Slobodna Bosna 994

TERORIZAM NA KRAJU GRADA: RAJ-LOVAC NA JELENE
EKSKLUZIVNO
SB u Briselu
JE LI
MOLENBEEK
EVROPSKA
MAOÂ?!
www.slobodna-bosna.ba
ISPRAVNA-oglasi sedmica-991:ISPRAVNA-oglasi.qxd
4.11.2015
14:17
Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd
26.11.2015
0:27
Page 3
SADR@AJ
www.slobodna-bosna.ba
10 SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

VRTOGLAV USPON SDA-ovog
MILJENIKA MIRSADA KUKI]A
Kineska kompanija DEC uskoro
po~inje izgradnju termoelektrane u
Banovi}ima, a ova najve}a poslijeratna
investicija u BiH, vrijedna milijardu KM,
obavijena je velom tajne
MATANOVI] i EMIR SULJAGI];

32
i mada je neslavni zavr{etak
kratkotrajne vladavine DF-a bio
o~ekivan, poslije vi{e krupnih politi~kih
proma{aja, diletantskih poteza i
o~evidnog nesnalaènja spram
neuporedivo perfidnijih koalicijskih
saveznika iz SDA, gubitak pozicija ve} je
doveo do ozbiljnih unutarstrana~kih
sukoba i frakcijskih podjela
SLUÂJ ZDRAVKA MAMI]A

SLOM NOGOMETNOG IMPERATORA
Ponovno pritvaranje ZDRAVKA
MAMI]A, gazde zagreba~kog
Dinama, i njegovog sina MARIJA, te
nekolicine njegovih suradnika i
poslovnih suradnika, prema najavama
poznavatelja prilika u Hrvatskoj moglo
bi ozna~iti po~etak kraja dugogodi{njeg
najmo}nijeg ~ovjeka hrvatskog
nogometa i vode}eg regionalnog
sportskog menadèra. Na{ novinar je
sa sugovornicima, sportskim radnicima i
menadèrima iz BiH koji su poslovali sa
Mami}em rasvijetlio njegove poslove u
na{oj zemlji
24 KNJIGA KOJA JE
ZABRANJENA U SRBIJI
14 TEROR U RAJLOVCU
ZLOÎN NA KRAJU GRADA
Iako je Tuìteljstvo BiH prije sedam
dana naloìlo opse`nu istragu o
ubojstvu dvojice vojnika, NEDELJKA
RADI]A i ARMINA SALKI]A, u
sarajevskom prigradskom naselju
Rajlovac, jo{ se uvijek samo naga|a
za{to je ENES OMERAGI]
hladnokrvno pucao u pripadnike
Oruànih snaga BiH, da li je imao
pomaga~e, kako je do{ao do oru`ja;
na{a novinarka otkriva {to se u srijedu
nave~er de{avalo na mjestu zlo~ina,
kakva je konfuzija nastala jer se ~elnici
policijskih agencija, dok je jo{ trajala
potjera za naoruànim bjeguncem,
nisu mogli usuglasiti da li je posrijedi
teroristi~ki ~in ili kazneno djelo
ubojstva, koje su dokaze istraìtelji
prona{li u Omeragi}evoj ku}i
KO IMA PRAVO DA OGOLI SRPSKOG

PREMIJERA
Knjiga Svaka ~ast Vu~i}u, poznatog
beogradskog novinara SLAVI[E
LEKI]A, u kojoj su sabrane gotovo sve
najupe~atljivije izjave koje je tokom svog
dvodecenijskog bavljenja politikom dao
dana{nji premijer Srbije, nepoèljna je u
Srbiji; autor ove knjige za Slobodnu
Bosnu govori o cenzuri u srbijanskim
medijima, saradnicima premijera Srbije
koji svakodnevno proizvode afere,
Vu~i}evoj posjeti Srebrenici i njegovoj
potrebi da dobije priznanje iz regiona
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LONÂRI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
28 EKSKLUZIVNO IZ BRISELA
18 DEMOKRATSKA FRONTA
GODINU DANA POSLIJE
OD IZBORNOG TRIJUMFA DO
SMJENE MINISTARA
Masovna smjena ministara iz
Demokratske fronte, koja je zapo~ela
prije mjesec dana imenovanjem njihovih
nasljednika u federalnoj Vladi, a
nastavljena ovog tjedna u Sarajevskom i
Zeni~ko-dobojskom kantonu, bit }e
zavr{ena 10. decembra, kada }e bez
funkcija ostati dvojica (do)ministara u
Vije}u ministara BiH, SLAVKO
26.11.2015. I SLOBODNA BOSNA
KO SU BELGIJSKI ISIL-ovci
Masovna vi{ednevna policijska akcija
u Briselu, koja je uslijedila nakon teroristi~kih napada u Parizu, a kojom je
paraliziran ìvot u belgijskoj i evropskoj
prijestolnici, otvorila je pitanje muslimanske zajednice u ovoj zemlji.
Suradnik SB pi{e iz kojeg se socijalnog i vjerskog miljea regrutiraju
potencijalni teroristi za kojima je belgijska policija posljednjih dana tragala
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]

e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: info@slobodna-bosna.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
26.11.2015
0:34
Page 4
MINI MARKET
U NOVEMBRU BI]E U
DECEMBRU
Za rekonstrukciju Vije}a ministara BiH nema

dovoljno ruku u
Parlamentu BiH
POZADINA FAMOZNOG PLANA O RUENJU DODIKA
Upad SIPA-e u Pavlovi

banku uzdrmao Dodika
Iako najavljena, na posljednjoj

sjednici Predstavni~kog doma
Parlamenta BiH, po~etkom
sedmice, nije razmatrana
rekonstrukcija Vije}a ministara BiH,
koju je inicirao predsjedavaju}i
Vije}a ministara Denis Zvizdi}.
U opozicionim strankama kruè
glasine kako unutar vladaju}e
ve}ine nema suglasnosti oko
smjene du`nosnika DF-a koji su,
prema mnogim ocjenama, korektno
obavljali povjereni posao.
No, kako Slobodna Bosna doznaje,
SDS se pomirio s ~injenicom da }e
SBB zamijeniti DF, a stvarni razlog
zbog kojeg je rekonstrukcija Vije}a
ministara pomjerena za 10.
decembar krije se u ~injenici da se
~ak pet zastupnika iz Federacije
BiH nije pojavilo na sjednici zbog
ranije preuzetih obaveza.
(M.S.)
MISTERIOZNI ARAN@MAN
Pavlovi} banka je pod mutnim okolnostima kreditirala Dodikovu kupovinu vrijednih nekretnina
u Beogradu
Denis Zvizdi}
Potpuno je jasno da je famozni plan o

ru{enju Dodika napisan u kabinetu predsjednika RS-a, no nije jasno kako Dodikov
propagandni {tab ni za deset godina vlasti
nije uspio smisliti ni{ta originalnije i inteligentnije od komunisti~kog kli{ea o neprijatelju koji stalno rovari i ba{ nikada ne
spava.
Mladi banjalu~ki intelektualac Sr|an
Puhalo javno je pozvao Dodika da, ako ima
dokaze, uhapsi bagru koja ho}e nelegalno
i nasilno da preuzme vlast.
-Ako nema{ takve dokaze, prestani da
nas zaje*ava{ i posveti se rje{avanju problema koji mu~e obi~nog gra|anina
Republike Srpske, a koje Vlada Republike
Srpske ne zna i ne moè da rije{i, a to su su:
nezaposlenost, male plate i penzije, nevi|ena korupcija i kriminal, lo{e zdravstvo i
{kolstvo, mali natalitet i odlazak mladih napisao je Puhalo.

Sli~nu poruku Dodiku uputio je i lider
NDP-a Dragan âvi}.
- Djelovanje opozicije u Republici
Srpskoj protiv politike Milorada Dodika
nije podrivanje sistema i to {to smo protiv
njih ne zna~i da smo protiv Republike
Srpske - rekao je âvi}.
Dodikova pani~na konstrukcija o
subverzivnoj sprezi doma}ih pla}enika sa
stranim centrima mo}i, uslijedila je nakon
upada inspektora SIPA-e u Pavlovi} banku,
koja je pod mutnim okolnostima kreditirala
Dodikovu kupovinu vrijednih nekretnina u
Beogradu. Dodikov je problem u tome {to
je istragu u ovom slu~aju preuzelo
Tuìla{tvo BiH nad kojim nema kontrolu.
(E.Hodì})
SLOBODNA BOSNA I 26.11.2015.
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd
26.11.2015
0:34
Page 5
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Dan dravnosti BiH - 51%
IN MEDIAS TRES
Jesu li Biden i
ôvi} bili na
istom sastanku
u Zagrebu?
Ameri~ki potpredsjednik Joe Biden
{okirao je tro~lano Predsjedni{tvo
BiH svojom izjavom kako je
zabrinut situacijom u BiH. Govore}i
na zagreba~kom sastanku lidera
balkanskih dràva, Joe Biden je
pored ostalog rekao kako je BiH
primjer zastoja procesa te da je
narod BiH zaustavljen na putu
napretka zbog sporosti svojih
~elnika.
Bidenova ocjena nikako se ne
podudara s posljednjim Izvje{tajem
Evropske komisije, koji je najbolji u
posljednjih desetak godina i u kome
se hvali nova dinamika reformskog
procesa u BiH, potaknuta britanskonjema~kom inicijativom.
Suprotno ocjeni ameri~kog
dopredsjednika, predsjedavaju}i
Predsjedni{tva BiH Dragan ôvi}
rekao je u izjavi za TV1 da je BiH u
Zagrebu predstavljena bolje u
odnosu na druge zemlje
jugoisto~ne Evrope!?
(M.S.)
Dragan ôvi}
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
23:01
Page 6
RAJ-LOVAC NA JELENE
Porodica je osnovna
teroristi~ka }elija dru{tva
ETVRTAK,
19. NOVEMBAR
Nema medija (u Srbiji, a i
ire) u kojem posljednjih
dana dvadesetu godinjicu
Daytona nisu komentirali
otac i sin, profesor NENAD
KECMANOVI i knjievnik
VLADIMIR KECMANOVI.
Trebao bi se nai neki
dovitljiv, lucidan novinar pa
zamoliti barem jednog od
Kecmanovia, najbolje bi
bilo obojicu, da kau koju
pametnu o znaaju, ili
beznaaju ZAVNOBiH-a. Ako
ni zbog eg drugog, onda
barem zato to je zasjedanjem u Mrkonji Gradu predsjedavao, ne Clinton, niti
Chirac, ne Izetbegovi, niti
Miloevi, nego njihove gore
list doktor iz Bijeljine;
VOJISLAV KECMANOVI
EDO. A, opet, ove koji
danas slave Dan dravnosti,
BAKIRA IZETBEGOVIA i
ekipu oko njega koja se
poziva na dravnopravni
kontinuitet, valjalo bi
priupitati zato se usred rata
ulica na Koevu prestala
zvati Vojislava Kecmanovia
ede i postala Nusreta
iia Dede?!
6
Pratim sve {to mediji, portali pi{u o

sino}njem uàsu u Rajlovcu u kojem je
lokalno vehabisti~ko ~udovi{te ENES
OMERAGI] zvjerski strijeljao bespomo}ne
vojnike Oruànih snaga BiH NEDELJKA
RADI]A i ARMINA SALKI]A. Posebnu
pa`nju obra}am na porodi~ni background
teroriste Omeragi}a. Njegov otac, koji za
sebe priznaje da je i sam u mladosti bio
prili~no nesta{an, kaè da ni mrvicu ne àli
za sinom koji se nakon {to ga je okruìla
policija raznio bombom u obiteljskoj ku}i, ali
da iskreno, najdublje àli za `rtvama
njegovog svirepog zlo~ina. Otac Omeragi}
ne zna kako se njegov sin navukao na
radikalni islam, iako stanuju u istoj ku}i, ali,
dodu{e, uop}e ne komuniciraju. Jedino {to je
ocu ukazivalo da je sin prevrnuo bilo je {to
ga je vrije|ao i napadao kad se babo vrati
ku}i pijan ili kad ga vidi sa pivom u ruci.
Otac sumnja da je od njegovog sina Enesa
zlikovca mogao napraviti njihov zet,
Muhamed Meco, mu` njegove k}erke, koji je
od ranije poznat organima gonjenja kao
bezbjednosno interesantna li~nost. Taj bi
zet Meco, kaè otac, njegovog sina, do ju~er
sitnog kriminalca i probisvijeta, mogao
indoktrinirati, navu}i na radikalizam,
napraviti krupnog teroristu i ubicu nedu`nih
vojnika.
Mislim da je prili~no neutemeljena, pa i
nepravedna kritika koja se od sino} moè ~uti
na ra~un obavje{tajne zajednice u BiH da nije
na vrijeme locirala, markirala Omeragi}a i
tako preduprijedila njegov zlo~ina~ki pohod.
Ako njegov otac, koji stanuje na drugom
spratu obiteljske ku}e, nije pojma imao, a

treba mu vjerovati, ~ime mu se bavi i zanima
sin koji ìvi sprat niè, kako je to mogla
znati, recimo, Obavje{tajno-sigurnosna
slu`ba (OSA)? Je li OSA mogla ubaciti
insajdera na druènja teroriste Omeragi}a i
njegovog zeta Mece, kada su se ti
indoktriniraju}i rituali odvijali u intimnom
obiteljskom krugu.
Uostalom, vratimo se na dva teroristi~ka
zlo~ina koja su se tokom ove godine desila u
Parizu. Prvi od njih, pokolj u redakciji
satiri~kog ~asopisa Charlie Hebdoa,
planiran je i izveden u gotovo ku}noj
radinosti, u zavjereni~koj obiteljskoj
manufakturi dvojice bra}e koja }e na kraju
biti likvidirana nakon masovne potjere. I
nakon posljednjeg zlo~ina u Parizu policija je
pohapsila roditelje i bra}u bomba{asamoubica koje je smatrala, u najmanju ruku,
odgovornim, ako ne i sau~esnicima u
teroru... Sve to potencijalnu preventivu,
operativni rad obavje{tajnih zajednica,
limitira i ~ini skoro pa nemogu}im.
Ako bismo parafrazirali tezu starog
dobrog Marxa da je porodica osnovna }elija
dru{tva, ne bismo mnogo pogrije{ili, nimalo
ne potcjenjuju}i tzv. {iri kontekst, ako bismo
kazali da je u modernom svijetu porodica
osnovna teroristi~ka }elija dru{tva...
PETAK,
20. NOVEMBAR
Samo budala jutros u pola sedam, nakon

{to su aktuelni ko{arka{ki prvaci svijeta
Golden State Warriorsi prvo poluvrijeme
protiv sjajnih LA Clippersa gubili 21 razlike,
ne bi ugasio televizor i oti{ao na zasluèni
po~inak. Ja, me|utim, jok, ostao sam budan
Heftarica-A:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
do kraja, do pola osam, èle}i se neposredno

uvjeriti kako je mogu}e da Warriorsi
izgube. I, naravno, nisu izgubili, pobijedili
su. Na~in na koji igraju Warriorsi je
fascinantan, ima{ osje}aj da se oni na parketu
zabavljaju, da ne kaèm zajebavaju, da sve to
skupa ne shvataju ozbiljno, a kamoli
sudbonosno. Njihovi treneri Steve Kerr
(proslavljeni igra~ zvjezdanih Chicago
Bullsa) i Luke Walton (odli~ni lakerovac)
sve to toleriraju jer zbog takvog pristupa ne
trpi disciplina, dapa~e, igraju odgovorno
koliko i lijepo. STEPHEN CURRY najbolji
je igra~ ne samo ovih Warriorsa, nego
cijele NBA lige u posljednjoj deceniji, ali nije
niti èli biti lider, na diktatorski egocentri~ni
na~in na koji je to u Bullsima bio
MICHAEL JORDAN.
Dana{nji Golden State Warriorsi koji
nisu izgubili niti jednu od 16 utakmica (niti
vidim na~in na koji bi mogli ikada izgubiti)
neobi~no me podsje}aju na Jugoplastiku sa
kraja 80-ih godina. Neka to bude skromni
moj doprinos obiljeàvanju 70-te obljetnice
velikog splitskog kluba!
SUBOTA,
21. NOVEMBAR
Zastade mi dah kada sam ne{to prije

podne promijenio tv kanal i pre{altao se na
Radio Televiziju Srbije. Puca se na sve
strane, pravi rat se vodi u zgradi nekada{nje
Palate Federacije na Novom Beogradu,
unutra bespomo}no leì na desetine tijela, na
ekranu u lijevom gornjem uglu pi{e
U@IVO. Nekoliko mi je minuta trebalo da
uhavizam da je posrijedi neka antiteroristi~ka
vje`ba Vu~i}eve policije i vojske koju
televizija direktno prenosi!? Ki{a pada iz
drveta, iz kamena, ali antiteroristi~ke jedinice
nastavljaju nemilosrdni obra~un sa
teroristima, na kopnu i na vodi, u vozovima,
avionima...
Nekada se u biv{em nedemokratskom,
pomalo policijskom reìmu, dok jo{
terorizam nije bio ni lokalna, a kamoli
globalna po{ast, takva vje`ba nazivala
Ni{ta nas ne smije iznenaditi. Pa kada
vrijeme nije i{lo na ruku organizatorima, oni
bi obavijestili javnost: Vje`ba Ni{ta nas ne
smije iznenaditi odgo|ena je zbog ki{e...
NEDJELJA,
22. NOVEMBAR
U povodu dvadeset obljetnice Daytona,

malo-pomalo se odoma}ilo, u{lo ne samo u
narodnu predaju nego i u oficijelni politi~koznanstveni diskurs, kako je u Daytonu
okon~an rat, koji je, kako reko{e neku no}
autori emisije OKO na RTS-u, po~eo
pucnjem u srpskog svata na Ba{~ar{iji,
prvog marta 1992. godine. Zanimljivo da se
toj {koli mi{ljenja pridruùje i kolumnista
zagreba~kog Ve~ernjaka, istog onoga lista
koji godinama dokazuje, prili~no uvjerljivo i
ta~no, da je rat u Bosni i Hercegovini po~eo
23:01
Page 7
barem pola godine ranije: pokoljem hordi

predvo|enih Jugoslovnskom narodnom
armijom nad najmanje 30 hrvatskih civila u
hercegova~kom selu Ravno.
U tom smislu mi je zanimljivo bilo
ve~eras gledati intervju MILANA KUÂNA
na slovena~koj televiziji, a povodom knjige
koja je o njemu ovih dana objavljena u
Sloveniji. Odgovaraju}i na pitanje zbog ~ega
je u trenucima osamostaljenja Slovenije bio
pretjerano popustljiv i nepotrebno takti~an
pregovaraju}i sa JNA, iako su radikali u
Sloveniji traìli nemilosrdan razlaz, Ku~an,
jedini preìvjeli iz velike {estorke
republi~kih lidera, kaè sljede}e:
Jugoslovenska narodna armija je
priznavala samo Josipa Broza Tita kao svog
vrhovnog komandanta. Nakon Titove smrti,
JNA je formalno bila pod zapovjedni{tvom
kolektivnog Predsjedni{tva SFRJ, me|utim
su{tinski je ona funkcionirala kao
samostalna, mo}na sila bez ikakve civilne
kontrole. Na 14. kongresu Saveza komunista
Jugoslavije, imali ste delegate {est
republi~kih komunisti~kih partija i delegaciju
komunista JNA, kao potpuno samostalnu
rigidnu, militantnu frakciju. Oni su tada
nama rekli, bez okoli{anja, da ako se
republi~ka komunisti~ka rukovodstva ne
uspiju dogovoriti o budu}nosti (zajedni~ke!)
dràve, tada }e vojska samostalno ponuditi
svoje rje{enje, a to je zna~ilo rat. Njima je
falila teritorija i falila im je formalna
politi~ka za{tita, koju im je ponudio
Slobodan Milo{evi}. Zbog toga je neko ko je
jako dobro poznavao tu strukturu, a ja sam je
jako dobro upoznao borave}i i rade}i u
Beogradu, morao biti krajnje delikatan,
strpljiv, ponekad i popustljiv u pregovorima
sa tom nekontrolisanom vojnom silom koja
je pani~no traìla teritoriju na kojoj }e se
odràti.
I to je najbolje i najpreciznije obja{njenje
po~etka svih ratova na prostoru biv{e SFRJ;
kakvi srpski svatovi, kakve hrvatske
ZENGE, kakva U^K, kakvi bakra~i!
PONEDJELJAK,
23. NOVEMBAR
Fotografije predsjednice Skup{tine Srbije

MAJE GOJKOVI] koja je tokom prijateljske
posjete Iranu mrtva-hladna obukla hidàb,
tradicionalni, da ne kaèm obavezni ènski
modni detalj miliona Iranki, s pravom su u
zape}ak gurnule selfie sa balkanske svadbe
decenije izme|u Kebinog malog i SEVERINE KOJI] KEBARE. Knjièvnica BILJANA SRBLJANOVI] je zgroèna porukama
koje zamotana Maja Gojkovi} {alje liberalnim iranskim hanumama guraju}i ih, kako
kaè, natrag u kavez.
No, iranske doma}ine odu{evila je
Gojkovi}eva, biv{a djevojka i ratna
partnerica BRANISLAVA GAVRILOVI]A
BRNETA, ~etni~kog vojvode i ozbiljnog
ratnog zlo~inca iz Vukovara i sa Grbavice. Za
o~ekivati je da bi se iranske vlasti vrlo skoro
mogle obratiti dràvnom vrhu Srbije, mo`da

~ak izravno Gojkovi}kinom strana~kom {efu
ALEKSANDRU VUÎ]U sa ozbiljnim
zahtjevom da im zamota (za ponijeti) i
po{alje {to vi{e ovakvih slobodoumnih
suradnica i politi~arki op}enito...
UTORAK,
24. NOVEMBAR
Kad god se desi neki veliki belaj, a

teroristi~ki napad na vojnike u Rajlovcu je
jedan od najve}ih u posljednje vrijeme,
odmah se oglasi, raskokoda~e GORAN
SALIHOVI], glavni dràvni tuìtelj, tvrde}i
kako je to jo{ jedan dokaz kako treba
kadrovski oja~ati Tuìteljstvo BiH. (Usput,
u vrijeme zlo~ina u Rajlovcu Salihovi}
naravno nije bio u BiH, nego u nekom
dalekom inostranstvu na stru~nom
usavr{avanju). Problem sa Tuìla{tvom BiH
uop}e nije {to je ono kadrovski neekipirano,
zaposleno je tamo 40-ak tuìtelja sa
enormnim pla}ama, frka je ta {to svega njih
~etvero-petero na svojim ple}ima nosi
kompletan tuìla~ki posao dok ostali,
ogromna ve}ina, statiraju, ne rade ni{ta.
Upoznao sam jednom, ~ini mi se, na ulici,
ili, prije }e biti u kafani dràvnu tuìteljicu
GORDANU BOSILJÎ] i ostavila je na
mene dojam pristojne, u~tive gospo|e. [to
nije neva`no, ali mnogo mi je va`nije bilo {to
ne znam niti jedan predmet u kojem je ona
zastupala optu`nicu. Ovih dana se tuìteljica
Bosilj~i} àli kako je `rtva kriminalaca,
plja~ka{a, koji su joj ukrali automobil,
provalili u stan. Ne zna koji su njihovi
motivi, jer, kako ona kaè, nikome se nije
zamjerila. Nije, prema tome problem
Tuìteljstva BiH manjak tuìtelja nego vi{ak
njih koji se nikada nikom nisu zamjerili, niti
sebe èle dovesti u takvu priliku!
SRIJEDA,
25. NOVEMBAR
Nema medija (u Srbiji, a i {ire) u kojem

posljednjih dana dvadesetu godi{njicu
Daytona nisu komentirali otac i sin,
profesor NENAD KECMANOVI] i
knjièvnik VLADIMIR KECMANOVI].
Trebao bi se na}i neki dovitljiv, lucidan
novinar pa zamoliti barem jednog od
Kecmanovi}a, najbolje bi bilo obojicu, da
kaù koju pametnu o zna~aju, ili bezna~aju
ZAVNOBiH-a. Ako ni zbog ~eg drugog,
onda barem zato {to je zasjedanjem u
Mrkonji} Gradu predsjedavao, ne Clinton,
niti Chirac, ne Izetbegovi}, niti Milo{evi},
nego njihove gore list doktor iz Bijeljine;
VOJISLAV KECMANOVI] \EDO. A,
opet, ove koji danas slave Dan dràvnosti,
BAKIRA IZETBEGOVI]A i ekipu oko
njega koja se poziva na dràvnopravni
kontinuitet, valjalo bi priupitati za{to se
usred rata ulica na Ko{evu prestala zvati
Vojislava Kecmanovi}a \ede i postala
Nusreta [i{i}a Dede?!
7
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
26.11.2015
0:24
Page 8
MINI MARKET
ZA KIM ZVONA ZVONE
Nasljednik
Ka~avende,
vladika
Hrizostom,
kaznio
sve{tenika
Slavka Panteli}a
Vladika Eparhije zvorni~kotuzlanske Hrizostom, koji stoluje u
Bijeljini, kaznio je sve{tenika
Slavku Panteli}a iz Pura~i}a kod
Tuzle koji je crkvenim zvonima
ispratio preminulog hodù i svog
prijatelja Mehmeda Mohorovi}a.
Panteli} se potom pridruìo
dènazi i kasnije izjavio da je
zvonima èlio da se oduì svom
dugogodi{njem prijatelju koji je
dolazio na svaku sahranu u ovom
mjestu. Panteli} je ovom gestom
odu{evio region, ali ne i episkopa
Hrizostoma, naslijednika vladike
Ka~avende. Hrizostom je naime
dao nalog da se Panteli} premjesti
iz parohije Pura~i}ke u ê~avu kod
Tesli}a. I to nakon jedanaest godina
slu`bovanja na Ozrenu.
Panteli} je premje{taj doìvio kao
kaznu vladike Hrizostoma.
(M.D.)
KANI SUZO, IZDAJICE
Direktorica IRB-a Sneana

Vujni rasplakala se na
sasluanju u Tuilatvu BiH
Tuìla{tvo BiH zavr{ilo je istragu oko
milionske plja~ke u Bobar banci. U
narednim danima na optu`nici za
malverzacije, po svemu sude}i na}i }e se
Sneàna Vujni}, direktorica Investicionorazvojne banke RS-a, Slavica Injac,
direktorica Agencije za bankarstvo RS-a,
ali i korisnici nevra}enih kredita dobijenih
po politi~koj liniji. Na spisku osumnji~enih
nalaze se brojne istaknute li~nosti iz
politi~kog i javnog ìvota RS-a. Oni }e biti
optuèni za pri~injenu {tetu od preko 280
miliona maraka. U radnoj verziji izvje{taja
utvr|eno je da za prijavljene postoji sumnja
da su po~inili krivi~na djela zloupotrebe
slu`benog poloàja ili ovla{}enja. Slavica
Injac }e odgovarati jer ni{ta nije preduzela
da sprije~i propast banke, a Sneàna Vujni}
jer je na ra~unima banke svjesno dràla
novac iako je znala da }e banka propasti.
Na pitanja istraìlaca zbog ~ega je dràla
novac na ra~unima Bobar banke, a znala je
da }e propasti i kako je mogu}e da IRB RSa za samo 24 sata odobrila i isplatila pet
miliona maraka osobi bez ikakvog
obezbje|enja, Sneàna Vujni} nije imala
odgovora. Branila se suzama!
( M.D.)
IJE MI GA URA
Prekinuta tromjesena
strahovlada zamjenika direktora
SIPA-e ure Kneevia
Vladika Hrizostom
Po~etkom novembra Vije}e ministara

BiH imenovalo je Pericu Stani}a na
mjesto direktora Dràvne agencije za
istrage i za{titu (SIPA) ~ime je prekinuta
kratkotrajna strahovlada \ure Kneèvi}a
koji je na mjestu vr{ioca du`nosti
direktora SIPA-e proveo tri mjeseca.
Naime, dolaskom na mjesto v.d. direktora
SIPA-e, aktuelni zamjenik direktora
Kneèvi} donio je naredbu kojom se
svako ka{njenje na posao policijskih
slu`benika,
uklju~uju}i
i
ono
zanemarljivo od svega nekoliko sekundi,
najo{trije sankcionisalo. Po naredbi

Kneèvi}a, koja vi{e ne vaì, za samo tri
mjeseca desetak policijskih slu`benika
SIPA-e disciplinski je odgovaralo zbog
ka{njenja na posao, a kazne su se kretale
od pismene opomene do 15-postotnog
umanjenja mjese~ne plate. Kneèvi} je
ovom svojom naredbom stekao brojne
kriti~are u redovima SIPA-e, ali se ona
pokazala prili~no efikasnom s obzirom da
su njegove kolege masovno po~eli
dolaziti na posao prije slu`benog po~etka
radnog vremena!
(M.F.)
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd
26.11.2015
0:24
Page 9
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PARA NA PARU
PRO ET CONTRA
Podravate li ideju da se Vlada

Federacije preseli u Mostar?
SA[A
MAGAZINOVI]
FADILA
MEMI[EVI]
SLAVICA
JOSIPOVI]
Predsjednik Glavnog
odbora SDP-a BiH
Predsjednica Dru{tva za
ugroène narode
Zastupnica u
Zastupni~kom domu
PFBiH
NE
NE
Sarajevo je prema vaè}im ustavima glavni grad

Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Republike
Srpske. Smatram da to
ne treba mijenjati i oni
koji misle druga~ije trebaju objasniti javnosti svoje
namjere.
Ne podràvam ideju preseljenja Vlade FBiH u Mostar

jer bi time ugradili jo{ jedan
kamen~i} u mozaiku skupe
nefunkcionalne dràve kakva je BiH. Mi{ljenja sam
da bi se trebali zaloìti za
funkcionalnu i manje skupu
dràvu.
ZLATKO HURTI]
BESIMA BORI]
Ekonomski stru~njak
^lanica Predsjedni{tva
SDP-a
NE
NE
Ne podràvam s obzirom
na velike tro{kove koje bi
to iziskivalo, ali i ~injenicu
da je Vlada u operativnom smislu funkcionirala i iz Sarajeva.
Ne vidim ni jedan razlog da

se to dogodi. Kada bih vidjela
da su se HDZ i SDA dogovorili o statusu Mostara, mo`da
bih tada vidjela smisao tog
prijedloga.
DA
Podràvam ideju da se
Vlada Federacije preseli u
Mostar jer ima smisla da u
Mostaru bude smje{teno
najmanje pola institucija. Na
taj na~in oja~at }e se pozicija sjedi{ta ùpanija u Federaciji.
K}i Hasana
êngi}a primala
dvije stipendije Kantonalne
vlade i fonda
Bo{njaci
Iako se obitelj predsjednika Sabora
Islamske zajednice BiH Hasana
êngi}a ubraja me|u imu}nije, dok
se o pravoj vrijednosti imovine
glavnog ratnog logisti~ara jo{ uvijek
samo naga|a, ~ini se kako para
nikada nije dosta. Tako se jedna od
êngi}eve tri k}erke, uspje{na
studentica sarajevskog Pravnog
fakulteta Halisa êngi} {kolovala
uz pomo} stipendije koju je, jo{
prije tri godine, dobila od Vlade
Kantona Sarajevo.
Studentica Halisa êngi} je,
jednako tako, bila i stipendistica
Fonda Bo{njaci, premda u BiH,
zasigurno, ima na stotine vrijednih i
dobrih studenata kojima je
financijska pomo}, ipak, potrebnija.
(S.M.)
ALEKSANDAR
HR[UM
Urednik talk-showa
Zabranjeni forum
NE
Ne podràvam ideju da se
preseli u Mostar jer sve te
kozmeti~ke promjene sluè
kako bi glasa~i imali dojam
da se ne{to radi za njih, ali
daleko je to od toga! Bliè
se izbori!
Hasan êngi}
asim:TEKST osnova.qxd
26.11.2015
0:05
Page 10
SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI
Kineska kompanija DEC uskoro poinje izgradnju termoelektrane u Banoviima,

a ova najvea poslijeratna investicija u BiH, vrijedna milijardu KM,
obavijena je velom tajne
KAKO JE MO]NIK IZ
BANOVI]A MIRSAD KUKI]
POSVA\AO SDA I DF!?
Pi{e: ASIM METILJEVI]
o~etkom sedmice u Banovi}ima

ugovorena je najve}a ino investicija u BiH nakon rata, vrijedna
vi{e od 1,5 milijardi konvertibilnih maraka, ako zanemarimo
Potemkinova sela na~elnika Trnova Ibre
Berila, koji najavljuje izgradnju najve}eg
turisti~kog grada u ovom dijelu Evrope,
vrijednog skoro ~etiri milijarde KM. No, za
razliku od turisti~kog grada na podru~ju

Trnova ~ija je izgradnja krajnje neizvjesna,
investicija u Banovi}ima zasnovana je na
realnim temeljima, uz stoprocentnu
finansijsku garanciju Vlade Federacije BiH.
PO UZORU NA STANARE
Naime, direktor Rudnika Banovi}i
Munever êrgi} po~etkom sedmice
potpisao je ugovor s kineskom korporacijom Dongfang Electric Coprporation
(DEC) o izgradnji termoelektrane kapaciteta 350 MW po sistemu klju~ u ruke,
~ija }e izgradnja ko{tati blizu milijardu

KM. Tako|er, êrgi} je potpisao i ugovor s
kineskom Exim bankom, koja }e kreditirati
izgradnju termoelektrane, uz stoprocentnu
finansijsku garanciju Vlade Federacije BiH.
Podizanjem novog termobloka u Banovi}ima otvara se prostor za izgradnju
cementare vrijedne 500 miliona KM, koja
se tehnolo{ki veè uz termoelektranu jer
koristi njene nus proizvode.
Na po~etak izgradnje termoelektrane u
Banovi}ima ne}e se dugo ~ekati. Kineska
korporacija DEC upravo zavr{ava izgra-
NAJVE]A INVESTICIJA NAKON RATA

Kinezi u Banovi}ima grade termoblok vrijedan milijardu KM
10
26.11.2015
0:05
Page 11
VRTOGLAV USPON SDA-ovog MILJENIKA MIRSADA KUKI]A

ENERGETSKI MAG IZ SJENE
Mirsad Kuki} nametnuo se kao glavni
autoritet u energetici
Kuki} se nametnuo kao stvarni gospodar

energetskog sektora
11
26.11.2015
0:05
Page 12
SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

dnju identi~nog termobloka u Stanarima
kod Doboja i samo }e se preseliti na novo
gradili{te u Banovi}ima, kako je i planirano
puno prije formalne objave tendera protekle
godine. Banovi}ki privredno-politi~ki
dvojac, Munever êrgi}, direktor Rudnika,
i Mirsad Kuki}, predsjednik lokalne
organizacije SDA, koji su istovremeno i
manjinski suvlasnici Rudnika Banovi}i, jo{
prije ~etiri godine uspostavili su kontakte s
kineskom korporacijom DEC i precizirali
detalje velikog posla koji }e naknadno
pokriti papirima i osigurati politi~ku
podr{ku.
BANOVI]KI BAN
Nekontrolirana mo Mirsada Kukia

Banovi}i spadaju u najja~a upori{ta
SDA. U ovoj op}ini najve}a bo{nja~ka
stranka u pravilu osvaja od 60 do 70 posto
glasova. Sve klju~ne poluge op}inske
vlasti u rukama su Mirsada Kuki}a, mada
u formalno-pravnom smislu on sam ne
obavlja ni jednu funkciju u izvr{noj vlasti.
Njegova golema politi~ka mo}

prozilazi iz ekonomske mo}i Rudnika koji
~ini ekonomsku ki~mu cijele op}ine.
Rudnik Banovi}i upo{ljava oko 3.000
radnika i ve} dulje od deceniju posluje s
neto profitom u rasponu od pet do deset
miliona KM godi{nje.
RASPAD KOALICIJE
U tom klju~u treba traìti uzroke
definitivnog raspada koalicije SDA i DF-a
prije nekoliko mjeseci. Partneri su se
sukobili oko kontrole nad energetskim
resursima: Demokratka fronta @eljka
Kom{i}a traìla je punu kontrolu nad ovim
sektorom od vrha do dna, no partijska
baza SDA u Tuzlanskom kantonu, kojom
suvereno
upravlja
Mirsad
Kuki},
ultimativno je zahtijevala (i dobila!) ~elnu
poziciju u Elektroprivredi BiH, kako bi se
osigurala nesmetana realizacija velikog
projekta u Banovi}ima.
Svi rudnici u Federaciji BiH posluju u
okviru Elektroprivrede BiH i svi su u
stoprocentnom vlasni{tvu dràve. Izuzetak je
samo Rudnik Banovi}i, najvredniji rudnik u
cijeloj
BiH,
koji
posluje
izvan
Elektroprivrede BiH i nalazi se u mje{ovitom
dràvnom i privatnom vlasni{tvu u omjeru
67 naspram 33. Te{ko je pouzdano utvrditi
kako je najvredniji rudnik u BiH ostao van
sistema no posve je izvjesno da iza ove
tajnovite operacije stoje Mirsad Kuki} i
njegovi politi~ki pokrovitelji iz SDA, jo{ iz
vremena kada je najve}om bo{nja~kom
partijom rukovodio Sulejman Tihi}. Nije
tajna da je Kuki} uìvao punu Tihi}evu
za{titu, ali je manje poznata ~injenica da je
povla{teni status stekao preko Tihi}evog
brata kome je u Banovi}ima omogu}io
unosne poslove s preprodajom uglja.
Taj dio biznisa odnedavno kontrolira
Nedàd Brankovi}, biv{i federalni premijer
i jedan od bliskih prijatelja aktuelnog {efa
SDA Bakira Izetbegovi}a.
Mo}ni tajkun iz Banovi}a Mirsad Kuki}
RAZLAZ ZBOG ENERGETIKE

SDA i DF sukobili su se oko kontrole nad energetskim resursima
otvoreno se protivio partnerstvu SDA i DF-a,

izme|u ostalog, i zbog Damira Be}irovi}a,
najblièg suradnika @eljka Kom{i}a.
Damirov otac je Hasan Be}irovi}, federalni
ministar energetike za vrijeme SDP-ove
Alijanse za promjene, koji je 2001. godine
smijenio Kuki}a s ~ela Rudnika Banovi}i.
Kuki} se pla{io da }e Be}irovi} junior
krenuti stopama svoga oca i da bi u
kona~nici mogao ugroziti Kuki}ev
zakulisni dogovor s Kinezima oko izgradnje termoelektrane.
SLABE TA^KE ARAN@MANA

Naime, Kuki}ev aran`man s Kinezima
ima nekoliko slabih ta~aka zbog kojih bi se
mogao ne samo problematizirati nego i
MANJAK UGLJA, VI[AK ELEKTRANA
Hoe li TE Banovii ugroziti Tuzlu

Energetski stru~njaci upozoravaju da
Rudnik Banovi}i ne moè snabdijevati
dvije elektrane uljem: onu u Tuzli i budu}u
u Banovi}ima. Kapacitet rudnika je oko
1,5 miliona tona, a dvjema elektranama
12
treba najmanje 3,2 miliona tona.

Pri tome treba imati na umu ~injenicu da
je blok 6 u TE Tuzla projektovan za ugalj iz
Banovi}a i ne moè koristiti ugalj (lignit) iz
ostalih rudnika tuzlanskog bazena.
oboriti. Sporan je naime privatni dio

kapitala u rudniku Banovi}i, pod kontrolom
Kuki}a i êrgi}a, koji }e postati suvlasnici
i u budu}oj termoelektrani bez i jedne
uloène marke. Investicija je pokrivena
garancijom Vlade Federacije BiH i to je
vjerovatno jedinstven slu~aj u cijeloj BiH
da neka Vlada garantuje privatni biznis.
Dodu{e, Vlada je dala garanciju Rudniku
Banovi}i, u kome ima ve}inski vlasni~ki
udio, ali je u isto vrijeme dala garanciju i
malim dioni~arima koje zastupa Mirsad
Kuki}!
Sporna je i garantirana cijena struje
budu}e termoelektrane u Banovi}ima, koja
se drì u najstroòj tajnosti jer je navodno
20 posto vi{a od cijene elektri~ne energije
koju isporu~uje TE Tuzla, a nije posve
jasno ni pod kojim uvjetima je uzet kredit
kineske Exim banke.
Najuì vrh SDA, u kojem se od
posljednjeg strana~kog kongresa nalazi i
Mirsad Kuki}, zbog mira u ku}i ne
namjerava problematizirati aran`man
sklopljen u Banovi}ima. Dapa~e, kod
aktuelnog vodstva SDA Kuki} uìva isti
status kakav je uìvao za vrijeme
prethodnog lidera Sulejmana Tihi}a.
Skandal:Skandal.qxd
25.11.2015
22:15
Page 13
SKANDAL NEDJELJE
Istraga MUP-a RS-a o mahinacijama Dodikovog odbjeglog savjetnika

Dragana Vuetia dovela do Ministarstva finansija RS-a
Zet ministra Tegeltije bio zamjenik

Dragana Vuetia u propaloj dravnoj
firmi Nikola Tesla
Pi{e: MIRHA DEDI]
UP Republike Srpske u
saradnji sa Interpolom Njema~ke intenzivno prikuplja
informacije o Draganu Vu~eti}u, nekada{njem direktoru
banjalu~kog preduze}a Nikola Tesla i
savjetniku za investicije predsjednika RS-a
Milorada Dodika koji je preko preduze}a
Nikola Tesla Gmbh u Bedburgu izvla~io
milione maraka iz Republike Srpske.
U krivi~noj prijavi protiv Vu~eti}a, koji
je nestao bez traga, stoji da je zloupotrijebio
slu`beni poloàj i izvr{io poslovnu prevaru
kojom je preduze}u Nikola Tesla d.o.o.
iz Banje Luke nanio {tetu od 1,1 milion
maraka. Vu~eti} je poslovnu prevario
napravio u periodu od 9. oktobra 2012. do
24. marta 2014. godine tako {to je firmi
Nikola Tesla Gmbh iz Kelna omogu}io
sticanje protivpravne imovinske koristi od
500.175 maraka.
Vlada RS-a je 2012. godine Vu~eti}a
postavila za direktora novoosnovanog
dràvnog preduze}a Nikola Tesla koje je
trebalo da zaposli 2.000 radnika u tekstilnoj industriji i preporodi Hercegovinu, ali
sve je na kraju ostalo na praznoj pri~i. IRB
je Nikoli Tesli dao kredit od pet miliona
maraka, a komercijalne banke 12 miliona,
me|utim, preduze}e je napravilo milionske
gubitke. Vu~eti} je raznim mahinacijama
izvla~io pare iz ove firme.
On je po projektu Elektromobil izvr{io
isporuku robe i usluga preduze}u Nikola
Tesla Gmbh iz Kelna, a istovremeno
preduze}e Nikola Tesla iz Banje Luke
opteretio izdaju}i mjenice u njeno ime i na
njen teret. Kao garanciju da }e preduze}e
iz Kelna ispuniti preuzete obaveze, Vu~eti}
je bio odgovorno lice u oba preduze}a.
Protivno statutu Vlade RS-a kao ve}inskog
vlasnika Nikole Tesle iz Banje Luke,
osnovao je istoimeno preduze}e u
Njema~koj.
Policija je otkrila da je Vu~eti} 15.
marta 2014. godine sa ra~una Nikola
Tesla Banja Luka izvr{io devizno pla}anje
firmi Nikola Tesla Keln, a kao osnov
naveo isporu~eni agregat za hidrauli~nu
FINANSIJSKE AKROBACIJE DODIKOVOG SAVJETNIKA

Iz firme Nikola Tesla, ~iji je direktor bio Dragan Vu~eti}, nestalo je 17 miliona maraka
presu za projekat Elektromobil. Zatim je tih

49.051 euro iskoristio da plati obaveze
svoje privatne firme Prof. Vu~eti}.
Policija je do{la do dokaza da je Novi
Jel{ingrad platio pun iznos firmi Prof.
Vu~eti}, me|utim Vu~eti} je poslao fakturu i Nikoli Tesli Banjaluka da izvr{e
avansno pla}anje te iste ma{ine u iznosu od
49 hiljada eura za projekat Elektromobil,
{to je i pla}eno. Ovo je bio model po kojem
je Vu~eti} izvukao milione maraka iz RS-a.
Vlada RS-a je 25. marta pro{le godine
smijenila Vu~eti}a s direktorske pozicije, ali
nikada nije zvani~no objavila zbog ~ega.
Mnogo ranije, 2010. godine, Ministarstvo
civilnih poslova BiH na ~ijem ~elu se nalazio
Sredoje Novi} izbrisalo je Vu~eti}a iz
evidencije dràvljana BiH. MUP RS-a
intenzivno vodi istragu o Vu~eti}evim
mahinacijama. Me|utim, istraga je dovela do
saznanja da je on bio formalni direktor u
banjalu~koj firmi Nikola Tesla, a da su
su{tinski ovu firmu kontrolisali ministar

finansija RS-a Zoran Tegeltija i njegov zet
Milan Keserovi}. Ministar Tegeltija je svog zeta
Keserovi}a postavio za zamjenika direktora u
ovoj firmi, a Vu~eti}u navodno stavio do znanja
da se posveti svom poslu u Njema~koj.
Keserovi}, koji je jedno vrijeme bio zamjenik
direktora, po svemu sude}i je znao da se novac
iz ovog preduze}a nekontrolisano izvla~i u
Njema~ku. Istraga MUP-a RS-a obuhvatila je
Keserovi}a i N.N. lice iz UniCredit banke
Banjaluka, a rije~ je o nenamjenskom
prebacivanju novca sa eskro ra~una na ra~une
fiktivnih kompanija u inostranstvu.
Javno preduze}e Nikola Tesla ovih
dana prodaje kancelarijski namje{taj jer je
prinu|eno da se iseli iz moderne poslovne
zgrade u centru Banje Luke u kojoj se
nalazi i IRB RS-a. Milione koji su nestali,
po svemu sude}i, ne}e vratiti Vu~eti}, niti
Vlada Republike Srpske, budu}i da su njeni
ministri i sami upleteni u ovu plja~ku.
13
suzana rajlovac:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
19:47
Page 14
TEROR U RAJLOVCU
Iako je Tuiteljstvo BiH

prije sedam dana naloilo
opsenu istragu o
ubojstvu dvojice vojnika,
NEDELJKA RADIA i
ARMINA SALKIA, u
sarajevskom prigradskom
naselju Rajlovac, jo se
uvijek samo nagaa zato
je ENES OMERAGI
hladnokrvno pucao u
pripadnike Oruanih
snaga BiH, da li je imao
pomagae, kako je doao
do oruja; naa novinarka
otkriva to se u srijedu
naveer deavalo na
mjestu zloina, kakva je
konfuzija nastala jer se
elnici policijskih
agencija, dok je jo
trajala potjera za
naoruanim bjeguncem,
nisu mogli usuglasiti da
li je posrijedi teroristiki
in ili kazneno djelo
ubojstva, koje su dokaze
istraitelji pronali u
Omeragievoj kui
NAPAD NA VOJSKU JE NAPAD NA DR

Enes Omeragi} je u srijedu nave~er uzeo
automatsku pu{ku i iz svoje ku}e u naselju
Sokolje krenuo prema kasarni u Rajlovcu,
svoje je `rtve odabrao nasumi~no,
samo zato {to su nosili vojnu uniformu
BOSANSKOHERCEGOVA^KI
DOPRINOS GLOBALNOM
TERORIZMU
14
25.11.2015
19:47
Page 15

Omeragi} sam odlu~io da napadne vojnike,
ili ga je netko instruirao, da li je imao
pomaga~e, ili je djelovao na svoju ruku,
kako je do{ao do oru`ja, tko ga je obu~io da
puca... Poseban tim istraìtelja Dràvne
agencije za istrage i za{titu (SIPA) do sada
je, kako nezvani~no saznajemo, isklju~io
mogu}nost da je motiv ubojstva bio osobne
prirode, odnosno, da je Enes Omeragi} bio
u bilo kakvoj sva|i sva|i sa svojim
`rtvama. Nedeljko Radi} i Armin Salki} su,
bez sumnje, stradali samo zbog toga jer su
nosili uniforme Oruànih snaga BiH, dok je
njihov kolega Dèvad Ljukovac, tre}a
nesu|ena Omeragi}eva `rtva, preìvio
zahvaljuju}i prisebnosti voza~a autobusa
gradskog prijevoza.
OMERAGI] JE CILJAO VOJNIKE
A DR@AVU
u
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
ro{lo je sedam dana otkako je

Enes Omeragi} u sarajevskom
prigradskom naselju Rajlovac
ubio Nedeljka Radi}a i Armina
Salki}a, ali se jo{ uvijek samo
naga|a za{to je 34-godi{nji mladi} iz
susjedstva hladnokrvno pucao u dvojicu
vojnika Oruànih snaga BiH. Iako je iz
Tuìteljstva BiH istu ve~er (u srijedu, 18.
novembra) naloèna opse`na istraga, a
stravi~an zlo~in okvalificiran kao
teroristi~ki ~in, i dalje nije poznato da li je
Dosada{nja policijska rekonstrukcija

doga|aja pokazala je da je Omeragi} u
krvavi pohod krenuo u srijedu nave~er, oko
19.30 sati, kada je u blizini kasarne
Oruànih snaga BiH u Rajlovcu ispalio
prve rafale. Na snimcima s video nadzora
najprije se ~uje pet-{est pucnjeva, a potom
su kamere zabiljeìle kako Enes Omeragi}
ulazi u kladionicu Pet plus, koja se nalazi u
blizini kasarne. Slobodna Bosna je ve}
objavila da su u tom trenutku u kladionici,
pored nesretnih vojnika, bile tri osobe:
radnica Nura V., Murat H. i kineski
dràvljanin Xie Y., koji su s Radi}em i
Salki}em veselo }askali i ne slute}i {to im
se sprema. U jednom momentu Nura je
rekla da napolju neko puca, minutu kasnije
u kladionici se pojavio momak s automatskom pu{kom, kazao nam je svjedok
zlo~ina, obja{njavaju}i da se Enes
Omeragi}, prije nego {to je otvorio paljbu u
smjeru dvojice vojnika, okrenuo prema
civilima i naredio im da legnu na pod.
Nakon {to je u Nedeljka Radi}a i Armina
Salki}a ispalio vi{e hitaca, Omeragi} je
iza{ao iz kladionice i nastavio pucati.
Druga dvojica svjedoka ispri~ali su policiji
da se pomahnitali ubica s uperenom
automatskom pu{kom tada uputio prema
dvadesetak metara udaljenom autobusu
Radnica u kladionici je vojnike

upozorila da vani neko puca,
minutu kasnije se na vratima
pojavio naoruàni Enes Omeragi}
i ispalio rafal u Nedeljka Radi}a
i Armina Salki}a
15
25.11.2015
19:48
Page 16
TEROR U RAJLOVCU
TRAGIÂN KRAJ DVOJICE PRIJATELJA

Nedeljko Radi} i Armin Salki}
GRAS-a, u kojem se nalazio vojnik Dèvad

Ljukovac. No, kako se voza~ brzo sna{ao i
ugasio svjetla, Ljukovac je pro{ao samo sa
lak{im ozljedama, nastalim od krhotina
stakla s prozora, po kojima je Omeragi}
sasuo jo{ jedan rafal. Premda su svjedoci
krvavog zlo~ina odmah pozvali policiju,
Enes Omeragi} je uspio pobje}i prije
dolaska prve patrole MUP-a Kantona
Sarajevo.
Izvori bliski istrazi otkrivaju da su
prestravljeni o~evici policajcima kazali tko
je ubojica, budu}i da su Omeragi}a, koji je
ìvio u obli`njem naselju Sokolje,
poznavali odranije. Kako su, istodobno,
policajci upozoreni da je napada~ naoruàn,
pozvano je poja~anje. Najprije su stigli
sarajevski specijalci, pa pripadnici
Federalne uprave policije i, na koncu,
istraìtelji iz Odsjeka za borbu protiv
terorizma i Jedinica za specijalnu podr{ku
SIPA-e. U to je vrijeme, me|utim, na terenu
jo{ bila prava konfuzija jer se policajci nisu
mogli usuglasiti o kakvom se kaznenom
djelu radi. Dok su, naime, komesar MUP-a
Kantona Sarajevo Vahid ]osi} i deùrna
kantonalna tuìteljica @eljka Radovanovi}
tvrdili kako nema govora o terorizmu i da je
posrijedi kazneno djelo ubojstva, njihove
su kolege iz drugih policijskih agencija
otvoreno aludirali da je situacija znatno
ozbiljnija. Naga|anja je prekinuo dràvni
tuìtelj Dèrmin Pa{i}, koji se na mjestu
zlo~ina pojavio istu no} i preuzeo dalju
istragu u svoje ruke.
Tada je dogovoreno da kriminalisti~ki
tehni~ari MUP-a Sarajevskog kantona
zavr{e uvi|aj u kladionici, dok su specijalci
opkolili Omeragi}evu obiteljsku ku}u gdje
16
je lociran u kratkom roku, za nekoliko sati.

Ubojicu, ipak, nisu uhapsili ìvoga, jer se
Enes Omeragi}, prije nego {to su pripadnici
specijalnih jedinica upali u ku}u, raznio
ru~nom bombom. Na mjestu gdje je
okon~ao ìvot nije ostavio puno tragova
koji bi pomogli policijskim istraìteljima da
razumiju {to je ili tko je natjerao mladog
~ovjeka da na svirep na~in presudi i sebi i
drugima.
PU[KA, BOMBE, CRTE@I ISIL-a

U skromnom su domu Enesa Omeragi}a inspektori prona{li automatsku pu{ku s
metkom u cijevi, jednu ru~nu bombu i
ostatke druge bombe koju je, kako se

pretpostavlja, sam aktivirao. Na|en je i
okvir od automatske pu{ke na kojem je bilo
napisano Allahu ekber, te nekoliko notablokova s crteìma koji veli~aju ISIL.
Njegov otac [ahin Omeragi}, koji ìvi u
istoj ku}i, na prvom katu, priznao je
policijskim istraìteljima da sa sinom nije
bio u najboljim odnosima. Nesretni je
~ovjek kazao da je njegov sin ranije imao
problema sa drogom, da ga je zbog sitnih
kra|a privodila policija, ali da je narkotike
prestao konzumirati prije dvije godine,
nakon ~ega se okrenuo vjeri. Tada su,
ispri~ao je [ahin Omeragi}, nastali novi
SVJEDOK ZLOÎNA
U jednom momentu Nura je rekla da napolju neko puca, minutu
kasnije u kladionici se pojavio momak s automatskom pu{kom
25.11.2015
19:48
Page 17

OÊVI I SINOVI
Iako su ìvjeli u istoj ku}i, [ahin Omeragi}
nije znao sa kim se njegov sin Enes druì
Na|en je i okvir
od automatske
pu{ke na kojem
je bilo napisano
Allahu ekber,
te nekoliko
nota-blokova s
crteìma koji
veli~aju ISIL
problemi, jer ga je sin po~eo kritizirati

svaki put kada bi vidio da pije alkohol.
Otac nije znao odgovoriti ni sa kim se
Enes Omeragi} druìo nakon {to se razi{ao
sa starim prijateljima, niti je primijetio da
su u njegovu ku}u dolazili novi ljudi. Iako
sa suprugom i djecom ìvi na istoj adresi,
policiji od pomo}i nije bio ni Enesov brat
Ramo Omeragi}, koji je, ba{ kao i otac
[ahin, bio {okiran nakon {to su spacijalci
opkolili njihovu ku}u u ulici Ibrahima
Perviza. Na koncu je [ahin Omeragi}
rekao da je Enes kontaktirao samo sa
sestrom i zetom Muhamedom Mecom, za
kojeg je vrlo brzo utvr|eno da je
sljedbenik selefijskog pokreta i da je bio
SPA[AVANJE VOJNIKA LJUKOVCA

Tre}a, nesu|ena Omeragi}eva `rtva, trebao je biti
Dèvad Ljukovac, kojeg je spasio voza~ GRAS-a
pod policijskom istragom prije hap{enja

Rijada Rustempa{i}a iz Bugojna, poslije
osu|enog na ~etiri i pol godine zatvora,
zbog kaznenog djela terorizma. Federalni
policajci su Muhameda Mecu uhapsili u
prolje}e 2008., ali je u nedostatku ~vrstih
dokaza na slobodu pu{ten nekoliko
mjeseci kasnije. Novinari Federalne
televizije su objavili da je Muhamed Meco
2013. boravio u Siriji, te da se u BiH vratio
krajem iste godine. Policijski izvori, opet,
tvrde da je Meco pro{le godine, navodno,
trebao otputovati u Medinu (Saudijska
Arabija), avionom preko Istanbula, ali su
mu turske vlasti zabranile ulazak u dràvu
iz nepoznatih razloga?!Inspektori SIPA-e
su Muhameda Mecu priveli na saslu{anje
dan poslije ubojstva dvojice vojnika, po
naredbi Suda BiH pretresena je njegova
ku}a u sarajevskoj op}ini Stari Grad,
odakle su izuzeti mobilni telefon i ra~unar.
Policijski su istraìtelji prona{li i mobitel
Enesa Omeragi}a, ali provjere svih
njegovih kontakata jo{ nisu zavr{ene.
TAJNA DRU@ENJA SA SELEFIJAMA

Ako je, me|utim, suditi prema epilogu
teroristi~kog napada na Policijsku stanicu
u Zvorniku koji se dogodio 27. aprila,
kada je 24-godi{nji mladi} Nerdin Ibri} iz
sela Ku~i} Kula ubio jednog i ranio
dvojicu policajaca, inspiratori i mogu}i
nalogo davci posljednjeg zlo~ina u
Rajlovcu, vjerojatno, nikada ne}e biti
otkriveni. Ni Ibri}, kao ni Omeragi}, nisu
bili evidentirani u Obavje{tajnosigurnosnoj agenciji BiH (OSA) kao
radikalizirane osobe, niti su bili
deklarirani sljedbenici selefijskog u~enja,
mladi} iz Zvornika nije imao ~ak ni
policijskog dosjea. Obojica su odrasla bez
jednog roditelja - Nerdinu Ibri}u je otac
ubijen u ratu, majka Enesa Omeragi}a je
izvr{ila saoubojstvo, ni jedan ni drugi nisu
imali stalnog posla. Zajedni~ko im je i da
su posljednje mjesece ìvota proveli u
intenzivnom druènju sa selefijama Nerdin Ibri} se zbliìo s Avdulahom
Hasanovi}em, nakon {to se ovaj vratio sa
sirijskog rati{ta, i Kasimom Mehidi}em,
jo{ jednim samozatajnim organizatorom
vjerskih kruòka u okolici Kalesije i
Zvornika, dok istraga tek treba otkriti sa
kim se, u zadnjih pola godine, sastajao
Enes Omeragi} koji je, po svoj prilici,
regrutiran na istovjetan na~in. Nakon
napada na Policijsku stanicu u Zvorniku u
kojem je Ibri} ubijen, Hasanovi} i Mehidi}
su uhap{eni po nalogu Tuìteljstva BiH,
ali su mjesec dana kasnije oslobo|eni.
Iako je utvr|eno da su bili u stalnim
kontaktima s Ibri}em, ~vrsti dokazi o
povezanosti Avdulaha Hasanovi}a i
Kasima Mehidi}a sa teroristi~kim ~inom
nisu prona|eni.
17
demokratska fronta:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
23:12
Page 19
OD IZBORNOG TRIJUMFA DO SMJENE MINISTARA
KOLIKO SU KOM[I]A KO[TALI SULJAGI] I BAJROVI]

Emir Suljagi} i Reuf Bajrovi} bili su, prije samo godinu dana, najbliì
suradnici @eljka Kom{i}a - prvi je na preporuku strana~kog {efa kandidiran
za bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, drugom je dato na upravljanje
najva`nije ministarstvo u federalnoj Vladi
19
25.11.2015
23:12
Page 20
DEMOKRATSKA FRONTA GODINU DANA POSLIJE

Primorca iz [irokog Brijega i Bakira
Alispahi}a iz Sarajeva), a na drugoj
generalni tajnik stranke i delegat u Domu
naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sifet
Podì} i njemu bliski ~lanovi kojima se,
opet, spo~itavalo da su bliski SDA. Ranije
smo pisali da su u dobrim politi~kim, ali i
privatnim relacijama s kadrovima SDA,
pored Sifeta Podì}a, i zastupnica u
Parlamentu BiH Hanka Vajzovi}, biv{i
federalni ministar rada i socijalne politike
Milan Mandilovi} i ovoga tjedna
smijenjena ministrica rada i socijalne
politike u Vladi Kantona Sarajevo Karolina
Kara~i}. U sredini se, opet, na{ao
predsjednik stranke @eljko Kom{i} koji je,
kako se ~ini, sve do Prvog strana~kog
kongresa poku{avao balansirati izme|u
dvije unutarstrana~ke frakcije, kada su
~lanovi stranke sami odabrali nove ~elnike.
Nakon {to je zavr{en izbor novog
strana~kog vodstva, ispostavilo se da Emir
Suljagi} i Reuf Bajrovi} nisu ni na jednoj
rukovodnoj poziciji, nego su, zajedno s
dvadesetak ostalih ~lanova, imenovani u
Predsjedni{tvo DF-a. Podsjetimo, tako|er,
da su Suljagi} i Bajrovi}, prije samo godinu
dana, bili najbliì Kom{i}evi suradnici prvi je na preporuku strana~kog {efa
kandidiran
za
bo{nja~kog
~lana
Predsjedni{tva BiH, drugom je dato na
upravljanje najva`nije ministarstvo u
federalnoj Vladi. Istodobno je Sifet Podì}
zadrào mjesto generalnog tajnika stranke,
Samer Re{idat je jedan od potpredsjednika
DF-a, a Milan Mandilovi} je me|u ~etiri
zamjenika predsjednika Glavnog odbora
Gorana Bulaji}a, doskora ministra
prostornog ure|enja u Vladi Zeni~kodobojskog kantona.
STRANA^KE I OBITELJSKE VEZE

Partijske kolege optuùju Sifeta
Podì}a da je u bliskim relacijama
sa utjecajnim ~lanovima SDA
premda je Podì} nekoliko dana ranije

izjavio kako ga je stid i da je pogrije{io
kada je podrào imenovanje Nikole
Popla{ena za ~lana Upravnog odbora
dràvne Agencije za razvoj visokog
obrazovanja. Zanimljivo je, me|utim, da
je upravo Sifet Podì} ranije lobirao da se
Dèvad Adèm izabere u strana~ko
Predsjedni{tvo. Suljagi} i Bajrovi}, kako
doznajemo, zamjeraju @eljku Kom{i}u da
se posljednjih mjeseci distancirao od
pojedinih strana~kih suradnika, da najvi{e
vremena provodi s na~elnikom sarajevske
op}ine Centar Dèvadom Be}irevi}em i
Samerom Re{idatom (navodno su
Re{idatovi kumovi bra~ni par Ferid i Sanja
Mu{i}, koji su izabrani u Glavni odbor
DF-a), a da kadrovsku politiku stranke

vodi Sifet Podì}. Za Podì}a,
umirovljenog generala Armije BiH, se
opet spekulira da je u bliskim odnosima sa
SDA, preko vojne i rodbinske linije, i da je
iz tog razloga bio najè{}i protivnik
raskida koalicije. Sifet Podì} je,
podsjetimo, do po~etka rata bio zamjenik
komandanta Vojne policije JNA u
sarajevskoj kasarni Viktor Bubanj i njegov
je pretpostavljeni bio general F ikret
Muslimovi}, koji je i dalje iznimno
utjecajan u SDA. S obiteljske je strane
Podì} vezan sa prvim ro|akom Nezimom
ef. Halilovi}em Muderrisom, imamom u
dàmiji Kralja Fahda u Sarajevu i
rukovodiocem Ureda za had` Rijaseta
STRANA^KE KOLEGE
PROTIV SIFETA POD@I]A
Prema informacijama iz izvora bliskih
~lanovima DF-a, unutarstrana~ka raspodjela pozicija, ali i gubitak povjerenja me|u
brojnim kolegama, silno je uzdrmao Emira
Suljagi}a i Reufa Bajrovi}a, koji su nove
saveznike prona{li u nekolicini federalnih
zastupnika. Prvi se javno, na svom
Facebook profilu, oglasio zastupnik
Demokratske fronte u federalnom
Parlamentu Dèvad Adèm, reagiraju}i na
pro{lotjedno
hap{enje
ratnog
zapovjednika Prve vi{egradske brigade
Armije BiH Ahmeta Sejdi}a. Znam da }e
me moji sugra|ani pitati kako to da ovo
pi{em, a da moj partijski kolega podrì
~etni~kog vojvodu Nikolu Popla{ena.
Kunem vam se Bogom da moja ruka
nikada ne}e krenuti ka ruci generala Sifeta
Podì}a. Nisam ja taj koji je pozvan da mu
sudi i spo~itava ono {to je napravio, ali
jesam onaj za koga je izvjesni Sifet Podì}
pro{lost, napisao je zastupnik Adèm,
20
25.11.2015
23:13
Page 21
OD IZBORNOG TRIJUMFA DO SMJENE MINISTARA

Kom{i}a se, barem prema tvrdnjama
strana~kih kolega, distancirao i Damir
Be}irovi}.
NA KAFI SA PREDSJEDNIKOM
Sada ve} biv{i sarajevski kantonalni
ministar Samer Re{idat stalno je
u dru{tvu @eljka Kom{i}a
Islamske zajednice u BiH i bliskim

suradnikom Hasana êngi}a. Navodno su
upravo ro|ak Muderris i Hasan êngi}
svojedobno bili najzaslu`niji za nagli uzlet
PRIZNANJE DAMIRA BE]IROVI]A
u vojni~koj karijeri Sifeta Podì}a.

