BUGOJNO

Prema popisu stanovnitva iz 1991.godine, na prostoru opine Bugojna (366 km2),

ivjelo je 46 849 stanovnika od toga:

Hrvati 15.963 ili 34,2 %

Srbi 8.854 ili 18,9 %

Muslimani 19.724 ili 42,1 %

Ostali 2.302 ili 4,9 %

Rat i oruani sukobi u Bugonju poinju 23.svibnja 1993.godine, napadom srpskih

postrojbi i bive JNA. Hrvati su se prvi organizirali u HVO kako bi obranili grad i uspostavili
obrambene crte. Nakon toga i Muslimani su oformili TO koja je kasnije prerasla u AbiH. Prvu
godinu rata Hrvati i Muslimani grad su zajedniki branili i bila su dva zapovjednitva, koja su
suraivala, tako da su odnosi bili prilino korektni. Prvi problemi nastaju zbog dolaska
muslimanskih izbjeglica, kojih je krajem 1992.godine, bilo oko 20 tisua, ime je bila naruena
nacionalna struktura a kasnije i vojna ravnotea. Nakon niza incidenata i pojedinanih
ubojstava pripadnika HVO-a od strane takozvane AbiH.

Dana 17.07.1993.godine, ABiH napada pripadnike HVO-a i ubija na punktu u Vrbanji Miroslava
Telentu i Miju Vuak koji je bio zarobljen da bi mu jedan od pripadnika ABiH pucao u potiljak i
nakon toga klanjao i ljubio krv. Dana 18.07 .1993 u ranim jutarnjim satima takozvana AbiH
poela je opi napad na Hrvate Bugojna. Daleko brojniji i oito pripremljeni za agresiju snage
takozvane ABiH su za 10-tak dana ovladale Bugojnom .
Nakon ovog napada nastaje egzodus Hrvata koji preko uma, minskih polja, zasjeda bjee iz
Bugojna. Mnogi u tom progonu stradavaju. U gradu ostaje oko 3 tisue Hrvata od kojih veina
zavrava u brojnim logorima , bez obzira na status, ivotnu dob, spol i ostalo.
Za to vrijeme pljaka se imovina Hrvata i ljudi se zlostavljaju na sve mogue naine, pale se i
unitavaju hrvatska sela. Tako su potpuno unitena sela sa veinom hrvatskim stanovnitvom,
( Kandija, Gorua, Zanesovii, Udurlije, Lug, Rosulje, Crnie, Lenerovina i dr. ), a u selima sa
mjeovitim stanovnitvom sve kue i sva imovina Hrvata takoer se unitavaju (Vrbanja,
Graanica, Zlavast, Odak, Golo Brdo, Vesela, Karade, Drvetine i dr). Mjesne zajednice
formirale su agencije za otkup graevinskog materijala i tehnikih stvari koja je poticala
aktivnosti pljake i unitavanje Hrvatske imovine.

Hrvati se tjeraju na prisilan rad, rade najtee poslove bez obzira na struno obrazovanje,
kao to je ienje ulica, sakupljanje smea, cijepanje drva itd. Organiziraju se logori na vie
lokaliteta u gradu i u tim logorima iskljuivo se nalaze Hrvati. Logori su bili na Stadionu NK
Iskra, u zgradi Gimnazije, koli Vojin Paleksi, hotel Kalin, u podrumu salona namjetaja
Slavonija, motelu Rostovo. U tim Logorima bilo je zatoeno oko 2500 zatoenika a to su bili
jednim djelom pripadnici HVO-a ali veinu su inili civili. Kroz zloglasni logor stadion prolo je
550 Hrvata , dok su 294 Hrvata proveli punih osm mjeseci u tom najgorem logoru pod
tribinama Stadion NK Iskra Bugojno.
Hrvati se nasilno iseljavaju iz privatnih kua i stanova, skrnave se sakralni objekti, pa je tako
zapaljena crkva u Drvetinama i upne kue u Graanici i Kandiji koja je imala knjinicu sa 7.000
knjiga, dok su oskrnavljene crkve u Glavicama, Kandiji i Graanici. Naroito su devastirana
groblja. Dakle, na podruju opine Bugojno poinjeni su svi kanjivi oblici krenja ratnog i
humanitarnog prava, enevskih konvencija, to sve predstavlja zloine kanjive po statutu
Meunarodnog Tribunala. Ukazat emo samo na one najtee.

