Slobodna Bosna 986

KOALICIJA RADONÎ]-IZETBEGOVI]: I BABO BI, SINE...
GROBNICA
SUBOTNJE VEÊRI
RECI, DAL ME
VOLI[, ZLATO?
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-958:ISPRAVNA-oglasi.qxd
18.3.2015
14:51
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
30.9.2015
22:56
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
12 RASPLET FEDERALNE KRIZE

IZETBEGOVI] I RADONÎ] ZA PREGOVARA^KIM STOLOM
Slobodna Bosna ekskluzivno otkriva o
~emu su razgovarali ~elnici SDA i
SBB-a na svom mirovnom sastanku
uprili~enom nakon vi{egodi{njeg
neprijateljstva i me|ustrana~kog rata
procedure, upu}uje da kontrolu nad 31 OAZA ZDRAVLJA

BHMAC-om ponovno preuzima paljanAPOTEKARSKA FARMA
ski deminerski klan
DAVUD ZAHIROVI], vlasnik
Bosnafarma, Zada Pharmaceuticals
i Apoteka Oaza zdravlja, uz malu
pomo} prijatelja, uspje{no odolijeva
nasrtajima pravne dràve na njegove
(i)legalne poslove. Zahvaljuju}i svojim
vezama i vezicama, Zahirovi} jo{
uvijek pliva u poslovnim vodama, a
do kada, zavisi prije svega od
nadle`nih tuìla{tava i sudova
24 KARTA ZA BUDU]NOST
16 ZLATNE POLUGE ZA
DODIKOVE UNUÎ]E
REPUBLIKU SRPSKU TRESE
ZLATNA GROZNICA
Biv{i ambasador BiH u Rusiji i nekada{nji {ef Predstavni{tva RS-a u
Moskvi GORDAN MILINI] optuìo je
MILORADA DODIKA da je primao mito
od ruskih biznismena odnosno da je
dobio kilogram zlata od ruskog biznismena OLEGA BURLAKOVA, zbog
~ega je u srijedu (30.09.) pred Tuìla{tvom BiH svjedo~io skoro {est sati;
na{a novinarka pi{e koje strane kompanije su zbog Dodikovog reketiranja
pobjegle iz Republike Srpske, koje
investicije je ovaj entitet zbog toga izgubio i osvr}e se na biografiju klju~nog
svjedoka protiv Milorada Dodika
GDJE SU, [TA RADE DODIKOVI

BIV[I MINISTRI
Biv{i ministri Milorada Dodika, njih
{ezdesetak, nakon napu{tanja
ministarskih fotelja udomili su se na
visoke pozicije u dobrostoje}im preduze}ima, konzorcijima i javnim
ustanovama i ~ine va`nu Dodikovu
mreù. Pojedini su zavr{ili pred
sudom, kao i sam Dodik, ali je politika
uticala da uglavnom budu oslobo|eni
svih optu`bi; na{a novinarka otkriva na
koje vode}e pozicije u privredi je Dodik
postavio biv{e ~lanove Vlade
Republike Srpske
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
20 IZBOR NOVOG DIREKTORA 28 ZAJEDNO SMO SKUPA

BHMAC-a
DAN KAD SE UJEDINILA SREBRENICA
DEMINIRANJE I SRPSKI
NACIONALNI INTERES
Unato~ brojnim upozorenjima da
kandidat SDS-a za vr{itelja du`nosti
direktora Centra za uklanjanje mina ne
ispunjava ni minimum zakonskih
uvjeta, ~lanovi Vije}a ministara BiH
ipak su pro{log tjedna podràli izbor
SA[E OBRADOVI]A; ako se doskora
~inilo da je dràvna vlast, poslije
dugogodi{njeg kriminalnog upravljanja
DU[ANA GAVRANA, kona~no po~ela
uvoditi reda u poslove deminiranja,
naprasno imenovanje Obradovi}a,
prije okon~anja redovne konkursne
1.10.2015. I SLOBODNA BOSNA
Reporter SB svjedo~io je ne~emu {to

je za mnoge istinski historijski doga|aj
koji }e zasigurno promijeniti gledanje
na mnoge stvari u BiH - zajedni~kom
protestu Srba i Bo{njaka koji je odràn
u Srebrenici pro{log ponedjeljka.
Protestu na kojem su u istim redovima
bili i ~i~a sa {ajka~om i Majke
Srebrenice. Okupio ih je zajedni~ki cilj
Revija izlazi sedmi~no

Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
1.10.2015
0:47
Page 4
MINI MARKET
TU@ITELJI TU@ILI DR@AVU
KEC NEE U PENZIJU
Sud BiH naloìo

da se dràvnim
tuìteljima
po~ne
ispla}ivati pla}a
Nenad Kecmanovi ne eli

da napusti fotelju dekana
FPN-a u Banjoj Luci
Sutkinja Suda BiH Enida

Hadìomerovi} donijela je 21.
septembra Rje{enje o odre|ivanju
privremene mjere i naloìla da se
petorici dràvnih tuìtelja, koji su u
martu ostali bez primanja, kona~no
po~ne ispla}ivati pla}a. Prije
mjesec dana smo objavili da su
tuìtelji Adis Nuspahi}, Edin
Muratbegovi}, Milanko Kajgani},
]azim Hasanspahi} i Lejla Konji}
tuìli dràvu i Tuìteljstvo BiH,
traè}i ravnopravan status sa
svojim kolegama. Njima su pla}e
obustavljene nakon suspenzije IPA
fondova, poslije ~ega su sedam
mjeseci radili bez ikakvih prihoda.
No, prema odluci Suda BiH,
nare|eno je da se tuìteljima
odmah po~ne ispla}ivati pla}a (ve}
od 1. septembra), iako je dràvni
pravobranitelj poku{ao osporiti
njihov zahtjev. U tom je smislu
pravni zastupnik dràve BiH,
izme|u ostalog, naveo kako tuìtelji
Nuspahi}, Muratbegovi}, Kajgani},
Hasanspahi} i Konji} nisu dostavili
nijedan dokaz koji bi potvrdio da su
Enida Hadìomerovi}
PRIVILEGIJE ZA DODIKOVOG VJERNOG SAVJETNIKA

Da li }e Kecmanovi} biti doìvotni dekan FPN-a u Banjoj Luci?
Nenad Kecmanovi}, dekan Fakulteta

politi~kih nauka u Banjoj Luci, ne èli da
napusti ovo mjesto, iako bi po sili zakona
morao. Naime, Kecmanovi} je prije mjesec
dana napunio 68 godina i trebao bi da ode u
penziju. Me|utim, ovaj dugogodi{nji vjerni
Dodikov savjetnik na sve na~ine poku{ava
da zadrì fotelju. Rektor Univerziteta
Stanko Stani}, trebao bi po~etkom
novembra da imenuje vr{ioca du`nosti
dekana FPN-a, ~ime bi Kecmanovi}u
prestao mandat. Kecmanovi} je me|utim
potegao politi~ke veze u SNSD-u da do
toga ne do|e. Ovo nije prvi put da
Kecmanovi} koristi veze kako bi opstao ili
napredovao u univerzitetskoj karijeri..
Radoslav Ratkovi}, prvi dekan Fakulteta
politi~kih nauka u Beogradu, tvrdio je da
Kecmanovi} nikada nije izabran za
profesora FPN-a onako kako je zakon nalagao, na osnovu referata o izboru nastavnika.
Jedan od prethodnih dekana je doveo
na fakultet Kecmanovi}a, uklju~io ga u
radni proces i onda zahtevao da mu tri pred-
metna nastavnika, me|u njima i ja, potpi{u

nekakvu improvizovanu saglasnost sro~enu
na pola strane u kojoj je izme|u ostalog stajalo da je Karadì}ev senator. Odbio sam da
to potpi{em zato {to sam smatrao da je
na~in njegovog dovo|enja neosnovan, ali i
zbog toga {to Kecmanovi} nema uslove da
bude nastavnik na predmetu koji sam zasnovao. I druge kolege su odbile i tada i kasnije da potpi{u za dolazak Nenada
Kecmanovi}a na FPN, kazao je Ratkovi}.
Ipak, on je penzionisan 2012. godine
kao profesor tog fakulteta kada je napunio
65 godina, ali nije uspio da izdejstvuje
ostanak u radnom odnosu u Beogradu. U
me|uvremenu, Kecmanovi} je uhljebljenje
na{ao u Banjoj Luci, gdje je kao gostuju}i
profesor na Filozofskom fakultetu u~estvovao u formiranju Fakulteta politi~kih nauka,
koji je osnovan krajem 2009. godine.
Dodikovom intervencijom izabran je za
prvog dekana FPN-a koji je prije dvije
godine uselio u novu zgradu u koju je
uloèno {est miliona maraka.
(M.M.)
SLOBODNA BOSNA I 1.10.2015.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
1.10.2015
0:46
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Kurban-bajram u Sarajevu
dovedeni u te{ku ekonomsku

situaciju, premda su posljednju
pla}u primili po~etkom marta?!
(S.M.)
DANKE DEUTSCHLAND
Uskoro }e se
savjetni~kom
timu premijera
Novali}a
pridruìti i jedan
Nijemac
Prema pouzdanim informacijama
Slobodne Bosne, federalni premijer
Fadil Novali} uskoro bi mogao u
svom savjetni~kom timu imati
jednog stranog eksperta. Rije~ je o
vrlo iskusnom privredniku iz
Njema~ke koji je ve} radio na
sklapanju nekih poslovnih ugovora
izme|u Volkswagena i nekoliko bh.
firmi, te ima solidan uvid u glavne
tokove privredne suradnje dvije
dràve.
Njema~ki savjetnik premijera
Novali}a ne}e biti na platnom
spisku Vlade Federacije BiH i
njegov anga`man tokom naredne tri
godine do isteka mandata finansirat
}e Vlada Njema~ke.
(S.B.)
Fadil
Novali}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
1.10.2015
0:28
Page 6
Prijedlog za himnu neovisnih

ovisnika o kreditima:
SAMO DA RATA NE BUDE,
KAMATA ME\U LJUDIMA
SLAVO KUKI, jedan od
najveih akademskih
sociologa iz Posuja,
nesueni predsjednik Vijea
ministara BiH,
kae veeras u emisiji
Federalne televizije Poteno,
kako ove novine, Slobodna
Bosna, piu koliko im ko
plati. Preletio sam prije
nekoliko mjeseci udbenik
sociologije autora Slave
Kukia po kojem
djeca u Federaciji BiH ue
osnovne pojmove o toj
ozbiljnoj drutvenoj nauci;
taj galimatijas besramnog
prepisivanja, rudimentarne
nepismenosti i akademskog
neznanja, provincijskog
bulanjenja kojim se truju
generacije, ja bih ukratko
nazvao sranjem. Sve dok mi
Slavo Kuki i njegovi hercegovaki sponzori, poput
Stipe Prlia, Lijanovia i
inih, ne daju dovoljno para
da promijenim miljenje
6
ETVRTAK,
24. SEPTEMBAR
Skoro osam stotina islamskih hodo~asnika poginulo je danas tokom rituala
koji podrazumijeva bacanje kamenja na
{ejtana/|avola u okolini Meke. Agencije
javljaju da me|u `rtvama nema gra|ana
Bosne i Hercegovine. Na had` je, me|u
hiljadama vjernika iz BiH, oti{la i supruga
jednog mog prijatelja, pa ga jutros, malo
zajedljivo, zafrkavam: ûjem da ti je
hanuma bacala kamenje na {ejtana poput
SANDRE PERKOVI]. Ma, kakvi, bjeàla pred stampedom brè od AMELA
TUKE.
Kada je ono ljetos u Poto~arima
kamenovan premijer Srbije ALEKSANDAR VUÎ], sa jednim podmuklim
istomi{ljenikom, kolegom, provjerenim
islamofobom, usuglasio sam neslu`benu
anti{ejtansku fetvu: Onaj ko je bacio
kamen na srpskog premijera Vu~i}a u
Poto~arima, osloba|a se obaveze da baca
kamenje na {ejtana tokom hadà...
PETAK,
25. SEPTEMBAR
Pri~am sa hrvatskim kolegom koji iz
Beograda izvje{tava o hrvatsko-srpskom
carinsko-trgova~kom ratu i veli mi:
Atmosfera/ozra~je ni{ta ne valja, jezik
mr`nje se vratio na velika vrata, nadam se
da }u uspjeti premostiti taj narativ. I uspio

je. Vjerovatno najboljoj televizijskoj
novinarki iz Srbije SUZANI TRNINI], sa
B92, neki kreten je izbu{io gume u
Hrvatskoj dok je putovala na medijski
teferi~ u Rovinju. Suzana nikoga o tome
nije izvijestila, pa ni mati~nu medijsku
ku}u, e da ne bi dolijevala ulje na vatru
koju su pripalili neodgovorni politi~aripiromani.
Smireno, odgovorno i u~tivo vodi
intervju sa hrvatskim premijerom,
vjerojatno najomraènijim likom u Srbiji,
ZORANOM MILANOVI]EM novinar
Radio televizije Srbije Milo{ Mili}.
Istodobno u glavnom Dnevniku Hrvatske
televizije gostuje, uìvo iz Beograda, srpski
premijer
ALEKSANDAR
VUÎ].
Staloèno, otmjeno, profesionalno, srpskog
premijera intervjuira moja draga kolegica
Sanja Mikleu{evi} Pavi}. Danas je na
zajedni~koj konferenciji za {tampu sa
srpskim premijerom Vu~i}em evropski
komesar za pro{irenje i dobrosusjedstvo
Johannes Hahn energi~no upozorio medije
u regiji da od katastrofe koja se zove
izbjegli~ka kriza ne prave jeftine
politikantske, ksenofobne spektakle nego
da se moraju pona{ati odgovorno, kako i
prili~i intenzitetu i karakteru drame u kojoj
se nalazi moderna Evropa. Novinari, bar
oni do kojih ja drìm, Milo{ Mili}, Suzana
Trnini}, Andrija Jarak, Boris Paveli},
Tihomir Ladi{i}, odgovorno su i
inteligentno reagirali na novonastalu krizu.
A {ta da radimo sa diplomatama,
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
1.10.2015
0:28
Page 7
Po{teno, kako ove novine, Slobodna Bosna,

pi{u koliko im ko plati. Preletio sam
prije nekoliko mjeseci ud`benik sociologije
autora Slave Kuki}a po kojem djeca u
Federaciji BiH u~e osnovne pojmove o toj
ozbiljnoj dru{tvenoj nauci; taj galimatijas
besramnog prepisivanja, rudimentarne
nepismenosti i akademskog neznanja,
provincijskog bula`njenja kojim se truju
generacije, ja bih ukratko nazvao sranjem.
Sve dok mi Slavo Kuki} i njegovi
hercegova~ki sponzori, poput Stipe Prli}a,
Lijanovi}a i inih, ne daju dovoljno para da
promijenim mi{ljenje.
dràvnicima: predsjedavaju}i OSCE-a,

ministar vanjskih poslova Srbije IVICA
DAÎ] danas {alje diplomatsku notu
Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske u
kojoj navodi da se nikad nije desilo, jo{ od
vremena NDH, da se ljudi izvade iz
autobusa zbog toga {to imaju kriva imena i
prezimena. Iz autobusa mo`da ne, ali iz
voza jest sigurno: tridesetak Bo{njaka i
jedan ubogi Hrvat izvedeni su iz voza u
[trpcima i mu~ki pobijeni. Obavio je taj
dèlatski posao MILAN LUKI], prvi
ro|ak Da~i}evog najblièg suradnika iz
srpske policije Sretena Luki}a. I to nije sve.
Pobijeni su istom metodologijom, rasno
diskriminatorskom, i bra}a Biti}i, obavio je
to navodno {ef srpske @andarmerije Goran
Radosavljevi} Guri, Da~i}eva desna ruka.
Svaki pozitivan pomak srpske diplomatije
prema Americi tijesno je vezan sa
likvidacijom ameri~kih dràvljana bra}e
Biti}i. Ali ne}emo dolijevati ulje na vatru...
SUBOTA,
26. SEPTEMBAR
Nije mi se u prvi mah u~inio stra{nim
udarac, klize}i start, kojim je neki krlja~ iz
Caprija, na dana{njoj utakmici protiv Rome
pokosio EDINA D@EKU. Naknadni,
ponovljeni snimci su otkrili svu brutalnost
tog, kako ga priglupi sportskim komentatori vole teto{iti, pametnog prekr{aja: ne
znam kako je Edin uop}e uspio izdurati jo{
dvadesetak minuta na terenu, prije nego {to
}e ga trener Rudi Garcia odmijeniti
vreme{nom rimskom ikonom Franceskom
Tottijem, koji je tek godinu-dvije mla|i od
pape Franje. Sat-dva kasnije, tako|er,
nakon naoko bezazlenog kontakta, iz
Barceloninog strelja~kog stroja je
izba~en Leo Messi, {to je za Kataloniju bilo
va`nija vijest od sutra{njih lokalnih izbora.
Dakle, u naredne dvije utakmice, klju~ne za
eventualni plasman BiH na Evropsko
prvenstvo u Francuskoj, ne}e biti Edina
Dèke. Recimo da ne pamtim puno, ali
pamtim duboko: jo{ od onog gola koji je
smjestio Turcima na Ko{evu (2008.) Dèko
nije propustio nijednu utakmicu reprezentacije. Svi su selektori, od Bake Sli{kovi}a,
preko ]ire Blaèvi}a, Safeta Su{i}a i, na
koncu, Me{e Ba`darevi}a, gradili strategiju
na nepoderivosti Edina Dèke. I, {ta }emo
sada? Nogometna selekcija BiH, re~eno
jezikom politike, mora pretrpjeti ozbiljne,
bolne, neminovne reforme. Ne moè se
Ba`darevi}, kao ni prije njega Su{i}, vaditi
i ~upati da su mu klju~ni igra~i povrije|eni:
nogometna reprezentacije se ne sastavlja,
nego stvara. Sasvim slu~ajno, neki dan sam
gledao utakmicu italijanske lige izme|u
Sampdorije i Rome. Najbolji pojedinac na
terenu bio je, ne Miralem Pjani}, ne Edin
UTORAK,
29. SEPTEMBAR
SLAVO KUKI],
POZADINSKI AKADEMIK
Lijevo, desno nigdje moga stava
Dèko, nego Ervin Zukanovi}, stoper

Sampdorije, koji nikada nije igrao na toj
poziciji. Na{ao se neki pametan trener pa
mu dao tu zada}u. Treba imati hrabrosti i
treba imati ma{tovitosti. [ta bi falilo
Ba`darevi}u da protiv Velsa iza|e sa
sljede}im riskantnim, ali dugoro~no
obe}avaju}im timom: Edin Vi{}a, Armin
Hodì}, Gojko Cimirot, Armin Zec, Sr|an
Grahovac i, naravno, Vedo Ibi{evi}.
NEDJELJA,
27. SEPTEMBAR
Jadno je i, u najmanju ruku, nedoli~no
gledati predsjednika Republike Srpske
MILORADA DODIKA na sve~anosti
polaganja kamena-temeljca Beograda na
vodi. Mota se nezgrapno Zmaj od Lakta{a,
poku{ava se nekako u{lepati izme|u
premijera Srbije ALEKSANDRA VUÎ]A
i biznismena iz Emirata, stanovitog
MUHAMEDA. Ne voli, vi{e puta je to
ponovio Dodik, Sarajevo jerbo ga podsje}a
na Teheran. Pa da bi bio svoj na svome, ode
u Beograd na vodi koji ga razgali jer li~i na
Dubai.
PONEDJELJAK,
28. SEPTEMBAR
SLAVO
akademskih
predsjednik
ve~eras u
KUKI], jedan od najve}ih

sociologa iz Posu{ja, nesu|eni
Vije}a ministara BiH, kaè
emisiji Federalne televizije
Novi roman srpskog pisca VLADIMIRA KECMANOVI]A zove se Osama.

ûveni svjetski knjièvni kriti~ar EMIR
KUSTURICA kaè da je to knjiga
otvorenih vena. Iz propagandnog
materijala izdava~ke ku}e Laguna, koja je
objavila Kecmanovi}ev roman, i{~itavam
da je autor na najboljem tragu Ive Andri}a,
urbanim jezikom, opri~ao usud Bosne. Kad
na|em para i na|em vremena, kupit }u je i
pro~itati. Ali ostaje mi trajna dilema: da li
se tim ljudima koji su, na ovaj ili onaj
na~in, na po~etku razgulili, zbrisali, utekli
iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine,
desilo/de{avalo i{ta u zemljama i dràvama
u koje su se naselili. Kusturica, Karajli},
Kecmanovi}... pi{u samo o onom
periodu/etapi svog ìvota koju su proveli u
Sarajevu, Bosni. Nije 25 godina malo
vremena, valjda se ne{to de{avalo i po
Poàrevcu, Leskovcu, Subotici, Vu~itrnu,
valjda i tu ima nekakve literarne gra|e...
SRIJEDA,
30. SEPTEMBAR
E sad mi moète vjerovati ili ne
vjerovati, ali ovako je bilo: krenuo, dakle,
ja na su|enje po tu`bi uglednog reìsera
ADEMIRA KENOVI]A na Op}inski sud u
Sarajevu. Prije toga pojeo kilo gro`|a koje
mi je poslao prijatelj iz Hercegovine. O~ito
sam bio neoprezan, gro`|e nisam
adekvatno osigurao, jedva sam dobacio do
kafane Paragraf u neposrednoj blizini suda.
Mrdnuo se nisam, niti sam se mogao
mrdnuti. I bolje da je tako ispalo: akademik
SIDRAN je napisao ili mislio napisati halisko - hala, }enifa, }enifa, hala. I dobro
bi na kraju, stotinu ljudi koje godinama
vidio nisam, koji su mi nedostajali, u dvatri sata sam sreo u Paragrafu advokate
Momu ]eri}a i Gavrila Gunjka, ne{to malo
sitnijih prestupnika, sudija, tuìtelja...
Zafrkano dru{tvo, da prostite, u velikoj
nu`di.
7
29.9.2015
16:38
Page 1
29.9.2015
15:12
Page 1
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
1.10.2015
0:43
Page 10
MINI MARKET
NAGRADA ZA VJERNOST
VIZA ZA BOLJU BUDUNOST
Sa{a
Magazinovi}
najvjerovatnije
}e biti novi
generalni
sekretar SDP-a
Bogatiji Sirijci koriste

turistike aranmane kako
bi se dokopali zapadne
Evrope
Zastupnik SDP-a u Zastupni~kome

domu Parlamenta BiH Sa{a
Magazinovi} mogao bi biti novi
glavni tajnik stranke. Poziciju
klju~noga strana~koga operativca
lider SDP-a Nermin Nik{i} odlu~io
je, kako doznajemo, darivati
Magazinovi}u kao nagradu za
bespogovornu lojalnost i nesebi~nu
`rtvu koju je mladi zastupnik podnio
tijekom iscrpljuju}e kampanje za
izbor novoga {efa SDP-a. Kako se
doznaje, Sa{a Magazinovi} je kao
predsjednik Nik{i}evoga
izbornoga stoèra danono}no bdio
u stranci ne prepu{taju}i ni{ta
slu~aju. Kaù da je orao
posebno po sarajevskoj strana~koj
infrastrukturi a na Ilidì je ~esto
lomio i ruke samo kako bi
budu}em {efu Neki osigurao {to
ve}i broj glasova ~lanstva.
Ina~e, dosada{nji glavni tajnik
Irfan êngi} }e, kako se spekulira,
U rje{avanje problema izbjegli~ke krize

sasvim neo~ekivano uklju~ila su se i
diplomatsko-konzularna predstavni{tva
na{e zemlje na Bliskom istoku i u Turskoj.
Naime, kako nezvani~no saznajemo, u
proteklih nekoliko mjeseci dràvljanima
Sirije izdato je na desetine turisti~kih viza
za posjetu BiH. Koliko je turista iz Sirije
ovog ljeta posjetilo BiH, te{ko je re}i, ali
pretpostavka je da je ogromna ve}ina

sirijskih turista svoje praznike
okon~ala u zemljama zapadne Evrope!
Turisti iz Sirije bh. vizu uglavnom su
koristili kako bi se {to lak{e, jednostavnije i
ugodine dokopali Evrope, a kada stignu u
Evropu, odnosno BiH, sirijski turisti
sigurno se ne vra}aju ku}i.
(M.F.)
REFORMSKA UDICA
Evo ta emo izgubiti a ta

dobiti za (ne)provoenje
reformi
Sa{a
Magazinovi}
10
Istinski napredak u provo|enju

Reformske agende je preduslov da
Evropska unija razmatra zahtjev BiH za
~lanstvo, rekao je specijalni predstavnik
EU-a u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
No, Wigemark je dodao da su EU i
me|unarodne finansijske institucije
spremne osigurati oko milijardu eura u
naredne tri godine kao direktnu pomo} u

provo|enju reformi, te osigurati dodatnih
500 miliona eura za investicije!
Ovaj novac bi donio ve}e investicije
u privatni sektor i osnaìo cjelokupnu
ekonomiju, otvaraju}i nova radna mjesta i
pruàju}i svima ve}e mogu}nosti,
zaklju~io je {vedski diplomata.
(S.B.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
1.10.2015
0:45
Page 11
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
Oekujete li da e SBB u
narednih mjesec dana ui u
koaliciju sa SDA?
MIRO LAZOVI]
^lan Predsjedni{tva SDP-a
sve mogu}e i najneizvjesnije stvari postaju realnost.
ZORAN KRE[I]
Novinar Ve~ernjeg lista
bude rije~ o koaliciji na svim

nivoima, onda bi moglo
potrajati do kraja godine.
SLAVICA
JOSIPOVI]
Zastupnica Koalicije
HNS-a u federalnom
Parlamentu
DA
Najtira`nije dnevne novine
naklonjene Savezu za
bolju budu}nost nakon
ru~ka dvojice lidera u restoranu Kod Kibeta u kontinuitetu pripremaju javnost za
budu}u koaliciju.
ALMIR TERZI]
Politi~ki analiti~ar
DA
Nadam se da }e Savez za
bolju budu}nost kona~no u}i
u vlast, a FBiH zatvoriti
petogodi{nju
hibernaciju
koja je zapo~ela s vla{}u
takozvane Platforme.
EDIN FORTO
Delegat u Domu naroda
Parlamenta Federacije
BiH (NS)
DA
Mislim da je to jako potrebno i
va`no da {to prije u|u u koaliciju. HNS, SDA i SBB trebaju
biti u vlasti na svim razinama.
Dobro je {to time koordinira
lider HDZ-a Dragan ôvi}.
biti jedan od potpredsjednika SDP-a.

Taj bi se izbor trebao dogoditi
nakon Kongresa SDP-a koji }e se
odràti sljede}eg mjeseca.
(An.M.)
OPROSTI MI, PAPE
Glavni dràvni
tuìtelj Goran
Salihovi}
pozvan u
Vatikan
Iako }e se na narednom TAIEX
seminaru, koji se u organizaciji
Europske komisije odràva u
Sarajevu 1. i 2. oktobra, razgovarati
o trenutno najva`nijim pitanjima iz
oblasti reforme pravosu|a, gotovo
je posve izvjesno da tom skupu
ne}e do kraja nazo~iti i glavni
dràvni tuìtelj Goran Salihovi}.
Dok se, naime, tek o~ekuje èstoka
polemika oko Nacrta zakona o
sudovima u BiH, {ef Dràvnog
tuìteljstva je ve} najavio da drugog
dana zasjedanja putuje u Vatikan.
Pretpostavlja se da je Salihovi}
dobio poziv Svete stolice i da }e ga
u Vatikanu primiti papa Franjo.
(S.M.)
NERMIN PE]ANAC
Predsjednik
Socijaldemokratske unije
DA
Sasvim je logi~no da SBB
bude dio parlamentarne
ve}ine s obzirom da je
stranka koja moè osigurati
kapacitet za dono{enje
odluka, odnosno zamijeniti
DF. Koalicija o kojoj se pregovaralo sastavljena od
SBiH, BPS-a i SDA nije
imala budu}nosti jer ni kao
skup nisu osiguravali dovoljan
broj glasova za parlamentarnu ve}inu. A u politici je
DA/NE
[to se ti~e programa, te
dvije stranke su toliko bliske
da bi se mogle usaglasiti za
nekoliko dana. Sve zavisi od
toga koliko SBB ho}e fotelja
i koliko ih je SDA spremna
ustupiti. Dogovor na federalnom nivou mogao bi biti
okon~an za mjesec, ali ako
DA/NE
Ne bih gatao, al ako SBB u|e
u koaliciju, onda sam uvjeren
da }e u}i pod jasnim uslovima i
stavovima koji ne}e ostaviti
prostor za spekulacije o razlozima njihovog ulaska u vlast.
Goran Salihovi}
11
asim:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
22:12
Page 12
RASPLET FEDERALNE KRIZE
Slobodna Bosna ekskluzivno otkriva o emu su razgovarali elnici SDA i SBB-a na

svom mirovnom sastanku uprilienom nakon viegodinjeg neprijateljstva i
meustranakog rata
DOGOVOREN UL AZAK SBB-a U VL AST
IZETBEGOVI] I RADONÎ]
TRA@E NAJPOVOLJNIJI MODEL
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ada o~ekivana i nagovije{tena,

vijest o susretu strana~kih
prvaka SDA i SBB-a,
Izetbegovi}a i Radon~i}a, i
obostrana najava primirja i
po~etka suradnje dvije vode}e, dominantno
bo{nja~ke stranke, koja je krajem protekle
sedmice prostrujala politi~kim eterom
brzinom svjetlosti, nai{la je na opre~ne
reakcije - neke je razgalila a neke zaledila.
Ima li iko u Bo{njaka da nije
obradovan ovom vije{}u? Nema! Susret i
razgovor, i to ba{ na Bajram, Bakira i
Fahre, neki kaù da je najva`niji politi~ki
doga|aj u zadnjih pet godina. Mo`da, ali je
sigurno da ovaj bajramski ru~ak moè biti
najzna~ajniji politi~ki i nacionalni potez u
sljede}ih pet, deset i pedeset godina za
bo{nja~ko uspravljanje i ispravljanje
ki~me, koja se vidno po~ela kriviti. Na
ovaj na~in susret je prokomentirao biv{i
reis i predsjedni~ki kandidat na proteklim
izborima Mustafa Ceri}.
Njegovu egzaltiranost nesumnjivo
dijele mnogi, strana~ki nesvrstani Bo{njaci,
koje uveliko frustrira dugotrajni, nerazumni
rat i me|usobno podapinjanje nogu
bo{nja~kih prvaka i njihova nesposobnost
da prevladaju osobni inat i sujetu i izgrade
minimum uzajamnog povjerenja i
uvaàvanja.
ZATEÊNA OPOZICIJA
Nasuprot tome, susret Izetbegovi} i
Radon~i}a i njihov razgovor u ~etiri oka
zaledio je opozicione prvake u Sarajevu,
koji su strana~ku strategiju gradili i
projicirali na pretpostavci bespo{tednog
rata dviju vode}ih bo{nja~kih partija - SDA
i SBB-a. Naime, nekoliko mjeseci pred
izbore, ~elnici SDP-a, DF-a i SBB-a
na~elno su dogovorili postizbornu
suradnju, odnosno formiranje koalicije u
kojoj ne bi bilo mjesta za SDA. To bi se i
desilo da na parlamentarnim izborima SDA
12
30.9.2015
22:13
Page 13
IZETBEGOVI] I RADONÎ] ZA PREGOVARA^KIM STOLOM

nije osvojila relativnu pobjedu i pozicionirala se kao nezaobilazan faktor u svim
postizbornim kalkulacijama.
Taj plan ponovo je aktiviran nakon
razlaza SDA i DF-a, i bezuspje{nih
poku{aja ~elnika SDA da okupi novu
parlamentarnu ve}inu. U tom kontekstu
treba posmatrati i neuspjeli poku{aj
opozicije da izglasa nepovjerenje Vladi
FBiH pod vodstvom Fadila Novali}a, {to je
trebala biti uvertira za postupnu eliminaciju
SDA iz vlasti na svim razinama. To je
istovremeno bio i test stvarne opredijeljenosti SBB-a, ~iji su zastupnici prije ne{to
vi{e od mjesec dana tako|er potpisali
zahtjev za sazivanje vanrendne sjednice
Doma naroda na kojoj bi se izglasalo
[IROKA PODR[KA SURADNJI SDA I SBB-a
Koaliciju potaknuli akademski,

vjeski i diplomatski autoriteti
Pribliàvanje Izetbegovi}a i Radon~i}a
i njihovo sjedanje za pregovara~ki sto
potaknuto je s razli~itih strana, no po svoj
prilici presudnu ulogu odigralo je nekoliko
doma}ih autoriteta iz akademske
zajednice i vjerskih krugova, ali i nekoliko
ambasadora zapadnih dràva koji su u
suradnji SDA i SBB-a vidjeli izgledno

rje{enje za prevladavanje politi~ke krize u
Federaciji BiH. Evropa je uloìla silnu
energiju u pokretanju reformi u BiH i
naravno da ne gleda skr{tenih ruku na
beskona~na natezanja lokalnih aktera oko
preslagivanja parlamentarne ve}ine.
Na stolu tri modela ulaska SBB-a u vlast
[OKANTAN ZAOKRET
Izetbegovi} i Radon~i} zatvorili su poglavlje
me|usobnog neprijateljstva
13
30.9.2015
22:14
Page 14
RASPLET FEDERALNE KRIZE

nepovjerenje federalnoj Vladi.
No, akcija opozicije definitivno je
propala: za smjenu federalne Vlade glasalo
je tek 18 poslanika, 10 manje od potrebnog
broja, pri ~emu su se svi poslanici SBB-a
priklonili stavu vladaju}e ve}ine. To je
ujedno i najbolja potvrda da je lider SBB-a
Fahrudin Radon~i} odlu~an u namjeri da se
u skoroj budu}nosti pridruì vladaju}oj
koaliciji, ali i potvrda da je zadovoljan
ishodom prvog razgovora s liderom SDA
Bakirom Izetbegovi}em.
[IROK PREGOVARA^KI OKVIR

