestio u ku}u
svojih prijatelja, kod kojih je boravila sve
do 28. decembra, kada se vratila u Sarajevo.
Tekst je, me|utim, napisala tek poslije
nekoliko tjedana ili mjeseci - ni sama,
naime, nije bila sigurna, ali isklju~ivo o
Delali}evom ìvotu u egzilu.
Nakon {to sam objavila tekst, po~eli su
problemi s Muhamedom Alijem Ga{ijem,
prijetio mi je kada bi me sreo na ulici.
Govorio mi je da sam ljubavnica Ramiza
Delali}a, jednom je iza{ao iz automobila,
uhvatio me za ruku i rekao da vi{e ne
smijem o njemu pisati. No, ona je
nastavila pisati, sve dok joj, kako kaè,
Fahrudin Radon~i} i Naser Kelmendi nisu
zabranili.
[ejla Jugo-Turkovi} je svjedo~e}i pred
sucima EULEX-a na Kosovu kazala da
svog {efa, tada{njeg vlasnika Avaza
Fahrudina Radon~i}a, nije obavijestila da
namjerava uraditi intervju s Ramizom
Delali}em, jer se pla{ila da bi on mogao
poslati drugog novinara. Zbog toga nisam
uzela putni nalog iz redakcije, nego vlastiti
novac, i to nije bilo ni{ta neobi~no. Znala
sam, tako|er, da je Radon~i} mrzio
Delali}a ali, s druge strane, on je ~ovjek
koji voli i novac. Bila sam sigurna da }e
objaviti ekskluzivni intervju s ]elom ako
ga uspijem uraditi, poja{njavala je [ejla
Jugo-Turkovi}. Na pitanje tuìtelja
Hughesa da li je Fahrudin Radon~i}
pregledao intervju prije nego {to je
objavljen, ona je odgovorila potvrdno. Na
inzistiranje Kelmendijeve obrane, ali i
~lanova Sudskog vije}a, da otkrije ime
prijatelja koji je posredovao u dogovoranju
susreta s Delali}em, svjedokinja je na
koncu nevoljko kazala da je to bio Faruk
Halilovi} zvani Pa{a.
O KOSOVCIMA NA KOSOVU
DR@AVNI NEPRIJATELJ
Biv{eg je {efa Fahrudina
Radon~i}a svjedokinja [ejla
Jugo-Turkovi} optuìla da je u
ratu spremao dràvni udar
Budu}i da je tuìtelja Andrewa Hughesa

zanimalo da li joj je Ramiz Delali} ]elo
pokazivao povjerljiva dokumenta, [ejla
Jugo-Turkovi} je ispri~ala da je to bila ratna
dokumentacija o ulozi Fahrudina Radon~i}a. Nije mi dozvolio da ih pa`ljivo pro~itam, ali iz onog {to sam uspjela vidjeti,
Radon~i} je sara|ivao s neprijateljima,
odnosno sa Srbima i radio je za
Kontraobavje{tajnu slu`bu JNA. Delali} mi
je rekao da su Fahrudin Radon~i} i Sefer
Halilovi} poku{ali izvr{iti dràvni udar, da
su ga konstantno zvali i da su se ~esto sa
njim sastajali. Sefer Halilovi} mu je prijetio
da }e ga napasti policija, da }e biti ubijen,
ubje|ivao je ]elu kako je on meta, a sve
zato da ga pridobije na svoju stranu.
19
ante:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
0:33
Page 20
BH. BIZNIS ANTE MARKOVI]A
TRUD UZALUD
Ante Markovi}
rijetko se
pojavljivao na
javnim mjestima, a radne dane provodio je
na gradili{tima ili u uredu, ali to njegovu firmu nije spasilo propasti o
~emu svjedo~i i dokument Centralne banke BiH o blokadi svih ra~una
firme Tehel
Firma posljednjeg jugoslovenskog premijera ANTE MARKOVIA, Tehel, specijalizirana za gradnju hidroelektrana, uglavnom se bavila stanogradnjom. Tehel je
izgradio prvi apartmanski objekat na Bjelanici, a u strogom centru Sarajeva
izgradio je tri poslovno-stambene zgrade, gdje je kvadratni metar stambenog
prostora prodavan po cijeni od 5.000 KM. Ubrzo nakon smrti Ante Markovia njegova firma doivjela je sudbinu zemlje iji je premijer bio raspala se i propala, a
nasljednicima su ostala dugovanja
POSLOVNA KULA OD KARATA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
osljednji predsjednik Saveznog

izvr{nog vije}a SFR Jugoslavije,
odnosno premijer posljednje
Vlade zajedni~ke nam dràve
Ante Markovi} preminuo je 28.
novembra 2011. godine u Zagrebu. U
posljednjoj deceniji svog ìvota ovaj
Konji~anin vratio se u rodnu BiH gdje je
pokrenuo ambiciozne poslovne projekte.
Nasljednicima, menadèrima i poslo-
20
vnim partnerima Markovi}a trebalo je

manje od ~etiri godine da nekada uspje{nu
firmu dovedu do propasti.
KO ZNA, NJEMU DVA

No, krenimo redom. Ante Markovi} se u
Sarajevu prvi put pojavio 2003. godine
nakon svjedo~enja u Haagu, a primio ga je
tada{nji federalni premijer Ahmet
Hadìpa{i}, koji mu je ponudio savjetni~ki
anga`man u federalnoj Vladi, a pomo} je
obe}ao i tada{nji predsjedavaju}i Vije}a
ministara BiH Adnan Terzi}. Markovi} se
zahvalio na ponudi i pomo}i, ali je najavio
druga~iju vrstu anga`mana u BiH i

nakon nekoliko mjeseci registrirao je u
Sarajevu privatnu firmu Tehel d.o.o. Nakon
osnivanja Tehela, Markovi} je ugasio
svoju dotada{nju konsultantsku firmu u
Gracu, osnovanu po~etkom 1992. godine, i
od marta 2004. godine, do posljednjeg dana
ìvota, ìvio je na relaciji Zagreb Sarajevo. Firmu Tehel Markovi} je osnovao
s ambicijom da sudjeluje u izgradnji novih
elektroenergetskih objekata u BiH, a sam
naziv firme je skra}enica za termo i
hidroelektrane. Prvobitan plan Markovi}a
bila je izgradnja hidrocentrala u Ustikolini,
26.3.2015
0:34
Page 21
(RUKO)VODSTVO ZA PROPAST
HAJDEMO U PLANINE
Firma Ante Markovi}a
prva je izgradila objekat
apartmantskog tipa na
Bjela{nici
(EPI)CENTAR
Tehel je u centru
Sarajeva, u neposrednoj
blizini Skenderije,
izgradio tri luksuzna
stambeno-poslovna
objekta
na odluku tenderske komisije i dok je ~ekao

ishod spora, odlu~io je dio raspoloìvog
kapitala investirati u krajnje rizi~an posao izgradnju prvog apartmanskog objekta na
Bjela{nici veli~ine 5.000 kvadratnih
metara. Tehelov objekat na Bjela{nici tik do
hotela Mar{al izgra|en je za nepunu
godinu, a svih 30-ak apartmana Tehel je
uspio prodati u rekordnom roku. Nakon
vrlo uspjele poslovne avanture na
Bjela{nici, Markovi} je s jo{ ve}im
ambicijama krenuo u stanogradnju. Prvu
~etverokatnu luksuznu poslovno-stambenu
zgradu u centru Sarajeva, nadomak
kulturno-sportskog centra Skenderije, u
koju je investirano 7 miliona KM, izgradio
je do konca 2008. godine. Godinu dana
kasnije na istoj lokaciji po~eo je izgradnju
jo{ dvije sli~ne stambene zgrade sa po
tridesetak stanova. Neposredno pred smrt
Markovi}a zavr{en je i posljednji od tri
stambeno-poslovna objekta u centru grada
koji je dobio ime Markovi}ev kvadrant.
Rije~ je o komfornim stanovima, s
podzemnom garaòm, a kvadratni metar u
ovim zgradama s PDV-om ko{tao je 5.100
KM.
U me|uvremenu Tehel se po~eo baviti i
poslom zbog kojeg je i osnovan izgradnjom hidrocentrala. Naime, krajem
2005. godine Tehel je po~eo izgradnju
sedam mini hidroelektrana: tri centrale na
rijeci Biloj, dvije na Kozicki, te po jednoj
na Prusa~koj rijeci i Tre{anici. Navodno,
bila je ugovorena i gradnja jo{ 13 mini
hidroelektrana, od ~ega se deset nalazilo na
prostoru Republike Srpske.
UMJETNICI U ZADU@IVANJU
Vranduku, Vrhpolju, Glavati~evu i Konjicu,

a strani i doma}i investitori u te projekte
bili su spremni uloìti dvije milijarde KM.
Od plana pravljenja BiH regionalnom
energetskom silom nije bilo ni{ta pa se
Tehel 2005. godine pojavio na tenderu
Op}ine Konjic za izgradnju 29 mini

elektrana. Tehelova ponuda bila je
ubjedljivo najpovoljnija, no posao je dobila
drugorangirana kompanija na tenderu slovena~ki Turboin{titut u partnerstvu s
Elektroprivredom BiH. Markovi} se àlio
Za razliku od stanogradnje, vrlo je

upitno da li je i koliko Markovi}eva firma
Tehel profitirala na izgradnji mini
hidroelektrana. Bilo kako bilo, za ìvota
Ante Markovi}a firma Tehel nije imala
finansijskih problema. Iako je sam
Markovi} rijetko govorio o investitorima
koji su finansijski podràvali njegove
poslovne poduhvate, ~injenica jeste da mu
para nije falilo. Markovi} se tokom
sedmogodi{njeg boravka u glavnom gradu
BiH rijetko odvajao od svojih prijatelja,
nekada{njih partijskih kolega iz Saveza
reformskih
snaga,
glumca
Josipa
Pejakovi}a koji se jedno vrijeme
predstavljao kao njegov glasnogovornik, i
Ljudi koji su vodili firmu Tehel i vrtili se oko

Ante Markovi}a bili su umjetnici u zaduìvanju,
a petnaestak dana nakon njegove smrti,
sve se to razbjeàlo
21
26.3.2015
0:35
Page 22
BH. BIZNIS ANTE MARKOVI]A

biznimena koji se bavio i politikom
Dèvada Haznadara, koji su ga oslovljavali
s predsjedni~e. Haznadar je Banjalu~anin, koji je prije rata bio vlasnik firme
Domet, a zarad neispla}enih potraìvanja
vodio je sudski spor sa Miloradom
Mihajlovi}em, vlasnikom austrijske firme
Higat i tajnim pregovara~em Radovana
Karadì}a. Krajem 2001. godine Haznadar
je podnio ostavku na mjesto poslanika u
Narodnoj skup{tini RS-a uz obja{njenje da
KAPITALNI KAPITAL:
Kada je rije o
nasljedstvu, iza Ante
Markovia su, istina,
ostala dugovanja, ali i
golemi kapital investiran
u stanove i mini
hidroelektrane
RADNIK, POLITIÂR, ÛDOTVORAC

Posljednji jugoslavenski premijer Ante
Markovi} ostat }e upam}en po hrabrim
ekonomskim reformama kojima je poku{ao
zaustaviti raspad Jugoslavije
NAVIKNUT NA LUKSUZ
Markovi je u Sarajevu stanovao

u hotelu Grand, a zatim u hotelu
Evropa
Ante Markovi} bio je naviknut na ìvot
na visokoj nozi. Iako je boravio i radio u
Sarajevu, vikendom je odlazio u Zagreb,
gdje mu je ìvjela porodica. Ta
pute{estvija nisu pretjerano zamarala
vreme{nog Markovi}a s obzirom da je
posljednjem jugoslavenskom premijeru u
susret iza{la hrvatska aviokompanija
Croatia Aerlines s kojom je putovao u
Zagreb i vra}ao se u Sarajevo. A u

Sarajevu je najprije ìvio u hotelu Grand
da bi se nakon otvaranja preselio u
obnovljeni hotel Evropa u starom djelu
grada. Po uzoru na vlasnika Tehela,
sli~no se pona{ao i menad`ment, a takvo
rasipni{tvo, tvrdi na{ sagovornik, nije se
moglo pokriti poslovanjem i profitom
firme.
U DRU[TVU MO]NIH
Premijer SFRJ Ante
Markovi} i predsjednik
SAD-a George H.W. Bush
22
ako nije, kao poslanik, uspio za{tititi svoja

prava, kako da za{titi prava svojih bira~a i
ostalih gra|ana.
Nakon smrti Ante Markovi}a, firma
Tehel raspala se kao kula od karata, rije~i
su jednog od bh. poslovnih partnera Ante
Markovi}a i firme Tehel.
Naime, nakon smrti Markovi}a,
~lanovi njegove uè porodice, prvenstveno
njegova k}erka Sanda Markovi} Latkovi},
kod sarajevskih advokata raspitivali su se
o firmi Tehel odnosno o njihovim pravima
i obavezama u tom pogledu. Za sada nije
poznato da li je porodica Markovi}
angaòvala nekog od sarajevskih
advokata. Kada je rije~ o nasljedstvu, iza
Ante Markovi}a su, istina, ostala
dugovanja, ali i golemi kapital investiran u
stanove i mini hidroelektrane. Prema
izvodu iz Centralne banke BiH iz maja
pro{le godine firma Tehel imala je 18
bankovnih ra~una otvorenih kod 10
komercijalnih banka. Od tog broja {est
ra~una, koji su bili otvoreni u Novoj banci,
Raiffeisen banci, UniCredit banci, HVB
Central Profit Banci i LG Gospodarskoj
banci, uga{eno je. Preostalih 12 bankovnih
ra~una firme Tehel je blokirano, a
UniCredit banci firma je ostala du`na 1,7
miliona KM. Navodno, ista banka je po
osnovi dugovanja izvr{ila pljenidbu
imovine Tehela ~iji su vlasnici ~lanovu
uè obitelji Ante Markovi}a, supruga
Marija, k}erka Sanda, sin Goran i izvjesni
Fadil Spiljak, vlasnik firme SPILJAK-STS
iz Konjica koja je izvodila radove za
Tehel, pa je po tom osnovu Fadil Spiljak
u{ao u vlasni~ku strukturu firme.
18.3.2015
14:51
Page 1
SDP:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
1:00
Page 24
I PAD JE SLET
Na elu bosanskohercegovakog SDP-a nikada nije bila osoba nebonjake

nacionalnosti; da li e se to promijeniti, ta se uopte deava u ovoj stranci,
ali i ta e deavati na narednom Kongresu, doznajemo od naeg saradnika
SDP BiH
IZME\U DVIJE VATRE

Pi{e: ANTUN MRKONJI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
osljednji, izvanredni Kongres

Socijaldemokratske partije je i
definitivno potvrdio da i nakon
odlaska biv{ega {efa Zlatka
Lagumdìje u toj ranjenoj stranci
djeluju dvije suprotstavljene frakcije. Jednu
predvodi aktualni ~elnik Nermin Nik{i},
dok se za onu tzv. tuzlansku i ne moè ba{
kazati tko je stvarni kolovo|a, iako je Selim
Be{lagi} nekako najgromoglasniji, makar
}e mnogi kazati kako je stvarni autoritet te
struje Denis Be}irovi}, mla|ahni zastupnik
u dràvnome Parlamentu. Be{lagi} je,
podsje}amo, izgubio izbornu utrku od
Nik{i}a za svega nekoliko glasova, ali,
navodno zbog starosne dobi, i nema vi{e
liderskih ambicija.
DRAMATI^NO PISMO
Me|utim, tuzlanski oportunisti~ki
sindrom se od izvanrednoga Kongresa
prili~nom brzinom i snagom rasprostranio
i po drugim podru`nicama SDP-a, tako da
su naru{eni odnosi unutar SDP-a
poprimili obrise ozbiljnoga frakcijskoga
sukoba i gotovo da vi{e i nema smisla
baratati samo sa pojmom tuzlanske
frakcije, jer su pobunjenici sve grlatiji i
konkretniji i u Sarajevu, Zenici, Maglaju,
Biha}u. Dokaz tomu je i prili~no
dramati~no pismo kojeg su nedavno
nezadovoljnici nakon famoznoga skupa u
Lukavcu poslali predsjedniku SDP-a
Nerminu Nik{i}u. Na dopisivanju se nije
stalo, a kako vrh SDP-a nije udovoljio
njihovim zahtjevima, poglavito o
odràvanju Kongresa koncem lipnja,
pokrenuta je {ira predizborna kampanja
koja ovih dana izlazi iz ilegale.
Kako smo doznali iz vrlo pouzdanoga
izvora, koji je i ~lan Predsjedni{tva SDPa u Sarajevu, uskoro se o~ekuje ve}e
okupljanje sada{njih i biv{ih ~lanova
SDP-a koji su bili protivnici biv{ega vo|e
te stranke Zlatka Lagumdìje, a sada su,
zapravo, i protivnici aktualnoga lidera
SDP-a Nermina Nik{i}a. Radi se o ve}
24
poznatim nezadovoljnicima koji su se

nedavno okupili u Lukavcu kod Tuzle i
koji su uputili i pismo Nik{i}u, sa brojnim
zahtjevima, od kojih je najva`niji bio onaj
za odràvanje Kongresa koncem lipnja
ove godine. Nije tajna da }e Denis
Be}irovi} po svoj prilici biti i kandidat za
novoga lidera SDP-a, me|utim vrlo je
zanimljivo kako se u zadnje vrijeme me|u
protivnicima Nermina Nik{i}a izrodila i
opcija da budu}i {ef SDP-a bude hrvatske,
ili srpske nacionalnosti. To se smatra i
klju~nim adutom za spas multinacionalne
vjerodostojnosti te stranke, na ~ijem ~elu
nikada nije bila osoba nebo{nja~ke
nacionalnosti.
Dakle, u Sarajevu se okupljaju ti
nezadovoljnici, koji su ~ak u jednom
trenutku ozbiljno razmi{ljali da osnuju i
novu stranku. Me|utim, prevladao je stav
da se ipak ide na Kongres u listopadu i da
se poku{a sru{ititi Nermin Nik{i} i izabere
novi izbavitelj srozanoga SDP-a. S obzirom
da je do Kongresa ostalo jo{ oko {est,
sedam mjeseci nesporno je da }e dvije
struje u SDP-u ve} po~eti sa bespo{tednom
borbom za naklonost svakoga ~lana
stranke. Podsje}amo, na izvanrednom
Kongresu je izmijenjen Statut SDP-a i
novoga strana~koga {efa }e birati ~lanstvo
a ne Kongres. Zbog toga se u SDP-u
i krenulo u sre|ivanje registra
~lanstva stranke.
nezadovoljni dosada{njom strana~kom

politikom. Bit }e to vrbovanje svakoga
~lana. Po nekim
izvorima, sada{nje
~elni{tvo SDP-a je ve} izgubilo utjecaj u
Tuzli, iako na tom podru~ju strana~ku bazu
Imamovi},
~lan
vode
Jasmin
Predsjedni{tva SDP-a i gradona~elnik
Tuzle, te predsjednik @O SDP-a i jo{ uvijek
aktualni ministar prometa i veza Enver
Bijedi}. Naime, nakon nedavne pobune u
Lukavcu i pisma Nerminu Nik{i}u, na
sjednici @O SDP-a nije pro{ao prijedlog
Envera Bijedi}a da se @O SDP-a ogradi od
RANJENI LAGUMD@IJA
Protivnici Nermina Nik{i}a
smatraju kako }e, zapravo, ba{ on,
sa svojim odanim suradnicima
poku{ati laìrati i seletirati
broj ~lanova a time i
zastupnike na Kongresu. Borbu za
~lanstvo }e, dakle,
voditi i Nik{i}evi
protivnici, koji
vjeruju da ima
puno vi{e ~lanova SDP-a
nego {to se
sada èli predJasmin Imamovi}
staviti, a koji su
SDP:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
1:01
Page 25
PRIÂ O RANJENOJ STRANCI

Selim
Be{lagi}
SELIM, TO TI VELIM
Belagi ima podrku velikog broja

lanova SDP-a u Bosni i Hercegovini
Pismo vrhu SDP-a izme|u ostalih su
potpisali: Denis Be}irovi}, Selim
Be{lagi}, Zoran Jovanovi}, Mehmed
Bradari}, Mirsad Me{i}, Nijaz
Skenderagi}, Besima Bori}, Ferid
Buljuba{i}... Oni traè da se odmah
prekine sa politikom odugovla~enja i
usporavanja provo|enja sveobuhvatnih
reformi u SDP-u, zatim da se najkasnije
do 15. svibnja ove godine odrè
unutarstrana~ki izbori na kojima }e biti
izabrani novi predsjednici i rukovodstva
op}inskih, kantonalnih/regionalnih
organizacija. Mo`da i najva`nije,
pobunjenici traè da se zbog te{kog
stanja u stranci najkasnije do 30. lipnja
odrè unutarstrana~ki izbori, na kojima
}e biti izabran novi predsjednik kao i
redovni Kongres. Ovaj zahtjev je
rukovodstvo SDP-a odbacilo i potvrdilo

ranije odluke strana~kih tijela da se
redovni Kongres odrì u listopadu ove
godine. Svakako je vrijedno jo{ podsjetiti
da se traì da se istinski i konkretno
zapo~ne ozbiljna demokratizacija i
korjenite reforme s ciljem ozdravljenja
stranke te da se odmah prekine sa
zapo~etom praksom nepotrebnog
kompliciranja reevidencije ~lanstva SDP-a
BiH. Na koncu se upozorava da vrh SDP-a
mora najozbiljnije shvatiti va`nu ~injenicu
da je gotovo polovina delegata na
Vanrednom kongresu SDP-a podràla
predsjedni~kog kandidata Selima
Be{lagi}a, te da politika reformi i
demokratizacije koju je on sa suradnicima
zagovarao ima podr{ku velikog broja
~lanova SDP-a u Bosni i Hercegovini.
NEKAD BRA]A
Denis Be}irovi} i Zlatko Lagumdìja
Nerealno je o~ekivati
da Zlatka Lagumdìju
pobunjenici u SDP-u
prihvate kao saveznika
pisma i da se dadne podr{ka Nik{i}u. To se

tuma~i kako svojevrsna pobjeda protivni~ke, tzv. tuzlanske frakcije u SDP-u.
Zbog svega }e najavljeno masovno
okupljanje nezadovoljnih ~lanova SDP-a
u Sarajevu biti veoma zanimljivo. Bit }e to
ba~ena rukavica Nerminu Nik{i}u, koji
se u zadnje vrijeme, zapravo, nalazi
izme|u dvije vatre. Osim {to mu za
vratom pu{u potpisnici pisma, Nik{i}
navodno na suprotnoj strani ima i biv{ega
{efa i prijatelja Zlatka Lagumdìju.
Kako se pri~a po sarajevskim kuloarima,
nepred vidivi i ranjeni Lagumdìja po
strani vrlo budno motri razra~unavanja
unutar SDP-a i vreba svoju prigodu da
napakira Nik{i}u malu osvetu za svoju
marginalizaciju.
Lagumdìja je pred svoj odlazak uredio
poseban ured u zgradi SDP-a
kao za
po~asnoga predsjednika, ali u njega ne
navra}a jer je shvatio da je u stranci
nepoèljan. Posebno ga je slomila ~injenica
da nije pozvan na posljednju sjednicu
Glavnoga odbora SDP-a. Kako njegove
ambicije nikada i nisu utihnule, Zlatko
Lagumdìja navodno sa svojim odanim
suradnicima, Lidijom Kora}, Marinom
Ivani{evi}em, Damirom Hadì}em, pa i
Svetozarom Pudari}em, razra|uje strategiju
èstokoga kontraudara. S obzirom da je
nerealno o~ekivati da Lagumdìju pobunjenici prihvate kao saveznika, njemu
vjerojatno preostaje jedino da lukavo sa
strane prati me|usobno istrebljivanje pa da
onda usko~i izme|u izmu~enih frakcija i
poku{a prigrabiti mogu}i plijen.
25
INTERVJU-bruno vekaric:INTERVJU - osnova.qxd
26.3.2015
0:06
Page 26
SRBIJA TU@I ZA ZLOÎNE NAD BO[NJACIMA
INTERVIEW
BRUNO VEKARI
postupajui tuilac u predmetu Srebrenica i

trpci i zamjenik glavnog tuioca za ratne zloine
za Slobodnu Bosnu govori zato se u Srbiji tek sada otvaraju zloini poinjeni
u Srebrenici, opstrukcijama i pritiscima koje Tuilatvo trpi od predsjednika
Tomislava Nikolia, prijetnjama koje stiu od patriotskog bloka i (ne)spremnosti
Srbije da se suoi sa zloinima u Srebrenici i trpcima
Predsjednik Tomislav Nikoli}

oteàva nam posao i vr{i
opstrukcije u otvaranju predmeta
kao {to su [trpci i Srebrenica
Razgovarala: MIRHA DEDI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI],
MARIO ILIÎ]
akon {to je pro{le nedjelje u

