Potovani itatelji!

Ovim putem vas obavjetavamo da je iz tampe izala knjiga Povratak u Dennet, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Buatli. Knjiga Povratak u Dennet je tivo koje se ita u jednom dahu. Ona tretira osnovne ivotne teme i na jednostavan i dopadljiv nain objanjava smisao ivota na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan ivot na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sree na buduem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu Povratak u Dennet!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

SAFF broj 324

Sadraj

Hutbe iz tri sveta mesdida

El-Mesdidu-l-haram Arapski jezik prepoznatljivi simbol islamskog ummeta

Polumjesec
Parlament BiH Zbog osvetnikog sljepila prema SDP-u SDA ne vidi koliku tetu nanosi BiH i Bonjacima traei smjenu Denisa Beirovia

10

Kolumna
Borba za opstanak Skriveni ivot rijei, upeatljiva ekranizacija sudbine silovanih Bonjakinja

20

Drutvo
Zaboravljene semberske gazije II DIO, prema kazivanju Mustafe Mulamustafia-Alije Oni su poginuli da bismo mi danas mogli slobodno Allahu na seddu padati i slobodno disati

23 26

Dava
Znakovi na putu Bosanske daije

Intervju polumjeseca
Knjievnik Isnam Talji, povodom knjige Opet emo se vidjeti ispod crvene jabuke Roman o sultanu Fatihu, Bonjacima i Bosni Da sultan Fatih nije doao u Bosnu ne samo da bi nestalo Bonjaka, nego bi odavno bilo zaboravljeno da je ovaj narod i postojao

33

Islamske teme
Odgojne poruke iz sure Jusuf Emocionalna i duhovna interakcija izmeu roditelja i njihove djece, temelj je ispravnog odgoja

42 62

Islambosna
Kolumna Sedmica samoobmane
21. septembar - 5. zu-l-kade

Uvodnik

Ljudi e se zbog vlasti,

na Sudnjem danu, estoko kajati M
eunarodna zajednica je iskljuivi krivac za politiki haos u BiH. Nema tu nikakve suodgovornosti domaih politiara. Oni se ponaaju u skladu sa pravilima koje su ovdje postavili OHR, OSCE, Vijee za implementaciju mira i ostali tutori. Kao da bi Dodik mogao svakih nekoliko dana pozivati na ruenje drave, da mu to utnjom nisu dozvolili meunarodni faktori!? Visoki predstavnik smijenio je u martu 1999. Nikolu Poplaena sa pozicije predsjednika RS, a da nije izgovorio ni hiljaditi dio Dodikovih poziva na ruenje drave. Znai, moglo se kad se htjelo. Kompletan problem politikog sistema u BiH je jednakost izmeu ciljeva meunarodne zajednice i zdruenih velikosrpskih i velikohrvatskih snaga. Ta zavjerenika sprega se iz vremena genocidne agresije preselila u vrijeme genocidnog mira. A idejna okosnica njihovog djelovanja glasi: to gore to bolje. U cilju destrukcije graen je i politiiki sistem koji treba da blokira i umrtvi Bosnu i Hercegovinu, da podstakne njenu disoluciju, a najvei genocidni! zahvat bilo je odstranjivanje iz politikih prava 1.300.000 bh. graana iz dijaspore putem Izbornog zakona i nameta o aktivnoj registraciji, umjesto da je svako registriran za izbore samim imanjem dravljanstva. U guranju ideje to gore to bolje meunarodna zajednica je od politike napravila najprljaviji dio bh. drutva, i umjesto da politiari budu uzor oni su postali verceri, ibicari, lihvari. Kako su OHR, OSCE i Amerikanci instalirali sistem politike podobnosti dravnih funkcionera prema sebi (jer ko nije dobar oni ga smijene ili mu napakuju sudski proces), tako su i same stranke postale boljevika drutva u kojima je negativna selekcija to gori to bolji, to gluplji to pametniji! postala sistem eliminacije pametnih i moralnih pojedinaca. Za desetak godina stranke su, u svim narodima, uglavnom postale drutva lokalnih probisvijeta, onih koji bi, da nije politike, na nekoj drugoj adresi varali narod i zgrtali haram. Kad se saberu svi nivoi vlasti, svi kandidati, ukljuujui i razne komisije i odbore oko parlamenata, u BiH oko 60.000 graana ima ambiciju da ivi od politike, to e rei, da uzima pare nizata. To je najbrojniji lobi u naoj zemlji. Pa samo za lokalne izbore se prijavilo preko 30.000 kandidata, od kojih moda tek minijaturna manjina ima neke asne namjere, dok svi drugi sanjaju da za period od etiri godine poboljaju ili rijee svoju egzistenciju. Politika je, nesporno, postala biznis, tezga, prilika za brzo bogaenje, a trebala bi biti misija borbe g j j za narod. ta se dogodilo? Meunarodna zajednica je sistemski umrtvila patriotsku energiju, jer je na njeno mjesto instalirala profit, ime su iz politike otjerani fajteri i idealisti, a dovedeni tajkuni i karijeristi. U protivnom, neko bi se osvrnuo na prijedlog da se politika oslobodi od profita, da zastupnici i vijenici ne primaju vie nikakve pauale, ve da njihov rad bude volonterski, a to bi doprinijelo da se u politici nau istinski borci za narod. A strunost je posebna tema, jer su u igri odve podobni, a ne sposobni. Na izborima se kandiduje veliki broj nekompetentnih ljudi, koji uope nisu svjesni odgovornosti pred Uzvienim Bogom i ljudima. Njihova svijest ne dopire dalje od njihovih vlastitih depova, za sve ostalo su slijepi, gluhi i nijemi. Koga od njih zabrinjavaju ili uope interesuju preporuke koje je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u tom smislu izrekao, kao to su rijei: Doi e vrijeme kada e te se, opsesivno (i rukama i nogama), boriti za vlast, a na Sudnjem danu ona e vam donijeti samo tugu i kajanje. Divna li je dojilja (dunjaluk koji svojim uicima hrani ljude), a loa li je ona koja odbije dojene od dojenja (smrt koja e ljude odvojiti od dunjalukih uitaka). (Buharija). Naalost, kandidatura se razumijeva kao prilika da se lahko doe do para, lahko zaradi, a ne kao bilo kakva odgovornost prema nekome i neemu. Kod kandidata vlada potpuno odsustvo svijesti da su ono to obeavaju ustvari duni ispuniti, ak i da nije obeanja, ve po automatizmu same funkcije koju putem izbora dobiju. Stoga te parole koje se izgovaraju i programi koji se prezentiraju zvue uplje i jalovo, prvo, jer je negativna selekcija oistila najsposobnije graane iz politike, a drugo, jer se politika razumijeva kao profit, a ne kao rtvovanje za ope dobro. Dokle god ovo znamo, imamo ansu i da loe zamijenimo za bolje.
21. septembar - 5. zu-l-kade

Impressum
Izdava GID SAFF Velikog sudije Graee 25, 72000 Zenica Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo mob: +387 61 255 322 distribucija: +387 62 287 412 irorauni kod Raiffeisen banke dd BiH, Filijala Bugojno part br: 6764162000885351; transakcijski: 1613000022234395 Glavni i odgovorni urednik Semir Imamovi Redakcija Abdusamed Nasuf Buatli, Nusret Hodi, Ezher Beganovi, Ramiz Hodi DTP Semir ii Lektor Abdulmedid Nezo Stalni saradnici: Subai H. Demal, Ismail Ibrahim, Meho Bai, Fatmir Alispahi, Safet Kadi, Anes Dunuzovi, Abdulvaris Ribo, Almir Mehoni, Amir Durmi, Saladin Kovaevi, Sejfudin Dizdarevi, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanovi Ostali saradnici: emso Tucakovi, Ekrem Tucakovi, Nijaz Alispahi, Salko Opain, Nedim Harai, Adem Zalihi, Nedim Makarevi, Ale Kamber Direktor Semir Muji Direktor marketinga Semin Rizvi +387 62 343 635 Koordinator za dijasporu Ramadan Ruid +386 41 255 239 tampa EMANET d.o.o., Zenica asopis izlazi svakog drugog petka. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraaju. ISSN 1512-651X redakcija@saff.ba saffmagazin@yahoo.com www.saff.ba asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Hutba
Vodimo rauna da umjereno koristimo vodu prilikom abdesta i gusula. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je pretjerivanje israf prilikom upotrebe vode, a i Allah, d.., ne voli one koji pretjeruju. Draga brao i cijenjene sestre, istoa je dio vjerovanja. istoa je uvjet za namaz i emanet za koji emo biti pitani na Sudnjem danu. Uzvieni opisuje vjernike: I koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu. (El-Muminun, 8.)
Hatib: Aljo ef. Cikoti vala Allahu, Gospodaru svjetova, koji voli one koji se puno kaju i one koji se puno iste. Svjedoim da nema boga sem Allaha, Jedinog, koji nema sudruga, i svjedoim da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i poslanik, istinoljubiv i povjerljiv, neka je Allahov blagoslov na njega, njegovu porodicu, ashabe i sve koji ih u dobru slijede do Sudnjega dana. istoa je klju namaza. Ona je najvaniji uvjet za njegovu ispravnost. Allah, d.., u prijevodu znaenja ajeta kae: O vjernici, kada hoete da namaz obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite a dio glava svojih potarite i noge svoje do iza lanaka. A ako ste dunubi, onda se okupajte; a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvrili prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda rukama svojim istu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih preite. Allah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni. (El-Maida, 6.).

istoa za namaz

j j j Ukoliko na dijelovima tijela koji se peru prilikom uzimanja abdesta p p j p postoji rana kojoj bi naudila voda, j j j ili je rana p j previjena zavojem, f laj j sterom, ili j radi p je preloma stavljena j langeta ili g p onda se ti dijelovi g gips, j p potaru mokrom rukom a ostali dijelovi se operu. Propis je da se po mestvama moe initi mesh ukoliko postoje sljedei U ovom plemenitom ajetu nalazi uvjeti: se naredba ienja radi namaza; na1. da prekrivaju lanke kon obavljene male i velike nude da 2. da su iste se uzme abdest, a nakon denabeta 3. da su obuvene pod abdestom. (intimnog odnosa, polucije, hajza i Period potiranja po mestvama je nifasa) da se opere cijelo tijelo g ) p j j gusl. 24 asa za mukima onoga koji je ienje se obavlja istom vodom, kod svoje kue, a 72 asa za musaukoliko je ima i ukoliko postoji mo- fira putnika kome je dozvoljeno gunost za njenu upotrebu. Ukoliko skraivanje namaza. Mesh po zavoju nema vode ili postoji smetili gipsu nema vremenskog nja za njenu upotrebu zbog ogranienja, obavlja se sve bolesti, ili ima malo vode do ozdravljenja i uklanjanja a neophodno je potrebna zavoja ili gipsa. za pie i kuhanje, onda se Gusl propisano kuienje obavlja istom zepanje obavlja se na sljedei mljom tejemmum. nain: prvo se donese odAllah, d.., eli da olaka luka i proui Bismilla, poSvojim robovima pa je propitom se operu ake tri puta, sao da se ienje obavlja voopere se stidni dio tijela, dom, a ako nema vode onda onda se uzme abdest kao zemljom. Allah, d.., eli to se uzima za namaz. oistiti Svoje robove od tjeleKako god je Nakon abdesta tri puta se sne i duhovne prljavtine: da potrebno uzeti glava polije vodom da se vam blagodat Svoju upotpuni abdest i gusl pokvasi korijen kose, na(El-Maida, 6.). Olakicu je da bi tijelo bilo kon toga se opere ostatak dao time to je propisao teisto potrebno tijela vodei rauna da se jemmum umjesto abdesta: da je i da odjea sve pokvasi, jer je to uvjet biste bili zahvalni. (El-Maida, i mjesto gdje za ispravnost gusla. 6.) da zahvaljujete Allahu, emo klanjati Potovana brao i sestre, d.., na Njegovim blagodatibudu isti. dijelovi tijela koji se peru prima i olakicama i da Mu buNamaz se likom uzimanja abdesta dijedete pokorni. obavlja ista lovi su kojima inimo grijehe tijela, iste ili dobra djela. Allahov VjeVrati se i lijepo uzmi abdest odjee i na rovjesnik, s.a.v.s., nas ui da istom mjestu. se pranjem tih dijelova tijela U ovom ajetu se preciziUkoliko ima prilikom abdesta oni iste od raju farzovi abdesta, a to su: neistoe na grijeha koje su poinili. pranje lica, ruku do lakata, tijelu, odijelu ili Uzvieni Allah nareupotiranje glave i pranje nogu mjestu gdje se je pranje odreenih dijelodo lanaka. Poslije denabeklanja potrebno va tijela prilikom abdesta, i ta potrebno je oprati cijelo je oprati vodom. cijelog tijela prilikom gusla tijelo. Tejemmum je opisan sa sljedeim ciljem: Allah u sunnetu Poslanika, s.a.v.s., ne eli da vam priini pododirne se rukama ista zetekoe, ve eli da vas uimlja ili predmet od zemlje, ni istim i da vam blagodat te se njima potare lice jednom, pa se Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni. opet dodirne zemlja ili predmet od ze- (El-Maida, 6.). mlje i potaru se ruke do lakata jednom. Vano je napomenuti da se svi diDuhovna i fizika istoa jelovi tijela prilikom uzimanja abdesta trebaju dobro pokvasiti, jer, ukoliko se Allahov Poslanik, s.a.v.s., kae: dogodi da neki dio ostane suh, abdest Moj ummet e na Sudnjem danu biti nee biti ispravan. Omer, r.a., prenosi svijetlih lica, ruku i nogu od tragova da je nekom ovjeku prilikom uzima- abdesta. (Buharija) Po tome e biti nja abdesta na desnoj nozi ostao suh prepoznatljivi i drugaiji od ostalih dio veliine nokta, to je vidio Vjero- naroda. Ovo je pokazatelj vrijednosti i vjesnik, s.a.v.s., pa mu je rekao: Vrati vanosti abdesta za vjernika i na ovom se i lijepo uzmi abdest! (Muslim). i na buduem svijetu.
21. septembar - 5. zu-l-kade

Kada se obavi uzimanje abdesta j lijepo je izgovoriti sljedee: Ehej p j g j du en la ilahe illalllah, wahdehu, la erike leh, we ehedu enne Muhammeden abduhu we resuluh. Allahumme-dalni minettewwabine wedalni minel-mutetahhirin (Svjedoim da nema j boga sem Allaha, Jedinog, koji g g j nema sudruga, i svjedoim da j g j je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i j g Njegov Poslanik. Allahu moj, uij g j ni me od onih koji se p j puno kaju i j koji se p j puno iste!). Omer, r.a., p prenosi od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je j j j rekao: Ko se g god od vas ispravno p abdesti, a p potom kae: Ehedu en la ilahe illalllah, wahdehu, la erike leh, we ehedu enne Muhammeden abduhu we resuluh, otvorit e mu se svih osam dennetskih vrata da ue na koja g eli. (Muslim). j god U drugoj p g j predaji se dodaje: Allaj j humme-dalni minet-tewwabine wedalni minel-mutetahhirin. (Muslim). Ovim rijeima se postij p e unutarnja istoa svjedoenjem j j j Allahova j jedinstva, a vanjska istoa se postie abdestom. Vodimo rauna da umjereno koristimo vodu prilikom abdesta i gusula. Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio je pretjerivanje israf prilikom upotrebe vode, a i Allah, d.., ne voli one koji pretjeruju. Draga brao i cijenjene sestre, g j j istoa je dio vjerovanja. istoa je uvjet za namaz i emanet za koji emo biti pitani na Sudnjem danu. Uzvieni opisuje vjernike: I koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu. (ElMuminun, 8.). Ima osoba koje ne vode dovoljno rauna da obave ienje na nain kako je Allah, d.., naredio, pa klanjaju namaz cijeli ili vei dio svog ivota bez ispravne istoe tako da im i namaz nee biti ispravan. Kako god je potrebno uzeti abdest i gusl da bi tijelo bilo isto potrebno je i da odjea i mjesto gdje emo klanjati budu isti. Namaz se obavlja ista tijela, iste odjee i na istom mjestu. Ukoliko ima neistoe na tijelu, odijelu ili mjestu gdje se klanja potrebno je oprati vodom. Vanjska istoa od svih neij stoa propisana je eriatom i uvjet je za ispravnost namaza. Postoji i druga istoa koja se ne postie

pranjem vodom ve pokajanjem tewbom, istigfarom traenjem oprosta i iskrenim djelovanjem u skladu sa onim to je naredio Allah, d.., i Njegov Poslanik, s.a.v.s. To je unutarnja istoa, istoa srca od raznih sumnji i strasti. Ovo ienje se obavlja tokom cijelog ivota. Jedino je ienje koje nema

Vano je napomenuti da se svi dijelovi tijela prilikom uzimanja abdesta trebaju dobro pokvasiti, jer, ukoliko se dogodi da neki dio ostane suh, abdest nee biti ispravan.

alternative niti opravdanja za izostavljanje. Lahko ga obavlja onaj kome to Allah olaka. Temelj mu je bogobojaznost, ogranci su vrenje dobrih djela i ostavljanje zabranjenog, a plodovi su Allahovo zadovoljstvo, Njegova ljubav, spas u Dennetu, ljubav i naklonost ljudi, obilata opskrba i bereket u imetku, porodici i potomstvu.

21. septembar - 5. zu-l-kade

Hutbe iz tri sveta mesdida

Mekka: El-Mesdidu-l-haram (asni hram u Mekki) Medina: El-Mesdidu-n-nebevijj

Arapski jezik - prepoznatljivi simbol islamskog ummeta

H atib: dr. A bdur r a hm a n Es-Sudejs Preveo i saeo: Amir Durmi azmislimo li dublje o historijskim razlozima koji su utjecali na uspon i razvoj odreenog drutva i njegove civilizacije, uvidjet emo da je i jezik koji koristi to Ibn Tejmijje drutvo u tome igrao bitnu je govorio: ulogu. Cjelokupni islamski Arapski jezik Kurana i Sunneta Allahovog ummet poastvovan je arapsse smatra Poslanika, s.a.v.s. Kada je Elkim jezikom koji je bez sumdijelom Eame uo nekog ovjeka nje najodabraniji i najasniji vjere islama kako nevjeto govori arapski od svih jezika, prvenstveno a njegovo jezik i pravi velike greke, zbog toga to je Kuran, poznavanje i on ree: Ko je taj to pria kao rije Uzvienog Allaha, izuavanje je tako? Od njega me srce boli objavljen na ovom plemen- stroga obaveza. jako! Hasan el-Basri je govNaime, itom jeziku. Isto tako, ovaj orio: Ponekad mi moda poznavanje jezik je bio simbol islama i Uzvieni Allah nee usliati Kurana i prepoznatljiva karaktersitika dovu jer sam prilikom Sunneta je njegovih sljedbenika, bez uenja pogrijeio u (iz)govvadib stroga obzira sa kojeg geografskog oru. Za Ebu Ejjuba es-Siobaveza a njih podruja dolazili i bez obzira htijanija prenosi se da kada nije mogue kojim maternjim jezikom bi pogrijeio u govoru, on bi spoznati niti govorili. Imajui u vidu zbog toga od Allaha traio g g razumjeti osim da je posljednja Allahova oprost. Imam afija je u vezi uz poznavanje knjiga objavljena na ovom s arapskim jezikom govorio: ovog jezika... jeziku, muslimani prema To je u svakom smislu nanjemu moraju gajiti ljubav jbogatiji i najopirniji jezik i potovanje, ali i spoznati i on u vjeri islamu zauzima svoje dunosti i obaveze velianstveno mjesto. Ibn spram ovog velianstvenog Tejmijje je govorio: Arapjezika. Prije svega, obavezni smo uvati ski jezik se smatra dijelom vjere islama njegovu izvornost i originalnost, te a njegovo poznavanje i izuavanje je odluno stati na put njegovom iskriv- stroga obaveza. Naime, poznavanje ljivavanju koje je u dananjem vre- Kurana i Sunneta je vadib stroga menu globalizacije, brzog protoka obaveza a njih nije mogue spoznati informacija, internetskih drutvenih niti razumjeti osim uz poznavanje ovog mrea i satelitskih kanala, i vie nego jezika. Ono bez ega se ne moe ostvaevidentno. Nai ispravni prethodnici i riti vadib i samo po sebi postaje vadib. uzoriti islamski uenjaci, pridavali su Na drugom mjestu, Ibn Tejmijje kae veliku panju uenju i prouavanju da je izuavanje arapskog jezika kolekovog jeziku. Omer b. Hattab, r.a., tivna obaveza muslimana. Dakle, arapski govorio je: Uite arapski jezik jer on jezik je definitivno jedno od osnovnih razvija razum i poveava dostojanstvo obiljeja vjere islama, a neprijatelji islami lijepo ponaanje. Jednom prilikom skog ummeta su toga dobro svjesni pa i ovjek koji je kod Ebu Muse el-Earija, iz tog razloga nastoje pokvariti ovaj jezik r.a., radio kao pisar, po njegovoj (tj. i u njega unijeti ono to mu ni u kom Ebu Musaovoj) je naredbi napisao pis- sluaju ne pripada. Meutim, bez obzira mo Omeru, r.a., i na poetku tog pis- na sve njihove pokuaje Uzvieni Allah ma je napravio neznatnu gramatiku se zarekao da e sauvati Kuran: Mi, uisgreku. Omer, r.a., je uvidio tu greku tinu, Kuran objavljujemo i zaista emo Mi pa je poruio Ebu Musi da izbiuje nad njim bdjeti! (El-Hidr, 9.), a ouvanje ! ovog slugu zbog nemara, da ga otpusti Kurana od bilo kakvih izmjena najbolja iz slube i zamijeni ga boljim pisarem. je garancija i da e arapski jezik, pored Ovaj primjer vrlo dobro govori ko- svih problema i nedaa, u globalu ipak liko su muslimani tada drali do jezika zadrati svoju izvornost i originalnost.
21. septembar - 5. zu-l-kade

(Poslanikov mesdid u Medini)

ejtansko doaptavanje ljudima

Hatib: Dr. Salah Budejr Preveo i saeo: Amir Durmi esvesa, tj. ejtansko doaptavanje ljudima, podla je metoda ovog prokletnika kojom vrlo esto i uspjeno ljude odvodi u razliite oblike pretjerivanja i zablude. Primjera na ovu temu ima dosta. Ponekad ejtan ljude mui i umara pitanjima koja se veu za precizno definiranje nekih pitanja vezanih za gajb nevidljivi i nedokuivi svijet, poput pitanja naina stvaranja kosmosa, proivljenja na Sudnjem danu, pitanje kakvoe Allahovog uzdizanja iznad Ara itd. U vezi s ovim, prenosi se i vjerodostojan hadis. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nekome od vas prie ejtan te ga upita: Ko je stvorio to i to, ko je stvorio to i to..., sve dok ga na kraju ne upita ko je stvorio tvoga Gospodara? Ukoliko se nekome od vas desi neto slino, neka kod Uzvienog Allaha potrai utoite rijeima: Euzu billahi mine-ejtanir-radim, i neka odbaci takve misli. (Muttefekun alejhi). U verziji koju biljei imam Muslim jo se dodaje: Neka kae: Ja verujem u Allaha. Isto tako, ejtan ljudima esto nabacuje vesvese u pitanjima istoe i abdesta. Ima ljudi koji pri uzimanju abdesta pretjeruju perui dijelove tijela nebrojeno mnogo puta i troei pri tome velike koliine vode, da bi na kraju opet sumnjali da li su na ispravan nain uzeli abdest. Sve je to naravno samo jo jedna od verzija ejtanskih vesvesa. Imam Ahmed je govorio: Svako ko pri uzimanju abdesta dijelove tijela pere vie od tri puta, takvog su vesvese nadvladale. Najbolji lijek za ovaj problem jeste da ovjek energino odbaci sumnje u svoju istou nakon to se oisti, i da o tome uope vie ne misli. Ibnul-Devzi, prenosi da je Ebul-Vefau b. el-Akilu neki ovjek rekao: Ja se mnogo puta itav zagnjurim u vodu. Da li je moj gusul ispravan?, a on mu odgovori: Slobodno idi jer ti nisi ni duan klanjati namaz. A zbog ega?, upita ovjek. Ebul-Vefa mu tada odgovori: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao da se djela tri vrste ljudi uope ne biljee (tj. takvi nee snositi odgov-

Kuds: El-Mesdidu-l-aksa

Dosta je ovjeku zla da omalovaava

(obezvrjeuje) svoga brata muslimana
Hatib: Muhammed Selim Preveo i saeo: Esad Mahovac poduem hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, udarajui temelje meuljudskim odnosima unutar islamskog drutva, kae: Musliman je muslimanu brat; Musliman je on ga nee otetiti, niti potcimuslimanu jeniti, niti ga na cjedilu ostaviti. brat volio Takvaluk je ovdje, i pokaza na on to ili ne. svoje grudi, tri puta. Dosta je Poslanikove lahov Poslanik, sallallahu alejhi ovjeku zla da omalovaava rijei odnose ve sellem, napravio vezu izmeu svoga brata muslimana. Muslise na sve ovih zabranjenih stvari i takvamuslimane bez manu su zabranjeni ast, imetak luka? Takva (bogobojaznost) je a vremenskog i krv drugog muslimana. Musta koja je jedina u stanju ouvati i prostornog liman je muslimanu brat volio bratstvo i popraviti stanje meu ogranienja. on to ili ne. Poslanikove rijei muslimanima. Allah Uzvieni u Ovako bi odnose se na sve muslimane suri Ali Imran kae: O vjernici, trebalo biti, bez vremenskog i prostornog bojte se Allaha onako kako se treba meutim, ogranienja. Ovako bi trebojati i umirite samo kao muslinaa stvarnost balo biti, meutim, naa stvarmani! Svi se vrsto Allahova ueta govori o nost govori o neemu sasvim drite i nikako se ne razjedinjujte! drugom. Nepravda je na sva- neemu sasvim I sjetite se Allahove milosti prema drugom. kom koraku. Dodirnut emo vama kada ste bili jedni drugima se samo jednog segmenta iz nae neprijatelji, pa je On sloio srca drutvene svakodnevnice. Zavaa i vi ste postali, milou Njegokupnina stanova otkriva pravu vom, braa! (Ali Imran, 102.! sliku naeg stanja. Kirije su to103.). Da li se onaj ko pokrade liko velike, a posebno ovdje u brata muslimana boji Allaha?! Kudsu, da zakupoprimcima od mjesene Da li se onaj ko povrijedi ast muslimana, plate ne ostaje vie nita s ime bi ishranili koja je vea od svetosti Kabe, boji Allaha?! svoju mnogobrojnu eljad. Dok su se neka- Ovih dana svjedoci smo idovskih pokuaja da muslimani ponosili svojom brojnou, da putem promjene naziva ulica uzurpiraju danas je mnogolana porodica postala prava historijsko pravo muslimana na ovu zemlju. potekoa. Takve porodice nisu u stanju Naziv nije taj koji odreuje kome ta pripada. pronai stanove za sebe. Vlasnici stanova Oni nam i na druge naine vre uzurpaciju uvjetuju da porodica nema djece ili da ih naih historijskih prava. Naselja koja nepresje vrlo malo. Zar oni nisu uli Poslanikove tano izgrauju doseljavajui svoje sunarodrijei: Ko otkloni nedau od muslimana, njake, iseljavanje arapskih etvrti samo je dio Allah e na Sudnjem danu otkloniti jednu onoga to nam ine. To su isti oni koji ele od njegovih nedaa. Moramo znati da se osporiti rad i djelovanje graevinske komisiu potekoi poznaju prava braa, a ovo vri- je za rekonstrukciju i popravak Mesdiduljeme je ispit za mnoge nas. U jednom had- Aksaa koja djeluje u sklopu Islamskih isu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sell- vakufa nae zemlje, a sve to pod izgovoem, rekao je: Neka se musliman nipoto ne rom da se radovi izvode bez izvjetavanja raduje zlu svoga brata muslimana, jer moda izraelske policije. Sa ovog asnog mjesta, sa se njemu Allah smiluje, a tebe iskua. Niko minbera treeg svetog hrama, dajem svima na takav nain ne smije poniavati svoga do znanja da Islamski vakufi raspolau brata muslimana, nego ga mora potivati. punim pravom na izvoenje svih radova Danas moemo vidjeti kako zapadni ovjek rekonstrukcije i popravke svih mesdida izraava potovanje svome komiji, kolegi, na prostoru Palestine, na ijem elu je ovaj prijatelju... iako ih ne voli. Zar muslimani mesdid. Kuds je uzvieniji i daleko moniji nisu prei da uz ljubav spoje i potivanje. Pi- da bi bio podloan njihovim odredbama i tanje koje se ovdje namee jeste zato je Al- nadzorima.
21. septembar - 5. zu-l-kade

ornost za ono to ine). Djela luaka sve dok ne postane normalan, spavaa sve dok se ne probudi i malodobnog djeteta dok ne doeka (erijatsku) punoljetnost, a onaj ko se vie puta zagnjuri u vodu i opet sumnja u to da li je uzeo gusul ili nije, takav je lud i nenormalan! Postoje i oni koji zbog vesvesa u zahodima ostaju jako dugo vremena, toliko da ih redovno prolazi namaz u dematu jer na njega ne mogu stii, bez obzira koliko rano se poeli pripremati za namaz. Nekima ejtan prilazi prije namaza te nikako ne mogu zanijetiti (jer nijete rijeima a ne srcem), drugi opet mnogo puta ispoetka ue Fatihu jer sumnjaju da li su je uope prouili, dok trei stalno imaju osjeaj da su u toku namaza izgubili abdest. Poslanik, s.a.v.s., elei u potpunosti izlijeiti ovaj vid bolesti, kazao je: Ukoliko neko od vas osjeti neto u stomaku pa posumnja da li je izgubio abdest ili nije, neka ne naputa damiju (tj. namaz) sve dok ne osjeti smrad (vjetra) ili uje jasan zvuk. (Muslim). Pored ustrajnog traenje utoita kod Allaha od prokletog ejtana, najbolje oruje prtiv vesvesa jeste ispravno islamsko znanje, esto spominjanje Allaha i uenje dova, brino i ustrajno obavljanje namaza, izbjegavanje svih vidova grijeha i loih djela kao i udaljavanje od mjesta na kojima se ine grijesi i nepokornost Uzvienom Allahu.

Postoje i oni koji zbog vesvesa u zahodima ostaju jako dugo vremena, toliko da ih redovno prolazi namaz u dematu jer na njega ne mogu stii, bez obzira koliko rano se poeli pripremati za namaz.

Polumjesec
Parlament BiH Srpska pravoslavna crkva

Zbog osvetnikog sljepila Sarajevski atentat vladike Grigorija na reisa Ceria vjerskim i politikim liprema SDP-u SDA ne vidi USarajevu je proteklih dana odr- pred svjetskim odaslati upeatljivu poana dvodnevna Meunarodna derima eljela u Sent koliku tetu nanosi BiH i konferencija za mir su organizacijibrojni ruku da je Bosna i Hercegovina nemoEgidia, a na kojoj gostovali gua drava. Srpska pravslavna crkva vjerski lideri iz itavog svijeta. Meu i njeni bojovnici, koji nose uniforme Bonjacima traei smjenu vjerskim liderima koji su prisustvovali mantije vladika, nastavljaju sa agresisarajevskom Meunarodnoj konferen- jom na Bosnu i Hercegovinu. Nekada Denisa Beirovia ciji za mir bili su i domai vjerski lideri. je po Sarajevu pucao srpski snajper, srpKada smo vidjeli da je u Sarajevo doao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej sa svojim saradnicima, prije svega ozloglaenim vladikama Grigorijem i Kaavendom, znali smo da nee izai na dobro, sumnjali smo da e Irinej, po svom dobrom starom obiaju, opet napasti islam i muslimane. Na kraju ispostavilo se da su nae sumnje bile neopravdane, tj. Irinej ovaj put nije napravio nikakv incident. Meutim, taj posao za njega su ovaj put uradili njegovi vojnici poslunici, ratni hukai i mrzitelji svega to je islamsko, njegove vladike. Vladika zahumsko-hercegovaki Grigorije je planski izazvao incident drugog dana Konferencije kada je pred svima optuio reisa dr. Mustafu ef. Ceria da u Bosni i Hercegovini eli napraviti islamsku dravu. Srpska pravoslavna crkva je smiljenim i dobro pripremljenim izazivanjem incidenta Turska vs. BiH ki top, tenk. Nekada je Ratko Mladi sa pravoslavnim krstom na prsima pokuavao da slomi Sarajevo. Danas, umjesto srpskog snajpera i Ratka Mladia, na Sarajevo kidiu uniformisani i dobro obueni patrijarsi, vladike i drugi srpski popovi. Moramo priznati da je vladika Grigorije veoma privren svom zadatku borbe protiv islama i Bonjaka muslimana. A vidi se da je dobro i istreniran. To se vidjelo dok je izvodio sarajevski atentat na reisa dr. Mustafu ef. Ceria.

a 34. sjednici Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine SDS, SNSD i SDA su po peti put pokuali izglasati smjenu dr. Denisa Beirovia, zamjenika predsjedavajueg Zastupnikog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine. Poznato je da se Dodikov SNSD i SDS na ovaj nain ele osvetiti Denisu Beiroviu zbog njegovog intezivnog zalaganja za ouvanje dravnosti Bosne i Hercegovine, odnosno slanje protestnih pisama dravnim funkcionerima Srbije koji Republiku Srpsku nazivaju dravom, te zbog irenja istine o genocidu u Srebrenici. Naalost, u ovom poslu pomae im SDA, koja se smjenom Denisa Beirevia eli poto-poto osvetiti SDP-u za prekid koalicionih odnosa. Zbog osvetnikog sljepila SDA ne vidi koliku tetu nanosi interesima nae drave. Denis Beirovi se dokazao u predanom zastupanju interesa Bosne i Hercegovine. Uostalom, kao to smo ve naveli, to je razlog to Milorad Dodik trai njegovu smjenu. SDA i sve druge probonjake partije moraju se ponaati u skladu sa interesima Bosne i Hercegovine a uskostranake interese ostaviti po strani. Bez obzira to je Denis Beirovi u SDP-u (koji je u vie navrata pokazao svoje antibonjako i antiislamsko lice), on lino, kao jedinka, dokazao je da zasluuje nau podrku.

Redep Tajip Erdogan je najiskreniji prijatelj bonjakog naroda

remijer Republike Turske Redep Tajip Erdogan proteklih dana boravio je u viednevnoj posjeti naoj zemlji. Premijer Erdogan je u Bosnu i Hercegovinu doao radi uruivanja nagrade Isabeg Ishakovi za meunarodni doprinos razvoju kulture i kulturne batine grada Sarajeva. Osim toga, premijer Erdogan je ovu posjetu iskoristio za brojne susrete sa zvaninicima vlasti Bosne i Hercegovine. Tokom boravka u naoj zemlji premijer Redep Tajip Erdogan odrao je vie govora u kojima je
21. septembar - 5. zu-l-kade

iznio niz korisnih savjeta graanima Bosne i Hercegovine. Njegov govor u Narodnom pozoritu u Sarajevu bio je poseban. Na kraju, vrijedi istai jednu vanu injenicu koju je primjetila veina bh. graana kada je u pitanju spomenuta posjeta turskog premijera Redepa Tajipa Erdogana. Svima nam je postalo jasno da je premijer Erdogan svim svojim srcem vezan za Bosnu i Hercegovinu i Bonjake. Vjerovatno niko nema dileme da je premijer Redep Tajip Erdogan najiskreniji prijatelj bonjakog naroda u svijetu.