Premda je sve doskora bio jedan od
njegovih najbliìh suradnika i savjetnik u
uredu ~lana Predsjedni{tva BiH, od @eljka
Aktualni zastupnik DF-a u Parlamentu

BiH nedavno je u intervju za online
magazin @urnal priznao da u Demokratskoj
fronti ima veliki broj ljudi bez politi~kog
iskustva, idolopoklonika i biografa lidera
drugih stranaka, poltrona, ali i ~lanova koji
su toj stranci pristupili po zadatku.
Iskreno, mislim da smo slabiji nego {to
smo bili pred izbore 2014. godine. Dijelom
smo i sami zaslu`ni za to, zbog na{ih
pogre{nih personalnih rje{enja i zbog
politi~kog lutanja u pojedinim situacijama.
Kada smo se ve} odlu~ili da u|emo u vlast
sa SDA i HDZ trebali smo u~initi sve da
opravdamo povjerenja ~lanova stranke kao
i gra|ana koji su nam dali svoj glas na
izborima. Previ{e vremena smo posvetili
tome da pri~amo {ta drugi rade a nismo se
zapitali {ta mi radimo, rezimirao je Damir
Be}irovi}. No, pravi se potres u
Demokratskoj fronti moè o~ekivati tek u
narednim mjesecima, kada se broj ~lanova
stranke koji su ostali bez posla i atraktivnih
funkcija bude mjerio u desecima.
21
27.8.2014
21:03
Page 1
20.10.2015
15:18
Page 1
slavisa lekic:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
18:47
Page 24
KNJIGA KOJA JE ZABRANJENA U SRBIJI
Knjiga Svaka ast Vuiu, poznatog beogradskog novinara SLAVIE LEKIA,

u kojoj su sabrane gotovo sve najupeatljivije izjave koje je tokom svog
dvodecenijskog bavljenja politikom dao dananji premijer Srbije, nepoeljna je u
Srbiji; autor ove knjige za Slobodnu Bosnu govori o cenzuri u srbijanskim medijima, saradnicima premijera Srbije koji svakodnevno proizvode afere, Vuievoj
posjeti Srebrenici i njegovoj potrebi da dobije priznanje iz regiona
AUTOBIOGRAFIJA SLIK ANA OÂJEM
VUÎ] JE EGOMANIJAK, OPASAN

I ZA SRBIJU I ZA REGION
Razgovarala: MIRHA DEDI]
oznati beogradski novinar Slavi{a

Leki} objavio je nedavno knjigu o
premijeru Srbije Aleksandru
Vu~i}u pod nazivom Svaka ~ast,
Vu~i}u, koju su gotovo sve
knjiàre u Beogradu odbile da prodaju. Iako
je rije~ o zbirci izjava Aleksandra Vu~i}a,
knjiàri su procijenili da je ovakvo {tivo
opasnije od svih drugih koja se nalaze u
prodaji. Autor kaè da je rije~ o svojevrsnoj
politi~koj autobiografiji i vodi~u kroz
pro{lost Aleksandra Vu~i}a i podsjetnik na
sve ono {to je izrekao tokom dvadeset godina bavljenja politikom.
Leki} je autor brojnih dokumentarnih
emisija i filmova, vlasnik i urednik magazina Status. Tokom svoje 35-godi{nje novinarske karijere sara|ivao je sa brojnim
novinama i magazinima biv{e SFRJ.
Danas, iz pozicije uticajnog twittera{a,
on vrlo o{tro kritikuje aktuelnu vlast, pa i
odluku da se knjiga Svaka ~ast Vu~i}u ne
na|e u knjiàrama.
Gospodine Leki}u, kao dugogodi{nji

pozvalac medijske scene i politi~kih prilika
u Srbiji da li ste mogli predvidjeti da }e
knjiga Vu~i}evih izjava, ~iji ste autor, biti
takore}i zabranjena u Srbiji?
Nisam, iskreno. Jesam slutio da }e biti
odre|enih problema oko promocije, recimo, ili na~ina na koji }e samo pojavljivanje
knjige biti propra}eno u medijima, ali
nisam mogao pretpostaviti da po prvi put u
modernoj istoriji, {to bi rekao junak tog
spornog {tiva, u zemlji koja je na korak od
Evropske unije, jedna knjiga, sastavljena od
umnih misli onog ko nas vodi u EU, ne
moè na}i put do ~itala{tva.
24
Pogotovo {to je re~ o benignom {tivu,

kompasu njegovog politi~kog delovanja,
mapi ideolo{kog (s)kretanja, podsetniku na
sve ono {to je izrekao za poslednje dve
decnije, sve sa datumima i izvorima gde je
{ta izgovorio. A posebno {to prethodna
knjiga Zamla}ivanje nije imala ama ba{
nikakvih problema sa distribucijom. Re~ je,
ina~e, o zbirki nebulozne retorike, ~udnih
stavova i sme{nih zaokreta u mi{ljenjima
Tomislava Nikoli}a, aktuelnog predsednika
Srbije.
NE SMIJE SE ZABORAVITI VUÎ]EVA

IZJAVA O UBIJANJU MUSLIMANA
[ta Vu~i}eve izjave, koje ste izdvojili

u knjizi, zapravo govore o njemu?
Osim {to oslikavaju njegov politi~ko-
moralni portret i iscrtavaju mapu njegovih

politi~kih zaokreta, da ne kaèm - prevara,
Vu~i}eve izjave, zapravo, govore, o problemu Srbije! Danas je to Vu~i}, sutra }e to biti
neki drugi vu~i}i, generalno, ko god da
do|e i kad god da do|e zate}i }e jedan
narod skra}enog se}anja i obogaljenih
uspomena.
Jebi ga, mi se se}amo {ta je Milo{
Obili} rekao 1389. kad je proburazio
Murata na Kosovu polju, ali nas boli ona
stvar {ta je Aleksandar Vu~i} rekao u
Skup{tini Srbije 20. juna 1995. godine. Ne
na Trgu Nikole Pa{i}a, ne na mitingu u
Babu{nici, ne na sednici seoskog odbora
Srpske radikalne stranke u Junaku, ve} u
Skup{tini Srbije. Pa, kad se desi da ga
suo~ite sa onim {to je rekao, on }e samo
ISTINA O VUÎ]U
Knjiga Svaka ~ast Vu~i}u nepoèljna je u Srbiji jer se svaka kriti~ka rije~ protiv Vu~i}a
tuma~i kao poziv na dràvni udar i atak na premijera
25.11.2015
18:48
Page 25
KO IMA PRAVO DA OGOLI SRPSKOG PREMIJERA
SELEKTIVNO PAM]ENJE
Mi se sje}amo {ta je Milo{ Obili}
rekao 1389. kad je proburazio Murata
na Kosovu polju, ali nas boli ona
stvar {ta je Vu~i} rekao u Skup{tini
Srbije 20. juna 1995. godine
Cijela Srbija po~iva na pameti jednog

sultana ili barona Mnchausena, koji se okruìo
uglavnom la`nim stru~njacima, ljudskim
olupinama, plagijatorima
blago napu}iti draèsne usne i lakonski
zaklju~iti kako je to izvu~eno iz konteksta!
Re~enicu van pameti bez stida proglasite
re~enicom van konteksta I, Boè moj,
idemo dalje kao da ni{ta nije bilo. Jo{ ako
uz kontekst tako bezumnog opravdanja
priloìte par miliona maraka u ke{u i tri u
projektima, onda je kako Bog i zapoveda.
Mene je stid zbog toga. Mnoge nije. To ne
govori o Vu~i}u, govori o dru{tvu! I kod
vas i kod mene!
Sti~e se utisak da je Vu~i} upregao
~itavu ma{ineriju kako bi se izbrisalo
sje}anje na njegove rane radove kao
[e{eljevog juri{nika.
To se ne moè izbrisati. Iako intelektualna mehanizacija, na tim radovima, kako
kaète, ne prestaje da radi od kako su pre26.11.2015. I SLOBODNA BOSNA
obu~eni radikali stupili na vlast. Prvi intelektualac iz gra|anske Srbije koji je javno
podrào Aleksandra Vu~i}a bio je Nenad
Proki}. Vesna Pe{i} je imala re~i razumevanja i za Vu~i}a i Da~i}a. Vuk Dra{kovi}
je zaklju~io da je Vu~i} kao apostol
Pavle! Podr{ku mu nije uskratio ni
Miodrag Kosti}, vlasnik MK grupe, najbogatiji Srbin koje je skoro odu{evljeno
uskliknuo kako mu, kad ~uje Vu~i}a kako
pri~a, do|e da se u~lani u SNS. Re~ je,
ina~e, o osobi koji je biv{i direktor
Demokratske stranke.
Pazite, jo{ se nije navr{ilo ni osam
meseci kako je na vlasti a ve} je 2013. progla{en Najevropljaninom godine. I ne
samo to - tako omiljen, ~ak je prihvatio i
nepristojnu ponudu redakcije Danasa da
priloì svoj pismeni doprinos dvadesetpeto-
go{njici ru{enja Berlinskog zida: Mi smo,

valjda, jedini koji su prespavali pad
Berlinskog zida, ili uop{te nisu razumeli
politi~ke i ekonomske procese koji su se
valjali Evropom i svetom.Mi?! Pa, koji
smo to mi prespavali, pobogu!
Vi ste ga u svojoj knjizi na svojevrstan na~in ogolili. Da li ste se zbog toga
na{li na meti njegovih tabloida preko kojih
se obra~unava s onima koji mu se na bilo
koji na~in zamjere?
Nije tu Vu~i} kriv! Nemam ja nameru
da branim vo|u i naravno da me iritira
~injenica da je biv{i fudbalski huligan
Aleksandar Vu~i} prisvojio apsolutnu vlast
u Srbiji a da, uz to, veruje kako nas je
po~astvovao svojom vladavinom! Nije problem {to se biv{i huligan dokopao vlasti,
25
25.11.2015
18:48
Page 26
KNJIGA KOJA JE ZABRANJENA U SRBIJI

problem je {to maniri sa tribina nisu promenjeni, ve} su dobili na teìni, imaju
dràvno pokri}e i umesto da samozvani
reformator postane vo|a i obe}anje o preporodu preto~i u delo, on iz dana u dan
postaje sve ve}i silnik. Manje zbog sopstvene èlje da to zaista i bude, vi{e zbog sulude energije kojom ga doje oni koji ga
okruùju. I koji su opasniji od njega.
Moje re~i kako je Vu~i} opasniji od
Milo{evi}a iako ne ubija, jo{, prevedene su
tako da je ispalo da sam dragog vo|u
nazvao ubicom! Zavr{io sam na naslovnoj
strani nekog printanog sme}a koje u Srbiji
kolokvijalno zovemo - novinama! Nacrtana
mi je meta na ~elu, ne ba{ kao ]uruviji,
onomad, ali targetiran sam kao neko ko izaziva politi~ki haos i aktivno u~estvuje u pripremi dràvnog udara. Bez pardona smatram da je Milo{evi} ratni zlo~inac! Iako
znam da nije pohodio Bosnu, Hrvatsku ili
Kosovo, rasipao municiju, bacao ka{ikare i
ve`bao klanje!
Ne mislim ni da }e Vu~i} sutra ubiti.
Ali, ako njemu ne smeta atmosfera u kojoj
se svaka kriti~ka re~ protiv njega tuma~i
kao poziv na dràvni udar i atak na premijera li~no, pa se po atentatoru puca iz svih
oru`ja i oru|a, za po~etak manevarskom
municijom u tabloidima, e, pa, onda oprostite - isti ste.
VU]I]U NEDOSTAJE
PRIZNANJE U REGIONU
Vu~i} je incident u Poto~arima predstavio kao poku{aj atentata na njega, ~etiri

mjeseca kasnije ponovo je do{ao u
Srebrenicu i poklonio ovoj op{tini pet
miliona eura. Uspio je da na ovom
tragi~nom mjestu dva puta postane glavna
zvijezda i to u vrlo kratkom roku. Da li iza
Vu~i}a stoje spin doktori ili on sam kreira
na koji na~in }e postati `rtva, odnosno
humanista, dobar susjed i kako }e do}i u
samu ìù javnosti?
îm malo zagrebete po Vu~i}u, ma
koliko se sputavao, iz njega provaljuje
neskriveni gnev skrivenog radikala i tiha
patnja {to atmosfera koju je on projektovao
u svojoj glavi ne prati njegove reformske
poteze. Ne nedostaju njemu aplauzi puka,
ne, toga ima u izobilju, njemu nedostaje
naklonost elite, nedostaje mu me|unarodno
priznaje, najvi{e - priznanje u regionu. To
izostaje i to ga ti{ti, zbog toga je ugroèn!
Ne znam da li je izraelska ekipa koja ga je
marketin{ki preparirala svih ovih godina i
dalje uz njega! Ako jeste, re~ je o zamoru
materijala ili su mo`da u pravu oni koji
tvrde da se Vu~i} oteo kontroli! Verujem u
ovo drugo. Pazite, cela Srbija po~iva na
pameti jedne glave. Na pameti sultana ili
barona Mnchausena, u najmanju ruku,
koji se okruìo uglavnom la`nim stru~njacima, ljudskim olupinama, plagijatorima,
26
VUÎ] O REPUBLICI SRPSKOJ, KOSOVU, MLADI]U, [E[ELJU
Moja kua je sigurna za Ratka

Mladia
OBO@AVALAC
MLADI]EVOG
LIKA I DJELA
Biv{i
fudbalski
huligan
Aleksandar
Vu~i}
prisvojio je
apsolutnu
vlast u
Srbiji
Mi }emo Kosovo i Metohiju, kao i

Republiku Srpsku Krajinu i Republiku
Srpsku, bar onaj dio koji je izgubljen u
poslednjoj hrvatsko-muslimanskoj
ofanzivi, vratiti. Ho}emo li ih vratiti sutra,
za nekoliko godina ili za neko desetlje}e,
to je drugo pitanje.
Vojislav [e{elj ide u Haag braniti srpstvo
i svi znate kako }e se pona{ati, bi}e
najhrabriji, najbolji i najja~i. Svi znaju da
nikada ne}e zaboraviti i da se nikad ne}e
odre}i onoga zbog ~ega ga gone u
Haagu, a to je na{a Velika Srbija, na{a
Srbija koja je onolika kolika i treba i mora
biti i ni{ta vi{e od toga.
nosiocima diploma sa presti`nih nikad~uo Univerziteta. On mesi i pe~e, nadgleda i se~e ovu na{u poga~u! Opasno je to i za
Srbiju i za region! A s druge strane je i izazovno. @ivimo komediju ili tragediju ili
oboje, svakako kod nas nevi|eni spektakl
sa gomilom priu~enih dramaturga, producenata i {minkera, glumaca, statista i suflera,
rekvizitera, dekoratera i vlasuljara, dizajnera zvuka, osvetljenja i raspoloènja
Glavni glumac, reìser i pirotehni~ar, a sve
je to u ovoj na{oj podeli jedna osoba, suptilno koordinira ovim scenskim eksperimentom za koji i kod vas, vidim, vlada
nevi|eno interesovanje. Samo da ne bude:
ko preìvi pri~a}e!
Vu~i} je u Srebrenici rekao da je njegova izjava da za jednog Srbina treba ubiti
100 muslimana istrgnuta iz konteksta. Da li
ste tokom istraìvanja u arhivama nai{li na
sli~ne izjave u kojima Vu~i} poziva na ubijanje pripadnika duge nacije?
Takve bezumne re~enice nema vi{e, ne
u njegovom opusu, nego uop{te u istoriji
Moja ku}a, kao i ku}e cele porodice

Vu~i}, a nismo mala porodica, bi}e sigurna ku}a za generala Ratka Mladi}a kojeg
gone samo zato {to je {titio svoju zemlju.
Ne}emo ni{ta {to je tu|e, ho}emo
samo ono {to je na{e srpsko, a to su i
Karlobag, i Karlovac, i Ogulin, i Virovitica,
i sve te srpske zemlje.
Ponosan sam {to su Amerikanci svjesni
da sam im neprijatelj.
Za{to bih bio premijer? Nemam tako
visoke ambicije.
Porediti zlo~ine srpske i hrvatske
strane, to je kao da u nogometu poredite
Barcelonu i êlik iz Zenice.
opasnih budala{tina koje su izgovorene od

strane srbijanskih politi~ara. Ne{to najbliè
tome je najava Vuka Dra{kovi}a da }e se}i
svaku ruku do lakata koja podigne muslimanski barjak u Novom Pazaru, ali, opet,
davno je to bilo, tek u osvit rata! Ja i dalje
verujem da je [e{eljev nastup na TV-u, gde
je pretio kako }e Hrvate klati zar|alim
ka{ikama, brutalna {ala!
Vu~i} se postavlja kao isljednik,
tuìlac i sudija prema svima koji ga kritikuju. Zbog ~ega to radi ~ovjek koji ima veliku
podr{ku bira~kog tijela u Srbiji?
On sebe, pre svega, predstavlja kao
`rtvu. @rtvu Srbije, `rtvu reformi, `rtvu
svoje stranke, `rtvu svog kabineta, `rtvu
protokola, `rtvu garderobe koju obla~i...On
je `rtva svih `rtvinih `rtvi! Zapravo je re~ o
egomanijaku koji je `rtva svoje bolesne
opsednutosti sopstvenom ulogom u istoriji
Srbije. On je ve} sad uz rame Pa{i}u,
Kara|or|u, caru Lazaru & comp. Ali to
niko ne}e da dojavi sirotinji raji zbog koje
se on toliko `rtvuje. On hoda okolo u tri
25.11.2015
18:49
Page 27
KO IMA PRAVO DA OGOLI SRPSKOG PREMIJERA

Foto: Mario Ili~i}
VUÎ] JE GLAVNI GLUMAC, RE@ISER I PIROTEHNIÂR

Vu~i} je `rtva bolesne opsednutosti sopstvenom ulogom u istoriji Srbije.
On je ve} sad uz rame Pa{i}u, Kara|or|u i caru Lazaru
odela, pet ko{ulja i dve kravate, tvrdi kako

radi od jutra do mraka, ~esto i od mraka do
jutra, po deset sati sedi u Sali, ne ide do toaleta, hvali se kako spava po podu u briselskim kancelarijama a svoje najbliè saradnike, tokom napornih sastanaka, hrani sendvi~ima koje je kupio od svog novca... On
je `rtva imidà i politi~ko-marketin{kog
inìnjeringa i svestan je toga da }e taj balon
laì jako brzo izduvati. Zato mu se ùri.
Zato je i ljut i bahat, zato s najve}im besom
reaguje na svaku vrstu racionalne kritike,
zato ne zna gde udara, zato ume da bude i
o~ajan i pateti~an. Na jednoj konferenciji za
{tampu, posle radnog ru~ka gde se raspravljalo o nekim ekonomskim predlozima
Ameri~ke privredne komore u Beogradu,
Vu~i} je, ni~im izazvan, iza{ao pred novinare sa slede}om re~enicom: Znam kako
}u da skon~am, jer dobro znam svoj narod.
Znam sebe, svoj narod i najvi{e ga volim na
svetu. Zato i znam kako }u da skon~am.
Niko od novinara nije se usudio da makar
kratkim pitanjem na~ne dilemu: je li u
pitanju nagove{taj atentata, abdikacija ili
kakva neizle~iva bolest, ne daj Boè!
Mo`da on zna vi{e od nas, mo`da mu se
zbog toga ùri da ostvari konsenzus, ne
znam! Ja takvog ~oveka ne mogu uzeti za
ozbiljno.Ta~nije, njegovu politiku ne mogu
shvatiti ozbiljno, na njega gledam i ozbiljno
i oprezno!
SITUACIJA U MEDIJIMA GORA JE NEGO

U VRIJEME MILO[EVI]A
Kakva je sada{nja medijska slika

Srbije u odnosu na onu iz 90-ih godina i
moè li se Vu~i} porediti sa Slobodanom
Milo{evi}em?
Ja pripadam onoj {koli mi{ljenja koja
smatra da je situacija u medijima danas
gora nego u eri represije Slobodana
Milo{evi}a. I ne samo u medijima: demo26.11.2015. I SLOBODNA BOSNA
kratski deficit u javnom govoru je

poraàvaju}e zastra{uju}i. Mnogi slobodni
mediji koji su nastali u doba Milo{evi}a i
preìveli diktaturu, ili su nestali ili se
u}utali ili pre{li na onu stranu gde, istorijiski, nikad nisu bili na stranu vlasti. îtave
medijske ku}e promenile su svoj identitet:
Pink je od promotera folka, {unda i ki~a
postao udarna informativna TV ku}a,
Studio B je od prvog nezavisnog medija
postao sredstvo hu{kanja, a B92, od perjanice demokratije i medija od integriteta i u
regionu i u me|unarodnim krugovima,
postao je oaza za komercijalne programe i
benigne emisije! Devedesetih godina su
porni}i prikazivani u prime timeu, Tijani}
je na TV Politici glumio Robina Hooda i
emitovao filmove paralelno sa premijerama
u SAD... a danas istovremeno imamo 3
reality programa na nacionalnim frekvencijama a u pauzama sa ekrana nas gleda
toplo, sveè, umiveno lice dragog vo|e!
Ako bih morao jednom re~ju da oslikam
stanje u medijima u Srbiji, onda bi ta re~
bila - mrak! Totalni mrak! A mediji su,
znamo, ogledalo dru{tva!
Koliko je protiv Vu~i}a u Srbiji jak i
zna~ajan takozvani cyber otpor preko
dru{tvenih mreà Facebooka i Twittera?
Iako je u takozvanoj eri interneta, blogova, dru{tvenih mreà nepametno govoriti
o gu{enju slobodne re~i, mi smo u toku
poslednjih godina imali nekoliko talasa
cenzure: od hap{enja ljudi zbog statusa na
Facebooku, do opstrukcije rada portala koji
se bave kritikom Vlade ili istraìva~kim
novinarstvom! Twitter je u ovom trenutku,
a traje taj trenutak dobre dve godine, jedini slobodni medij u Srbiji. Twitter i
Facebook su jedine prividne oaze slobode
misli. Da ba{ ne bude tako, trude se botovi, jedna popuno nova demografska skupi-
na ljudi, ~itave web brigade strana~kih aktivista koje ordiniraju na dru{tvenim

mreàma, ~iji komentari postaju platforma
za {irenje mr`nje i straha. Ti ljudi imaju pristojan prihod od toga i osim mogu}nosti da
napreduju na strana~koj lestvici imaju i
{ansu da sebi obezbede trajniji posao.
Zanimljivo je da fenomena botova nema
nigde u regionu osim u Srbiji. Mo`da zbog
toga {to svojevrsni embrion dana{njih botovskih komentara moèmo na}i u Odjecima
i reagovanjima, istorijskoj rubrici beogradske Politike, odakle se krajem osamdesetih, anonimno i pod pseudonimom, sa
adresa poznatih redakciji, {irila mr`nja.
Ina~e, ja sam stari tvitera{ sa oko 15 hiljada
pratilaca, ali odavno sam izgubio iluziju da
moji tvitovi ili tekstovi ili bilo kakav rad,
menjaju svet. Ali im se i dalje radujem kao
dete!
OD SRBIJE ]E POSLIJE
VUÎ]A OSTATI KR[
Aleksandar Vulin i Dragan J.