Srbiji po nalogu Tuìla{tvo za
ratne zlo~ine uhap{eno osam
osoba koje su u~estvovale u
ubistvu oko hiljadu Srebreni~ana
u skladi{tu poljoprivredne zadruge u
Kravici, napadi na tuìla{tvo od strane
desni~arskih, tzv. patriotskih snaga pa ~ak i
dijela dràvnog vrha ne prestaju.
Zbog otvaranja predmeta Srebrenica i
[trpci, glavni tuìtej Vuk~evi} i ja radimo u
atmosferi lin~a i svakodnevno se okre}emo
da nas neko ne napadne, kaè za na{ list
Bruno Vekari}, zamjenik glavnog tuìoca
za ratne zlo~ine u Srbiji.
Gospodine Vekari}u, za{to je tek
sada, dvadeset godina nakon zlo~ina, Srbija
otvorila slu~aj Srebrenica?
Postoji vi{e razloga zbog ~ega je ba{
sada Tuìla{tvo otvorilo taj slu~aj. Prvi je
zato {to smo tek 2013. potpisali Protokol o
saradnji sa na{im kolegama i prijateljima iz
Tuìla{tva u BiH. Oni su tu odigrali jednako va`nu ulogu u ovom predmetu kao i
mi. Zahvaljuju}i njihovom radu u nekim
predmetima iz BiH koji tretiraju zlo~ine u
Srebrenici, uspeli smo da dobijemo prvobitnu gra|u. Druga stvar koja je jako va`na
26
za ovaj predmet su presude koje su donete

tek sada u januaru u Haagu, kao {to je
slu~aj Vujadin Popovi} i drugi . Nama su
veoma zna~ajni podaci iz tih presuda i
izjave svedoka. Iznesene su zna~ajne stvari
koje }e nama biti potrebne u predmetu.
Tre}i razlog je odabir ekipe koja je radila na
ovom predmetu. Vuk~evi} je i u ovom
predmetu, kao i u [trpcima, ukazao poverenje zamenicima Mioljubu Vitorovi}u i
meni. Sastavili smo sjajan zajedni~ki
istra`ni tim sa predstavnicima MUP-a. To
su hrabri, nekompromitovani uglavnom
mladi pripadnici policije koji su dali veliki
doprinos da re{imo ovaj slu~aj. Uspeli smo
zahvaljuju}i saradnji sa Bosnom i uz
pomo} i arhiva Tuìla{tva Tribunala u
Haagu.
NAPRAVILI SMO NOVI TIM OD

POVJERLJIVIH LJUDI
Za zlo~in u [trpcima optuèni su

uhap{eni tek kada je do{lo do promjena u
MUP-u Srbije, sve do tada su postojale
opstrukcije pripadnika MUP-a. Da li je bilo
opstrukcija i kad je pitanju hap{enje osumnji~enih za zlo~in u Srebrenici?
Ta~no je za [trpce da je bilo opstrukcije.
Neki policajci su u to vreme u fioku stavili
predmet i po njemu nisu ni{ta radili. Nama
su jo{ 2012. dostavljena imena za
Srebrenicu, ali bez oznake predmeta. Iz
Tuìla{tva BiH dobili smo upit da li se ti
ljudi nalaze na teritoriji Srbije. Imali smo
65 imena za razne predmete. To smo

proverili i odgovorili da oni uglavnom jesu
ovde u Srbiji. Novi pristup u policiji,
odlu~an i energi~an, u èlji da se zlo~in re{i
a ne zata{ka, pristup da se ne udvaraju
ratnim zlo~incima, ve} uporno preska~u
prepreke da bi otkrili zlo~ince, doneo je
rezultat. Ljudi rade po zakonu i stvarno su,
kako se to ovde kaè, rasturili predmet
zajedno sa nama koji smo to vodili. I
saradnja sa Sarajevom nikada nije bila
bolja. Na [trpcima se pokazalo da to sjajno
funkcioni{e. Bukvalno smo napravili
zajedni~ki tim izme|u dva dràvna
tuìla{tva i policije. Niko gre{ku nije
napravio. Isti dan su lica uhap{ena u BiH i
Srbiji. Tuìoci Salihovi} i Vuk~evi} su u
oba slu~aja sve vreme bili na liniji, od
po~etka do kraja. Moram da odam
priznanje kolegama iz Bosne koji su na tom
predmetu radili dugo i uspeli da nam
pripreme teren. Tako da u slu~aju
Srebrenica nema ni{ta misti~no, niti
zavereni~ki.
Ne bih se sloìla s Vama da nema
ni{ta misti~no. Tuìla{tvo Srbije ve} sedam
dana krije imena uhap{enih za zlo~in u
Srebrenici. Evo, ho}ete li nam Vi otkriti ko
su oni?
Ne mogu da vam to kaèm jer bih na taj
na~in ugrozio njihovo pravo na odbranu. Tu
imate razne ljude koji su bili uspe{ni
biznismeni i ono {to je nama dalo jedno
novo obele`je Srebrenice. Osim {to je to
26.3.2015
0:07
Page 27
OTVARANJE SREBRENICE I [TRBACA
NEGIRANJE ZLOÎNA U
SREBRENICI
Reakcije Crvenih beretki i brojnih
nacionalisti~kih i ekstremisti~kih centara bile su
da smo tuìlac Vuk~evi} i ja izdajnici. Rekao bih
da se u Srbiji pravi jedan veliki front negiranja
zlo~ina u Srebrenici
27
26.3.2015
0:07
Page 28
SRBIJA TU@I ZA ZLOÎNE NAD BO[NJACIMA

najve}i zlo~in nakon Drugog svetskog rata
u Evropi, pokazalo se da je i plja~ka bitan
element ovog zlo~ina. Mi imamo podatke
da su ljudima oduzete stotine hiljada
maraka. Ljudi su sa sobom nosili
u{te|evinu kada su napu{tali svoje domove,
ali su pre likvidacije oplja~kani. Plja~ku
ovakvih razmera jo{ nisam video.
TOMINE PRIJETNJE
Kada su uhap{eni
optuèni za [trpce
Tomislav Nikoli} je napao
tuìoca Vuk~evi}a i rekao
mu je da ne moè da
kopa po Srbiji
Kako to da su imena uhap{enih za

zlo~in u [trpcima bila poznata isti dan?
Nismo mi kao Tuìla{tvo to objavili, ve}
je saop{tenje stiglo od kolega iz MUP-a.
Dok traje istraga i dok se optu`nica ne
podigne, ne praktikujemo da objavljujemo
imena. Na isti na~in postupaju i kolege u
Tuìla{tvu BiH. Imena }e se saznati ~im
podignemo optu`nicu.
Kako }e se u optu`nici kvalifikovati
ubistvo preko hiljadu Bo{njaka u skladi{tu
Kravici, kao ratni zlo~in ili genocid?
Kvalifikovali smo to kao ratni zlo~in
protiv civilnog stanovni{tva. To je najbolji
put da utvrdimo ovaj zlo~in i pobedimo u
sudskom postupku. Genocidna namera se
te{ko dokazuje, posebno na ovom nivou
komande koji je zastupljen u predmetu
Srebrenica - Kravice.
Da li je ta~no da je Aleksa Golijanin,
jedan od uhap{enih, priveden i saslu{an
2012. godine po ovom predmetu u
Beogradu i da je tek sada, tri godine nakon
toga, uhap{en?
On je tada po zakonu o me|unarodnoj
pravnoj pomo}i dao izjavu na{im dràvnim
organima. To je sve {to mogu da kaèm.
Svi uhap{eni u Srbiji za ovaj zlo~in su
iz Centra za obuku Jahorina?
Da, re~ je o Specijalnoj brigadi policije
MUP-a Republike Srpske, odnosno pripadnicima Centra za obuku Jahorina.
IZ TRIBUNALA NISMO DOBILI DOKAZE

PROTIV TOME KOVAÂ
Na{ list je dobio potvrdu iz Tuìla{tva

BiH da se vodi istraga protiv Tomislava
Kova~a, koji je u vrijeme ovog zlo~ina bio
zamjenik ministra unutra{njih poslova RS-a,
i koji je izdao nare|enje Ljubi{i
Borov~aninu, komandantu zdruènih snaga
jedinica MUP-a RS-a, da se u to vrijeme
upu}uje u Bratunac. Borov~anin je za
u~e{}e u ovom zlo~inu u Haagu osu|en na
17 godina zatvora. Vodi li Va{e tuìla{tvo
istragu protiv Tomislava Kova~a?
Sve protiv kojih smo imali dokaze, a
dostupni su nam, li{ili smo slobode. Za
nekima jo{ tragamo. Mi tretiramo zlo~in u
Kravicama. Ja ne mogu da kaèm ko je jo{,
osim uhap{enih, u tom zlo~inu u~estvovao.
Ha{ki tribunal tako|e Kova~a nije obuhvatio za ove zlo~ine. Imate Borov~anina koji
28
BRUTALNA PLJAKA
SREBRENIANA:
Osim to je to najvei
zloin nakon Drugog svetskog rata u Evropi, pokazalo se da je i pljaka
bitan element ovog zloina. Mi imamo podatke da
su ljudima oduzete stotine
hiljada maraka
je ispod njega u komandnom lancu.
Dakle, uglavnom se rukovodite dokumentima koje vam je Ha{ki tribunal
dostavio?
Najve}i deo smo uradili sami. Tribunal i
Sarajevo su nam mnogo pomogli.U
Sarajevu su vo|eni predmeti za Srebrenicu i
mnoga imena se tu prepli}u. Ti slu~ajevi su
bili na{a polazna ta~ka. Smisao te saradnje
je da se niko ne moè da sakrije sa druge
strane granice. I ovo je tek po~etak. Postoji
jo{ nekoliko osumnji~enih na slobodi za
kojima tragamo koji bi tako|e uskoro
trebalo da budu uhap{eni.
Na kakve ste reakcije nai{li kada ste
pro{le nedjelje zvani~no otvorili Srebrenicu u Srbiji?
Reakcije Crvenih beretki i brojnih
nacionalisti~kih i ekstremisti~kih centara
bile su da smo tuìlac Vuk~evi} i ja
izdajnici. Rekao bih da se pravi jedan veliki
front negiranja zlo~ina u Srebrenici.
Vide}ete to kada se saznaju imena i ko su ti
ljudi. Oni nisu bezna~ajni. To su fakti~ki
sada najvi{e pozicionirani ljudi koji su pre

hap{enja bili na slobodi, a kojima nije
presu|eno ni u Haagu, ni pred Sudom BiH.
Mislim da je to veliki uspeh, naro~ito kada
govorimo o okolnostima koje nisu povoljne
za ambijent u kome se suo~avamo s
pro{lo{}u.
Imate li podr{ku aktulne vlasti u Srbiji
za ovo {to radite?
Premijer Vu~i} je rekao Gospodo,
radite svoj posao. To je ne{to najbolje {to
jedan politi~ar moè da izjavi u odnosu na
pravosu|e. S druge strane, pogledajte kojim
je pritiscima izloèn Vladimir Vuk~evi} od
strane predsednika Tomislava Nikoli}a.
Kritikuje ga gotovo svaki dan, iako je to
pravosudna stvar.
Tuìlac Vuk~evi} izgleda je najve}a
kost u grlu Tomislava Nikoli}a. Predsjednik
Srbije ne propu{ta posljednjih dana medijsku priliku da o{tro napadne tuìoca.
Pojedini Nikoli}evi politi~ki prijatelji
podràvaju takve optu`be, iz intelektualnih
krugova stiù ocjene da njegove otrovne
strelice na Vuk~evi}ev ra~un prelaze granicu dobrog ukusa, dok opozicija navodi da je
{ef dràve prekr{io Ustav i pogazio nezavisnost pravosu|a?
Kada smo otvorili masovnu grobnicu
Rudnica kod Ra{ke gde su prona|eni ubijeni Albanci, predsednik Nikoli} preko
medija to komentarisao na neprikladan
na~in. Na dan kada smo podigli optu`nicu
za [trpce napao je tuìoca Vuk~evi}a na
dràvnoj televiziji, rekao mu je da ne moè
da kopa i da pazi {ta radi, kao i da nije nikada zaboravio Vuk~evi}evu raniju izjavu da
nije bilo takvih kao {to je on, ne bi bilo ni
potrebe da postoji tuìlac za ratne zlo~ine.
Imali smo direktan pritisak od predsjednika
Nikoli}a kojeg su sve nevladine organizaSLOBODNA BOSNA I 26.3.2015.
26.3.2015
0:08
Page 29
OTVARANJE SREBRENICE I [TRBACA

cije i stru~na javnost u Beogradu za to osudili. I Ekspertska misija Evropske komisije
tako|e je apostrofirala ovakve pritiske kao
nedopustive. Strukovno udruènje, Udruènje tuìoca Srbije izdalo je deklaraciju oko
tih pritisaka na nas, oglasili su se i saop{tenjem vezano za napade na mene koji su bili
pre tri meseca. Postojala je namera da se
tuìoc Vuk~evi} po{alje u prevremenu
penziju, odnosno pre isticanja mandata koji
je do kraja 2015. godine. Me|utim, od toga
se odustalo. Mislim da je tu dosta doprineo
uticaj me|unarodnog faktora, a s druge
strane, mudrost i racionalnost Aleksandra
Vu~i}a.
VUKÊVI] I JA OPTU@ENI
SMO ZA [PIJUNA@U
Vama su prije tri mjeseca stizale

jezive SMS poruke u kojima se vama i va{oj
porodici prijeti smr}u. Prijetnje su po~ele da
stiù kada je poslanik vladaju}e Srpske
napredne stranke Milovan Drecun
poku{avo da ospori Va{ legitimitet, tvrde}i
da ste na funkciju izabrani nelegalno. Da li
ste i dalje izloèni prijetnjama, s obzirom da
ste u me|uvremenu otvorili dva, za Srbiju,
vrlo osjetljiva predmeta?
Trenutno se protiv Vuk~evi}a i mene
vodi vi{e postupaka u Srbiji. Optuèni smo
za {pijunaù, za nedostatak legitimiteta, za
nedisciplinu... Sve je to pritisak onih koji ne
dele isti sistem vrednosti sa nama. Svi ti
napadi dovode nas u situaciju da radimo u
atmosferi lin~a, da se na ulici okre}emo da
nas neko ne napadne, ukoliko ne idemo sa
morem telohranitelja. Ko stoji iza pretnji jo{
nije ustanovljeno iako mnogi mogu da kaù
imena onih koji nam ugroàvaju bezbednost. Ti napadi su neosnovani i uzrokovani
su predmetima koje radimo: Srebrenicom,
[trpcima, bra}om Biti}i, generalom
@ivanovi}em i drugim. Ali to je sastavni
deo na{eg posla. Sa tim se valja boriti a ne
zbog takvih napada kukati.
Za{to su uhap{eni za monstruozni
zlo~in u [trpcima nedavno pu{teni na slobodu?
Sud je tako odlu~io. I u BiH su tako|e
pu{teni iz pritvora pa su po àlbi vra}eni.
Sud kaè da nema vi{e razloga za pritvor.
Nama to ne olak{ava posao, jer imamo
svedoke koje treba ~uvati. Kada su optuèni
na slobodi, i svedoci reaguju. Sudska
odluka je dramati~na, ali {ta da radimo, sud
je sud.
Vi{i sud u Beogradu vratio Vam je
optu`nicu za [trpce dva puta jer je bila
povr{na. O ~emu se zapravo radi?
Optu`nica jo{ nije potvr|ena. Sada je na
izja{njenju kod odbrane. Problem je nastao
oko definisanja komandnog kadra i formacije koja je po~inila zlo~in. Mi smo upotre26.3.2015. I SLOBODNA BOSNA
TU@ILA[TVO POD PRITISCIMA
Srebrenica je jedan krvavi brend i

jecaj rtava i danas bolno odjekuje
Da li u Srbiji postoji spremnost
za suo~avanje sa zlo~inom u
Srebrenici?
Da. Mislim da je ova akcija pokazala
da, uz sve te{ko}e, Srbija po{tuje
srebreni~ke `rtve. Sudski postupak i
eventualne osu|uju}e presude su najbolja
satisfakcija `rtvama. Kada smo podigli
optu`nicu protiv [korpiona, postojao je
snimak i imali smo situaciju jedan kroz
jedan, a sada za Srebrenicu mnogi ljudi u
Srbiji nisu spremni da veruju da je
po~injen takav zlo~in. Iako je broj `rtava u
Srebrenici odavno prezentiran i potvr|en,
~esto se vr{i neka licitacija o broju `rtava
u smislu negiranja Srebrenice. Mislim da
je zato veoma va`na dana{nja izjava
predsednika Republike Srpske Milorada
Dodika o Srebrenici, gde nagla{ava da
Srebrenica nije bila borba za srpstvo,

nego najve}i udarac srpstvu i kukavi~luk.
Vest o hap{enju u Srbiji je objavljena u 64
zemlje sveta, u vi{e hiljada ~lanaka ili
informacija. Zanimljivo je da je od
Indonezije, Malezije, Ju`ne Afrike do
Amerike i Australije pozdravljena akcija
tuìla{tava Srbije i Bosne i Hercegovine.
Srebrenica je, naàlost, jedan krvavi brend
i jecaj `rtava i danas bolno odjekuje. Kada
su izvedena hap{enja za Srebrenicu, to je
bila prva vest u hrvatskim i bosanskim
medijima. Indikativno je da je Javni servis
Srbije - RTS, to objavila tek u desetom
minutu. To je meni stra{no zasmetalo. Kod
nas se vest koja je uzdrmala planetu, tako
stidljivo objavi. Imamo tu razne stvari koji
samo potvr|uju da radimo u veoma te{kim
uslovima i pod velikim pritiscima.
DODIKOVO
PRIZNANJE ZLOÎNA
U SREBRENICI
Mnogi ljudi u Srbiji nisu
spremni da veruju da je
po~injen takav zlo~in,
zato je veoma va`na
izjava predsjednika
RS-a Milorada
Dodika o
Srebrenici
bili utvr|ene ~injenice iz predmeta u Crnoj

Gori, gde je su|eno i presu|eno Neboj{i
Ranisavljevi}u. To nam Vi{i sud u
Beogradu nije prihvatio i vratio nam je na
takozvano preciziranje. Postojali su i neki
formalni razlozi, zbog kojih ranije
optu`nice nisu vra}ane, ova jeste, ali to je
legitimno pravo suda.
Vi ste rekli da su [trpci povezani sa
najvi{im vrhom Vojske RS-a...
Sam Milan Luki} je bio alfa i omega
de{avanja u Vi{egradu, a vidite da smo sa kole-
gama iz BiH uspeli da do|emo do komandnog

kadra koji je bio direktno povezan sa Glavnim
{tabom generala Ratka Mladi}a. To smo uradili zajedno, kolege iz Sarajeva i mi, pa`ljivo
grade}i predmet [trpci od Haga, Norve{ke,
Bosne, Australije do Beograda.
Kada o~ekujete podizanje optu`nica
za [trpce i za Srebrenicu?
Optu`nica za [trpce je precizirana i
mislim da }e biti potvr|ena vrlo brzo, a za
Srebrenicu je o~ekujem onda kada se zavr{i
istraga.
29
tomo kovac:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
0:01
Page 30
HAP[ENJA ZA MASOVNO STRIJELJANJE
Slobodna Bosna otkriva imena uhapenih koji su uestvovali u strijeljanju oko

1.000 Bonjaka iz Srebrenice u hangaru Kravica i donosi komentar Tome Kovaa,
ratnog zamjenika ministra MUP-a RS-a, na sumnje da je i on umijean u ovaj
zloin nad Srebrenianima
ONI SU UHAP[ENI ZA SREBRENICU

Pi{e: MIRHA DEDI]
uìla{tvo Srbije za ratne zlo~ine ve}

sedam dana krije imena uhap{enih
koji su strijeljali oko hiljadu
Bo{njaka 13. i 14. jula 1995. godine
u poljoprivrednoj zadruzi Kravice,
koja se nalazi na putu Bratunac-Konjevi}
Polje. Njihova imena ne mogu se saznati ni u
Tuìla{tvu BiH. Boris Grube{i}, portparol
Tuìla{tva BiH, za na{ list kaè da nam tu
informaciju ni u kom slu~aju ne moè dati jer
su akciju hap{enja izvele kolege iz srbijanskog tuìla{tva i da su oni jedina adresa kojoj
treba da se obratimo.
Kako na{ list saznaje od povjerljivog
izvora iz MUP-a Srbije, za zlo~in nad
Srebreni~anima uhap{eni su Vidoslav Vasi},
rodom iz Prnjavora, Dragomir Parovi} iz
Nevesinja, Jovan Petrovi} iz Rasto{nice kod
Zvornika, Boro Mileti} iz Bosanske Dubice,
Aleksandar Da~evi} iz âjni~a i Milivoje
Batinica iz Sarajeva. S njima su istog dana
uhap{eni i Nedeljko Milidragovi}, zvani
Ne|o Kasapin i Aleksandar Golijanin iz
Sarajeva, o kojima je na{ list pisao u pro{lom
broju.
OBUKA ZA STRIJELJANJE NA JAHORINI