10

Dr. Mustafa ef. Ceri

Velikan bonjakog naroda

organizaciji Rijaseta Islamske zajednice BiH ovih dana u Sarajevu je upriliena sveanost povodom dvije decenije reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria na elu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na sveanosti je istaknuto da se dr. Ceri preuzevi dunost reisu-l-uleme pokazao kao ambiciozna, vrijedna i snana osoba, te da je postavio teko dostine standarde po koliini energije i emocija s kojom je radio, kao i po nivou tolerancije prema kritiarima njegovog rada. Za ovih dvadeset godina, Bosna i Bonjaci zatekli su se pred dubokim vodama i obreli su se u tamnom dijelu svog puta, prepunom svakakvih prepreka i opasnosti. A danas, evo i Bosne i Bonjaka, hvala dragom Bogu, na svijetlom dijelu svog puta, a ona duboka voda ostala je za njima! Eto to je ono najvanije, ono sutinsko to je uradio reisu-l-ulema Mustafa Ceri, kvintesencija svih ovih dvadeset godina njegovog rada: Ponio je svojom rukom, i razgorio lu, i tako Bosni put osvijetlio, a Bonjake je nauio plivati! Njegovim zalaganjem, pravim putem smo ili i na pravom putu ostali, isplivali smo, i vrstog tla smo se dohvatili! Izveo je reis Mustafa Ceri Bonjake iz kolektivne amnezije, koja ih je zadesila - ne njihovom krivicom! - amnezije koja im je gotovo potpuno poharala ono to je najdragocjenije svakom ovjeku i svakom narodu: Republika Srpska

Pravo i pravda u BiH

sjeanje na svoju prolost, na svoj identitet, svijest o sebi! I vratio je reis Ceri, svojim radom i svojim djelima, svojim rijeima i svojim stalnim zalaganjem, Bonjacima sjeanje, vratio ih je sebi, vratio ih je Bosni! Obnovili su svoju povijesnu svijest, obnovili su svoj nacionalni identitet, prepoznali svoju etniku zasebnost, vratili svoj kulturni integritet, prigrlili svoju duhovnu istinu, kae akademik Ferid Muhi. U proteklih dvadeset godina Bonjaci su proli kroz burna vremena. Iako smo mi Bonjaci u tom periodu izgubili mnoge bitke, zahvaljujui reisu dr. Mustafi Ceriu nismo poraeni, sauvali smo dovoljno snage i jedinstva da moemo preivjeti nove izazove. Njegov doprinos naem opem dobru je nemjerljiv. Dr. Mustafa ef. Ceri je novi velikan bonjakog naroda.

Opasni pravni arini Suda BiH: Bonjacima za fiziko maltretiranje ista zatvorska kazna kao i Srbima i Hrvatima za klanje i silovanje

U RS-u osnovci umjesto kolskih pjesmica piu

ilovan Mali, uenik 9. razreda O Branko opi u Prijedoru, nedavno je zavrio svoju prvu knjigu, ija je tema etniki pokret. Kae da je Knjigu o Drainim etnicima napisao u elji da itaocima argumentovano predstavi priu o Drainim etnicima, jer se, kako kae, istina o ovom pokretu, koji je nepravedno satanizovan od komunista, jo preuuje. Na vie od 200 stranica iznio sam biografske podatke, uz fotografije Mihailovia i njegovih najistaknutijih oficira. Trebalo je istraiti i proitati desetine knjiga, a dosta podataka prenio mi je moj deda Milan, koji ivi u istonoj Srbiji. O ovoj temi se i dalje malo zna, pogotovo u Potkozarju, gde se bez argumenata govori da su etnici bili koljai i ubice, pria ovaj djeak. Ovaj primjer osnovca Milovana Malia je veoma zanimljiv. Velikosrpska etnika

propaganda je uspjela u svom naumu da etnitvo usadi u srca veine Srba. Milovan Mali je dokaz da je ta propaganda otila daleko i da etnitvo postaje najvaniji dio srpskog nacionalnog identiteta.

ud BiH izrekao je prvostepenu presudu kojom su Mehura Selimovi i Adil Runi osueni na osam, a njihov saborac Emir Mustafi na devet godina zatvora za fiziko i psihiko zlostavljanje zatvorenika srpske nacionalnosti. Ovakva presuda okirala je bive pripadnike Armije RBiH iz Petog korpusa. Petorica srpskih vojnika koja su u Ljutokoj dolini, u opini Biha, 1992. godine ubila 45 civila bonjake nacionalnosti, u Kantonalnom sudu u Bihau dobila su ukupno 35 godina zatvora. Istovremeno, trojica pripadnika Petog korpusa za maltretiranje ratnih zarobljenika dobila su 25 godina zatvora. Ovakve pravosudne kriterije, jednostavno, ne razumijem, da ne kaem neto tee, rekao je Almir Tuti, predsjednik Saveza demobilisanih boraca FBiH za domae medije. Nije ovo prvi put da Sud Bosne i Hercegovine zauzima ovakav sraman stav prema optuenim Bonjacima. Prije tri godine Sud BiH je izrekao pravosnanu presudu kojom je Zijad Kurtovi osuen na 11 godina zatvora zbog ratnog zloina u Drenici. Zijad Kurtovi nije nikoga ubio, odnosno on je osuen na 11 godina zatvora jer je navodno amarao zarobljene civile hrvatske nacionalnosti. Zanimljivo je navesti da je u to vrijeme tekao proces Paki Ljubiiu za zloine nad Bonjacima u Ahmiima. Za ubijenih 114 Bonjaka u Ahmiima Pako Ljubii je osuen na deset godina zatvora a Zijad Kurtovi za amaranje jedanaest godina. Ovo su dokazi koji izazivaju sumnju u namjere Suda BiH.

21. septembar - 5. zu-l-kade

11

Afganistan

Talibani steu obru Boinja najsigurniji dio opine Maglaj oko kampa kojeg uvaju olicija u posljednje dvije sedmice deavaju ovakve provokacije, meuPsvake noinakon tomjestu Srbi po- tim te provokacije uglavnomu Boinju. deura u Boinja, izazivaju bh. vojnici kod Maglaja, su se Srbi koji povremeno dolaze
vratnici u tom selu poalili da vehabije siju strah i otimaju srpsku imovinu, piu banjaluke Nezavisne novine. U nastavku izvjetaja o navodnim incidentima u Boinji, Nezavisne novine piu sljedee e: To su nam jue potvrdili mjetani Boinje, koji kau da se stanje u ovom mjestu donekle stabilizovalo. Lokalna vlast i policija su nam izali u susret. Naelnik optine je dolazio na sastanke, a policija je preduzela neke mjere da se stanje malo pobolja. Oruje kod njih nije pronaeno, ali policijske patrole i specijalci redovno dolaze. Svaku no znaju deurati. Meutim, niko od predstavnika vlasti ili institucija iz RS nije se pojavio ovdje, rekao je Boro Jevti, iz Boinje. Srbi povratnici u Boinju su se ranije alili da vehabije sijeku srpsku umu i koriste livade za ispau stoke. Osim toga, vehabije su prije nekoliko sedmica sruile spomenik na srpskom groblju u Gornjoj Boinji, to, kako kau mjetani, nije prvi put da se deava. T Takoe, Srbima je strah izazvala i injenica da su vehabije govorile kako su doli po zadatku, da uvedu red. S obzirom da niko nije dao priliku drugoj strani da kae ta se to dogaa u Boinji, Saff je zamolio Semina Rizvia da nas informira o spomenutim dogaajima. Istina je da jedan na brat povremeno krao drva iz ume samo to je to beznaajno koliko Srbi, koji su se vratili, kradu od onih koji se nisu vratili. Ovaj na ima nekakvog konjia dok Srbi imaju traktore sa vitlima.Tano je i to da se ovaj na potukao sa nekim Srbinom jer mu je Srbin, dok je prolazi kraj njega, bacio malter na auto. Povremeno se

Demantirane glasine o problemima u suivotu boinjskih Bonjaka i Srba

rije nekoliko dana talibani su izveli veliki napad na najveu vojnu bazu britanske vojske u Afganistanu u provinciji Helmand. Obueni u uniforme amerike vojske talibani su nesmetano uli u krug kampa Bastion nakon ega su krenuli u planirani napad. U tom napadu talibani su uspjeli ubiti nekoliko vojnika NATO-a i potpuno unititi est borbenih aviona. Pored navedenog napada talibani u provinciji Helmand izveli su jo nekoliko uspjenih akcija. U posljednje vrijeme provincija Helmand je postala veoma opasno ratite na kojem talibani postiu brojne pobjede. Za graane Bosne i Hercegovine, naroito za porodice iji najmiliji trenutno se nalaze u Afganistanu, u nemirnoj provinciji Helmand, kao pripadnici Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, navedene informacije su veoma vane. Kamp Bastion i kamp Price, u kojem se nalaze vojnici Oruanih snaga Bosne i Hercegovine, nalaze se veoma blizu. Talibani su veoma lahko mogli napasti i kamp Price. Da li e to dogoditi teko je znati. Meutim, sa sigurnou se zna da su u Ministarstvu odbrane BiH, odnosno u Oruanim snaga Bosne i Hercegovine veoma zabrinuti trenutnom situacijom u provinciji Helmand. Tu zabrinutost nedavno je izrekao i Neboja Radmanovi, lan Predsjednitva Bosne i Hercegovine koji je rekao da se jo uvijek ne zna hoe li naa zemlja slati novu rotaciju u Afganistan jer se sigurnosna situacija u provinciji Helmand pogorala. Na web stranici danske vojske, koja je stacionirana u kampu Price zajedno sa bh. vojnicima, skoro svakodnevno se objavljuju izvjetaji o ranjavanju danskih vojnika. Oito je da talibani steu obru oko kampa kojeg uvaju bh. vojnici u provinciji Helmand.

Pozadina dizanja ovolike praine oko ovog dogaaja je to da se nedavno birao predsjednik mjesne zajednice u selu pa je ovaj novi kandidat htio pokazati kako e on zastupati interese svih Srba koji to hoe i koji nee pa je na ovaj nain oko sebe okupio nekolicinu Srba i otiao kod naelnika i predstavio mu situaciju kao da samo to nije izbio rat kod nas. Zatim su dali ultimatum, ili oni ili mi, ako nas ne iseli naelnik oni odoe. Poslije je naelnik traio da i ja doem na sastanak gdje je sazvano Vijee za sigurnost graana, zamjenik komandira policije, stari predsjednik mjesne zajednice, taj novi koji je pucao na funkciju PMZ, jo jedan Srbin i ja. Kada sam ih ja upoznao ta se u stvarnosti deava kod nas sve te njihove izmiljotine su se raspale a potom su se na tom skupu dobro razili meu sobom stari predsjednik Srbin i ovaj to je pucao na njegovu funkciju. Kasnije je zamjenik komandira policije dao izvetaj o sigurnosti u rejonu (to je Krsno Polje, Bakoti i Boinja) da je to sektor u kome ima najmanje problema i koji je najsigurniji u optini. Tako se ta pria privela kraju, ali su onda novinari o tome pisali i objavljivali onako kako kome pae. Na kraju se tom liku koji je digao tu svu galamu isplatilo, ovjek je izabran za predsjednika mjesne zajednice, ali je to i nas navelo da i mi imamo svog predstavnika u MZ to do sad nismo imali, a po zakonu imamo pravo.Sada je nama pripalo mjesto potpredsjednika i ubudue sve aktivnosti u selu vie nee da se provode bez naeg znanja.

21. septembar - 5. zu-l-kade

12

Ogledalo bonjake politike

Neprijatelj je jak onoliko koliko smo mi slabi!

ilorad Dodik je poznat po otrom jeziku. On ne bira rijei kada govori o Bosni i Hercegovini i bonjakim politikim i vjerskim predstavnicima. Milorad Dodik se esto izraava veoma negativno o svemu to ima bosansko, bonjako i muslimansko. Pa ipak, takav Milorad Dodik ovih dana je dao veoma zanimljive izjave o premijeru Republike Turske Redepu Tajipu Erdoganu. Dodik je izrazio svoju elju da se sastane sa premijerom Erdoganom, posebno istiui da bi mu bila ast da se sastane sa Redepom Tajipom Erdoganom. U izjavi koju prenosi agencija Srna Dodik je pohvalio turskog premijera, navodei da je Erdogan dobar politiar i da je vlada pod

Sarajevo

njegovim vodstvom unaprijedila tursku ekonomiju, a Turska postala strateki znaajna u regionalnoj i meunarodnoj politici. Dodik o premijeru Erdoganu ne govori ovako pozitivno jer gaji neke simpatije prema Turskoj. Znamo dobro ta Milorad Dodik misli o Turskoj. On Tursku vie mrzi nego Bosnu i Bonjake. Meutim, Dodik izraava potovanje prema Erdoganu jer dobro zna koliko je Turska jaka sa njim na premijerskom elu. Dodik je na ovaj nain odaslao jasnu poruku nama Bonjacima, naroito bonjakim politiarima kakvi trebamo biti da bi osigurali svoju budunost. Neprijatelj je jak onoliko koliko smo mi slabi. (Milovan Vitezovi)

Halal sajam 27. - 29. septembra u Centru Skenderija

Foto polumjeseca
SDP-eova komunistika nada - Faruk Tokumbo Shokunbi

Sarajevu e 26. septembra biti odran prvi Sarajevo Halal Forum (SAHAF) ija je tema Halal - povezivanje vrijednosti: industrija, tehnologija i ivotni stil. On e, prema ustaljenoj sajamskoj praksi, biti uvertira za Sarajevo Halal Sajam koji e biti odran 27. - 29. septembra u Centru Skenderija. Na forumu e biti predstavljene osnovne informacije o halal industriji, ali i halalu kao ivotnom stilu i sistemu vrijednosti koji sa sobom nosi i normu i preporuke. Cilj nam je podii svijest o halalu kao dobro izbalansiranom nainu ivota, koji je puno iri pojam od halal industrije i halal hrane, kae Amir Saki, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete. Edin Smaji, generalni direktor GHB Investa, firme koja je organizator i foruma i sajma, za domae medije kae da je velika stvar to to su se za uee na forumu prijavili ljudi iz Turske, Saudijske Arabije, Malezije, Singapura i SAD-a. elim naglasiti da je naa Agencija za certificiranje halal hrane postigla veoma mnogo i u smislu promocije i u smislu certificiranja proizvoda. Iz odziva i na forum i na sajam se zapravo najbolje vidi koliko su i kompanije sve vie zainteresovane da halal standarde primijene u svojoj proizvodnji i poslovanju. Nama se prva za uee na sajmu prijavila firma Zveevo, i to je moda najbolji pokazatelj koliko se halal koncept uvrstio na naem tritu, zakljuio je Smaji.

21. septembar - 5. zu-l-kade

13

Islamske teme
Veliki svjetski umovi o Muhammedu, a.s.

Bernard o: Muhammed bi se morao nazvati spasiteljem ovjeanstva spasiteljem ovjeanstva

Za razliku od spomenutih zlikovaca, mi emo ovdje navesti ta su o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, rekli najvei svjetski umovi koji su se potvrdili kao linosti i stekli slavu svojim grandioznim intelektualnim djelima, i kojima nije bilo potrebno da skreu panju na sebe na krajnje nemoralan, bizaran i sulud nain Pripremio: Abdusamed Buatli irom svijeta jo uvijek se organiziraju demonstracije muslimana protiv filma Nevinost muslimana, a koje su praene nasiljem, paljenjem amerikih zastava i, naalost, ubistivima. Naravno, takav vid demonstracija, s takvim posljedicama, je neprimjeren islamu i on je za svaku osudu. Meutim, mi elimo skrenuti panju na neto drugo i kazati sljedee: tako to rade zakleti neprijatelji islama, i kako ih je opisao ugledni intelekutalac i bosanski katog lik eljko Milievi, ekstremni, radikalni, teroristiki kransko-cionistiki desniari. Oni posiju smutnju, zapale vatru rata, pa se sakriju u miije rupe i ekaju muslimansku reakciju, a znaju kakva e ona biti. A to im je vana takva reakcija muslimana? Prije svega da skrenu panju na sebe, pa makar i na najbizarniji nain, jer bi bez toga oni skapavali kao pacovi u septikim jamama i nikada se za njih ne bi ulo. Zatim, da, na temelju nakaradne logike na kojoj je zasnovan kompletan njihov bijedni ivot, ubijede Zapadni svijet da ta moralna nedonoad, intelektualni kepeci, bezvrijedne hulje, imaju pravo to posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, prikazuju kroz svoje umobolne uratke, kao teroristu, nasilnika, razvratnika i sl. Znaju oni dobro da je taj ekstremni cionistiko-krstaki svijet objektivan i pravedan, toliko da se skoro niko nee ozbiljno osvrnuti niti osuditi (osim licemjernih verbalnih osuda) te prostake i fanatike koji izazivaju mrnju, koji izazivaju razaranja, paljenje i ubijanje. Oni nee kazati da je to to rade muslimani, reakcija na akciju mrnje, reakcija na napad na ast, dostojanstvo, vjeru i svetinje muslimana. I za njih nije normalno to to muslimani reaguju kad se napadaju njihove svetinje, a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je jedna od najveih svetinja, jer je on posljednji Allahov Poslanik, putovoa, onaj koji je doao da cijelo ovjeanstvo izvede iz tmina na svjetlo i koji je milost cijelom ovjeanstvu. Meutim, to ne vide oni koji ive u mraku zablude, u tminama grijeha i razvrata i koji su opijeni iracionalnom mrnjom, a hvale se da se kompletna evropska kultura i civilizacija temelji na raciu. Za razliku od spomenutih zlikovaca, mi emo ovdje navesti ta su o Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, rekli najvei svjetski umovi koji su se potvrdili kao linosti i stekli slavu svojim grandioznim intelektualnim djelima, i kojima nije bilo potrebno da skreu panju na sebe na krajnje nemoralan, bizaran i sulud nain. Izreke koje slijede uglavnom su preuzete iz knjige Islam i Poslanik u oima drugih autora Ahmeda Hamida, h koju je na bosanski jezik briljantno preveo Mustafa Prljaa, kao i iz hvale vrijednog djela dr. Safveta ef. Halilovia, Sira ivotopis posljednjeg Allahovog Poslanika, i drugih djela. MajkiHart (Michael Hart), ameriki pisac Moj izbor Muhammeda za vodeu poziciju meunajistaknutijim historijskim linostima, vjerovatno e neke itaoceiznenaditi. Meutim, on je jedini ovjek u cjelokupnoj historiji koji je maksimalno uspio na dvjema razinama: onosvjetskoj i ovosvjetskoj. Bilo je poslanika i vjerovjesnika koji su zapoinjali s velikimposlanjima, ali su umrli a da poslanja nisu dovrili, kao to je bio sluaj s Mesihom (Isusom) u kranstvu. Bilo je i onih s kojima su drugi (poslanici) sudjelovali u istom poslanju ili su im drugi p p j g prethodili, kao to je sluaj s Musaom u idova. Meutim, Muhammed je jedini kojije upotpunio poslanje u vjeri ije odredbe
21. septembar - 5. zu-l-kade

su sasvim jasno odreene, u koje su narodi potpuno vjerovali jo za njegovog ivota. Uz vjeru, on je uspostavio i novi oblik drave. S tog stanovita on ima i velike ovosvjetske zasluge. Plemena i narode je ujedinio u jedinstvenu zajednicu i uspostavio njena ivotna naela, uredio ivot te zajednice na ovom svijetu davi joj univerzalan model organizovanjakoji se iz njegovog zaviaja irio svijetom. On je taj koji je i zapoeoi upotpunio ovosvjetsko i onosvjetsko poslanje. Lav Nikolajevi Tolstoj, ruski knjievnik Muhammedu je dovoljno da bude ponosan to to je jednu primitivnu zajednicu, ogrezlu u krvi, izbavio iz vrakih kandi runih obiaja. Pred njom je otvorio put uspona i napretka. Muhammedovvjerozakon e svijet voditi u sporazumijevanje s razumom i mudrou. Nema nikakve sumnje u to da je vjerovjesnik Muhammed jedan od najveih reformatora ovjeanstva. Pripada mu najvea slava jer je on ovjeanstvo uputio istinskom svjetlu, pravdi i miru, jer je sprijeio prolivanje nedune ljudske krvi i tako otvorio put ka napretku i civilizaciji. Ovo veliko djelo nije mogao izvesti niko drugi do ovjek koji je imao nadnaravnu snagu, ovjek koji je dostojan svakog potovanja, divljenja i panje.

Fransoa Mari Arue Volter, vodei lan francuskog prosvjetiteljskog pokreta 18. stoljea. Pjesnik, pripovjeda, dramski pisac, esejist, povjesniar i filozof

14

Svi propisi koje je donio Muhammed, izuzev onih koji se odnose na vieenstvo, obuzdavaju ovjekovu duu i odgajaju je. Ljepota toga vjerozakona i jednostavnost njegovih temeljnih naela privukli su Muhammedovoj vjeri mnoge narode i uinili da oni prihvate islam. Volter, obraajui se crkvenim ocima, rekao je: Muhammed je izvrio najvei zadatak koji je ovjek u stanju izvriti na zemlji. I najmanje to se za njega moe rei jeste da je doao sa Knjigom od Boga, s dihadom i vjerom koja se nikada nije mijenjala, a to se vas kranskih sveenika tie, vi ste vau vjeru mijenjali dvadeset puta. Thomas Karlajl (Carlyle), kotski historiar, filozof, matematiar i esejist Velika je sramota za svakog da, u ovom dobu, slua kvalifikacije tipa Islam je lana vjera i da je Muhammed varalica i laac. Uistinu, Muhammed nije laac niti falsifikator, i to je istina koja pobija svaku la i demantuje sve argumente nevjernika. Vidimo da je itav svoj ivot bio vrstih principa, odluan, plemenit, dobroinitelj, blag, bogobojazan, moralan, slobodan, odvaan, radin, predan, a istovremeno ljubazan, blage naravi, vedar i nasmijan, drueljubiv, prijatan sagovornik, ponekad i aljivdija. Ne, tako mi Boga, u srcu tog ovjeka sina pustinje i pustinjskih prostranstava, arkih zjenica, velikodunog, punog milosti, dobra, mudrosti i uma nije bilo nimalo pohlepe za ovim svijetom, niti namjera tenje za vlau i ugledom. Kako i ne bi bilo tako, kad je on bio jedna velika, utljiva dua, i ovjek koji pripada onima koji samo mogu biti predani i ozbiljni. Zato odbacimo stav silnika koji kau da je Muhammed laac, sloiti se s njima bio bi sram, grdnja, bezobrazluk i glupost. Zato, zatitimo g od toga. ga g Bernard o, engleski pisac Vie nego ikad prije, svijet ima potrebu za ovjekom koji birazmiljao kao to je razmiljao Muhammed, taj vjerovjesnik koji je svoju vjeru uzdigao na razinu dostojnu istinskog potovanja i uvaavanja. To je najsnanija vjera u historiji civilizacija, vjena i neprolazna vjera. Ja svoje mnogobrojne sunarodnike zamiljam kakonesumnjivo ulaze u tu vjeru. Ta vjera e svoje prostrano podrujenai na ovom kontinentu (Evropi). Prouavao sam ga, tog izvanrednog ovjeka, i po mom miljenju, Muhammed bi se morao nazvati spasiteljem ovjeanstva.

Mahatma Gandi, poznati indijski voa Poelio sam upoznati tog ovjeka koji neosporno plijeni srca miliona i miliona ljudi. Nedvojbeno sam se uvjerio da sablja nije bila sredstvo pomou kojeg je islam stekao svoju poziciju, ve je to bilajednostavnost tog Poslanika praena preciznou, ispunjavanjemdatih obeanja, te njegova potpuna odanost prijateljima, privrenostsljedbenicima, hrabrost i apsolutno pouzdanje u Gospodara tokom izvravanja svog poslanja. To su osobine koje su presudno krile put i otklanjale tekoe, a nikako sablja. Nakon to sam zavrio itanje drugog dijelaPoslanikovoga ivotopisa, shvatio sam koliko mi je aoto se djelo tu zavrava, zbog toga to sam osjetio elju da to viesaznam iz Poslanikovoga grandioznog ivota. Alphonse de Lamartine, francuski knjievnik Ako vai pravilo da se ljudski genij mjeri prema krajnjem dometu i zadivljujuim rezultatima, ko se moe usuditi da bilo kojeg velikana moderne historije uporedi s vjerovjesnikom Muhammedom, s.a.v.s., i njegovim genijem, uprkos malobrojnim sredstvima kojima je raspolagao? Znameniti ljudi iz moderne historije su izraivalioruje, uspostavljali zakone, osnivali imperije, a ubirali su samoprolaznu slavu koja se pred njima rasprivala. Meutim, Muhammed, s.a.v.s., nije samo vodio vojsku, uspostavio zakon, osnovao imperiju, pobjeivao narode i umirivao vladare, ve je predvodio milione ljudi, toje, u dato vrijeme, inilo treinu svijeta. Uz sve to, on je presudio kipovima i praznovjerju, te pogrenim vjerovanjima, mislima i uvjerenjima. On nije elio osnovati imperiju ili neto slino. Ni unjegovom namazu, ni odlasku Gospodaru, odnosno u njegovoj smrti - ak ni u uspjehu nakon smrti u svemu skupa, nema ni traga varanjui obmanjivanju, ve sve jasno ukazuje na vrsto vjerovanje koje je Vjerovjesniku davalo snagu i mo da uvrsti vjeru koja se dijeli na dva dijela: vjerovanje u Jednost Boga i vjerovanje da kod Uzvienog Boga nema nita akcidentalno... Ako se
21. septembar - 5. zu-l-kade

uzme veliina cilja, mala koliina sredstava i grandioznost rezultata, kao tri mjere ljudskog genija, ko bi se onda usudio da sa Muhamedom uporedi ijednog velikog ovjeka moderne istorije. William Montgomery Watt, kotski historiar Spremnost tog ovjeka da zbog svojih uvjerenja podnosi zlostavljanja i njegova nepokolebljiva moralna privrenost onimakoji su ga slijedili i smatrali ga svojim voom i prvakom, zajednos neospornom veliinom njegovih dostignua, uvjerljivo govori opravednosti i potenju ukorijenjenim u njegovoj naravi. Pretpostavkadaje Muhammed zagovarao neto to je hipotetino, za sobom povlai dodatne tekoe koje nije mogue razrijeiti. U svakom sluaju, meu velikanima evropske historije nema linosti dostojne opisivanja po kojem se opisuju Muhammed i njegovo djelo. Benjamin Bosworth Smith, poznati ameriki protestantski biskup Muhammed je, u isto vrijeme, bio vojskovoa, politiar i vjerskivoa. Meutim, u njemu nije bilo samoljubivosti svojstvene vjerskim voama niti vojnih odreda kao u vladara. Nije imao mobiliziranu vojsku, ni tjelesnu gardu, ni utvren dvorac, niti posebna primanja.Ako se za nekoga moe rei da je prosuivao s nadnaravnomsposobnou, onda je to bio Muhammed, po tome to je uspijevao drati uzde vlasti iako nije raspolagao njenim instrumentarijem niti je imao pomo vladajueg aparata. Eduard Gibon i Simon Okli (Edward Gibbon/Simon Ocklav) Nije samo irenje islamskog poslanja ono to zasluujedivljenje, ve to zasluuje njegova postojanost i vrstina tokomniza stoljea. Taj snani utisak koji je Muhammed ostavljao u Mekkii Medini, jo uvijek, istu snagu i mo ostavlja u srcima Hindusa,Afrikanaca i Turaka, dok razgovaraju o onom to sadri Kuran, iakoje je od tada prolo vie od dvanaest stoljea. Sanarsten el-Asudi Ne moemo biti pravedni prema Muhammedu ako zanemarimoijedno od njegovih izvanrednih svojstava i pohvalnih karakternihobiljeja. Muhammed je pred licem vladajueg neznanja i primitivizma,u bitku za astan ivot uao ustrajavajui u svojim naelima. Protivtirana se borio bez prestanka, sve dok ga upornost nije dovela do iste pobjede. Njegov vjerozakon je postao jedan od najpotpunijih zakona,a on znaajniji od svih velikana historije. Ana Bizant, prominentna britanska sociologinja Nemogue je ivot i lik velikog arapskog vjerovjesnika prouitii shvatiti kako je taj vjerovjesnik ivio, kako je ljude pouavao, ane osjetiti potovanje prema tom velikom vjee rovjesniku, jednom od najveih poslanika. Iako u ja u sklopu onoga to elim ispriati, moda izloiti i neto to je mnogima pozna-

15

to, svaki put kad itamneto u vezi s tim, iznova osjetim dodatno potovanje spram tog velikog arapskog uitelja. Pandit Gyanandra Dev Sharma Shastri, indijski profesor Muhammedovi kritiari vide vatru umjesto svjetla, runou umjesto ljepote. Oni iskrivljuju i predstavljaju svaku dobru osobinu kao veliki porok. To prikazuje njihovu vlastitu izopaenost... Oni su slijepi. Ne vide da je jedini ma koji je Muhammed posjedovao bio ma milosti, saaljenja, prijateljstva i oprosta ma koji osvaja neprijatelje i proiava njihova srca. Njegov ma bio je jai od elika. Hinduski naunik Divvan Chand Sharma Uistinu, ja Muhammeda volim zbog njegovog istog karaktera, istog od svakog licemjerja i izvjetaenosti. Ponikao u pustinji, bio je ovjek nezavisnog miljenja, koji samo o sebi sudi, ne tvrdi za sebe ono to nije. Nije bio ohol, ali nije bio ni ponien, potlaen. Oto von Bizmark, njemaki dravnik i politiar Muhammede, ao mi je to nisam bio tvoj savremenik. Rilke Nikad nije itao, a sad - gledaj! Jedna takva rije i mudracu nedosegnuta! John William Draper U Mekki je 569. g., etiri godine nakon smrti Justiniana, roen ovjek koji je najvie utjecao na ljudsku rasu Muhammed... Muhammed je bio najuspjeniji od svih religijskih linosti. Bertrand Rasel, engleski, filozof, matematiar i drutveni reformator Muhammedova objava predstavlja jednostavan oblik izraavanja Boije jednosti. U njoj nema onih zamrenih stvari kojih ima u dva uvjerenja: trojstvu i bogoovjetvu. Viljem Mjur, kotski filozof Muhammed se odlikovao jasnoom svoga govora, jednostavnou svoje vjere, a dokraja je doveo upotpunjenje tolikog broja djela da to nije polo, niti e poi za rukom ijednom drugom drutvenom reformatoru! Hamilton Gib, profesor arapskog jezika na Univerzitetu Oksford Islam je doao da upotpuni sve ranije Boije objave. On ne porie vjere koje su mu prethodile, njihove objave, uenja pa ak ni njihove vjerovjesnike... Riard Barton Islam je nevidljivo-vidljiva snaga: ako povjeruje u nj, postat e, a da toga nee biti ni svjestan, posjednik te snage. Edvard Henri Palmer, profesor arapskog jezika na Univerzitetu Kembrid Zaljubio sam se u arapski jezik kao jezik, zaljubio sam se u islam kao vjeru posredstvom j j p jezika ljubavi. udio sam da arapski bude moj jezik; udio sam da islam bude moja vjera, s jezikom koji sam volio, pa se islam uvukao u moje bie. Tako sam s arapskim jezikom postao musliman, a sa islamom Arap!

Tomas Arnold, britanski historiar Poruka islama nije povlastica Arapa, ve itav svijet u njoj ima svoje pravo. Budui da je Bog samo jedan, i vjera je samo jedna! Edvard Lejn, knjievnik Vjerovjesnik Muhammed je donio moral koji je zaivio i koji e trajati sve do Sudnjega dana. Pakosni mrzitelji islama ne mogu nita islamu i njegovome Poslaniku!

G ustav Le Bon, francuski sociolog Istina je da svijet nije upoznao tako irokogrude osvajae kakvi su bili Arapi, ni tako otvorenu vjeru kakva je bila njihova.

an ak Ruso, vajcarsko-francuski filozof, pisac, politiki teoretiar Ljudi poput Muhammeda, koje osposobljava Nebo, dre sve uzde ivota jer upravo oni provode ispravan ivot! Emil Dermenghem, francuski knjievnik U ljudskoj vrsti se rijetko moe nai ovjek kojem se toliko pokoravalo, koliko se pokoravalo Muhammedu!

Napoleon Bonaparta Izgleda da je Kuran jedna via sila, koja se ne da ni savladati, ni poraziti. Ja nisam u stanju savladati vie sile!
21. septembar - 5. zu-l-kade

Luj Masinjon, francuski orijentalista Da nisam volio islam ne bih odjenuo njegovo najvie obiljeje, azharsku uniformu, i ne bih sjedio u njegovom najstarijem univerzitetu, Univerzitetu El-Azhar, da u njemu uim i stjeem obrazovanje! E. F. Gotije, francuski knjievnik Nema sumnje da je onu tolerantnost, u njenom boanskom znaenju, Poslanik islama zasadio u duama muslimana. Sam on neka su s njim blagoslovi Boiji bio je najstrpljiviji ovjek. Anri De Kastri, oficir francuske vojske Muhammed nije itao neku svetu knjigu i u svojoj vjeri se nije orijentisao po nekoj prethodnoj religiji. Zato je knjiga koja je njemu objavljena jedinstvena po svome monoteizmu.

16

Albert Ajntajn Ne bih volio biti jevrejski vjerovjesnik iako je dananje vrijeme bez vjerovjesnika, od kojih je posljednji bio Muhammed. A kada biste se vi / Palestinci/ odnosili prema Jevrejima onako kako se on odnosio, vi biste njih imali u svojim rukama, umjesto to oni imaju vas!

Entoni Kvin, svjetski poznati glumac Islam je jedna nevidljiva snaga koju nije posjedovao samo Omer Muhtar, ve koju moe posjedovati svaki ovjek na svijetu. Ljudima fali samo to da upoznaju islam!

Karlo Nalino, italijanski orijentalista Moja ljubav prema Kuranu, islamu i Poslaniku islama uinila je da su me i moji prijatelji opisivali kao upola muslimana! Mikelanelo Ignacio Gvidi, profesor arapskog jezika i knjievnosti na Rimskom univerzitetu Kuran je bio, a i sada je, moral kojeg se ljudi trebaju drati na svakom mjestu. On je, bez ikakve sumnje, njihova zatita od svakog njihovog zla! Franesko Gabrijeli, proelnik katedre za arapski jezik i knjievnost na Rimskom univerzitetu Klevete orijentalista nisu nita drugo, doli bezuspjeni pokuaji da se naudi ovoj vjeri i njenom vjerovjesniku i poslaniku! Umberto Ricitano, italijanski profesor Da se Muhammed, Boiji poslanik, i njegovi ashabi sada nalaze na svijetu, oni bi ga promijenili u znaku islama i uinili bi da se svi planovi koji se kuju za udaranje po njemu razbiju o grudi njihovih planera! Milina San Mila, italijanska je spisateljica Onaj ko razumije Kuran ui ga s razumijevanjem i time vri utjecaj na one koji ga sluaju, te oni poinju vjerovati u nj. Tako je bilo i s onim idolopoklonicima koji su sluali Kuran koji je uio Poslanik islama!

Vilfred Smit, kanadski orjentalista Kada bi se muslimani pridravali islamskih vrijednosti i provodili ih u djelo, njihovo stanje ne bi bilo ovakvo!

arls Adams, ameriki historiar Onaj ko ita Kuran osjea kako to nije ljudsko djelo, ve da je Muhammedu dolo sa Neba, Muhammedu koji je imao umilan glas i koji je tim glasom doprinio ljepoti, prihvaenosti i snazi!

Johan Volfgang Gete Muhammed nije bio pjesnik, vian jezikom izraaju, ve je Muhammed bio vjerovjesnik poslani, upuen sa tano odreenim zadatkom. Za taj zadatak odabralo ga je Boansko Provienje, budui da je Muhammed bio u stanju ostvariti ga, stii do cilja! Karl Brokelman, njemaki orijentalista Nita nije naruilo njegovu istotu, ni izbliza, ni izdaleka. Kada je bio dijete i mladi izdizao se iznad svih sumnji, koje su obavijale njegove vrnjake iz roda mu i iz naroda! Jorg Kremer, njemaki knjievnik Islamu su potrebni pozivai, onakvi kakvi su bili oni koji su raznosili pisma Vjerovjesnika islama kraljevima i carevima! Jozef aht, predava islamskih nauka na Univerzitetu u Oksfordu Ne sumnjam da e se svijet jednoga dana prisjetiti mojih rijei da e islam postati istinski kiobran pod koji e se skloniti itav svijet! Doktorica Zigrid Hunke, njemaka autorica Poslanik islama je znao da e ena jednoga dana nai svoje utoite u mukarevoj blizini. Stoga je istrajavao na neophodnosti da ena bude pobona i da nosi primjerenu odjeu!
21. septembar - 5. zu-l-kade

Davaharlal Nehru, indijski borac za slobodu i utemeljivaa Pokreta nesvrstanih Moral Vjerovjesnika islama prevazilazio je sve granice i mi ga smatramo uzorom za svakog reformatora koji bi elio da se svijet kree prema istinskome miru! Ignacije Krakovski Doi e dan kada e svi ljudi shvatiti da Kuran nije doao samo Muhammedu, njegovim drugovima i njihovim sljedbenicima, ve svim ljudima svijeta. On je samo doao posredstvom Muhammeda! Durdi Zejdan Ne mislim da je ijedan drugi poslanik, osim Muhammeda, postizao toliku naklonost, koju je jednostavno zasaivao u srce onoga ko bi ga upoznao, makar ga dotini i ne volio!