Izetbegovi} i Radon~i}, kako doznajemo, postavili su tako {irok okvir budu}e
suradnje da je skoro isklju~ena mogu}nost
da se pregovori okon~aju neuspjehom.
Naime, u dvosatnom razgovoru u ~etiri
oka, Izetbegovi} i Radon~i} razmatrali su
~ak tri modela strana~ke suradnje, pri ~emu
svaki od razmatranih modela garantira
stabilnu parlamentarnu ve}inu na svim
razinama vlasti.
Prvi model podrazumijeva punu
podr{ku SBB-a manjinskoj vladi SDA i
HDZ-a. To zna~i da SBB ne bi participirao
u izvr{noj vlasti, ali bi zastupnici ove
partije glasali za sve reformske zakone i
odluke. U tom slu~aju sva odgovornost za
eventualni neuspjeh knjiìla bi se
vladaju}im partijama.
Drugi model podrazumijeva participaciju SBB-a u izvr{noj vlasti na svim
razinama, pri ~emu bi ~elnik SBB-a
Fahrudin Radon~i} preuzeo jedan od
resora u Vije}u ministara BiH. U tom
slu~aju, SBB bi aktivno sudjelovao i u
oblikovanju reformi i u njihovom
provo|enju, te bi jednako kao i SDA i HDZ
snosio odgovornost za njihov (ne)uspjeh.
Tre}i model je sli~an drugom: SBB bi
14
DUGORO^NA SURADNJA SDA I SBB-a
Izetbegovi i Radoni za suradnju

3+4
Bez obzira na krajnji ishod pregovora,
lideri SDA i SBB-a Bakir Izetbegovi} i
Fahrudin Radon~i} dali su jedan drugom
rije~ da }e okon~ati me|usobno
neprijateljstvo koje ne koristi ni jednoj ni
drugoj strani. [tavi{e, spomenuli su i

mogu}nost uspostave dugoro~ne suradnje
dviju partija, neke vrste strate{kog partnerstva u preostalom dijelu mandata, ali i nakon
parlamentarnih izbora 2018. godine.
participao u vlasti na svim razinama, ali bez

~elnika ove partije Fahrudina Radon~i}a,
koji bi i dalje ostao samo poslanik u
Domu naroda. Ni taj model nije pretjerano
prihvatljiv Izetbegovi}u, koji bi iz sasvim
razumljivih razloga volio puni anga`man i
SBB-a i njegovog lidera Fahrudina Radon~i}a. Taj bi model do{ao u obzir samo u
slu~aju neuspjeha drugog modela.
Izetbegovi}u je prvi model - podr{ka

SBB-a manjinskoj vladi - najmanje
prihvatljiv zbog golemog rizika koji se po
definciji veè za manjinske vlade.
Izetbegovi} traì partnera koji je spreman u
istoj mjeri preuzeti teret odgovornosti, koji
ne}e samo podràvati reforme nego
aktivno
sudjelovati
u
njihovom
oblikovanju i provo|enju.
Glasanje o
nepovjerenju
Vladi FBiH bio
je test stvarne
opredjeljenosti
SBB-a
Izme|u drugog i tre}eg modela

suradnje dvije partije, i Bakir Izetbegovi}
i Fahrudin Radon~i} preferiraju puni
paket - dakle participaciju SBB-a na svim
razinama, ali i li~ni anga`man Fahrudina
Radon~i}a u nekom od resora izvr{ne
vlasti. Stoga }e se u nastavku pregovora,
koji }e uslijediti za koji dan, strana~ke
delegacije dviju partija prvenstveno
fokusirati na razradu drugog modela, bez
obzira {to je njegova primjena ne{to
kompliciranija jer podrazumijeva ponovnu
preraspodjelu resora, odnosno mini
rekonstrukciju Vije}a ministara BiH, uz
prethodnu suglasnost svih ~lanica
parlamentarne ve}ine.
SA ILI BEZ RADONÎ]A
Skandal:Skandal.qxd
30.9.2015
20:55
Page 15
SKANDAL NEDJELJE
Mario Karamati, rudarski tehniar, politiar i medijski analitiar
Predsjednik HSS-a i lani vojni penzioner

Mario Karamati, koji je novinare FTV-a
nazvao faistima, uhvaen u prevari?!
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
ako je po struci rudarski tehni~ar a po

vokaciji
politi~ar,
predsjednik
Hrvatske selja~ke stranke (HSS) i
izaslanik u Domu naroda Parlamenta
BiH Mario Karamati} postao je,
izgleda, i medijski analiti~ar. Nakon {to
je, najprije kao ~lan parlamentarne
Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku,
carine, saobra}aj i komunikacije zatraìo
osnivanje televizijskog kanala na
hrvatskom jeziku, Karamati} je optuìo
Federalnu televiziju da provodi fa{isti~ku
politiku da bi, na koncu, udario i po
novinarima fa{istima. U pro{lotjednom
intervju za sarajevsko Oslobo|enje,
parlamentarac Mario Karamati} se, bez
mjere i ukusa, brutalno obru{io na novinara
FTV-a Darjana Babi}a. Babi}a smatram
dobrim novinarom, na budu}oj radioteleviziji Herceg Bosne on bi bio dobar
nosa~ kablova, kazao je Karamati}.
Njegove su uvrede, o~ekivano, izazvale
o{tre reakcije Uredni{tva FTV-a i
Udruènja BH Novinari, koji su od
rukovodstva Doma naroda Parlamenta BiH,
Vije}a
ministara,
ali
i
~lanova
Karamati}eve stranke zatraìli sankcioniranje primitivnog ispada. No, nitko se od
novinara nije ozbiljnije pozabavio
politi~kim anonimusom iz Posu{ja, za
kojeg se, zasigurno, nikada ne bi ni ~ulo da
neko} oporbenu Hrvatsku selja~ku stranku
nije predao ôvi}evom Hrvatskom
narodnom saboru.
Sve do prije tri godine kada je izabran
za predsjednika HSS-a, a nakon {to se sa te
pozicije povukla Ljiljana Lovri}, Mario
Karamati} je bio vojni umirovljenik,
pristojno zbrinut, s mjese~nim primanjima
od blizu tisu}u maraka. Situacija se po tog
gorljivog za{titnika hrvatskih (medijskih)
interesa, me|utim, naglo promijenila kada
su
revizorski
timovi
federalnog
Ministarstva za pitanja branitelja zapo~eli
kontrolu (po)ratne vojne dokumentacije.
Tada se otkriva da je Karamati} pravo na
vojnu mirovinu po povoljnijim uvjetima
stekao na sumnjiv na~in, zbog ~ega je
zatraèna dodatna provjera. Mario
ZA[TITNIK HRVATSKIH MEDIJSKIH INTERESA

Izaslanik HSS-a u Domu naroda Parlamenta BiH Mario Karamati} dobio je vojnu mirovinu tako
{to je falsificirao slu`bena dokumenta
Karamati} je, naime, povoljnu mirovinu

zatraìo koncem 2007., kao otpu{teni
pripadnik tada{nje Vojske Federacije,
premda je pet godina ranije sporazumno
prekinuo vojnu slu`bu uz otpreminu od
10.000 KM?!
Osim {to prema vaè}oj Uredbi o
sticanju prava na starosnu mirovinu po
povoljnijim uvjetima Vlade FBiH Mario
Karamati} uop}e nije mogao traìti vojnu
penziju (jer mu je ispla}en iznos ve}i od
6.000 KM), nekada{nji je poru~nik potrebna
dokumenta priloìo tri mjeseca nakon
podnesenog zahtjeva. Poslije }e se
ispostaviti da je dostavio la`na uvjerenja iz
Grupe za pitanja evidencije iz oblasti vojne
obveze u Posu{ju, odnosno, da nikada nije
bio zapovjednik bojne HVO-a, {to je,
tako|er, jedan od uvjeta za ostvarivanje

vojne mirovine. Prema falsificiranim
dokumentima, Mario Karamati} je od kraja
1994. do decembra naredne godine bio
zamjenik zapovjednika Operativne grupe
HVO-a Kupres. U nalazu revizorskog tima
se, me|utim, konstatira da je u tom razdoblju
Karamati} zapovjedao samo jednim vodom
u Prvoj gardijskoj brigadi Ante Bruno
Bu{i}, a da mu je la`no uvjerenje izdato
isklju~ivo na temelju izjava svjedoka, a uz
pomo} prijatelja Josipa Duspare, njegovog
ratnog suborca. Mario Karamati} je, u
me|uvremenu, skinut s liste vojnih umirovljenika, njegova je prevara zata{kana, ali nije
poznato ho}e li taj izaslanik morati vratiti
novac, ili }e ga zadràti - sve u interesu
hrvatskog naroda?!
15
gordan milinic:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
22:34
Page 16
ZLATNE POLUGE ZA DODIKOVE UNUÎ]E
Bivi ambasador BiH u Rusiji i nekadanji ef Predstavnitva RS-a u Moskvi

GORDAN MILINI optuio je MILORADA DODIKA da je primao mito od ruskih
biznismena odnosno da je dobio kilogram zlata od ruskog biznismena OLEGA
BURLAKOVA, zbog ega je u srijedu (30.09.) pred Tuilatvom BiH svjedoio
skoro est sati; naa novinarka pie koje strane kompanije su zbog Dodikovog
reketiranja pobjegle iz Republike Srpske, koje investicije je ovaj entitet zbog toga
izgubio i osvre se na biografiju kljunog svjedoka protiv Milorada Dodika
GORDAN MILINI]
SVJEDOK TU@ILA[TVA BiH

ZLATA VRIJEDAN
Pi{e: MIRHA DEDI]
akon pro{lonedjeljnog {okantnog

svjedo~enja bh. diplomate Gordana Milini}a komad zlata, veli~ine
~okolade, u Republici Srpskoj
postao je simbol velike kra|e.
Milini}, biv{i ambasador BiH u Rusiji,
trebao je biti svjedok odbrane predsjednika
SDS-a Mladena Bosi}a pred Osnovnim
sudom u predmetu koji je protiv lidera
SDS-a pokrenuo predsjednik RS-a Milorad
Dodik zbog klevete. Ministru-savjetniku u
MIP-u BiH Gordanu Milini}u pred sudom
nije dozvoljeno svjedo~enje. Me|utim,
ispostavilo se da Milini} raspolaè
klju~nim informacijama o nekoliko velikih
afera u Republici Srpskoj, ~iji je glavni
akter Milorad Dodik.
najavom da }e svjedo~enje nastaviti i

sutradan. Nakon njegovih iscrpnih iskaza
o~ekuje se otvaranje istrage protiv
aktuelnog predsjednika RS-a.
Ovdje se (u Tuìla{tvu BiH) intenzivno razmatra ono {to banjalu~ko pravosu|e nije htjelo ni da ~uje i da me saslu{a
kao svjedoka u postupku. Pred nama je
puno posla, a sutra opet nastavljamo sa
radom. Zaista ima dosta toga da se uradi jer
NA PREDMETU KILO ZLATA RADI

EKIPA TU@ILA[TVA BIH
Dokaze da je Dodik u proteklih desetak
godina bio klasi~ni reketa{ stranih investitora i da je Naftna industrije RS-a privatizovana na krajnje kriminalan na~in, Milini} je
iznosio u srijedu, 30. septembra, pred
Tuìla{tvom BiH skoro {est sati, sa
OLEGOVO ZLATO
Komad zlata, veli~ine ~okolade, postao
simbol velike kra|e u RS-u
ova garnitura vlasti, koja je deset godina

bjesomu~no plja~kala narod RS-a mora
odgovarati za ono {to je radila, rekao je
Milini}.
Dodao je da zbog istrage ne moè otkrivati detalje iskaza i napomenuo da na ovom
predmetu radi ekipa Tuìla{tva BiH.
Ovaj diplomata od karijere sa Dodikom
je sara|ivao ~etiri godine u vrijeme kada je
bio predsjednik Vlade RS-a, a on {ef
Predstavni{tva RS-a u Moskvi.
Milini} je 2001. postavljen za
ambasadora u Moskvi, na prijedlog
tada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH @ivka
Radi{i}a. Nakon ~etverogodi{njeg mandata
od tada{njeg rukovodstva RS-a je zamoljen
da ostane jo{ ~etiri godine na ~elu
Predstavni{tva RS-a, uz obe}anje da ga
nakon toka ~eka posao u MIP-u BiH. Kada
je 2006. godine na ~elo RS-a do{ao
Milorad Dodik i njegov SNSD, tvrdi
Milini}, Predstavni{tvo RS-a u Moskvi
postalo je osinje gnijezdo u kojem se od
svakog investitora u startu traìo reket.
Ovaj diplomata kaè da mu je bilo ào {to
Republika Srpska propu{ta puno investicionih {ansi i to sve zbog reketa{kog
pona{anja rukovodstva Republike Srpske.
Njegov iskaz da je bio svjedokom reke-
Milorad Dodik pani~no zvao ministra

Dragana Mekti}a i traìo da se sve istrage protiv
njega zaustave a zauzvrat nudio da zajedni~ki
djeluju na nivou BiH
16
30.9.2015
22:34
Page 17
REPUBLIKU SRPSKU TRESE ZLATNA GROZNICA
SVJEDOK MILINI] RAZORIO DODIKA

Svjedo~enje Milini}a da je Dodik od ruskog
oligarha Olega Burlakova uzeo kilogram zlata,
koji je nelegalno prisvojio, potpuno je
demaskiralo lidera SNSD-a
17
30.9.2015
22:35
Page 18
ZLATNE POLUGE ZA DODIKOVE UNUÎ]E

tiranja ruskog milionera Olega Burlakova s
kojim je godinama sara|ivao, a koji je
Dodiku poklonio kilogram zlata, u javnosti
je odjeknuo kao bomba.
Lijepo upakovan kilogram zlata,
veli~ine ~okolade, dao je premijeru Dodiku.
Mislio sam da }e Dodik to zlato predati
Trezoru RS-a, me|utim on se zahvalio i
rekao: Odli~no, ovo }u pokloniti svom
unuku. Tu je bilo prisutno jo{ ljudi.
Kasnije se saznalo da on nije novac koliko
je vrijedilo zlato poloìo nadle`noj instituciji u RS-u, kazao je Milini}.
MILINI] BIO POVJERENIK

OLEGA BURLAKOVA
Javnosti je nepoznato da je Milini}
nakon ~etverogodi{njeg mandata u
Predstavni{tvu RS-a u Moskvi 2008.
godine postao direktor firme ruskog tajkuna Olega Burlakova Privredni preporod za
Jugoisto~nu Evropu sa sjedi{tem u Banjoj
Luci. Zbog ~estog reketiranja ruski biznismen Burlakov odlu~io se povu}i iz brojnih projekata u Republici Srpskoj. Naime,
Burlakov je 2008. godine za 2,2 miliona
maraka kupio vi{egradsku fabriku boja i
lakova Terpentin. Planirao je navodno da
u kupovinu nekoliko rudnika i fabrika na
podru~ju Republike Srpske uloì milijardu
dolara. Me|utim, dvije godine kasnije
ruski multimilioner Oleg Burlakov digao
je ruke od Terpentina i odustao od
kupovine Drvne industrije Borje iz
Tesli}a, rudnika Ljubija i Miljevina,
Fabrike motora Famos u Isto~nom
Sarajevu i UNIS-a iz Rami}a kod Banje
Luke.
Ruski tajkun nije mogao da proda ni
jedan kilogram proizvoda iako je prilikom
dolaska na ovo trì{te imao veoma jaka
obe}anja vlasti u RS-u. Prodavali smo u
Federaciji BiH, ta~nije u Biha}u, ali ni litar
boje nismo uspjeli prodati u Republici
Srpskoj, bez obzira {to je bilo najavljeno da
}e boje za ceste otkupljivati JP Putevi RS-a,
dok je za rekonstrukciju Rafinerije nafte u
Brodu kupovana boja iz Njema~ke umjesto
od doma}eg proizvo|a~a, kaè Milini}.
Vlasnici konzorcija Grand Investment
iz Rusije bili su tako|e zainteresovani da
kupe Rudnik Miljevina i u njega uloè 30
do 40 miliona maraka i od mrkog uglja
prave dizel gorivo. Drugi klijent kojeg je
zastupao Milini}, tako|er iz Rusije, bio je
zainteresovan za ulaganje u Olimpijski centar Jahorina, zatim banjske kapacitete i
izvoz ljekovite vode iz RS-a. Me|utim, svi
oni su odustali zbog korupcije i nemarnog
odnosa vlasti RS-a. Po prirodi posla Milini}
je kontaktirao sa velikim brojem potencijalnih ulaga~a, ali ve}ina kompanija ~ije on
interese zastupao odustala je od Republike
Srpske i odlu~ila se za ulaganje u
Makedoniju jer je tamo{nja vlast imala
18
PRITISCI NA MINISTRA MEKTI]A

Dodik je poku{ao izvr{iti pritisak na Mekti}a da zaustavi istragu protiv njega
dobar odnos prema investitorima, a korupcija u dràvnim organima je bila na

najnièm nivou.
DODIK VLASNIK ZGRADE

U PICINOM PARKU
Milini} tako|er tvrdi da je Milorad
Dodik prikriveni vlasnik zgrade u Picinom parku u centru Banje Luke, zbog ~ije
gradnje su danima protestovali gra|ani
Banje Luke. Doveo sam biznismena koji
je htio da kupi Unisovu fabriku valjanih
traka u Rami}ima kod Banje Luke i Drvnu
industriju Borje iz Tesli}a. Dodik ga je lijepo primio i rekao da }e Vada RS-a nastojati
da mu pomogne, ali mu je predloìo da
novac uloì i u zgradu u Picinom parku.
Dodik nas je odveo kod Mile Radi{i}a koji
se nalazio u Medicinskoj elektronici.
Radi{i} nas je izveo vani i rekao gledajte
ovo zemlji{te odavde pa do hotela Bosna, to
je sve gradska vlada stavila na raspolaganje premijeru Dodiku i meni. Nas dvojica
}emo tu da gradimo objekat od 200 hiljada
kvadrata, za {ta nam je potrebno 200 miliona eura. Premijer ima novca, od Telekoma
Srpske dobili smo za po~etak 22 miliona
garancije, u toku su pregovori sa bankama,
vi treba da date 10 miliona eura. ôvjek se
zabezeknuo i rekao - kako da vam dam 10
miliona, ja vas prvi put vidim. Radi{i} mu
je otvoreno rekao kada tu uloìte deset
miliona, vi u Republici Srpskoj moète da
kupite sve {to èlite. Ovaj biznismen mu je
odgovorio ako sada vama dam deset miliona i u|em u poslove, da li }ete mi sutra
traìti milion, prekosutra dva ili tri. Tada
sam saznao da je to udruèni poduhvat
Mileta Radi{i}a i Milorada Dodika. Kasnije
je od tog biznismena traèno da premijer

Dodik bude ugra|en 10 posto u njegovim
poslovima. ôvjek je pristao da 10 posto
dobiti firme Edelvice investment u
@enevi prepi{e na Milorada Dodika. To je
zna~ilo da u svim transakcijama koje budu
ulazile u Republiku Srpsku Dodiku ide 10
posto. Dodik je rekao da ne smije da se na
njegove ime upla}uje novac, ve} da to ide
na Mileta Radi{i}a. Radi{i} je oti{ao u
@enevu i pozvao me u Moskvu da mi javi
da je sve potpisano i da se poslovi od tada
mogu normalno odvijati. Kada sam do{ao
u Banju Luku da se dogovorimo o nastavku, poslova hitno me je pozvao Radi{i} i
saop{tio mi da je deset posto malo i zatraìo
15 posto. Ruski biznismen se nakon toga
zahvalio i rekao da ne moè da posluje sa
takvim ljudima, kaè Milini}.
Kada sam u Banju Luku doveo islandsku firmu Island energy ljudi su donijeli
bankarske garancije na milijardu eura.
Premijer Dodik je rekao da su odli~ni, da bi
im rado dao TE Gacko, ali da je u toku potpisivanje sa ÊZ-om. To je bio 16. maj
2007. godine. Tada je Islan|anima obe}ao
dati neku drugu termoelektranu pod
uslovom da dogovorimo njegovu posjetu
Islandu uz uslov da ga primi premijer
Islanda. Ta je posjeta organizovana poslije
mjesec dana. Pozvao me je Arni Jensen,
generalni direktor te kompanije, i rekao da
su u toku razgovori dvojice premijera, ali
da se de{avaju ~udne stvari. Sa premijerom
Dodikom je, kaè, do{ao Vlado Deli}, dao
cedulju sa brojem ra~una i rekao nam da za
premijera Dodika uplatimo milion eura. Od
mene je traìo da provjerim da li }e taj
novac i}i na ra~un Milorada Dodika. Ja sam
30.9.2015
22:35
Page 19
REPUBLIKU SRPSKU TRESE ZLATNA GROZNICA

KARAD@I]EVAC U RATU I MIRU
Milini je znao sve tajne Radovana

Karadia tokom rata u BiH
Gordan Milini} je dràvni slu`benik u
Ministarstvu inostranih poslova od 1998.
godine. Bio je konzul BiH u [tutgartu,
zamjenik ambasadora BiH u SR
Njema~koj, ambasador BiH u Ruskoj
Federaciji. Od 2005. do 2009. godine bio
je {ef Predstavni{tva RS-a u Moskvi.
Milini} se potom posvetio privatnom
biznisu, koji mu nije cvjetao zbog ~ega
2012. po~inje lobirati za povratak u
Ministarstvo inostranih poslova gdje postaje referent u jednom od odsjeka za
bilateralu. Diplomata Milini} je, prema
vlastitom svjedo~enju, za vrijeme rata bio
jedan od glavnih Karadì}evih povjerenika. Njegov posao u periodu od februara 1994. do decembra 1995. godine je
podrazumijevao, izme|u ostalog, primanje
izvje{taja od Vojske RS-a i sigurnosnih
slu`bi o situaciji na terenu. Bio je

karadì}evac i u ratu i u miru, brane}i ga
pred Ha{kim sudom kao mirotvorca.
Milini} je u Haagu svjedo~io kako je
Karadì} imao velikih problema sa
autoritetom kada je rije~ o Glavnom {tabu
Vojske RS-a. Prema njegovim rije~ima,
Karadì} nije uspijevao uspostaviti kontrolu nad vojskom, a jedan od najve}ih
problema bio je nedostatak vojne discipline.
Ja sam ~ovjek koji je znao sve tajne
u Republici Srpskoj u to vrijeme, pohvalio
se svjedok Milini} u Haagu, dodaju}i da
Vojskom RS-a tokom rata nije komandovao Karadì}. Nekada{nji Karadì}ev
savjetnik bio je zaposlen kao ministarsavjetnik u Odjelu za Aziju i Afriku MVP-a,
a {ef mu je bio Ljubo Grkovi}, tako|er
KARAD@I]EV
SARADNIK U
HAAGU
Milini} je bio svjedok
odbrane Radovana
Karadì}a
im rekao nisam u toj mjeri intiman sa premijerom Dodikom da bih ga mogao tako {ta
pitati. Time se saradnja sa tom firmom
zavr{ila. Milijarda eura nije u{la u
Republiku Srpsku, a ti poslovni ljudi se vi{e
nikada nisu javili jer su vidjeli da imaju
posla sa reketa{ima koji rade isklju~ivo za
svoj li~ni interes, kaè Milini}.
DODIK SUVLASNIK
NAFTNE INDUSTRIJE RS-a
Da je bratska Rusija omiljena zemlja za
malverzacije rukovodstva Republike
Srpske, pokazuje i primjer prodaje
Rafinerije i Naftne industrije Srpske.
Za Tuìla{tvo BiH }e nesumnjivo biti

interesantnije Milini}evo svjedo~enje oko privatizacije Rafinerije Brod. Milini} tvrdi da
privatizacija NIRS-a nije obavljena preko
zvani~ne dràvne kompanije Zarube`njefta
ve} je na insistiranje rukovodstva RS-a formirana posebna firma Njeftegazinkor. Prilikom
formiranja te firme Du{ko Perovi}, {ef
Predstavni{tva RS-a u Moskvi, zajedno sa
Dodikom formirao je privatnu firmu Invest
tehnologija, koja je u{la sa 20 posto u
vlasni{to Njeftegazinkora i u koju su u{la jo{
neka privatna lica. Milini} tvrdi da se stru~na
javnost u Rusiji na{la u ~udu kako to da se
formira Njeftegazinkor koji je u 60 posto
vlasni{tvu privatnih firmi, a zvani~no je trebalo da ruska dràvna firma vr{i privatizaciju.
Tu su tokovi novca krajnje sumnjivi.
Pretpostavlja se da je u tu u{ao i kapital koji
je RS dobila od privatizacije Telekoma.
Kasnije je vr{eno prebacivanje novca.
Zadnje informacije koje imam govore da je
Du{ko Perovi} novac prebacio u Honduras
i uzeo dràvljanstvo Hondurasa. To je
veoma povjerljiva informacija Dràvne
bezbjednosti Srbije, tvrdi Milini}.
SNSD je Milini}a nazvao kockarom i
pijanicom koji je napravio veliku {tetu dok
je bio {ef predstavni{tva RS-a u Moskvi.
Milini}, me|utim, kaè da svoje izjave o
predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku
temelji na ~vrstim dokazima koje }e
predo~iti Tuìla{tvu BiH. Pored toga,
Dodiku je ponudio suo~enje na poligrafu.
DODIK TRA@IO OD MEKTI]A DA

ZAUSTAVI ISTRAGU PROTIV NJEGA
Da je Milini}evo svjedo~enje Dodika
prili~no uzdrmalo, pokazuje i njegova izjava da nije krao zlato ali i iznenadni telefonski poziv Draganu Mekti}u, ministru sigurnosti BiH, u kojem ga je molio da zaustavi
pri~a oko njegovog zlata jer ona nije dobra
za Republiku Srpsku. Kako na{ list saznaje,
Dodik je od Mekti}a traìo da se sve istrage
protiv njega zustave i da se zajedni~ki
djeluje na nivou Bosne i Hercegovine.
Mekti}ev odgovor bio je da su to
zajedni{tvo probali prije nekoliko godina i
da je Dodik prekinuo takvu vrstu saradnje.
Mekti} je tako|er upitao Dodika kako moè
sara|ivati sa izdajnicima koje svakodnevno
optuùje da su protiv Republike Srpske, na
{ta je Dodik odgovorio da to ne radi on
nego mediji. Razgovor Dodika i Mekti}a
nije promijenio tok istrage, za koju, tvrdi
Mekti}, vi{e nema povratka.
Mekti} kaè da se radi o kompleksnim
istragama u koje je uklju~eno nekoliko
zemalja, a Milini}u je obe}ao da }e biti
za{ti}en kao svjedok uzbunjiva~.
îtav slu~aj je u{ao u proceduru i uskoro se o~ekuju prve optu`nice za krupni
kriminal koji godinama razjeda Republiku
Srpsku. Tada }e, kaù na{i pouzdani izvori
iz Tuìla{tva BiH, biti imenovan doma}i
Sanader.
Lider SDS-a Mladen Bosi} kaè da je
ono {to je rekao Milini} samo vrh ledenog
brijega i da mu se u posljednje vrijeme
obratio veliki broj ljudi koji tvrde da im je
traèn milionski mito.
Kada oni nisu to dali njihovi poslovi i
njihove firme su sistemski uni{tavane tako
da mislim da je pokrenuto klupko koje }e se
nastaviti dalje odmotavati. Svi pri~aju o
slu~aju kilograma zlata, me|utim to je slu~aj
najmanje vrijednosti a sve ove druge afere
koje smo pokrenuli, takvih ima sedam-osam,
su vi{imilionske vrijednosti, kaè Bosi}.
19
suzana demineri:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
19:14
Page 20
IZBOR NOVOG DIREKTORA BHMAC-a
Unato brojnim upozorenjima da kandidat SDS-a za vritelja dunosti direktora