Milidragovi} je bio komandant Druge ~ete
Specijalne brigade policije RS-a, ~ije je
sjedi{te bilo u Centru za obuku na Jahorini. U
strijeljanju je u~estvovala i Prva ~eta, kojom
je komandovao, tako|er uhap{eni Aleksandar
Golijanin.
Milidragovi} je uhap{en u Beogradu, gdje
se preselio nakon rata. U posljednje vrijeme
bio je vlasnik mesare. Prije rata bio je mesar,
pa policajac na Sokocu i Sarajevu.
Uhap{eni Milivoje Batinica trener je i
osniva~ prvoliga{kog kluba malog fudbala
SAS iz Zrenjanina. U ovom gradu ìvi dvadesetak godina i ima svoju firmu. Svi uhap{eni
imali su i dràvljanstvo Srbije i svi su tokom
rata kao dezerteri (izuzev Milidragovi}a)
pro{li kroz centar za obuku Jahorina. Na ~elu
Centra bio je Du{ko Jevi} zvani Staljin, koji
je bio pomo}nik komandanta Specijalne
brigade policije, a komandiri dviju ~eta, od
kojih je svaka imala oko 100 ljudi, bili su
Mendeljev \uri} i Ne|o Ikoni}.
U istrazi protiv uhap{enih bi}e kori{tene
izjave trojice za{ti}enih svjedoka iz Haaga
30
EKSKLUZIVNO
(pripadnika Prve ~ete) i dvojice Bo{njaka,
koji su preìvjeli strijeljanje u hangaru
Kravica.
Ko su uhap{eni za Srebrenicu za na{ list
govori Tomo Kova~, ratni zamjenik ministra
MUP-a RS-a, koji je i sam ovih dana prozvan
da je odgovoran za zlo~in u Kravici.
Srbija je 1995. godine donijela odluku da
sve dezertere u Srbiji pohvata i preda ih RS-u.
Svi oni su pohap{eni u Srbiji i predati. S
obzirom da vojska nije imala dovoljno svojih
kampova, mi smo na Jahorini u hotelu
Jahorina imali jedan kamp za obuku gdje smo
obu~avali na{ rezervni sastav. Tu je bilo
desetak starih specijalaca koji su vr{ili obuku
dezertera. Me|u njima su bili Du{ko Jevi},
\uri} Mendeljev, Ne|o Milidragovi}.Ti
dezerteri iz Centra za obuku Jahorina su po
odluci Ljubi{e Borov~anina u julu 1995.
godine dobili zadatak da obezbje|uju putnu
komunikaciju 30 kilometara od Srebrenice
zato {to jedan dio srebreni~ke divizije nije
htio koordinirati. Naime, pola divizije od 4-5
hiljada ljudi ostalo je bez komande. Ljudi su
se obezglavljeni kretali s pu{kama od Han
Pijeska do Zvornika. Ti dezerteri su pod
komandom Meneta \uri}a, Du{ka Jevi}a
na{li neobu~eni na tom stra{nom mjestu.
Glavni incident u Kravici napravili su pripadnici {ekovljanske specijalne jedinice. Ko
je od njih {ta po~inio pokaza}e se kroz
su|enje, ali Haag je najdetaljnije obradio ko
je {ta radio u Kravicama. Najdirektiniji i
najve}i krivac za taj zlo~in je vojna bezbjednost na ~elu sa Ljubi{om Bearom.
Kova~ tvrdi da nema njegove odgovornosti za zlo~in nad Srebreni~anima u Kravici.
Nema normalnog Srbina koji ne}e re}i
da je zlo~in u Srebrenici ne{to najgore {to se

nama moglo desiti. U ha{kom tuìla{tvu se od
prvog dana vodila istraga protiv mene jer sam
u to vrijeme bio jedan od najvi{ih
rukovodilaca RS-a. Tokom cijelog rata sam
bio prvi operativac policije RS-a, me|utim
kroz sve istrage Tribunal nije mogao da
prona|e moju odgovornost. Ja sam u
Tribunalu pet dana svjedo~io na zatvorenoj
sjednica o istrazi koju sam vodio vezano za
Srebrenicu 1995. godine. Dayton se nije
mogao odràti dok se nije zavr{ila istraga
vezana za Srebrenicu. Radio sam je zajedno
sa Jovicom Stani{i}em, na~elnikom DB-a
Srbije. Morali smo da odgovorimo na
nekoliko pitanja. Prije svega na pitanje da li je
u Srebrenici bilo u~e{}a snaga Srbije, jer bi to
diskreditovalo Slobodana Milo{evi}a u
Daytonu, zatim da li je bilo odluke vrhovne
komande za Srebrenicu, tre}e, da li je Vlada
RS-a donosila odluke vezano za pogubljenje
muslimana i posljednje ko je to uradio. Ja
sam dao istrazi odgovore na ta pitanja kroz
svjedo~enje u Haagu, gdje se govorilo o
odgovornosti svih visokopozicioniranih
generala i oficira koji su u tome u~estvovali.
NAREDBA RATKA MLADI]A

Odluku o napadu na Srebrenicu donio je
sam general Ratko Mladi}. Kada su traène
policijske jedinice od mene koje }e
u~estvovati u toj akciji, ja nisam htio da ih
dam Radovanu Karadì}u, ne zato {to sam
znao {ta }e se desiti ve} zato {to nisam htio da
u~estvujem u Mladi}evoj Pirovoj pobjedi u
za{ti}enoj zoni Srebrenica. Ja sam tada
pobjegao s Pala. Karadì} je kao predsjednik
RS-a izdao naredbu da se izdvoje dvije
jedinice specijalne jedinice koju je svojom
rukom potpisao u moje ime. Tribunal zna da
ja nisam potpisao taj dokument. Zna to i
tuìlac u Sarajevu Ibro Buli}, koji protiv
mene u Tuìla{tvu BiH ve} godinama vodi
istragu.
U momentu kada je Ljubi{a Beara traìo
da policija da vod za strijeljanje u nekoj
drugoj fazi, ja za to saznajem i nare|ujem
policiji da se izvla~i iz njihovih komandi.
Sistem veze Tuzlanskog korpusa je uhvatio taj
snimak gdje Beara kaè da ja, naziva me
zlotvorom, ne dam ljudima da idu. Ja,
saznav{i za to, prekidam pretpo~injavanje
policije Beari i to je sve jasno dokazano u
Tribunalu, zaklju~uje Tomislav Kova~.
5.2.2015
0:30
Page 1
samer residat:TEKST osnova.qxd
25.3.2015
23:59
Page 32
KADROVSKA SLIKA DEMOKRATSKE FRONTE
Nakon to je Demokratska fronta postavila SAMERA REIDATA, najprije za predsjednika Kantonalnog odbora u Sarajevu, a onda i za ministra kulture i sporta u
Vladi Sarajevskog kantona, ak su se i najlojalniji lanovi te stranke zapitali ime
je bivi turistiki vodi i vlasnik agencije Sol Azur zaduio ELJKA KOMIA;
misteriju je rijeio stranaki lider, pred oktobarske izbore, kada je priznao da je
Reidat izbor njegovog prijatelja MORRISA POWERA, ali nije objasnio kako je taj
kontroverzni diplomata, ija je karijera u OHR-u neslavno okonana, postao jedan
od najutjecajnih lanova DF-a, koji je Komia zbliio i s BAKIROM
ALISPAHIEM
POSLJEDNJA BITKA NA
DEMOKRATSKOJ FRONTI
Pi{u: MAJA RADEVI] i
SUZANA MIJATOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
rtoglavi uspon Samera Re{idata,

vlasnika turisti~ke agencije Sol
Azur iz Sarajeva, u najuì
partijski vrh Demokratske fronte
@eljka Kom{i}a i njegovo
imenovanje za ministra kulture i sporta u
Vladi Kantona Sarajevo izazvalo je brojne
(i burne) reakcije, poglavito u sarajevskim
kulturnim i sportskim krugovima. Ve} je
sama najava Re{idatove kandidature na
ministarsku funkciju izazvala {ok i
zaprepa{tenje, prvenstveno me|u kulturnim
djelatnicima. Na okruglom stolu o temi Ko
otima likovnu umjetnost umjetnicima?, koji
je odràn 19. marta u sarajevskoj galeriji
Collegium Artisticum, ~lanovi Udruènja
likovnih umjetnika uputili su inicijativu
DF-u da povuku kandidaturu Re{idata, uz
(opravdano) obrazloènje kako je rije~ o
osobi koja nema apsolutno nikakvog
iskustva u radu u oblasti kulture, a jo{
manje sporta, ne ra~unaju}i stupidni
Karaoke show, svojedobno emitiran na
Federalnoj televiziji, u ~ijoj je realizaciji,
navodno, sudjelovao. U Demokratskoj
fronti su, me|utim, ostali gluhi na apele

likovnjaka, pa je tako Re{idat ipak postao
novi kantonalni ministar kulture i sporta.
,
SAMER NAM JE POST O FORA,
KANTONALNI MINISTAR
Samer Re{idat je ro|en 1971. godine. U
svojoj slu`benoj biografiji naveo je da je
osnovnu i srednju {kolu zavr{io u Sarajevu,
te da je studirao u Jordanu. Kada je studirao,
{ta je studirao i da li je eventualno zavr{io
studij, Re{idat nije otkrio. U Demokratsku
frontu @eljka Kom{i}a uklju~io se po~etkom
2013., kada je imenovan najprije za vr{ioca
du`nosti
predsjednika
sarajevskog
Kantonalnog odbora, a potom je njegova
predsjedni~ka pozicija i zvani~no potvr|ena.
Nedugo nakon {to se do tada politi~ki
neaktivni radnik u oblasti turizma i biv{i
vodi~ na srednjo{kolskim ekskurzijama
odlu~io angaìrati u Demokratskoj fronti,
Re{idat je postao jedan od najbliìh
Kom{i}evih povjerenika i uzdanica. U isto
vrijeme kada je izabran za predsjednika
sarajevskog Kantonalnog odbora, u DF-u su
po~eli sve vi{e rasti konflikti izme|u
~lanova op}inskih odbora ove stranke u
Starom Gradu, Novom Sarajevu i Novom
Gradu, a glavni razlog bio je taj {to su stariji
Kako je propali diplomata Morris

Power/Muris Palo postao glavni
kadrovik Demokratske fronte
@eljka Kom{i}a?!
32
[PIJUNI SU ME\U NAMA

Morris Power ili Muris Palo, propali
bosansko-irski diplomata i prijatelj @eljka
Kom{i}a, posredovao je u zbliàvanju
~elnika DF-a s rashodovanim bo{nja~kim
obavje{tajcima Bakirom Alispahi}em i
Enverom Mujezinovi}em
26.3.2015
0:00
Page 33

OD TURISTI^KOG VODIÂ
DO MINISTRA KULTURE
Jedini kulturni doga|aj u ~ijoj je
organizaciji sudjelovao Samer
Re{idat navodno je stupidni
Karaoke show
~lanovi stranke smatrali da ih nove nade,

nove snage, koje je Kom{i} na velika vrata
uveo u DF, svjesno sputavaju i spre~avaju da
se aktivnije uklju~e u rad stranke. Jedan od
glavnih kamena spoticanja izme|u starijih
i mla|ih ~lanova partije bio je upravo Samer
Re{idat. Brojni ~lanovi DF-a po~eli su se
otvoreno pitati ~ime je Re{idat zasluìo
toliko Kom{i}evo povjerenje? Misteriju je
nedugo nakon toga razotkrio sam @eljko
Kom{i}, kada je na jednom od sastanaka
Demokratske fronte, odrànom uo~i
oktobarskih izbora pro{le godine, svojim
partijskim kolegama kazao da je za ulazak
Samera Re{idata u stranku zasluàn niko
drugi do Morris Power, nekada{nji
diplomata angaìran u Uredu visokog
predstavnika, biv{i {ef OHR-ove Kancelarije
za povratak i rekonstrukciju (RRTF).
Morris Power ili Muris Palo, kako se
neko} zvao, rodio se i {kolovao u Sarajevu,
a u BiH se vratio nakon rata, kao irski
dràvljanin i jedan od najkontroverznijih
diplomata. Najve}i je uticaj imao u
vrijeme
mandata
biv{eg
visokog
33
26.3.2015
0:00
Page 34
KADROVSKA SLIKA DEMOKRATSKE FRONTE

predstavnika me|unarodne zajednice u BiH
Paddyja Ashdowna. Za vrijeme Ashdownove vladavine, Power je bio jedan od
klju~nih ljudi u sarajevskom uredu OHR-a,
zaduèn primarno za kadrovske pre(raspodjele) u kantonalnim institucijama, ali i za
poticanje procesa privatizacije tamo gdje
je to bilo potrebno i uskla|ivanje brojnih
tenderskih procedura. Kako je Slobodna
Bosna pisala jo{ 2009. godine, Power se
prvi put pojavio u Bosni i Hercegovini
neposredno nakon pada Srebrenice 1995.,
kada je do{ao u Tuzlu kao djelatnik
Me|unarodnog
komiteta
Crvenog
krsta/krià (ICRC). Njegovo ime ponovo je
isplivalo 2000. godine, kada dolazi na
mjesto {efa RRTF-a za sarajevsku regiju.
Po~etkom 2004., pod nikada razja{njenim
POJAÂNJE IZ AMERIKE
Reuf Bajrovi}, budu}i federalni
ministar industrije
@eljko Kom{i} je u nekoliko navrata, pred svojim prijateljima

i strana~kim kolegama, izjavljivao da je njemu Morris Power
kao ro|eni brat
okolnostima Donald Hays, prvi zamjenik
visokog predstavnika, zahvalio se na
uslugama Morrisu Poweru, koji je spreman
do~ekao otkaz: u svojstvu konsultanta
Power po~inje raditi za Edina i Nijaza
[abanovi}a, 50-postotne vlasnike bosansko-malezijske tvrtke Bosmal. Morris
Power/Muris Palo je izvjesno vrijeme radio
i u famoznom Antikorupcijskom timu
OHR-a, koji je formirao tako|er biv{i zamjenik visokog predstavnika, ameri~ki
diplomata Raffy Gregorian, ali bez ikakvog
uspjeha.
IZA SVAKE USPJE[NE @ENE STOJI MU[KARAC
Za nagli politiki uspon

potpredsjednice DF-a Karoline
Karai najzasluniji je njezin
suprug Smajo Karai
Potpredsjednica Demokratske fronte i
novoizabrana ministrica za rad, socijalnu
politiku, raseljene osobe i izbjeglice u
Vladi Kantona Sarajevo Karolina Kara~i}
je supruga Smaje Kara~i}a,
dugogodi{njeg generalnog tajnika
Rukometnog saveza BiH. U politi~kim je
krugovima Karolina Kara~i} bila posve
nepoznata, sve do ljeta pro{le godine,
kada se po~ela spominjati kao mogu}a
kandidatkinja DF-a za hrvatskog ~lana
Predsjedni{tva BiH. I mada je Karolina
Kara~i}, unato~ skromnom politi~kom
iskustvu, brzo zadobila povjerenje
strana~kih kolega u DF-u, upu}eniji tvrde
da je za njezin nagli uspon u karijeri (s
radnog mjesta rukovoditeljice odjela u
Triglav osiguranju lansirana je ravno u
ministarsku fotelju), ipak, najzaslu`niji
njezin suprug Smajo Kara~i}. Kara~i} je,
me|utim, proteklih godina bio bliì
kadrovima SDA, prije svih Bakiru
Alispahi}u, uz ~iju je pomo} ratne 1993. i
napustio BiH. Do tada rezervni policajac u
Centru slu`bi bezbjednosti Sarajevo,
Smajo Kara~i} po nalogu Bakira
Alispahi}a odlazi u Ambasadu BiH u
34
KOM[I] I POWER, DVA BRATA RO\ENA
Karolina
Kara~i}
Be~u, gdje }e potom obavljati povjerljive

poslove, uglavnom na relaciji Austrija Hrvatska. Zvani~no je Kara~i} bio
angaìran na prikupljanju ratne logistike,
nezvani~no su ga zvali torbar, jer je od
Be~a do Zagreba prenosio goleme
koli~ine ke{a, koje je direktor TWRA Fatih
al Hassanein slao Hasanu êngi}u.
Bakir Alispahi} i Smajo Kara~i} }e
suradnju nastaviti i u poratnim godinama,
u Rukometnom savezu BiH, nakon {to je
policajac Alispahi} izabran za
predsjednika Skup{tine.
U vrijeme dok je bio uposlenik OHR-a,

Powerova rije~ bila je odlu~uju}a u
imenovanju politi~kih kadrova u Sarajevu,
od na~elnika op}ina do ministara, pa je u
tom
periodu
svojom
naklono{}u
umnogome zaduìo i biv{e sarajevske
op}inske na~elnike od @eljka Kom{i}a,
koji je tada bio na funkciji na~elnika
Op}ine Novo Sarajevo, preko Fehima
[kalji}a iz Starog Grada, do na~elnika
Op}ine Ilidà Huseina Mahmutovi}a.
Svoju poziciju u OHR-u kao jednog od
klju~nih ljudi od povjerenja Paddyja
Ashdowna Power je mudro koristio
godinama bri`ljivo grade}i mreù
kontakata sa lokalnim politi~arima i
biznismenima. Bio je blizak s nekada{njim
sarajevskim kantonalnim premijerom i
aktualnim mandatarom Vije}a ministara
BiH Denisom Zvizdi}em, s glavnim
dràvnim tuìteljem Goranom Salihovi}em
se sprijateljio jo{ dok je ovaj bio
predsjednik Op}inskog suda u Sarajevu,
hvalio se dobrim vezama u policijskim i
obavje{tajnim strukturama. Zanimljivo je,
26.3.2015
0:00
Page 35

tako|er, da se Morris Power na autoritet
OHR-a nastavio pozivati i nakon {to je
prestao svaki njegov diplomatski
anga`man. Na koncu se Ured visokog
predstavnika u BiH morao zvani~no
ograditi od Powera, ali je on tada ve} na{ao
dobro pla}eni konzultanski posao u jednoj
banjolu~koj banci. Kada je raskrinkan i u
bankarskim krugovima, poku{ao se
pribliìti vlasniku Avaza Fahrudinu
Radon~i}u, ali njihova suradnja nije dugo
potrajala.
No, da Power nije politi~ki igra~ ~ije je
vrijeme pro{lo, dokazuje upravo njegov
sada{nji utjecaj na odnose u Demokratskoj
fronti i posebno na odluke predsjednika
@eljka Kom{i}a, koji je navodno u nekoliko
navrata pred svojim prijateljima i
strana~kim kolegama izjavljivao da je
njemu Morris Power kao ro|eni brat?! U
me|uvremenu je, kako doznajemo,
bosansko-irski diplomata u Sarajevu
osnovao tvrtku, koja se navodno bavi
gra|evinskim poslovima.
ALISPAHI] NAPADA FRONTALNO

Problemi me|u ~lanstvom DF-a
kulminirali su uo~i pro{logodi{njih
oktobarskih izbora. Tako je i Sifet Podì},
generalni sekretar i ~lan Predsjedni{tva DF-a,
javno na sjednici kritizirao mla|e kolege,
me|u ostalima i Re{idata, zbog njihove
nekooperativnosti sa ostalim ~lanovima
partije. Pri tome je Morris Power u
predizbornoj kampanji DF-a bio aktivni
sudionik i prvi Kom{i}ev kadrovik zaduèn
za organizaciju strana~kih skupova. A s
obzirom da Samer Re{idat uìva veliku

Powerovu naklonost (veè ih dugogodi{nje
prijateljstvo), ministarska funkcija u Vladi
Kantona Sarajevo Re{idatu je bila
osigurana mjesecima unaprijed. Novoizabranom ministru kulture i sporta KS i{la je
na ruku i ~injenica da Kom{i} po svaku
cijenu insistira na tome da treba pruìti
{ansu mladima (Re{idat je, premda ima 44
godine, valjda jo{ uvijek podmladak), ali
i objektivni nedostatak kadra u DF-u koji bi
bio iole kvalificiran za poziciju ministra
kulture i sporta.
Prema informacijama iz krugova bliskih

najuèm strana~kom vodstvu, upravo je
Morris Power najzaslu`niji i za zbliàvanje
@eljka Kom{i}a i Emira Suljagi}a s Bakirom
Alispahi}em, (po)ratnim ministrom policije i
direktorom bo{nja~ke tajne slu`be AID-a, a
odskora profesorom na sarajevskom
Fakultetu za kriminalistiku. Alispahi} je,
naime, nakon pro{logodi{njeg razlaza sa
strana~kim kolegama iz SDA ostao bez
politi~kog zale|a, {to nikako ne ide u prilog
njegovim poslovnim interesima, ali i
interesima njegovih namjesnika, ponajvi{e
Samer Re{idat je u svojoj biografiji naveo da je studirao u

Jordanu. Kada je studirao, {ta je studirao i da li je
eventualno zavr{io studij, Re{idat nije otkrio.
[UTNJA JE ZLATO
Niko od sarajevskih umjetnika nije

elio komentirati izbor novog
kantonalnog ministra kulture
Prema spekulacijama iz strana~kih
krugova, Samer Re{idat je vi|enije DFovce zaduìo i velikodu{nim ponudama
za besplatna ljetovanja na atraktivnim
turisti~kim destinacijama, a da ministar i
sam voli partijati, dokazuju i fotografije
objavljene na njegovom Facebook
profilu. I dok se vlasnik Sol Azura hvali
svojim dostignu}ima u oblasti turizma i
raznim titulama najmenadèra, ako
izuzmemo pomenute ~lanove Udruènja

likovnih umjetnika BiH, kulturni i sportski
radnici i{~u|avaju se izboru ministra
koji }e im u naredne ~etiri godine krojiti
sudbinu uglavnom kroz ironi~ne opaske
na dru{tvenim mreàma. Molbu da nam
komentiraju Re{idatov izbor za ministra
poslali smo na adrese desetak kulturnih
djelatnika iz Sarajeva, ali nam niko od
njih nije odgovorio.
Envera Mujezinovi}a. Budu}i da je

Alispahi}ev dugogodi{nji najbliì {pijun
Mujezinovi} za mandata odlaze}e Vlade
Federacije BiH preuzeo punu kontrolu nad
namjenskom industrijom, dok je njegov sin
Haris Alispahi} postavljen u Nadzorni odbor
tvornice Igman iz Konjica, posve su jasni
njihovi motivi da se inflitriraju u redove
DF-a, koji je predloìo novog federalnog
ministra industrije - Reufa Bajrovi}a. Bakir
Alispahi}, pored toga, nastoji da po svaku
cijenu sa~uva kontrolu nad federalnom
policijom, gdje je ranije na du`nost
na~elnika Kriminalisti~kog odjeljenja
instalirao Edina Vranja, kako bi zaustavio
ve} otvorene istrage o utro{ku milijunskih
sredstava koja je Vlada FBiH uplatila na
ra~un tvornice Pretis u Vogo{}i, dok je na
poziciji direktora bio njegov kadar Hajrudin
Pezo.
35
dodikovi kumovi:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
1:21
Page 36
NOVE SNSD-ove AFERE
RANKO KRBI i MILE RADII, kumovi predsjednika RS-a MILORADA

DODIKA, ovih dana su se zbog kriminalnih radnji morali povui, jedan sa
ambasadorskog mjesta u Srbiji a drugi iz RS-a izbjegavajui zatvorsku kaznu;
naa novinarka otkriva na koji nain Dodik titi svoje kumove i ko e biti
postavljen za ambasadora BiH u Beogradu
DODIKOVA BITKA ZA KUMOVE [KRBI]A I RADI[I]A

Pi{e: MIRHA DEDI]
mbasador BiH u Srbiji i kum

Milorada Dodika Ranko [krbi}
podnio je ostavku na ovo mjesto
jer je znao da }e ga Predsjedni{tvo
BiH dan kasnije smijeniti zbog
brojnih malverzacija i korupciona{kih
skandala u koje je upleten.
[krbi} je od svog prinudnog povla~enja
poku{ao da napravi predstavu, pa je izjavio
da se na ovaj ~in odlu~io jer se ne slaè sa
politikom BiH prema Srbiji. Ne èlim da
budem eksponent takve politike u Bosni i
Hercegovini, a jo{ manje da provodim tako
zacrtanu politiku prema Srbiji, kaè
[krbi}.
BIJEG U BEOGRAD
Dodikov kum Mile Radi{i}
od zatvorske kazne
pobjegao je u Beograd
DODIK U BEOGRADU BIO

VIDNO NERVOZAN
Dan prije povla~enja Milorad Dodik,
predsjednik RS-a, na{ao se sa [krbi}em u
beogradskoj ambasadi i dogovorio sve
detalje povla~enja i obrazloènja ovog ~ina
javnosti. Nakon toga Dodik je prisustvovao
obiljeàvanju {esnaestogodi{njice NATO
udara na Srbiju. Dodik je stajao u prvom
redu u Nemanjinoj ulici, u kojem se nalazio
gotovo kompletan dràvni vrh Srbije. Iako
je bio rame uz rame sa premijerom
Aleksandrom Vu~i}em Dodik nije mogao
sakriti svoju nervozu koju je po svemu
sude}i izazvalo prinudno povla~enje njegovog kuma iz Beograda.
Tuìla{tvo Srbije u posjedu je svih
dokumenta koji terete Ranka [krbi}a da je
kao ministar zdravlja organizovao i izveo
poslove kojima su Republika Srpska i
Srbija o{te}ene za 9,5 miliona eura. Te
dokumente srbijanskom tuìla{tvu dostavio
je i o njima svjedo~io Mladen Bosi}, predsjednik SDS-a.
S obzirom da je ostao bez diplomatskog
imuniteta opozicija u RS-u se nada da }e
biv{i ministar zdravlja kona~no dati
odgovore na sva pitanja vezana za
36
26.3.2015
1:21
Page 37
POVLAÊNJE DODIKOVIH KUMOVA NA REZERVNE POLO@AJE