17

Aktuelno
Ko stoji iza irenja globalne mrnje protiv islama
Prema pouzdanim informacija baziranim na osnovu brojnih analiza o frekventnosti i nainu uestvovanja u irenju globalne mrnje prema islamu i muslimanima rije je sljedeim osobama. Pamela Geller, amerika Jevrejka, zagrieni cionista i borac za Izrael. Pored Pamele Geller u istoj islamofobinoj grupi je jo nekoliko uglednih i uticajnih Jevreja koji ive i rade u Americi i Kanadi, a to su: David Horowitz, Michael Savage, Daniel Pipes, Mark Steyn, Steven Emerson, Debbie Schlussel, David Yerushalmi, Paul David Gaubatz
Pie: Ezher Beganovi bjavljivanje dijelova uvredljivog filma Nevinost muslimana, u kojem se na najgori nain vrijea poslanik Muhammed, a.s., iznova je na vrh svjetske drutveno-politike scene izbacilo ogromnu koliinu mrnje prema islamu i muslimanima. Nakon objavljivanja dijelova spomenutog filma uslijedile su reakcije. Muslimani irom svijeta digli su svoj glas a mrzitelji islama su iskoristili ovu priliku da jo malo pojaaju mrnju prema islamu i muslimanima. Zapadni mediji su sa oduevljenjem doekali nasilne demonstarcije muslimana kako bi jo jednom upozorili svijet kako su muslimani divljaci koji prijete svjetskom miru. Istovremeno su poela objavljivanja dodatnih uvreda na raun poslanika Muhammeda, a.s., kao to je to uradio jedan niskotira-

Cionistiko-kranski Cionistiko-kranski krug islamofoba

koula Basseley Nakoula. Takoer, Pamela Geller je poznata po najprostijim metodama vrijeanja poslanika Muhameda a.s., i ona podrava svakoga ko vrijea Muhammeda, a.s. (Pamela Geller je nedavno na svoj web blog postavila karikaturu Poslanika sa svinjskom glavom). Pored Pamele Geller u istoj islamofobinoj grupi je jo nekoLista islamofoba liko uglednih i uticajnih Jevreja koji ive i rade u Americi i Kanadi, a to su: Ko su ti pojedinci i grupe koji, David Horowitz, Michael Savage, za sada, uporno i uspjeno ire mr- Daniel Pipes, Mark Steyn, Steven nju prema islamu i muslimanima u Emerson, Debbie Schlussel, David svijetu. Prema pouzdanim Yerushalmi, Paul David informacija baziranim na Gaubatz. Svi pobrojani jeosnovu brojnih analiza o Tako je Pamela vrejski islamofobi nalaze se frekventnosti i nainu ueGeller zajedno na visokim drutvenim postvovanja u irenju globalsa jevrejskom zicijama u Americi; oni su ne mrnje prema islamu i braom urednici medija, novinari, muslimanima rije je sljeiz Evrope advokati, obavjetajci, utideim osobama. Pamela (predsjednik cajni intelektualci i imaju Geller, amerika Jevrejka, antiislamske mnogo organizacija putem zagrieni cionista i borac alijanse za kojih sprovode svoje brojne za Izrael (Sluba za saobraDansku je islamofobine kampanje. aj grada New Yorka odbila jevrej Anders Pobrojani islamofobi, ukda na svojim autobusima Gravers ljuujui ranije spomenutu reklamira moto Pamele Pedersen) i Pamelu Geller, pronalaze i Geller u njenoj kampanji kranskim finansiraju pojedince i gruza podrku Izraelu koji glasaveznicima pe u svijetu koje navode na si: U svakom ratu izmeu osnovala najgore oblike islamofobije. civiliziranih ljudi i divljaka antiislamsku Ova grupa stoji iza holanmoraju se podrati civilizialijansu za dske dvorske islamofobine rani ljudi. S obzirom da se Ameriku, lude Gerta Wildersa i iza ovim daje podrka Izraelu, Australiju i svih njegovih projekata u logian zakljuak iz reklaitavu Evropu. kojima je izvrijeao islam me jeste da su muslimani na najgori mogui nain. divljaci. Geller je ovu sluWildersovi advokati ovih bu tuila na sudu i dobila dana su priznali da su amepresudu). Pojedini ameriki riki jevrejski islamofobi mediji su ovih dana dokumentirali da finansirali njegovo antiislamsko poiza filma Nevinost muslimana stoji stojanje. Pored nabrojanih cionistiegipatski Kopt Nakoula Basseley Na- kih islamofoba u istoj grupi nalazi se koula i da je njegov film producirala i nekoliko kranskih ekstremista kao organizacija koja se zove Media for to su Robert Spencer, Pat Robertson, Christ iji vlasnik je Joseph Nasralla Sean Hannity, Bill OReilly, Glenn Abdelmasih. Navedeni Joseph Nasra- Beck i drugi. Ovi kranski ekstremilla Abdelmasih je saveznik i partner sti su zadueni za pronalaenje bezuu islamofobiji cionistikog zlotvora i mnika kao to je Tery Johns, pastor trenutno najveeg islamofoba u Ame- nekakve kranske crkve koji se zarici, Pamele Geller. Joseph Nasralla bavlja palei Kuran i organiziranjem Abdelmasih je sa Pamelom Geller suenja poslaniku Muhammedu, prije dvije godine organizirao proteste a.s. Iza svakog velikog skandala koji protiv izgradnje islamskog centra na u osnovi rasplamsava mrnju prema Manhattanu u New Yorku. Jo jedan islamu i muslimanima stoji navedena dokaz upuuje da iz svega stoji Pamela grupa islamofoba. Naravno, ima tu Geller jeste njeno estoko zauzimanje jo islamofobinih likova, ali ovo je za putanje na slobodu iz pritvora Na- kostur svjetske islamofobije.
21. septembar - 5. zu-l-kade

ni francuski list. Sve to se dogodilo posljednjih dana u vezi objavljivanja dijelova filma Nevinost muslimana jasno ukazuje da su pojedinci i grupe, koji mrze islam i muslimane, uspjeli zavladati svjetskom javnom scenom i mrnju nametnuti kao javni globalni diskurs.

18

Pamela Geller kraljica islamofobije Pamela Geller i ostatak islamofobinog drutva su, kao to smo rekli, uticajni graani Amerike i drugih zemalja na zapadu, imaju jaku finansijsku podrku za sprovoenje svojih islamofobinih akcija, zakoni Amerike i Evrope im idu na ruku i olakavaju im posao irenja mrnje prema islamu. Pamela Geller i ostali jevrejski islamofobi u javnosti nastupaju kroz podrku Izraelu i irenje mrnje prema islamu. Zajedno sa kranskim saveznicima hukaju kranski dio Amerike i Evrope na ujedinjenje i pokretanje borbe protiv islama. Tako je Pamela Geller zajedno sa jevrejskom braom iz Evrope (predsjednik antiislamske alijanse za Dansku je Jevrej Anders Gravers Pedersen) i kranskim saveznicima osnovala antiislamsku alijansu za Ameriku, Australiju i itavu Evropu. U tu alijansu Gellerova je okupila sve ekstremne profaistike evropske pokrte. Prije nekoliko brojeva Saff je pisao o f ovoj alijansi. Tada smo dobili i kratku izjavu od Pamele Geller. Rije je o alijansi koja se zove Stop Islamization of Nations, na bosanskom: Stop Islamizaciji Nacija. Predsjednica organizacije SION-a Pamela Geller nam je izjavila da postoji vaan razlog zato su se ove organizacije stvorile. Islamski vladari ele implementirati erijatske zakone u drugim dravama koje su u direktnom konfliktu sa onom slobodom u kojoj mi uivamo u Americi, Evropi i drugim nemuslimanskim dravama. Mi smo mirovna organizacija koja se irom svijeta bori protiv dihada ( itaj islama, op.a.). Svuda u svijetu imamo lanove koji su eljni da se bore za slobodu ljudskih vrijednosti.

U praksi to znai da Pamela Geler preko svoje antiislamske alijanse kontrolira razvoj ekstremnih profaistikih organizacija kao to je Engleska odbramena liga, norveka ekstremna organizacija iji lan je terorista Anders Breivik. Pamela Geller sa svojim saradnicima David Horowitzem i Robertom Spencerom prisustvuje skoro svakim antiislamskim demonstracijama koje predvode evropske ekstremne faistike organizacije. Na nekim od tih protesta osim Gellerove, Horowitza i Spensera bude tek desetak osoba, kao p to se nedavno dogodilo u vedskoj. Meutim, Pamela Geller je uporna i ne odustaje od svoje misije. Gdje god se vrijea islam ona nastoji biti na elu te manifestacije (Moramo napraviti malu digresiju, Pamela Geller je ak stigla da brani lik i djelo Slobodana Miloevia i da negira genocid u Bosni i Hercegovini.). Spomenuti islamofobi su dobro organizirani, imaju dobar izvor finansiranja, do sada su stekli dosta iskustva u islamofobiji, Amerika i Evropa im daju sigurno utoite. Sve su to razlozi zbog kojih u budunosti moemo oekivati jo opasnije kampanje irenja mrnje prema islamu i muslimanima, od cionistiko-kranskog kruga islamofoba. Ti e sigurno nai da su vjernicima najljui neprijatelji Jevreji i mnogoboci. (El-Maide, 82.); Oni siju smutnju, raspaljuju vatru rata, i sve rade da utrnu Allahovo svjetlo. Kad god pokuaju da potpale ratnu vatru, Allah je ugasi. Oni nastoje da na Zemlji smutnju prave, a Allah ne voli smutljivce. (El-Maide, 64.); Oni ele da ustima svojim utrnu Allahovo svjetlo, a Allah eli da vidljivim uini svjetlo Svoje, makar to ne bilo po volji nevjernicima. (Et-Tevbe, 32.).
21. septembar - 5. zu-l-kade

19

Kolumna
Borba za opstanak

Skriven ivot Skrivenii ivot rijei, upeatljiva

ekranizacija sudbine silovanih Bonjakinja sudbine silovanih Bonjakinja
Film Angeline Jolie je uvreda asti silovanih Bonjakinja, ali i cijelog bonjakog naroda! Dok Bonjaci aplaudiraju prikazivanju silovanih Bonjakinja kao bludnica, dotle pojma nemaju o filmu Skriveni ivot rijei, koji za silovanje optuuje i oficire UN-a, a znamo za mnoga svjedoenja da je komandant UNPROFOR-a Louis McKenzie vie puta poinio ratni zloin silovanja i da je do dan-danas ostao nekanjen
Pie: Fatmir Alispahi anovo se obejanilo da je bonjaka rtva centralno mjesto bosanske j budunosti. to je manje pamenja, to je manje Bosne, i obratno. Lau svi koji tvrde da j deviktimizacija Bonjaka je j j (air Filandra) uvjet obnove povjerenja, suivota, tolerancije. Tek sa maksimalnim forsiranjem bonjake rtve, u politikom prezentu, moe doi do katarze u srpskom i hrvatskom kolektivitetu, a time i do obnove tolerancije. Bez katarze, nema pokajanja, nema pomirenja. Zaborav moe samo nahraniti ekstremizam kod Srba i Hrvata. Znaju za ovu logiku vladajue separatistike snage u Republici Srpskoj, a to se vidi i iz injenice da budetskim sredstvima plaaju negiranje genocida nad Bonjacima. Ameriki publicista Michael Dobbs upravo je obznanio da je grupa kojoj je sjedite u Hagu, sastavljena od pseudostrunjaka, primila 1,6 miliona dolara od Vlade RS. Ako se vladi RS isplati plaati po Hagu da se negira genocid, zato joj se ne bi isplatilo plaati po Sarajevu da se zaboravlja genocid? Nije li tu odgovor na decenijsku utnju bonjake politike spram srpskog i hrvatskog kolektiviteta. Istinsideje o izgradnji Muzeja genocida nad kim antifaistima ne smeta uspomena Bonjacima? Mi ne znamo da li su na bonjaku rtvu, niti izgradnja mira mnogi bonjaki prvaci primili pare iz po mjeri satisfakcije za one koji su bili izvora koji su namijenjeni neubijani, silovani, protjerivani. giranju genocida i zaboravu!? Upravo iz takve pozicije Moda je tako srozana Tuba elimo promiljati marketBiH protiv Srbije i Crne Gore p j ing tragedije, odnosno, jezik za agresiju i genocid? ime kojim je najplodotvornije objasniti ignoriranje jedne ubijediti meunarodni fakmoralne potrebe da se pamti tor, i estite Srbe i Hrvate, ali i opominje, u udbenicima, i zalutale Bonjake, da je deu umjetnikim djelima, u jtonski poredak nepravedan, politici?! Satisfakcija za rtvu neastan i za svakog moralnosila bi znaenje politikih U tom nog graanina poniavajui. ustupaka u cilju obnove zabezveznom Zar bi se iko pod Hitlerom vnobihske Bosne i Hercefilmu U zemlji ili Staljinom mogao osjeati govine? Podatak da Vlada krvi i meda dobro, pa makar bio najvei RS plaa negiranje genonema traga njemaki ili ruski patriota? cida dokazuje da je status suptilnosti i Hitler je pobio est milbonjake rtve u drutvenoj suosjeanju sa iona Jevreja, Staljin je poi politikoj realnosti presukojim je ova bio 66 miliona Sovjeta, pa dan za opstanak sadanjeg tema obraena 22.000 zarobljenih Poljaka dejtonskog ureenja, u kod nas u Katinskoj umi i drugdje, koje Republici Srpskoj nepoznatom ali, ta industrija smrti nije omoguava da svako malo filmu Skriveni u sebi imala sistem mrcvapotee nebulozu o svojoj neivot rijei. renja rtve, kakav su razvili zavisnosti. Ako bi bonjaka srpski zloinci. A taj sistem rtva imala drutveni mrcvarenja i iivljavanja znaaj kakvog zavreuje nije nigdje tako zastraujui u jednom antifaistikom kao u projektu silovanja i humanistikom drutvu, to bi do bonjakih ena. Civilizacija se i danas kraja razgolitilo genocidnu sutinu ne- zgraava nad pogonima za ubijanje, ali, pravednog dejtonskog poretka, a u toj to je samo smrt i nita vie. To to su utrci onda opstaje pravda, a nestaje ne- kreirali beogradski ininjeri zloina gore pravda. Zato je Dodik velikosrpskim je i tee je od smrti, jer u prvi plan stavagentima u Hagu prebacio 1,6 miliona lja iivljavanje nad rtvom. Ako Trei dolara, vidljivih para, i ko zna jo koliko rajh nije smio opstati zato to je ubijao nevidljivih para u Sarajevo, na adrese ljude, onda Republika Srpska pogotovo mnogih domaih izdajnika. ne smije opstati zato to je graena i na genocidu i na iivljavanju nad rtvama! Pozlaeno blato A to iivljavanje nije osjetio niko kao 50.000 silovanih bonjakih ena, koje Neovisno od spoznaje da se razm- su potom pogoene jo jednom nervljena bonjaka politika pretvorila u pravdom nespremnou bonjakog slugu velikosrpskog i velikohrvatskog drutva da ovaj teret nosi kao najpotresnpobratimstva, patriotske snage BiH iji dokaz o bonjakoj rtvi, namjesto trebaju nastaviti planirati budunost u to se silovane Bonjakinje guraju pod skladu sa optimalnim pravednikim, tepih kao nacionalna pastorad. U apriduhovnim i akademskim potencijalima lu 2012. u Mostaru su odrani Prvi susbonjakog naroda i svih drugih lojalnih reti Bonjakinja, ali niko nije spominjao graana BiH. Sigurno je da ima Srba i silovanu Bonjakinju, ve se jedanaest Hrvata kojima ne smeta zajednitvo i udruenja bavilo izlaganjem hekleraja, kojima se gadi ta dvodecenijska faizacija nakita i odjevnih predmeta.
21. septembar - 5. zu-l-kade

20

Postoji li bolji nain od bonjake j j j mutavosti - da rtva bonjake ene j bude uzaludna, a velikosrpska p p politika osloboena neprijatnog podsjeanja na svoju monstruoznu sutinu? Taj divovski p j posao kojeg nosi Udruenje jg j ena rtva rata, uz jo nekoliko nevladinih instanci, daleko je od koncepta koji podrazumijeva ukljuivanje svih drutvenih potencijala u zatitu uspomene na patnje 50.000 bonjakih ena. Pa vie je Bakira Hasei uinila u borbi za dokazivanje ratnog zloina silovanja, nego svi j g j g bonjaki p j politiari zajedno! ak ni film j Grbavica Jasmile bani, ovjenan berlinskim Zlatnim medvjedom, nije bitnije potaknuo drutvo na aktivan odnos prema rtvama silovanja. Trebala je da u nae ivote sleti estradna Angelina Jolie, sa Brad Pittom, pa da pomislimo kako j je tema o silovanim Bonjakinjama cool, j j fresh and very good. ta je to nego bespamet i provincijalizam jedne sredine koja je izgubila moralni i mentalni kompas? Ubijeen sam da bismo prije desetak godina imale snage i medijskih sredstava film Ageline Jolie U zemlji krvi i meda proitati onako kako i treba kao prljanje obraza silovanih Bonjakinja, namjesto to ga itamo kao pijetet prema rtvi silovanja. To to je Angelina Jolie velikosrpske formacije predstavila istinito, kao zvijeri u ljudskom obliku, ne znai da treba previdjeti kako je arhetipski lik silovane Bonjakinje predstavila kao bludnicu. Dok ostale Bonjakinje bivaju silovane i iznurivane raznim vidovima iivljavanja, ova Angelinina arhetipska Bonjakinja nema pametnijih osjeaja nego da se sa eksplicitnom pohotom preputa bludnienju. Moda bi i druge Bonjakinje mogle silovanje zamijeniti bludom, kad bi im se posreilo da u tom logoru prepoznaju nekog s kim su prije rata tek flertovale?! Kao to je Wladyslaw Szpilman u filmu Pijanist y p j reprezent svih varavskih idova, tako je Ajla reprezent svih silovanih Bonjakinja. Ako arhetipska Ajla moe u ambijentu bola i silovanja osjetiti seksualni nagon prema jedva poznatom mukarcu, onda i sve druge silovane Bonjakinje zaas mogu prei tu granicu od rtve ka bludnici. Zato je film Angeline Jolie uvreda asti silovanih Bonjakinja, ali i cijelog bonjakog naroda! Srbi se ljute to im je ovim filmom skresana istina u lice, a Bonjaci se ne ljute to im je baena ljaga na ast silovane Bonjakinje! Zato? Zato to u bonjakoj kolektivnoj memoriji silovana Bonjakinja ne zauzima definirano i istaknuto mjesto, ve prije izaziva zbunjenost i nejasnou ta da se o tome misli? A kad je ve tako, onda silovana Bonjakinja moe biti i bludnica, pogotovo kad nam to objasni lijepa Angelina. U istom paketu progutat emo i prikazivanje etnika kao orga-

nizirane vojske i prikazivanje patriotskih snaga kao horde umnjaka, i to to na kraju prie Ajla izdaje ljubav prema Srbinu, u ime domoljublja, mada je logiki nejasno gdje joj je bilo domoljublje dok se preputala bludu. Za sve te nakarade ne treba kriviti Angelinu Jolie koja nigdje u Sarajevu nije mogla dobiti jednu strunu, muzejsku prezentaciju svih injenica o silovanim Bonjakinjama. To to rade pojedina udruenja jeste vano, ali nije dovoljno, jer posao opismenjavanja injenica trebaju raditi struna lica, i u Srebrenici, i drugdje. Takva je knjiga Irfana Ajanovia Molila sma ih da me ubiju iz 1999. ili film Al Jazeere o silovanim Bonjakinjama, premijerno prikazan u januaru 2006. godine. Sve te opismenjene injenice dosad su se morale nai na jednom mjestu, u jednoj instituciji, gdje e se uvati i razvijati uspomena i opomena o silovanim Bonjakinjama. A razvijanje te uspomene podrazumijeva aktivan odnos u komemorativnom i kreativnom smislu, onako kako to ve rade u Udruenju ene - rtve rata. Trebalo je da Angelina snimi ovaj nakaradni film pa da na tom estradnom talasu oivi poslijeratna ideja da se logor Kod Sonje u Vogoi, u koji su na pie i na silovanje Bonjakinja dolazili oficiri UN-a, otkupi za potrebe historijskog muzeja. Bilo je to u maju 2012., kada je jo bilo moderno predlagati Angelinu Jolie za najvea p priznanja, zato to j skrenula svjetsku j je j panju na rat u Bosni. esto je bolje nita, nego svata, kao to bi bilo bolje da Angelina nije snimila film u kome se izmilja blud silovane Bonjakinje. A ponajbolje bi bilo da je ovo drutvo imalo pameti, morala, snage i slobode da to Angelinino nedjelo proita i prezre kao uvredu na ast silovanih Bonjakinja.
21. septembar - 5. zu-l-kade

Zna li ta su inile onima koje su se usudile vritati? Rekli bi: Sad emo ti zaista dati razloga da vriti. I rezali bi je noem na hiljadu mjesta po cijelom tijelu, zatim bi utrljali so u rane i iglom saili rane.

ak su se pojavile nekakve budale koje potpisuju peticiju da se Sarajevo izvine Angelini Jolie to je neko prije snimanja filma posumnjao u njene namjere. Zapravo se obistinila sumnja da e taj film biti skrnavljenje moralnog lika silovane Bonjakinje, ali je pod medijskim pritiscima i masovnom korupcijom duha u Sarajevu ovo blato pozlaeno. Nevjerovatna je ili kolektivna zatupljenost ili kolektivni strah u bonjakom narodu, pa niko ne vidi, ili ne smije da vidi, ta je Angelina Jolie napravila od silovane Bonjakinje. Sram vei od boli

I dok sarajevska malograantina u zvijezde kuje Angelinu Jolie i njenu blasfemiju bonjake rtve, dotle pored nas posve nepoznat (!) ivi moda ponajbolji film o silovanoj Bonjakinji, koji za ratni zloin silovanja optuuje i strane vojnike, a znamo za seriju svjedoenja da je komandant UNPROFOR-a Louis McKenzie u logoru Kod Sonje silovao Bonjakinje i da za taj zloin nije odgovarao. Rije je o filmu Skriveni ivot rijei autorice Isabel Coixet, koji je producirao slavni Pedro Almodovar, a koji je 2006. dobio nekoliko evropskih nagrada. U filmu se nigdje eksplicitno ne navodi da se radi o Bonjakinji, ali niz podataka, od imena Hanna Amiran, preko uea INTERNATIONAL REHABILITATION COUNCIL FOR TORTURE VICTIM u dokumentovanju grae za scenario, upuuje da je rije o vjerodostojnoj prii koja, u dananjoj Evropi, nema kome pripadati osim silovanoj Bonjakinji. Sadraj neemo prepriavati, ali hoemo prenijeti ispovijedni monolog Hanne Amiran svome stranom prijatelju.

21

Imala sam p j j prijateljicu koja j j je studirala sa mnom u Dubrovniku. Dobro smo se slagale. Bila j tako g je vesela. Ja nikad nisam bila vesela. Tako sam se p ponosila to sam j j p j j joj prijateljica. itale smo iste knjige, i ostajale budne dugo u no samo da bi priale o njima. Knjige su uvijek bile stvarnij jg j je no bilo ta drugo. ivjele smo skupa tokom rata. Imale smo 20 godina kada su zatvorili kolu. I odluile smo se vratiti odakle smo. Nismo mogle doi do svojih obitelji. Rekli su da se grozne stvari dogaaju, ali im niko nije vjerovao, mislim, ljudi esto pretjeruju. Nije moglo biti istina, mislim, rat. Nekako se uvijek dogaa na nekom drugom mjestu. Posudile smo auto, ona je vozila, i otile smo. Putem se nita nije dogodilo, u daljini smo vidjele poare, uginule pse... Nita. Mnogo mrtvih pasa. Sluale smo kasetu talijanske disco muzike. Smijale smo se. Puno smo se smijale na tom putovanju. Sjea li se pjesme La Dolce Vita? Bila je tako glupa. Zaustavili su nas samo dva kilometra od grada i odveli nas u hotel. Mislile smo da samo ele uzeti auto. Brinulo nas je kako emo to objasniti vlasniku. Smijeno, zar ne? Cijeli tvoj ivot samo I dok to se nije promijenio, a sarajevska tebe brine stari Ford tur- malograantina dali da joj istim rane. Po... bo. Vojnici su govorili kao u zvijezde polahko je iskrvavila. Bilo ja, naim jezikom. Neki kuje Angelinu je tako... Bilo je tako sporo. su imali samo 18 godina. Jolie i njenu Krv joj je curila niz ruke i Sjeam se, jednog dana su blasfemiju noge. Molila sam da brzo dole postrojbe Ujedinjenbonjake umre. Brojala sam vriske. ih nacija. Mislile smo da rtve, dotle Mjerila sam bol. I mislila e nas odvesti odatle. Ne! pored nas sam, ne moe vie patiti. Glasovi poput tvoga, Jozef. posve nepoznat Sada e umrijeti. Sada. Govorili su kao ti. Sjeam (!) ivi moda Molim Te. Sljedee minse, jedan od njih se stalno ponajbolji film ute. Molim Te. izvinjavao. Izvinjavao se sa o silovanoj Sljedea znakovita scena smijekom. Ako moe to Bonjakinji, dogaa se kada Jozef dolazi zamisliti... Siluju te, opet koji za ratni da u Rehabilitacionom ceni opet, i apu ti na uho, zloin silovanja tru preko socijalne radnice p p da samo ti uje: ao mi optuuje i potrai kontakt sa Hanje, tako mi je ao, oprosti strane vojnike. nom Amiran, koja se vrami... Bilo nas je 15 ena, tila u nepoznato, u jednu ponekad vie, ali znale smo dansku fabriku u kojoj radi da e neke od nas ubiti. kao izbjeglica iz rata koji Natjerali su enu da ubije su svi zaboravili. Jozef se ker. Stavili su joj pitolj u socijalnoj radnici povjerava ruku i prst na okida, stavili su cijev da sa Hannom eli provesti ostatak pitolja djevojci u vaginu i natjerali je ivota, a onda mu kae: da puca, g p govorei: Sad nee p postati Ali, ak i da zaista osjeate j nana! ena je umrla nedugo nakon to to kaete, daje li vam to za p j pravo toga od tuge. Jednog dana je svanulo, da pogledate ovu kasetu (Hanninog p g g a ona je umrla od tuge. Zna li ta svjedoenja)? Bez njenog odobrenja? j j j g j su inile onima koje su se usudile Znate li koliko Hanna ima ovdje? j vritati? Rekli bi: Sad emo ti zaista Znate li koliko krvi, smrti? Znate dati razloga da vriti. I rezali bi je li koliko mrnje sadre ove kasete? j noem na hiljadu mjesta po cijelom Znate li zbog ega ih snimamo? Prig g tijelu, zatim bi utrljali so u rane i ig- je holokausta Hitler j p j je pozvao svoje j j lom saili rane. To su uinili mojoj saradnike, i kako bi ih uvjerio da e prijateljici. Ja nisam mogla... Nisu mi njegov plan uspjeti, pitao ih je: Ko
21. septembar - 5. zu-l-kade

se sjea unitenja Armenaca? To je rekao. Trideset godina poslije niko se ne sjea. Deset godina poslije, ko se sjea ta se dogodilo na Balkanu? Preivjeli? Oni koji su uspjeli nekim udom preivjeti da bi priali. Ako mogu. Oni koji se srame, preivjeli su. Poput Hanne. Ironino je, ako se moe tako rei, to osjeaju sram zbog toga to su preivjeli. A taj sram koji je vei od boli, vei je od svega drugoga, moe trajati zauvijek. Angelinina Bonjakinja ne osjea sram dok u logoru za silovanje danima hoda gola, za(b)luena i kobejagi zaljubljena. U tom bezveznom filmu U zemlji krvi i meda nema traga suptilnosti i suosjeanju sa kojim je ova tema obraena u kod nas nepoznatom filmu Skriveni ivot rijei. S jedne strane veliamo jednu estradnu blasfemiju, mislei da je to blaenje silovane Bonjakinje njena zatita i afirmacija, a s druge, nemamo pojma o ovom remek-djelu kojim je napravljena upeatljiva ekranizacija sudbine jedne od onih Bonjakina koje danas u iseljenitvu, u ime Bosne i Hercegovine, osjeaju sram zbog toga to su preivjele. To zapravo govori da ni Angelinu, a ni nae drutvo, ne zanimaju plaho te silovane Bonjakinje. Angelina je nala pogodnu temu da udovolji kolonijalnim ukusima, iju perverznu matu golica ta bliskost masovnog silovanja i bluda, a nae je hudo drutvo ugledalo Angelinu uivo, usred Sarajeva, pa nek kota ta kota! Vratimo se na vijest o namjeri da se u Vogoi, u objektu gdje je bio logor za silovanje Bonjakinja, otvori historijski muzej. Namjera je da to bude muzej za sve rtve, sve logorae, ali, prvenstveno bi trebalo biti mjesto sjeanja na silovane Bonjakinje. Ba u Vogoi, tu gdje su po mnogim svjedoenjima, ali i po svjedoenju Hanne Amiran iz filma Skriveni ivot rijei, dolazili oficiri UNPROFOR-a da sudjeluju u ratnom zloinu silovanja Bonjakinja, muslimanki. Ni jedan od njih do sada nije procesuiran i kanjen kao ratni zloinac, a dok se to ne dogodi, pravda nee biti zadovoljena. Silovana Bonjakinja treba biti institucionalna briga ovog drutva, i to tako to e jedna specijalizirana ustanova, kakva je historijski muzej, odgajati sjeanje na sram koji je vei od boli, i na bol koja je tea od smrti, na rtvu koja je podnesena u ime Bonjaka i Bosne i Hercegovine, i koja ne smije ostati zatoena u rtvama silovanja, ve mora ivjeti ope mjesto nae antifaistike kulture.

22

Drutvo
ZABORAVLJENE SEMBERSKE GAZIJE II DIO, prema kazivanju Mustafe Mulamustafia-Alije

Oni su poginuli da bismo mi danas mogli

slobodno Allahu na seddu padati i slobodno disati
Ovo je spisak od 33 ehida, 16 Bijeljinaca i 17 Janjaraca, za koje Mustafa Mulamustafi zna da su poginuli za vrijeme Odbrambenog rata 1992.1995. ehidima Semberije Mustafa je posvetio jednu iskrenu pjesmu (posebno Admiru Bilaliu-Purdi), koju ponekad i zapjeva, ali je nikad ne zavri zbog suza, jer ga preplavi al i tuga
Pie: Jusuf Dafi, Bijeljina 22-25.8.2012. je 21. marta 1993. godine prilikom vraanja Bilalia iz etnikih ruku. Treba naglasiti da su tada poginula samo 3 naa borca, dok je neprijatelj imao ogromne gubitke. Naime, poginula su 74 g p g etnika. eval je ukopan u Teoaku na ehidskom haremu. Upravo kada smo p pisali o evalu, saznali smo da je Mirsad ezi zvani Pipi, koji je 21. marta preselio na ahiret. Mustafa je prekinuo razgovor. Poslije denaze smo nastavili razgovor. Inae, on je 26. njegov saborac iz Janje koji umire prirodnom smru poslije rata, obespravljen. Iza Mirsada su ostali jetimi kerka Emina i sin Husein. 21. Muminovi Hasan iz Bijeljine Doao je u jesen 1992. godine na teoansko ratite. Bio je simpatian momak. Poginuo je u februaru 1993. godine. Ukopan je u Teoaku na ehidskom mezarju. 22. Muratovi Adnan Doktor iz Bijeljine U Armiju je doao 93. iz Njemake. Bio je s nama na liniji. Bio je stabilan, tih. Bio je oenjen, no nije imao djece. Bio je sin bijeljinske arije. Poginuo je 95. od granate. Ukopan je na ehidskom mezarju u Teoaku. 23. Parali Sead iz Janje Po zanimanju je bio vojno lice. Zavrio je Vojnu akademiju. Obnaao je funkciju aktivnog oficira u Pakracu u Hrvatskoj. Kada je poeo rat u Hrvatskoj on naputa posao i vraa se u Janju. Iz Janje je zaobilaznim putem p J j j p preko Hrvatske uspio doi do ivinica, gdje se p g j prikljuuje ivinikoj brigadi novembra 1992. godine. Bio je ne samo jedan od najkolovanijih i najuenijih vojnika koje je Armije RBiH imala, nego jedan od najkolavanijih meu semberskim Bonjacima. Pred rat je bio magistrirao, da bi doktorsku disertaciju pisao u ratnim okolnostima, na frontu. Bio je, sa svojih 26 godina, jedan od najmlaih koji su pisali doktorsku disertaciju. Bio je izuzetan strateg i vojnik. Poginuo je 25. oktobra 1993. godine na Niiima sa
21. septembar - 5. zu-l-kade

jo pet oficira meu kojima je bio i komadant brigade Nesib Malki, pokuavajui da prekinu lanac verca kojim su se ratni profiteri bogatili nautrb napaenog bosanskog naroda. Njegova pogibija je bila pod sumnjivim okolnostima, poto nikad nisu pronaeni niti kanjeni poionioci ovog zloina. Posthumno p g je odlikovan. Ukopan je u ivnicima u ehidskom mezarju. Iza njega je ostala mati, otac, ena i jedna curica. Mati Zarfa mu je umrla prole godina na isti dan kad je on poginuo. 24. Potkovi Hasan iz Janje Doao je u Armiju iz Janje u avgustu 1994. godine. Bio je drug i saborac kakav se jednom raa. Poginuo je 1. septembra 1995. godine. Bila je to jedna od posljednjih akcija pred Dejton, ali Boiji kader je bio da on pogine upravo u njoj. Bio je oenjen. Ostavio je oca, enu i troje djece. Otac Meho mu je bio j j j sedam godina mujezin u Janji. ena i troje djece ive u Sarajevu. 25. Redi Mirsad - iptar iz Bijeljine Poginuo je 13. septembra zajedno sa Suadom Godueviem u 6:10 sati, u utorak. Ukopan je u Teoaku, u ehidskom haremu. Bio je hrabar. Dobitnik je Zlatnog ljiljana. Iza njega je ostalo troje djece. Oni sa svojom materom ive u Sarajevu. 26. Salki Fadil iz Janje Bio je na pijaci u Srebrenici kad je rat izbio u Bijeljini i Janji, tako da je bio primoran da ostane u Srebrenici. Tu se prikljuio srebrenikim jedinicama Armije BiH. Poginuo je 95. godine prije srebrenikog genocida. Sin, kerka i ena mu ive u Janji. 27. Sofi Samir iz Janje Bio je vojno lice, tanije oficir. Slubu je vrio u Hrvatskoj kada je tamo izbio rat. Iz Hrvatske je dezertirao u Makedoniju, da bi krajem 92. uspio da se prebaci na slobodnu teritoriju Bosne i Hercegovine. Bosnu je branio u Teoaku. Imao je pravo oficirsko dranje.

astavljamo priu o zaboravljenim semberskim ehidima.