Centra za uklanjanje mina ne ispunjava ni minimum zakonskih uvjeta, lanovi
Vijea ministara BiH ipak su prolog tjedna podrali izbor SAE OBRADOVIA;
ako se doskora inilo da je dravna vlast, poslije dugogodinjeg kriminalnog
upravljanja DUANA GAVRANA, konano poela uvoditi reda u poslove
deminiranja, naprasno imenovanje Obradovia, prije okonanja redovne
konkursne procedure, upuuje da kontrolu nad BHMAC-om ponovno
preuzima paljanski deminerski klan
MINISTRI U
MINSKOM POLJU
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
lanovi Vije}a ministara BiH

imenovali su na pro{lotjednoj
sjednici Sa{u Obradovi}a na
funkciju vr{itelja du`nosti direktora
Centra za uklanjanje mina
(BHMAC), unato~ brojnim upozorenjima
da predloèni kandidat ne ispunjavava ni
minimum zakonskih uvjeta. Prije sedam
dana smo, podsjetimo, objavili da je
Obradovi} fakultet zavr{io prije godinu
dana, da nema ni radnog, a kamoli
rukovodnog iskustva za poziciju na koju je
predloèn, ali je na koncu presudila jaka
politi~ka podr{ka, u njegovom slu~aju,
dràvnih ministara iz Saveza za promjene.
Iako je, naime, imenovanje Sa{e Obradovi}a zvani~no predloìo resorni ministar
civilnih poslova Adil Osmanovi} (SDA),
novi je v.d. direktora BHMAC-a,
nezvani~no, kadrovski izbor SDS-a. Prema
tvrdnjama njegovih radnih kolega, Sa{a
Obradovi} je karijeru u BHMAC-u zapo~eo
kao voza~, potom je unaprije|en u
namje{tenika, a nakon {to je stekao
fakultetsku diplomu ({koluju}i se uz rad),
raspore|en je na radno mjesto vi{eg
referenta.
KADROVSKE PROMJENE
PRIJE TENDERA
I mada je u formalnom obrazloènju
prijedloga Ministarstva civilnih poslova
BiH navedeno da se imenovanjem drugog
po redu vr{itelja du`nosti direktora èli
posti}i efikasnije funkcioniranje BHMAC-a
i otkloniti postoje}i problemi u obavljanju
zadataka, ~injenica je kako je ta dràvna
institucija, tek u posljednjih godinu dana,
20
po~ela raditi bez pote{ko}a i korupcijskih

afera. Nakon {to je, naime, po~etkom
oktobra pro{le godine Vije}e ministara BiH
suspendiralo dugogodi{njeg direktora
Du{ana Gavrana, za njegovog je
privremenog
nasljednika
postavljen
pomo}nik direktora BHMAC-a za
operacije Milan Rezo. Tada je dogovoreno
da }e Rezo ostati v.d. direktora dok se ne
okon~a konkursna procedura, za {to je
zaduèna Agencija za dràvnu slu`bu BiH.
Sredinom jula ove godine Vije}e ministara
BiH je imenovalo i nove ~lanove Komisije
za deminiranje; Suvada Dàfi}a, kao
predstavnika Ministarstva civilnih poslova,
Blaèna Kova~a ispred Ministarstva
obrane, i Mladena Mrkaju, pomo}nika
dràvnog ministra sigurnosti. No, ako se
sve doskora ~inilo da je dràvna vlast,
poslije gotovo trinaest godina kriminalnog
upravljanja Du{ana Gavrana, kona~no
po~ela uvoditi reda u poslove deminiranja,
naprasno imenovanje nekompetentnog
kandidata Sa{e Obradovi}a upu}uje kako
su, ponovno, presudili ne~iji politi~ki ili
osobni interesi. Posebice jer je novi vr{itelj
du`nosti direktora BHMAC-a postavljen
nakon {to je njegov prethodnik Milan Rezo
uspostavio kakvu-takvu ravnopravnost
akreditiranih deminerskih kompanija u BiH
i uspio povratiti povjerenje inozemnih
donatora. Sa{a Obradovi} je du`nost
formalno preuzeo u ponedjeljak, a istog se
dana sastao s dvojicom najbliìh suradnika
Du{ana Gavrana, {efom Kancelarije
BHMAC-a u Banjoj Luci Milanom
Travarom i Viktorom Filipovi}em, koji
vodi sarajevski ured. Travar je, ina~e,
Gavranovi} nekada{nji strana~ki kolega
(obojica su bili ~lanovi PDP-a) i bliski
ro|ak njegove supruge, dok je Filipovi}
godinama bio ~ovjek od najve}eg
30.9.2015
19:15
Page 21
DEMINIRANJE I SRPSKI NACIONALNI INTERES
Kompromitiranog direktora BHMAC-a Du{ana

Gavrana, kojeg je prije trinaest godina imenovao
PDP, zamijenio nekompetentni kandidat SDS-a
Sa{a Obradovi}
povjerenja biv{eg direktora BHMAC-a. O
zajedni~kim poslovima Gavrana i
Filipovi}a, kojeg je smijenjeni direktor
BHMAC-a svojedobno postavio za
predsjednika Komisije za prodaju slu`benih

vozila, u Tuìteljstvu BiH je detaljno
svjedo~io nekada{nji inspektor u Centru za
uklanjanje mina @eljko Veselinovi}, a
kasnije vlasnik deminerske tvrtke Gama

Demining s Pala.
Najava raspisivanja nekoliko tendera za
projekte deminiranja, financiranih sredstvi-
POVRATAK ME\UNARODNIH DONATORA

Nakon smjene korumpiranog direktora Centra za uklanjanje
mina, inozemni donatori osigurali su finansijska
sredstva za nove projekte deminiranja
21
30.9.2015
19:15
Page 22
IZBOR NOVOG DIREKTORA BHMAC-a
POSLIJE GAVRANA, GAVRAN

Biv{eg direktora Du{ana Gavrana naslijedio je Sa{a Obradovi},
kojeg je on svojedobno u BHMAC-u zaposlio kao voza~a
ma iz njema~kih, ameri~kih i donacija

Europske unije, mogla bi, po svemu sude}i,
biti glavni razlog {to su ministri iz SDS-a
inzistirali da, prije zavr{etka konkursne
procedure, na ~elo BHMAC-a postave svog
kandidata. Naga|a se, tako|er, kako je
klju~nu ulogu u kadroviranju za Sa{u
Obradovi}a imao Darko Babalj, izaslanik
SDS-a u Domu naroda Parlamenta BiH,
koji je odranije u dobrim odnosima s
Du{anom Gavranom.
LOBIRANJE PARLAMENTARCA
DARKA BABALJA
Prije dvije godine, kada su se o
tada{njem Prijedlogu zakona o protuminskom djelovanju izja{njavali zastupnici u
Zastupni~kom domu Dràvnog parlamenta,
Darko Babalj je glasao protiv. Sumnjalo se
da je to uradio u dogovoru s Gavranom,
koji je èstoko lobirao protiv novog
zakonskog rje{enja iz dva razloga.
Prijedlog zakona je, naime, predvi|ao
ukidanje BHMAC-a i formiranje nove
agencije za protuminsko djelovanje, kojom
zasigurno ne bi rukovodio Du{an Gavran.
Drugi je razlog bio {to su se predloène
izmjene odnosile i na na~in doniranja
sredstava - novac bi se upla}ivao direktno
dràvi BiH, a ne preko posrednika iz
Slovenije. Babalja je, podsjetimo, iz istog
razloga predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik optuìo da je za ru{enje
Prijedloga zakona o protuminskom
djelovanju primio mito od 15.000 KM.
Premda Dodik nije imenovao od koga je
tada{nji dràvni zastupnik SDS-a Darko
Babalj uzeo novac, jasno je aludirao na
direktora BHMAC-a Du{ana Gavrana, koji
je godinu dana kasnije zavr{io iza re{etaka.
Navodno je Babalj, poslije suspenzije
22
Gavrana, znao posuditi i slu`beno vozilo

BHMAC-a, koje je biv{i direktor ranije
koristio?!
Du{an Gavran je uhap{en u aprilu
pro{le godine, zbog sumnje da je
zloupotrijebio slu`beni poloàj ili ovlasti,
primao darove i falsificirao slu`bene

isprave, ali je odluka Vije}a ministara BiH
o njegovoj preventivnoj suspenziji
donesena tek poslije pet mjeseci. Budu}i da
je tada za vr{itelja du`nosti direktora
Centra za uklanjanje mina postavljen Milan
REGIONALNA SURADNJA
Poslije hapenja Duana Gavrana u

Sarajevu, bez funkcija ostali i
njegovi poslovni partneri u
Zagrebu i Ljubljani?!
Nakon {to su brojne korupcijske afere
u BHMAC-u medijski raskrinkane, a
Du{an Gavran u prolje}e pro{le godine
napokon uhap{en, uslijedile su kadrovske
promjene u deminerskim kompanijama u
cijelom regionu, koje su, ina~e, blisko
povezane. Dugogodi{njeg direktora
Me|unarodnog fonda za razminiranje i
pomo} `rtvama mina (ITF) Gorana
Ga~nika iz Ljubljane zamijenio je Damjan
Bergant. Prethodno je za direktora
Centra za razminiranje Srbije, umjesto
Petra Mihajlovi}a, imenovan Branislav
Jovanovi}. Bez direktorske je funkcije,
navodno, ostao i Josip Tuli~i}, biv{i
direktor zagreba~ke kompanije DOK-ING
Razminiranje, koji je proteklih godina bio
angaìran na vi{e deminerskih projekata
u BiH. Indikativno je da svi, sada ve}
biv{i menadèri u deminerskim
organizacijama, poti~u iz
obavje{tajnog miljea nekada{nje JNA,
napomenuo je u kratkom razgovoru za

SB Davor Kolenda.
DAVOR KOLENDA
Svjedok Tuìteljstva BiH
30.9.2015
19:22
Page 23
DEMINIRANJE I SRPSKI NACIONALNI INTERES

davali mito kako bi do{li do posla.
Prije nego {to su se obratili novinarima
SB, predstavnici osam deminerskih
udruga iz BiH, koje su upo{ljavale oko 200
radnika (u me|uvremenu su neke uga{ene),
o kriminalnim poslovima menad`menta
BHMAC-a upoznali su i tada{nje ministre
civilnih poslova i sigurnosti, Sredoja
Novi}a i Sadika Ahmetovi}a, ali njihova
upozorenja nisu imala nikakvog efekta.
DEMINERI SVJEDOÊ
PROTIV DU[ANA GAVRANA
POLITI^KA PODR[KA
Delegat SDS-a u Domu naroda Parlamenta BiH Darko Babalj najvi{e
je inzistirao na prijevremenom imenovanju direktora BHMAC-a
Rezo, dok je Gavran zvani~no smijenjen

tek krajem jula ove godine, iz dràvnog su
prora~una punih deset mjeseci ispla}ivane
dvije direktorske pla}e. No, kako
nezvani~no doznajemo iz izvora bliskih
Tuìteljstvu BiH, tuìtelj Emir Neradin bi
optu`nicu trebao zavr{iti najkasnije za

mjesec dana. Na duga~koj listi svjedoka
Tuìteljstva BiH na}i }e se i direktori
nekoliko deminerskih organizacija, koji su
jo{ prije tri godine u Slobodnoj Bosni javno
posvjedo~ili kako su Du{anu Gavranu
O~ekujem da }e trakavica oko Du{ana

Gavrana kona~no, nakon nepunih trinaest
godina, biti zavr{ena na Sudu BiH.
Naàlost, najnoviji slijed doga|aja u
BHMAC-u ukazuje da se ponovno stvaraju
uvjeti za nastavak Gavranove politike,
kratko je komentirao Davor Kolenda,
stru~njak za deminiranje i pravni savjetnik
u mostarskoj deminerskoj organizaciji Pro
Vita, koji je jedan od glavnih svjedoka
Tuìteljstva BiH protiv Du{ana Gavrana.
Kako
nezvani~no
doznajemo,
o
kriminalnim }e poslovima biv{eg direktora
BHMAC-a, osim direktora nekoliko
deminerskih kompanija, svjedo~iti i
Gavranov radni kolega Milan Rezo, kojeg
je Vije}e ministara smijenilo prije sedam
dana.
Statistika sektora ostalih finansijskih

institucija u BiH na kraju prvog
polugodi{ta 2015. godine
Statistika sektora ostalih finansijskih
institucija (OFI) u BiH na kraju prvog
polugodi{ta 2015. godine uklju~uje
agregirane podatke za 25 osiguravaju}ih dru{tava sa dru{tvom za
reosiguranje, 33 investiciona fonda, sedam lizing dru{tava, 19 mikrokreditne
organizacija, 12 brokerskih ku}a i dvije
berze. Jedina velika statusna promjena
se desila kod jedne mikrokreditnom
fondacije iz Federacije BiH, kod koje
uveden ste~ajni postupak u junu 2015.
godine, uslijed ~ega je isklju~ena iz
podataka za sektor OFI, {to }e imati
uticaja na obim i strukturu aktive i
pasive kako mikrokreditnih organizacija
tako i ukupnog sektora OFI.
Prikupljanje ove statistike se obavlja na
polugodi{njoj osnovi i uskla|eno je sa
me|unarodnom metodologijom propisanom u MMF-om Priru~nika za
monetarnu i finansijsku statistiku
(2000). Primjenom ove metodologije
mogu}e je na sistemati~an i
harmonizovan na~in pratiti promjene u
svim segmentima finansijskog sektora
jedne ekonomije, po{to se primjenjuju
jedinstveni na~in valuacija i klasifikacije
na sve finansijske institucije.
S aktivom od 3,66 milijardi KM
sektor OFI je jo{ uvijek mnogo manji od
bankarskog sektora, jer predstavlja
15% bankarskog sektora na kraju
prvog polugodi{ta 2015. godine.
Stanje ukupne bilansne sume sekto ra OFI u BiH, na kraju prvog
polugodi{ta 2015. godine je iznosilo
3,66 milijardi KM i ve}e je za 9,2
miliona KM ili 0,3% u pore|enju sa
stanjem na kraju 2014. godine, a
posmatrano na godi{njem nivou
manje je za 7 miliona KM ili 0,2%.
Najve}u bilansnu sumu u okviru
sektora OFI imaju osiguravaju}a
dru{tva koja iznosi 1,49 milijardi KM,
{to predstavlja u~e{}e od 40,9% u
OFI sektoru, zatim slijede investicioni

fondovi sa 842,8 miliona KM aktive
(23% u~e{}a), mikrokreditne organizacije sa 667,4 miliona KM (18,2%
u~e{}a), lizing dru{tva sa 633,1
milion KM (17,3% u~e{}a), a
preostalih 21,1 milion KM (0,6%
u~e{}a) se odnosi na aktive
brokerskih ku}a i berzi u BiH.
Sektor OFI u prvoj polovini 2015.
godini, nastavlja da biljeì blagi porast
aktive poslije {est uzastopnih godina
sa smanjivanjem od po~etka krize.
Nepovoljni
ekonomski
trendovi
izazvani
ekonomskom
krizom,
elementarne
nepogode
tokom
prethodne godine, prezaduènost
korisnika kredita kao i statusne
promjene institucija OFI sektora, uticali
su na smanjenje aktive ovog sektora za
34% u pore|enju sa rekordnom 2008.
godinom kad je ukupna aktiva OFI
sektora iznosila 5,54 milijarde KM.
23
armirana vlast:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
18:18
Page 24
KARTA ZA BUDU]NOST
Bivi ministri Milorada Dodika, njih ezdesetak, nakon naputanja

ministarskih fotelja udomili su se na visoke pozicije u dobrostojeim preduzeima,
konzorcijima i javnim ustanovama i ine vanu Dodikovu mreu. Pojedini
su zavrili pred sudom, kao i sam Dodik, ali je politika uticala da uglavnom
budu osloboeni svih optubi; naa novinarka otkriva na koje vodee pozicije
u privredi je Dodik postavio bive lanove Vlade Republike Srpske
DODIKOVI SKRIVENI ADUTI

Biv{i ministri RS-a postali su glavni
stubovi Dodikove vladavine
24
30.9.2015
18:19
Page 25
GDJE SU, [TA RADE DODIKOVI BIV[I MINISTRI
DODIK PREKO SVOJIH

BIV[IH MINISTARA
ARMIRAO VLAST
Pi{e: MIRHA DEDI]
vi Dodikovi biv{i ministri po

pravilu su iz ministarskih fotelja
oti{li na ~elo dobrostoje}ih preduze}a, konzorcija i na druge
dobro pla}ene pozicije. Jedan
mandat ministrovanja zna~i i dugoro~no se
obezbijediti za ~esto i vi{estruke visoke
pozicije u upravnim ili nadzornim odborima.
Apsolutni rekorder u godi{njim primanjima je biv{i Dodikov ministar finansija Novak Kondi}, koji trenutno obavlja ~ak
11 funkcija. Pored toga {to je dekan
Ekonomskog
fakulteta
u
Banjoj
Luci, Kondi} je angaòvan i kao ~lan
Saveza za ra~unovodstvo i reviziju
Vlade RS-a i po tom osnovu godi{nje
naplati oko 45 hiljada maraka. Ovaj biv{i
ministar je direktor i vlasnik revizorske
ku}e BL revizori, ali i predsjedavaju}i
Komisije za ra~unovodstvo i reviziju BiH,
kao i generalni sekretar Saveza ra~unovo|a

i revizora RS-a. Tako|e je angaòvan i u
firmi Finrara d.o.o., u Udruènju
ovla{}enih procjenjiva~a u BiH i Udruènja
internih revizora. Njegova godi{nja primanja, prema informacijama Generalnog
sekretarijata Vlade RS-a, prema{uju stotinu
hiljada maraka. Kondi} poru~uje da nije u
sukobu interesa jer se ovdje radi o
stru~nim i profesionalnim zvanjima.
MINISTRI FINANSIJA OTVORILI

REVIZORSKE KU]E
Aleksandar Dòmbi}, koji je u jednom
mandatu bio Dodikov ministar finansija
(2006.-2010.) a potom predsjednik Vlade
RS-a, tako|e je zaplovio u revizorske vode.
Dòmbi} se danas bavi poslovima revizije i
konsaltinga, a klijente obezbje|uje zahvaljuju}i uticaju koji je ostvario u vrijeme
kada je bio ministar finansija i predsjednik
Vlade RS-a. Dòmbi} je partner i direktor
dvije firme i to Confida Consulting d.o.o. i
Confida revizija, koje posluju sa firmama
najpoznatijih tajkuna, miljenika SNSD-ove
vlasti. To su firme Integral Lakta{i i ostale

firme u vlasni{tvu Slobodana Stankovi}a,
Kaldera Lakta{i, vlasnika Milenka î~i}a,
zatim Niskogradnja Ljube ]ubi}a. Kupio je
i Ekonomski institut, i to od Slobodana
Stankovi}a, tajkuna i vlasnika Integral
inènjeringa.
Ranko [krbi}, biv{i ministar zdravlja,
izbjegao je pravu lavinu optu`bi nakon
smjene bijegom u Beograd na
ambasadorsku poziciju. Kao ministar
izvla~io je desetine miliona maraka putem
namje{tenih tendera. Sa mjesta ambasadora
je opozvan prije {est mjeseci zbog afere
oko nabavke medicinske opreme. Upu}eni
izvori tvrde da je [krbi} i dalje siva eminencija zdravstvenog sistema RS-a, koji je
doveo na ivicu propasti tokom dva ministarska mandata.
Stanislav â|o, biv{i ministar
unutra{njih poslova RS-a, nakon duèg
ministrovanja pre{ao je u preduze}e
Tehnogas u Lakta{ima, gdje se i za vrijeme
mandata vodio kao direktor. Rije~ je o preduze}u koji se bavi proizvodnjom, distribu-
DODIKOVA MRE@A REVIZORA I DIREKTORA

Aleksandar Dòmbi}, biv{i ministar finansija i premijer RS-a,
Stanislav â|o, biv{i ministar MUP-a RS-a, Ranko [krbi}, biv{i
ministrar zdravlja, ponovo na visokim poloàjima u RS-u
25
30.9.2015
18:19
Page 26
KARTA ZA BUDU]NOST
DR@AVOTVORAC DODIK
Milorad Dodik najvie radio na prenosu nadlenosti

RS-a na dravne institucije!
Milorad Dodik, koji uporno u javnosti
optuùje druge politi~are za prenos
nadle`nosti Republike Srpske na BiH,
tokom svojih mandata najvi{e je radio na
tome. Sredinom 1998. godine, u vrijeme
prvog Dodikovog mandata, legalizovane
su zajedni~ke tablice, zastava i grb BiH,
a zajedni~ki paso{i i Grani~na policija
2000. godine. U mandatu SNSD-a
vr{ena je priprema ukidanja Vojske RS-a
koja }e 2006. godine biti integrisana u
Oruàne snage BiH. U pripremama ukidanja aktivno je u~estvovao Dodikov
ministar odbrane general Manojlo
Milovanovi}. U to vrijeme delegacije iz
Ministarstva odbrane RS-a bile su gostuju}e u bazama NATO-a. Iz straha da ne
bude uhap{en na nekom od evropskih
aerodroma, Milovanovi} je predvo|enja
delegacija prepustio pukovniku Draganu
Jeli~i}u.
Sredinom 1999. godine Republika
Srpska je prekinula platni promet sa
Srbijom, a ekonomisti su tvrdili da je privreda RS-a zbog toga zabiljeìla gubitak od 20
posto. Istovremeno je u RS-u konvertibilna
marka postala jedino sredstvo pla}anja.
Tako|er, SNSD je potpisao Sporazum kojim
su entiteti preuzeli obavezu isplata penzija
cijom i prometom tehni~kih i medicinskih

gasova i opremom za gasove.
Biv{i ministar poljoprivrede, {umarstva
i vodoprivrede Republike Srpske Miroslav
Milovanovi} postao je savjetnik za poljoprivredu premijerke @eljke Cvijanovi}.
Milovanovi} je tokom svog mandata za
podsticaje ostao duàn ratarima oko 50 miliona maraka, a dovodi se u vezu s
malverzacijama oko nabavke mineralnih
|ubriva u RS-u.
U novembru 2006. Vlada RS-a dobija
nekoliko novih imena, me|u njima Rajka
Ubiparipa, koji je bio ministar privrede,
energetike i razvoja. Ubiparip je iznenada u
prolje}e 2008. godine podnio ostavku,
navodno zbog zdravstvenih problema. Od
tada mu se prakti~no gubi trag u Beogradu.
Me|utim, nedavno se Ubiparipove ime
ponovo pojavilo u javnosti, i to kao predsjednika srpskog konzorcija koji ~ine firme:
Enel, Jugotrejd, VF EMT i Syti. Upu}eni
izvori tvrde da je Ubiparip ministrovanje
napustio nakon {to je uhva}en u flertu sa
jednom ministarkom iz Vlade RS-a.
Bakir Ajanovi}, koga su zvali ministar
po potrebi, vratio se ljekarskoj profesiji
26
KO JE VI[E RADIO ZA BiH

Dodik optuùje opoziciju u RS-u da su
najvi{e radili na prenosu nadle`nosti sa
RS-a na BiH, me|utim ~injenice govore
suprotno
nakon dva ministarska mandata, najprije u

resoru nauke, tehnologije, a zatim turizma.
Dèrarda Selmana, ministra pravde, kojeg
su zli jezici nazivali i Dodikov privatni
Bo{njak, prije tri godine Narodna
skup{tina RS-a izabrala je za predsjednika
Ustavnog suda RS-a gdje je, kao sudija,
imenovan i nekada{nji ministar uprave i
lokalne samouprave Zoran Lipovac.
Radivoje Brati}, koji je u tom sastavu vlade
bio zaduèn za resor poljoprivrede,
postavljen je za direktora Hidroelektrane
Dabar. Funkciju ministra privrede, energetike i razvoja Slobodan Puhalac, iako ima
72 godine, zamijenio je mjestom direktora
dràvnog preduze}a Res-Gas, ~iji je posao
trebala biti izgradnja Ju`nog toka kroz RS.
Mjesto ministra rada i bora~ke invalidske
za{tite obavljao je Rade Ristovi}, danas
direktor Zavoda za ud`benike i nastavna
sredstva.
Iz prve Dodikove vlade, one sastavljene u Bijeljini u januaru 1998. godine,
general Manojlo Milovanovi}, ministar
odbrane, penzionerske dane uglavnom je
provodio pripremaju}i se za razna
svjedo~enja u Ha{kom tribunalu. Najprije
za sve korisnike sa teritorije Republike

Srpske. Kasnije je Vlada RS-a nastojala
dokazati da penzije treba ispla}ivati tamo
gdje su zara|ene (FBiH), {to i jeste univerzalno pravilo, ali je u suprotnosti sa potpisanim sporazumom. Izaslanik Dodikove
Vlade u~estvovao je u radnoj grupi za
formiranje Suda i Tuìla{tva BiH. Tada je
napravljen Prijedlog zakona o Sudu BiH, ali
nije pro{ao jer je SDS odbio ga podrì.
@eljko Mirjani}, aktuelni predsjednik Kluba
poslanika SNSD-a, nakon izbora 2000.
godine postao je kopredsjedavaju}i
Predstavni~kog doma Parlamenta BiH, i
u~estvovao u izglasavanju Zakona o Sudu
BiH. SDS, koji je glasao protiv, podnio je
apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je preglasavanjem utvrdio kako je zakon ustavan.
Ustavni sud BiH je u junu 2007. godine
objavio odluku da je dotada{nja himna RS-a
Boè pravde neustavna. Ista sudbina
zadesila je i grb RS-a. Zbog gubljenja ovih
ingerencija RS-a Dodik, kao premijer RS-a,
nije reagovao. Dodikov SNSD je tako|er u
Predstavni~kom domu Parlamenta BiH
2002. godine glasao za formiranje prve
policijske agencija na dràvnom nivou SIPA-e,
koja je 2004. godine dobila policijska
ovla{tenja.
je to radio kao insajder, kao u slu~aju

Zdravka Tolimira, da bi potom svjedo~enja
postala javna. Mnogima nije jasno kako je
u slu`benoj delegaciji u Be~u, zajedno sa
generalom Momirom Tali}em, izbjegao
hap{enje kada se zna da su svi generali iz
Glavnog {taba Vojske RS-a zavr{ili u
Haagu. Po{to vi{e nije deùrni svjedok
Tribunala Milovanovi} aktivno sara|uje sa
redakcijom Enciklopedija RS-a. Tako|er
ima redovne prihode kao senator Republike
Srpske.
@eljko Rodi}, biv{i ministar zdravlja,
~lan je upravnih i nadzornih odbora u
Fondu PIO RS i Aerodroma RS, ali je i senator RS. Dugo je bio ~lan i upravnih odbora Tr`nice i Klini~kog centra Banjaluke. Do
kraja 2008. godine Rodi} je primao platu i
savjetnika ministra zdravlja RS-a. S
obzirom da je ro|en 1947. godine, po sili
zakona trebao je biti u penziji.
VISOKE POZICIJE ZA
DONATORE IGOKEE
U penziju je trebao prije dvije godine
da ode i biv{i pomo}nik ministra prosvjete
u prvoj Dodikovoj vladi Proko DragosavSLOBODNA BOSNA I 1.10.2015.
30.9.2015
18:20
Page 27
GDJE SU, [TA RADE DODIKOVI BIV[I MINISTRI
BEZ NJIH DODIK NE MO@E

Manojlo Milovanovi}, biv{i ministar odbrane, Miroslav Milovanovi}, biv{i
ministar poljoprivrede, i Dèrald Selman, biv{i ministar pravde RS-a
PRIVILEGOVANI DODIKOVI SARADNICI

Miladin Dragi~evi}, biv{i ministar za izbjegla i raseljena lica,
Proko Dragosavljevi}, biv{i ministar porodice i omladine,
i Novak Kondi}, biv{i ministar finansija
ljevi}, jer je napunio 65 godina. Na

poloàju ministra porodice, omladine i
sporta bio je do kraja 2010. godine, a
potom postao savjetnik premijera.
Dragosavljevi} je iz perioda ministrovanja
ostao upam}en po skandaloznom odnosu
prema budètskim sredstvima. Revizori su
utvrdili da je Proka budèt ministarstva
probio za nevjerovatnih 150 posto, a
najvi{e je upla}ivao Ko{arka{kom klubu
Igokea, i to za redovne aktivnosti 500 hiljada KM. Dodik mu je zauzvrat preko svojih tajkuna kupio ran~ u Donjoj Lepenici,
gdje mu je izgradio ku}u i hacijende.
Polovinom 2011. godine Proko je, voljom
Dodika, postavljen za direktora Slu`benog

glasnika. Uz to, profesor je na Fakultetu
fizi~kog vaspitanja u Banjoj Luci i
Isto~nom Sarajevu.
Miladin Dragi~evi} bio je ministar za
izbjeglice i raseljena lica RS-a, a u posljednjih sedam godina je Dodikov savjetnik.
Zadatak mu je da umjesto Dodika postavlja
vijence, dodjeljuje posthumno ordenje,
posje}uje parastose i sli~ne sve~anosti. U
posljednjih sedam godina u ime Dodika
posjetio vi{e parastosa i obiljeàvanja
godi{njica raznih bitaka Vojske RS-a nego
{to je Dodik imao medijskih istupa.
Bez obzira na sudske procese, koji su se
vodili protiv Dodikovog ministra prosvjete

i kulture Nenada Suzi}a, koji je 2005.
godine osu|en, priznanjem krivice, na tri
mjeseca zatvora zbog zloupotrebe slu`benog
poloàja jer je o{tetio budèt RS-a za 50 hiljada maraka, Suzi} sada predaje pedagogiju
i sociologiju obrazovanja u Banjoj Luci.
Sudski spor nakon mandata imao je i
Milorad Karali}, ministar sporta. On je
prije nekoliko godina oslobo|en optu`bi za
nesavjestan rad u slu`bi i isplatu 59 hiljada
maraka na privatni ra~un svog pomo}nika
Milana Novitovi}a. Prethodno su njih dvojica bili osu|eni na tri, odnosno deset
mjeseci zatvora.
27
panjeta:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
20:35
Page 28
ZAJEDNO SMO SKUPA
Reporter SB svjedoio je neemu to je za mnoge

istinski historijski dogaaj koji e zasigurno
promijeniti gledanje na mnoge stvari u BiH - zajednikom protestu Srba i Bonjaka koji je odran u
Srebrenici prolog ponedjeljka. Protestu na kojem su
u istim redovima bili i ia sa ajkaom i Majke
Srebrenice. Okupio ih je zajedniki cilj
Tekst i foto: ALMIR PANJETA
no {to je jo{ do nedjelje izgledalo

potpuno nezamislivo, dogodilo
se u ponedjeljak ujutro: Pred
zgradom Op{tine Srebrenica u
devet sati ujutro po~eo je protest
na kojem su se na istom mjestu i sa istim
ciljem zajedno okupili Bo{njaci i Srbi,
ukupno oko 200 ljudi. Cilj im je podr{ka
smijenjenom direktoru Doma zdravlja
Nenadu Milo{evi}u, kao i na~elniku
Srebrenice ]amilu Durakovi}u koji je zbog
njegove, kako tvrdi nelegalne smjene,
podnio ostavku. Osim podr{ke, od
Durakovi}a su zajedni~ki zatraìli da
povu~e odluku o ostavci.
Me|u demonstrantima s jedne strane
vidimo ~i~u sa {ajka~om i dugom sijedom
bradom, dok su samo desetak metara od
njega u prvom redu okupljene predstavnice
udruènja Majke Srebrenice i Majke
enklave Srebrenica i @epa. Razgovaraju}i
s okupljenima, napreskok biraju}i
sagovornike, vrlo brzo saznate da su me|u
njima i Branislav, i Mujo, i Mehmedalija,
Aleksandar...
Kad smo mi porodice, preìvjele `rtve
genocida prihvatile doktora Milo{evi}a,
onda moète misliti kakva je to osoba.
Njemu nije mrsko oti}i u po no}i, u po
dana, da li radio ili ne radio, bio na radnom
mjestu ili ne bio na radnom mjestu, on ode
do svog pacijenta, on ga obi|e. Ja mislim
da on zasluùje svako priznanje, a za
gospodina Durakovi}a nemamo {ta da
pri~amo. Gospodin Durakovi} ìvi sa
svojom porodicom 24 sata, svaki dan u
Srebrenici, vratio se mlad, oènio se u

Srebrenici, djecu ima u Srebrenici, njegovo
dijete ide u Srebrenici u {kolu, kaè
Hatidà Mehmedovi} iz Udruènja Majke
Srebrenice, a podr{ku ]amilu i Nenadu
dala je i predsjednica Udruènja Hajra
]ati}.
NE DAMO NAÊLNIKA I DOKTORA

Ne}emo odustati, istraja}emo u
ovome, odluka se mora promijeniti. Nadam
se da }e proraditi savjest odbornika koji su
glasali za smjenu direktora Doma
zdravlja, kazala je.
Danas smo svi skupa ovdje. Ja sam
do{ao sam da dam podr{ku na~elniku
op{tine ]amilu Durakovi}u i doktoru
Milo{evi}u, i da se usprotivim ovima koji
su izdali interese naroda, kazao je
Branislav Gligi}, jedan od okupljenih
demonstranata drè}i u ruci transparent s
natpisom Ne damo na~elnika ]amila i dr.
Nenada.
Mujo Salihovi} koji je tako|er bio me|u
demonstrantima kaè kako je trenutna
situacija u op{tini postala neizdrìva, a da je
smjena doktora Milo{evi}a i ostavka
na~elnika Durakovi}a koja je za njom
uslijedila samo prelila ~a{u nezadovoljstva.
Do{ao sam da dam maksimalnu
podr{ku na~elniku u ra{~i}avanju kriminala
i korupcije u samoj op{tini. Mehmedalija
Salki} kaè da i jedan i drugi valjaju
narodu, a kao i ve}ini demonstranata
zasmetalo mu je {to oni koji ih smjenjuju
ne ìve u Srebrenici.
Me|u transparentima, uz onaj koji je
drào Branislav, primje}ujemo i ne{to
è{}e, na kojima stoji Milorade Dodiku,
do|i da po~isti{ ova govna iz SNSD-a ili