GROBAR ZDRAVSTVA
RS-a NAPU[TA
DIPLOMATIJU
Milorad Dodik nije uspio
zadràti svog kuma Ranka
[krbi}a na mjestu
ambasadora u Beogradu
[krbi}a }e u Beogradu zamijeniti

kadar SDS-a Lazar Mirki}, najve}i
peradar u BiH i Srbiji
malverzacije i afere koje su potresale
zdravstvo RS-a, a koje se veù za njegovo
ime.
Ranko [krbi} je podnio ostavku jer je
znao da }e biti opozvan i da }e ga
Predsjedni{tvo BiH opozvati. Ono {to
deprimiraju}e jeste {to istra`ni organi ni u
RS-u ni u BiH jo{ uvijek nisu postupili po
brojnim aferama ~iji je glavni akter upravo
Ranko [krbi}, koji je uni{tio zdravstveni
sistem Republike Srpske. On je nanio i
nemjerljivu {tetu gra|anima Republike
Srpske
koji
imaju
katastrofalnu
zdravstvenu za{titu. Mi o~ekujemo da sada
kada [krbi} nema imunitet da Srbija ubrza
istragu po prijavi koju je predsjednik SDS-a
Mladen Bosi} podnio srbijanskom
tuìla{tvu. S obzirom da tu ima elemenata
me|unarodnog organizovog kriminala,
takav predmet je u nadle`nostu SIPA-e i
Tuìla{tva Bosne u Hercegovine, tako da se
i od njih o~ekuje da postupe po tom istom
predmetu. Ranka [krbi}a prate mnoge
druge afere. Vidimo je da je svoj mandat
vi{e provodio u Banjoj Luci nego u
Beogradu. Ja se pitam da li je on imao
saglasnost za tako ~este dolaske u BiH. On
je vi{e nadgledao radove na Klini~kom cen26.3.2015. I SLOBODNA BOSNA
tru u Banjoj Luci nego {to je radio svoj

posao u beogradskoj ambasadi. [krbi}
nikada nije trebao ni biti postavljen na to
mjesto. Pravni tim SDS-a pripremio je nove
dokaze koji ukazuju da je [krbi} bio
umije{an u jo{ jednu vi{emilionsku aferu,
zbog ~ega }emo podnijeti jo{ jednu
krivi~nu prijavu protiv [krbi}a, kaè za
na{ list Aleksandra Pandurevi}, zastupnica
SDS-a u Parlamentu BiH.
Ranko [krbi}, sada ve} biv{i ambasador
u Beogradu i kum predsjednika RS-a
Milorada Dodika, zdravstvo RS-a za dva
mandata zaduìo za vi{e od pola milijarde
maraka. ôvjek koji je uni{tio zdravstveni
sistem ovog entiteta i doveo ga u bezizlaznu situaciju iz zgrade Vlade RS-a
iza{ao je kao najbogatiji ministar otkad vlada
RS-a postoji. Vi{emilionsko bogatstvo,
stanovi u Be~u, vila na Mediteranu,
limuzine, dio su imidà [krbi}a diplomate.
Kako na{ list saznaje, na [krbi}evo
mjesto bi}e postavljen Lazar Mirki},
poslanik SDS-a u pro{lom sazivu Skup{tine
RS-a i vlasnik kompanije Agreks iz Donjih
@abara kod Br~kog. Mirki} je najve}i peradar u BiH a ima i nekoliko farmi u Srbiji.
Jedna od njih se nalazi pored Ba~ke
Palanke, a druga u selu Kru{~i}u pored

Kule. Ovu farmu Mirki} je kupio od
Rodoljuba Dra{kovi}a, brata Vuka
Dra{kovi}a, vlasnika kompanije Swisslion
Takovo. Farma koka nosilja u Kru{~i}u
nalazi se u {est hala i pripada firmi Animal
komerc, ~ija je direktorica Ankica Mirki},
k}erka Lazara Mirki}a. S obzirom na to da
ima veliko iskustvo u privredi, smatra se da
bi Mirki} mogao doprinijeti boljoj ekonomskoj saradnji Srbije i Bosne i Hercegovine.
DODIKOV KUM RADI[I] BJEGUNAC

PRED ZAKONOM
Dok je Dodik smi{ljao kako da njegov
kum [krbi} ode nekompromitovan iz
Beograda, istovremeno je vodio bitku kako
da drugog kuma Mileta Radi{i}a, koji se
tako|er nalazi u Beogradu, po{tedi
hap{enja.
Presuda Miletu Radi{i}u i njegovo
izbjegavanje zatvorske kazne vrhunac su
afere koja traje ve} godinama. Mile
Radi{i} nalazi se u Beogradu, odakle je
poru~io da se ne}e vratiti u Bosnu i
Hercegovinu sve dok se banjalu~ki
Osnovni sud ne izjasni o njegovom zahtjevu da mu se ponovo odgodi izdràvanje
zatvorske kazne.
Mile Radi{i}, banjalu~ki tajkun i kum
Milorada Dodika, dobio je tri godine robije
zbog malverzacija sa akcijama Medicinske
elektronike.
Tako je Radi{i} od uglednog privrednika, kako ga je reìm RS-a slavio do presude, postao nepoèljni kriminalac, od
37
26.3.2015
1:22
Page 38
NOVE SNSD-ove AFERE

kojeg svi peru ruke. Grad Banja Luka
blokirao je ra~une Radi{i}evoj firmi Grand
trade, zato {to nije izmirio obaveze prema
gradskom budètu, koje iznose preko milion maraka.
Radi{i}, ustvari, nije jo{ uvijek isplatio
zemlji{te koje mu je Grad Banja Luka potpuno nezakonito dodijelio u Picinom
parku prije 11 godina. To samo potvr|uje
da mu je zemlji{te trebalo biti oduzeto i da
nije ni trebao do}i u priliku da na njemu
gradi objekat vrijedan 250 miliona maraka.
Me|utim, SNSD-ova vlast, i na lokalnom i
na republi~kom nivou, bila je ~vrsto iza
Radi{i}a i po~inila niz kriminalnih radnji
kako bi za{titili njegove, odnosno svoje
interese.
Vrhovni sud Republike Srpske je u junu
pro{le
godine
potvrdio
presudu
banjalu~kog Okru`nog suda kojom je Mile
Radi{i} u slu~aju Medicinska elektronika
osu|en na tri godine zatvora.Vrhovni sud
tada je potvrdio i odluku Okru`nog suda
prema kojoj je Radi{i} trebalo da vrati 2,8
miliona akcija Medicinske elektronike u
vlasni{tvo Republike Srpske. Radi{i} je
progla{en krivim zbog krivi~nog djela
zloupotrebe slu`benog poloàja ili
ovla{tenja i krivi~no djelo manipulacije
cijenama i {irenja la`nih informacija.
Sudski proces u slu~aju Medicinska elek-
38
Lazar Mirki}
tronika trajao je ~etiri godine.

Radi{i} je mjesecima uspijevao da
izbjegne odlazak u zatvor. Jedan od razloga
koje je Radi{i} navodio za odga|anje
zatvorske kazne jeste i gradnja zgrade na
mjestu biv{eg Picinog parka. Prije petnaestak dana Radi{i} je kao osu|eno lice pre{ao
granicu BiH i Srbije i pobjegao u Beograd,
odakle poru~uje da nema namjeru da se
vrati u Banju Luku.
Iluzorno je bilo o~ekivati da Radi{i}
ode u zatvor. Iz zatvora ne moè zavr{iti
zgradu. Ako nju ne zavr{i do kraja juna,
gubi pola miliona mjese~no koje bi dobio

za kiriju od Telekoma, a za 15 godina to je
oko 100 miliona KM. Kaù da ta zgrada
vrijedi oko 200 miliona KM. Odakle
Radi{i}u toliki novac? Do tolikog novca
se ne dolazi bez pomo}i politike. Da
budem iskrena, s obzirom na to gdje
ìvimo, meni je jedino ~udno kako je
Radi{i} uop{te osu|en i uvjerena sam da
su mnogi u strahu od onog {to bi on
mogao otkriti. Iz tog ugla, vrlo su zanimljive poruke koje je poslao. Prvo, odabrao
je za obra}anje BN TV, omraènu
Dodikovu televiziju i s te televizije zaprijetio da }e prozvati neke krugove. Meni
je to zvu~alo kao poruka doju~era{njim
prijateljima:Ako krenete dalje, idete sa
mnom! Da imamo pravnu dràvu, kao
{to nemamo, nakon ove izjave, glavni
tuìlac bi lijepo oti{ao u Beograd,
saslu{ao {ta to zna Radi{i} i ponudio mu
status
svjedoka-saradnika,
kaè
Aleksandra Pandurevi}.
Interpol sa sjedi{tem u Sarajevu poslao
je dopis beogradskom Interpolu da je
Radi{i} lice koje se potraùje. Me|utim, u
Interpolu u Beogradu niko ne èli da potvrdi da je do njih takav dopis stigao. Sumnja
se da je Radi{i}u, koji ina~e ima srbijansko
dràvljanstvo, ovakvu vrstu za{tite obezbijedio kum Milorad Dodik.
11.3.2015
23:57
Page 1
nidzara:TEKST osnova.qxd
26.3.2015
2:33
Page 40
RUSI NA BALKANU
Uticaj Rusije na Balkanu sve ee je tema sastanaka meunarodnih zvaninika.

Analitiari kau da bi na region mogao postati, jo jednom, bojno polje izmeu
Zapada i Rusije. I Moskva i Brisel su ukljuili sve to im je na raspolaganju ekonomiju, diplomatiju, politiku i propagandu. Naa novinarka analizira poteze i
jedne i druge strane, te sagledava mogua rjeenja
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
usija je, sude}i prema brojnim

analizama, sve utjecajnija na
Balkanu. Osnovni razlog za
ja~anje ovog uticaja leì u sukobu
za prevlast sa Europskom unijom
(EU) i Amerikom, no ono {to Ruse drì stabilnim na Balkanu je stepen korupcije koja
vlada regionom. U srcu uticaja Kremlja na
region nisu kulturne veze, nije slovenska
solidarnost niti pravoslavlje. Su{tina je u
ne~em puno manje otmjenom, pi{e ovih
dana u svojoj analizi Ivan Krastev, poli-
40
tolog iz Bugarske. Korupcija povezuje

ljude, a na Balkanu ona povezuje opasne
ljude. Ve}ina balkanskih oligarha imaju
veze u Rusiji. Ruska vanjska politika }e
prona}i na~in da se okoristi tim vezama.
Analiti~arka Deutsche Wellea Verica
Spasovska nalazi da je Putinova strategija
na Balkanu izuzetno pametna. Rusija
koristi katastrofalnu ekonomsku situaciju u
regionu u svoju korist Zapad se pla{i
investicija na Balkanu zbog korumpirane
administracije, {to za Rusiju nije problem,
smatra Spasovska koja upozorava da je
jedini na~in za EU da zaustavi ovaj pritisak
da se otvori {to vi{e prema Balkanu. No,
ve}ina zemalja ~lanica ne èli dalje
pro{irenje. Istovremeno, komplikovani

zahtjevi iz Brisela prema ovom regionu
~ine gra|ane sve vi{e euroskepti~nima, {to
svakako ide na ruku Rusiji. Europska unija,
posebno Njema~ka kao lider u europskim
integracijama, nema drugog izbora nego da
svim srcem preuzme Sizifov diplomatski
zadatak i radi sa Balkanom, pi{e
Spasovska dodaju}i kako Brisel mora
pruìti ekonomski mnogo vi{e zemljama
regiona ako èle umanjiti uticaj Moskve.
GR^KO-RUSKI STIL
Godinama Rusi ulaù na Balkanu te su
danas sveprisutni u naftnoj industriji,
bankama, osiguravaju}im dru{tvima, hoteSLOBODNA BOSNA I 26.3.2015.
26.3.2015
2:34
Page 41
BORBA ISTOKA I ZAPADA
OSLANJANJE NA MAJÎCU RUSIJU

Prijateljski odnosi sa Vladimirom Putinom
glavni su politi~ki adut predsjednika RS-a
Milorada Dodika
lima, infrastrukturnim projektima. Samo u

Crnoj Gori posjeduju - prema nekim
analizama - ~ak 40 posto nekretnina. [irenje ruskog uticaja nije novost, ali ono {to je
alarmiralo Zapad jeste mogu}nost pribliàvanja Gr~ke Rusiji ukoliko Grci ipak
odlu~e da iza|u iz eurozone. Nestabilnost u
regioni moè navesti ostale zemlje da spas
traè u Rusiji radije nego u EU. Najvi{e to
brine Njema~ku. U tamo{njim medijima su
analize o ruskom uticaju na Balkanu, kao i
vezama Gr~ke i Rusije, gotovo svakodnevna tema. U jednoj od analiza, utjecajni
dnevni list Frankfurt Allgemeine Zeitung
pi{e kako }e se Gr~ka u slu~aju izlaska iz
eurozone neminovno pribliìti Rusiji, {to }e
otvoriti prostor za dodatno ja~anje ruskog
uticaja na Balkan. Gr~ka }e traìti nove
partnere, a Rusija }e svakako biti prva.
Rusija ima novac, svoje interese na
Balkanu, a postoji i kulturolo{ka bliskost
izme|u dve pravoslavne zemlje, pi{e FAZ
koji upozorava da bi to bio novi i veliki problem prevashodno za NATO. Alijansa bi
imala vi{e problema da oja~a poziciju na
istoku Europe, ako se Atina iz nekog razlo26.3.2015. I SLOBODNA BOSNA
KORUMPIRAN
I POLITIARI
INE BALKAN
LAKOM METOM
ga usprotivi, zaklju~uju.
Rusija zaista u posljednjim mjesecima
intenzivno gleda ka Gr~koj, traè}i priliku
za ulaganja u pristani{tima i firmama koje
}e se privatizirati. Na taj na~in Rusija {iri
svoj uticaj cijelim Balkanom i EU-om jer
su im najva`nije veze koje uspiju uspostaviti u zemljama koje su ve} ~lanice Unije.
Na prvom mjestu Bugarska, Gr~ka i Hrvatska. U Bugarskoj su ruske investicije u
skoro svim najva`nijim oblastima ìvota
bitno uticale i na tamo{nju politiku. Rusi su
prisutni preko velike naftne kompanije
Lukoil, te u bankama i osiguravaju}im ku}ama. Tako Rusija omogu}ava sebi uticaj
na finansijski sektor u ovoj zemlji. Prema
podacima Bugarske nacionalne banke,
tokom pro{le godine Rusija je u ovu zemlju
uloìla oko 805 miliona eura. Najva`niji
ulaga~i su bili Lukoil, Gazprom i Promet
Steel. Na sli~an na~in su u{li u Hrvatsku.
Uticajem na finansijski sektor zemalja ~lanica EU-a, Rusija osigurava sebi glas u
odlukama koje se donose u Briselu.
Analiti~ari tvrde da je Balkan, uz Ukrajinu, trenutno bojno polje Rusije i EU-a.
Kako je Srbija najblià Rusiji, tako je i
fokus EU-a ~esto vi{e na ovoj zemlji nego
na ostalima u regionu. Ono {to Briselu u
ovom trenutku daje prednost jeste ~injenica
da Rusija ima ne samo politi~kih nego i
ekonomskih pote{ko}a, ali ~ini se jo{ uvijek
ne dovoljno da oslabi svoj uticaj u regiji. U
Srbiji je Rusija tokom 2013. godine uloìla
oko 45 miliona eura, a najva`nija ulaganja
dolaze kroz Gazprom, te kroz Sberbanku,
koja je sada prisutna u cijelom regionu.
Da EU brine ruski uticaj, svjedo~e rije~i
Federice Mogherini, visoke predstavnice za
vanjsku politiku EU-a, prilikom jedne od
posjeta Sarajevu pro{le godine kada je rekla
kako je o~igledno postojanje tenzija izme|u
PA@NJA PONOVO USMJERENA NA BALKAN

Njema~ka kancelarka Angela Merkel
41
26.3.2015
2:34
Page 42
RUSI NA BALKANU
dvije sile. Bila bi dobra ideja da se Zapadni Balkan zadrì van te dinamike i takvog
razmi{ljanja, i o~ekujem od svih u ruskom
rukovodstvu da na to gledaju na isti na~in,
poru~ila je. Europska unija se ustvari pla{i
da bi nakon Ukrajine Rusija mogla iskoristiti Balkan za destabilizaciju politi~ke
situacije u Europi, te da bi mogla pomo}i
ra|anju nekih novih sukoba. Kao dvije
mogu}e zone opasnosti vide Kosovo, odnosno Srbiju i Republiku Srpsku. Na nedavno odrànoj konferenciji na Univerzitetu
Oxford govorilo se o vezama Milorada
Dodika sa Rusijom, te su u~esnici - me|u
kojima su bili akademici, ali i novinari i
predstavnici me|unarodnih institucija ukazali da su te veze potencijalno opasne za
stabilnost.
Ruski utjecaj na Balkanu zabrinuo je i
Ameriku. Glas Amerike pro{le sedmice
donosi tekst u kojem citiraju dràvnog
tajnika Johna Kerryja koji je upozorio kako
se napetost izme|u Zapada i Rusije reflek-
NJE@NO PRIJATELJSTVO DVA LIDERA

Predizborni plakat SNSD-a
NAS I RUSA...
Vi{e od decenije, Rusi su ulagali u sve oblasti ìvota u Crnoj Gori,
prije svega u nekretnine. Pro{le godine ba{ ta oblast biljeì veliki pad u
ulaganjima gdje su cijene u 2014. godinu, prema crnogorskoj agenciji za
statistiku Monstat, pale za 16,1 posto u odnosu na 2013.
tira na Balkan. Bilo da se radi o Srbiji,
Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji ili sli~nim
mjestima, svi su oni na liniji vatre, rekao
je Kerry pred Senatom. I ameri~ki
analiti~ari upozoravaju kako Rusiji na
Balkanu u korist ide rasprostranjena korupcija i slabe institucije, te kao jedino rje{enje
nude ubrzan proces euroatlantskih integracija. Jedan od znakova da je ovo budu}i
kurs je i odluka o stupanju na snagu Sporazuma za stabilnost i pridruìvanje za BiH,
uprkos realnom stanju koje govori da na{a
zemlja nije odmakla ni korak u reformama
koje su neophodne.
O uticaju Rusije na Balkan razgovaralo
se pro{le sedmice i na London School of
Economics gdje je otvoreno postavljeno
pitanje da li }e ova regija postati uskoro
novo bojno polje izme|u Zapada i Rusije.
U~esnici, uglavnom akademici koji se bave
izu~avanjem EU-a, Balkana i Rusije,
zaklju~ili su kako je jedini razlog za
ponovni dolazak Rusije u regiju borba sa
EU-om i NATO-om. Za razliku od na~ina
{irenja uticaja u bliskom susjedstvu, u ovoj
regiji je krajnji cilj ne da ugroze NATO i
EU {irenje, nego da oja~aju uticaj u zemljama koje su ili ve} ~lanice ili to èle postati,
a kako bi kroz njih imali uticaj na formiranje politike na Zapadu, jedan je od
zaklju~aka konferencije na LSE. Rusija
mo`da nema dugoro~nu viziju, ali su
odli~ni takti~ki igra~i, za razliku od svojih
42
protivnika, te donose brze odluke i

pona{aju se fleksibilno. Kremlj ne vjeruje
lokalnim elitama, ali ne oslanjaju se na povjerenje, nego na novac i prisilu. Na Balkanu
koji je ophrvan krizom, koji je bremenit klijentilizmom i blokadama dràve, novac je
taj koji igra najva`niju ulogu. [to je
najva`nije, da investicije u region na|u svoj
put da se vrate liderima u Kremlju, koji
vladaju Rusijom i posjeduju je, navodi se
dalje.
MOSKVA NA MORU
Najvi{e otpora sada Rusija ima u Crnoj
Gori koja je deklarativno podràla odluku
EU-a o sankcijama zbog situacije u

Ukrajini. Crna Gora se nada da }e joj nagrada biti NATO ~lanstvo. No, to se odmah
odrazilo na ovu malu zemlju koju su neki
zapadni mediji donedavno nazivali Moskvom na moru. Vi{e od decenije, Rusi su
ulagali u sve oblasti ìvota u Crnoj Gori,
prije svega u nekretnine. Pro{le godine ba{
ta oblast biljeì veliki pad u ulaganjima
gdje su cijene u 2014. godinu, prema
crnogorskoj agenciji za statistiku Monstat,
pale za 16,1 posto u odnosu na 2013. Prije
svega pale su cijene stanova u Budvi, omiljenoj destinaciji Rusa u Crnoj Gori, gdje je
prosje~na cijena nekretnina pala za 44
BiH I RUSIJA
Bosna na vatrenoj liniji

Ruski uticaj u BiH ne ogleda se samo
kroz ulaganja i veze sa liderima, naro~ito
onima iz RS-a. Rusija od kraja rata naovamo ima glas u Vije}u za implementaciju
mira (PIC), te su nerijetko imali odlu~uju}u
ulogu u dono{enju odluka. Upu}eni tvrde
da je Rusija jedan od glavnih razloga
nereagovanja me|unarodne zajednice na
brojne probleme tokom pro{lih godina, te
da u PIC-u otvoreno zastupaju stavove
Milorada Dodika. Opasnost ruskog uticaja

naro~ito zabrinjava Njema~ku i Veliku
Britaniju, tvrde analiti~ari, te je to jedan od
razloga {to su obje zemlje pokrenule
diplomatsku ofanzivu sa ciljem da pribliè
BiH Uniji. Planovi Britanije i Njema~ke za
sada imaju veliku podr{ku Amerike. U
ovom svjetlu mnogi vide i novu britansko-njema~ku inicijativu koja ima podr{ku
EU-a i Washingtona.
26.3.2015
2:35
Page 43
BORBA ISTOKA I ZAPADA

listu Nova srpska politi~ka misao. Ba{ ovi
mediji ogledalo su trenutnih nesporazuma
na relaciji Srbija - Rusija, a koji su potaknuti prije svega kontaktima Aleksandra
Vu~i}a sa konsultantskom firmom nekada{njeg britanskog premijera Tonyja
Blaira. Uredni{tvo lista je 17. marta uputilo
otvoreno pismo i zahtjev za pristup informacijama u vezi s Blairovim anga`manom
kao konsultanta Vlade Srbije pitaju}i ko je
donio tu odluku, ko je potpisao dokument o
angaòvanju, te koliko }e to biti pla}eno i
na koji na~in. Odgovor jo{ nisu dobili.
ZABRINUTA FEDERICA MOGHERINI