Vu~i}evi} redovno otkrivaju nepostoje}e
zavjere protiv Vu~i}a. Pro{le nedelje su
otkrili da se u Srbiji sprema dràvni udar.
[ta je zapravo cilj takvih pri~a?
Moram da vam otkrijem toplu vodu: cilj
tih pri~a je skretanje pa`nje s onog {to se
zbilja de{ava sa Srbijom. Znamo kakvu je
Srbiju ostavio Milo{evi}. Slutim da }e
posle Vu~i}a od Srbije ostati - kr{. Ne
govorim o {utu! U Milo{evi}evoj eri dominirala je jedna potpuno nova dimenzija
novinarstva - patriotsko, koje je sa stra{}u
prilazilo nacionalnim problemima i bilo
neodgovorno prema ~injenicama. U
Vu~i}evom dobu najve}i deo medija pretvorio se u snishodljive uvlaka~e, jedan deo
novinara u premijerov megafon, a par idiota u njegovu pesnicu. Mnogo toga nejasnog
oko Vu~i}a ve} sam sebi razjasnio, deo se
razja{njava na dnevnom nivou, ali za{to se
~ovek za koga se veruje da dobro poznaje
sistem medija oslonio na medijsku podr{ku
osoba koje iza sebe imaju kompromituju}i
sta` udvori~kog pona{anja, ta mi napoznanica nikad ne}e biti rasvetljena!
Ako se oslanjate na mahnitog
Aleksandra Vulina, ministra za konflikte u
regionu; Dragana J. Vu~i}evi}a, glavnog
urednika dnevnog lista ~iji }e najupam}eniji
profesionalni domet ostati otkrivanje
sadrìne kese za sme}e opozicionog
bra~nog para Dra{kovi}; @eljka Mitrovi}a,
vlasnika ruì~aste televizije koji se javno
hvalio intervjuom sa Svetim Petrom, ili
@eljka Cvijanovi}a, legendarnu ku}nu
pomo}nicu svih srpskih (i prekodrinskih)
vlastodràca, od Radovana Karadì}a i
Biljane Plav{i}, do Vojislava Ko{tunice i
Dragice Nikoli}, vi ne zasluùjete druga~iji
kraj politi~ke karijere osim onog koji je neumitan u blatu! Sa sve svojim pulenima!
27
dejan:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
22:54
Page 28
EKSKLUZIVNO IZ BRISELA
Masovna viednevna policijska akcija u Briselu, koja

je uslijedila nakon teroristikih napada u Parizu, a
kojom je paraliziran ivot u belgijskoj i evropskoj prijestolnici, otvorila je pitanje muslimanske zajednice u
ovoj zemlji. Suradnik SB pie iz kojeg se socijalnog
i vjerskog miljea regrutiraju potencijalni teroristi za
kojima je belgijska policija posljednjih dana tragala
BRISEL KRME U
MOLENBEEKU
Pi{e: DEJAN ANASTASIJEVI] (Brisel)
o nedavnih teroristi~kih napada u

Parizu gotovo nikome u Briselu
nije smetalo {to je svaki ~etvrti
stanovnik musliman. [ta se promenilo?
Turisti dolaze u Brisel zbog piva, ~okolade i ~ipkaste arhitekture koja okruùje
centralni gradski trg Grand Place. Malo ko
od njih je ikada pre{ao kanal koji se nalazi
na svega desetak minuta hoda od ~uvenog
Manekena koji pi{ki i za{ao u Molenbeek,
~etvrt koja je u celom svetu iza{la na zao
glas nakon {to se ispostavilo da su u njoj
planirani dìhadisti~ki napadi u Parizu, u
kojima je stradalo preko 120 ljudi.
U turisti~kim vodi~ima Molenbeek se
opisuje kao multikulturni kvart, pun ìvopisnih prodavnica sa egzoti~nom robom.
Kao {to ~esto biva kada je re~ o turisti~kim
reklamama, stvarnost je malo druga~ija:
preko 90 odsto od oko 100.000 stanovnika
su Marokanci i Turci, tako da za multikulturu nema mnogo mesta. Znaci siroma{tva
su na svakom koraku, fasade se krune, a
ako ostavite ne{to u parkiranim kolima, ili
ne zaklju~ate bicikl debelim lancem,
nesta}e za pet minuta.
NAZIVAJ SELAM, [IRI ISLAM

Prodavnice su ìvopisne ako volite jeftinu kinesku robu, tradicionalnu arapsku
mu{ku i ènsku ode}u, nargile i tapiserije sa
islamskim motivima. Asortiman je svuda
isti, a u piljarnicama ne}ete na}i alkohol ni

proizvode od svinjskog mesa. Velikih
samoposluga nema, kao ni bankomata, a
ako u|ete u bilo koji od mnogih kafi}a,
mo}i }ete da uz ~aj od mente gledate marokanski ili turski fudbal preko satelitskog
kanala u dru{tvu brkatih mu{karaca. @ene
se ulicom kre}u u grupama, sa maramama i
u kratkim kaputima, a dok prolazite pored
mladi}a koji besposleno stoje na uglovima,
zapahnu}e vas miris jeftine marihuane koja
se gaji u staklenicima u predgra|u i koja,
kako se ~ini, predstavlja najdostupniji oblik
zabave za mlade.
Gotovo identi~ne slike na}i }ete u
Schaerbeeku, ne{to ve}em kvartu malo
dalje od centra, u kome je ovaj novinar
ìveo nekoliko meseci i za sve to vreme
nije imao nikakvih problema sa kom{ijama.
Koleginica koja godinama ìvi u Molenbeeku, ina~e Beogra|anka, kaè da su posle
napada u Parizu kom{ije postale jo{ ljubaznije prema njoj, a u bakalnici su uz kupljenu robu po~eli da joj daju slatki{e na
poklon. S druge strane, ~lanovi engleske
televizijske ekipe koji su ovih dana do{li da
snimaju reportaù o glavnom upori{tu
dìhadista u Evropi dobili su }u{ke, uz
poruke da se vrate onamo odakle su do{li.
Proteklih dana, tokom vanrednog stanja
progla{enog u Briselu nakon napada, a
nakon {to je gradona~elnik obe}ao da }e
o~istiti Molenbeek, policija je ~e{ljala
~etvrt, blokirala ulice i vr{ila no}ne racije
od stana do stana u potrazi za teroristima.
Rezultat je bio mr{av: od dvadesetak
uhap{enih ve}ina je ubrzo pu{tena, ostali su
êtvrtina stanovnika Brisela su muslimani; u kvartu

Molenbeek ìvot se odvija u skladu sa {erijatom
28
25.11.2015
22:54
Page 29
RIGOROZNE KONTROLE
Prisustvo belgijske policije bilo je vidljivo u
svim kvartovima, a naro~ito u Molenbeeku u
kojem dominiraju muslimani
zadràni zbog sitnih krivi~nih dela, a nekoliko neprijavljenih pi{tolja koji su zaplenjeni su verovatno sluìli za vr{enje obi~nog
kriminala, a ne za terorizam.
Sve donedavno, za odnose izme|u belgijskih muslimana i domicilnog stanovni26.11.2015. I SLOBODNA BOSNA
{tva moglo se re}i da su ako ne idealni,

onda bar sasvim podno{ljivi. Nemiri sa paljenjem automobila i masovnim sukobima
sa policijom koji su redovna pojava u pariskim banlieu (periferijskim blokovima sa
prete`no arapskim stanovnicima) u Briselu
nikada nisu vi|eni. U doba Kurban-bajrama, lokalne vlasti u Briselu i drugim belgijskim gradovima ustupaju javne garaè za
ritualno klanje ovaca, i to malo kome
smeta. U parku Pedesetogodi{njice, nadomak evropskih institucija, je pove}a
29
25.11.2015
22:54
Page 30
EKSKLUZIVNO IZ BRISELA
integri{e i da ih prinudi da nau~e bar jedan
od tri zvani~na jezika (francuski, holandski
i nema~ki), a znanje jezika je tek odnedavno postalo uslov za dràvljanstvo. U
Maroku se ina~e govori francuski, ali
mnogi muslimani drugih nacija nikada nisu
savladali jezik, ìve u svojim zajednicama i slabo se me{aju sa drugima.
Premda, kako je ve} re~eno, ozbiljnih
sukoba nikada nije bilo, to ne zna~i da
nema diskriminacije, tako da se muslimani,
pogotovo Arapi, teè zapo{ljavaju, naro~ito
na bolje pla}enim radnim mestima, re|e
poha|aju fakultete i slabo su zastupljeni u
dràvnom aparatu. Marokanci vode glavnu
re~ kada je re~ o organizovanom kriminalu,
naro~ito u prometu narkoticima. Sa
Turcima, biv{im Jugoslovenima i ostalima
lako izlazimo na kraj, ali Marokancima ne
moèmo ni{ta, rekao je nedavno ovom
novinaru jedan iskusni briselski policajac.
On obja{njava da marokanske kriminalne
grupe funkcioni{u po principu porodi~nih
klanova u koje je te{ko ubaciti dou{nike, a
dodatan problem je {to te mnogo~lane porodice imaju ogranke ne samo u biv{oj domovini, ve} i {irom Evrope, dok policija mora
da se oslanja na saradnju sa slu`bama drugih dràva, {to ~esto ne ide ni brzo ni lako.
Najproblemati~niji deo su mladi, oni iz
druge i tre}e generacije, koji se ne ose}aju
ni kao Belgijanci ni kao pripadnici naroda iz
kojih poti~u njihovi roditelji i dedovi.
Ovde me gledaju kao Arapina, a kad za
praznik odem kod rodbine, vr{njaci mi kaù
da sam Belgijanac, jer nisam odrastao me|u
njima, kaè jedan mladi Marokanac, dok
njegovi drugovi otvoreno saop{tavaju da
ne vole Belgiju. Ovo nije na{a zemlja,
dàmija i islamski centar koje je jo{

po~etkom pro{log veka podigao kralj
Leopold.
U Belgiji muslimana jedva da je i bilo
do {ezdesetih godina dvadesetog veka,
kada su belgijske vlasti, kojima je trebala
jeftina radna snaga, sklopile pogodbu sa
tada{njim kraljem Maroka, koji im je u
zamenu za finansijsku pomo} i oru`je
poslao desetine hiljada svojih podanika na
privremeni rad. Za kralja je ova pogodba
bila i prilika da se re{i buntovnih planinskih
plemena, pa su ~itava sela sa Atlasa zavr{ila
u Belgiji, a udeo muslimana se na osnovu
30
spajanja porodica i zbog prirodnog

prira{taja brzo pove}avao. Kasnije su do{li
Turci, Kurdi i kosovski Albanci, a njima su
se nakon kraha komunizma pridruìli ìtelji
biv{ih sovjetskih republika iz Centralne
Azije.
Ra~una se da u Belgiji danas ìvi oko
600.000 muslimana, ili 6 odsto ukupne
populacije (u Briselu ih ima 25 odsto), od
~ega su polovina Marokanci, a ~etvrtina
Turci i Kurdi, koje je ponekad te{ko razlikovati, osim kada na radnjama oka~e svoje
zastave. Za razliku od Francuske, Belgija se
nikada nije naro~ito trudila da prido{lice
25.11.2015
22:55
Page 31
POZIV NA PREDAJU
Mohamed Abdeslam pozvao je svog brata
Salaha Abdeslama, u~esnika napada na
Pariz, da se preda policiji
Mladi ljudi, pogotovo oni skloni sitnom

kriminalu, postaju lak plen za dìhadiste,
koji su usavr{ili tehnike regrutovanja
evropskih muslimana
kaù, pu{e}i {i{ (aromati~ni marokanski
duvan) iz nargila na stepenicama napu{tene
crkve u centru Brisela.
KRIMINALOM PROTIV BEZBO@NI[TVA

Ti mladi ljudi, pogotovo oni skloni sitnom kriminalu, postaju lak plen za dìhadiste, koji su usavr{ili tehnike regrutovanja
evropskih muslimana. Oni im obja{njavaju
da je njihov kriminal bio prirodan vid otpora prema dru{tvu u kome vladaju
bezbo`ni{tvo, materijalizam i diskriminacija muslimana i da svoje ìvote mogu korisnije da iskoriste u borbi za Islamsku
dràvu, u kojoj su svi bra}a i vladaju jednakost i pravda.
Upravo jedan od takvih bio je dvadeset{estogodi{nji Salah Abdeslam iz Molenbeeka, u~esnik napada na Pariz, za kojim
policija vi{e evropskih zemalja bezuspe{no

traga. On je, prema istraìvanju londonskog
Sunday Timesa, voleo ha{i{ i bio ~est
posetilac gej barova, gde je za novac pruào
usluge starijim mu{karcima. Salahov brat
Brahim, koji je stradao u obra~unu sa policijom, bio je priveden kao sitni diler droge
svega mesec dana pre napada u Parizu.
Paradoksalno, da su takav ìvotni stil
upra`njavali na teritoriji Islamske dràve, u
najmanju ruku bi im odsekli glave.
Kako }e noviji doga|aji dugoro~no
uticati na odnose hri{}ana i muslimana u
Belgiji, te{ko je predvideti. Izvesno je da
u~estale racije i sve ra{irenija islamofobija ne}e pomo}i ni pobolj{anju tih odnosa
ni suzbijanju terorizma, ~iji su koreni
mnogo dublji nego {to bi mnogi èleli da
priznaju.
31
FC994:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
20:43
Page 32
Ponovno pritvaranje ZDRAVKA MAMIA, gazde zagrebakog Dinama, i

njegovog sina MARIJA, te nekolicine njegovih suradnika i poslovnih suradnika,
prema najavama poznavatelja prilika u Hrvatskoj moglo bi oznaiti poetak kraja
dugogodinjeg najmonijeg ovjeka hrvatskog nogometa i vodeeg regionalnog
sportskog menadera. Na novinar je sa sugovornicima, sportskim radnicima i
menaderima iz BiH koji su poslovali sa Mamiem rasvijetlio
njegove poslove u naoj zemlji
SVETO IME DINAMO
IMA LI SPASA ZA MAMI]A

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: MARIO ILIÎ]
etiri mjeseca nakon {to je uplatio

kauciju te{ku 923 hiljade eura, te
izjavio da ne}e uticati na svjedoke,
izvr{ni dopredsjednik Gra|anskog
nogometnog
kluba
Dinamo
Zdravko Mami} 18. novembra opet se
na{ao u pritvorskoj jedinici. Njegov brat,
trener Dinama Zoran Mami} nije hap{en ni
privo|en, ali je u istoj akciji USKOK-a
(Ureda za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminaliteta) ponovo
priveden izvr{ni direktor Hrvatskog
nogometnog saveza Damir Vrbanovi}, a
uhap{eni su i Mami}ev sin Mario Mami}, te
istarski poduzetnici Igor Krota i Sandro
Stipan~i}. Prema prvim informacijama,
petorka je bila osumnji~ena za utaju poreza,
me|utim Sven Mi{kovi}, zamjenik
ravnatelja USKOK-a, petorku sumnji~i za
po~injenje krivi~nih djela zlo~ina~kog
udruìvanja i zloupotrebu povjerenja u
gospodarskom poslovanju u sastavu
zlo~ina~kog udruènja. USKOK tereti oca i
sina Zdravka i Marija Mami} da su uz malu
pomo} Vrbanovi}a, a preko Krotinih i
Stipan~i}evih off-shore kompanija diljem
svijeta, izvla~ili novac iz Dinama koji je
navodno o{te}en za najmanje 10,3 miliona
eura.
Pandà, napada~ koji je 2009. godine

potpisao ugovor sa zagreba~kim Dinamom.
Prema Graci}evim rije~ima, u anga`manu
Pandè u Olimpiku nema ni{ta sporno, ali
sporno je to {to poslije Mami}a Dinamo
vi{e ne}e biti ono {to je bio. Te{ko da }e
poslije raspetljavanja slu~aja Mami}
Dinamo biti igra~ u velikim transferima,
bez obzira ko do|e na ~elo kluba. Na{a
Premijer liga i na{i klubovi daleko su od te
pri~e i mi ne moèmo ni pokucati na neka
vrata kad je rije~ o transferima, a ista ta
vrata Mami}u su bila {irom otvorena, kaè
Graci} koji smatra da je Mami}, u svakom
slu~aju, bio dijelom menadèrske elite koja
se bavila velikim transferima igra~a. Prema
Graci}evom mi{ljenju, Mami} je, bave}i se
tim poslovima, o{tetio GNK Dinamo, ali je
on kolateralna {teta u daleko ve}oj,
ozbiljnijoj i {iroj pri~i.

Naime, prema navodima na{eg
sagovornika koji je èlio ostati anoniman,
hrvatski USKOK te{ko da bi mogao do}i
do podataka o off-shore kompanijama
uklju~enim u operaciju isisavanja novca iz
Dinama bez pomo}i me|unarodnih
obavje{tajnih slu`bi i agencija.
Naàlost, u sportu jo{ uvijek ima dosta
politike. U privatnom razgovoru Zdravko
Mami} mi je doslovno rekao da sa nekoliko
stotina tisu}a eura mora podràti NK
[iroki Brijeg, a to se radilo preko
transfera i posudbi igra~a. To je bio
projekat HDZ-a da se [iroki Brijeg gura i
podràva parama Dinama. Mislim, da kad
bi se napravila ra~unica u posljednjih
desetak godina Dinamo je po tom osnovu
ostao kratak za oko dva miliona eura u tim
DOBAR, LO[, ZAO

Realno, Mami} je napravio dobar
posao sa Dinamom, ali mislim da je ove
poslove oko transfera igra~a radio
budalasto, idiotski i to me od njega ~udi.
Me|utim, vjerujem da je to puno ve}a i
ozbiljnija igra nego {to mi mislimo, kaè
Nijaz Graci}, predsjednik Fudbalskog
kluba Olimpik, u kojem igra Dalibor
32
SKAUTSKA POSLA
Zdravko Mami} u dru{tvu Milana Bandi}a, Alije Behmena
i Sabahudina @uje na stadionu FK @eljezni~ar
25.11.2015
20:43
Page 33
Mami} je posu|ivao igra~e [irokom i Zrinjskom

po nalogu HDZ-a; san svakog mladog nogometa{a
u BiH bio je da se nekako do~epa Dinama
transferima i posudbama, kaè na{
sagovornik navode}i da se tom
problematikom niko nije ozbiljno
pozabavio, dodav{i da je u posljednjih
nekoliko godina primat sponzoriranja od
[irokog Brijega preuzeo Hrvatski {portski
klub Zrinjski. Tako }e ovu sezonu za
Zrinjski igrati Goran Zakari}. Ina~e ovaj
22-godi{nji veznjak karijeru je po~eo u
Kozari, iz koje je 2010. godine pre{ao u
[iroki Brijeg. Igra~ Dinama je postao
2011., a posljednje dvije sezone, prije
dolaska u Zrinjski, proveo je na posudbi u
[irokom Brijegu. Bio je na {irem spisku

Safeta Su{i}a pred odlazak reprezentacije
BiH na Svjetsko nogometno prvenstvo u
Brazilu. Podsjetimo da je Mami} prije
desetak godina mostarski Zrinjski
po~astio i posudbom tada anonimnog
nogometa{a Luke Modri}a koji je odigrao
jednu sezonu u Premijer ligi Bosne i
Hercegovine.
Zdravko Mami} bio je brend u
transferima igra~a, a u tom klubu najja~ih,
opstaje{ i pliva{ dok igra{ korektno. Mami}
nije igrao korektno. Poku{ao je mo`da i
politi~ki da izgladi neke stvari, {to mu

o~ito nije po{lo za rukom. Tu sporta vi{e
nema, samo sada ostaje pitanje koga }e
Mami} iz sporta i politike povu}i sa sobom
u ponor, s obzirom da je i porodicu uvukao
u to kolo jednosmjerne struje bez
povratka, kaè na{ sagovornik koji ne
spori da Dinamo danas ne bi bio to {to jeste
da nije bilo Zdravka Mami}a.
MENAD@ER (DO)GODINE
To je u razgovoru za na{ magazin
potvrdio najpoznatiji i najuspje{niji
BOG I BATINA
Zdravko Mami} ve} dugi niz godina suvereno vlada ne samo Dinamom
nego i Nogometnim savezom susjedne nam Republike Hrvatske
33
25.11.2015
20:44
Page 34

bosanskohercegova~ki fudbalski menadèr
Edo Kurtagi}. To {to se de{ava u
Hrvatskoj oko Mami}a i Dinama mislim da
}e se reflektovati na posao fudbalskih
menadèra. Ali u nekoj drugoj konstalaciji
mo`da i ne}e jer sam mi{ljenja da je u
slu~aju Mami}a dosta upetljana politika.
Pola dràve Hrvatske je protiv Mami}a, a
druga polovina je suzdràna. Ostao je sam,
a iza njega nesumnjivo stoje veliki
rezultati, kaè Kurtagi} navode}i
primjerice da NK Hajduk nije uspio prodati
svojih najboljih igra~a koliko je Zdravko
Mami} uspio prodati Dinamovih igra~a
juniora. To je njegova sposobnost i njegov
brend. Najbolji igra~i su danas u Dinamu,
jer ih je Mami} sve pokupovao. Transferi se
de{avaju i tu nema ni{ta sporno, a ko je
uzeo pare, kako ih je sakrio, kako ih je
oprao... to je druga pri~a. Me|utim, u
slu~aju Mami}a mislim da tu ima i
politike, kaè Kurtagi} koji vjeruje da u
sunovratu Zdravka Mami}a ulogu igra i
poku{aj da se anulira neupitna nadmo}
Dinama u hrvatskoj nogometnoj ligi, a u
igri je i jo{ dosta drugih stvari. Me|utim,
Mami} i njegovi skauti ne samo da su
prepoznali i (po)kupili najbolje igra~e u
Hrvatskoj nego su pa`nju usmjerili i na
Premijer ligu BiH.
Mogu samo da skinem kapu Mami}u
jer on nije ukrao niti jednog na{eg igra~a.
Krenimo od mladog Dalibora Pandè kojeg
je platio 350 hiljada eura, Amera Gojaka
kojeg je platio preko 400 hiljada eura, Saida
Husejinovi}a jeftino je dobio jer mu je
isticao ugovor sa Sarajevom, ali i to je bio
dobar transfer... Dakle, ti transferi za na{e
uslove bili su veoma dobri, kaè Kurtagi}
koji je do u detalje upoznat i sa transferom
na{eg mladog reprezentativca Armina
Hodì}a iz Liverpoola u Dinamo. Prema
Kurtagi}evim
navodima,
Hodì}ev
menadèr je Enes Delimustafi}, ina~e
njegov dobar prijatelj kojem menadèrstvo
SI]A ZA D@EPARAC
U torbici Mamieve snahe Monike

Mami, koja je porijeklom iz
Ljubukog, policija pronala oko
100.000 eura!?
Prema pisanju hrvatskih medija,
prilikom pretrage ku}a Marija
Mami}a, Igora Krote i Sandra
Stipan~i}a policija je navodno prona{la
600.000 eura u gotovini. U prisutnosti
svjedoka i advokata osumnji~enih novac
je popisan i izuzet. Kod sina Zdravka
Mami}a, u njegovoj ku}i na
zagreba~kom Tu{kancu, bila je prisutna i
supruga osumnji~enog Marija
Mami}a, Monika Kravi}-Mami}, u ~ijoj je

torbici bilo oko sto tisu}a eura
gotovine. Monika je biv{a novinarka Nove
televizije, a porijeklo joj je iz Ljubu{kog
gdje je ro|en njen otac Ivan Kravi}. Osim
gotovine, kako se neslu`beno saznaje,
policija je u provedenim pretresima
izuzela i opse`nu dokumentaciju, ~iji se
dio navodno odnosi i na sporna pla}anja
putem off-shore tvrtki.
TELEVIZIJA JE ZARAZNA
Supruga Maria Mami}a, Monika Kravi} Mami}, karijeru je
zapo~ela 2003. godine na Novoj TV gdje je radila kao
voditeljica Red Carpeta, Nove Scene, reality showova te
sportskog magazina Loptomanija
FUDBAL I MENAD@ERSTVO
Predsjednik Fudbalskog kluba Olimpik
Nijaz Graci} i jedan od najuspje{nijih
bosanskohercegova~kih
fudbalskih menadèra Edo Kurtagi}
34
25.11.2015
20:44
Page 35

SKANDAL MAJSTOR
Zdravko Mami, Bjelovarac

porijeklom iz sela Zidine kraj Tomislavgrada
Izvr{ni dopredsjednik Dinama Zdravko Mami} sklon je
kontroverznom pona{anju i vulgarnim istupima. On je u Dinamu ve}
dugi niz godina bog i batina, i ne samo u Dinamu nego i u
Nogometnom savezu susjedne nam Republike Hrvatske. Skandal
majstor Zdravko Mami} bio je glavni akter brojnih afera, a u svojim
medijskim istupima nije {tedio nikoga. Na{em kolegi iz Hrvatske
Borutu [ipsu 2010. godine je rekao da je pokvareni laòv,
monstrum... budala, a za biv{eg ministra znanosti, obrazovanja i
sporta u Vladi Republike Hrvatske @eljka Jovanovi}a je rekao da
mrzi sve {to nosi prefiks hrvatski. Gostovao je Zdravko Mami} i u
na{em listu, u februaru 2006., i izjavio: Moji korijeni su jedna od
najva`nijih stvari u ìvotu. ôvjek koji ne zna otkud poti~e i
otkud mu je loza, on nema nikakvu budu}nost. Ja sam ro|en u
Bjelovaru, ìvim u Zagrebu, ali nikad nisam skrivao da je BiH
moja dràva, moja domovina. Tamo se rado vra}am, pomaèm i
na to sam iznimno ponosan. Dapa~e, {to me ljudi zbog toga
vi{e osporavaju i omalovaàvaju, ja sam uporniji i prkosniji da
dolje napravim {to vi{e. Zagreb je meni najljep{i grad na
svijetu, moja djeca su ro|ena tu, ali su najsretniji kada do|u u
Zidine i istr~e se igrati na guvno.
Ipak, zbog svojih agresivnih medijskih istupa Mami} je
nije osnovno zanimanje.

U Liverpoolu su bili vrlo zadovoljni
Hodì}em zato se toliko dugo i zadrào u
tom klubu. Me|utim, problem je bila
njegova radna dozvola. Najjednostavniji
na~in da dobije radnu dozvolu bio je da u
dvije godine Hodì} odigra 70 posto
utakmica za A reprezentaciju BiH. A {ta
zna~i 70 posto? Dovoljno je da u|e minutu,
da u 10 utakmica igra u 7 po minutu. To se
nije desilo, Hodì}u je isticao ugovor i u
Liverpoolu vi{e nisu imali strpljenja.
Onda je do{ao Mami} i otkupio ga od
Liverpoola. Sve je ispo{tovano, Hodì} je
najprije izgubio naklonost javnosti, a sude}i prema istrazi

USKOK-a i naklonost sportskih i politi~kih autoriteta u susjednoj
Hrvatskoj.
zadovoljan, s tim da u slu~aju budu}eg

eventualnog transfera Hodì}a Liverpool
ima prvenstvo kupnje, kaè Kurtagi} i
dodaje da je Zdravko Mami} prilikom
svakog transfera platio i ispo{tovao ono {to
je bilo oficijalno dogovoreno. Me|utim,
Mami}eve neoficijalne dogovore sa
igra~ima u ~etiri oka Kurtagi} nije mogao
komentarisati jer je o njima saznao iz
medija.
PORODI^NA KU]A
Ku}a
Ku}a Zdravka
Zdravka Mami}a
Mami}a uu
hercegova~kom
hercegova~kom selu
selu Zidine
Zidine
Nama treba da imponuje da na{i igra~u

idu u Dinamo jer Dinamo je sasvim druga
planeta za nas. Tamo su sada Armin
Hodì}, Amer Gojak... Potresla ih je
situacija unutar kluba, ali mislim da }e
Dinamo nastaviti svoj put sa ili bez
Mami}a. Bitno je ko ga vodi, ali brend je
napravljen i oni ne}e odustajati od svojih
ciljeva, mi{ljenje je fudbalskog menadèra
Ede Kurtagi}a.
NA MLA\IMA
SVIJET OSTAJE
Mladi bh.
reprezentativac Armin
Hodì} zadovoljan je
tretmanom i statusom
u Dinamu
35
adrenalin:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
18:25
Page 36
SARAJEVSKI PARK ZABAVE

GRADI SE, PRAVI SE
Izgradnja modernog apartmanskog
na lokalitetu Crepljani u Hadì}
Na lokalitetu Crepljani u Hadiima, dvadeset i dva kilometra od centra Sarajeva,

poela je izgradnja modernog apartmanskog naselja i adrenalinskog SARAJEVO
FUN PARKA, kao sportsko-rekreativnog i turistikog kompleksa, koji e
posjetiocima nuditi brojne sadraje; investitor projekta je RAWASI REAL
ESTATE firma koju su osnovali Kuvajani, a koji su u realizaciju projekta
spremni uloiti oko pedeset miliona KM
PRITISAK NIZAK,
ADRENALIN VISOK
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Foto: ARHIV SB
a lokalitetu Crepljani u Hadì}ima po~ela je izgradnja modernog

apartmanskog naselja, a u drugoj
fazi realizacije ovog projekta
planirana je izgradnja i adrenalinskog Sarajevo Fun Parka. Investitor
projekta je Rawasi Real Estate, kompanija
36
koju su osnovali Kuvaj}ani, a direktor

firme je Tariq Burjaq. Povr{ina zemlji{ta,
koje je u vlasni{tvu Rawasi Real Estatea,
iznosi 294 dunuma, od ~ega }e se na
povr{ini od 189 dunuma sagraditi
apartmansko naselje sa prate}im sadràjima, a adrenalinski park pokrivat }e
povr{inu od 105 dunuma, rekao nam je na
po~etku razgovora direktor Tariq Burjaq:
Za realizaciju projekta osigurano je oko
pedeset miliona KM.
Osim za apartmansko naselje, firma

Rawasi Real Estate dobila je i urbanisti~ku
saglasnost Op}ine Hadì}i za izgradnju
adrenalinskog parka, koji }e se prostirati na
povr{ini od preko stotinu dunuma. Posve
mi je jasno da su gra|ani Sarajeva, ali i
BiH, najvi{e zainteresovani za adrenalinski
park, ali radovi na tom projektu jo{ nisu
po~eli. Kako sada stvari stoje, o~ekujemo
da }e adrenalinski park biti otvoren
sredinom 2017. godine, veli Burjaq. Isti~e
i da ve} postoje idejna i projektna rje{enja
za izgradnju adrenalinskog parka.
ZORBING, ZIP-LINE, SKATE PARK...