Zloglasni logor na Stadionu NK Iskra, posebno se isticao po brutalnosti prema zatoenim

hrvatima. U njemu su muslimanske vlasti zatoile 294 zatoenika koji su u logoru boravili 8
mjeseci. U samom poetku na povrini od oko 70m pod zazidanim betonskim stepenitem
smjeteni su svi zatoenici. Nije doputeno otvaranje zaljepljenih najlona na otvorima, pa je
zaguljivost bila nepodnoljiva. Zatvorenici su mogli koristiti samo jedan toalet bez vode i
provjetravanja. Koncem rujna 1993.godine, MCK posjetio je logor i konstatirao teko stanje to su
08.studenog 1993.godine potvrdili i Europski promatrai. Nakon ovih posjeta stanje se pogoralo
jer su logorske vlasti sprijeile dopremu hrane koju bi zatoenicima povremeno dopremali roaci i
prijatelji. U ovom logoru imamo sve oblike krenja ratnog prava i krenja konvencija koje propisuju
postupanje sa zatoenicima kao to su stalna maltretiranja, fizika zlostavljanja, odvoenje na prve
crte bojinice kao i ubojstva. Najtraginije je odvoenje 21- og zatoenog Bugojanaca u periodu
od 15.rujna do 15.studenog 1993.godine a o sudbini njih 19 do danas se nita ne zna, jedan je
uspio pobjei s Rostova i jedan je pronaen u septikoj jami Marko Bartulovi. Za ostale indicije
upuuju da su ubijeni, jer za sve ove godine zbog opstrukcija bonjake strane nije se saznalo niti
jedan detalj koji bi upuivao na drugaiji zakljuak. Ovu grupu ini vodstvo HVO-a, te bugojanski
intelektualci, pa je oito da je napravljen izbor za eliminaciju ovih ljudi. Radi se o sljedeim
osobama:

1. Niko (Anto-Branko) Daja, ro. 1959.god. zapovjednik Prve bojne HVO-a Bugojno

2. Miroslav (Jospi) Dilber, ro. 1964.god. zapovjednik Druge bojne HVO-a Bugojno

3. Dragan (Vlado) Erkapi, ro. 1965.god. zapovjednik Tree bojne HVO-a Bugojno

4. Stipica (Dragan) Zeli, ro. 1954.god. zapovjednik V.P. Bugojno

5. Jadranko (Pero) Gvozden, ro. 1957.god.

6. Franjo (Dragan) Jezidi, ro. 1954.god.

7. Mario (Frano) Subai, ro. 1958.god

7. Mihovil (Stipo) Struji, ro. 1949.god.

8. Zoran (Drago) Gali, ro. 1955.god

 9. Branko (Drago) Crnjak, ro. 1960.god.

10. Pero (Zvonimir) Crnjak, ro,1958.god.

11. Zdravko ( Matko) Jurii, ro. 1937.god.

12. Pero (Ljupko) Kovaevi, ro. 1952.god.

13. Anto Cigo (Pavo) Markulj, ro. 1974.god.

14. Ivo (Nino) Milo, ro. 1971.god.

15. Nikica (Dragutin) Milo, ro. 1964.god.

16. Nikica Kardelj (Jozo) Milo, ro. 1964.god

17. Niko (Petar) Zaltumi, ro. 1969.god

18. Dragan (Jozo) Milievi, ro. 1966.god.

Svi pokuaji da se sazna istina o sudbini ovih ljudi ostali su bez uspjeha. Na brojna uporna
inzistiranja u jednoj prigodi na postavljeno zastupniko pitanje tadanje Vlade Republike BiH
dala je zvanian odgovor da su zatoenici prilikom izvoenja radova pobjegli na teritorij koji
su kontrolirale srpske snage. Zaista ironino.