18. Jahi Samil iz Janje Na poetku rata se prikljuio Armiji u Teoaku nakon kratkotrajnog boravka u izbjeglitvu u Njemakoj. Bio je prijeratni aktivista SDA. Bio je mlad, simpatian. Poginuo je prilikom zauzimanja Grede 22. juna 1994. godine. Ukopan u Tuzli u naselju Solina. Nije bio oenjen. Iza njega je ostala mati, otac i sestra. 19. Sakib Jusi iz Bijeljine Doao je na ratite 1992. godine. Po prii saboraca bio je izuzetan sudrug. p j g alim to ga lino nisam poznavao. Poginuo je 1992. godine. Ukopan je u Teoaku. 20. Memievi eval-eki iz Bijeljine Krasilo ga je neizmjerno potenje. Na teoansko ratite je doao sa mnom u januaru 1993. godine nakon kratkog izbjeglitva u Njemakoj. Proveo je borei se za Bosnu mjeseci i po. Poginuo

23

Ba gazija. Bio je mlad i neg j j oenjen. teta to se po dolasku u Armiju BiH nije prihvatio oficirskog ina, nego se zadovoljio statusom obinog vojnika. Dodue, svo vrijeme naeg ratovanja u Teoaku, mi Semberci smo pokuavali da oformimo nau jedinicu, sastavljenu od samih Bijeljinaca i Janjaraca, no, uglavnom zbog protivljenja odreenih krugova u Armiji, to nikada nismo bili u stanju uiniti. Poginuo je 10. marta 1993. oko 10-10 i 15 sati na Obrinama. Tom priliko je poginuo i Bijeljinac Samir Zuli. Samir Sofi je ukopan na ehidskom mezarju u Teoaku. Iza sebe je ostavio mater, tri sestre i jednog brata. Mati mu trenutno sama ivi u Sarajevu, a sestre i brat su razasuti po svijetu. 28. abani Eniz iz Bijeljine j j ivio je na Salau. Porijeklom je sa Kosova. Bio je na ratitu u Sapni, gdje je i poginuo 1993. godine. Ukopan je na teoanskom ehidskom mezarju.

Teko je shvatiti da su za ovih 20 godina mnoge milijarde prole iz ruke u ruku, koje e i moje dijete vraati, a niko nije podigao spomenik ehidima Janje i Bijeljine. Zar je dolo vrijeme da ja, siromah, podignem kredit i lino im podignem spomenik.

abanovi Nadil iz Janje Radio je u ATM-u u Zagrebu. Iz Zagreba je 92. doao u Armiju. Mnogo je patio za svojom porodicom (enom i dvoje djece, starosti 5 i 2 godine) koju je ostavio u Janji iza neprijateljskih linija. Bio je karakterna linost. Nije bespotrebno priao. S malo rijei kazivao bi puno pravi vojnik. Poginuo je 93. godine, tanije 21. aprila, tokom zauzimanja Banj brda na Majevici. Banj brdo je predstavljalo, a predstavlja i danas strateki znaajnu kotu na Majevici i putnom pravu Tuzla-Ugljevik-Bijeljina. Zauzimanjem Banj brda, ak je i Bijeljina bila ostala bez struje. Naalost, zbog manjka ljudstva, nismo mogli braniti novosteene kote, pa smo se morali povui s Brda. Nadil je ukopan je u Teoaku. Porodica mu je 94. razmijenjena na Majevici. Smjestili su se u Tuzlu. Nisu imali od ega da ive. Njegova dva sina, Edin i Eldin, danas ive u Sarajevu. Eldin je oficir na slubi u Zenici. Sam se kolovao, naalost, bez pomoi ikoga.
21. septembar - 5. zu-l-kade

29.

30. indri Edin iz Bijeljine Doao je iz Njemake u jesen 92. kako bi se prikljuio Armiji RBiH. Bio je solidan momak. Ratovao je na teoanskom ratitu. Poginuo je u saobraajnoj nesrei na motoru sa Muhamedom Hamziem u julu 1995. godine. Ukopan je u Tuzli na mezarju Tuanj. Nije bio oenjen. Mati Alma i brat mu ive u Sarajevu. 31. Velagi Sadik iz Janje Radio je kao policajac u Zvorniku kada je Zvornik pao u etnike ruke. Tada je prebacio svoju porodicu, enu i dvije bliznakinje tri mjeseca starosti kod mog brata Zekerijaha u Tuzlu. Tamo ih je ostavio da bi se vratio u Zvornik na Kula Grad i pomogao odbranu. Poginuo je na Kula Gradu u aprilu 1992. godine zajedno sa svoja dva urjaka. Nije odmah dostojno sahranjen, nego je nakon rata ekshumiran iz zajednike grobnice u Karakaju kod Zvornika, te ukopan na mezarju Panjevi u Janji. On je najvjerovatnije prvi Semberac koji je dao ivot za odbranu Bosne i dini-islama. Bio je veliki patriota, a kako i ne bi kada je ostavio tek roenu djecu i enu da bi branio Bosnu. Njegova ena i djeca sada ive u jednom selu kod Zvornika.

24

32. Zuli Samir iz Bijeljine Samir je bio izuzetan kuhar, domain, kako bismo znali rei. Kuharski zanat je nauio od svoje matere koja je radila u ainici. Vojsci se prikljuio 92. Nas trojica, Samir Sofi, Samir Zuli i ja, smo te, 1993. godine, zajedno ispostili mjesec ramazan, uprkos injenici da smo bili na ratitu, u oskudici, izmoreni. Sjeam se, Samir Zuli bi nam svaki dan pravio za iftar da li maslanicu, da li ribu uhvaenu u j jezeru Snjenica. Mati mu je porijej j p j klom iz Janje. Njeno ime je Derva. ivi u Sarajevu zajedno s kerkom. Samir je razveden, bez djece. On i Samir Sofi su poginuli otprilike u isto vrijeme na Obrinama, moda jedno u pet minuta razmaka. Toga dana, 10. marta 1993. godine, su nas bili napali Rusi i Rumuni, zvani vikendai, poto su dolazili da ratuju i kradu upravo vikendom. Samir Zuli je ukopan na ehidskom haremu u Teoaku. 33. ea iz Bijeljine Bili smo izuzetno bilski, ali ga nikada nisam upitao za njegovo ime. Znao sam ga samo p nadimg po ku ea. Veoma je eznuo za svojom porodicom koju je ostavio u Bijeljini na milost i nemilost etnicima. U maju 1994. godine je krenuo pjeke ka Bijeljini. Srce ga je vuklo ka porodici, nije vie mogao izdrati. Nastradao je od mine u jednom od nebrojenih minskih polja izmeu naih i neprijateljskih linija. Ukopan je Teoaku.

Ovo je spisak od 33 ehida, 16 Bijeljinaca i 17 Janjaraca, za koje Mustafa Mulamustafi zna da su poginuli za vrijeme Odbrambenog rata 1992.-1995. j g ehidima Semberije Mustafa je posvetio jednu iskrenu pjesmu (posebno Admiru Bilaliu-Purdi), koju ponekad i zapjeva, ali j nikad ne zavri zbog suza, jer ga je g j g preplavi al i tuga. ao mu je tih ehida koji su poginuli da bismo mi danas mogli slobodno Allahu na seddu da padamo i diemo, a o uspomeni na njih, ali i o porodici njihovoj (roditeljima, suprugama, djeci), skoro niko ne brine i ne haje, posebice ako ehidska porodica ivi u Bijeljini i Janji. Prisjetimo se samo drugog dana Ramazanskog bajrama, g g g j Dana ehida, kada na ehidskom mezarju u Bijeljini nije bio ni jedan politiar. Teko je shvatiti da su za ovih 20 godina mnoge milijarde prole iz ruke u ruku, koje e i moje dijete vraati, a niko nije podigao spomenik ehidima Janje i Bijeljine. Zar je dolo vrijeme da ja, siromah, podignem kredit i lino im podignem spomenik, Mustafine su rijei razoarenja. Inae, Mustafa je tri puta, na osobnu inicijativu, iao u institucije Federacije BiH, traei da se makar u Janji (u Bijeljini, gdje se 1. april slavi kao Dan osloboenja od Bonjaka, to je praktino nemogue) podigne spomen-obiljeje. Izgleda, bez uspjeha. Mustafina pjesma posveena ehidima, koju donosimo za kraj, zasluila je da se nae na buduem spomen-obiljeju ehidima Bijeljine i Janje:
21. septembar - 5. zu-l-kade

ehidima Semberije, posebno Admiru Bilaliu-Purdi Evo veeras kad sam akam klanjo, Bijeljinu i Janju moju lijepu sanjo. Sanjam Janju i Bijeljinu, A i moju rijeku Drinu. Sanjam moje jarane, rahmetli heroje, I oni su, bolan, dio due moje. Sanjam moga Purdu, semberskog heroja, Vjeno e da pati za njim dua moja. Pogino si, bolan, Purdo, ti za Bosnu, Janju i jarane Pogino si bolan, Purdo, bez ikakve mane, Ali neka, neka, dae nama dragi Allah i snage i moi, Pa emo mi sa tekbirom naoj kui doi. A kad doem, spomenik u ja da pravim i dok sam iv da vas kao heroje moje Janje slavim. Da svojoj djeci priam istinu o vama, sa saborcima irim i ljiljane vae mirim. Neka vam je vjeni rahmet od mene vam bio I Allah vas tamo nagradio.

25

Dava
Znakovi na putu

Bosanske daije osanske

U Bosni i Hercegovini danas ima veliki broj daija ili islamskih propovjednika, misionara. Daije su veoma vaan dio bosanskohercegovakog drutva. Svojim brojnim i raznovrsnim aktivnostima daije ostvaruju veliki utjecaj na ivot Bosanaca i Hercegovaca. Zato smo istraili ko su bosanske daije, koliko ih ima, ta rade, koje su njihove vrline i mahane Pripremio: Ezher Beganovi prola dva broja Saffa, u naoj novoj rubrici Znakovi na putu, pisali smo o tome kako mi muslimani jedno govorimo a drugo radimo te o emanetima, odnosno preuzetim obavezama i datim obeanjima. Tema ovog broja su bosanske daije. U Bosni i Hercegovini danas ima veliki broj daija ili islamskih propovjednika, misionara. Daije su veoma vaan dio bosanskohercegovakog drutva. Svojim brojnim i raznovrsnim aktivnostima daije ostvaruju veliki utjecaj na ivot Bosanaca i Hercegovaca. Zato smo istraili ko su bosanske daije, koliko ih ima, ta rade, koje su njihove vrline i mahane, zato nisu jedinstveni, za ta su odgovorni i kakav je krajnji rezultat njihovih davetsko-misionarskih aktivnosti? Odgovore na postavljena pitanja u potpunosti temeljimo na stavovima i miljenjima bosanskih daija koje smo za ovu svrhu anketirali. Ko su bosanske daije Rije daija izvedena je od arapske rijei, glagola DEA JEDU, koja znai zvati, dozivati, propovijedati, a glagolska imenica ili glagolski pridjev radni je DAIN, mnoina DUATUN (bosanskom jeziku prilagoen termin i kod nas uvrijeen izraz je DAIJA), to bi znailo onaj koji poziva (u islam), propovjednik, agitator, a koja se kod nas jo prevodi i kao misionar neko ko vri misiju pozivaa u islam. To je to se tie etimolokog znaenja rijei DAIJA. Na osnovu spomenutog etimolokog znaenja rijei DAIJA, kao i na osnovu opeg znaenja jednog hadisa Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem je on rekao: Prenesite od mene makar jedan ajet, jedan redak iz Kurana, ili jedan hadis, moe se izvesti zakljuak da praktino svaki musliman koji na ovaj ili onaj nain poziva ljude u islam, odnosno poduava ljude islamu, moe biti daija. Meutim, poto je dava jedan od kolektivnih imperativa Kurana, to znai ako jedna skupina ljudi izvri taj imeprativ onda spada obaveza s ostalih muslimana, Kuran eksplicitno upuuje (nareuje) da tom pozivu mora prethoditi struno usavravanje, odnosno, da bi neko bio daija u pravom smislu te rijei, on se mora posvetiti prouavanju islama i islamskih znanosti, u kontekstu savremenog obrazovanja kazano, mora zavriti odgovarajui fakultet i stei islamsko znanje kako bi dobio zvanje daije. Na to upuuje kuranski ajet iz sure Et-Tevba: Svi vjernici ne treba da idu u boj. Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se upute u vjerske nauke i neka opominju narod svoj da mu se vrate, da bi se Allaha pobojali. (Et-Tevba, 122.). Dakle, na osnovu ovog ajeta jasno je da daija mora stei odreeno vjersko znanje, ali to nije dovoljno da bi ponio naziv daija, ve to znanje mora prenijeti drugima, odnosno mora biti od onih koji e aktivno djelovati i ljude pozivati u dobro, a odvraati ih od zla. Citirani ajet navodi nas na zakljuak da se daijama mogu nazvati svi imami, profesori islamskih nauka koji rade u medresama i na fakultetima, muallimi, odnosno svi vjerski slubenici koji se aktivno bave davetskim pozivom kroz Islamsku zajednicu kao krovnu vjersku instituciju u Bosni i Hercegovini. Meutim, kod nas je termin daija postao frekventan i uao je u iru upotrebu
21. septembar - 5. zu-l-kade

tek u toku i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, a uglavnom je podrazumijevao ljude koji se bave misionarskim radom, ali izvan zvanine institucije Islamske zajednice. Odnosno, danas, nakon agresije, taj naziv se najvie ili iskljuivo koristi za Bonjake koji su zavrili islamski fakultet na nekom od islamskih univerziteta u arapsko-islamskom svijetu, Egiptu, Siriji, Jordanu, Kuvajtu, Emiratima , a posebno u Saudijskoj Arabiji, odnosno u Medini, Mekki i Rijadu. Stoga bi se moglo kazati da su oni na neki nain pandan ili opozicija zvaninoj Islamskoj zajednici. I to iz vie razloga, a moda su najbitniji ovi: injenica da svrenici spomenutih fakulteta koji nisu pohaali studij preko Islamske zajednice, (naizgled) rade volonterski i da se njihova interpretacija islama, u nekim pitanjima i segmentima, i na doktrinarnoj (akaidskoj) i fikhskopravnoj razini, razlikuje od interpretacije Islamske zajednice koja u fikhu preferira iskljuivo hanefijski mezheb, dok tzv. selefijske daije zagovaraju striktno slijeenje sunneta, odnosno dokaza koji je utemeljen na vjerodostojnoj predaji od Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, ne gledajui na to kojem mezhebu ili pravnoj koli pripadaju muslimani te drave. A u akidi, zvanina Islamska zajednica preferira tzv. maturidijski mezheb ili interpretaciju osnovnih naela vjere islama koju je izloio islamski uenjak Ebu Mensur el-Maturidi, a koja se u nekim temeljnim pitanjima vjerovanja, kao to je, naprimjer, pitanje Allahovih imena i svojstava, razlikuje od interpretacije klasine, tradicionalne kole islama koja je danas poznata pod imenom Ehli sunnet vel-demaat. No, i pored toga to su akaidska naela temelj islama, temelj vjerovanja, kod nas su fikhsko-pravne razlike i polemike oko toga napravile pravu pometnju

26

unutar bonjako-muslimanskog korpusa, produbile jaz izmeu selefijskih daija i Islamske zajednice i vidno utjecale na razjedinjavanje muslimanskog saffa u Bosni i Hercegovini, iako su te razlike sekundarnog karaktera i u sutini ne mijenjaju nita na stvari. Zbog toga bi se moglo kazati da su selefijske daije, svjesno ili nesvjesno, napravile, na alost i dalje prave, krupnu metodoloku pogreku u davi, jer se stie dojam da je osnova te dave, htjeli oni to priznati ili ne, ispravljanje fikhskih pogreaka. Koliko ima bosanskih daija? U Bosni ima blizu 300 daija, meutim mali broj njih se aktivno bavi davom, da li samostalno, preko odreene organizacije ili preko Islamske zajednice, ali samim tim to nose diplomu sa islamskog fakulteta oni se smatraju daijama i krugovi bliski njima ih tako nazivaju. Prema sakupljenim informacijama u Saudijskoj Arabiji do danas je islamske studije zavrilo oko 200 bosanskih daija. Ostali su studij zavrili u Egiptu, Siriji, Jordanu, Kuvajtu, Emiratima. Kada je u pitanju broj aktivnih daija nai sagovornici se slau da ih ima tek oko tridesetak. Vano je napomenuti da je kolovanje blizu 300 bosanskih daija u spomenutim arapskim zemljama kotalo najmanje deset miliona KM. Naalost, kao to smo rekli, samo tridesetak svrenika islamskih studija u arapskom svijetu danas je aktivno. Ostalih dvjestotinjak svrenika spomenutih islamskih studija u arapskim zemljama napustili su davu i bave se poslovima koji nemaju veze sa islamskom davom. Jesu li bosanske daije pripadnici jedne grupe i razilaze li se u tumaenju islama? Bosanske daije, iako formalno i deklarativno slijede isti vjerskoakaidski pravac (Naalost, u poslednje vrijeme, pojavom globalnog tekfira u ummetu, pojedine bosanske daije, pristalice tekfirskih ideologija razilaze se sa ostalima i u samom tumaenju osnova vjere akide.), interpretaciju vjerskih naela i propisa, diskurs, nisu homogena skupina i nemaju jednu i jedinstvenu organizaciju ili udruenje koje ih okuplja i preko kojeg izvode svoje davetske aktivnosti. Neke daija djeluju samostalno, neki su opet formirali zasebna udruenja, takvih udruenja u BiH ima vie, kroz koja izvode svoje davetske aktivnosti i artikuliraju svoje stavove, neki od njih su, to je

svakako za pohvalu, postali uposlenici Islamske zajednice i rade kao vjerouitelji u srednjim i osnovnim kolama (rijetko koji kao imam ili muallim u damiji) itd. Istina je da nesuglasice i razlike u tumaenju odreenih islamskih naela i propisa, ne postoje samo i iskljuivo na relaciji selefijske daije Islamska zajednica, ve su one itekako prisutne i meu samim salefijskim, tj. bosanskim daijama. Razlozi razilaenja meu daijama su nedovoljna upuenost u vjerske znanosti, a prije svega Kuran, hadis, fikh, usulu fikh metodologiju erijatskog prava, siru ivotopis Poslanika, s.a.v.s., kao praktini uzor primjene vjerskih naloga. Zatim, nepoznavanje sunnetske metodologije u pozivanju: prioriteti, postepenost, pokuaj promjene stanja sa najblaim sredstvima (tejsir olakavanje vjere), pozivanje linim primjerom, teveddud pridobijanje naklonosti ljudi, lijep edeb, irenje lijepog glasa o daiji, primjena mudrosti, strpljivost u djelovanju i iekivanju rezultata, savjetovanje sa uenijima i iskusnijima, prihvatanje pozitivne kritike, nadogradnja davetskog angamana na tue rezultate a ne otpoinjenje uvijek iz poetka itd. Daije a tako i oni koji ih slijede ne razumiju vjeru, odnosno znanstvenu informacijsku sumu ili breme koje nose, te ne uviaju potrebu da kao muslimani budemo zajedno jedna zajednica ili demat. S druge strane, to ima za rezultat da ne poimaju posljedice razdijeljenosti dugorono, kao i injenicu da je neko drugi ueniji, iskusniji i bolji u davi od njih, a tako i od svakog znalca, to poluuje
21. septembar - 5. zu-l-kade

oromnu frekvenciju i mete fetvi razliitih poruka, zakljuaka i praktinih posljedica. Svakome ko iole prati tokove dave na naim prostorima, posebice u zadnjih nekoliko godina, sasvim je jasno da postoje odreene razlike meu daijama u tumaenju islamskih naela i principa, ali i u njihovoj primjeni u savremenim okolnostima. Kljuna pitanja oko kojih se vodi polemika, i koja stvaraju najvie tenzija na terenu, jesu pitanje aktivnog bavljenja politikom (politikog aktivizma) i uea u demokratskim procesima, rada u institucijama i organima IZ-a, rada u dravnim organima, odnosa prema neistomiljenicima ili razliitim interpretacijama islama kod nas, naina ostvarivanja osnovnih ljudskih prava u sekularistikim drutvima, primjene propisa tekfira na pojedince, i sl. U biti, radi se o razilaenjima koja su iz arapskog svijeta, odnosno univerziteta na kojima su nae daije sticale islamsko znanje, bez nekog studioznijeg pristupa, preneena direktno na na teren, a on, onakav kakav trenutno jeste, nije mogao izdrati svu tu kompliciranost i raznolikost ideja i miljenja, i pojavili su se razni problemi koji su dodatno zakomplikovali ionako komplikovane i krhke meumuslimanske odnose u Bosni i Hercegovini. Sutina problema lei u tome to pojedine daije, svrenici islamskih fakulteta, daju sebi previe prava i slobode u tumaenju kompleksnih pravnih i doktrinarnih pitanja, to je njihova interpretacija krajnje iskljuiva i netolerantna i to im se u tom smislu posveuje prevelika panja.

27

Velika je greka od svrenika islamskih fakulteta, pa i magistara, koji uzgred posjeduju odreeno znanje, praviti ekskluzivne i apsolutne autoritete, bez ijeg se miljenja ne moe, ili ije miljenje predstavlja jedinu istinu, koja ne moe biti izvrgnuta kritici, i proglaena kao potpuno irelevantna i neutemeljena. S druge strane, ima daija koje se ponaaju kao da su oni jedini radnici za islam, kao da islam poinje i zavrava s njima, kao da prije njih niko nije znao ni ta je Sunnet, ni ta je tradicija, ni ta je vadib a ta haram, ta su islamske norme i ta je islamska etika, i kao da na ovim prostorima nikada nije bilo ni uenjaka ni islamskih kola. Ima li meu bosanskim daijama suparnitva, netrpeljivosti, borbe za prevlast? Na ovo pitanje daije su ovako odgovorili. Realna pretpostavka za suparnitvo, netrpeljivost i borbu za prevlast u ovom sluaju je mnotvo svrenika islamskih fakulteta na jednom relativno malom prostoru kakav je na, kao i postojanje velikog broja islamskih udruenja i organizacija, sa vlastitim programima, metodama, prioritetima i nainom komuniciranja sa drutvom, ali i postojanja, ako tako mogu rei, kulta daijske linosti, u smislu nekritikog isticanja pojedinaca kao duhovnih i moralnih vertikala, ija bi rije (fetva, miljenje) trebala biti prva i posljednja, a da se ne laemo, daije, ovdje prvenstveno mislimo na sebe, su daleko ispod tog nivoa, da bi bili tako tretirani. To je, bez ikak-

ve sumnje, glavni razlog nelojalne i nerealne konkurencije, rivalstva i borbe za primat nad davom, koji evo ve jednu deceniju gue svaki napredak, pomak i boljitak na planu islamskog misionarskog rada. Nema boljeg dokaza za ovo tvrdnju od upornog i tvrdoglavog insistiranja, odreenih davetskih krugova, na onim pitanjima i miljenjima koja cijepaju i dijele muslimanski saff, i koja ih promoviu kao ekskluzivne nosioce istine. Naravno da ima zavisti i natjecanja, jer je to bolest uenih, kao to se vladari bore za fotelje tako se bore i ueni. Okretanje lea je itekako identificirano i prisutno, ono je razlog trenutne podijeljenosti. Slaem se da danas meu odreenim grupama Bonjaka postoji razdor, pa ak i netrpeljivost, ali za to su krivi samo neki pojedinci meu daijama koji su zbog svoga nerazumijevanja okolnosti u kojima ivimo i svojih ekstremnih stavova upravo doprinijeli irenju pogrenih razumijevanja propisa i islama.

Odgovornost bosanskih daija za razilaenja u razumijevanja islama meu onima koji su ranijih godina konzumirali njihovu davu Bosanske daije snose jedan dio odgovornosti. Odgovornost onih koji nisu struni je preneena ili podijeljena izmeu njih i onih koji su im dali epitet daije, a struni daije, svrenici islamskih fakulteta, kao minimuma za zvanino upranjavanje davetskih akcija odgovorni su ponajvie za svoju neorganiziranost i neudruivanje u jednu zajednicu, uniju, udruenje koje je trebalo da istupa jednim glasom i zahtjevima prema zvaninim institucijama IZ-e i da na taj nain trai svoja prava. Da djeluju kroz institucije IZ-e, da budu prihvaeni, priznati i neodbacivani ili zakonskim regulativama IZ-e prisiljavani da polau medresu kako bi se mogli baviti imamskim poslovima, s obzirom da je damija, minber, mihrab, ahmedija jedan veliki korak i dobra pozicija za konkretizaciju dave i mogunost njene

Donatorska sredstva, poseban izvor razilaenja ez donacija nema ni dave ni daija u Bosni i Hercegovini. Ovo je stav mnogih poznavaoca bosanskohercegovakih drutvenih prilika. Bosanske daija na razliite naine dolaze do potrebnih finansijskih sredstava. Naalost, esto to bude razlog za razilaenja, pa ak i otvorena neprijateljstva meu pojedinim daijama. Kontrola prikupljanja donacija i njihovog troenja je jedno od najprisutnijih rivaliteta meu bosanskim daijama. Ima ak i sluajeva da jedna grupa daija ogovara drugu grupu daija kod potencijalnih donatora kako bi te donacije pripale njima. Naalost, znamo za dosta veoma negativnih primjera, koje ne elimo iznositi, tu sramotu emo ovaj put preutjeti.

21. septembar - 5. zu-l-kade

28

afirmacije i efikasnosti kod ljudi. To se moglo rijeiti na dobrobit svih. Islamska zajednica bi dobila kvalitetan kadar, a daije priliku da se pokau i dokau, da podue i naue, da prenesu i napute. Na ovaj nain ne bi se pravio jaz i prozivanje i etiketiranje svrenika islamskih fakulteta van BiH da su ovo ili ono. Uz ovo, ne moe se porei odgovornost IZ-e koja je kao krovna i legitimna institucija muslimana u BiH za vjerska pitanja, a time i davu, napravila previd u pogledu angamana i regrutovanja svih svrenika islamskih fakuleta vani, pa i onih daija koji ne nose institucionalnu diplomu. Mogla je osmisliti programe i projekte i iskoristiti taj potencijal, a na taj nain pomiriti stavove, vienja, iskoristiti iskustva i mladalaki entuzijazam tih ljudi, i na taj nain postii dva efekta jednim inom: da svu bonjaku populaciju, u ovom sluaju Glas bosanskih daija slabo se uje

daije, dri na okupu, a u isto vrijeme da ih iskoristi u dobrobit zajednice na promicanju islama i njegovih vrijednosti. Sve eventualne nesuglasice bi se vremenom i usputno rjeavale i to bi bio unutarnji dijalog, a ne kako se doima ili prikazuje kritika, osuda ili napadi iznutra i izvana. Takoer, pojedinci daije su odgovorni u onom dijelu gdje su preuzeli na sebe veliku obavezu, koju su traili ili im se ona nametnula zbog odreenih drutvenih okolnosti, a onda nisu smogli snage da priznaju da ju ne mogu nositi, pa su zarad proelnike pozicije daije davali upute, smjernice, fetve koje su zapravo bile nepromiljene, erijatski neutemeljene jer nisu uklopljene u kontekst ivotne stvarnosti, prioriteta, stanja ljudi, i drugih vanih faktora na osnovu kojih se tumai erijatski tekst, iznosi fetva i sputa ili prezentira neki erijatski propis.

Greke i posljedice su nastajale usljed nepomirivosti djela daije i onoga to govori, pa su bili odbacivani ili osuivani, pregaeni od drugog daije koji je oduzeo sljedbenike ovom prvom, pa su tu raala zavist, mrnja, traenje greaka, osude, kritike, diskusije, izazivanje na raspravi i tome slino. Ima li nade da se bosanske daije okupe oko zajednikog programa i interesa? Postoji nada, meutim, do toga mnoge stvari trebaju da sazriju i da dou na svoje mjesto. Prije svega potrebno je izgraditi visoku svijest o vanosti zajednitva muslimana i kolektivnog rada za islam. Drim da je potrebno napraviti kongres islamskih uenjaka i daija, koji e sluiti i IZ i muslimanima BiH, gdje e se postaviti mjerila, pravila, defninirati mnoge stvari, razraditi strategija, osmisliti programi. To bi tebalo da bude kongres daija volontera, koji e sa pozicija gdje rade, bez materijalnih potraivanja, raditi na promicanju Allahove rijei. Neka to bude servis za pomo i podrku imamima, dematima, islamskim organizacijama i udruenjima. Daije koji e imati svoj glas po svakom vanom pitanju, dilemi, krizi i dogaaju. To moe da bude, s jedne strane, i pozitivan i objektivan korektor rada uposlenika IZ-e, da predlae programe, akcije, nudi rjeenja i pomae muslimanima da praktino ive islam. Smatram da bi ovo bilo korisno i za IZ, jer je ona po svojoj strukturi samo servis vjerskih usluga, zakljuuje na kraju jedan od bosanskih daija.

akle, ako bismo usporeivali bosanske daije sa onima u islamskom svijetu, naroito sa daijama u Egiptu i Tunisu gdje je politiki aktivizam i preuzimanje odgovornosti voenja drave i drutva njihova glavna aktivnost onda bismo mogli konstatirati da se kod daija u Bosni sve aktivnosti svode na istu davu predavanja, poduavanja djece i omladine Kuranu, tampanje i dijelenje letaka, pisanje i prevoenje vjerske literature, kao i praktinu davu kroz razne vidove humanitarnog rada. I da nije savremenih sredstava komunikacije i raznih vrsta elektronskih medija: internet, CD-ovi, i sl., usudili bi se kazati da se glas bosanskih daija ne bi daleko uo, iako se i ovako slabo uje. ta je posrijedi, neodlunost, nesposobnost, ili neto tree, to sa sigurnou ne moemo kazati. U svakom sluaju, ovakav odnos bosanskih daija prema krupnim drutveno-politikim pitanjima u BiH, je u najmanju ruku indikativan i zahtijeva jednu dublju strunu analizu.

21. septembar - 5. zu-l-kade

29

Pogledi
Laktake razdravljenike nebuloze velikog malobeograanina

Trojstvo po Dodiku Dodiku

Ja nisam za to da se rtvuje mir za BiH. Ako neko misli da treba rtvovati mir za BiH, ve smo vidjeli kako je zavrilo. Ne razumijem patoloku potrebu Sarajeva da ima privid kako upravlja Banja Lukom i irokim Brijegom, a ne upravlja. Ne razumijem tu potrebu i naivne vjere da e stvarno jednog dana i upravljati, presudio je Dodik, koji je u vrijeme kad su mu Armija BiH i HV/HVO bili nadomak Banja Luke vjerovatno ve bio u Beogradu a njegovi istomiljenici pakirali kofere za isti
Pie: Ale Kamber, Livno 18.09.2012.god. redsjednik dejtonskog nedonoeta, tzv. Republike Rrpske u meunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik, se ponovo, po ko zna koji, predizborni put, miroljubivo razgukao o, po njemu, jedinom nainu zaivljavanja mira i stabilnosti u BiH refirmacijom HRHB, odnosno uskrsnuem sijamskog blizanca velikosrpskog nedonoeta nastalog ratom, genocidom i etnikim ienjem nesrpskog stanovnitva o emu je ve u nekoliko navrata i domai i Meunarodni sud rekao svoje. Umjesto da se pokloni svim rtvama rata u BiH, posebno bonjakim i izvine preivjelim Srebrenianima i ostalim Podrinjcima, Posavcima, Krajinicima, Sarajlijama, Mostarcimaza ono to su uinili njegovi prethodnici i velikosrpski mentori i egzekutori u ratu, stvorivi mu na tim osnovama i republiku u Republici, i umjesto da izmjesti pravoslavnu crkvu iz avlije nane Fate Orlovi, Dodik vaskrsava ono to je ak i sam Franjo Tuman ugasio, potvrujui tako da je dosljedan malobeograanski sljedbenik karaorevievskog velikosrpstva voda Slobodana Miloevia. Megafon hercegbosanstva Dodik - vascelosrbin drvarskih korjenova, u izjaj j vi za hrvatski Veernji list je j tj ustvrdio da bi predstavnici hrvatskog naroda u BiH g trebali izvesti narod na referendum o svom I tako, dok poziv na trei entitet i ponovno velikosrpskohrvatsko saveznitvo uveliko miriu na april 1992. godine bonjaki predstavnici se igraju igrice kolariu paniu, preputajui dravu i njene istinske patriote na milost i nemilost aspirantima na njen teritorij i ivote. poloaju a zbog, kako j je izjavio majorizacije j j od strane Bonjaka. Za j izlazak iz krize predloio j je uspostavu saveza/ unije tri republike u BiH j a koje bi po njemu inile j j srpska RS, hrvatska HRHB i bonjaka Bosna. Naravno, u teritoriju etniki oiene j svoje RS ne da zadirati, j a predlae da bh. Hrvati i Bonjaci podijele FBiH, pa j j da se onda udrue u unij ju sa RS. Dodik bi dakle, udruivao neto to uope ni Dejtonskim sporazuj mom, pa ni ratom nije bilo j razdrueno. Dio teritorija j BiH jeste bio privremej no zauzet (okupiran) od strane Miloevieve JNA i kvislinkih Karadievih i Mladievih etnika a izvjesno vrijeme i od j j Tumanove soldateske i njihovih j separatistikih saveznika u BiH, ali nikad kapitulaciju niko nije potpisao niti priznao, niti bijelu predajniku

Tihi - Lagumdija, pukla veza

21. septembar - 5. zu-l-kade

30

zastavu istakao. BiH je i po Dej j jtonskom sporazumu i ustavu meunarodno priznata i cjelovita j drava koju ine dva nesuverena enj titeta, a ne nikakva unija suverenih j republika, jer, ni RS, ni HRHB nij kad nisu meunarodno priznate kao nezavisne i suverene drave/republike, pa prema tome, ne mogu se ni g udruivati u savez/uniju drava. BiH j j je kao drava prethodila entitetima i to stoljeima prije njihovog nasj j j g tanka i razdruiti se ne moe bez volje svih njenih naroda i g j j graana, ak ni ratom to je u vie navrata j do sada pokuavano, a posebno u posljednjem, jer to patriote BiH, i Bonjaci j Dodik je, i Hrvati i Srbi i ostali ne dakle, svjesno dozvoljavaju, niti e ikada j j zamijenio teze, dozvoliti. A ne dozvoljava j nudei slanu to ni meunarodna zaruku hercegj jednica predvoena SAD. bosanskim Dodik je dakle, svjesno zaj j tvrdolinijaima mijenio teze, nudei slanu j i antiruku hercegbosanskim g bosancima, tvrdolinijaima i antiboj te minderaki sancima, te minderaki nastrojenim nastrojenim j zagovorg zagovornicima nicima mini bonjake j mini bonjake damahirijice od Vjene damahirijice j j vatre do Kozje uprije. I j j od Vjene ne sluajno i ovoga puta j g vatre do Kozje u predizborno vrijeme da j uprije. lake svi zbiju svoja stada u svoje torove i svoja jata u svoja geta. Meni je drago da je hrvatski blok u BiH predvoen p oviem i Ljubiem artikulirao rekonstrukciju FBiH u dvije zasebne republike. Ako mene pitate ta bi trebalo initi jeste da bi FBiH trebalo podijeliti na dva dijela kako bi se formirala HRHB, ostalo bi se trebalo zvati Bosna i RS koji bi pravili trojni savez na razini drave s manjim kompetencijama od dananjih. Po mom miljenju to bi znailo samo ovlatenja vanjske politike, vanjske sigurnosti i vanjskotrgovinska pitanja, pojasnio je nekadanji beogradski student p politologije Dodik planove hrvatskog gj p dvojca ovi-Ljubi. Bonjaka politika je po Dodiku nanijela najvie tete, ponajprije, kako kae, zbog matrice po kojoj je ovaj narod rtva iz prolog rata u BiH pa mu po toj osnovi pripada vie prava nego Hrvatima i Srbima. Bonjaku politiku on ocjenjuje nevjerodostojnom i konfliktnom, gdje je po pitanju prve karakteristike i u pravu jer su se prvi u Bonjaka, to bi narod rekao, o sebi zabavili borei se za fotelje i privatno-klanovske interese zatirui u korijenu

est buktinja plamte ...