Hamdija odlazi u svoju Vogo{}u koji se
odnosi na potpredsjednika Skup{tine
op{tine Srebrenica Hamdiju Fejzi}a, ~ija je
smjena bila jedan od zahtjeva okupljenih, a
kojem zamjeraju da ne ìvi u Srebrenici a
odlu~uje o bitnim stvarima za ovaj grad.
Predstavnik gra|ana Hajrudin Hasano-
KAKO SU SE SREBRENICI
DOGODILI NENAD I ]AMIL
U Srebrenici je u ponedjeljak, 28. septembra, izbio mir!
28
30.9.2015
20:36
Page 29
DAN KAD SE UJEDINILA SREBRENICA
MIRNE DEMONSTRACIJE
Gra|ani Srebrenice pruìli su
bezrezervnu podr{ku na~elniku
op{tine ]amilu Durakovi}u i direktoru
Doma zdravlja Nenadu Milo{evi}u
NAÊLNIK U OSTAVCI
]amil Durakovi} ne}e nasjesti na
politi~ke podvale
vi} na skupu je pro~itao pet zahtjeva koji su

upu}eni op}inskom rukovodstvu i
Skup{tini op}ine.
Traìmo da se hitno odrì vanredna
sjednica Skup{tine op{tine i da se na toj
sjednici stavi van snage odluka o smjeni
direktora Doma zdravlja. Da se smijeni
potpredsjednik SO Hamdija Fejzi} i da se
raspusti Komisija za dodjelu tu|e njege i
pomo}i i smjeni predsjednik te komisije
Radomir Pavlovi}, bili su, uz podr{ku
Milo{evi}u i Durakovi}u, zahtjevi gra|ana
pro~itani na skupu koji je ve}inom bio
miran, ali su okupljeni u jednom momentu
bili izgubili ìvce pa su ~ak prijetili da }e
upasti u zgradu Op{tine, do ~ega nije do{lo.
Od zahtjeva ne}emo odustati, ako ih ne
prihvati Skup{tina, protesti }e se nastaviti,
blokira}emo sve javne ustanove i institucije,
uklju~uju}i i Dom zdravlja, prima}e se samo

hitni slu~ajevi, rekao je Hasanovi}.
29
30.9.2015
20:36
Page 30
ZAJEDNO SMO SKUPA

Okupljenima se obratio i doktor

Milo{evi} koji je do~ekan ovacijama i
aplauzima:
Kao direktor Doma zdravlja garantujem jo{ bolje zdravstvo u Srebrenici, ne}e
ga uni{tavati ljudi poput Pavlovi}a, Gli{i}a
i Hamdije Fejzi}a, kazao je okupljenima.
NAJAVLJENO PONOVNO OKUPLJANJE

Najve}e ovacije ipak izaziva pojavljivanje na~elnika u ostavci Durakovi}a.
Mnogi bi u ovoj zgradi volili da ste vi
danas podijeljeni u dvije grupe, jednu
srpsku, a drugu bo{nja~ku. Danas ste svi
jedinstveni u svojim stavovima i ja vam se
pridruùjem. Dom zdravlja je institucija
svih nas i zalagat }u se da ona funkcioni{e
na zadovoljstvo svih gra|ana, a ne
pojedinih politi~kih partija, koje samo sebi
O JEDNOJ SMJENI I JEDNOJ OSTAVCI
Kako je sve poelo

Do su{tinskog mimoilaènja
Skup{tine i na~elnika je do{lo zbog toga
{to javne ustanove i preduze}a koje
osniva trebaju biti servis gra|anima, a ne
politi~kim strankama da kroz svoje
kadrove na direktorskim mjestima
provode politiku zapo{ljavanja svoje
rodbine, ro|aka i strana~kih podobnika,
kazao je obrazlaù}i odluku o ostavci
na~elnik ]amil Durakovi}.
Dodao je da se li~no zalagao za
popravljanje stanja u Domu zdravlja, a ne
mijenjanje direktora i dovo|enje novog
SMIJENJENI DIREKTOR
Gra|ani Srebrenice traìli su da hitno bude odràna
vanredna sjednica Skup{tine op{tine na kojoj }e biti
poni{tena odluka o smjeni direktora Doma zdravlja
Nenada Milo{evi}a
IZIGRANI GRA\ANI
Oekivana reakcija Kolegija

Skuptine optine Srebrenica
Pred zaklju~enje ovog broja dobili smo
informaciju da Kolegij Skup{tine op{tine
Srebrenica nije donio odluku o odràvanju
vanredne skup{tinske sjednice za
razmatranje zahtjeva koje su iznijeli
predstavnici gra|ana na protestima ispred
op{tinske zgrade.
Kolegij je donio zaklju~ak kojim je
predsjednika Skup{tine op{tine
Srebrenica Milo{a Milovanovi}a i
potpredsjednika Hamdiju Fejzi}a zaduìo
da u roku od dva dana odrè sastanak sa
na~elnikom op{tine ]amilom
Durakovi}em i predstavnicima politi~kih
stranaka s ciljem prevazilaènja
novonastale situacije i rje{avanja
problema. Tako|e, Kollegij je pozvao
predstavnike gra|ana da zahtjeve koje su
saop{tili na protestu preto~e u inicijativu i
30
zvani~no je upute Skup{tini op}ine na

razmatranje kako bi se ispo{tovala
procedura i na zakonit na~in razmatrali i
rje{avali zahtjevi gra|ana.
Od Kolegija ni{ta bolje nisam ni
o~ekivao, a da vam pravo kaèm, bio
sam spreman na tu fintu. Kaù da
predsjednik i potpredsjednik Skup{ine
op{tine Srebrenice sjednu sa mnom i
razgovaraju o problemu. To je problem
zajednice i o njemu ne mogu razgovarati i
odlu~ivati tri ~ovjeka. Ja ne}u pristati na
takav razgovor i na takve politi~ke
podvale, kaè ]amil Durakovi} koji je
kao na~elnik u ostavci zatraìo
odràvanje tematske sjednice Skup{tine
op{tine Srebrenica, a protokolisao je i
svoju ostavku koju navodno op{tinska
tijela nisu dobila.
(M.F.)
koji }e provoditi politiku SNSD-a umjesto

politike zdravstva na podru~ju Op{tine
Srebrenica.
U 15 godina SNSD je u Domu
zdravlja zapo{ljavanjem svojih ~lanova
napravio deficit od 1,2 miliona KM, kazao
je Durakovi} koji je ostavku dao nakon {to
je na 23. redovnoj sjednici Skup{tine
op{tine Srebrenica od 23. septembra ove
godine smijenjen direktor srebreni~kog
Doma zdravlja dr. Nenad Milo{evi} za
kojeg Srebreni~ani imaju samo rije~i
hvale.
i svojim liderima èle dobro, kazao je

okupljenima, nakon ~ega se sastao s
predsjednikom SO Milo{em Milovanovi}em s kojim je dogovorio da se u ovih
sedam dana zakaè sjednica na kojoj }e se
raspravljati o zahtjevima gra|ana, a ako
sjednica u tom roku ne bude zakazana,
gra|ani su za naredni ponedjeljak najavili
ponovno okupljanje. Odluka o datumu
odràvanja sjednice donosi se u vrijeme
pisanja ovog teksta.
Milovanovi} koji kaè kako ovakvi
protesti nisu potrebni Srebrenici pojavio
se pred okupljenima i obratio im se i
pored ~injenice da su ga izvi`dali, dok
prozvani potpredsjednik Fejzi} nije na{ao
za shodno da se obrati okupljenima. U
izjavi koju je dao novinarima u zgradi
op{tine optuìo je Durakovi}a da je
dirigovao protestima na koje je, kako je
kazao, doveo samo Srbe.
Ne bojim se nikoga, do{ao sam jutros u
osam redovno na posao. Vidjeli ste da je
dole pred zgradom 200 ljudi, od 200 ljudi
199 je Srba. Ovo je rad na~elnika ]amila
Durakovi}a sa pla}anjem, da dovede 90 ili
200, otprilike ima oko 150 ljudi, da dovede
Srbe da smijene Hamdiju Fejzi}a!, kazao
je novinarima zbunjeni Fejzi} mijenjaju}i
brojke iz sekunde u sekundu. U panici,
Fejzi} o~ito nije vidio da je me|u
okupljenima bilo najmanje 20 èna iz
udruènja koje okupljaju srebreni~ke
majke.
Smjena direktora Milo{evi}a i ostavka
na~elnika Durakovi}a zasigurno }e biti
ne{to oko ~ega }e se lomiti politi~ka
koplja i narednih dana, ali kakav god bude
krajnji epilog osta}e ~injenica da se
stanovnici Srebrenice, Bo{njaci i Srbi,
mogu okupiti oko zajedni~ke stvari, da
mogu zajedno podràti jednog Srbina i
jednog Bo{njaka za koje i jedni i drugi, bili
u pravu ili ne, smatraju da su jedini
ispravni. Golemo.
VELEDROGERIJA:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
20:51
Page 31
APOTEKARSKA FARMA
HRONIKA NAJAVLJENE SMRTI

Lanac Apoteka Oaza zdravlja je pred finansijskim
kolapsom, a uposlenici 6 mjeseci nisu primili platu
DAVUD ZAHIROVI, vlasnik Bosnafarma, Zada Pharmaceuticals i Apoteka

Oaza zdravlja, uz malu pomo prijatelja, uspjeno odolijeva nasrtajima pravne
drave na njegove (i)legalne poslove. Zahvaljujui svojim vezama i vezicama,
Zahirovi jo uvijek pliva u poslovnim vodama, a do kada, zavisi prije svega od
nadlenih tuilatava i sudova
KOGA PREVARIM,
TOGA (NE) @ALIM
U pro{logodi{njem javnom
oglasu za formiranje nove
esencijalne liste lijekova u
Tuzlanskom kantonu jedino {to
je nedostajalo bila je fotografija
Davuda Zahirovi}a
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
eleprometnici lijekovima koji,

izme|u ostalog, snabdijevaju i
apoteke vode tihi rat sa
vlasnicima apoteka koji im ne
pla}aju isporu~enu robu, odnosno
lijekove. O propasti lanca Apoteka Denida,
~iji je vlasnik Haris Redèpagi} ostao
duàn 6,5 miliona KM dobavlja~ima i
preko 3 miliona KM dràvi za poreze i
doprinose, pisali smo prije petnaest dana,
kada smo najavili i mogu}i bankrot
privatne zdravstvene ustanove Apoteke
Oaza zdravlja. Lanac apoteka Oaza
zdravlja jo{ uvijek nije bankrotirao, ali je
njegov vlasnik Davud Zahirovi} izvarao
svoje uposlenike, poslovne partnere,
veleprometnike lijekovima, zavode zdravstvenog osiguranja u dva kantona...
Me|utim, Davud Zahirovi} zahvaljuju}i
31
30.9.2015
20:52
Page 32
OAZA ZDRAVLJA
svojim vezama i vezicama jo{ uvijek
pliva u poslovnim vodama, a do kada,
zavisi prije svega od nadle`nih tuìla{tava i
sudova.
JAKI SMO
Davud Zahirovi}, doktor
stomatologije, privrednik iz
Lukavca i slobodni strijelac u
domenu farmacije
DOMA]IN BEZ POKRI]A

Mi radnici Apoteka Oaza zdravlja
obavje{tavamo Vas da se u na{im
apotekama de{ava kriminal. Nemamo plate,
nemamo
mogu}nost
da
ovjerimo
zdravstvene knjiìce. Danima poku{avamo
da izmolimo na{e plate od vlasnice Emine
Zahirovi} (k}erka Davuda Zahirovi}a,
op.a.) koja nas ignori{e i ismijava na{u
bijedu. I dok smo mi za Bajram sjedili
praznih stolova i nismo imali na{oj djeci
bajramluk dati, ista je hodala po svijetu i
tro{ila pare koje smo mi zaradili, stoji u
pismu uposlenika Apoteka Oaza zdravlja
koje je upu}eno na adresu Zavoda
zdavstvenog osiguranja Kantona Sarajevo,
od kojeg traè da se obustave isplate
Apotekama Oaza zdravlja. Naime, u
svom poslovnom me{etarenju Zahirovi} je
oti{ao tako daleko da je u Distriktu Br~ko
registrovao firmu Bosnafarm, koja je
blokirala ra~un njegovom lancu apoteka
Oaza zdravlja. Navodno, Bosnafarm je
blokirao ra~un Oazi zdravlja zbog
isporu~enih, a nepla}enih lijekova u iznosu
od 2 miliona KM. Zahirovi} je ovu
poslovnu vratolomiju izveo kako bi ostali
dobavlja~i kojima Apoteka Oaza zdravlja
duguje novac za isporu~enu robu ostali
kratkih rukava. Naima, uplate na ra~un
Oaza zdravlja automatski se prebacuju na
ra~un Bosnafarma dok se ne izmiri dug
od dva miliona KM, a vlasnik obje firme je
isti ~ovjek - Davud Zahirovi}.
Zahirovi} je dakle direktor i vlasnik
Bosnafarm veledrogerije Lukavac koju
je osnovao 1996., a devet godina kasnije
Zahirovi} se upustio u jo{ jedan poslovni
poduhvat i registrovao je proizvo|a~a
medikamenata Zada Pharmaceuticals
Lukavac. Zahirovi} je svoju firmu
Bosnafarm registrovao i u Tuzli, a
posljednju firmu pod istim imenom
registrovao je u Distriktu Br~ko. Ali, da bi
se mogao razumjeti poslovni (ne)uspjeh
Davuda Zahirovi}a, mora se re}i da on
slovi za jednog od glavnih finansijera
SDA Tuzlanskog kantona. Naime, u jeku
pro{logodi{njih majskih poplava tada{nji
premijer TK Bahrija Umihani} sastao se
sa Davudom Zahirovi}em, a navodno
glavna tema razgovora bila je izrada
esencijalne liste lijekova koji se mogu
propisivati i izdavati na teret Zavoda
zdravstvenog osiguranja TK. Tako se pred
Timom za razmatranje zahtjeva sindikata,
poslodavaca, Privredne/obrtni~ke komore
TK i obespravljenih radnika biv{ih
privrednih giganata na{ao i zahtjev
Zahirovi}eve Zada Pharmaceuticals za
32
za{titu doma}e proizvodnje. Nedugo

zatim Vlada TK usvojila je Smjernice za
za{titu
doma}ih
proizvo|a~a
farmaceutskih proizvoda, a nakon toga
preporu~ila je izradu nove esencijalne
liste lijekova koja }e dokazati da za{tita
doma}ih
proizvo|a~a
zapravo
predstavlja za{titu samo jednog od njih,
Zada Pharmaceuticals.
NEKA RADI KO [TA HO]E

Naime, prilikom sastavljanja nove
esencijalne liste lijekova akcenat je stavljen
na za{titi doma}ih proizvo|a~a, a u
su{tini svi kriterij bitni za ulazak na
esencijalnu listu unaprijed su dogovoreni sa
Zahirovi}em. U tom javnom oglasu za
pravljenje nove esencijalne liste lijekova
jedino {to je nedostajalo bila je fotografija
Davuda Zahirovi}a! Bio sam prisutan kada
je biv{i federalni ministar zdravstva Rusmir
Mesihovi} nazvao svog kolegu u Vladi TK
Alena Kameri}a rekav{i mu da je objavljeni
konkurs neprihvatljiv. Razumijem da se
nekom iza|e u susret, ali ovo {to radite je
kriminal, rekao je Mesihovi} na {ta mu je
Kameri} doslovno odgovorio: Uhvati se ti
JEDNA OD BROJNIH
Krivi~na prijava koju je Tuzla farm podnio
u avgustu 2012. godine protiv Davuda
Zahirovi}a
(SAMO)SPALJIVANJE
Neovlateno spaljivanje lijekova

kojima je istekao rok upotrebe
Nepravilno uni{tavanje farmaceutskog
otpada krivi~no je djelo, ali to
Bosnafarmu Davuda Zahirovi}a nije
smetalo pa su 2005. godine radnici ove
firme neovla{teno spalili veliku koli~inu
lijekova kojima je istekao rok upotrebe.
Vatreni spektakl policiji su prijavili gra|ani,
ali tada je u odbranu Zahirovi}a stalo
Ministarstvo zdravstva TK, koje je bez
analize utvrdilo da lijekovi nisu opasni po

okolinu. Zahirovi} se kasnije pravdao da
se uop{te nije radilo o lijekovima, nego
samo o praznim kutijama iako su mje{tani
svjedo~ili o tabletama i ampulama. Istina
nikad nije utvr|ena jer je slu~aj vje{to
zata{kan od strane SDA-ovih struktura
vlasti.
30.9.2015
20:52
Page 33
APOTEKARSKA FARMA
SPORT I FARMACIJA
Davud Zahirovi od FK Sloboda

traio povrat 370 hiljada KM
BIZNISMEN I U SPORTU
Biv{i predsjednik FK Sloboda
Davud Zahirovi} od kluba
potraùje 370 hiljada KM
Osim {to (ne)zasluèno nosi epitet

uspje{nog biznismena, Davud Zahirovi}
je i ~lan Sabora Islamske zajednice, a u
periodu 2011. 2012. bio je i predsjednik
FK Sloboda. Dvije godina nakon
podno{enja ostavke na mjesto
predsjednika Slobode Zahirovi} je tuìo
klub i sudskim putem traìo povrat od 370
hiljada KM. U svom javnom istupu
Zahirovi} je naveo kako je Slobodi
svoje liste na Ba{~ar{iji, a nas pusti da

radimo {ta ho}emo, kaè na{ sagovornik
koji je iz razumljivih razloga èlio ostati
anoniman.
Zanimljivo je da su, osim SDA,
pokrovitelji Davuda Zahirovi}a bili i visoki
du`nosnici SDP-a. Jedan od njih je i biv{i
premijer TK Sead âu{evi}, koji je sa te
oprostio 100
hiljada KM, ali da
sumu od 370
hiljada KM ne
moè halaliti.
Zahirovi} je u
klub do{ao kao
~lan Upravnog
odbora i u
vrijeme kada je
bio prvi ~ovjek
Slobode
Upravni odbor
fakti~ki nije
postojao, a
Zahirovi} je
odluke donosio
samostalno bez
polaganja ra~una
Skup{tini kluba koja nije odràvana.
Svojevremeno, Zahirovi} je izjavio kako
}e njegov najve}i ìvotni neuspjeh biti ako
Sloboda ispadne iz Premijer lige BiH.
Naàlost, klub dugogodi{nje tradicije u
ljeto 2012. godine napustio je dru{tvo
najboljih, a Zahirovi} se dvije godine
kasnije odlu~io da tu`bom vrati uloèna
nov~ana sredstva.
funkcije smijenjen u februaru pro{le

godine. âu{evi} je u Zahirovi}evu Zadu
dovodio i biv{eg premijera FBiH Nermina
Nik{i}a koji je pod krinkom za{tite
doma}e proizvodnje izjavio ne{to nespojivo sa slobodnom trì{nom utakmicom.
Naime, prilikom posjete Zadi Nik{i} je
izjavio kako treba izvr{iti pritisak na
PROIZVODNJA
Uposlenici Zada Pharmaceuticals, u vlasni{tvu
Davuda Zahirovi}a, sa paletom vlastitih proizvoda
doktore i zdravstvene ustanove da

pacijentima pripisuju lijekove proizvedene
u BiH.
Politi~ki i u svakom drugom pogledu,
dobro potkovani Zahirovi}, uz malu
pomo} prijatelja, uspje{no odolijeva
nasrtajima pravne dràve. U nastojanju da
naplate makar dio potraìvanja od firmi i
apoteka u vlasni{tvu Zahirovi}a, veleprometnici lijekovima pribjegli su svim
dozvoljenim pravnim sredstvima, ali
rezultati su vi{e nego skromni. Tako je
Tuzla farm u augustu 2012. godine
Kantonalnom tuìla{tvu Tuzla podnio
krivi~nu prijavu protiv Zahirovi}a zbog
krivi~nog djela o{te}enje povjerilaca za 2,5
miliona KM. Me|utim, u aprilu ove godine
tuìlac Nihad Halil~evi} obavijestio je
Tuzla farm da je istraga protiv Duvada
Zahirovi}a obustavljena jer djelo koje je
po~inio nije krivi~no djelo. Tuzla farm je
istom tuìla{tvu protiv Zahirovi}a podnio i
prijavu zbog prevare, ali je i ona odba~ena.
U svom odgovoru glavni kantonalni tuìtelj
Tomislav Ljubi} je naveo: Prevarno
postupanje, u krivi~nopravnom smislu
rije~i, treba da postoji u trenutku
preduzimanja prve radnje, {to bi u
konkretno prijavljenim radnjama zna~ilo
namjeru osumnji~enog da nikada ne plati ni
dug ni kupljenu robu, a sve po ugovoru o
regulisanju me|usobnih prava i obaveza iz
poslovnog odnosa kupoprodaje robe iz
marta 2012. godine, a takvog prevarnog
postupanja nema. Drugim rije~ima, kada
je potpisan spomenuti ugovor, Zahirovi},
prema Ljubi}evim navodima, nije imao
namjeru prevariti Tuzla farm, a to {to
roba nije pla}ena, a Tuzla farm je izvaran
kasnije, nije problem.
Koliko mi je poznato, u saradnji sa
Upravom za indirektno oporezivanje bila je
napravljena shema Zahirovi}evog kriminalnog poslovanja, {to je bila osnova da se
u slu~aj Zahirovi} uklju~i dràvno
Tuìla{tvo. Me|utim, dobro informisan,
Zahirovi} je odmah sa kantonalnom
Upravom za indirektno oporezivanje
potpisao sporazum o reprogramu duga. U
zalog je stavio liniju za proizvodnju
lijekova u Zadi. Propala je prva i druga
aukcija, a kada se linija mogla kupiti ispod
jedne tre}ine vrijednosti, kao kupac se
pojavila njegova firma, kaè na{
sagovornik. On nam je tako|er otkrio da se
firma
Sarajevofarm pismeno obratila
premijeru Kantona Sarajevo Elmedinu
Konakovi}u i ministrici zdravstva Emiri
Tanovi}-Mikulec od kojih je zatraèno da
se prekine sa uplatama na ra~une firmi i
apoteka u vlasni{tvu Davuda Zahirovi}a jer
bi njihov nastavak mogao ozbiljno ugroziti
kompletan sistem snabdijevanja pacijenata
lijekovima sa esencijelne liste Kantona
Sarajevo.
33
marjan kvesic:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
20:17
Page 34
OK JE OK.
Svi oni koji vole i prate sport, u mislima su ve u Rio De Janeiru, gdje e se u
augustu naredne godine odrati XXXI LJETNA OLIMPIJADA; MARIJAN KVESI,
prvi ovjek OLIMPIJSKOG KOMITETA BiH za Slobodnu Bosnu govori o toj
manifestaciji, ali i o stipendiranju naih sportista i uslovima u kojima radi krovna
sportska institucija u Bosni i Hercegovini
EKAJUI RIO...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Foto: MARIO ILIÎ]
d 17. jula ove godine, nakon

utrke na 800 metara u okviru
sheme Dijamantske lige u
Monte Carlu kada smo vidjeli da
Nijel Amos, srebrni na Olimpijadi u Londonu prije tri godine u istoj
disciplini, sjedi na tartan stazi i ne moè
vjerovati da je tr~ao petnaest stotinki
sporije od na{eg Amela Tuke, uvjereni smo
da }emo od ljeta sljede}e godine vjerovatno
imati i prvu olimpijsku medalju! Nesretni
Amos nije mogao vjerovati da je utrku
zavr{io kao drugoplasirani zato {to je imao
fantasti~an rezultat, 1:42.66, ali na{ je
atleti~ar bio za koplje iznad. I istr~ao
najbolji rezultat ove sezone. I do tada, ali i
poslije toga, u ovoj 2015. godini. Bilo je to,
dakle, trideset i sedam dana prije nego {to
}e Amel, na Svjetskom prvenstvu u
Pekingu, osvojiti bronzanu medalju.
Zlatnog sjaja. A, u Riju, mo`da i bude
zlatna, na zlatnom brazilskom suncu. Samo
da je zdravlja, kazali bi, tek ponekad
oprezni, Bosanci.
REZULTATI, STIPENDIJE, NORME

No, hajdemo mi vidjeti kako se u
Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine pripremaju za narednu Ljetnu
olimpijadu. Nakon Londona 2012. imali
smo Zimsku olimpijadu u So~iju, pro{le
godine. To je taj ciklus 2-2. îm se zavr{i
ljetna Olimpijada, po~inju pripreme za
zimsku. Pa, onda opet za ljetnu, i tako
redom. A na{ glavni zadatak u pripremama
za Ljetne olimpijske igre, koje }e biti
JASNI CILJEVI
Mostarac Marijan Kvesi}
odràne naredne godine, bio je da na{im

sporta{ima osiguramo {to vi{e olimpijskih
stipendija. Sada konkretno govorim o
Olimpijadi u Rio De Janeiru 2016. godine...
Uspjeli smo, prije svega, osigurati dvanaest
stipendija, {to je za Olimpijski odbor Bosne
i Hercegovine izuzetno veliki uspjeh. To su,
istina, u evropskim okvirima skromna
sredstva, 600 dolara mjese~no po sporta{u,
u ciklusu 2014. - 2016. godina, s tim da
svaki od sporta{a ima pravo i na 5.000
dolara za putne tro{kove, kada se takmi~i u
kvalifikacijama i poku{ava ispuniti
olimpijsku normu. Ipak, za na{e uvjete,
pristojna su to sredstva, obja{njava
Marijan Kvesi}, aktuelni predsjednik
Olimpijskog komiteta BiH. Ili, Olimpijskog
odbora BiH. Stvar je navike. OK ili OO,

svejedno je.
Dvanaest bosanskohercegova~kih sportista koji trenutno primaju stipendije su:
Amel Tuka, Hamza Ali}, Kemal Me{i} i
Mesud Pezer (atletika, i svi osim Tuke
baca~i kugle), potom Larisa Ceri} (dùdo),
Ivana Ninkovi} (plivanje), Dèmal Bo{njak
(boks), Damir Dùmhur i Mirza Ba{i}
(tenis), Aleksandra Samardì} (dùdo),
Harun Sadikovi} (dùdo) i Emina
Hadìahmetovi} (stoni tenis). Do sada su
olimpijske norme ispunili samo Amel Tuka i
Hamza Ali}. Dok je Emina Hadìahmetovi}
jednu od prilika za hvatanje norme ve}
propustila, jer u Stonoteniskom savezu BiH
nisu mogli skupiti 18.000 KM za odlazak
Marijan Kvesi}, predsjednik Olimpijskog komiteta

BiH: Ne krijemo, u Rio De Janieru naredne godine
o~ekujemo prvu bosanskohercegova~ku
olimpijsku medalju!
34
30.9.2015
20:18
Page 35
WITT JE BILA HIT

NA[A KATARINA
vabica u dotiranom filmu

Osvaja~ica zlatne medalje
u umjetni~kom klizanju u
ènskoj konkurenciji na
sarajevskoj Olimpijadi 1984.
bila je Katarina Witt. Nedavno
je boravila u glavnom gradu
Bosne i Hercegovine, koje je,
izme|u ostalih, mjesto radnje
dokumentarnog filma koji se
snima o slavnoj Njemici,
dvostrukoj olimpijskoj
pobjednici. Naravno, posjetila
je i Olimpijski komitet BiH, ~ije
su prostorije u dijelu sportskog
kompleksa Zetra, gdje se
Katarina i takmi~ila. Ta~nije, u
dvorani koja sada nosi naziv
tada{njeg predsjednika MOK-a,
Juana Antonija Samarancha.
Da, bila je kod nas, a
Sarajevo zauzima posebno
mjesto u njenom ìvotu, veli
Direktor Olimpijskog muzeja Edin

Numankadi} pored potpisane i
uramljene fotografije olimpijske
{ampionke
Marijan Kvesi}.
U Olimpijskom muzeju,
pak, zatekli smo Edina
Numan ka di }a, direktora ove
institucije, koja je
privremeno izmje{tena u
prostorije Olimpijskog
komiteta BiH. I on, ba{ kao i
Marijan Kvesi}, nada se {to
skorijoj obnovi zgrade
Olimpijskog muzeja, u
Petrakijinoj ulici. Odakle je
Muzej deloìran 1992.,
kada su tu prekrasnu
zgradu, izgra|enu 1903. po
projektu ~e{kog arhitekte
Karla Parìka, zapalili i
uni{tili stru~njaci s brda
iznad Sarajeva. Sre}om,
ve}inu eksponata
Numankadi} i njegove
kolege uspjeli su sa~uvati.
na Evropsko prvenstvo u Rusiji, pa }e sada

Evropskoj stonoteniskoj federaciji morati
platiti 1.000 eura kazne!? Pametan svijet bi
kazao da se ovo samo nama moè desiti...
Emini nije
600 dolara
tro{kove,
sastavljena
mogla pomo}i ni stipendija od

niti onih 5.000 dolara za putne
jer je reprezentacija BiH
od {est takmi~ara. Uglavnom,
Komisija za vrhunski sport OK-a BiH

razmatra zahtjeve sportskih saveza u na{oj
dràvi za dodjelu stipendija, valorizuje
rezultate sportista i, na kraju, sastavlja
KOMPLEKS ZETRA
Jedna od prostorija Olimpijskog komiteta BiH
35
30.9.2015
20:19
Page 36
OK JE OK.
spisak stipendiranih.
A, {ta sve treba da uradi jedan
olimpijski komitet, ustvari jedna dràva da
bi svoje najbolje sportiste poslala na
Olimpijadu, pitamo Marijana Kvesi}a,
nekada{njeg fudbalera i direktora
Fudbalskog kluba Vele` iz Mostara: Nije
nimalo jednostavno! Osnovni preduvjet je,
zna~i, ispuniti olimpijsku normu. Amel
Tuka i Hamza Ali} ve} su je ispunili, a od
ostalih sporta{a, mislim da bi i Larisa Ceri}
trebala biti sigurna. Kemal Me{i} je,
recimo, u Sloveniji fakti~ki falio za jedan
centimetar. Imamo, naravno, kvalitetu i u
tenisu. Na{ Damir Dùmhur bi vrlo brzo
mogao ispuniti olimpijsku normu, blizu je.
Sad nam je i Dèmal Bo{njak oti{ao u
Dohu, na Svjetsko prvenstvo u boksu, i ja
gajim nadu da bi i on mogao biti putnik za
Rio De Janeiro. Realna procjena je da }e u
na{em olimpijskom timu biti sedam do
deset sporta{a, uklju~uju}i i atleti~arku
Luciju Kimani, koja nije stipendista OK-a
BiH. U Londonu nas je bilo pet. Naravno, u
Riju se nadamo i dobrim rezultatima i na{oj
prvoj medalji, to ne krijemo. Tu prije svega
mislim na Amela Tuku, koji je ove sezone
imao najbolji rezultat na svijetu na 800
metara i osvojio je bron~anu medalju na
Svjetskom atletskom prvenstvu u Pekingu.
Preliminarna lista formira}e se u martu, ili
u aprilu sljede}e godine, ali }e se mo}i
dopunjavati sve do po~etka jula. Sve~ano
otvaranje XXXI Ljetne olimpijade
zakazano je za 5. august. [to se ti~e nas,
mogla bi biti i gu`va za no{enje zastave
na toj ceremoniji. Srbijansku zastavu }e,
pak, nositi najbolji teniser svijeta Novak
\okovi}. Realno je, u ovom trenutku, da to
kod nas bude Amel Tuka. Ali, ima jo{ do
narednog ljeta, tek smo iz ovog iza{li...
ZENI^KI SJAJ
Hamza Ali} i Amel Tuka
ZIMSKI EYOF U ZAMJENI TERMINA