Ubijeni ratni zarobljenici, pripadnici HVO-a:

1. Mario Zrno, sin Joze, s grupom zatoenika primoran je kopati grobove za poginule
muslimane-bosnjake. Tijekom kopanja straari su ga u jami toliko tukli da je pao i od
zadobivenih povreda umro.

2. Ratko Crnjak, doveden je u zatvoru MUP-a Bugojno, a nakon 15 minuta straar ga je izveo
van. im su izili zauo se puani hitac. Kasnije je slubeno priopeno da je poginuo od
granate, i ako u to vrijeme nije bilo granatiranje.

3. Mladen Havranak, sin Stanislava, zajedno sa Draganom Breiem, Franom Koakom,

Mirom Marjanovi i Zrinkom Alvir izveden je iz podrumskog prostora u prizemni prostor
logora salon namjestaja. Tu su ih uniformirane osobe premlaivale eljeznim cijevima i
pendrecima, a Mladen Hanavrak je od zadobivenih povreda potom preminuo.

4. Vlatko Kapetanovi, sin Ante, bio je zarobljen kao pripadnik Prve bojne HVO-a Bugojno.
Zatoen je bio u garai u Donjiima. Pred garaom je pretuen, a potom je odveden u zatvor, u
Kloster asnih sestara i tu ponovo premlaen. Poslije tog premlaivanja ubaen je u prtljanik
osobnog vozila marke Mercedes i odvezen u nepoznatom smjeru. Njegovo raspadnuto tijelo,
skoro samo kosti, naeno je na Crnikim Podovima nakon dva mjeseca, gdje je i identificirano.
 5. Ivica aki, sin Marjana, iz sela Zlavasti, zarobljen je kao vojnik HVO-a zajedno sa Josipom
Luiem, sinom Pere, zatvoren je u suionicu mesa. Poslije toga o njima se nita nije znalo.
akieva majka je nakon mjesec i pol dana pronala Iviino tijelo na Humcu i identificirala ga.

6. Franjo Ivandi, sin Franje iz Kordia, zarobljen je 18.srpnja 1993.god. u selu Kordiima kao
vojnik HVO-a. Odveden je u selo Zlavast, zatvoren je sa ostalima. Njegov les je identificiran na
groblju na Humcu.

7. Branko Jurii, sin Ante, roen 26.sijenja 1956.god., iz Bugojna, vojnik je HVO-a, u
vrijeme ratnog sukoba zatekao se u stanu u ul. ure Pucara br.13/b, tu je uhien i razoruan, a
u srijedu 21.srpnja 1993.god. po njega su dola etvorica pripadnika ABiH. Sveli su ga u
podrum zgrade u kojoj je stanovao, zadrali ga oko 15 minuta i potom ga izveli na ulicu i ubili
ispred zgrade 8/b.

8. Nikica Grli, sin Ivice i Kate ro. Milo, pripadnik HVO-a, zarobljen je i odveden s obitelji
Mro u podrum kue Branka Juria u kojoj je 23.srpnja ubijen. Njegovo mrtvo tijelo vieno je,
a nakon toga uklonjeno i pokopano, ali nikad nije otkriveno gdje.

9. Miro Kolovrat, sin Alojzija, zarobljen je kao vojnik HVO-a u robnoj kui INPO, potom
zatoen u logor Gimnazija. Dana 23.srpnja 1993.god.,odveden je iz logora pred Ljubljansku
banku da bi prema zapovjedi jednog pripadnika ABiH pozivao pripadnike HVO-a na predaju, i
tom je prigodom je na ploniku ubijen.

10. Ante Dilber, sin Ivice i Rue, ro. 6.travnja 1945.god., zarobljen je na podruju Crnikih
Podova, kasnije je odveden u selo Graanica gdje je ubijen, pokopan na groblju Humac,
identificirala ga je njegova supruga Mara.