Brisel se pla{i da bi Rusija mogla iskoristiti
Balkan za destabilizaciju EU
FENOMEN PUTINOLOGIJE
posto. No, generalno, Crna Gora biljeì pad

u trgovini nekretninama. Samo 225 stambenih jedinica prodato je tokom zadnja tri
mjeseca 2014. godine, a prosje~na cijena je
bila 1.083 eura po kvadratnom metru.
Istovremeno, oko 50 posto turista u ovoj
zemlji su Rusi i Ukrajinci. Procjene pak
kaù da ~ak 28 posto njih nisu tradicionalni
turisti nego tajkuni koji su kupili posjede i
zemlju.
Naravno, {irenju ruskog uticaja na
Balkanu doprinijela je i kriza u Ukrajini.
Zapadne sile su se koncentrisale na ovaj
region, ostavljaju}i sve ostalo po strani, {to
Rusija, ali i neke druge zemlje poput Turske
ili Saudijske Arabije, nisu propustile.
Rusija jeste na Balkanu najvi{e uloìla u
ENERGETSKA ZAVISNOST
Rusija je jedini isporu~ilac plina za Balkan
ekonomiju ali su, da bi {irili svoj uticaj,

uloìli puno i u propagandu. Tako naro~ito
srbijanski mediji obiluju tekstovima o pozitivnim stranama ìvota i politike u Rusiji, a
oglasio se i Emir Kusturica, i to u Politici,
podsje}aju}i na veze sa majkom Rusijom. Istovremeno, Rusija je uloìla novac
u internet portal na srpskom jeziku Fakti, a
najavljen je i dolazak ruske televizije
Russia Today. Ruski akademici i analiti~ari
su sve prisutniji u srbijanskim medijima.
Rusija stoji i iza lista i portala Geopolitika
koji ure|uje Milo{evi}ev propagandista,
ratni urednik dràvne televizije Milorad
Vu~eli}. On pak negira da Rusija ima i{ta
sa ovim medijem, ali je iz sadràja jasan jak
ruski uticaj, koji je tako|er vrlo primjetan u
Analiti~ari u Njema~koj upozoravaju na

ra|anje novog fenomena koji nazivaju
putinologija. Stefan Meister iz Vije}a za
vanjske poslove Njema~ke, tvrdi da Zapad
u ovom trenutku mora da se koncentri{e na
samoodbranu jer dolazi faza koja moè biti,
smatra, teà od hladnog rata. On kao jedan
od osnovnih problema vidi nepredvidljivost
Putinovih poteza. âk ni kancelarka
Merkel koja ima redovne kontakte s njim
ne moè da predvidi koliko daleko je Putin
spreman i}i u konfliktima sa Zapadom,
tvrdi ovaj ekspert. Angela Merkel je pak
javno govorila o uticaju Rusije, te je rekla
da ne namjerava popustiti pod pritiscima. U
Njema~koj naro~itu opasnost vide u vezama izme|u Moskve i Beograda, ali i Banje
Luke. Njema~ki mediji pi{u kako Putin
namjerava napraviti takav pritisak na
Balkan da zemlje regiona ili odustanu od
~lanstva ili, kada postanu dio Unije, budu
ruski izaslanici. Na ruku im ide dokument
koji je sastavilo Vije}e za vanjske poslove u
Moskvi i u kojem stoji da je Balkan koji
ima tradicionalne veze sa Rusijom vaàn
strate{ki partner. Ne smijemo prestati sa
investicijama u regionu. Moramo tro{iti
novac na infrastrukturu i na ljude koji vide
Rusiju kao alternativu zapadnim silama,
navodi se u ovom dokumentu.
Ivan Krastev se slaè da bi Balkan
mogao postati sljede}a ta~ka sukoba
izme|u EU-a i Rusije. Rusija svakako ne
fantazira o tome da Bosna ili Albanija
postanu njene interesne sfere i niko na
Balkanu sigurno ne sanja da bude dio
Euroazijske unije. Jo{ uvijek je Europska
unija najva`niji trgovinski partner regiona,
pi{e Krastev upozoravaju}i: Kontrolirana
kriza na Balkanu bi dala Rusiji pravi klju~
za pregovore. To bi moglo prisiliti mnoge
europske vlade da okrenu le|a Ukrajini, te
u~initi da Unija izgubi ~ak i privid garanta
sigurnosti. Krastev tako|er upozorava da
Rusija ovim zemljama ne moè ponuditi
nikakav ekonomski model koji djeluje, niti
neki politi~ki. Ne moè ~ak ni unijeti
dovoljno ke{a. Dijeliti ogor~enje prema
ne~emu nije isto {to i imati zajedni~ku perspektivu.
43
veselin vujovic:TEKST osnova.qxd
25.3.2015
23:57
Page 44
RO\EN DA BUDE [AMPION
Nekada najbolji rukometa na

svijetu, Crnogorac VESELIN
VUJOVI, danas je uspjean trener,
a njegov PPD ZAGREB u aprilu
e, u etvrtfinalu rukometne
Lige prvaka, igrati protiv
najboljeg sastava dananjice Barcelone; za na magazin,
o svojoj karijeri i velikim uspjesima,
govori iz Veszprma, gdje njegov
tim igra u zavrnici takmienja
u SSEHA ligi
VESELIN VUJOVI]
CRNOGORAC KOJI
JE ZALUDIO HRVATSKU
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Foto: ARHIV SB, PPD ZAGREB
ok je bio aktivan igra~ zvali su ga

rukometni car, a tako se zove i
knjiga o njemu napisana u Srbiji.
Veselin Vujovi} danas je na
kormilu Rukometnog kluba Prvo
plinarsko dru{tvo Zagreb i nije trenerski
car, ali bi mogao biti. Samo treba jo{ malo
vremena i malo vi{e kuna. Ne, nije PPD
Zagreb bez novca, ali je finansijskim
miljama daleko od Barcelone, rukometnog
giganta kojeg su kao protivnika u
~etvrtfinalu Lige prvaka dobili u utorak, na
izvla~enju u Be~u. Igra~i i stru~ni {tab PPD
Zagreba ovu informaciju su dobili u
autobusu, kada su bili na putu prema
ma|arskom Veszprmu, gdje se trenutno
igra Final Four rukometne SEHA lige.
Naprosto, moj put je uvijek bio najteì, a

poslije toga, na neki na~in, i najsla|i. Ovo
je nevjerovatna prilika da publika u
Hrvatskoj vidi, mo`da, budu}eg prvaka
Evrope. Kaèm mo`da, jer sam na po~etku
sezone Barcelonu smatrao glavnim
favoritom za osvajanje Lige {ampiona, ali
sada vi{e ne smatram. Ne bi bilo ni sportski
ni eti~ki da sada razmi{ljam kako }e moj
biv{i klub biti prvak Evrope, a igra dvije
utakmice protiv nas. U autobusu smo bili
odu{evljeni kada smo ~uli da igramo protiv
njih. Sve ekipe koje smo mogli dobiti u
~etvrtfinalu su jako te{ki protivnici. I
Kielce i Kiel i Veszprm i Barcelona. Pa,
ako smo ve} morali da dobijemo nekog od
njih, neka to onda bude najve}i mogu}i
sportski magnet, a to je Barcelona. Prvu
utakmicu igramo ku}i, u Areni, za koju
mislim da bi bila puna i da prima 40.000
gledalaca. Moji igra~i }e do te utakmice biti
u polusnu, jedva ~ekaju da istr~e na teren.

Drago mi je da }u u Barceloni vidjeti neke
svoje prijatelje, ali i da }e mladi rukometa{i
Zagreba igrati protiv svojih, hajde da
kaèmo, doskora{njih idola, rekao je za
Slobodnu Bosnu u utorak nave~e, iz
Veszprma, Veselin Vujovi}, za mnoge
najbolji lijevi bek u rukometnoj istoriji, a za
neke i najve}i rukometa{ svih vremena.
KIN\E U@IVO ZA U@IVANJE
Ono {to je sigurno jeste da }e Vas

srda~no do~ekati u Blaugrani, dvorani u
kojoj igra Barcelona, ba{ kao Mirzu
Deliba{i}a kada bi dolazio u Madrid
mnogo, mnogo godina nakon {to je
okon~ao karijeru...
Kada ste ve} spomenuli takvog ~ovjeka,
takvu legendu, mogu da kaèm da sam kao
sportista sretan {to sam ìvio u njegovo
vrijeme, {to sam mogao da ga gledam uìvo
Ostao je onaj na{ balkanski {arm, ona ljubav i

emocija, mogu}nost improvizacije, koje nam niko ne
moè oduzeti
44
25.3.2015
23:57
Page 45
KADA AS OSTANE - AS
i da uìvam. Takav sportista i takav ~ovjek
nikad se vi{e ne}e roditi!
Sad zaboravismo na Blaugranu.
Dobro, slijedi Vam aplauz dobrodo{lice.
Dva su Xaviera Pascuala treneri u
Barceloni: jedan trenira ko{arka{ku, a drugi
rukometnu sekciju ovog kluba.
Da, to sam komenatrisao neko ve~e,
kada su u Beogradu igrali Zvezda i
Barcelona, u ko{arka{koj Euroligi. Oni su
malo nacionalisti i ponosni su na to {to dva
Katalonca vode dvije sekcije Barcelone. A
jo{ kad je Fudbalski klub vodio Pep
Guardiola, niko sretniji od njih. Sada je na
njegovom mjestu Luis Enrique, koji je malo
poremetio tu njihovu hijerarhiju. Znate
kako je... Biti trener Barcelone velika je
~ast i privilegija. I garancija da }e{ osvojiti
barem neku od titula koje su u igri. Tamo se
te{ko postaje trener, ali se te{ko i odlazi sa
tog mjesta. Ja sam ranije gajio velike
ambicije i smatrao da }u jednog dana
mo`da i dobiti {ansu da budem trener
Barcelone. Ali, moja karijera je uvijek bila
malo turbulentna, zbog moje naravi. Ipak,
mislim da sam dovoljno sazrio da to mogu
da kontroli{em.
Dakle, preduslovi za trenera
Barcelone postoje. Idemo dalje: Nije
zato {to sam igrao u Barci, no zaista bih
volio ove sezone nakon Kiela i Pariza
nekako jo{ i Barcelonu namlatiti,
izjavili ste Jutarnjem listu. Pa, ho}ete li i
moète li?
Ne mogu re}i da ho}emo, ali mogu re}i
da - moèmo. Dovoljno smo hrabri i kadri
da se uhvatimo s njima u ko{tac. Dvije su
utakmice, prednost Barcelone je u svakom
slu~aju velika, ali... Protiv nas su favoriti na
papiru bili i Paris-Saint Germain i Kiel, pa
smo s njima iza{li na kraj. Bilo bi dobro za
nas, za ove momke, za mene kao trenera, za
klub, da se utakmica u Zagrebu pobijedi.
Od trenutka kada smo dobili informaciju da
smo izvukli Barcelonu najavilo mi se
sigurno stotinu prijatelja iz Crne Gore i iz
Srbije.
Valja ih nahraniti...
Ha, ha, ha... Mislim da }e u Zagreb do}i
tri, ~etiri autobusa.
Da samo izgovorim imena bekova
Barcelone: Rutenka, Karabati}, Lazarov.
Kako im se suprotstaviti?
A znate li kakve ja bekove imam?
Recimo da znam...
Ovi moji ve} pi{u istoriju, a pred njima
je budu}nost. Ta tri beka koja ste spomenuli
na blagom su zalasku karijere, a ovi moji
tek treba da zakora~e na velika vrata
rukometne scene.
PORED, ALI NA KLUPI ZAGREBA

Veselin Vujovi} je ekipu najboljeg hrvatskog
rukometnog kluba preuzeo po~etkom ove sezone
Naprosto sam se morao prisjetiti da

su prije trideset godina u Metaloplastici
bekovi bili Zlatko Portner, Jovica
Cvetkovi} i Vi. U reprezentaciji Jugoslavije, recimo, Vi, âslav Grubi} i
Cvetkovi}, ili Zlatan Sara~evi}. Biste li
namlatili trojac Barcelone koji sam
spomenuo da imate njihovu sada{nju snagu
i godine?
Prvo bi im dali pet, {est golova fore, pa
bi ih tek onda namlatili. Uop{te nema
dileme ko bi iza{ao kao pobjednik. Imena
koja ste nabrojili bila su i ostala strah i
trepet. Naàlost, godine nikom ne pra{taju.
Ostaju samo neka sje}anja. Ja stvarno
smatram da su i danas najbolji rukometa{i
sa Balkana. Me|utim, mnogo je u~inio taj
neki gospodin euro da se na{i sportisti
odlu~uju {to prije oti}i vani. Da smo
nekako ostali u zajedni~koj dràvi, mislim
da bi zemlje iz Evropske unije aplicirale da
budu dio nas.
Zagreba~la Arena }e, 9. ili 10. aprila,
jo{ uvijek se ne zna ta~an datum, biti puna.
A mo`da i mreà Bosanca Danijela [ari}a,
koji brani u Barceloni?
Eh, Danijel [ari}... To je mom~ina,
oboàvam ga! Ja sam prvi koji ga je pozvao
u juniorsku i seniorsku reprezentaciju
Srbije i Crne Gore. S njim imam fantasti~an
odnos.
NE TREBAJU MI ZETOVI, VE] LAVOVI
Do Barcelone ste stigli preko

danskog Koldinga, revan{ u Danskoj
odigran je u nedjelju. Imali ste pet golova
razlike iz prvog susreta u Zagrebu i vrlo
hrabro odigrali na gostovanju i sa~uvali
prednost.
Prije svega èlim da kaèm da meni ne
trebaju igra~i koje bih ja uzeo da mi budu
zetovi, onako fine, vaspitane. Meni trebaju
lavovi, trebaju mi borci... Svaka ekipa

ogledalo je svog trenera, njegovog
karaktera. Primio sam puno komplimenata
zbog ~vrstine i agresivnosti u igri Zagreba.
Pa, mi smo primili najmanji broj golova u
Ligi {ampiona ove sezone, {to je
nevjerovatan podatak! Ostao je onaj na{
balkanski {arm, ona ljubav i emocija,
mogu}nost improvizacije, koje nam niko ne
moè oduzeti. Govorim o kompletnom
Balkanu. A, {to se ti~e Koldinga... Njihov
trener je pet dana spremao napad na onu
na{u duboku odbranu 4-2, 5-1 i jadnik nije
znao gdje udara kada smo postavili odbranu
6-0. Kaè: Ja sam to gledao na videu. A ja
njemu odgovorim - e, pa, mi to ne radimo
preko videa.
Jeste li razgovarali s jednim od
trenera u Koldingu, nekada{njim desnim
krilom bosanskohercegova~ke reprezentacije Bilalom [umanom?
Kao da ne! Upravo se Bilal divio toj
na{oj mogu}nosti improvizacije. Pri~ali
smo na temu koliko smo mi vispreni, kako
se brzo adaptiramo, a da kod njih sve to ide
puno teè i na neki na~in je mehani~ki
napravljeno.
Ba{ negdje u vrijeme kada mi
budemo zavr{avali ovaj broj Slobodne
Bosne, PPD Zagreb }e na Final Fouru koji
se igra u Veszprmu po~eti svoju utakmicu
protiv Tatrana iz Pre{ova. Ako pobijedite
idete na doma}ina. Ali, o tome }emo u
~etvrtak. Sada{nji Vardar, drugoplasiranu
ekipu u regularnom dijelu ove sezone
SEHA lige, Vi ste utemeljili.
Najve}a snaga Vardara iz Skoplja je
navija~ka grupa Komiti, koja na jedan
freneti~an na~in izraàva podr{ku svom
klubu. To se grani~i sa ludilom i fantazijom.
Igrati u takvoj atmosferi nije lako nikome.
45
25.3.2015
23:58
Page 46
RO\EN DA BUDE [AMPION
OD [APCA DO ZAGREBA
[ampionska generacija Metaloplastike (lijevo); slavni crnogorski rukometa{ je i odli~an stru~njak
S druge strane, dobili su nov~anu potporu,

rusku finansijsku injekciju, doveli su
kvalitetne igra~e, imaju fantasti~ne uslove
za rad, to nema Pariz, po{teno da Vam
kaèm. Jako su dobar i organizovan klub,
koji }e u svakom slu~aju pokazati svoje
kvalitete i u narednih nekoliko sezona.
PPD Zagreb je dokazao da moè dati
i 45 golova u jednoj utakmici, ali i da vam
golman moè imati 21 odbranu. Ivan
Stevanovi} je odli~an golman, mo`da je
sada i u najboljim godinama. Srednji bek
Sandro Obranovi} je nasljednik Domagoja
Duvnjaka. A na Va{oj poziciji igraju Ton~i
Val~i}, Stipe Mandalini}, Domagoj
Pavlovi} i Du{ko êlica. Kako se odlu~ite
ko }e igrati?
Ovo je vrlo te{ko i diskutabilno pitanje.
Ve} sutra moram odlu~iti koja trojica se
ne}e skidati. Ne}u spavati ~itavu no}. Kad
nekom moram da kaèm da ne}e igrati,
najradije bih crko. Ja njih po pet puta
pitam da li se mo`da neko osje}a lo{e.
Samo da bi mi malo olak{ali odluku.
Postoji li ijedan igra~ koji ne bi volio igrati
protiv Barcelone? Ne postoji! Znam da
svakom igra~u, njegovoj familiji,
prijateljima, te{ko pada odluka trenera da
ne}e igrati. Jer, ipak se ti, na neki na~in,
igra{ sa ljudskim sudbinama, karijerama...
Na sre}u, ja se ne igram sa ljudskim
sudbinama, tome prilazim na jedan ozbiljan
i emotivan na~in, i trudim se da budem
po{ten kao da su moja djeca.
Kako Vas slu{a onaj na{ reprezentativac Du{ko êlica?
Ma, Du{ko êlica je jedna nevi|ena
baraba. Znate kako je... Zagreb je bio
etni~ki ~ista ekipa sve dok u taj klub nisu
do{li Du{ko êlica i Veselin Vujovi}. Toj
kulturi i fino}i koju neosporno imaju Hrvati
naprosto je falilo tog nekog crnogorskog i
bosanskog {meka, koji bi malo zamutio
kafu da bi ona onda imala drugi izgled i
46
ukus. îni mi se da smo Du{ko i ja to

donijeli u Zagreb. Iz te zdrave cjeline
jednostavno mora iza}i ne{to dobro.
KRATAK FITILJ I VARNICE
Isto, vrlo va`na karika u PPD-u je i

Zlatan Sara~evi}, Va{ aktuelni pomo}nik, i
ve} odavno prijatelj, ali i kolega iz
reprezentacije Jugoslavije.
Zlaja je sjajan saradnik. Nema dlake na
jeziku i uvijek kaè ono {to misli. Bez

obzira da li je to dobro, ili lo{e po mene. On
je tipi~an Bosanac, iako godinama ìvi u
Hrvatskoj. Kada ne{to ide lo{e, uvijek zna
napraviti neku {alu, iz koje mi moèmo
izvu}i i poneku pouku, a ne samo nasmijati
se. Jako dobro zna da izanalizira na{e
igra~e, prije svega. Ja ih, ~ini mi se,
idealizujem, a on im nalazi lo{e osobine.
Mi smo, ~ini mi se, dobar tandem. A Sara~
VUJA SA CETINJA
Umjesto u Sarajevo, pravo

u abac, na...
Ko zna kakva bi bila sudbina Veselina
Vujovi}a da se 1979. sa svog rodnog
Cetinja preselio u Sarajevo. I iz
rukometnog kluba Lov}en pre{ao u
Rukometni klub @eljezni~ar. Ali, Vujovi} je
u Crnoj Gori paralelno trenirao i ko{arku,
igrao je na poziciji krila, i imao je poziv da
pre|e u Ko{arka{ki klub Bosna, koja je te
godina osvojila Kup {ampiona. Pa je
odlu~io ìvjeti u [apcu i igrati za
Rukometni klub Metaloplastika.
U devet sezona, koliko je igrao za taj
klub, dva puta je osvojio Kup {ampiona,
1985. i 1986. godine. Sa reprezentacijom
Jugoslavije, pak, bio je olimpijski (1984.) i
svjetski prvak (1986.). Od 1988. do 1993.
igrao je za Barcelonu, sa kojom je isto
tako bio prvak Evrope, a onda jo{ sezonu
za, tako|e {panski, Granollers (osvojio
Kup EHF-a), u kojem 1994. okon~ava
igra~ku karijeru. I odmah uplivava u
trenerske vode. Vodio je Metaloplastiku,
Lov}en, Partizan, Ciduad Real, Vardar,
bio je selektor svih selekcija
reprezentacije Srbije i Crne Gore, a radio
je i u Kataru i u Ujedinjenim Arapskim
Emiratima. Aktuelni je trener PPD
Zagreba.
Igrao je na poziciji lijevog beka i u
drugoj polovini osamdesetih godina bio je
najbolji rukometa{ na svijetu. A 1986.
izabran je i za sportistu godine u
Jugoslaviji. Ro|en je 18. januara 1961.
godine.
25.3.2015
23:58
Page 47
KADA AS OSTANE - AS
PRECIZNI [UTEVI
Dok je igrao, od Veselina Vujovi}a
se niko nije mogao odbraniti
Peri{i}, Mijatovi}, Adnan Dizdar,

Jovanovi}... Nikada Metaloplastika nije
oti{la u Sarajevo sa sigurno{}u da }e dobiti
utakmicu. A ja kad bih se sjetio koliko sam
varnica imao u karijeri, onda bi to varni~ilo
do sutra. Na terenu sam bio nezgodan. Ali,
rukomet je mu{ki sport. Sport kontakta.
Sport ~vrstine. I neminovno je da do|e do
varnica. Da sam se odlu~io za odbojku,
vjerovatno ne bih varni~io. Ma, zahvalan
sam ja svemu {to mi je rukomet dao. I {to
sam upoznao ljude poput Caneta
Delahmetovi}a. Na to sam ponosan!
Dok ste igrali za Barcelonu bili ste
najbolji na svijetu. Koga god od svojih
kolega pitam ko je najve}i lijevi bek u
istoriji, postoji konsenzus: Vi. A ko je po
Vama?
Ja! Ha, ha, ha...
i jako dobro skenira protivnike.

Jeste li u kontaktu sa Va{im
nekada{njim saigra~em iz reprezentacije i
Metaloplastike Jasminom Mrkonjom?
Redovno! To je sjajan tip. Ove godine
}u do}i u njegov Rukometni kamp na
Vla{i}u.
Sjetite li se, ponekad, one fantasti~ne,
jugoslovenske rukometne lige?
Naravno! Mogu nabrojiti sve klubove
koji su se takmi~ili i sve igra~e. Jugovi} iz
Ka}a, @eljezni~ar iz Sarajeva i @elezni~ar
iz Ni{a, Sloga iz Doboja... Neko ve~e smo
se podsje}ali, prepri~avali smo neke
anegdote iz male Skenderije, kada bi
igrali protiv @elje. Pa nas navija~i sa
tribina mole da damo bodove @elji, a mi
naravno igramo maksimalno angaòvano.

Tada samo ~uje{: [ta }e vam bodovi, ne
morete ih dràti u zamrziva~u, ne trebaju
vam za sljede}u sezonu? Ili, {etamo
Ba{~ar{ijom, a raja nas zove na kafu. Ne
moèmo, kaèmo im, imamo utakmicu, a
oni }e: Ma kakvu, ba, utakmicu, sjedite
vamo, vi ste ve} dobili kad ste do{li. Fali
mi to!
Kako je bilo igrati protiv @elje u
Skenderiji? Jednom je bilo varnica izme|u
Vas, kratkog fitilja, i legendarnog pivota
Rusmira Caneta Delahmetovi}a, ali je sve
smirio golman Mirko Ba{i}...
Protiv @elje je u Skenderiji uvijek bilo
nezahvalno igrati. Bila je to skupina
stra{nih momaka i igra~a! Cane Delahmetovi}, Goran Peri}, pa onda Vukas, Jefto
A, ko je najve}i igra~ uop{te?