Najve}i problem, prema njegovim
rije~ima, jeste infrastruktura, u prvom redu
nepostojanje putne mreè i ukoliko Op}ina
25.11.2015
18:25
Page 37
ZA HRABRE I ODVA@NE
SE
skog naselja
adì}ima
Prvi adrenalinski park u BiH, prema rije~ima

direktora firme Rawasi Real Estate Tariqa
Burjaqa, trebao bi biti otvoren za javnost
sredinom 2017. godine
VELIKI PROJEKT
Tariq Burjaq,
direktorfirme Rawasi
Real Estate
26.11..2015. I SLOBODNA BOSNA
Hadì}i pomogne u rje{avanju tog

problema, sa izgradnjom adrenalinskog
parka moglo bi se odmah po~eti.
Prema idejnom rje{enju ureda za
arhitekturu, unutarnje ure|enje i dizajn AG
Studio, adrenalin park za hrabre i odva`ne
bit }e ispunjen brojnim kvalitetnim
sportsko-rekreativnim sadràjima, u
prekrasnom prirodnom ambijentu podno
planine Igman. Prema rije~ima Tariqa
Burjaqa, adrenalin park imat }e zimski i
ljetni sadràj. U zimski sadràj parka, koji
}e biti dostupan posjetiocima, bit }e
uvr{tena zatvorena sala za klizanje, kao i
karting staza u zatvorenom prostoru. Pored
zatvorenih prostora, za potpuni ugo|aj bit
}e osposobljena i dje~ija ski staza i staza za
vo`nju motornih sanki. Ljetni adrenalin
37
25.11.2015
18:25
Page 38
SARAJEVSKI PARK ZABAVE

park bit }e mnogo sadràjniji. Ve} smo
pisali o tome da kompanija Emirats
namjerava na Zlati{tu napraviti prvi Alpine
Coaster, ne{to sli~no vozu smrti u luna
parkovima, samo {to radi na principu
gravitacije: sjednete u dvosjed na {inama
koji vas prirodnim padom doveze do kraja
piste. Drugi Alpine Coaster, pak, bit }e u
adrenalinskom parku Rawasi.
Pored Alpine Coastera, posjetioci
adrenalin parka uìvat }e i u zorbingu. To je
vrsta rekreacije, gdje se voza~ unutar
sfere, odnosno lopte, obi~no napravljene od
prozirne plastike, spu{ta niz blagu padinu.
Zip-line, ili zra~na staza, bit }e jo{ jedna od
atrakcija adrenalinskog parka. Zip-line se
sastoji od kolotura povezanih na kabl,
obi~no izra|en od nehr|aju}eg ~elika,
montiran na padini. Zra~na staza
dizajnirana je tako da se korisnici no{eni
gravitacijom, pri~vr{}eni za kabl, spuste od
po~etka do kraja staze. U skopu adrenalin
parka bit }e izgra|en i skate park,
rekreativno okruènje napravljeno za
skateboarding, bicikl BMX, skutere i
agresivne rolere.
Park Rawasi imat }e i teren za paintball,
igru u kojoj u~esnici ratuju, ga|aju}i
jedni druge kuglicama koje sadrè boju.
Pored spomenutog, za posjetioce }e biti
izgra|ena i vje{ta~ka stijena za penjanje, a
u sklopu parka nalazit }e se i sportski
tereni, staza sa preprekama, sportska
dvorana, dje~ija igrali{ta te staze za vo`nju
quada i kateringa.
SAÊKAJTE, MOLIM
Ovako }e biti u skorijoj budu}nosti
RADI SE, GRADI SE

Prema rije~ima Tariqa Burjaqa, trenutno
se izvode radovi na infrastrukturi, {to
podrazumijeva izgradnju saobra}ajnica,
oborinske i fekalne kanalizacije, te
vodovodne i hidrantske mreè. Tako|er,
izvode se radovi na izgradnji sedamnaest
stambenih objekata, ku}a tipa D, te
radovi na izgradnji {esnaest prizemnih ku}a
tipa A i jedne ku}e tipa A1. Prema
projektu, planira se i izgradnja apartmanskog naselja, koje }e sadràvati 108
individualnih stambenih jedinica, odnosno
ku}a, dvanaest objekata zajedni~kog
stanovanja, odnosno zgrada sa po 22 stana,
{to je ukupno 264 stana. Sveukupan broj

stambenih jedinica u apartmanskom naselju
iznosit }e 372, a naselje }e sadràvati
kompletnu infrastrukturu: puteve, vodovod
i kanalizaciju, rasvjetu, IT infrastrukturu
kao i fizi~ko osiguranje resorta.
Do sada je za projekte i izvo|enje
radova na infrastrukturi utro{eno 2,3 miliona
KM, obja{njava Burjaq i dodaje da su za
VLASNICI RESORTA
Dravljani Kuvajta osnovali firmu u BiH

Kompaniju Rawasi Real Estate
osnovali su dràvljani Kuvajta, koji su u
firmu unijeli kapital od 1,2 miliona KM.
Prema onome {to pi{e u registru, Hamad
Halmazyad u Rawasi Real Estate uloìo
je 535,5 hiljada KM. Na drugom mjestu po
visini uloènog kapitala je Naura
38
Alkhamis sa 357 hiljada KM, dok je na

tre}em mjestu Ahmad Almazeed sa
297,5 hiljada KM. Sve troje prijavljeno je
na istoj adresi u kuvajtskom gradu
Yermuku. Navodno, njihova osnovna
djelatnost u mati~noj dràvi je
kupoprodaja nekretnina.
izvo|enje svih radova angaòvane

bosanskohercegova~ke firme: Na{a namjera
je da maksimalno iskoristimo i uposlimo
lokalno stanovni{tvo te pomognemo lokalnu
zajednicu. Upravo zbog toga, u sklopu
resorta predvi|eno je i otvaranje pijace sa
{tandovima, gdje }e svoje poljoprivrednoprehrambene, ali i druge proizvode mo}i
prodavati lokalno stanovni{tvo.
Tako|er, pored stambenih objekata,
apartmansko naselje sadràvat }e i javne
objekte kao {to su dàmija, divanhana,
potom zgradu uprave sa supermarketom,
hotel, restoran, caffe, minimarket, objekat
za ~uvare, te bazen i pomo}ni objekat
rekreacione zone. U sklopu kompleksa
planirana je i izgradnja vje{ta~kog jezera,
dje~ijih parkova, kao i nogometnih i
teniskih igrali{ta. Prema navodima
direktora Burjaqa, za sada su zainteresovani kupci uglavnom Arapi, ali nije
isklju~ena mogu}nost prodaje i drugim
potencijalnim kupcima.
4.11.2015
22:26
Page 1
bosancica:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
19:52
Page 40
BOSANÎCA U 21. VIJEKU
U Gradskoj galeriji COLLEGIUM ARTISTICUM u Sarajevu otvorena je izloba

PIEM TI BOSANICOM u okviru koje su studenti likovnih akademija iz
Sarajeva, Trebinja, sa Cetinja i irokog Brijega, dizajneri i umjetnici svojim
matovitim i originalnim radovima oivjeli srednjovjekovno zaboravljeno pismo,
neizostavni dio identiteta Bosne i Bosanaca i Hercegovaca; ovaj projekat, koji
su zajedno realizirali ULUPUBiH, UNDP, UNICEF i UNESCO, spada meu
najzanimljivije viene u posljednje vrijeme na naoj likovnoj sceni
PI[I, PI[I BOSANÎCOM

DVA-TRI REDA...
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MILUTIN STOJÊVI]
rojekat pod nazivom Pi{em ti

bosan~icom uz istoimenu izlo`bu,
koja je otvorena 23. novembra u
Gradskoj galeriji Collegium
Artisticum u Sarajevu, spada
me|u najinteresantnije vi|ene u posljednje
vrijeme na bosanskohercegova~koj likovnoj sceni. Kroz radove prvenstveno
studenata grafi~kog dizajna iz BiH i Crne
Gore, ali i nekoliko nezavisnih umjetnika
i umjetnica, namjera je bila oìvjeti ve}
gotovo u potpunosti zaboravljeno i
zanemareno pismo koje se na ovim
prostorima koristilo jo{ od 10. vijeka, a
danas ga vi|amo uglavnom na srednjovjekovnim spomenicima i rijetkim
sa~uvanim arhivskim dokumentima iz tog
perioda.
NARODNO PISMO
Izlo`ba Pi{em ti bosan~icom nastala je
kao produkt istoimenog projekta koji je
osmislila profesorica grafi~kog dizajna na
Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu
Amra Zulfikarpa{i}. Organizator cijele ove
pri~e je Udruènje likovnih umjetnika
primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH
(ULUPUBiH), a sve je realizirano u okviru
projekta Dijalog za budu}nost, koji zajedno
implementiraju UNDP, UNICEF i
UNESCO u partnerstvu sa Predsjedni{tvom
Bosne i Hercegovine.
Na javni natje~aj prijavljeno je 115
radova umjetnika i studenata likovnih
akademija iz Sarajeva, Trebinja, sa Cetinja
i [irokog Brijega. Kao svojevrsnu pripremu
za izlo`bu, profesori i profesorice sa
pomenutih akademija odràli su sa svojim
40
POVRATAK U
DJETINJSTVO
Tamara
Komljenovi}
bosan~icom je
dizajnirala
ambalaè Vegete,
Tuzlanske soli,
Smokija...
25.11.2015
19:53
Page 41
O@IVLJAVANJE ZABORAVLJENOG PISMA
BOSANÎCA ZA MIR
Rad Teodore [ukalo sa Cetinja, tre}enagra|ene
na konkursu Pi{em ti bosan~icom
studentima nekoliko predavanja i radionica.

Pored profesorice Zulfikarpa{i}, sa
studentima grafi~kog dizajna i grafike na
ovom projektu radili su prof. mr. Dalida
Kari}-Hadìahmetovi} i doc. dr. Ema
Mazrak (ALU Sarajevo), prof. mr.
Vladimir Kosi} (ALU Trebinje), prof. mr.
Ana Mati} (Fakultet likovnih umjetnosti
Univerziteta na Cetinju), te prof. mr. Igor
Dragi~evi} (ALU [iroki Brijeg). Rezultat
njihovog rada, postavka koja se u Gradskoj
galeriji Collegium Artisticum moè

pogledati do 1. decembra, uistinu je
impresivan: izloèno je vi{e od stotinu
printova, jedna tapiserija istkana od
kablova, video-rad, dvije haljine i pet crteà
i grafika. Studenti i mladi budu}i umjetnici,
ali i ve} afirmirana imena poput Aleksandre
Nine Kneèvi}, Amele Radan i same
autorice projekta Amre Zulfikarpa{i},
inspirirani bosan~icom pokazali su izuzetnu
kreativnost i originalnost. Svaki rad pri~a je
za sebe: Tamara Komljenovi} vratila nas je

u djetinjstvo dizajniraju}i bosan~icom
ambalaè
svima
dobro
poznatih
prehrambenih proizvoda poput Vegete,
Tuzlanske soli, Eurokrema i Smokija; Mir
dolazi kroz razumijevanje, a ne kroz
sporazume - poru~uje haljinom i radom
Bosan~ica za mir Teodora [ukalo sa
Cetinja, koja je osvojila tre}u nagradu na
konkursu; Adi Kubur je za svoj grafi~ki
prikaz i razradu fonta bosan~ice dobio
drugu nagradu; [ejla Brati} ispri~ala nam je
kroz tekst i pripadaju}e ilustracije cijelu
jednu bajku o bosan~ici; Amela Radan je
svoje bijele lepr{ave haljine ispisala
bosan~icom; a grafi~ka dizajnerica
Aleksandra Nina Kneèvi}, dobitnica prve
nagrade na konkursu, osmislila je sjajan
dje~iji bukvar sa fontom bosan~ice i
odgovaraju}im ilustracijama... Radove
u~esnika konkursa ocjenjivao je ìri kojeg
su ~inili eminentni grafi~ki dizajneri: prof.
mr. êdomir Kostovi} sa Odsjeka za
grafi~ki dizajn Dràvnog univerziteta u
Missouriju, prof. Ivan Doroghy sa Visoke
{kole trì{nih komunikacija Agora iz
Zagreba, doc. Amir Berbi} sa [kole za
dizajn u Chicagu Univerziteta Illinois,
grafi~ki dizajner Sa{a Vidakovi}, direktor
agencije SVI Design iz Londona, i grafi~ki
dizajner Davor Papi} iz Brede u Holandiji.
Kod u~esnika konkursa nismo
insistirali na tome da apsolutna istinitost
nadvlada intuiciju i inspiraciju. Namjera
nam je bila potaknuti pozitivan na~in
razmi{ljanja i inicirati razli~ita rje{enja, {to
smo i dobili, kaè Amra Zulfikarpa{i}.
Posredstvom znakova i simbola èljeli
smo podstaknuti autore da kroz umjetni~ki
~in provedu funkciju humanog zbliàvanja
na istom zadatku, te da kroz specifi~nu
umjetni~ku akciju dobiju jednu mogu}nost
vi{e da ljudskom duhu pridaju realnost.
Ovaj spoznajni zadatak pokazao je veliki
potencijal oìvljavanja jednog bi}a iz
pro{losti.
Srednjovjekovno pismo bosan~ica,
gledaju}i kroz nau~ne studije, prepuno je
kontroverzi po pitanju imena i porijekla
~e{}e nego po pitanju paleografskih
karakteristika. Nazivi bosanska }irilica,
brzopisna }irilica, bosanica, bukvica,
bosansko pismo, hrvatska }irilica, hrvatsko
pismo, bosansko-hrvatska }irilica, }irilica
bosanske kancelarije, srpska }irilica, itd.
odnose se ustvari na isto pismo, iako se s
tim ne slaù svi. I oko nastanka i oko
Svaki rad pri~a je za sebe: vi{e od stotinu printova,

jedna tapiserija istkana od kablova, video, haljine,
crteì i grafike...
41
25.11.2015
19:53
Page 42
BOSANÎCA U 21. VIJEKU

ALEKSANDRA NINA KNE@EVI], AUTORICA BOSANÎCE ZA DJECU
Moja Bosanica nije samo za djecu, nego i za

odrasle
OÛVANJE KULTURNOG
Za{to je nama i na{oj djeci danas

va`no pisati bosan~icom?
îni mi se da se mi vi{e interesujemo i
odu{evljavamo istorijom drugih naroda,
kako je znaju prezentirati, nametnuti, pa
~esto i uveli~ati. Ipak, na taj na~in ljudi
odràvaju i njeguju svoju istoriju, kulturu i
postojanje. U Bosni i Hercegovini imamo
sve te uslove, ali mi ostajemo gluhi pred
njima, kao da se ti~u nekoga drugog. Tako
je i sa bosan~icom. U masi informacija (i
dezinformacija), mi nemamo pojma o
na{oj istoriji, pro{losti, srednjovjekovnoj
Bosni... Jako je malo ljudi koji se
interesuju za ove stvari, a trebale bi biti
dostupne svima.
Kako je nastala va{a Bosan~ica

za djecu?
Oduvijek sam htjela saznati ne{to vi{e
o istoriji, ste}cima i pismu koje je
kori{teno na njima. Mislim da sam prvi
susret sa simbolima, figurama sa ste}aka i
uop{te s tim velikim kamenim nadgrobnim
spomenicima spoznala kao dijete,
borave}i u Hercegovini. Kasnije sam u
ku}i prona{la jednu tatinu lijepo
ilustrovanu knjigu Maka Dizdara, i ~esto
je listala i i{~itavala... Konkurs Pi{em ti
bosan~icom samo je otvorio mogu}nost
da ne{to {to se skupljalo godinama
kulminira. Veliki sam oboàvalac
tipografije, pisma i simbola, tako da se sve
to potrefilo u jednom zadatku. Osim
Bosan~ice za djecu, napravila sam i font
koji se moè instaliranjem koristiti u
digitalnoj formi, ali kako sam ja veliki
oboàvalac ilustracije za djecu i dje~ijeg
jezika odlu~ila sam napraviti i bosan~icu,
koja nas jednostavno, kroz igru, uvodi
u ovo pismo. A s obzirom da
smo svi zaboravili
bosan~icu, ona nije
namijenjena samo
djeci, nego i
odraslima.
Na otvaranju
izlo`be profesorica
Amra Zulfikarpa{i}
kazala je da je osnovna
zamisao bila da se mladi
ljudi okupe oko plemenite
ideje oìvljavanja bosan~ice,
bez obzira na razne kontroverze
koje bosan~ica sa sobom nosi. I veliki
broj komentara na internetu vezanih za
42
IDENTITETA
Aleksandra Nina Kneèvi}
ovaj projekat odnose se na to da je

bosan~ica zapravo }irilica, te da je
samim tim ne bi trebalo ni pisati, ni
izu~avati, niti uop}e poznavati - barem
u jednom dijelu dràve. Kako izbje}i
takve politizacije ovog pisma, ali i
jezika kojima govorimo op}enito?
Ne bih uop{te politizirala ni svoj rad, ni
pismo bosan~icu. Trenutno je Balkan
pogodan za sve osim za lijepe stvari.
Voljela bih da se i moj rad shvati kao
ne{to nevino, razigrano, lijepo i
neiskvareno, poput djeteta. Mediji su
danas puni negativnih informacija. Kada
otvorite bilo koje novine ili web portal,
zapljusnu vas sive boje, te{ke rije~i, ru`na
lica... Ovo {to ja
poru~ujem i
na~in
kako komuniciram je ne{to totalno

druga~ije u odnosu na vrijeme u kojem
ìvimo. âk mi se desilo i to da {alju}i
vijest o nagradi u medije, mnogi od njih
nisu htjeli da je objave, pod izgovorom da
nije na memorandumu i nije
provjerena! Sigurno im je bila ~udna
jedna pozitivna vijest, {arenih ilustracija!
Naàlost, za lijepe vijesti nema vi{e
mjesta u medijima...
Na ovom konkursu osvojili ste
prvu nagradu za font bosan~ica i
ilustrovani bukvar za djecu. Pored toga
{to }e - nadamo se - mali{ani i njihovi
roditelji imati priliku kupiti va{ bukvar u
knjiàrama, mislite li da bi u~enje
bosan~ice trebalo uvrstiti i u {kolske
programe u BiH?
Edukacija je tako|er jedno te{ko
pitanje u Bosni i Hercegovini. îni
mi se da ljudi sve manje ~itaju
i nemaju vremena za
u~enje novih stvari,
ukoliko one nisu
u trendu. Sama
pomisao da
djeca u~e iz
hiljadu razli~itih
ud`benika,
neprovjerenog
sadràja i skromnog
kvaliteta, je zastra{uju}a.
Bosan~ica je sigurno jedan
zna~ajan i interesantan sadràj
koji bi trebao da se na|e u dje~ijim
knjigama.
25.11.2015
19:54
Page 43
O@IVLJAVANJE ZABORAVLJENOG PISMA

KRATKA POVIJEST BOSANÎCE
Omiljeno pismo bosanskih franjevaca

i muslimana
U nau~noj literaturi se, pored ostalog,
navodi: [ire}i se od 10. vijeka sa istoka,
iz Bugarske, val }irilice zahvatio je i dio
bosanskog podru~ja, gdje se razvio u
poseban oblik i posebnu varijantu }irilice
sa primjesama glagoljice i latinice. To
pismo ima svoj osobiti duktus, odbacuje
stilska slova, a uvodi nove znakove za
svoj jezik, te se oblikom i pravopisom
razlikuje od bugarske i srpske }irilice.
Broj spomenika pisanih bosan~icom ve}i
je i raznovrsniji u odnosu na spomenike
pisane glagoljicom, jer veliki broj njih je u
pojedinim periodima prepisivan sa
bosanske glagoljice na bosan~icu. Mnogi
spomenici pisani u Bosni, rukopisni i
ostali, uni{tavani su u vi{estoljetnom
procjepu izme|u Istoka i Zapada,
ma|arske invazije, poslije osmanlijskog
prisustva u Bosni...
Najstariji spomenik pisan bosan~icom
je Huma~ka plo~a (10. vijek). Ovim
pismom napisana je i Povelja Kulina bana
1189. godine, a bosan~icom su pisani i
nadgrobni i ktitorski epigrafi u Travuniji i
srednjoj Bosni, Miroslavljevo jevan|elje
(12. vijek), crkveni i svjetovni rukopisi sa
brojnim elementima ~istog i ìvog
narodnog govora, nekanonski tekstovi
(apokrifi, molitve), zapisi, povelje,
diplomatska pisma... U 14. vijeku sa
stasavanjem Crkve bosanske do{lo je i
do procvata pismenosti, kulture i
stvarala{tva na bosan~ici.
Povelja Kulina bana
Na bosan~ici su pisani i Povaljski prag

na ostrvu Bra~u 1184. godine, listina
omi{kog kneza \ure Ka~i}a Dubrovniku
1278. i Povaljska listina iz 1250., Polji~ki
statut iz 1440. godine i mnogo drugih
tekstova. Brojni su i natpisi na ste}cima, a
poznat je i prepis Ljetopisa popa
Dukljanina. Od 16. do 18. vijeka bosanski
franjevci su bosan~icom {tampali oko 40
knjiga. Osim u Bosni, njome se pisalo i u
Dubrovniku, Makedoniji, Krajini, na
ostrvima i u pojedinim sjevernim
krajevima Hrvatske. Kod bosanskih
franjevaca bosan~ica se zadràla sve do
polovine 19. vijeka, a kod mnogih
muslimanskih porodica u Bosni kori{tena
je i u proteklom stolje}u.
ORIGINALNO I EDUKATIVNO
Izlo`ba u Collegiumu Artisticumu
ostaje otvorena do 1. decembra
TAPISERIJA ISTKANA
OD KABLOVA
Rad Veza Enesa Kurtovi}a iz Sanskog Mosta
odnosa bosan~ice sa }irilicom postoji vi{e

razli~itih stavova, {to kod nas nije
neobi~no, kaè profesorica Amra Zulfikarpa{i}. Unato~ tome, bosan~ica je voljeno
pismo regije i nepobitno je da su se njom na
ovom prostoru sluìli svi, skoro bez
izuzetka, i da je to bilo narodno pismo, te je
stoga i tako {aroliko kao i sve ostalo za {ta
se nisu propisivala pravila.
DUH NA[IH PREDAKA

Bosan~ica se decenijama prenosila s
koljena na koljeno, kao narodna pjesma,
usput se i pomalo mijenjala, sve dok nije u
potpunosti izumrla polovinom pro{log
stolje}a. Ostale su, ipak, mnoge pjesme
koje se i danas pjevaju, ali i pisani
dokumenti, minijature, knjige i ste}ci koje
danas rijetki znaju da pro~itaju, a koji
likovnim izrazom i simbolikom u najve}oj
mjeri objedinjuju sve specifi~nosti na{e
kulture i jezika, te definiraju na{e
naslije|e, isti~e profesorica Zulfikarpa{i}:
Olovku ili pero pokre}e mozak, a ne
ruka, tako da kroz te stare dokumente
treba da zavirimo u misao, prirodu,
sudbinu i duh na{ih predaka i poku{amo
da dopremo do vremena u kojem su
ìvjeli. Neki rukopisi su bri`no pisani i
iluminirani, dok su neki pisani nevje{to.
Pismenost je bila velika privilegija toga
vremena. Natpisi na ste}cima i drugim
kamenim spomenicima klesani su ponekad
znala~ki i osmi{ljeno, a ponekad
narodskim jezikom, nevje{to i instinktivno. Ali, njihova originalna ljepota
predstavlja za nas veliku vrijednost, a taj
~in pisanja prepoznajemo kao estetski
akt.
43
ognjen:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
18:30
Page 44
RAPORT SA OSTRVA
ak est koncerata u sedam dana odrala je grupa DUBIOZA KOLEKTIV

u Engleskoj, u drugoj polovini novembra; od toga dva u legendarnom
100 CLUBU u Londonu
SAVR[ENO JASNO
^lanovi Dubioze kolektiva na
sceni londonskog 100 Cluba
DUBIOZA KOLEKTIV
NA PRVOJ ENGLESKOJ TURNEJI

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)
Foto: JONATHAN DADDS
ok ovo pi{emo bosanska hip-hop

ekipa poznata pod imenom
Dubioza kolektiv zavr{ava svoju
prvu englesku turneju i jedini je
sastav sa tla biv{e nam domovine
koji je uspio da dosegne tako ne{to izuzmemo li, dakako, ljubljanski Laibach i
Gorana Bregovi}a i njegov KUD; u ovom
drugom slu~aju te{ko da bi mogli govoriti o
rock glazbi, pa makar i shva}enoj u naj{irem
pomenu te rije~i. Dobro de, u Englesku su
Dubioza kolektiv svrnuli u okviru velike
europske turneje koja je obuhvatila niz
zemalja i koja se odvija, rekli bi, u skoro
ratnim uvjetima. No, ako znamo da je ova
formacija nastala na pepelu dvije grupe koje
su svoje djelovanje zapo~ele upravo u
vrijeme dok je Bosna i Hercegovina
plamtjela u ratu, mogli bi cini~no zaklju~iti
da im takvi ratni uvjeti nisu strani i da su na
44
njih ve} dobrano pripremljeni.

Ono {to treba naglasiti jeste da je Velika
Britanija tradicionalno zatvoreno trì{te za
sve {to dolazi iz Europe i sve {to nije
realizirano na engleskom jeziku, izuzmemo
li, dakako, maleni segment onoga {to
poznajemo pod svjetska glazba oliti
world music. Engleska je miljama
udaljena od Europe i na tome inzistira,
usprkos ~injenici da je punopravna ~lanica
Europske skupnosti. Na tome se zapravo
gradi engleska zabavlja~ka industrija svih
vrsta i ànrova, ne samo naj{ire shva}ene
popularne glazbe, nego i filma, literature i
tomu sli~no.
U BOJ ZA SVJETSKO TR@I[TE

Prije koju je godinu ovdje, na jednoj
me|unarodnoj tribini, izrekao veliki
slovenski pisac i prijatelj na{e zemlje
Drago Jan~ar, na njema~kom govornom
podru~ju izvanredno prisutan, da je u
Engleskoj 80% literature pisano na
engleskom, a tek ostatak su prijevodi sa
drugih jezika, dok je u malehnoj Sloveniji

upravo obratno. Tako je i u rocku, ~ak i one
skupine i aktovi koji su ovdje uspjeli a da se
nisu porodili na Otoku, pro{li su kroz ruke
ovda{nih diskografskih giganata i
koncertnih promotora, pa se mogu, na neki
na~in, i smatrati engleskima. Mislimo tu na
sve one skandinavske sastave uklju~no sa
grupama sa Islanda, koje, napokon, a to je
savr{eno jasno, kre}u u boj za svjetsko
trì{te dobro potkovani dràvnim kapitalom
koji je ve} u njihovim zemljama spreman, a
onda idu dalje. Ovaj autor, koji je odrastao
u ne~emu {to bi se moglo odrediti kao
srednjoeuropska kultura i silnicama rata je
zalutao u Veliku Britaniju, ~esto je znao da
bude osupnut neznanjem i ignorancijom
koju i neki od najve}ih autoriteta, koji pi{u
i govore o popularnoj kulturi, pokazuju
kada se osvr}u na sve ono {to se de{avalo i
de{ava u Europi.
Tek se ne{to mijenja zahvaljuju}i nekim
akademskim platformama, gdje je sve vi{e
znanstvenika koji pa`nju posve}uju
25.11.2015
18:30
Page 45
BILI SMO, OPET, SA DUBIOZOM
IMPRESIVAN NASTUP
Adis Zveki}, jedan od dva
MC-ja grupe Dubioza kolektiv
O~ito je da se Dubioza sada nalazi u osjetljivoj

fazi svoga postojanja
temama sa Balkana, {to je djelomi~no
uslovljeno i recentnim ratom, ali i
~injenicom da su na te katedre i znanstvene
centre do{li mladi koji su ro|eni na tlu
biv{e nam domovine, a onda humano
preseljeni u Veliku Britaniju, Kanadu,
Ameriku, ili Australiju i Novi Zeland.
No, dobro, u okviru su europske turneje
Dubioza kolektiv svrnuli i na seriju od {est
gigova/koncerata koji su obuhvatili pet
gradova - osim Londona naravno, gdje su

nastupili u dva navrata (20. i 21.
novembar!), oti{li su i do Bristola (Colston
Hill dvorana), zatim u malo mjesto u
pokrajini Kent (Duke of Cumberland), pa u
Norwich u njihov vrlo cijenjeni Arts Centre
i na koncu u jedan od gradova koji je
iznjedrio neke od va`nih engleskih, i
kasnije svjetski poznatih, rock grupa
Manchester, gdje su u dvorani pod nazivom
Rebellion svirali 25. ovog mjeseca. Dakle,

Dubioza kolektiv su i{li, ne ususret
nekakvoj bosansko/jugoslavenskoj dijaspori koja ih je mogla i jeste do~ekala u
Londonu, nego normalnoj koncertnoj
engleskoj publici na noge. Treba jo{
naglasiti da su ~lanovi ovog sastava ve} u
nekoliko navrata preplivali kanal La
Manche, zadnji puta kad su ove godine
apsolivirali ~ak dva nastupa na najve}em
od najve}ih rock festivala na svijetu, onome
koji se odràva u Glastonburyju ovog ljeta,
to~nije 28. juna.
Ono {to doista fascinira kada je u
pitanju ova bosanska ekipa, pro{irena
jednim Beogra|aninom i jednim svira~em
iz Prekmurja, jeste da oni svoju karijeru
grade doista krajnje inteligentno i svakim
novim projektom/koncertom otvaraju vrata
na me|unarodnoj rock sceni. Oni
inteligentno koriste nove digitalne medije,
njhova je glazba aktivisti~ka, plesna,
kombinira elemente ska/reggae plesne
ritmike, sa funk udarima i elementima
balkanskog zvuka, uz neophodni dodatak
elektronike i inteligentnog semplanja, sa
dvojicom pjeva~a koji repaju iz sve snage.
Tomu treba dodati da su u svojoj bogatoj
karijeri ostvarili suradnju sa mnogim
45
25.11.2015
18:30
Page 46
RAPORT SA OSTRVA
va`nim kako regionalnim, tako i
me|unarodnim zvijezdama, zadnji puta
kada su se pro{log mjeseca na jednom
world music festivalu u [paniji na scenu
popeli sa znanim antiglobalistom Manu
Chaom (koji je nakratko imao flert sa
Emirom Nemanjom Kusturicom, pa je
reterirao kad je spoznao o ~emu se tu doista
radi!). Serija izazovnih video spotova, od
kojih je onaj posljedni pod nazivom
Free.MP3 (The Pirate Bay Song) podigao
dosta pra{ine na internetskim i socijalnim
mreàma, albumi koji su pu{teni na
besplatno downlowdovanje, {to je doprinijelo daljnjem {irenju njhove glazbe,
provokativni tekstovi otpjevani na mnogim
jezicima (njihova lingua franca), o~ito su
do{li do publike i bez podr{ke velikih
diskografskih kartela i producentskih ku}a.
Zadnje {to je ispalo iz njihove ku}ne
radinosti, a ve}inu stvari realiziraju sami u
svom studiju u Sarajevu, jeste EP Happy
Mashine, opet dozvoljen za besplatno
skidanje sa njihovih web stranica.
SKA, REGGAE, PUNK, FUNK - POGO

O~ito je da se Dubioza kolektiv nalazi u
osjetljivoj fazi svoga postojanja. Naime, oni
jesu poznati, ponajvi{e u Isto~noj Europi, tu
su jedino ispred njih bosansko/ameri~ki
Kultur Shock, pa i u cijeloj Europi, oni jesu
bacilli tako daleko da su sko~ili i preko bare,
ali je sada pitanje da li mogu da postanu
ne{to {to bi se moglo ozna~iti kao
mainstream atrakcija. Nastojali smo to
provjeriti na njihova dva giga u Londonu,
koji su se odvijali na pozornici legendarnog
100 Cluba, smje{tenog u srcu Londona.
Klub je to, ne previ{e veliki, koji postoji jo{
od II svjetskog rata i koji je svojedobno bio
retorta u kojoj su se kuhale mnoge za
svjetsku muziku va`ne stvari i koji je gostio
gomile najve}ih imena rocka, jazza, punka,
bluesa, rhythm and bluesa. Tu su svirali
odmah nakon onoga rata velikani bluesa i
jazza koji su dolazili iz Amerike, posebno
oni crne puti, onda su od njih u~ili doma}i
glazbenici, tu su se na sceni pojavljivali svi
TAKAV JE BIS
Na sceni sa oboàvateljkama
veliki rock sastavi i izvo|a~i ~ije bi

nabrajanje i{lo unedogled. Sex Pistols
imaju ~ak live album snimljen u tom klubu,
na prijelazu iz zadnjeg desetlje}a tu se
ukazao ~ak i Sir Macca da potvrdi da se taj
va`ni epicentar engleske kulture ne smije
zatvoriti, potom Benny Goodman, B.B.King, The Kinks, The Who, Muddy
Wathers, Big Joe Turner, Champion Jack
Dupree, pa Oasis i Blur su odràvali
intimne, male, nenajavljene nastupe u tom
klubu koji nikada nije mijenjao svoj izgled
od po~etaka; ovdje su napokon Rolling
Stones odràli 1986. gig kao hommage
netom preminulom ~lanu sastava, pijanisti
Ianu Stewartu etc. etc. Bolji izbor se nije
mogao ni zamisliti za po~etak u gradu u
kome se svakodnevno odràva po 400tinjak {to ve}ih {to manjih koncerata,
uklju~no sa gigantskim London Jazz
Festivalom, koji se upravo tih dana
okon~avao.
VRIJEME JE ZA...
Formula se, naprosto, istroila