Kao to je naprijed istaknuto zatoenici su nezakonito odvoeni na prve crte bojinice radi
kopanja utvrda, i obavljanja drugih fizikih radova esto su sluili kao iv tit, pa e se ukazati
na neke sluajeve stradavanja ratnih zatoenika prilikom obavljanja radova na bojinici:

1. Davor Jezidi, sin Pere, zarobljen je kao pripadnik HVO-a i zatvoren s drugim
zatoenicima u logor Stadionu Iskra. Prilikom kopanja rovova za ABiH poginuo o emu je
poetkom listopada njegov otoc Pero obavjeten od pripadnika ABiH i sahranjen je u Uskoplju,
da bi kasnije bio eshumiran i pokopan u Bugojnu.

2. eljko Tabakovi, sin Draka, poginuo 01.studenog 1993.god., na isti nain i na istom
mjestu kao Davor Jezidi.

3. Vlatko Vasiljevi, sin Vojislava i majke Slave ro.Breljak, zatoen kao civil, odveden na
kopanje rovova prema Uskoplju i tom je prilikom ustreljen u potiljak.

4. Ivica Kotarac, sin Joze, iz sela Vesela, kao ratni zarobljenik radio je na otklanjanju mina na
prostoru oko Nove stolarije u Bugojnu, pa mu je jednom prilikom u rukama eksplodirala
eksplozivna naprava pa je teko ranjen, prevezen u MC Zenica gdje je lijeen, ii nakon toga
razmjenjen u epu.

5. Miroslav Zeli zarobljen kao pripadnik specijalne policije, na kopanju rovova kao ivi tit
ranjen u lijevu ruku, desnu nogu i vrat. Nije lijeen u bolnici nakon ranjavanja prebaen u
logor stadion NK Iskra

6. Anto Barii, sin Drage iz Bugojna, kao vojni zatoenik morao je ii na kopanje rovova
prema Uskoplju, gdje je ranjen, ali nije hospitaliziran nego je ponovno prebaen u logor na
Stadionu NK Iskra.

7. Boo Dominik, sin Done, iz Bugojna, takoer ranjen prilikom kopanja rovova za potrebe
ABiH u Uskoplju. U svemu ostalom imao je istu sudbinu kao Anto Barii.

Na podruju opine Bugojno ubijen je vei broj civila Hrvata, a najvei dio za vrijeme i
poslije sukoba HVO-a i ABiH.

Ubijeni Hrvati civili:

1. Franjo ulj, sin Rafaela i Ljube ro. ari, ro. 1960.god., ivio u Golom Brdu, a dana
25.svibnja 1993.god. ubijen je, zboden noem na svojoj njivi pored kuce u Golom Brdu.
Sahranjen je 28.svibnja 1993.god. na groblju u Kandiji.

2. Miro Telenta, sin Dragana i Pavke, dana 17.srpnja 1993.god., ubijen u mjestu Vrbanja, u
svom vozilu, bio je u civilnom odijelu, bez ikakakvog naoruanja.

3. Mijo Vuak, sin Marjana i Lucije ro. Grabovac, ro. 10.studenog 1965.god., ubijen je
skupa sa Mirom Telentom, on je bio ranjen, ali su mu pripadnici ABiH iz neposredne blizine
pucali u potiljak.

4. Stipo Gvozden, sin Ive, ubio ga muslimansko-bonjaki snajperist 16.srpnja 1993.god.,

sahranjen na groblju Biljeg u Glavicama.

5. Vlado Marina, sin Ratka i Ljube ro. Kapetanovi, ubio ga snajperist 18.srpnja 1993.god.,
oko 15:00 sati dok se vraao s pogreba prijatelju, njegovo tijelo pokopano je nou 19.srpnja
1993.god., na groblju Biljeg u Glavicama.

6. Mirko Kasalo, sin Ive, ubijen je na Mandalcu.

7. Jurevi, maloljetna osoba naen mrtav, okolnosti stradavanja nepoznate.

8. Niko Grabovac, sin Pere iz Bugojna, nastanjen u ul. Bratstva jedinstva, odveden iz
podruma zgrade Koprivnica, gdje se bio sklonio sa ostalim stanarima. Odveli su ga pripadnici
ABiH, ubijen je u parku ispred BiH banke. Tu mu je tijelo lealo nekoliko dana, nakon ega je
prevezeno iza ljunare na Ciglanama, a nakon toga pokopano.
 9. Pavka Maros, ro. Menjak, ena Ive, iz Jaklia, streljana je na svom kunom pragu.
Ubojica je Enez Majuak iz Jaklia kod Bugojna.