Vidite... Neko }e re}i da je to Bali},
neko Du{ebajev, neko }e re}i da sam to ja.
Ali, kada do|ete u poziciju da budete me|u
prvih deset u svijetu u ne~emu, onda se
moè re}i da ste uspjeli u ìvotu. A, da li
sam prvi ili deseti, meni je to najmanje
va`no.
Kako komentari{ete nastupe
reprezentacija BiH i Hrvatske na
prethodnom Svjetskom prvenstvu u
Kataru?
Hrvatska je razo~arala, a Bosna je, ~ini
mi se... Da ne kaèm - malo ma~ku gove|a
glava. Vi{e ste radili i pri~ali o tome kako
ste napravili uspjeh i oti{li na Svjetsko
prvenstvo, nego {to ste se koncentrisali da u
Kataru napravite dobar rezultat. Otprilike
kao i fudbalska reprezentacija BiH, ali i
Hrvatske, u Brazilu.
47
alen muhic:TEKST osnova.qxd
25.3.2015
23:52
Page 48
NEVIDLJIVA DJECA
U Goradu je prije nekoliko dana premijerno

prikazan dokumentarnoigrani film STUPICA
NEVIDLJIVOG DJETETA
autora EMSUDINA
GEGIA, potresna pria o
potrazi mladia ALENA
MUHIA za biolokim
roditeljima - ocem
RADMILOM, osuenim
ratnim zloincem, i
majkom koja je rtva
silovanja; Gegievo novo
ostvarenje jedna je od
onih pria koje u ovoj
zemlji moraju biti
ispriane, ali i koja neizbjeno izaziva kontroverze
i brojne moralne dileme
V
O
N
ALE
G
E
J
L
BI
A
J
N
E
RO\
Pi{e: MAJA RADEVI]
Dobro je da ga nisam zadavila kad sam

ga rodila. Sad mi je drago, jer on je jedini
dokaz onoga {ta sam preìvjela, rekla je
1993. godine biolo{ka majka Alena Muhi}a,
djeteta koje je ro|eno kao plod ratnog
silovanja i ~ija potresna pri~a je ispri~ana u
dokumentarno-igranom filmu Stupica
nevidljivog djeteta, reditelja [emsudina
Gegi}a. Alenova biolo{ka majka A. i njegov
biolo{ki otac Radmilo Vukovi} prije rata su
bili radne kolege. Radili su zajedno u
rudniku u Miljevini, malom mjestu pored
Fo~e, u ratu zloglasnom po Karamanovoj
ku}i, logoru za silovanje bo{nja~kih èna i
djevoj~ica, me|u kojima su najmla|e `rtve
imale tek ~etrnaest godina. Alenovu majku
silovao je Radmilo Vukovi}. Dijete je rodila
1993. u gora`danskoj ratnoj bolnici, i
odmah po ro|enju ga je napustila.
OSUDE I [APUTANJA
O sudbini Alena Muhi}a, koji danas sa
svojim usvojiteljima ìvi u Gora`du, Gegi}
je jo{ prije deset godina snimio dokumentarac Dje~ak iz ratnog filma.
Tada sam se dogovorio sa njim da
48
nakon {to postane punoljetan, i ako to bude

èlio, moèmo napraviti nastavak pri~e,
kaè Gegi}. Sve ove godine smo bili u
kontaktu, a negdje u martu pro{le godine
Alen mi je rekao da bi volio prona}i svoje
biolo{ke roditelje. Rekao je kako nema
snage da se u sve to upusti sam i da bi volio
da ga na tom njegovom putovanju prati
kamera, jer je mislio da bi mu tako bilo
lak{e da se nosi sa eventualnim razo~arenjem. Zajedno sa rediteljem Gegi}em i
njegovim saradnicima, Alen je krenuo u
potragu za biolo{kim roditeljima koja je
prikazana u filmu Stupica nevidljivog

djeteta. Film je premijerno prikazan 23.
marta u velikoj sali gora`danskog Centra za
kulturu. Zbog velikog interesovanja
publike te ve~eri organizovane su dvije
projekcije, a izuzetno emotivne reakcije
gledalaca zatekle su i samu ekipu fima:
Znali smo da }e publika reagovati
emotivno, ali ovako ne{to nismo o~ekivali.
I to nam zaista jeste najve}e priznanje - {to
su Gora`dani, Alenovi sugra|ani, prepoznali tragediju, ali i nevjerovatnu hrabrost
koja odlikuje ovog mladi}a.
25.3.2015
23:53
Page 49
PRIÂ O ALENU MUHI]U

umio i vjerovatno samo on zna kako je bilo
ìvjeti sa takvim biljegom. Danas 23godi{nji mladi} odlu~io je prona}i oca
silovatelja i majku `rtvu, kako bi kona~no
stavio ta~ku na tu uàsnu pro{lost na koju
nije imao nikakvog uticaja, ali je, naàlost,
umnogome odredila njegov ìvot.
Potraga za roditeljima, naàlost, nije
urodila plodom. Uz pomo} autora i
saradnika na filmu, Alen je saznao njihove
adrese, ali su vrata ku}a u kojima danas
ìve njegova majka i njegov otac za njega
ostala zatvorena. Nijedno od njih nije se
èljelo vidjeti s Alenom. ôvjek koji je
silovao njegovu majku, Radmilo Vukovi},
jo{ uvijek ima ku}u u Miljevini, koju je u
vrijeme snimanja filma stavio na prodaju.
Vukovi} je pred Sudom BiH prvobitno bio
osu|en na pet i po godina zatvora zbog
silovanja
Alenove
majke.
DNK
vje{ta~enjem je dokazano da je on otac
djeteta. Na Apelacionom sudu presuda mu
je smanjena na samo godinu i po dana
zatvora zahvaljuju}i svjedocima koji su na
sudu govorili u njegovu korist, ali posebno
Vukovi}evoj pismenoj izjavi u kojoj je
priznao da je Muhi} njegov sin i obavezao
se da }e se susresti sa Alenom, ukoliko on
to od njega ikada bude zatraìo. Kada smo
tek po~eli snimati film, Vukovi} je najprije
pristao da se vidi sa Alenom, ali onda se
predomislio. Rekao je da on nije njegovo
dijete, kaè Gegi}. Odbijanje biolo{kog
oca da ga vidi za Alena je bio jedan od
najteìh trenutaka tokom snimanja filma.
âk sam razmi{ljao da prekinem
snimanje, jer bilo je momenata koje nisam
mogao psihi~ki da podnesem, posebno u
Miljevini kada sam saznao da Radmilo
ne}e da mi iza|e u susret, iako se obavezao
na to, kaè Alen.
Biolo{ku majku Alen tako|er nije
mogao upoznati, jer je ona za{ti}eni
svjedok u sudskom procesu. No, ekipa
filma uspjela je do}i do ~lanova njene
najbliè porodice koji su pristali da
ispri~aju cijelu pri~u o njegovom porijeklu
premda im je, kako kaè Gegi}, bilo veoma
te{ko da se otvore i govore o tome.
Mnogi sagovornici koji se pojavljuju u
filmu imaju za{titne maske i nismo smjeli
[kolski drugovi i kom{ije nazivali su ga

~etni~kim kopiletom, u mahali su mu upu}ivali
prijeke poglede, {aputali i osu|ivali, govorili da
djetetovim venama te~e krv dèlata
U malom gradu u kojem je rastao, Alena
su u djetinjstvu ~esto nazivali ~etni~kim
kopiletom. [kolski drugovi i kom{ije u
mahali upu}ivali su mu prijeke poglede,
{aputali i osu|ivali, govorili da djetetovim

venama te~e krv dèlata, koji su u Gora`du
po~inili neke od najstra{nijih ratnih
zlo~ina... Alen se s tim nosio kako je znao i
otkriti njihov identitet. Zakon je takav,

propisi su takvi i ja to po{tujem, ali kada
do|ete u situaciju da svjedocima koji su
preìvjeli silovanja u ratu morate staviti
49
25.3.2015
23:53
Page 50
NEVIDLJIVA DJECA
KAKO RAZBITI VEO [UTNJE
Serijal Oral BiHistory posveen

rtvama ratnih zloina
Foto: Anadolija
masku, onda znate i kako je biti Alen

Muhi}, govori [emsudin Gegi}. Zbog
toga smo film i nazvali Stupica nevidljivog
djeteta. U svim tim me|unarodnim
organizacijama i na konferencijama na
kojima se govori o takvim temama, djeca
koju su rodile silovane ène tituliraju se
nevidljivom djecom. Ima ih na hiljade
me|u nama, a mnogi od njih, za razliku od
Alena, ne znaju ni{ta o svom porijeklu i
vjerovatno nikada ne}e ni saznati.
U BOLNI^KOJ SOBI
Dok je Alen tragao za svojim biolo{kim
roditeljima, njegovi usvojitelji, koji mu i
jesu pravi roditelji, stajali su na kapiji
porodi~ne ku}e i ~ekali da im se sin vrati.
Pa, na kraju, mo`da je i bolje da ih nije
na{ao..., slijeè ramenima Gegi}. A za
vrijeme snimanja filma desilo se nekoliko
situacija kakve samo ìvot moè
izreìrati. Prvo, i mo`da najdragocjenije
u cijeloj ovoj pri~i Alenovo je prijateljstvo
sa glumcem Arminom Omerovi}em, koji je
u filmu sjajno utjelovio Alenov alter ego.
Gegi} obja{njava da se za formu
dokumentarno-igranog filma odlu~io
upravo zbog toga {to njegov glavni lik ima
dvojni identitet: onaj koji mu je dat
ro|enjem i na koji nije mogao utjecati, te
onaj koji mu je pomogla izgraditi njegova
porodica po svemu, osim po krvnom
srodstvu. Dramaturgiju filma sam
postavio po Freudovoj ideji da u svakom od
nas postoji dvostruki {eta~. Na to me je
naveo sam Alen kako bi lak{e podnio
eventualni susret sa roditeljima, odnosno
razo~arenje ako do tog susreta ne do|e.
Tako sam odlu~io da u pri~u uvedem i
Armina Omerovi}a, kao Alenovo drugo
SUZE I OVACIJE
Alen Muhi} na premijeri
filma Stupica nevidljivog
djeteta u Gora`du
Film Stupica nevidljivog djeteta dio je

serijala Oral BiHistory koji realizira Institut za
istraìvanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Mnoge od preko 25.000 silovanih
èna u Bosni u periodu 1992.-1995.
nemaju snage govoriti o tom ~inu. Mnogi
nau~ni autoriteti iz oblasti psihologije,
sociologije, psihijatrije, historije i drugih
nauka izbjegavaju ovu temu. Mnoga djeca
ro|ena od silovanih majki i ne znaju da su
njihove majke silovane. Od svih zlo~ina
genocida, veo {utnje najdeblji je oko

zlo~ina silovanja. Vrhunac tog licemjerja
je stvaranje takvih dru{tvenih okolnosti u
kojima se `rtva po~inje stidjeti, a oni koji
su krivi po~inju se doìvljavati kao osobe
od ~asti i po{tovanja, kaè direktor
Instituta dr. Rasim Muratovi}.
Uz ~lanove Instituta, na filmu su radili
snimatelj Samir Neimarlija, majstor tona
Mirsad Tuki}, montaèr Damir Piri}, a u
jednoj od uloga pojavljuje se i
sopranistica Vedrana [imi}.
POTRAGA ZA IDENTITETOM
Ekipa filma na ~elu sa rediteljem
Gegi}em pratila je Alena na njegovom
emotivnom putu traganja za
biolo{kim roditeljima
50
25.3.2015
23:54
Page 51
PRIÂ O ALENU MUHI]U

I@IVLJAVANJE RATNOG ZLOÎNCA
rtvu A. Vukovi je silovao u vie

navrata
Radmilu Vukovi}u sudilo se u periodu
od 2006. do 2008. godine po optu`bi za
ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva
po~injen na podru~ju Op}ine Fo~a.
Prvostupanjskom presudom Suda BiH
Vukovi} je osu|en na pet godina i {est
mjeseci zatvora zbog silovanja za{ti}ene
svjedokinje A. u ljeto 1992. godine u Fo~i.
Na tu presudu obje strane su uloìle àlbe
koje je Apelaciono vije}e uvaìlo, te
postupak vratilo na ponovno su|enje
nakon kojeg je Vukovi}u kazna
preina~ena na godinu i po zatvora.
Tuìla{tvo BiH teretilo je Vukovi}a da
je kao pripadnik Vojske Republike Srpske
u vi{e navrata silovao za{ti}enu
ja. I ispostavilo se da je to bila ispravna

odluka - njih dvojica su zajedno zaista
briljantno funkcionisali, kaè Gegi} i
dodaje: Alen je èlio otvoreno re}i: Da, ja
sam taj, pa ako mislite da trebate da mi
Radmilo
Vukovi}
svjedokinju A. Nakon {to je uspjela oti}i iz

grada, A. je u februaru 1993. godine rodila
mu{ko dijete, koje je odmah napustila.
Prema navodima iz optu`nice,
Vukovi} je 10. juna 1992. godine do{ao u
Miljevinu, o{te}enu odveo u privatni stan,
a ne u {tab, kako joj je rekao, rastrgao joj
odje}u, udarao je i onda, kada je izgubila
svijest, silovao je. Poslije ovoga, stoji u
optu`nici, A. je jo{ pet ili {est puta bila
prisiljena da do|e u stan, gdje ju je
Vukovi} silovao.
zbog ne~ega sudite, evo me, tu sam pred

vama. Mislim da je kroz ovaj film i cijelo
to iskustvo postao hrabriji, otvoreniji,
izgra|eniji kao li~nost.
Alen je zavr{io Srednju medicinsku
{kolu i danas radi kao medicinski tehni~ar

na istom odjelu bolnice u kojoj je ro|en
prije 23 godine. U jednoj od bolni~kih soba,
za vrijeme snimanja filma, glumac Armin
Omerovi} sasvim slu~ajno je nabasao na
ènu koja je te 1993. prvi put vidjela bebu
Alena, nakon {to ga je njegova majka
napustila. Ja sam tada rodila k}erku. Imala
sam mlijeka, a njega nije imao ko da doji. I
onda sam ga ja dojila, ispri~ala je.
Gegi}evo novo ostvarenje jedna je od
onih pri~a koje u ovoj zemlji moraju biti
ispri~ane, ali i koja neizbje`no izaziva
kontroverze i brojne moralne dileme.
Sli~no kao u jo{ jednom izvrsnom
dokumentarcu, Mila traì Senidu, koji je
prije pet godina snimio hrvatski novinar
Robert Tomi} Zuber, Alenova potraga za
pravom istinom o njegovom porijeklu nije
mu donijela neko veliko olak{anje, niti
katarzu, a bilo je to mo`da i iluzorno
o~ekivati. Ostalo je jo{ niz neodgovorenih
pitanja na koja }e ovaj mladi} iz Gora`da
mo`da nekada, bez prisustva kamera i
reflektora, prona}i svoje odgovore.
Alen Muhi} i mi zajedno s njim smo
iskopali na{u Bosnu, onakvu kakva
jeste, Bosnu u kojoj se ljubav i mr`nja
dijele u dlaku. I u tome je, na kraju,
su{tina cijele pri~e, zaklju~uje [emsudin
Gegi}.
51
fratri u stripu:TEKST osnova.qxd
25.3.2015
23:48
Page 52
BOSANSKI FRATRI U STRIPU
Iz tampe je upravo izala knjiga FRATRI BOSANSKI U STRIPU: NA SVOJ

RAUN - NA SVOJ NAIN autora fra TOMISLAVA BRKOVIA i MARKA
DJEKA, koja kroz formu stripa govori o svakodnevnici bosanskih fratara i
neizostavnom humoru po kojem su prepoznatljivi; fra Tomislav Brkovi,
gvardijan Franjevakog samostana Rama - it, za na magazin govori
o ovom jedinstvenom izdanju i o tome ta ga je ponukalo da fratre,
prvi put u povijesti, prikae kao strip-junake
TEOLOGIJA SMIJEHA
Pi{e: MAJA RADEVI]
a ìvot posve}en religiji i duhovnosti treba imati ~vrst karakter,

umjerenost, skromnost i izraèna
moralna na~ela ~ime se, naàlost,
danas tek rijetki me|u nama
odlikuju, pa ~ak i oni koji se vole javno
predstavljati pravim vjernicima. U toj i
takvoj stvarnosti, svakodnevno preplavljeni
vijestima iz crnih hronika koje apsolutno
dominiraju nad svim drugim sadràjima,
smisao za humor je i potreba i lijek, i na~in
na koji se - tako kaè i nauka - mogu
prevazi}i mnoge pote{ko}e. Smijehom i
humorom kroz povijest bavili su se mnogi
filozofi, pisci, pjesnici, teoreti~ari,
sociolozi... A nedavno je u Bosni i
Hercegovini objavljeno jedno sasvim
posebno izdanje, pa moèmo slobodno re}i
i prvo ovakve vrste u svijetu. Fratri
bosanski u stripu: Na svoj ra~un - na svoj
na~in naziv je strip-knjige koju su zajedno
osmislili fra Tomislav Brkovi}, gvardijan
Franjeva~kog samostana Rama-[}it, i
Marko Dje{ka, mladi strip autor, ilustrator i

animator iz Osijeka. Jo{ od svojih
studentskih dana po~eo sam biljeìti zgode
koje su vezane za ìvot i djelovanje
bosanskih franjevaca. Prvu knjigu o tome,
Fratri u zgodama i nezgodama, objavio sam
2008. godine i izazvala je veoma pozitivne
kritike. Godine 2010. objavljeno je i
pro{ireno izdanje, pa onda jo{ jedno... Sada
smo odlu~ili da radimo strip u kojem ima i
starih i nekih novih pri~a i anegdota. Na
projektu smo radili godinu dana,
izdava~ je Samostan, a knjigu smo
{tampali u tisu}u primjeraka, kaè
fra Brkovi}.
Asi{kog kojeg su njegovi suvremenici

mo`da smatrali malo ~udnim ~ovjekom,
ali je svojim pona{anjem upravo unosio
vedrinu na ove na{e prostore. Sude}i prema
prvim kritikama koje smo dobili od
~italaca, ~ini mi se da je ova knjiga ispunila
svoju namjenu.
Uz fra Tomislava i Marka Dje{ku, za
nastanak knjige zaslu`ni su i neumorni
Ramljaci - Boò Mi{ura koji je zavolio
samostan kao du{u svoju i bio idejni
za~etnik cijele ove pri~e, te Ivan Marke{i}
koji je, uz uvodni tekst Rideo ergo sum
(Smijem se, dakle, postojim), iz dana u dan
bri`no pratio ra|anje pojedinih tabli
SMIJEM SE, DAKLE, POSTOJIM

Prema rije~ima autora, radi se o
knjizi koja na osoben na~in predstavlja brojne smije{ne zgode iz
svakodnevnog ìvota bosanskih franjevaca. Knjigom Fratri bosanski u
stripu htio sam u na{ svijet, u ovu
preozbiljnu i od nesre}a umornu
zemlju, unijeti vi{e smijeha, vedrine,
radosti i humora, kaè fra Tomislav:
Za mene je smijeh sastavni dio ìvota i
èlim to prenijeti na druge koliko mogu
kako bih nam svakodnevnicu u~inio malo
ljep{om i sretnijom, po uzoru na sv. Franju
52
25.3.2015
23:49
Page 53
NA SVOJ RAÛN - NA SVOJ NAÎN
Fra Tomislav Brkovi}: U monoteisti~kim religijama

i svetim knjigama nigdje se ne spominje Bog koji se
smije; ja ipak mislim da je Bog malo druga~iji, veseo,
pa }e i u Raju mo`da pucati stakla od smijeha...
PORUKE FRA TOMISLAVA
Gdje ìve ljudi bez iskrena osmijeha, gdje
je smijeh zabranjen, ondje vlada mrak
sebi~nosti i nepodno{enja
Foto: Mario Ili~i}
stripa i korigirao jezi~ne i slikovne prikaze.

Svoj doprinos knjizi dali su i knjièvnik
Miljenko Jergovi} s tekstom Fratri i smijeh,
te dizajner i novinar Vladimir [agadin koji
je napisao Pogovor. Tekstovi u svetim
knjigama i posve}enost Bogu, bez obzira na
to o kojoj je religiji rije~, obi~no asociraju
na ozbiljnost, a smijeh je negdje u sasvim
desetom planu. U monoteisti~kim
religijama, odnosno svetim knjigama,
nigdje se ne spominje Bog koji se smije. Ja
ipak mislim da je Bog malo druga~iji,
veseo, pa }e i u Raju mo`da pucati stakla od
smijeha..., kaè fra Tomislav.
Gotovo je neshvatljivo da bi Svevi{nji
svoju poruku slao ljudima kroz humor ili
smijeh ili da bi se ~ovjek pojedinac smio
~ak i usuditi (na)smijati Svevi{njemu i
njegovu svetom naumu. Svi su uvjereni da
se ni Jahve, ni Allah, ni Bog - pa ~ak ni Isus
ni njegovi apostoli - uop}e ne smiju i da se,
zapravo, i ne znaju (na)smijati, pi{e u
uvodnom tekstu za knjigu Fratri bosanski u
stripu Ivan Marke{i}, sociolog religije iz
Zagreba. Me|utim, ve} na prvim stranicama Biblije nailazimo na izvanredan
primjer komunikacije smijehom izme|u
Boga i ~ovjeka, upu}uje Marke{i}: Naime,
Abrahamova èna Sara, starica u stotoj
godini, u kojoj je, kako se navodi u Knjizi
postanka (18,12-15), ve} prestalo postojati
sve ono {to biva u èna, na vijest kako je
Jahve obe}ao Abrahamu da }e

reagira sasvim ljudski: smije
njegovu obe}anju. Iako bi
o~ekivati da }e Jahve, kojeg
roditi sina,
se Jahvi i
se moglo
se smatra
Bogom srd`be, osvete, rata i netolerancije,

zbog toga smijeha kazniti Saru i uskratiti
joj svoje obe}anje, on to ne ~ini, nego istina, uvrije|en da mu Sara ne vjeruje i da
mu se u brk smije: Jesi, smijala si se! ispunjava dano obe}anje. A to ~ini stoga jer
je Sarin smijeh samo potvrdio njega, Jahvu,
kao boànstvo koje moè u~initi i
nemogu}e stvari - od nerotkinje u~initi
rotkinju. I Sara uistinu rodi sina i nadjenu
mu ime Izak, hebrejski Smijeh.
Bezbrojne su vrste smijeha i bezbrojni
njegovi izvori. Smijemo se od radosti, ali i
od muke. Smijeh ~uva zdravlje, ~ini
~ovjeka svjeìm, opu{ta ga. Smijeh
relativizira umi{ljenost, on je jedan od
najve}ih neprijatelja vlastodràca. Iskren
smijeh je priznanje ~ovjekove kona~nosti i
izraz radosti postojanja. Zato se u smijehu
mogu na}i i vjernici i nevjernici jer se
nijedan od njih u smijehu ne uznosi, govori
fra Tomislav Brkovi}: I svatko ima svoj
prepoznatljiv smijeh. On je toliko osoban, a
opet i op}eljudski da se po smijehu
razlikujemo, da nas on zbliàva, ali
ponekad i udaljava. [to se sve ne ~ini
KOME ZVONA ZVONE
Kako je jedna muslimanka pozivala

na podnevnu misu
Ova knjiga svjedo~i i o stolje}ima
izgra|ivanome, mukotrpno ~uvanom i
odràvanom suìvotu bosanskih fratara s
kr{}anima pravoslavcima, zatim s
muslimanima i ìdovima, ali i s ljudima
bez vjere i druk~ijih svjetonazora. U stripu
Vu~em prepoznajemo u podno`ju zvonika
jednu ènu, muslimanku, u {arenim
dimijama, kako poteè uè crkvenoga
zvona obznanjuju}i time mje{tanima,
isklju~ivo muslimanima, da je podne. Tim
su ~inom bili iznena|eni i viso~ki franjevci
koji su, po{to je olovski ùpnik zavr{io u
bolnici, do{li obi}i sveti{te i vidjeti da ga
nije tko obe{~astio, a {to se u to vrijeme
nije moglo isklju~iti, jer je to bilo vrijeme
najè{}ega sukoba Hrvata (katolika) i
Bo{njaka (muslimana). Iako se mnogima
ne}e svidjeti moj zaklju~ak, ipak bih èlio
izre}i poruku ovoga stripa: unato~ svim

povijesno uvjetovanim me|ureligijskim i iz
toga proizi{lim nacionalnim i
svjetonazorskim razlikama, mr`njama i
ratovima, bosanski fratar, olovski ùpnik,
tijekom svoga bolni~kog izbivanja
povjerava crkvu svojim kom{ijama
muslimanima da je ~uvaju i da nastave
svakodnevno zvoniti u podne. îne}i to,
olovski muslimani izlaze mu ususret. Ali
ne samo radi ùpnika, nego i radi sebe.
Nisu naime - tako barem pokazuje ovaj
strip - èljeli ostati bez podnevnoga zvuka
crkvenoga zvona. I to stoga, jer su stolje}ima navikavani - prihvatili zvonjavu
i jeku crkvenih zvona kao dio svoga
bo{nja~kog (nacionalnog), ali i
islamskoga (religijskog) identiteta,
zapisao je Ivan Marke{i}.
53
25.3.2015
23:49
Page 54
BOSANSKI FRATRI U STRIPU