Potpredsjednici Olimpijskog komiteta
Bosne i Hercegovine su prof.dr. Izet Ra|o i
Sini{a Kisi}. Njih dvojica se zajedno sa
Marijanom Kvesi}em rotiraju na mjestu
prvog ~ovjeka krovne sportske institucije u
BiH, i svi su volonteri, ba{ kao {to se
rotiraju i ~lanovi Predsjedni{tva BiH, koji
su sve samo nisu volonteri. I u OK-u je predsjednik, a u Predsjedni{tvu - predsjedavaju}i. A, kad smo ve} na tom terenu,
interesuje nas i poku{avaju li politi~ari
svoje prste umije{ati u rad OK-a BiH: Ne!
Mi smo nevladina organizacija, izuzetno
kvalitetno smo organizirani i politika nije
prisutna u na{em Olimpijskom odboru,
gdje smo osigurali izvrsne odnose i odli~nu
atmosferu, kategori~an je na{ sagovornik,
koji }e funkciju predsjednika OK-a BiH
obavljati do aprila naredne godine.
Olimpijski komitet BiH je nevladina
organizacija, registrovana kao Udruènje
gra|ana. U na{e aktivnosti ubraja se,
36
Do sada su
olimpijske norme za Rio De
Janeiro ispunili
samo Amel Tuka
i Hamza Ali}
izme|u ostalog, i suradnja sa organima

vlasti. Ta suradnja podrazumijeva da se
osiguraju kvalitetna sredstva za na{e
sporta{e. Naàlost, iz dràvnog budèta se
za sport izdvajaju minorna sredstva.
Nemamo ni ministarstvo sporta na
dràvnom nivou, pa taj dio pokriva
Ministarstvo civilnih poslova. Ministar
Adil Osmanovi} je u~inio da se za sport u
ovoj godini izdvoji skoro milion KM i mi
smo tek sad pristupili grantu. Ali, opet, i to
su skromna sredstva. No, Olimpijski odbor
BiH, putem vlastitih aktivnosti i projekata,
pristupa fondovima olimpijske solidarnosti
pri Me|unarodnom olimpijskom odboru.
30.9.2015
20:19
Page 37
BR@E, VI[E, JAÊ

TRANSPARENTNO, PA SRETNO
Razvoj i podrka u konvertibilnim

markama
Ako vas interesuje kako izgleda
finansijska podr{ka OK-a BiH najboljim
bosanskohercegova~kim sportistima u
2015. godini, onda gledajte i ~itajte. Za
boravak sedam sportista na Zimskom
evropskom olimpijskom festivalu mladih u
Montafonu OK BiH izdvojio je 18.900 KM,
a za u~e{}e trideset i dvoje na{ih
takmi~ara na Ljetnom evropskom
olimpijskom festivalu mladih u Tbilisiju,
Evropskim igrama u Bakuu i
Mediteranskim igrama na pijesku u
Osim prema MOO-u, imamo projekte i

prema ambasadama koje se nalaze u na{oj
dràvi, prema institucijama kao {to je
NATO. Imamo i kvalitetne odnose sa
visoko{kolskim institucijama u Bosni i
Hercegovini, gdje tako|e sudjelujemo kao
partneri projekata i dobijamo sredstva od
sponzora. Mi u Olimpijskom odboru
ponosni smo na ~injenicu da takvim na{im
pristupom osiguravamo od milion do
Pescari 105.300 KM. Na stipendije

dvanaest sportista koji su kandidati za
Olimpijadu u Riju bi}e potro{eno 159.016
KM, a za troje pretendenata na Zimsku
olimpijadu 2018. u Pyeongchangu 64.800
KM. Ko{arka{ka A selekcija je za nastup
na Evropskom prvenstvu dobila 27.00 KM,
stavka Tehni~ki kursevi za trenere, ove
godine za ragbi, ko{ta 17.600 KM, dok }e
u segmentu Razvoj nacionalne sportske
strukture, Odbojka{ki savez BiH dobiti
52.800 KM. Ukupno je to 445.416 KM.
milion i dvije stotine hiljada KM godi{nje,

a ova 2015. bila je izuzetno dinami~na.
Organizirali smo odlazak na{ih sporta{a na
zimski i ljetni Europski olimpijski festival
mladih, u Montafon i u Tbilisi, te na
Evropske igre u Baku i na Mediteranske
igre na pijesku u Pescaru, isti~e Marijan
Kvesi}.
Je li organizacija Zimskog evropskog
olimpijskog festivala mladih 2017. ba{
morala biti oduzeta Sarajevu i Isto~nom

Sarajevu? Nije oduzeta! Jednostavno,
nismo imali kvalitetan priliv sredstava kako
bi organizirali EYOF. A, vrijeme odràvanja manifestacije se pribliàvalo. U Bakuu,
u vrijeme odràvanja Europskih igara,
saop}eno nam je da su svi vremenski
rokovi, kada je doma}instvo u pitanju,
iscurili. Pa se, na neki na~in, pri{lo zamjeni
termina. Zimski EYOF }e 2017. organizirati Turski olimpijski odbor, koji se i
kandidirao za Zimski EYOF 2019. godine.
Vjerujem da }emo mi EYOF organizirati za
~etiri godine, odgovara na na{e pitanje
predsjednik Olimpijskog komiteta BiH. A,
prije ~etiri godine, Evropski olimpijski
komitet uvrstio je generalnog sekretara
OK-a BiH Saida Fazlagi}a u komisiju za
Evropski olimpijski festival mladih, {to je
bilo prvo imenovanje uposlenika OK-a
BiH u neko od tijela MOK-a, ili EOK-a.
Nekada valjda budemo imali i redovnog
~lana MOK-a. Iz regije je to trenutno
samo Antun Vrdoljak, prvi predsjednik
Hrvatskog olimpijskog odbora. Usput, u
Olimpijskom komitetu BiH izuzetno su
zadovoljni saradnjom sa Me|unarodnim
olimpijskim komitetom i njegovim
predsjednikom, Nijemcem T homasom
Bachom. I, generalno, zadovoljni su.
Mada, uvijek moè: Citius, Altius,
Fortius.
37
mostar:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
20:01
Page 38
SIMBOL MOSTARA
PARTIZANSKO SPOME -GROBLJE u Mostaru, koje

se protee na pet tisua etvornih metara, otvoreno
je prije tano pedeset godina; tek stotinjak antifaista
i potomaka mostarskih heroja prisustvovalo je
obiljeavanju obljetnice roenja simbola ivota,
vrstine i odlunosti jednog naroda u
vjeitoj borbi protiv zla
PARTIZANSKA
NEKROPOLA
MOSTAR
Tekst i foto: MARIO ILIÎ]
rotekle je subote, 26. rujna,

skromno ali dostojanstveno
obiljeèna pedeseta obljetnica od
izgradnje mostarske Partizanske
nekropole, ili Partizanskog spomen-groblja. Uspinju}i se prema ovom
monumentalnom spomeniku osloboditeljima Mostara, simbolu otpora protiv fa{isti~kih okupatora i doma}ih izdajnika,
stotinjak je antifa{ista i potomaka mostarskih heroja ve} na ulazu do~ekao veliki
grafit: Va{e zlo~ince i zlo~ine veli~ajte
negdje isto~nije! Ukoliko i nakon toga ne
posustanete u èlji da vidite u kakvom je
stanju nekada{nji simbol Grada na
Neretvi, na nogama morate imati obu}u s
debelim potplatama jer slijedi uspon
stazom duga ~kom tristotinjak metara
dobrano zastrtom staklom i gomilama
sme}a. Ako ste i tu dionicu prepje{a~ili
bez tjelesnih o{te}enja, iza{av{i sretno na
vrh, htjeli ne htjeli doìvje}ete {ok ~im
vam pogled zastane na usta{kom
znakovlju, iscrtanom na desnoj strani
spomenika koji simboli~ki prikazuju
otvorene o~i.
MALI, ZAGROBNI GRAD

Sablasno izgledaju na desetine
polomljenih spomen-plo~a posve}enih
herojima grada, ba{ kao i mjesta na kojima
bilo kakvu politi~ku ili crkvenu namjenu.

Njegovi spomenici vri{tali su protiv
svakog oblika rata i razaranja. O Bogdanovi}evim spomenicima, u njema~koj je
produkciji snimljen i dokumentarni film
pod nazivom Arhitektura sje}anja - spomenici Bogdana Bogdanovi}a, koji je
premijerno prikazan na kanalu Viasat
History.
Mostarski spomenik nastao je uz
nevjerojatne napore lokalnog stanovni{tva, oni su bukvalno ugra|ivali sebe u
grandioznu nekropolu. Skidali su kamen
sa svojih starih ku}a, koji je kasnije
postajao djelom spomenika. Veliki je
arhitekt autor jo{ i Slobodi{ta, simboli~ke
nekropole u Kru{evu, Spomenika
su se nekada nalazili potpuno uni{teni i

potpuno spaljeni kameni cvjetovi. Na
svakom koraku tragovi spreja i paljevine,
kojima je mostarski simbol podmuklo
unakaèn i osaka}en. Ako i nakon toga ne
osjetite bijes i ogor~enost, onda s vama
ne{to zbilja nije u redu i trebali biste
odmah potraìti psihijatrijsku pomo}.
Mostar je pred po~etak Drugog
svjetskog rata imao oko osamnaest tisu}a
stanovnika. U borbi protiv fa{izma izravno
je sudjelovao svaki tre}i gra|anin, a svaki
osmi stanovnik ovog grada nije doìvio
slobodu. Tijekom Drugog svjetskoga rata
u Mostaru je poginulo oko 2.500 gra|ana,
od kojih je njih oko 700 poginulo u partizanskim jedinicama brane}i grad, a me|u
njima bilo je i dvanaest narodnih heroja.
Mostar je, tako|er, bio jedan od rijetkih
gradova u okupiranoj Europi koji je sve
vrijeme rata imao svoj bataljun, formiran
rujna 1941. na Bora~kom jezeru. Partizanska nekropola djelo je genijalnog
beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanovi}a, koja je nakon nekoliko godina
mukotrpnog rada sve~ano otvorena 26.
rujna 1965. godine. Od 1950-ih do 1980ih, arhitekt Bogdan Bogdanovi},
sveu~ili{ni profesor i biv{i gradona~elnik
Beograda, stvarao je velike nadrealisti~ne
spomenike po cijeloj biv{oj dràvi, koji su
bili svojevrsni otklon tada{njem vremenu
socijal-realizma, nadilaze}i lokalne okvire
stvarali povijesne vrijednosti, u prvi plan
isti~u}i ideale i vi{e ciljeve, isklju~uju}i
Grad mrtvih - Gradu ìvih,

pedeset godina kasnije
38
30.9.2015
20:03
Page 39
REMEK-DJELO BOGDANA BOGDANOVI]A, DANAS

albanskim i srpskim borcima NOB-a u
nekada{njoj
Kosovskoj
Mitrovici,
Spomenika palim borcima NOB-a u
Prilepu, Spomenika palim borcima u
Vlasotincima, a najpoznatiji Bogdanovi}ev rad jasenova~ki je Kameni cvijet.
Bogdanovi} je 90-ih godina zbog
politi~kih sukoba sa Slobodanom Milo{evi}em emigrirao u Be~, gdje je i umro 18.
lipnja 2010. godine. Mostarska Partizanska nekropola nastajala je u razdoblju od
1959. do 1965., ali je to i spomenik
kojemu se autor naj~e{}e vra}ao. U
jednom od rijetkih intervjua, 1997.,
osvr}u}i se na trenuta~no stanje
spomenika koji je izgradio, Bogdanovi} je
zapisao: Grade}i mostarski akronekro-
SLAVA PARTIZANIMA
Neke novije generacije u Mostaru mo`da }e i
cjeniti herojsku borbu svojih predaka
39
30.9.2015
20:04
Page 40
SIMBOL MOSTARA
TUGA I SRAM
Partizansko spomen-groblje u Mostaru dana
polis bio sam ponet nekom dubokom,

unutra{njom vatrom. Ne ba{ jednostavan i
lak posao obavljao sam bez mu~nine i
zamora i, u stvari, obuzet nekim za mene
novim poimanjem ìvota i smrti. Mo`da je
apsurdno re}i, ali kao da sam se nadao da
}u ne{to od svoje potajne radosti pokloniti
i svojim novim prijateljima, ~ija su se
imena - muslimanska, srpska, hrvatska tek po~ela re|ati na terasama nekropole.
Njihov mali zagrobni grad, kao {to sam i
obe}ao porodicama, gledao je u samo srce
starog Mostara i u danas poru{eni most
vrhovnog majstora Hajrudina, taj nekad
najlep{i i najsmeliji most na svetu, delo
boànske graditeljske statike, pred kojom
je mali Bogdan bio si}u{an kao pred
natprirodnom pojavom. I doista je
partizanska nekropola bila Mostar u
malom, ba{ kako ju je Bogdanovi} i
zamislio, poput replike grada na Neretvi,
njegova idealnog dijagrama.
pokrenuo silne radove, a da i nije ba{ bio

siguran da }e uspjeti u svojim nakanama.
Malo unezvereno i rasejano, uzastopno sam i po vi{e puta, preko Hajrudinovog
mosta prelazio s jedne na drugu obalu
re~nog kanjona. Ponekad mi se ~inilo da

od svog velikog prethodnika traìm savet
za razne te{ko}e koje u radu sa kamenom
uvek nepredvi|eno iskrsavaju. Opipavao
sam kamene rukohvate i profile i pod
SVOJE NE]EMO, TU\E NE DAMO
Pedeset tisua krieva za sve rtve

u II svjetskom ratu
I dok neko} veli~anstvena Partizanska
nekropola propada, a za njezinu obnovu
se ne mogu na}i ni politi~ka niti financijska
rje{enja, petnaest kilometara od Mostara,
u mjestu Bili, ni~e Groblje mira, koje bi
prema planu, sa pedeset tisu}a krièva,
trebalo biti groblje svih `rtava Drugog
svjetskog rata i hrvatskih `rtava
komunisti~kog reìma. Groblje, izme|u

ostalog posve}eno i njema~kim vojnicima
poginulim u Drugom svjetskom ratu, bit }e
izgra|eno uz izda{nu financijsku pomo}
njema~kog CDU-a. Polaganju kamenatemeljca prije dvije godine nazo~io je vrh
HDZ-a BiH, predvo|en predsjednikom te
stranke Draganom ôvi}em.
JO[ UVIJEK GRAD SLUÂJ

Veliki je arhitekt spomenik zamislio
kao prabalkansku, helensku akropolu,
visoku dvadesetak metara. Uz vijugave
staze od kamenih serpentina ka sredi{njem
spomeniku vodi tristotinjak metara
duga~ka staza, koju prate vodene orgulje
koje se spu{taju ka posjetitelju.
Bogdanovi}ev spomenik sazdan od
kamena i vode, zapravo je simbol ìvota,
~vrstine i odlu~nosti jednog naroda u
vje~itoj borbi protiv zla, koja i danas,
sedamdeset godina od zavr{etka Drugog
svjetskog rata jo{ uvijek traje. Spomenik
su isklesali najbolji kor~ulanski majstori,
predvo|eni izvjesnim B arbom, a
Bogdanovi} je obe}ao gra|anima Mostara
da }e im stvoriti ne{to nevi|eno, te ih,
kako je i sam isticao, uvalio u tro{kove,
40
BILI, PA VIDJELI
Delegacija HDZ-a BiH predvo|ena
predsjednikom te stranke Draganom ôvi}em
30.9.2015
20:05
Page 41
REMEK-DJELO BOGDANA BOGDANOVI]A, DANAS
RAMOTA
danas vi{e li~i na deponiju i kamenjar
prstima pronalazio mnogo {to{ta od onoga

{to ~ulo vida preko dana lakomisleno
previ|a. Svaki je kamen odzvanjao kao
muzi~ki instrument. Znao sam, razume se,
da razne vrste razli~ito odzvanjaju, utoliko
dublje ukoliko je kamen mek{i.
Paradoksalno je, a pomalo i komi~no, {to
najtvr|i granit piskuta, mermer pevu{i
nekim mecosopranom, a kre~njak,
najmuzikalniji kamen, ima lep, bar{unast
alt. Klesari umeju i vi{e da zapaze. Svaki
pjeva svoju pjesmu - kaè jedan od njih, i
to sa uverenjem da je svaki kvader bi}e za
sebe. Ali, kad po~ne zajedni~ko klesanje,
ritam
obuhvata
svaki
kameni
instrument, prisje}ao se Bogdanovi}.
On je i po~asni gra|anin Mostara, a sa
gra|anima ovog grada bio je toliko
povezan da je lijevo od ulaza u skrivenoj
maloj prostoriji predvidio mjesto i za svoju
kamenu urnu, ali je od te ideje na koncu
odustao razo~aran devastacijom spomenika. Spomenika herojskom vremenu, koji
je zami{ljen kao Grad mrtvih - posljednje
po~ivali{te za slobodu palih mladi}a i
djevojaka koji ponosno gleda na Grad
ìvih, grad za koji su oni dali ìvote.
Desetlje}ima kasnije, nekropola je bila
ljubavno okupljali{te mostarske omladine,
no posljednja dva desetlje}a pretvorila se u
mjesto mr`nje, ru{ila{tva i fa{isti~kog
divljanja. Partizanska nekropola je 2006.
progla{ena Nacionalnim spomenikom
Bosne i Hercegovine, ali niti ta ~injenica
nije pomogla da se spomenik obnovi i
kona~no za{titi od vandalizma. Da
spomenik ne bi bio potpuno zaboravljen,
ali i da bi se koliko-toliko o~uvalo ono {to
je preostalo, skrbi se jo{ jedino mostarski
ogranak Foruma mladih SDP-a, predvo|en
predsjednikom Gradske organizacije
Arminom Patkom. Oni se okupljaju na
partizanskom na svaku obljetnicu
Veliki je arhitekt
Bogdan Bogdanovi} spomenik zamislio kao prabalkansku, helensku
akropolu, visoku
dvadesetak metara
Bogdan Bogdanovi}
antifa{isti~ke borbe. Inicijativa za obnovu

Partizanskog spomen-groblja pokrenuta je
od strane norve{kog Veleposlanstva u
Bosni i Hercegovini jo{ 2006., kada su u
svrhu
restauriranja
jednog
dijela
kompleksa Norveàni osigurali 200 tisu}a
konvertibilnih maraka. Nakon vrlo kratkog
vremena od obnove vandali su spomeniku
ponovno vratili izgled iz devedesetih
godina.
Svim Mostarcima partizanski spomenik predstavlja simbol antifa{izma u
njihovom gradu. Kako nama predstavlja
simbol antifa{izma, ru{iteljima predstavlja
mjesto na kojem trebaju pokazati koliki su
fa{isti, obja{njava Armin Patak. I
podsje}a kako Mostar, turisti~ki grad,
treba iskoristiti partizansku nekropolu kao
vrlo atraktivno turisti~ko odredi{te, pa bi
se mogla i samofinancirati. A problem
za{tite spomenika mogao bi se rije{iti po
uzoru na rje{enje problema Gradskog
parka
u
Mostaru,
postavljanjem
videonadzora i fizi~kog osiguranja.
Su{tina problema je, kao i uvijek u
Mostaru, vezana za vladaju}e nacionalne
politi~ke elite, koje vi{e od dva desetlje}a
gospodare gradom i nov~anicima gra|ana.
Te politi~ke elite predvo|ene SDA i HDZom u Mostaru iz dana u dan posljednjih
dvadeset
godina
dokazuju
svoju
sposobnost u svakom segmentu dru{tva.
Da je antifa{izam kao temelj dru{tva u
statutima samo njihovo deklerativno
opredjeljenje jo{ jednom su pokazali i
protekle subote, kada na pedesetu
obljetnicu od nastanka jednog od
najljep{ih spomenika antifa{izmu na
Balkanu, jedino te dvije stranke nisu
poloìle cvije}e herojima i osloboditeljima
njihovog grada, nekada grada heroja,
danas, pod njihovom vla{}u, duboko
podijeljenog grada - slu~aja.
41
moja bosna:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
20:08
Page 42
MOJA BOSNA
GENERACIJSKI BALKANSKI KONFLIKTI
Predstava Moja Bosna govori o
pojedina~nim sudbinama na emocionalnom
nivou, bez politi~kih konotacija
Sve do zavretka Drugog svjetskog rata u Bosni je ivjelo vie od 20.000 Poljaka
koji su se na podruje nekadanje Vrbaske banovine, sjeverno od Banje Luke,
naselili odlukom austrougarskih vlasti; poslije rata vratili su se u svoju domovinu,
a neobina pria o njihovom poljsko-bosanskom identitetu ispriana je kroz predstavu MOJA BOSNA u izvoenju glumaca TEATRA MODEJEVSKE iz Legnjice,
koji su gostovali u Sarajevu i Mostaru
NAI POLJSKI BOSANCI
Pi{e: MAJA RADEVI]

poljskom gradu Boleslavjec

postoji motel i restoran, za
Poljake, neobi~nog imena koje se
te{ko izgovara - Prnjavor. Samo
rijetki znaju da je ovaj
ugostiteljski objekat nazvan po gradi}u u
Bosni i Hercegovini, koji je jo{ od 70-ih
godina pro{log stolje}a grad-pobratim sa
Boleslavjecom. Za mnoge porodice iz
Boleslavjeca, kao i za stanovnike okolnih
sela, Prnjavor je mjesto iz kojeg su prije
mnogo godina do{li njihovi djedovi, bake i
42
roditelji, koji su govorili srpskohrvatski.

Pred kraj 19. vijeka, nakon {to je
Austrougarska preuzela administrativnu vlast
na tom prostoru, na podru~je nekada{nje
Vrbaske banovine koja je obuhvatala i
Gradi{ku, Lakta{e, Prnjavor i Derventu, stigli
su Poljaci iz Galicije, Volinja i Bukovine,
ve}inom siroma{ni ratari i radnici kojima je
austrougarska vlast ponudila zemlju kako bi
se tu trajno naselili i podigli nivo kulture i
civilizacije u ovim krajevima.
KU]E POKRAJ VRBASA

Najve}i emigracioni talas nosio je
Poljake u Ameriku, ali be~ke vlasti bile su
zainteresovane i za njihovo naseljavanje na
teritorije koje su okupirali i administrativno

vodili, a kasnije anektovane provincije
Bosne i Hercegovine, preuzete od
Otomanske imperije. Nije bio bez zna~aja
ni katolicizam koji je dominirao me|u
poljskim doseljenicima, kao svojevrsna
protuteà ve}inskom muslimanskom
stanovni{tvu. Svaka poljska porodica
dobila je izme|u deset i 12 hektara {ume za
sje~u, a zauzvrat su Poljaci morali da se
deklari{u za nacionalnu pripadnost Bosni i
obaveù da }e tu sagraditi ku}e i pomo}ne
objekte. Naseljavali su se u gradovima i
selima sjeverno od Banje Luke, pored
rijeke Vrbas, i uprkos po~etnim
pote{ko}ama, brzo su se prilagodili novoj
30.9.2015
20:09
Page 43
ZABORAVLJENA ISTORIJA POLJAKA U BiH

[AROLIKOST
KULTURA
Legnjica je meka za
razli~ite narode,
kaè Jacek Glomb
sredini. Nau~ili su jezik, dobro su se slagali

sa lokalnim stanovni{tvom, a u svojim
kolonijama podigli su {kole, crkve,
urede... Do kraja Drugog svjetskog rata u
Bosni je ìvjelo vi{e od 20.000 Poljaka, a
po zavr{etku rata vratili su se u svoju
domovinu. Po povratku se ve}ina naselila u
okolinu Boleslavjeca, grada u Donjoj
[leziji u zapadnoj Poljskoj, u blizini
poljsko-njema~ke granice.
Neobi~na pri~a o poljskim reemigrantima iz Bosne o kojoj se kod nas, kao i u
Poljskoj, danas malo toga zna, tema je
predstave Moja Bosna u izvo|enju Teatra
Modèjevske iz Legnjice. Po tekstu
Kataìne Knihalske predstavu je reìrao
Jacek Glomb, a nakon poljske premijere
po~etkom ovog mjeseca imala ju je priliku
vidjeti i publika u sarajevskom Kamernom
teatru 55, gdje je poljski ansambl gostovao
28. i 29. septembra.
Generacije
porodica
poljskih
reemigranata iz biv{e Jugoslavije ìve u
DRAMA IZ
PERSPEKTIVE
@ENE
Mu{karci vode
ratove, ali ène su
te koje podnose
najve}i teret
~udno emocionalno podijeljenoj svijesti. U

zavisnosti od mjesta i okolnosti, ti ljudi
naizmjeni~no o sebi govore: mi Poljaci,
mi Bosanci... Tako je, tako|er, bilo i
ranije. Dok su ìvjeli u Bosni, ~eznuli su za
Poljskom. A kada su se naselili u Donju
[leziju, po~eli su ~eznuti za Bosnom,
obja{njava autorica predstave Kataìna
Knihalska, ~iji je ovo ujedno dramatur{ki
debi. Pri~a je posebno zanimljiva jer su
Poljaci, koji su u vrijeme Austrougarske
do{li ìvjeti u Bosnu, uvijek na neki na~in
bili na meti raznih drugih naroda. Oni su
svojevrstan primjer svih konflikata
savremenog doba. Uvijek su bili u nekom
raskoraku sa drugima i nigdje se nisu mogli
potpuno osje}ati kao kod ku}e - u Bosni su
bili stranci, a i kada su do{li u Poljsku iz
Bosne, tamo su opet na njih gledali kao na
strance..., kaè Knihalska.
Tokom 1946. godine na èljezni~ku
stanicu u Boleslavjec stiglo je 28 transporta
koji su prevezli 18.000 poljskih
reemigranata iz Bosne. U Jugoslaviji ih je
ostalo oko ~etiri hiljade, uglavnom Poljaka
koji su bili u brakovima sa Jugoslovenima.
Reemigranti su u Jugoslaviji ostavili 917
ku}a, 12.741 hektar obradivog zemlji{ta i
517 hektara {ume koja je bila u njihovom
posjedu. Ali za{to su se, zapravo, Poljaci
nakon rata vratili u Boleslavjec? Za vrijeme

Drugog svjetskog rata, poljska naselja na{la
su se na meti ~etnika i usta{a koji su ih
podjednako èljeli okupirati, a Poljake su
ubijali i protjerivali iz njihovih domova.
Poljski Jugosloveni tako su bili primorani
uzeti oru`je i pridruìli su se partizanima.
Godine 1944. pod vodstvom Josipa Broza
Tita oformljen je Poljski partizanski
bataljon, ~iji su se pripadnici borili za
oslobo|enje i nezavisnost Jugoslavije.
Poslije zavr{etka rata, u znak zahvalnosti za
njihovu borbu, jugoslovenska vlada
omogu}ila im je da se vrate u domovinu.
Pitanje je, me|utim, koliko su neki od njih
to stvarno èljeli, s obzirom da su se ve} u
dobroj mjeri asimilirali s Bosancima.
Reditelj predstave Moja Bosna i
direktor Teatra Modèjevske Jacek Glomb
kaè da je autorska i gluma~ka ekipa
predstave èljela, prije svega, ispri~ati ovu
pri~u na emocionalnom nivou kroz
pojedina~ne ljudske sudbine, bez ikakvih
politi~kih konotacija.
Krenuli smo od jednostavnih sudbina
ìvota na{ih junaka, a pri~u smo krojili kroz
razgovore sa porodicama poljskih reemigranata, stare dokumente, dnevnike, fotografije, knjige... Od potresnih doga|aja, ali
i zabavnih epizoda, satkali smo fabulu ove
U Prnjavoru, Derventi, Gradi{ci, Lakta{tima...,

Poljaci su desetlje}ima ìvjeli i usvojili obi~aje,
kulturu i jezik lokalnog stanovni{tva
43
30.9.2015
20:09
Page 44
MOJA BOSNA
na{e boleslavjecke balade, kaè Glomb i
dodaje: Pozadinu pri~e predstavljaju
generacijski balkanski konflikti koji su
okon~ani tim, valjda najokrutnijim, ratom
novog vremena 90-ih godina pro{log
vijeka. @eljeli smo da bliè sagledamo
problem rastu}eg nacionalizma poslije
Drugog svjetskog rata, koji se sa
me|unarodne scene prenio u seoska
dvori{ta i, zahvaljuju}i tome, postao
izraàjniji i jednostavniji, jer je ostao bez
parola karakteristi~nih za veliku politiku.
U ovoj poljsko-bosanskoj pri~i najve}i
izazov za autorski tim, prema rije~ima
na{ih sagovornika, bio je prikazati bolne
trenutke istorije balkanskih naroda koji jo{
uvijek za mnoge predstavljaju tabu. Mla|e
generacije Poljaka uglavnom ne znaju ba{
puno o tim istorijskim konfliktima za
vrijeme Drugog svjetskog rata, usta{ama,
~etnicima i sli~no... Mnogo vi{e znaju o
ratu u Bosni 90-ih godina, jer je to nedavna
pro{lost. Upravo zato su doga|aji iz 90-ih
veoma vaàn dio predstave jer èlimo da
pri~amo o istoriji Bosne kroz savremenost,
ali i da podsjetimo gledaoce da ratovi nisu
samo medijski doga|aji, ve} da oni narodi
koji u~estvuju u njima moraju jo{ kroz
mnoga pokoljenja ìvjeti sa traumama i
nagla{ava
Kataìna
posljedicama,
Knihalska.
DRU@ENJA UZ PITE I RAKIJU

U selima u regionu Boleslavjeca, gdje su
poljski reemigranti iz Bosne postali
najbrojnija, kompaktna i jedinstvena grupa
doseljenika, prije njihovog dolaska ìvjeli
su Nijemci. Tradicija, kultura i obi~aji koje
su reemigranti donijeli sa sobom iz biv{e
Jugoslavije i dalje su u tim krajevima veoma
prisutni. Svake godine se u Boleslavjecu
odràva i Festival balkanske kulture.
U Boleslavjecu i okolini danas ìvi
OD REEMIGRACIJE DO INTEGRACIJE
Zemlje na razmei istoka i zapada

U aprilu ove godine u Boleslavjecu je
odràna me|unarodna konferencija o
temi Na{a poljska Bosna - od
reemigracije do integracije na kojoj je,
izme|u ostalih, u~estvovao i banjalu~ki
biskup Franjo Komarica. Cilj konferencije
bio je sna`nije integrirati udruènja
Poljaka koji su 1946. doselili iz BiH na
podru~je Donje [lezije sa dràvnim
institucijama Poljske. Ove udruge ve}
decenijama ljubomorno ~uvaju sna`nu
emotivnu i kulturolo{ku vezu sa svojom
nekada{njom domovinom, Bosnom i
Hercegovinom.
RASTUI
NACIONALIZAM:
eljeli smo da blie sagledamo problem rastueg
nacionalizma poslije
Drugog svjetskog rata,
koji se sa meunarodne
scene prenio u seoska
dvorita i, zahvaljujui
tome, postao izraajniji i
jednostavniji, jer je ostao
bez parola karakteristinih za veliku politiku
AUTORSKI TIM MOJE BOSNE