Pobjednici - Lagumdija i Dodik - ko se kome ruga

Sulejman i Milorad - ko se kome smije

21. septembar - 5. zu-l-kade

31

povue nego da eka egzekuciju. A ta e se egzekucija dogoditi obeao je Dodik, ne krijui da e mu saveznici u tome biti kao i do sada SDS, te Tihieva platformaka SDA. Da velikosrpska ideja nije zgasla ne pokazuju samo Dodik i njegovi domanovievski sljedbenici ve i njihovi mentori iz Srbije i Rusije. Na obiljeavanju Dio teritorija 20. godinjice Akademije BiH jeste bio nauka i umjetnosti Repubprivremeno like Srpske (ANURS) koji zauzet je zapoeo istog dana, 17. (okupiran) septembra 2012.godine od strane kad je i Dodik dao spoMiloevieve menuti intervju hrvatskom JNA i Veernjem listu, ruski akakvislinkih demik i historiarka Jelena Karadievih Guskova je ustvrdila poput i Mladievih Miloevia da svi Srbi etnika a trebaju ivjeti u jednoj izvjesno dravi a to bi se ostvrijeme i od varilo ujedinjenjem srpTumanove skih teritorija. Repubsoldateske lika Srpska bie vrsta i njihovih drava i centar srpstva separatistikih na Balkanu, od kojeg e saveznika u krenuti uvrivanje svih BiH, ali nikad srpskih teritorija, zakapitulaciju graktala je u Banja Luci niko nije Guskova, a predstavnik Ispotpisao torijskog institute SANUniti priznao, a Slavenko Terzi dodao niti bijelu kako u ovoj instituciji ne predajniku gube nadu da e doi hiszastavu torijski trenutak kad e svi istakao. Srbi ivjeti u istoj dravi. Dakle, ponovio je poznatu Garaaninovu i memorandumsku osievu ideju iji je pokuaj realizacije 1992.1995. godine doveo do jednog od najkrvavijih ratova u historiji i do najmasovnijeg genocida i etnikog ienja od Drugog svjetskog rata, za ta su ve odgovarali, ili trebaju odgovarati njihovi ideolozi (na alost, za Miloevi dri Dodika sada ne i kljuni) te vojni i politiki elnici, kako na domaem tako i konkurente i preputajui tako Do- presudio je Dodik, koji je u vrijeme na Meunarodnom sudu u Hagu. diku i dvojnom HDZ-u blizu 90% kad su mu Armija BiH i HV/HVO I tako, dok poziv na trei entitet teritorija. bili nadomak Banja Luke vjero- i ponovno velikosrpsko-hrvatsko vatno ve bio u Beogradu a njegovi saveznitvo uveliko miriu na april Egzekutor istomiljenici pakirali kofere za isti. 1992. godine bonjaki predDodik je zamjerio i amerikoj stavnici se igraju igrice kolariu Ja nisam za to da se rtvuje administraciji tvrdei da je paniu, preputajui dravu i njene mir za BiH. Ako neko misli da pogrijeila tumaei duh Dejtona istinske patriote na milost i nemitreba rtvovati mir za BiH, ve i preputajui utjecaj Turskoj koja lost aspirantima na njen teritorij i smo vidjeli kako je zavrilo. Ne po njemu ima pristran odnos pre- ivote, nesebino ginui za minirazumijem patoloku potrebu Sa- ma Bonjacima. Dodao je i da nee starske i direktorske fotelje koje, rajeva da ima p j privid kako upravlja oprostiti Zlatku Lagumdiji gri- ako bi se realizirao separatistikop j kranskoBanja Lukom i irokim Brijegom, jeh te da e on otii. Beirevi velikosrpskohrvatski a ne upravlja. Ne razumijem je ve pokusni kuni i vidjeete kriarski pohod na BiH i onako tu potrebu i naivne vjere da e da postoji veina za smjenu. Ako ne bi bile njihove ve agresorskostvarno jednog dana i uprav ljati, je Zlatko pametan, bolje je da se separatistike.

32

Intervju polumjeseca
Knjievnik Isnam TALJI, povodom njegove upravo objavljene knjige Opet emo se vidjeti ispod crvene jabuke Roman o sultanu Fatihu, Bonjacima i Bosni koja je izazvala veliko zanimanje

Da sultan Fatih nije doao u Bosnu ne samo da bi nestalo Bonjaka, nestalo Bonjaka nego bi odavno bilo zaboravljeno odavno zaboravljeno
da je ovaj narod i postojao
Bonjaci.Net: Roman zasluuje takvu panju spram znaaja svoga sadronjaci.Net: Gospodine Ta- aja i naina interpretacije. Ali je, ipak, ljiu, Vaa upravo objavljena neobino za nae kulturne prilike, pa i knjiga Opet emo se vidjeti openito bonjake prilike i neprilike ispod crvene jabuke Roman o sulta- da se neka knjiga toliko trai odmah nu Fatihu, Bonjacima i Bosni iza- po objavljivanju. Kako to tumaite? p j j j ziva neuobiajeno veliko zanimanje, TALJI: Vi ste dobro pozicionirali te i to odmah po objavljivanju. Jeste li odrednice o naim kulturnim ili knjievse nadali takvom uspjehu i prijemu? nim (ne)prilikama te znaaju i sadraju TALJI: Hvala Bogu, prijatno sam izne- ovog romana. Da, stiu nanaen. Moda je to zato to je ovo prvi rudbe i pozivi na promocije. roman, i ne samo na ovim prostorima, Javili su mi se iz Islamske zaNaprimjer, kojim je obuhvaen cjelokupan ivot jednice Slovenije da bi orgasauvani sultana Fatiha, jedne od najveih i naj- nizirali vie nastupa. Uvaeni Bonjaci.Net: Za dijasdokument intrigantnijih linosti u historiji. Uz to, muftija dr. Nedad ef. Grabus poru i nije neobino kad neporecivo on je sudbinski najdirektnije povezan s osnovao je i Kulturni zavod ste Vi u pitanju, da li Vas dokazuje da Bosnom i Bonjacima, pa je podrazumi- Averoes, koji je ve prisupozivaju i na gostovanja je damija jevajue da sam se i time bavio. Moda tan na kulturnom planu u u Bosni i Hercegovini... u Sarajevu, je to i zato to ve podugo nisam objavio toj dravi, u kojoj se kulturi TALJI: Da, stigli su konkoja je mnogo knjigu (bavio sam se ovom), a itaoci su pridaje odlian znaaj. U ovo kasnije nazvana kretni pozivi za predstavnavikli, stekao sam njihovo povjerenje. nekoliko dana otkako je iziljanje romana u Novom Carevom, Bonjaci.Net: Ne samo iz dijaspore, ao roman stigli su pozivi od Pazaru, Prijedoru, Vareu, bila potpuno dosta poziva je i iz Bosne i Hercegovine. naih institucija i pojedinaca Trebinju, Zvorniku, Tuzli, dovrena 1457. Moe li ovaj Va roman premaiti iz vie evropskih zemalja i SjeTenju. To su sredine do kogodine, dakle popularnost i itanost Vaih knji- verne Amerike. Posebno mi je jih je meni veoma stalo. Da, est-sedam ga Roman o Srebrenici ili ro- vana mogunost promocija i Cazin kao poseban fenogodina prije mana Tajna knjiga Endelusa? u Skoplju i Prizrenu, dakle u men. Duan sam i u Sanski njegovog TALJI: Sa dvanaest izdanja Romana Makedoniji i na Kosovu, gdje Most i Klju, gdje me rado dolaska. o Srebrenici, premaeni su rekordi na se Bonjaci svom snagom prime, a ti gradovi su zaniovim prostorima. Ta knjiga se jednako upinju kako bi tamo djelovamljivi i kao sredine u kojima trai. Odavno nemam romana o En- le bonjake zajednice, a koje je boravio sultan Fatih, to je delusu; to je debela knjiga i skupo je su, kao i ostale bonjake zadetaljno opisano u romanu. tampati. Svaka knjiga ima svoju nafaku. jednice u dijaspori, totalno zapostavljene Tu je, dakako, i Sarajevo. Kad je, 1463. Ako Bog da, nadam se da e ovaj roman kad je u pitanju odnos iz matine domo- godine, u Sarajevo doao sultan Fatih, biti i itaniji. I on je obiman ima 380 vine, osim na nivou Islamske zajednice u to je ve bio veliki bonjaki grad, sa strana, a nagodan je za itanje, nije skup. Bosni i Hercegovini. statusom ehera. Autor: Esad Krci

21. septembar - 5. zu-l-kade

33

Bonjaci.Net: Kako je dolo do toga da su prva predstavljanja Vae knjige Opet emo se vidjeti ispod crvene jabuke Roman o sultanu Fatihu, Bonjacima i Bosni upriliena u Oraju i Brkom? TALJI: Kud e bolje od toga da se ovakav roman prvo predstavi na sjevernoj granici, na rijeci Savi! To su vani gradovi koje ne treba zaobilaziti. Uz to, u Oraju je obiljeavana 150-godinjica damije Azizije i postojanja ovoga grada, koji je nastao protjerivanjem Bonjaka iz nekadanjeg Beogradskog paaluka, tadanje knjaevine Srbije. S prijateljem Mirsadom Arnautali, koji je bio u Organizacionom odboru te manifestacije, dogovorio sam se da s ovom promocijom pridodamo znaaju tog dogaaja. I za Brko me vezuju prijateljstva. Meutim, znaajno je to je ovaj roman prvo Kud e bolje predstavljen ba u graod toga da se dovima na rijeci Savi i me nauilo da prema njima gajim ovakav roman zato to je sultan Fatih u opravdani zazor ili odbojnost. Ali, prvo predstavi Bosnu doao preko Save! ova dvojica, oito, pokazuju da i to na sjevernoj Nije preko Drine, kao pravilo ima izuzetke. granici, na to se ispredaju legende, Bonjaci.Net: Znam da ste rijeci Savi! nego upravo preko Save. dugo pisali ovaj roman. Dok se To su vani Dokle e muslimani ita roman, postaje jasno zato je gradovi koje padati na ispitima iz hito bilo tako. Bilo bi zanimljivo da ne treba storije? to i nai itaoci znaju... zaobilaziti. Uz Bonjaci.Net: TeTALJI: Neto due od etiri goto, u Oraju je ko da bi se moglo i dine. Za toliko temeljitog rada mogu obiljeavana poeljeti bolje prose pripremiti i odbraniti dvije doktor150-godinjica motore od prof. dr. damije Azizije ske disertacije. Linost sultana Fatiha Ferida Muhia i sani historija Bosne u tom smutnom pei postojanja dakog muftije Muariodu zakamuflirani su laima. Sulovoga grada. mera ef. Zukorlia... tan Fatih je mnogim muslimanima, TALJI: Jedan je doao i Bonjacima, i najdraa linost poak iz Skoplja, drugi taslije Boijeg poslanika Muhammeda, koer iz daljine, iz Nos.a.v.s. Kranima je najomrznutija. vog Pazara. Obojica su Muslimansko bavljenje historijom, naase, kako su to kazali, odazvali s radou i iz potovanja prema romanu o sultanu lost, prestaje sa ivotom velikih halifa. Kao, Fatihu i mom trudu i umijeu da napiem ta je bilo, bilo je. Bilo jest, ali nije prolo. ovaj roman, takoer iskazavi i potova- I zato nam se, zato to ne ukazujemo i na nje i prema Bonjacima u tim gradovima. pozitivne i na negativne primjere, surova Dvorane su bile pune. Prisutni su netre- prolost ponavlja do zgaenosti. Tako je i mice sasluali izlaganja o knjizi i refleksi- s bonjakom historijom, i ne samo sredje povodom knjige, jer je to roman koji njovjekovnom, gdje i dalje vladaju nametizaziva mnogobrojne, i ne samo knjievne nuti stereotipi. U Turskoj je, pak, osmanrefleksije. Osjeao sam se lijepo dok sam lijska historija bila zabranjena poetkom sjedio izmeu njih dvojice, izmeu te dvi- tree decenije prolog stoljea. Ako turski je vatre, izmeu ove dvije bonjake gro- autori piu o prolosti osmanlijske drave, made. S uvaenim akademikom Feridom ine to s velikim, nekontroliranim hvaloMuhiem znam se podugo. Isto tako, izu- spjevima, tako da se tu sultan Fatih ne vidi zetno zadovoljstvo bilo mi je izbliza biti kao ovjek. Trebalo je istraivati, dokuiti, s muftijom Mumaerom ef. Zukorliem. pa napisati modernu literaturu. Vie mi nije nejasno zato ga ljudi slijede. Bonjaci.Net: Jeste li, onda, bili On ne samo javno, nego i privatno fas- upueni iskljuivo na kranske autore? cinira. Tako i time da je izvanredno, ba TALJI: Ne, ali sam ih pomno izustruno, analizirao roman. Da bi bio takav avao. Njima je bilo iroko polje da negovornik, jednostavno, morao je proitati ometano montiraju i da pod platom mnogo knjiga iz lijepe knjievnosti, bele- detaljnog bavljenja ivotom sultana Fatiha tristike, i imati izgraene stavove o proi- do najsitnijih sitnica beskrajno podvatanom... Dugo sam bio novinar, i u onom ljuju. Vie puta sam iitao njihove obii u ovom vremenu, pa sam rano oguglao mne knjige, doao i do izvornih podataka i na raznorazne veliine, stvarne, lane, onovremenih kranskih hroniara, imao umiljene, prolazne, izmiljene. Iskustvo sam na raspolaganju i knjige i dokumente
21. septembar - 5. zu-l-kade

do kojih je teko doi. Posebnu ustrajnost zahtijevalo je saznavanje o meusobnoj upuenosti sultana Fatiha, Bonjaka i Bosne. Recimo, sve mnogobrojne legende o tome samo su legende, izmiljotine. Toliko su Bonjaci voljeli sultana Fatiha da su, u nedostatku knjiga i dokumenata, izmiljali onako kako im se htjelo, ba kao to su kranski historiari lagali kako su god htjeli. Legende i postoje kao izmiljene, a slino je i sa historijom. Prva duma u Lejlek damiji u Novom Pazaru Bonjaci.Net: ta je znaio dolazak sultana Fatiha u Bosnu? T TALJI: Da sultan Fatih nije doao u Bosnu tada kad je doao, ne samo da vie ne bi bilo Bonjaka, nego bi odavno bilo zaboravljeno da je ovaj narod i postojao. Nestali bi prije 500 i vie godina, bili bi potpuno istrebljeni. Tako su nestali mnogi narodi. I ne samo po dalekom svijetu, nego i u Evropi. Nestaju i na nae oi. Mi smo savremenici nestanka, recimo, Cincara u Srbiji. Znamo da je Branislav Nui bio Cincar. Mnogi se sjeamo Cincara koji su iz Srbije dolazili u Bosnu, vodili su sa sobom medvjede Marka i Gordanu (Igraj, igraj, Gordana, nek se narod nagleda...!) i kalajisali kazane. Vie ne p j asmilij postoje; rani su. A Srbiji su, znamo, od apca do Surdulice, mnogi Bonjaci koji su preostali nakon ubijanja i progona prije 150 godina, nadajui da e se neta nabolje promijeniti, bili svedeni na status Cigana, ali su i kao takvi asimilirani u Srbe. Oni nisu ak ni srpski muslimani, ime se nedavno pohvali onaj iz Beograda, a i to njegovo nije tek budalatina, nego je, zapravo, uasna potvrda nestajanja Bonjaka na nae oi. Dakle, Bonjaci su opstali zahvaljujui dragom Bogu, pa sultanu Fatihu. Znatno prije dolaska sultana Fatiha u Bosnu, tadanji vladari Bosnom redom su prodavali vjeru za veeru, stavljali se na stranu kriara u ubijanju i istjerivanju naroda iz stare vjere, da su se bili u totalnom sukobu s bonjakim narodom, pa i tzv. velikaima. Sad se dolazak sultana Fatiha u Bosnu zamagljava i iskljuivou da su ga narod i velikai pozvali da intervenira. Narodu jest bilo dozlogrdilo, dogorjelo i preko nokata, ali s time je drukije. Znate, mnogo godina poslije, pozvalo je i ehoslovako rukovodstvo Ruse da interveniraju! A ostaje potpuno nepoznato da je i znatno prije totalnog poraza Srba na Kosovu 1389. godine, ve poslije njihove ratne havarije na Marici, Osmanski sultanat imao svoje teritorije na prostorima Bosne, raunajui, dakako, i sadanji Sandak. Kad je sultan Fatih doao u Bosnu, ta osmanska teritorija bila je vea od one kojom je upravljao tadanji kralj Stjepan Tomaevi. Taj i njegov otac i jo mnogi prethodnici ne samo da su se stavljali na

34

stranu kriarskih ratova protiv Bonjaka, nego su, kao osmanlijski vazali, grubo gazili ugovore za koje su prethodno izmolili Istanbul, grubo ugroavajui suverenitet osmanlijskih teritorija u Bosni. Uslijedilo je krajnje drsko ponaanje posljednjeg kralja preostale teritorije Bosne prema sultanovom izaslaniku. Helem, sultanu Fatihu preostalo je da doe u Bosnu... Bonjaci.Net: E, da, tu se uporedo p(r)oturaju dvije kontradiktorne tvrdnje da je vojsci sultana Fatiha pruen estok otpor, da su voene velike borbe, palo mnogo rtava, te da j, je, istovremeno, Bosna pala apatom?! TALJI: Upravo tako. A istina je da je sultan Fatih u Bosnu doao ni sa 30.000 ljudi. To znai da je vojnika bilo znatno manje, jer uz vojsku uvijek ide ogromna civilna infrastruktura. S toliko vojske se nije ilo u velike ratne pohode. Istina je da je, to se tie njegove teritorije u Bosni, prvu dumu klanjao u Novom Pazaru, na musali Lejlek damije, a zatim je, s dijelom vojske, mirno nastavio na sjever preko svoje pokrajine Srbije i u Bosnu uao sa sjevera. U prethodnici je, s dijelom vojske, bio veliki vezir Mahmut-paa i on je ganjao Tomaevia, koji je pobjegao iz neznatne utvrde Bobovice (Bobovca, Babia odaka) u Jajce, pa odatle u Klju, gdje se i zavrilo. Sultan Fatih nije donio islam u Bosnu, jest ga osnaio Bonjaci.Net: esto se navodi se da je sultan Fatih donio islam u Bosnu. Koliko u tome ima istine? TALJI: To je samo jedna u nizovima neistina kad je u pitanju sultan Fatih, a i Bosna. Kad je on doao u Bosnu, u Bosni je tada, na teritorijama pod njegovom upravom, dakle raunajui i sadanji Sandak kao sastavni dio Bosne, bilo veoma mnogo muslimana. Bilo ih je i mnogo stoljea prije. Ali, naravno, sultan Fatih je osnaio, omasovio, ojaao, uvrstio islam u Bosni. Taj njegov nedugi, ali presudni pohod zavren je klanjanjem dume u Kamengradu, sjeverozapadno od Sanskog Mosta. U Bosni je zatekao i dosta damija. Naprimjer, sauvani dokument neporecivo dokazuje da je damija u Sarajevu, koja je mnogo kasnije nazvana Carevom, bila potpuno dovrena 1457. godine, dakle est-sedam godina prije njegovog dolaska. Taj podatak se mogao nai na mnogo mjesta i na internetu prije etiri-pet godina, kad sam poeo pisati ovaj roman. Nevjerovatno je, ali je istinito da je u meuvremenu stvarna 1457. godina sistematski izbrisana. Sada po internetu stoji da je ta damija zavrena 1462. godine. Ta godina nema nikakve veze s istinom, a ima sa time da se davna prolost Bosne i dalje, ak i ovih dana, monstruozno prekraja. Eto sasvim

opipljivog dokaza ta je s Bosnom i Bonjacima i s njihovom starom historijom raeno kad se to jednako dogaa i na nae oi. To je dio strategije podvoenja Bosne i Osmanlijskog sultanata u vezu s godinama od 1461. do 1463., koje se hoe dovesti u vezu s velikim otporom sultanu Fatihu, iako je potpuno tano da otpora uope nije bilo i da Fatihov dolazak nikako nije bio kao kakva sadanja agresija na neku od muslimanskih zemalja, nego je on primljen kao stvarni oslobodilac i spasilac najbrojnijeg stanovnitva Bosne, onih Bonjaka koji su ostali u svojoj staroj vjeri i prihvatili islam kao istorodnu im vjeru. Bonjaci.Net: Da se vratimo Vaem romanu u smislu knjievnog majstorj g j stva. itaoce oduevljava to to ste roman napisali na taj nain kao da ga isp j g pisuje Evlija elebija. Kako ste nadoli na to? To Vam je potom bila obaveza j p vie. Jer, Evlija elebija je, osim velike omiljenosti na prostorima jugoistone Evrope, poznat i kao vrlo istrajan, dosljedan, precizan putopisac. Nije ga bilo lahko upotrijebiti kao pripovjedaa... TALJI: Vi ste time proniknuli u jednu od strukturalnih biti romana. Kad se ita knjiga Opet emo se vidjeti ispod crvene jabuke Roman o sultanu Fatihu, Bonjacima i Bosni, to daje po

sebnu ar, posebnu dra i itaocu izgleda da se to samo tako moglo napisati i da radnja lahko tee, kao rijeka. Ali, to to je Evlija elebija pripovjeda ovog romana, to je predstavljalo zaista veliku obavezu u smislu koji ste naveli u pitanju. Uz to, u romanu su na vie mjesta direktno citirani tekstovi Evlije elebije iz nekih od njegovih deset knjiga putopisa. Takoer, mjestimino su citirani historiari i znaajni svjetski i nai knjievnici, od onih koji su savremenici sultana Fatiha do naih savremenika, a da i to ne iskae iz ostalog teksta. Njihova imena navedena su u zavrnici romana, kad se razotkriva tajna jedanaeste, neobjavljene knjige Evlije elebije. A na prvi dio ovog Vaeg pitanja odgovorio bih time da forma predstavlja sutinu u savremenom pisanju. Moe se rei: iznae li se forma, onda je to klju da e roman uspjeti. Naravno, sadraj se mora uklopiti, poklopiti s formom. A kako sam nadoao na zamisao da Evlija elebija bude pripovjeda romana? Eh... Neka i itaocima ostanu neka odgonetanja ove knjige, koju sam htio podnasloviti kao mistini raman. Tako e im se jasno rasplesti i tajanstvenost prvog dijela naslova Opet emo de vidjeti ispod crvene jabuke... I sam sultan Fatih bio je tajanstven, zagonetan, misteriozan. Moje je bilo da dokuim tu misteriju.

Nije bio pad, nego spas i napredak Bosne i Bonjaka onjaci.Net: Da se jo zadrimo na padu Bosne apatom! TALJI: Totalna je, dakle, la da je sultan Fatih u Bosnu doao s 250 hiljada vojnika. Ama ba nikakve bitke nije bilo na teritorijama Bosne, nikakve borbe nisu voene u Bosni. S druge strane, ne radi se o padu Bosne, nego o spasu i napretku Bosne. Snana osmanlijska drava, najmonija u tadanjem svijetu, bila je garancija opstanka i Bosne i Bonjaka. Time je osim sporadinih upada Bosna na 400 godina bila poteena ratova na svojoj teritoriji, a pod uplivom islamske kulture zapoeo je i dugo trajao njen razvoj, napredak u svakom pogledu, tako i u odnosu na preostalu Evropu. Sve te godine krani su u Evropi ratovali, i to uglavnom izmeu sebe. Izvan Bosne su ratovali samo Bonjaci koji su prihvatili islam kao svoju vjeru. To govori o ogromnoj, najveoj privilegiji neislamskog stanovnitva, jer su nemuslimani poteeni obaveze idenja u vojsku, a dravi su davali porez koji je sluam to ba i ovih dana od njihovih naunika bio znatno nii nego u sadanjoj Srbiji ili u tzv. manjem bh. entitetu. Poreenje s Endelusom/Andaluzijom je krajnje uvjerljiv dokaz da bi, da u Bosnu nije lino doao sultan Fatih, Bonjaci bili istrebljeni. Naime, ta je tada bila teritorija Bosne i snaga tadanjih Bonjaka spram sjaja i ukupne veliine Endelusa, gdje su nakon 800 godina izgradnje civilizacije, ija veliina blagostanja jo nije dostignuta u svijetu ba tih godina, nestajali i posljednji muslimani u Iberiji?! Ne treba sumnjati da kriarski ratovi ne bi bili prekinuti s unitenjem i posljednjeg Bonjaka na teritoriji tadanje kraljevine, nego bi rat do istrebljenja Bonjaka bio nastavljen i na teritorijama Bosne pod sultanovom upravom. Ako nije dovoljan argument ni unitenje i posljednjeg muslimana u Iberiji, na Pirinejskom poluostrvu, onda treba podsjetiti da su kriari u svojim svetim pohodima dolazili ak pred vrata Edirni, tadanjega glavnoga grada Osmanlijskog sultanata. Namjera je bila da muslimane protjeraju iz Evrope, a zatim ih potisnu u Centralnu Aziju. To je bivalo i u vremenu sultana Fatiha. On je kao mladi bio sudionik jedne u nizu tih velikih bitaka, Bitke kod Varne, kad je 200 hiljada kriara totalno potueno.

21. septembar - 5. zu-l-kade

35

Islamske teme
Feljton: Tako se pobjeuje oaj (XII dio)

Veliki ljudi se smiju i onda kad im suze teku niz lice suze teku
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Vjernik je poput klasa ita kojeg vjetar povija na sve strane (snalaze ga razna iskuenja), a nekad ga opet ispravi, i tako sve dok mu smrt ne doe. A munafik (licemjer ili nevjernik) je poput vrste stabljike rie koju vjetar ne pomjera, ve je na kraju odjednom cijelu iupa. Pie: Sevla el-Udejdan Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Buatli ongoli su turkmenski narod iz Azije koji je ivio na istonom dijelu zemalja koje su pripadale Turkmenistanu. Oni su bili nomadi, stoari i bili su idolopoklonici. Nisu vjerovali u Allaha ni u Sudnji dan. U potrazi za hranom i opskrbom prevaljivali su duge marrute, a esto su se, zbog hrane, meusobno sukobljavali i ubijali. Njihove ene bile su nasilne, zle i okrutne jednako kao i mukarci. Iako su Mongoli i Tatari bili povezani rodbinskim i komijskim vezama, elja da se doe do prijeko potrebnih ivotnih namirnica i opskrbe, vodio ih je u meusobne konflikte, sukobe i ubijanja. U tim sukobima smjenjivali su se pobjede i porazi, tako da je srea bila sad na jednoj, sad na drugoj strani, sve dok se nije pojavio Dingis-kan koji je ta zaraena plemena uspio ujediniti kako bi postali crna mrlja u ljudskoj povijesti zbog zla i nesree koja je Zemlju zadesila s njima, kojoj u p j j j j povijesti nema sline. Ko su zapravo Tatari? ta to krije pria o Tatarima i njihovoj invaziji na muslimanske zemlje i muslimane? Kako je njihovim rukama sruen abbasijski hilafet na najsvirepiji i najprezreniji nain? Znameniti muslimanski historiar Ibn Esir, kada je u svom djelu El-Kamil elio zabiljeiti i opisati najezdu Tatara, rekao je da je vie volio smrt nego to

je uo za Tatare i bio svjedok njihovog njihovih nastambi nije zatekao nikodivljatva. O tome je zapisao sljedee: ga osim ena i djece. Poslao je jednog Nekoliko godina sam izbjegavao da od svojih vojnika da donese vijest o piem o tom stravinom dogaaju, tol- Dingis-kanu i njegovoj vojsci, pa su ga iko da sam ga prezirao i spomenuti. Kada tatarske ene obavijestile da je Dingisbi u tom smislu napravio jedan korak kan s vojskom izaao u pohod na jednaprijed, odmah bi uinio dva koraka nog od turkmenskih kraljeva, da ga je nazad, jer ko je taj ko moe tako jed- ve porazio i zarobio ogromni ratni nostavno i bezosjeajno da pie nekrolog plijen i da se vraa kui. Havarizm-ah islamu i muslimanima, da pie o poasti je krenuo u susret Dingis-kanu, pa je i masovnom klanju i ubijanju musli- dolo do estoke i krvave bitke koja je mana, ili da ga ak i spomene?! Da me trajala tri dana i koja je na kraju zavrena bogdo majka ni rodila nije! Da sam bog- bez pobjednika. U toj bici poginulo je do umro i u zaborav pao prije 20.000 muslimana. Dingisnego sam taj dan doekao! I kan se vratio u svoju zemkada bi neko rekao da svijet Zato pokuaj lju, a Havarizm-ah u svoju, nije, od kako je Allah stvorio sanjati kad oekujui i pripremajui se za prvog ovjeka, Adema, pa do se probudi iz nove sukobe. Havarizm-ah danas, iskuan veim zlom, sna onda zapii je nakon te bitke izdao hitnu istinu bi rekao, jer ljudska ciljeve koji e naredbu muslimanima Bupovijest nije zabiljeila neto te dovesti do hare i Semerkanda da se prislino. Ne moe se govotvojih snova, a preme za nadolazee sukobe riti o najezdi Tatara, a da se zatim radi da i da se maksimalno obezbine spomenu krstai koji su, ih pretvori u jede za tatarsku opsadu koja osjeajui opasnost, izveli stvarnost na e sigurno biti estoka, a zasvoju podlu i prljavu splettemelju jasne tim se vratio u Horosan. Pet ku, pa su Tatarima ponudili strategije. mjeseci nakon toga, Tatari su kranstvo i veliki broj njih Samo pazi da iznenada napali na Buharu i je prihvatio da promijeni svoje snove ne dolo je do estokog sukoba vjeru. Krani su zatim kostavlja pod izmeu Tatara i muslimana ristili svaku priliku da Tatare jastuk pa da koji je trajao puna tri dana. oene krankama koje su ne prespava Treeg dana Buhara je pala bile zadojene mrnjom prezajedno s u ruke Tatara. Nakon to ma islamu i muslimanima. njima. su osvojili Buharu, Tatari A onda se, nakon toga, rassu poinili takve zloine da plamsala budistiko-krstaka bi dijete od straha osijedilo. vatra mrnje i tatarske horde Ciljano su ubijali uenjake, krenule su da ubijaju dobrotu na sva- silovali ene i skrnavili njihovu ast pred kom mjestu. njihovom djecom, muevima i oevima. Od tada su zapoeli krvavi sukobi Muslimani su vie voljeli smrt nego gleizmeu Tatara i muslimana. Dingis- dati takva zlodjela. Borili su se koliko su kan je poslao pismo sultanu Alaudinu mogli i veina ih je poginula. Meutim, Muhammedu Havarizm-ahu u ko- Tatari ni mrtve muslimane nisu osjem se hvali svojom snagom i moi, tavljali na miru, ve su ih masakriobavjetavajui ga da je on sa svojom rali i iivljavali se na njihovim mrtvim vojskom na putu prema njegovom tijelima, a onda ih bacali na lomau. sultanatu kojeg eli pokoriti i sruiti. Mnoge muslimane su protjerali, ruili Havarizm-ah nije imao drugog izbora su damije i kole i spalili sve Kurane osim da krene u susret Tatarima i da koje su nali u damijama Buhare. Dok se s njima sukobi na njihovoj teritoriji. su Tatari inili zloin u Buhari i drugim On je to i uinio, ali kada je doao do mjestima i nemilice ubijali i klali musli21. septembar - 5. zu-l-kade

36

mane, abbasijski halifa je mirno sjedio u svom dvoru u Bagdadu. Nedugo nakon toga, u vrijeme halife Mustasima, tatarska vojska pod komandom Hulagu-kana krenula je i prema Bagdadu. Sredinom mjeseca muharrema, 656.h.g./1258. po miladu, Hulagu-kan je doao s vojskom pred zidine Bagdada da bi otpoeo s opsadom muslimanske prijestonice. Pred silnom bujicom tatarskih hordi, abbasijski halifa nije mogao nita uiniti, osim to je zakljuao kapije utvrenja. Tatarima nije trebalo vie od deset dana da osvoje utvrenje i uu u Bagdad. U gradu su napravili pravi pokolj, a izmeu ostaloga, ubili su halifu i sve islamske uenjake koji su se tu zatekli. Tako je sunce abbasijskog hilafeta, nakon to je sjalo 524 godine, doivjelo potpuno pomraenje. Zato, o ti koji si skrhan oajem i pesimizmom, zamisli da si ivio usred tog stranog uragana. Zamisli kako ti srce snano bije i lupa od silnog straha dok slua kako divlje tatarske horde ine masakr po ulicama Bagdada. Pale, ubijaju, siluju, rue! A onda upitaj sebe, da li se sunce nakon toga ponovo pojavilo? Da li je Allah, d.., nakon toga poslao onoga ko e islamu i muslimanima vratiti slobodu i ponos? Da, uistinu se svjetlo pojavilo iz dubine tih tmina! Gdje su danas Tatari i Mongoli? Gdje su oni na iji spomen su srca drhtala i od straha zamalo umirala? Razmisli vjernie o tome, i u Allaha se pouzdaj, i

ne oajavaj! I znaj da povijest nije nita drugo nego listovi velike knjige u kojima je ispisana nada i novi poetak, kao to su prije toga bili ispisani oaj i kraj! ejh Salih er-Radihi od hamala do bogatog bankara

ejh Salih er-Radihi je na poetku svog poslovnog ivota bio obini nosa (hamal) i trgovac starim gvoem. Prije podne je za vrlo skromnu plau radio kao hamal, a poslije podne prodavao je staro gvoe. To se deavalo etrdesetih godina dvadesetog stoljea. Dakle, svoj poslovni ivot Er-Radihi je poeo od nule i nikada nije ni pomiljao da e se njegov kapital i bogatstvo toliko umnoiti i dostii basnoslovni iznos. Govorei o svom ivotnom putu od hamala do najuspjenijeg bankara u Saudijskoj Arabiji, u intervjuu za jedne novine, Er-Radihi je, izmeu ostaloga, rekao: Roen sam u Bukejri i od malena sam s mukom zaraivao svoj nasuni hljeb. Ja sam jutrom i veerom kupovao i prodavao jednostavne stvari poput kljueva, brava i starog gvoa. Na kraju ga je prodavanje starih kljueva i brava uinilo posjednikom kljua jedne od najveih banaka u Saudijskoj Ara21. septembar - 5. zu-l-kade

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Vjernik je poput klasa ita kojeg vjetar povija na sve strane (snalaze ga razna iskuenja), a nekad ga opet ispravi, i tako sve dok mu smrt ne doe.

biji. A o poetku njegovog bavljenja mijenjanjem novca i bankarstvom, on veli: Sjedio sam nasred jednog starog trga u Rijadu i nudio ljudima usluge mijenjanja novca sve dok se nisam potpuno tome posvetio. Ljudi su mi masovno prilazili i mijenjali sitne iznose za neke druge valug te. ejh Er-Radihi je otvorio prvu mjenjanicu novca 1366. godine po Hidri iz koje se razvila poslovna grupacija Er-Radihi koja je danas postala finansijska velesila. Teak i naporan rad Ozbiljno i ustrajno traganje za halal nafakom Aktivnost koja nije znala za oaj, doveli su Er-Radihija, uz Allahovu pomo, na stepen koji je zasluio. Pa, hoemo li ita nauiti iz ovoga primjera? Ne ubijaj svoje snove

Kada je Debi Makomber odluila da svoj san, da postane pisac, pretvori u stvarnost, najprije je iznajmila pisau mainu koju je svako jutro, nakon to bi ispratila djecu u kolu, stavljala na sto u kuhinji i zapoinjala pisati. Kada bi se njena djeca vratila iz kole ona je podizala pisau mainu sa stola i postavljala je djeci veeru, a kada bi djeca otila na spavanje, ona je ponovo vraala mainu na sto i pisala. Tako je radila

37

otprilike dvije i pol godine. Meutim, jedne noi mu ju je posjeo pored sebe i rekao joj: Ljubavi, mnogo mi je ao to ti ovo moram rei, ali ti ne ostvaruje nikakve prihode od svoga pisanja i mi od danas ne moemo vie iznajmljivati pisau mainu, jer ne moemo ivjeti samo od moje skromne zarade. Te noi Debi nije oka sklopila, buljila je u strop spavae sobe, potpuno slomljena i zabrinuta. Ona je dobro znala da 40 sati rada sedmino, u ta ulaze obaveze i odgovornosti u kui, zatim obaveze oko djece i njihovo svakodnevno odvoenje u kolu i na trening, nee joj ostaviti nimalo vremena za pisanje. U tom trenutku probudio se njezin mu i vidjevi p j j je tako zabrinutu, upitao ju je: ta ti je? Odgovorila je: Ja ne mislim da mogu raditi kao pisac, ja zaista ne mislim tako! Njen mu je dugo utio, a zatim se uspravio i sjeo, upalio svjetlo i rekao joj: Dobro, ljubavi moja, nastavi ti pisati i tome se posveti, a ostavi sve druge poslove. Presretna zbog mueve podrke, Debi se ponovo vratili svojoj pisaoj maini piui stranicu po stranicu pune dvije i pol godine. Porodica je ivjela oskudno, na ivici bijede. Jedva su preivljavali i svi su nosili pohabanu odjeu. Meutim, rtva i upornost na kraju su urodili plodom. Nakon pet godina borbe Debi je prodala svoju prvu knjigu, a zatim drugu, treu, i tako redom. Debi je do danas napisala i izdala

vie od 100 knjiga. Mnoge njene knjige otkupio je New York Times, a tri knjige su pretvorene u film, i tampane su u 60 miliona primjeraka. Danas Debi Makomber ima milione vjernih italaca. Tako su njena djeca dobila daleko vei poklon od ljetnih izleta i kampovanja koji su im bili uskraeni u mladosti. Kada su odrasli, shvatili su da je ono to im je dala njihova majka Debi mnogo vanije. Ona im je darovala licencu za ostvarenje snova i bodrila ih da ustraju u tome. Ali da bi ostvarila svoje ciljeve, Debi je napravila plan i rasporedila vrijeme, a onda se strogo pridravala tog reima. Ustajala je tano u pola pet, zatim bi zapisivala dnevne obaveze, oko est sati je prakticirala plivanje u bazenu u svojoj kui, u pola sedam je sjedala za kompjuter i odgovarala na email poruke, a od deset sati ujutro do etiri poslije podne posvetila bi se pisanju kako bi uspjela napisati tri knjige u toku svake godine. Susret nakon rastanka

Zato, o ti koji si skrhan oajem i pesimizmom, zamisli da si ivio usred tog stranog uragana. Zamisli kako ti srce snano bije i lupa od silnog straha dok slua kako divlje tatarske horde ine masakr po ulicama Bagdada. Pale, ubijaju, siluju, rue! A onda upitaj sebe, da li se sunce nakon toga ponovo pojavilo?