smijehom i gdje se sve smijeh ne koristi, {to
se sve ne skriva iza smijeha i koliko sve
vrsta smijeha ima pokazuje nam bezbroj
ìvotnih situacija, po~ev{i od one kada se
biblijska Sara smijala iza {atora pa do
smijeha bezazlenog djeteta, ili od
klaunskoga i glumljenoga smijeha do
klerikalnih namje{tenih osmijeha ili ledenih
cerenja politi~kih kreatura, od smijeha u
skrovitosti sobe, do onoga u dru{tvu nakon
sjajno ispri~ana vica. Kako su ugodni ljudi
koji se {ale i smiju na svoj ra~un, a kako je
neugodno doìvjeti bestidno ismijavanje
koje ubija i zajedni{tvo i ìvot. Kako je
ugodan prijateljski i ljubavni osmijeh
potvrde postojanja i gostoprimstva, a kako
teàk cini~ni smijeh zluradosti, o kojemu
govore psalmi, smijeh-rugalica iz zbora
podrugljivaca. Kako je samo upozoravaju}a i ~esta krilatica o onima koji se
zadnji smiju.
FRATRI I VLASTODR[CI
Knjiga Fratri bosanski u stripu: Na svoj
ra~un - na svoj na~in, ipak, mnogo je vi{e
od knjige o samo smijehu kao takvom. Oni
koji budu ~itali ovu knjigu, kaè Ivan
Marke{i}, vidjet }e da ona donosi istinite
pri~e o svakodnevnom ìvotu pripadnika
bosanske franjeva~ke zajednice, o njihovoj
neposrednoj, neritualiziranoj i nikada
predvidivoj komunikaciji s drugima - i to
ne samo danas, nego tokom vi{estoljetnog
povijesnog trajanja. Nije to pri~a samo o
fratrima u Bosni, nego i o onima na
Kosovu, u Srbiji, Hrvatskoj, kao i u
bosanskoj dijaspori u Evropi i svijetu,
nagla{ava Marke{i}: Stoga se s pravom
moè re}i da se iz ove knjige sasvim jasno
vidi da je u povijesti bosanskih franjevaca
smijeh bio oblik suìvljavanja s onim
stanjima koja se ne mogu promijeniti, a s
kojima se ne mora miriti (Kuschel,
2012:23). Na~in govora o svetim
stvarima, svetim doga|ajima i svetim
bi}ima pokazuje da su oni svojim
dosada{njim vi{estoljetnim djelovanjem i
komuniciranjem s vjernicima i nevje-
rnicima u cijelosti promovirali teologiju

humora.
Pojedini stripovi objavljeni u knjizi
nose i odre|ene politi~ke konotacije
predstavljaju}i ìvot franjevaca od perioda
neposredno nakon zavr{etka Drugog
svjetskog rata, njihov stav prema
organima reda i mira socijalisti~ke vlasti
(milicionerima, vojnicima, zatvorskim
~uvarima...), pa sve do dana{nje
demokratske vlasti, odnosno takozvanih
boraca za prava hrvatskog naroda. O tome,
izme|u ostalog, govore stripovi Koga
vozi, Ima li Boga?, CeKa, Ne}e{ me
ubiti?, Meho Maksima kupa, Kofer
kola~a... Gdje je onda, u kojem dru{tvu i
sistemu, bilo najvi{e smijeha? Meni se ~ini
54
da je najvi{e smijeha bilo u onim najteìm,

kriznim vremenima. U ovih {ezdesetak
stripova koliko smo napravili, poku{ali smo
pro}i kroz taj povijesni kontekst od fra
An|ela Zvizdovi}a, koji je za bosanske
franjevce blaènik, a za neke crkvene
krugove ~ak i izdajnik, a tako je bilo i sa fra
Josipom Marku{i}em i Udruènjem Dobri
Pastir, i tako je ostalo do dana{njih dana i
neda}a koje su obiljeìle zavr{etak pro{log
stolje}a, govori fra Tomislav Brkovi}.
Posebnu pa`nju zasluùje strip Oni u
kojem se prikazuje susret fra Josipa
Marku{i}a, provincijala Bosne Srebrene
nakon II svjetskog rata, i jednoga
livanjskog seljaka, ~obanina, optere}enog
vlastitim, ali i op}im, seoskim brigama
25.3.2015
23:50
Page 55
NA SVOJ RAÛN - NA SVOJ NAÎN
zbog tijeka i rezultata socijalisti~ke

agrarne reforme koju su veoma savjesno
provodili predstavnici socijalisti~ke vlasti.
Spomenuti seljak veoma pedantno

upoznaje provincijala s trenutnom situacijom u kojoj se na{ao Franjeva~ki
samostan u Livnu. To~no mu nabraja sve

njive i livade koje su oni (komunisti,
partizani), oduzeli livanjskim fratrima.
Znaju}i o ~emu je rije~, fra Josip ga upita:
A tko su to Oni? Ne ~ekaju}i ni ~asa,
seljak mu odgovori onako kako je fra
Josipu, prema seljakovu mi{ljenju, i trebalo
u danoj situaciji odgovoriti: Jebo se ti tako
star, a ne zna{ tko su oni!, pi{e Ivan
Marke{i}.
S druge strane, dodaje Marke{i}, odnos
bosanskih franjevaca prema novim, tzv.
hrvatskim narodnim vlastima - u vremenu
od kraja osamdesetih pa sve do dana{njih
dana - tekao je od nekriti~kog prihva}anja
do djelomi~nog, ali i potpunog odbijanja, o
~emu najbolje govori strip ADSL koji
ilustruje koliko su bosanski fratri (barem
oni stariji) politi~ki (ne)informirani,
odnosno koliko su (ne)informirani o tome
na koju im se politi~ku liniju najbolje
priklju~iti da bi imali savr{enu vezu.
Smijeh je raspore|en svima podjednako, sveprisutan je, nije ni~ije vlasni{tvo,
ali ga nije lagano izraziti rije~ima, a jo{ teè
umjetni~ki posredovati. Smijeh je
zarazan, ali se te{ko moè imitirati,
zaklju~uje fra Tomislav: Gdje ìve ljudi
bez iskrena osmijeha, gdje je smijeh
zabranjen, ondje vlada mrak sebi~nosti i
nepodno{enja.
55
arsen:TEKST osnova.qxd
25.3.2015
23:42
Page 56
KAPITALNO IZ DALLAS RECORDSA
Urednici u diskografskoj kui Dallas Recrods odluili su reizdati album KANTAUTOR, sjajnog ARSENA DEDIA, koji je obogaen novim pjesmama; sada se
ovo izdanje zove SUPUTNICI, kao sjeanje na sarajevski Diskoton, propalu
izdavaku kuu koja je prije trideset godina objavila spomenuti album
IZ SVE SNAGE
Arsen Dedi}, [iben~anin bez predrasuda
Tekst i foto: MARIO ILIÎ]
ARSENOVI P
GLAZBENI
SUPUTNICI
ored toga {to je jedan od najve}ih

ìvu}ih kantautora sa na{ih
prostora, ostaviv{i za sobom
neizbrisiv glazbeni pe~at, Arsen
Dedi} je i nevjerojatno duhovit
~ovjek. Sje}am se susreta od prije osam
godina kasno nave~er u jednom od
mostarskih restorana u naselju Dum, kada
sam ùrio po svjeù Arsenovu fotografiju
nakon {to ga je u novi ìvot, s novom
jetrom, vratila doktorica Nela Sr{en. Arsen
je, slave}i ìvot, uz potporu klape iz
rodnoga [ibenika i nekoliko mostarskih
56
arsen:TEKST osnova.qxd
25.3.2015
23:44
Page 57
TIHO I GLASNO, U ISTO VRIJEME
Veliki muzi~ar iz [ibenika imao je i tu sre}u

upoznati se i druìti sa ve}inom kantautora ~ije je
pjesme obra|ivao
prijatelja ispijao gemi{t, a na pitanje zar
smije piti alkohol s obzirom na sve
okolnosti, kratko je, zbijaju}i {ale na svoj
ra~un, odbrusio: [ta me briga, svakako
nije moja jetra.
Andrea, Aznavour, [ifrer, Cohen.

Upravo kompozicijom Bulata Okudàve Kabineti nastavlja Arsenovo putovanje.
Tek iz dana{nje perspektive vidi se koliko
je va`no {to je Arsen Dedi} prije trideset
godina prepjevao maestralnu kompoziciju
Ne Me Quitte Pas, velikoga Jacquesa Brela.
Nemoj po}i sad spada u najzna~ajnije
Arsenove obrade, prvenstveno zbog
emotivne izvedbe prepune respekta.
ZRELIJI I INTIMNIJI GLAS

Pri~a o bezvremenskom {ansonjeru i
njegovoj karijeri odnedavno je ponovno u
sredi{tu pozornosti, od kada su iz Dallas
Recordsa odlu~ili revitalizirati Arsenov
album Kantautor, iz 1985. godine objavljen
pod markicom sarajevskog Diskotona.
Album Suputnici, osim novog imena,
sadrì i jo{ nekolicinu izmjena, kako u
odabiru pjesama tako i u vizualnom smislu.
Umiru}eg leptira s ljudskom figurom s
pribada~om u srcu sa naslovnice iz 1985.
zamijenio je cover s vagonom Hrvatskih
èljeznica na relaciji Zapre{i} - Dugo Selo.
Prije trideset godina na Arsenovu
dvostrukom, trinaestom studijskom albumu
Kantautor nalazile su se dvadeset i dvije
kompozicije, dok novi CD Suputnici ima
pjesmu manje, ali i nekoliko posve novih
kompozicija. Suputnici su, zapravo, ne{to
izme|u reizdanja i kompilacije, pravi
album za ljubitelje Arsenove {ansone, ali i
potencijalne nove, one koji njegove starije
radove poznaju tek povr{no.
U intervjuu za Slobodnu Bosnu 2009.
Arsen je, pri~aju}i o suradnji s njegovim
vjen~anim kumom, legendarnim talijanskim kantautorom Ginom Paolom, izme|u
ostalog, kazao kako je nemogu}e da
kantautor imitira kantautora. Naglasio je i
kako postoje tzv. vrijednosno utjecajni
kantautori poput Brela, Casha i Cohena.
Upravo je album Suputnici poveznica
Arsena Dedi}a sa svjetskim kantautorskim
autoritetima. Arsen je prepjevao Hurt,
izvorno pjesmu Trenta Reznora, koju su
prvi 1994. objavili Nine Inch Nalesi, a koju
je slavnom u~inio Johnny Cash, uvrstiv{i je
na album American IV: The Man Comes
Around. Arsenova obrada nosi naziv Rana,
i jedna od novih pjesama na albumu.
Jasno je kako je primjetna razlika
izme|u starih pjesama i ostatka albuma.
Nakon trideset godina Arsenov je glas
zreliji i intimniji. Arsenove Suputnike
otvara stara kompozicija Nema sretne
ljubavi, koju je izvorno napisao Louis
Aragon, a komponirao Georges Brassens.
Moglo bi se re}i kako je Arsen imao i tu
sre}u upoznati i druìti se sa ve}inom
kantautora ~ije je pjesme obra|ivao. Osim
DOBRO DJELO
JAK I SAMOZATAJAN:
Osamdesetih godina
prologa stoljea, posebice
u drugoj polovici, Arsena
nije bilo pretjerano puno
u medijima; Arsenov
album Kantautor jedini
je Dediev album pod
etiketom sarajevskog
Diskotona
{to mu je Gino Paolo vjen~ani kum, Arsen

je prijateljevao i sa pokojnim Sergiom
Endrigom i Kemalom Montenom,
drugovao sa Dragom Mlinarcem, ~ije su
pjesme tako|er na{le mjesto na Arsenovu
albumu. Pored toga, Arsenovi glazbeni
suputnici su jo{ i Lennon, Okudàva, De
Tek kad Arsenov vlak zastane na nekoj

od stanica izme|u Zapre{i}a i Dugog Sela,
u vagone se ukracavaju i doma}ice poput
Hvala ti Zvonimira Krklju{a, Prolazi jesen
Drage Mlinareca, Du{o moja Zvonimira
Goloba, kojoj je ìvot udahnuo pokojni
sarajevski kantautor i veliki Arsenov
prijatelj Kemal Monteno. Na albumu
Suputnici na{la se i Arsenova skladba
Daljinski upravlja~, koju je skupa s njim
otpjevala njegova ìvotna suputnica Gabi
Novak. Pjesma je izvorno objavljena 1994.,
na albumu Tihi obrt. Tu su jo{ i stara,
prepjevana Lennonova Imagine, koja u
Arsenovoj izvedbi nosi naziv Zamisli, ali i
Seems So Long Ago, Nancy, Leonarda
Cohena, sada nazvana To sve je davno.
Prekrasna je to niska kompozicija, koju
zaokruùje Pjesma umiru}eg Jacquesa
Brela.
Albumom Suputnici pronicljivi glazbeni znalci iz Dallas Recordsa u~inili su i
dobro dijelo. Osamdesetih godina
pro{loga stolje}a, posebice u drugoj
polovici, Arsena nije bilo pretjerano puno
u medijima. Arsenov album Kantautor
jedini je Dedi}ev album pod etiketom
sarajevskog Diskotona . Stoga je taj
dvostruki vinil u drugim republikama
biv{e zajedni~ke dràve bio vrlo traèna
roba. Album Suputnici zapravo je dar
svima onima koji prije trideset godina
nisu uspjeli do}i do albuma Kantautor. A
Suputnici , iako balansiraju izme|u
reizdanja i kompilacije, dragocjeno su
glazbeno djelo, koje podsje}a na plodno
razdoblje tog genijalnog [iben~anina,
koji usprkos svim ìvotnim neda}ama i
zrelim godinama, jo{ uvijek neumorno
stvara glazbu s istim àrom. Na tom tragu
je i album Suputnici, kao neka vrsta
kulturne ostav{tine, ne~eg {to }e vje~no
ostati kao spomenik i podsjetnik nekim
novim generacijama, nekim novim
Arsenima.
57
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
25.3.2015
19:21
Page 58
KULT MARKET
MUZIKA
SINI ANDERSON
The Punk Singer

Osamdesetminutni dokumentarni
film pod nazivom
The Punk Singer
autorice Sini
Anderson, pri~a
je o bendu Bikini
Kill i njihovoj
pjeva~ici
Kathleen
Hanna. Film prati tri razli~ite faze u
ìvotu Hanne, od mainstreama
preko punka, sve do elektroni~ke
faze u njezinoj karijeri. Film se
doti~e i njezina privatnog ìvota i
borbe sa opakom bolesti.
Dvostruki LP Arivisti i modeli, grupe Ljute bebe
Moderni glazbeni spojevi

DRUGI, A DVOSTRUKI
[irokobrije{ko-zadarski
sastav Ljute bebe objavili su
dva posve neobi~na albuma
SASSJA
Takti~ki prakti~no
Nesvakida{nje glazbeno ostvarenje
stiè iz Tuzle.
Mlada glazbenica Sassja, ili pravim imenom
Sanela Halilovi}, objavila je rap
album na kojem se nalazi trinaest
kompozicija. Na album su uvr{tene
i kompozicije Ragga i Etikete, za
koju je snimljen i videospot. Rije~ je
o duetima sa Frenkiejem i Remi iz
Elementala.
MASS HYPNOSIS
Sanctimonious
Na koncu,
vijest iz oblasti
industrijskog
metala, {to bi
rekli bolji
poznavatelji te{ke
metalurgije.
Rije~ je o zagreba~kom glazbenom
trojcu Mass Hypnosis i njihovu novom
albumu pod nazivom Sanctimonious.
Album sadrì ~etrnaest kompozicija, a
za najavni singl Codex Alimentrius
snimljen i videouradak.
58
O kulturno-glazbenom fenomenu [irokoga Brijega mogla bi se knjiga napisati. Iz

takvog mikrookru`ja u posljednjih dvadesetak godina izrasli su mnogi cijenjeni
snimatelji, glumci, redatelji, glazbenici.
Fenomen malog mjesta usred {krtog
hercegova~kog podneblja, u kojem svi
ne{to snimaju, glume i sviraju nastavlja i
zanimljiv sastav Ljute bebe.
Sve se, zapravo, vrti oko multiinstrumentaliste Ive Mikuli}a i njegova zadarskog
prijatelja \onija [tambuka, uz prate}e
glazbenike ujedinjene u Herzeg Strings. Ljute
bebe su 2006. objavili uspje{an prvijenac
Autogram, a nedavno su na svijet donijeli i
dvostuki dugosviraju}i album pod nazivom
Arivisti i modeli Vol.1. Na tom nosa~u zvuka,
~iji drugi dio nosi naziv Skuplja~i loptica Vol.
2, nalazi se dvadeset i sedam kompozicija.
Videospotovi za pjesme ûdovi{te i
Tisu}u boja snimani su na lokacijama
[irokog Brijega, Zadra i Zagreba, a
potpisuju ih prijatelji benda. ûdovi{te je
snimano na Akademiji likovnih umjetnosti
u [irokom Brijegu, a redatelj je jo{ jedan
[irokobrijeànin, Tomislav Topi} Cima.
Ivo i \oni objavili su u isto vrijeme dva
albuma pokazuju}i kako nemaju nikakvih
pretenzija i kako sve {to rade - rade iz gu{ta.
Upravo tako izgledaju i u videospotu
ûdovi{ta, veselo i razigrano, poput
nogometnog ~arobnjaka Ronaldinha koji je
uìvao u nogometu sa osmijehom. Glazba
Ljutih beba je raznovrsna. Iz ode drve}u i
pticama u pjesmi Odavno te nisam ~uo, sa
elementima electro pop-rocka stièmo na
Lo{ odgoj. Iz kvalitetnih aran`mana
kompozicije @ut, selimo se u neobi~an
svijet elektronske glazbe, progresivnog
rocka i tradicionalne hercegova~ke gange u
pjesmi Ganga Indie House, ba{ kako to i
ime pjesme kaè. Dvostruku dozu
elektronike nudi pjesma Na istom mjestu,

dok se u skladbi Traìo sam te, zbog
\onijeve specifi~ne boje glasa i aran`mana,
prisje}amo ranih radova legendarne rije~ke
grupe Let 3.
Jedna od boljih pjesama na albumu
Arivisti i modeli tako|er je End Of The
Moon, a svoj su stav u pogledu glazbe Bebe
znali ispoljiti i kroz tekst kompozicije Ne
razumijem jezik taj. ûdovi{te je zbog
autenti~nog teksta i neobi~no dobrih
vibracija apsolutni hit, dok za epitet
najkomercijalnije pjesme pretendira Tisu}u
boja, u ~ijem se videospotu izmjenjuju
kadrovi filma Iza sna hrvatskoga redatelja
Igora Filipovi}a File.
Album Arivisti i modeli zatvara pjesma
Kao more, ali tu nije kraj. Na drugom CD-u,
koji zvu~i kao svojevrstan bonus track,
nalazi se jo{ ~etrnaest pjesama, od kojih
svakako vrijedi izdvojiti kompoziciju Samo
se lo{e zezam, za koju Ljute bebe tako|er
snimaju videospot.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Blur: Go out
Mark Ronson ft. Mystikal: Feel Right
Alabama Shakes: Dont wanna fight
Bilderbuch: Maschin
Ekkah: Last chance to dance
Ghostpoet: Off peak dreams
Hot Chip: Huarache Lights
The Prodigy: Wild Frontier
Ed Sheeran & Rudimental:
Bloodstream
10. Gaz Coombes: 20/20
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
25.3.2015
19:33
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film Big Eyes (SAD, 2014.), reditelja Tima Burtona
Slavni lanjak
MRA^NA STRANA UMJETNOSTI
Ruggiero
Dipaola
Stan u Ateni
igrani je film
Ruggiera
Dipaole iz 2011.
godine. Scenarij
su napisali on,
Heidrun Schleef i Luca de
Benedittis, a prema romanu
Glenwayja Wescotta. Ovo je pri~a
o jednoj obitelji iz Gr~ke, koja
nakon okupacije 1943. doìvljava
osobnu - okupaciju. Zanimljiva
pri~a. I ovdje je kod nas okupacija...
Ocjena: 4
SU\ENJE U NURNBERGU
Novi film iz rezidencije artiste Tima Burtona
Ovo je pri~a o slavnom la`njaku,

foleru... Pri~a o takvima, pri~a o osobama
koji svoju nesavjest lije~e prividnim,
iskonstruiranim, nezasluènim uspjehom,
trude}i se da drugi ne bude znan, niti
njegovo djelo, jer bi onda on postao
nebitan... Novi, divni film velikog nefolera,
artiste, Tima Burtona.
Ovo je filmska drama, biografska, na
kojoj je Tim Burton po~eo raditi 2010.
godine. Prvo mu je èlja bila producirati
samo ovaj film, no onda se odlu~io da ga i
reìra. Scenario su napisali Scott Alexander
i Larry Karaszewsky, koji su radili na
filmovima poput Ed Wood, Narod protiv
Larryja Flinta i ôvjek na Mjesecu.
U pedesetim i {ezdesetim godinama
minulog stolje}a Walter Keane bje{e
slavan, jedan od najpopularnijih slikara na
svijetu (nepravedno, no slu`beno), a
najpoznatiji je bio zbog slika djevoj~ica s
velikim o~ima. Tek mnogo godina poslije
saznalo se da on nije ono {to su mislili da
jeste. I te{ko da bi se istina saznala da
njegova supruga, umjetnica Margaret nije
napokon skupila hrabrosti i bez obzira na
sve obratila se javnosti i rekla istinu. Nije se
vratio Walter, no divna, jaka, hrabra plaha
Margaret je pobjegla na Havaje (zemlju
ukulelea) odakle je izrekla istinu. Jedino
bi}e kojem ta jaka èna, umjetnica, do tada
rekla istinu (krila ju je godinama i od k}eri)
bila je ìvotinja, pas.
U filmu glavne uloge tuma~e Amy
Adams (Margaret Keane) i Christoph Waltz
(Walter Keane), koji je uvjetovao svoj
pristanak time da Burton reìra film. Dvije
nove pjesme Lane Del Rey, Big Eyes i I Can
Fly, su dio soundtracka ovog filma. Ovo je
STAN U ATENI
istinita pri~a o dugogodi{njem ìvotu u laì.