Reditelj Jacek Glomb i autorica teksta Kataìna Knihalska
44
O sli~nostima i razlikama u mentalitetu

izme|u Bosanaca i Poljaka, Kataìna
Knihalska kaè: Balkanci su generalno
dosta temperamentniji, dok su Poljaci
vi{e hladni i distancirani, valjda zato
{to smo bliè sjeveru. Ali s druge
strane, postoji puno toga {to nas veè.
Moè se prona}i analogija u smislu da
su i Bosna i Poljska kroz razli~ite
periode u istoriji uvijek bile negdje
izme|u istoka i zapada, i uvijek na meti
ve}ih dràva i sila. To se vidi u na{em
mentalitetu, kao i u na{im
kompleksima, strahovima...
tre}a generacija poljskih Jugoslovena,

ro|enih poslije Drugog svjetskog rata. Na
emocionalnom nivou anga`man tih ljudi je
veliki. Imaju svoja udruènja, mnogi
odràvaju prijateljske veze sa Bosancima i
nastoje o~uvati tu tradiciju svojih predaka,
mnogima su grobovi njihovih djedova i
baka u Bosni, pa svake godine dolaze ovdje
i posje}uju ih... Reemigranti, njihova djeca
i unuci druè se zajedno na fe{tama, pjevaju
pjesme s Balkana, pripremaju tradicionalna
bosanska jela, pite i pe~enice, piju rakiju i
redovno organizuju putovanja u Bosnu... I
za nas Poljake koji nemamo veze s Bosnom
ta kultura je jako privla~na, pa se tako i
brojni prijatelji reemigranata angaùju u
o~uvanju poljsko-bosanske tradicije i
obi~aja, pri~a Jacek Glomb. Za vrijeme
komunizma, Jugoslavija je za Poljake bila
Zapad. Ovdje smo dolazili kao u obe}anu
zemlju, tu se mogla nabaviti roba i moderna
tehnika koje nije bilo u Poljskoj, i u mojoj
generaciji taj mit Jugoslavije nikada
zapravo nije umro.
Upravo u Legnjici, gdje ìvi reditelj
Glomb, nastao je specifi~an pozori{ni
pravac koji kroz scenske drame tematizira
doga|aje iz lokalne istorije. Legnjica je
ina~e meka za razli~ite nacionalnosti,
kulture, narode koji su doselili u tu regiju
poslije Drugog svjetskog rata. Tu su prvo
bili Nijemci, pa Rusi, Ukrajinci, Grci,
Makedonci... Svaki od tih naroda ima svoje
zanimljive pri~e i samo je pitanje koliko ih
teatar na pametan na~in moè ispri~ati. A
mi smo od tih razli~itih lokalnih istorija
napravili svojevrsni za{titni znak na{eg
Teatra Modèjevske, obja{njava Jacek
Glomb.
Na pitanje za{to je drama Moja Bosna
ispri~ana iz perspektive ène, Glomb
jednostavno zaklju~uje: Mu{karci zapo~inju i vode ratove, ali ène su te koje nose
najve}i teret u takvim vremenima.
30.9.2015
20:22
Page 1
Kretanje ukupnih deviznih rezervi u augustu

Mjesec august u cjelini karakteri{e rast deviznih rezervi
koji iznosi 194,00 mil. KM, odnosno procentualno izraèno
2,36% (kraj augusta u odnosu na kraj jula). U augustu je
ostvaren pozitivan saldo prodaje i kupovine KM prema
komercijalnim bankama koji iznosi 221,31 mil. KM. U ovom
mjesecu je za potrebe servisiranja spoljnog javnog duga
pla}eno ukupno 23,70 mil. KM (podatak Odjeljenja za
servisiranje javnog duga BiH).
Tokom augusta ukupne devizne rezerve, uz zabiljeène
dnevne fluktuacije, biljeè trend rasta sve do kraja mjeseca

(31.08.) kada iznose 8.402,90 mil. ekv. KM, {to predstavlja
maksimum ukupnih deviznih rezervi u 2015. godini, i ujedno
od osnivanja CBBiH.
U augustu su se ukupne devizne rezerve u prosjeku
kretale oko 8.310,62 mil. ekv. KM, {to je za 188,10 mil. KM
vi{e nego u prethodnom mjesecu. U prvih osam mjeseci
teku}e godine devizne rezerve su se u prosjeku kretale oko
7.967,57 mil. KM
Depoziti stanovni{tva su i u toku augusta rasli za 45

miliona, pa su na kraju mjeseca dostigli 9 milijardi i 605
miliona KM. S obzirom na sezonu godi{njih odmora i
intenzivniju potro{nju u inostranstvu, depoziti u stranoj
valuti nisu porasli, nego su pretrpjeli neznatno smanjenje za
3 miliona KM, dok su depoziti u doma}oj valuti, s druge
strane, imali snaàn porast od 48 miliona KM. Iz ro~ne
strukture se moè zaklju~iti da gra|ani privremeno
pove}avaju svoju {tednju u bankama, jer se ve}ina
mjese~nog porasta odnosi na depozite sa kra}im
dospije}ima, dok su dugoro~ni depoziti porasli za samo 1
milion KM.
Kod depozita privatnih i javnih preduze}a tokom augusta
2015. desio se zna~ajan mjese~ni rast depozita od 163
miliona KM, {to je najve}i mjese~ni porast u posljednjih
nekoliko godina. Time je dostignut nivo od 3 milijarde i 715

miliona KM, od ~ega se na privatna preduze}a odnosi
glavnina od 2 milijarde i 522 miliona KM. S obzirom na
karakter depozita preduze}a (67% se odnosi na prenosive
depozite), moè se o~ekivati da nastave oscilirati, zavisno
od poslovnih aktivnosti i investicija preduze}a, tako da }e
postoje}i nivo biti podloàn promjenama.
Ukupan nivo depozita u augustu 2015. u bankarskom
sektoru iznosi 15 milijardi i 956 miliona KM, {to je do sada
rekordna vrijednost i tokom prvih osam mjeseci uve}ao se
za 580 miliona KM. Najve}i doprinos ovom uve}anju su dali
depoziti stanovni{tva od 563 miliona KM, depoziti
preduze}a su porasli za 90 miliona KM, ali su s druge
strane depoziti vlada na razli~itim nivoima smanjivani tokom
ovog perioda.
Depoziti stanovni{tva
Depoziti preduze}a
nedzara:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
19:52
Page 46
BIJELJINAC MIRKO
MIRKO ILI je jo jedan umjetnik sa prostora nekadanje Jugoslavije iji radovi

se nalaze u Muzeju moderne umjetnosti MoMa u New Yorku; ovo veliko
priznanje Mirko vidi kao otvorena vrata u Sjedinjenim Amerikim
Dravama za druge umjetnike sa naih prostora
MIRKO ILI]
DIZAJNER NAEG DOBA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
(New York)
istoj zgradi u kojoj je i studio

jednog od najzna~ajnijih dizajnera dana{njice i ~ovjeka zbog
kojeg je i postao grafi~ki dizajner,
Miltona Glasera, stvara i Mirko
Ili}. Na ulazu u zgradu stoji natpis Art is
Work, po Glaserovoj poznatoj knjizi. A
Ili}ev studio je ispunjen knjigama,
plakatima i sitnicama, ~ini se iz cijelog
svijeta. Na policama je i mali kip Alije
Sirotanovi}a, poklon iz Tuzle, i mnogo
drugih detalja koji otkrivaju jaku vezu koju
~uva sa prostorima s kojih je u SAD do{ao
sredinom osamdesetih godina. Kip Alije
Sirotanovi}a, koji stoji uz Kip slobode,
otkriva nam Mirko, uskoro bi se mogao
na}i na omotnici jednog punk albuma koji
}e niti objavljen u Bosni i Hercegovini,
ta~nije u Tuzli.
SVJETLO U POLUMRAKU
Prostor biv{e Jugoslavije, uklju~uju}i i
Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je ro|en,
sna`no je prisutan u Mirkovom radu. Iako
ima puno ogor~enosti u njemu kada pri~a o
tom dijelu svijeta i ljudima, kolegama, ipak
vjeruje da su ti prostori riznica talenata i,
kako kaè, lijepih ljudi. Ne odustajem od
tih prostora. Znam da tamo ima puno
talentiranih klinaca i borba za njih je kao
borba za ljudske du{e - ili }e ih oni povu}i
dolje, ili ja, ili neko drugi, malo na gore. Ja
to radim jer su ljudi meni pomogli, prije
svega moji nastavnici i moja razrednica.
Tako im kaèm hvala! I zaista ne mislim da
radim bilo {ta specijalno. Meni je to
normalno, podsje}a Ili} na ne{to {to bi
valjda svima trebalo biti - normalno. Od
pro{le godine, Mirko Ili} pomaè da mladi
i talentovani ljudi sa prostora nekada{nje
Jugoslavije do|u na ljetnu {kolu dizajna u
New York: Kandidate biraju dolje, a ja

sam eto uspio na}i neke stipendije. Moj
jedini uslov je da to nisu djeca poznatih i
djeca bogatih. Oni i sami mogu prona}i put
do New Yorka.
Odranije je poznata pri~a o Ili}u, da je u
New York do{ao sredinom osamdesetih,
ta~nije 1986., i za sedam dana ve} radio
dizajn za Time, potom za New York Times
itd., sve do danas, kada su njegovi radovi,
oni koje je uradio jo{ prije dolaska u
Ameriku, pohranjeni u stalnoj kolekciji
MoMa muzeja. Me|u tim radovima su i
poznate naslovnice LP albuma i EP izdanja
Bijelog dugmeta, Zabranjenog pu{enja, ali i
{ezdeset i devet naslovnica ~asopisa Polet,
koji je izlazio sedamdesetih godina u
Zagrebu, doseù}i tira` i do 150.000
primjeraka. U to neko davno vrijeme,
naslovnice novina su bile va`ne, ali je
danas to, kako Ili} kaè, postalo totalno
nebitno. Kod vas je samo va`no da li ima
neko silikonske sise, ili da li je on zabio gol.
Moè biti i tako, ali onda odgajate i takve
ljude, kojima kao opciju ne nudite ni{ta.
Poruka je da svaki ~ovjek moè uspjeti ako
je sporta{, a ako ne, onda moè biti
politi~ar. Takav sistem vrijednosti gradi
omladinu kakvu sada imamo, tvrdi na{
sagovornik.
MoMa je slu~ajnost, smatra Mirko:
To je lijepa stvar, ali nisam u ìvotu radio
da mi plakati budu u MoMi, nego ispred.
Ali, za mene kao dizajnera MoMa ne zna~i
puno, osim {to se mogu time malo
{minkati. Istinski, mogu ~ak i izgubiti neke
poslove, jer }e ljudi misliti da sam skuplji.
Da sam slikar, bilo bi druga~ije. Ali, da li
zaista mislite da nekome za koga
dizajniram pivo, recimo, zna~i ne{to to {to
sam u MoMi? Ne ba{, realan je Ili}. Ipak,
da mu to zna~i malo vi{e potvr|uje status
koji je objavio na svom Facebook profilu,
neposredno nakon {to su njegovi radovi
uvr{teni u zbirku MoMa. Ovo nije stvar
mog ega, koji je odavno zadovoljan, nego

stvar nedostatka respekta. Prije desetak
dana je objavljeno da je MoMa u svoju
kolekciju uvrstila trideset i osam mojih
dizajna kreiranih koncem sedamdesetih i
po~etkom osamdesetih u ex-Yu. Zanimljivo
je da niti jedan od dizajn blogova ili
webova dizajn udruènja, iz tog djela
svijeta, nije objavio niti jednu re~enicu o
tome, napisao je Ili}. Blogovi u Americi
su pisali o tome, ali ne i u Hrvatskoj, jer to
Mora vam biti jasno da, ako je nekome uspjelo,

mo`da moè i vama
46
30.9.2015
19:52
Page 47
BORAC ZA LJUDSKE DU[E

Foto:Senja Vild
BRILJANTNA ILI]EVA KARIJERA

Ro|en u Bijeljini, {kolovan u Zagrebu, ostvaren u New Yorku
47
30.9.2015
19:53
Page 48
BIJELJINAC MIRKO
PUNK LEGENDA
Omot za Prljavo kazalite

i plakat za Ko to tamo peva
Mirko Ili} je ro|en u Bijeljini 1956., ali
je ìvio i {kolovao se u Zagrebu, gdje je
dugo radio kao strip crta~ i urednik u
Poletu. Osniva~ je neformalne grupe
crta~a stripova Novi kvadrat, koja je bila
vezana za novi val u Jugoslaviji.
U jednom od intervjua je rekao kako
mu je najve}i uspjeh u ìvotu {to ga je
Igor Kordej, koji je bio ~lan grupe Novi
kvadrat, u~inio junakom stripa. Drugi veliki
uspjeh je {to je jedan od njegovih radova
basista grupe Rage Against the Machine
istetovirao na le|ima. Kasnije je za ovu
grupu radio covere albuma.
Prve radove Ili} je objavio 1973. godine.
48
Autor je naslovnica i za Azru, Bijelo dugme,

U {kripcu, Parni valjak, Film, a njegov omot
za prvi album Prljavog kazali{ta smatra se
simbolom punk rock scene Jugoslavije.
Tako|er je radio i plakate za filmove, me|u
kojima i onaj za Ko to tamo peva.
Od dolaska u Ameriku, radio je za
Time, New York Times, Wall Street
Journal, ali i mnoge ~asopise u svijetu,
uklju~uju}i njema~ki Stern. Dizajnira i
vizualne identitete za hotele i restorane.
Uz sve ostalo, predaje i na nekoliko {kola
dizajna u svijetu i regiji.
njima nije va`no, kaè Mirko: Oni ne

shvataju da tako ne{to doprinosi grupnom
uspjehu, unaprje|uje profesiju. Ali, to nije
bila vijest. Jedino {to mogu re}i je da se tu
pojavila zavist, ali to je glupost, veli Ili},
ne zaboravljaju}i spomenuti i druge
dizajnere ~iji su se radovi na{li ne samo u
MoMa zbirci, nego se trudi u razgovoru, ali
i na dru{tvenim mreàma pohvaliti svoje
u~enike, ali i druge dizajnere ~iji rad prati.
Tako je, tako|er na svom Facebook profilu
koji prati vi{e od 6.700 ljudi, nedavno
predstavio najnoviji poster za MESS, koji
je uradio Bojan Hadìhalilovi}.
Ili} isti~e i kako je izuzetno ponosan jer
su se radovi umjetnika sa prostora
Jugoslavije nedavno na{li i na izlo`bama
Transmissions: Art in Eastern Europe and
Latin America, 1960-1980 i Modern
Music: Design for Ear and Eye, koje se
mogu vidjeti u Muzeju moderne umjetnosti
u New Yorku do sredine januara naredne
godine. Pored Ili}a, tu su i radovi
Tomislava Gotovca, Sanje Ivekovi}, grupe
Gorgona, Marine Abramovi}, Borisa
Bu}ana, Mihajla Arsovskog, Brace
30.9.2015
19:54
Page 49
BORAC ZA LJUDSKE DU[E

AMERI^KA LEKCIJA
Okupacija i vlasnitvo nad

prostorom
Jedna od va`nijih lekcija, kaè Ili},
koju moè prenijeti svima koji
poku{avaju uspjeti upravo je ona stara:
Da te pojedu vukovi ako se ne zna{
pona{ati. Nau~io sam kako da
pokazujem svoj rad. Kada u|em u
prostoriju, poku{avam istog trenutka biti
vlasnik te prostorije. Jer, ako trepnete,
Dimitrijevi}a, Mladena Stilinovi}a, Gorana

Trbuljaka... Izuzetno sam sretan {to sam u
MoMi zajedno sa Bu}anom i Arsovskim,
jer oni su moji idoli. Postoji ne{to {to bi
trebalo biti kolektivni uspjeh, kada u tom
polumraku nastupa svjetlo. Oni na
rubovima bi se trebali prisloniti malo i biti
dio tog svjetla. Ali, oni donose nekakav
izmi{ljeni mrak. I to je dosta ru`no,
naro~ito u nekoj kreativnoj oblasti. Mora
vam biti jasno da, ako je nekome uspjelo,
mo`da moè i vama, obja{njava slavni
dizajner.
KAO IZ LO[EG FILMA

Mirko se prisje}a i kako se od po~etaka
u karijeri trudio biti dio svjetla onih
kojima se divio. Tako je upoznavao svoje
idole, uklju~uju}i Bu}ana i Arsovskog, ali i
Glasera. Htio sam vidjeti kako rade, da li
se boje, kako razvijaju ideju, vidjeti taj
ljudski dio dizajna. Jer, ljudi ne vide {ta je
iza toga. Shvatio sam da mi je tako lak{e
u~iti. Druìo sam se sa dizajnerima kojima
sam se divio, komentirali smo jedan
drugom radove i postojao je jedan lijepi
respekt. Nismo se doìvljavali kao
konkurencija zbog novca, nego kao
kreativna konkurencija. Htio sam napraviti
pojest }e vas. Nau~io sam da nije

dovoljno raditi dobre radove. Treba vi{e
od toga. Puno ljudi sa dobrim radovima
je nestalo, zato {to to odavno vi{e nije
dovoljno, naro~ito ne u nekim sredinama.
Tako da ta la`na sigurnost u sebe, koju
projicira{, garantira ne{to o tvojim
radovima, garantira da vrijedi{.
plakat da je bolji od Bu}ana, ali nisam htio

njegov posao. To nema veze sa novcem.
Danas se sve svodi na nivo novca. Vi{e
nemate studio, nego agencije. Ako ne radi{
advertising ne moè{ preìvjeti. Agencije
sada rade i teatar, a nekada je to bilo
rezervisano za malog dizajnera, da moè
napaviti ne{to lijepo. Sve se to malo
izrodilo i zato nam je ovako, pri~a on,
opisuju}i kako kapitalizam i moderni na~in
ìvota ubija i kreativnost.
Za Ili}a je New York sredinom
osamdesetih bio mjesto bijega iz
Jugoslavije u kojoj mu je, kako kaè,
postalo dosadno. Poslovi su mi, zapravo,
postali dosadni, jer je do{lo do ponavljanja.
Mislio sam da trebam oti}i negdje drugdje,
da spasim svoju kreativnost i to je bila
Amerika. Poku{ao sam i u Los Angelesu,
ali mi se tamo nije svidjelo i vratio sam se
u New York. Tada nisam ni govorio
engleski, tako da mi je to bilo zanimljivo
iskustvo sa raznih aspekata. Jedino {to sam
znao je bilo da sam do{ao da ostanem. U
lo{im filmovima on odlazi u nekom
mantilu, baci iza sebe {ibicu i sve iza njega
eksplodira. Eto, tako nekako je bilo i u
mom slu~aju, oti{ao sam kao u lo{em
filmu. I iza njega je zaista sve
Foto: Nidàra Ahmeta{evi}
SLOBODAN I SRETAN
Mirko Ili} u svom njujor{kom studiju
eksplodiralo, doslovno. Devedesetih godina

po~inju ratovi na na{im prostorima, a za
Mirka to zna~i period kada je te{ko radio.
Njegova majka bila je na po~etku rata u
Bijeljini, gdje se on rodio. Kasnije se
prisje}ao kako je tih dana samo gledao u
televizijski ekran i pratio vijesti, bez
mogu}nosti da stvara bilo {ta lijepo. Ipak,
danas tvrdi da ìvot ne mjeri u prije i
poslije rata, kao mnogi ljudi na
prostorima zemalja nastalih raspadom
Jugoslavije.
Danas, pored toga {to se bavi
pedago{kim radom i pravi plakate,
uklju~uju}i i one za [kolu savremene
umjetnosti u New Yorku koji su trenutno
okupirali ovaj grad, koautor je nekoliko
knjiga, uklju~uju}i najnoviju Predstavljaju}i Shakespearea: 1.100 plakata iz
cijelog svijeta, u kojima je i osamdesetak
plakata predstava iz Jugoslavije i zemalja
nastalih njenim raspadom. Kaè da se
silno namu~io da prikupi plakate sa
na{ih prostora, vi{e nego one iz nekih
drugih zemalja. Tu nema nikakvih
arhiva, kaè sa ogor~enjem i nevjericom u
glasu: Tamo su svi ponosni nacionalisti, a
nemaju institucije koje ~uvaju povijest
kojom se di~e. Da bi bilo {ta uradili,
morate na}i ljude koji }e da kopaju po
raznim arhivama. Uz to, {to je apsurdno, u
ovoj knjizi se mogao na}i rad jednog
mladog i po meni vrlo dobrog dizajnera iz
Srbije, kojeg sam zamolio za njegov
plakat, ali on ga nikada nije poslao. I to se
stalno de{ava, molim ljude da mi {alju
svoje radove ali oni ne}e, molim ljude u
raznoraznim institucijama, ali ni one ne}e.
Neki su me ~ak i pitali da li }u im platiti da
skeniraju radove. Meni je to potpuno
nejasno, govori Ili}, koji ipak ne prestaje
da se trudi skrenuti pa`nju na na{e
umjetnike, jer su to jako dobri plakati, jer
ti ljudi zaslu{uju da budu negdje dalje nego
u nekom podrumu, zato {to to nije fer.
Iz podruma je odlu~io izvu}i i
dvadeset plakata koje su svjetski poznati
umjetnici poklonili Sarajevu tokom
Olimpijskih igara 1984. godine i koji bi
trebalo da su vlasni{tvo Olimpijskog
muzeja, ili barem Grada. No, to
neprocjenjivo blago bilo je ra{trkano svuda
po svijetu, dok nije na{lo svoj put do
Manhattana i studija Mirka Ili}a. Samo
deset ih je na{ao u Sarajevu. Danas je
vlasnik plakata me|u kojima i onih koje su
za Sarajevo radili Andy Warhol, Hanry
Moor, Michelangelo Pistoleto..., a koji su
nekada ~inili dio kolekcije Umjetnost i
sport. Ili} namjerava sada ove plakate
vratiti Sarajevu, no jo{ uvijek ne zna da li
postoji i jedna institucija koja bi bila
zainteresovana i koja bi cijenila zna~aj ovih
umjetni~kih djela. Povijest za nas kao da
po~inje tek ju~er.
49
ahmet:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
17:20
Page 50
AMBASADOR POPULARNE MUZIKE
ivot Turina AHMETA ERTEGUNA je nevjerovatna pria o tome kako su

otkriveni neki od najveih izvoaa popularne muzike, ali i ivopisna storija o
ovjeku iroke kulture, ljubitelju nogometa i suvremene umjetnosti; zajedno
sa bratom NESUHIJEM utemeljio je u SAD-u jednu od najvanijih
nezavisnih diskografskih etiketa, ATLANTIC RECORDS
AHMET ERTEGUN
POSLJEDNJI TURSKI SULTAN

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]
edna je od notornih ~injenica da su

povijest i tokove ameri~ke popularne
muzike ispisivali - tko? autsajderi,
dakle oni koji su u nju upadali sa
strane, a ne ljudi koji su rasli pored
nje. Toliki broj poznatih diskografa,
fotografa, potom kriti~ara i drugih prido{lih
iz drugih zemalja i kultura je u odre|enim
trenucima povla~io radikalne poteze koji su
trajno
mijenjali
tokove
svjetskog
rocknrolla, soula ili jazza da je to naprosto
za nevjerovati. Pa nije li engleski blues
boom 60-tih Americi otvorio o~i i odlu~no
im rekao - pa gledajte, imate Muddyja
Watersa i druge velike blues izvo|a~e o
kojima nemate pojma, a oni tu, u zavjetrini
slave, stvaraju mo}nu muziku.
pogledajmo samo letimi~an spisak; Raya

Charlesa i Arethe Franklin do Wilsona
Picketa, Persyja Sladgea, Bobbyja Darina,
The Driftersa, Crosby, Stills & Nasha, Led
Zeppelina i na koncu i samih kraljeva
rocknrolla, glavom i bradom The Rolling
Stonesa. Izme|u i brojnih i avangardnih
jazzista, koji nikada nisu prodavali puno
plo~a, ali koji su kod na{ih Turaka imali
povla{teni status i mogli snimati bez
ikakvih komercijalnih pritisaka, {to je
porodilo neke od najva`nijih plo~a u
povijesti tog muzi~kog ànra. Izme|u tih
skoro {ezdeset godina ìvota u
diskografskoj industriji, na{ Ahmetaga nije
bio samo neki obi~ni talent hunter sa uhom
za novo u popularnoj glazbi, nego i ~ovjek
burne biografije, poklonik nogometa,
vlasnik kluba Cosmos, poznavatelj
moderne umjetnosti, ekspert za whiskey i
koje{ta jo{.
E, kako sad povezati Raya Charlesa,

Micka Jaggera i Modern Jazz Quartet sa
dvojicom momaka ro|enih u Turskoj, a
odraslih u Engleskoj i u Americi? Ahmet i
Nesuhi, i sestra im Selma, rodili su se u
bogatoj, buròaskoj turskoj obitelji, a
njihov babo Mehmed Munir bio je bliski
prijatelj oca turske nacije Kemala
Ataturka i jedan od njegovih vi|enijih
diplomata, koji je ambasadorovao u raznim
zemljama, od Francuske i [vicarske, preko
Engleske, pa do SAD-a, gdje }e se na}i
tokom II svjetskog rata. Za njegovu djecu
to }e zna~iti poha|anje najboljih privatnih
{kola i dodir sa najrazli~itijim kulturama.
Ve} u Engleskoj oba brata bivaju
odu{evljeni kad su oti{li na koncerte
poznatih crna~kih orkestara Dukea
Ellingtona i Caba Callowaya. Onda je
do{ao Washington, gdje studiraju na
privatnom koledù, a u slobodnom
EKSPERT ZA NOGOMET I WHISKEY

No, ako bi trebalo izabrati onu
najturbulentniju,
najuzbudljiviju
i
najneobi~niju li~nost u tom {irokom
spektru, moj bi izbor zasigurno pao na
Tur~ina ~ije je ime i prezime Ahmet
Ertegun (1923.-2006.), koji }e zajedno sa
bratom Nesuhijem koncem 40-ih u
glavnom gradu SAD-a, Washingtonu DCju, osnovati etiketu Atlantic Records. I to
skromnim novcem koji }e posuditi od
obiteljskog zubara. Sve nakon toga je
legenda, da ne kaèmo uzbudljiva povijest i
to posebno svih derivata crna~ke popularne
glazbe - od soula i rnb-ja, doo-woopa, do
jazza i klasi~nog rocka. O kojima se dotada
nije znalo ni{ta, ili skoro ni{ta. Bra}a }e
pod okriljem svoje male a onda sve ve}e
diskografske ku}e lansirati karijere -
SLO@NA BRA]A
Ahmet i Nesuhi Ertegun
Ako nije ve} potpisao najve}e od najve}ih

The Beatlese, vlasnik Atlantic Recordsa je
do{ao do The Rolling Stonesa
50
30.9.2015
17:21
Page 51
KAKO SE RODIO ROCK AND ROLL

U ATLANTIC RECORDSU
Stariji brat Ertegun osniva~ je jedne od
najva`nijih diskografskih ku}a na planeti
vremenu slu{aju sjajne crna~ke blues, soul i

jazz glazbenike po opskurnim klubovima.
înjenica jeste da je u tim godinama
vladala sna`na rasna segregacija i da su
sjajni izvo|a~i poput Raya, Elle Fitzgerald,
Ellingtona ili Count Basiea bili skoro pa
nepoznati, ili u drugom planu. I shvatili su
da se tu krije veliki novac - naime, da treba
raditi na integraciji velikog bijelog
auditorija i svih derivata uzbudljive crna~ke
muzike, i obratno. S tim ciljem ve} 40-ih

prire|uju prvi koncert, na kome crni i bijeli
glazbenici nastupaju skupa u Jevrejskom
javnom centru, a gdje drugo nego u
Washingtonu. A, onda su ih odveli i u
tursku ambasadu kod babe Munira, pa je
lijepo vidjeti fotografije na kojima su uz
Kemala Ataturka neki od danas legendarnih
crnih solista.
Otac umire koncem II svjetskog rata,
NEKOLIKO MJESECI PRIJE SULTANOVE SMRTI

Nile Rodgers, Ahmet Ertegun i Robert Plant snimljeni
na Jazz Festivalu u Montreuxu, 2006. godine
Ahmet je ve} diplomirao i trebalo je ne{to

raditi. I on i stariji mu brat su znali da se
oko njih nalazi neotkriveno blago i da ga
samo treba pravilno producirati i
prezentirati {irokom trì{tu, koje }e se u
tom periodu po~eti otvarati novim oblicima
zabave. Bilo je to vrijeme kad {elaka za
plo~e na 78 obrtaja nije bilo mnogo, pa su
diskografske etikete odbijale snimati tzv.
race music, dakle afro-ameri~ke izvo|a~e.
Onda pada ideja za osnivanje nezavisne
etikete... Legenda kaè da ih je impresario
Lionala Hamptona odbio, misle}i da su to
neodgovorna deri{ta, a oni novac dobijaju
od o~evog zubara Vahdi Sabita, nekih
10.000 dolara, i kre}u u posao. Turska je
diplomacija izgubila dvije sjajne osobe, a
svjetska diskografija krenula u avanturu
koja je porodila gomile izvanrednih
izvo|a~a i plo~a. Ro|en je Atlantic Records
i ni{ta vi{e nije bilo isto!!!
Ahmet je onda oti{ao na jug Amerike,
jer je znao da delta rijeke Mississippi krije
bezbrojne i potpuno nepoznate izvo|a~e.
U{ao je u jedan crna~ki lokal u kome je bio
jedini bijelac. Netko je svirao klavir,
paralelno nogom udarao u bubanj i pjevao,
a publika je ludovala. Odmah ga je odveo i
potpisao ugovor sa njim. Bio je to
legendarni Professor Longhair, pravim
imenom Henry Roeland Roy Byrd, koji
51
30.9.2015
17:21
Page 52
AMBASADOR POPULARNE MUZIKE

je ve} imao ugovor za Mercury. Ali ne i pod
umjetni~kim imenom, i eto ugovora i prvih
uspjeha Atlantic Recordsa. Slijedili su Ruth
Brown, Big Joe Turner (koji }e polovicom
60-ih do}i u Jugoslaviju i nastupati i
snimati sa Zagreb Jazz Quartetom), pa jo{
neki na prijelazu iz 40-ih u 50-te, a pravi
uspjeh slijedi kada im se pridruùje nitko
drugi doli Ray Charles.
Opet legenda kaè kako mu je upravo
Ahmetaga rekao da se udalji od
sofisticiranog zvuka Net King Cole trija i
stane svirati klavir u stilu dinami~nog i
plesnog boogie-woogiestila, i stvar je
krenula i za njega i za cijelu tu crna~ku
scenu, do tada skoro u potpunosti
nepoznatu. A onda mu se u Atlanticu
pridruùje njujor{ki producent Jerry
Weksler, a kasnije i jo{ jedan, islamskog
imena i prezimena, Arif Mardin. Ti }e, sa
najrazli~itijim izvo|a~ima, narednih
desetlje}a snimiti niz antologijskih plo~a,
rade}i upravo na tomu da crna~ku glazbu
osuvremene i pribliè novoj mladoj
generaciji koja je kona~no mogla i imala
pravo sama kreirati svoj ukus izvan
konvencionalnih tokova Tin Pan Alley
klasi~ne zabavne glazbe. I to glazbe koja }e
biti temeljena na rnb-ju i modernom
poimanju bluesa - tako se rodio rocknroll.
Nesuhi }e se opet odseliti u New York i
po~eti producirati velike jazz izvo|a~e,
poput Modern Jazz Quarteta, Charlesa
Mingusa i drugih, dok Ahmet kre}e u
avanturu sa briljantnim pjeva~em
Bobbyjem Darinom sa kojim u drugoj
polovici 50-tih producira seriju izrazitih
uspje{nica, krenuv{i i u susret ne samo
mladoj publici, nego i novom mediju televiziji. A u po~etku 60-tih sre}e svoju
drugaricu ìvota - Micu iz Rumunije. Ray
Charles je ve} pjevao uspje{nice Mess
Around, Whatd I Say i Swanee River
Rock... Ahmet je shvatao da mora krenuti
ka sve ve}oj rock publici, pa dovodi neke
od zagovornika britanskog blues booma.
Me|u njima su tih godina najve}i i
ÂRI WHISKEYJA
Ahmet Ertegun u dru{tvu
slavnog frontmena Micka Jaggera
najva`niji bili Led Zeppelini, a tu su bili i