Autor ovih redaka je nakon jedan sat
totalne grmljavine i isporu~ivanja
nevjerojatne koli~ine energije spram publike i
vra}anja od strane nje na stageu osjetio da
se po~inju vrtiti u krug - formula se,
naprosto, istro{ila. Stoga su ~lanovi Dubioze
kolektiva publiku pozvali da sa njima pjevaju
~ak dva covera na koncu nastupa, jednu
banalnu ljubavnu pop pjesmicu i jo{ jedan
reggae standard koji donose promjenu, jer
takvih klasi~nih pop uradaka sa udarnim
46
referenom u njihovoj mapi nema. Vrijeme je

za neke promjene, ali kakve to }e vrijeme
pokazati, ali ne treba sumnjati da ova ekipa
ima dovoljno pameti i hrabrosti da razvija
ono {to radi na najbolji mogu}i na~in. Da li je
producentska ekipa oko njih svjesna da
takve korake trebaju napraviti, nismo sigurni,
ali ostajemo na liniji i pratimo sve {to }e oni
u budu}nosti, u kojoj o~ito dolazi vrijeme za
velike iskorake, poduzeti i gdje }e se njihova
karijera kretati.
Oba dana 100 Club je bio ispunjen do

kraja, mada se tu ipak radi tek o kojih 300tinjak posjetilaca, me|u kojima se na{lo i
dosta onih ~iji su korijeni u biv{oj nam
domovini, ali i dosta Engleza koji o~ito
dobro poznaju {to to sarajevsko/zeni~ko/mostarska ekipa radi. Treba prije svega
biti iskren pa re}i da ova grupa djeluje
doista krajnje uigrano i krajnje
profesionalno, dakle radi sve po svjetskim
standardima i tu nema {ale. Sedmorica na
sceni predvo|ena Branom Jakubovi}em i
Vedranom Mujagi}em, dvojica pjeva~a
koji su naprijed, ubita~na ritam sekcija,
oprema na sceni na vrhunskom nivou,
nastup koji je ura|en minuciozno do u
zadnji detalj (gledao oba koncerta
pa`ljivo!), energija koju su isijavali svake
minute od tih sat i pol nastupa, s tim da su
njihovi ska/reggae/punk/funk ritmovi istog
trena pokrenuli i publiku koja nije prestala
pogoirati do konca nastupa. Taj sna`ni
ritmi~ki potisak je tjerao publiku kako na
ples, tako i na sing-a-long kolektivno
pjevanje. Redale su se znane pjesme, o~ito
publici dobro poznate, na koncu se zavr{ilo
sa pozivom da im se na sceni pridruì hor
lijepih curica i to je to - nitko iz dvorane,
ma odakle bio, nije mogao oti}i
nezadovoljan.
Dileme ipak stoje... Dokle sad Dubioza
kolektiv moè dobaciti, da li sve ovo mogu
kapitalizirati na nekom ve}em nivou,
ugovorom sa nekom velikom agencijom ili
diskografskom etiketom, i napokon ostaje i
pitanje dokle mogu da inzistiraju na
zvu~noj paleti koju su dosada sa uspjehom
razvijali u kombinaciji sa politi~kim aktivizmom i dozom sarajevskog/balkanskog
humora...
vlado dzihan:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
23:30
Page 47
JEDNAKO KVALITETAN I TALENTOVAN
VL ADO EDGAR
TONES D@IHAN
MUZIKA JE PUT
DO SREE
Svaka muzika ima svoju
publiku, samo je va`no da
autor ima strpljenja
47
25.11.2015
23:31
Page 48
VLADO VLADA
Ve dvadeset godina Sarajlija VLADO DIHAN je relevantna figura na evropskoj

muzikoj, konkretno elektronskoj sceni; nekadanji student na Muzikoj akademiji
u Sarajevu i lan grupe Zabranjeno puenje za na magazin govori o svojim
roditeljima i bratu - muziarima, o vlastitom kolovanju, o profesoru Krajtmajeru
i skoro pa profesoru Bregoviu, ivotu u Beu, Kamienu i Velikom Gatsbyju...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILIÎ]
lado Dìhan ima ~etrdeset i pet

godina, a ve} dvadeset i osam
ljeta je na muzi~koj sceni. Jo{ dok
se {kolovao znao je da je u
njegovom ìvotu, da parafraziramo pjesmu Zabranjenog pu{enja
poznatu kao Kaù mi da novog frajera
ima{, samo stepenica, korak vi{e. I
bukvalno. U sarajevskoj ulici koja se
nekada zvala Svetozara Markovi}a a danas
Josipa [tadlera, u zgradi na njenom samom
po~etku, smje{tene su, i nekad i sad,
Osnovna i Srednja muzi~ka {kola, kao i
Muzi~ka akademija. Prva {kola je na
prizemlju, druga na prvom spratu, a tre}a
na drugom. Tako i Vlado, kako zavr{i jednu
{kolu, tako se prebaci na sprat vi{e. Nije mu
prepreka, dodu{e, bila samo jedna
stepenica, ve} njih dvadesetak izme|u
spratova, ali da je u ìvotu uvijek èlio vi{e
- èlio je. Bez obzira da li smo mi dobro
shvatili pjesmu Pu{enja...
BURAZ GA IZRADIO
Upravo je sa Zabranjenim pu{enjem
Vlado Dìhan svirao svoju prvu turneju,
1987., kada mu je njegov brat Dado,
klavijaturista tog benda, ustupio svoje
mjesto, jer je morao poloìti jo{ dva, tri
ispita kako bi diplomirao na Muzi~koj
akademiji u Sarajevu. Vlado je tada i{ao u
Srednju muzi~ku i svirao trombon. I klavir,
normalno, to se mora znati. No, osta}emo
malo na njegovom {kolovanju, tek da nam
se pri~a zavrti kao plo~a od 45 okretaja.
Precizno je zabiljeèno: 17. novembra je
Vlado u spomenutoj zgradi bio prvi put
nakon 1991. godine! Davno je to bilo, a on
je u me|uvremenu i ànrovski i u svakom
drugom pogledu napredovao. Za
stvaranje mog, nekakvog, umjetni~kog
identiteta pokojni prof.dr. Vinko Krajtmajer
je bio vrlo vaàn lik! Ustajao sam s
merakom u osam ujutro kako bih i{ao na
njegova predavanja, na Muzi~koj
akademiji, a on je i bio razlog zbog kojeg
sam se upisao. A, ako me pitate {ta mi je
predavao profesor Krajtmajer, ja }u vam
re}i - sve, veli Vlado Dìhan. Njegov tata
Zahid bio je jedan od prvih sarajevskih jazz
bubnjara, ako ve} nije bio prvi, a mama
48
Ana dugogodi{nja ~lanica KUD-a Sloga i

veliki muzi~ki znalac. Ali, Vlado ni za
bubanj ni u Slogu: Ma, htio sam ja biti
bubnjar, do neke dvanaeste, trinaeste
godine, pa me buraz zajebo. Obe}ao mi je
kupiti bubanj ako navje`bam neki solo od
Uriaha Heepa. Naravno, izradio me. Onda
sam se ja naljutio i 1984. osnovao bend
Dup. Sje}am se da smo imali koncert u
klubu Kuk, kada smo bili predgrupa
Kongresu. Ja sam svirao gitaru, Faris
Arapovi}, kasnije ~lan Zabranjenog
pu{enja kao i ja, bubanj, a basista je, {atro,
povrijedio ruku, a ustvari se prepao
nastupa. A, onda je do{lo Pu{enje...
Direktor Srednje muzi~ke me pustio da
idem s njima na turneju dva mjeseca, u
oktobru i u novembru 1987., ali samo ako
}u kasnije biti dobar u {koli. Na taj
razgovor sam i{ao s mamom.
Vlado je Srednju muzi~ku {kolu zavr{io
1989., pa je onda oti{ao u JNA, da bi 1990.
po~eo studirati na sarajevskoj Muzi~koj
akademiji, koja ove godine slavi {ezdeset
godina postojanja. Ugledna je to
visokoobrazovna institucija bila nekad, a i
danas je. Jeste, samo {to ja na Muzi~koj
akademiji nisam zavr{io ni prvu godinu.
Nisam sebe vidio kao nekog solistu na
trombonu, jer su me i tada interesovali
aran`mani i produkcija, a i èlio sam
studirati vani, s obzirom da je u Sarajevu
sve bilo konzervativno, tako da je Be~ bio
jedna od opcija. Pa sam i oti{ao tamo, na
Jazz akademiju, upoznao se sa profesorom
i uspio vidjeti {ta se u~i, kako se radi...
Upisao sam se, me|utim, onda sam sa

Goranom Bregovi}em u Be~u dva mjeseca
radio muziku za film Arizona Dream Emira
Kusturice. Znao sam Bregu odranije, bio
sam njegov asistent od 1986. do 1989.
godine. Fantasti~no je sara|ivati s njim! A,
nakon {to smo snimili muziku za Arizonu,
i{ao sam iz jednog posla u drugi, pa nikad
nisam zavr{io ni jednu ni drugu
akademiju, obja{njava na{ sagovornik. U
koju god {kolu da je i{ao, uvijek je èlio biti
samo svoj i maksimalno istraìvati sve ono
{to njena svetost muzika u sebi sadrì. To je
onaj korak vi{e.
Dok je ìvio u Sarajevu slu{ao je
Thomasa Dolbyja, dosta punka, a klasiku
gotovo nikako, zbog svog specifi~nog
odnosa prema {koli i {kolovanju. I Johanna
Sebastianu Bacha, s kojim se patio.
Interesuje nas i koja se glazba slu{ala u
Be~u u prvoj polovini devedesetih godina
pro{log vijeka, tim prvim godinama
njegovog ìvota u austrijskoj prijestolnici:
Kad ~ovjek ìvi u Sarajevu, konta da je
Be~ mali New York. A u principu je Be~ ko
bolja Tuzla, ha, ha, ha... U Austriji nema
nikakve muzi~ke industrije. Bio je Falco,
pa onda ima{ petnaest godina pauze, pa je
2000. do{ao taj Vienna Sound, koji je bio
aktuelan dvje, tri godine, i onda nema
nigdje ni{ta. Da bi 2015. bilo tovar nekih
bendova, jako uspje{nih u Njema~koj. S
druge strane, Be~ je dobar zato {to tamo
nema srkleta, preasurea kao, naprimjer, u
Londonu.
Skroman je ~ovjek Vlado, pa ne}e re}i
POETIKE NA ASU
Spoj gudaa, perkusija i vokala, uz

malo beata
Opet onaj famozni korak vi{e.
Odnosno, stanica vi{e u karijeri Vlade
Dìhana je projekt re:Union. Kojim upravlja
i gazduje dr. Amila Ramovi}, docentica na
Muzi~koj akademiji u Sarajevu, koja nam
je u pro{lom broju najavila ovaj doga|aj,
za 26. novembar u 20.30 sati, na
Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.
Zapravo, projekat se zove ba{ onako lirski:
Poetike pop kulture, a re:Union je onda

podprojekat. Samo da se ne zapetljamo...
Uglavnom, Vlado }e nastupiti zajedno sa
Guda~kim orkestrom sarajevske Muzi~ke
akademije, te sa perkusionistom
Ahmetom Misirlijem i vokalnim solistom,
ve} spomenutim zdenom ksuzom, oba
su iz Turske. I sve uz malo beata. Kako
}ete to posloìti? Vidje}emo, re~e on.
25.11.2015
23:31
Page 49
NA GELENDERIMA
Vlado Dìhan snimljen u
sarajevskoj ulici Pehlivanu{a
da su on i njegov drug kojeg je upoznao u

Be~u, pola Italijan pola Nijemac, Mario
Kamien, jo{ 1995. razdrmali muzi~ki
prili~no indolentan grad, osim kad
nastupaju ôla, Joksimovi}, Lepa Brena,
Samardì}, Lukas... Naravno, ovo
indolentan ne odnosi se ni na klasiku, tu
su, znamo, najja~i. I on je studirao nakav
jazz... Slu~ajno smo se upoznali i osnovali
duo dZihan&Kamien. Taj tip, s kojim smo
radili na po~etku, vokalni solista i
izvanredni funky sazlija zden ksuz iz
Turske sutra nastupa sa mnom na
Akademiji scenskih umjetnosti (razgovarali
smo u srijedu, 25. novembra, op.a.). Na{
zadatak u okviru te neke integracijske
radionice Austrijanaca sa Turcima, gdje
sam i ja uletio jer je Mariova tada{nja cura
bila angaòvana u tom projektu, da sad ne
obja{njavam, bio je da napravimo mix
orijentalne i zabavne muzike. Krenuli smo
sa ~uvenim balkanskim 7/8 ritmom i... Tada
sam skontao da se tu moè napraviti
{to{ta, kaè Vlado Dìhan. On i Kamien
objavili su tri studijska, jedan live i dva
albuma remixa.
IZVRSNI PONO]NI MIX

Toplo preporu~ujemo Midnight Mix
sastavljen od kompozicija Vlade i Maria,
koji moète preslu{ati na YouTubeu. Vlado
ne zna ko je autor mixa, ali zna da ti se ni{ta
ljep{e u ìvotu ne moè desiti nego da
radi{ svoju muziku koja se slu{a deset
Upravo je sa
Zabranjenim pu{enjem
Vlado Dìhan svirao
svoju prvu turneju,
1987., kada mu je njegov brat Dado, klavijaturista tog benda, ustupio svoje mjesto, jer je
morao poloìti jo{ dva,
tri ispita kako bi
diplomirao na Muzi~koj
akademiji u Sarajevu
hiljada kilometara daleko od tebe. Jedino
ti se ljep{e moè desiti da radi{ svoju
muziku koja se slu{a deset hiljada
kilometara daleko od tebe, ali u vlastitom
studiju. A, Dìhan mla|i je vlasnik studija u
Be~u. Svaka muzika ima svoju publiku,
samo je va`no da autor ima strpljenja,
tvrdi. Kaè i da podjednako voli nastupati,
komponovati za film i televiziju i snimati u
vlastitom studiju. Snimio je on dosta toga
do sada, no ne pada nam na pamet da
nabrajamo.
Dìhan je zatvorio ovogodi{nji Jazz
Fest Sarajevo. Ne on sam, pretpostavljate,
nego sa dvadesetak muzi~ara sa raznih
strana koje je okupio za svoj projekat
Edgar Tones. Publiku }emo na jednu no}
vratiti u vrijeme Velikog Gatsbyja,
tada{njih dekadentnih zabava i ~iste
ìvotne radosti, pro~itali smo u najavi
ovog koncerta po~etkom novembra. Kako

ste uspjeli nafatati i posloìti tolike
muzi~are, sa brojnim afinitetima, ali i
stilski neujedna~enim naravima, jer veliki
je to broj ~lanova koje ste trebali dovesti u
red, koordinirati, raspisivati aran`mane,
biti i frontmen u nekim trenucima...? U
principu, umjetnik uvijek ima neki svoj
cilj. @eli da napravi ne{to {to }e se gledati,
slu{ati i nakon deset, petnaest godina. A,
Edgar Tones je - opozit. Koncept je
muzi~ki entertainment, bez ambicija. Ali
ne i bez kvaliteta, da me neko ne shvati
pogre{no. Nije to jam session ni u kom
obliku, ali kao slu{alac nema{ pote{ko}a da
razumije{ o ~emu se radi. Bilo je borbe
prije nastupa na Jazz Festu, zato {to je taj
spoj muzi~ara bio fri{ak, ali uspjeli smo
napraviti dobar posao, vjerujem. Nije bilo
panike, jer sam znao {ta mogu o~ekivati od
mojih saradnika. Svaka ~ast organizatorima Jazz Festa, posebno direktoru
Edinu Zub~evi}u, koji su se èljeli upustiti
u takav aran`man, odgovara na na{e
pitanje Vlado Dìhan. Edgar Tones. A
moè i Edgar Tonac. Kojem se svidjela
nova filmska verzija Velikog Gatsbyja, sa
Leonardom DiCaprijem u naslovnoj
ulozi. A svidjela mu se i nova verzija
pjesme The World I Know, sarajevske
grupe Velahavle. Mo`da i zato {to je
snimljena, miksana i masterizovana u
njegovom studiju u Be~u. Haj ga
znadni...
49
25.11.2015
23:31
Page 49
NA GELENDERIMA
Vlado Dìhan snimljen u
sarajevskoj ulici Pehlivanu{a
da su on i njegov drug kojeg je upoznao u

Be~u, pola Italijan pola Nijemac, Mario
Kamien, jo{ 1995. razdrmali muzi~ki
prili~no indolentan grad, osim kad
nastupaju ôla, Joksimovi}, Lepa Brena,
Samardì}, Lukas... Naravno, ovo
indolentan ne odnosi se ni na klasiku, tu
su, znamo, najja~i. I on je studirao nakav
jazz... Slu~ajno smo se upoznali i osnovali
duo dZihan&Kamien. Taj tip, s kojim smo
radili na po~etku, vokalni solista i
izvanredni funky sazlija zden ksuz iz
Turske sutra nastupa sa mnom na
Akademiji scenskih umjetnosti (razgovarali
smo u srijedu, 25. novembra, op.a.). Na{
zadatak u okviru te neke integracijske
radionice Austrijanaca sa Turcima, gdje
sam i ja uletio jer je Mariova tada{nja cura
bila angaòvana u tom projektu, da sad ne
obja{njavam, bio je da napravimo mix
orijentalne i zabavne muzike. Krenuli smo
sa ~uvenim balkanskim 7/8 ritmom i... Tada
sam skontao da se tu moè napraviti
{to{ta, kaè Vlado Dìhan. On i Kamien
objavili su tri studijska, jedan live i dva
albuma remixa.
IZVRSNI PONO]NI MIX

Toplo preporu~ujemo Midnight Mix
sastavljen od kompozicija Vlade i Maria,
koji moète preslu{ati na YouTubeu. Vlado
ne zna ko je autor mixa, ali zna da ti se ni{ta
ljep{e u ìvotu ne moè desiti nego da
radi{ svoju muziku koja se slu{a deset
Upravo je sa
Zabranjenim pu{enjem
Vlado Dìhan svirao
svoju prvu turneju,
1987., kada mu je njegov brat Dado, klavijaturista tog benda, ustupio svoje mjesto, jer je
morao poloìti jo{ dva,
tri ispita kako bi
diplomirao na Muzi~koj
akademiji u Sarajevu
hiljada kilometara daleko od tebe. Jedino
ti se ljep{e moè desiti da radi{ svoju
muziku koja se slu{a deset hiljada
kilometara daleko od tebe, ali u vlastitom
studiju. A, Dìhan mla|i je vlasnik studija u
Be~u. Svaka muzika ima svoju publiku,
samo je va`no da autor ima strpljenja,
tvrdi. Kaè i da podjednako voli nastupati,
komponovati za film i televiziju i snimati u
vlastitom studiju. Snimio je on dosta toga
do sada, no ne pada nam na pamet da
nabrajamo.
Dìhan je zatvorio ovogodi{nji Jazz
Fest Sarajevo. Ne on sam, pretpostavljate,
nego sa dvadesetak muzi~ara sa raznih
strana koje je okupio za svoj projekat
Edgar Tones. Publiku }emo na jednu no}
vratiti u vrijeme Velikog Gatsbyja,
tada{njih dekadentnih zabava i ~iste
ìvotne radosti, pro~itali smo u najavi
ovog koncerta po~etkom novembra. Kako

ste uspjeli nafatati i posloìti tolike
muzi~are, sa brojnim afinitetima, ali i
stilski neujedna~enim naravima, jer veliki
je to broj ~lanova koje ste trebali dovesti u
red, koordinirati, raspisivati aran`mane,
biti i frontmen u nekim trenucima...? U
principu, umjetnik uvijek ima neki svoj
cilj. @eli da napravi ne{to {to }e se gledati,
slu{ati i nakon deset, petnaest godina. A,
Edgar Tones je - opozit. Koncept je
muzi~ki entertainment, bez ambicija. Ali
ne i bez kvaliteta, da me neko ne shvati
pogre{no. Nije to jam session ni u kom
obliku, ali kao slu{alac nema{ pote{ko}a da
razumije{ o ~emu se radi. Bilo je borbe
prije nastupa na Jazz Festu, zato {to je taj
spoj muzi~ara bio fri{ak, ali uspjeli smo
napraviti dobar posao, vjerujem. Nije bilo
panike, jer sam znao {ta mogu o~ekivati od
mojih saradnika. Svaka ~ast organizatorima Jazz Festa, posebno direktoru
Edinu Zub~evi}u, koji su se èljeli upustiti
u takav aran`man, odgovara na na{e
pitanje Vlado Dìhan. Edgar Tones. A
moè i Edgar Tonac. Kojem se svidjela
nova filmska verzija Velikog Gatsbyja, sa
Leonardom DiCaprijem u naslovnoj
ulozi. A svidjela mu se i nova verzija
pjesme The World I Know, sarajevske
grupe Velahavle. Mo`da i zato {to je
snimljena, miksana i masterizovana u
njegovom studiju u Be~u. Haj ga
znadni...
49
bure:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
22:05
Page 50
LJUBAV, EROS, TANATOS
Fascinantna kolekcija koju je paljivo odabrao jedan od najznaajnijih savremenih

izvoaa sevdaha DAMIR IMAMOVI, zajedno sa svojim saradnicima, bie predstavljena u petak, 27. novembra, u Umjetnikoj galeriji BiH; SEVDAH,
UMJETNOST SLOBODE naziv je ove izlobe, kulturnog dogaaja prvog reda
Library. Jo{ neka iznena|enja, i za one koji
misle da znaju sve o tradicionalnoj
muzici, u narednih mjesec dana ~eka}e one
koji }e odvojiti ne{to svog vremena da
pregledaju ovu zaista fascinantnu kolekciju
koju je pa`ljivo odabrao jedan od
najzna~ajnijih
savremenih
izvo|a~a
sevdaha, zajedno sa svojim saradnicima.
KULTURNO-POLITI^KA HISTORIJA
BEZ SEVDAHA
NEMA
IVOVANJA...
Pi{e: AHMED BURI]
Foto: MARIO ILIÎ],
ARHIV DAMIRA IMAMOVI]A
Umjetni~koj galeriji Bosne i

Hercegovine od 27. novembra do
31. decembra bi}e postavljena
velika izlo`ba nazvana Sevdah,
umjetnost slobode. Radi se o,
zaista,
velikom
multimedijalnom
poduhvatu, prvom ovakve vrste u nas.
50
Autor izlo`be Damir Imamovi}, izvo|a~,

kompozitor i pedagog, poku{ao je prikazati
ànr u ve}ini njegovih segmenata:
tekstovima, muzikom, u~e{}em u popularnom ìvotu, fotografijama, razgovorima,
~injenicama, ali i èljama i nadanjima.
Zna~aj ove izlo`be, prve ovakve vrste kod
nas, jeste i u tome {to }e neki od eksponata
i materijala biti prvi put dostupni javnosti,
poput, recimo, prvih zabiljeènih snimaka
iz 1907., u vlasni{tvu British National
Sam Damir Imamovi} o tome kaè: Od

po~etka mog bavljenja sevdahom pristupio
sam cjelokupnom ànru kao pravi {treber i
kroz ovih deset godina nakupio sam dosta
materijala koje èlim da ljudi vide i ~uju.
Sami snimci, fotografije, novinski ~lanci,
plakati i cjelokupan materijal pokazuju da
je sevdah kroz svoju historiju bio jako
uzbudljiv ànr. @elja mi je da nam ova
izlo`ba pomogne da zajedno izma{tamo
neki pametniji pristup kulturnoj historiji
ovih prostora. Najve}e muke sa
sevdahom, ~ini se, leè u dvjema
~injenicama. Prva je da svi misle da su
kompetentni za tu oblast - jer otvorenost
tradicije pruà mogu}nost da ona jednako
pripada svima i da se svi u njoj osje}aju
podjednako ugodno. Druga, je, zapravo,
proistekla iz prve, a ti~e se toga da se svako
pomanjkanje
znanja
kompenzira
pozivanjem na autenti~nost. Koliko puta
ste sreli nekoga ko }e vam objasniti {ta je
pravi sevdah, i ko je najbolje pjevao, a
poslije razgovora shvatili da ne znate vi{e
nego {to ste znali prije!? Zato je dobro da je
Sevdah, umjetnost slobode u potpunosti
osmislio i pripremio jedan izvo|a~ ove
umjetnosti. A polazna ideja je da je to
umjetnost u kojoj oni koji je vole pronalaze
svoj prostor slobode. Izme|u ostalih, u
pripremi su u~estvovali: Imrana Kapetanovi}, Edita Gazibara, Amer Kapetanovi},
Sandin Me|edovi}...
Izlo`ba se sastoji iz {est konceptualnih
cjelina koje postavljaju nova pitanja o
tradiciji Sevdaha i njenom putu. Te cjeline,
Intima, Osje}aj, Vrijednost, Zaboravljeni,
Ljubav i Budu}nost, putevi su kojima se
propituje poetsko-muzi~ki ànr koji dira u
samo srce kulturno-politi~ke historije
Bosne i Hercegovine i regiona. Kroz vi{e
od 300 godina dokumentirane historije
pjesama koje danas zovemo sevdalinkama izrastao je, na individualnom
talentu generacija, cijeli ànr. Tradicionalna
umjetnost pjesme poistovjetila se u BiH
gotovo u potpunosti sa osje}ajem od kojeg
je posudila ime - sevdahom (tur. ljubav i
arap. crna ù~ ili melanholija). Zbog
25.11.2015
22:05
Page 51
ESTETIKA I ETIKA SEVDALINKE
ÛVAR BA[TINE
Damir Imamovi}, umjetnik
Sevdah, o~igledno, nije samo stvar nacionalne

emancipacije; to je umjetnost koja u svojoj biti
èli dràti do eti~kih principa
toga, danas govorimo o poetsko-muzi~kom
ànru sevdaha ~iju historiju biljeìmo
barem od po~etka 18. vijeka. Izlo`bu je,
ina~e,
organiziralo
udruènje
za
unapre|enje audio-vizuelnih umjetnosti
FOTON, a podràla ju je holandska
fondacija Prince Claus. Budu}i da sevdah
i sve oko njega izazivaju pa`nju javnosti
kao malo {ta u kulturnoj historiji Balkana,
tvrdi Imamovi}: Izgleda kao da postoji
neka prinuda da se odlu~imo {ta je to
najva`nije kod sevdaha: identitet kojeg on
potvr|uje ili negira, poetska forma koju
dijeli sa drugim vrstama ju`noslavenske
usmene umjetnosti, muzi~ko naslije|e
otomanske sfere i njena kasnija,
austrougarska harmonizacija, ili ne{to
sasvim drugo. Iz pozicije izvo|a~a, takve
odluke mo`da su najteè i najneprirodnije.
Odabrati samo jedan aspekt ove sinkreti~ke
umjetnosti kao ishodi{te beskrajno je
nezahvalno, neta~no i uskra}uje tolike
mogu}nosti. Prvi put mi je palo na pamet da
bi se sevdah mogao definirati putem
njegovog odnosa prema slobodi upravo
kada su traìli od mene da se izjasnim za

jedno od navedenih ishodi{ta. A meni je
upravo to neizja{njavanje, to da mogu piti
sa svih izvora koje sevdah drì aktivnima,
omogu}ilo mi je da osjetim slobodu koju
nudi sevdah kao zanat.
Stoga se ~ini da je najopasniji
redukcionizam, svo|enje sevdaha na samo
jednu od njegovih dimenzija. U novije
vrijeme najeklatantniji primjer je bio
poku{aj pobo{nja~ivanja ànra: sevdah,
o~igledno, nije samo stvar nacionalne
emancipacije. Istina, svjedoci smo i
ekspanzije u posljednje vrijeme, koja se
obi~no krije iza autenti~nosti, a u osnovi
je sura i banalna estrada. îni se da su
ovakve izlo`be potrebne iz vi{e razloga:
prvi je da podsjete i pou~e publiku, a drugi
je da za{tite sevdah od onih koji mu se
zaklinju na vje~nu vjernost, a zapravo ga
koriste kao najlak{i put za dolazak do tezge.
No, kad smo ve} kod toga, nikako ne treba
zaboravljati ni komercijalni uspjeh
sevdaha, pogotovo u {ezdesetim i
sedamdesetim godinama, kada su najve}e
zvijezde Zaim Imamovi}, Nada Mamula,

Safet Isovi}, Himzo Polovina prodavale
milione plo~a. Radio i diskografska
industrija pokaza}e se kao nezaobilazan
saveznik u {irenju sevdaha, a svoju kasniju
popularnost, ànr duguje ljudima koji su
svojim predanim radom dodavali pone{to:
uglavnom svoje talente i ìvote.
SEVDAH: NEODVOJIV OD KAFANE

Zanimljivo je koliko me|u onima koji su
~uvali sevdah ima raznolikih likova i koliko
je to heterogeno polje: od Sirri efendije
Abdagi}a, preko Sidde Musafije i ~lanica
jevrejskog dru{tva La Gloria, do Saliha
Kahrimanovi}a, Roma iz sarajevskog
naselja Gorica, i dalje do Bore Janji}a
[ap~anina i Sofke Nikoli}, prvih pravih
zvijezda sevdaha, koje su karijeru otpo~ele
u [apcu, a onda preko Sarajeva, Mostara i
Beograda, postali poznati {irom Evrope.
Veliki broj Jevreja i Roma koji je pronosio i
pjevao sevdah kao da je zbrisan s Drugim
svjetskim ratom, poslije kojeg je opet
insistirano na tome da su poslijeratni pjeva~i
51
25.11.2015
22:06
Page 52
LJUBAV, EROS, TANATOS

pjevali pravi i izvorni sevdah. To, osim
{to nije ta~no, nije ni eti~ki, a sevdah je
umjetnost koja u svojoj biti èli dràti do
eti~kih principa. Ako je ta~no da je u
sevdahu ljubav izjedna~ena sa eti~kim
principom dobra, onda se valja podsjetiti i
kako je do svega do{lo: historija sevdaha je,
naprosto, neodvojiva od povijesti kafane,
kulturnih dru{tava, predratnih plo~a, svega
onoga {to moè ~initi jedan melos. Danas
moèmo govoriti o poetsko-muzi~kom
ànru sevdaha ~iju historiju biljeìmo barem
od po~etka 18. vijeka. Istina, postoje i raniji
nalazi koji potvr|uju da je tradicija
usmenog stvaranja bila ìva, tek prva zbirka
pjesama koje povezujemo sa dana{njim
sevdalijskim repertoarom, tzv. Erlangenski
rukopis daje nam potpuniji uvid. Tada
zapo~eta avantura nastavlja se krajem 18.
vijeka preko Julija Bajamontija, Alberta
Fortisa i G.W.F. Goethea i njihove
zajedni~ke avanture zvane Hasanaginica. S
Vukom Karadì}em i njegovim epohalnim
radom na prikupljanju usmenog stvarala{tva (prva pjesmarica izlazi 1814. godine)
poti~e cijele generacije da obrate pa`nju na
usmenu umjetnost. Po~etak 20. vijeka
donosi i prvi komercijalni interes za ovaj
kulturni krug. Ku}a Gramophone je 1907. i
1908. snimala u BiH i u Srbiji, a tridesetak
godina od tada ovim prostorima su vladale
inostrane etikete kao {to su Odeon, His
Masters Voice, Edison Bell Penkala itd.
Nakon 1912. godine tehnologijom ovladavaju i nau~nici. Mathias Murko u BiH
po~inje svoj terenski

rad i tako|er pravi
izuzetno vrijedne zvu~ne zapise. Naredne
va`ne ekspedicije koje
}e zabiljeìti najrazli~itije elemente usmene
umjetnosti Ju`nih Slavena predvodi}e Milman Parry i Albert Lord
(po~etkom 30-ih, a
Lord ponovo u 50-ima)
i Gerhard Gesemann
(1937.). Sistematska
istraìvanja novoosnovanih doma}ih akademija zapo~inju nakon
1945. i predvode ih
Cvjetko Rihtman (Sarajevo), Vlado Milo{evi}
(Banja Luka) itd.
Sevdah je jedan od modela kako
tradicionalna kultura preìvljava u
savremenom dru{tvu. Do danas sevdah
ba{tini (po)ravno pjevanje, estetiku i etiku
balade, tradicionalnu liriku, logiku
mekamske
zaostav{tine
otomanske
imperije, poetiku romanti~arskih pjesnika
19. vijeka, kafanske {lagere, {mek
socijalisti~kih radio stanica iz 50-ih i jo{
pone{to.
[iroku lepezu umjetnika ~iji }e se rad
predstaviti na izlo`bi nije mogu}e
definitivno nabrojati, ali evo jedne mogu}e
povijesti: belkantisti Sofka Nikoli} i Boro
COTTON CLUB
Na kraju, samo umjetnost ostaje