10. Jela Mro, ro. Turalija.

11. Slavko Mro, sin Marka, ro. 1934.god.

12. Tereza Vojna-Mro, ro. 1941.god.

rtve pod brojem 10.,11. I 12. su zajedno stradale u podrumu jedne zgrade u gradu na
prostoru gdje je bila smjetena ABiH. Nakon toga su njihova tijela uklonjena i nikad nisu
pronaena.

13. Franjo Kirn, ro. 1907.god. nastanjen u ul. A.Mavraka, bio je evakuiran iz svoje kue i
nastanjen s drugim starijim osobama u domu asnih sestara. Jednog dana prilikom obilaska
svoje kue, ubijen je pred njom, a nakon toga pokopan.

14. Ivica Jezidi, sin Stipe i Ljube ro. Vujevi, ro. 28.kolovoza 1948.god. Njegov brat
Nikica naao ga je izgorjelog u kui brata Marka 28.kolovoza 1993.god. Pokopan je na groblju
u aulijama.

15. Marijan Bekavac, sin Joze iz Vuipolja.

16. Jure Dusper,sin Ilije iz Bugojna.

17. Bla Ivi,sin Blaa iz Bugojna.

18. Dominiko Lui,sin Frane iz Zlavasti.

19. Frano Lebo, sin Jure iz Vuipolja.

20. Josip Marki, sin Ante iz Kandije.

21. Marijan Nosi, sin Ivana iz Vuipolja.

Civili izmeu rednih brojeva 15. i 21. krenuli su bez doputenja muslimansko-bonjakih vlasti
iz Bugojna, s namjerom da napuste grad, i 30.listopada 1993.god. u podnoju brda Gorica
uhvaeni su od pripadnika ABiH i svi ubijeni hicima u potiljak.

22. Marica Marina, ki Stipe ro.1944.god., ubijena je 19.srpnja 1993.god. kod svoje kue.
Prije toga je sve njeno opljakano i oteto joj 10 000 DEM. Pokopana je kod svoje kue a poslije
je tijelo preneseno u groblje Biljeg.

23. Josipa Viskovi, ki Karla, sedamnaestogodinja djevojka ubijena iz snajpera.

24. Ivo Viskovi, ro.1906.god. u Puli, spaljen je u svojoj kui, privremeno pokopan u vrtu, a
poslije prenesen u groblje na Bristovima.

25. Pero Palini, sin Frane i Mare ro. Tomasi, ro.1933.god.

 26. Ljuba Palini, ro. Mari, ena Pere, ro. 1934.god.

27. Vinko Palini, sin Ive i Mare ro. Brajkovi, ro. 1934.god.

rtve pod rednim brojevima 25.,26., i 27. ubijene su 24.studenog 1993.god. u kui Pere
Palinia iz vatrenog oruja. Pokopani su na groblju u Bristovima.

28. Tadija Vujevi, sin Pere iz Porea, bio je sam u kui kada je odveden i ubijen u Makovcu
na putu prema Veseloj.

29. Ivo Grabovac, sin Ante i Luce ro.Lui, ro. 13.rujna 1929.god., odveli su ga pripadnici
ABiH u noi izmeu 6/7.rujna 1993.god. Sutradan u poslijepodnevnim satima pronaen sa
prostrijeljenom slijepoonicom.

30. Ana Lozi, ro.Jezidi, ro.1927.god., ubijena je pred ulaznim vratima u svoju kuu
21.srpnja 1993.god. Tri dana kasnije njena kua je spaljena a s njom i Anino tijelo.

31. Mijo Krianovi, sin Ante.

32. Janja Struji.

33. Jozo Klari, star oko 60.god.

rtve pod rednim brojevima 31. i 33. su izmasakrirane, naene u ipuljiu, tu su vjerovatno
dovezene a ubijene u selu Vrpei.