Aretha Franklin, Roberta Flack, ~lanovi
Buffalo Springfielda, kasnije i Crosby,
Stills & Nash, i jo{ mnogi drugi izvo|a~i sa
Zapadne obale, zagovornici flower power
pokreta, psihodelije i drugih odvojaka
rocka. Ahmet i njegov producentski tim, uz
dvojicu ve} pominjanih tu je bio Tom
Dowd, otvarali su im vrata za drugoja~ije i
svjeìje studijske produkcije, koje su ih
udaljavale od klasi~nog ameri~kog songa
koji je dolazio iz 52. ulice u New Yorku.
VLASTITI MUZEJ UMJETNINA

I FC COSMOS
Uspjeh kompanije je Mici i njenom
muù obezbje|ivao materijalne pogodnosti
za buran ìvot u njihovom Manhattan
apartmanu, gdje su bili okruèni slikama
Andyja Warhola, Picassoa, Hockneya i
drugih, jer Ahmet je bio i francuski |ak
svojedobno, {to zna~i da je imao i dodira sa
suvremenim slikarstvom koje je oboàvao.
Nihovi su ku}ni partyji bili legendarni, ali
Ahmet nije stajao, nego je koriste}i se
TONY I ZEPPELINI
Kako se bivi igra elje obreo u

Atlantic Recordsu
U ~ast Ahmeta Erteguna Led Zeppelini
}e se sakupiti i odsvirati dva koncerta u
londonskoj O2 dvorani, za karte je
apliciralo dvadeset miliona fanova, a sav
novac poklanjaju Ahmet Ertegun Education
Fundu, koga vodi njegova udova Mica. E,
to je mogao uraditi jedino netko tko ih je
doista zaduìo, potpisao s njima ugovor
1968. i prodao vi{e od 300 miliona plo~a, i
52
brinuo se o njima kao o vlastitoj djeci. A

storija o tomu kako je doveo biv{eg
fudbalera @elje Tonyja Mandicha u ured
na Zapadnoj obali, gdje se popeo do
jednog od najva`nijih ljudi, drugom
prigodom, jer se tu njhove zajedni~ke
strasti mije{aju - nogomet, ljubav za glazbu
i, napokon, to {to dolazi iz predjela gdje je
islam imao duboke korijene.
svojim diplomatskim talentom sakupljao

razli~ite izvo|a~e. Ako je 60-ih {irio granice
suvremenog soula ~esto sura|uju}i sa
lokalnim etiketama sa Juga Amerike pomenimo samo jo{ i imena poput Wilsona
Picketta, Otisa Reddinga, Solomona Burkea,
dua Same and Dave, da o Ben E. Kingu niti
ne govorimo 70- te i nadalje su bila prilika
da Atlantic svoja vrata otvori rock glazbi. Pa
ako nije ve} potpisao najve}e od najve}ih
The Beatlese, Ahmet se trudio da do|e do
Micka Jaggera i dru{tva mu. Na jednom od
njihovih partyja, koje su prire|ivali na krovu
Hotela St. Regis, oglasit }e se i najve}a
gubica rocknrolla. Ahmet ga odvodi ku}i...
Cijelu no} probaju razne vrste whiskeyja i
izme|u dvije doze diskutiraju o
suvremenom slikarstvu i o porukama
Kurana!? Barem tako legenda kaè. Pa,
iako su drugi nudili vi{e novca, njegova
diplomatska obrada Micka je dala rezultate i
evo Rolling Stonesa pod kapom Atlantic
Recordsa. A u me|uvremenu osniva vlastiti
muzej umjetnina, vodi nogometni klub
Cosmos u New Yorku, udruùje uspje{no
svoju etiketu sa jo{ nekoliko drugih...
I kad se preselio na ahiret, 14. decembra
2006., njegovo }e tijelo biti preba~eno
avionom u Tursku, u obiteljsko mezarje u
Sultantepeu, i bi}e sahranjen u skladu sa
svim islamskim obi~ajima, pred brata
Nesuhija koji je tu ve} leào. A dotle je ve}
dobio brojna priznanja - ulazi u Rock &
Roll Hall of Fame 1987., 1993. mu
dodjeljuju Grammy za ìvotno djelo, biva
nagra|en i kao fudbalski aktivist i dobija
titulu Living Legend ameri~ke Kongresne
biblioteke. Pi{e i vlastitu biografiju Whatd
I Say: The Atlantic Years, mada mi se
osobno najvi{e svi|a ona koju je pod
karakteristi~nim nazivom The Last Sultan
potpisao Robert Greenfield i objavio je
prije nekoliko godina.
keith:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
17:30
Page 53
KAD SVECI MAR[IRAJU...
Legendarni gitarista jo legendarnijih THE ROLLING STONESA, u rock industriji

znan kao KEITH RICHARDS, objavio je svoj novi solo album; naziv mu je
CROSSEYED HEART
KEITHOVE NAJNOVIJE MAJSTORIJE

Pi{e: MARIO ILIÎ]
ve odane poklonike zvuka i

karizme koju sa sobom nose The
Rolling Stonesi pro{loga su tjedna
razveselile dvije vijesti. Prva je
vezana za rad kultnog benda, to
jest informaciju kako su se Stonesi kona~no
usuglasili i uskoro ulaze u studio snimati
novi album, a druga, ali ne i manje bitna,
vijest jeste promocija novog samostalnog
albuma legendarnog gitariste ovog benda
Keitha Richardsa. Album nosi naziv
Crosseyed Heart i njegov je tre}i solo
album, prvi nakon dvadeset i tri godine i
izdanja Main Offender.
HEDONIZAM BEZ GRANICA

Keith Richards, gitarista Stonesa i samostalni umjetnik
ZA NJEGOVU DU[U
U srpnju ove godine Keith je objavio
singl pod nazivom Trouble, koji se ubrzo
uspeo na 20. mjesto top ljestvice US
Billboard Adult Alternative. Nedugo nakon
objavljivanja singla, Richards je na
Googleov internetski hosting Vevo,
namijenjen glazbenim sadràjima, oka~io
upravo tu pjesmu. Rije~ je, istina, o audio
zapisu nalijepljenom na Keithovu fotku,
koji je u kratkom vremenu pogledalo pola
milijuna ljudi. Iako je Keith Richards ~esto
kritizirao Micka Jaggera zbog njegovih
solisti~kih izleta, nazivaju}i ga izdajnikom
i pizdom, ~injenica je kako Keith, nakon
objavljivanja Crosseyed Hearta, za
Jaggerom zaostaje za samo jedan
samostalni album. No, za razliku od
prethodna dva samostalna albuma, koje je
Keith snimao ishitreno i iz inata Jaggeru,
ovoga puta album Crosseyed Heart ra|en je
iskreno, onako za svoju du{u. Slavni se
72-godi{nji gitarist izbrazdanog lica smije{i
sa omota novog albuma, koji je trenuta~no
najbolje pozicioniran na norve{koj i
nizozemskoj glazbenoj top ljestvici.
Na novom Keithovu albumu nalazi se
petnaest kompozicija, s tim da De-Luxe
izdanje, namijenjeno najbrìm kupcima,
sadrì jo{ i kompoziciju Love Overdue kao
exclusive bonus track. Crosseyed Heart ne
li~i na dosada{nja ostvarenja The Rolling
Stonesa, prije svega zbog nepretenciozne
produkcije i pjesama poput naslovnog
jednoipolminutnog bluesa, snimljenom
onako, usput, na akusti~noj gitari. Keithov
prepoznatljivi gitarski ton i prljave solo
prolaznice izvrsno zvu~e i u boogie

aran`manu kompozicije Heartstopper, dok
distorzi~na pjesma Amnesia, uz beat ritam
na bubnjevima, albumu daje rockerski {mek.
OD AMERIKE DO AUSTRALIJE
Pjesme ponajboljeg Keithova solo
albuma obra|uju raznovrsne teme, od
smije{ne pri~e o njegovom padu s drveta
2006. godine u pjesmi Amnesia, sve do
tekstova koji govore o stara~kim
problemima sa erekcijom. Genijalno zvu~i
laganica Robbed Blind, kompozicija u
kojoj na trenutke ~ujemo duh Johhnyja
Casha i prepoznajemo minijature poput
onih Marka Knopflera. Singl Trouble je
iskren i bez celofana, onako kako bi
Stonesi zvu~ali kada bi se samo Keitha
pitalo. Crosseyed Heart nastavlja reggae
coverom pjesme Love Overdue, koju je

izvorno otpjevao pokojni Gregory Isaacs,
jamaj~anski majstor tog ànra. Genijalni
Keithov Blues in The Morning, u trajanju
od ~etiri i pol minute, vra}a nas u doba
Elvisa Presleyja, a slavni se glazbenik na
albumu u nekoliko navrata posluìo i
svojim najja~im oru`jem, otvorenim
gitarskim {timom na ton G, i to u pjesmama
Trouble i u frazi kompozicije Something
for Nothing.
Ne treba zaboraviti niti glazbenike koji
su potpomogli Keithu snimanje albuma.
Pored bubnjara Steveja Jordana, klavijature
je svirao Ivan Neville, a solo giteru Waddy
Wachtel. Saksofonist na albumu Crosseyed
Heart bio je Bobby Keys. Zanimljivo je
kako je Keith Richards pored vokala, solo
gitara i klavira na albumu odsvirao i bass
gitare, {to i ne ~udi, jer je u nekoliko
navrata sam za sebe znao re}i kako bolje
svira bass od elektri~ne gitare. Na baladi
Illusion Richardsu su glasove donirali
Steve Jordan i Norah Jones, dok na
akusti~noj kompoziciji, Goopnight Irene
pored Keithova, ~ujemo i glasove Huddieja
Ledbettera i Alana Lomaxa. Nakon
agresivne pjesme Substantial Damage, u
kojoj se izmjenjuju gitarska slide tehnika i
boje hammond klavijatura, stièmo i do
konca albuma i kompozicije Lovers Plea.
Rije~ je, napokon, o najboljem
samostalnom albumu kojega je taj
legendarni glazbenik snimio, albumu ~ije
}e se pjesme dugo vrtjeti na gramofonima i
CD playerima od Amerike do Australije.
53
iranski gejevi:TEKST osnova.qxd
30.9.2015
20:39
Page 54
DRUGO LICE IRANA
Troje iranskih pisaca i LGBT aktivista, ELHAM MALEKPOUR, MARYAM SHEIKH i

BABAK SALIMZADEH, gostovali su u organizaciji PEN Internationala i PEN
Centra BiH u Sarajevu i Tuzli; za SB ovi mladi drutveni aktivisti govore o
najveim problemima s kojima se suoava savremeno iransko drutvo,
hapenjima, pritiscima i prijetnjama vlasti zbog kojih su bili prisiljeni
napustiti svoju zemlju
BITI QUEER U TEHERANU
Pi{e: MAJA RADEVI]

aryam
je
odgojena
u
tradicionalnoj iranskoj porodici. U njenoj obitelji
homoseksualnost je najve}i
tabu. @ena u Iranu mora
voditi li~ne ratove na svakodnevnoj bazi,
naro~ito ako poti~e iz tradicionalne,
pobo`ne porodice, kao {to je moj slu~aj.
Moja porodica bila je po~etak mog
zatvora, kaè Maryam.
Kao studentica priklju~ila se ènskom
pokretu i nedugo zatim je prvi put
uhap{ena, dok je u~estvovala na
demonstracijama za ravnopravnost èna.
Tada su nastali stvarni problemi. Agenti
sigurnosnih slu`bi su me svakog dana zvali
telefonom, vodili smo jednu vrstu
psiholo{kog rata, vr{ili su pritisak na
~lanove moje porodice... Jednog dana
nazvali su mog brata i pitali ga: Jesi li znao
da ti je sestra lezbijka? Misli{ li ti stati ukraj
tome? Vlasti u Iranu homoseksualnost
smatraju najve}im mogu}im grijehom i
razvratom koji se moè zamisliti, pri~a
Maryam Sheikh.
DUBOKO UKORIJENJENE PREDRASUDE

Jo{ u srednjoj {koli Maryam, Elham
Malekpour i Babak Salimzadeh opredijelili
su se za dru{tveni aktivizam kao na~in
borbe protiv brojnih nejednakosti i
ugroàvanja osnovnih ljudskih prava u
iranskom dru{tvu.
Pisao sam poeziju koja je ukazivala na
probleme dru{tva, radio umjetni~ke,
angaìrane performanse, i taj moj
anga`man konstantno su pratile razne vrste
pritisaka - od toga da su me na radnom
mjestu saslu{avali moji pretpostavljeni, pa
do informativnih razgovora u iranskim
slu`bama sigurnosti, stalnih telefonskih
POD PRITISKOM RE@IMA

LGBT osobe u Iranu
izloène su stalnim
maltretiranjima,
progonima i
hap{enjima
poziva i prijetnji... Ure|ivao sam i nekoliko

publikacija koje su se bavile knjièvnom
teorijom i kritikom i zastupale stavove koji
nisu odgovarali vlastima, a to je bio razlog
vi{e da budem izloèn pritiscima. âk su i
na{i web portali bili pod stalnim nadzorom
i ~esto su obarani, hakirani... Evo, ba{
nedavno su nekoliko mojih prijatelja pisaca
uhap{eni zbog tekstova koje su
objavljivali, kaè Babak. Sve to trajalo je
nekih desetak godina i na kraju jednostavno
kulminiralo do ta~ke kada vi{e nisam
mogao ostati u Iranu. To nije bio samo
ogroman psihi~ki pritisak, nego je bila
ugroèna i moja fizi~ka sigurnost.
Iako mu je tek 31 godina, Babak
Salimzadeh vaì za istaknutog iranskog
pisca i pjesnika, prevodioca i dru{tvenog
teoreti~ara. Zbog njegovog knjièvnog
anga`mana, vlasti u Teheranu onemogu}ile
su mu da nakon studija nastavi edukaciju i
da predaje na tamo{njem univerzitetu.
Nakon brojnih prijetnji i istraga koje su

pokrenute protiv njega, prije dvije godine
odlu~io je da napusti Iran. Posredstvom
me|unarodnog PEN-a preko Turske je
oti{ao u [vedsku, gdje sada ìvi. Odobren
mu je privremeni boravak na dvije godine,
a onda }e {vedske vlasti razmatrati njegov
zahtjev za azil. Maryam tako|er danas ìvi
u [vedskoj, a Elham je trenutno u
Holandiji. Od 2009. u Iranu se provodi
naro~ito sna`na represija protiv dru{tvenih
aktivista, a 2013. godine, nakon posljednjih
izbora, nova vlast odlu~ila je da se
definitivno obra~una sa aktivistima
studentskog i radni~kog pokreta, pokreta za
prava èna i LGBT aktivistima.
U mojoj porodici postoji istorija
politi~kog aktivizma, tako da smo uvijek
bili pod nekom vrstom prismotre. Odrasla
sam u takvom okruènju i kada sam se i
sama dru{tveno angaìrala, pritisak je sve
vi{e rastao, posebno zato {to sam djelovala
Vlasti u Iranu homoseksualnost smatraju najve}im

mogu}im grijehom i razvratom koji se moè zamisliti
54
30.9.2015
20:40
Page 55
PISCI I GRE[NICI
MLADI PISCI U EGZILU

Maryam Sheikh, Babak Salimzadeh i Elham Malekpour zbog svog dru{tvenog
anga`mana i seksualne orijentacije bili su prisiljeni napustiti Iran
u okviru queer pokreta, pri~a Elham

Malekpour. Poku{avala sam da se
poveèm sa ljudima koji imaju sli~nu
orijentaciju, to jest pripadaju seksualnim
manjinama u Iranu. Uglavnom smo
kontaktirali i dogovarali aktivnosti preko
interneta - to je u Iranu jo{ jedini preostali
koliko-toliko slobodan prostor. To mi je
donijelo brojne probleme tokom {kolovanja
i zabranjeno mi je da upi{em postdiplomski
studij. Radila sam kao korektor u jednoj
izdava~koj ku}i i tamo su mi otvoreno rekli
da mi moraju dati otkaz zbog mog
seksualnog opredjeljenja.
Elham govori o Sheidi, biseksualki koja
sa svojom partnericom Mehri ìvi u Iranu.
Za ~lanove njihovih porodica, Mehri i
Sheida su samo cimerke. Niko ne zna da su
u ljubavnoj vezi. Sheida ma{ta o danu kada
}e svom ocu priznati svoju seksualnu
orijentaciju. Htjela sam da idem u
Ameriku. Htjela sam da kaèm mom ocu da
sam se zaljubila i da èlim ìvjeti sa svojom
djevojkom. U glavi sam odvrtjela hiljadu
scenarija kako }e on reagovati kad mu
kaèm. Jedan od tih scenarija bio bi da
iza|emo na balkon, a ja bih mu rekla: Tata,
vidi{ li ovaj toranj? Ho}u da idem i da
ìvim sa Mehri. Ako mi ne dozvoli{, sko~it
}u sa ovog tornja. U mojoj ma{ti, on bi mi
odgovorio: U redu, du{o. Kako god ti
èli{.
Realnost je, me|utim, mnogo druga~ija
od Sheidinih ma{tanja. Biti homoseksualac
u Iranu je ravno samoubistvu, kao {to su na
svojoj koì dobro osjetili i Babak, Maryam
i Elham. I danas se sa gorkim smijehom
me|u LGBT osobama u Iranu prepri~ava
kako je biv{i predsjednik Mahmoud
Ahmadinejad, obra}aju}i se skupu na
Univerzitetu Columbia 2007. godine,
ozbiljno kazao: U Iranu nema
homoseksualaca.
Ahmadinejada ~ak ni iranski narod
nije doìvljavao ozbiljno, a kamoli ljudi
izvana... Mislim da je ve}i problem to {to
nova vlast na ~elu sa Rouhanijem, koji ima
imid` jednog ozbiljnog dràvnika i
pristojnog ~ovjeka, i dalje ima
nepromijenjen odnos prema LGBT
populaciji, kaè Maryam. Oni koji sebe
nazivaju reformistima javno govore da je
homoseksualizam bolest koju treba
lije~iti.
Na{i sagovornici smatraju da bi iransko
dru{tvo vrlo brzo sazrilo za korjenite
promjene, uklju~uju}i i promjenu odnosa
prema LGBT populaciji, kada bi bilo vi{e
mogu}nosti da se radi na osvje{tavanju
ljudi i boljeg pristupa informacijama: U
Iranu su se u posljednjih 100 godina
dogodile tri velike revolucije, a to niste
mogli vidjeti nigdje drugo u svijetu. Mislim
da to dovoljno govori o spremnosti dru{tva
na krupne promjene, nagla{ava Babak i
55
30.9.2015
20:40
Page 56
DRUGO LICE IRANA

dodaje: Gotovo svakodnevno imamo
radni~ke {trajkove, a s druge strane, i
studentski pokret u Iranu konstantno ìvi,
koliko god da ga vlasti poku{avaju ugu{iti i
zaustaviti. O~igledno je da u dru{tvu postoji
to vrenje i èlja za promjenama. Ali, mislim
da onome {to zovemo me|unarodna
zajednica su{tinske promjene u iranskom
dru{tvu ne bi ni odgovarale. Oni teè da se
nastavi proces neoliberalizacije dru{tva,
kako bi se zadràla jeftina radna snaga.
Nemogu}nost svake vladavine, kao
temeljna ideja iranske revolucije iz 1979.,
danas je zamijenjena vladavinom kapitala,
religije i birokratske politike, govori
Maryam Sheikh. Otkriva nam da postoje i
mnoge sli~nosti izme|u iranskog i
bosanskohercegova~kog dru{tva, posebno
kada je rije~ o modelu privatizacije, koji
kao da je prepisan iz BiH: Oni koji su
bili u prilici do}i u posjed privatiziranih
privrednih subjekata jesu oni koji su se
prakti~no, pod krinkom privatizacije,
okoristili izda{nim subvencijama i
korupcijom unutar dràvnog aparata, te su
po cijenama daleko od realnih do{li u
posjed imetka koji vrijedi vi{estruko vi{e
nego {to je stvarno pla}en. Tako je
privatizacija u praksi postala sredstvo za
sna`no izrabljivanje, dok se istovremeno
smanjuje socijalna skrb za siroma{ne
slojeve dru{tva. Problem je {to ve}ina
Iranaca, posebno oni iz radni~kog sloja,
ìvi u medijskoj blokadi, imamo strogo
konrolisane reìmske medije, dràvnu
televiziju koja propagira samo jednu
ideolo{ku matricu... Srednja klasa je, opet,
jako naklonjena ideji parlamentarizma i
ìve u la`nom uvjerenju da putem izbora
mogu ne{to su{tinski promijeniti, a to se
jednostavno ne doga|a.
Sve li~nosti koje se ve} decenijama
smjenjuju na politi~koj sceni u Iranu u
BORBA ZA RAVNOPRAVNOST
Demonstracije èna u Teheranu
su{tini slijede isti kurs i imaju jedinstvene

stavove, s tim {to se, u skladu s potrebama,
periodi~no pojavljuju u razli~itim
izdanjima, dodaje Elham: Postoje
odre|eni mehanizmi za manipulaciju
dru{tvom po kojima zvani~na iranska
politika djeluje jo{ od vremena revolucije
do danas. Recimo, nailaze periodi kada se
donose stroìji zakoni, pa onda nakon
odre|enog vremena do|e do relaksacije
zakonodavstva, a ~ak paralelno funkcioni{u
dràvna legislativa i dru{tveni obi~aji ponekad se rukovodi zakonima, a ponekad
obi~ajima, zavisno od toga {ta onima koji
su na vlasti u tom trenutku odgovara.
REPRESIJA NAD @ENAMA

Krizna situacija u zemlji posljedica je
prvenstveno neoliberalnih politika,
smatraju iranski aktivisti. Iz koncentracije
@IVOT U EGZILU
Dugogodinje iskustvo nasilja

ostavlja velike traume
LGBT osobe iz Irana u egzilu osje}aju
velike psihi~ke posljedice, kaè Elham
Malekpour: @ivot osobe koja pripada
seksualnim manjinama je svugdje
komplikovan, bez obzira o kojem
dru{tvu govorimo, a posebno kada
èlite zasnovati porodicu, imati djecu...
Queer osobe koje dolaze iz Irana u
zapadne zemlje nose sa sobom to
dugogodi{nje iskustvo nasilja koje su
zbog svoje seksualne orijentacije
doìvjeli u domovini, od verbalnog,
psiholo{kog nasilja, pa do seksualnog
56
zlostavljanja, problema u porodici...

Sve se to neminovno odraàva na na{e
ìvote. U zemljama u kojima sada
ìvimo imamo dvije godine
zagarantovanu skrb i pitanje je {ta }e
biti dalje. A morate se izdràvati
vlastitim sredstvima, na}i posao,
integrirati se u novoj sredini... Pri
tome, ve}ina nas nakon {to odemo iz
Irana prekidamo sve veze sa
porodicom i time je sve jo{ teè. Ne
uklapamo se ni u iransku dijasporu,
koja je tako|er vrlo konzervativna.
bogatstva i mo}i u rukama vrlo

ograni~enog broja ljudi proizlazi i
represija nad ènama, seksualnim
manjinama, studentima, radnicima...
Poloàj èna dru{tvenih aktivista u Iranu
je specifi~an s obzirom da je èna u tom
dru{tvu hendikepirana na mnoge na~ine,
pa ~ak i ako se ne bavi aktivizmom.
@enama je te{ko prona}i posao, a ako se
i uspiju zaposliti, dobijaju samo ugovore
na odre|eno vrijeme i zara|uju uglavnom
puno manje od mu{karaca. Tako|er,
mladi}i i djevojke na univerzitetima se
razdvajaju, na javnim mjestima imate
prosvjetne aktiviste koji opominju ène
zbog na~ina na koji se odijevaju ili
{minkaju, privode ih i nov~ano
ka`njavaju... S druge strane, ène
poslanice u skup{tini, koje bi po definiciji
trebale zastupati prava èna, uglavnom
~ine suprotno i pozivaju na ~ednost i
drànje u okvirima porodice, te ìvot u
skladu s na~elima {erijata, pri~a
Maryam.
Uprkos te{kim iskustvima, Babak,
Elham i Maryam nadaju se da }e se jednog
dana mo}i vratiti u Iran i ìvjeti slobodno, u
skladu sa vlastitim izborima i uvjerenjima.
Najteè je to {to ostanete bez prijatelja,
istomi{ljenika sa kojima ste se druìli,
zajedno radili i poku{avali se izboriti protiv
dru{tvenih nepravdi, kaè Babak. Bez
obzira na to koliko smo daleko, svako od
nas stalno oslu{kuje glasove koji dolaze iz
Irana i vjerujemo da }emo se jednom mo}i
vratiti i ponovo ìvjeti zajedno.
ôvjek nikada ne gubi nadu, ali
najva`nije je da imamo mogu}nost ìvjeti
svoj ìvot onako kako mi to èlimo i to
}emo nastaviti ~initi, bez obzira u kakvim
uvjetima se na|emo, zaklju~uje Maryam
Sheikh.
26.8.2015
15:30
Page 1
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
30.9.2015
19:12
Page 58
KULT MARKET
COLLECTIVE SOUL
See What You

Started By
Continuing
Rije~ je o
novom
studijskom
albumu
ameri~kih
alternativnih
rockera
Collective
Soul, koji nosi naziv See What You
Started By Continuing. Njihov
deveti studijski album stiè nakon
{estogodi{nje studijske stanke, a s
albuma su ve} skinuti singlovi
This i Are You The Answer, za koje
se ve} snimaju videospotovi.
MUZIKA
Album Paper Gods, grupe Duran Duran
Svemirska pustolovina
britanskih glazbenika
HUNTRESS
ÊTVORKA NA OKUPU
Static
Na ~elu sa Simonom Le Bonom
Jedna od
najpoznatijih
europskih
izdava~kih ku}a
iz oblasti te{kometalnog zvuka,
austrijski Napalm Records,
objavila je novi
album ameri~kih metalaca Huntress.
CD Static sadrì dvanaest kompozicija,
a producirali su ga Paul Fig i Jim
Rota. Static je njihov tre}i studijski
album, a u isto vrijeme snimljen je i
spot za pjesmu Sorrow.
DANZIG
Skeletons
Glenn Danzig
uskoro }e
objaviti album
obrada Skeletons, koji
su snimali
gitarist i pjeva~
Tommy Victor
i bubnjar
Johnny Kelly. Poznato je i kako }e
se na tom nosa~u zvuka na}i
obrade N.I.B - Black Sabbatha,
Rough Boy - ZZ Topa, A Girl Like
You - The Troggsa, i obrada hita
Crying In The Rain - The Everly
Brothersa. Na omotu, uz Danziga,
je i model Kyden Kross.
58
Britanski synth-pop sastav Duran

Duran, izrastao na krilima novog vala 80ih godina pro{loga stolje}a, objavio je
~etrnaesti studijski album pod nazivom
Paper Gods. Nakon 2010. godine i CD-a
All You Need is Now, i petogodi{nje
studijske stanke, novi album neko}
ultrapopularnih britanskih glazbenika stiè i
kao De-Lux izdanje s petnaest kompozicija.
U promotivne svrhe snimljen je
videouradak za singl Pressure Off. Ta je
kompozicija, ina~e najja~a na albumu,
snimljena uz pomo} darovite ameri~ke
glazbenice Jannelle Monae i iskusnog
gitariste Nilea Rodgersa. Papirnati
bogovi vi{estruko nagra|ivanih britanskih
glazbenika, za kratko vrijeme su sko~ili
na drugo mjesto talijanske ljestvice
glazbenih albuma.
Neko} izblajhani britanski {minkeri, za
koje je srbijanski reper Voodoo Popaye
spjevao stih Jo{ jedan dan oduran ko
Duran Duran..., odavno su po~eli praviti
ozbiljne pjesme. Bend se u me|uvremenu
okitio s dva Grammyja i nekoliko MTV
nagrada, a vlasnici su i zvijezde na
Hollywoodskoj stazi slavnih. Duran Duran
danas ~ine: pjeva~ Simon Le Bon,
klavijaturist Nick Rhodes, basist John
Taylor i bubnjar Roger Taylor. A na albumu
Paper Gods, pored ostalih, gostovali su i
pjeva~ica Lindsay Lohan i gitarist Steve
Jones, uz jo{ desetak uglednih glazbenika.
Album Paper Gods zapo~inje istoimenom ambijentalnom kompozicijom, koja
vrlo brzo izrasta u space-pop i prepoznatljiv
zvuk benda. Sasvim solidno zvu~e i ne{to
ìvlja kopozicija Last Night in The City, ali

i You Kill Me With Silence, koja dobrano
vu~e na mra~ne atmosfere slavnih
Depeche Modea. Najve}i hit novog albuma
sastava Duran Duran svakako je Pressure
Off, koji ve} neko vrijeme obara rekorde
slu{anosti glazbenih medijskih servisa.
Tako|er, pohvale idu i jo{ jednoj
svemirskoj kompoziciji, Change The
Skyline, u kojoj je duranovcima glasovno
pripomogao i rocker iz Danske, Jonas
Bjerre.
Na istom tragu je i pjesma Planet
Roaring, dok De-Lux izdanje zanimljivog
albuma Paper Gods zavr{ava petminutnom
kompozicijom Northern Lights. Novi
album sastava Duran Duran kvalitetnije je
izdanje od nekoliko prethodnih studijskih
ostvarenja, uz nekoliko vrlo dobrih
kompozicija..
(M.Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Seven Davis Jr.: Be a man (ft. Flako)
2. Spoon: TV Set
3. Rizzle Kicks ft. Jazzy Jeff:
Summertime
4. FFS: Call Girl
5. The Dead Weather:
I feel love (every million miles)
6. Petite Noir: Down
7. Leftfield: Head and shoulders
8. Aston Merrygold: Get stupid
9. Formation: Hangin
10. Public Image Limited:
Double Trouble
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
30.9.2015
16:52
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
Film The Internet Own Boy (SAD, 2014.);
scenarij i reija: Brian Knappenberger
Tragina sudbina
wunderkinda
ZA OP]E DOBRO
Pri~a o nesretnom Swartzu
Filmova ima puno. Pregr{t. No, sjajnih,

dobronamjernih, filmova za op}e dobro i
sa sjajnim pri~ama ima vrlo malo. Premalo.
Doista premalo. The Internet Own Boy je
jedan od tih rijetkih.
Zato takve filmove treba gledati, o
njima razmi{ljati, zapitkivati se, biti
znatièljan, saznavati dalje. Umjetnost, ona
doti~e. Ne atrakcijom. Ne lobijima.
Umjetnost doti~e svojom srì, svom
te`njom da se ne bavi (samo) sobom, nego
drugima. Umjetnost je no{ena idejom da se
isplati boriti za dobro, unato~ tome koliko ti
to oteàvalo ìvot. To je tako. Jer, umjetnost
nije komfor. Niti }e ikada biti.
Autor scenarija i reìje sjajnog
dokumentarnog filma The Internet Own
Boy je Brian Knappenberger. On je i jedan
od snimatelja te montaèra filma. Glavni lik
ove doista bitne pri~e Aaron Swartz, koji je,
naàlost, jedna od najtragi~nijih osoba
modernog doba. Bio je wunderkind. Odbio
je da zara|uje, ne milione, ve} milijarde.
Nije odustajao. Borio se za slobodu. I, rano
napustio ovaj dunjaluk, 2013., u dvadeset i
sedmoj godini ìvota. Slu`bena verzija veli
da se ubio. Zapravo su ga uni{tavali,
slamali, gazili konformisti, {to u to doba
barata{e represivnim aparatom. Aaron je
an|eo, koji je pao bore}i se za slobodu, ne
svoju, ve} svih nas. Borio se za progresivno
razmi{ljanje,
dok
svijetom
vlada
konzervativizam.
Kada je imao samo tri godine, nau~io je
~itati, a programirati i prije no {to je krenuo
u osnovnu {kolu. Kao tinejdèr, s ~etrnaest
godina, radio je u grupi ljudi koji su
izmislili famozni RSS Feed. Kada je, pak,
krenuo na fakultet, sa svoja dva suradnika
osnovao je mreù Reddit. Prije ikakve
Wikipedije, on ju je doma sam osmislio.
Tada su mu govorili da je glupost da svako