Zamislite sliku iz tridesetih godina
pro{log vijeka, kad u Sarajevu, prema
odre|enim svjedo~enjima u kafanama
svira sedamdesetak muzi~kih kapela
(bendova). Trotoarom prolazi fijaker u
kojem se u odijelu skrojenom po
posljednjoj modi vozi visok mu{karac.
Nosi {e{ir i {tap i ulazi u restoran Volga
(danas je tu zgrada Higijenskog zavoda).
U restoranu ga ~eka orkestar od deset
muzi~ara koji svira popularne pjesme i
operne arije. On staje na binu, u uhu se
sjaji briljantna min|u{a, u kafani se ~uje
ti{ina. Zapo~inje hit: Lego ~oban na
zelenu travu/kabanicu savio pod
glavu/ki{a lije bijelo stado bije/ode
~oban u bircus da pije/kad se ~oban iz
bircusa vrati/stade svoje stado
prebrojati/od stotine nema polovine/
nema moje/nema moje/gare najmilije.
Dobro pla}eni oficiri kraljeve vojske
bacaju zelene stotinarke, a stotinarka je
tada malo bogatstvo, za nju se moè
52
kupiti vre}a od sto kila bra{na. Na kraju

pjesme pod je prekriven stotinarkama, ali
on to ne gleda. Njegov je honorar izrazito
visok, i to pripada muzi~arima. U jednom
trenutku uzima harmoniku, i svira kola,
solo. Nakon toga otpjeva jo{ jednu
pjesmu i ode u bar piti konjak, dok svi u
kafani ùde da ga ponovo ~uju.
Ovu pri~u o Bori Janji}u [ap~aninu
(1905. - 1965.), prvoj zvijezdi belcanto
faze sevdaha ispri~ao je Ibrahim
A{}eri}, pjeva~ koji je pobijedio 1942. na
takmi~enju pjeva~a u sarajevskom, tada,
Hrvatskom dràvnom kazali{tu, ostaviv{i
prema glasovima publike i Zaima
Imamovi}a. Izlo`ba Sevdah, umjetnost
slobode osim egzaktnog pristupa sevdahu
nosi i onu patina koju popularni ànr mora
imati, (auto)mitologiju od koje se kasnije
prave mitovi poput Cotton Cluba. Jer, na
kraju, samo umjetnost ostaje. Dràve,
sistemi, kraljevine i republike, propadaju,
a umjetnost ostaje vje~na.
Janji}, Zaim Imamovi}

kao centralna figura
spoja romanse i poravnog
pjevanja koje donosi na
Yves Montand
radio, Y
sevdaha, i Nada Mamula, inovator(ica) ~iji je
talent prelazio granice do
tada konvencionalnog.
Zatim, naravno, veliki
tenorski glas Safeta
Isovi}a, i melanholija duboke osje}ajnosti Himze
Polovine. Potom instrumentalisti: The Bird,
Jovica Petkovi}, zatim
tambura{ i autor neusporedivog talenta za primijenjeno u umjetnosti Jozo
Penava i Ismet Alajbegovi} [erbo. Onda sazlije: Muhamed Hami} Me{anovi} sa
svojih kultnih sedamnaest pjesama i
ìvotnom legendom ravnom onima iz
delte, i Ha{im Muharemovi}, autor nekih
od najpoznatijih hitova u duhu sevdaha
poput Sa Grada~ca bijele kule i vrlo
zna~ajne pojave u smislu va|enja lirskih
isje~aka iz epskih struktura i pravljenja
samostalnih poetskih cjelina.
înjenicu da je sevdah {iroka pojava
mo`da najbolje potvr|uju ljudi izvan
granice, poput beogradskog violiniste
Vlastimira
Pavlovi}a
Carevca
ili
crnogorske dive Ksenije Cicvari}. Ne bi
bilo pravedno zaboraviti ni nedavno
preminulu Zehru Deovi}, kao ni ono
naslje|e koje je ostalo oko sazlijskog
sviranja i pjevanja koje su ostavili Behka i
Ljuca, Muhamed Pa{i} Ma{ura, Selim
Salihovi}, Kadir Kurtagi} i Emina Ze~aj.
Ili se ne prisjetiti besmrtnih snimaka Vide
Pavlovi}, i ne znati {ta je sevdah u~inio za
zvijezde poput Silvane Armenuli}, Josipe
Lisac, Bore Spuì}a Kvake. Ali, sviju je
nemogu}e nabrojati! Cijeli jedan svijet, sve
ono o ~emu i zbog ~ega je sevdah svirao i
pjevao - ljubav, eros, tanatos, ìvot, smrt,
eti~ke dileme, politi~ki sukobi - sve jo{
uvijek stoji i ~eka da neki podànr ili nova
forma inspirirana sevdahom to uobli~i. I(li)
udahne da{ak besmrtnosti. Do tada, sevdah
}e biti otvorena forma koja moè primiti
sve one koji otvorena srca, uma i glasa èle
dota}i ne{to od ljudskog senzibiliteta koji
uklju~uje, i ne èli ostati zatvoren.
Ova izlo`ba govori prvenstveno o
tome, i zato nam je toliko i trebala. Sevdah
je preìvio, a ho}e li ostati tako poslije
ovoga vremena, ovisi o tome koliko }e se
oni koji budu stvarali diskurs o njemu
baviti bitnim stvarima, i koliko ga ne}e
svoditi ga isklju~ivo u kontekst
nacionalnog i estrade. Jer, sevdah je
umjetnost slobode!
vedran i jimi:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
18:20
Page 53
SLUÂJNO POZNANSTVO
Album PLANET HENDRIX objavio je izvrsni hrvatski gitarista VEDRAN BOI

sa svojim ROCK MASTERSIMA; Boi je imao tu ast da 1969. svira sa
najboljim gitaristom svih vremena
BOIEV HOMMAGE HENDRIXU

VITALNI VIRTUOZ
Pi{e: MARIO ILIÎ]
Vedran Boì}, gitarista
edan od najzna~ajnijih rock gitarista u

biv{oj zajedni~koj dràvi, Vedran
Boì}, skupa sa bubnjarem Slavkom
Pintari}em Pi{tom i basistom
Tomasom Krka~em oformio je Rock
Masters bend i to to~no na obljetnicu smrti
najve}eg gitariste koji je ikada hodao
svijetom, Jimija Hendrixa. Vedran je
odlu~io i na koncu nedavno i objavio album
pod nazivom Planet Hendrix, na koji je
stalo osamnaest Hendrixovih kompozicija
po Boì}evu izboru.
PORIN I CRNI MAÂK

Danas {ezdesetosmogodi{nji Vedran
Boì} ozbiljnu je gitaristi~ku karijeru
zapo~eo skupa sa Dadom Topi}em,
Tihomirom Popom Asanovi}em, Ratkom
Divjakom, Mariom Mavrinom i Branom
Lambertom @ivkovi}em prije 44 godine u
progresivnom rock sastavu Time. Na rock
pozornicu se prvi puta popeo 1963. sa
zadarskim sastavom Kondori, a 2001.
godine dobio je i novinarsku rock nagradu
Crni ma~ak za ìvotno djelo. Kao ~lan
grupe Time, prije tri godine, dobitnik je
najve}e glazbene nagrade u susjednoj
Hrvatskoj, Porin, tako|er za ìvotno djelo.
Stariji ljubitelji glazbe Vedrana pamte i kao
nekada{njeg ~lana Parnog valjka i vo|e
Telefon Blues banda, ali je manje poznato
kako je Boì} jo{ u {kolskim danim ~esto
svirao po europskim gradovima sa
sastavom Wheels of Fire, a na jednom od
koncerata na pozornici im se pridruìo i
Jimi Hendrix, s kojim su zajedno svirali i
dva dana se intenzivno druìli.
Bilo je to 1969. godine, mi smo svirali
u Njema~koj, a Hendrix je bio na europskoj
turneji. S Jimijem sam se upoznao slu~ajno,
zahvaljuju}i zajedni~koj prijateljici koja je
odsjela u istom hotelu. Svirali smo u
Frankfurtu, u klubu u kojem se ina~e
okupljaju glazbenici, a Jimi je imao dva- tri
dana odmora te je navratio u klub. Kad su
ga prepoznali iz publike zatraìli su da im
ne{to odsvira, i tako nam se pridruìo na
pozornici. Jimi je uzeo Fender Telecaster
od gitariste iz benda koji je nastupao prije
nas, na brzinu okrenuo ìce naopako i
skupa s nama odsvirao set pjesma.
Odsvirali smo pet-{est njegovih pjesama i
neki blues za kraj. Jimi je bio vrlo prijatna
zagreba~kom Vintage Industrial Baru 21.

rujna 2013. godine. CD sadrì osamnaest
Boì}evih obrada Hendrixovih pjesama
nastalih u razdoblju od 1966. do 1969.
godine. Album zapo~inje kompozicijom
Purple Haze, kulminira Boì}evim
virtuoznim izvedbama pjesama Fire, Foxy
Lady i Woodoo Child, a zavr{ava sa rock
standardom Hey Joe.
FASCINACIJA FENOMENOM
osoba, sje}am se da je cijelu ve~er nakon
svirke pri~ao samo o muzici..., sje}anja su
to Vedrana Boì}a iz intervjua od prije
dvadesetak godina.
Planet Hendrix jedinstveno je glazbeno
izdanje, koje osim CD-a sadrì i DVD sa
snimkom
koncerta
odrànog
u
Na DVD-u se nalaze dvadeset i dva

video broja, a na bookletu je tako|er
zanimljiv popratni tekst pod nazivom
Vedran Boì} ili traganje za Band of
Gypsys, koji potpisuje Sini{a [karica. No,
ne treba zanemariti niti nekoliko
ekskluzivnih zajedni~kih fotografija Irene
Rui}, na kojima su Vedran Boì} i Jimi
Hendrix snimljeni u Frankfutru 1969.
godine. Vedranova fascinacija fenomenom
Jimija Hendrixa traje jo{ i danas, ~etrdeset i
{est godina nakon njihovog susreta, a
album Planet Hendrix obavezno je {tivo
svakog ambicioznijeg gitariste ili, pak,
po{tovatelja lika i djela velikog gitarskog
majstora iz Seattlea, koji je nepunu godinu
dana od svirke i druènja sa jednim od
najboljih gitarista biv{e Jugoslavije
Vedranom Boì}em, u 27. godini ìvota,
pod do danas nerazja{njenim okolnostima
umro u hotelskoj sobi u Londonu. Album
Planet Hendrix zapravo je Boì}evo
ìvotno djelo, album koji je odsvirao srcem
i za svoju du{u.
53
adisa:TEKST osnova.qxd
25.11.2015
22:00
Page 54
DNEVNIK JEDNE LJUBAVI
Rumunska pjesnikinja MIRUNA VLADA (29) zaljubila se u Bosnu i Hercegovinu,

ivjela u njoj, napisala doktorsku tezu o evropskim izgledima Bosne, ali i
nagraivanu zbirku pjesama Bosna. Razvod u kojoj je svoje lino iskustvo
povezala sa sudbinom zemlje u kojoj se nala; ova lucidna britka mlada ena
govori za na list o svojoj spoznaji da je veina stranaca u BiH dola da se skloni
od nekog privatnog ili poslovnog poraza
BOSNA JE STRANCIMA
REHABILITACIONI CENTAR
Pi{e: ADISA BA[I]
njiga rumunske pjesnikinje

Mirune Vlada Bosnia.Partaj
(Bosna.Razvod) objavljena je
2014. godina i doìvjela je
svakojake kritike. Najglasnije su
bile zdu{ne pohvale mladoj autorici,
krunisane nagradom za najbolju knjigu
poezije objavljenu u Rumuniji te godine.
Bilo je me|utim i onih koji su joj prebacivali da bespotrebno mije{a politiku i poeziju, te je progla{avali pateti~nom jer intimnu
dramu razvoda poredi sa krvavim ratom.
Neki su bili za~u|eni za{to se uop{te jedna
Rumunka interesuje za Bosnu.
VANMATERI^NA POEZIJA
Miruna Troncota ro|ena je 1986. u
Bukure{tu. Sa {esnaest godina uzima
knjièvni pseudonim Miruna Vlada. Svoju
prvu pjesni~ku zbirku Vanmateri~na poezija objavljuje sa osamnaest godina, a drugu
Pauza me|u venama, 2007. godine. Za na{
list ova rje~ita, obrazovana i darovita mlada
èna govori o svom interesu za Bosnu i
Hercegovinu i o svom izboru da pi{e o
Bosancima, ali i o strancima koji ovdje
ìve.
Prvi put Miruna je u Bosnu do{la 2009.,
a njeno odredi{te izabrao je slu~aj. Grupe
mladih ljudi u Programu za razvoj liderstva
su na kraju jedne ljetne akademije nasumi~no dobivale balkanske zemlje u koje trebaju i}i i govoriti mladima o Evropskoj uniji.
Mirunu je zapala Bosna. Kako to obi~no u
ìvotu biva, stvari koje nam promjene ìvot
se uvijek dese brzo, neo~ekivano, bez pripreme. Poput rata, teroristi~kog napada ili
ljubavi. Tako je bilo i sa mojim zaljubljivanjem u Bosnu.
Prvi dolazak je bio itekako ìvopisan.
Miruna je putovala iz Bukure{ta do
Sarajeva vozom, preko Budimpe{te i

Zagreba. Put je trajao 38 sati. Sje}a se kako
joj je nakon te beskona~ne vo`nje Sarajevo
na prvi pogled izgledalo kao topli dom.
Svi su me zezali zbog tog mog odu{evljenja,
pitali me {ta sam pu{ila u vozu i govorili mi
da sam stigla u Sarajevo a ne u New York.
A ja mislim da je prvom susretu sa gradom
mnogo doprinijelo i to {to me na stanici
do~ekala draga prijateljica Selma Hadì},
jedna nevjerovatna Bosanka, moja muza,
osoba po kojoj je naslovljena i jedna moja
pjesma, prisje}a se sa smijehom Miruna.
U to vrijeme ona nije ni{ta znala o
Bosni, osim kli{ea o buretu baruta i toga
da je tamo nedavno bio neki rat. U mom
slu~aju je ignorancija bila blagoslov jer sam
stvorila svoj autenti~ni doìvljaj, a tek naknadno saznavala pri~e, ~itala akademske
~lanke i stidila se zbog svog prvobitnog
neznanja. Na po~etku sam jednostavno satima {etala i posmatrala, sretala ljude. I niko
nije spominjao rat. Nastavila sam mnogo
puta dolaziti u Bosnu, 2013. sam u njoj
ìvjela pola godine, a svaki put me do~ekivala onom toplom dobrodo{licom kao prvi
put.
Miruna smatra da ju je njeno prvobitno
neznanje za{titilo od monstruma ideologije, stereotipa i dobronamjernosti koji svi
skupa ~ine da svoje novo okruènje ne vidimo u njegovom pravom svjetlu: Moj prvi
dolazak je bio savr{eno ~ist, fokusirala sam
se samo na ljude, ulice, jesenje li{}e i sarajevsko pivo. Vremenom sam se izloìla raznim vi|enjima Bosne. Najprije onoj navodno rigidnoj Bosni iz akademske literature.
Onda sam otkrila divlju, prelijepu i zbunjuju}u zemlju iz savremene knjièvnosti,
romana i eseja. Uz sve to u meni je zaìvjela ona topla Bosna puna dobrodo{lice
kakvu sam iskusila u svom prvom dolasku.
Kao Rumunka, Miruna se u svom
{kolovanju u Grazu, Berlinu i Ljubljani sretala sa razli~itim predrasudama. Na Zapadu
su asocijacije na pomen Rumunije bile siroma{tvo, romski prosjaci, korupcija, ono o
ODLOMAK IZ PJESME JACQUELINE
Doli smo u Bosnu u vrijeme fajronta

()
imamo potro{ene ìvote
i dolazimo ovdje na popravak
oni traè Las Vegas koji smo mi ostavili
i na{e nebodere
oni se raduju svemu {to je nas dokraj~ilo
vidi nas sad
mi smo izbjeglice iz velikih prijestolnica
ovdje u Bosni
lo{e govorimo jezik
i divimo se koliko je ìvota
u ovim ru{evinama
mi smo razmaèna djeca Evrope
i do{li smo da u Sarajevu na|emo svoj
unutra{nji mir
dok oni sakupljaju krhotine
èlimo da istreniramo svoju saosje}ajnost
da okusimo gor~inu i ponovo postanemo
humani
~ini se da smo do{li u 5 ujutro kad je
fajront
svi napu{taju ovu zemlju kao da njima
neko upravlja
ali mi dolazimo da osjetimo miris ìvog
bi}a
i kockamo se njihovim napu{tenim
ìvotima
(...)
Razvod i rat su sli~ni po svojoj razornosti

54
25.11.2015
22:01
Page 55
BOSNA U KNJIZI RUMUNSKE PJESNIKINJE
LUCIDNA I BRITKA
Rumunska pjesnikinja Miruna Vlada
~emu su mediji uglavnom izvje{tavali.

Bosanci su, po njenim rije~ima, bili ne{to
blaì i pozitivniji prema zemlji iz koje
Miruna dolazi. Neki Bosanci su smatrali
da smo im zbog svojih problema prilikom
pristupanja Evropskoj uniji, mi bliì nego
zapadnjaci. Neki su opet bili vrlo arogantni,
tvrdili da je Jugoslavija bila superiorna u
odnosu na Rumuniju u komunisti~kom
periodu, te da je nefer da mi njih ne~emu
podu~avamo. To mi je bilo {okantno jer
sam i sama bila kriti~na prema neokolonijalnom stavu stranaca prema Bosni, a neko
je eto smatrao da ja takvim strancima pripadam i sama. Tako se rodila ideja za moju
knjigu, inspirisala me ta razlika u tome
kako stranci sami sebe vide u Bosni, a kako
ih doìvljava bh. stanovni{tvo.
Prema sopstvenim rije~ima, Miruna
Vlada je prve mjesece svog boravka u BiH
provela u me|unarodnom mjehuru sapunice, izolovanom od stvarnog bosanskog
ìvota. Komunicirala je sa diplomatama i
politi~arima i shvatila je koliko je njihov
govor o Bosni neproduktivan. Bila sam
frustrirana time {to sam stalno slu{ala iste
odgovore o budu}nosti Bosne u EU. Ni{ta
zna~ajno nisam mogla saznati iz formalnih
razgovora sa elitama koje samo reprodukuju poznate zvani~ne stavove. Osje}ala sam
da smo svi, uklju~uju}i i mene, blokirani u
tom jalovom diskursu o Bosni: na{e ideje
su predvidive i pojednostavljene, ponavljamo iste mantre - ograni~enost dràve,
etni~ke podjele i sli~ne fraze, a da nikada
kriti~ki ne propitujemo dijagnoze koje smo
postavili.
Lirski subjekt u njenoj pjesmi kaè na
jednom mjestu da je strancima Bosna reha-
55
25.11.2015
22:01
Page 56
DNEVNIK JEDNE LJUBAVI

bilitacijski centar. Vlada pi{e o tome kako
su stranci koji dolaze u ovu zemlju tako|er
ljudi sa svojim problemima i lomovima iz
pro{losti: U tom konkretnom stihu govorim o svojoj situaciji kad sam do{la u Bosnu
nakon vrlo bolnog razvoda, obja{njava
rumunska pjesnikinja i nastavlja: Brzo sam
uvidjela da su mnogi stranci u Bosni tu do{li
istim poslom - da pobjegnu od ne~eg negativnog {to su ostavili kod ku}e, bilo u poslovnom ili u privatnom ìvotu. Sa jedne strane je tu neokolonijalna arogancija zbog koje
stranci na Bosnu gledaju kao na neko egzoti~no mjesto koje je izazov zbog svoje
nazadnosti i koje }e te u~initi boljim ~ovjekom. Bosna ti tako donosi preporod, smisao
ìvota, a ti postaje{ heroj u projektu civiliziranja. Sa druge strane, boravak u Bosni je
neka vrsta kukavi~kog eskapizma - dovoljno si daleko od ku}e da zaboravi{ na svoje
stare grijehe, a dovoljno blizu da se osje}a{
sigurno. Iako kaè da ne èli generalizovati po svaku cijenu, njen utisak je da stranci
koje je sretala u Bosni vide rehabilitacioni
centar. U njemu nalaze unutra{nji mir tako
{to se fokusiraju na tu|e probleme i zaboravljaju svoje.
BOSNA KAO LIRSKA I

AKADEMSKA PREOKUPACIJA
Iako je o Bosni napisala iscrpnu doktorsku disertaciju na tri stotine stranica,
Miruni to nije bilo dovoljno. Bosna je
postala i njena pjesni~ka preokupacija. Na
pitanje {ta je to u njenom iskustvu Bosne
{to nije moglo stati u akademske okvire i za
{ta joj je trebala poezija, Miruna odgovara:
Poezija mi je omogu}ila da otvoreno
govorim o svom subjektivnom, pa makar i
iskrivljenom vi|enju Bosne. Poezija mi je
trebala da nau~im novi jezik suosje}anja, da
nesputano izrazim, ali i precizno artikuli{em svoje emocije. @ivjela sam u Mis
Irbinoj ulici, i kad sam saznala za fascinantnu pri~u o Miss Irby koja je nekad ìvjela u
Bosni, o njoj i o evropeizaciji sam mogla
jedino napisati pjesmu, tome nema mjesta u
akademskom tekstu.
Uvidjev{i da joj razgovori sa elitama ne
donose potrebno znanje o Bosni, Miruna je
ZALJUBLJIVANJE U BOSNU
Ignorancija kao blagoslov i
autenti~ni doìvljaj
sa ruksakom na le|ima krenula po Isto~noj

Bosni, preko Br~kog do Banje Luke. Njeno
znanje bosanskog jezika se u velikoj mjeri
oslanjalo na pantomimu ali je ipak uspijevala da komunicira sa ljudima iz najrazli~itijih
krajeva i dru{tvenih slojeva. Smatra da se
predrasuda o Bal-kanu kao zemlji krvi i
meda, u mnogo slu~ajeva potvrdila. Iza
dragih lica vrlo ~esto sam kod ljudi prepoznavala simboli~ko nasilje u svakodnevnim
interakcijama, ono je dolazilo u paketu sa
toplinom i gostoprimstvom. Svidjele su mi
se jednostavne pri~e ljudi bez politi~kih
aspiracija, sa gorkim smislom za humor i
okrutnom samokriti~no{}u. Moj utisak je da
najve}a tenzija raskida po~iva u ti{ini, a ne
u vri{tanju. U Bosni sam osjetila da su neispri~ane pri~e bolnije nego rane od metaka.
To su oìljci koji su izvan svake retorike.
Bosanski mu{karci su joj se u~inili jednako konzervativnim kao i rumunski.
Miruna je putuju}i Bosnom doìvjela raznovrsna iskustva, a najvi{e je bila iznena|ena drasti~nom razlikom izme|u prijestolnice i provincije. Sarajevo je doìvjela
SAMO NEK STANE RAT
Razvod je kao potpisivanje

mirovnog sporazuma
Prekid ljubavi je privatna stvar koja
naposlijetku postaje javna kroz advokata,
razvod, podjelu imovine. Kad se razvod
potpi{e, to je kao da je potpisan mirovni sporazum, ali podjela se nastavlja godinama.
56
Ostaje u tebi sje}anje na nekada{nje

doma}instvo i radosti koje su doìvljene sa
Drugim. Prekid ubija osje}aj pripadnosti koji
nas odràva na ìvotu. A onda, nakon nekog
vremena, ìvot se opet nastavi.
kao mnogo kosmopolitskiji grad od

Bukure{ta, ali je izvan njega nai{la na
nazadne komentare i poglede. Ljudima je
bivalo ~udno {to kao èna putujem sama,
~esto su pravili neumjesne komentare na
ra~un samaca. Biti strankinja i neudata, za
mnoge je sinonim za laku ènsku. Neki su
mi otvoreno govorili kako misle da je
istraìvanje samo izgovor da bih do{la
ovamo i na{la sebi muà, obja{njava
Miruna, ukazuju}i na to da je situacija
sli~na i u drugim patrijarhalnim sredinama.
Na pitanje otkud ideja da u jednoj knjizi
spoji pjesme o Bosni i pjesme o razvodu, te
kakve sli~nosti u tome vidi, na{a sagovornica odgovara:Kad se razvodi{, ima{ nagon
na spakuje{ stvari i {to prije pobjegne{, ali u
isto vrijeme o~ajni~ki èli{ da ostane{ i da
jo{ jednom promisli{ o svemu. Razvod
dolazi u paketu sa strahom, nadom i àljenjem, emocije se izmjenjuju velikom brzinom
i to se nekad povla~i godinama. Sve je
pra}eno nostalgijom i viktimizacijom, javljaju se dominacija i zlostavljanje. A nakon
svega ostaje trajni osje}aj nezavr{enog
posla. Proces oprosta i prebolijevanja je dug
i spor kao tranzicijska pravda. Jak je osje}aj
da po~initelj treba da bude ka`njen, potrebna je istina, ali dvoje povrije|enih zbunjenih
ljudi ne moè lako na}i istinu. Nikad mi nije
palo na um da li~no iskustvo razvoda od
voljene osobe poredim da tragedijom rata i
genocida u Bosni. Samo sam primjetila da
su glasovi èna iz Bosne na{li sagovornika u
mom unutra{njem slomljenom glasu i fragmenti iz tih razgovora su zaìvjeli kao pjesme. U glavi moje lirske junakinje odzvanjaju glasovi tih èna i podsje}aju je na njena
povrije|ena osje}anja.
8.9.2015
18:27
Page 4
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
25.11.2015
18:19
Page 58
KULT MARKET
PARTIBREJKERSI
Sirotinjsko
carstvo
Jedan od najkonstantnijih rock
bendova iz Srbije,
Partibrejkersi, nedavno su objavili
novi studijski album
pod nazivom
Sirotinjsko carstvo. Na albumu, koji
je najavljen prije godinu dana, a tek
nedavno stigao u glazbene du}ane,
nalazi se jedanaest kompozicija.
Sirotinjsko carstvo traje 47 minuta.
MUZIKA
Album 25; Adele
Veliki povratak
pop dive iz Tottenhama
TOMISLAV GOLUBAN&
NEBOJ[A BUHIN
For a Friend &

Brother
Zagorski majstor
bluesa i
velemajstor
sviranja na
usnoj harmonici
Tomislav
Goluban, skupa
s prijateljem
Neboj{om Buhinom, objavio je
album For a Friend & Brother. Na
albumu se nalazi dvanaest kompozicija, a posve}en je preminulom prijatelju i bratu, tako|er bjelovarskom
glazbeniku Draènu Buhinu.
ONE DIRECTION
Made in The A.M.