34. Niko Milo, zv. ibo,sin Ilije i Ane ro. Govorui.

35. Pavo Milo, sin Tadije i majke Rue ro. Maros.

36. Mladen Milo, sin Ivice i Marije ro. Rado.

37. Drako Milo, sin Ivice i Marije ro. Rado.

Svi Miloi pod brojevima od 34. do 37. zarobljeni su u selu Graanica i drani u kui Ivice
Miloa, pa u kui Ferida uste i pred njim ubijeni, svi osim Mladena Miloa. On je tada uspio
pobjei, ali je poslije uhvaen, odveden u kuu Mehmeda Bambura i tu ubijen.

38. Mara Jezvi, ki Stipe ro. 1936.god. iz Kordia, odvedena je u zatoenitvo u selo
Zlavast. Kasnije je ubijena a njen le je pronaen u blizini Vrbasa, sahranjena je na groblju
Humac.

39. Stipo Bonjak, iz Crnia, ubijen je u Graanici, a prethodno je bio zatoen u Crnikim
Podovima.

40. Jakov Gapar, sin Stjepana i Jele ro. Luburi, ro.1929.god.

41. Dragutin Bartulovi, sin Fabijana, ro. 1933. God.

 42. Zdravko Keki, sin Stjepana i Ana ro. Peri.

43. Stipo Stipi, sin Marka i Anke Mati, ro. 1952.god.

44. Ilija Keki,ro. 1906.god.

Civili od rednog broja 41. do 45. zarobljeni su u selu Odak, zatvoreni u kolu a nakon
nekoliko dana ubijeni.

45. Ana Blatani, ena Stipe, ubijena je u svojoj kui.

46. Marija okljat, ki Ive i Ane ro. Grguri, ro. 3.rujna 1929.god., otila je 9.kolovoza
1993.god u Kandiju da bi sa svoje zemlje iskopala krompira. Kako se nije vratila kui njen
suprug Nikola u pratnji policije otiao u Kandiju i tu naao izmasakriranu suprugu.

47. Ivka Konta, ki Ive i Klare ro.Grabovac-Jerki, ro.1928, otila je u Kandiju vidjeti kuu
svoga brata i tu je ubijena. Pronaena je zapaljena u bratovoj kui. Valja napomenuti da je bila
mentalno retardirana osoba.

48. Dragija Svalina, ki Ivana i Kate ro. Antunovi, ro.1927.god., bila je takoer mentalno
retardirana osoba, ostala je u Kandiji nakon povlaenja Hrvata, a 8.kolovoza 1993.god. naena
je mrtva i sahranjena na groblju u Sultanoviima.

49. Stipo Udovii, sin Jakova i Cvite ro. Kustura, ro.1928.god. 30.rujna 1993.god. u selu
Golo Brdo na njega je baena eksplozivna naprava od koje je smrtno stradao.

50. Dragija Kustura, ki Ive i Mare ro. Udovii, ro.21.srpnja 1930.god. Ubijena je
21.srpnja 1993.god. u Gorui i tu je i pokopana.

51. Jozo Milardi, sin Luke i Kate ro. Zeko, ro.24.sijenja 1914.god.

52. Milica Milardi, ro. Ljubas.

Brani par Jozo i Milica Milardi su 21.srpnja 1993.god. zatoeni u svojoj kui u selu Gorua i
ubijeni, a kako je po tom kua zapaljena i oni su u njoj izgorjeli.

53. Ljuba Dujmovi, ki Ilije iz Glavica, ubijena je u svojoj kui.

54. Boo Sui, sin Pere i Ljube ro. Milo, ro. 1939.. dana 19.srpnja 1993.god. ubijen je u
svojoj kui. Pokopan nou na groblju u Kandiji.

55. Pero Gavri, sin Stojana i Janje, ro. 1958.god., zarobljen je u selu Lugu i ubijen u selu
aulijama, a pokopan u groblju u Sultanoviima.

Vojnici ABiH su na bugojanskom podruju silovali vei broj Hrvatica, djevojaka i ena, no samo
je nekoliko njih dalo iskaz ili se na drugi nain saznalo za ta zlodjela. Silovane ene su:
 1. P.P. iz Bugojna, silovana poetkom srpnja 1993.god. Nju je najprije silovao susjed Esad
Jusi, potom Seno aluk iz Donjeg Vakufa i stanoviti Biko, iji su podaci nepoznati ali se zna da
je iz Donjeg Vakufa.