Ashabijka, Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, supruga, majka vjernika, Ummu Selema, r.a., svoju hidru
21. septembar - 5. zu-l-kade

u Medinu ovako je opisala: Kada je moj mu Ebu Seleme odluio da krenemo prema Medini, pripremio mi je devu za jahanje, posjeo me je na nju, a u moje krilo stavio je naeg sinia Selemu, zatim je poveo moju devu ne osvrui se vie ni na to. Meutim, prije nego to smo i napustili Mekku, presreli su nas ljudi iz mog plemena Benu Mahzum i obraajui se mom muu, povikali: Ako si ba rijeio da nas napusti, ta si naumio sa svojom enom? Ona je naa ki i zar misli da emo te pustiti da je uzme sa sobom i tek tako da je odvede u drugu zemlju? Onda su ga uhvatili, a mene silom oteli od njega. I samo to su me pripadnici mog plemena odvojili od mog mua, doli su ljudi iz plemena Benu Abdulesed, kojem je pripadao moj mu, i silno ljuti zbog toga povikali su: Ako ste ve silom odvojili tu enu od naeg roaka, e Boga mi, neete odvesti dijete sa njom! Njegovo dijete je i nae dijete i mi smo prei da nam pripadne. Onda su pred mojim oima poeli da se otimaju za mog sina Selemu sve dok mu ruku nisu iaili i tako ga uzeli sebi. Za samo nekoliko trenutaka ja sam se nala potpuno skrhana od jada i bola, usamljena i naputena.

38

Moj mu se uputio u pravcu Medine sklanjajui se sa svojom vjerom, mog sina oteli su pripadnici njegovog plemena i odveli ga sa sobom ranjenog i ucviljenog. Ja sam ostala kod svojih roaka u plemenu Benu Mahzum, a oni su me pratili i drali na oku. Od tog dana svako jutro sam izlazila u mekkansku dolinu El-Ebtah, sjedila i plakala na mjestu gdje se desila moja iznenadna tragedija. Prisjeala sam se onih detalja i trenutaka kada smo silom rastavljeni, moj mu, na sin i ja. Tako plaui ostajala sam na tom mjestu sve do noi. Tu sam provela skoro godinu dana, sve dok nije naiao jedan od mojih amidia, koji se saalio na moje jadno stanje i rekao ostalim roacima: Zato ne pustite ovu jadnicu? Rastavili ste je ni krivu ni dunu od njenog mua i djeteta! On je neprestano pokuavao da ih umilostivi sve dok mi na kraju nisu rekli: Ako eli, idi svome muu, mi te vie neemo zadravati. Meutim, mene je tada snaao novi jad. Sada kad su me pustili da idem, nisam mogla ostaviti svoje dijete u Mekki, u plemenu Benu Abdulesed. S tim se nikako nisam mogla pomiriti i proganjala me je pomisao na mogunost da moje dijete ostane u Mekki, a da ja idem u Medinu i da o njemu nita ne znam. Kada su moji roaci vidjeli moju novu muku i problem u kojem sam se nala, saalili su se i neki od njih su otili razgovarati s pripadnicima plemena Abdulesed o mom sluaju, i uspjeli su ih ubijediti da mi vrate sina Selemu. Bila sam presretna zbog toga i u Mekki vie nimalo nisam eljela ostajati, ve sam se posvetila traenju saputnika za Medinu. Bojala sam se da se opet ne desi neto neoekivano to bi me sprijeilo da se sa svojim djetetom pridruim svome muu i ostalim muslnimanima u Medini. Zato sam pourila i sama sebi pripremila devu za jahanje, stavila svog sinia u krilo i uputila se u pravcu Medine. Na tom putovanju saputnika nisam imala. Kada sam stigla u mjesto Tenim, nekoliko milja iznad Mekke, susreo me je Osman ibn Talha, koji je tada jo uvijek bio idolopoklonik, pa me je upitao: Gdje si se zaputila keri Opskrbljivaa putnika? Idem svom muu u Medinu, odgovorila sam. Pa zar nema niko da putuje s tobom?, ponovo upita on. Ja sam mu rekla: Ne, nema niko osim dragi Allah, a zatim ovaj moj mali sini. Tada je on rekao: Tako mi Boga, neu te pustiti da putuje sama na tako dalek put! Zatim je uzeo povodac moje deve i poveo je za sobom prema Medini. Tako mi Allaha, pria tako Ummu Seleme, nikada nisam putovala s nekim od Arapa da je bio poteniji i uljudniji od njega. Kada

bismo stigli do mjesta na kojem smo namjeravali konaiti, on bi prvo zaustavio moju devu, a onda bi se udaljio od nas, i tek kada bih ja sjahala sa deve, on bi prilazio devi, skidao s nje tovar i odvodio je do drveta da je svee. Onda bi otiao do drugog drveta i legao da se odmori. Ujutro, kad bismo htjeli nastaviti putovanje, on bi pripremio moju devu i doveo je do mene, a onda bi se ponovo udaljavao kako bih se ja nesmetano popela i smjestila na sedlu deve. Nakon toga on bi priao, uzeo povodac deve i nastavio put. Tako je radio svaki dan sve dok nismo stigli nadomak Medine. Kada je ugledao selo Kuba, gdje su ivjeli pripadnici plemena Benu Amr, Osman ibn Talha mi je rekao: Tvoj mu je u ovom selu, pa idi sa Allahovim blagoslovom! Zatim se okrenuo i vratio u Mekku. Tako su se voljeni ponovo spojili nakon to su mislili da se na dunjaluku nikada vie nee sresti. Vjernik je poput klasa ita Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Vjernik je poput klasa ita kojeg vjetar povija na sve strane (snalaze ga razna iskuenja), a nekad ga opet ispravi, i tako sve dok mu smrt ne doe. A munafik (licemjer ili nevjernik) je poput vrste stabljike rie koju vjetar ne pomjera, ve je na kraju odjednom cijelu iupa. (Muslim). Spominje se da je jednog mudraca snala strana nevolja, pa su ljudi dolazili da mu izraze sauee. Vidjevi ih zabrinute i tune, on im je rekao: Ja znam smjesu od est sastojaka koja je lijek za svako iskuenje i nedau. O kakvoj se smjesi radi?, upitali su. Odgovorio je: Prvi sastojak je vrsto pouzdanje u Allaha, drugi sastojak je spoznaja da je svakom sudbina odreena, trei sastojak je sabur i to je najbolji lijek kojeg ovjek u nevolji moe koristiti, etvrti sastojak jeste svijest da strpljivost nema alternative, peti sastojak je svijest da se moglo desiti i neto gore i esti sastojak jeste svijest da se iz sata u sat pribliava olakanje i rahatluk. Veliki ljudi se smiju u trenutku dok im suze teku niz lice. Mali uzroci u veini sluajeva donose krupne posljedice, gubitak eksera uzrokuje gubitak uzde (povoca), gubitak uzde uzrokuje gubitak konja, a gubitak konja uzrokuje gubitak konjanika. Za uspjeh nije dovoljan samo talenat U televizijskom intervjuu s legndarnim amerikim bokserom Muhamedom Alijem, na pitanje voditelja kako je i na koji nain dostigao stepen
21. septembar - 5. zu-l-kade

superiornosti u boksu, Muhamed Ali je odgovorio: Davno sam nauio da sama nadarenost nije dovoljna za uspjeh, ve onaj ko eli uspjeh, osim talenta, mora imati viziju i snove. Fred Smith, osniva tvrtke Federal Express, studirao je na amerikom universitet Jejl. U toku studija, na jednom od asova profesor je traio od studenata da pokuaju pismeno predstaviti i prezentirati projekat svojih snova. Fred Smith je napisao detaljni plan svoga projekta o osnivanju tvrtke za brzu dostavu poiljki bilo gdje u svijetu, tako da bi svako mogao dobiti svoju poiljku ili paket jedan dan nakon njenog slanja. Profesor nije bio inpresioniran tim projektom i on je to vidio kao naivni pokuaj da se ostvari nemogue, i jo je dodao da za takvom uslugom niko nikada nee imati potrebe. Smith je miljenje svoga profesora i ostalih skeptika i pesimista omlatio o plot i poeo je razmiljati kako da svoj san pretvori u djelo, u javu. Svoj projekat je zapoeo sa teretom koji je imao osam paketa, od kojih je on lino poslao etiri. Na poetku je uloio i izgubio mnogo novca, a njegova ideja i projekat bili su izloeni ruglu i podsmijehu od ljudi. Meutim, on je u dubini svoje due vjerovao i bio ubijeen u uspjeh svoga projekta, tako da je nastavio sa radom dok nije doao u fazu da obim posla tvrtke Federal Express danas premauje milione dolara. A sve to, na poetku, je bilo samo obini san. Na slian nain je svoj posao poeo Walt Disney koji je u svojoj kui pravio animacije i pokretne slike sa svojim prijateljem i ortakom. Meutim, njihova firma je brzo pala pod steaj i proglasili su bankrot. Posljedica toga bila je da je Walt Disney bio primoran da proda sav imetak koji je posjedovao da bi mogao kupiti kartu u jednom pravcu za Kaliforniju. Sa sobom nije imao nita osim 40 dolara i neostvareni san. U Kaliforniji je osnovao novu tvrtku ali je odmah bio suoen sa mnogim preprekama. Dva puta je doivio nervni slom, posuivao je novac od prijatelja, i nekoliko puta je doivio krah i neuspjeh. Meutim, on se nikada nije predao i nije odustajao sve dok njegov san nije postao stvarnost koja vrijedi milijarde dolara. Govorei o svom trnovitom put do uspjeha, kazao je: Sve to se moe sanjati moe se i ostvariti. Zato pokuaj sanjati kad se probudi iz sna onda zapii ciljeve koji e te dovesti do tvojih snova, a zatim radi da ih pretvori u stvarnost na temelju jasne strategije. Samo pazi da svoje snove ne stavlja pod jastuk pa da ne prespava zajedno s njima.

39

Islamske teme
Odgojne poruke iz sure Jusuf

Emocionalna i duhovna interakcija

izmeu roditelja i njihove djece, temelj je ispravnog odgoja
Obratimo panju kome se Jusuf, a.s., obraa kad ima neki problem. Obraa se svome babi, koji je njegov uzor, njegova snaga. Jusuf, a.s., je odgojen u kui vjerovjesnika, u kui gdje se ivio islam i neminovno je da je Jusuf na svome babi i mami vidio ivi islam. On je odgojen da, kad naie na tekou, moe se obratiti roditeljima svojim koji e ga sasluati i pomoi
Pie: Nedim Boti ada Jusuf ree ocu svome: O oe moj, sanjao sam jedanaest zvijezda, i Sunce i Mjesec, i u snu sam ih vidio kako mi se poklonie (Jusuf, 4.). Svakako je jedna od najvanijih tema s kojima se svaki musliman treba pozabaviti odgoj buduih generacija. I to iz razloga to e veina nas, ako ne ba svi, prije ili kasnije, uz Allahovu pomo, biti mame i babe i trebali bi da povedu rauna da u tom pogledu odgoje svoje dijete na najbolji nain. Nema boljeg savjetnika muslimanu od Allahove Knjige, a meu njenim blagodatima su svakako i savjeti Uzvienog i Milostivog kako odgajati mlade generacije. No prije same teme, nuno je osvrnuti se na poraavajui odnos vjernika spram Kurana. Zapitajmo se da li vjernici meusobno svakodnevno priaju o Kuranu? Umjesto da jedno drugom kaemo ono uobiajeno: Kako si brate?, koliko nas upita svog brata: Brate, kakav je tvoj odnos spram Kurana bio danas? Zamislimo se sad u slinoj situaciji. Prilazi nam nae dijete od 7 godina i kae: Babo, ja sam sanjao udan san. Kakva bi bila naa reakcija? Da li bismo mi zbilja postupili kao Jakub, a.s., da li bismo uvaili i potovali ono to nam dijete nae poruuje ili bismo ga omavolaili?

Istina je da ljudi priaju najvie o stvarima koje vole ili o stvarima koje im nedostaju u ivotu. Ukoliko nam je srcima bliska Allahova Knjiga, ukoliko o njenim poukama razmiljamo, naravno da emo htjeti da ono to nas ini radosnima podijelimo s drugima. Kuran je vaga na osnovu koje se mjeri ivost ovjekovog srca i stepen do kojeg nam je islam uljepao ivot. Poev od ovog trena, ne odgaajmo povratak Kuranu, prouimo bar jedan ajet i razmislimo o njemu. Moda ba taj tren bude sebeb Allahove milosti, pomoi i blagodati. Obratimo panju na poetni dio 4. ajeta sure Jusuf: Kada Jusuf ree ocu svome...
21. septembar - 5. zu-l-kade

Obratimo panju kome se Jusuf, a.s., obraa kad ima neki problem. Obraa se svome babi, koji je njegov uzor, njegova snaga. Jusuf, a.s., je odgojen u kui vjerovjesnika, u kui gdje se ivio islam i neminovno je da je Jusuf na svome babi i mami vidio ivi islam. On je odgojen da, kad naie na tekou, moe se obratiti roditeljima svojim koji e ga sasluati i pomoi. Potuj miljenje svoga djeteta

Uporedimo to s naom situacijom. Kome se naa djeca obraaju kada imaju probleme? Babi ili mami? Ili im se nikako ne obraaju, ve rjeenje trae na internetu, u loem

40

drutvu ili negdje tree? Ko je naoj djeci uzor? Muhammed, s.a.v.s., ili fudbaleri, pjevai? Ko je naoj djeci snaga? Familija ili... Ukoliko dijete ne odraste u sredini u kojoj se osjea sigurno, zatieno i ukoliko se boji izrei svoje miljenje jer e ga roditelji ismijati i izgrditi, ono e zaostajati na polju emocionalnog razvoja i itavog ivota ga mogu pratiti problemi poput manjka samopouzdanja, samopotovanja, depresije, anksioznosti...nemojmo misliti da je to samo trenutna reakcija djeteta. Naalost, rane na djeijoj dui ostaju i kada ono odraste i nemarnim odnosom danas spram nae eljadi, naruavamo i njihov normalan razvoj i kasniji ivot. Savjet: Roditelji su duni uvaavati miljenje svoga djeteta, i lijepo i s panjom se ophoditi prema njegovim osjeajima. U osnovi se sve vraa na vanost primjene islap j ma u SVAKODNEVNOM IVOTU, na istinsku primjenu njegovih naela i konstantan rad na samounapreenju i unapreenju drugih. Borba protiv negativnih emocija Pogledajmo dalje osobine Jusufovog, a.s., odgoja. On se svome dragom ocu obraa se rijeima: O oe moj u prijevodu Besima Korkuta, ali u ori-

ginalnom arapskom tekstu se koristi rijei EBETI; u znaenju babuka moj, dragi moj babo. Dakle, Jusuf, a.s., se ocu obraa na najljepi mogui nain to ukazuje na to da je u svojoj porodici usvojio norme ponaanja, edeb i da je njegov dom bio dom ispunjen meusobnom ljubavlju i potovanjem. Takoer, Jusuf, a.s., svom ocu iskazuje ljubav slobodno, bez ustruavanja, to ukazuje nama danas na vanost ljubavi i emocionalnosti openito u odgoju djece. Savjet: Dijete mora imati slobodu da iskae svoju naklonost, a roditelji moraju imati razumijevanja za njegove osjeaje, kao to mora nauiti kako se izboriti s negativnim emocijama. Naalost, veina dananjih roditelja okupirana je materijalnim potrebama svoje djece, a malo ili nikako ne vode rauna o njihovim duhovnim i emocionalnim potrebama. U nastavku ajeta Jusuf, a.s., opisuje svoj san: Sanjao sam jedanaest zvijezda, i Sunce i Mjesec, i u snu sam ih vidio kako mi se poklonie. Zamislimo se sad u slinoj situaciji. Prilazi nam nae dijete od 7 godina i kae: Babo, ja sam sanjao udan san.
21. septembar - 5. zu-l-kade

Dakle, Jusuf, a.s., se ocu obraa na najljepi mogui nain to ukazuje na to da je u svojoj porodici usvojio norme ponaanja, edeb i da je njegov dom bio dom ispunjen meusobnom ljubavlju i potovanjem.

Kakva bi bila naa reakcija? Da li bismo mi zbilja postupili kao Jakub, a.s., da li bismo uvaili i potovali ono to nam dijete nae poruuje ili bismo ga omavolaili, potcijenili i tako povrijedili nae voljeno? Kau da ono to neko sam nema, ne moe to drugom ni pruiti. Ovaj dio ajeta nas upuuje na stalnu potrebu popravljanja i izgraivanja samih sebe, te da je to jedan od kamena temeljaca uspjenih brakova. Da Jakub, a.s., nije sam bio odgojen, on ne bi mogao ni svoje dijete da odgoji kako treba, niti bi mogao da potuje Jusufa, a.s., kako dolikuje. j Savjet: ovjekova vrijednost mjeri se njegovim ambicijama. Ukoliko na suprug, supruga ili dijete ele neto postii u ivotu, nemojmo ih odmah osuivati ve ih podrimo u namjerama; pa makar to znailo da ponekad rtvujemo neki svoj zahtjev radi te osobe. Na kraju, ne zaboravimo da sve ono to s ljubavlju i panjom, u ime Allaha Jedinog, uinimo za nekog od svojih blinjih, nee biti zaboravljeno, ve e samo poveati vau meusobnu ljubav i harmoniju.

41

Islamske teme

Razmiljanja

Onaj koji ljudima govori na lijep nain istinu, a pri tome izbjegava biti dvosmislen i nejasan, u stvari se trudi da u kontaktu sa svojom braom i sestrama po praocu Ademu, a.s., postupa onako kako bi elio da se postupa prema njemu samom. Na taj nain vjerno slijedi primjer poslanika Muhammeda, s.a.w.s., i ubrizgava kiseonik u zadimljene i tamne prostorije naeg zajednikog ivota.

Istina o istini i nama

zaneiskren odnos prema roditeljima, branom partneru, potencijalrimjeujete li kako je sve nom branom partneru, prijatelju, vie ljudi koji, to iz elje da kolegi... Ili smo svjesni svoje uloge izbjegnu neku neugodnu rtve u mrei lai koje pletu oni do situaciju to iz straha da ne povrijede kojih nam je stalo i s kojima elimo neija osjeanja, iz dana u dan dopri- dijeliti sebe - svoje misli i svoju nose sve veoj kontamibudunost. Meutim, ta naciji meuljudskih odnosa neiskrenost stvara sumu kojoj mnotvo lai lagano ivjeti u svijetu nje i nepovjerenje koje ubija osjeaj da smo vrijedni u kojem smo koe proces tranzicije istine, odnosno da su drugi iz obinog i povrnog okrueni ljudi, koji nam govore lai, odnosa u trajni, dubok i mnotvom vrijedni iskrenog i otvorenog vrijedan. iskrenih i razgovora? ljubaznih ljudi Bilo kojoj grupi da Osmijesi su usiljeni, doje ekvivalent pripadamo, predatoru ili govori i opravdanja nisu vrsti ivotu rtvi, krajnje je vrijeme i jasni, odgovori na vana da ponemo mije njati ispunjenom pitanja su ili sasvim neistiovaj svijet mijenjajui mirom i niti ili u odreenom procentu sebe, a sebe emo lagano zadovoljstvom. sadre istinu, dok se mudro mijenjati nabolje ukoliko preuuje ono najbitnije. shvatimo ljepotu i mo istinitog govora, kao i to Rastereen i sretan ivot da je iskrenost najljepa i Moda smo svjesni najvrjednija osobina koju datog problema shvatajui kako ovjek moe posjedovati i ponuditi smo i mi, manje ili vie, odgovorni drugima. Pie: Aida Mededovi

21. septembar - 5. zu-l-kade

42

Zamislite samo kako je rastereen i sretan onaj koji ivi ivot potpisujui ga svojim rukopisom, ne krivotvorei rukopise drugih iz elje da odaje utisak to vanijeg, pametnijeg, imunijeg... i tako unedogled, oponaajui druge sve dok i ne postane neko sasvim drugi - neprirodan i izvjetaen. Onaj koji ljudima govori na lijep nain istinu, a pri tome izbjegava biti dvosmislen i nejasan, u stvari se trudi da u kontaktu sa svojom braom i sestrama po praocu Ademu, a.s., postupa onako kako bi elio da se postupa prema njemu samom. Na taj nain vjerno slijedi primjer poslanika Muhammeda, s.a.w.s., i ubrizgava kiseonik u zadimljene i tamne prostorije naeg zajednikog ivota. Onda kada udiemo istinu punim pluima poinjemo osjeati njenu slast i pozitivan utjecaj na nae psihiko zdravlje, to izaziva elju za nastavkom tog procesa koji rezultira, da se posluim jednom kuranskom metaforom (Ibrahim, 24.-25.), grananjem stabla iji su korjeni duboki a ono samo dajeplodove u svako doba. Gospodar svih svjetova nam je ponudio ovu metaforu kao usporedbu za lijepu rije, podstiui nas da govorimo samo lijepe rijei. A istina j j p j je, nesumnjivo, uvijek lijepa. ak i ako trenutno ne godi uhu dugorono gledano nataOnaj koji pa zemlju oko stabla koje ljudima govori razvija svoje vrste grane i na lijep nain daje ukusne plodove. istinu, a pri dijele, iste vrijednosti sa ivotni stav tome izbjegava biti dvosmislen nama su putokaz da treOni koji smatraju da bamo tragati za osobama i nejasan, u bi otvorenim i kristalno zbog kojih vrijedi biti ono stvari se trudi jasnim odnosom mogli da u kontaktu to jesmo jer su one nae ugroziti vezu sa dragom sa svojom ogledalo i inspiracija za osobom trebaju, zbog braom i korak blie dobru a dalje sestrama po svoje dobrobiti a i dobrood zla. praocu Ademu, biti te osobe, pouriti rei Zauzimajui takav a.s., postupa istinu kako ne bi postali ivotni stav potvrujemo onako kako robovi materijalnog na svoju hrabrost, potrebi elio da se raun duhovnog, i jedbu da budemo svoji, postupa prema nog dana zaalili odabir autentini, potvrujemo njemu samom. ivota u mrei lai. Ako da cijenimo i sebe i drupostoji osoba zbog koje ge, da smo otvoreni zato laemo i varamo, iz elje to vapimo za otvorenim da je zadrimo pored sebe, odnosom drugih prema onda je krajnje vrijeme da nama. Govorei uvijek potpunu rizikujemo taj prividni odnos sree istinu inimo dobro i sebi i drugii zadovoljstva zarad istinske sree ma jer na koncu podstiemo svoje i mira. Ljudi koji ne cijene, tj. ne blinje, i one manje odvane, da
21. septembar - 5. zu-l-kade

postupaju jednako prema nama, kako bi osvijetlili staze kojima zajedno hodimo. ivjeti u svijetu u kojem smo okrueni mnotvom iskrenih i ljubaznih ljudi je ekvivalent ivotu ispunjenom mirom i zadovoljstvom. Zbog toga radimo na izgradnji istinitijeg svijeta i, iako je takva ideja kojoj teimo pomalo utopijska i nalik donkihotovskoj borbi protiv vjetrenjaa, budimo ustrajni na tom putu, bivajui iskreni prema Allahu, aze ve dele, sebi i drugima. Takvim stavomemo iskazati ljubav i potovanje prema Onome Koji nas je stvorio i Koji nas, znajui ta je najbolje za nas, savjetuje: I istinu s neistinom ne mijeajte i istinu svjesno ne tajite! (El-Bekara, 42.).

43

Islamske teme

Razmiljanja

Iskoristimo danas prije sutra

Oni koji odgaaju sa injenjem dobrih djela, pogotovo, oni koji odgaaju namaz i na taj nain proputaju priliku da svakodnevno komuniciraju sa Gospodarom, sebe ne smatraju dovoljno hrabrim da naprave prvi korak u tom pravcu, a zapravo su, vie nego hrabri, jer zaboravljaju da je sasvim neizvjesno koliko nam je vremena preostalo i da moda, ve sutra, vie neemo imati priliku unijeti svjeinu namaza u svoj ivot.
Pie: Selma El Had Ahmad judi obino poetak realizacije nekih vanih odluka u svome ivotu vezuju za neki odreeni datum, pa tako imaju obiaj kazati poet u aktivno uiti od naredne hefte, prestat u puiti od Nove godine, poet u klanjati namaz od idueg ramazana...pokrit u se kad napunim 40 godina... itd. Razlog za ovakvo razmiljanje sa obavljanjem namaza, kojim bi je, vjerovatno, u tome to vjeruju bila krunisana pokornost Allahu. U da e im ba to odreeno vrijeme takvom promiljanju se obre redodati neku posebnu snagu i slijed stvari, pa se namaz energiju da istraju u svojoj smatra krunom ljudskih namjeri, a, zapravo, zaboStoga, ne djela, iako je, zapravo, riravljaju da svakim odgasmijemo je o temelju na koji se anjem, proputaju vrijedozvoliti da nadograuju sva ostala me i priliku - dvije stvari imamo izgovor djela i ija stabilnost zavisi koje se, zasigurno, vie ne za odgaanje upravo od temelja. mogu vratiti. ugradnje filtera Ako analiziramo rau nae due, Rahmet kapija zloge koji nas ohrabruju kako bismo da odgodimo realizaciju proistili svoja Promiljanje namapozitivnih odluka za neko djela i imali za kao krune imana, a ne odreeno vrijeme, uvidjet ivot kojeg njegovog temelja, moemo emo da oni nisu ni izblise neemo sagledati kroz odnos izmeza toliko veliki i vani, stidjeti kada u dva prijatelja, gdje bi koliko stvari koje trebamo au svoga besmisleno bilo prijateljuiniti. dunjalukoga sku kahvu, kao priliku za Posebno je opasno ovahoda budemo upoznavanje i zbliavanje, kvo promiljanje kada se iznijeli pred odgaati za vrijeme kada s radi o izvravanju temeljGospodara. nekim postanemo istinski nih islamskih propisa, prijatelj, jer, kako izgraditi osobito namaza, koji je vrsto i trajno prijateljstvo stub vjere i od kojeg ovisi ako nemamo svakodnevnu valjanost svih naih drukomunikaciju i druenje, gih dobrih djela. priliku za razgovor i upoznavanje. Obino se namaz doivljava kao Svaki odnos se gradi postepeno, neto ime se kruniu svi ostali po- svako zbliavanje s ljudima iziskuje stupci u ivotu, ali tek onda kada ti potrebu za komunikacijom i druepostupci budu usklaeni sa islam- njem, pa se tako i odnos ovjeka sa skim propisima, pa se eka da sve njegovim Gospodarom gradi na bazi stvari u ivotu budu na takav nain svakodnevne, izravne komunikacije posloene, da bi se onda zapoelo - putem namaza.
21. septembar - 5. zu-l-kade

44

Kroz redovnu, tihu i poniznu komunikaciju, svakodnevno imamo pet puta priliku da produbljujemo i jaamo svoj odnos i ljubav prema Stvoritelju, a proputajui te prilike mi, zapravo, odgaamo mogunost da nas Gospodar na zavoli i otvori Svoju Rahmet kapiju za neko drugo vrijeme, za koje ne znamo hoemo li ga uope i doekati. Oni koji odgaaju sa injenjem dobrih djela, pogotovo oni koji odgaaju namaz i na taj nain proputaju priliku da svakodnevno komuniciraju sa Gospodarom, sebe ne smatraju dovoljno hrabrim da naprave prvi korak u tom pravcu, a zapravo su, vie nego hrabri, jer zaboravljaju da je sasvim neizvjesno koliko nam je vremena preostalo i da moda, ve sutra, vie neemo imati priliku unijeti svjeinu namaza u svoj ivot. Moramo stalno imati na umu injenicu da je namaz filter naih misli, iz kojih se raaju naa razmiljanja, koja potom prerastaju u naa djela, nae navike, pa u konanici i na nain ivota. Namaz je, dakle, temelj i filter naeg ivota. Zamislimo kakvu bismo vodu imali na esmama da ona ne prolazi kroz filter. Da li bismo je pili? Da li e onda Gospodar primiti naa neproiena djela?!

Filter due

Stoga, ne smijemo dozvoliti da imamo izgovor za odgaanje ugradnje filtera u nae due, kako bismo proistili svoja djela i imali ivot kojeg se neemo stidjeti kada au svoga dunjalukoga hoda budemo iznijeli pred Gospodara. Niko od nas nije savren, jer takvi smo stvoreni, da grijeimo i kajemo se, takve nas Gospodar voli, da smo drugaiji, bili bismo zamijenjeni stvorenjima koja imaju razlog za kajanje, razlog za istigfar. Moemo rei da smo poaeni time to moemo pasti i podii se, to u svojim dovama moemo moliti za oprost. Svima nama ejtan je zakleti protivnik, s kojim emo se puno lake boriti ako prepoznamo polje na kojem djeluje i sredstva kojima se koristi. Okovi koje nam ejtan u ovom kontekstu namee jesu - nagovaranje na proputanje prilika i predstavljanje vremena kao neega, ega imamo na pretek. Ali mi ne smijemo zaboraviti da, danas ako u dobru provedemo, ko21. septembar - 5. zu-l-kade

Kroz redovnu, tihu i poniznu komunikaciju, svakodnevno imamo pet puta priliku da produbljujemo i jaamo svoj odnos i ljubav prema Stvoritelju, a proputajui te prilike mi, zapravo, odgaamo mogunost da nas Gospodar na zavoli i otvori Svoju Rahmet kapiju.

rist emo vidjeti, a juer vratiti ne moemo. Ne odgaajmo dobro djelo za sutra - moda sutra doe, ali nas ne bude. Zato, uinimo da naa srca tee ka seddi i izborimo se protiv misli koje nas odvlae od te namjere ili koje nas navode na razmiljanje da imamo dovoljno vremena da se kroz namaz pribliimo Gospodaru. Ovaj tekst e imati smisla, ukoliko, makar jednog itatelja podstakne da ugradi filter u svoju duu i da jo danas abdestom i seddom naspe kap istoe u au svoga dunjalukog hoda. Allah je Jedini koji zna skrivene namjere i tajne naega srca, a sigurno, u srcu svakog ovjeka postoji iskra istine za koju moramo nai naina da se razbukta u plamen topline, koji e otopiti mrazeve nae due, plamen koji e nam svijetliti u tami, putem koji vodi ka Gospodaru. Zato, iskoristimo vrijeme koje nam je na raspolaganju, iskoristimo danas prije sutra, jer ko od nas zna da li emo to sutra i doekati.

45

Islamske teme
Hafiz Alen ef. Kehi i hfz. Zaim ef. ilji

Graaniko-dobojski dvojac Graaniko-dobojski dvojac

osvojio drugo i tree mjesto u kategoriji hifz cijelog Kurana
Oba su kandidata osvjetlala obraz svojim dematima u kojima rade, medlisima, ali i muftijstvima. Naime radi se o dva mlada i vrijedna imama- hafiza
Pripremio: Samir Dedi edmo takmienje u hifzu j asnog Kurana u organizaciji Vjerskoprosvjetne slube Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Fondacije Hifz ai snog Kurana u Sarajevu, u saradnji sa Svjetskom organizacijom za hifz Kuran-i Kerima iz Dedde je odrano 01. i 02. septembra 2012. godine u Sarajevu u etiri kategorije. Takmiare j je ocjenjivala komisija u sastavu: kurra j j j hafiz dr. Devad oi, profesor Fakulteta islamskih nauka (predsjednik), hafiz mr. Mensur Malki, prvi imam Gazi Husrev-begove damije i profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu (lan) i hafiz ejh Halid bin Osman, predstavnik Svjetske organizacije za hifz Kuran-i Kerima iz Dedde (lan). Na netom zavrenom takmienju, dva susjedna medlisa (Medlis IZ-e Graanica i Medlis IZ-e Doboj) i dvije susjedne opine Graanica i Doboj Istok imale su svoje predstavnike u najzahtjevnijoj prvoj kategoriji hifzu cijelog Kurana. Oba su kandidata osvjetlala obraz svojim dematima u kojima rade, medlisima, ali i muftijstvima. Naime radi se o dva mlada i vrijedna imama- hafiza. Hafiz Alen ef. Kehi, imam Cjeloviti rezultati po kategorijadamije Centar demata Don- ma se mogu pronai na web-stranici ja Orahovica, osvojio je drugo Rijaseta IZ: http://rijaset.ba/ mjesto sa osvojenih 99,73 boDematski odbor demata Donja dova (svega 0,27 boda manje od Orahovica je organizovao prijevoz maksimuma), a hafiz Zaim ef. autobusom u Sarajevo na bodrenje ilji, imam Demata Velika svoga imama, hafi za Kehia, a nakon Brijesnica, je zauzeo tree mje- takmienja dematlije su se veoma sto sa osvojenih 99,36 ponosne na svog imama bodova! vratile u svoj demat! Inae, prvo Inae, prvo mjemjesto je elimo naem graasto je osvojio jedan od osvojio jedan niko-dobojskom dvojcu najmlaih hafiza u BiH, od najmlaih hafi za da na narednom Emrah Litri iz Bihaa hafiza u BiH, takmienju zauzmu prve (roen 1996. godine), Emrah Litri iz dvije pozicije, a manje je koji zasluuje sve poBihaa (roen vaan njihov raspored na hvale. 1996. godine), tim pozicijama. koji zasluuje sve pohvale.