Raspali su se,
Jo{ se nisu
raspali,
Raspa{}e se,
naj~e{}i su
naslovi u teen
~asopisima
vezani za boy
bend One Direction. Britanski
tinejdèrski pop sastav nedavno je
objavio album Made in The A.M., te
su tako na najbolji na~in demantirali
vi{emjese~ne glasine o navodnom
razlazu jednog od najpopularnijih
teen bendova.
58
NOVA ADELE
Britanska pop glazbenica
upisala je jo{ jedan trijumf
Kona~no je objavljen dugoo~ekivani

tre}i studijski album britanske pop
glazbenice Adele. Naziv mu je 25 i imao je
mo`da i najbolju najavu u povijesti glazbe,
kada je na internetski servis youtube,
sredinom pro{loga mjeseca oka~en
videouradak za singl Hello, koji je u ~etiri
tjedna pregledalo vi{e od 460 milijuna
korisnika. Taj je video oborio sve mogu}e
rekorde ikad po broju pregleda, a tako|er i
sve rekorde po broju kupljenih
preuzimanja u tjedan dana.
Singl je preuzelo i platilo vi{e od
milijun korisnika, tako da je Adele u tjedan
dana samo od prodaje singla utrìla gotovo
milijun eura. Bucmasta britanska pjeva~ica
s formalnom naobrazbom univerziteta The
BRIT School for Performing Arts and
Technology, za prvijenac pod nazivom 19
dobila je dva Grammyja, dok je njezin drugi
album 21, na kojem se nalazi i kompozicija
Skyfall, snimljena isklju~ivo za potrebe
istoimenog filma o najpoznatijem svjetskom
tajnom agentu Jamesu Bondu, priskrbio i
najva`niji filmski kipi} - Oscar, koji je
Adele dobila za najbolju filmsku
kompoziciju.
U ~etvrtak, 20. studenog, nakon ~etiri
godine potpune glazbene apstinencije,
Adele Laurie Blue Adkins objavila je,
dakle, album 25, ~ije de-luxe izdanje sadrì
~etrnaest kompozicija. Pored planetarnog
hita Hello, kojim i zapo~inje ovo izdanje, tu
je jo{ i izvrsna kompozicija Miss You, te
sjetna klavirska skladba When We Were
Young. Za razliku od superuspje{nog
albuma 21, Adele je u novi CD, koji je
glazbena kombinacija r&b, soul i pop
glazbe, udahnula razli~ita raspoloènja,

prepuna nostalgije, melankolije i ìvotnih
tema s kojima se britanska pop diva
svakodnevno susre}e, poput nedavnog
prvog maj~instva. Adelin novi album
donosi i suradnju s novim producentima, a
upravo je suradnja sa Gregom Kurstinom,
ameri~kim producentom i multiinstrumentalistom, na koncu i rezultirala hitom Hello.
Zapravo, cijeli album 25 poprili~no je
eltonjohnovski, osnova albuma u gotovo
svim kompozicijima je molska klavirska
tema koju nadgra|uje Adelin izuzetni
vokal, {to u kona~nici rezultira skladbama
prepunim emocija i posebne atmosfere.
Izuzetak su pjesme Water Under The
Bridge i River Lea u kojima, uz malo
elektronike ~ujemo i ritam sekciju. De-luxe
izdanje Adelinog albuma 25 zavr{ava ~etiri
minuta duga~kom kompozicijom Why Do
You Love Me.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz Top 40 BH radija 1)
1. Chet Faker & Marcus Marr:
Trouble with us
2. Cadenza ft. Stylo G & Busy Signal:
Foundation
3. Paul McCartney & Michael
Jackson: Say Say Say (2015rmx)
4. Madman the Greatest: Sweat
5. Zak Abel: Running from myself
6. Gary Clark Jr.: The Healing
7. C Duncan: Garden
8. Tiggs Da Author: Georgia
9. Travis Mills ft. T.I.: Young & Stupi
10. John Newman ft. Charlie Wilson:
Tiring games
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
25.11.2015
18:51
Page 59
KULT MARKET
KINO KRITIKA
NEDU@NI
Film Srebrena voda, autoportret Sirije (Francuska, Sirija,

2014.); reija: Ossama Mohammed i Wiam Simav Bedirxan
Nedu`ni je {panjolski
igrani crno-bijeli film iz
1963. godine. Scenarij
za film napisali su
Eduardo Borras,
Antonio Eceiza, Elias
Querejeta i Juan
Antonio Bardem. Potonji je i autor
reìje. Ovaj film kritikuje buròaziju
kroz pri~u o dva strasna preljubnika. Naslovom filma, bar djeli} ove
stranice posve}ujemo svim nevinim, koji stradavaju diljem svijeta u
destruktivnim akcijama.
Ocjena: 4
Zaustavite nasilje!
REMEK-DJELO
Patnje Sirijaca i na
velikom filmskom platnu
Ono {to nam film Srebrena voda,

autoportret Sirije donosi, na{im narodima
su tako znane slike, situacije, nesre}e i tuge.
U glavi odzvanjaju rije~i, godinama slu{ane
i ponavljane: nikad, nikom, nigdje.
Naàlost, tuga i nesre}a se iznova
ponavljaju.
Ova filmska pri~a prikazana je diljem
svijeta, na festivalima u Cannesu,
Amsterdamu, Torontu, Locarnu, Pusanu,
Londonu, Kairu..., a autori su dobitnici vi{e
me|unarodnih priznanja. Jedan od autora
filma, reìser Osama Muhamed, osam
mjeseci se nalazio u politi~kom progonstvu u
Parizu. Godine 2011. primio je na
Facebooku poruku od mlade kurdske
aktivistice iz Homsa. Ona ga je, zarobljena
pod ki{om granata i bombi, upitala: Da je
npr. Va{a kamera sada ovdje, u Homsu, {to
biste snimali? Zvala se Simav, {to na
kurdskom jeziku zna~i - srebrena voda. Taj
kontakt
pokrenut
}e
nevjerovatnu
umjetni~ku suradnju. Rezultat toga je ovaj
film, koji je u Cannesu progla{en remekdjelom. Muhamed je dvije godine snimao u
Parizu i sastavljao pri~e iz tisu}a videa koje
su Sirijci stavljali na internet te snimaka koje
je Simav radila u Homsu. Nju je iz grada pod
opsadom spasila njena kamera, njena
nevjerovatna smirenost i hrabrost. To je po
ovom autoru upravo metafora nove Sirije.
Osama Muhamed ro|en je u Latakiji u
Siriji. Njegov prvi film Khutwa Khutwa
(1978.) prikazan je na Filmskom festivalu u
Berlinu. Autor je igranih filmova Stars in
Broad Daylight (1988.) i The Box of
Life (2002.). Trenuta~no ìvi u progonstvu
Juan Antonio
Bardem
u Parizu, gdje je sura|ivao na Srebrenoj

vodi, autoportretu Sirije.
Viam Simav Badrakhan kurdska je
autorica dokumentarnih filmova. @ivi u
Homsu u Siriji. Srebrna voda, autoportret
Sirije (2014.) njezin je prvi film. Ovo
dokumentarno filmsko remek-djelo treba da
podu~i, osvijesti i potakne suosje}anje, u
nastojanjima malog broja razumnih, koji bi
da nasilje stane, da nitko ne strada.
Pridruùjem se ovom filmskom kriku, koji
preklinje za prestanak destrukcije.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Martian (Ridley Scott)
2. Bridge of Spies (Steven Spielberg)
3. The Last Witch Hunter
(Breck Eisner)
4. Goosebumps (Rob Letterman)
5. Steve Jobs (Danny Boyle)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1.War Room (Alex Kendrick, TriStar)
2. The Intern
(Nancy Mayers, Warner Bros.)
3. Ladrones (Joe Menendez, Lionsgate)
4. Goosebumps
(Rob Letterman, Sony/Columbia)
5. Youth
(Paolo Sorrentino, Fox Searchlight)
NA ÎJOJ STE STRANI
Ken Loach
Na ~ijoj ste strani
je dokumentarni
film velikog Kena
Loacha iz 1984.
godine. Film je bio
naru~en za televizijsku emisiju
The South Bank Show, ali nije
prikazivan, jer su njegovi prizori
sadràvali policijsku brutalnost.
Tema filma su rudari u {trajku te
njihove pjesme u kojima govore o
svojim te{kim iskustvima.
Ocjena: 4
OSMI DAN TJEDNA
Aleksander Ford
Osmi dan
tjedna je
igrani film iz
1958.
godine.
Scenarij
prema pri~i
Mareka Hlaske napisao je Aleksander Ford, koji je ujedno i reìser ovog ostvarenja. Pisac originalne pri~e napisao ju je 1958. godine.
Bio je u emigraciji, a njegov film je
cenzurisan. Kako poznate stvari!
Ocjena: 4
59
Cetri oka:Cetri oka.qxd
25.11.2015
23:56
Page 60
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Naàlost, ovosedmi~ni BH. Info
djelimi~no }e biti satkan od in
memoriama. Ta~nije, u prvoj polovini. U
Sarajevu je 19. novembra, u 66. godini,
nakon duge i te{ke bolesti preminuo
Tajib [ahinpa{i}, vlasnik izdava~ke
ku}e [ahinpa{i}. Pokrenuo je, izme|u
ostalog, Sajam knjige i Bijenale knjige u
Sarajevu.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
JASMINKO HALILOVI, autor knjige

Djetinjstvo u ratu
Kad [vabo pi{e predgovor
Dva dana kasnije je na bolji svijet

otputovao jedan od najpoznatijih
bosanskohercegova~kih likovnih
umjetnika, kipar Mustafa Skopljak. On u
68. godini ìvota, tako|e u Sarajevu. Bio
je redovni profesor na sarajevskoj
Akademiji likovnih umjetnosti i vi{e od
~etiri decenije prisutan na doma}oj i
me|unarodnoj likovnoj sceni.
I opet u Sarajevu... U utorak, 24.
novembra, bitku sa te{kom bole{}u
izgubio je i Sead Bejtovi}, dugogodi{nji
~lan ansambla Pozori{ta mladih iz
Sarajeva. Ve} sa jedanaest godina
postaje ~lan sarajevskog Pionirskog
pozori{ta, koje danas nosi naziv
Pozori{te mladih. Sve {to je odigrao u
karijeri te{ko je nabrojati. Imao je 73.
godine.
U glavnom gradu BiH je, uo~i Dana
dràvnosti BiH i tom prazniku u ~ast,
otvorena revijalna izlo`ba Udruènja
likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.
Mjesto doga|aja je Galerija Collegium
Artisticum, a postavljeni radovi mo}i }e
se pogledati do 5. decembra. Na ovoj,
68. izlo`bi u~estvuje osamdeset
umjetnika iz na{e dràve.
Sredinom novembra u Japanu je

odràna serija prezentacija japanskog
izdanja knjige Djetinjstvo u ratu.
Promocije su odràne u Tokiju i Kjotu,
a japanski prevod objavila je Shueisha
Inc, jedna od najve}ih izdava~kih ku}a
u Japanu. Podsje}amo, knjiga
Djetinjstvo u ratu autora Jasminka
Halilovi}a objavljena je u BiH 2013.

godine, dobili smo info iz Udruènja
Urban.
Moèmo biti sretni {to je knjigu
Djetinjstvo u ratu u Japanu objavila
Shueisha. U zemlji u kojoj djeluje blizu
1.000 izdava~kih ku}a, ba{ najve}a od
svih je objavila ovu knjigu. To zna~i da
se knjiga nalazi na policama knjiàra
{irom zemlje, veli Jasminko Halilovi}:
I izdava~ i prijatelji knjige bili su vrlo
iznena|eni interesom koju su za knjigu
pokazali japanski mediji i javnost. O
knjizi su izvje{tavali neki od najve}ih
japanskih medija, uklju~uju}i i
nekoliko dnevnih novina s milionskim
tiraìma. Vi{e od 1.000 biblioteka
{irom zemlje naru~ilo je za svoj fond
knjigu ve} u prve dvije sedmice.
Predgovor za japansko izdanje
knjige Djetinjstvo u ratu napisao je
Ivica Osim [vabo, o kojem je u Japanu
objavljeno ~ak {esnaest knjiga, od kojih
je najprodavanija {tampana u vi{e od
400.000 primjeraka! On je tamo zaista
nacionalna zvijezda i za njega znaju
apsolutno svi, tvrdi Jasminko.
Dr. DINO ABAZOVI, vanredni profesor na

Fakultetu politikih nauka u Sarajevu
I u Tuzli je, istim povodom i uo~i povoda,

otvorena likovna izlo`ba. Ovo je, pak,
Selektivna izlo`ba ~lanova Udruènja
likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona.
Izlo`ba je, do 5. decembra, postavljena u
Bosanskom kulturnom centru, a svoja
djela, ukupno devedeset i dva,
predstavila su pedeset i ~etiri autora.
60
DR.
DR. DINO
DINO ABAZOVI]
ABAZOVI]
Na{i
Na{i ciljevi
ciljevi su
su deprovincijalizacija,
deprovincijalizacija,
deideol
ogiz
ac
deideologizaciija
ja ii resocijalizacija
resocijalizacija
znanja
znanja ii mi{ljenja
mi{ljenja
Foto: Mario Ili~i}
Ambasada Republike Poljske u BiH i

Muzej knjièvnosti i pozori{ne umjetnosti
BiH pozivaju Vas na Ve~er poljske
knjièvnosti, 26.11. u 18 sati, u MKPU.
Specijalni gosti: poljski ambasador u
BiH, Nj.E. Andrzej Krawczyk i
prevoditeljica i teatarska redateljica
godinama vezana za Poljsku Tanja
Mileti}-Oru~evi}.
Cetri oka:Cetri oka.qxd
25.11.2015
23:57
Page 61
ALEN DRLJEVI, reditelj iz Sarajeva
O susretima ratnih veterana

Foto: Mario Ili~i}
Ve} dugo je u pripremi snimanje

Va{eg prvog dugometra`nog igranog
filma, ~iji je radni naslov Mu{karci ne
pla~u. E, pa, ko su to mu{karci koji ne
pla~u?
Film Mu{karci ne pla~u govori o
susretu ratnih veterana iz BiH, Hrvatske i
Srbije na radionici koju organizuje strana
mirovna organizacija u jednom
planinskom hotelu. To su ljudi koji su
devedesetih godina ratovali jedni protiv
drugih, ovaj susret je nabijen emocijama,
te neminovno dovodi do oìvljavanja
starih rana i narastanja tenzija. Pri~a je
zasnovana na motivima stvarnih
doga|aja, a autori scenarija smo Zoran
Solomun, reditelj i scenarista iz Beograda
koji ve} dugo ìvi u Berlinu, i ja. U filmu
}e glumiti Miki Manojlovi}, Leon Lu~ev,
Emir Hadìhafizbegovi}, Boris Isakovi},
Ermin Bravo, Goran Bogdan, Ivo
Gregurevi}, Izudin Bajrovi} i Jasna
\uri~i}, te natur{~ici - stvarni ratni
veterani Nermin Kara~i} i Mirko
Ze~evi}. Film producira producentska
ku}a Deblokada iz Sarajeva, a producenti su Damir Ibrahimovi}
i Jasmila @bani}. Snimatelj je Erol Zub~evi}.
Pro~itao sam da }e snimanje

najvjerovatnije po~eti na prolje}e sljede}e
godine. A u kojoj ste sada fazi produkcije?
Snimanje je planirano za prolje}e
naredne godine, casting za film je zavr{en,
a sada smo u zavr{noj fazi izbora lokacija
za snimanje i kompletiranja autorske ekipe
koja }e raditi na filmu.
Okupi}ete zaista impresivnu

gluma~ku ekipu. Hajde, onako, bez la`ne
skromnosti, jesu li svi oni kupili scenarij
jo{ na prvo ~itanje?
Mislim da jesu. U junu smo odràli
trodnevnu radionicu na kojoj su
u~estvovali glumci i natur{~ici koji }e
glumiti u filmu. Pokazalo se da izvrsno
funkcionira ova kombinacija profesionalnih glumaca i natur{~ika, pa se izme|u
svih u~esnika razvio jedan poseban odnos.
Meni je li~no ovaj pripremni rad s
izvanrednim glumcima i, ujedno, predivnim ljudima bio neprocjenjivo iskustvo.
Svi oni su duboko i iskreno u{li u ovu
pri~u, tako da sam siguran da }e se to osjetiti i u budu}em filmu.
Ko se boji?!
Otvoreni univerzitet Sarajevo ove godine }e biti
odràn od 26. do 29. novembra. Kakva iskustva Vi,
kao jedan od organizatora, nosite sa prethodna dva,
kao i onog jednog koji je odràn u Banjoj Luci?
Iskustva su veoma pozitivna, rekao bih ~ak i iznad
o~ekivanja koja nisu bila ba{ ni minimalna. Poznato
vam je da teme koje otvaramo uglavnom nisu, ili
gotovo uop{te nisu dnevno-politi~ke naravi, uglavnom
nisu predmetom rasprava u na{oj stru~noj javnosti,
nerijetko su za mainstream medije teè probavljive... Ipak, imati u prosjeku stotinjak posjetilaca u
SARTR-u na svakom dijelu programa, od okruglih
stolova, javnih debata, pa do ve~ernjih predavanja, sve
sa {arolikom strukturom publike koja je doista voljna da se
aktivno uklju~i u intelektualne rasprave, vi{e je nego inspirativan
doìvljaj.
U na{u dràvu, zahvaljuju}i vama, dolaze ugledni gosti iz
regiona i Evrope, otvarate velike teme, posjetioci se uz
intelektualnu misao itekako mogu i zabaviti, no nikako ne mogu
pro~itati koji su va{i osnovni ciljevi?
Otvoreni univerzitet upravo gradi platformu u javnom
prostoru na tome da ve}ina na{ih posjetilaca i u~esnika nije
optere}ena ciljevima, ve} potrebom da ~uju veoma

interesantne goste, promisle o temama koje nudimo
programom, i u otvorenom pristupu stvaraju mogu}nost
za javnu artikulaciju i argumentaciju. U mojim li~nim
uvidima, ciljevi su deprovincijalizacija, deideologizacija i resocijalizacija znanja i mi{ljenja.
Koji je to ultimativni doga|aj na ovogodi{njem
OU-u? Dakle, {ta se nikako ne bi smjelo propustiti?
Najlak{e bi bilo odgovoriti da bi bilo {teta propustiti
bilo {ta, ali to dakako nije opcija jer u principu program
Otvorenog nije ni zami{ljen na takav na~in. Iskustva su
pokazala da svaka tema ima svoju grupu zainteresiranih, ali me|u temama svakako postoje poveznice. Na ovo
pitanje biti }u sasvim subjektivan, nadam se da samim tim ne}u
umanjiti zna~aj drugim segmentima programa - okrugli sto o
izbjeglicama i krizi u Evropi gdje u~estvuju Gaspar M. Tamas i
Renata Salecl, Open Cafe na temu Ko se boji politike - od
plenuma i skup{tine, i nazad?, kao i okrugli sto na kome }e
Dragan Markovina, Hrvoje Klasi} i Asim Mujki} raspravljati na
temu Ko se boji Jugoslavije? I za{to? Ove godine tu nam je u
gostima i Filozofski teatar, gdje }e Sre}ko Horvat razgovarati sa
Fanco Berardi Bifom na temu Ko se boji socijalizma?
61
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd
25.11.2015
18:14
&
s
e
lu
B
r
ta
s
o
M
r
to
k
e
ir
d
,
MILI TIRO
o bih
v
tr
s
o
to
s
u
p
a
N
la
a
v
ti
s
Rock Fe
a
d
le
g
z
ra
a
d
je
io
v
ta
s
o
i
u
poveo punic
1. [ta najbolje ide uz blues: pivo, Coca-Cola ili whiskey?

Pivo, za whiskey bluzeri nemaju para.
2. Je li u Mostaru
dosadno kada ne pa
da ki{a?
Jeste, sklonimo se
u ku}e.
rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
Smrznuto ko Vu~ko.
4. [ta ne morate imati u friìderu?

Svjetlo.
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?
Punicu. I ostavio je da razgleda.
6. [ta obavezno
nosite na plaù?
[ank.
7. Da niste to {to jeste,

{ta biste bili?
Australijski ljenjivac.
8. [ta ste bili u
pro{lom ìvotu?
Glupan, a i sad sam,
{ta poku{avam.
9. Jeste li meteoropata?
Da, meteori me
uzbu|uju.
10. Ima li istine
u narodnoj
mudrosti: Ne
dade se
usranom do
potoka?
Da, to pomislim
kad vidim
rezultate
finansiranja
kulturnih
doga|aja.
11. Da li je {utnja zlato?
Nije, ina~e bi svi
snimali instrumentale.
62
Foto: Mario Ili~i}
by DINO BAJRAMOVIC
Page 62
lite
e kada è
it
~
la
b
o
12. [ta
moderno?
izgledati
dje}u.
@ensku o
13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili
ruàn i glup?
Ruàn i glup, i sve ti ravno do mora.
14. Da imate 15 minuta

vlasti, {ta ne biste u~inili?
êkao ovdje ni sekunde.
15. Opi{ite vinkova~kog umjetnika

Gorana Bareta u tri rije~i...
Mene ne zanima.
16. S kim biste voljeli

otplesati tango?
Sa Catherine Zeta-Jones.
17. Osoba koja Vam
ide na ganglije?
Brbljivci.
18. Mali
Drvenik ili
Velika Duba?
Dobar je
Drvenik, ali
Velika je
Velika.
19. Tange ili badi}?

Tangi}.
20. A, begova ili {kembe ~orba?

Begova, {kembe ve} imam.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Slu{ajte dobar blues, ionako ga ìvite!
Fadila:Iluzije.qxd
25.11.2015
18:12
Page 63
KLIN ÔRBA
@IVOT S DOGANOM
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Znam da mi je dan u svakom pogledu napredniji kad se u snjeno

jutro sjetim starice Hanife koja ba nita ne zna o cyber-nebesima, ali
joj dua nepogreivo zna Vrhovni Zakon Nevidljivog Neba iji ummet
za ivota na ovom svijetu nikad nije porekao jedinstvenu esticu iz
koje je nikao i na kojoj se do sudnjeg dana vrti ovaj prolazni dunjaluk
oèmo se probuditi u nekom snje`nom jutru

hroni~no nadrndani svjetskim i lokalnim vijestima
skrojenim da nas drè u stanju kontinuirane
ìv~anosti, {to je posljedi~no mentalno stanje svakodnevnog upumpavanja razdra`ljivih nervnih senzacija, neke
vrste modernog bojnog otrova kojim nas zapra{uju cyberratnici. Uzalud ti je misliti kako spada{ u one koji se
nipo{to ne primaju na podmuklo podmetnuta kukavi~ja
jaja{ca u gnijezdo tvojih mo`danih vijuga jer si ti, eto ba{,
onaj koji uvijek misli svojom glavom pa ti se ni u snu ne
moè desiti da tvoj razum posluì kao inkubator tu|ih
destruktivnih ideja. Da je tako, nikad se ne bi osje}ao...
hm... ukratko - posrano. A takvim se osje}a{ pre~esto jer
sve tvoje sluti da nepoèljni grozomorni duhovi
parazitiraju u na{im psihama. Uvukli su se ondje mnogo
prije nego {to smo svjesno po~eli podizati svoj mentalni
imunitet prizivaju}i u svoje ìvote puku normalnost
ìvljenja koju ba{tinimo kroz tradiciju ovda{njeg
mentaliteta. Kako ostati normalan u nenormalnom
okruènju, jedno je od centralnih pitanja koje sami sebi
sve ~e{}e postavljamo.
yber-pti~urine koje se danas nemilosrdno

obru{avaju na svaki trun na{e ljudske pitomosti,
konstruirane su po uzoru na prirodne gospodare
nama najblièg vidljivog neba; na ptice iz reda
grabe`ljivaca ~ija je nevjerojatna brzina poniranja u akciji
lova milenijumima fascinirala ljudski rod. Suri orlovi i
sivi sokolovi do prije jedva vi{e od pola stolje}a suvereno
su gospodarili balkanskim nebom. Na{im su mahom
mrtvim i rijetkim ìvim precima bili jedini znani
kontrolori zra~nog prostora nad surovom zemljom na{ih
pradjedova. Upravo je ta prirodno uravnoteèna surovost
ìvotnog lanca bila veli~anstvena, ako ho}emo i
boànska, lekcija opstanka normalnosti u naizgled
nenormalnim uvjetima. Ljudi su nau~ili uskladiti korak s
divljinom tako {to su ustrajno radili na njenom
pripitomljavanju a ne, kao {to je to danas slu~aj, da krenu
linijom manjeg otpora te na koncu i sami podivljaju.
idljiva nebesa, naàlost, upravo zahvaljuju}i

~ovjekolikim divljacima, zauvijek su se promijenila
s lu|a~kim izumom DDT-a ~ijim je zapra{ivanjem
26.11..2015. I SLOBODNA BOSNA
istovremeno uru{en ìvot Zemlje i neba. Potom su stigli

konvencionalni bombarderi a onda i zlo}udna Enola Gay;
zrakoplov B-29 iz kojega je ~udovi{ni Paul W. Tibbets na
Hiro{imu sru~io nezaustavljivi sumrak ~ovje~anstva. I,
kao {to jedan zapis veli: Na horizontu, povija se trska
opto~ena najlonskim ritama. Sr~ika joj nikad provirila
nije preko ruba tame. Vje~ne oseke vonj skrutnuo je ìtki
mulj u kojemu skeleti straàre na me|i... Vjetar bri{e
prostor i vrijeme, izjeda imena. I bjeè ptice. Visoko.
Daleko. Tu gdje je pala Hiro{ima, svi smo pali. Svi do
posljednjeg nara{taja mahnitih stvorenja koje je Tvorac
u~inio namjesnicima na Zemlji i strogo zabranio da na
njoj nered ~ine. I, jo{ gore, neoprostivim gre{nicima
imenovao one koji idolopokloni~ki veli~aju i slave
glave{ine radi ~ijeg nasilja trpe nedu`ni ljudi.
ako god. Znam da mi je dan u svakom pogledu

napredniji kad se u snje`no jutro sjetim starice
Hanife koja ba{ ni{ta ne zna o cyber-nebesima, ali
joj du{a nepogre{ivo zna Vrhovni Zakon Nevidljivog
Neba ~iji ummet za ìvota na ovom svijetu nikad nije
porekao jedinstvenu ~esticu iz koje je nikao i na kojoj se
do sudnjeg dana vrti ovaj prolazni dunjaluk. Rat je bio,
onaj na{, kad sam joj sa zaka{njenjem oti{la na Bajram,
magistralnom cestom kroz tunel koji razdvaja grad od
njenog pitoresknog sela. Dràla je koke ìvi~arke, {to bi
se danas reklo - iz slobodnog uzgoja; dvadesetak za sebe
i bli`nje plus pet-{est za dogana. Veli mi tog dana, uz onaj
zdravi grlati smijeh: Odnio dogan jutros onu svoju
rumenu Pucu, zna{ onu {to je stalno prolazila kroz
ogradu. U eri sumanutog terorizma, mogao bi nam biti
pou~an Hanifin skladni suìvot s doganom koji je s
vlastitom porodicom obitavao na obli`njoj litici, a za
kojeg mi je nekad ranije na jedvite jade uspjela objasniti
da je rije~ o sivom sokolu. Poanta je u tome {to je
Hanifina ìvotna vodilja svijest da je Gospodar svjetova u
svakoj na{oj nafaki odredio udio za siromahe me|u
ljudima kao i za ìvotinje. Tako mi je kazivala plemenita
Hanifa, u jeku ratne gladi, da u svakoj ètvi ìta ima udio
za ptice, a me|u pticama koje je ~ovjek pripitomio za sebe
poneka se mora nanijetiti i za dogana koji }e, tvrdila je,
samo u krajnjoj nu`di posegnuti za piletom iz njene
avlije. Ostati normalan mo`da je jo{ mogu}e drè}i se
zakona po kojem je ure|eno Hanifino nebo.
63
Auto:CRNA.qxd
25.11.2015
18:32
Page 64
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
NOVA MAZDA CX-9: Ljepota poroka!
a Salonu automobila u Los Angelesu,

koji se ove godine odràva od 21. do
30. studenog, pored niza noviteta
posebnu je pozornost privuklo prvo
otkrivanje novog Mazdinog top modela
CX-9. Taj }e popularni crossover prema
autosalonima u Americi ve} u prolje}e
idu}e godine. Mazda CX-9 nastala na
Fordovoj CD 3 platformi nosi oznaku full
size SUV crossover, a njezin je prvi model
s pokretnih traka tvornice u prefekturi
Hiroshima si{ao 2006. godine. Nakon {to
su japanski majstori u dva navrata, 2007. i
2008., modernizirali taj model, koji je
nakon toga tako|er dva puta podvrgnut i
faceliftu, Mazdin je potpuno novi model
CX-9 kona~no otkrio karte. Mazda CX-9,
pokazuju}i svu rasko{ dizajna vanjskog i
unutarnjeg izgleda, u kombinaciji sa
64
vrhunskim materijalima i sna`nim {tedljivim motorima, zbilja predstavlja iskorak u

klasi.
Posebnu pozornost privla~i, a i Mazdini ga
inènjeri hvale, potpuno novi 2,5 litarski
turbo benzinski agregat sa ~ak 250 konjskih
snaga, koji }e zamijeniti dosada{nji 3,7
litarski V6 motor. Novi agregat s 420 Nm
okretnog momenta u novu Mazdu CX-9
stiè uz potporu {eststupanjskog automatskog mjenja~a. Ne treba zaboraviti kako }e
nova Mazda CX-9 tako|er biti dostupna s
pogonom na sve kota~e, 18 i 20-in~nim
aluminijskim naplatcima kao i s Mazdinim iActivesense paketom sigurnosnih tehnologija. Mazdin {ef Masamichi Kogai na
otkrivanju CX-9 modela u Los Angelesu
rekao je: Sjedinjene Ameri~ke Dràve su
klju~no trì{te za Mazdu. Na{ ameri~ki tim
preuzeo je primat u planiranju i izradi

modela kako bi bili sigurni da }emo
zadovoljiti potrebe ameri~kih potro{a~a.
Doista je nova Mazda CX-9 mamac za
sjevernoameri~ko trì{te i zbog toga {to
Amerikanci u principu oboàvaju velike
automobile sna`nih agregata sa puno
sjede}ih mjesta. Novi model CX-9 je za 113
kg lak{i od prethodnika od koga je i 30 mm
kra}i, ali ima za 55 mm duì me|uosovinski
razmak i 25 mm {iri trag kota~a. Mazdinih tri
reda sa sedam sjedala i velika doza luksuza,
kao i Sky Activ tehnologija, izvjesno je,
{iroko otvaraju vrata kupaca preko bare.
Iako je jo{ neizvjesno kada }e i ho}e li
uop}e nova Mazda CX-9 sti}i i na europsko
trì{te, u nadi kako }e se to ipak dogoditi
Mazdini fanovi s nestrpljenjem i{~ekuju
nove vijesti iz Japana.
24.11.2015
16:04
Page 8
1.9.2015
16:46
Page 7
24.11.2015
16:10
Page 1
24.11.2015
16:01
Page 1

Slobodna Bosna 994

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 994

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TERORIZAM NA KRAJU GRADA: RAJ-LOVAC NA JELENE

10 SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

MATANOVI] i EMIR SULJAGI];

SLU^AJ ZDRAVKA MAMI]A

KO IMA PRAVO DA OGOLI SRPSKOG

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Za rekonstrukciju Vije}a ministara BiH nema

POZADINA FAMOZNOG PLANA O RUENJU DODIKA

Upad SIPA-e u Pavlovi

Iako najavljena, na posljednjoj

Potpuno je jasno da je famozni plan o

{kolstvo, mali natalitet i odlazak mladih napisao je Puhalo.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

Dan dravnosti BiH - 51%

26.11.2015. I SLOBODNA BOSNA

Pratim sve {to mediji, portali pi{u o

spratu obiteljske ku}e, nije pojma imao, a

Samo budala jutros u pola sedam, nakon

do kraja, do pola osam, `ele}i se neposredno

Zastade mi dah kada sam ne{to prije

U povodu dvadeset obljetnice Daytona,

barem pola godine ranije: pokoljem hordi

Fotografije predsjednice Skup{tine Srbije

mogle obratiti dr`avnom vrhu Srbije, mo`da

Kad god se desi neki veliki belaj, a

Nema medija (u Srbiji, a i {ire) u kojem

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

KANI SUZO, IZDAJICE

Direktorica IRB-a Sneana

Po~etkom novembra Vije}e ministara

najo{trije sankcionisalo. Po naredbi

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

Podravate li ideju da se Vlada

Sarajevo je prema va`e}im ustavima glavni grad

Ne podr`avam ideju preseljenja Vlade FBiH u Mostar

Ne vidim ni jedan razlog da

26.11.2015. I SLOBODNA BOSNA

SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

Kineska kompanija DEC uskoro poinje izgradnju termoelektrane u Banoviima,

o~etkom sedmice u Banovi}ima

razliku od turisti~kog grada na podru~ju

~ija }e izgradnja ko{tati blizu milijardu

NAJVE]A INVESTICIJA NAKON RATA

SLOBODNA BOSNA I 26.11.2015.

VRTOGLAV USPON SDA-ovog MILJENIKA MIRSADA KUKI]A

Kuki} se nametnuo kao stvarni gospodar

SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

Nekontrolirana mo Mirsada Kukia

Njegova golema politi~ka mo}

RAZLAZ ZBOG ENERGETIKE

otvoreno se protivio partnerstvu SDA i DF-a,

SLABE TA^KE ARAN@MANA

MANJAK UGLJA, VI[AK ELEKTRANA

Hoe li TE Banovii ugroziti Tuzlu

treba najmanje 3,2 miliona tona.

oboriti. Sporan je naime privatni dio

Istraga MUP-a RS-a o mahinacijama Dodikovog odbjeglog savjetnika

Zet ministra Tegeltije bio zamjenik

FINANSIJSKE AKROBACIJE DODIKOVOG SAVJETNIKA

presu za projekat Elektromobil. Zatim je tih

su{tinski ovu firmu kontrolisali ministar

suzana rajlovac:TEKST osnova.qxd