2. J.M. iste noi kada je silovana P.P. i ona je doivjela istu tragediju od istih osoba.

Silovanja su prijavljena tadanjim bugojanskim vlastima, pa iako se poinitelji znaju nikad

nije pokrenut postupak.

3. L.M. iz Bugojna, silovana 11.kolovoza 1993.god. Silovali su je nepoznati vojnici ABiH u

dvoritu ispred njene kue.

4. Mara Lui, ro.Lonar, ro.1939.god., u selu Zlavasti, uhiena je 20.srpnja 1993.god.,

vezane su joj noge i ruke za namjetaj u njenoj kui, silovana je i nakogg toga ubijena,
viestrukim ubodima u lea.

Najodgovornije osobe za poinjene zloine prvenstveno po kriteriju pretpostavljene

odgovornosti su:

1. Devad Mlao, sin Hamdije, roen 1954.god., profesor matematike, predsjednik ratnog
predsjednitva i predsjednik SDA Bugojno.

2. Zeir Mlivo, sin Uzeira, ro. 1950.god., dipl. ekonomist, predsjednik vlade opine Bugojno.

3. Abdulah Jele, sin Muharema, ro.1940.god., naelnik taba obrane opine.

4. Senad Dautovi, sin Saliha, ro.1963.god., profesor narodne obrane, naelnik slube
javne sigurnosti opine.

5. Kemal Dafi, sin Huse, ro.1949.god., asnik bive JNA, naelnik sigurnosti taba obrane
opine.

6. Enes Handi, sin Muhameda, roen 1956.god., naelnik sigurnosti 307.muslimansko-

bonjake brigade ABiH iz Donjeg Vakufa.

7. Tahir Grani, sin Eniza,ro.1959.god., zapovjednik 307.muslimansko-bonjake brigade

ABiH.

8. Abdumalik Abdibegovi, sin Ibrahima, ro.1960.god., sekretar Sekretarijata za narodnu

obranu.

9. Selmo Cikoti, rodom iz Sandaka, asnik bive JNA, brigadir ABiH, bio vojni atae BiH u
SAD.

10. Faruk Aganovi, zvani Jupi sin Muharema, ro.1956.god., straar, kasnije zapovjednik u
ABiH.

11. Besim Hodi, sin Muharema, ro. 1962.god. zapovjednik vojne policije.
 12. Semin Rustenpai, zapovjednik postrojbe za posebne namjene Zeleni zmajevi.

13. Muriz Kalajhodi, zv. Murgo, zapovjednik postrojbe za posebne namjene JOKS.

14. Hanefija Prlji, zv.Paraga, zapovjednik postrojbe za posebne namjene ABiH.

15. Ismet Dursum, naelnik MUP-a Bugojno.

16. Enes Sijamija, pripadnik vojne policije Bugojno.

17. Meho Sadikovi, upravnik logora Stadiona NK Iskra u Bugojnu.

Zatoenik D.K. ovako opisuje stanje u logoru Stadion NK Iskra u Bugojnu : esto puta

straari bi u prostorije uvodili neke civile koji bi nas do besvjesti premlaivali. Bilo je ljudi sa

polomljenim nogama. Zatvoreniku po imenu B.O. slomili su nogu eljeznom ipkom, mnogima

je kosa sa glave na grub nain sjeena noem i britvom. Zatvorenika M.M. jedan straar je

udario felgom od Fie i odmah mu rasjekao glavu. Oni su tukli u jednoj prostoriji koja je prije

igraima koristila kao kupatilo, okolo su bile bijele ploice, i svako jutro oni koji nisu

premlaivani morali bi prati krv sa ploica, to je bilo strano...

Sva dokumentacija koja upuuje na poinjene ratne zloine na podruju opine Bugojno

ustupljena je Meunarodnom sudu za ratne zloine u Hagu, ali zloini u Bugojnu nisu predmet

operativne istrage.