Muharem ef. Omerdi uruuje priznanje hazu Alen ef. Kehiu

46

Haz Kehi sa svojim dematlijama na bini KC Kralj Fahd

lanovi komisije i gosti u amteatru Kulturnog centra Kralj Fahd

21. septembar - 5. zu-l-kade

47

Drutvo
Islamski centar Rijeka

Susreli se elnici SDD Merhamet u BiH i Merhameta Rijeke

Dogovorena vra saradnja i posjeta Merhametu vedske

Inae, SDD Merhamet u BiH je jedina humanitarna organizacija koja koliko-toliko brine i o malobrojnim kuprekim bonjakim povratnicima, posebno o djeci i najstarijima u granicama svojih mogunosti. I ne samo o njima. Ponekad, kako nam je potvrdio Pili, dotekne Merhametove pomoi koja se dijeli i za ugroenije komije druge vjere , posebno u vrijeme ramazana kao mjeseca darivanja i bajramskih blagdana.
saradnju i skoru zajedniku posjetu Fehimu Haliloviu i Merhametu vedske kako bismo uspostavili Rijeci su se 15.09.2012. to bolju saradnju i sa njima, izgodine sastali javio nam je po povratku predstavnici iz Rijeke predsjednik SDD SDD Merhamet u BiH Osim to je bio Merhameta u BiH Safet predvoeni predsjedoduevljen, Pili, inae Kupreak, koji nikom Safetom Piliem kao i ostali se jo jednom zahvaljuje sa elnicima Merhamlanovi njegove domainima za odlian eta Hrvatske i Rijeke. delagacije prijem u Rijeci gdje su Uz Pilia u delegaciji bh. prijemom obili i novosagraeni IsMerhameta su bili predRjeana, Pili lamski centar te zajedniki sjednik Skuptine Fikret se posebno klanjali podne-namaz. Draganovi, potpredsjed- oduevio rjekim Susret u Rijeci je posluio nik Jasmin Spahi i lan Islamskim da se razmijene i zahvalGO Tahir Alibegovi, a centrom, nice. Pili je uruio zahdomaine su predstavljali a posebno valnicu ispred SDD Merpredsjednik MDD Mernjegovim srcem hamet u BiH predsjedniku hamet Rijeka Adem ef. damijom MDD Merhamet Rijeka Smaji, potpredsjednik koljkom, ef.Smajiu istiui njegovo Kadir Begovi i lanovi po njemu dugo i nesebino zalaganje GO Ibrahim Runi i arhitektonskim za humanitarnu pomo Mine abanin. draguljem, ne BiH, a ef.Smaji je uzvraRazmijenili smo samo Rijeke, ve tio zahvalnicom Piliu za iskustva i upoznali se sa cijele Dalmacije, ukupan rad SDD Meraktivnostima obiju huHrvatske hamet u BiH i saradnju sa manitarnih organizacibratskim Merhametom iz ja, te dogovorili vru Hrvatske. Pie: Ale Kamber, Livno 17.09.2012.god.

21. septembar - 5. zu-l-kade

48

Rijeka damija, koljka Fikret Draganovi je u ime bihakog Merhameta uruio zahvalnicu Kadiru Begoviu za njegov trud, dosadanju pomo i saradnju izmeu bihakog i rijekog Merhameta, te Merhameta Hrvatske. Inae, SDD Merhamet u BiH je jedina humanitarna organizacija koja koliko-toliko brine i o malobrojnim kuprekim bonjakim povratnicima, posebno o djeci i najstarijima u granicama svojih mogunosti. I ne samo o njima. Ponekad, kako nam je potvrdio Pili, dotekne Merhametove pomoi koja se dijeli i za ugroenije komije druge vjere, posebno u vrijeme ramazana kao mjeseca darivanja i bajramskih blagdana. Damija koljka Osim to je bio oduevljen, kao i ostali lanovi njegove delagacije prijemom Rijeana, Pili se posebno oduevio rijekim Islamskim centrom, a posebno njegovim srcem damijom koljkom, po njemu arhitektonskim draguljem, ne samo Rijeke, ve cijele Dalmacije, Hrvatske, pa i ire regije.

Razmjena zahvalnica u Rijeci

Susret elnika Merhameta u Rijeci

Sastanak elnika SDD Merhamet BiH i Merhameta RH

21. septembar - 5. zu-l-kade

49

Zloin
Svjedoenje Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima

urkovi je novac od protjerivanja

muslimana davao Karadiu i Krajiniku uslimana Karadiu Krajiniku
Nastavljamo sa objavljivanjem svjedoenja Srba o ratnim zloinima nad Bonjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. I ova svjedoenja koja emo objaviti dogodila su se u sklopu sudskih procesa pred Hakim tribunalom
Pripremio: Ramiz Hodi rpsku stranu prie o ratnim zloinima nad Bonjacima nastavljamo svjedo enjem Milorada Mie Davidovia, danas penzioner a u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je glavni inspektor policije Saveznog SUPa. Oenjen sam i trenutno ivim u Beogradu. Penzionisao sam se iz policije i trenutno sam akcionar u jednoj graevinskoj firmi. Imam dvoje odrasle djece i unuadi. Kao inspektor u Saveznom SUP-u, odgovornosti su mi bile sljedee: Koordinacija rada raznih policijskih snaga u republici, Davanje savjeta i instrukcija republikama, koje su republike mogle da prihvate ili odbiju. Savezna Vlada je ovlastila Savezni SUP da odrava kontakt sa republikim MUP-ovima i vri instruktivni nadzor. O izvrenim poslovima je Savezni SUP trebalo da izvijesti Saveznu Vladu. Trea faza Dodatni vaan faktor u protjerivanju Muslimana iz Bijeljine je bila stalna i medijska kampanja na televiziji i radiju koja je predlagala ta da se radi sa Muslimanima. Srbi su imali stalnu propagandu, stalno su svirali nacionalne pjesme, veliali srpske heroje i govorili o istorijskim dogaajima. Semberske novine i njihov urednik Pero Simi su bili prvi u tome. Ja sam bio u Bijeljini svakih 7-10 dana i vidio sam kako se mediji koriste za indoktrinaciju stanovnitva i kako ire strah meu Muslimanima. Oktobra 1992. Moco Stankovi (lan Kriznog taba) i Stojan Petrovi (odbornik u Skuptini optine) imali su listu sa imenima Muslimana koje treba protjerati i kada to treba da se desi. Na poetku su se postarali da najstarije muslimanske porodice ostanu u Bijeljini isto kao primer. Na kraju su naravno i oni protjerani, meutim, ovo sistematino protjerivanje se nastavilo sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Predrag Jeuri (u Upravi za strance) i njegov kolega u MUPu Srbije, Puzovi, organizovali su prevoz Muslimana kroz Srbiju u tree zemlje. Problem je bio da veina Muslimana nije imala paso, a novi su se izdavali u Beogradu tokom 1992. kada su postojali samo jugoslovenski pasoi. Doi do dokumenata potrebnih za paso je kotalo mnogo, tako da su oni Muslimani koji su eljeli da odu morali dobro da plate. SDS je imao liste Muslimana kojima je trebalo dati paso. To su bili bogati Muslimani koji su mogli da ih plate. U Bijeljini su Muslimani uglavnom bili dobrostojei. Uglavnom su se bavili nekim zanatom ili su bili poslovni ljudi koji su se tokom godina obogatili i kupili sebi kue. To ih je uinilo oiglednom metom poto su bili u stanju da plate da bi bili prebaeni u drugu zemlju. I naravno da su platili poto je Jeuri debelo naplaivao pomo tim Muslimanima da odu. Obogatio se, kao i njegov kolega Puzovi iz DB-a Srbije. U poetku je urkovi na suptilan nain vrio protjerivanje Muslimana. U odreenom trenutku, meutim, Evropa je shvatila koliko ogroman broj izbjeglica stie iz Jugoslavije i uveli su vize pa je postalo mnogo tee doi do Njemake. Bez obzira je veliki broj Muslimana i dalje elio da ode. urkoviev
21. septembar - 5. zu-l-kade

kolega u Srbiji, Puzovi je i dalje sreivao prebacivanje Muslimana u Beograd autobusom i nakon to su platili ogromne svote para, sredio je da ih autobusi prevezu do Horgoa, na maarskoj granici. Tu su ih ostavili i rekli im da preu pjeke u Maarsku. Vremenom je maarska granina sluba shvatila o kakvom procesu se radi i nije proputala Muslimane. Ti Muslimani su ostavljeni na niijoj zemlji izmeu dvije zemlje. Na kraju, nakon nekoliko dana ekanja ih je Crveni krst uveo u Maarsku, u sabirne centre i sredio da oni budu prebaeni u druge zemlje. Ovo je metod koji je urkovi koristio dok Maari i humanitarne organizacije nisu pritisli Beograd da se ta ruta zatvori. Sljedei metod protjerivanja koji su koristili je izgledao tako da su Muslimane natovarili na kamione i prebacili ih u Lonare, Tuzlu ili relej na Majevici, gde im je reeno da mogu peke da prou na teritoriju Federacije. Muslimani su ak platili za ovaj nain bijega, sve do kraja kada su onima koji nisu imali novaca uopte oduzeli line stvari da plate za odvoenje. Ovaj nain protjerivanja muslimanske populacije se nastavio sve do potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Prije rata je u Bijeljini bilo oko 17.000 Muslimana, a u trenutku kad je Sporazum potpisan ostalo ih je 500 do 1.000. Sjeam se da mi je urkovi priao da je jednom prilikom skupio 150.000 do 200.000 maraka kad su protjerali 100-150 Muslimana. urkovi mi je rekao da je dobro plaen za to da bude glavni za protjerivanje Muslimana iz Bijeljine. On je javno govorio da daje novac Karadiu i Krajiniku. uo Otprilike 10 dana nakon povratka u Beograd pozvan sam u Bosansku vilu da se vidim sa Miom Staniiem. Saradnja izmeu

50

mene i MUP-a Srbije nakon svega nije bila dobra. Vie nikad nisam razgovarao sa Markom Pavloviem i jo uvijek ne znam njegov pravi identitet. Kasnije mi je Jeki iz MUP-a Srbije rekao da e me skup po kotati injenica da nismo ispoj p tovali dogovor i nismo ubili uu. g uo, Repi i novinar su ubili mnoge ljude nasumice i oni su bili odgovorni za pokolj Muslimana u g p j elopeku. DB Srbije nije mogao da prikrije ova ubistva i zato su htjeli da ih eliminiu. Kasnije j p j je pokrenut krivini p postupak p p protiv ue u abcu. Pisalo je u medijima da e Jeki da svjedoi na Hakom sudu i da je prebaen iz MUP-a Srbije u MUP Bosne, meutim ja ne znam j za koga radi. to se tie hapenja g p j uine grupe (5 ili 6 lica ukupno), svi su bili puteni otprilike 3 dana nakon to sam vraen u Beograd. g Kad je uo puten iz pritvora naao je mog sina, stavio mu pitolj u usta i prijetio da ga ubije rijeima, Gdje ti je tata sad da te brani? Svi originalni izvjetaji su nestali. g j j Mnogo kasnije je ui sueno u g j j abcu i dobio je 7-8 godina zatvora. Uspio sam da postignem toliko koliko sam postigao samo zato to sam radio u Saveznom SUP-u. Da sam bio u republikom MUP-u, ne bih uspio sve to da uradim. Osveta bi vjerovatno bila brza i finalna

zbog ljudi protiv kojih sam preduzimao mjere. Kao rezultat naih uspjeha Dragan Andan je takoe smijenjen im sam se ja vratio u Beograd. Branko Stevi je kasnije postavljen za naelnika policije u Bijeljini. On je bio vrlo blizak sa rukovodstvom SDS-a, i bio je lan Glavnog odbora. Kasnije, nakon mog povratka u Beograd, vren je ogroman pritisak od strane MUP-a Srbije da vratim sve dokumente koje sam zadrao kod sebe u vezi specijalnih operacija u BiH. Ja sam bio zadrao biljeke i kopije ali ne u Bijeljini poto mi je kua tamo pretresena tri puta nakon to sam otiao. Novembra 1993. obavili su sa mnom razgovor u DB-u Srbije i probali su da me ubijede da bi bilo bolje za mene da predam sve dokumente ili dosijee koje imam kod sebe i da ne priam nikom o tome ta sam radio dok sam bio u BiH. U stvari, da zaboravim sve to sam radio i vidio dok sam bio u RS. Uvijek su postojali problemi izmeu Saveznog SUP-a i MUP-a Srbije. MUP Srbije nikad nije mogao da mi oprosti zbog toga kako sam ponizio Crvene be21. septembar - 5. zu-l-kade

Prije rata je u Bijeljini bilo oko 17.000 Muslimana, a u trenutku kad je Sporazum potpisan ostalo ih je 500 do 1.000. Sjeam se da mi je urkovi priao da je jednom prilikom skupio 150.000 do 200.000 maraka kad su protjerali 100-150 Muslimana.

retke i vratio ih u Srbiju. U septembru 1995. doli su mi iz MUP-a Srbije u stan u Beogradu dok ja nisam bio tamo i pretraili stan. Nisu dozvolili mom djetetu da me nazove i da mi javi da ele da pretrae stan. Oduzeta mi je sva dokumentacija koji sam imao vezano za dogaaje u Bijeljini. Ta dokumentacija mi nikad nije vraena. U ljeto 1993. MUP Srbije upao je u zgradu Saveznog SUP-a u Beogradu. Oduzeta je sva dokumentacija i oprema iz kancelarija, i zauzet centar za obuku u Batajnici. Akciju upada vodio je Obrad Stevanovi, oreviev pomonik. MUP Srbije se uselio u zgradu i Frenki je dobio itavo krilo. Meutim nisu dirali policijsku brigadu Saveznog SUP-a, koja se nalazila u odvojenoj zgradu u Sarajevskoj 31. u kojoj sam i ja bio. Odran ie protest u Sava centru u Beogradu na kojem smo govorili, pored ostalih, Bulatovi i ja. Upozorili smo MUP Srbije da ne pokuavaju na silu upad u zgradu u kojoj je savezna brigada poto e oni ozbiljno braniti zgradu. Nikad nije dolo do upada.

51

Zelena transferzala
Sandak

551 god. Medrese Gazi Isa-beg u Novom Pazaru

U
Velikoj sali Meihata u ponedjeljak 17. septembra 2012. godine organizovana je sveanost povodom dvadeset i dvije godine od obnavljanja rada Gazi Isa-beg medrese. Sveaj g j j g nost je poela ajetima iz Kurana asnog koje je prouio hafiz Bajram Ajeti, a nakon toga je proitan historijat Medrese i prikazan film koji ukazuje da je Medresa najstarija obrazovno-odgojna institucija na ovim prostorima nastala prije vie od 550 godina kada je Gazi Isa-beg udario temelje Novom Pazaru. U filmu je istaknuto da je rad Medrese obnovljen 17. septembra 1990. godine kao istureno odjeljenje Alaudin medrese iz Pritine, a da je pod imenom Gazi Isa-beg medresa poela sa radom 1994. godine. prisutnima se obratio direktor Medrese Read-ef. Plojovi koji je istakao zadovoljstvo da je ova sveanost organizovana i odrana u, kako je rekao, roditeljskom krilu svih muslimana u Srbiji, u sjeditu Islamske zajednice. On je kazao da su Bonjaci pod raznim pritiscima u svojoj historiji podvlaili crtu i brisali stranice svoje povijesti zaboravljajui ono to je bilo prije. Desilo se da je ugaena Medresa i kada je podvuena crta reeno je kao da nikada nije ni postojala. Desilo se to da smo rekli da vie te crte koje je neko podvlaio ne mogu imati nikakvu vanost. Mi ih ne priznajemo i zato smo, bavei se naom historijom, ustanovili da Medresa Gazi Isa-beg u Novom Pazaru nije nastala 17. septembra 1990., ve je tada samo obnovila svoj rad. Medresa je najstarija obrazovno-odgojna ustanova na ovim prostorima i njen nastanak se vee za nastanak Novog Pazara rekao je direktor Plojovi. Prisutnima se obratio i prvi direktor Medrese, rektor Internacionalnog univerziteta prof. dr. Mevlud Dudi. Ja sam u svom naunom radu svjesno koristio sintagmu sandaki Al-Azhar, Srbija dodajui da je Gazi Isa-beg medresa za ovaj teritorij ono to Azhar simbolizira za cjelokupni islamski svijet. Glavnu snagu Medrese ini njenih oko 800 svrenika u protekle 22 godine koji nose diplomu ove Medrese, a vie od polovine njih je nastavilo svoje kolovanje na univerzitetima u zemlji i inostranstvu. Osam doktora nauka i veliki broj magistara su dokaz ispravnosti rada ove obrazovno-odgojne ustanove koja je izrasla u najbolju kolu u Sandaku rekao je rektor Dudi uz elje da Medresa otvori svoja isturena odjeljenja u svakom sandakom gradu. Kada je 1990. godine obnovljen rad Medrese tada je ona imala jednu uionicu i odjeljenje od nepunih dvadeset uenika. Danas ima 16 uionica i oko 400 redovnih uenika. Drago mi je da sam dio tima koji je i tada i sada iznio teret rada Medrese, a priznanje koje mi je dodijeljeno doivljavam kao priznanje kolektivu Medrese iji j sam dio rekao je profesor emso airovi. Hajro-ef. Tuti je zahvalio na dodijeljenom priznanju i povukao paralelu da je prije tano 50 godina na ovaj dan on upisao i poeo da pohaa Medresu u Sarajevu. Moj poetak kolovanja u Gazi Husrev-beg medresi i dan obnavljanja rada Gazi Isa-beg medrese je, Allahovom, d.., voljom, 17. septembar. U martu 1982. godine postavljen je kamen temeljac za izgradnju ove Upravne zgrade vakufa u Novom Pazaru. Tada, u ono vrijeme, intimno i pomalo utke, mi koji smo organizovali izgradnju ove zgrade matali smo i planirali da e ovdje biti ponovo Medresa rekao je Hajro-efendija istiui da za njega postoje tri jubileja: kada je poeo kolovanje u medresi, kada je poela izgradnja Upravne zgrade i kada je obnovljen rad Gazi Isa-beg medrese.

Islam-agina damija u Niu I

slam-agina damija, negdje i Hadrovi damija, je damija smjetena u Ulici Generala Milojka Lejanina u Niu. Podignuta je 1870. godine na temeljima starije damije iz 1720. godine, neposredno pred osloboenje Nia od Osmanlija. Od devetnaest damija kojih su postojale u Niu tokom osmanske vladavine, jedino ova je ouvana damija koja je u upotrebi. Stavljena je pod zatitu drave 1954. godine. Damija je kamenovana u noi izmeu 27. i 28. avgusta 2003. godine tokom proslave navijaa Partizana koji su slavili plasman FK Partizana u Ligu ampiona. Grupa od sto navijaa bacila je nekoliko kamenica u pravcu damije polomivi dva prozora na zgradi. Damiju su 17. marta 2004. godine zapalili demonstranti koji su se svetili za razruene crkve i manastire na Kosovu i Metohiji. Do danas je djelimino obnovljena.
21. septembar - 5. zu-l-kade

52

Hrvatska

ziz Hasanovi, novi muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj bit e sveano inauguriran 22. septembra. Muftija Aziz Hasanovi ovako predstavlja poloaj muslimana u Hrvatskoj. U intervjuu za samostalni srpski tjednik Novosti, muftija Hasanovi navodi: Hrvatska zaista moe posluiti kao primjer u rjeavanju muslimanskog pitanja u Europi, ali i u rjeavanju pitanja kranskih manjina u islamskom svijetu. To esto istiemo, i ja to ponavljam kao papagaj. Ugovor koji je potpisan 2002. izmeu Vlade i Meihata naslonjen je na zakonsko priznanje islama iz 1916. Sve to je ugovorom p p potpisano, p provodi se i u p praksi. esto kritiziram muslimane i kaem da mi nedovoljno konzumiramo prava koja su nam dana. Evo primjera: po protokolu Ministarstva obrane, od 11 do 13 sati svaki musliman koji je u vojsci moe uzeti slobodno i otii na dumu u prvu damiju. Zakon, dakle, daje mogunost, a pitanje je tko i kako doivljava taj namaz kao svoju obavezu. Strah da e nas netko prozivati to smo otili na dumu neija je frustracija iz komunistikog sistema. Pitanja vjerskog opredjeljenja i konzumiranja vjerskih prava danas su sasvim normalna i nitko nema razloga da se toga boji. To to ljudi u svojim glavama to nisu raistili, sasvim je druga stvar. Novosti: U nedavnom intervjuu saborski zastupnik iz redova bonjake manjine Nedad Hodi rekao nam je da Bonjaci u Hrvatskoj u praksi jo nisu ravnopravni, unato tome to je to zakonski uredno regulirano. Ne slaete se po tom pitanju s njim? Hasanovi: Sigurno je imao svoje argumente. Kao musliman, ne mogu rei da sam u drugorazrednom poloaju: imam isti Novi Pazar

Hrvatska moe posluiti kao primjer u rjeavanju muslimanskog pitanja u Europi A

ugovor, tretman i status kao i svaka druga religijska zajednica. Ne osjeam neravnopravnost na svojoj koi, jer imam mjesta samo za ljubav, ne i za mrnju. U mome srcu nema prostora za predrasude i ako netko prezire mene, to je njegov problem. A pone li me ugroavati, onda emo drugaije. Ali, ne mogu sada kazati da me netko ikanira zato to sam muftija ili zato to sam musliman. Dobio sam vie od tisuu estitki na imenovanju, uglavnom od nemuslimana. To govori da je otvoren odnos Islamske zajednice prema drutvu i spremnost da se p participira u svim vanim p j p projektima neto to se cijeni i vrednuje. elim da i dalje gradimo odnos na osnovama povjerenja, dijaloga i razumijevanja i u tome uspijevam. Moramo to razlikovati od individualnih postupaka, jer svagdje ima idiota. Evo, Breivik je u Norvekoj ubio 70 ljudi i kae da mu je ao to ih nije ubio i vie. Vano je da policija napravi uviaj kada doe do nekog incidenta, da se pokrene postupak i da cijeli sustav stane u zatitu zajednice, da pravna drava funkcionira. U svakom narodu, i muslimanskom i kranskom i idovskom, postoje neuraunljivi ljudi. Nedavno sam dobio pismo u kojem me jedna osoba, potpisana imenom i prezimenom, poziva da preem na kranstvo. Ja je nazovem i zahvalim se na pozivu, kaem da je ljubazna, ali da ja imam svoju vjeru. Zar bih to to jedan besposliar nema pametnijeg posla nego da me provocira trebao doivjeti kao pritisak? Nikada nisam od muhe pravio slona i stvarao problem tamo gdje ga nema. Ovih su nam dana dolazili predstavnici jedne organizacije koja se bavi manjinskim pravima, ali im se mi, kao vjerska zajednica, zaista nismo imali na to poaliti.

Festival islam je postao znaajna islamska i bonjaka institucija O

rganizatori Festivala islama BKZ, IKC Altun Alem i CHR Hajrat objavili su da je uspjeno okonan ovogodinji Festival islama. Festival islama sa zajednikim iftarom odran je u 13 sandakih mjesta, kao i u Podgorici, Srebrenici i Sarajevu. Na ovogodinjem Festivalu islama iftarilo je izmeu 14.500 i 15.000 postaa i ova manifestacija je mnogo ploda donijela svim muslimanima i Bonjacima. Festival islama je doiveo punu afirmaciju u Crnoj Gori i izlio se i van granica Sandaka. Ferstival je postao znaajna islamska i bonjaka institucija koja u potpunosti afirmie sve one nae vrijednosti koje su sadrane u naem kulturolokom fokusu i svim onim vrijednostima koje imaju uporite u islamskoj vjeri, kulturi i tradiciji. Pokazalo se da je ovaj Festival primljen kao jedan univerzalni bonjaki festival. Direktor IKC Altun Alem Hajrudin Bali je izrazio zadovoljstvo i konstatovao da je ovaj projekat uspjeno organizovan i okonan, iako je to projekat koji tra-

je tek dvije godine. injenica da je Festival Islama gostovao u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini govori o znaaju ove manifestacije. Bonjaci su jedan period ivjeli u gru i strahu da pokau svoje kulturoloke i vjerske vrijednosti a Festival islama je razbio sve te greve i strahove i zauzima svoje mjesto u kulturolokoj dimenziji kod Bonjaka, ali razbija i mnoge predrasude kod nemuslimana rekao je Bali. On je najavio da e Festival islama ubudue nastojati da pokrije potrebe Bonjaka koji ive na Kosovu, Gori, Makedoniji, za organizacijom ovakvih manifestacija. Pomonik direktora CHR Hajrat j Edib alji je istakao da je Festival islama organizovan profesionalno i da je postao jedna od najveih manifestacija, a da je CHR Hajrat za potrebe Festivala dao svo svoje zaposleno osoblje i svih sedam vakufskih kuhinja u sandakim gradovima. On se zahvalio svim prijateljima ove organizacije i ljudima koji su davali svoj doprinos u obogaivanju iftarske sofre.

21. septembar - 5. zu-l-kade

53

Islamnet
Izrael

milijarde Oko 43% idova u svijetu Turska pomae Egipat sa dvije za punjenje dolara i za pokretanje urska vlada je odluila pruiti fibudeta Tdvije milijarde dolara. Kakoiznosu razvojnih programa.neEgipatskaodvlada nansijsku pomo Egiptu u ivi u Izraelu od javlja nastoji da taj novac uzima Meagencija Anadolija, tursku pomo Egipat e iskoristiti za poveanje novanih rezervi i za sprovoenje razvojnog plana egipatske vlade. Osim ove pomoi Egipat je sklopio dogovor sa Katarom od kojeg e na zajam dobiti jo dvije milijarde dolara. Katar i Egipat bi mogli potpisati sporazum o investiranju po kojem e Katar u narednih est godina investirati 18 milijardi dolara u turizam i razvoj industrije. Egipat ulae velike napore u pronalaenju potrebnih milijardi dolara unarodnog monetarnog fonda iako MMF ini sve da primora Egipat da uzme njihov novac.

Egipat

vijet sve vie ostaje bez idova, a Izrael postaje sve vie iskljuivo idovska drava. Tako bi se moglo zakljuiti po najnovijim statistikim podacima koji dolaze iz Izraela. Dnevnik Mearif pie ovih dana da od ukupnog broja idova u svijetu njih 43% ive u Izraelu. Prema pisanju ovoga lista u 2012. godini u svijetu ima 13.750.000 idova. Statistika dravna uprava Izraela izvjeuje da se broj idova u svijetu u 2012. poveao za 88.300. U Izraelu trenutno ivi 5.970.000 idova. Profesor sa Hebrejskog univerziteta u Jeruzalemu Sergio de la Firgula izjavio je da je prirodni prirataj stanovnitva u svijetu 1,26%, dok je kod idova 0,65%. Od 514 stanovnika u svijetu, jedan je idov. List Mearif pie da e statistike procjene broja idova u svijetu biti objavljene narednih dana. Od ukupnog broja idova u svijetu njih 82% ive u Izraelu i Americi, kae ovaj izvjetaj. U SAD ivi 5.460.000, dok u Europi ivi 1.430.000. Od 1970. godine, otkako se vodi statistika idova u svijetu, broj idova se stalno poveavao u Izraelu, dok je u svijetu broj opadao za oko deset tisua godinje. U Izrael su doselile razliite skupine idova. U zemljama bivega Sovjetskog Saveza ivjelo je blizu tri milijuna idova, a danas ih je svega 276.000. Najvei broj njih se iselio u SAD i Izrael, a u Europu se veliki broj njih iselio nakon raspada SSSR-a. Drugi razlog pada broja idova u svijetu jeste asimilacija u sredinama u kojima ive. Tako na primjer u SAD oko 50% idova u mjeovitim je brakovima, dok je taj procent u Rusiji izmeu 70% ena udanih za neidova, a 80% mukaraca oenjeno neidovkama. ( .O.)

Malezija

Seminari za uitelje i roditelje: Kako prepoznati znakove homoseksualizma kod djece

lada Malezije organizirala je deset seminara za uitelje i roditelje irom zemlje a na temu kako prepoznati znakove homoseksualizma kod djece. Ovo je multireligijski i multikulturalni dogaaj jer su sve religije u osnovi protiv ove vrste drutvenog ponaanja, kae glasnogovornik Udruenja uitelja Malezije. U sklopu seminara podijeljene su broure ili vodii za prepoznavanje znakova homoseksualizma kod djece. Tako se navodi da su mogui znakovi homoseksualizma kod djece

kada dijete ima sklonost ka noenju uske odjee, odjee sa jarkim bojama, ako vole da nose velike torbe. Mladi su izloeni jakom utjecaju interneta i brojnim web stranicama povezanim sa homoseksualnim grupama. Mi smo zabrinuti da se njihov utjecaj moe rairiti meu djecom, kae Puad Zarkashi, zamjenik ministra obrazovanja u Vladi Malezije. Homoseksualizam je u Maleziji zabranjeno krivino djelo za koje poinilac moe dobiti do dvadeset godina zatvora.

21. septembar - 5. zu-l-kade

54

Jemen

Svih sedam tjelohranitelja poginulo, ministar ostao iv Iranska Revolucionarna edan od najzahtjevnijih poslova u sa- svih sedam njegovih tjelohranitelja poJvremenom svijetu je posao tjelohra- ginulo, saoptili su jemenski policijski garda ratuje za Bashara nitelja. Biti tjelohranitelj u zemljama i vojni izvori. Napad se dogodio oko u kojima traju ratni sukobi veoma je 200 metara od ulaska u sjedite Savjeteko. To dokazuje nedavni sluaj iz Je- ta ministara i nadomak zgrade javnog Asada
mena gdje su pripadnici Al Kaide izveli napad na jednog ministra. U tom napadu ubijeni su svi ministrovi tjelohranitelji a ministar je ostao iv, bez ijedne ogrebotine. Jemenski ministar odbrane Mohamed Naser Ahmed izbjegao je bombaki napad u centru Sane kada je radija Jemena. Eksplozija automobila bombe se dogodila dok je prolazio konvoj s tjelohraniteljima ministra. Napad se dogodio dan nakon to su jemenske vlasti javile da je ubijen jedan od voa j j j j Al Kaide, Saudijac Said Ali el ehri u vojnoj operaciji na istoku zemlje.

Iran

Albanija

Albanski turizam: Pretvaraju bunkere Enver Hode u hostele

lbanija planira da svoje neiskoriene betonske bunkere iz vremena vlasti Envera Hode, kojih ima na stotine hiljada, pretvori u hostele i time obogati svoju turistiku ponudu. U priobalnom albanskom gradu Tale, oko 50 kilometara udaljenom od Tirane, deset njemakih i deset albanskih univerzitetskih studenata rade na jedinstvenom turistikom projektu. Pretvaraju bivi bunker u hostel, koji e moi da udomi osam turista. Bivi albanski komunistiki voa Enver Hoda svojevremeno je naredio izgradnju oko 750.000 bunkera irom zemlje tokom sedamdesetih i osamdesetih

godina zbog straha od strane invazije. Zvanino, bunkeri pripadaju Ministarstvu odbrane, ali prava na korienje su data pojedincima koji poseduju zemlju na kojoj su napravljeni. Jedna no u ovakvom bunker-hostelu trebalo bi da kota manje od osam eura.

lavnokomandujui kopnenih snaga iranske Revolucionarne garde general major Muhamed Ali Dafari rekao je da se pripadnici elitnih iranskih trupa nalaze u Siriji pruajui pomo koja nije vojnog karaktera. Prema njegovim rijeima, uprkos tome to prisustvo pripadnika Garde u Siriji nije vojnog karaktera, Iran bi mogao da se ukljui vojno ukoliko Sirija bude napadnuta spolja. Izjava iranskog komandanta je prvo zvanino priznanje nekog visokog zvaninika da je Iran vojno prisutan na terenu u Siriji, gdje ve godinu i po dana bijesni graanski rat. Gdje su zvanine trupe iranske Revolucionarne garde tu su sa njima i paramilitarne proiitske organizacije kao to su libanski Hezbolah i iitski paramilitarci iz Iraka iji vjerski lider je Muqtada Sadr. Dan nakon javnog priznanja komandanta iranske Revolucionarne garde generalmajora Muhamed Ali Dafaria oglasila se iranska vlada koja je negirala ovo priznanje. Iransko Ministarstvo inostranih poslova negiralo je komentare komandanta Revolucionarne garde Muhameda Ali Dafaria da su vojne snage te zemlje prisutne u Siriji i Libanu. Analitiari navode da Mehmanparastovo negiranje sugerie da su Dafarijevi komentari izazvali probleme Iranu.

21. septembar - 5. zu-l-kade

55

SAD

Turska

Henry Kissinger: Amerika Turska humanitarna organizacija IHH gradi jetimski e morati okupirati sedam centar u Mogadishu od 10 hiljada kvadratnih metara urska ulae velike bliskoistonih zemalja a Tpruanju neophodnenapore u pomoi ugroenom narodu Somalije. NaIzrael e morati pobiti to roita panja posveena je brojnoj djeci siroadima u Somaliji. Turska vie Arapa humanitarna organizacija IHH poela je izgradnju velikog kompleksa za jetime u Mogadishu. IHH gradi prihvatilite za jetime od 10 hiljada kvadratnih metara, a cijeli projekat kota 2,5 miliona dolara. Ve je izgraeno skoro 70% posto prihvatilita. Kada se zavri, u sklopu IHH jetimskog prihvatilita u Mogadishu, bit e kola, ambulanta, supermarket, sportska sala i damija. U ovom jetimskom prihvatilitu ivjet e 400 jetima a kolu e pohaati oko 1.500 djece. Turska je jedina zemlja koja nesebino pomae narod Somalije. Projekat koji smo opisali jedan je u nizu uspjenih humanitarnih pomoi koju turska vlada i turski narod posljednjih godina kontinuirano pruaju somalijskom narodu.

rajem prole godine britanski list The Daily Squib objavio je intervju sa Henryem Kissingerom. U navedenom intervjuu Henry Kissinger iznosi veoma zanimljive prijedloge ureenja svjetske politike scene. Intervju je naslovljen Ako ne moete uti bubnjeve rata mora da ste gluhi. U nastavku intervjuua Henry Kissinger kae da e Amerika u budunosti morati okupirati sedam zemalja na Bliskom istoku kako bi uspostavila uspjenu kontrolu nad naftnim resursima i kako bi pomogla stvaranje velike drave Izrael. Takoer, Henry Kissinger je iznio stav da e Izrael u to vrijeme morati upotrijebiti svu svoju vojnu mo kako bi ubio to vie Arapa. Nadati se je da e to biti odraeno kako treba, da e pola Bliskog istoka pripasti Izraelu. Nakon to su ovaj intervju prenijeli neki arapski mediji naroito egipatski listovi Al-Ahram i Al-Shorouk krenula je kampanja kako je Kissingerov intervju objavljen kao satira i da nije sve istina to je napisano. itajui komentare na ovaj intervju na stranici lista The Daily Squib moe se zakljuiti da su oni koji su proitali spomenuti intervju isti shvatili ozbiljno, niko ga nije razumio kao satiru. Oito je Henry Kissinger pomislio da e njegov intervju u listu The Daily Squib itati samo probrana publika.

panija

U Barceloni ivi 500 hiljada muslimana

arcelona j drugi g je g grad p veliini po u paniji. Ova evropska metropola poznata je kao atraktivna turistika destinacija jer je prepuna historijskih etvrti a najpoznatiji je historijski centar Res Rambles u kojem se nalazi arhitektonska ostavtina Antonia Gaudia. Takoer, Barcelona ima nekoliko istoimenih klubova, evropskih ampiona u mnogim sportovima od kojih je najpoznatija FC Barcelona sa svojim fenomenalnim fudbalskim asovima. Barcelona je grad tolerancije. To je razlog to se posljednjih godina stalno uveava broj muslimana u ovom gradu, odnosno u Kataloniji. Barcelona danas ima oko 1,6 miliona stanovnika. Prema posljednjim statistikim podacima gradskih vlasti u Barceloni danas ivi i radi oko 500 hiljada muslimana. Barcelonski muslimani su porijeklom iz Alira, Maroka, Pakistana, Nigerije, Senegala i drugih zemalja. Osim toga, u Barceloni danas ima 11 damija, 30 zvaninih islamskih organizacija. Jedan od najposjeenijih islamskih centara u Braceloni je Katalonski islamski kulturni centar. Salim Benarama, 33-godinji Alirac,
21. septembar - 5. zu-l-kade

imam u Katalonskom islamskom kulturnom centru kae da je zbog stalnog porasta muslimana u Barceloni teko pronai adekvatna mjesta za obavljanje molitivi. Trenutni kapaciteti nisu dovoljni iako ima 11 damija i nekoliko islamskih centara. Imam Benarama navodi j da j p jo je prole g godine u Barceloni 150 panaca prihvatilo islam. Katalonski muslimani sami finansiraju izgradnju damija i islamskih kulturnih centara. Saudijska Arabija je finansirala izgradnju islamskih centara u Madridu, Malagi, Marbeli i Gibraltaru. Iako u Barceloni ivi oko 500 hiljada muslimana i ima 11 damija i vie islamskih centara muslimanima nije dozvoljeno javno uenje ezana.