ima pravo da pi{e, nadogra|uje, ospori, jer
za to postoje stru~njaci... (a {to je
Wikipedia nego upravo to?) No, on nikada
nije bio poput osoba iz Sillicon Valey.
Njega nije zanimala zabava, ubleha, niti
milijarde. @elio je da znanje svima bude
dostupno i besplatno. Cijenio je osniva~a
World Wide Weba Tima Berensa Leeja, jer
je svoj izum podijelio, a nije ga
kapitalizirao. Bio je svjetlono{a u
najsvjetlijem smislu te rije~i. Sukobio se sa
destruktivnim, degradiraju}im, bahatim
kapitalizmom. Takav ìvotni stav ga je,
naravno, u ovome svijetu, odveo u problem.
Jer, kada èli{ op}e dobro - pazi se dobro.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Man From U.N.C.L.E.
(Guy Ritchie)
2. Fantastic Four (Josh Trank)
3. Straight Outta Compton
(F. Gary Gray)
4. The Gift (Joel Edgerton)
5. Mission: Impossible - Rogue Nation
(Christopher McQuarrie)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Avengers: Age of Ultron
(Joss Whedon, Buena Vista)
2. Home (Tim Johnson, Fox)
3. Furious 7 (James Wan, Universal)
4. Ex Machina
(Alex Garland, A24)
5. Get Hard
(Etan Cohen, Warner Bros.)
PROBUDI SE DRU@E,
NE SPAVAJ
Miklos Jancso
Film Probudi se
druè, ne spavaj,
ma|arski je igrani
film iz 2002. koji je
reìrao Miklos
Jancso, a scenarij su napisali Ferenc
Grunwalsky i Gyula Hernadi. Godine 1999. Miklos Jancso zapo~eo je
svoj veliki, u ~etiri dijela saèti filmski
projekt. Junaci koje stalno u njemu
koristi su Pepe i Kapa. U ovom filmu
ovaj vrsni autor, naro~ito znan po grotesknosti, prikazuje Ma|arsku za
vrijeme Drugog svjetskog rata. Me|u
likovima su ma|arski vojnik, Jevrej sa
ùtom zvijezdom, odbjegli pripadnik
SS trupa, jedan Rus sa usnom
Ocjena: 5
harmonikom...
SLATKI @IVOT
Federico Fellini
Kultni Slatki ìvot,
igrani je crno-bijeli
film maga filmske
umjetnosti Federica Fellinija iz
1960. godine. Me|u mnogima, u ovom ostvarenju glume Marcello Mastroianni, Anita Ekberg, Anouk Aimee. Scenarij za ovo remek - djelo
napisali su Federico Fellini, Ennio
Flaiano, Tullio Pinelli, Brunello Rondi i veliki Pier Paolo Pasolini. Kroz
film posmatramo sedam dana u ìvotu
Marcella, kolumnista ùte tiskovine koji
èli postati pisac. To ne uspijeva, jer
upada u dekadentni ìvot Rima.
Ocjena: 5
SUVI[AN ÔVJEK
Paolo Sorrentino
Suvi{an ~ovjek
igrani je film
Paola Sorrentina
iz 2001. godine,
koji je napisao i
scenarij za ovaj
film. Tony (pravog
imena Antonio Pisapia) pjeva~ je
koji ima imenjaka mla|eg od sebe,
a koji se bavi nogometom.
Osamdesetih godina za obojicu ima
nade da se obogate i da budu
uspje{ni. Ali... Nije ba{ sve kao {to
se o~ekivalo.
Ocjena: 5
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
30.9.2015
20:57
Page 60
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Mr. BOKO JOVI, klasini gitarista iz Zenice i

muziki pedagog iz Sarajeva
Uz Bu|enje
Foto: Esad Mulabegovi}
Prije dugo i{~ekivanog nastupa na

beogradskom Kolarcu, dvojica vrhunskih
umjetnika, violinista Stefan Milenkovi} i
gitarista Edin Karamazov, odràli su 28.
septembra koncert u crkvi sv. Franje
Asi{kog u âpljini, u organizaciji
Akademije âpljina. Bio je to najva`niji
kulturni doga|aj odràn u âpljini u
ovom stolje}u.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
U utorak, 29. septembra, otvorena je

nova sezona u Narodnom pozori{tu
Mostar. I to premijernom izvedbom
predstave San ljetne no}i Williama
Shakespearea, u reìji beogradskog
reditelja i glumca Erola Kadi}a. U ovoj
predstavi igra cijeli ansambl Narodnog
pozori{ta Mostar, da ih sada ne
nabrajamo.
Sevdah Takht Damira Imamovi}a uskoro
zapo~inje snimanje drugog CD-a, koji }e
se zvati Dvojka. Promocija ovog izdanja
planirana je za prolje}e naredne godine.
CD }e objaviti Glitterbeat Records,
cijenjeni internacionalni izdava~, a za
produkciju }e biti zaduèn nekada{nji
~lan The Walkaboutsa Chris Eckman.
êstitamo!
U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli 1.
i 2. oktobra bi}e odràn Wine & Food
Festival, prvi bosanskohercegova~ki
festival vina i hrane. Festival je
zami{ljen kao jedinstven budu}i godi{nji
projekt, koji ljubiteljima vina pruà priliku
da uìvaju u najkvalitetnijim vinima i
delikatesima iz Bosne i Hercegovine,
pi{u u Agenciji Fena.
Na{ vrhunski klasi~ni gitarista

Bo{ko Jovi} zatvorio je 27. septembra,
koncertom u Vije}nici, prvi sarajevski

Festival uli~ne umjetnosti. I po~eo se
pripremati za njemu, vjerovatno,
najva`niji nastup, u rodnoj Zenici. I u
Zenici }e mu, ba{ kao {to je i u
Sarajevu, podr{ku pruìti violonistica
Vanja Radoja, dok }e 2. oktobra, na
sceni Bosanskog narodnog pozori{ta u
gradu Fudbalskog kluba êlik, sa njima
svirati i kontrabasista Edvin Hadì}.
Na tom koncertu predstavi}u
album Bu|enje, koji je objavila
izdava~ka ku}a Aquarius Records iz
Zagreba. Na Bu|enje sam, osim svoje,
naslovne kompozicije, uvrstio jo{ i
devet instrumentalnih obrada tradicionalne muzike iz regije, za koje sam
raspisao aran`mane. Snimanju Bu|enja
svoj doprinos su dali brojni eminentni
muzi~ari iz BiH, Hrvatske i Srbije:
Ante Gelo - gitara, Mustafa [anti} klarinet, Miron Mima Rafajlovi} truba, Vanja Radoja - violina te
kontrabasisti: Nenad Vasili}, Dinko
[imunovi} i Edvin Hadì}, veli Bo{ko
Jovi}.
Dr. ISMET OVINA, direktor

Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH
Na Trgu slobode, tako|e u Tuzli, tako|e

2. oktobra, u 17 sati, Udruènje gra|ana
Etno club Kicelj organizuje petu izlo`bu
iz serijala Bosanska tradicija izraàvanje
putem slikanja, a iz radionice Dje~ije
{kole slikanja. Manifestacija Izlo`ba
dje~ijih likovnih radova bi}e otvorena na
Dan oslobo|enja Tuzle, pi{e na
tuzlarijama.
Kao rezultat uspje{ne saradnje na
mjuziklu Prljavi ples, sa renomiranom
bosanskohercegova~kom glumicom
Gordanom Boban, Institut za muziku,
teatar i multimediju pokre}e {kolu glume,
koja sa radom po~inje u novembru 2015.
godine, info je iz sarajevskog iMTM-a.
Pravo prijave imaju svi kandidati iznad
osamnaest godina starosti.
60
DR. ISMET OVÎNA

Sajmu knjiga u Bakuu su od zemalja
iz regiona prisustvovale i nacionalne
biblioteke Crne Gore i Srbije
Cetri oka:Cetri oka.qxd
30.9.2015
20:58
Page 61
DINO MUSTAFI, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS
Sarajevo bi bez MESS-a bila uboga kulturna provincija

Foto: Zijah Gafi}
kvalitetnu selekciju savremenog plesa

sa imenima poput Panaibre Cande,
Matije Ferlina ili Francesce Foscarini.
Mislim da }e ovogodi{nji MESS
potvrditi liderstvo u regionu, po
kvalitetu predstava i obimu programa.
To }e biti praznik teatra, za svakoga
pone{to.
Koje teme su dominantne u
globalnom teatru dana{njice?
Kapitalisti~ka ideologija je, uprkos
svemu, veoma zbliìla ljude u njihovom, svuda veoma sli~nom nezadovoljstvu. Pitanje je, samo, da li }e ga oni
kanalisati kroz teatar, ili na ulici.
Gledaju}i sa te strane, politi~ki teatar u
savremenom dru{tvu veoma je zastupljen i vrlo polifon, ali je ~esto nevidljiv
i bez naro~itog uticaja na dru{tvenu
dinamiku.
Dizajn: Bojan Hadìhalilovi}
Sarajevo 2. oktobra po~inje

proslavljati 55. ro|endan MESS-a. A,
na koji na~in }ete vi, iz direkcije
Internacionalnog teatarskog festivala u
Sarajevu, slaviti umjetnost teatra, sve
do 11. oktobra?
Velika je ~ast {to }e Festival otvoriti
jedan od najve}ih svjetskih teatara,
Schaubhne iz Berlina. Ove godine smo
imali poseban izazov da prona|emo
predstave i trupe koje nikada do sada
nisu igrale na MESS-u i zaista smo
ponosni {to smo uspjeli u tome i {to se
radi o vrhunskim predstavama. Sretni
smo {to smo nakon vi{egodi{njih
napora uspjeli dovesti trupe poput Les
Chiens de Navarre iz Pariza, meksi~ke
kompanije Vaca 35 ili ma|arske trupe
reditelja Ble Pintra. Predstava Lenke
Udovi~ki Antigona najve}a je regionalna produkcija ove umjetni~ke
sezone. Treba ista}i da gostuje Common Ground
berlinskog kazali{ta Maxim Gorki: predstava o
izbjeglicama iz biv{e Jugoslavije. Poseban akcent
ove godine smo stavili i na mlade autore iz
regiona, te na program za djecu Children MESS
sa fokusom na lutkarske predstave, kao i na
[ta je nama MESS?

MESS nam je pogled u svijet, informacija i
konfrontacija, pokazuje nam gdje smo i koliko
vrijedimo. Bez MESS-a bi bili uboga pozori{na i
kulturna provincija.
U Baku po nafaku
Na ~etvrtom Me|unarodnom sajmu knjiga u Bakuu, glavnom
gradu Azerbejdàna, u~estvovala je i Nacionalna i univerzitetska
biblioteka BiH. Sajam je odràn od 16. do 18. septembra, a
predstavljena su neka od recentnih bosanskohercegova~kih
izdanja, uklju~uju}i i izbor izdanja Nacionalne i univerzitetske
biblioteke BiH.
Ismet Ov~ina, direktor NUBBiH, dobio je poziv za u~e{}e na
ovoj manifestaciji od prof. Karima Tahirova, direktora
Nacionalne biblioteke Azerbejdàna.
Sajmu su od zemalja iz regiona prisustvovale i nacionalne
biblioteke Crne Gore i Srbije. A Internacionalni sajam knjiga u
Bakuu otvorio je ministar kulture i turizma u Vladi
Azerbejdàna, koji je posjetio i {tand NUBBiH. Osim promocije
bosanskohercegova~ke izdava~ke produkcije na ovom sajmu
knjiga, u zgradi Nacionalne biblioteke Azerbejdàna, pred
velikim brojem predstavnika vlasti, javnog i kulturnog ìvota,
predstavnika jednog broja nacionalnih biblioteka, uposlenih i
doma}ih predstavnika medija, potpisan je i Memorandum o
saradnji izme|u Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i
Nacionalne biblioteke Azerbejdàna. Memorandumom se
reguli{e i isti~e zna~aj razvoja profesionalnih veza izme|u ovih
nacionalnih biblioteka na podru~ju nauke, kulture kao i razmjene
informacijskih resursa. Potpisivanjem ovog memoranduma
Ismet Ov~ina sa kolegama u glavnom gradu Azerbejdàna
doprinosi se i razvoju kulturne razmjene, kao i ukupnih odnosa

izme|u Azerbejdàna i BiH, kaè Ismet Ov~ina.
Prilikom posjete Biblioteci, Ismet Ov~ina je pred
uposlenicima i drugim gostima promovirao dvije NUBBiH
publikacije, ~asopis Bosniaca i autorsku knjigu Biblioteka na{eg
doba: ~lanci, studije i intervjui. Dio bosanskohercegova~ke
izdava~ke produkcije i izdanja NUBBiH poklonjen je
Nacionalnoj biblioteci Azerbejdàna, a u skladu sa spomenutim
Memorandumom.
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
29.9.2015
17:53
ca,
ti
is
n
li
io
v
,
I
L
O
IK
N
A
E
R
AND
stivala:
Fe
ic
ss
la
C
re
a
V
ca
ri
to
k
e
dir
biti
Friider mi moe danimaavi
prazan, jer ivim od ljub
Foto: Mario Ili~i}
by DINO BAJRAMOVIC
Page 62
eko puta
1. Imaju li viola i violon~elo

ljep{i zvuk od violine?
Ovisi tko svira koji instrument.
2. A, je li ljep{i B
e~, gdje trenutno ì
vite,
ili Vare{, gdje ste
nekada ìvjeli?
@ivim na relaciji B
e~ - Vara`din - Var
e{
zadnjih nekoliko go
dina i svaki od ta
tri
moja grada ima
svoje ~ari.
rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
Opu{teno.
4. [ta ne morate imati u friìderu?
Friìder mi moè danima biti prazan.
@ivim od ljubavi, ha, ha, ha...
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Po{to ponekad uìvam u potpunoj
izolaciji, te{ko mi se odlu~iti.
6. [ta obavezno nosite na plaù?
Ru~nik.
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?
Puno je mogu}nosti, a jo{ vi{e mojih
interesa. Mo`da, neuropsihijatar.
8. [ta ste bili u pro{lom
ìvotu?
Vjerojatno neka Amazon
ka - ratnica.
9. Na {ta pomislite
kada ~ujete da
Zdravko ôli} pjeva
Pusti, pusti modu?
Pa, pusti je vi{e!
Ni{ta nije bitno
osim nas!
10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?

Sve je to vi{e - manje i manje - vi{e isto kad
shvati{ da se brine{ oko nebitnih stvari.
11. Da li je bolje
biti lijep i
pametan ili ruàn
i glup?
Oboje je dobro.
Sve je stvar
percepcije.
62
pr
e kad vam
it
d
a
r
u
ta
12. [
?
Me~ka
a
n
r
c
e
|
pre
em se.
Ne obazir
13. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih si kupila stan, auto i
osigurala egzistenciju za
narednih pet generacija
svoje obitelji.
14. Opi{ite slavnog
beogradskog violinistu Stefana
Milenkovi}a u tri rije~i...
Umjetnik, ~ovjek, znalac.
15. S kim biste voljeli
otplesati tango?
Pa, mo`da ba{ sa
Stefanom, on totalno
ima ritma.
16. Osoba koja Vam ide
na ganglije?
Generalno, neiskrene
osobe bez kredibiliteta.
17. Veliki Drvenik
ili Mala Duba?
Oboje.
18. Tange
ili badi}?
Tangi}.
19. Begova ili
{kembe ~orba?
Grah s kobasicama.
20. Ima li i{ta
bolje od
Nutelle?
Crna ~okolada
s 80% kakaa i
~a{a dobrog
crnog vina.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?
Sretno Vam svima u ìvotu i volite se svaki dan!
Fadila:Iluzije.qxd
30.9.2015
18:22
Page 63
KLIN ÔRBA
SLOVENAC TJERA DENISA,

U BBI GA ZATJERA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Eto, to ti je ta ljepota relativizacije u svim naim behaes jezicima.

Jednako nazovemo incidentom Breceljevo performersko uvoenje
napuhanog plastinog penisa u trni centar kao i kamenjarsko
izvoenje neoekivano ispuhanog Vuia iz Memorijalnog centra
Potoari. I jednako pljute izvinjenja zbog neugodnosti
ta zna glupi Bosanac {ta je kila zlata?! U svakom

slu~aju, a vic nam je svjedok, kila perja a time i kila
napuhanog plasti~nog Denisa je mnogo teà od te
bezrazlo`no razvikane zlatne kilice. Poslovi~no
neduhoviti, ali zato bezdu{no poslovi~ni i nadnaravno
promu}urni Slovenci su ovu tezu o bosanskoj
maloumnosti ve} nebrojeno puta dokazali preko svojih
banaka, {tedionica, merkatora, mljekara i kojekakvih
{upljatora cestogradnje. Da ne spominjemo slovensku
kulturnu ba{tinu u vidu autorskih prava na viceve o Muji
i Hasi, osaka}ene za cijelog Sulju zbog nepremostive
jezi~ke barijere. Istina je, mi smo izmislili svaki vic o
dobrohotnim - uro|eno inferiornim krezubim i
praznoglavim ljudi}ima, dobrovoljno se identificiraju}i s
njima, ali su Slovenci uspjeli ba{ tu na{u autoironiju
pretvoriti u trajni profit.
ego, Bajram je bio a na Bajramu svega. Imali smo

tom blagdanskom prigodom nevi|enu ~ast da
napokon doìvimo reinterpretaciju Muje i Hase na
privremenom radu u Sloveniji kroz obradu ~uvene
slovenske sevdalinke Lahko prihajamo ili Slovenac tjera
Denisa, u BBI centar ga zatjera. I{ao tako Jedan (neki
kaù konceptualni umjetnik) posred Sarajeva sa svojim
dìnovskim uredno osune}enim Denisom i neosune}enim
bezimenim Magarcem u prirodnoj veli~ini. (Istini za volju
- onoj ènskoj iz viceva - i Denis je, ma koliko gigantski,
bio u prirodnoj veli~ini.) Kad tamo, sjatila se sva
sarajevska ~ar{ija kao da je Vezirov Slon uskrsnuo u tijelu
dìnovskog krmeta na svetom tlu BBI centra. Na tom bi
mjestu, jasno, ~ak i dana{nji vlasnik misteriozne kile zlata
upitao: otkud krme u Teheranu? Ah, otkud? - snu`dili bi
se likovi iz uprave BBI centra i dodali: Da je barem krme!
Tad bismo makar razumjeli poruku. Ovako, pitamo se svi
mi iz Uprave BBI-a a nakon {to smo o istom pitani s Vrha:
[ta je taj slovenski konceptualni umjetnik, kantautor,
performer i dru{tveni aktivist Marko Brecelj htio poru~iti
svekolikoj sarajevskoj raji time {to je u}erao Zagoru ba{
na ovom svetom mjestu? Zapravo, ne kaù oni ba{ tako,
nego mi (javnost) tako doìvljavamo njihovo poimanje
umjetni~kog djelovanja u javnom prostoru. Ovakvo
pona{anje umjetnika smatramo izuzetno neprimjerenim i
provokativnim, saop}ili su javnosti zgroèni upravitelji
BBI-a nakon trodnevne {utnje te dodali: Ovim putem se

izvinjavamo i na{im posjetiteljima zbog neugodnosti koje
su imali zbog ovog incidenta. Eto, to ti je ta ljepota
relativizacije u svim na{im behaes jezicima. Jednako
nazovemo incidentom Breceljevo performersko uvo|enje napuhanog plasti~nog penisa u tr`ni centar kao i
kamenjarsko izvo|enje neo~ekivano ispuhanog Vu~i}a
iz Memorijalnog centra Poto~ari. I jednako plju{te
izvinjenja zbog neugodnosti.
d stupidnog moraliziranja BBI uprave povodom

jedne bezvezne umjetni~ke instalacije jo{ su mi gori
novinari portala Klix.ba, koji drè da je
profesionalizam traìti od umjetnika da obja{njava svoju
umjetnost. Kaù: Portal Klix.ba je poku{ao stupiti u
kontakt sa umjetnikom Markom Breceljem kako bismo
~uli i njegovu stranu pri~e, no na upite nismo dobili
nikakav odgovor. Aman, kakav biste odgovor mogli
dobiti? Umjetni~ko (ne)djelo u svojoj ideji i izvedbi ~esto
ne korespondira sa umjetni~kim doìvljajem istog od
strane {iroke publike raznolikog kulturolo{kog koda.
Stava sam da umjetni~ki ~in u kojem umjetnik ulicama
nekog, bilo kojeg grada, na kolicima vucara plasti~ni
penis i isto takvo magare nije - {to bi se u nas reklo ni za
ku*ca, pardon - ni za Denisa, ali zbog ne~ega ba{ jeste za
BBI-a i sli~nih zdanja koja su Sarajevo bezobrazno i
bezobzirno pretvorila u balijsku metropolu.
h, jo{ samo kad bi protagonisti tog nedvojbenog

zlo~ina protiv vlastitog kulturnog naslije|a imali
~ime shvatiti umjetni~ku poruku Breceljeva
performansa. Kad bi se barem upitali za{to umjetnik nije
te svoje ki~ igra~ke uveo npr. u Vije}nicu ili u Zemaljski
muzej ili Narodno pozori{te, nego je od svih mogu}ih
mjesta odabrao upravo BBI da u njega u{eta s nasmijanim
feminiziranim Denisom koji je u nekakvom srodstvu s
prate}im Magarcem. I gle ~uda, umjesto da se pona{aju u
skladu s marketin{kom devizom da je i lo{a reklama ipak
reklama, menad`ment tr`nog centra javno reagira kao da
je Slovenac s Denisom u{etao u Begovu dàmiju. To je to:
u Sarajevu je sve teè odgonetnuti da li je u nekom
objektu dàmija, {kola, tr`ni centar, dràvna institucija ili
kafana. Breceljev performans, dakle, umjetni~kim ~ini tek
mjesto radnje.
63
Auto:CRNA.qxd
30.9.2015
17:13
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
NOVI RENAULT ESPACE:
ajpoznatiji francuski jednovolumen i

prvi europski MPV, Renault Espace,
premijerno je predstavljen javnosti u
godini sarajevske Olimpijade. Taj dugovje~ni
model nedavno je doìvio i petu generaciju
vozila. Francuski su automobilski majstori,
zbog pada zanimanja za klasi~ne
jednovolumene, odlu~ili novome Espaceu
dati potpuno druga~iju dimenziju, okrenuv{i
se crossoverskoj izvedbi tog automobila. Za
razliku od prethodnika, koji se proizvodio od
2002. sve do nedavno, ukupna masa
praznog vozila smanjena je za ~ak 250
kilograma, {to }e se u kona~nici pokazati
kao klju~na karakteristika koja je utjecala na
nekoliko osnovnih parametara vozila. Vrlo je
va`no i to da je u novom Espaceu udaljenost
vozila od tla pove}ana za 40 milimetara u
odnosu na prethodni model i sada iznosi
160 milimetara, {to zna~i da }e novi Renault
Espace sada mnogo lak{e svladavati
neravnine, makadam i rupe na cesti, te na
taj na~in vo`nju u~initi jo{ sigurnijom i
udobnijom. U standardnoj opremi sada su
17-in~ni alumijski naplaci, ali je mogu}e uz
doplatu dobiti i naplatke od 20 in~a. Duljina
vozila je smanjena za dva milimetra i sada
iznosi 4857 mm, s ne{to duljim
me|uosovinskim razmakom od 2884 mm.
Moderan dizajn i kvalitetni materijali su
tako|er jedan od aduta novoga Espacea.
Ipak, najve}i adut je pogon na sva ~etiri
kota~a, koji }e Renault Espace pete
generacije u startu odvojiti od konkurencije.
Kupci imaju mogu}nost odabira izme|u
{est i sedamstupanjskoga automatskog
64
Crossover s pogonom
na sva ~etiri kota~a
mjenja~a sa dvostrukom spojkom, kao i

mogu}nost ugradnje tre}eg reda sjedala
koja se vrlo jednostavno preklapaju
pritiskom na gumb na zaslonu ekrana
osjetljivog na dodir. Tre}i red sjedala se po
potrebi vadi kako bi se dobio ogromni
prtlja`ni prostor od 2017 litara. Renault je
pripremio ~etiri dizelska i dva benzinska
agregata za na{e trì{te. U ponudi su 1.6litarski dCi sa 130 KS i izravnim
ubrizgavanjem uz okretni moment od 320
Nm, koji stiè s {eststupanjskim ru~nim
mjenja~em. Model opremljen takvim

motorom do stotke stiè za 10,7 sekundi,
uz maksimalnu brzinu od 191 km na sat i
prosje~nu potro{nju od svega 4,4 litra na
stotinu kilometara. U ponudi je i sna`niji 1,6
litarski turbodizela{, sa 160 konjskih snaga s
dva turbopunja~a, ~ija je maksimalna brzina
202 km na sat. Ta je verzija opremljena
sustavom upravljanja na sva ~etiri kota~a
4WheelSteering, koji omogu}ava zakretanje
stra`njih kota~a u istom smjeru. Najjeftiniji
benzinski model u salonima u na{oj zemlji je
ZEN Energy TCe 200 EDC opremljen
Stop&Start sustavom ~ija je osnovna cijena
66.932 KM, dok je najjeftiniji dizela{ LIFE
Energy 1.6 dCi 130 Stop&Start za koji je
potrebno izdvojiti 58.951 konvertibilnu
marku.
Reagiranja:Reagiranja.qxd
30.9.2015
16:50
Page 65
REAGIRANJA
Porezna uprava Federacije BiH - Uredni{tvu
Kantonalni porezni ured Sarajevo nadlean je za rjeavanje pitanja iz oblasti prinudne naplate poreznog dunika Unioninvest industrijska montaa dd Sarajevo
(MY FACE Senada Hadìfejzovi}a Moje lice i nali~je pri(h)vatizacije, SB, br. 985)
U vezi navoda iz novinskog ~lanaka
objavljenog 24.9.2015. godine u magazinu
Slobodna Bosna, pod naslovom MY FACE
Senada Hadìfejzovi}a Moje lice i nali~je
pri(h)vatizacije u cilju objektivnog i ta~nog
informisanja javnosti Porezna uprava FBiH
upu}uje poja{njenje:
1.Direktor Porezne uprave Federacije
BiH gospodin Midhat Arifovi} nije dobio, niti
je li~no bio upoznat sa pisanim aktim grupe
radnika Unioninvest industrijska montaà
dd Sarajevo, kojeg potpisuje Ibrahim
Karovi} kao predstavnik grupe radnika, jer
je akt proslije|en Kantonalnom poreznom
uredu Sarajevo koji je nadleàn za
rje{avanje pitanja iz oblasti prinudne
naplate poreznog obveznika du`nika
Unioninvest industrijska montaà dd
Sarajevo.
2. Porezna uprava FBiH je nadle`na za
provo|enja postupka utvr|ivanja i naplate
poreznih obaveza po osnovu ugovora o
kupoprodaji koji zaklju~e kupac i prodavac
me|usobno, a koji je ovjeren kod notara koji
potvr|uje da je ugovor zaklju~en u skladu
sa zakonom.
3. Porezni obveznik du`nik moè prodati
nekretninu na kojoj je upisana zakonska
hipoteka zbog poreznog duga i bez znanja i
saglasnosti Porezne uprave.
4. Prema odredbama ~lana 50. stav 6. i
7. Zakona o Poreznoj upravi Federacije

BiH, Porezna uprava moè dozvoliti
poreznom du`niku da proda imovinu na
kojoj je upisana zakonska hipoteka zbog
poreznog duga, naravno pod propisanim
uvjetima.
5. U zemlji{nokjnji`nom izvatku u C Teretnom listu predmetne nekretnine bila je
upisana zakonska hipoteka u korist
Porezne uprave - Kantonalni porezni ured
Sarajevo i taj iznos za izmirenje hipoteke
upla}en je na ra~un javnih prihoda na identifikacioni broj poreznog obveznika.
Nagla{avamo da Poreznoj upravi FBiH
prema podacima sa stanjem na dan
23.9.2015. godine nije poznato {ta se desilo sa ostatkom sredstava u postupku prodaje predmetne nekretnine. U eventualnom
inspekcijskom nadzoru utvrdit }e se
~injenice u vezi uplate ostatka sredstava iz
osnova postignute cijene u predmetnoj
kupoprodaji.
6. Tako|er, nagla{avamo da je na zahtjev
Porezne uprave FBiH, stavljena hipoteka i
na ostale nekretnine
u vlasni{tvu
Unioninvest industrijska montaà dd
Sarajevo, te da je ta~no da je Porezna uprava FBiH objavila javni oglas za prodaju
nekretnina - gra|evinskog zemlji{ta u vlasni{tvu Unioninvest industrijska montaà
dd Sarajevo.
Slu`ba za odnose s javno{}u
Porezne uprave Federacije BiH
65
1.9.2015
16:30
Page 1
30.9.2015
14:56
Page 1
27.8.2014
21:03
Page 1

Slobodna Bosna 986

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 986

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KOALICIJA RADON^I]-IZETBEGOVI]: I BABO BI, SINE...

12 RASPLET FEDERALNE KRIZE

procedure, upu}uje da kontrolu nad 31 OAZA ZDRAVLJA

GDJE SU, [TA RADE DODIKOVI

20 IZBOR NOVOG DIREKTORA 28 ZAJEDNO SMO SKUPA

Reporter SB svjedo~io je ne~emu {to

Revija izlazi sedmi~no

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

KEC NEE U PENZIJU

Sud BiH nalo`io

Nenad Kecmanovi ne eli

Sutkinja Suda BiH Enida

PRIVILEGIJE ZA DODIKOVOG VJERNOG SAVJETNIKA

Nenad Kecmanovi}, dekan Fakulteta

metna nastavnika, me|u njima i ja, potpi{u

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

dovedeni u te{ku ekonomsku

1.10.2015. I SLOBODNA BOSNA

Prijedlog za himnu neovisnih

da }u uspjeti premostiti taj narativ. I uspio

Po{teno, kako ove novine, Slobodna Bosna,

dr`avnicima: predsjedavaju}i OSCE-a,

D`eko, nego Ervin Zukanovi}, stoper

KUKI], jedan od najve}ih

Novi roman srpskog pisca VLADIMIRA KECMANOVI]A zove se Osama.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

VIZA ZA BOLJU BUDUNOST

Bogatiji Sirijci koriste

Zastupnik SDP-a u Zastupni~kome

U rje{avanje problema izbjegli~ke krize

pretpostavka je da je ogromna ve}ina

Evo ta emo izgubiti a ta

Istinski napredak u provo|enju

naredne tri godine kao direktnu pomo} u

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

sve mogu}e i najneizvjesnije stvari postaju realnost.

bude rije~ o koaliciji na svim

biti jedan od potpredsjednika SDP-a.

OPROSTI MI, PAPE

RASPLET FEDERALNE KRIZE

Slobodna Bosna ekskluzivno otkriva o emu su razgovarali elnici SDA i SBB-a na

DOGOVOREN UL AZAK SBB-a U VL AST

ada o~ekivana i nagovije{tena,

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2015.

IZETBEGOVI] I RADON^I] ZA PREGOVARA^KIM STOLOM

[IROKA PODR[KA SURADNJI SDA I SBB-a

Koaliciju potaknuli akademski,

suradnji SDA i SBB-a vidjeli izgledno

Na stolu tri modela ulaska SBB-a u vlast

1.10.2015. I SLOBODNA BOSNA

RASPLET FEDERALNE KRIZE

[IROK PREGOVARA^KI OKVIR

DUGORO^NA SURADNJA SDA I SBB-a

Izetbegovi i Radoni za suradnju

drugoj strani. [tavi{e, spomenuli su i

participao u vlasti na svim razinama, ali bez

Izetbegovi}u je prvi model - podr{ka

Izme|u drugog i tre}eg modela

SA ILI BEZ RADON^I]A

SLOBODNA BOSNA I 1.10.2015.

Mario Karamati, rudarski tehniar, politiar i medijski analitiar

Predsjednik HSS-a i lani vojni penzioner

ako je po struci rudarski tehni~ar a po