Autori scenarija istraìvali su pri~u deset
godina. Margaret je odli~an primjer kreativne,
nje`ne ène, utjelovljenje za~etnika ènskog
pokreta. Preporu~ujem film svima, ènama da
ih ohrabri, svima {to ìve u gr~u i strahu od
istine, pa eto ~ak i slavnim la`njacima.
Margaret danas ima osamdeset i {est
godina. Rekla je istinu i ostala ìva. [utnja
nije zlato. U laì su veliku ulogu u~inili
mediji (prijatelji iz medija) koji su po
defaultu hvalili folera Waltera. Ovo je film
o mra~noj strani umjetnosti, daleko
vidljivoj od pogleda gledatelja, posmatra~a.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Fifty Shades of Grey
(Sam Taylor-Johnson)
2. Kingsman: The Secret Service
(Matthew Vaughn)
3. American Sniper (Clint Eastwood)
4. McFarland, USA (Niki Caro)
5. Hot Tub Time Machine 2 (Steve Pink)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Interstellar
(Christopher Nolan, Paramount)
2. Lets Be Cops
(Luke Greenfield, Fox)
3. Gone Girl (David Fincher, Fox)
4. Legends of Oz: Dorothys Return
(Will Finn i Dan St. Pierre, Clarius
Entertainment)
5. Dracula Untold
(Gary Shore, Universal)
Stanley Kramer
Stanley
Kramer je
1961.
reìrao
crno-bijeli
igrani film
Su|enje u
Nurnbergu. Prigodna pri~a.
Naàlost, 2015. u glavnom nam
gradu lancem i utegom se ide po
glavi nekih Jevreja, divnih ljudi. Ova
drama je Maximillianu Schellu
donijela Zlatni globus i Oscara za
ulogu, 1962. godine.
Ocjena: 5
@ERAVICA
Kichitaro
Negishi
@eravica je japanski
film iz 2004. godine.
Reìju potpisuje
Kichitaro Negishi,
a scenarij Yozo
Tanaka. Scenarij je
napisan prema
romanu Nobuko
Takagi. Pri~a o dana{njem
vremenu koja je vezana za
pro{lost. Pri~a o preispitivanju,
ponovnom susretu...
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
26.3.2015
0:02
Page 60
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Ove sedmice, naàlost, prvo tri in
memoriama. Jedan od osniva~a
Sarajevskog ratnog teatra, 1992., Safet
Plakalo napustio nas je 19. marta, u 66.
godini. Jedan je od najzna~ajnijih
bosanskohercegova~kih dramaturga,
pozori{nih kriti~ara i teatarskih radnika.
Plakalo je ro|en 4. marta 1950. u selu
Plakali kod Pljevalja.
Priredio: DINO BAJRAMOVI]
VINKO GRUBII, predsjednik Uprave

Jadran filma iz Zagreba
Nova verzija Valtera,

ànrovskog klasika
Dugogodi{nji ~lan Sarajevske

filharmonije i profesor na Muzi~koj
akademiji u Sarajevu Rajmund Liki}
preminuo je 20. marta u Sarajevu.
Ro|en je u Vare{u 1943., na Muzi~koj
akademiji u Sarajevu diplomirao je
1967., na Odsjeku za klarinet, a kasnije
je i magistrirao. Dobitnik je brojnih
priznanja i nagrada.
Legendarni radijski i televizijski voditelj i
novinar Zoran Kapetanovi} umro je 23.
marta u Tuzli, u 67. godini. Na Radio
Sarajevu je, tek da ne{to spomenemo,
ure|ivao i vodio emisiju \erdan, a na
Televziji Sarajevo Folk filigran. Od 1994.
ìvio je u Tuzli, bio je direktor Radio
Tuzle, a od 1995. bio je zaposlen na
Televiziji Tuzlanskog kantona.
AMINA ABDIEVI,
autorica izlobe Magija Teatra 55
Foto: Mario Ili~i}
Upravni odbor Udruènja gra|ana Kreka

pokrenuo je inicijativu za adaptaciju
zgrade nekada{njeg DTV-a Partizan,
obavje{tavaju nas iz Tuzle. U svom
zahtjevu Kre~ani traè da se ispo{tuje
Naredba Op}inskog sekretarijata za
narodnu odbranu iz 1995., koji je naloìo
da se zgrada DTV-a Partizan stavi na
raspolaganje izbjegli~kim op}inama, te
za skladi{tenje humanitarne pomo}i.
Po~etak snimanja remakea filma

Valter brani Sarajevo dogodi}e se
tokom ove godine. A krajem maja }e

biti odràna audicija, kada }e biti
odabran i glumac koji }e igrati isti lik
koji je 1972. igrao Bata @ivojinovi}.
Originalni film u reìji Hajrudina
Krvavca iz 1972. bio je ànrovski
klasik, koji je imao senzacionalan
uspjeh u Kini, a adaptacija Valtera za
novo doba u kreativnom smislu bila je
vrlo izazovan i teàk zadatak, rekao
je predsjednik Uprave Jadran filma
Vinko Grubi{i}, a prenio beogradski
TANJUG: Remake }e se snimati u
Sarajevu na autenti~nim lokacijama, ali
i u zagreba~kim studijima Jadran filma,
ovisno od planirane dvije verzije novog
Valtera. U prvoj verziji, Jadran film i
partneri iz Sarajeva vode glavnu rije~, u
drugoj verziji filma ne}emo imati tako
zna~ajnu ulogu jer smo za taj projekt, a
naro~ito za drugu verziju, zainteresirali
va`ne i velike strane partnere.
A partneri su iz Kine, Australije i
Njema~ke uz, naravno, podr{ku kolega
sa Balkana.
U Galeriji Zvono u Sarajevu 23. marta

otvorena je izlo`ba djela nekih od
najzna~ajnijih regionalnih savremenih
umjetnika, iz privatne kolekcije Jusufa
Hadìfejzovi}a. Rije~ je o radovima
grupe Irwin te umjetnicima Damiru
Soki}u, Ne{i Paripovi}u, Goranu
Trbuljaku, Aleksandru Srnecu, Zoranu
Popovi}u...
Izlo`ba crteà pod nazivom @urim,
nemam ti kad, akademske slikarice
Maje Rubini}, uprili~it }e se 26. oùjka
u Galeriji Aluminij u Mostaru, s
po~etkom u 19 sati, objavila je Agencija
FENA.
60
AMINA ABDIÊVI]
Predstave Kamernog teatra 55 i dalje pune dvorane {irom Evrope
Cetri oka:Cetri oka.qxd
26.3.2015
0:02
Page 61
ZORAN PREDIN, frontmen slovenake grupe Lani Franz
La~ni Franz je ponovo mlad

Od 15. do 18. aprila Va{a grupa La~ni
Grupa La~ni Franz (Zoran Predin u sredini)
Franz je na bosanskohercegova~koj turneji.
Svirate, redom, u Te{nju, Tuzli, Sarajevu i u
Mostaru. Dakle, opet kombi, pa na odredi{te. Je li
Vam se te{ko ponovo na to navikavati?
Te{ko? Ba{ obrnuto. Poèlio sam ponovo
ceste, èstoke klupske svirke, stare, ali i nove
fanove. Odmah sam se uklopio, kao da nije bilo
pauze. Rock je, ipak, muzika koja me je rodila.
Poznata je izreka, da se band ra|a na kota~ima, pa
je za ovu mladu ekipu itekako va`no da iz prve
osjete sve {to ide uz koncerte na gostovanjima.
^lanovi benda sviraju i u drugim postavama, tako
da planiramo mini turneje. Do sada smo svirali po
Srbiji, u Hrvatskoj i nekoliko koncerata u Sloveniji. Jedva snimili u Va{oj samostalnoj karijeri?
Bazi~ni dio koncerta su najve}i hitovi La~nog Franza
~ekamo da do|emo u Bosnu i Hercegovinu.
odsvirani u originalnom aran`manu. Njima smo dodali pjesme iz
U kojoj postavi trenutno nastupate, je li to spoj mladosti i moje samostalne karijere, koje se prirodno uklapaju u koncept.
Tu su i na{e nove pjesme, posebno pjesma Ja vra}am sunce u
iskustva?
Da. La~ni Franz je ponovo mlad. To zna~i da na{ koncert nije svoj dan, koja je ba{ iz Sarajeva krenula u svijet. Pripremili smo
dosadna nostalgija, ve} je dinami~no, na mladala~ki na~in, kao u i nekoliko velikih iznena|enja.
osamdesetima, odsviran koncert. Anej Ko~evar svira bass, Luka
I pjesmu Zarjavele trobente }ete svirati u njenoj
âde` bubanj, Klemen Lombar gitaru i Bo{tjan Arti~ek
klavijature. Bilo gdje da smo bili, odli~no smo pro{li. Stari su se prapostojbini, pretpostavljam? Iz Sarajeva je i krenula u
svijet...
fanovi ponosili nama. A, novi su htjeli jo{.
Tako je. Pjesma je u{la u ljudska srca, pa je uvijek pjevamo
zajedno
sa publikom.
Svirate isklju~ivo pjesme La~nog Franza, ili i one koje ste
Ovacije za Kamerni teatar 55
Autor plakata: Branko Dursum
Na Svjetski dan teatra, 27. marta, u

sarajevskom Muzeju knjièvnosti i
pozori{ne umjetnosti BiH bi}e otvorena
izlo`ba Magija Teatra 55, autorice Amine
Abdi~evi}.
Izlo`ba }e biti otvorena povodom
{ezdeset godina od osnivanja Kamernog
teatra 55 iz Sarajeva.
Nakon 7. marta ove godine, kada je u
Galeriji Gabrijel KT55 u Sarajevu uprili~eno otvorenje izlo`be o Jurislavu Koreni}u,
reditelju i osniva~u ovog teatra, u pripremi
je i sve~ano otvorenje jo{ jedne velike
pozori{ne postavke na Me|unarodni dan
teatra, u saradnji Muzeja knjièvnosti i
pozori{ne umjetnosti BiH i Kamernog
teatra 55, kaè Amina Abdi~evi}, autorica
izlo`be Magija Teatra 55.
[ezdeset plo~a simbolizuje {ezdeset
godina umjetni~kog djelovanja Kamernog
teatra 55. Publika }e imati priliku da se
kroz mnogobrojne fotografije, afi{e,
novinske ~lanke i kritike podsjeti na vi{e
od tri stotine premijernih izvedbi, koje su

se odigrale na sceni ovog teatra, po~ev{i
od daleke 1955. i prvih predstava, kao {to
su Mladost pred sudom, [arena lopta,
Odisej, sa kojima je tada{nje Malo
pozori{te i zapo~elo svoju teatarsku
odiseju, potom veoma zna~ajnih premijera
i praizvedbi u periodu sedamdesetih i
osamdesetih godina pro{log stolje}a,
preko ratnog perioda, kada je Kamerni
imao posebnu ulogu u duhovnom otporu i
preìvljavanju gra|ana grada Sarajeva, pa
sve do dana{njih dana i predstava poput
Helverove no}i, @abe, Zvornika i dr., koje
odu{evljavaju ne samo sarajevsku i
bosanskohercegova~ku pub liku, nego
doìvljavaju ovacije i pune dvorane
brojnih gradova {irom Evrope, veli na{a
sagovornica.
Vidimo se na obiljeàvanju sedamdesete godi{njice Kamernog teatra 55... Ali,
prvo hajmo na Izlo`bu Amine Abdi~evi},
povodom ovih {ezdeset godina.
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
25.3.2015
19:34
Page 62
by DINO BAJRAMOVIC
1. Je li Vam va`nija jutarnja kafa ili no}na Liga prvaka?

Ujutru kafa, nave~er Liga prvaka.
2. Da li ste kao m
ali sanjali da }e V
am fudbal
biti najva`nija spor
edna stvar na svije
tu?
Naravno. [ta bi dr
ugo jedna èna mog
la sanjati?
rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
am i u
Dobro. Ali dobro se osje}
Barceloni i Londonu.
5. Koga biste poveli na

pusto ostrvo?
Puno njih. To vi{e ne bi
bilo pusto ostrvo.
4. [ta ne morate
imati u friìderu?
Coca-Colu.
6. [ta obavezno
nosite na plaù?
Kupa}i.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Hm... Nema svrhe o tome razmi{ljati.
8. [ta ste bili u
pro{lom ìvotu?
Lavica.
9. Na {ta pomislite kada ~ujete da

Zdravko ôli} pjeva Pusti, pusti
modu?
Kako je lijepo biti sportski obu~en.
ADRIJANA KURTIAJ,
:
N
B
O
i
ij
iz
v
le
e
T
a
n
a
ic
lj
e
vodit
vica
la
m
a
s
a
il
b
tu
o
iv
m
lo
U pro
14. Opi{ite Edina Dèku u tri rije~i...
Samo tri rije~i?
15. S kim biste voljeli

otplesati tango?
Sa Guardiolom.
16. Osoba koja Vam

ide na ganglije?
Ne mogu samo jednu
izdvojiti...
17. Veliki
Drvenik ili
Mala Duba?
Tenerifi.
18. Tange
ili badi}?
Badi}.
19. Begova ili

{kembe ~orba?
ôrba od
povr}a.
10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?

Vi{e je vi{e.
11. Da li je bolje biti lijep
i pametan ili ruàn i glup?
Pametan i lijep.
12. [ta uradite kad vam preko
puta pre|e crna Me~ka?
Ispratim je pogledom.
13. Da imate 15 minuta
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih oti{la s vlasti.
62
20. Ima li i{ta

bolje od
Nutelle?
Eurokrem.
21. Poruka
~itaocima na{eg
magazina?
Mislite
pozitivno... I
de{avat }e se.
Fadila:Iluzije.qxd
25.3.2015
19:32
Page 63
KLIN ÔRBA
PROLJETNO Î[]ENJE DR@AVE

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Veliko sveobuhvatno proljetno ienje nije tek maji kaalj nego je,
blago kazano, nemilosrdno tamanjenje koje traje sve dok reene
gamadi, parazita i toksina ne ostane ni u tragovima. Svaki organ,
lijezda, kanal i crijevce mora se propuhati, isprati i ulatiti do punog
sjaja - sve dok se ponovo ne lati funkcije i svrhe radi kojih je i umetnuto u organizam, jer nita nije smjeteno u istu kou sa zadatkom da
usporava, remeti, blokira ili onesposobljava druge (organe)
sprkos sveprisutnom mlitavom i mutavom fatalizmu

i defetizmu u koje je sva Bosna ({to zna~i i RS &
HB) nekako s prolje}a hukom polegla, imalo bi
smisla razraditi i u djelo sprovesti holisti~ki pristup
lije~enja raznorodnih psiho-bole{tina kojima smo se
kolektivno odali. Ina~e, ovih dana i vremena, svi mediji uklju~uju}i i one koji su u RS-u progla{eni javnim
prostorom - naprosto se takmi~e ko }e svekolikom
pu~anstvu ponuditi mudrije i efektnije savjete o
brzinskom a obaveznom proljetnom ~i{}enju organizma
od kojekakve napasti i gamadi, kao {to su toksini i
paraziti. Kod cjelovitog ~i{}enja organizma valja imati na
umu da svaki, pa i dràvni organizam nije tek prosti
matemati~ki skup organa povje{anih na kostur i umotanih
u koù kao vanjsku granicu. Nije mogu}e imati bolesnu
jetru a da je sve ostalo besprijekornog zdravlja, kao {to je
nemogu}e i da ijedan ìtelj Bosne i Hercegovine ostane
netaknut propa{}u Bobar banke ili Dite ili plja~kom HT
Eroneta ili SNSD-ovom blokadom dràvnog Parlamenta,
{to je, zapravo, tek lokalni prijevod ~uvene poruke onog
indijanskog poglavice bijelom ~ovjeku: Sve stvari su
povezane. [to god sna|e zemlju sna}i }e i sinove zemlje.
ôvjek ne tka tkivo ìvota; on je samo struk u tome. [to
god ~ini tkanju ~ini i sebi samome... Pa, bujrum, ~inite!
eliko sveobuhvatno proljetno ~i{}enje nije tek ma~ji

ka{alj nego je, blago kazano, nemilosrdno
tamanjenje koje traje sve dok re~ene gamadi,
parazita i toksina ne ostane ni u tragovima. Svaki organ,
`lijezda, kanal i crijevce mora se propuhati, isprati i
ula{titi do punog sjaja - sve dok se ponovo ne lati funkcije
i svrhe radi kojih je i umetnuto u organizam, jer ni{ta nije
smje{teno u istu koù sa zadatkom da usporava, remeti,
blokira ili onesposobljava druge (organe). U te{kim
slu~ajevima, a na{ je upravo taj, proces ~i{}enja mora biti
u najmanju ruku izrazito neugodan, ako ne i surovo gadan
i brutalan. [ta kaète npr. na globalno razvikani
antiparazitni program po metodi poznate ameri~ke
lije~nice Hulde Clark, koja je tvrdila da ve}inu bolesti
uzrokuju paraziti i toksini, koji prvo oslabljuju
imunolo{ki sistem a potom napadaju jadne organe
nemo}ne da se odbrane, a koja je (dr. Clark) kroz
dugogodi{nju praksu razvila prirodno biljno sredstvo na

bazi pelina, ulja klin~i}a i tinkture crnog oraha, ali i vrlo
zahtjevno uputstvo za upotrebu koje je sve osim ugodnog.
Ima tu svega: posta, slane vode u hektolitrima, dubokog
disanja, leànja na ovom pa na onom boku, preznojavanja, ~u~njeva, izbacivanja gadarija kroz sve mogu}e
otvore... I, napokon, kad je organizam iznova ~ist kao tek
od majke ro|en, po~inje novi ciklus ìvota pod duga~kim
nazivom: sad dobro pazi {ta misli{, {ta ~ini{, {ta osje}a{,
{ta i kako udi{e{, {ta i kad jede{ i pije{, kad i koliko
spava{ i, {to bi Brena otpjevala: pazi kome zavidi{.
asno, posebna i najva`nija briga je vanjska granica

izme|u organizma i njegovog okruènja. ôvjeku je to
njegov najve}i organ koà, sa svim otvorima i ~ulima
kroz koja je nedopustivo propu{tati kojekakvo sme}e i
otrove, ne samo materijalno nego i mentalno i emocionalno.
Svaka je dràva, ne samo biv{a Jugoslavija, okruèna
BRIGAMA jer, kao {to manje-vi{e znamo, osnovno svojstvo
svake granice je propusnost pa je tako svakom dràvnom
organizmu jedini doista vitalni nacionalni interes za{titi svoje
granice od prodora svake vrste sme}a, otrova, zaraze,
podvale onoga pod bubrege, itd. Svako ko ti je makar
jednom zlo nanio hine}i da ima dobre namjere ne smije se
bez visokih mjera opreza, kontrole i tvojih pravila pristupa
upu{tati u dràvni organizam. Kao {to se mora jasno znati ko
se pita i ko u ime cijele dràve odlu~uje o grani~noj
propusnosti svega; od ideja, savjeta, posjeta, humanitarne,
politi~ke i vojne pomo}i do uvoza roba, usluga, kredita i
svega na {to tro{imo na{ nacionalni dohodak.
iko unutar granice ne smije postati talac niti rob

nikome izvana, i to nikad i ni u kom slu~aju.
Dodamo li tome poglavi~inu: [to god sna|e zemlju
sna}i }e i sinove zemlje; logi~no je zaklju~iti da su
dostojni i legitimni samo oni dràvni vlastodr{ci kojima je
stvarna dobrobit svakog gra|anina ove dràve jedini
politi~ki cilj. Ako tako nije, a o~igledno nije, krajnje nam
je vrijeme za veliko i nemilosrdno proljetno ~i{}enje
dràve kojom nedopustivo dugo haraju apsolutno
neizlje~ive bolesti, toksini i paraziti. Po~nimo s pelinom i
~u~njevima...
63
Auto:CRNA.qxd
25.3.2015
19:19
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
MERCEDES S COUPE: U raljama morskog psa!
a beogradskom Me|unarodnom salonu automobila, koji se svake druge

godine odràva potkraj oùjka, ve}
prvoga dana prodan je jedan od najskupljih
izlo`benih primjeraka. Rije~ je o Mercedesovom Coupeu S klase, koji je prema
dostupnim informacijama iz Mercedesa
tajanstvenog kupca stajao ne{to vi{e od 420
tisu}a konvertibilnih maraka. Osnovni model
rasko{ne Mercedesove jurilice ima oznaku
S500, a u njega je ugra|en twin turbo
agregat ukupne snage 455 konjskih snaga,
maksimalnog obrtnog momenta od 700 nM,
uz sedmostupanjski automatski mjenja~ i,
naravno, stra`nje pogonske kota~e.
Mercedes ima duga~ku tradiciju kada su u
pitanju Coupe modeli. Naravno, Mercedes S
klasa Coupe nudi ekskluzivitet... No, nije tu
rije~ o dozi luksuza, ve} su luksuz i
ekskluzivnost
druga
imena
za
tu
64
Mercedesovu jurilicu. Sve je podre|eno

sportskom {tihu i nabrijanom izgledu. Kada
ga pogledamo s bo~ne strane, S Coupe se
doima kao nervozni morski pas, otvorenih
ralja, u svakom trenutku spreman za
krvolo~ni napad. O{tre bo~ne linije i
{mekerski dizajn, prednji kraj s dominantnom, agresivnom re{etkom nagnutom
prema naprijed jasno i glasno daju do znanja
kako je rije~ o automobilu za adrenalinske
ovisnike sklone hedonisti~kom na~inu ìvota.
Pritiskom na papu~icu gasa voza~i ovog
automobila uop}e ne razmi{ljaju o potro{nji
goriva i cijeni servisa, ve} su njihove misli
usmjerene ka uìvanju u bezbri`noj i udobnoj
vo`nji u glamuroznom okruènju. A kako bi i
razmi{ljali o potro{nji goriva, kada se cijene
tog vozila bez puno muke mogu popeti i do
vrtoglavih pola milijuna konvertibilnih
maraka. Gotovo perverzno zvu~i podatak
kako na obi~an pritisak gumba, u sklopu

funkcije Magic Sky Control, u vrlo kratko
vrijeme voza~ moè zatamniti stakla.
Prekrasan panoramski krov stiè u
standardnoj opremi uz jo{ mnogo toga.
Mercedesova S klasa Coupe je kra}i model
od standardne S klase, na kojoj se i temelji.
Visoko sofisticirana tehnologija ogleda se
kroz sve sustave koji pruàju potporu tom
luksuznom modelu. Pored ostalih tu je i
Curve Tilt funkcija, u sklopu koje djeluje i
sustav kamera za skeniranje puta. Zamislite
vozilo koje unaprijed zna koliko cesta ima
krivina i prema tome odre|uje, ili bolje re}i
predlaè reìm vo`nje. Ukoliko ipak model sa
450 konja nije dovoljno snaàn, iz
Mercedesa su omogu}ili svim nezadovoljnicima i model Mercedes S500 Coupe sa
5,5 litarskim bi-turbo V8 motorom sa 577
konjskih snaga, pa tko voli nek izvoli.
24.3.2015
14:40
Page 4
24.3.2015
14:41
Page 5
24.3.2015
14:36
Page 1
27.8.2014
21:03
Page 1

Slobodna Bosna 959

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 959

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VLADA FEDERACIJE U PRI^UVI: SRBI PONOVO KRIVI

12 FEDERALNA PAT POZICIJA 24 I PAD JE SLET

36 NOVE SNSD-ove AFERE

PRI^A O RANJENOJ STRANCI

Sukob DF-a i HDZ-a oko srpskih pozicija u

Na ~elu bosanskohercegova~kog SDP-a

26 SRBIJA TU@I ZA ZLO^INE

SVJEDO^ENJE [EJLE JUGOTURKOVI] (II)

Bruno Vekari}, postupaju}i tu`ilac u

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]

ODABRAO MORRIS POWER

Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]

20 BH. BIZNIS ANTE

Nakon {to je Demokratska fronta postavila

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Revija izlazi sedmi~no

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

TEHNIKE GREKE U TEHNIKOM MANDATU

Nermin Niki odbio provesti

PRIZNAJEM SAMO SUD SVOJE PARTIJE

Iako broji posljednje dane tehni~kog

Rje{enje o (re)imenovanju Dragana

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

ODBIO JER NIJE DOBIO

26.3.2015. I SLOBODNA BOSNA

DUBRAVKO ^AMPARA, dr`avni

Realno gledano, slom, izborni debakl

urlanje, poziv na lin~ hiljada ozloje|enih i

Nadam se da je NENAD JANKOVI]

Prebogat, gust, uzbudljiv sportski dan

Petenjak prou~i Fatihu.

U briljantnom dokumentarnom filmu

Ispostavilo se, sre}om, da napada~ na

zlodjela koje je po~inio slobodan gra|anin.

Gledao sam neki dan na jednoj televiziji

Kretanje ukupnih deviznih rezervi u februaru 2015. godine

devizne rezerve, uz dnevne oscilacije,

su se u prosjeku kretale oko 7.783,17

Depoziti stanovni{tva su nastavili

25 miliona KM). U pogledu ro~ne

dana je do{lo do znakovite promjene

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

SDA i HDZ ratuju za

MIP, KLJU, KATANAC

Diplomate BiH u SAD-u,

U Ministarstvu finansija i trezora BiH

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

reformi, onda je ipak bolje i}i

Ne, jer u trenutnoj podjeli

Krajnje je degutantno promatrati {ibicarski odnos stranaka

Parlamentarna ve}ina kod

FEDERALNA PAT POZICIJA

^OVI] PRISILIO KOM[I]A DA

ada se situacija na terenu

UZMI ILI OSTAVI

kombinacije i da ne}e pretjerano `aliti ako

DF-ov STRAH OD PREGLASAVANJA

Kom{i} ne pristaje na ulogu

SLOBODNA BOSNA I 26.3.2015.

KOALICIONA TROJKA PRED RASPADOM

26.3.2015. I SLOBODNA BOSNA

UVOD U ^ETVEROGODI[NJI HAOS

Vijee ministara bez HDZ-a!!!