56

Katar

Katar ulae 450 miliona dolara u snimanje igra- U proteklih petnaest nog filma o Muhamedu, alejhi selam godina u Rusiji i na Noor Group HolerijatK atarska Alo poslaniku Muhame- dustrije u svijetu. Na elunalazi e Kavkazu je ubijeno ak 57 ding kree u projekat snimanja skog savjetodavnog tijela se igranog filma ejh Yousef Al-Qaradhawi, koji du, alejhi selam. Film e imati tri zajedno sa ostalim islamskim alimi- islamskih vjerskih lidera
dijela i bit e na engleskom jeziku. Cilj snimanja filma je prezentacija istine o poslaniku Muhamedu, alejhi selam, zapadnom svijetu. Ovaj projekat podrao je poznati filmski producent Barrie Osborne. Osborne je producent popularnog filma Gospodar prstenova. Al Noor Group Holding e za snimanje ovog filma potroiti ak 450 miliona amerikih dolara. elja Al Noor Group Holdinga je da film bude snimljen u visokoj produkciji, produkciji koja dostie najvie standarde filmske inma pomoi da scenario za film bude napisan na vjerodostojan i islamski ispravan nain. Katarska Al Noor Group Holding je finansijer projekta.

Rusija

Foto islamneta
Slijepi imam ita Kuran ispisan brajevim pismom dok predvodi namaz

rajem prolog mjeseca u Dagestanu je ubijen popularni sufijski imam Said Atsayev, poznatiji kao Said efendi Al Chirkavi. Al Chirkavi je ubijen u svom uredu, ena opasana bombom je ula kod Al Chirkavia nakon ega se raznijela ubivi sufijskog imama i jo est njegovih saradnika. Na denazi Said efendi Al Chirkavia okupilo se ak 150 hiljada ljudi. Ovo ubistvo je unijelo veliki razdor meu muslimane na Kavkazu. Nekoliko dana nakon ubistva sufijskog imama Said efendi Al Chirkavia u Dagestanu se dogodilo jo jedno ubistvo. Maskirani napada je pucao u jednoj od damija u Dagestanu prilikom ega je ubijena jedna a ranjeno vie osoba. U proteklih petnaest godina u Rusiji i na Kavkazu je ubijeno ak 57 islamskih vjerskih lidera. Napadi na muslimanske vjerske lidere intezivirani su u zadnjih godinu dana. Prije mjesec dana muftija Tataristana je ranjen a njegov zamjenik je ubijen. U aprilu ove godine u Moskvi je preklan jedan od muslimanskih vjerskih lidera. Pojedini analitiari smatraju da navedena ubistva muslimanskih vjerskih lidera muslimane u Rusiji i Kavkazu vodi ka sigurnim meumuslimankim sukobima. Mediji u Rusiji i na Kavkazu za ove napade optuuju eenske mudahide, odnosno za sve optuuju vehabizam. Po svemu sudei Rusija se pametno dosjetila nove taktike za efikasno voenje borbe protiv kavkaskih mudahida.

21. septembar - 5. zu-l-kade

57

Duplerica
Drutvena mrea FACEBOOK

SDA ini veliku greku traei smjenu Denisa Beirevia

meu Bosancima i Hercegovcima sve je vie korisnika drutvene mree Facebook. Na razliite naine se koristi ova drutvena mrea. Neki su tu radi upoznavanja, neki radi razmjene iskustava i podataka, neki radi plasiranja obavjetenja, nekima je ovo dobra mogunost komuniciranja sa rodbinom i prijateljima, neki su tu radi mogunosti reklame, a neki jednostavno ele da sa drugima podijele svoja razmiljanja, svoje stavove i slino... U ovom broju donosimo izbor nekoliko zanimljivih statusa korisnika facebooka.

21. septembar - 5. zu-l-kade

58

21. septembar - 5. zu-l-kade

59

Kutak za islamsku omladinu

U.G. Svitanje

Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budunost posebno kad se radi o istonoj Bosni

P
et aktivista udruenja Svitanje posjetili su povratnike u opini Zvornik i uruili im oko 150 paketa kolskog pribora i 87 udbenika Islamske vjeronauke. Radi se o akciji koju udruenje Svitanje sprovodi ve etvrtu godinu. Akcija se sprovodi u saradnji sa graanima Sarajeva tako to volonteri udruenja organizuju deuranja pred marketima gdje graani kupuju kolski pribor i doniraju, a onda ga mi transportujemo do djece u istonoj Bosni. Ove godine smo posjetili tri povratnika mjesta: Rovae, Drinjau i Joanicu i tom prilikom uruili 97 popunjenih ruksaka i 53 kese sa kolskim priborom. Osim ruksaka i kolskog pribora kupili smo i donirali 87 udbenika Islamske vjeronauke za djecu iz Skugria, Milia, Rovaa i Dubnice koja pohaaju ove podrune kole i kolu u Cerskoj, u opini Vlasenica, te donirali dvije jednokratne stipendije u iznosu od 400 KM za dvoje srednjokolaca. Na kraju hvala povratnicima koji svjedoe da je na podruju istone Bosne bilo Bonjaka i da e ih biti, hvala graanima Sarajeva koji su na svoj nain pomogli ovu nau akciju, sestrama iz Turske koje su donirale novac kao i sestri koja je donirala novac za udbenike Islamske vjeronauke, te volonterima koji su se odazvali i odvojili svoje vrijeme, te pomogli da se sve ovo realizuje, a mi sebi uzimamo u obavezu da nastavimo dok ne obiemo sve i jedno povratniko mjesto i upoznamo se sa tim malim ali hrabrim borcima na bedemima Bosne!

Muslim Media

Poelo snimanje dokumentarno-igranog filma o stradanjima Bonjaka u Prijedoru

ultimedijalni servis Muslim Media je ovih dana otpoeo sa snimanjem igrano-dokumentarnog filma koji tretira pitanje stradanja Bonjaka u Prijedoru, u vremenskom periodu od 92.-95. godine. Ovaj igrano-dokumentarni film je utemeljen na nekoliko vrlo potresnih pria koje oslikavaju genezu ratnih deavanja na podruju opine Prijedor. U ovoj filmskoj prii istina o stradanjima Bonjaka Prijedora ispriana je na temelju linih iskustava-sudbina nekoliko Bonjaka i Bonjakinja. Svaka od ovih potresnih pria ilustruje i personifikuje jedan od vidova zloina koji je injen u tom ratnom periodu; djeak koji je

sa 12 godina preivio strijeljanje, a kojom prilikom mu je ubijen otac, majka kojoj je ubijeno 6 sinova, ena kojoj je ubijen mu, jetim koji nam pokuava doarati tugu i bol nastalu gubitkom svoga najmilijeg, logorai koji svjedoe istinu o Omarskoj, Trnopolju... U filmu preovladavaju igrane scene (rekonstrukcija) koje prate najpotresnije fragmente filma. Ovaj film se ne ograniava eksplicitno na ratni period, nego isti poentira i akcentira injenicu kako je danas nepopularno govoriti o stradanju Bonjaka, odnosno, sudbini koja je u periodu od 92.-95. godine zadesila bonjaki narod.

U.G. Dirhem

Urueno 7.069 KM: Uspjeno okonana akcija prikupljanja pomoi za djevojicu Ajnu

rganizacija Dirhem je ovih dana uspjeno okonala veliku humanitarnu akciju prikupljanja novanih sredstava za lijeenje oboljele djevojice Sejdi Ajne. Naime, nakon to su nam se njeni roditelji pismom obratili za pomo u lijeenju njihove desetogodinje kerkice Ajne, koja je oboljela od rijetkog i vrlo tekog oblika tumora, mi smo putem nae web stranice objavili apel za pomo maloj Ajni, zajedno sa pismom njenih roditelja i odgovarajuom medicinskom dokumentacijom. Naem apelu se odazvao veliki broj humanih ljudi, kako iz BiH, tako i iz inostranstva, te je ovoj porodici uruena novana pomo

u ukupnom iznosu od 7.069 KM. Nai volonteri su ovu porodicu posjetili, prilikom ega su joj uruili dio prikupljenog novca, dok je ostatak prebaen putem iro-rauna. Roditelji male Ajne su nas lijepo ugostili i srdano nam se zahvalili, kao i svima onima koji su uestvovali u ovoj akciji. Zadovoljni to je putem nas u velikoj mjeri rijeen ogroman financijski i ivotni problem jedne porodice, i mi se ovom prilikom elimo zahvaliti svima koji su uestvovali u ovoj akciji, nadajui se da emo, svi zajedno, i u budunosti biti u prilici da pomognemo ovakve i sline porodice u naoj domovini.

21. septembar - 5. zu-l-kade

60

Aktivna bonjaka mrea ABOM

Nagrada Isa-beg Ishakovi trubau s Gua Gore

N
ema mjere u samoponienju narod koji ime svog velikana, dobrotvora, civilizacijskog vizionara uspije povezati s imenom svog izdajnika, moralnog istunca i pobjegulje. Nema mjere u nehatu i potkupljivosti, krajnjoj intelektualnoj i kulturnoj sterilnosti bonjakih stranakih i akademskih potrkua, koje ne dotie pokopavanje njihovih najnjegovanijih historijskih figura. Komentariui i svoje nedjelo, groznu i traginu odluku da nagradu Isa-beg Ishakovi u kategoriji umjetnost dodijeli Goranu Bregoviu, direktor programa manifestacije i predsjednik drutva Klepsidra Amel Suljovi, pojasnio je kako je Bregovi veliki umjetnik, duan svome zaviaju. Umjetniki dug o kojem govori Suljovi, Goran Bregovi imao je priliku vratiti u godinama kada je grad Isa-begovih zadubina nemilice ubijan i terorisan. Dok je Mladieva JNA palila Nacionalnu biblioteku, sa zbirkom od 1,2 miliona knjiga, i zgradu Vijenice, sistematski ciljajui vanije biblioteke, kolekcije rukopisa, muzeje i druge kulturne institucije, Goran Bregovi je utio, ili komponovao za potrebe filma kakav je Unedrground, kojeg je, u rijetkim trenucima zamora i predaha od bombardovanja, pljakanja i pustoenja bosanskih arija, finansirala JNA. Umjesto za stotine ubijene sarajevske djece, Goran Bregovi je, prkosei NATO bombardovanju vojnih ciljeva u SRJ, pravio koncert u Solunu. Grad heroj, evropski Jerusalem, u kojem je upravo Isa-beg Ishakovi svojim banjama utabao put istoe bosanskom narodu, Goran Bregovi nazivao je udom od selendre. Da nije Suljovievih manifestacija, i drugih slinih plaenikih projekata koji kroz rehabilitaciju kvislinga pokuavaju revidirati prolost i falsifikovati injenice, porei i umanjiti nau nacionalnu tragediju, te trajno nas osloboditi autoriteta i svih kulturnih znaenja, Goran Bregovi, i drugi Miloevievi umjetniki konjuari i njihovi poltronski imitatori vie nikada ne bi kroili u Sarajevo. Goran Bregovi odavno nije sarajevski mangup, jer su maja 1992. godine, etnike tenkove na Skenderiji zaustavili mangupi. Goran Bregovi prije je hinjav i ljigav sarajevski deparo, koji je za vrijeme divljake opsade Sarajeva bio na drugoj strani. Dok gradske vlasti neke Isa-begove zadubine preputaju nemaru i propadanju, ime slavnog i nadaleko uvenog politiara, vojskovoe i dobrotvora skrnavi se ovim groznim i traginim nedjelom. Prihvatiti natrag Gorana Bregovia, znai prihvatiti rezultate nezapamenog urbicida i kulturocida kojem su bili izloeni Bonjaci. Beograd se ponovo narugao Sarajlijama.

Bonjaka omladina u vedskoj

Muslimanska omladina Norrkopinga

D
rago nam je to vas moemo obavijestiti da je u toku ramazanske akcije sakupljeno, hvala Allahu, preko 140 hiljada vedskih kruna, a to je otprilike 29 hiljada konvertibilnih maraka. Inae, kroz fond NUM stranice (www.n-um.com) u proteklih par godina koliko postoji humanitarni i davetski fond sakupljeno je preko milion i pol vedskih kruna to iznosi preko 300 hiljada KM. Subhanallah, koliki je samo broj onih koji su se okoristili od ovog novca, koliko je gladnih porodica nahranjeno, koliko je bolesnih dobilo potrebne lijekove, koliko je ljudi dobilo krov nad glavom i toplinu doma putem plaanja kirije i reija, koliko je djece obradovano novom odjeom i obuom, koliko, koliko, koliko....samo Uzvieni Allah iznad sedam nebesa i Ara to zna, a saznaemo i mi na Dan obrauna, na Dan svoenja rauna, na Dan nagrade i kazne, kada e svako vidjeti plod i trud ruku svojih...pa molimo Njega Uzvienog da svima vama koji ste bili i ostali finansijeri ovog fonda tokom svih ovih godina ukabuli vae sadake i da ih naete na vagi dobrih djela kad vam bude najpotrebnije. S nadom da ete i dalje biti pokretaka snaga ove stranice i njenih fondova, elimo da vas ohrabrimo i obradujemo sa po jednim lijepim ajetom i hadisom: Uzvieni Allah kae: Oni koji imanja svoja troe na Allahovom putu lie na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna - A Allah e onome kome hoe dati i vie; Allah je neizmjerno dobar i sve zna (El-Bekara, 261.). Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Dareljivost je jedno od dennetskih drvea ije se grane sputaju i na ovaj svijet, pa ko se uhvati za jednu od njegovih grana one e ga uvesti u Dennet; a krtost je jedno od dehennemskih drvea ije se grane sputaju i na ovaj svijet pa ko se uhvati za jednu njegovu granu ona e ga uvesti u Dehennem.

21. septembar - 5. zu-l-kade

61

Ispod ekia

Sjetimo se Sabre i atile

slamBosna.ba - Robert Fisk je a bio jedan od prvih novinara koji su bili prisutni na mjestu stranog pokolja u Libanu, u palestinskim izbjep j p j glikim logorima Sabra i atila. Ovo je dio iz njegove knjige Pity the Nation koji govori o tome... Ono to smo nali unutar palestinskog kampa, u 10h ujutro 17. septembra 1982. godine teko je dobro opisati, a najlake je opisati hladnom egzekucijom. I prije je u Libanu bilo ovakvih stvari, ali ni priblino na ovakom nivou i nikad izvedeni od strane regularne, navodno disciplinirane, armije. U panici i mrnji bitke, deseci hiljada ljudi su ubijani u ovoj zemlji. Ali ovi ljudi, stotine njih je bilo ubijeno nenaoruano. Ovo je bilo masovno ubistvo, incident - kako lako koristimo rije incident u Libanu - koji je takoer bio i velika grozota. Ilo je dalje i od onoga to bi Izraelci u drugim okolnostima nazvali teroristikim aktivnostima. Bio je to ratni zloin. J Jenkins i Tveit su takoer bili shrvani onim ta su vidjeli i nali u atili, da u prvom momentu nismo mogli ni da registrujemo sopstveni ok. Bill Foley iz AP-a je doao meu nas. Sve to je govorio, tumarajui okolo, jeste bilo Jesus Christ - stalno to ponavljajui. Mogli bismo prihvatiti neke dokaze o ubistvima i to da je nekolicina ljudi ubijena u aru borbe. Ali tu su bile ene koje su leale u kuama sa suknjama koje su bile razderane, i sa iroko rairenim nogama, djeca s prerezanim grlima, nizovi mladih ljudi koji su ubijeni s lea, nakon to su poredani uza zid. Tu su bile bebe pocrnjele bebe jer su bile poklane prije 24 sata i njihova mala tijela su se ve poela raspadati - baene u smee izmeu amerikih vojnih porcija, izraelske armijske opreme i praznih boca viskija. Gdje su bile ubice? Ili da se koristimo izraelskim vokabularom- g j su bili tegdje roristi? Kada smo se odvezli do atile, vidjeli smo Izraelce u stanovima na Aveniji Camille Chamoun, ali nas nisu zaustavljali. Ustvari, prvo smo se odvezli u izbjegliki kamp Bourd el-Barajneh jer nam je neko rekao da se i tamo desio masakr. Sve to smo vidjeli bio je libanski vojnik koji ganja kradljivca automobila po ulici. Tek kada smo se vraali nazad i p prolazili kraj ulaza u atili Jenkins je odluio da stane sa autom. Ne svia mi se ovo, rekao je. Gdje su svi? I kakav je ovo smrad? Na junom ulazu u kamp, bilo je nekada nekolicina betonskih kua. Mnoge

intervjue sam izvrio u tim kuama u kasnim sedamdesetim. Dok smo hodali blatnjavim ulazom u atilu, vidjeli smo da su te zgrade sruene do temelja. Osigurai bombi su bili razbacani irom glavne ceste. Vidio sam nekoliko metalnih kutija s izraelskom zastavom, jo uvijek privrene na svoje siune padobrane. Oblaci muha su se kretali po svemu tome... Dolje, u prolazu s nae desne strane, ne vie od 50 jardi od ulaza, leala je gomila leeva. Bilo je vie desetina leeva, mladih ljudi ije su ruke i noge bile svezane jedne za druge i koje su se ispreplele u samrtnoj agoniji. Svi su bili pogoeni iz blizine, u svoj obraz, a metak je razderao meso sve do oka i uao u mozak. Neki su imali vidljivu grimiznu boju ili crne oiljke lijevo od svojih grla. Jedan je bio kastriran, njegove hlae su bile otvorene i gomila muha je zujala oko njegove pokidane iznutrice. Oi ovih mladih ljudi su bile iroko otvorene. Najmlai su bili stari 12 ili 13 godine. Bili su obueni u dins i obojene koulje, materijal koje se poeo zatezati preko njihovih tijela jer su se poela nadimati na vruini. Nisu bili opljakani. Na jednom pocrnjelom zglobu bio je vajcarski sat koji je pokazivao tano vrijeme... Na drugoj strani glavnog puta, uz j jedan p j nali smo tijela p ena puteljak, j pet i nekoliko djece. ene su bile srednjih godina i njihovi leevi su leali na hrpi smea, ogrnuta platom. Jedna je leala na leima, njena haljina je bila razderana, a glava male curice je virila iza nje. Djevojica je imala kratku, kovrdavu, crnu kosu, njene oi su gledale u nas i namrgoen izraz je bio na njenom licu. I ona je bila mrtva. Jo jedno dijete lealo je na putu kao odbaena lutka, njena bijela haljinica je bila uprljana blatom i prainom. Nije joj bilo vie od tri godine. Njen potiljak je bio raznesen od metka koji je ispaljen u njenu glavu. Jedna od ena drala je siunu bebu uz svoje tijelo. Metak koji je proao kroz njezina prsa ubio je i bebu. Neko je rasporio enin stomak, sijeui je uzdu i poprijeko, moda pokuavajui da ubije njeno neroeno dijete. Njene oi su bile irom otvorene, njeno tamno lice sleeno u hororu. Dok smo stajali tu, zauli smo arapski iz ruevina. Vraaju se! neki ovjek je vritao. U strahu smo pobjegli prema cesti. Razmiljajui danas, mislim da nas je bijes sprijeio da ne odemo odatle, i eka21. septembar - 5. zu-l-kade

li smo na ulazu kampa da letimice pogledamo ljude koji su odgovorni za sve to. Morali su biti poslati ovdje s izraelskom dozvolom. Morali su biti naoruani od strane Izraelaca. Njihov rad je oigledno bio nadgledan - briljivo praen - od strane Izraelaca koji su nas jo uvijek posmatrali kroz svoje tamne naoale. Kada ubistva postanu nasilje? Kada grozota postane masakr? Ili, postavimo to na drugaiji nain, koliko ubistava ini jedan masakr? 30? 100? 300? Kada masakr nije masakr? Kada su brojke preniske? Ili da li masakr izvode izraelski prijatelji ili izraelski neprijatelji? O tome se ovdje radi. Da su sirijske trupe prele u Izrael, opkolile neki kibuc i dozvolile svojim palestinskim saveznicima da pokolju idovsko graanstvo, nijedna zapadnjaka novinska agencija ne bi troila svoje vrijeme oko toga da li se to treba ili ne treba nazvati masakrom. Ali, u Bejrutu rtve su bili Palestinci. Krivac je sigurno kranska policija - iz koje jedinice jo uvijek se tano ne zna - ali i Izraelci su takoer krivi. Ako Izraelci nisu uzeli uea u ubijanjima, oni su sigurno poslali policiju u kamp. Oni su ih trenirali, dali im uniforme, dali ima amerike vojnike porcije i izraelsku medicinsku opremu. Oni su gledali ubice u kampu, pruili su im vojnu pomo - izraelske zrane snage su izbacile sve one svijetlee rakete koje su pomogle ubicama koji su ubijali stanovnike Sabre i atile - i oni su uspostavili vojnu saradnju s ubicama u kampu.... Nakon 19 godina - napokon istina? Sana Sersavi pria paljivo, glasno, ali polahko, dok se prisjea haotinog, opasnog, oajno traginog dogaaja

62

koji ju je shrvao prije 19 godina, 18. septembra 1982. godine (tekst pisan 2001. godine). Kao jedna od preivjelih koja se sprema da svjedoi protiv izraelskog premijera Ariela Sharona - koji je tada bio izraelski ministar odbrane - ona staje, da bi ispitala sjeanja i svoje pamenje, prije nego to se ponovo suoi s najuasnijim trenucima svoga ivota. Libanske policije (falange) su nas izvele iz naih domova i odmarirali s nama na ulaz u kamp gdje je bila iskopana velika rupa u zemlji. Mukarcima je reeno da uu u nju. Onda je jedan policajac upucao Palestinca. ene i djeca su se penjali preko tijela da dou do ovog mjesta, ali smo bili istinski okirani vidjevi kako je taj ovjek ubijen pred nama i zauli su se vrisakanje i krici od strane ena. Tad smo uli Izraelce kako na razglas govore: Dajte nam mukarce, dajte nam mukarce. Pomislili smo: Hvala Bogu, oni e nas spasiti. Ali bila je to lana nada. Gospoa Sersavi, koja je bila trudna tri mjeseca, vidjela je svoga mua Hasana, 30, i svog egipatskog djevera Faraja el-Sejida Ahmeda kako stoje u grupi ljudi. Reeno nam je da hodamo putem, prema kuvajtskoj ambasadi, ene i djeca naprijed, mukarci iza. Morali smo biti odvojeni. Pored nas su hodali falangisti i izraelski vojnici. Jo uvijek vidimo Hasana i Faraja. Izgledalo je kao neka parada. Bilo nas je nekoliko stotina. Kada smo doli do stadiona Cite Sportif, Izraelci su ostavili nas ene u jednu veliku betonsku sobu, a mukarci su odvedeni na drugu stranu stadiona. Bilo je puno mukaraca iz kampa i nisam vie mogla vidjeti svoga mua. Izraelci su ili okolo i govorili: Sjedite, sjedite. Bilo je 11 sati ujutro. Sat kasnije, reeno nam je da idemo. Ali mi smo stojali vani, meu izraelskim vojnicima, ekajui nae mukarce. Sana Sersavi ekala je na sjajnom, jakom suncu da se pojave Hasan i Faraj. Neki mukarci su se pojavili, niko od njih mlai od 40 godina, i rekli su nam da budemo strpljive, da se jo stotine ljudi nalazi unutra. A onda, oko 4 sata popodne, doao je izraelski oficir. Nosio je tamne naoale i rekao nam na arapskom: ta vi svi ekate?, te dodao da niko nije ostao, svi su otili. Tu su bili izraelski kamioni koji su vozili sa ceradama preko njih. Nismo mogli vidjeti ta je unutra. Tu su bili i dipovi i tenkovi i buldoeri, i sve je to pravilo veliku buku. Ostali smo tu dok se nije smrailo i inilo se da Izraelci odlaze i da su veoma nervozni. Nikoga vie nije bilo ondje. Nikoga. Ja sam bila udana samo tri godine. Nikada vie nisam vidjela svoga mua. (Ostatak teksta proitajte na www.islambosna.ba)

Kolumna

Sedmica samoobmane
slamBosna.ba - Ko se sjea a crtanog fi lma Baltazar, zasigurno se sjea i jednog vrlo interesantnog lika iz tog crtanog fi lma, lika koji uveliko podsjea na dananji ummet Muhammeda, s.a.v.s. Radi se o liku konja koji ganja leptire. Bez obzira gdje je konj krenuo, kojim povodom i s kojom vanosti, leptir je uvijek u stanju da zavede konja, koji ga posluno slijedi bilo kuda. Posljednjih dana, fi lm koji u stvari i najvjerovatnije nije fi lm nego samo imitacija trejlera, fi lm koji je trebao zavriti negdje u zapeku ute tampe, zbog neije elje je postao leptir ummeta. Situacija dostie kulminaciju, haos se iri diljem muslimanskog ummeta - idealna prilika za lov u mutnom. Bez sumnje da u openastalom meteu mnogi nastoje iskoristiti situaciju jer, mogunosti su mnogobrojne. Uzmimo za primjer vou libanskog Hizbullaha, Hasana Nasrullaha, koji poziva muslimane na sedmicu protesta. Protesta protv fi lma Nevinost muslimana. Zbog tog fi lma, dizajniranog da zavede muslimanske mase, trebali bismo, prema Nasrullahu, sedam dana neprestano protestvovati i izazivati haos irom islamskog svijeta. Da li Hasan zaista smatra da je ovaj fi lm dostojan jednog takvog napora ili ima i zadnje namjere? Ako uzmemo u obzir da Hasanu, kao i libanskom Hizbullahu, gori pod nogama, i da njihov bioloki opstanak zavisi od sposobnosti Beer el-Eseda da ostane na vlasti, ini nam se da i nije ba najbolji trenutak da Hasan brine o nekom 18-razrednom fi lmu, kojeg niko ne bi bi pogledao da mu se nije obezbijedila masivna promocija. Na njemakom radio Hessenu se ne mogu nauditi kako jedan tako smijeno bezvezan fi lm moe izazvati eskalaciju nasilja u ovim razmjerama.
21. septembar - 5. zu-l-kade

Takoer interesantna injenica jeste da ovaj fi lm nije bio izazvao skoro nikakvu reakciju sve dok neko nije doao na ideju da trejler prevede na arapski jezik. Dakle ciljano se ilo na irenje poara na suom ophrvanom podruju. Ovdje su piromani uvijek imali prou. Ovdje su konji ludi za leptiriima. ta sedmica protesta moe izazvati jo u svijetu, i u islamskom svijetu? Pa, npr. moe izazvati to da stravini pokolji u Siriji, nad narodom koji pokuava da se oslobodi, danas prolaze sasvim neopaeno u svjetskim medijima. Sirija je potisnuta s naslovnih stranica i sirijskim etnicima se daje jo vremena da nastave sa svojom politikom istrebljivanja oponenata. Da li e se muslimani odazvati Hasanovom pozivu na sedmicu protesta? Ummet muslimana danas funkcionie skoro pa mnogo bolje nego neki informatiki program i predvidjeti reakciju muslimana je lake nego nekoga ogibetiti. Tako je poznavaocima koda vrlo lahko bilo odrediti rezultat koji e izazvati ova provokacija fi lmom. Jednako lahko se zna i to da nee biti nikakve sedmice protesta u kojoj e Hasan Nasrullah imati vodeu poziciju, jer u kodu pie da sunije rade sve suprotno od onoga na to iije pozovu, meutim, bie teko zaustaviti lavinu koja je pokrenuta i koja za sobom vue ak i one pribranije, koji se sada pribojavaju da e biti optueni za nemar prema asti Poslanika, s.a.v.s. ta god da prevlada, ukoliko se protesti proire na sedmicu protesta, u vrijeme dok se narod Sirije bori za goli opstanak, bie bolje da se sedmica nazove sedmica samoobmane, na kojoj e Beer el-Esed velikoduno da se zahvali svim njezinim protagonistima. HalilSenusija halil.senusija@gmail.com

63

No comment
Pacijentima naplaivan prijevoz kolima Hitne pomoi!?
Tomislav Martinovi, predsjednik Kluba Hrvata u Skuptini Hercegovakoneretvanskog kantona (HNK), na posljednjoj sjednici Skuptine u etvrtak zatraio je od Kantonalnog ministarstva zdravstva, rada i socijalne zatite hitan odgovor s terena o informaciji da pojedini domovi zdravlja naplauju svojim pacijentima prijevoz kolima Hitne pomoi!? Pojedinim pacijentima uzimano je po 80 KM za prijevoz od doma zdravlja do kue i obrnuto, to je u suprotnosti sa zakonom. Zbog toga je traio hitnu istragu na terenu, kao i sankcije za domove zdravlja koji su se bavili ovim nelegalnostima. Avaz, 15. septembar 2012.

Reklama za tablete: Bit ete mravi kao idovi u logoru!

Estonske novine Eesti Ekpress naile su na kritike iz cijelog svijeta nakon skandalozne objave reklame za tablete za mravljenje koje e vas uiniti mravima kao zatvorenike u nacistikim logorima. Daily Mail, 15. septembar 2012.

Meksika policija uhapsila maloljetnika koji je ubio 50 ljudi

Meksika policija uhapsila je maloljetnika, osumnjienog da je kao plaeni ubica za raun jedne bande usmrtio ak 50 osoba. Meu njegovim rtava ima i policajaca, a djelovao je pod nadimkom El Nino. Reuters, 15. septembar 2012.

Bosnagraf: Prodaju imovinu da isplate biveg direktora

Prodaja imovine visokog Bosnagrafa zakazana je za ovu sedmicu radi namirenja duga za plate bivem direktoru i mogla bi da onemogui izmirenje potraivanja radnicima, prije svega za sta, istakli su u Bosnagrafu. Nezavisne novine, 10. septembar 2012.

Medvjed upao u bunar, sam izaao uz merdevine?!

Mio Runi, iz sela Vedro Polje, nedavno je primjetio da mu u goste dolazi medvjed. On, naime, ivi u Petrovcu, ali povremeno obilazi imanje u Vedrom Polju gde je zaticao polomljena stabla ljiva u svom dvoritu i uo nesvakidanje mumlanje, ali medvjeda nije vidio. Nakon potrage naao ga je u bunaru dubokom etiri metra u kojem, na svu sreu, nije bilo mnogo vode. Medvjed je, prema prii mjetana, nakon vie pokuaja da ga izvade iz bunara izaao sam, merdevinama koje su mu oni spustili. Kurir, 18. septembar 2012.

Rasim Ljaji ministar trgovine izjavio da e sve svoje kapacitete uloiti kako ne bi dolo do poskupljenja svinjskog mesa
Facebook, 8. septembar 2012.

Pet metara drva za glasove

Ovih dana Semberijom krui kamion koji dostavlja drva za ogrjev, oblijepljen fotografijama Radomira Stojanovia, Milorada Dodika i Miroslava Milovanovia, kandidata za gradonaelnika. Stojanovi tvrdi da ove sezone za penzionere i borake porodice vai popust od pet posto te otplata na rate, a dobro upueni tvrde i da svaka porodica koja obea da e svoje glasove na izborima dati SNSD-u dobiva besplatno pet kubnih metara drva za ogrjev. Graane ne interesira ko sve to finansira, ali barem mjesec mogu osigurati grijanje. Avaz, 15. septembar 2012.

Par u Francuskoj prodao kerku pa kupio rabljeno vozilo

Dvadesettrogodinja Sabrina prodana je za 600 funti kojim su roditelji kupili rabljeni automobil. Djevojka je bila prisiljena ivjeti u bijednoj upi u vlasnitvu 58-godinjeg Francka Franouxa i njegovog 56-godinjeg partnera Firencija Carrasca koja se nalazi u predgrau Melun. Dnevni avaz, 8. septembar 2012.

Potukle se devedesetogodinjakinje
Nakon tue dve devedesogodinjakinje u selu Poljane kod Poarevca jedna od njih je smetena u Urgentni centar sa naprslom lobanjom dok je policija drugu privela. Trojka.rs, 18. septembar 2012.

Oprez, Kinezi jedu ljude u Rajlovcu, iri dalje da ne bi bio pojeden!

Naslov na jednom od Facebook profila, 10. septembar 2012.

Predsjednik Slovenije morat e se izjasniti je li Tito bio zloinac

Slovenski predsjedniki kandidati izjanjavat e se tijekom kampanje o temama iz prolosti i budunosti pa e tako, izmeu ostalog, u suoavanju na nacionalnoj televiziji morati rei smatraju li da je Josip Broz Tito bio zloinac. Glas Slavonije, 18. septembar 2012.
21. septembar - 5. zu-l-kade

Za jednu no ukrali 33 saobraajna znaka

Nepoznati poinioci ukrali su 33 saobraajna znaka na putu Lukavica Jahorina, saopteno je iz Centra javne bezbjednosti (CJB) Istono Sarajevo. Saobraajni znakovi ukradeni su u noi izmeu 18. i 19. septembra na dionici od objekta vodovoda do naselja Tvrdimii. Nezavisne novine, 18. septembar 2012.

64

Nauka
Prekovremeni rad opasan za srce
ova studija ukazuje na opasnosti produenog radnog vremena jer je rizik od pojave sranih oboljenja prisutan kod ak 40 do 80 posto ispitanika! Kombinacija stresa, povienog krvnog pritiska i nezdrave ishrane nerijetko moe biti smrtonosna, a njezina tetnost je srazmjerna broju utroenih sati na poslu.

Pripremio: Saladin Kovaevi

Med njeguje kou, djelotvoran je antiseptik i zamjena za eer

ed odlino njeguje kou, djelotvoran je antiseptik i fantastina zamjena za eer. Kada osjeate gripu ili prehladu, bolnom grlu najvie e prijati mjeavina koja se dobija od soka jednog limuna i nekoliko kaiica meda. Umjesto hidrantne kreme na lice nanesite malo meda, saekajte tridesetak minuta i isperite.

Otkriveno pet glavnih gena koji odreuju oblik lica

olandski naunici su otkrili pet glavnih gena koji odreuju oblik ljudskog lica, to predstavlja prvi ozbiljan korak na putu ka rekonstrukciji lica po genetskom kodu ovjeka. Naunici ve i sada mogu sa odreenim stepenom vjerovatnoe odrediti boju kose i oiju ovjeka na osnovu njegovog DNK.

Penica moe izazvati zdravstvene probleme?

Zeleni aj poboljava pamenje

straivanjem provedenim u Kini otkriveno je da konzumiranje zelenog aja poboljava regeneraciju modanih elija i tako pozitivno utie na memoriju. Ve je dokazano blagotvorno dejstvo zelenog aja na kardiovaskularne bolesti, a sada su naunici uspjeli otkriti hemijske sastojke koji direktno utiu na mehanizme u mozgu.

ve vie strunjaka savremenu penicu naziva otrovom, jer osim vika kilograma moe izazvati i niz razliitih zdravstvenih problema. Penica koja se danas upotrebljava stvorena je genetskim istraivanjima i ima mnogo novih karakteristika, na primjer sadri protein gliadin. On se vezuje za receptore za opijate u mozgu i kod najveeg broja ljudi stimulira apetit.

Artritis je vano otkriti na vrijeme

eumatoidni artritis je hronina zapaljenska bolest iji se uzrok ne zna. Statistiki podaci pokazuju da svaki etvrti pacijent boluje od tekog oblika te bolesti koja

brzo napreduje, pa je potrebno rano je prepoznati. Posljedice nelijeenja su hronina oteenja i teke destrukcije zglobova i invaliditet kao definitivna posljedica.
21. septembar - 5. zu-l-kade

65